Europsko vijećeod svibnja 2016. do lipnja 2018.

Svezak 2., srpanj 2018.

Svezak 2., srpanj 2018.

Europsko vijećeod svibnja 2016. do lipnja 2018.

Ovu je publikaciju sastavilo Glavno tajništvo Vijeća.www.consilium.europa.eu

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2018.

© Europska unija, 2018.Reprodukcija je dopuštena uz uvjet navođenja izvora informacija.

Zgrada Europa: © Philippe Samyn and Partners architects and engineers – lead and design partner, Studio Valle Progettazioni architects, Buro Happold engineers; kompozicija boja: © Georges Meurant, 2016.

Autori fotografija navedeni su na kraju publikacije.

Za svaku uporabu ili reprodukciju fotografija ili druge građe koja nije obuhvaćen autorskim pravom EU-a, dopuštenje treba zatražiti izravno od nositeljâ autorskog prava.

Print ISBN 978-92-824-6144-0 ISSN 2315-182X doi:10.2860/483541 QC-AO-17-001-HR-CPDF ISBN 978-92-824-6134-1 ISSN 2363-3042 doi:10.2860/841990 QC-AO-17-001-HR-N

Sadržaj

Težnja za jedinstvom: Europsko vijeće, od svibnja 2016. do lipnja 2018.Izvješće predsjednika Donalda Tuska

Uvod 5

Preuzimanje kontrole nad migracijama 6

Pregovaranje o Brexitu 11

Iz gospodarskog oporavka u gospodarsku ekspanziju 14

Suočavanje s geopolitičkom stvarnosti 16

Zaključak 23

Sastanci Europskog vijeća – od svibnja 2016. do lipnja 2018. 25

Zaključci Europskog vijeća, izjave šefova država ili vlada te odabrani govori predsjednika Tuska 26

4

5

Težnja za jedinstvom: Europsko vijeće, od svibnja 2016. do lipnja 2018.

Uvod

U ovom se izvješću opisuje rad Europskog vijeća u kojem se sastaju čelnici Europske unije, od svibnja 2016. do lipnja 2018. U njemu je prikazano kako se političko jedinstvo Unije održalo i ojačalo uz višestruke prijetnje i izazove: nezabilježene migracijske pritiske, geopolitičke promjene, trajnu terorističku prijetnju, neizvjesne gospodarske izglede i odluku britanskih glasača o odlasku.

Od 2016. do danas čelnici Europe ostali su ujedinjeni u pogledu temeljnih pitanja, od pregovora o povlačenju s Ujedinjenom Kraljevinom do zajedništva kada su bili suočeni s vanjskim prijetnjama, neovisno o tome jesu li to stalna ruska agresija u Ukrajini ili temeljni izazovi za globalni trgovinski sustav. Zahvaljujući snažnoj vjeri u Uniju kao okvir za zajedničku budućnost država

članica, Europa i dalje ostaje pozitivna referentna točka za svijet, od zalaganja za Pariški sporazum o borbi protiv klimatskih promjena do promicanja međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima, u čijem je središtu slobodna i poštena trgovina.

Interno, EU treba uložiti više u zaštitu našeg stanovništva od sigurnosnih prijetnji, nezakonitih migracija i nekontrolirane globalizacije. Zauzimanjem čvrstog stava u pregovorima i dalje se ograničava šteta za građane, poduzeća i države članice koja će proizaći iz izlaska Ujedinjene Kraljevine 29. ožujka 2019. No, još je mnogo toga potrebno učiniti kako bi se ojačalo ekonomsku i monetarnu uniju, unaprijedilo suradnju u pitanjima obrane i oblikovalo razumnu migracijsku politiku otpornu na krize.

6

Preuzimanje kontrole nad migracijama

Nijedan drugi globalni problem danas nije hitniji od nezakonitih migracija milijuna ljudi. EU je predvodnik Zapada u pogledu brige za izbjeglice. Ne očekujemo pohvale. Međutim, zemlje podrijetla moraju ponovno prihvatiti nezakonite ekonomske migrante. Nakon dosad neviđenih migracijskih pritisaka prema Europi u 2015. i početkom 2016., kada je otprilike 2,2 milijuna osoba nezakonito prešlo vanjsku granicu, Europska unija i njezine države članice ponovno uspostavljaju kontrolu i uče iz iskustava stečenih krizom. Nijedna

država članica ne može se sama nositi s tim zajedničkim, dugoročnim izazovom, ali odlučno djelovanje vodećih država članica, uz punu podršku EU-a i pomoć drugih država članica, jest conditio sine qua non za zaustavljanje nezakonitih migracijskih tokova.

U listopadu 2015. otprilike 10 000 osoba dnevno prelazilo je u Grčku preko Turske kako bi došle do drugih zemalja schengenskog prostora. Do listopada 2016. EU je smanjio taj priljev za 98 %. Zajedničkim naporima praktički smo

Od veljače 2016. nezakonite migracije u Europsku uniju smanjene su za više od 90 %.

7

zatvorili zapadnobalkansku rutu za nezakonite migracije. Moramo je držati zatvorenom. U 2016. EU je uspostavio suradnju s Turskom radi sprečavanja masovnih odlazaka s njezine obale te je počeo financijski pomagati izbjeglicama koji se tamo nalaze s pomoću projekata u iznosu od ukupno 3 milijarde eura. Do lipnja 2018. ta su financijska sredstva gotovo u potpunosti iskorištena i čelnici EU-a dogovorili su dodatnu tranšu od 3 milijarde eura.

Stabilnost na istočnom Sredozemlju značila je to da je Unija mogla započeti zatvarati rutu iz Libije u Italiju, gdje su nezakoniti dolasci premašili 150 000 osoba i u 2015. i u 2016. Europska unija pomaže u osposobljavanju i opremanju libijske obalne straže kako bi se zaustavilo krijumčarenje ljudi te osigurava humanitarnu pomoć i sigurno putovanje kući onima koji su ostali u Libiji. Države članice podržavaju izniman rad Italije s libijskom vladom nacionalnog jedinstva i lokalnim općinama financiranjem uzajamnog fonda EU-a za Afriku.

Ključni koraci uključivali su zatvaranje zapadnobalkanske rute i potporu trećim zemljama u operacijama traganja i spašavanja te suzbijanju krijumčara ljudi.

Donald Tusk @eucopresident · 3. ožujka 2016.Ne dolazite u Europu. Ne vjerujte krijumčarima. Ne izlažite riziku svoje živote i svoj novac. To je sve uzaludno.

Frontex, Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu, pomaže u nadziranju vanjskih granica EU-a.

8

Do kraja 2017. nezakoniti dolasci na srednjosredozemnoj ruti smanjeni su za 67 %.

Na sastanku Europskog vijeća u prosincu 2017. čelnici su potvrdili hijerarhiju ciljeva EU-a, pri čemu su zaštita vanjskih granica i suzbijanje nezakonitih migracija na prvome mjestu. Kako bi održala te napore, Europa će trebati odgovarajuća financijska sredstva za suočavanje s tim očito trajnim izazovom. Europsko vijeće u lipnju 2018. jednoglasno je poduprlo moj

prijedlog da se u proračun EU-a uvede poseban financijski instrument za borbu protiv nezakonitih migracija. Postignut je i dogovor o povećanju pomoći EU-a libijskoj obalnoj straži te o osnivanju „platformi za iskrcavanje” izvan Europe za nezakonite migrante. Nalazimo se na prekretnici u pogledu migracija. Ljudi su spremni ponovno vjerovati svojim čelnicima, sve dok pokazujemo da ponovno preuzimamo kontrolu na svojim vanjskim granicama.

Donald Tusk @eucopresident · 30. lipnja 2018.Europljani očekuju od nas da vratimo njihov osjećaj sigurnosti i poretka. Ne zato što su odjednom postali ksenofobični, već zato što je posao svake političke vlasti zaštititi svoje državno područje i granicu.

Čelnici EU-a postižu dogovor o Izjavi iz Malte u cilju zatvaranja nezakonite migracijske rute iz Libije u Italiju, 3. veljače 2017.

9

250 000

200 000

150 000

100 000

50 000

0

2015. 2016. 2017. 2018.

2015. 2016. 2017.

Migracijski tokovi: istočna, središnja i zapadna sredozemna ruta

LISTOPAD 2015.

216 260

ISTOČNA RUTA

SVIBANJ 2018.

4 0974 3863 406*

MJESEČNI NEZAKONITI DOLASCI

GODIŠNJI NEZAKONITI DOLASCI

Izvor: Frontex.* Podaci iz zajedničkih operacija (prelasci mora).

SREDIŠNJA RUTA

ZAPADNA RUTA

SVIBANJ 2018.SIJEČANJ 2015.

–96 %

ISTOČNOSREDOZEMNA RUTA(odlasci većinom iz Turske u Grčku)

SREDNJOSREDOZEMNA RUTA(odlasci većinom iz Libije u Italiju)

ZAPADNOSREDOZEMNA RUTA(odlasci većinom iz Maroka u Španjolsku)

885 386

181 459 42 305

9 990

23 143

182 249

118 91213 372

8 206

19 840

7 004

153 895

LISTOPAD

2015.

SVIBANJ

2018.

2018. (SIJEČANJ – SVIBANJ)

10

Čelnici na sastanku u okviru Europskog vijeća utvrđuju smjer i strateške smjernice za djelovanje EU-a.

