europa - zemljopisni sastav i geopolitička podjela

8/10/2019 Europa - Zemljopisni Sastav i Geopolitika Podjela

1/21

227

Hrvats

kaureg

iona

lnomk

onte

kstu

...

Sastav i podjela prostora

U ralambi tog pitanja valja razli-kovati sastav i podjelu. Meutim i u ne-dovoljno promiljenim strukovnim i upopularnim gledanjima obino se go-vori samo o podjeli: tako je Europa raz-noliko podijeljena, primjerice na Sje-vernu i Junu Europu, na Zapad i Istokitd., Hrvatska je podijeljena na te i teregije i upanije itd. No sve treba shva-titi na mnogo precizniji i profinjeni-ji nain, dakle treba razlikovati sastavod podjele: tako sastav implicira cjeli-

nu sastavljenu/sloenu od razliitih di-jelova koji suvislo ine tu cjelinu i nisu

meusobno ni u kakvoj suprotnosti, nego

su makar i vrlo razliiti ipak skladni

dijelovi te cjeline. Sastav je dakle neutra-lan pojam, on odraava neku neutral-nu stvarnost i iskljuuje suprotstavljeneinterese i konflikte.

Za razliku od toga pojam podje-le drugaiji je: on implicira suprotnosti

meu pojedinim dijelovima i odraava

razliite interese. Zato pojam podje-

le ima izrazito politiko/geopolitikoznaenje. Razumljivo je da se u slua-ju Europe mora govoriti i o sastavu i opodjeli, to znai: Europa je jedinstve-na po svom sastavu, ali i bitno razliitazbog svojih podjela.

Promotrimo zato najprije razlii-tost sastava Europe ona se prije svegatemelji na prostornom zemljopisnomsmjetaju (dok je poloaj neto drugo),iako su preklapanja mogua i logina.

Problem dvojnih definicija

Iako je pitanje temeljnog smjetajai zemljopisnog sastava Europe prilino(ili, zapravo, posvema) jasno, mogue jenavesti i primjere koji se ne vode ni ukakvoj rubrici problema, nego ih trebasmatrati poeljnim pojanjenjima i do-datkom: rije je dakle o dvojnim defini-cijama, koje su bolje prilagoene pro-

Radovan Pavi

Profesor u mirovini,Fakultet politikih znanosti,Sveuilite u Zagrebu

PoglediPrimljeno: studeni 2007.

EUROPA:ZEMLJOPISNISASTAV

I GEOPOLITIKAPODJELA


2/21

228

Ana

liHrvats

kogpo

lito

lokog

dru

tva

2007

stornoj stvarnosti tako su Hrvatska

i Slovenija ujedno i srednjoeuropske isredozemne zemlje, Cipar je (u cjelini)europska, ali i azijska zemlja, Turska iako je azijska zemlja po svom je smje-taju ujedno i euroazijski prostor (zbogtzv. europske Turske), a i Ruska je Fe-deracija euroazijska zemlja. Slino bi semoglo zakljuiti i u sluaju panjolske sobzirom na dva njezina posjeda u sje-vernoj Africi, ali su njihov teritorijalniobuhvat i znaenje suvie neznatni da bipanjolskoj priskrbili naslov euroafri-ke zemlje. Ako bi se pitanje armenskogGorskog Karabaha rijeilo na nain daon pripadne Armeniji kao izolirana eks-klava u Azerbajdanu (koji je Azija), iArmenija bi zasluila dvojnu definici-ju kao europsko-azijska zemlja. Dvoj-ne definicije imaju i Ukrajina (Sredinjaistona Europa i Sredozemna Europa),Francuska (Zapadna i Sredozemna Eu-ropa) te panjolska (Jugozapadna, ali iSredozemno-atlantska Europa).

Prostorna kultura

Pristupi raznolikim oblicima dru-tvene stvarnosti mogu biti razliiti, a utoj razliitosti fungira i potreba za ra-zumijevanjem prostornih odnosa, dak-

le smjetaja i poloaja u prostoru koji

mogu bitno i dugorono utjecati na po-jedine drutvene pojave. Rije je dak-le o prostornoj kulturi,koja se nipo-to ne svodi i ne odgovara samo na pi-tanje gdje, nego i na sloena pitanjazato i kako i sve to u razliitimvremenima. Prostorna kultura postajetako bitnom sastavnicom odreenogintelektualnog pristupa. Tako na pita-nje gdje odgovara statika kategorijasmjetaja, a na druga dva pitanja odgo-vara ralamba dinamike kategori-je poloaja. On je odnos odgovarajuihsadraja nekog prostora prema drugim

sadrajima nekog drugog prostora, pri

emu meuovisnost/meuutjecaj imaju

bitno znaenje. Zato uobiajeni pojamkulture treba dopuniti i poznavanjemprostorne kulture. U nas je ta pojava ri-jetka (za razliku od, primjerice, Francu-ske), ali razloge sada neemo iznositi.Pri ralambi razliitih drutvenih po-java ljudi obino stoje na razliitim (i

plodonosnim) stajalitima. No najeenedostaje da stoje na zemlji i da teme-ljito razumiju kako je to na nekoj dru-goj zemlji. A odgovori e biti dijelom iu okviru analize i shvaanja nekog dru-gog poloaja.


