četrdeset prva - privredna komora crne gore...standarde bezbjednosti hrane - saopštio je...

Nada MedenicaCETIKvalitetomgrade liderskupoziciju

Filip MakridVodovod i kanalizacija PGPotencijal zasaradnju saNjemačkom

Haluk BilgiliHilton Podgorica - Crna GoraAmbiciozni planovi za kongresni turizam

ISSN

035

0-53

40

God

ina

LII

Br

oj 1

1

Nov

emba

r 201

6. Duško Marković novi premijer

Izabrana četrdeset prva

crnogorska Vlada

IMPR

ESU

M

56 Poslovni forum sa KosovomEliminisati barijere na graničnim prelazima

Broj 11Novembar 2016.

IMPR

ESU

MSadržaj

Izdavač:

Privredna komora Crne GoreNovaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 545e-mail: [email protected]://www.privrednakomora.me

Redakcijski odbor:

Predsjednica:Ljiljana Filipović

Članovi:Pavle D. Radovanović, Novica Bulatović, Tanja Radusinović, dr Mladen Perazić, mr Nina Drakić, Aleksandar Marđonović

Urednica:Milka Pižurica

Novinar:Igor Perović

Prevod: Dragana Domazetović

Adresa Redakcije:

Privredna komora Crne Gore/Glasnik Novaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 439e-mail: [email protected]

Dizajn:

Privredna komora Crne Gore

List izlazi od 1964. godine i upisan je u registar javnih glasila Crne Gore.

PDF verziju možete preuzeti na: http://www.privrednakomora.me/multimedija/glasnik

Haluk Bilgili, general manager of »Hilton Podgorica - Montenegro«World brand for top tourism

Nada Medenica, CEO, CETIThrough quality to leading position

Business forum with Kosovo entrepreneursEliminate barriers at borders

A decade of CEFTA 2006 - results and challengesFull Agreement implementation leads to investment growth

Danijela Sukovic, director of Eco-Toxicological Research & Radiation Protection Department, Laboratory, CETI»Chemical leasing« leads to cleaner production

Milan Bozovic, MermerThe upward trend continues

Deda Djelovic, Port of Bar

Miras Djurovic, Ferrous Metallurgy InstituteInvestment in HR and R&D lead to success

30

40

58

62

D ,

70

4

Broj 11 Novembar 2016.

Filip Makrid,tehnički direktor

Vodovoda i kanalizacije Podgorica

Komunalnainfrastruktura -

potencijal za saradnju sa Njemačkom

Nada Medenica, izvršna direktorica Centra za ekotoksikološka ispitivanjaKvalitetom grade lidersku poziciju

Deset godina od CEFTA 2006Puna primjena Sporazuma vodi rastu investicija

Haluk Bilgiligeneralni direktor hotela »Hilton Podgorica - Crna Gora«Svjetski brend zatop-turizam

Danijela Šuković, direktorica Sektora za laboratorijskudijagnostiku i zaštitu od zračenja, CETIDo čistije proizvodnjeprimjenom »hemijskog lizinga«

Stručno obrazovanjeReformom vratiti ugledproizvodnim zanimanjima

36

78

60

28

67

34

5


Listajući Glasnik...

1982.Za jače ekonomske veze sa Poljskom

Predstavnici Željezare »Boris Kidrič«, Pivare »Trebjesa«, IGM »Radoje Dakić«, Agrokombinata »13. jul«, EI »Obod«, »Industrijaimporta«,»Montexa«, Drvoimpexa« i drugih preduzeća razgo-varali su u Privrednoj komori Crne Gore o dosadašnjoj i budućoj saradnji sa poslovnim par-tnerima iz Poljske. U razgovorima je konstatovano da je poljsko tržište za Crnu Goru interesantno te da su na njemu pomenute kompanije prisutne više godina, zabilježio je Glasnik 1982. godine. Crnogorski privrednici su zainteresovani za povećanje izvoza ali i uvoza roba iz ove države. Takođe je navedeno interesovanje za obnavljanje isteklih kooperativnih ugovora ili sklapanje novih. U tom smislu obje zemlje rade na otklanjanju prepreka koje su pratile dosadašnju saradnju. Poseban inte-res za jačanje ekonomskih veza sa Poljskom iskazali su turistički poslenici kojim bi dolazak većeg broja posjetilaca iz Poljske dosta značio u popunjavanju kapaciteta i doprinio produžetku sezone.

2004.Njemci bi uložili 500 miliona u energetske

izvore

Koncern »Umvelt« iz Dizeldorfa namjerava da u Crnu Goru investira 500 milina eura za posta-vljanje i instaliranje tri postrojenja koja bi proizvodila 220 megavata električne energije iz bionergije i snage vjetra. Za četiri do šest godina biće aktuelni i solarni elementi s obzirom da Crna Gora ima 280 sunčanih dana u godini, rekao je Rolf Ziber, predstavnik ovog njemačkog koncerna, na okruglom stolu organizovanom u Budvi koji jer bio posvećen novim tehnologijama i tretmanu čvrstog otpada. On je izrazio očekivanja da će dvije zemlje riješiti sva otvorena pitanja do kraja 2004. godine, te da će pomenuta postrojenja biti instalirana, uz napomenu ona koštaju po 150 miliona eura, pisao je Glasnik 2004.

6


Duško Marković novi predsjednik Vlade Crne Gore

Cilj ostvarivanje dinamičnog i održivog rasta

Projektovan ekonomski rast između 3,5 i četiri odsto godišnje, a ključni faktor za njegovo ostvarivanje biće uključivanje strateških stranih investitora u realizaciju razvojnih projekata.

Državna potrošnja, kako je ocijenio, mora biti racionalnija, sa ma-njim tekućim rashodima i većim prostorom za finansiranje kapi-talnih projekata.

- U naredne četiri godine moramo trasirati put koji vodi uspo-stavljanju opadajućeg trenda budžetskog deficita i javnog duga i vraćanju u granice Mastriških kriterijuma. To će podrazumijevati mjere usmjerene na efikasniju naplatu poreskog duga, redovnost izmirivanja poreskih obaveza i nultu toleranciju prema sivoj eko-nomiji - saopštio je Marković.

U dijelu razvoja infrastrukture i realizacije razvojnih projekata, vlada će, kako je najavio, posvetiti posebnu pažnju kontinuiranom razvoju infrastrukture, posebno one koja će Crnu Goru povezati sa međunarodnim okruženjem i učiniti je dostupnijom.

- Kroz lakši pristup električnoj energiji i bolje i brže saobraćajne veze, eliminisaćemo prepreke za ubrzani rast i razvoj, unaprijediti poslovno okruženje i podstaći veći priliv investicija u sve sektore crnogorske ekonomije - dodao je Marković.

On je podsjetio da su u prethodnom periodu pokrenuti važni infra-stukturni projekti, među kojima su izgradnja autoputa Bar-Boljare, postavljanje podmorskog kabla između Crne Gore i Italije, izgra-dnja drugog bloka Termoelektrane Pljevlja, kao i malih hidroelek-trana i vjetroelektrana.

Marković je rekao da nova Vlada, u sektoru turizma, namjerava da stvori uslove za realizaciju projekata na prioritetnim turističkim

Imperativ nove vlade u narednom periodu biće definisanje for-mule za ostvarivanje dinamičnog održivog i inkluzivnog eko-nomskog rasta po prosječnoj stopi između 3,5 i četiri odsto go-dišnje, koji će obezbijediti veći dohodak i zapošljavanje, saopštio je premijer Duško Marković u ekspozeu uoči izbora nove Vlade.

Kako je prenijela Mina Business, Marković je, obrazlažući ekspoze pred poslanicima u Skupštini, rekao da će ključni faktor uspjeha u tom opredjeljenju biti umješnost animiranja strateških stranih investitora za realizaciju razvojnih projekata.

- Zato moramo širom otvoriti vrata za investicije, tako što će svi segmenti društva doprinijeti unaprijeđenju poslovnog ambijenta, pouzdanom i podsticajnom sistemu vladavine prava i kredibilnim institucijama koje će nastaviti proaktivnu borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala na svim nivoima - saopštio je Marković.

On smatra da je neophodno stvoriti atmosferu u kojoj neće biti po-litikanskog i demagoškog otpora investitorima i zdravim i održi-vim investicijama, uz punu svijest da se samo uz takva ulaganja može ostvariti dinamičan i održiv ekonomski rast.

U dijelu makroekonomnske stabilnosti, Crna Gora, prema riječima Markovića, treba da bude fiskalno snažna i finansijski stabina dr-žava.

- Mjerama fiskalne konsolidacije nova vlada treba da obezbijedi da se tekuća javna potrošnja finansira isključivo iz izvornih prihoda, bez novog zaduživanja - poručio je Marković.

7


lokacijama, kao što su Buljarica, Kraljičina plaža, Maljevik, Velika plaža i hercegnovski dio Luštice.

- Investiraćemo u turističku i saobaćajnu infrastrukturu sjevernog regiona i dati im-pluls realizaciji projekata na prostoru Bje-lasice, Komova, Durmitora i Hajle - dodao je Marković.

Što se tiče poljoprivrede, on smatra da veza između tog i sektora turizma pruža osnovu za razvoj ruralnih oblasti, kroz pri-mjenu agroekoloških mjera, podsticaja za proizvodnju kvalitetnih poljoprivrendih proizvoda, održivo korišćenje šumskog ze-mljišta i očuvanje i unaprijeđenje ruralnog naslijeđa.

- Naš cilj je da crnogorske pojoprivredni-ke do 2020. godine spremimo za izazov članstva u EU, modernizujemo njihovu proizvodnju, povećamo produktivnost po-ljoprivrednih gazdinstava i uvedemo više standarde bezbjednosti hrane - saopštio je Marković.

Kada je riječ o prerađivačkoj industirji, nova vlada će, prema njegovim riječima,

rada katastra, izdavanja građevinskih do-zvola i racionalizacije troškova komunal-nih i drugih naknada na lokalnom nivou - kazao je Marković.

On je dodao da je zadržavanje postojećih poreskih stopa, koje karakteriše manje oporezivanje rada i dohotka, uz povećanje efikasnosti poreske administracije, odno-sno očuvanje konkurentnog i predvidivog poreskog sistema, krucijalno za fiskalnu stabilnost zemlje.

Vlada će posebnu pažnju posvetiti većoj efikasnosti poreske administracije i sma-njenju sive ekonomije, čime će se dopri-nijeti povećanju broja preduzeća i novih radnih mjesta u realnom sektoru.

- Cilj nam je da stvorimo više šansi za za-pošljavaje naročito mladih ljudi i osjetljivih grupa stanovništva. Nastavićemo aktivnu politiku zapošljavanja koja uključuje kredi-tnu i grant podršku za angažovanje mladih, kao i podršku kroz programe samozapo-šljavanja i obuka za dugoročno nezaposle-ne - kazao je Marković.

snažnije destimulisati izvoz drvne sirovine i povećati investicije u drvnu industriju.

- Preispitaćemo postojeći model koncesija, uvesti nove modele i uslove njihovog kori-šćenja – dodao je Marković.

On je naveo da će vlada u naredne četiri godine podsticati diversifikaciju proizvo-dnih programa i veći nivo prerade u svim industrijskim postrojenjima, čime će se doprinijeti otvaranju novih radnih mjesta, povećanju proizvodnje i stvaranju nove vri-jednosti.

Marković je rekao da će jedan od najkom-pleksnijih izazova u narednom periodu biti politika ravnomjernog regionalnog razvoja.

- Prioritet mora biti uspješna implementa-cija politike dodatnih podsticaja biznisu, koja treba da doprinese rješavanju rastuće nezaposlenosti - saopštio je premijer.

Vlada, setom reformskih mjera, namjerava i da unaprijedi poslovni ambijent.

- U tom smislu unaprijeđivaćemo poslovni ambijent u dijelu zaštite vlasničkih prava, efikasnosti izvršenja ugovora i efikasnijeg

8


Komoravijesti

Predsjednik Mijušković na Generalnoj skupštini ABC

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković učestvovao je u radu Generalne skupštine Asocijacije balkan-skih komora (ABC), koja je održana 17. no-vembra 2016. godine u Bukureštu, u organi-zaciji predsjedavajuće Privredne komore Rumunije.

