euroatlantski tjednik broj 100

8/8/2019 Euroatlantski tjednik broj 100

1/12

etvrtkom...

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA)www.opsa.hr

17. studenoga 2010.roj 100, godina 3.

Euroatlantskit jednik Svake srijede...

ISSN 1847-8247

E u r o a t l a n t s k i t j e d n i k (E T) Bilten Organizacije za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA); web: www.opsa.hr; e-pota: [email protected] za primanje Euroatlantskog tjednika nalazi se na web stranici: www.opsa.hr

ZATO SMO U AFGANISTANU

NATO - ZNANOST I GOSPODARSTVO

PRVIH 100 BROJEVA


2/12

EUROATLANTSKI TJEDNIK

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA)- www.opsa.hr - [email protected] 2

Broj 100, godina 3. Et Za sigurniji svijet u kojem ivimo... OPSA-NAPOSADRAJ

STRANA2 UVODNIK

3 PRVIH 100 BROJEVA

5 NATO - ZNANOST I GOSPODARSTVOMinistarstvo vanjskih poslova i europskih integracija RepublikeHrvatske (MVPEI) te njema ka zaklada Hanns Seidel Stiftung(HSS) organizirali su u utorak 16. studenoga u Zagrebu, u hoteluPalace, konferenciju pod nazivom "NATO znanost i gospoda-rstvo", na kojoj su upravo i spojeni gospodarstvenici i znanstvenicis ciljem povezivanja i umreavanja tih dvaju podru ja kako je to uuvodnom govoru napomenula Aleksandra Marki Boban, voditelji-ca ureda zaklade HSS-a u Zagrebu.

6 ET PRENOSI: ZATO SMO U AFGANISTANU?U tre em broju tromjese nika za analizu hrvatske i me unarodne

politike "Politi ke analize (rujan 2010.)" u izdanju Fakulteta politi-kih znanosti, prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila objanjava sigurnosnu

politiku Hrvatske te zato nai vojnici sudjeluju u ISAF-u. Vanjskeintervencije, unutarnja previranja, slabe vlade, zara ena plemena,visok stupanj nasilja, organizirani kriminal, obiljeja su smatraCvrtila, afganistanske stvarnosti u posljednjih 40-tak godina.

9 ET PRENOSI: SAD I NATO NAJAVLJUJU STRATE-GIJU TRANZICIJE U RATU U AFGANISTANU

Obamina vlada i njezini NATO-ovi saveznici e krajem tjednaobjaviti da je rat u Afganistanu postigao zna ajan napredak u pre-daji sigurnosnog nadzora njegovoj vladi do prolje a, mjesecima

prije kona nog roka u srpnju kada e zapo eti povla enje ameri-kih trupa, prema iskazima ameri kih i europskih dunosnika. Idok najavljuje "tranzicijski" proces, koji ne e odmah uklju ivati

povla enje snaga, NATO e tako er objaviti svoju namjeru daodri borbene postrojbe u Afganistanu do 2014., odnosno do datu-ma koji je prvo postavio afganistanski predsjednik Hamid Karzai.

10 OBAMA ODLIKOVAO MEDALJOMASTI PRVOGIVUEG VOJNIKA OD 1976.

Ameri ki predsjednik Barack Obama u utorak 16. studenog je predao najvie vojno odlikovanje u SAD-u Medalju asti, naredni-ku Salvatoreu Giunti, koji je ranjen riskirao ivot da bi spasio su-

borce u zasjedi u Afganistanu 2007.

11 KAKO I ZATO POMOI RAD ORGANIZACIJE ZAPROMICANJE SJEVERNO-ATLANTSKIHINTEGRACIJA (OPSA)!?

UVODNIKPred Vama je 100. broj Euroa-tlantskog tjednika. Malo tko jevjerovao, najvjerojatnije niti misami, daemo doekati ulazak uetvrtu godinu izlaenja i 100.broj. Hvala prije svega vjernimitateljima i podravateljima! Dozvolite da odmah na po etkuovaj obljetni ki broj posvetimo, sobzirom na datum izlaska, rtva-ma Vukovara. Rat iz kojeg jeHrvatska izala nau io nas jemnogo emu, prije svega suosje a-nju s patnjama kroz koje prolazeoni koji su pogo eni ratnim neda-ama, ali i respektiranju onih koji slubuju u uniformi, s oru-jem u rukama. Stoga koristim ovu priliku da pozdrave i rije i

podrke uputimo hrabrim i profesionalnim ljudima koji su tre-nuta no u Afganistanu. Posao koji obavljaju iznimno je vaanza sve nas tisu ama kilometara daleko, to mi koji smo iskusilirat, ratnu agresiju i bjesomu no ubijanje itekako znamo.

Budu nost Afganistana i misije ISAF iznimno su vani za bu-dunost cijeloga svijeta. Neuspjeh te misije i eventualno preura-njeno povla enje teko bi pogodilo tamonje stanovnitvo iostavilo ih na nemilost pobunjenika. No osim toga, neuspjehISAF-a pokazao bi svima koji ne ele stabilnost i mir u svijetuda je dolo njihovo vrijeme te da me unarodna zajednica nemaodlu nosti i snage!

Kraj 20. stolje a u srce Europe donio je krvoproli e, Vukovar iSrebrenicu. Treba se sjetiti tih vremena i elje ratom pogo enogstanovnitva da im se pomogne. Takvu pomo danas trebajuAfganistanci. Stoga sje ajui se ne tako davne prolosti, umislima i eljama za mirom u Afganistanu ostajemo s naimvojnicima i ponosnim Afganistancima.

