europski dabar (castor fiber l.) - eduideaeduidea.org/smotra2013/radovi/pdf_19.pdf · fiziologija,...
TRANSCRIPT
Učenik: Luka Mesarić (1. razred)
Mentor: Mišo Rašan, prof. savjetnik
Europski dabar (Castor fiber L.) – povratnik
u naše vodene ekosustave
Srednja škola Prelog, Čakovečka 1, 40323 Prelog, tel: 040-645-400,
Međimurska županija
Europski dabar (Castor fiber L.) 2013
1
SAŽETAK
Istraživano je ponašanje europskog dabra na starom rukavcu (mrtvici) rijeke
Drave kraj naselja Otok u Međimurskoj županiji. Ciljevi istraživanja su analizirati vrstu
drveća na kojoj je zabilježena aktivnost europskog dabra, visinu, opseg stabla ispod
grizotine te starost i udaljenost grizotine od obale. Također je bilježeno je li griženo
stablo oboreno ili samo oštećeno. Pretraživanjem terena trebalo je locirati nastambe na
istraživačkoj plohi. U terenskom radu korištena je sljedeća oprema: ključevi za
određivanje vrsta, formular terenskog dnevnika, olovka, digitalni fotoaparat, potezni
sklopivi metar (maksimalna dužina za mjerenje mu je pet metara), GPS marke Etrex,
gumene čizme. Ustanovljene su 3 nastambe tipa humke, jedna veća prostranija i dvije
manje. Najviše grizotina zabilježeno je na crnoj johi (52,34%) i običnoj vrbi (37,97%).
Brojnost griženih stabala opada s udaljenošću stabla od obale, a aktivnost je zabilježena
na 17 metara od obale. Od ukupnog broja stabala na kojima su zabilježene aktivnosti,
3/5 su oborena, a 2/5 su samo oštećena. Na osnovi starosti grizotina nameće se
zaključak da je porodica bila najbrojnija 2007./2008. jer iz tog perioda je zabilježeno
najveća aktivnost na stablima. Europski dabrovi najradije grizu mlada stabla od 3 do 6
odnosno 9 cm promjera. Grizotine na oborenim i oštećenim stablima su uglavnom na
visini od 30 do 70 cm. Na istraživanom području nije zabilježena niti jedna brana. .
Europski dabar (Castor fiber L.) 2013
2
Sadržaj:
1. Uvod
1.1. Zoologija ……………………………………………………………………...2
1.2. Sistematika i rasprostranjenost europskog dabra……………………………...2
1.3. Europski dabar ………………………………………………………………..3
1.4. Prehrana……………………………………………………………………….8
1.5. Reintrodukcija europskog dabra u Hrvatsku………………………………...10
2. Obrazloženje teme……………………………………………………………12
3. Materijal i metode…………………………………………..………….…….14
3.1 Korišteni materijal i oprema………………………………………………….14
3.2. Metode ……………………………………………………………………....14
3.2.1. Istraživačke lokacije……………………………………………………….14
3.2.2. Lociranje nastambe………………………………………………………...15
3.2.3. Mjerenje visine grizotine i opseg stabla grizotine……………………....….16
3.2.4. Procjena starosti grizotine………………………………………………….16
3.2.5. Određivanje vrste drveća …………………………….………………….....19
4. Rezultati…………………………………………………………………….…21
5. Rasprava…………………………………………………………..……….….26
6. Zaključci………………………………………………………………………30
7. Sažetak…………………………………………………………………..…….31
8. Literatura……………………………………………………………………..32
9. Fotodokumentacija..……………………...................................…………….35
Europski dabar (Castor fiber L.) 2013
3
1. UVOD
1.1 Zoologija
Zoologija (grč. zoon - životinja, logos – rasprava , znanost) je grana
biologije koja se bavi proučavanjem životinja. Zoološke discipline su morfologija,
anatomija, psihologija životinja, sistematika ili taksonomija, ekologija, zoogeografija,
fiziologija, genetika i etiologija. Zoologijom se bave zoolozi. Zoolozi znanstveno
istraživački rad obavljaju u prirodi, laboratoriju ili zoološkom vrtu. Osim biologa
zoologijom se danas bave veterinari, šumari, agronomi i geografi. Zoologija može biti
opća ili posebna. Opća se bavi građom, životom, razmnožavanjem i razvojem životinja.
Tako posebne podgrane zoologije proučavaju određene skupine životinja, npr.
entomologija proučava kukce, ihtiologija proučava ribe, ornitologija proučava ptice, a
mamologija proučava razred sisavaca kojemu pripada i europski dabar.
1.2 Sistematika i rasprostranjenost europskog dabra
Sistematika europskog dabra je vrlo jednostavna.Europski dabar pripada carstvu
životinja, koljenu svitkovaca (Chordata), potkoljenu kralješnjaka (Vertebrata), razredu
sisavaca (Mammalia), redu glodavaca (Rodentia), porodici dabrova (Castoridae), rodu
dabar (Castor) te vrsti europski dabar (Castor fiber L.) (Bačić i sur., 2008.). Budući da
je došlo do prostorne izolacije nekih populacija, došlo je do pojave nekoliko podvrsta
europskog dabra na prostoru Euroazije. Na prostoru Europenajučestalija je
podvrstaCastor fiber fiberL. Europski dabar (Castor fiber L.) je izvorno bio
rasprostranjen širom Europe i sjeverne Azije, od Škotske do istočnog Sibira. Dabrovi su
naseljavali šumovita područja uz rijeke, rječice i potoke te veća i manja jezera okružena
šumom. Ipak, tijekom 18. i 19. st. populacije dabrova bile su svedene na svega 4
Europski dabar (Castor fiber L.) 2013
4
izolirana područja : 1. u središnjem toku rijeke Elbe u Njemačkoj, 2. u donjem toku
Rajne u Francuskoj, 3. u južnoj Norveškoj i 4. jedna veća populacija preživjela u Rusiji
(Margaletić i sur., 2007.).Prema procjenama spomenute je lokalitete početkom 20.
stoljeća nastanjivalo ukupno oko 1200 jedinki (Halley i Rosell, 2002.). Točan razlog
nestajanja europskih dabrova ne možemo sa sigurnošću utvrditi. Pretpostavlja se da je
glavni razlog smanjenja brojnosti jedinki u populacijama bio lov zbog krzna, mesa te
masti odnosno ulja (kastoreuma). Njegovi su prirodni neprijatelji vuk (Canislupus L.),
mrki medvjed (Ursusarcots L.), ris (Lynx lynxL.) i kuna (Martesspp L.). Pretpostavlja
se da su navedeni predatori samo djelomično utjecali na nestanak europskih dabrova na
određenim staništima (Kunovac i Hadžić, 2005.). Upornim radom, prema uputama
znanstvenika, tijekom 20. stoljeća ukupna brojnost jedinki se rapidno povećava,
retroindukcijom na brojna staništa diljem Europe i Azije. 2003. godine procjenjuje se
da ukupna brojnost jedinki europskog dabra iznosi oko 640 000 (Halley i Rosell,
2005.).