1. litavska predsjednica Dalia Grybauskaitė, rumunjski predsjednik Klaus Werner Iohannis i danski premijer Lars Løkke Rasmussen; 2. malteški premijer Joseph Muscat, irski premijer (Taoiseach) Leo Varadkar i njemačka savezna kancelarka Angela Merkel; 3. talijanski premijer Giuseppe Conte i grčki premijer Aleksis Cipras; 4. nizozemski premijer Mark Rutte i hrvatski premijer Andrej Plenković; 5. estonski premijer Jüri Ratas i luksemburški premijer Xavier Bettel; 6. latvijski premijer Māris Kučinskis i španjolski predsjednik vlade Pedro Sánchez; 7. poljski premijer Mateusz Morawiecki i češki premijer Andrej Babiš; 8. austrijski savezni kancelar Sebastian Kurz i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker; 9. portugalski premijer António Costa, ciparski predsjednik Nicos Anastasiades i grčki premijer Aleksis Cipras; 10. finski premijer Juha Sipilä i švedski premijer Stefan Löfven; 11. premijerka Ujedinjene Kraljevine Theresa May i francuski predsjednik Emmanuel Macron; 12. bugarski premijer Bojko Borisov i slovački premijer Peter Pellegrini.

1

4

7

10

2

5

8

11

3

6

9

12

11

Pregovaranje o Brexitu

Okrutna je istina da će povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije biti gubitak za sve. U tom procesu nijedna strana nije na dobitku. Većina Europljana, uključujući polovicu britanskih glasača, želi da EU i Ujedinjena Kraljevina ostanu zajedno, a ne da se razdvoje. Iako zvuči paradoksalno, ima i nešto pozitivno u onome što se dogodilo. Zajednica 27 država članica odlučnija je i ujedinjenija nego prije. Svim našim protivnicima unutar i izvan Unije poručujem: Brexit neće imati nastavak.

Bit Brexita, kako je utvrđena u kampanji za referendum u Ujedinjenoj Kraljevini, radikalno je razvrgavanje veza

s EU-om: de facto „tvrdi Brexit”. Jedina prava alternativa tvrdom Brexitu jest nikakav Brexit, čak i ako danas gotovo nitko ne vjeruje u takvu mogućnost. U pogledu pregovora o povlačenju, EU-27 ne primjenjuje kazneni pristup, niti će ga primjenjivati. Brexit je već sam po sebi dovoljna kazna. Radi se o kontroli štete. Naša je dužnost smanjiti nesigurnost i poremećaje koje je Brexit uzrokovao građanima, poduzećima i državama članicama. U pitanju su svakodnevni život i interesi milijuna ljudi na obje strane kanala La Manche.

Odmah nakon referenduma u Ujedinjenoj Kraljevini neposredni prioritet bio je uvjeriti ljude i u Ujedinjenoj

Predsjednik Donald Tusk napušta Downing Street br. 10 nakon razgovora o Brexitu s premijerkom May 26. rujna 2017.

12

Kraljevini i drugdje da ne postoji pravni vakuum. Dok Ujedinjena Kraljevina službeno ne napusti Europsku uniju, pravo EU-a i dalje će se primjenjivati na nju i u njoj, sa svim pravima i obvezama koje to podrazumijeva. Veleposlanik Ujedinjene Kraljevine 29. ožujka 2017. dostavio je pismo u kojem se poziva na članak 50. Ugovora o Europskoj uniji, čime se pokrenulo formalno povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz EU-a. Britanija se od tog trenutka nalazi na suprotnoj strani pregovaračkog stola s rokom od dvije godine za sklapanje Sporazuma o povlačenju i uspostavu okvira za budući odnos EU-a

i Ujedinjene Kraljevine. Nepokolebljivo jedinstvo 27 država članica i institucija EU-a bilo je temelj za snažan mandat za osiguravanje urednog povlačenja Ujedinjene Kraljevine s težištem na rješavanju ključnih pitanja u pogledu nasljeđa prije početka rasprave o našim budućim odnosima. Glavni prioritet bio je rješavanje situacije više od četiri milijuna osoba na čije će živote Brexit izravno utjecati.

Prva faza pregovora započela je u lipnju 2017. Početni dogovor postignut je o pravima građana i financijskoj nagodbi za razdoblje do 2020. nakon što je premijerka

„Svi znamo da je teško razići se. No mnogo je teže razići se i izgraditi novi odnos.” Predsjednik Tusk, 15. prosinca 2017.

Donald Tusk @eucopresident · 16. siječnja 2018.Osim ako se naši britanski prijatelji predomisle, #Brexit će u ožujku sljedeće godine postati stvarnost sa svim svojim negativnim posljedicama. Mi se ovdje na kontinentu nismo predomislili. Otvoreni smo za vas.

13

May pojasnila namjere Ujedinjene Kraljevine. Na sastanku 15. prosinca čelnici 27 država članica EU-a složili su se s nalazom Komisije da je postignut dovoljan napredak kako bi pregovori mogli prijeći u prijelazno razdoblje koje će uslijediti nakon Brexita, kada će Ujedinjena Kraljevina neko vrijeme ostati dio jedinstvenog tržišta. Tražile su se dodatne obveze u pogledu prava građana koji bi se mogli preseliti u Ujedinjenu Kraljevinu tijekom prijelaznog razdoblja. Britanska vlada također ima odgovornost preuzeti ozbiljnu i vjerodostojnu obvezu kako bi se izbjegla čvrsta granica na otoku Irskoj, podržala suradnja sjevera i juga Irske, gospodarstvo otoka u cjelini i zaštitio Sporazum na Veliki petak. Želim jasno reći da, u slučaju da ponuda Ujedinjene Kraljevine bude neprihvatljiva za Irsku, bit će neprihvatljiva za EU.

Učinit ću sve što je u mojoj moći kako bih osigurao da EU i Ujedinjena Kraljevina ostanu prijatelji nakon Brexita i naglašavam da će vrata EU-a uvijek biti otvorena. EU-27 želi Ujedinjenu Kraljevinu kao bliskog prijatelja i partnera te će s otvorenim i pozitivnim stavom ući u pregovore o budućem odnosu. Međutim, s obzirom na ograničenja Ujedinjene Kraljevine, moguć je samo sporazum o slobodnoj trgovini. Bit će to prvi sporazum o slobodnoj trgovini u povijesti kojim se gospodarske veze ne čine jačima, već slabijima. Udaljavanje bit je Brexita.

Osim ako se naši britanski prijatelji predomisle, Brexit će u ožujku sljedeće godine postati stvarnost sa svim svojim negativnim posljedicama. Mi se ovdje na kontinentu nismo predomislili. I dalje smo otvoreni za Ujedinjenu Kraljevinu. Što još dodati? Britanijo, već nam nedostaješ.

„Evo, šest stranica. Nemamo razloga pretvarati se da je ovo sretan dan, ni u Bruxellesu ni u Londonu.” Predsjednik Tusk odgovara na službenu potvrdu o povlačenju Ujedinjene Kraljevine 30. ožujka 2017.

Predsjednik Tusk sastaje se s irskim premijerom Taoiseachom Leom Varadkarom u zgradama vlade u Dublinu 8. ožujka 2018.

Donald Tusk @eucopresident · 29. ožujka 2017.Što još dodati? Već nam nedostajete.

14

Iz gospodarskog oporavka u gospodarsku ekspanziju

U ranoj 2017. gospodarstvo EU-a raslo je brže nego američko te je prvi put od 2008. gospodarski raslo svih 28 država članica. Zbog toga je europsko gospodarstvo bilo globalna priča o gospodarskom uspjehu u 2017., prešavši iz oporavka u ekspanziju i nadmašivši sva očekivanja. Ukupan broj radnih mjesta rekordno je porastao, a nezaposlenost je na najnižoj razini u posljednjih osam godina. Državni deficiti smanjeni su i ponovno je uspostavljeno povjerenje u europsko gospodarstvo. Ništa nije jasniji pokazatelj toga od uspješnog izlaska Grčke u 2018. iz programa financijske pomoći EU-a, koji je pokrenut 2015. na sastanku na vrhu država europodručja nakon cjelonoćnih pregovora.

Taj preokret bio je posljedica brojnih mjera koje smo poduzeli tijekom posljednjeg desetljeća, i na nacionalnoj razini i na razini EU-a, kako bismo povećali konkurentnost europskoga gospodarstva i ojačali otpornost europodručja. Gospodarska je ekspanzija Europe započela i sada je zadaća osigurati da se

koristi od gospodarskog rasta što više raspodijele te istodobno iskoristiti pozitivan zamah za jačanje naših gospodarstava. Produbljivanje jedinstvenog tržišta i snažna trgovinska politika dva su načina za postizanje tih ciljeva.

Dublje i pravednije jedinstveno tržište bit će ključno za stvaranje novih radnih mjesta, promicanje produktivnosti i osiguravanje privlačne klime za ulaganja i inovacije. U ožujku 2018. Europsko vijeće na vrh je dnevnog reda stavilo razvoj jedinstvenog tržišta koje je otporno na izazove budućnosti, pri čemu su čelnici EU-a utvrdili ključne elemente, i to jedinstveno digitalno tržište, uniju tržišta kapitala i energetsku uniju koja funkcionira te pozvali na dovršetak i učinkovitu provedbu mjera koje su već dogovorene. Krajem 2017. i početkom 2018. Europsko vijeće stavilo je poseban naglasak na jedinstveno digitalno tržište i potvrdilo da je spremno poduzeti sve što je potrebno da bi Europa postala digitalna, uključujući i u području revolucionarnih inovacija i velike količine podataka. S obzirom na veličinu i raznolikost europskog tržišta, to je izazov. No, Europsko vijeće održavat će politički pritisak u tom području, prevladavajući zastoje i pružajući nove smjernice gdje god je to potrebno.

Iako postoje sve veće naznake protekcionizma, EU mora intenzivirati trgovinske pregovore diljem svijeta. Trgovina je i dalje ključna za gospodarski uspjeh Europe i EU snažno podupire slobodnu i poštenu trgovinu te otvoreni trgovinski sustav utemeljen na pravilima. EU je u 2017. nastavio s radom na ambicioznom programu za otvaranje tržišta, uključujući provedbu novog sveobuhvatnog gospodarskog i trgovinskog sporazuma (CETA)

Predsjednik Euroskupine Mário Centeno i predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi.