3/21

229

Hrvats

kaureg

iona

lnomk

onte

kstu

...

U navedenoj razdiobi nuno je razlikovati pojmove mee i granice. Prvi seprije svega odnosi na prirodne, antropogeografske, gospodarske i druge sadraje,a drugi na sadraje od politikog/administrativnoga/geopolitikog i vojnog zna-aja.

Prostor jedinstvene De Gaulleove Europe (od Atlantika do Urala). Euro-pi pripadaju jo i teritorijalna mora odgovarajuih drava te dio Kaspijskog jeze-ra, koje pripada Ruskoj Federaciji (pitanje razgranienja jo nije rijeeno). Mea i

granica Europe i Azije poklapaju se s gorjem Ural i zatim s dravnim granicamaprema Kazahstanu, Azerbajdanu, Iranu i Turskoj. Turska se dijelom (europskaTurska) fiziko-geografski nalazi na europskom kopnu, ali to nipoto nije dovo-ljan kriterij i razlog da se prihvati kao europska zemlja i njezin djelomian smje-taj nikako ne moe biti dokazom njezine europeinosti. Zbog vrlo ranog kran-stva (IV. st.) te stalnog otpora i sukoba s Azijom kao bitnom razliitou i Gruzijai Armenija jesu europske zemlje, dok su Ruska Federacija i Cipar zemlje dvojneeuroazijske definicije. Tako je i dio Cipra Europa u Aziji/europska Azija, dok supanjolski posjedi na krajnjem sjeveru Maroka Europa u Africi/europska Afrika.Cipar je dobar primjer za razlikovanje zemljopisne od neke druge europske defi-

PRILOG POLITIKOGEOGRAFSKOJ KARTOGRAFIJI

Teritorijalni obuhvat Europe te meaigranicas Azijom (1)


4/21

230

Ana

liHrvats

kogpo

lito

lokog

dru

tva

2007

nicije: on naime zemljopisno po smjetaju pripada Aziji/Bliskom istoku/azijskom

Levantu, a po drugim osobinama Europi.1 Mea i granica Europe i Azije. Bitna je karakteristika da se pojam Euro-

pe postupno irio prema istoku, tako da su i sve ruske te kranske zemlje premaAziji prihvaene kao dio Europe. Europi pripadaju jo i Island te Ovji Otoci, aline i Grenland, koji je dio sjeverne Amerike, iako politiki pripada Danskoj, zatimNova zemlja, svi otoci u blizini 80N (Spitsbergen) te vei dio arktikog kruga,premda ovi potonji pripadaju Norvekoj.

2 a)Prostor Europe kao kompleksnoga geografskog i civilizacijskog poj-ma

b) Europi jo pripadaju panjolski posjedi Ceuta i Melilla te juni dio Cipra (2)

3 Prostor Azije

4 (1), (2), Ruska Federacija i Cipar kao zemlje dvojne definicije. I nakonrjeenja ciparskog pitanja taj otok ostaje u okviru navedene definicije.


5/21

231

Hrvatskauregionalnomk

ontekstu...

Pristup pitanju sastava Europe (podjela je neto drugo) pokazuje da smo sklo-

ni optimizmu: sastav naime predmnijeva cjelinu/cjelovitost, a suradnja i odnosi

koji se temelje na dobroj volji prirodni su u tim uvjetima.

Ovisno o pojedinim autorima, sastav Europe temelji se na razliitim osnova-

ma. U ovom sluaju jedna je od osnova smjetaj pojedinih dijelova Europe rijeje dakle o jednom vidu fiziko-geografskih osnova. Meutim snaga i dojmljivost

elementa smjetaja toliki su da neminovno povlae i neke drutvene znaajke, te

tako dolazimo do sloenog prirodno-drutvenog kriterija. Ako je tome tako, onda

smo se posve pribliili geografskom poimanju stvarnosti, nadrastajui izdvojenu

fiziko-geografsku i antropogeografsku (drutvenu) razinu, zbog ega u njihovu

jedinstvu vidimo i kompleksne zemljopisne znaajke, koje su zemljopisne upravo

zbog navedenog dvojstva, sloenosti i meuutjecaja. Iz toga slijedi da je ovaj vid sa-

stava Europe (barem u velikoj mjeri) ujedno i njezin zemljopisni sastav (naravno,

u okviru onih ogranienja koje diktira opseg ovog priloga). Pojam zemljopisnog

Zemljopisni sastav Europe (2)


6/21

232

Ana

liHrvats

kogpo

lito

lokog

dru

tva

2007

uvijek ukljuuje dvojstvo prirodne i drutvene cjelovitosti. U strukovnim krugo-

vima te su stvari jasne i jednostavne, u iroj javnosti nisu.1 Mea i granica Europe i Azije