1.3 Europski dabar
Europski dabar je semiakvatična vrsta što znači da živi u vodi i na kopnu (slika
1.) i najveći je glodavac sjeverne hemisfere. Odličan je plivač te dobro roni, pod vodom
može izdržati 15 minuta. Dobrom plivanju i ronjenju pridonosi zdepasta građa
tijela.Starije jedinke narastu do 1 m dužine, a visina u hrptu im je od 30 do 40 cm. Rep
mu je dug oko 30 – 40 cm, veoma je širok i plosnat (slika 1.). Odrasli dabar može težiti
od 20-30 (35) kg (Grubešić 2008.), ili od 18-20 (30) kg (Kunovac i Hadžić 2005.).
Glava mu je široka otraga, prema naprijed je sužena, a završava tupom njuškom. Vrat
mu je kratak i debeo. Vrlo snažne noge su kratke, stražnje noge su malo duže od
Europski dabar (Castor fiber L.) 2013
5
prednjih i završavaju s pet prstiju. Između prstiju ima plivaću kožicu (slika 2.). Snažne
prste i nokte imaju prednje noge, a njima se služi za kopanje zemlje, pridržavanje i
nošenje drveća. Tijelo mu je prekriveno dlakom osim repa koji je prekriven ljuskama
poput biber crijepa na krovovima kuća. Vrsta crijepa «biber» je dobila naziv prema
njemačkoj riječi biber što znači dabar (Grubešić, 2008.). Dlaka je na vanjskom dijelu
čvršća (osje), a ispod nje su vrlo sitne malje. Europski dabar ima čak do 23000
dlačica/cm2 (Djoshkin i Safonov, 1972.). Boja dlake je tamno kestenjasto-sivkasta, a na
trbuhu je svjetlija. Dabrovi su pretežno aktivni noću, ali su njihove aktivnosti
zabilježene i danju.Iznimno su spretni te lako mogu držati male predmete među prstima
(slika 2.) dok se hrane. Svi dabrovi koriste rep za lupanje po površini vode kad osjete
opasnost, a zatim zarone (Kunovac i Hadžić 2005.).
Slika 1. Europski dabar (preuzeto: http://www.squidoo.com/beaverslife_101)
Europski dabar (Castor fiber L.) 2013
6
Slika 2. Prsti i plivaća kožica
(preuzetohttp://www.quaggaillustrations.de/h0008276.jpg)
Europski dabar ima heterodontno zubalo (slika 3.). Sjekutići su mu preobraženi
u glodnjake. Iznimno su veliki i neprestano rastu te ih mora trošiti glodanjem kako ne
bi narasli preveliki. Upravo zbog toga dabrovi često glođu stabla, a da ih ne obaraju niti
ih koriste u bilo koje druge svrhe (Kunovac i Hadžić, 2005.). S prednje strane
prekriveni su narančastim slojem cakline,a sa stražnje bijelim dentinom. Zubalo se
sastoji od 4 sjekutića glodnjaka (2 gore, 2 dolje), 4 pretkutnjaka (2 gore, 2 dolje) i 12
kutnjaka (6 gore i 6 dolje). Dabrovi nemaju očnjake (Grubešić, 2008.). Ukupno imaju
20 zuba (Piechocki, 1989.). Zube koriste za hranjenje, čišćenje krzna, rušenje stabla te
prenošenje mladih i grančica (Wilsson, 1971.).Snažne čeljusti i oštri zubi glodnjaci su u
obliku dlijeta te mu omogućavaju podgrizanje i rušenje stabala, što ne može ni jedna
druga životinjska vrsta (Grubešić, 2008.).
Europski dabar (Castor fiber L.) 2013
7
Slika 3. Lubanja s zubalom (http://www.painted-
wolf.livejournal.com/27209.html)
Prema načinu života svi dabrovi su monogamne vrste, što znači da su mužjak i
ženka cijelog života zajedno i čine osnovu svake familije. Familije dabrova se sastoje
od roditeljskog para i dvije generacije mladunčadi. Mlade jedinke postižu spolnu
zrelost s 2,5 godine starosti. Tada mladi dabrovi postaju samostalni, odvajaju se od
roditelja i zasnivaju svoju vlastitu familiju. Vrijeme parenja je od siječnja do ožujka,
parenje se zbiva u vodi. Prosječna bremenitost u ženke traje oko 105 dana, a mladekoti
od travnja do lipnja. Jedna familija ima samo jednu generaciju mladih godišnje. Ženka
okoti 1-5 mladih. Nakon okota mladunčad odmah progleda te na sebi ima finu mekanu
dlaku. Masa mladunaca nakon okota iznosi 500-700 grama i dugački su oko 30-35 cm.
Oko 2 mjeseca sišu mlijeko koje je dvostruko masnije od kravljeg, a biljnu hranu
počinju jesti s 2 mjeseca starosti. U to vrijeme u pratnji roditelja izlaze iz nastambe.
Europski dabar gradi jazbine u riječnim obalama kao skrovišta i mjesta za donošenje
mladih na svijet. Kada je nemoguće načiniti jazbinu u nasipu uz vodu tada na obali
gradi „humke“ od granja i komada drveća (slika 4.). Nastamba, bila ona jazbina ili
Europski dabar (Castor fiber L.) 2013
8
humka, uvijek ima više ulaza odnosno izlaza zbog eventualne opasnosti od neprijatelja.
Nastambu gradi na onom mjestu gdje se nalazi najviše hrane, potreban mir i prikladan
zaklon (Grubešić, 2008.). Dabar doživi starost od 17 do 20 godina, a do 16 aktivno
sudjeluju u reprodukciji (Djoshkin i Safonov, 1972.). Kunovac i Hadžić (2005.) pak
tvrde da im je prosječni životni vijek 7-8 godina, a rijetko kad i 25 godina.