15

s Kanadom, politički dogovor o novom trgovinskom paktu s Japanom te znatan napredak u pregovorima s Meksikom i zemljama Mercosura.

Bitka za CETA-u bila je vrlo emotivna. Današnji je populizam poput virusa i stvarnost u kojoj činjenice nisu važne i politika za koju istina ne igra nikakvu ulogu predstavljaju velik izazov na objema stranama Atlantika. No, CETA je znak da zapadna zajednica još uvijek ima snage i odlučnosti za suprotstavljanje fatalističkim izjavama o našoj propasti.

EU je ojačao svoje antidampinške alate kako bi se građane zaštitilo od nepoštene trgovine, kako je dogovoreno na sastanku na vrhu u Bratislavi u 2016. Građani moraju vidjeti da se trgovinski sporazumi u pregovorima dogovaraju radi općeg dobra te da je uspostavljena učinkovita obrana za rješavanje zlouporaba. Međutim, čelnici EU-a također su bili jasni na sastanku Europskog vijeća u ožujku 2018., usred govorkanja o globalnom trgovinskom sukobu koji se zaoštrava: Unija će žestoko braniti otvoreni, multilateralni sustav međunarodne trgovine utemeljen na pravilima, u čijem je središtu Svjetska trgovinska organizacija (WTO). Predsjednik Donald Trump izjavio je: „Trgovinski

ratovi dobri su i lako ih je dobiti”. No istina je da su trgovinski ratovi loši i da ih je lako izgubiti. Cilj je EU-a održati svjetsku trgovinu živom te, ako je to potrebno, zaštititi europske građane razmjernim reakcijama. EU bi trebao iskoristiti promjenu u strategiji SAD-a kako bi intenzivirao pregovore sa zainteresiranim partnerima i ne bi trebao napustiti svoju ulogu trgovinske supersile. Gospodine predsjedniče, trgujte, nemojte ratovati.

Poboljšavanje funkcioniranja ekonomske i monetarne unije (EMU) ključno je za Europsku uniju. To je presudno za 19 zemalja europodručja, ali i za svaku drugu državu članicu i Uniju kao cjelinu. Došlo je vrijeme za jačanje postojećih alata kao što je bankovna unija i dodatno razvijanje Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM), kao i za istraživanje mogućnosti koje ne uživaju široku potporu, kao što je fiskalni kapacitet europodručja. Čelnici su prve odluke u tom pogledu donijeli na sastanku na vrhu država europodručja u lipnju 2018. Konkretno, složili smo se o tome da će se ESM-om osigurati zajednički zaštitni mehanizam za Jedinstveni fond za sanaciju. Naša bankovna unija stoga će postati mnogo snažnija. Neki bi mogli reći da je to premalo i prekasno. No činjenica je da smo nakon nekoliko godina zastoja ponovno učinkovito pokrenuli postupak produbljenja EMU-a.

Donald Tusk @eucopresident · 30. listopada 2016.Bitka za CETA-u bila je vrlo emotivna. Stvarnost u kojoj činjenice nisu važne i politika za koju istina ne igra nikakvu ulogu predstavljaju velik izazov na objema stranama Atlantika. Današnje odluke znak su da zapadna zajednica još uvijek ima snage i odlučnosti za suprotstavljanje fatalističkim izjavama o našoj propasti. #EUCanada

16

Suočavanje s geopolitičkom stvarnosti

Trenutačni vanjski izazovi za EU opasniji su nego ikad prije, a geopolitička situacija koja se mijenja čini našu budućnost nepredvidivom. To uključuje Kinu koja je sve više samosvjesna i sve većeg apetita; rusku agresivnu politiku prema Ukrajini i drugim susjednim zemljama; ratove, terorizam i anarhiju na Bliskom istoku i u Africi, u čemu radikalni islamizam ima glavnu ulogu; kao i zabrinjavajuće izjave trenutačne američke

administracije. Zemlje EU-a samo zajedno mogu biti u potpunosti neovisne. Dezintegracija će samo dovesti do ovisnosti o SAD-u, Rusiji ili Kini. Za razumne, odgovorne domoljube koji žele suverenost svojih naroda nema bolje alternative od ujedinjene Europe.

Hirovita asertivnost SAD-a u pogledu trgovine, Irana, klimatskih promjena i drugih pitanja stavila je Europsku uniju u posebno težak položaj, s obzirom

Prvi sastanak predsjednika Tuska i predsjednika SAD-a u Bruxellesu 25. svibnja 2017.

17

na to da se često čini da nova administracija dovodi u pitanje posljednjih 70 godina američke vanjske politike. Uz Brexit, to ukazuje na najozbiljniju krizu modernoga doba: slabljenje, ako ne i gubitak, vjere u trajnost i svrhu političke zajednice Zapada, koja nije određena geografijom već vrijednostima, načelima i vjerom u pluralističke institucije. Neovisno o tome, ne smijemo se predati onima koji žele oslabiti ili dokinuti transatlantske veze jer bez njih red i mir u svijetu ne mogu opstati. Moja poruka predsjedniku Trumpu glasi: vrijednosti i načela na prvome mjestu! Danas je naša najvažnija zadaća konsolidirati slobodni svijet oko zapadnih vrijednosti, a ne samo interesa.

U pogledu Rusije, u zadnjim dvjema godinama pokazala su se pojedinačna iskustva nekoliko europskih zemalja, od kampanja širenja dezinformacija, kibernapada te uplitanja u političke procese u EU-u i drugdje do kršenja zračnog prostora i poticanja sukoba među zajednicama u Ukrajini, na Balkanu i drugdje. Pokušaj ubojstva bojnim otrovom Sergeja Skripalja i njegove kćeri na britanskom tlu u ožujku 2018., kao i stalni signali o ulozi Rusije u Brexitu, izazvao je ozbiljna i hitna pitanja.

Čelnici EU-a slažu se da je u pristupu Rusiji naša najveća snaga europsko jedinstvo. Europski čelnici jednoglasno su najoštrije osudili napad u Salisburyju, a nekoliko zemalja, uključujući SAD, protjeralo je ruske diplomate za koje se smatralo da su uključeni u aktivnosti prikupljanja obavještajnih podataka. EU je bio ujedinjen s narodom Ukrajine protiv ruske agresije u posljednjim četirima godinama

te će i dalje biti ustrajan u pogledu sankcija dok Rusija ne ispoštuje mirovne sporazume koje je sklopila u Minsku u veljači 2015. Sporazum o pridruživanju između EU-a i Ukrajine u potpunosti je stupio na snagu krajem 2017., čime su znatno potaknuti trgovina i kontakti među ljudima.

Naš cilj nije povećanje napetosti u odnosima s Rusijom. No za održavanje odnosa sa zemljom koja energično i usmjereno nastoji oslabiti i podijeliti EU potrebno je trijezno procijeniti stvarnost i ne gajiti nikakve iluzije. Dugoročni cilj i dalje je pronalaženje modusa vivendi. To znači ustrajanje na vrijednostima i interesima EU-a, ali isto tako i spremnost na dijalog.

Predsjednik Tusk obraća se u ime EU-a Općoj skupštini Ujedinjenih naroda 20. rujna 2017.

Donald Tusk @eucopresident · 20. rujna 2017.Mnogi smatraju da UN okuplja one koji ne odustaju od etičkog pristupa u politici radi egoističnih interesa. Pokažimo im da je njihovo povjerenje opravdano.

18

Međunarodni sastanci na vrhu i sastanci.

1. predsjednik Côte d’Ivoirea Alassane Outtara, predsjednik Tusk i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker; 2. predsjednik Tusk i predsjednik Mongolije Tsakhiagiin Elbegdorj; 3. kanadski premijer Justin Trudeau, premijerka Ujedinjene Kraljevine Theresa May i predsjednik Tusk; 4. grenlandski premijer Kim Kielsen i predsjednik Tusk; 5. malezijski premijer Razak Mohammad, prva državna savjetnica Mjanmara/Burme Aung San Suu Kyi, tajlandski premijer Prayuth Chan-O-Cha, vijetnamski ministar i predsjednik Ureda vlade Mai Tien Dung , predsjednik Tusk, filipinski predsjednik Rodrigo Duterte, singapurski ministar vanjskih poslova Vivian Balakrishnan, drugi ministar financija Bruneja Rahman Ibrahim, kambodžanski premijer Hun Sen, indonezijski predsjednik Joko Widodo, laoski ministar pri Uredu premijera Alounkeo Kittikhoun; 6. predsjednik Tusk i japanski premijer Shinzō Abe; 7. predsjednik Tusk i papa Franjo; 8. predsjednik Tusk u Općoj skupštini UN-a; 9. predsjednik Tusk u posjeti Beogradu; 10. predsjednik Tusk i kineski premijer Li Keqiang ; 11. predsjednik SAD-a Donald Trump i predsjednik Tusk; 12. liberijski predsjednik George Weah i predsjednik Tusk.

1

4

7

10

2

5

8

11

3

6

9

12

19

Zapadni Balkan sastavni je dio Europe i pripada našoj zajednici. U svibnju 2018. EU je održao plodan sastanak EU-a i zapadnog Balkana, prvi takav sastanak u 15 godina. Na sastanku je potvrđena naša zajednička predanost europskoj perspektivi za cijelu regiju te je utvrđen program prioriteta za poticanje ljudskih, gospodarskih, digitalnih i infrastrukturnih veza s tom regijom i unutar nje. Europska unija najpouzdaniji je partner cijelog zapadnog Balkana i to će i ostati.

