RANO BRONANO DOBA - u rano bronano doba mogu se izdvojiti kulturne pojave -> 1. Cetinska kultura 2. Posuka kultura 3. Glasinaka skupina ranoga bronanog doba (istona Bosna) 4. Junobosansko-sjevernohercegovaki facies (''Prelazna zona'') 5) Beloti-Bela Crkva 6) Litzen keramika -veliki broj kulturnih pojava ranog bronanog doba, odnosno kulturnih skupina vrijeme jo uvijek destabiliziranih populacija u fazi postupnog oblikovanja identiteta i zauzimanje geografskih prostora - puno je zajednikih elemenata koji povezuju gore navedene skupine ili kulture > slian supstrat i pojava novoga indoeuropskog stanovnitva - malo je spoznaja o ranom bronanom dobu nekih podruja > Crna Gora, Sandak, Kosovo, sjeverna Albanija LICENSKA KERAMIKA - esta pojava na istonojadranskoj obali sa zaleem => javlja se s materijalom regionalnih skupina - najvea koncentracija => Hercegovina i Dalmacija -Pod, Varvara, Neajno, Trostruka gradina, Prenjska gradina, Jasoka gradina, Aladinsko brdo, Obrovac-ivalji -bez obzira na najblie slavonske nalaze litzenske kermaike, smatra se da je ona na istonojadransko podruje dospjela zahvaljujui ekspanzivnoj ljubljanskoj kulturi - Litzenska keramika zapadnoga Balkana svakako je mlaa od alpskih i slavonskih primjeraka - datacija > mlai odsjek ranog bronanog doba ili stupnjeve Br. A-2 i Br. B-1 CETINSKA KULTURA - na poetku su nalazi cetinske kulture bili oznaeni kao vuedolski, odnosno eneolitiki - nalazi iz karina samograda pokazali su da je rije o eneolitiku, to su potvrdili i trijangularni bodei pronaeni s cetinskom kulturom u Biteliu i Obrovcu te itluku -tako je cetinska pripisana u stariji stupanj ranog bronanog doba -novi nalazi bronanih bodea razvijenih i mlaih oblika dokazali su da cetinska kultura nastavlja ivjeti i tijekom starijeg i mlaem stupnja ranog te poetnog stupnja srednjeg bronanog doba - gomile u Ogradu kod Vida (Metkovi) dale su najstariji materijal koji ide u sam zavretak eneolitika Naselja - broj naseobinskih nalazota vrlo ogranien - poznato je nekoliko gradinskih naselja => Gradac (Ilinjaa) u Kotorci i Krstina kod Posuja - ea naselja u peinama => karin samograd, Ravlia peina u kojima su otkrivena i ognjita, Gudnja, Markova i Grapeva spilja, Stubica, Tradan i arina draga peinekoritene kratkotrajno, privremeno ili sezonski Pogrebni obiaji -kameni ili kameno zemljani humci -pokojnik se polae u zgrenom poloaju na desnom ili lijevom boku u grobu poput krinje od kamenih ploa (Steinkistengrab) - spaljeni ostaci polau se u glinenu posudu koja se postavlja po sredini gomile - u nanosu gomile u oba sluaju otkriveni su brojni keramiki ulomci - inhumacija i incineracija su zastupljene u podjednakom omjeru - gomile su 4-27 m, visine do 3.5 m, broj grobova 1-4 MATERIJALNA KULTURA - u stupnju 1 i 2 jo su zastupljeni => kremeni noevi, uglaane alatke od roine, kamene sjekire ekii i sl. 22

-triangularni bodei Br. A1/A22 javljaju se u prvoj, a esto i u drugoj fazi ivalji, Biteli, Bajagi, Prepatnica, Mizej cetinske krajine, Franjevaki muzej u Sinju - bode italskog tipa iz ivalja te no ili bode egejskog tipa iz Bitelia > 2. faza cetinske - prilozi u grobovima su rijetki > uglavnom metalni prilozi ili prilozi od kamena (oruje i nakit) - tijekom pogreba razbijene su vee koliine keramike (od 2 do ak 67) => uglavnom finija, esto ornamentirana keramika -grob u ivaljima Han-Obrovac kao pouzdana grobna cjelina triangularni bronani bode s punokovinskom drkom unjetikog tipa, zlatna ica ispod glave te kameni predmet s rupicama na krajevima i vie ulomaka litzenske keramike (sekundarni ukop)- Br. A2 - treem stupnju pripadaju dvije bronane sjekire s cjevastim otvorom za dralo iz itluka > analogije u ostavi u Krsu u Maarskoj (Br. A2 i poetak B1) - naseobinska keramika je bolje izradbe, a iz gomila loije kvalitete - ukrasi izvedeni udubljivanjem i igosanjem na naseobinskoj keramici slini su ukrasima na keramici iz gomila => bijela inkrustacija -Motivi cik-cak, trokuti, trake ili koncentrine polukrunice, poput girlande ili polumenandar, rombovi ispunjeni trokutastim ubodima - posude tipa Kotorac nalaze se razbijene > samo u grobovima sa spaljenim ostacima pokojnika - javlja se tip posuda Kotorac s perforacijama > kultna namjena (dimljenje?) - pehati i posude tipa Kotorac 2. stupnja => predstavnici razvijenog cetinskog stila horizontalna podjela na 2 ili 3 ukrasne zone - posude tipa Kotorac nedostaju u 3 stupnju, rijetke su terine i pehari s klasinim cetinskim ukrasom -3. stupnju pripadaju primjerci litzenske keramike te fino uglaani kameni objekti oblika izduene kretske sjekirenalogija gomile VIII u Ljubomiru, zatim Anitu u Raani kod Uica - funkcija im je magijska ili je rije o simbolima drutvena statusa linosti PRIVREDA I DRUTVENA STRUKTURA - mali broj naselja => malo pouzdanih podataka o