2 N Temeljni sastav. Sjeverna (islandsko-skandinavsko-baltiko-ru-ska) Europauvelike je izoliran prostor bez odgovarajue otvorenosti prema dru-gim dijelovima svijeta, osim u zranom prometu zbog naglaene blizine SjeverneAmerike, inae bez provoznog znaenja, s bitnim klimatskim ogranienjima (ago-ra i forum tu nisu mogui), ali i s rastuim ivotnim/prometnim mogunostimazbog globalnog zatopljenja te novim geopolitikim problemima (ruski prodorprema Sjevernom polu 2007. godine). Nakon normanske osvajake faze sjevernaEuropa ima premalu demografsku masu da bi se mogla upustiti u vea osvajanja,zbog ega su vedska nastojanja ostala ograniena na Baltik i dio Rusije i nisu bila

uspjena.3 W Zapadna ili Atlantska (maritimna) Europa povoljan je i stimula-

tivan klimatsko-maritimni prostor, od XVI. st. maksimalno ukljuen u global-ne prometno/gospodarsko/kolonijalistike odnose, on je jezgra osvajanja dalekihprostora, ujedno je prostor zaetka iroke urbanizacije i modernog industrijskograzvitka te demokratskih steevina.

Neke zemlje Zapadne Europe odlikuju se posebno vrijednim smjetajem (tou europskim razmjerima vrijedi jo samo za Italiju i Njemaku), primjerice, Ve-lika Britanija sa svojim otonim poloajem, koja je dovoljno blizu da sudjeluje usvemu europskom, ali i dovoljno izdvojena (sjajna izolacija), zbog ega izmi-e opasnostima (Hitler je mogao osvojiti kopnenu Francusku, koja granii s Nje-

makom, ali ne i otono izdvojenu Veliku Britaniju).4 E Istona ili kontinentska Europa kopneno zatvoren prostor s trajnim

problemom nedostatka odgovarajue maritimne sastavnice. Iako je to neprijepor-no dio Europe, esto se shvaa kao prostor koji Europi zapravo ne pripada. Svojusnagu crpi iz veliine kopnene mase (i njezinih prirodnih izvora), koja stalno teimoru, a njezino je osvajanje ponajprije okrenuto prema Aziji, za razliku od Za-padne i Sredozemne Europe koje su se u svom kolonijalistikom naporu moraleorijentirati prema prekomorskim zemljama, zbog ega nastaju dva tipa kolonija:one (klasine) prekomorske i one teritorijalno-kontinuirane (ruske) kolonije. Dokse u Sjevernoj, Zapadnoj i Junoj Europi, a niti u Mitteleuropi, nije trajno moglauspostaviti jedna velika sila/velevlast, dotle je u Istonoj Europi dominiralo ru-

stvo, koje se, ujedno i posljednje meu velikim regionalnim moima, pridruilomogunostima demokracije.

5 S Juna ili Sredozemna Europa klimatski je povoljan prostor koji imaodreene povijesne prednosti zbog dodira s Azijom (azijski Levant, Bliski istok)i primorskom sjevernom Afrikom, ali je dijelom trpio i nedostatke (pogotovo odXIV. i XV. st.) zbog dodira i suprotnosti kranstva i islama. Ujedno, Sredozemnaje Europa kolonijalistiko proelje prema Africi. Kao i u Zapadnoj Europi i naSredozemlju postoje zemlje sa izuzetno povoljnim smjetajem to je centralnopoloena Italija, to je prirodna pretpostavka za organizaciju ireg prostora zatoje logino to je s temeljem u svom sredinjem poloaju Rim mogao organizirati


7/21

233

Hrvats

kaureg

iona

lnomk

onte

kstu

...

jedno veliko carstvo, a kasnije to vie nije bilo mogue iz jednog perifernog Kon-

stantinopola i isto tako perifernog Istanbula. Spomenuti centralitet imao je zavod-niko znaenje za Musollinijeve tenje za obnovom Rimskog Carstva na osnoviprednosti koje prua spomenuta sredinjost.

6 a)ME Sredinja Europa ujedno je i Mitteleuropa (Srednja Europa),to znai teritorijalno poklapanje jednog zemljopisnog pojma odreenog premasmjetaju s drugim civilizacijskim i geopolitikim pojmom. Mitteleuropa ima izu-zetne ivotne prednosti (stimulativna umjerena klima), bila je zatiena od Azijedrugim prostorima/predziima (prema Mongolima i Osmanlijama), njezin sre-dinji smjetaj i kriina otvorenost prometnih pravaca prema svim dijelovimaEurope kumulirali su viestoljetne najrazliitije prednosti, vana je bila i ostalaparticipacija na moru, a sve to traje vie od tisuu godina i oito je moralo imati

pozitivnih posljedica, emu treba dodati i civilizacijsku snagu germanskoga genija(posredovanu i osvajanjem) te utjecaje idovstva.

b)dio granice Sredinje june Europe koji ne potire granicu Mitteleurope.