Na sastancima skupine G-7 u Ise-Shimi, Taormini i Charlevoixu te na Općoj skupštini UN-a prioritet EU-a bio je braniti međunarodni poredak utemeljen

na pravilima koji je u opasnosti, uključujući svjetski trgovinski sustav. U svijetu bez pravila pobjeđuju najjači i najsuroviji. Ujedinjeni narodi najbolje su oruđe koje imamo za rješavanje, na globalnoj razini, sukoba, gladi, prisilnog raseljavanja, terorizma i povratka nuklearnim napetostima koji vladaju danas. Stvaranje EU-a i UN-a bilo je odgovor na teške zločine iz Drugog svjetskog rata i EU će uvijek odlučno reagirati protiv zla, nasilja i bezakonja. Iz tog razloga EU i njegove države članice izdvajaju sredstva kojima se pokriva otprilike jedna trećina proračuna UN-a, daju trećinu doprinosa za mirotvorne napore UN-a

Sastanak čelnika EU-a i zapadnog Balkana u Sofiji 16. svibnja 2018. s ciljem razmatranja pitanja integracija s regijom i unutar nje, uključujući ključna područja infrastrukturne i digitalne povezanosti.

Donald Tusk @eucopresident · 17. svibnja 2018.Po meni je EU jedina budućnost za zapadni Balkan. Nema alternative, nema plana B. Zapadni Balkan integralni je dio Europe i pripada našoj zajednici.

20

Sastanak predsjednika Tuska i zapovjednika estonskih obrambenih snaga generala Rihoja Terrasa s europskim vojnim osobljem

prilikom pokretanja PESCO-a 14. prosinca 2017.

Čelnici skupine G-7 u Taormini, na Siciliji, svibanj 2017.

te doniraju polovicu svih dobrovoljnih priloga UN-ovim fondovima i programima. Mnogi smatraju da UN okuplja one koji ne odustaju od etičkog pristupa u politici radi egoističnih interesa. Pokažimo im da je njihovo povjerenje opravdano.

Odluka Vijeća sigurnosti UN-a od 11. rujna 2017. o sankcijama protiv Sjeverne Koreje zbog provođenja dodatnih nuklearnih pokusa bila je ispravna. Nijednom režimu ne bi se smjelo dopustiti da potkopava globalni režim neširenja oružja ili prijeti miroljubivim zemljama. Na zasjedanju Opće skupštine UN-a u tom mjesecu Europska unija, zajedno s našim bliskim prijateljima i strateškim partnerima Japanom i Južnom Korejom, pozvala je na mirnu denuklearizaciju Korejskog poluotoka. Stajalište EU-a o Zajedničkom sveobuhvatnom akcijskom planu s Iranom također je jasno: Europa će poštovati dogovor sve dok ga se Iran potpuno pridržava.

Europska unija najveći je ulagač, trgovinski partner, donator razvojne pomoći i pružatelj humanitarne pomoći kojeg Afrika ima, te najviše doprinosi miru i sigurnosti u Africi. Na 5. sastanku na vrhu Afričke unije i Europske unije u Abidjanu, Côte d’Ivoire, u studenome 2017., i afrički i europski čelnici ponovno su potvrdili zajedničku odlučnost da kao partneri rade zajedno na izazovima u širokom rasponu područja, od sigurnosti i borbe protiv terorizma do gospodarskog rasta i stvaranja radnih mjesta, osobito za mlade. Svi čelnici, i afrički i europski, prihvatili su načelo da su migracije zajednička odgovornost te da su u interesu svih humanije zakonite migracije, koje su održive i pod većom kontrolom.

Donald Tusk @eucopresident · 14. prosinca 2017.Danas san postaje stvarnost. #PESCO je praktičan izraz naše volje da izgradimo europsku obranu. Dobra vijest za EU i naše saveznike. A loša vijest za naše neprijatelje.

21

U 2017. poražena je takozvana Islamska država kao teritorijalna jedinica. No, opetovani teroristički napadi u Europi i drugdje pokazuju da je prijetnja nasilnog islamizma i dalje prisutna. U borbi protiv terorizma i nasilnog ekstremizma Zapad i njegovi saveznici moraju biti odlučniji nego teroristi i ekstremisti. U pogledu stranih boraca, početkom 2017. godine europske zemlje uvele su sustavne provjere baza podataka kako bi se bolje detektirali oni koji pokušavaju ući u Uniju te provode sveobuhvatnu nadogradnju granične infrastrukture Unije. Nakon rasprava na sastanku skupine G-7 u Taormini čelnici EU-a jasno su izrazili svoja očekivanja da poduzeća u sektoru društvenih medija i internetska industrija moraju u potpunosti sudjelovati u sprečavanju terorističke radikalizacije na internetu. Facebook, Twitter i Google ozbiljno surađuju s europskim dužnosnicima na postizanju tog cilja, pod okriljem internetskog foruma EU-a.

Od terorizma do hibridnog rata i sukoba u europskom susjedstvu, svijet je postao opasnije mjesto.

Europski čelnici imaju odgovornost pokazati građanima da su vlade sposobne nositi se s vanjskim događajima koji mogu biti ogromnih razmjera, a ponekad i užasavati. U prosincu 2017. ostvaren je san kada je 25 država članica uspostavilo stalnu strukturiranu suradnju u obrani, takozvani PESCO, praktičan izraz naše volje da izgradimo europsku obranu. PESCO je dobra vijest za EU i njegove saveznike, a loša vijest za naše neprijatelje.

Jakom europskom obranom jača i NATO. Nakon potpisivanja zajedničke izjave EU-a i NATO-a u srpnju 2016., glavni tajnik Jens Stoltenberg i ja radili smo na jačanju strateškog partnerstva između Europske unije i Sjevernoatlantskog saveza. Naša suradnja strateški je prioritet. Jedinstvo vrijednosti i svrhe naša je najveća snaga.

Predsjednik Tusk u Bruxellesu raspravlja s glavnim tajnikom Jensom Stoltenbergom o vezama EU-a i NATO-a, 8. svibnja 2018.

Donald Tusk @eucopresident · 16. svibnja 2018.Ako se osvrnemo na najnovije odluke @realDonaldTrump moglo bi se čak pomisliti: uz takve prijatelje, kome trebaju neprijatelji. Ali iskreno, EU bi trebao biti zahvalan. Zahvaljujući njemu više nemamo iluzija. Postali smo svjesni da, ako nam je potrebna pomoć, možemo računati samo na sebe. Europa mora učiniti sve što je u njezinoj moći da bi unatoč sadašnjem raspoloženju zaštitila transatlantske veze. Istodobno, međutim, moramo biti spremni za scenarije u kojima ćemo morati djelovati sami.

22

Pripreme i iza kulisa u zgradama Vijeća.

23

Zaključak

Samo ujedinjena Europa može biti suverena Europa. Pravi temelj tog jedinstva nije birokratski model. Skup je to zajedničkih vrijednosti i demokratskih standarda koji se moraju poštovati, i to su ljudska prava i građanske slobode, sloboda govora i okupljanja, sustavi provjera i ravnoteža te vladavina prava. Radi se o prepoznavanju Europe kao teritorijalne, kulturne i političke zajednice, koja nije ni bolja ni lošija od ostatka svijeta, ali se od njega razlikuje.

Danas se moramo sjetiti zaboravljenih istina: Europa se ujedinila kako bi se izbjegla još jedna povijesna katastrofa i razdoblja europskog jedinstva uvijek su najbolja razdoblja kontinenta. Ako je Europa snažna, snažne su i naše zemlje. Europa će kao političko tijelo ili biti ujedinjena ili neće postojati. Ugovorima iz Rima započet je proces povratka europskih zemalja na put slobode i blagostanja, na istoku i na zapadu.

Postignućima u razdoblju obuhvaćenom u ovom izvješću, kao što su upravljanje Brexitom, ograničavanje migracijskih tokova, otvaranje globalnog tržišta i rad na jačoj europskoj obrani, pokazano je kako su čelnici EU-a tijekom posljednjih dviju godina uspješno pomirili dinamičnost i jedinstvo Europe na način da su istodobno bili ambiciozni i držali se zajedno. Kao što poslovica kaže: „Ako želiš ići brzo, idi sam. Ako želiš ići daleko, idi zajedno s drugima”.

Vjerujem u liberalnu demokraciju, iako je nesavršena i krhka, nedovoljno cijenjena i zlorabljena, ponekad

i nebranjena, ali svejedno bez alternative. Obrana naših liberalnih demokracija naša je prva, druga i treća obveza. Liberalna demokracija nije sinonim slabosti. No, moramo imati na umu da je pravda bez sile nemoćna, a da je sila bez pravde tiranija.

Jasno rečeno: neće biti Europe kakvu poznajemo ako ne postoje granice i izvršavanje zakonodavstva, i neće biti Europe kakvu želimo ako je iznutra preuzmu naši politički barbari. Shvaćanje da imamo zajedničku granicu i teritorij mora nas ponovno ujediniti, a ne zauvijek podijeliti. Trebali bismo pokušati pomiriti potrebu za sigurnošću i slobodu te potrebu za kontrolom i otvorenost. Samo će mudra sinteza biti naša pobjeda.

Donald TuskPredsjednik Europskog vijeća

25

Sastanci Europskog vijeća – od svibnja 2016. do lipnja 2018.

Europsko vijeće, 28. lipnja 2016.

Neformalni sastanak 27 šefova država ili vlada, 29. lipnja 2016.

Neformalni sastanak 27 šefova država ili vlada, Bratislava, 16. rujna 2016.

Europsko vijeće, 20. i 21. listopada 2016.

Europsko vijeće, 15. prosinca 2016.

Neformalni sastanak 27 šefova država ili vlada, 15. prosinca 2016.

Neformalni sastanak šefova država ili vlada, Malta, 3. veljače 2017.

Europsko vijeće, 9. ožujka 2017.

Neformalni sastanak šefova država ili vlada, 10. ožujka 2017.

60. obljetnica Ugovorâ iz Rima, 25. ožujka 2017.

Izvanredni sastanak Europskog vijeća (članak 50.), 29. travnja 2017.

Europsko vijeće (članak 50.), 22. lipnja 2017.

Europsko vijeće, 22. i 23. lipnja 2017.

Neformalni sastanak šefova država ili vlada, Tallinn, 28. rujna 2017.

Europsko vijeće, 19. listopada 2017.