poljoprivredi - naselja kratkotrajna, a teritorij ogroman - nomadsko stanovnitvo => stoarstvo najvaniji oblik gospodarstva - zemljoradnja (krki teren) ima ogranien karakter - osim lonarstva, druge privredne aktivnosti su zanemarive -nema samostalne izradbe metalnih (bronanih) predmeta -stoarske populacije nisu imale sloenu drutvenu strukturunema veih i stabilnih drutvenih zajednica -najvjerojatnijepatrijarhalno organizirane obitelji - pojedini rodovi pokopani su u izdvojenim nekropolama > rodovi su prakticirali jedan ritus (inhumacija ili incineracija) - socijalna raslojenost poznata je od eneolitika, proces se nastavlja i u rano bronano doba > bodei, bojne sjekire, nakit, kameni predmeti - ekonomska mo vodeeg drutvenog sloja > 1) posjed veeg broja stada stoke 2) monopol trgovanjem metalnim proizvodima - pokapanje s orujem > uglavnom povlastica poglavara ZAKLJUNO - stanovnitvo cetinske kulture formiralo se iz razliitih elemenata iz kasnog eneolitika, sasvim sigurno je ve indoeuropsko - u njihovoj genezi treba raunati i na ostatke mediteranskoga etikoga supstrata - neindoeuropskoga podrijetla bili su i nositelji kulture zvonastih pehara => kao supstrat zajednice koju nazivamo nosiocima cetinske kulture -po nainu sahranjivanja indoeuropski element prevladao -srodnost cetinske kulture sa susjednim regijama je u zajednikom nainu pokapanaj u humcima -korjeni te pojave seu u eneolitik stepski indoeuropski element -indoeuropsko je podrijetlo i grob (oblik krinje) te zgreni poloaj pokojnika, potom i relativno siromaan grobni inventar 23

- iz osnove supstrata nakon eneolitika izdvojila se zasebna etnokulturna skupina Cetinska kultura POSUKA KULTURA - malo je pokazatelja koji nam govore o drutvenoj strukturi - trijangularni bode iz Vinjana (BrA2) indicira postojanje izdvojena rodovskog sloja -u etnikom smislu stanovnitvo posuke kulture pripada iroj indoeuropskoj zajednici u vrijeme njezine konane stabilizacije na Balkanu i isteku jednog od posljednjih valova prodora pontskostepskih nomada - supstrat > gotovo isti elementi kao u primjeru cetinske kulture: 1) NAKOVANSKA 2) gadvanski tip ljubljanske 3) elementi vuedolske kulture (u irem smislu) 4) Glockenbecher elementi (zapadna Hercegovina) 5) Litzen keramika Supstratni element - preostatci eneolitikog stanovnitva s pridolicama iz alpskoga prostora (ljubljanska i kultura Glockenbecher) => preslojeni jednim od valova prodora pontsko-stepskih populacija -razvoj posuke kultura od poetka ranog do srednjeg bronanog doba -uklapa se u razvojne procese ranog bronanog doba u kojima djeluju heterogeni elementi razliite provenijencije - nositelji posuke kulture > uglavnom sjedilako stanovnitvo (dosta su se razlikovali odstoarskog cetinskog stanovnitva) PRELAZNA ZONA Areal => sjeverna Hercegovina i juna Bosna (Varvara) - mnogobrojne analogije u materijalu posuke kulture - pojava licenske keramike veza s kulturama na sjeveru -supstrat je gotovo neprepoznatljiv bez obzira na prisutnost vuedolske kulture na tom podruju -u Varvari je utvren prekid izmeu eneoltikog i sloja ranog bronanog doba - takav razvoj nastao je smjenom stanovnitva kada to podruje preplavljuju pontsko-stepske populacije - sekundarni su utjecaji kasnoga eneolitika (vuedolski kompleks) GLASINAC Areal => visoravan istono od Sarajeva do Drine Nalazita => Rusanovii i Vrlazije-Borci dali su cetinski materijal -drugu skupinu nalaza ine grobni humci s inhumacijom u ispruenom poloaju s nalazima kamenih bojnih sjekira-ekia i tiangularnih bodea - Podrinje i Glasinac > tranzitno podruje za pokret pontsko-stepskih populacija prema sjeverozapadnom Balkanu BELOTI BELA CRKVA Areal => Srbija (okolica Valjeva) Nalazita => tumulusi umar u Belotiu i Bandera-Cerik u Beloj Crkvi, zatim tumulusi Markovica i Negrisori u Dragacevu, Jadru i okolici zaljeva te sluajan nalaz iz Pribojana Limu - naselja nisu evidentirana => rije je o pokretnoj stoarskoj populaciji -pokapanje iskljuivo pod humcima u jezgri humaka u Belotiu i Dragaevu bilo je dosta zemlje crvenice-paralele prema okeru, a zastupljena je ihumacija i incineracija -spaljeni ostaci pokojnika stavljani su na spalita na sredini humka kosturno pokapanje bilo je u zgrenom poloaju - uz keramiku pokretni inventar ine irijetki nalazi oruja i orua > trijumfalni bode iz Belotia, kamene sjekire iz Dragaeva

24