Slika 4. Humka i brana(preuzeto http://www.squidoo.com/beavers)
Najpovoljnija staništa europskog dabra su sporiji vodotoci i vodene površine te
obale obrasle močvarnom vegetacijom zeljastih i drvenastih vrsta. Osim dovoljne
količine zeljaste i drvenaste vegetacije na staništu je bitna dubina vode od minimalno
30 cm. Ukoliko se dubina vode smanjuje na prostoru koji nastanjuje tada gradi brane
kako bi osigurao dovoljnu razinu vode i zaštitio ulaz u nastambu. Ne nastanjuje rijeke s
snažnim vodenim strujama i velikim kolebanjima vode (Grubešić 2008.). Jedna
porodica u prosjeku zauzima prostor 2,6 km vodenog toka. Dužina prostora varira od
0,5 do 13 km, što ovisi prvenstveno o prehrambenom potencijalu na staništu (Kunovac
i Hadžić, 2005.). Svoj teritorij obilježavaju sekretom podrepnih žlijezda (kastoreum).
Kastoreum ima ljekovita svojstva jer sadrži salicilnu kiselinu.
Europski dabar (Castor fiber L.) 2013
9
1.4 Prehrana
Europski dabar je jedinka koja je usko povezana sa svojim staništem. Hranu
pronalazi u neposrednoj okolini svoje nastambe (Hartman i Axelsson, 2004.). Na
staništu mora imati dovoljne količine biljne hrane dostupne tijekom cijele godine.
Isključivi je biljojed (Grubešić 1995.).Vrsta biljne hrane koju konzumiraju tijekom
cijele godine ovisi prvenstveno o sastavu vegetacije u vodi, uz obalu te u uskom
priobalnom pojasu udaljenom od vode najčešće do 15 m. Maksimalno zabilježeno
kretanje na kopnu iznosi do 40 mod vode (Grubešić 1995.). To je zato što se brže kreće
u vodi nego na suhom. Također glavnina prirodnih neprijatelja su mu kopnene
životinje. U proljeće, ljeto i jesen glavninu prehrane čini vodeno bilje, trave, razne
grmolike vrste biljaka i paprati. Jede lišće, korijenje i mlade izbojke mekih listača uz
vodu. U kasnu jesen (nakon prvog mraza) i zimi, glavni i isključivi izvor hrane su mu
drvenaste biljke. Tadase hrani mladom korom uglavnom mekih drvenastih listača koje
rastu u vodi ili uz vodu u blizininjegovih nastambi.Analizom promjera stabala u šumi
«Žutica» na području Posavine ustanovljeno je da najviše grizu mlada stabla promjera
od 1-5 cm (Margaletić i sur., 2006.). U probavnom kanalu ne probavljuju celulozu na
isti način kao preživači. U stražnjem crijevu mogu probaviti tek oko 30% celuloze, a
ostatak celuloze izbace iz tijela izmetom kojeg ponovno pojedu (Grubešić, 2008.).
Takvu pojavu u životinjskom svijetu nazivamo koprofagija. Nikad se ne hrane starom
korom biljaka starih više godina. To je jedan od razloga zašto više obara mlada stabla
manjeg promjera. Međutim, kada na staništu ponestane mladih stabala tada obaraju
starija stabla kako bi došli do mlade kore iz krošnji. Jedan dio izbojaka i grana ne jede
odmah, već ih odnosi do podvodnog „spremišta hrane“.Tako spremljene rezerve koristi
Europski dabar (Castor fiber L.) 2013
10
zimi kad su vodene površine zaleđene. Tada, zbog leda na površini vode, ne može
izlaziti na kopno u potragu za hranom. Nakon što pojede mladu koru s izbojaka ili
granja, ostatak koristi za gradnju nastambi ili brana. Dabar diljem Europe za hranu
koristi oko 300 vrsta drvenastih i zeljastih biljaka.
Na ispitivanom području Turopoljski lug utvrđeno je da dabrovi u prehrani
koriste sljedeće vrste: Cornus sanguinea L.(svib), Acer campestreL.(klen), Crataegus
sp.(glog), Carpinus betulus L.(obični grab), Pyrus pyrasterBurgsd.(divlja kruška),
Ulmus minor L.(nizinski brijest), Fraxinus angustifolia Vahl.(poljski jasen)i Salix
albaL. (obična vrba) Pri tome dabrovi uopće nisu konzumirali stabla sljedećih vrsta:
Quercus roburL. (hrast lužnjak), Corylus avellanaL. (obična lijeska)iEuonymus
europaeus L.(obična kurika) (Grubešić i sur., 2007.). Vrste drvenastih biljaka
zastupljene u zimskom režimu ishrane ovise o tipu biljne životne zajednice koje
nastanjuju. Tako istraživanja u šumi Žutica pokazuju da su najučestalije grizotine
europskog dabra zabilježene na lijesci (Margaletić i sur., 2006.). U šumi Turopoljski
lug najučestalije grizotine europskog dabra su zabilježene na jasenu i glogu. Najviše
oštećene vrste bile su sastavni dio grmlja u šumskoj životnoj zajednici hrasta lužnjaka
(Margaletić i sur., 2007.). Također je vidljivo da se dabar najučestalije hrani u zoni 15m
od obale, a najveća izmjerena udaljenost grizotina od obale iznosi 40m. Pregledom 200
oštećenih biljaka vidimo da je 91% bilo odgriženo na visini od 10-50cm, a rijetko kad
(2%) više od 70 cm. Po uzroku od 523 pregledane biljke 85% bile su neoštećene, 4% su
bile oštećene, a 11 % odgrižene (Margaletić i sur., 2007.).
Europski dabar (Castor fiber L.) 2013
11
1.5 Reintrodukcija europskog dabra u Hrvatsku
Budući da je europski dabar bio stanovnik naših vodenih ekosustava, u
provedbu njegove reintrodukcije pristupila je i Hrvatska. Projekt povratka europskog
dabra u Hrvatsku započeo je 1993. Zbog uspješnosti projekta najprije su ispitivani
abiotički i biotički čimbenici na eventualnim potencijalnim staništima u Republici
Hrvatskoj.Ustanovljeno je 17 od 29 rodova drvenastih biljaka koji su na popisu
jelovnika europskog dabra (Nummi 1989.; Schwab i sur., 1992.; Grubešić,1993.,
1995.).Projekt povratka europskog dabra u Hrvatsku realiziran je u suradnji Šumarskog
fakulteta iz Zagreba i Wildbiologische Gesellschaft iz Münchena. Svi dabrovi koji su
dopremljeni i ispušteni u Hrvatsku iz različitih su lokaliteta u Bavarskoj. Nakon
obavljenih istraživanja svih ekoloških čimbenika na potencijalnim staništima
ustanovljeno je da postoje gotovo idealni uvjeti za naseljavanje. Doprema i ispuštanje
dabrova iz Bavarske u Republiku Hrvatsku obavljena je u periodu od travnja 1996. do
ožujka 1998. Nakon ispuštanja u naše dobro očuvane vodene ekosustave, životinje su
kontinuirano praćene. Nakon kratke faze adaptacije u „staro-novim“ prirodnim
staništima dabrovi su se počeli uspješno razmnožavati.Brojnost jedinki u populacijama
je u stalnom porastu. Stoga se dabrovi rasprostranjuju na nova staništa uzvodno i
nizvodno od mjesta ispuštanja (Grubešić 2004.). Pokazatelj uspješnosti navedenog
projekta je nastanjenost europskih dabrova na Česmi i Lonji, Savi, Odri, Kupi, Ilovi,
Dravi, Muri,Plitvici i Bednji te na njihovim pritocima.