Europsko vijeće (članak 50.), 20. listopada 2017.

Neformalni sastanak šefova država ili vlada, Göteborg, 17. studenoga 2017.

Europsko vijeće, 14. prosinca 2017.

Sastanak na vrhu država europodručja, 15. prosinca 2017.

Europsko vijeće (članak 50.), 15. prosinca 2017.

Neformalni sastanak 27 šefova država ili vlada, 23. veljače 2018.

Europsko vijeće, 22. ožujka 2018.

Europsko vijeće (članak 50.), 23. ožujka 2018.

Sastanak na vrhu država europodručja, 23. ožujka 2018.

Neformalni sastanak 28 šefova država ili vlada, Sofija, 16. svibnja 2018.

Europsko vijeće, 28. lipnja 2018.

Europsko vijeće (članak 50.), 29. lipnja 2018.

Sastanak na vrhu država europodručja, 29. lipnja 2018.

26

Zaključci Europskog vijeća, izjave šefova država ili vlada te odabrani govori predsjednika Tuska

Govor predsjednika Donalda Tuska prije sastanka na vrhu skupine G-7 u Ise-Shimi u Japanu, 26. svibnja 2016. 28

Izjava čelnikâ EU-a i nizozemskog predsjedništva o ishodu referenduma u Ujedinjenoj Kraljevini, 24. lipnja 2016. 29

Zaključci Europskog vijeća, 28. lipnja 2016. 30

Izjava – Neformalni sastanak 27 šefova država ili vlada, 29. lipnja 2016. 33

Zajednička izjava predsjednika Europskog vijeća, predsjednika Europske komisije i glavnog tajnika Organizacije sjevernoatlantskog ugovora, 8. srpnja 2016. 34

Izjava predsjednika Europskog vijeća, predsjednika Europske komisije i visoke predstavnice EU-a u ime država članica EU-a prisutnih na sastanku na vrhu ASEM-a o stanju u Turskoj, 16. srpnja 2016. 35

Komentari predsjednika Donalda Tuska prije sastanka na vrhu skupine G-20 u Hangzhouu u Kini, 4. rujna 2016. 36

Pismo predsjednika Donalda Tuska uoči neformalnog sastanka 27 šefova država ili vlada u Bratislavi, 13. rujna 2016. 37

Izjava iz Bratislave – Neformalni sastanak 27 šefova država ili vlada, 16. rujna 2016. 39

Zaključci Europskog vijeća, 20. i 21. listopada 2016. 41

Zaključci Europskog vijeća, 15. prosinca 2016. 44

Izjava – Neformalni sastanak 27 šefova država ili vlada, 15. prosinca 2016. 48

Pismo predsjednika Donalda Tuska šefovima država ili vlada 27 država članica EU-a uoči neformalnog sastanka čelnika država ili vlada u Malti, 31. siječnja 2017. 49

Izjava iz Malte – Neformalni sastanak šefova država ili vlada, 3. veljače 2017. 51

Zaključci predsjednika Europskog vijeća, 9. ožujka 2017. 53

27

Rimska deklaracija čelnika 27 država članica te Europskog vijeća, Europskog parlamenta i Europske komisije, 25. ožujka 2017. 55

Izjava Europskog vijeća (članak 50.) o obavijesti Ujedinjene Kraljevine, 29. ožujka 2017. 57

Izjava predsjednika Donalda Tuska o idućim koracima slijedom obavijesti Ujedinjene Kraljevine, 31. ožujka 2017. 58

Smjernice – Izvanredni sastanak Europskog vijeća (članak 50.), 29. travnja 2017. 59

Komentari predsjednika Donalda Tuska prije sastanka na vrhu skupine G-7 u Taormini u Italiji, 26. svibnja 2017. 62

Zaključci Europskog vijeća, 22. i 23. lipnja 2017. 63

Komentari predsjednika Donalda Tuska prije sastanka na vrhu skupine G-20 u Hamburgu u Njemačkoj, 7. srpnja 2017. 67

Zaključci Europskog vijeća, 19. listopada 2017. 68

Zaključci Europskog vijeća (članak 50.), 20. listopada 2017. 71

Zaključci Europskog vijeća, 14. prosinca 2017. 72

Smjernice – Europsko vijeće (članak 50.), 15. prosinca 2017. 74

Zaključci Europskog vijeća, 22. ožujka 2018. 76

Smjernice – Europsko vijeće (članak 50.), 23. ožujka 2018. 78

Komentari predsjednika Donalda Tuska uoči sastanka na vrhu EU-a i zapadnog Balkana, 16. svibnja 2018. 81

Zaključci Europskog vijeća, 28. lipnja 2018. 82

Zaključci Europskog vijeća (članak 50.), 29. lipnja 2018. 86

Izjava sa sastanka na vrhu država europodručja, 29. lipnja 2018. 87

28

GOVOR PREDSJEDNIKA DONALDA TUSKA PRIJE SASTANKA NA VRHU SKUPINE

G-7 U ISE-SHIMI U JAPANU, 26. SVIBNJA 2016.

Dobro jutro,dopustite mi da započnem s kratkim osvrtom na povijest. S obzirom na to da smo ovdje u Japanu na sastanku na vrhu zemalja članica skupine G-7, koje dijele zajedničke vrijednosti demokracije, slobode i vladavine prava, ne bismo nikada smjeli zaboraviti da je ta suradnja rezultat lekcija koje smo naučili od mračne prošlosti. Prije 71 godinu još smo međusobno ratovali u ratu čija su cijena bili deseci milijuna života diljem svijeta. Međutim, danas se obvezujemo na izgradnju sigurnijeg svijeta za sve.Skupina G-7 najjači je branitelj međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima ne zato što želimo zaštititi bogate, nego zato što pravila postoje prvenstveno kako bi se zaštitili slabiji, dok u svijetu bez pravila pobjeđuju najjači i najbrutalniji. Tu jednostavnu istinu ne smijemo zaboraviti; pogotovo danas, kada je u pitanje dovedeno poštovanje globalnog poretka utemeljenog na pravilima. Primjer zemalja članica skupine G-7, odnosno naša sposobnost međusobnog natjecanja, ali i suradnje, te uzimanja u obzir drugih interesa, a ne samo naših vlastitih, trebao bi inspirirati druge.Dopustite da se sada posvetim pitanju migracijske i izbjegličke krize. Svjesni smo da je zbog geografske situacije najveća odgovornost na Europi te da će tako i ostati. Međutim, također bismo željeli da globalna zajednica pokaže solidarnost i prepozna činjenicu da se radi o globalnoj krizi. Stoga ćemo tražiti potporu od naših partnera iz skupine G-7 u trima dimenzijama.Prvo, da se obvežu na povećanje globalne pomoći kako bi se zadovoljile neposredne i dugoročne potrebe izbjeglica i zajednica domaćina. Međunarodna zajednica trebala bi priznati da, kada Turska, Libanon i Jordan pomažu izbjeglicama, te zemlje zapravo osiguravaju globalno javno dobro, a to javno dobro mora financirati globalna zajednica.Drugo, da skupina G-7 potakne međunarodne financijske institucije i druge donatore da povećaju svoju pomoć. U tom su nam pogledu svima uzor sredstva koja EU izdvaja za Siriju, Afriku i Tursku, kao i rad Europske investicijske banke.Treće, da skupina G-7 potakne uspostavu programa preseljenja i drugih zakonitih oblika migracija diljem svijeta. Kao što znate, Europa čini puno i drago nam je što možemo podijeliti svoja iskustva. Međutim, svijet se suočava s najvećim brojem izbjeglica, tražitelja azila i interno raseljenih osoba od Drugog svjetskog rata. Zato je potrebno učiniti više kako bi se omogućili zakoniti migracijski kanali. Oni koji nas kritiziraju trebali bi radije razmisliti o tome kako povećati svoju pomoć jer ono što Europa pruža već je zaista mnogo.U svim prethodno navedenim trima dimenzijama potrebno nam je vodstvo skupine G-7. Iskreno govoreći, ako mi ne preuzmemo vodeću ulogu u upravljanju ovom krizom, nitko

to neće učiniti. Pozvat ću čelnike zemalja članica skupine G-7 da prihvate taj izazov.Prije dvije godine, kada je sukob u Ukrajini izbio, skupina G-7 pokazala je jedinstvo s Europom. Ostajemo ujedinjeni tijekom tog sukoba. Europska unija, kao i sve članice skupine G-7, i dalje vjeruje da se ta kriza može riješiti samo ako se u potpunosti poštuje međunarodno pravo, a posebno zakonska obveza poštovanja suvereniteta, teritorijalne cjelovitosti i neovisnosti Ukrajine. Želim jasno istaknuti da će naš stav prema Rusiji, što uključuje gospodarske sankcije, ostati nepromijenjen sve dok se sporazumi iz Minska u potpunosti ne provedu. Nažalost, napredak u pogledu provedbe sporazuma iz Minska puno je manji od onoga kojemu smo se nadali prije godinu dana u Elmauu.Što se tiče međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima, htio bih istaknuti da ga se treba poštovati ne samo u Ukrajini, nego i u svim dijelovima svijeta, i to ne samo na kopnu, nego i na moru. Politika skupine G-7 jasna je: zahtjevi u pogledu morskog ili kopnenog državnog područja trebali bi biti utemeljeni na međunarodnom pravu, a sve bi eventualne sporove trebalo rješavati mirnim putem. Jednostrana djelovanja i uporaba sile ili prisile neće se prihvaćati.Konačno, dopustite da se osvrnem na stanje u Europi. Drago mi je što mogu reći da se dogovorom Euroskupine šalje snažna poruka stabilnosti za Grčku, za europodručje, ali i za svjetsko gospodarstvo. Htio bih zahvaliti grčkom narodu, a posebno predsjedniku vlade Aleksisu Ciprasu, na njihovoj odlučnosti da prekinu krizu reformiranjem zemlje. Grčka tragedija neće se ponoviti.Na sastanku na vrhu skupine G-7 raspravljat ćemo o britanskom ostanku u  EU-u ili  izlasku iz njega. Znate da se nadam pozitivnom ishodu i uvjeravam vas da svi čelnici zemalja članica skupine G-7 na ovom sastanku imaju isto mišljenje.Prije nego što završim, dopustite da još nešto istaknem. Test naše vjerodostojnosti kao skupine G-7 naša je sposobnost da branimo vrijednosti koje dijelimo. Taj test proći ćemo samo ako izrazimo jasan i čvrst stav o svim temama naših rasprava ovdje u Ise-Shimi. To se posebno odnosi na pitanje pomorske sigurnosti u Južnom i Istočnom kineskom moru, pitanje Rusije i Ukrajine te slobodnu i poštenu trgovinu. Ako ćemo braniti naše zajedničke vrijednosti, trenutačno nije dovoljno samo vjerovati u njih. Moramo ih biti spremni i zaštititi. Pravi izazov još je veći zato što te vrijednosti ne dovode u pitanje samo države koje podrivaju međunarodni poredak utemeljen na pravilima, nego i protivnici iz naših vlastitih zemalja. Naši unutarnji protivnici sudit će i o našoj sposobnosti da branimo te vrijednosti. Zbog toga moramo biti zaista čvrsti.Hvala.