7 a)Ralamba temeljnog sustava.Navedeni temeljni sustav Europe kojigrossomodo, istina, predoava neke osnove oito zahtijeva i neto podrobniju ra-lambu, zbog ega se izdvaja NW Sjeverozapadna Europa s Islandom i dije-lom Norvekog mora.

b) Sredinja skandinavsko-baltika Europa (I) ija je ivotna okosnica/spojnica Baltiko more (1). U tom je prostoru i ruska Kalinjingradska oblast, toje idealan primjer za razlikovanje geografske od geopolitike definicije, s obziromna to da je ta oblast oito Istok.

c) NE Sjeveroistona Europa prostor je izmeu priblino sjeverne Dvine isjevernog Urala.

8 a) Sredinja zapadna Europa (II) njezino je ivotno sredite lociranooko Pas de Calaisa i La Manchea (2).

b)SW Jugozapadna Europa (panjolska i Portugal)

9 Sredinja juna Europa njezine su poveznice/okosnice Jadransko i Jon-sko more. Ovo je prilika da se odmah upozori na jednu teku besmislicu, naimena prostor/Regija nije nikakva jugoistona Europa, nego izrazita Sredinja junaEuropa. Zanimljivo je upozoriti da bi po analogiji odgovarajui prostor na sjeveru(Norveka, vedska i Finska) morao biti definiran kao sjeveroistona Europa, to,dakako, nije prihvatljivo!

10 Sredinja istona Europa (III)

11 SE Jugoistona Europa prostor izmeu spojnice istona Ukrajina zapadni Kazahstan Zakavkazje (Armenija). ivotna poveznica sve vie postajeCrno more (4).


8/21

234

Ana

liHrvats

kogpo

lito

lokog

dru

tva

2007

Dok je s jedne strane pitanje zemljopisnog sastava Europe vie stvar odree-nog optimizma i razmatranja u akademskim krugovima problem podjele Eu-rope blii je politikoj/geopolitikoj stvarnosti i iskazuje se kao daleko ivotnijiproblem. Pritom treba uoiti da sva ta politika insistiranja i prenemaganja o for-miranju jedinstvene Europe gube znaenje pred realnou, a ona glasi: zbog po-stojanja i irenja EU-a i NATO-a (a to je Zapad) Europa je danas jasno podijeljenana Istok i Zapad(uz one ostale) i zato je tema o podjeli Europe itekako opravda-na. Tim vie to se ta podjela, izgleda, uglavljuje kao definitivna, jer ni Ruska Fe-deracija (a dugo ni Bjelorusija) ne mogu postati Zapad.

irenjem NATO-pakta i EU-a prema istoku i Istoku u Europi je umjesto oneprve (hladnoratovske) podjele dolo do druge (posthladnoratovske) podjele. Po-

djela je dakle konstanta, to znai da se nikako ne moe govoriti o politikom/geopolitikom sastavu Europe kao cjeline koja bi bila sastavljena od razliitih ne-suprotstavljenih dijelova, nego se i dalje radi o podjeli.

1 Dananja mea i granica Europe i Azije

2 a) Dananja podjela Europe: europski politiki/geopolitiki Zapad (po-stojee drave i one koje e to vjerojatno uskoro postati lanstvom bilo u NATO-ubilo u EU-u, ili koje barem tee Zapadu). Pritom, dakako, treba jasno luiti to jePravi Zapad (vidi prilog br. 4) u skladu s puninom svoje raznolike definicije, a toje Zapad samo u ogranienom politikom/geopolitikom/civilizacijskom smislu,

Dananja politika/geopolitika podjela Europe (3)


9/21

235

Hrvats

kaureg

iona

lnomk

onte

kstu

...

b) a to se samo pribraja Zapadu zbog geopolitikih i geostratekih razloga,

dok je civilizacijski zapravo rije o Balkanu.3 Drave koje po kompleksnim kriterijima nisu dio Europe,ali jesu dio

europskog politikog i geopolitikog Pravog Zapada/Zapada ili se oekuje da eto postati (Turska i Azerbajdan).

4 Granica i teritorij europskog Istoka,koji pojam ipak ne implicira posve-manje jedinstvo.

5 a) Drave Istoka (1 Ukrajina) s ugraenim unutarnjim rascjepom izme-u Istoka i Zapada, koje se ne mogu lako iupati iz zagrljaja ruskog medvjeda, aZapad jo nije spreman da ih olako primi.

b) 2 Drave za koje je Zapad bitno zainteresiran zbog irih europskih/globalnih razloga, ali koje zbog unutarnje nestabilnosti zasada ne mogu postati

lanicama NATO-a (Gruzija).6 3 Drave koje nisu ni Istok, a ni Zapad, koje se zbog njihovih sla-

bosti (iako tee Zapadu) obino smatraju nevanima u europskim politiko/geopolitikim odnosima (Moldavija).