- skupina Beloti-Bela Crkva rezultat je djelovanja jednoga od valova pontsko-stepske populacije > proces koji se odigrao na veem djelu zapadnog Balkana u vrijeme stvaranja regionalnih skupina ranog bronanog doba PUSTOPOLJE, KUPRES Zemljani humak => 1 grob s pokojnikom u drvenom sanduku (vrsta brijesa) - mukarac visine 1.70 m, 60 godina -tkanina kojom je omotan pokojnik je od vunenih vlakana, a ivotinjska koa od nekog sisavca -crveni nanos na drvenoj konstrukciji od ilovae s primjesama oksida i hidroksida eljeza - rodovski prvak > stoari nomadi stepskoga tipa - datacija > rano bronano doba Istra I (Br A-1) Istra II (Br A-2/B-1) Istra III (Br B2-C) Istra I - supstratska eneolitika populacija doivjela je u Istri tek poetak ranog bronanog doba Istra II -krupne promjene vrijeme osnivanja utvrenih naselja-gradina -naseljagradinska, rijetko peinska humakosnovni oblik grobnog monumenta grobnice su oblika sanduka dok je poloaj pokojnika zgren i na boku - faza II kultno zdanje na Malom sv. Anelu kod Porea (''tolos'') - drutvena organizacija patrijahalnog tipa - Istra II vrijeme prodora novoga stanovnitva (Indoeuropljani) - trea faza bronanog doba Istre (Br B2-C) pripada srednjem bronanom dobu - izdvojena na temelju materijala 2 gradinskih nalazita -nain pokapanja grobni humci -skeletni pokopi u ozidanim ravnim grobovima unutar ili izvan naselja Umjetnost ukraavanje keramike u autohtonom stilu Ekonomija - kombinacija zemljoradniko-stoarske proizvodnje, lova, ribolova i skupljanja koljki - lonarstvo Pokretni nalazi - nalaz bojne sjekire Krtenov tipa iz humka 6 u Likom Osiku => vjerojatno potjee iz neke radionice na prostoru srednjeg Podunavlja - ma tpa Sauerbrunn iz humka na zapadnoj periferiji Gospia (36,3) -ma s ploicom za privrivanje ruke iz Luke u Plitcicama srodan je mau iz ostave u Paklenici tipa Naue IIIbdatira se u srednje bronano doba - listasti mali bode iz iroke Kude - spiralna narukvica od bronane ice iz Lovinca LIKA - u Bezdonjai je otkriveno bronano ilo utaknuto u drveni drak te 2 igle za ivanje s produetkom iznad uice s analogijama u Moravskoj HGK -srp s drkom u obliku jezica i dva paralelna istaknuta rebra iz skupnog groba 3 u Bezdanjai datira se u Br. D stupnju SREDNJE BRONANO DOBA PRIJELAZNA ZONA Areal => sjeverna Hercegovina i juna Bosna - velika gradina u Varvari kod Prozora (Varvara B-2 i B-2) Naselja => gradinski poloaji, pravokutne osnove kua (pregrade za 2 prostorije) s drvenom konstrukcijom na kamenoj podlozi -gospodarstvostoarstvo, zemljoradnja, zaeci metalurke djelatnosti (Varvara) 25

-pokapanjenema podataka -materijalna kultura slijedi tendenciju ranog bronanog doba - tipoloka analiza inventara (iz Varvare) potvruje veze sa panonsko-podunavskim prostorom > plastina rebra i trokutasti produeci na rubovima posuda - najvaniju komponentu u formiranju kulture srednjeg bronanog doba ine ve stabilizirane stoarske skupine stanovnitva GLASINAKA SKUPINA Arealn => istna Bosna Gobni hmci Glasinac IIa i Glasinac IIb - naselja gotovo nepoznata gradine u Kusaama i Koutici) Glasinac IIa (Br B1/B-2) - grobni humci nalazi pokazuju paralele s Koszidar horizontom Glasinac IIb -grobni humcinalazi stilski bliski Koszidar horizontu -inhumacija prevladava, spaljivanej rijetko -znaajnija distinkcija prema prethodnom peridou: karakter grobnog inventara sada se u grobove polae iskljuivo nakit, a oruje potpuno isezava - mali broj keramikih nalaza pokazuje bliskost s materijalom Varvare - upravo je ta keramika pokazatelj tradicija zapadnobalkanskog prostora i element koji potvruje preivljavanje onih stoarskih populacija poznatih jo iz ranog bronanog doba ZAPADNOSRPSKA VARIJANTA VATINSKE KULTURE Areal => zapadna Srbija Nalazita => grobni humci u Dobrai i Barama kod Kragujevca, Belotidi i Beloj Crkvi, etenitu i Banjevici u Tolisavcu, Jovanin bregu u Banjevcu - ZVVK period razvijenoga ili punoga bronanoga doba (Br A2/B1 Br C/D) i moe se paralelizirati s klasinom vatinskom kulturom -pokapanjejedino pod humcima (uglavnom od zemlje, neki dijelom i s konstrukcijama od kamena) odraz je starijih tradicija -u nasipima humaka esti su ostaci grumenja crvene zemlje i odbojci kremenja - paralelno se javlja i inhumacija (isprueni ili zgreni poloaj) i incineracija (ostaci spalita) dvije su vrste konstrukcije grobova > jednostavniji poploani i naznaeni krupnijim kamenjem te grobovi....... - pokretni inventar ine uglavnom grobne cjeline => velika bliskost s vatinskom kulturom, uz neke mjere posebnosti - osnovnu distinkciju prema matinoj kulturi ini pogrebni ritus -organizacija drutvastoarske zajednice na stupnju patrijarhalno-rodovskog ureenja -Donje Podrinje (podrinjski kult)-pokazuje vie srodnosti s glasinakim materijalom - bioloku osnovicu nositelja kulture srednjeg bronanog doba inile su stoarske populacije - stalno kretanje nomadske zajednice KOSOVO Areal => najjugoistoniji dio CIPaa sjeverna Albanija, Crna Gora, Sandak, sjeverozapadni dio Kosova, najslabije je istraen - punom ili razvijenom bronanom dobu (Br B/C) pripadaju humci iz Rogova, Iglareva i Preva u Metohiji - inhumacija je iskljuivi nain ukopa kostur je polagan na odar od rijenih oblutaka -inventar grobabronane igle peastih glava, masivne bronane narukvice s peastim krajevima i urezanim ukrasima -kosturni grob iz Iglareva dao je i mikenski ma tipa A indikacija utjecaja iz 2. (egejskog) smjera na juno ilirske krajeve - i tu pokretni inventar ini iskljuivo pogrebni materijal pa je teko govoriti o autohtonoj komponenti 26