Denis Avdagi [email protected]

- IMPRESSUM -Euroatlantski tjednik - broj 100. u treoj godini izlaenja - bilten Organizacije za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA)Internet stranice: www.bilteni.opsa.hr E-pota: [email protected] Fax: +385(0)1/5560 736Pitanja, prijedloge, priopenja i/ililanke aljite e-potom na [email protected]: Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - Za ET, Poljana Zvonimira Draia 9, HR-10000 ZagrebIzdava: Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - [email protected] ime izdavaa: Denis Avdagi, direktor Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA)Urednik: Denis Avdagi Uredniko vijee: Denis Avdagi, Petar Juki, Robert Mikac, Vedran Obuina, Vedran Tare, Ana Marija Vojkovi Naslovnica: Pripadnik Oruanih snaga RH, vojni policajac u NATO voenoj misiji ISAF u Afganistanu (Fotografija: MORH)Zadnja stranica: "Golubica mira" s logom UN-a (Ilustracija: Nepoznati autor)

Copyright 2010 OPSA - Euroatlantski tjednik - ISSN 1847-8247- Euroatlantski tjednik je pripremljen za digitalni tisak i Adobe PDF digitalno pregledavanje -


3/12

Okrugli brojevi uvijek su prilika da se stane i osvrne unatrag, bilo sazadovoljstvom ili porivom za poboljanjem. Nakon sto izdanih primjerakaEuroatlantskog tjednika mirno moemo rei da smo zadovoljni postignutim,kao i da se elimo i dalje poboljavati.

Od 8. svibnja 2008. Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija(OPSA)radi na ambicioznom projektu Euroatlantskog tjednika (ET) koji je postaonezaobilazan materijal svima koji se bave NATO-om, me unarodnom politikom isigurno u. ET nam je pomogao u prepoznatljivosti, stvorio je vrsti krug itatelja te

je odravao snagu organizacije i u onim vremenima kada nam "nebo i nije bilo takoiroko otvoreno".

Izuzev ljetnih praznika i velikih blagdana, ET je redovno izlazio, ali i stizao svakitjedan na nekoliko tisu a adresa elektronske pote, a nebrojeno puta je skidan saservisa za skidanje dokumenata popularnoga Scribd -a: www.bilteni.opsa.hr . Svaki

je bilten imao neki feedback na emu smo jako zahvalni i ime smo posebno ponosni. Naime, ET je rezultat rada malog, ali marljivog i predanog tima ljudi kojise ne skanjiva raditi ovaj posao. Posebno bismo htjeli zahvaliti onim naim

prijateljima koji su nali vremena uz svoj posao napisati autorski tekst. ET jeotvoren za suradnju svima koji bi htjeli neto poru iti, neto re i, a to je povezano snaim temama.

Uz prijenose vijesti iz drugih doma ih i stranih medija, kao i slubenih priop enja iztijela dravne uprave, a ponajvie iz Ministarstva vanjskih poslova i europskihintegracija, Ministarstva obrane i Ureda Predsjednika RH, ET se ve inom sastojaood autorskog rada naih lanova i prijatelja. Nastojali smo dati objektivan prikaz injenica, ne zaobilaze i kritiku, ponekad i

otru. Iako smo Organizacija koja promie euroatlantske integracije nikako si nismo mogli dozvoliti pristranost u tekstovima,a izme u ostalog smo objavljivali razgovore i stavove onih gra ana nae drave koji su protiv takvih integriranja. ET smo

koristili u rijetkim, ali vanim pitanjima za reagiranja nae organizacije na neke medijske napise.

Nastojali smo itateljstvu pribliiti NATOopisima njegovih agencija i ureda, ali i manje

poznatih operacija poput "Active Endeavour" uSredozemlju ili borbe protiv pirata u Adenskomzaljevu. Poseban naglasak uvijek smo davaliopasnosti promjene klime, cyber obrani i uloziena u oruanim snagama i mirovnimoperacijama. Cijeli niz drugih tema kojeobiljeavaju svakodnevicu Sjevernoatlantskog

saveza obra en je na hrvatskom jeziku, a ne emozaobi i niti injenicu da su neki slubenidokumenti NATO-a objavljeni u prijevodu naHrvatski jezik samo u ET-u. Mnoge teme nikadnisu bile zastupljene u hrvatskim medijima, pa niu znanstvenom diskursu. Upravo je to razlog to

je ET kao izvor informacija i podataka koriten iu brojnim stranim publikacijama.

Stav da je svaka tema posebno vana i zna ajnavrsto zastupamo i odravamo dalje. O tomesvjedo e i teme s kojima smo zapo eli ET. Sve je

poelo s vije u o iznosu lanarine u NATO-u zaHrvatsku u prvom broju, gdje smo obradili i pitanje raketnog tita, izvijestili o vojno-medicinskoj vjebi MEDCEUR 08 tesusret ministra Gordana Jandrokovi a s njema kim novinarima.



Broj 100, godina 3. Et PRVIH 100 BROJEVA!

Za sigurniji svijet u kojem ivimo... OPSA-NAPO

Vedran Obu ina uz plakat OPSA-e,s porukom: "Za sigurniji svijet ukojem ivimo!"

S lijeva: Denis Avdagi , Collen Graffy biva zamjenica pomo nikadravne tajnice Sjedinjenih Ameri kih Drava za javnu diplomaciju uEuropi i Euroaziji (sa Euroatlantskim tjednikom u ruci), Petar Juki


4/12

U drugom broju pisali smo o susretudvaju tajnika, NATO-a i UN-a, o osnivanju NATOsjedita za cyber napade i drugim temama. U tre em

broju pisali smo o tomu to Egipat zna i za NATO, ali io nita manje vanoj temi, zna aju ena u NATO-u.Takvim smo se temama posve ivali tijekom svih stotinu

brojeva.