Asocijacija balkanskih komora osnovana je 1994. godine u Rumuniji sa ciljem inte-gracije i razvoja privredne saradnje u Regi-onu. Članice su nacionalne komore Alba-nije, Bugarske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Grčke, Kipra, Makedonije, Rumunije, Srbije i Turske. Privredna komora Crne Gore je predsjedavala Asocijacijom tokom 2003 i 2013. godine.

Uvodno obraćanje imao je predsjednik Pri-vredne komore Rumunije Mihaila Dara-bana, koji je govorio o značaju komorskog sistema i regionalne saradnje.

Predsjednik crnogorske Komore je istakao zadovoljstvo radom Asocijacije balkanskih komora, koja ima dugu tradiciju i osnova-na je uz veliku podršku Savezne komore Njemačke, sa ciljem boljeg organizovanja komora i pružanja kvalitetnijih usluga čla-nicama.

Na sastanku je predstavljena komparativ-na studija pravnog okvira o funkcionisanju privrednih komora koje su članice Asocija-cije balkanskih komora.

Dogovoreno je da se sjednice Skupštine od-ržavaju dva puta godišnje, te da fokus bude na energetici i infrastrukturi, obrazovanju za potrebe privrede, pružanju usluga čla-nicama iz okvira nadležnosti i prenešenih ovlašćenja.

Posjeta privrednika iz UAE

Delegacija privrednika iz Ujedinjenih Arap-skih Emirata, na čelu sa dr Nikolasom Ali-sijom, predstavnikom crnogorske Komore u Dubaiju, zainteresovanih za investiranje u našu zemlju, posjetila je 9. novembra 2016. godine Privrednu komoru Crne Gore. Riječ je o renomiranim privrednicima iz oblasti prometa nekretnina, građevinar-stva i hotelijerstva sa iskustvom u zaje-dničkim nastupima na međunarodnim tržištima. Oni su posebno interesovanje iskazali za izgradnju rezidencijalnih i po-slovnih objekata, kao i hotelskih komple-ksa kako na crnogorskom primorju, tako i u planinskim centrima.

Potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Ivan Saveljić je goste iz Dubaija infor-misao o crnogorskom poslovnom ambijen-tu sa osvrtom na mjere za podsticanje di-rektnih stranih investicija. Prezentovao je set aktuelnih projekata iz oblasti energeti-ke i turizma za koje je potrebno obezbijediti inostrane investitore. Privrednicima iz Du-baija su svoje poslovne kapacitete predsta-vili domaći građevinari, članovi Upravnog odbora Privredne komore Crne Gore - Nor-mal Company, Lovćeninvest i Kompanija Čelebić.

Saopšteno je da će za razvoj buduće po-

slovne saradnje između privrednika dvije zemlje na raspolaganju biti Privredna ko-mora Crne Gore kao i njeno predstavništvo u Dubaiju.

Projekat Gastronomski suveniri za ponijeti – GAS2GO

Privredna komora Crne Gore od 1. septem-bra 2016. realizuje projekat Gastronomski suveniri za ponijeti – GAS2GO u sklopu grant šeme »Inovacijama do pametnog rasta: jačanje veza između naučno-istraži-vačke zajednice i privrede«, koja se finansi-ra iz fondova IPA. Projekat će trajati godinu dana i na njegovu realizaciju će biti utroše-no 27,760 eura, od čega će 87.18 odsto finan-sirati Evropska unija. U projektu su angažo-vana tri partnera: Privredna komora Crne Gore - nosilac projekta, MBS (Montenegro Business School) Univerziteta Mediteran i preduzeće Frutiera koje vodi preduzetnica, Radojka Ražnatović.

Ovim projektom se radi na povezivanju biznis sektora sa naučnim/istraživačko/obrazovnim sektorom tako što će Mon-tenegro Business School Univerziteta Mediteran uraditi finansijsku i situacio-nu analizu za preduzeće Frutiera, zatim komunikacionu strategiju i novi vizuelni identitet preduzeća, kao i pilot projekat koji će uključiti nove proizvode i pakovanje za proizvode da bi se testirala njihova proda-ja na tržištu. U neke od ovih aktivnosti će biti uključeni i studenti MBS-a koji će na ovaj način sticati praktična znanja i vje-štine iz predmeta koje izučavaju. Ostale projektne aktivnosti će uključivati istraži-vanje tržišta gastro suvenira, identifikaciju potencijalnih novih suvenira, kao i izradu priručnika na osnovu rezultata istraživanja i organizaciju seminara za proizvođače ga-stro suvenira, koje će uglavnom biti zada-tak Privredne komore.

Očekuje se da će pozitivni rezultati ovog projekta podstaći češću i tješnju saradnju između poslovnog i naučno-istraživačk-og sektora. Takođe, cilj je da se nastavi sa identifikacijom novih gastro proizvoda koji bi se ponudili na tržištu, što bi moglo do-vesti do proširenja i povezivanja postojećih biznisa i mogućeg zapošljavanja nove ra-dne snage.

9


Projekat je predstavljen na odborima za: žensko preduzetništvo, poljoprivredu i tu-rizam.

Formirana Grupacija servisera rashladnih i klima uređaja

Grupacija servisera rashladnih i klima uređaja, Privredne komore Crne Gore, kon-stituisana je 11. novembra 2016. godine.

Verifikovani su mandati članovima i usvo-jen je Poslovnik o radu. Za predsjednika Grupacije izabran je Ranko Šćepanović iz Termoinženjeringa.

Grupacija je organizovana u okviru Odbo-ra udruženja građevinarstva i industrije građevinskih materijala.

Digitalne vještine i nove tehnologije u obrazovanju

Okrugli sto »Digitalne vještine i nove teh-nologije u obrazovanju« u saradnji sa Bri-tanskim savjetom organizovan je 7. no-vembra 2016. godine u Privrednoj komori Crne Gore.

U fokusu su bili upotreba novih tehnologi-ja u predškolskom, osnovnom, srednjem, stručnom i visokom obrazovanju, kao i ra-zvoj ljudskih resursa.

Rukovodilac Sektora za edukaciju dr Mla-den Perazić kazao je da nove tehnologije u obrazovanju imaju cilj unapređenje nje-govog kvaliteta, kao i povezivanje ovog i IT sektora.

- Korišćenje savremenih tehnologija u na-stavi učenicima olakšava učenje i savlada-vanje novih sadržaja u svim predmetima. Metode nastave koje uključuju nove teh-

nologije mnogo su zanimljivije, bogatije i omogućavaju rad do potpunog razumijeva-nja gradiva – rekao je Perazić.

Prema njegovim riječima, neophodno je ozbiljno sagledati pitanje unapređenja sis-tema školovanja i podučavanja.

- Obrazovni sistem treba da prati promjene u društvu i tehnologiji. Sposobnost učenja u tom području napreduje istim ubrzanim koracima kao i razvoj novih tehnologija – zaključio je on.

Predstavnik Britanskog savjeta iz Podgo-rice Armen Čekić kazao je da obrazovanje sada ne priprema mlade ljude za digitalnu tehnologiju.

- Problem je što kompetencije nijesu jasno izražene u kurikulumima. Nedostaje i to da u strateška dokumenta budu uključene di-gitalne vještine – smatra on.

Aleksandar Borisavljević, Britanski savjet, predstavio je sajam i konferenciju »Nove tehnologije u obrazovanju« koje ta organi-zacija planira da održi od 9. do 11. februara 2017. godine u beogradskom Belexpocen-tru. On je pozvao crnogorske kompanije da na toj manifestaciji predstave svoje projekte, softvere i hardvere namijenjene unapređenju obrazovanja. Rok za prijavu učesnika je 20. januar, a za predavače do 13. novembra.

- Ciljevi uvođenja novih tehnologija u edu-kaciju je da se privreda i obrazovanje pri-bliže, da učenici ostvare bolja postignuća i postigne njihova veća motivisanost te unaprijedi inkluzivno obrazovanje – rekao je on.

Očekuje sa da sajam posjeti 5.000 ljudi iz više od 20 zemalja. U okviru manifestacije biće organizovana i ministarska diskusija, te B2B susreti.

U diskusiji koja je uslijedila, nakon izlaga-nja uvodničara, se razgovaralo o budućno-sti IT tehnologije u obrazovanju i neopho-dnosti praćenja razvoja tehnologije od strane obrazovnog sistema i implementa-cije novih dostignuća u procesu obrazova-nja.

Strategija nije uvažila zahtjeve privrede

Usvojena Strategija za razvoj informacio-nog društva do 2020. godine nije u dovolj-noj mjeri zadovoljila sugestije privrednika iz ICT sektora, rečeno je na sjednici Odbora udruženja informaciono komunikacionih tehnologija Privredne komore Crne Gore, održanoj 15. novembra 2016.

Odbor je ocijenio da postoji prostor da se preko njegovog predstavnika u Radnoj gru-pi za izradu Akcionog plana za 2017, sekre-tarke Nade Rakočević, utiče na veću zastu-pljenost interesa ovog sektora. Preporuke, smjernice i ciljeve, članice Odbora razma-traće kroz internu radnu grupu, koja će biti formirana u okviru Udruženja.

Podsjetimo ranije su predstavnici ovog sektora Strategiji zamjerili nedostatak analitičke osnove, zatim to što njome ni-jesu obuhvaćene kompanije koje se bave softverskim inženjeringom, u smislu zašti-te domaćeg proizvoda, koji u razvijenom svijetu daje značajan doprinos ekonomi-ji. Ukazano je i na potrebu da u Strategiji značajno mjesto treba da zauzme plan i program obrazovnog sistema u oblasti IT, koji treba da prati savremene trendove, kao osnov za razvoj digitalnog društva.

Na Odboru je rečeno da postoje dodatne mogućnosti i interesovanje za saradnju sa ICT udruženjima regiona, a prilika za to po-stoji kroz projekat EEN – Evropska mreža preduzetništva.

Usvojen je Plan i Program rada Odbora za 2017, sa Akcionim planom za prvi kvartal iste godine.

Teme koje će biti kandidovane za raspra-vu na sjednicama Odbora su: podizanje konkurentnosti sektora ICT, upoznavanje sa mogućnostima apliciranja u projektima EU, implementacija IT servisa u javnom sektoru Crne Gore, kreditna ponuda predu-zećima u ovoj oblasti, stručni i kadrovski potencijal IT u funkciji razvoja Crne Gore, razvoj ePoslovanja i sajber bezbjednost kao zajednička odgovornost.

10


Energetika i rudarstvo

Bojazan od većih cijena strujePrivrednici su iskazali bojazan da će primjena nove metod-logije za određivanje regulatorno dozvoljenog prihoda dis-tributera električne energije, koju je izradila RAE, povećati troškove njihovog poslovanja i negativno uticati na konkurentnost crnogorskih preduzeća. Ovo je ocjena sa sjednice Odbora za ener-getiku i rudarstvo Privredne komore Crne Gore, održane u prošire-nom sastavu 11. novembra 2016. godine.

Direktor Regulatorne agencije za energetiku Novak Medenica je kazao u uvodnom dijelu da je metodologija urađena po osnovu no-vog Zakona o energetici, na principima transparentnosti, objektiv-nosti i nediskriminatornosti, te da će se na osnovu nje utvrđivati tarife za električnu energiju za period 2017-2019.

- Svako ko troši resurse mora to adekvatno i da plati – rekao je on.

Metodologija donosi četiri grupe promjena. Između ostalog, obra-čun snage električne energije će biti na osnovu ugovorenih snaga. Pri tome su definisani i određeni penali. Ukoliko potrošač premaši 105 odsto ugovorene snage, prekomjerno angažovana snaga će biti fakturisana u dvostrukom iznosu. U slučaju da iskoristi ispod 90 odsto ugovorene snage, u računu će biti iskazana snaga od 90 od-sto one koja je ugovorena. Druga bitna izmjena je mjerenje snage u nižoj, noćnoj tarifi.

- Dosadašnja metodologija je predviđala mjerenje i obračun sna-ge samo u višoj tarifi, a sada je planirano da se to radi i u nižoj.