-nalazi SBD sjeverozapadnog dijela Kosova (Metohija) najvie bliskostipokazuje prema ZVVK i glasinakoj kulturi te prema SBD sjeverne Albanije - nedvojbeno je da i podruje Metohije ulazi u podruje kulturnih manifestacija s obiljejima ilirskog etnogenetskog razvoja SJEVERNA ALBANIJA - Sjeverna Albanija od rijeke Mati do CIP - u rano bronano doba na tom podruju nema posataka u junoj Albaniji u to vrijeme egzstira kultura Maliq-Tren - prvi nalazi bronanog doba sjeverna Albanije (humci iz doline Mati) pripadaju MM III i LH I po egejskoj kronologiji - nekropole grobnih humaka registrirane poglavito u srednjoj i junoj Albaniji (Pazhok, Vajze, Vodhine, Bajkaj) te u dolini Mati - SBD u dolini Mati odraz zbivanja na irim prostorima -pokapanje u humcima, inhumacija prevladava, meu prilozima u grobovima prisutno je i oruje strane, egejske provenijencije (maevi, noevi) - humci sjeverne Albanije vrlo su bliski onima na podruju sjeverozapadnog Balkana - odnosi prema Apeninskome poluotoku ili prema Sjeverozapadnom Balkanu su nezamjetni - prodor novih etnikih grupacija > indoeuropskih stoara iz junoruskih stepa i s Ponta u krajeve Albanije tijekom ranog bronanog doba HERCEGOVINA - mali je broj pokazatelja razvoja SBD na istonojadranskoj obali sa zaleem - humak V na Gorici u Malom polju => kamena gomisla s grobnom konstrukcijom oblika kamene krinje i kosturnim ukopom -moe se samo pretpostaviti da je u sjevernoj Albaniji nekakav eneoltiki supstrat s novopridolim nomadskim populacijama... KASNO BRONANO DOBA (1300.-800.) - KBD istonojadranske obale sa zaleem period velikih promjena, etninih migracija i prenoenja kulturnih dobara iz jednih u druge krajeve - panonsko- baljaknske seobe u 3 vala od 13. do konca 10. st. posljedice: Posljedice: - poremeaji i izmjene materijalne i duhovne kulture u nekim regijama i smjenom ili promjenom stanovnitva (Istra, dijelom Lika, zapadna Srbija) - kulture kasnog bronanog doba na istonojadranskoj obali utemeljene na etnokulturnim elementima. - prijelazno ili kasno bronano doba > razliiti autori: D. i M. Garaanin (Gvozdeno doba I), . Batovi DELMATSKA KULTURNA SKUPINA Areal Srednja Dalmacija, zapadna Hercegovina, jugozapadna Bosna - naselja- gradine, rijetko koritena peinska stanita ( pilja u Otiiu, Raa na Lastovu), sojenice ( Dugi, Vratnice- Grab kod Sinja) - nastambe kue etverokutna tlorisa - pokapanje grobni humci i nekropole u ravnome, inhumacija (zgreni poloaj) u grobove tipa kamenih krinja, a jedino u peinskim nekropolama (Jama u Podumcima) polagani izravno na zemlju. - prilozi u grobovima nakit i keramiko posue. - OSTAVE > Sitno, Dabar-Marina, Balina, Glavica, Makarska, Primoten > najveim dijelom radionike, manjim dijelom trgovake (Makarska) - GOSPODARSTVO> stoarstvo dominantno (kao i u ranijim razdobljima), ponajvie je uznapredovala trgovina/razmjena 27

- veina bronanih objekata je import , jednim manjim djielom izraivana i u domaim radionikim centrima kalupi s Gradine u erigaju - geokulturno podruje delmatske skupina nije jedinstveno bar 2 podregije - zapadni dio delmatskog teritorija pod jaim je utjecajem liburnske skupine i KP (kulture arenih polja), a istoni dio pod utjecajem srednjobosanske i glasinake skupine. - veze s Italijom, Albanijom i Istonim Mediteranom nisu izrazite, ali nalazi sjekira albanskodalmatinskog tipa, ingota, staklenih i jantarnih zrna i sl., navode na pomisao o razvijenom pomorstvu. - Delmatska kulturna skupina kasnog bronanog doba oblikovana je na 2 bitne komponente: 1)Elementi proistekli ili naslijeeni iz prethodnoga kulturnog razvoja > ne iskazuje se dominantnima (ista naselja, nain sahranjivanja, keramika produkcija) 2. strani utjecaji a) utjecaji panonskog kulturnog kruga i KP (bronani predmeti) b) utjecaji srednjobosanske i glasnike kulturne skupine c) utjecaji iz sj. Italije i ist. Mediterana - veina oblika i kategorija materijalne i duhovne kulture nastavlja se u kontinuitetu i u eljezno doba. - kasniji kontinuirani razvoj kulture sve do dolaska Rimljana upuuje na delmatski etniki element, odnosno Delmate poznate iz povijesnih vrela JUNOPRIMORSKA KULTURNA SKUPINA AREAL ju. Dalmacija, ist. Hercegovina, ju. Crna Gora - Naselja gradinska i peinska (Crvena Stijena) - kult mrtvih kosturni ukop u zgrenu poloaju pod kamenim humcima (kao batina indoeuropskog nomadskog stanovnitva, razbijena keramika - grobovi oblik kamenih krinja . - prilozi u grobovima nakit. - ostave - Cavtat, Petrovac, Vihovii kod Mostara, Kulina u Zavrhu i Grdova gradina u Petroviima kod Nikia. - Crvena Stijena>nalaz glinena epa za izlijevanje