29

IZJAVA ČELNIKÂ EU-a I NIZOZEMSKOG PREDSJEDNIŠTVA O ISHODU

REFERENDUMA U UJEDINJENOJ KRALJEVINI, 24. LIPNJA 2016.

Predsjednik Tusk, predsjednik Schulz i predsjednik vlade Mark Rutte sastali su se jutros u Bruxellesu na poziv predsjednika Europske komisije Junckera. Raspravljal i su o  ishodu referenduma u Ujedinjenoj Kraljevini i dali sljedeću zajedničku izjavu:Građani Ujedinjene Kraljevine u slobodnom su i demokratskom procesu izrazili želju da napuste Europsku uniju. Žalimo zbog te odluke, ali poštujemo je.To je situacija bez presedana, no ujedinjeni smo u odgovoru na nju. Bit ćemo odlučni i zagovarati temeljne vrijednosti EU-a, odnosno promicanje mira i dobrobiti njegovih naroda. Unija 27 država članica i dalje će postojati. Unija je okvir naše zajedničke političke budućnosti. Međusobno smo vezani poviješću, zemljopisom i zajedničkim interesima te ćemo na toj osnovi razvijati suradnju. Zajedno ćemo se uhvatiti ukoštac sa zajedničkim izazovima kako bismo potakli rast i blagostanje te svojim građanima osigurali sigurno i zaštićeno okruženje. Institucije će se posve posvetiti svojoj ulozi u tom nastojanju.Sada očekujemo da vlada Ujedinjene K raljevine što prije primijeni tu odluku svojih građana, koliko god bolan taj postupak bio. Bilo kakvo odgađanje moglo bi bespotrebno

produljiti nesigurnost. Imamo pravila kako bismo se s time uredno nosili. U članku 50. Ugovora o Europskoj uniji utvrđen je postupak koji je potrebno slijediti ako neka država članica odluči napustiti Europsku uniju. Spremni smo brzo pokrenuti pregovore s  Ujedinjenom K raljevinom u  vezi s  uvjetima njezina povlačenja iz Europske unije. Dok ne završi postupak pregovora, Ujedinjena Kraljevina ostaje članica Europske unije, sa svim pravima i obvezama koji iz toga proizlaze. U skladu s Ugovorima, koje je Ujedinjena Kraljevina ratificirala, pravo EU-a u potpunosti se primjenjuje na Ujedinjenu Kraljevinu i u njoj sve dok ne prestane biti članica.Kao što je dogovoreno, „Novo rješenje za Ujedinjenu Kraljevinu unutar Europske unije”, doneseno na sastanku Europskog vijeća 18. i 19. veljače 2016., neće stupiti na snagu i prestaje postojati. Neće biti novih pregovora.Što se tiče Ujedinjene Kraljevine, nadamo se da će u budućnosti biti blizak partner Europske unije. Očekujemo da će Ujedinjena Kraljevina oblikovati svoje prijedloge u tom pogledu. Svaki sporazum koji će se sklopiti s Ujedinjenom Kraljevinom kao trećom zemljom morat će odražavati interese obiju strana i biti uravnotežen u smislu prava i obveza.

30

ZAKLJUČCI EUROPSKOG VIJEĆA, 28. LIPNJA 2016.

I. MIGR ACIJE1. Nakon odluke o  potpunoj primjeni Zakonika

o  schengenskim granicama i  provedbe Izjave EU-a i Turske od 18. ožujka 2016. prelasci iz Turske na grčke otoke naglo su se smanjili i sada su gotovo prestali. Važno je nastaviti s aktivnim radom kako bi se dodatno stabilizirala situacija i osiguralo održivo rješenje. Zakonodavstvom o postupanju sa Sirijcima i državljanima drugih zemalja koje je Turska nedavno donijela omogućuje se vraćanje migranata u Tursku uz potpuno poštovanje odredaba o nedopuštenosti u skladu s Direktivom o postupcima azila. Obje su strane ostvarile znatan napredak u provedbi čitavog niza mjera iz Izjave EU-a i Turske te Europsko vijeće iščekuje daljnje odlučno djelovanje. Europsko vijeće podsjeća na potrebu pružanja kontinuirane potpore zemljama zapadnog Balkana, među ostalim i u njihovoj borbi protiv krijumčara, kao i za daljnjim oprezom zbog mogućeg razvoja događaja na drugim rutama, a kako bi se moglo brzo i usklađeno djelovati. Daljnje je djelovanje potrebno kako bi se ubrzala provedba postojećih sustava premještanja i preseljenja.

2. U središnjem Sredozemlju tokovi uglavnom ekonomskih migranata i dalje su na prošlogodišnjoj razini. Tokovi se moraju smanjiti, čime će se spasiti ljudski životi i onemogućiti model poslovanja krijumčara. Odgovarajući sigurnosni postupci moraju se u potpunosti primjenjivati kako bi se osigurala potpuna kontrola nad vanjskim granicama. Za ostvarenje brzih rezultata u  pogledu sprečavanja nezakonitih migracija i vraćanja nezakonitih migranata potreban je učinkovit okvir za partnerstvo i suradnju s pojedinim zemljama podrijetla ili tranzita. Time će se doprinijeti provedbi Akcijskog plana iz Vallette, koju bi trebalo ojačati. Nadovezujući se na komunikaciju Komisije EU će na temelju djelotvornih poticaja i odgovarajuće uvjetovanosti te počevši od ograničenog broja prioritetnih zemalja podrijetla i tranzita uspostaviti i brzo provesti taj okvir sa sljedećim ciljevima:• ostvarivanje specifičnih i mjerljivih rezultata u pogledu

brzog i operativnog vraćanja nezakonitih migranata, među ostalim primjenom privremenih sporazuma dok se ne zaključe punopravni sporazumi o ponovnom prihvatu,

• stvaranje i primjena potrebnog utjecaja koristeći se svim relevantnim politikama, instrumentima i alatima EU-a, među ostalim razvojem i trgovinom,

• korištenje i onim elementima koji su u nadležnosti država članica te nastojanje da se ostvari sinergija

s državama članicama u pogledu odnosa s određenim zemljama.

Suradnja u području ponovnog prihvata i vraćanja bit će ključan ispit za partnerstvo između EU-a i tih partnera.

3. Visoka predstavnica će, također i  u svojoj ulozi potpredsjednice Komisije, predvoditi provedbu tog novog pristupa te osiguravati blisku i učinkovitu koordinaciju između institucija i službi EU-a te država članica kako bi se prvi paktovi zaključili do kraja godine. Vijeće i Komisija redovito će pratiti taj proces, procjenjivati njegove rezultate i podnositi izvješća Europskom vijeću.

4. Kao podršku navedenom pristupu potrebno je dosljedno mobilizirati sve relevantne instrumente i  izvore financiranja. Vijeće se poziva da brzo ispita prijedloge koje je Komisija izradila s tim ciljem. Nadalje:• Inicijativom Europske investicijske banke u južnom

susjedstvu i zemljama zapadnog Balkana, kao prvim korakom u  novom okviru za suradnju, potpomoći će se poticanje ulaganja u partnerskim zemljama te ta inicijativa ima našu punu potporu. Kako bi se ta inicijativa mogla provesti bez odlaganja, Vijeće se poziva da brzo istraži na koje se načine mogu osigurati potrebni resursi.

• Komisiju se poziva da do rujna 2016. predstavi prijedlog ambicioznog plana vanjskih ulaganja koji bi Europski parlament i Vijeće trebali što prije ispitati.

Treba osig urati komplementarnost među sv im navedenim inicijativama.

5. Navedeni pristup bit će dinamičan, a  prema potrebi primjenjivat će se i u drugim zemljama ili regijama, pri čemu će se u obzir uzeti migracijski tokovi.

6. EU i njegove države članice nastavit će rješavati temeljne uzroke nezakonitih migracija u bliskoj suradnji i duhu zajedničkog preuzimanja odgovornosti s  državama podrijetla.

7. Uoči predstojećeg sastanka na vrhu skupine  G-20 i  sastanka na visokoj razini Opće skupštine UN-a o masovnim kretanjima izbjeglica i migranata Europsko vijeće podsjeća da migracije predstavljaju globalni izazov koji zahtijeva snažan odgovor međunarodne zajednice.