7 Europska/balkanska crna rupa,koja dijelom nije drava, nego tek pro-tektorat (BiH), a dijelom se zbog svoje radikalske sastavnice (Srbija) nikako neuklapa ni u sadanju, a ni u buduu Europu. Meutim, to se tie Srbije, ona jeipak uvelike favorit Pravog Zapada, koji e je nastojati plasirati u europske okviremimo svih kriterija koji vae za druge drave. Na taj e nain Srbija ui u Euro-pu, ali takva kakva jest ipak nee biti Zapad, a zapravo ni Europa, osim po kri-teriju svog smjetaja.

8 Crna Gora i Kosovo,sadanje i budue drave koje oito nisu Istok, alikoje danas jo uvijek izmiu vrstim i jasnim definicijama u nekom eventualnomzapadnjakom kontekstu.


10/21

236

Ana

liHrvats

kogpo

lito

lokog

dru

tva

2007

1 a) Drave Pravog Zapada,to je izrazit civilizacijski pojam. One imajupotpuno izraene sve zapadnjake osobine, to ukljuuje: visok stupanj gospodar-skog razvitka i racionalnost poslovanja, razvijenu demokraciju, zatim one su po-jam ureenosti drave s minimumom birokratizacije i nepostojanjem korupcije,imaju bitan utjecaj u meunarodnim odnosima, neprijeporna je u njihovu sluajusnaga drave i drutva, izrazit je pluralizam (uz znatan izostanak ksenofobije), alii neupitno domoljublje kada su u pitanju dravni i nacionalni interesi.

Pravi je Zapad zrelo drutvou kojem socijalne razlike, makar bile i velike, nevrijeaju ljudsko dostojanstvo i ne rjeavaju se revolucionarnim metodama. To jedrutvo koje zasada ima perspektivu razvitka, ali koje poinje osjeati problemekoji se pojavljuju u skladu s tom zrelou, to u budunosti moe dovesti i do nje-

gova zalaska (demografski pad, starenje stanovnitva, hedonizam koji ne pristajeni na kakvu rtvu, rairenost droge, nemogunost pronalaenja novih trita...).Pravi Zapad nije nikada trpio napade osvajaa iz izvaneuropskog podruja (Mon-goli, Osmanlije, dok su Arapi na Pirenejskom poluotoku iznimka), a sve je to biobitan preduvjet za njegov opi civilizacijski razvitak.

b) Teritorijalno-ivotna jezgra Pravog Zapada nerazluivo je povezana smaritimnom ivotnom sastavnicom na izuzetno vanoj prometno-koncentracij-skoj toki: Kanal, estuarij Temze, ue Rajne.

2 Drave Zapada: zapadnjake osobine uglavnom su jasno izraene, ali ne uonako maksimalnom vidu kao u sluaju Pravog Zapada. Ne samo da neke od tih

Ralamba Zapada (4)


11/21

237

Hrvats

kaureg

iona

lnomk

onte

kstu

...

osobina mogu nedostajati nego mogu biti i protuzapadnjake. To su gospodarski

znatno razvijene drave ili drave koje se u tom smislu brzo razvijaju.3 Drave koje jo nisu u potpunosti Zapad,ali bi to htjele biti, i koje ujedno

imaju najvie uvjeta da to uistinu i postanu (Hrvatska).

4 Drave koje su danas vrsto integrirane u EU i NATO, ali ije je zapad-njatvo upitno: naime one su na Zapadu prihvaene zbog drugih interesa, a ne to-liko zbog svog zapadnjatva, i zapravo pripadaju Balkanu.

5 1 7 Drave izvan Istokakod kojih se pitanja zapadnjatva jo i ne mogupojaviti, osim u politikom/geopolitikom/stratekom smislu.

6 (1) Drave vrlo snano izraenog identiteta i samosvijesti,koje i ne teetomu da budu svrstane u Zapad (Srbija).

7 (1), (2) Drave europske crne rupe,koje nisu ni Istok, a ni Zapad, ali kojese ne mogu ubrojiti ni u koju kategoriju s europskim civilizacijskim predznakom(dio Balkana).

8 ? Europske drave koje izmiu mogunostima autorove procjene (Gru-zija, Armenija), ali koje bi uvelike morale biti Zapad.

9 Granice Istoka


12/21

238

Ana

liHrvats

kogpo

lito

lokog

dru

tva

2007

To je jedan od najvanijih i najdojmljivijih europskih politikih/geopolitikih/civilizacijskih pojmova (ba kao i Balkan). U taj prostorni okvir ulaze i dvije dr-ave dvojne definicije: Slovenija i Hrvatska, koje su i srednjoeuropske i sredozem-ne zemlje.