Smatram da će ovaj način obračuna dovesti do povećanja računa krajnjim korisnicima – rekao je Miloš Bigović iz Elektroprivrede Crne Gore.

Metodologija će se, prema njegovim riječima, odraziti na poslova-nje 2000 firmi, koje čine 25 odsto od ukupnog konzuma električne energije.

Predsjednik Odbora udruženja poljoprivrede, prehrambene i pre-rađivačke industrije dr Milutin Đuranović ocijenio je da je visok stepen odgovornosti RAE zbog uticaja metodologije na privredu, s obzirom na to da i Vlada i Privredna komora ističu potrebu jačanja konkurentnosti domaćih kompanija.

- Ako metodologija bude prouzrokovala veće račune za struju, naš sektor će biti pogođen, a pokrivenost uvoza izvozom još manja od sadašnjih 10 odsto. Bilo kakvo povećanje cijena električne energije predstavljalo bi i nepromostivu biznis barijeru i investitori bi za-obilazili Crnu Goru. Zato se nadam da će izmjene koje metodologi-ja donosi biti vjetar u leđa cijeloj privredi – rekao je on.

Posebno će se planirane izmjene odraziti na potrošače čija je dje-latnost sezonskog karaktera. Sekretarka Odbora udruženja turiz-ma i ugostiteljstva Sanja Marković upitala je predstavnike RAE da li je urađena analiza kako će se primjena nove metodologije od-raziti na poslovanje u turizmu. Istakla je da je u zimskom periodu većini hotela na primorju stopa utrošene snage električne energije

11


Nova metodologija predviđa mjerenje i obračun snage električne energije i u nižoj tarifi.

nulta, pa je upitala da li to znači da će oni i tada morati da plaćaju 90 odsto od ugovorenih vrijednosti.

- Da li je kao u primjeru Hrvatske, moguće mjesečno ugovaranje snage električne energije, a ne samo na godišnjem nivou – upitala je ona. Predstavnik RAE je odgovorio da iako to nije decidno nave-deno u metodologiji, nema razloga da privrednici sa operatorom ne postignu takav dogovor.

Sekretarka Odbora poljoprivrede prehrambene i prerađivačke in-dustrije Lidija Rmuš posebno je ukazala na problem kompanija poput onih iz pekarske industrije koje rade u noćnim satima zbog uštede u električnoj energiji. Njeno pitanje je bilo da li će oni mno-go više plaćati struju nego što sada čine.

- Potrošači koji koriste elektro-energetsku mrežu u noćnim satima plaćaće trećinu od više tarife, što znači da će se njima troškovi u tom smislu povećati. To je, između ostalog taj princip nediskrimi-natornosti na kojem počiva ova metodologija – odgovorio je Mede-nica, na šta je Rmuš kazala da će se to odraziti na cijene proizvoda ovih preduzeća.

Pošto privrednici nijesu dobili odgovor od RAE da li će metodolo-gija dovesti do rasta cijena struje, potpredsjednik Privredne komo-re Crne Gore Ivan Saveljić je pozvao da se javna rasprava o tome organizuje i u Komori. On je upitao da li je prilikom kreiranja me-todologije dovoljno potenciran značaj privrede i vođeno računa o

odgovornosti za posljedice njene primjene.

- Cijena električne energije još nije utvrđena iako smo na kraju go-dine. Nedostaju simulacije šta će primjena metodologije donijeti potrošačima. Ovo ne može sve ostati nedorečeno, a privreda sta-vljena pred svršen čin. Moramo znati šta čeka crnogorsku privre-du u narednom trogodišnjem periodu. Privredna komora će obave-ze prema privredi ispuniti po svaku cijenu. Riječ je o zajedničkom problemu pa ga tako treba i rješavati – rekao je Saveljić.

Potpredsjednik Privredne komore Stanko Zloković ocijenio je da metalurgija i metaloprerada mogu u budućnosti biti generatori ra-zvoja ekonomije, ali da su trenutno u problemima i svako poveća-nje troškova bi moglo da ugrozi njihovo poslovanje.

- Ne mislim da je metodologija pogrešna, ali je u našim uslovima, čini mi se, neprimjenljiva, i može biti štetna naročito za metalur-giju i metalopreradu. Sve što može da naškodi privredi treba mije-njati pa ova priča o metodologiji ne treba da bude »zabetonirana«, već da se nađe način da se izađe u susret firmama kojima bi ovo donijelo teškoće – rekao je Zloković.

Učešće u raspravi uzeli su još i Vanja Lazarević iz Pivare Trebjesa, Dragan Laketić, direktor CEDIS, Jovanka Bogavac iz Rudnika uglja Berane i predstavnici RAE Željka Tomović, Ćana Batrićević i Rade-ta Šuković. Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Luka Jovanović.

12


godine iznosila je 24,1 milion eura. Otkupljeno je 18,5 miliona li-tara mlijeka što je na nivou istog perioda prošle godine. Kvalitet otkupljenog mlijeka raste. Plantaže su ubrale 21 milion kilograma grožđa- 30% više u odnosu na 2015, kao i 850 tona bresaka sa 60 hektara zasada. Ove jeseni će iz Italije i Grčke biti nabavljene nove visokosortne sadnice, tako da će Plantaže ponovo imati preko 85 hektara zasada pod breskvama. Proizvodnja jaja je u stalnom pora-stu, kao rezultat investiranja. Uvoz jaja je smanjen za 13% u odnosu na devet mjeseci 2015. godine, a za 23% u odnosu na isti period 2014. godine. Rekonstrukcijom fabrike stočne hrane u ovoj godini stvoreni su uslovi za povećanje njenog izvoza, koji je za prvih de-vet mjeseci povećan 50%, te smanjenje uvoza za 10%. U toku prošle godine počela je sa radom i fabrika za proizvodnju čokoladnih na-maza, pa je i tu povećan izvoz za 75%.

Ove godine je od opasne zarazne bolesti kvrgave kože oboljelo 548 goveda. U cilju suzbijanja njenog širenja, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove sprovela je sve mjere u skla-du sa Zakonom o veterinarstvu i Smjernicama Evropske agencije za bezbjednost hrane (EFSA).

Program otkupa tržnih viškova jagnjadi je u toku (14.136 grla) i re-alizuju ga Vlada, IRF, te kompanije »Goranović«, »Mesopromet« i »Gradina«.

Zbog uspjeha u realizaciji projekta MIDAS (šest miliona eura za 660 privrednika), Svjetska banka je odobrila dodatnih tri miliona za nastavak projekta. Pokrenuti su i programi IPARD-like i IPARD-like 2 vrijedni 10,4 miliona eura bespovratne podrške. Kroz projekat sa

Crna Gora će razmotriti mogućnosti da uvede kontra mjere Albaniji ukoliko ta zemlja ne izmjeni politiku akciza kojima opterećuje crnogorsko vino i pivo na tom tržištu u dvostru-kom iznosu u odnosu na domaće, saopšteno je na sjednici Odbora udruženja poljoprivrede, prehrambene i duvanske industrije Pri-vredne komore Crne Gore, 14. novembra 2016. godine.

Privrednici su podsjetili i na problem da Albanija, suprotno CEFTA sporazumu, otežava ulaz crnogorskih mesnih i mljekarskih proi-zvoda tražeći i da ovi proizvodi potiču iz objekata koji imaju evrop-ski izvozni broj. To je zahtjevnije u odnosu na odredbe Sporazuma kojim je definisano da će se poslovanje u zoni slobodne trgovine odvijati u skladu sa relevantnim pravilima i procedurama STO. Za-traženo je da se u Crnoj Gori labavije primjenjuje CEFTA sporazum, kao što to rade ostale zemlje potpisnice i tako zaštiti domaći proi-zvođač. Ocijenjeno je poražavajućim da pokrivenost uvoza hrane izvozom proteklih devet mjeseci bude samo devet odsto, što je pad za dva procenta u odnosu na uporedni period prethodne godine.

Kretanja u agraru

Govoreći o Informaciji o privrednim kretanjima u agraru, sekretar-ka Odbora Lidija Rmuš je navela da poljoprivreda sa prerađivačk-om industrijom predstavlja jedan od ključnih sektora ekonomije, što potvrđuje i učešće u BDP od 9,7%.

Prema podacima Monstata, vrijednost otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva za prvih devet mjeseci ove

Poljoprivreda i prehrambena industrija

Ukloniti barijere za izvoz u Albaniju

13


Pokrivenost uvoza hrane izvozom proteklih devet mjeseci iznosi devetodsto što je poražavajuće, rečeno je na sjednici Odbora.

Abu Dabi razvojnim fondom (ADMAS) je potpisano šest ugovora, sa veoma povoljnim uslovima kreditiranja.

U planu je povećanje kapaciteta prerade mlijeka. Na sjeveru kom-panija »Milkraft« gradi veliku farmu kapaciteta 500 grla i mljekaru kapaciteta 60 tona prerade dnevno. U toku su investicije u dvije velike farme ovaca na Pišču i angus goveda na Žabljaku, te u novu fabriku za preradu u okviru Mesoprometa, kojom se stvara mo-gućnost za otvaranje 70 novih radnih mjesta i plasman proizvoda sa sjevera.

U toku ove godine otvoreni su pregovori sa Evropskom komisijom u poglavljima 12 Bezbjednost hrane i 13-Ribarstvo. Do kraja godine očekuje se otvaranje pregovora u poglavlju 11-Poljoprivreda i ru-ralni razvoj.

Za devet mjeseci ove godine u prehrambenoj proizvodnji zabilje-žen je rast od 6,7%, dok je u proizvodnji pića i duvanskih proizvoda zabilježen pad od 4,4%, odnosno 57,5%. Prema anketi o poslovanju za devet mjeseci može se zaključiti da je u 2016. godini u odnosu na 2015. kod većine subjekata ostvaren rast proizvodnje i plasma-na od tri do 30%. Kod preduzeća koja su u prethodnom periodu investirala uglavnom je proizvodnja značajno povećana, što je po-zitivno uticalo na prodaju na domaćem tržištu, povećanje izvoza, kao i plasman kroz turističku tražnju.

Anketirani privrednici su ukazali da su glavni problemi u njiho-vom poslovanju: naplata potraživanja i njeni dugi rokovi; nelojalna konkurencija zbog velikog uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda po znatno nižim cijenama, njihovo bolje pozicioniranje od domaćih u velikim trgovačkim lancima, nedovoljna kontrola kvaliteta; nepovoljna kreditna podrška banaka; visoke takse za do-zvole za uvoz, kao i druge administrativne i lokalne takse; česte analize prilikom uvoza iako se radi o istim dobavljačima; neriješe-ni saobraćajni problemi u vrijeme turističke sezone; primjena du-gih procedura za javne nabavke za preduzeća koja su u vlasništvu države a bave se proizvodnjom i nedostatak stručnog kadra.

Ukupna robna razmjena poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za devet mjeseci ove godine iznosila je 401,5 miliona eura, što je 2% više u odnosu na isti period prošle. Izvezeno je robe u vrijednosti od 35,9 miliona eura ili 10% manje, dok je uvoz iznosio 365,6 milio-na eura, odnosno veći je za 3%. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 9,8%. Obim robnog prometa poljoprivrednim proizvodima je i dalje najveći sa CEFTA zemljama 54,2%, dok EU učestvuje sa 36%. Najvi-še je izvezeno u CEFTA zemlje i to 72,1%.

Od ukupnog uvoza 92% je ostvareno iz CEFTA i EU zemalja. U uvo-zu najviše učestvuje svinjsko meso, zatim pića, mlijeko i mliječni proizvodi. Značajnije povećanje uvoza je ostvareno kod mesa za 9,1%, ribe za 30%, povrća 19%, voća 21% i pića za 7%. Smanjen je uvoz žitarica i proizvoda mlinske industrije.

Najveće učešće u izvozu ima piće i to 31,5%, zatim meso i drugi klanični proizvodi 14,7%, produkti na bazi skroba, mlijeka, odnosno poslastičarski 10,8%, povrće 6,4%. Povećanje izvoza je primjetno kod konditorskih proizvoda i mesa za 18%, dok je došlo do pada izvoza voća za 30%, produkta mlinske industrije za 32%, duvanskih za 56% I pića za 10%.