Posebno smo se posvetili pitanjima Afganistana iKosova, kao Hrvatskoj najbliskijim operacijama.

Nebrojeno puta smo posve ivali prostor operaciji ISAFsmatraju i je najvanijom operacijom NATO-a i UN-a.U njoj je najve i broj hrvatskih vojnika. Te ene imukarci u odori vo eni su svojom profesionalno u i

au to rade posao za mir, sigurnost, me unarodnuzajednicu i svoju domovinu. Njihova dunost i ast unama pobu uje strahopotovanje koje nas tjera nadavanje bezgrani ne potpore, ali i razumijevanja njihovezada e. S obzirom na to, smatramo svojom duno u daupozoravamo hrvatsku javnost kako su hrvatski vojnici

pokazali besprijekornu profesionalnost i razumijevanjeokruenja u kojem su se nali. Njihov put emo i daljeopisivati na naim stranicama, vjeruju i kako e njihova

portvovnost rezultirati trajnim mirom i sigurno u, testru nom spremno u i voljom za pomo i u svakomdijelu svijeta koji nau pomo treba.

ET je donosio i vijesti te lanke o aktivnostima naeOrganizacije. Tako smo obavjetavali itatelje o naemsudjelovanju na NATO summitu u Strasbourgu i Kehlu2009., kad je naa zemlja ula u punopravno lanstvo

NATO Saveza. Pisali smo i o aktivnostima unutar projekta "Afganistan je blizu nas!", seminarima,radionicama i konferencijama, izlobama i javnimakcijama koje smo imali unutar njega. Redovno smoobavjetavali o sudjelovanju na REACT-u u Crnoj Gori,kao i sudjelovanju u drugim regionalnim inicijativamanae organizacije.

Tako er smo pripremali priloge s druenja i doga anja koje su organizirali nai dragi prijatelji iz veleposlanstava SAD-a,Velike Britanije, eke Republike, Rumunjske, Poljske i brojnih drugih zemalja, kao i naeg sudjelovanja na brojimkonferencijama, seminarima, sastancima organiziranim u Hrvatskom saboru, Ministarstvu vanjskih poslova i europskihintegracija, Hrvatskoj gospodarskoj komori, Institutu za me unarodne odnose, Atlantskom vije u Hrvatske, Fakultetu

politi kih znanosti, Filozofskom fakultetu... Tako er, objavljivali smo kratke politi ke, gospodarske i sigurnosne analizedrava u svijetu, kao poticaj na suradnjuunutar naeg projekta StratOPSA koji se bavistratekim analizama.

Zahvaljujemo svim itateljima na vjernom pra enju naeg biltena, kao i svima koji su sura ivali na ovom projektu. Nadamo se da je ovo tek prvih sto brojevaEuroatlantskog tjednika i da e uslijediti jo godine izlaenja, u elektronskom i tiskanom obliku.

Vedran [email protected]



Broj 100, godina 3. Et PRVIH 100 BROJEVA!


Denis Avdagi i Vedran Obu ina s go ama iz Crne Gore iRumunjske, na jednom od doga aja koje je OPSA organiziralau sklopu projekta "Afganistan je blizu nas!" kako bi se temahrvatskog u e a u Afganistanu kvalitetno raspravila ipribliila iroj i strukovnoj javnosti, a koji je opirno pokriven uEuroatlantskom tjedniku s tekstom Roberta Mikca

Uz Euroatlantski tjednik OPSA izdaje i publikaciju NATO intervjui naHrvatskom jeziku te magazin na engleskom jeziku TransAtlantic Review.Za primanje svih publikacija putem e-pote potrebno je na stranicamawww.opsa.hr ostaviti adresu svoje e-pote u ponu enom formularu.


5/12

Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske(MVPEI) te njemaka zaklada Hanns Seidel Stiftung (HSS) organizirali su uutorak 16. studenoga u Zagrebu, u hotelu Palace, konferenciju pod nazivom"NATO znanost i gospodarstvo", na kojoj su upravo i spojeni gospodarstvenici iznanstvenici s ciljem povezivanja i umreavanja tih dvaju podru ja kako je to uuvodnom govoru napomenula Aleksandra Marki Boban, voditeljica uredazaklade HSS-a u Zagrebu.

Konferencija je, kako je to u svom uvodnom i pozdravnom govoru kazao dr.sc. Davor Boinovi , dravni tajnik MVPEI-a, izazvala veliki interes te je najve a dvorana hotela

bila ak i pretijesna za sve zainteresirane, pa je s po etkom i kasnila radi unoenjadodatnih stolica. Naalost, iako je interes kvalificiranih sudionika pokazao vanostovakvih doga aja i skupova za Hrvatsku, izostanak medija je bio i vie nego vidljivusprkos izuzetno reprezentativnom skupu.

Voditelju, HRT-ovom novinaru Iliji Jandri u kao i organizatorima treba odati priznanje za izbor teme koja je u vremenufinancijske krize i vie nego poeljna, a za nadati se je da e sudionici prezentacije i poznanstva ste ena na ovoj konferencijiiskoristiti na najbolji mogu i na in. Upravo stoga, i u uvodu ovog teksta ponavljamo zahvalu koju je istaknula i AleksandraMarki Boban, organizatorima konferencije, poglavito Marku Horvatu, na elniku Odjela za NATO MVPEI-a i drugimdjelatnicima tog odjela kao i djelatnicima HSS-a u Zagrebu.