Mitteleuropa zaista je smjetena u europskom sreditu, izmeu sjeverne Nor-veke i Krete, izmeu Portugala i Urala. Iako etniki vrlo raznolika i s pojedinimsnanim identitetima, u najveoj je mjeri proeta germanskom civilizacijom, uzsnaan utjecaj idovstva.

ivotne prednosti Mitteleurope uvijek su bile izrazite: ona je kriite izmeusjevera i juga, zapada i istoka, to je moralo ostaviti pozitivnih posljedica. Osimtoga participira i na morima (Sjeverno more, Baltik, Jadran) i dobro je poloena za

prodore i prema sjeveroistoku/istoku i prema jugoistoku. Sredinji smjetaj Nje-make (I) vana je pretpostavka i pogodnost za stvaranje velikih ivotnih cjelina,ali i za osvajanje. Po tome je njezin smjetaj slian smjetaju Italije (II) na Sredo-zemlju.

1 a)Granice i teritorijalni obuhvat Mitteleurope

b)Slovenija, Hrvatska i Rumunjska imaju dvojne definicije(Srednja Europai Sredozemlje, Srednja Europa i Balkan).

2 Njemaka i Austrija kao germanski etnikumi uvijek su bili i vano civi-lizacijsko arite odgovarajue snage, to je uvjetovalo tradicionalnu ofenzivnost

Srednja Europa (Mitteleuropa) (5)


13/21

239

Hrvats

kaureg

iona

lnomk

onte

kstu

...

dovoljnu ne samo da se suzbije pritisak Francuske i Rusije nego i da se ta ofen-

zivnost projicira prema Finskom zaljevu i prema jugoistoku (Panonska nizina).3 a)Tradicionalni kriini poloaj

b)S povoljnim pristupom sjeveroistoku, istoku i jugoistoku.

4 (1), (2), (3) Povoljan pristup vanim morima

5 Granica i mea Europe i Azije

Mala srednja Europa (5a)

Mala srednja Europa izdvaja se iz cjelovite Mitteleurope na osnovi povijesnetradicije (Austro-Ugarska), participacije relativno malobrojnih naroda (u uspo-redbi s Njemakom i Poljskom) i ivotno vanim geografskim dodirom Podunav-


14/21

240

Ana

liHrvats

kogpo

lito

lokog

dru

tva

2007

lja Panonije Alpa i Sredozemlja. Za Malu srednju Europu vani su dio Dunava

kao poveznica i mogunost pristupa Jadranu.1 Granica i teritorij Srednje Europe

2 Mala srednja Europa s odgovarajuim dijelom Rumunjske. Da ne pri-pada Srbiji, i Vojvodina bi se (sjevernije od Save i Dunava) mogla ubrojiti u Sred-nju Europu.


15/21

241

Hrvats

kaureg

iona

lnomk

onte

kstu

...

Unato razliitim kritikama pojam tzv. Jugoistone Europe kao izrazit po-

litiko/geopolitiki i voluntaristiki pojam moe imati svoje opravdanje. No (akvaka je upravo u tom no) to moe vrijediti samo ako se iz Europe iskljueRuska Federacija, Bjelorusija, Ukrajina, Gruzija i Armenija. U tom se sluaju naprostor/(priblino) Regija zaista nalazi na jugoistoku Europe.

Iako se pojam Jugoistone Europe s pravom mora temeljito osporavati ipakje nuno poteno priznati da je on istina nevjet, ali razumljiv pokuaj da seizbjegne veini (ali ne i Srbiji) odbojan pojam Balkana, i tu je, eto, vidljiva dobro-hotnost Europe: Niste s Balkana i niste Balkanci, nego ste s jugoistoka Europe.

Smjetaj i poloaj takve Jugoistone Europe povlai nekoliko posve bizarnihposljedica: prvo moralo bi se prihvatiti da spomenute drave (Ruska Federaci-

Opravdanost (opravdanost) definicije prostornog smjetaja/poloaja nae

Regije/Podruja kao Jugoistone Europe (6)


16/21

242

Ana

liHrvats

kogpo

lito

lokog

dru

tva

2007

ja itd.) zapravo nisu Europa. A njihovo iskljuivanje iz Europe za svakog bi poli-

tiara i znanstvenika od formata znailo politiko i intelektualno samoubojstvo:drugim rijeima, trebalo bi jasno rei da, primjerice, Ruska Federacija ili Ukrajinanisu Europa. No teko bi bilo nai nekoga tko bi se u vratolomiju takve definicijeuope upustio: dakle zagovornici ideje Jugoistone Europe padaju ne na bilo kak-vu (geografskom, geopolitikom, povijesnom, civilizacijskom) ispitu, nego upravona onom politikom. Meutim jasno je da to u politici nikome ne smeta jer mo(dok traje) pokriva/prikriva sve voluntaristike budalatine.

Drugo postavlja se pitanje pa gdje je onda Srednja Europa (Mitteleuropa):ona se u tom sluaju ograniava samo na Njemaku, eku, vicarsku, Austriju iSloveniju, dok je meutim Mitteleuropa prostorno daleko ira.