CEFTA

O trgovini poljoprivredno – prehrambenim proizvodima tokom 10 godina CEFTA govorila je Nina Drakić, rukovodilac Sektora za ana-lize i istraživanja Privredne komore. Navedene su netarifne barije-re sa kojima se susrijeću naši privrednici prilikom izvoza.

Tržište CEFTA regiona je veoma važno za Crnu Goru, naročito za tr-govinu poljoprivredno–prehrambenim proizvodima, što potvrđuju podaci o učešću ovog regiona u spoljno-trgovinskoj razmjeni pol-joprivrednim proizvodima od 60%-70%. U ukupnom izvozu hrane učestvuje sa 70%, a u uvozu sa 56%. U desetogodišnjem periodu uvoz je smanjen za 6%, a izvoz je povećan za 12,8%. Najznačajniji partner u okviru CEFTA je Srbija, sa učešćem od oko 70%, odnosno u uvozu učestvuje sa oko 80%, a u izvozu od 32-56%.

Iz CEFTA regiona najviše uvozimo žive životinje, mlijeko i mlječ-ne proizvode, žitarice i proizvode od žitarica, voće i povrće i piće. Zabrinjava podatak da je posljednijh godina uvoz voća i povrća porastao za preko 2,3 puta, iako za tu proizvodnju Crna Gora ima komparativne prednosti. S obzirom na značajna sredstva koja će se usmjeriti u poljoprivredu do kraja 2020. godine (oko 100 miliona eura), predlog je da se znatan dio opredijeli za jačanje ovog sektora, kako u primarnoj proizvodnji, tako i u preradi.

U izvozu uglavnom učestvuje pet grupa proizvoda: sušeni I dimlje-ni proizvodi i prerađevine od mesa, voće, brašno i proizvodi od bra-šna, piće (vino i pivo), te sirova koža.

Matricu netarifnih barijera treba stalno ažurirati i primjenjivati arbitražu kada se problemi ne mogu riješiti na bilateralnoj osnovi.

Potrebno je jačati trgovinske odnose u regionu kroz nastupe naših privrednika na sajmovima, forumima i povezivanje kroz niz zaje-dničkih aktivnosti koje sprovodi CEFTA.

Takođe je potrebno raditi na popularizaciji CEFTA sporazuma, na-ročito u dijelu prednosti koje ovaj sporazum pruža kroz korišćenje dijagonalne kumulacije, zajedničkog investiranja i mogućnosti prijavljivanja barijera koje prate trgovinu u regionu, te arbitraža prilikom rješavanja sporova.

Razno

Poljoprivrednici su informisani o nedavnoj raspravi na sjednici Odbora udruženja energetike i rudarstva o novoj metodologiji za određivanje regulatorno dozvoljenog prihoda distributera električ-ne energije koja će se, smatra se, negativno odraziti na poslovanje 2.000 privrednih subjekata tokom od 1. janura 2017. godine. Odbor je ocijenio da je neophodno organizovati sastanak sa Regulator-nom agencijom za energetiku, na kojoj bi članovi dobili odgovore o posljedicama primjene pomenute metodologije (simulaciju uticaja na potrošače).

U cilju afirmacije domaćih proizvoda na crnogorskom tržištu i podizanja svijesti potrošača o značaju njihove kupovine, članovi Odbora su pozvani da uzmu učešća u predstojećoj marketinškoj kampanji u okviru projekta Dobro iz Crne Gore.

14


Turizam

Narednu sezonu pripremiti na vrijeme

Odbor Udruženja turizma i ugostitelj-stva Privredne komore Crne Gore je pozvao, sa sjednice održane 16. novembra 2016. godine, nadležne organe i institucije da sve poslove za pripremu naredne ljetnje turističke sezone završe do kraja marta, kada dolaze prvi kruzeri i čarteri, te da se do tad okončaju svi građe-vinski radovi, odnosno otvore sve putne komunikacije prema boravišnim i izletnič-kim odredištima.

Raspravljano je o rezultatima sektora za prvih devet mjeseci ove godine. Bilo je ri-ječi o minuloj i narednoj ljetnjoj sezoni, te o pripremama za predstojeću zimsku. Pre-

Obezbjediti sprovođenje Zakona o zaštiti od buke koja je prepoznata kao najčešći uzrok plaćanja turističkih penala zbog nezadovoljstva turista.

Pripreme za sezonu

Diskutujući o pripremama za ljetnju turi-stičku sezonu 2017, privrednici su ponovili zahtjev da se ne planira otvaranje privre-menih objekata u neposrednoj blizini stal-nih turističkih kapaciteta, kao i da se turi-stički aranžmani ne prodaju na šetalištima, već da se to isključivo čini u nadležnim agencijama.

- Potrebno je posebno povesti računa o is-punjenosti standarda i higijensko-tehnič-kih uslova u objektima koji se bave pripre-mom hrane i pića. U mjeri mogućeg, kroz planiranje na državnom i lokalnom nivou, potrebno je zaustaviti ekspanziju privre-menih objekata sa sumnjivim urbanistič-ko-tehničkim uslovima za bavljenje ovim poslovima – rekao je Ivančević.

Zatraženo je da se donese Akcioni plan za suzbijanje sive ekonomije u turizmu i da se u to, te u donošenje drugih akata za pripre-mu sezone, uključi Privredna komora, od-nosno članovi ovog Odbora, da bi rezultati u ovom dijelu bili unaprijeđeni.

Privrednici zahtijevaju da se obezbjedi sprovođenje Zakona o zaštiti od buke koja je prepoznata kao najčešći uzrok plaćanja turistićkih penala zbog nezadovoljstva tu-rista.

Na nivou lokalnih uprava potrebno je hitno formirati odbore za pripremu turističke se-zone. Lokalne turističke organizacije treba da upravljaju destinacijskim menadžmen-tom i time doprinesu većem kvalitetu po-nude njihovih sredina.

- Od buduće Vlade očekujemo da konstitu-iše posebno ministarstvo za turizam kako bi turistička privreda bolje i efikasnije rje-šavala probleme kroz institucije sistema i upravljala proizvodom ove djelatnosti na kvalitetniji način – naglasio je Ivančević.

Branko Diki Kažanegra iz TA Adria DMC je zatražio je da komunalna preduzeća, Elek-trodistribucije, muzeji, Nacionalni parkovi, luke i druge slične organizacije cijene svo-jih usluga formiraju ne u sezoni, već godi-nu unaprijed, kada se ugovaraju turistički aranžmani.

- Kada očekujemo dobru sezonu, porastu apetiti pa svi podižu cijene. Pošto smo mi aranžmane za narednu sezonu već ugovo-rili tražimo da ove institucije ne mijenjaju cijene – rekao je on.

Zamjenik direktora JP za upravljanje mor-skim dobrom Rajko Malović kazao je da je

zentovan je projekat »Inovacija preduze-tništva u turizmu kroz proizvodnju gastro suvenira zasnovanih na lokalnim inputima - GAS2GO«.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Dra-gan Purko Ivančević, a u radu su pored nje-govih članova, učestovali potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović, gene-ralni direktor Direktorata za upravljanje tu-rističkom destinacijom Marko Petričević, direktorica Nacionalne turističke organiza-cije Željka Radak Kukavičić, te direktorica LTO Žabljak Vanja Krgović Šarović.

15


otpočeta gradnja 15 novih kupališta, a da ih je najviše u Herceg-Novom i Kotoru. Izdvo-jili su 1,5 miliona za pripremu sezone, naj-više za izgradnju šetališnih staza u Risnu, Ulcinju, Herceg-Novom i drugim primor-skim gradovima.

Direktorica Nacionalnih parkova Azra Vu-ković je kazala na to da ova organizacija posljednjih godina nije mijenjala cijene usluga, te da su one pristupačne. Ona je rekla da je prethodna sezona bila uspješna za Nacionalne parkove, koje je posjetilo 320.000 turista, četiri odsto više nego pre-thodne.

Siva ekonomija je najviše izražena u NP Skadarsko jezero, posebno u dijelu organi-zovanja izleta. Jedan od problema sa kojim se suočavamo je čišćenje otpada u čemu nam treba veća podrška lokalnih samou-prava. U 2017. godini ćemo potencirati pro-mociju i unapređivanje kvaliteta turističke ponude u nacionalnim parkovima – kazala je ona.

Predstavnik resornog ministarstva, gene-ralni direktor Direktorata za upravljanje turističkom destinacijom Marko Petričević je naveo da se u kontinuitetu radi na una-pređenju zakona i planskih dokumenata, te razvoju novih oblika turističke ponude i to su mjere koje daju efekat o čemu, između ostalog, govore sve veći prihodi u ovom sektoru.

- U posljednjih 10 godina kontinuirano unapređujemo ponudu naše turističke de-stinacije. Očekujem da će problemi koje srijećemo iz godine u godinu tokom nare-dne sezone biti u manjem obimu – saop-štio je Petričević.

Govoreći o promociji predstojeće zimske sezone, Željka Radak Kukvačić je rekla da planinski centri imaju raznovrsnu ponudu ali da je potrebno dalje raditi na njenom razvoju kako bi što manje zavisila od vre-menskih uslova.

- Apelujem da se uredno održavaju putni pravci prema ski centrima i očekujem po-dršku lokalnih uprava kako bi gosti imali što ugodniji boravak – kla je ona.

Smatra da je potrebno unaprijediti struk-turu smještajnih kapaciteta što je moguće postići ako se visoko kvalitetni privatni smještaj standarizuje i objedinijeno ponudi tržištu. Ona je kazala da Crna Gora treba da iskoristi šansu koja proizilazi iz toga što je mediteransko područje u fokusu turista.

- Neophodno je da se više bavimo mena-

džmentom destinacije kako bi rezultati bili bolji – rekla je ona.

Direktorica TO Žabljak Vanja Krgović Ša-rović je kazala da su pripreme za sezonu u jeku, te da su skijališta Javorovača i Savin kuk spremna da prime goste. Ukazala je na dobru saradnju sa državnim institucijama ali i probleme u komunikaciji sa lokalnim. Jedan od problema je i siva ekonomija za čije rješavanje traže pomoć nadležne in-spekcije.

Predsjednik Odbora je pozvao na hitno or-ganizovanje sastanka kojim bi se razriješili problemi na relaciji turistička privreda - lo-kalna samouprava kako bi se jedinstveno djelovalo u pravcu kvalitetne pripreme se-zone na Žabljaku. Nikola Kasalo iz Hotela Avala u Budvi smatra da sve ovo što je reče-no za Žabljak valja primijeniti i u Kolašinu, gdje takođe, smatra on, ne treba da izosta-ne podrška nadležnih lokalnih organa.

Mićo Blagojević, vlasnik Etno sela Mon-tenegro, tražio je bolju komunikaciju sa resornim ministarstvom, kao i pomoć u edukaciji i postavljanju signalizacije. Mar-ko Petričević je odgovorio da je seoski tu-rizam fenomen u usponu, te da se radi na strategiji njegovog razvoja.

Sezona 2016

Sekretarka Odbora Sanja Marković pred-stavila je Informaciju o privrednim kre-tanjima u turizmu za prvih devet mjeseci 2016.

Prema podacima MONSTAT-a, Crnu Goru je tokom prvih devet mjeseci 2016. posjetilo 1.697.904turista što predstavlja povećanje od 5,2% u odnosu na isti period prošle godi-ne. Ostvareno je 10.779.800 noćenja, 1,24% više nego u istom periodu prošle godine. Broj dolazaka stranih turista je veći za šest odsto, a ostvarenih noćenja za 1,6%. Najviše noćenja bilo je gostiju iz Srbije 28%, Rusi-je 27%, Bosne i Hercegovine 10%, Ukrajine 4%, Njemačke 3%, Poljske 3%, Francuske 2% i Italije 2%, Velike Britanije 2%, Kosova 2%.

Stopa rasta prihoda od turizma u 2013. je bila 3% (714,2 miliona eura), 2014. godine 3% (733,2 miliona eura), dok su 2015. iznosili 801,3 miliona, što je rast od 9,2% i učešće sa oko 20% u ukupnom BDP-u. Ministarstvo održivog razvoja i turizma procjenjuje da će prihodi od turizma u 2016. godini iznosi-ti preko 850 miliona eura.