Europski dabar (Castor fiber L.) 2013
12
Jedno od odabranih staništa za naseljavanje su rukavci rijeke Drave kraj naselja
Legrad. Vremenski tijek naseljavanja29 jedinki europskih dabrova u rukavce Drave
kraj naselja Legraddopremljenih iz Bavarske prikazan je u tablici 1 (Grubešić, 2008.).
Tablica 1. Retroindukcija na Dravi kod Legrada
Datum ispuštanja lokalitet Broj ispuštenih
jedinki
Omjer spolova:
M:Ž
30.10. 1997. Legrad, rukavci
Drave
2 1:1
13.11. 1997. Legrad, rukavci
Drave
8 4:4
4.12. 1997. Legrad, rukavci
Drave
5 3:2
23.12.1997. Legrad, rukavci
Drave
14 9:5
ukupno 29 17:12
Koristi europskog dabra u vodenim ekosustavima su višestruke. Svojom
prehranom zimi pridonosi prirodnom procesu obnavljanja drvenastih biljnih vrsta na
staništu. Njihova prisutnost omogućuje produkciju novih izbojaka i mladih stabljika.
Tako vrba, joha i brojne druge vrste drveća daju puno novih izbojka iz panja srušenog
drveta. Izgradnjom brana povećavaju se vodene površine u kojima rastu biljke. Biljke u
vodi omogućuju povećanje brojnosti beskralježnjaka. Posljedica toga je da u vodenim
ekosustavima ima više hrane za ribe, ptice i vodozemce, kojima se hrane razni
predatori. Osim koristi moguće je i štetno djelovanje europskog dabra u voćnjacima i
poljoprivrednom zemljištu ukoliko se nalaze blizu staništa. Tada se preporučuje zaštita
Europski dabar (Castor fiber L.) 2013
13
voćaka žičanom mrežom, postavljanjem plašila ili električne ograde. Hvatanje i
premještanje životinja se preporučuje samo u slučaju potkopavanja i urušavanja
riječnih obala (Grubešić, 2008.).
Europski dabar (Castor fiber L.) 2013
14
2. OBRAZLOŽENJE TEME
Poznato je da su dabrovi potpuno isčezli na našem području. Na području
Hrvatske dabar je nestao krajem 19. stoljeća, zadnji primjerci zabilježeni su 1857. u
Dunavu. Ponovno je vraćen u vodene ekosustave u periodu od 1996. - 1998. godine u
okviru projekta "Dabar u Hrvatskoj" (Grubešić, 1995.). S obzirom da se uspješno
prilagodio našim očuvanim staništima i prirodno se proširio i na naše područje gdje
obitava već nekoliko godina, zanimale su nas njegove aktivnosti, a naročito utjecaj
aktivnosti dabra na drvenaste biljke(drveće i grmlje) uz vodu u okviru odabranih
istraživačkih ploha našeg lokalnog okruženja koje nastanjuje europski dabar .
Ciljevi istraživanja su locirati nastambe europskog dabra, izmjeriti visinu
grizotine i opseg stabala ispod grizotine, procijeniti starost grizotine i navesti je li
grizotina samo nagrizanje ili je stablo srušeno, odrediti vrstu drveta koje grizu te
izmjeriti udaljenost aktivnosti od obale.
Pretpostavljamo da ćemo na istraživanom području pronaći više nastambi pošto
je dabar prisutan više godina, a prema literaturi saznajemo da mijenjaju područje
djelovanja iz godine u godinu. Zbog eventualne opasnosti od neprijatelja, jedna
porodica europskih dabrova ima istovremeno više nastambi, no samo jednu
koriste.Pretpostavljamo da će većina lokacija grizotina biti u području do 15 metara od
obale (Grubešić, 1995.),a da će sporadična maksimalna udaljena aktivnost od vode
iznositi 40metara. Bolji su plivači nego hodači, pa se zbog eventualne opasnosti ne
udaljavaju daleko od vode. Prema podacima iz literature u zimskom periodu hranjenja
najviše koriste mladu koru vrbe, johe i topole (Grubešić, 1995., Kunovac i Hadžić,
2005., Rosell i sur., 2005.), stoga očekujemo najviše grizotina upravo na tim vrstama.
Europski dabar (Castor fiber L.) 2013
15
Pretpostavljamo da visina grizotine na drveću ovisi o spolu te veličini, odnosno starosti
životinje. U jednoj porodici žive ovogodišnja i prošlogodišnja mladunčad.
Prošlogodišnja mladunčad također sudjeluje u pronalaženju hrane (grizenje). Vjerojatno
su manji pa su njihove grizotine niže. Ukoliko grizu debljedrvo, vjerujemo da se
članovi porodice udružuju u aktivnosti.Deblja stabla ruše kako bi došli do krošnje jer
jedu samo mladu koru s grana, a grane koriste kao građevni materijal za gradnju
nastambe ili brane. Stariju koru s drveća ne jedu (Margaletić i sur., 2007.).
Europski dabar (Castor fiber L.) 2013
16
3.MATERIJAL I METODE
3.1. Korišteni materijali i oprema
Korišteni materijali za istraživanje su: dabar kao istraživana vrsta, stari rukavci
Drave kod mjesta Otok kaopodručje istraživanja te drvenasta vegetacija.Pri terenskom
radu korištena je sljedeća oprema: ključevi za određivanje vrsta, formular terenskog
dnevnika, olovka, digitalni fotoaparat, potezni sklopivi metar (maksimalna dužina za
mjerenje mu je pet metara), GPS marke Etrex, gumene čizme.