Dravni tajnik Boinovi je napomenuo kako je Hrvatska prela u novu fazu u pogledu lanstva u NATO-u, gdje je red doaona gospodarstvo i znanost. Naime, u vremenu prije ulaska u lanstvo glavnu ulogu je igrala politika, dok je danas red nakoritenju tog lanstva upravo na gospodarstvu i znanosti, predstavnicima sektora koji su inili glavninu sudionikakonferencije. Koliko je ova tema vana, u kontekstu NATO-a, dravni tajnik je ilustrirao statistikom, navode i kako dravelanice NATO-a ine 13 posto stanovnitva i ak 60 posto svjetske ekonomske mo i, do im znanstvenu supremaciju nije bilo

niti potrebno iznositi. No, istovremeno, naglasio je kako je hrvatski prioritet regija i njen put u euroatlantske integracije jer jeupravo ona najve e hrvatsko trite. Dravni tajnik je spomenuo i nadolaze i summit NATO-a u Lisabonu, te je istaknuokako e relacija znanost-gospodarstvo nakon tog summita tek do i do izraaja.Po pitanju znanosti, Boinovi je govorio i o velikom uspjehu hrvatskih znanstvenika na NATO programu Science for Peaceand Security, putem kojeg su vie od 80 projekata vodili hrvatski znanstvenici.

Voditelj jednog od tih projekta, ujedno najtraenijeg projekta na internetskim stranicama NATO-a, bio je i dr.sc. VladivojValkovi , sudionik konferencije, koji danas vodi tvrtku A.C.T. d.o.o. Kao znanstvenik na Institutu Ru er Bokovi u Zagrebuvodio je projekt financiran od programa NATO Science for Peace and Security, koji je unaprijedio kontrolu prometa ilegalnihi opasnih materijala ( Control of illicit trafficking of threat materials) . Projekt je to koji unosi revoluciju u detekciji irazlikovanju primjerice e era i kokaina ili gnojiva od eksploziva koriste i neutrone, odnosno nuklearnu fiziku.Uz Valkovi a i drugi znanstvenici su iznosili pozitivna iskustva koritenja NATO programa Science for Peace and Security.Ipak, za budu a koritenja tog programa trebat e pri ekati velja u 2011. kada e nakon reorganizacije i spajanja agencija

program vjerojatno nastaviti s radom u modificiranom obliku, a nakon o ekivanih promjena koje donosi Lisabonski summit NATO-a.

Gospodarstvenicima su na konferenciji predstavljene tvrtke poput Dok-ing d.o.o. , koja uspjeno sura uje s brojnim oruanimsnagama, s istaknutim ugovorom bez trajanja potpisanim s Oruanim snagama SAD-a, a za nabavku strojeva za razminiranje.Gospodarstvenici koji imaju iskustva sa poslovanjem u zemljama lanicama NATO-a isti u zahtjevnost takvih trita, ali iisplativost.

O poslovanju s NATO-om vie je govorila Christine Vanderberghe iz NATO Consultation, Command and Control agencije(NATO C3A), koja je uz NAMSA-u najbolji izvor potencijalnih poslova u NATO-u.Vie o procedurama i mogu nostima koje pruaju te dvije agencije moe se prona i na njihovim web stranicama:www.nc3a.nato.int te www.namsa.nato.int , s napomenom da e se nakon summita u Lisabonu ure enje agencija mijenjati.

Denis Avdagi [email protected]



Broj 100, godina 3. Et NATO ZNANOST I GOSPODARSTVO


dr.sc. Davor Boinovi otvara skup

Fotografija: MVPEI


6/12

U treem broju tromjesenika za analizu hrvatske imeunarodne politike "Politike analize (rujan 2010.)" uizdanju Fakulteta politikih znanosti, prof. dr. sc. VlatkoCvrtila objanjava sigurnosnu politiku Hrvatske te zatohrvatski vojnici sudjeluju u ISAF misiji. Vanjske intervencije,unutarnja previranja, slabe vlade, zaraena plemena, visok stupanj nasilja, organizirani kriminal, obiljeja su to, smatraCvrtila, afganistanske stvarnosti u posljednjih 40-tak godina.

Prilikom posljednjeg posjeta Hrvatskoj glavni tajnik NATO-aAndres Fogh Rasmussen je izjavio da Savez cijeni hrvatski doprinosmisiji u Afganistanu te dodao kako hrvatski vojnici ondje "radedobar posao". Cvrtila opisuje kako je hrvatskoj javnosti zapravoslabo poznato to hrvatski vojnici stvarno rade u Afganistanu i kakva im je uloga u mirovnoj operaciji ISAF. "U posljednjevrijeme se povremeno uje kako su hrvatski vojnici, ulaskom Hrvatske u NATO, postali "topovsko meso", te da e njihovmeunarodni angaman slijediti isklju ivo interese velikih sila koje su u "novome imperijalnom pohodu". Osim toga,hrvatska se javnost povremeno pita kakva je priroda te mirovne operacije i je li uop e nuan angaman hrvatskih vojnikatisuama kilometara daleko. Dodaje se kako naa nacionalna sigurnost ne ovisi o slamanju talibanskog reima i pokreta, negoo drugim elementima. Zanimljivo je, pak, kako su rasprave o naem sudjelovanju u mirovnim operacijama vrlo rijetke, alikad se vode sadrajno su uglavnom ograni ene na argumente za i protiv njih. Ni dravna administracija ne daje estorazlona objanjenja naeg angairanja u mirovnim operacijama, posebice u Afganistanu. Ako bi nedostatak rasprave ineangairanost drave u obrazlaganju sudjelovanja u ISAF-u bili mjerila vanosti toga pitanja za ostvarenje stratekih ciljevaRepublike Hrvatske, onda bi se moglo zaklju iti kako ono nije me u prioritetima. No, u stratekim se dokumentimasudjelovanje u mirovnim operacijama pojavljuje na, najmanje, tri razine kao prioritetan cilj: kao dio novog konceptasigurnosti i obrane, kao dio vanjskopoliti ke strategije i kao dio novih zada a oruanih snaga. "U istraivanju javnogmnijenja u Hrvatskoj, koje je uo i prve godinjice primanja Hrvatske u NATO proveo GfK , angaman me unarodnezajednice u Afganistanu podravalo je 68,3 posto ispitanika, a 54,1 posto podupiralo je hrvatsko sudjelovanje u misijama

NATO-a". Autor nadalje pojanjava to je to ISAF (International Security Assistance Force) te da je prve dvije godine bila pod vodstvom UN-a, a nakon toga operacija je preputena NATO-u.