Tree samim time Maarska, Slovaka i Poljska te tri baltike republike i ru-

ska Kalinjingradska oblast postaju istona Europa, a to je tim zemljama neprihvat-ljivo, jer se time ujedno implicira i pojam Istoka.

I konano etvrto vie se ne zna gdje je Sjeverna Europa, jer po analogiji sJugoistonom Europom (SE) Norveka, vedska i Finska vie nisu sjeverna Euro-pa, nego su oito, imajui u vidu smjetaj Jugoistone Europe (SE) Sjeveroisto-na Europa. Ako je tome tako, onda smo dobili i novu Sjevernu Europu izmeuIslanda, Velike Britanije i Norveke. A kako Europa ima i svoj jugozapad (SW),onda je ak i dio Francuske (uz Italiju): Sredinja juna Europa. Sve to dakle ja-sno pokazuje kako je pojam Jugoistone Europe posvemanja intelektualna i po-litika besmislica.

1 U skladu s postojanjem tzv. Jugoistone Europe mora postojati i nova

granica Europe. to je istonije od te granice, ostaje posve nejasno (Azija?), meu-tim politiare to ne moe zbuniti.

2 a)(SE) Prostor tzv. Jugoistone Europe kao besmislica koja se temelji napolitikoj moi i posljedinom voluntarizmu.

b)O ovom prostoru moe se u kontekstu jugoistonosti govoriti jedino ako seuzme u obzir dio Srednje Europe, u odnosu na koju je zaista rije o jugoistoku, alito nikako nije jugoistok cjelovite Europe.

c) (NE) po shvaanju nosilaca ideje o Jugoistonoj Europi, nekadanja Sre-dinja sjeverna Europa sada postaje Sjeveroistona Europa, dok

d) (N) akvatorij izmeu Islanda, Norveke i Velike Britanije postaje Sjever-na Europa.

3 Zbog novog pojma Jugoistone Europe teritorij Mitteleurope oito morabiti suen tako da tri tipine srednjoeuropske zemlje (Poljska, Slovaka i Maar-ska) postanu Istona Europa.

4 Budui da takva Europa mora imati i svoj istok dijelovi nekadanjeg Bal-tika i Srednje Europe postaju taj istok. Na taj nain dio nekadanje Srednje i sre-dinje Europe postaje njezina periferija.

5 Nalazei se izmeu europskog jugozapada i sjeveroistoka, ak i dio Fran-cuske postaje Sredinja juna Europa (1).


17/21

243

Hrvats

kaureg

iona

lnomk

onte

kstu

...

Za prostornu definiciju tog pojma nuno je zdravom pameu i zdravim oimauoiti dvije vane oitosti i odrednice: prvo iako dijelovi Sredinje june Euro-pe zalaze relativno duboko u trupni dio Europe Sredinja juna Europa oito jeponajprije na jugu europskog kontinenta, to mora kao bitnost ui u svaku pro-stornu definiciju. Toka!

I drugo taj se prostor nalazi upravo u sreditu junog europskog proelja(tako je Split smjeten na gotovo jednakoj udaljenosti od Atlantika, rta Sao Vicen-te u Portugalu, i rusko-kazahstanske granice u donjem Povolju. To onda znai datakva sredinjost takoer mora ui u svaku prostornu definiciju. Toka! Iz svegalogino slijedi da je rije o Sredinjoj junoj Europi, a ne ni o kakvoj Jugoisto-noj Europi.

I konano postavlja se pitanje: pa gdje je onda ta Jugoistona Europa? Pitanjeje, naravno, nepotrebno (i glupo), jer zna se da je Jugoistona Europa na jugo-istoku Europe, zar ne?! Budui da je prostorni smjetaj Sredinje june Europetako oit, neka velika ralamba ne samo da nije potrebna nego bi znaila i padispod bilo koje intelektualne razine.

1 Mea i granica Europe i Azijedijelom se temelji na jednoj vanoj prirod-noj osnovici (gorje Ural), zatim na dravnoj granici Ruske Federacije i Kazahsta-na, te na religijskim i civilizacijskim razlikama izmeu europeinosti i Azije.

2 Juno europsko proelje izmeu jugozapadnog Portugala i ua Volge.Osim u sluaju Armenije, koja je u skupini LLC-drava (Land Locked Countries)

Sredinja juna Europa (7)


18/21

244

Ana

liHrvats

kogpo

lito

lokog

dru

tva

2007

to je proelje svuda u dodiru s morem, zbog ega se moe definirati i kao me-

diteransko proelje.3 Sredinja juna Europa zapravo se sastoji od tri dijela: prvi je dio (1)

onaj koji je (osim Slovenije) na razliite naine uklopljen u balkansku definici-ju, bilo po fiziko-geografskom bilo po drutvenom (politikom/geopolitikom/civilizacijskom) znaaju, drugi je dio (2) Italija, dok je trei dio (3) Jadran kao sveistaknutija poveznica.