3.2 Metode
3.2.1. Određivanje istraživačkih lokacija
Nakon pretraživanja terena uz rijeke Dravu i Muru odlučeno je da istraživanje
obavimo starom rukavcu (mrtvici) rijeke Drave kraj naselja Otok u Međimurju. Sve
istraživačke lokacije su smještene u pravokutniku kojeg omeđuju županijske ceste: od
naselja Otok do derivacijskog kanala, cesta koja se proteže od početka drenažnog
kanala uz Dravu do ludbreškog mosta, zatim cesta od ludbreškog mosta do početka
naselja Otok prije kanala te sam kanal koji je usporedan s naseljem Otok do Ribičke
kućice. Opisana površina isprepletena je brojnim kanalima i „mrtvicama“ te je
pogodna za obitavanje europskog dabra.Oko vodene površine nalazi se vrlo bogata
životna zajednica poplavnih šuma vrbe i topole (Salici - populetum nigrae) u kojoj je
obilje drvenastog materijala za hranu i gradnju brana te nastambi. Istraživačka ploha
prikazana je na karti (slika 5.).
Europski dabar (Castor fiber L.) 2013
17
Slika 5. Zemljovid istraživačke plohe (preuzeto: http://maps.google.hr/maps)
3.2.2. Lociranje nastambe
Nastambe dabrova možemo prepoznati po mnogo naslaganog i povezanog
drveća, sa zemljom, blatom, lišćem. Površina koju zauzima tako načinjena nastamba
može iznositi i preko 30 m2 te se nalazi neposredno uz vodu. Podvodnih ulaza u
nastambu redovito postoji više i uvijek su na dubini od minimalno 30 cm. Prilikom
svakog pronalaska nastambe dabrova, odredili smo uz pomoć GPS uređaja njezine
koordinate te nadmorsku visinu. Pomoću metra izmjerili smo i izračunali površinu
same nastambe te njenu visinu iznad vode.
Europski dabar (Castor fiber L.) 2013
18
3.2.3. Mjerenje visine grizotine i opseg stabla ispod grizotine
Visina grizotine mjeri se uz pomoć metra (tračni, potezni metar, duljine 5
metara) od tla pa do visine grizotine. Ukoliko je stablo samo oštećeno, a da pri tom nije
do kraja odgriženo ili srušeno, tada se visina mjeri od tla do sredine oštećenja.
Vrijednost, izražena u centimetrima, zapisuje se u terenski dnevnik.
Opseg stabla mjeri se ispod grizotine, uz pomoć tračnog metra, tako da se metar
omota oko odgriženog ili nagriženog stabla. Opseg stabla upisuje se u terenski dnevnik.
3.2.4. Procjena starosti grizotine
Procjena starosti grizotine radi se metodom prema Grubešiću (2003.). Znamo da
dabrovi na ovom području djeluju više godina, stoga treba i utvrditi koliko godina je
stara sama grizotina. Ovogodišnja odnosno ovozimska grizotina (slika 6.) je svjetla i
često se oko nje nalazi triješće. Dabrovi mladom srušenom drveću ili mladim
ograncima gule koru (slika 7.). Jednogodišnje grizotine (slika 8.) razlikuju se prema
mladim izbojcima ispod mjesta griženja. Dvogodišnje grizotine (slika 9.) se prepoznaju
prema dvogodišnjim mladicama koje izrastaju ispod mjesta griženja. Trogodišnje ili
višegodišnje grizotine (slika 10.) prepoznajemo prema jako izraslim mladicama ili pak
prema trulom ostatku obraslom gljivom gubom.
Europski dabar (Castor fiber L.) 2013
20
Slika 8. Jednogodišnja grizotina
Slika 9. Dvogodišnja grizotina
Europski dabar (Castor fiber L.) 2013
21
Slika 10. Trogodišnja ili višegodišnja grizotina
3.2.5. Određivanje vrste drveta
Za određivanje vrsta korišten je slikovni ključ (Gelenčir i Gelenčir, 1991.) i
opisni ključ „Male flore Hrvatske“ (Domac, 1984.). Za potrebe određivanja vrsta u
zimskim uvjetima kad padne lišće, načinili smo ključ za određivanje prema izgledu
kore koji je prikazan u tablici 2. Za determinaciju svježe oborenih ili porušenih stabala
ili grmova koriste se i izbojci te pupovi preostalih stabala ili izbojci i pupovi iz krošnje
porušenih stabala.
Europski dabar (Castor fiber L.) 2013
22
Tablica 2. Ključ za određivanje vrsta
Vrsta mlada kora stara kora
bijela vrba meko drvo svjetlosmeđa siva ispucala
crna joha meko drvo zelenkastosmeđa crno smeđa, ljuskava
jasen tvrdo drvo glatka maslinasto
siva
siva, ispucala na sitna
nepravilna višekutna
polja
brijest srednje tvrdo drvo sivosmeđa, glatka,
grane glatke
uzdužno duboko
ispucala u četvrtaste
ili mnogokutne
ljuske, tamnosmeđe
do crvenkastomrke
boje, kora debela i do
3 cm
bijela topola meko drvo sivobijela, glatka tamnosiva izbrazdana
crna topola meko tvrdo pepljastosiva i
glatka
smeđe siva i ispucala,
kora debela i do 5 cm
breza meko drvo bijela, glatka ljušti se na tanke
listiće kao papir
Europski dabar (Castor fiber L.) 2013
23
4. REZULTATI
Terensko istraživanje je obavljeno 9 puta na lokaciji starog rukavca (mrtvici)
rijeke Drave kraj naselja Otok u Međimurskoj županiji u vremenskom periodu od 8.1.
do 8.2. 2011. godine. Nalaz terenskog dnevnika od 25. siječnja prikazan je u tablici 3.
Na1114 stabala različitih vrsta zabilježena je aktivnost europskog dabra. Na
istraživanom su prostoru pronađene 3 nastambe u obliku humke (slika 11.). Geografske
koordinate humki su: 1. N46.321593°, E16.585665°; 2. N46.323994°, E16.578884° i
3.N46.322216°, E16.586523°. Prva nastamba se sastoji od 2 velika «stožca» i 3 manja
prekrivena granama i blatom pomiješanim ostacima zeljaste vegetacije. Također je
vidljiva hrpa granja u vodi kraj same nastambe. Na humci su vidljivi svježi blatni
nanosi. Promjer cijele humke iznosi 11,8 metara, a površina joj je 37 m2. Druge dvije
humke manjeg su promjera (5.4 i 6,7 m).