metala - sam ostava iz Cavtata ima i nakit, a ostale su imale samo sjekire albansko-dalmatinskog tipa - Gospodarstvo > stoarstvo, trgovina - nastala na sljedeim komponentama: 1. autohtoni elementi gradnja nasleja i oblici stanovanja, posmrtni obredi 2. strani utjecaju a) utjecaji panonskog kulturnog kruga i KP b) utjecaji iz unutranjosti Balkana c) utjecaji drugorazrednog znaenja Italija i istoni Mediteran. - osnovne komponente autohtonih svojstava samo e produiti svoj razvojni proces djelomino se modificirajui PRELAZNA ZONA Areal sj. Hercegovina ju. Bosna - nalazita Velika Gradina u Varvari (varavra C1-3), elina i Mrakovo kod Ostoca, ostave iz Ponira i Ometala, Debelo brdo, Zlatite, Soukbunar, Gradec- Ilinjaa u Kotorcu, Fortica na Bakijama, Velika i Mala granika u Zeniku, Grajselii kod Kalinovika - naselja gradine (rubne gradine) - nastambe kue etverokutne osnove. - Varvara naselje sa pravilnim nizovima kua i uskih ulica poploanih ljunkom i kamenjem. - kult mrtvih nema podataka - GOSPODARSTVO > stoarstvo, zemljoradnja i metalopreraivaka djelatnost - kasno bronano doba prelazne zone razvija se na autohtonim elementima iz prethodnog perioda - bez obzira na utjecaje sa sjevera, sjeverna Hercegovina prilino je bliska ostalome dijelu delmatskog teritorija 28

SREDNJOBOSANSKA KULTURNA SKUPINA Areal do izvora Vrbasa i Bosna do Jajca i Zenice - naselja: Pod (B), Alihode, Kopilo kod Zenice, ostave u Velikom Mounju i Brgulama, pojedinani nalazi oruja u Lavi i Paklinama kod Bugojna, grobovi u Donjem Vakufu, pojedinani nalazi fibula (Brist u Zenici, ) - naselja gradinska, na Podu s ortogonalnim sustavom, dvije glavne komunikacije se sijeku u sreditu. Organizirano naselje i na Kopilu. - nastambe kue od drvena materijala obljepljene zemljom (glinom). - ritus mrtvih inhumacija u ravnim nekropolama. - srednjebosansko kasno bronano doba ostvarilo je posebnu dekorativnu umjetnost - nepostojanje (ili slaba istraenost) srednjeg bronanog doba oteava razmatranje nastanka kasnog bronanog doba srednje Bosne - najvjerojatniji je postupni razvoj na autohtonim osnovama uz sudjelovanje zapadnobalkanskih utjecaja - inventar KBD iskazuje bliskost s materijalnom kulturom iz razliitih sredina 1. zapadnobalkansko- istonojadranski krug analogije u Varvari C i sarajevskim nalazitima Debelo brdo- Zlatite- Soukbunar- Gradac Ilinjaa te prema gradinskim aglomeracijama na Duvljanskom, Livanskom i Glamokom polju 2) Panonski prostor preko sjeverne Bosne snaan utjecaj ali bez biolokog udjela elemenata panonskog kulturnog kruga reciprocitet u drugom smijeru (nekropola u Tenju). - velika ekspanzivnost nositelja srednjobosanske kulture prema ''prolaznoj zoni'' ili delmatskim nalazitima - kultura starijeg eljeznog doba u srednjoj Bosni nastavlja se kontinuirano GLASNIKA KULTURNA SKUPINA - jugoistona Bosna od Sarajeva preko Glasnica do Drine - nalazita grobnih (200) i nekoliko gradinskih poloaja Faza IIIa IIIb - Naselja gradinska (Gradac u Kausaima, Gradina u Koutici). - Kult mrtvih inhumacija pod humcima u ispruenom poloaju. - GOSPODARSTVO > stoarstvo i zemljoradnja - vie grobova s bogatijim prilozima (grobnice rodovskih ili plemenskih voa) to je odraz stabilizacije zajednice - pokretni inventar dualizam 1. metalni predmeti najvie analogije u fazi Glasinac IIIb do produbljivanaj tih odnosa 2. u najmlaoj fazi Glasinac IIIc izraene tendencije zbliavanja s kulturnim razvojem na zap. Balkanu - keramika produkcija je rezultat onog autohtonog zapadnobalkanskog elementa. - glasinaka skupina KBD (kasno bronano doba) formira se na starijim osnovama koje su identificirane u SBD i ranije. - jai upliv kulture polja sa arama u Glasinac IIIb-1/2 moda je u vezi s mogunosti da je i taj dio sudjelovao u jednome od valova panonsko-balkanske seobe - Glasinaka kultura > prailirski elementi - neprekinuti razvoj materijalne kulture i u eljezno doba (Glasinac IV a/b/c) nastavak ivljenja istog etnikuma - mnogo je pokazatelja da se radi upravo o AUTORIJATIMA i njihovu matinom podruju. PODRINJE - drugaiji razvoj kulture nego u zap. Srbiji s njom ini geokulturnu cjelinu - donje Podrinje - kult mrtvih inhumacija u ispruenom poloaju u grobovima nainjenim od rijenih oblutaka ili neto veeg.... 29