8. Europsko vijeće nastavit će rješavati i pratiti sve aspekte sveobuhvatnog pristupa EU-a migracijskom izazovu, kako je navedeno u  zaključcima Europskog vijeća iz listopada 2015., te utvrđivati opće političke smjernice i prioritete. Podsjećajući na potrebu za jačanjem kontrole nad vanjskim granicama EU-a kako bi se ispunili ciljevi u području migracija i  sigurnosti, pozdravlja politički

31

dogovor između Europskog parlamenta i  Vijeća o prijedlogu o europskoj graničnoj i obalnoj straži te traži da se taj prijedlog donese bez odlaganja i brzo provede.

II. R ADNA MJESTA, R AST I ULAGANJA

Europski semestar9. Europsko vijeće u  načelu je odobrilo preporuke za

pojedine zemlje kako ih je dogovorilo Vijeće, čime se omogućuje zaključenje europskog semestra 2016.

Jedinstveno tržište10. Ostvarenje dubljeg i pravednijeg jedinstvenog tržišta bit

će ključno za stvaranje novih radnih mjesta, promicanje produktivnosti i osiguravanje privlačne klime za ulaganja i inovacije. Potrebno je da se čitava Europa na to ponovno usredotoči. Europsko vijeće poziva da se do 2018. dovrše i provedu različite strategije, među ostalim i o energiji, i akcijski planovi za jedinstveno tržište koje je predložila Komisija.

11. Europsko vijeće danas je donijelo plan kojim poziva na brz i odlučan napredak:• kako bi sve prednosti jedinstvenog digitalnog tržišta

bile dostupne svim dionicima putem: – prekogranične prenosivosti kojom će se građanima

EU-a omogućiti da pri putovanju u drugu zemlju imaju pristup digitalnim sadržajima koje su kupili ili na koje su se pretplatili u svojoj zemlji,

– uklanjanja prepreka e-trgovini, među ostalim neopravdanog geografskog blokiranja kojim se kupcima i korisnicima na internetu onemogućava pristup proizvodima ili uslugama na internetskim stranicama iz neke druge države članice i kupnja tih proizvoda ili usluga. Smanjenjem troškova dostave paketa i modernizacijom sustavâ PDV-a dodatno će se olakšati prekograničnu prodaju robe i usluga,

– pregleda veleprodajnog tržišta roaminga s ciljem ukidanja dodatnih naknada za roaming do lipnja 2017.,

– poziva vladama i  institucijama EU-a da ostvare ciljeve iz Akcijskog plana za e-upravu,

– reformi okvira za autorska prava i za audiovizualni sektor,

• kako bi se stvorili pravi uvjeti za poticanje novih poslovnih prilika putem:

– osiguravanja fiksnog i  bežičnog širokopojasnog pristupa vrlo visokog kapaciteta u čitavoj Europi, što je preduvjet za konkurentnost u budućnosti. Pregledom regulatornog okvira za telekomunikacije trebalo bi se potaknuti veća ulaganja u  mreže uz istodobno promicanje učinkovita tržišnog natjecanja i pravâ potrošača,

– uspješnije koordinacije uvjeta dodjeljivanja spektra zajedno s  pravodobnim oslobađanjem frekvencijskog pojasa od 700 MHz kako bi se doprinijelo osiguravanju vodeće uloge Europe u uvođenju mreža 5G,

– usklađivanja napora EU-a u području računalstva visokih performansi. U tom kontekstu Europsko vijeće iščekuje pokretanje važnog projekta od zajedničkog europskog interesa u tom području,

• kako bi se poduprlo pružatelje usluga koji nastoje proširiti poslovanje preko granica. Putovnicom za usluge, u skladu sa zaključcima Vijeća od 29. veljače 2016., poduzetnicima u ključnim sektorima omogućit će se da svoje usluge ponude u  drugim državama članicama, a da ne moraju prolaziti kroz nepotrebne postupke te će se njome doprinijeti promicanju inovacija,

• kako bi se poduzećima osigurao lakši pristup financiranju i poduprlo ulaganja u realno gospodarstvo postizanjem napretka u programu unije tržišta kapitala. Posebno brz napredak trebao bi se postići u  vezi s prijedlogom o pojednostavnjenju zahtjeva u pogledu prospekta kao i  s prijedlozima za jednostavnu, standardiziranu i transparentnu sekuritizaciju, o kojima dogovor treba postići do kraja 2016.,

• kako bi se žustro nastavilo provoditi napore s ciljem ostvarivanja bolje izrade propisa.

12. Vijeće će svake godine na sastanku u lipnju izvješćivati Europsko vijeće o  napretku ostvarenom na boljem povezivanju jedinstvenog tržišta u  svim njegovim aspektima. Boljom provedbom i primjenom postojećeg zakonodavstva dodatno će se pospješiti iskorištavanje prednosti ambicija europskog jedinstvenog tržišta.

Trgovina13. Predsjednik Europske komisije izvijestio je Europsko

vijeće o  trgovinskim pregovorima koji su u  tijeku. Europsko vijeće podsjeća na svoje prijašnje zaključke o trgovini i sektoru čelika te će o tom pitanju ponovno održati sveobuhvatnu raspravu na predstojećem sastanku u listopadu. U tom kontekstu Europsko vijeće poziva na brz dovršetak rada na instrumentima trgovinske zaštite.

Plan ulaganja (uključujući EFSU)14. Planom ulaganja za Europu, a posebno Europskim fondom

za strateška ulaganja (EFSU), već su ostvareni konkretni rezultati te se njima poduzima važan korak u  smjeru potpomaganja mobiliziranja privatnog ulaganja, pritom se pametno koristeći oskudnim proračunskim sredstvima.

15. Komisija ubrzo namjerava predstaviti prijedloge o budućnosti EFSU-a, što bi Europski parlament i Vijeće trebali hitno ispitati.

Ekonomska i monetarna unija16. Europsko vijeće sagledalo je napredak ostvaren u radu na

dovršetku ekonomske i monetarne unije, među ostalim na planu za dovršetak bankovne unije, te poziva na nastavak tog rada. Potvrđuje preporuku o osnivanju nacionalnih odbora za produktivnost.

Oporezivanje17. Borba protiv porezne prijevare, porezne utaje i izbjegavanja

poreza te pranja novca ostaje prioritet i  u EU-u i  na

32

međunarodnoj razini. To je vidljivo iz nedavnog donošenja odgovarajućeg zakonodavstva EU-a za suočavanje s tim izazovom, osobito u  području razmjene informacija o  poreznim mišljenjima i  izvješćima po zemljama, kao i  dogovora postignutog o  Direktivi o  suzbijanju izbjegavanja plaćanja poreza. Važan je element sveukupnog pristupa i akcijski plan koji je objavila Komisija, a kojemu je cilj stvaranje modernizirana jedinstvenog područja PDV-a otpornog na prijevare.

Poljoprivreda18. Podsjećajući na zaključke iz ožujka 2016. Europsko vijeće

sagledalo je kretanja u poljoprivrednom sektoru, osobito sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda te sektoru svinjskog mesa. Poziva Komisiju da hitno provede sve potrebne mjere potpore, uključujući, prema potrebi, financijsku potporu za pomoć poljoprivrednicima te poziva sve sudionike u lancu opskrbe da pomognu poboljšati tržišne uvjete.

III. VANJSKI ODNOSI19. Europsko vijeće ponovno ističe svoju spremnost da podrži

vladu nacionalnog jedinstva te poziva sve skupine u Libiji na suradnju s vladom nacionalnog jedinstva kao jedinom legitimnom vladom u Libiji s ciljem ponovne uspostave stabilnosti, borbe protiv terorizma i rješavanja problema migracija u  središnjem Sredozemlju. U  tom smislu Europsko vijeće pozdravlja donošenje Rezolucije VSUN-a 2292 i proširenu ulogu operacije EUNAVFOR MED SOPHIA u  provedbi embarga na oružje za Libiju i osposobljavanju libijske obalne straže.

20. Europsko vijeće pozdravlja prezentaciju visoke predstavnice o  globalnoj strategiji EU-a za vanjsku i  sigurnosnu politiku te poziva visoku predstavnicu, Komisiju i Vijeće da ostvare napredak u tom radu.

21. O suradnji EU-a i NATO-a raspravljalo se u prisutnosti glavnog tajnika NATO-a. Europsko vijeće pozvalo je na daljnje jačanje tog odnosa, s obzirom na naše zajedničke ciljeve i vrijednosti te s obzirom na dosad najveće izazove s  juga i  istoka. Tu novu ambiciju trebalo bi pretočiti u ubrzanu praktičnu suradnju u odabranim područjima. Novi zamah u suradnji EU-a i NATO-a odvijat će se u duhu potpune otvorenosti i uz potpuno poštovanje samostalnog odlučivanja i postupaka obiju organizacija, temeljit će se na načelu uključivosti i njime se neće dovoditi u pitanje posebna priroda sigurnosne i obrambene politike bilo koje države članice. Predsjednik Europskog vijeća i predsjednik Europske komisije dat će zajedno s glavnim tajnikom NATO-a izjavu u srpnju u Varšavi.

22. Nizozemski premijer predstavio je ishod referenduma održanoga u Nizozemskoj o sporazumu o pridruživanju s Ukrajinom te prenio zabrinutost iskazanu u raspravi koja je prethodila referendumu. Europsko vijeće poziva Vijeće da što je prije moguće pronađe rješenje za tu zabrinutost.

IV. ISHOD REFERENDUMA U UJEDINJENOJ KR ALJEVINI

23. Premijer Ujedinjene Kraljevine izvijestio je Europsko vijeće o ishodu referenduma u Ujedinjenoj Kraljevini.

33

IZJAVA – NEFORMALNI SASTANAK 27 ŠEFOVA DRŽAVA ILI VLADA,

29. LIPNJA 2016.

1. Mi, šefovi država ili vlada 27 država članica i predsjednici Europskog vijeća i Europske komisije, duboko žalimo zbog ishoda referenduma u  Ujedinjenoj Kraljevini, ali poštujemo volju koju je izrazila većina njezina stanovništva. Do trenutka izlaska Ujedinjene Kraljevine iz EU-a pravo EU-a i dalje se primjenjuje na Ujedinjenu Kraljevinu i unutar nje, u pogledu prava i obveza.