Europski dabar (Castor fiber L.) 2013
25
redni
broj
vrsta visina
(cm)
opseg (cm) udaljenost
od vode
(m)
starost
grizotine
(godina)
oboreno ili
oštećeno
stablo
1. vrba 50 63 3 1 Oštećeno
2. vrba 30 20 3 0 Oboreno
3. vrba 48 15 2 0 Oboreno
4. vrba 53 55 1 1 Oboreno
5. jasen 48 83 2 0 Oboreno
6. joha 30 10 0 1 Oboreno
7. joha 60 15 1 1 Oboreno
8. joha 55 14 0 1 Oboreno
9. joha 30 8 0 2 Oboreno
10. joha 34 10 0 0 Oboreno
11. joha 41 12 1 1 Oboreno
12. joha 40 16 3 3 Oboreno
13. topola 40 30 1 0 Oštećeno
14. vrba 45 33 2 1 Oboreno
15. vrba 35 20 1 0 Oboreno
16. vrba 55 46 1 0 Oboreno
17. vrba 46 51 2 0 Oboreno
18. vrba 35 22 2 1 Oštećeno
19. jasen 60 25 1 1 Oštećeno
20. joha 55 30 1 1 Oštećeno
21. joha 43 28 1 0 Oštećeno
22. joha 47 40 2 0 Oboreno
23. vrba 50 40 2 1 Oboreno
24. vrba 45 30 1 1 Oboreno
Europski dabar (Castor fiber L.) 2013
26
Tablica 3: Terenski dnevnik 25.1.2011.
Učestalost broja stabala na kojima je zabilježena aktivnost europskog dabra u
odnosu na visinu grizotine prikazana na slici 12.
Slika 12. Visina grizotine
Opseg griženih stabala mjerenih ispod mjesta griženja prikazan je na slici 13.
Slika 13. Opseg stabla
0
50
100
150
200
250
300
350
400
bro
j sta
bal
a
visina / cm
0
50
100
150
200
250
300
350
bro
j
opseg/cm
25. vrba 40 35 2 1 Oboreno
Europski dabar (Castor fiber L.) 2013
27
Udaljenost stabala na kojima je zabilježena aktivnost europskog dabra prikazana
je na slici 14.
Slika 14. Udaljenost grizotine od obale
Rezultati procjene starosti grizotina nastalih aktivnošću dabra prikazana je na
slici 15.
0
50
100
150
200
250
300
350
0-1
1-2
2-3
3-4
4-5
5-6
6-7
7-8
8-9
9-1
0
10
-11
11
-12
12
-13
13
-14
14
-15
15
-16
16
-17
17
-50
udaljenost od vode/m
bro
j gri
žen
ih s
tab
ala
Europski dabar (Castor fiber L.) 2013
28
Slika 15. Starost grizotina
Odnos broja oborenih i neoborenih stabala kao rezultat aktivnosti europskog
dabra prikazani su na slici 16.
Slika 16. Grižena oborena i neoborena stabla
Odnos broja griženih stabala prema vrsti drveta prikazan je na slici 17.
0
100
200
300
400
500
2010./2011. 2009./2010. 2008./2009. 2007./2008. 2006./2007.
bro
j gri
žen
ih
starost
0
100
200
300
400
500
600
700
odgriženo oštečeno
bro
j sta
bal
a
Europski dabar (Castor fiber L.) 2013
29
Slika 17.Grizotine na drvenastim vrstama
0
100
200
300
400
500
600
Europski dabar (Castor fiber L.) 2013
30
5. RASPRAVA
Gotovo sve obale istraživanog područja na mrtvicama starog toka rijeke Drave
su vrlo niske te nisu pogodne za nastambe u obliku jazbina. Stoga je i očekivano da će
se pronaći nastambe u obliku humke. Prva nastamba je promjera 11,8 m, površine od
37 m2 te se pretpostavlja da u njoj obitava jedna stabilna porodica s dvije generacije
mladunčadi. Sama nastamba vjerojatno ima više prostorija za boravak. Na osnovi
vanjskog promjera nastambe nameće se zaključak da su prostorije u samoj humci
prostrane. Humka je sagrađena na krajnjem završnom dijelu trokutastog poluotoka
(ulaz orijentiran prema istoku) kojemu su obale okružene kanalima i mrtvicama. Obale
su obrasle gustim sklopom drvenastim vrstama koje osiguravaju dovoljnu količinu
hrane u zimskom periodu. Prostor na kojemu se nalazi humka gotovo da i ne posjećuju
članovi lokalnog ribolovnog društva tako da članovi familije imaju potreban mir. Ostale
dvije humke su manjeg promjera (5,4 i 6,7 m) i sastoje se samo od jednog vrha.
Površina manje iznosi 17m2, a veće 21m
2. Kao i kod prve, izlazi iz nastambi su
usmjereni prema istoku. Pretpostavljamo da u manjim humkama nisu smještene
familije, već da ih koriste članovi familije iz prve prostrane humke kao rezervno
sklonište. Na istraživanoj plohi nije zabilježena niti jedna brana nastala aktivnošću
dabrova. Vjerojatno su godišnja kolebanja razine vode na istraživanim prostorima
mrtvica mala. To svojstvo samo stanište čini kvalitetnijim.
Na istraživanom lokalitetu zabilježene su 1114 grizotine na sljedećim
drvenastim vrstama: joha (52,34%) i obična vrba (37,97%), zatim jasen (3,50 %),
topola (3,14%), svib (2,24%) i brijest (0,81%) (slika 17.). Rezultati su očekivani s
obzirom da istraživani prostor čini šumska životna zajednica poplavne šuma vrbe i
Europski dabar (Castor fiber L.) 2013
31
topole. Prema podacima iz literature europski dabrovi najradije obaraju ili samo
nagrizaju stabla mekih listača. Osim toga, vrsta hrane koju uzimaju ovisi o sastavu
vegetacije u vodi i uz obalu (Grubešić 1995.). Mrtvice na mjestima čine vrlo plitki
kanali iz kojih izrastaju stabla mlade johe promjera do 20 cm. Neposredno uz vodu na
obali je učestalija obična vrba i topola. Najučestalije aktivnosti su zabilježene na
johi.Johu mogu gristi u plitkoj vodi, što im povećava osjećaj sigurnosti u odnosu na
aktivnosti na kopnu. Pretpostavljaseda je kora vrbeprobavljivija od kore topole i drugih
griženih vrsta zbog zabilježenih učestalijih aktivnosti europskog dabra na običnoj vrbi u
odnosu na topolu i druge vrste.