Nakon sagledavanja pokazatelja o poslova-nju u oblasti turizma za prvih devet mjese-

ci 2016. godine, može se konstatovati da su ljetnju sezonu pratili nedostaci iz pretho-dnog perioda: nelegalno izdavanje i kvalitet smještaja, prodaja izleta na šetalištu, buka, nelegalan rad ugostiteljskih objekata, neiz-davanje fiskalnih računa, loša komunalna i lokalna infrastruktura. I dalje je veoma iz-ražena sezonalnost, visoka koncentracija turista iz malog broja zemalja, nedostatak smještajnih kapaciteta visokih kategorija, nepovoljna struktura smještajnih kapaci-teta gde dominira individualni smještaj (odnos ostvarenih noćenja u kolektivnom i u individualnom smještaju je 30%:70%).

Crna Gora nije isključivo ljetnja kupališna destinacija, već i destinacija koja ima što da ponudi ljubiteljima aktivnog odmora u zimskim mjesecima. Tokom zimske sezo-ne 2015/16, u opštinama na sjeveru ostva-reno je 13%, u centralnom dijelu 15%, a šest primorskih opština učestvovale su sa 72%; u ukupno ostvarenim noćenjima Komple-mentarni sadržaji u ponudi, takozvani soft ski sportovi, našu destinaciju zimi jedna-ko dobro promovišu kao i snijeg i skijanje. Međutim, osim strateških opredjeljenja na valorizaciji prirodnih potencijala planin-skog područja i uloženih napora u pripremi zimske turističke sezone, vremenske prili-ke i dalje imaju veliki uticaj na ostvarivanje rezultata, što se pokazalo i prošle sezone.

Metodologija RAE

Članovi Odbora su upoznati da je prethodne sedmice u Privrednoj komori organizovan sastanak sa predstavnicima Regulatorne agencije za energetiku (RAE) o primjeni nove metodlogije za određivanje regulator-no dozvoljenog prihoda distributera elek-trične energije i kako će se njena primjena odraziti na poslovanje u turizmu. Istaknuto je da je, zbog sezonskog karaktera turizma posebno problematično godišnje ugovara-nje snage i da se ona treba ugovarati mje-sečno, kao što imamo primjer iz regiona. Članovi Odbora su upoznati da je RAE dala mišljenje da, iako to nije decidno navedeno u metodologiji, nema razloga da privredni-ci sa operatorom ne postignu takav dogo-vor. Da bi se to omogućilo, neophodno je da RAE napiše dodatno Tumačenje o mjeseč-nom ugovaranju snage električne energije.

Članovi Odbora su zatražili da Ministarstvo održivog razvoja i turizma, u komunikaciji sa RAE, što prije dostavi tumačenje mje-sečnog ugovaranja snage električne ener-gije, kako bi se obezbjedio jedan od uslova za potpisivanje ugovora.

16


Trgovina

Potreban novi zakon o zaštiti potrošača

Privrednici smatraju da treba razmotriti mogućnost izrade novog zakona o zaštiti potrošača i u to uključiti predstav-nike Privredne komore Crne Gore, odnosno trgovaca, koji bi usaglasili iskustva iz prakse i obaveze iz procesa pristupanja EU, te doprinijeli da se ovaj akt nesmetano i kvalitetno sprovodi.

Ovo je zaključeno na sjednici Odbora udruženja trgovine Privre-dne komore, održanoj 15. novembra 2016. godine, na kojoj je bilo riječi o Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača.

Prema ocjeni članova Odbora, predložene izmjene nijesu uvažile sugestije privrede da se ukloni biznis barijera koju, kako smatraju, predstavlja deklarisanje proizvoda Brajevim pismom.

Predsjednik Odbora Stevan Karadaglić je pojasnio da je pravilni-kom, koji uređuje pomenutu oblast, a stupio je na snagu u avgustu, obavezno označavanje deklaracije na Brajevom pismu šampona i tečnih deterdženata za pranje rublja zapremine veće od pola litra.

- Privredna komora se konstantno zalaže za otklanjanje biznis barijera i po tome smo prepoznati u CEFTA regionu, a ovim Crna Gora uvodi barijeru. Ni Privredna komora, a ni poslovni subjekti pojedinačno nijesu bili upoznati da stupa na snagu ovaj pravilnik. Naš predstavnik je na Radnoj grupi za izradu Pravilnika ukazivao na nemogućnost njegovog sprovođenja, jer ne sadrži uputstvo o primjeni, dimenzije i tehničke karakteristike deklaracije koje tre-ba da ga prate – rekao je Karadaglić.

Smatra da je riječ o još jednom primjeru da se pravila koja reguli-šu tržište i uslove poslovanja ne mogu donositi bez konsultacija i uvažavanja mišljenja privrede. Podsjetio je da su u septembru poslate inicijativa i urgencija Ministarstvu ekonomije da se Pra-vilnik stavi van snage, a ako to nije moguće, odloži njegova pri-mjena, radi oslobađanja zaliha i pripreme privrednih subjekata za ove obaveze.

Karadaglić navodi da je Komora primila pismo od kolega iz Bo-sne i Hercegovine gdje se ukazuje da pomenuti crnogorski propis otežava poslovanje i tamošnjim preduzećima koja rade sa našom zemljom, te da je riječ o obavezi koju ne poznaje ni jedno tržište,

odnosno, da se takvo deklarisanje primjenjuje samo na lijekove i opasne hemikalije.

Predstavnik Ministarstva ekonomije, Jovo Rabrenović, generalni direktor za razvoj nacionalnog brenda i zaštitu potrošača, naveo je da predložene izmjene predstavljaju prilagođavanje ovog akta dvijema direktivama Evropske komisije.

- Nije cilj niti jednog zakona da bude biznis barijera, već da ih ukla-nja – kazao je Rabrenović.

On smatra da je mnogo toga učinjeno da bi se izašlo u susret trgov-cima po pitanju deklarisanja proizvoda Brajevim pismom. Podsje-tio je da je prvo zakonsko rješenje propisivalo obavezu da se svi proizvodi i njihove cijene tako označavaju, a da se sada to odnosi samo na šampone i deterdžente, i to bez cijena.

On je pozvao privrednike da u skladu sa zakonom predlože pre-cizne izmjene kako bi doprinijeli njegovoj primjeni. Smatra da bi pisanje novog Zakona zahtijevalo mnogo više vremena nego ko-rekcije putem izmjena.

Aleksandar Mitrović, rukovodilac Sektora za pravne i opšte poslo-ve Privredne komore, ocijenio je da je kasno uključena privreda u izradu izmjena zakona.

- Izmjene su obimne, pa u skladu sa nomotehničkim pravilima i radi jasnoće cjelovitog teksta, treba pristupiti izradi novog Zakona – rekao je Mitrović.

Zbog kompleksnosti samog Zakona o zaštiti potrošača, svi oba-veznici primjene: trgovci, potrošači, inspekcijski organi imaju problema u primjeni Zakona. Trgovci ističu problem da prilikom inspekcijskog nadzora ne mogu da dobiju od nadležnih inspektora jasne instrukcije kako da određene obaveze iz Zakona primjene. On je ukazao na konkretne članove predloga Zakona koje mogu da dovedu do ograničenja u primjeni i poslovanju, pa je apelovao na njihovu doradu, sa čime se saglasio predstavnik obrađivača Ra-brenović.

- Pojasnio je da se direktive Evropske unije ne mogu doslovno prevoditi i unositi u domaće zakone, već su one smjernice u kom

17


Pravila koja regulišu tržište i uslove poslovanja ne mogu se donositi bez konsultacija i uvažavanja mišljenja privrede.

pravcu javne politike treba da se kreću kako bi se određeni ciljevi postigli. Zakoni sa nejasnim tekstovima teško mogu da se primje-ne – naglasio je on.

Mirjana Nikčević iz kompanije Tehnomax, smatra da Pravilnik treba staviti van snage jer je biznis barijera, ili ukoliko to nije mo-guće, pružiti olakšice trgovcima pri izradi deklaracija na Brajevom pismu. Ona insistira na donošenju novog zakona koji će urediti ovu oblast i uvažiti sugestije privrednika.

- Niti jedna naša sugestija koje smo uputili u posljednje dvije go-dine nije uzeta u razmatranje, a u praksi zbog primjene Zakona o zaštiti potrošača imamo velike poteškoće. Direktive Evropske unije treba prilagoditi nama, a ne da se mi njima prilagođavamo – smatra Nikčević.

Iako predložene izmjene, kaže ona, donose novi kvalitet time što prvi put definišu elektronsku trgovinu, otvara se, prema njenim ri-ječima, prostor da trgovce kontrolišu nevladine organizacije koje za to nemaju stručne ljude.

Ona je ukazala na veliki problem za trgovce uvođenja novih izraza kao što je saobraznost, nesaobraznost i garancija koji nijesu de-finisani ovim propisom. Smatra i da izmjene u Članu 3 Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača, sho-dno kojim će se u slučaju spora odredbe zakona tumačiti u korist potrošača, stavljaju trgovce u neravnopravan položaj.

Jovan Lekić, vlasnik Nall International, govorio je o problemima sa kojima se srijeću trgovci u praksi, upravo zbog nedostatnih za-kona.

- Svako preduzeće se bori za svog potrošača, bolje servisiranje njegovih potreba. Mi smo na istom fonu sa potrošačima, ne tre-ba inspekcija da ih štiti od nas. Cijeli sistem odnosa je pogrešno postavljen. Ukoliko privrednici podignu glas protiv zakonskih rje-šenja kao što je ovo, to ne znači da rade protiv interesa potrošača, naprotiv, borimo se za njih – rekao je Lekić.

Milovan Bulatović iz Neregelije tražio je da se primjena Brajevog pisma u deklarisanju proizvoda precizira pravilnikom, definišu formati obavještenja i privrednici upute na servis koji može da po-

mogne privrednicima da kreiraju ovakve deklaracije.

- Dajte nam formu deklaracije i servis koji će moći da je napravi, jer mi Brajevu azbuku ne znamo – kazao je Bulatović.

Predstavnik Ministarstva je na to odgovorio da na tržištu postoji nekoliko organizacija koje se time bave, ali da Vlada ne može da favorizuje bilo koju od njih, jer bi to značilo stvaranje monopola.

Informacija

Odbor je usvojio Informaciju o poslovanju u oblasti trgovine u pe-riodu januar – septembar 2016. godine, kao i Program rada za 2017.godini, koje je predstavila sekretarka Nina Drakić.

U periodu januar-septembar 2016. godine u sektoru trgovine na malo ostvaren je promet u iznosu od 974,8 miliona eura, što pred-stavlja povećanje od 3,8% u odnosu na isti period 2015. godine. Naj-veći promet bio je u avgustu u iznosu od 150,1 milion eura, a zatim u julu 132,7 miliona eura.

Prosječna neto zarada u sektoru trgovine tokom devet mjeseci 2016.godine iznosila je 343 eura, što predstavlja rast od tri odsto u odnosu na isti period prethodne godine.

Trgovina u poređenju sa drugim sektorima privrede zapošljava najveći broj radnika. U ovom sektoru je u prosjeku bilo zaposleno 35.562, što je 0,06% više u odnosu na period januar-septembar 2015. godine.

Aktivnosti Odbora u narednoj godini biće usmjerene na unapređe-nje poslovnog ambijenta u oblasti trgovine, kroz pripremu analiza i praćenje privrednih kretanja, unapređenje zakonske regulative, te saradnju sa nadležnim ministarstvima, inspekcijskim organima i Agencijom za zaštitu konkurencije. Takođe, dio aktivnosti odno-siće se na uvođenje standarda i unapređenje integralnog sistema kvaliteta, edukacije za kadrove u trgovinskoj djelatnosti i poslovno povezivanje i promociju privrede kroz brojne forume i sajmove u zemlji i inostranstvu.