4 Prostor Jugoistone Europe:jugoistoku Europe pripadaju dio Ruske Fe-deracije te Gruzija i Azerbajdan.


19/21

245

Hrvats

kaureg

iona

lnomk

onte

kstu

...

Taj poluotok odreuju rijeni tokovi te istaknut reljef i kompaktnost terito-rija, pri emu se tok Kupe nikako ne moe uzeti kao nekakva mea. Dobro jevidljivo da je znatan dio Hrvatske smjeten na Balkanskom poluotoku,pri emuHrvatska jest izrazita zemlja Balkanskog poluotoka, ali nije i balkanska zemlja.Logino je da ta geografska mea ne vodi rauna o dravnim granicama. Iako jePeloponez danas otok, ipak se mora smatrati dijelom kompaktne mase poluoto-ka, i to zbog umjetnog Korintskog prokopa. Drimo da ne treba posebno ukazi-vati na to da geografski pojam Balkanskog poluotoka nema osim djelominogprostornog poklapanja nikakve veze s politikim/geopolitikim/civilizacijskimpojmom Balkana.

1 a)Teritorij i sjeverna mea Balkanskog poluotokakoji se zbog specifi-nog oblika moe nazvati i

b)europski trokut.

2 a) (1) Na samom Balkanskom poluotoku treba izdvojiti dva dijela: (1)trupni dio na sjeveru i

b) (2) poluotoni dio na jugu (Grki poluotok).

Balkanski poluotok: mea u skladu s geografskim kriterijima (8)


20/21

246

Ana

liHrvats

kogpo

lito

lokog

dru

tva

2007

Balkan (kao juni ili klasini Balkan) izrazito je politiki/geopolitiki/civilizacijski, dakle drutveni pojam. O granicama Balkanskog poluotoka i Balka-na, kao i svojstvima balkanizacije, postoje razliita miljenja, meutim ona se netemelje ni na emu znanstveno relevantnom.

1 Granice i teritorijalni obuhvat Balkana.To je negativan i teko optereenprije svega geopolitiki pojam, koji ne ukljuuje Grku: zbog antike tradicije i re-lativno ranog izvlaenja iz osmanlijskog okvira (IX. st.), starog lanstva u NATO-ui EU-u Grka nije dio Balkana iako je izrazito drava Balkanskog poluotoka. Me-utim Grka nije liena nekih vidova balkanizacije.

2 a)Pravi Balkan tu su balkanske osobine najizrazitije i tu su zasada najmanji izgledi da se one prevladaju u smislu europeinosti. U Pravi Balkanubraja se i europska Turska, iako u tom dijelu Turske ne nalazimo njezine najva-nije balkanske osobine, koje vie vrijede za maloazijski sektor.

b) Takoer treba izdvojiti balkansku crnu rupu(1, 2), koja po mnogim svojimosobinama zasada nije prava Europa, i to unato svim nastojanjima da u Europibude to prije prihvaena. Tako meunarodna zajednica nastoji obje zemlje (BiHi Srbiju) to prije, i to bez kriterija, dovesti u europski kontekst.

Teritorijalni obuhvat i granice Balkana (9)


21/21

247

Hrvats

kaureg

iona

lnomk

onte

kstu

...

Zbog vie razloga nastalih u Domovinskom ratu poeo se (s pravom) upotreb-ljavati specifini pojam Regije, koji inae ne postoji u ostaloj Europi, tako da jeodmah bilo jasno o emu i o kome je rije. Taj pojam treba uvijek upotrebljavati uhrvatskoj inaici koja glasi: Regija (a ne region), a najbolje bi bilo govoriti o Pod-ruju, i to uvijek s velikim slovom da se zna kako je rije o naem prostoru, bakao to se u sluaju Tjesnacazna da su to istanbulski tjesnaci, ili u sluaju Kanalada su to La Manche i Pas de Calais.

Pojam Regije/Podruja odnosi se na prostor koji je 1990-ih godina imao nekezajednike probleme, a koji ujedno zahvaa i najblie susjede, to implicira (posve

pogrenu) ideju o nekakvu zajednitvu.1 Teritorij Regije/Podruja ovaj obuhvat podrazumijeva i potrebu i mo-

gunost razliite suradnje.

2 U pojam Regije/Podruja mogue je ukljuiti i Sloveniju te Grku onenisu dio Podruja stricto sensu, ali su s njim povezane razliitim problemima. i-tav tako definiran prostor (bez Slovenije, ali i s europskom Turskom) definira sekao nekakva jugoistona Europa.

3 Tzv. zapadni Balkan to je teritorij bive Jugoslavije, bez Slovenije, ali sAlbanijom.To je izrazito geopolitiki pojam koji ponovno smjera nekom zajed-nitvu kao posve prevladanom protupovijesnom zamiljaju.

Pojam Regije/Podruja (10)

europa - zemljopisni sastav i geopolitička podjela

Documents