Prilikom griženja stabla životinja se osovi na stražnje noge pri čemu joj rep
pomaže za održavanje stabilnosti. Prednjim nogama obuhvaća stablo koje grize. Visina
grizotine ovisi o spolu, duljini i starosti životinje (Margaletić i sur., 2007.). Na osnovi
slike 12. vidljivo je da se glavnina grizotina nalazi na visini od 40 do 60 cm.
Pretpostavlja se da su te grizotine načinile odrasle jedinke. Manja je učestalost grizotina
ispod 40 cm, koje su vjerojatno posljedica aktivnosti mlađih jedinki manje duljine.
Također, učestalost grizotina na visini većoj od 80 cm je manja i zabilježena je
uglavnom u stabala koja izrastaju, odnosno granaju se iz jednog panja. U sredini
između stabala je obično prazan prostor (na visini 20 do 30 cm, a u iznimnim
slučajevima i 40-50cm) u koji mogu ući životinje te se na miru baviti grizenjem.
Opseg stabla ispod grizotine uglavnom iznosi od 10 do 30 cm. Promjer takvih
stabala iznosi od 3 do 9,6 cm. To su mlada stabla jer se dabrovi ne hrane korom sa
starih stabala većeg promjera (Margaletić i sur., 2006.). Ukoliko i obaraju veća stabla
onda je to zbog mlade kore sa grančica pri samom vrhu. Slabije grizu stabla opsega do
10 cm odnosno promjera do 3 cm. Najučestalije grizotine su na stablima opsega od 10
Europski dabar (Castor fiber L.) 2013
32
do 20 cm. Što se povećava opseg stabla učestalost grizotina na takvim stablima je sve
manja. Rezultati su u skladu s očekivanima, slično kao i u drugih autora.
Iz slike 14. vidljivo je da je broj zabilježenih aktivnosti na stablima i udaljenost
od obale obrnuto proporcionalne veličine. Najveći broj grizotina na drveću je zabilježen
neposredno uz obalu. Budući da se dabrovi brže kreću u vodi nego na kopnu iz
sigurnosnih razloga svoje aktivnost obavljaju što je moguće bliže vodenoj površni.
Prema podacima iz literature maksimalno izmjereno kretanje od vodene površine je na
udaljenosti od 40 metara, mada je najučestalije do 15 metara (Grubešić 1995.). Prema
rezultatima istraživanja je vidljivo da maksimalna izmjerena udaljenost grizotina od
vode iznosi 50 metara. Glavnina grizotina je zabilježena uz vodu ili na udaljenosti do
10 metara od obale. Vjerojatno radijus kretanja u odnosu na vodu ovisi o više
čimbenika, prvenstveno o vrsti vegetacije, starosti stabala i osjećaja sigurnosti same
životinje. Pri izlasku na obalu iz vode uvijek koriste isti put. Stoga je moguće na terenu
vidjeti utabane staze kojima se kreće. Na stazama zbog njihova intenzivnog kretanja ne
raste zeljasta vegetacija.
Podaci o procjeni starosti grizotina su prikazana na slici 15. Najmanje je
zabilježeno grizotina starosti 4. godine (oko 4,5%) odnosno onih načinjenih u sezoni
2006./2007. Vjerojatno je jedan veći dio tih ostataka razorio „zub vremena“, (procesi
truljenja, insekti) pogotovu na onim panjevima koji se nisu iz bilo kojih razloga uspjeli
revitalizirati mladim izbojcima. Najviše je grizotina, gotovo 36% od ukupnog broja,
zabilježeno u sezoni 2007./2008. Vjerojatno je u toj sezoni roditeljski par imao
najbrojnije potomstvo te je trebalo više hrane za čitavu porodicu. Broj zabilježenih
grizotina sljedeće vegetacijske sezone (2008./2009.) opada na 29%. To možemo
tumačiti manjom brojnošću mladih u familiji. U ljeto 2009. godine lokalno ribolovno
Europski dabar (Castor fiber L.) 2013
33
društvo „čisti“ dno vadeći eutrofikacijski mulj bagerima. Navedena antropogeni utjecaj
zasigurno ometa životne aktivnost porodice. Vjerojatno broj mladih jedinki u porodici
se smanjuje ili čak cijela familija napušta navedeno stanište. Sljedeću sezonu
(2009./2010.) broj grizotina se smanjuje na svega 15%. Najmanji broj grizotina je
zabilježen tijekom zime 2010./2011., svega 5%. Razlog tomu je vrijeme istraživanja,
uglavnom tijekom siječnja 2011. Budući da još ima dosta vremena do početka sljedeće
vegetacijske sezone vjerujemo da će navedeni postotak bitno uvećati. Isto tako tijekom
prosinca 2010. nije bilo snijega i nije zabilježena niti jedna grizotina. Prve grizotine na
terenu su zabilježene tek nakon prvog padanja snijega krajem prosinca 2010. Analizom
prostornog rasporeda oborenog ili oštećenog drveća u odnosu na starost grizotine,
nameće se zaključak da aktivnost europskog dabra na nekom području tijekom jedne
sezone vezana za teritorij kojeg obilježavaju. Kad svoju aktivnost započnu na nekoj
plohi onda se na istoj zadržavaju određeno duže vrijeme, gotovo cijelu jednu sezonu.
Na kopnenim plohama uz obalu duljine 25 do 50 metara zabilježene su grizotine
pretežito iste starosti.
Iz slike 16. vidljiv je omjer oborenih (oko 60% ) i oštećenih stabala (40%).
Oborena stabla koristi za prehranu u zimskom periodu, a nakon toga im oguli koru za
gradnju nastambi te za gradnju brana. Oštećena stabla služe za obilježavanje teritorija i
za trošenje prednjih sjekutića preobraženih u glodnjake koji se moraju neprestano trošiti
(Kunovac i Hadžić, 2005.). Pretpostavlja se da stabla obara zimi kad se hrani pretežno
drvenastom biljnom masom, a oštećuje ih uglavnom ljeti tijekom vegetacijske sezone
kad ima dovoljno zeljaste hrane. Zeljastom hranom, koju više preferira ljeti, ne može
brusiti svoje snažne glodnjake. Na istraživanoj plohi dijelovi oguljenih oborenih stabala
dužine od 1 do 2 metra vidljivi su samo u vodi ili neposredno uz vodu.