Nacionalni politiko-pravni okvir

"Hrvatska je u svojoj strategiji nacionalne sigurnosti prihvatila koncept koji podrazumijeva aktivno sudjelovanje u izgradnjimeunarodnog mira. On se izvodi iz strateke procjene kako klju ni imbenici koji utje u na nacionalnu sigurnost potje u izmeunarodnog okruja, te je jedini na in da se odgovori na te prijetnje i ugroze zajedni ko sigurnosno djelovanje viedrava". Jedan od tri glavna cilja nacionalne sigurnosti, opisuje Cvrtila, odnosi se na izgradnju povoljnih uvjeta umeunarodnom prostoru: "Izgradnja povoljnoga me unarodnoga sigurnosnog okruja na regionalnoj i globalnoj razini krozuklju ivanje u me unarodne sigurnosne integracije i suradnju s drugim demokratskim dravama". Kako bi Hrvatska ostvarilataj cilj, RH koristi, me u ostalim, sudjelovanje u me unarodnim mirovnim misijama, a razmjetanje postrojbi i pripadnika

Oruanih snaga Republike Hrvatske kao i drugih pojedinaca iz dravne infrastrukture, regulirano je Zakonom o obrani,Zakonom o slubi u oruanim snagama i Zakonom o sudjelovanju pripadnika OSRH-a, policije, civilne zatite, te dravnihslubenika i namjetenika u mirovnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu. "U posljednjih desetak godina umirovnim su operacijama najvie sudjelovali pripadnici OSRH-a, to je jedna od njihovih najvanijih zada a. Iz stratekihdokumenata izvode se etiri klju ne zada e oruanih snaga: (a) obrana suverenosti i teritorijalne cjelovitosti, te obranasaveznika; (b) sudjelovanje u operacijama odgovora na krize u inozemstvu; (c) sudjelovanje u mjerama izgradnje i povjerenjau me unarodnoj zajednici; (d) pomo civilnim institucijama u zemlji u izvanrednim civilnim situacija".

Cvrtila objanjava kako je odabrani strateki koncept otvorio mogu nosti sudjelovanja u me unarodnim misijama, to jekasnije dovelo do stvaranja instrumenata za ostvarenje stratekog opredjeljenja drave.



Broj 100, godina 3. Et ETPRENOSI: ZATO SMO U AFGANISTANU?


Pruite podrku hrvatskim vojnicima putem Facebooka:www.causes.com/afg_hr - tamo nas je vie od 2.000!

prof.dr.sc. Vlatko Cvrtila


7/12

"Hrvatska je i ranije, prije slu-benog oblikovanja spomenu-tih stratekih opredjeljenja2002., sudjelovala u me una-rodnim mirovnim misijamaUN-a posredstvom promatra a.Strateki i zakonski okvir omo-guio je ve e sudjelovanje umeunarodnim misijama, ali jei uspostavio preciznu zakonsku

proceduru koja omogu ava da,osim dravnih tijela, u raspravio tome sudjeluje i javnost".

Hrvatska je u Afganistanunajprije angairala vojnesnage, a od 2005. u mirovnuoperaciju alje i civile ipolicajce

Hrvatska je odlu ila sudjelovatiu operaciji ISAF-a ponajprijezbog po etka priprema zaulazak u punopravno lanstvo

NATO-a, pie Cvrtila te podsje a da je ta odlukadonesena jo dok je operacijuvodio UN, a nedvojbeno je bila motivirana nastojanjima da se po ne raditi na razvoju interoperabilnosti, to je postalo jednood glavnih na ela u procesu priprema za punopravno lanstvo u NATO-u. "Prvi hrvatski kontigent otiao je u Kabul u velja i2003, a sastojao se od voda Vojne policije u kojemu su bila 44 asnika i vojnika. U slubenim obrazloenjima sudjelovanja umisiji u Afganistanu obi no se navode tri argumenta". Kao prvo, RH je odgovorna lanica me unarodne zajednice, koja je isama bila primateljica me unarodne pomo i, te nastoji maksimalno pomo i u izgradnji mira i stabilnosti u svijetu. Drugo,sudjelovanjem u misiji ISAF-a Hrvatska pridonosi me unarodnoj borbi protiv terorizma. To se temelji na injenici da je do2001. talibanski reim omogu avao boravak i obuku pripadnika teroristi ke organizacije Al-Qaide na teritoriju Afganistana.Osim toga, najve e koli ine heroina na svjetskom tritu potje e iz Afganistana, pa se sudjelovanjem u misiji pridonosi i

borbi protiv ilegalne proizvodnje i trgovine drogama u svijeta i tre e, misija u Afganistanu posluila je da se zadovolje uvjetiinteroperabilnosti u pripremama za punopravno lanstvo u NATO-u.