18


Metalurgija

Povećati finalnu preradu čelika i aluminijuma

Bez velikih sistema za proizvodnju čelika i aluminijuma sve je manje šansi za opstanak malih i srednjih preduzeća kao i visokog obrazovanja za potrebe ove djelatnosti. Zato je ne-ophodno inicirati opsežniju i svestraniju raspravu na ove i slične teme iz domena industrije, uz učešće Ministarstva ekonomije, Elektroprivrede Crne Gore, Privredne komore i Univerziteta, ocije-njeno je na sjednici Odbora udruženja metalurgije i metaloprerađi-vačke industrije koja je održana 25. novembra 2016. godine.

Sjednicu je vodio dr Miraš Đurović, predsjednik Odbora, a o razvoj-nim projektima u industriji aluminijuma govorio je Nebojša Dožić iz Uniproma KAP Podgorica. U radu skupa učestvovali su, pored privrednika, Stanko Zloković, potpredsjednik Privredne komore Crne Gore i prof. dr Mira Vukčević, dekanica Metalurško-tehnolo-škog fakulteta u Podgorici.

Govoreći o razvojnim projektima u Uniprom KAP Podgorica Ne-bojša Dožić je istakao da će velika investicija koju planiraju biti linija za proizvodnju legura u formi malih ingota kapaciteta 30.000 tona. Za to je planirana kupovina sekundarnog ili primarnog alu-minijuma kako bi ostvarili određeni profit. Dožić smatra da se ova investicija može završiti za manje od godinu dana, a košta oko pet do šest miliona eura. On očekuje da će investiciju završiti tokom sljedeće godine, jer već postoje naznake od banke koja bi podržala ovaj razvojni projekat.

Dožić je pitao koliko je održivo stanje u kojem Uniprom KAP izvo-zi boksit, a uvozi glinicu, odnosno kupuje električnu energiju dok je Elektroprivreda Crne Gore izvozi. Njegova su očekivanja da se budući investitori mogu zainteresovati samo ukoliko postoji dugo-ročno rješenje za Fabriku glinice i snabdjevenost domaćom elek-tričnom energijom po povoljnijim uslovima. Takođe je istakao da u rješavanju svih problema ove kompanije očekuje podršku Privre-dne komore i drugih nadležnih institucija.

Što se tiče industrije aluminijuma potpredsjednik Komore Stanko

Zloković je istakao da će Privredna komora Crne Gore pružiti svu neophodnu pomoć u eliminaciji biznis barijera i poboljšanju po-slovnog ambijenta.

Kad je riječ o crnoj metalurgiji, potpredsjednik Zloković smatra da su evidentni problemi prolaznog karaktera, jer je orijentacija me-nadžmenta Toščelika na proizvodnju specijalnih visokolegiranih alatnih čelika kao i čelika za namjensku industriju u inostranstvu. Zloković je najavio da je menadžment Toščelika izrazio spremnost da stipendira studente čija bi stručna profilacija zadovoljavala nji-hove potrebe.

Miraš Đurović je naveo parametre poslovanja kompanija iz sekto-ra crne metalurgije u Sloveniji koje su, nakon sličnih problema, već u vrhu zemalja razvijene Evrope. On smatra da crnogorskoj indu-striji nije dat odgovarajući tretman od strane nadležnih institucija u Strategiji ekonomskog razvoja za naredni period. Navodi da su potrebne korjenite promjene u odnosu javnog mnjenja prema cr-noj i obojenoj metalurgiji, kao i to da treba dati državne benefite kompanijama iz ovog sektora.

Mira Vukčević, dekanica Metalurško - tehnološkog fakulteta Pod-gorica, insistirala je na poboljšanju upisne politike na ovaj fakul-tet kako bi nakon školovanja imali stručne mlade ljude. Za to je potreban kooperativan odnos privrede, Privredne komore kao institucije koja ima autoritet i Fakulteta kao naučno-obrazovne i istraživačke institucije.

Naša industrija je ostala uskraćena za benefite koji se daju drugim privrednim granama, a u svim zemljama okruženja su prepoznali da je proces reindustrijalizacije jedini koji može dovesi dio boljeg standarada i veće zaposlenosti, rekao je Dragan Mijović iz Uni-prom KAP-a.

Na sjednici je usvojen je program rada Odbora za 2017. godinu.

19


Komunalna privreda

Izmijeniti Zakon o komunalnim djelatnostima

Rješenje iz novog Zakona o komunalnim djelatnostima da Regulatorna agencija za energetiku daje saglasnost na cije-ne komunalnih usluga može da dovede u pitanje ustavnost ovog akta, dok će zbog predviđenog usklađivanja tarifa građani plaćati više cijene. Ovo je ocijenjeno na sjednici Odbora udruženja komunalne privrede Privredne komore Crne Gore, održanoj 22. no-vembra 2016. godine.

Predsjednik Odbora Vladan Vučelić smatra da je određivanje cije-na komunalnih usluga ingerencija lokalnih samouprava.

- Nadležnosti lokalne samouprave su definisane Ustavom, a ovim aktom ih Agencija preuzima. Moje mišljenje je da u tom slučaju Zakon može biti neustavan. Smatram da je u ovakvim okvirima formiranja cijena i utvrđenih metodologija ta agencija suvišna. Što se usklađivanja tarifa tiče, to može da dovede građane u izuzetno nepovoljan položaj jer će plaćati usluge po višim cijenama, iako će dijelom relaksirati privredu. Rok za usklađivanje sa ovim rješenji-ma je veoma kratak, iznosi tri godine, a smatram da treba da bude duži kao kod cijena struje, oko devet – rekao je on.

Predviđeni član da vodoizvorišta mogu da budu predmet javnog oglašavanja takođe je upitan, smatra Vučelić.

On je pozvao članove Odbora da u kratkom roku daju sugestije za izmjene Zakona o komunalnim djelatnostima kako bi se ovaj akt unaprijedio u interesu građana.

Predstavnik Ministarstva održivog razvoja i turizma Dragan Asa-nović ohrabrio je privrednike u tom pravcu, riječima da ima načina da se Zakon poboljša i da su neke ispravke već učinjene.

Zakon je usvojen u avgustu sa odloženim rokom primjene od 18 mjeseci. Osnovna novina koju donosi je mogućnost da se poslo-vima vodosnabdijevanja, čistoće, javnom rasvjetom, organizova-njem pijaca, parkinga i ostalih komunalnih poslova mogu baviti i

privatna preduzeća. Ovi poslovi povjeravaće se javnim oglašava-njem i biće oročeni na najmanje pet, a najviše deset godina.

Kako je ranije kazao resorni ministar Branimir Gvozdenović, uvođenjem mehanizama konkurencije se više ne garantuje pre-duzeću u vlasništvu opštine da će obavljati komunalne poslove.

Branko Šćepanović iz Vodovoda i kanalizacije Podgorice d.o.o. smatra da tekst donosi rezove i promjene koje nijesu primjerene trenutku u kojem komunalna preduzeća posluju. Ovo preduzeće je uputilo sedam suštinskih primjedbi na tekst Zakona.

- Utvrđeni način i uslovi povjeravanja obavljanja komunalnih djelatnosti na osnovu javnog oglasa je neprimjeren i rizičan. Sa pozicije vršioca komunalnih djelatnosti izaziva nesigurnost u po-slovanju pa i u isporuci usluga, a sa stanovišta lokalne samouprave ograničava ili ukida njeno autonomno pravo da samostalno uređu-je na koji način se vrši komunalna djelatnost i kojim postupkom – rekao je Šćepanović.

Kao što je navedeno u svojevremeno podnijetim amandmanima na Zakon, traži se povjeravanje obavljanja ovih poslova na dva načina. Najprije, prema njegovim riječima, treba formirati ugovor bez javnog oglasa sa privrednim društvom čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave. Ukoliko ono poslove ne obavlja kvalitetno, onda se povjeravaju drugom subjektu i to nakon javnog oglasa. Šćepanović je takođe ukazao da Zakon onemogućava komunalna preduzeća da obavljaju poslove investicionog održavanja.

Rezultati u 2015. godini

Ukupni prihodi komunalne privrede u 2015. godini iznosili su 90,4 miliona eura, što je više za 5,4% u odnosu na prethodnu godinu. Rashodi ovih privrednih subjekata iznosili su 89,7 miliona i veći su za 7,6%. Komunalna preduzeća su u 2015. godini ostvarila dobit od

20


521,9 hiljade eura, što je manje za 77,6% u odnosu na godinu ranije, rečeno je na sjednici Odbora udruženja komunalne privrede odr-žanoj 22. novembra 2016. godine.

Pad dobiti rezultat je rasta svih vidova rashoda (poslovni rasho-di veći su za 6,9%, finansijski za 13,6%, a ostali rashodi za 14,6%), i pada finansijskih prihoda za 5,2% i ostalih prihoda za 3,6%. Rast je zabilježen samo kod poslovnih prihoda od 5,9%. Kako je saopšti-la sekretarka Odbora Maja Đurović, aktiva privrednih društava u ovom sektoru, 31.12.2015. godine, iznosila je 337,3 miliona eura, što je za 1,9% više nego u 2014. Broj zaposlenih u 38 anketiranih predu-zeća koja pružaju komunalne usluge na teritoriji Crne Gore u 2015. godini iznosio je 4.547, što čini rast za 1,8% u odnosu na prethodnu.

U Crnoj Gori tokom 2015. godine generisano je 326.477 tona komu-nalnog otpada ili 1,2% manje u poređenju sa 2014. godinom. U pros-jeku je svaki stanovnik Crne Gore »proizveo« 525 kg komunalnog otpada ili 1,44 kg komunalnog otpada na dan. Od čitave količine generisanog otpada sakupljeno je 303.697 tona komunalnog otpa-da, od toga od strane komunalnih preduzeća je sakupljeno 293.842 tona, što je za 2,4% više u odnosu na prethodnu godinu.

Problemi privrednih subjekata iz sektora odlaganja čvrstog otpada najčešće su stara i dotrajala mehanizacija, otežana naplata uslu-ga/potraživanja, nelikvidnost, neadekvatna kvalifikaciona i staro-sna struktura zaposlenih i nedostatak radne snage.

Prosječna vrijednost ukupnih gubitaka vode (tehnički gubici usljed neispravnosti ili dotrajalosti mreže za distribuciju vode, ad-ministrativni usljed nelegalnog korišćenja vode) na nivou 21 pre-duzeća u prošloj godini su 53,9%. Zabilježeni su najveći gubici na primorju u iznosu od 69,7%, dok su u centralnom regionu iznosili 61,2% i u sjevernom regionu 42,7%. Probleme u poslovanju sektora vodosnabdijevanja stvaraju nedovoljna opremljenost, nedostatak visokoobrazovnog stručnog kadra, naplata potraživanja, starost vodovodne mreže, gubici u sistemu, nelagalni priključci odnosno nelegalna potrošnja vode, javne nabavke, te povećanje troškova usljed preuzimanja vode iz Regionalnog vodovoda.

Članovi Odbora su ocijenili informaciju sveobuhvatnom i kvalite-tnom, ali da je potrebno provjeriti podatke o gubicima u vodosnab-dijevanju na sjeveru gdje se koristi različita metodologija obraču-na u odnosu na centralnu i južnu regiju.

Potpredsjednik Komore Stanko Zloković upoznao je predstavnike komunalnih preduzeća sa nedavno održanom sjednicom Odbora udruženja energetike i rudarstva o novoj metodologiji RAE koja se odnosi na obračun električne energije. U metodologiji je kao jedna od najbitnijih izmjena navedeno da svaki privredni subjekat mora da dostavi plan potrošnje za godinu dana i ukoliko ga premaši plaća penale. Ukoliko premaši potrošnju za pet odsto, svaki kilovat preko planiranog plaća dvostruko skuplje. U slučaju da iskoristi is-pod 90 odsto ugovorene snage, u računu će biti iskazana snaga od 90 odsto one koja je ugovorena. Druga bitna izmjena je mjerenje snage u nižoj, noćnoj tarifi.

- Ovo je biznis barijera i Privredna komora je zatražila od RAE da se planovi potrošnje ugovaraju mjesečno – rekao je Zloković.

On je pozvao komunalnu privredu da napravi simulacije kako će se metodologija odraziti na njihovo poslovanje i argumentovano utiče na njeno unapređenje u skladu sa potrebama privrede.