- nain pokapanja slijedi prijanje tendencije > pojedinano se javljaju i ukopi sa spaljenim ostacima 1. autohtona komponenta- najbitnija 2. vanjska komponenta- udio panonskog kulturnog kompleksa i KP ZAPADNA SRBIJA - novi kulturni i etniki elementi istraivanje gradine Ostenjak u i humka u Alugi upuuju na prodor KP - kult mrtvih - keramiki materijal keramika te metalni nalazi (Konjua ma tipa Nenzingen, 3 fibule u obliku violinskog gudala). - 2 glavne komponente: 1) ukupan pokretni inventar razlikuje se od prijanjih materijala i kulturnog razvoja 2) SJEVERNA ALBANIJA Drugaija kronologija 1. Kasno bronano doba (15.-12.) 2. Prijelazno doba (12.-11.) 3. Poetno eljezno doba (10.-9.) - Najvie nalaza od 12. Do 9. St - - nekropole humaka u dolini Mati Bushksash, Rrethje Bazje, Uraka, Burrel, Bruc, Perlat, Kukes, Cinamak, Bardhoe, Nenshat kod Skadra. -potpuniji razvoj kulture kasnog bronanog doba osobito se dobro moe pratiti na keramikome materijalu s lokaliteta Gajtan I - kult mrtvih > grobni humci kombinacija kamena i zemlje - grobovi i grobnice jednostavne grobne rake bez konstruktivnih elemenata ( u ju. Albanijioblik kamenih krinja) - ritus inhumacije prevladava, spaljivanje rijetko - rtveno pokapanje u zidovima naselja Gajtan ostatci djejeg kostura u posudama - grobni prilozi uglavnom metalni predmeti. - vodei tip materijalne kulture su sjekire albansko-dalmatinskog tipa u 2 osnovne varijante: 1. albansko-dalmatinske 2. skadarske - veliki broj tih sjekira u sjevernoj Albaniji > lokalitet Selcan oznauje granicu irenja prema jugu - radionice za izradu sjekira albansko-dalmatinskog tipa nalazile su se u sjevernoj Albaniji (i Crnoj Gori) > podruje bogato bakrenim rudama - na sjekirama albanskog- dalmatinskog tipa (za razliku od skadarskog podtipa) nema tragova upotrebe sluila kao: 1. objekti predmonetarnog karaktera- u ostavama ili pojedinano 2. insignije- nisu prilagane u grobove (* iako je to prema literaturi to manje vjerojatno, Boko misli da je to najrealnije) 3. praktina (svakodnevna) upotreba- vjerojatno nije tono - sjekire albansko-dalmatinskog i skadarskog tipa datirane su od 12. do 10. st., a podrijetlo im se trai na Bliskom Istoku. - u Albaniji su prisutni i drugi tipovi bronanih sjekira sjekire s dvije otrice (svojevrsne Mikeni, Makedoniji i Epiru u 12. st.), vrlo este u junoj, dijelom i sjevernoj Albaniji (Kukes). - uplje sjekire-keltovi > mlae kasno bronano doba ORUJE - bodei i noevi > naslanjaju se na egejske bodee - bodei s punokovinskom ili jeziastom rukom sa zakovicama - maevi s kriolikom formom ruice u razliitim varijantama - igle- u grobovima protogeometrijskog i geometrijskog doba 30

- fibule- rijetko - fibule iz humka Perlat, Mati velikih dimenzija tip Golinjevo 1. generacije kraj 11. i po. 10. st. mlaa od eponimna primjerka - spiralnonaoaraste fibule s osmicom izmeu 2 diska, drugi je tip karakteristian za sjevernu Albaniju kasnog bronanog doba i ranog eljeznog doba. - keramika Gajtan I je sivocrvena i smea, loe kvalitete ukraena urezivanjem ili plastinim ornamentima - keramika june Albanije (stil Devoll) traje od 12. do 7. st. > bolje kvalitete Privreda - stoarstvo i zemljoradnja, lov, ribolov iz sojeninog naselja u Maliqu s nalazima kostiju domaih ivotinja, bronani srpovi, - metalopreraivaka djelatnost je siguran pokazatelj opeg ekonomskog napretka kalupi za izradu bronanih predmeta otkriveni u Maliqu. - u mladim fazama kasno bronanog doba tehnologija izradbe metalnih predmeta se usavrava - DRUTVO > gospodarski napredak > promjene u drutvenoj strukturi - trgovaki i kulturni odnosi s egejskim svijetom pokazuju na bogati sloj plemenske aristokracija (oruje) - vodei ratniki i aristokratski sloj utvrena naselja Duhovna kultura - kult mrtvih i zagrobni ivot kameno zemljani humci, ritus inhimacije predstavlja konstantu sve do dolaska Rimljana. GENEZA KULTURE -2 glavne komponente (autohtona i vanjski utjecaji) Geneza kulture 2. vanjski utjecaji - metalni (bronani) predmeti utjecaji sa strane a) veze s egejskim svijetom- import bodei, ma, sjekire b) sa sjevera- igle, jeziasti maevi, sjekira- keltova, fibula (KP Panonije, u vrijeme drugog vala panonsko- balkanskih seoba) - veze sa zapadnim Balkanom uz koji veemo genetski razvoj ilirskog etnikog stabla (fibule Golinjevo tipa, albansko-dalmatinske sjekire itd.) c) d) koncem bronanog doba vie odnosa albanskog kulturnog podruja s junom talijanskom obalom > vrijeme prelaska ilirskih zajednica u srednju i junu Italiju (10.st.) - rano eljezno doba poveanje broja stanovnika - pokapanje- inhumacija u humcima - naselja na pogodnim obrambenim mjestima novine poveanje eljeznih predmeta - bez obzira na opetovane slinosti, u vrijeme faze II eljeznog doba dolazi do jasnijeg razdvajanja teritorija Albanije. 2. sj. Albanija - - kultura Mati analogije u fazama Glasina IV a-c Glasnac Mati (zajedniki nazivik za 2 geokulturna podruja) - kao zasebna cjelina u okviru kulture Mati izdvaja se sjeveroistona Albanija (Kukes). Teko je odrediti vrijednost grkih i rimskih literarnih izvora zbog jednostavnog razloga veina autora nije boravila u naim ilirskim ili panonskim krajevima nego su svoje spise zasnivali na podatcima pomoraca, trgovacam avanturista ili sluajnih namjernika. Tendeciozno pisanje-blagonaklono ili sa stajalita civilizirana uena ovjeka prema barbarskoj sredini. - vrlo este kasnije emendacije i prepisivanja dodatna su potekoa pri utvrivanju vjerodostojnosti antikih vrela, stanovitu zabunu uinila su i najnovija istraivanja i interpretacije 1. prve vijesti => Hekatej (Ges periodes) iz Mileta i Herodot 31