"Hrvatska je u Afganistanu najprije angairala vojne snage a od 2005. u mirovnu operaciju alje i civile i policajce. Vojna sekomponenta na po etku sastojala gotovo isklju ivo od vojnih policajaca koji su trebali tititi visoke dunosnike koji su

posje ivali Afganistan, sudjelovati u istragama incidenata i obu avati afganistanske policajce. U kasnijoj fazi vojno sesudjelovanje proirilo na zada e MLOT-a (pokretnog tima za vezu i izvi anje), OMLT-a (mentorskih timova za obukuafganistanske vojske), CIMIC-a (civilno-vojne suradnje), te na namjenski organizirane snage pjeatva i osiguranja istoerne asnike na razli itim razinama u okviru mirovne operacije. Treba spomenuti i zajedni ku suradnju triju drava,Hrvatske, Albanije i Makedonije koje su istodobno bile kandidatkinje za punopravno lanstvo u NATO-u, a svoje suaktivnosti koordinirale u okviru Ameri ko-jadranske povelje. Te su tri drave zajedni ki organizirale mjeoviti medicinskitim koji je od 2005. do 2010. obavljao poslove medicinske pomo i u Kabulu. Civilne predstavnike iz Ministarstva vanjskih

poslova i europskih integracija Hrvatska je po ela slati u Afganistan u sije nju 2005, i to u njema ki Pokrajinski tim zaobnovu (PRT-Provincial Reconstruction Team) u Fejzabadu, u pokrajini Badakan na krajnjemu sjeveroistoku zemlje. Uistom PRT-u sudjelovali su i predstavnici hrvatske policije, od srpnja 2007, kad je po ela raditi Policijska misija EU-a uAfganistanu (EUPOL Afganistan), hrvatski policajci postaju dio EUPOL-a.





Pridruite nam se na Facebooku www.facebook.opsa.hritajte sve OPSA publikacije www.bilteni.opsa.hr

Karta preuzeta iz poprate teksta objavljenog u "Politi kim analizama (rujan 2010.)"


8/12

Civilni predstavnik u PRT-u u Fejzabadu uglavnom je angairan na podrci i savjetovanju institucijalokalne vlasti, snimanju stanja u lokalnom pravosu u i policiji te, posebice, Afganistanske nacionalne policije".

U posljednjih nekoliko godina, pie profesor Cvrtila, Hrvatska se orijentirala na slanje pripadnika svojih oruanih snaga u onedijelove misije koji su vie posve eni razvoju i izgradnji sposobnosti afganistanskih snaga. U tome se posebno isti e modelOMLT-a (Operativni mentorski tim za vezu) ija je zada a obuka, uvjebavanje i mentorstvo u postrojbama Afganistanskenacionalne vojske (ANA) na svim funkcionalnim podru jima. "Krajnji je cilj da se stvori sposobna ANA koja moesamostalno ispunjavati sve zada e oruanih snaga - od borbi protiv protivnika sredinjih vlasti do potpore policijskim idrugim snagama u borbi protiv proizvodnje i trgovine narkoticima. Hrvatski OMLT djeluje na razini bojne, to

podrazumijeva sudjelovanje u svim aktivnostima te postrojbe. Ako se postrojba koja se nalazi na sjevernom dijeluAfganistana mora uklju iti u obavljanje zadataka na nekome drugom mjestu, hrvatski OMLT slijedi postrojbu na njezinuzadatku. Hrvatsku je javnost prije dvije godine iznenadilo ranjavanje jednoga hrvatskog vojnika na jugu Afganistana, koji je idanas najopasniji dio drave zbog aktivnosti talibanskog pokreta. Postavilo se pitanje to rade nai vojnici na jugu. Odgovor

je bio jednostavan: na jug su otili zajedno s postrojbom koju su mentorirali, to je dio njihove zada e u mirovnoj operaciji".

Iskustva ste ena u mento-riranju i obu avanju afga-nistanskih vojnika i poli-cajaca, objanjava autor teksta, usmjerili su naporeHrvatske upravo u tom

pravcu. Taj se dio mirovneoperacije za sada ininajmanje opasnim. "Kaomala drava, Hrvatskanema ni mogu nosti niresursa sudjelovati uoperaciji u Afganistanu svelikim brojem vojnika itehnikom koja bi bila

prilago ena lokalnim uvjetima. Stoga se orijentacija ka razvoju sposobnosti mentoriranja i uvjebavanja afganistanskih postrojbi pokazala podru jem na kojemu moe najvie pridonijeti uspjenom razvoju mirovne misije. Od po etka misije, izgodine u godinu, pove avao se broj vojnika usporedno sa irenjem odgovornosti na cijeli Afganistan. Tako proirene snage,

bez doma e podrke, vrlo su se esto suo avale s velikim problemima, koji bi bili manji da se odgovornost djelomice prebacila na postrojbe afganistanske vojske i policije. U posljednje dvije godine NATO je u nekoliko navrata pokuao pove ati broj pripadnika misije u Afganistanu. No, pokazalo se kako drave lanice nisu s velikim arom prihva ale slanjedodatnih vojnika, te se broj novih postrojbi s godinama sve sporije pove avao. Stoga se ja anje doma ih postrojbi pokazalo

jedinim rjeenjem. Osim toga, nijedna izlazna strategija ne moe se provesti bez sudjelovanja sposobnih i aktivnih doma ihvojnih i policijskih snaga".