Europski dabar (Castor fiber L.) 2013
34
6. ZAKLJUČCI
na istraživanom lokalitetu zabilježene su 3 nastambe u obliku humke, jedna
veća i dvije manje
u istraživanoj šumskoj zajednici najveća aktivnost dabra u obliku grizotina je
zabilježena na crnoj johi (52,34%) i običnoj vrbi (37,97%), zatim jasenu
(3,50%), bijeloj topoli (3,14%), svibu (2,24%) i brijestu (0,81%)
vrsta hrane ovisi o sastavu vegetacije, više preferira mekanije vrste drvća
broj griženih stabala opada s udaljenošću stabla od obale, najmanja brojnost
griženih stabala je zabilježena na udaljenosti 17 metara od obale
oko 3/5 oborenih stabala su korištena za prehranu u zimskom periodu i 2/5
nagriženih neoborenih stabala na kojima trošili sjekutiće preobražene u
glodnjake
porodica je najvjerojatnije bila najbrojnija 2007./2008. jer iz tog perioda je
zabilježeno najveća aktivnost u obliku grizotina
europski dabar najradije grize mlada stabla opsega od 10 do 20 odnosno 30
cm. Promjer takvih stabala iznosi od 3 do 6,4 cm odnosno do 9,6cm
visina grizotina iznosi od 30 do 70 cm i ovisi o starosti, spolu te dužini
životinje
Europski dabar (Castor fiber L.) 2013
35
8. LITERATURA
Bačić T., Erben R., Krajačić M. „Raznolikost živog svijeta“ 2008, Matekalo
Draganović J. (ur.) Školska knjiga, Zagreb. str. 189-197.
Baričević D. „Ecological and vegetative changes in pedunculate oak forests in the
management unit “Žutica” 1999, Šumarske list 123 (1–2):17–28.
Djoshkin W., Safonov W.G. „Die Biber deralten und neuen Welt“ 1972, A. Ziemsen
Verlag, Wittenberg,Germany.
Domac R. „Mala flora Hrvatske i susjednih područja“ 1984, Sambolek-Hrbić E. (ur.),
Školska knjiga, Zagreb.
Gelenčir J., Gelenčir J. „Atlas ljekovitog bilja“ 1991, Taraš Ž. (ur.), Prosvjeta Zagreb,
Zagreb.
Grubešić M. „Habitat conditions in reintroduction of the beaver in the Croatian
riverbasins“ 1993, Glas. šum. pokuse, posebno izdanje 4, 101-110.
Grubešić M. „Research on synecological conditions of the beaver (Castor fiber
L.)habitat in Bavarian river basins with a comment on potential beaver habitats in
Croatia“ 1994, Glas.šum. pokuse 30, 1-20.
Grubešić M. „The comparison of the vegetational composition of the beaver habitat
insome European countries with the potential habitats in Croatia“ 1995, Glas. šum.
pokuse 32, 91-106.
Grubešić M., Krapinec K. „Ansiedlung des Europäischen Bibers (Castor fiber L.) im
Posavina“ 1998, Šumarski list 122, 515-524.
Grubešić M. „Dabar (Castor fiber L.)“ 2004, U: Mustapić, Z. i dr. (ur.), Lovstvo, 107–
109.
Europski dabar (Castor fiber L.) 2013
36
Grubešić M. „Dabar u Hrvatskoj“ 2008, Franjić J.(ur.), Šumarski fakultet Sveučilišta
u Zagrebu, Zagreb.
Halley D.J., Rosell F. „The beaver’s reconquest of Eurasia: Status,
populationdevelopment, and management of a conservation success“ 2002, Mammal.
Review 32, 153-178.
Hartman G., Axelsson A. „Effect of waterEuropean beaver (Cator fiber) to Scotland“
2004, Biocourse characteristics on food-caching behaviological Conservation 93 (1):
103–116. ur by European beaver, Castor fiber. Animal Behaviour 67 (4): 643–646.
Kunovac S., Hadžić I. „Adaptacija i distribucija europskog dabra (Castor fiber L.)
nakon reintrodukcije u rijeci Semešnici“ 2005, Works of the Faculty of Forestry
University of Sarajevo, No 1 (57-66)
Margaletić J., Grubešić M., Dušak V., Konjević D. „Activity of Europeanbeavers
(Castor fiber L.) in young pedunculate oak (Quercus robur L.) forests“ 2006, Vet.
Arhiv 76, S167-S175,.
Margaletić J., Grubešić M., Kalvi T., G. Videc T. „Utjecaj europskog dabra (Castor
fiber L.) na šumski ekosustav gospodarske jedinice Turopoljski lug“ 2007, Šumarski
list br. 5–6, CXXXI, 257-265
Nolet B.A., Rosell F. „Comeback of the beaver (Castor fiber): An overview of old
andnew conservation problems“ 1998, Biol. Conserv. 83, 165-173.
Nummi P. „Simulated effects of the beaver on vegetation, invertebrates and ducs“
1989, Ann.Zool. Fenn. 26, 43-52.
Piechocki R. „Elbebiber“ 1989, S. 588-615 in Stubbe, H. (Hrsg.). Buch der Hege.
Band 1 : Haarwild. Verlag Harri Deutsch, Thun, Frankfurt/Main. 706 S.
Europski dabar (Castor fiber L.) 2013
37
Sscwab G., Dietzen W., Lossoe G.V. „Biber in Bayern“ 1992, Schlussbericht. WGM
Ettal/Breitbrunn, pp. 1-86.
Wilsson L. „Observations and experiments on the ethology of the European beaver
(Castor fiber L.)“ 1971, Viltrevy, 8, 115–266.
www.squidoo.com/beaverslife_101; 5.3.2011.
www.squidoo.com/beavers; 5.3.2011.
www.painted-wolf.livejournal.com/27209.htm; 5.3.2011.
http://www.quagga-illustrations.de/Media/Shop/h0008276.jpg&imgrefurl; 5.2.2011
Europski dabar (Castor fiber L.) 2013
41
Slika 21.Malo snijega na humci
Slika 22. Aktivnost je moguća i u plitkoj vodi mrtvice
Europski dabar (Castor fiber L.) 2013
43
Slika 24.Grizotina visine 1,2m, životinja vjerojatno svoju aktivnost obavlja sa panja
Europski dabar (Castor fiber L.) 2013
48
Slika 30. „Krov“ humke prekriven mješavinom lišća, blata i granja
Slika 31. Ulaz u humku
Europski dabar (Castor fiber L.) 2013
49
Slika 32. Ulaz u humku
Slika 33. Dravska mrtvica
Slika 34. Dravska mrtvica
Europski dabar (Castor fiber L.) 2013
51
Slika 37. I mentora je moguće provesti žednog po vodi…
Slika 38. I nitko nek ne dođe da prijatelj drag, a kada se vraća nek poravna trag!
(Ivan Goran Kovačić)