- najveu vrijednost za poznavanje geografije i etnografije ilirskih ili panonskih krajeva imaju ona djela koja su koliko-toliko u cjelosti sauvana 2. geografski traktati => Pseudo-Skilakov Periplus, Strabonova Geographica, Ptolomejeva Geographia itd. 3. Spisi druge naravi Ciceronova pisma Vatiniju, Arijanova Anabaza, Plinijeva Naturalis Historiae, Apijanova Romanorum Historiarium, Melina Chorographia libri tres i dr. -podaci antikih pisaca ne mogu se automatizmom prenositi na vrijeme formiranja ilirskog i panonskog etnosa na periode bronanog i ranog eljeznog doba (zbog kasnijih migracija, primjerice Delmata i Autarijata) -znaajnijih seoba stanovnitva na zapadnom Balkanu nije bilo u eljezno doba pa zato bar djeli spoznaje antikog doba i antikih vrela moemo s najveim oprezomprenijeti/projicirati i na ranija razdoblja ANTIKA GEOGRAFIJA I ETNOGRAFIJA Iliri 5. i sljedeih stoljea pr.Kr. prihvaaju tekovine drugih kulturnih sredina, u prvome redu razvijenijih civilizacija mediternaskog podruja Grke i Rima. U protoantiko i antiko vrijeme i kod Ilira susreemo politiko i dravno ureenje s klasnim ureenjem drutva-ARDIJEJSKA KRALJEVINA. - propast samostalnosti ilirskih ''dravica'' i plemenskih saveza i njihov ulazak u rimski administrativni sustav -> u poetku se bitnije ne mijenja prijanja drutvena struktura - kolonije s rimskim graanima imaju poseban status, a ilirske plemenske opine (civitates peregrinorum) imaju svoje vodee ljude (principes) koji su vjerojatno upravljali svojim zajednicama na tradicionalan nain uz formalne promjene koje je nalagala nova administracija -u punom antikom dobu mogue je prepoznatielemente kontinuiteta kulturne batine ilirske individualnosti i tradicije unato posvemanjoj romanizaciji Proces ROMANIZACIJE tekao je polako a kako Iliri/Panoni nisu imali vlastito pismo prihvatili su LATINSKO, a s njim i jezik u ogranienim okvirima. Takav proces zasigurno zajamen u protourbanim ili ve urbaniziranim naseljima (kolonije, municipiji) dok e ruralna podruja ostati vjerna tradiciji. - latinski nikada nije istisnuo ilirski ili panonski jezik kao govorni na najveem dijelu istonojadranske obale i njezina zalea - itav je niz drugih manifestacija (kultovi i kultna umjetnost) koje odraavaju stanje kontaminacije rimskih utjecaja u ilirskom ili panonskom kulturnom ambijentu -Rimljani su etnike granice uglavnom potivali u organizaciji i ureenju provincija, ako nije bila rije o vanim politikim ili stratekim razlozima (kao u Istri) Etnoloki/etnografski podaci o antikim ilirima (literarne vijesti i epigrafska graa) veinom su RETENCIJE starijih perioda koji se RETROSPEKCIJOM mogu pomaknuti u pretpovijesno doba Veina tih vijesti/podataka primarno nije etnografskog karaktera. PSEUDO-SKILAKOV PERIPLUS - geografski traktat daje niz geografskih i etnolokih podataka o ilirskom stanovnitvu obale i otoka istonog Jadrana - cjelovitu prezentaciju i valorizaciju dao Mate Sui djelo se odnosi na protoantiko vrijeme (4. St) ili jo i starije (5 i 6 st) jer su neki podaci crpljeni iz ranijih izvora (Eratosten, Timej) -poglavlja 20-29 daju opis istonojadranske obale od Istre do Haonije 20. Istra i Histri 21. Liburni i liburnki otoci i gradovi *Periplus: Prvi zapisi o plovidbi koji su sadravali opise obala, udaljenosti izmeu luka, trajanje putovanja i najnunije upute za plovidbu 22-Bulini HILI I HIJERESTAMNI kao Iliri koji su poslije Libruna 23-Nesti (Cetina) 24-Manijci u okolici Makarske i srednjedalmatinski otoci ( a u tom poglavlju govori i o rijeci Arion i nekom jezeru BUI identificira kao DRIM i SKADARSKO JEZERO do AUTIJARACA 25 -> Enhelejci koji slijede iza Rhizona 26 -> Iliri oko grada Epidamnosa i rijeke Polomos 28 -> Haonci koji slijede iza Ilira 32

-idui od sjeverozapada prema jugoistoku u Periplusu su spomenuti Histri, Liburni, Hili, Nesti, Manijci, Autarijati, Iliri i Haonci PTOLOMEJEVA GEOGRAPHIKE Znaajno mjesto u promatranju antike geografije i etnografije slike balkanskog poluotoka (obradio i interpretirao Luka Jeli) - za Japode kae da su zauzimali dio Jadranskog mora od Rae do Senja, iza njih slijede Liburni, potom Hili i Bulini ( u Trogiru i okolici), Sikulote ( sicilski kolonisti u solinskom primorju), VardejeArdijejce, Daorse, Dokleate, Piruste i Skirtone -u unutranjosti Balkanskog poluotoka Ptolomej raspoznaje Mezeje, Ditione i Breuke kao susjede Japodima, Derriope, Deuse i Dindare oko izvora Vrbasa i ire okolice, Keraune i Melkumane u zaleu, Daorse te Neresije u gornjem toku Neretve -ni Ptolomej (kao ni Pseudo-Skilak) ne spominju etnonim Delmata, iako Ptolomej ubicira njihov glavni