Nijedna izlazna strategija ne moe se provesti bez sudjelovanja sposobnih i aktivnih domaih vojnih i policijskihsnaga

Hrvatski sabor potkraj 2009. donio je odluku o veli ini kontingenta u Afganistanu za 2010, ograni ujui ga na 300 pripadnika. Me utim, ta je odluka ubrzo promijenjena, podsje a Vlatko Cvrtila, te je hrvatski kontingent pove an na 320 pripadnika. "Pove anje je uslijedilo nakon novog generiranja snaga NATO-a u Afganistanu, a Hrvatska se uklju ila u to pove anje s novim stru njacima za obuku afganistanskih snaga sigurnosti, to se posebno cijeni unutar NATO-a. Sude i prema posljednjim promjenama u hrvatskom kontingentu u Afganistanu, vrlo e se skoro nae snage transformirati od postrojbi koje izvravaju zada e u opasnim uvjetima izvi anja terena ili osiguravanja razli itih segmenata operacije u snageza obu avanje i mentoriranje doma ih oruanih snaga i policije. Hrvatska e nastaviti sudjelovati u misiji u Afganistana ali ezadaci naih snaga biti neto izmijenjeni".

Priredila: Ana Marija Vojkovi [email protected]





Izvor: Godinje izvje e o spremnosti obrambenog sustava, provo enju kadrovske politike i

ukupnom stanju u Oruanim snagama Republike Hrvatske za 2009. godinu, s Izvje

em ostanju obrambenih priprema u RH za 2009. godinu, MORH, 2010. (str.112).


9/12

Obamina vlada i njezini NATO-ovi saveznicie krajem tjedna objaviti da je rat u Afganistanu postigao znaajannapredak u predaji sigurnosnog nadzora njegovoj vladi do proljea, mjesecima prije konanog roka u srpnju kadaezapoeti povlaenje amerikih trupa, prema iskazima amerikih i europskih dunosnika. I dok najavljuje"tranzicijski" proces, koji nee odmah ukljuivati povlaenje snaga, NATOe takoer objaviti svoju namjeru daodri borbene postrojbe u Afganistanu do 2014., odnosno do datuma koji je prvo postavio afganistanski predsjednik Hamid Karzai.

Naizgled proturje ne poruke, u komunikeima i dogovorima koji e biti objavljeni na NATO-ovom nadolaze em summitu uLisabonu, ovdje su da ponovno uvjere ameri ku i europsku javnost kako je zapo eo proces zavretka rata.

Istovremeno, koalicija eli signalizirati talibanima zajedno s Afganistancima i regionalnim partnerima koji se boje povla e-nja koalicije, i Republikancima u Kongresu koji se istome opiru da ne naputaju zemlju u skorije vrijeme. "Moramo okupi-ti uskla eni govor koji e svatko shvatiti", kae vii vladin dunosnik SAD-a, jedan od nekolicine koji je spreman raspravljatio temi pod uvjetom anonimnosti.

"Trajno partnerstvo" izme u NATO-a i Afganistana e proiriti sigurnosnu potporu u nedogled. Bilateralni ameri ko-afganistanski dogovori, sli no kao "strateki okvir" potpisan s Irakom nakon povla enja snaga 2008., obe ava dugoro nuekonomsku, diplomatsku i sigurnosnu suradnju, a takav e dogovor biti zavren u sije nju. Za ameri ku vladu, sporazumi su

put kojima se povla i doma a panja kontroverznim izjavama predsjednika Obame o povla enju u srpnju i izradi vie"stratekih" planova, kau dunosnici. Ali dok se kre u prema zajedni koj strategiji, svaki lan koalicije, uklju ujui SAD,izrauje vlastitu procjenu afganistanske misije uslijed velikih doma ih negodovanja zbog rata i pritisaka za obrazlaganje nje-govog nastavka. Ameri ka vlada planira u prosincu pove ati ameri ke vojne i civilne snage, to je Obama najavio ve prolegodine.

Strategija "iznenadne promjene" izabrana je nakon dugih pregovora u kojima su neki dunosnici, uklju ujui potpredsjednikaBidena, zagovarali suavanje ameri ke misije napada protiv Al-Qaide i njezinih pomo nika u Afganistanu i Pakistanu. Drugi,uklju ujui vojsku, uspjeno su argumentirali za iru protu-pobunjeni ku strategiju, sa snanim elementima upravljanja i raz-voja, uz pruanje sigurnosti afganistanskim civilima. "Postoje iste podjele kao prole jeseni", jedan dunosnik kae, "Nitkonije promijenio svoje vi enje". Bijela ku a skuplja podatke i o vojnom i o civilnom napretku u Afganistanu i Pakistanu. Ti

podaci pruaju raspon sukobljenih miljenja. General David H. Petraeus, glavni koalicijski zapovjednik u Afganistanu, rekao je Obami po etkom rujna da on o ekuje izvjetaj o napretku u nekoliko podru ja, uklju ujui velik broj ubijenih ili uhi enihtalibanskih zapovjednika srednje razine, ienje talibanskih uporita oko Kandahara i uspostavljanje djelotvornog upravlja-nja, razvoj nevojnih lokalnih obrambenih snaga, kao i reintegraciju i pomirbu s nekim talibanima.

Ameri ki vojni i civilni vo e govore o velikom uspjehu u operacijama ienja oko Kandahara, ali se boje da e ti uspjesi bitiugroeni neuspjehom Karzaijeve vlade u pruanju kompetentnih civilnih slubenika i usluga. Ukoliko lokalno stanovnitvonije zadovoljno, kau ameri ki dunosnici, pokazati e malo otpora talibanskim borcima koji bi se mogli vratiti s toplim vre-menom u prolje e. Vojska smatra da su mnogi talibanski ratnici nezadovoljni vlastitim vodstvom i raste zamor od ratovanja,ali upozorava da je vremena malo kako bi se konsolidirao u injen napredak.