Ovu analizu uradiće Regionalni, podgorički, cetinjski i budvanski vodovod, dogovoreno je na sjednici.

Koordinacionom odboru za energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine Privredne komore Crne Gore, na sjednici 23. novembra 2016. godine, predstavljeni su izrada pravilni-ka kojim se uređuje označavanje energetske efikasnosti i zahtjevi eko dizajna proizvoda koji utiču na potrošnju energije, te primjena poslovnog modela hemijskog lizinga.

Sjednicu je vodio predsjednik Koordinacionog odbora Mladen Bajković, a u radu su pored članova učestvovali i potpredsjednik Privredne komore Stanko Zloković, te predstavnici Direktorata za energetsku efikasnost u Ministarstvu ekonomije i Centra za eko-toksikološka ispitivanja Podgorica d.o.o Božidar Pavlović i Bojan Beljkaš.

Usvojen je Program rada ovog odbora za 2017. godinu. Informaci-ju o aktivnostima Koordinacionog odbora u prethodnom periodu prezentovala je sekretarka Odbora Marga Koković.

Označavanje energetske efikasnosti

Prema riječima predstavnika Ministarstva ekonomije, plan je da se do kraja 2018. godine donesu propisi kojim će se urediti ozna-čavanje EE i drugih grupa proizvoda obuhvaćenih EU regulativa-ma: ventilacionih jedinica, mašina za sušenje veša, pećnica, ringli i aspiratora u domaćinstvima, usisivača, uređaja za zagrijavanje prostora i vode.

- Pravilnici o označavanju energetske efikasnosti ne uvode ogra-ničenja po pitanju stavljanja određenih proizvoda na tržište, već samo zahtijevaju da oni budu propisno označeni kako bi krajnjem potrošaču olakšali izbor - kazao je Pavlović.

Eko dizajn je skup uslova koje mora da ispunjava proizvod koji uti-če na potrošnju energije u pogledu zaštite životne sredine u peri-odu koji obuhvata proces njegovog nastanka, upotrebe i stavljanja proizvoda van upotrebe. Plan je da se u toku 2017. i 2018. godine donesu propisi kojim će se urediti zahtjevi za eko dizajn i drugih grupa proizvoda obuhvaćenih EU regulativama.

Prema Pavlovićevim riječima, cilj zahtjeva za eko dizajn je sma-njenje negativnog uticaja na životnu sredinu, prvenstveno potro-šnje energije i eliminisanje određenih proizvoda ili tehnologija sa tržišta.

- Neophodno da se Privredna komora uključi u pripremu propisa kako bi se našao kompromis između Ministarstva i privrede pri-likom uvođenja novih zahtjeva za proizvode na tržištu i obezbje-dilo da svi relevantni subjekti pravovremeno imaju informaciju o njima. Njena uloga je da organizuje tematske radionice prilikom pripreme i finalizacije propisa o EE označavanju proizvoda i zah-tjevima za eko dizajn proizvoda, te iznalaženje mehanizama za podršku njihove promocije – kazao je on.

Smatra da je potrebno da privreda, pored aktivnog učešća u pripre-mi propisa, vodi statistiku o broju prodatih uređaja prema klasi EE i izvještava Ministarstvo ekonomije.

Milica Racković iz Agencije za zaštitu životne sredine pitala je da li su proizvodi koji ne ispunjavaju zahtjeve ekodizajna do sada povlačeni sa tržišta. Pavlović je odgovorio da za sada nije donijet nijedan propis koji uređuje pitanje ekodizajna jer treba tome da prethodi dijalog sa privredom o zahtjevima i rokovima primjene.

Predsjednik Odbora Bajković prokomentarisao je da ova tema ima

21


Energetska efikasnost

Eko dizajnom do manjeg negativnog uticajana okolinudodirnih tačaka sa više odbora u Komori, prije svega trgovine, te najavio organizaciju radionica kojim će doprinijeti njenoj imple-mentaciji u privredi.

Potpredsjednik Komore Zloković je najavio da će uskoro biti orga-nizovan okrugli sto u cilju promocije ekodizajna.

Hemijski lizing

Poslovni model hemijskog lizinga orijentisan je na pružanje uslu-ge, koji pomjera fokus sa povećanja obima prodaje hemikalija pre-ma pristupu »dodatne vrijednosti«, rekao je Bojan Beljkaš, CETI.

Cilj ovog modela je zamjena opasnih hemikalija ekološki prihva-tljivijim, racionalnija upotreba sirovina, vode i energije, smanjenje količina njihove emisije u životnu sredinu

Proizvođač prodaje funkciju hemikalije, a glavno sredstvo plaća-nja je funkcionalna jedinica.

- Ovim se postiže efikasnije korišćenje hemikalija uz smanjenje rizika povezanog sa tim, te unapređuje zaštita ljudskog zdravlja - naglasio je on.

Podrazumijeva se novi oblik plaćanja za hemikalije koji usmje-rava ekonomske interese svih partnera ka optimizaciji procesa i smanjenju njihove potrošnje. Ne plaća se posjedovanje hemikalije, već korist koju ona pruža (npr. ne za tonu rastvarača, već za broj očišćenih komada). Količina proizvedenih hemikalija će opadati kako obim prelazi iz faktora za zaradu (»što se više prodaje, više se zarađuje«) u generator troškova (»manje je više«).

Prema riječima Bojana Beljkaša, potrebno je nastaviti promociju ovog poslovnog modela, kako bi se steklo povjerenje drugih predu-zetnika za njegovu implementaciju, težiti njegovom prepoznava-

nju kao standardu, radi lakše implementacije u kompanijama koje podliježu Zakonu o javnim nabavkama, organizovati kurseve, uz učešće i menadžmenta i tehnologa, te uključiti ministarstvo na-dležno za upravljanje hemikalijama koje bi ga potencijalno uklju-čilo u svoje razvojne dokumente.

Tokom predstavljanja poslovnog modela, prezentovana su isku-stva njegove primjene u preduzeću Surfmont Kotor, perionici na Svetom Stefanu. Benefiti koje je ostvarila su ušteda u energiji zbog smanjenja temperature pranja, skraćen proces za 40 minuta po ci-klusu i povećanje njihovog dnevnog broja, ušteda i do 70% energije jer se u procesu pranja koristi topla voda koja se dobija, tj. grije po-vratom kondenzata pare od sušara i valjka. Korišćenjem deterdže-nata bez fosfata i pranjem tekstila na niskim temperaturama sa kontrolisanim doziranjem, dobija se najbolji rezultat u otpadnim vodama koji zadovoljava i najstrožije standarde, rečeno je između ostalog.

Izvršna direktorica CETI Nada Medenica pojasnila je da je ova in-stitucija izabrana kao visokostručna od UNIDO-a da implementira ovaj projekat u Crnoj Gori.

- Ovo je ideja čiju promociju treba nastaviti među privrednicima i zainteresovati kompanije iz mesne, prehrambene i mljekarske industrije, gdje se koristi dosta opasnih hemikalija – rekla je ona.

Mladen Bajković je kazao da je riječ o ozbiljnoj šansi za crnogorske privrednike da ostvare višestruke benefite uključivanjem u ovaj projekat.

Na sjednici je ocijenjeno da Zakon o javnim nabavkama predsta-vlja prepreku primjeni ovog projekta u javnim institucijama. Po-tpredsjednik Zloković je podsjetio da Komora učestvuje u izmjena-ma ovog zakona te pozvao privrednike da sugerišu rješenja kako ovaj akt ne bi bio biznis barijera u ovoj oblasti.

22


Mala i srednja preduzeća i preduzetnici

Nova rješenja za privlačenje investitora

Nova rješenja propisana Uredbom o biznis zonama, koju je Vlada Crne Gore donijela 17. novembra 2016, u značajnoj mjeri će uticati na formiranje jedinstvenog sistema osni-vanja i upravljanja biznis zonama od strateškog i lokalnog znača-ja, što će pojačati interesovanje investitora, doprinijeti povećanju broja malih i srednjih preduzeća te otvaranju novih radnih mjesta. Međutim, zabrinjava to što, pet godina od pokretanja projekta, naj-veći broj zona još nije infrastrukturno pripremljen i organizovan da prihvati investitore, kao i deficit stručno osposobljene radne snage za potrebe tih kompanija. Sinergijsko djelovanje države, pri-vrede i obrazovnih institucija potrebno je za otklanjanje navedenih problema, rečeno na sjednici Odbora malih i srednjih preduzeća i preduzetnika Privredne komore Crne Gore, održanoj 21. novembra 2016. godine, tokom rasprave o unapređenju modela upravljanja biznis zonama i programima podrške razvoju poslovanja.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora dr Rajko Bujković, a pored članova, u radu su učestvovali i potpredsjednik Privredne komore Ivan Saveljić, predstavnici ministarstava ekonomije Boris Rebić i Milena Jovetić, Direkcije za razvoj MSP Aleksandar Pavićević, Glavnog grada Vladimir Pavićević i Vladimir Rajčić, prijestonice Cetinje Luka Jovićević i biznis zona sa sjevera zemlje.

Biznis zone

U Crnoj Gori je devet biznis zona od lokalnog interesa - na teritoriji Berana, Bijelog Polja, Mojkovca, Kolašina, Rožaja, Nikšića, Podgori-ce, Cetinja i Ulcinja. Resorno ministarstvo planira da do kraja godi-ne krene u formiranje biznis zona od strateškog interesa, čime će

Upravljanje biznis zonama od strateškog interesa biće povjereno Vladi.

se stvoriti još jedan mehanizam privlačenja značajnih investitora za dalji ekonomski razvoj države.

- Vlada Crne Gore prepoznaje biznis zone kao jedan od glavnih projekata u programu strukturnih reformi. Misija projekta je da bi-znis zona, definisana na području jedne lokalne samouprave, u što kraćem roku doprinese rastu stope zaposlenosti, povećanju broja malih i srednjih preduzeća i privlačenju respektibilnih investitora. Vizija je dugoročno povećanje konikurentnosti privrede, atraktiv-nosti poslovnog ambijenta i promocija zemlje kao prepoznatljive investicione destinacije – rekao je generalni direktor Direktorata za transformaciju i investicije Boris Rebić.

Uredbom se utvrđuju uslovi za osnivanje biznis zona i poslovanje u njima, njihova klasifikacija prema strateškom značaju, djelatno-sti koje se mogu obavljati. Uredbom su prvi put definisane poreske olakšice za poslodavce koji zapošljavaju u okviru biznis zona.

- Za osobe zaposlene u biznis zoni njen korisnik ne plaća dopri-nose za obavezno socijalno osiguranje na zarade i za Fond rada, te porez na dohodak fizičkih lica. Olakšice važe najduže pet go-dina od dana zapošljavanja lica. Na lokalnom nivou olakšice su smanjenje cijene kupovine/zakupa zemljišta, stope poreza na nepokretnosti, smanjenje/oslobađanje komulanih i naknada za građevinsko opremanje zemljišta, prireza poreza na dohodak fi-zičkih lica, dodatno infrastrukturno opremanje i one-stop shop – pojasnio je Rebić.

Ministarstvo ekonomije, u saradnji sa Kancelarijom UNDP u Crnoj Gori, Glavnim gradom Podgoricom, Prijestonicom Cetinje i Opšti-nom Bijelo Polje, u okviru projekta »Unaprijeđenje konkurentnosti

23


ekonomije«, pristupilo je izmjenama i dopunama Uredbe o biznis zonama u smislu jasnog definisanja i razgraničenja poslovanja između biznis zona od strateškog interesa, koje osniva Vlada sa-mostalno ili u saradnji sa drugim osnivačem, i onih koje osnivaju jedinice lokalne samouprave.

Upravljanje biznis zonama od strateškog interesa biće povjereno Vladi i one će biti jedan od mehanizama privlačenja velikih in-vestitora značajnih za dalji ekonomski razvoj države. Ove zone će podržati država u smislu dodatnih olakšica i infrastrukturnog opremanja. Sa druge strane, biznis zonama od lokalnog interesa upravljaće, kao i do sada, jedinica lokalne samouprave. Uredba precizno definiše sve korake koje je neophodno preduzeti u smislu osnivanja, upravljanja, opremanja i popunjavanja biznis zona.