grad Delminij Kasnije geografski i drugi spisi PSEUDOSKIMNOVA PERIEGEZA Strabonova geographica PEUTINGEROVA KARTA dali su neke nove podatke u skladu s vremenom iz kojeg potjeu DELMATI -stariji antiki izvori ih ne spominju - Polibije -> o napadu Delmata na grke emporije Tragurion i Epetion - Strabon -> dijeli delmatsku zemlju na ovostranu i onostranu s graninicom na Dinari - Plinije -> o plemenu s najvie dekurija u salonitanskom konventu (342) -Marin Zaninovi Delmate smjeta u podruje od Krke do Cetine te u unutranjost na Sinajsko, Glamoko, Livanjsko i Duvanjsko polje- na zapadu su im susjedi Liburni, na sjeverozapadu Ditioni na Grahovu polju, sjeveru Mezeji, sjeveroistoku Desitijati s oko Breze, u gornjem i dijelom srednjem toku Neretve, Nareseji na istoku dok primorski pojas od Makarske/Omia do delte Neretve ostaje problematian NARESIJI -Plinije za njih kae da su jedno od najveih plemena u NARONITANSKOM JURIDIKOM KONVENTU sa 103 DEKURIJE DAORSI -SREDNJI TOK Neretve Stolac, Mostar, iroki Brijeg, itluk, apljine (po Zdravku Mariu) - narod s najrazvijenijom ekonomijom (trgovina, pomorstvo) i politikim ureenjem - orijentacija daorske privrede prema moru i mediteranskim civilizacijama nedvojbeno je vidljiva i na njihovom novcu -Neretva je plovna do Poitelja i ua Bregave pa je pitanje jesu li Daorsi imali i dio jadranske obale ili su diplomatski taj problem rjeili s prvim susjedima (Plereji) -Plinije navodi da se radi o jednom od najmanjih plemena u naronitanskom konventu (17 dekurija) PLEREJI -manje ilirsko pleme na uu Neretve i na Peljecu ARDIJEJCI I ARDIJEJSKA DRAVA -Jugoistona Hercegovina dubrovkog podruja i primorskei pojas zapande Crne Gore (F. PAPAZOGLU) - centar ilirske ardijejske kraljevine bio je negdje na irem prostoru crnogorskog primorja, najvjerojatnije u Risanskom (Rhizon) zaljevu - neki antiki pisvci govore o njihovu kanjavanju i preseljavanju u unutranjost (Strabon ih stavlja nasuprot Hvaru, podatke o njima susreemo kod Polibija, Arijana, Plinija, Livija, Diona Kasija) -Ardijejce na desnu obalu Neretve stavljaju Zaninovi, Alfldy, Patsch, Wilkes -u zaleu Ardijejaca i Daorsa izvori u nejasnim okolnostima spominju plemena Melkumana, Glindition, Kerauna DOKLEATI LABEATI TAULANTI PARTINI DASARETI Dalje put jugoistoka smjestili se DOKLEATI oko Podgorice. Oko skaladarskog jezera identificirani su LABEATI i dalje TAULANTI u njima na sjeveroistok nalaze se DARDANCI. - junije u dolini Mati smjestili su se Partini, u junoj Albaniji Dasareti AUTARIJATI 33

- jedno od najznaajnijih balkanskih ilirskih plemena -> spominju ih Arijan, Apijan, Strabon, Pseudo-Skilak i drugi -Tomaschuk njihovo ime izvodi iz hidronima Tara, a ovi i Papazoglu Autarijate smjetaju na podruje jugoistone Bosne, jugozapadne Srbije, Sandaka i Metohije -zanimljiv Apijanov podatak o preseljenju Autarijata zbog epidemije OSOBNA IMENA (ONOMASTIKA) Jezina batina (epigrafska graa antikog perioda daje takoer putokaze u shvaanjimu povjesnih i pretpovjesnih razvojnih tokova ilirskog ili panonskog stanovnitva, a taj materijal ine: 1.OSOBNA IMENA (onomastika) 2. MJESNA IMENA (toponomastika) - najnovija lingvistika istraivanja (R. Katii) daju mogunost identificiranja imenskih podruja, odnosno veze izmeu onomastinog materijala i materijalne kulture 1. Jugoistona od Albanije do donjeg toka rijeke Cetine 2. Srednjodalmatinska od donjeg toka Cetine do rijeke Krke 3. sjevernojadranskoliburnsko-histarsko 4. panonsko -samo se jugoistono imensko podruje moe dovesti u vezu s istim Ilirima, odnosno Ilirima koje antika vrela (Plinije Mlai, Poponije Mela) nazivaju Lllirii proprie dicti Usprkos svim elementima romanizacije svi Iliri/Panoni i drugi u provincijama Dalmaciji i Panoniji nisu romanizirani u potpunosti bila je to vie glazura nego asimilacija (D. Rendi-Mioevi) Domai ljudi nisu izgubili sve etnike atribute jednog naroda, osobito u ruralnim predjelima gdje je vie rije o kozmopolitizaciji, a ne asimilaciji. - Genitilis barbarusque sermo -> sv. Jeronim navodi da su Iliri jo u drugoj polovini 4 st govorili svojim jezikom - da su sauvali nacionalna obiljeja govori nam i narodna nonja na reljefima nadgrobnih spomenika -latinskim jezikom se govorilo u vojsci, administraciji i gradovima -u nekim sredinama se dugo sauvala domaa onomastika, a tek s pojavom kranstva poinje ubrzana latinizacija njihovih antroponima U panoniji romanizacija nije tekla jednakomjerno, stanovnitvo se tee romaniziralo i prihvaalo rimsku kulturu - prostor provincije Panonije dijeli se (po arheolokom materijalu) na dva izrazita kulturna kompleksa 1. Zapadni keltski 2. Istoni panonski -jo u 3. stoljeu spominju se u Panoniji Civitates Hercuniantes, Iasi, Breuci i Oseriates tamo se uz tovanje rimskih, orijentalnih i provincijalnih boanstava tuje i kult Silvana

34