No, ameri ke obavjetajne agencije sloile su raznolik spoj podataka s terena. I dok se slau s ameri kim snagama da su eli-minirale velik broj talibana srednje razine, ne vide nikakve prave promjene u sposobnostima pobunjenika, sa zapovjednicimai borcima koji se brzo mijenjaju. Petraeus je rekao kako je obavjetajna analiza retrospektiva i prespora za brzo razvijaju usituaciju, dok su obavjetajci odgovorili kako se vojska trudi opravdati svoju misiju i ograni iti preporu ena povla enja."Nema namjere u Bijeloj ku i da se unaprijedi ili poniti obavjetajna analiza" kae jedan slubenik, "Ali postoji grupa koja

bi htjela vidjeti manje naglaska na tome". Obavjetajna zajednica, kae drugi dunosnik, "smatra da je Petraeusu dosta toga". No, na sjednicama na visokoj razini od rujna, generalove procjene su ostale bez izazova. "Nitko ne proturje i Petraeusu pred predsjednikom".

"Puno toga ovisi o kojem dijelu slona govorite", rekao je jedan lan sastanka u Bijeloj ku i. "Petraeus moe pokazati stvarninapredak u brojnim isto vojnim podru jima.



Broj 100, godina 3. Et ETPRENOSI: SAD I NATO NAJAVLJUJU STRATEGIJU

TRANZICIJE U RATU U AFGANISTANU



10/12


11/12



Broj 100, godina 3. Et Za sigurniji svijet u kojem ivimo... OPSA-NAPO

KAKO I ZATO POMOI RAD ORGANIZACIJE ZA PROMICANJESJEVERNO-ATLANTSKIH INTEGRACIJA (OPSA)!?

Iako naslov poinje s "kako", miemo najprije rei zato mislimo da i Vi trebate pomoi rad OPSA-e.Kada je skupina entuzijasta prije tri godine krenula u osnivanje OPSA-e, imali smo jasnu viziju onoga to elimo napraviti.Ideja irenja informacija, pribliavanja euroatlantske tematike gra anima, a posebno mladima bila je misao vodilja. Nitko nemoe osporiti da smo tu napravili veliki iskorak, poglavito kada se uzme u obzir da je sve to rezultat rada entuzijasta, pojedi-naca, koji i dalje tee istomu. U po etku, uz OPSA-u su bili samo lanovi, danas su tu i nai itatelji (pa i ovog biltena), tisu-e onih koji svaki tjedan posje uju nae web stranice, stotine koji svaki tjedan u e-sandu i primaju nae biltene. Tu su i bro-

jni, a posebno mladi ljudi koji nas prate na socijalnim servisima Facebooku i Twitteru , tamo nas je zajedno nekoliko stotina isvakim danom sve vie i vie Naravno, ne emo zaboraviti niti brojne pojedince koje smo susretali na seminarima, konfe-rencijama, a s kojima smo ostali u kontaktu

OPSA je napornim radom pokazala da se euroatlantska tematika moe itekako pribliiti gra anima. Pokazali smo da euro-atlantska tematika, na prvi pogled potpuno neinteresantna iroj populaciji, a posebno mladima, moe prona i svoju publiku.Takav svakodnevni uspjeh OPSA-inim lanovima je bio i ostat e motivacija, ne samo u nastavku kvalitetnog rada, nego i unovim inovacijama i projektima. U budu nosti planiramo nove regionalne projekte, nove publicisti ke projekte, prijevode

Zbog svega toga potrebna nam je i Vaa pomo!

Moete nam pomo i na vie na ina! Kao pojedinac.Moete postati na lan. Aktivan koji ne pla a lanarinu, pasivan kojimjese nom uplatom pomae na rad, ili kao podupiruju i lan koji lanstvom jasno isti e stav! Financijski nam se moe po-magati i bez ulaska u lanstvo OPSA-e. Pri tomu svaku donaciju OPSA-i moete koristiti kao poreznu olakicu!*Kao tvrtka ili organizacija.Tako er moete postati podupiruju i lan, s tim da se podupiruju a lanarina tako er smatradonacijom, koja se tvrtkama tretira kao priznati porezni rashod!* Moete nam pomo i i obi nom donacijom, koja Vau tvrtkune tereti, nego ju koristite kao priznati porezni rashod!* Moete nam pomo i i donacijom roba i usluga, jer postoje tolike

stvari koje nam mogu pomo i, a lanovi OPSA-e znaju cijeniti svaku pomo !

Na kraju, ali nikako ne manje vano. Moete nam pomoi povratnom informacijom! Javite nam se sa kritikom, prije-dlogom, ili pohvalom. Svaki kontakt nam izuzetno puno znai

[email protected]

* Obveznici poreza na dobit mogu u svoje rashode poslovanja koji im umanjuju osnovicu poreza, uklju iti darovanja u naraviili u novcu, udrugama (OPSA) koje ove djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, do visine 2% ukupnog priho-da ostvarenog u prethodnoj kalendarskoj godini. Obveznici porez na dohodak mogu po osnovu danih darovanja za neprofitne namjene pove ati svoj osobni odbitak (osobniodbitak je neoporezivi dio dohotka) za iznose danih darovanja, najvie do 2% ukupnih primitaka ostvarenih u prethodnojkalendarskoj godini (2009.).Porezna olakica pri davanju donacija propisana je i za sve fizi ke osobe nezavisno iz kojeg izvora ostvaruju dohodak. Takoza primjer osoba koja ostvaruje dohodak samo temeljem radnog odnosa, a tijekom godine daruje za neku od nabrojanih ne-

profitnih namjena, moe podnoenjem godinje prijave poreza na dohodak ostvariti pravo na pove ani osobni odbitak za svo-tu izdatka za darovanja, te tako umanjiti poreznu osnovicu.

OPSA iro ra un (kunski): 2360000-1101937149 (ZABA);OPSA iro ra un (devizni): 2100374869, IBAN: HR5423600001101937149 (ZABA)


12/12

euroatlantski tjednik broj 100

Documents