Posebno su definisani uslovi koje korisnici moraju ispuniti kako bi svoje poslovanje otpočeli u okviru biznis zona, kao i načini nji-hovog infrastrukturnog opremanja. Precizirani su kriterijumi koje lokacija mora ispuniti da bi stekla status biznis zone. Lokacija će morati da ima veličinu od minimalnih 10 hektara za stratešku zonu i 20.000 stanovnika u opštini kojoj pripada. Zone moraju biti u skladu sa prostorno-planskom dokumentacijom i neophodno je da su riješeni imovinsko - pravni odnosi. Akcenat će se staviti na infrastrukturnu opremljenost prostora u okviru zone kako bi za potencijalne investitore u startu njihovog poslovanja bio funkcio-nalan. Uredbom je ostavljen rok od momenta donošenja odluke o osnivanju biznis zone do proglašenja lokacije otvorenom za ulaga-nja, kako bi se ona uredila i pripremila za investitore.

Opštine koje upravljaju lokalnim biznis zonama moraće da uskla-de poslovanje sa novom uredbom, što može značiti da neke izgube ili potvrde status. Predviđen rok za usklađivanje je od šest mjeseci do godinu.

Prema ocjeni predsjednika Odbora dr Rajka Bujkovića raduju nova rješenja i podsticaji za biznis u navedenim zonama.

- Zabrinjava što najveći broj zona nije pripremljen za prihvatanje investitora. Postavlja se pitanje čemu povlastice ako se nijesmo organizovali i obezbijedili uslove da investitori efikasno koriste zone – rekao je Bujković.

Na problem nedostajućeg kadra ukazali su predstavnik Sekretari-jata za razvoj preduzetništva Podgorice Vladimir Pavićević i pred-stavnik tekstilne industrije Stojan Kralj.

- Kakve su to biznis zone bez stručno osposobljenih radnika? Poč-nimo najprije od obezbjeđenja radne snage da bi moglo da se radi u biznis zonama – rekao je Kralj.

Pavićević je takođe istakao da je za korišćenje razvojnih potenci-jala biznis zona potrebna obučena radna snaga.

- Za to je neophodna veza sa srednjim stručnim školama i Zavo-dom za zapošljavanje da bismo dobili kadar prilagođen potrebama tržišta – kazao je on.

Smatra da će od svih biznis zona najprimamljivija za investitore biti strateška u Podgorici zbog infrastrukturnih veza sa aerodro-mom, lukom Bar i željeznicom, dok će, dodaje, zone na sjeveru zemlje razviti svoj puni potencijal tek sa završetkom izgradnje autoputa.

Radoman Burić iz kompanije Ralex RRB prenio je kolegama iz Od-bora iskustvo prilikom posjete biznis zoni u Pirotu, koja godišnje ostvaruje 800 miliona eura prihoda. Srpske kompanije iz ove zone

gravitiraju velikom stranom investitoru – gigantu u proizvodnji guma Michelinu.

- Nama u Crnoj Gori potrebno je isto, velika strana kompanija kao stožer kojem će biti okrenute naša mala i srednja preduzeća. Ta-kvu kompaniju može jedino da dovede država – smatra Burić.

Predstavnik Ministarstva Rebić je istakao da je upravo to poenta projekta biznis zona, ali da ni Pirot nije postigao pomenute rezul-tate u kratkom roku već nakon dužeg niza godina.

- Potreban je strateški pristup kako bi smo za nekoliko godina ima-li funkcionalne i efikasne biznis zone. Potrebno je sinergijski da djelujemo i da u svemu pomognu univerziteti i centri za stručno osposobljavanje kadrova – rekao je Vladimir Rajčić iz Glavnog gra-da.

Direktor Direkcije za razvoj MSP Aleksandar Pavićević podsjetio je da su u njenom fokusu strategije razvoja malih i srednjih pre-duzeća 2016-2020, zatim preduzetničkog učenja, ženskog predu-zetništva i druge. Smatra da je potrebno evidentirati probleme, tar-getirati ih i efikasno rješavati da bi biznis zone efikasno doprinijele razvoju sektora MSP.

Biznis centar Cetinje, perspektive i probleme koji se tiču infra-strukturne opremljenosti predstavio je Luka Jovićević, dok je o funkcionisanju poslovne zone u Bijelom Polju govorio Stanislav Čabarkabaiz Službe menadžera te Opštine.

Podrška klasterima

Udruživanje preduzeća u klastere, prema riječima predstavnice Ministarstva ekonomije Milene Jovetić, put je za rješenje proble-ma malih i srednjih preduzeća koji pojedinačno, zbog nedovoljnih proizvodnih kapaciteta, nerazvijene marketing politike i jake kon-kurencije ne mogu ispuniti zahtjeve i standarde EU tržišta.

- Naš cilj je stvoriti dobre uslove i razviti svijest o potrebi udruživa-nja u klastere – kazala je ona.

Cilj Programa podsticaja razvoja klastera jeste finansijska podrška efikasnijem funkcionisanju klastera i njihove bolje promocije, sa ciljem ostvarenja bolje konkurentske pozicije malih i srednjih pre-duzeća na nacionalnom i međunarodnom tržištu. Maksimalan iz-nos državne podrške je 10.000 EUR (bez PDV-a), kojima se pokriva do 50% (za srednja), odnosno do 65% (za mala preduzeća) ukupnih opravdanih troškova za klastere koji se nalaze na teritoriji manje razvijenih opština.

Informacija i Program rada

Odbor je razmotrio i informaciju o poslovnom ambijentu u sekto-ru malih i srednjih preduzeća, koju je predstavio sekretar Veselin Dragićević. U Informaciji su korišćeni podaci koje je Vlada Crne Gore pripremila »Akcioni plan za implementaciju Industrijske politike za period 2016-2020«, kao i dokumenti »Prilog Izvještaju Evropske komisije o napretku Crne Gore za 2016. godinu« i »Izvje-štaj o lakoći poslovanja« (Doing business 2017). Drugi dio informa-cije se odnosi na »Izvještaj o realizaciji pravaca razvoja Crne Gore 2015-2018. godine«, kroz prikaz realizacije definisanih mjera koje prate poslovanje sektora MSP.

Odbor je donio i Program rada za 2017. godinu.

24


Šumarstvo i drvna industrija

Odgovornije gazdovati šumskim resursom

Odbor Udruženja šumarstva, drvne industrije, grafičke i iz-davačke djelatnosti Privredne komore Crne Gore na sjedni-ci održanoj 10. novembra 2016. razmotrio je informacije o tekućim privrednim kretanjima u periodu januar-septembar 2016. godine, potom o domaćoj proizvodnji i tržištu u oblasti šumarstva i drvoprerade, te usvojio Program rada za 2017. godinu.

U radu sjednice učestvovali su predstavnici Ministarstva poljopri-vrede i ruralnog razvoja i Uprave za šume.

Programom gazdovanja šumama za 2016. godinu, raspoloživo je za korišćenje 701.788 m3 bruto drvne mase (u državnim šumama 565.192 m3, a u privatnim 136.596 m3). Planiran je godišnji prihod od 7.373.332 eura, a za devet mjeseci 2016, od naknada za korišće-nje šuma, prihodovano je 2.763.017 eura.

Na osnovu podataka Uprave za šume, proizvodnja bruto drvne mase za devet mjeseci iznosi 210.467m3 - četinara 132.506 m3 i li-šćara 77.961 m3, a manja je za 15,38% u odnosu na uporedni period prošle godine.

Uvoz proizvoda drveta, hartije, štampe i namještaja je iznosio 97.826 milona eura, što je 6,3% ukupnog. Najviše smo uvozili na-mještaj, u iznosu od 49,6 miliona eura, i to kancelarijski u vrijedno-sti 24,1 milion eura, te funkcionalni i medicinski 10,5 miliona. Od hartija se najviše uvozila novinska, karton za pisanje i štampanje, te sirovina za toaletni papir - 8,3 miliona eura, kao i štampa (knjige, brošure, novine, časopisi) 6,3 miliona eura.

Potrebno inovirati kriterijume za dodjelu šuma na korišćenje, da bi mali koncesionari bili ravnopravniji.

Izvoz drveta, hartije, štampe i namještaja iznosi 25,28 mil. eura. Drveta je ukupno izvezeno u vrijednosti 20,180 miliona eura, dok je uvoz iznosio 18,34 miliona, što je 6,05 % ukupnog izvoza. Najviše je izvezeno rezane građe, u vrijednosti od 13,9 miliona eura, potom sirovine 6,25 miliona eura, što je u odnosu na isti period 2015 go-dine manje za 10,48%, odnosno čini 31% ukupnog izvoza drveta za devet mjeseci 2016.

Prema podacima MONSTAT za devet mjeseci 2016. godine došlo je do velikog rasta izvoza proizvoda od drveta u Albaniju, u vrije-dnosti 3.459.563 eura što je 101% više u odnosu na isti period pre-thodne, kada je iznosio 1.717.889 eura. Izvoz sirovine u ovom peri-odu je iznosio 1.740.012 eura, što je rast 87,5%. Izvoz rezane građe i ostalih proizvoda od drveta iznosi 1.719.552 eura, i bilježi rast od 117,7%, u odnosu na isti period 2015. Do povećanja izvoza drveta u Albaniju došlo je zbog povećane tražnje koja je posljedica vladine zabrane sječe drveta u toj državi tokom narednih deset godina. To je i razlog da cijene ogrijevnog drveta na našem tržištu porastu 20-30% u odnosu na 2015. godinu, i iznose 35-40 eura po m3.

Predstavnik resornog Ministarstva, načelnik Direkcije za šumar-stvo Ranko Kankaraš, polemišući sa iznijetim podacima, smatra da je potrebno još kompleksnije sagledati situaciju u ovoj oblasti, posebno sa aspekta prometa drveta. On je demantovao da drvna industrija posljednjih godina stagnira, već naprotiv, u porastu je od 2014. godine, što, kaže, potkrepljuju investicije u vrijednosti većoj od 20 miliona eura. Otvoreno je pet novih peletara i pušteno u rad, a dvije su fazi pripreme. U pilanu Vektre Jakić je uloženo više de-

25


setina miliona eura. Potvrdio je da je 2015. bila rekordna godina što se izvoza drveta tiče, ali su ove godine preduzete mjere koje su dale rezultate. Prema podacima Uprave carina, za devet mjeseci 2016. uočljiv je pad izvoza neobrađenog drveta 17,7 odsto, zatim trupaca četinara, te ogrijevnog drveta za 2,2 odsto. Primjetan je rast izvo-za dasaka, što, kaže, pokazuje veću preradu u domaćim pogonima. Saglasan da postoje administrativne barijere koje se odnose na davanje koncesija što utiče na proizvodnju u šumarstvu, ali ističe da nadležne institucije razmartraju cjelovito rješenje gazdovanja šumama. Istakao je da su posljednje koncesije date investitorima u drvnu industriju, što smatra da je dobro jer im omogućava pri-stup resursima.

Đorđije Živković, »Lanser« Kolašin, smatra da je potrebno više senzibilnosti resornog Ministarstva za ovu djelatnost, manje bi se javljali problemi sa kojima se suočava. Konstatovao je da je stanje u šumarstvu i drvopreradi loše, a uzrok je, navodi, neadekvatno upravljanje resursima. Smatra da je potrebna bolja kontrola rea-lizacije koncesionih ugovora (obaveze koncesionara, po članu 3 stav 5 koncesionog ugovora, da dobijenu sirovinu koristi u sop-stvenom pogonu, a ne da je prodaje što je sada praksa). Iskazao je problem što mali koncesionari teško mogu dobiti drvo u dubećem stanju, pa se mora raditi na inoviranju kriterijuma prilikom dodjele šuma na korišćenje. Akcentovao je potrebu veće prerade drveta u domaćim pogonima, od čega bi, kako kaže, svi imali koristi.

Srđan Leković, »Biotel« Andrijevic

četrdeset prva - privredna komora crne gore...standarde bezbjednosti hrane - saopštio je...

Documents