2. Potrebno je organizirati povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz EU-a na uredan način. Člankom 50. UEU-a pruža se pravna osnova za taj postupak. Britanska vlada treba obavijestiti Europsko vijeće o  namjeri Ujedinjene Kraljevine da se povuče iz Unije. To je potrebno učiniti što je prije moguće. Pregovora bilo kakve vrste ne može biti dok ne budemo imali tu obavijest.

3. Kada se ta obavijest zaprimi, Europsko vijeće donijet će smjernice za pregovore za sporazum s Ujedinjenom Kraljevinom. Europska komisija i Europski parlament u daljnjem će postupku imati svoju punu ulogu u skladu s Ugovorima.

4. Nadamo se da će u budućnosti Ujedinjena Kraljevina biti blizak partner EU-a i iščekujemo da se izjasni u tom pogledu. Bilo kakav sporazum, koji će s Ujedinjenom Kraljevinom biti sklopljen kao s trećom zemljom, morat će se temeljiti na uravnoteženosti prava i obveza. Za pristup

jedinstvenom tržištu potrebno je prihvatiti sve četiri slobode.

5. Ishodom referenduma u Ujedinjenoj Kraljevini stvara se nova situacija za Europsku uniju. Odlučni smo da ostanemo ujedinjeni i  da u  okviru EU-a radimo na rješavanju izazova 21. stoljeća i  pronalasku rješenjâ u  interesu svojih naroda i stanovništva. Spremni smo uhvatiti se ukoštac sa svim poteškoćama koje mogu proizići iz trenutačne situacije.

6. Europska unija povijesno je dostignuće mira, blagostanja i  sigurnosti na europskom kontinentu te ostaje naš zajednički okvir. Istodobno mnogi izražavaju nezadovoljstvo trenutačnim stanjem stvari, bilo da se radi o europskoj ili nacionalnoj razini. Europljani od nas očekuju više kad je riječ o osiguravanju sigurnosti, radnih mjesta i rasta, kao i pružanju nade u bolju budućnost. U tome moramo uspjeti, na način koji nas ujedinjuje, osobito radi mladih.

7. Stoga danas započinjemo političko promišljanje kako bismo dali poticaj daljnjim reformama, u skladu s našim strateškim programom, i  razvoju EU-a s  27 država članica. Za to je potrebno vodstvo šefova država ili vlada. Tom pitanju ponovo ćemo se posvetiti na neformalnom sastanku u rujnu u Bratislavi.

34

ZAJEDNIČKA IZJAVA PREDSJEDNIKA EUROPSKOG VIJEĆA,

PREDSJEDNIKA EUROPSKE KOMISIJE I GLAVNOG TAJNIKA ORGANIZACIJE

SJEVERNOATLANTSKOG UGOVORA,

8. SRPNJA 2016.1

1 Ova zajednička izjava izvorno je objavljena samo na engleskom i francuskom jeziku.

Vjerujemo da je došlo vrijeme da se strateškom partnerstvu NATO-a i EU-a da novi zamah i novi značaj.U savjetovanju s državama članicama EU-a i saveznicima u okviru NATO-a, surađujući sa svima i u korist svih, ovo partnerstvo odvijat će se u duhu potpune uzajamne otvorenosti i uz poštovanje samostalnog odlučivanja i postupka naših organizacija te ne dovodeći u  pitanje posebnu prirodu sigurnosne i obrambene politike bilo koje naše članice.Euroatlantska zajednica danas se suočava s dosad neviđenim izazovima koji dolaze s juga i istoka. Naši građani zahtijevaju da upotrijebimo sve dostupne načine i sredstva za rješavanje tih izazova kako bismo poboljšali njihovu sigurnost.Svi saveznici i države članice, kao i sami EU i NATO, već daju znatne doprinose euroatlantskoj sigurnosti. Tom cilju doprinosi se i znatnom suradnjom, uspostavljenom prije više od 15 godina, između NATO-a i EU-a koji su jedinstveni i ključni partneri.S obzirom na zajedničke izazove s kojima se sada suočavamo, moramo pojačati naše napore: potrebni su nam novi načini suradnje i nova razina ambicije; jer je naša sigurnost povezana; jer zajedno možemo mobilizirati širok raspon alata kako bismo odgovorili na izazove s kojima se suočavamo; i jer moramo najdjelotvornije iskoristiti resurse. Snažniji NATO i snažniji EU uzajamno se osnažuju. Zajedno mogu bolje pružiti sigurnost u Europi i šire.Uvjereni smo da se jačanjem stabilnosti naših susjeda i partnera u skladu s našim vrijednostima, kako je sadržano u Povelji UN-a, doprinosi našoj sigurnosti i održivom miru i blagostanju. Kako bi naši susjedi i partneri mogli bolje pristupiti rješavanju brojnih izazova s kojima se trenutačno suočavaju, nastavit ćemo podupirati njihov suverenitet, teritorijalnu cjelovitost i neovisnost, kao i njihove napore u pogledu reformi.Kako bi se ispunili navedeni ciljevi, smatramo da postoji hitna potreba za sljedećim:• povećanjem naše sposobnosti za suzbijanje hibridnih

prijetnji, među ostalim jačanjem otpornosti, suradnjom u vezi s analizom, sprečavanjem i ranim otkrivanjem, pravodobnom razmjenom informacija i, u  mjeri u  kojoj je to moguće, razmjenom obavještajnih informacija među osobljem te suradnjom u vezi sa strateškom komunikacijom i odgovorom. Razvojem usklađenih postupaka putem naših strategija znatno će se doprinijeti provedbi naših napora;

• širenjem i  prilagodbom naše operativne suradnje, među ostalim na moru, te u vezi s migracijama, putem poboljšane razmjene informiranosti o stanju u pomorstvu, kao i bolje suradnje i  uzajamnog osnaživanja naših aktivnosti na Sredozemlju i drugdje;

• širenjem naše koordinacije u  pogledu kibersigurnosti i  kiberobrane, među ostalim u  kontekstu naših misija i operacija, vježbi te u vezi s obrazovanjem i osposobljavanjem;

• razvojem usklađenih, komplementarnih i interoperabilnih obrambenih sposobnosti država članica EU-a i  saveznika u okviru NATO-a, kao i multilateralnih projekata;

• olakšavanjem snažnije obrambene industrije i  većih istraživanja u području obrane te industrijske suradnje unutar Europe i preko Atlantika;

• jačanjem naše suradnje u  vezi s  vježbama, među ostalim u pogledu hibridnih pitanja, osmišljavanjem, kao prvi korak, usporednih i koordiniranih vježbi za 2017. i 2018.;

• izgradnjom obrambenih i sigurnosnih kapaciteta te poticanjem otpornosti naših partnera na istoku i jugu na komplementaran način s  pomoću posebnih projekata u  nizu područja za pojedinačne zemlje primateljice, među ostalim jačanjem pomorske sposobnosti.

Suradnja u tim područjima strateški je prioritet. Ključna je brza provedba. Europska služba za vanjsko djelovanje i NATO-ov Ured za međunarodno osoblje, zajedno sa službama Komisije prema potrebi, osmislit će konkretne mogućnosti za provedbu, uključujući odgovarajuće mehanizme za koordinaciju osoblja, koje treba predstaviti nama i našim Vijećima do prosinca 2016. Na strani EU-a visoka predstavnica/potpredsjednica Komisije upravljat će tim pothvatom te ga koordinirati.Redovito ćemo preispitivati taj proces.Pozivamo obje organizacije da ulože potreban politički kapital i resurse kako bi ova ojačana suradnja bila uspješna.

Potpisano u Varšavi 8. srpnja 2016. u tri primjerka.

Donald Tuskpredsjednik Europskog vijeća

Jean-Claude Junckerpredsjednik Europske komisije

Jens Stoltenbergglavni tajnik Organizacije sjevernoatlantskog ugovora

35

IZJAVA PREDSJEDNIKA EUROPSKOG VIJEĆA, PREDSJEDNIKA EUROPSKE

KOMISIJE I VISOKE PREDSTAVNICE EU-a U IME DRŽAVA ČLANICA EU-a

PRISUTNIH NA SASTANKU NA VRHU ASEM-a O STANJU U TURSKOJ,

16. SRPNJA 2016.

Turska je ključni partner Europske unije. EU u potpunosti podupire demokratski izabranu vladu, institucije zemlje i vladavinu prava. Pozivamo na brz povratak ustavnom poretku Turske. Nastavljamo pomno pratiti razvoj događaja i usklađivati djelovanja s 28 država članica EU-a.

36

KOMENTARI PREDSJEDNIKA DONALDA TUSKA PRIJE SASTANKA NA VRHU

SKUPINE G-20 U HANGZHOUU U KINI, 4. RUJNA 2016.

Dobro jutro,u potpunosti podržavam komentare i prosudbe predsjednika Junckera te se želim kratko dotaknuti triju dodatnih tema kojima će se Europska unija baviti tijekom predstojećeg sastanka na vrhu skupine G-20.Prva tema je migracijska i izbjeglička kriza, koja je globalni izazov za koji su potrebna globalna rješenja temeljena na redu, odgovornosti i solidarnosti. S obzirom na dosad neviđeni broj od 65 milijuna osoba raseljenih diljem svijeta, zemlje skupine G-20 moraju preuzeti više odgovornosti. Plodom će uroditi samo globalni napori s ciljem pomoći izbjeglicama i zajednicama koje su ih primile. Zato želimo potaknuti naše partnere da povećaju humanitarnu i razvojnu pomoć, kao i preseljenje izbjeglica. Trebamo se usredotočiti na temeljne uzroke zbog kojih su milijuni ljudi prisiljeni napustiti svoje domove i potražiti utočište negdje drugdje. Skupina G-20 ima stručno znanje kojim može praktično doprinijeti putem trgovine, razvojne suradnje i omogućavanjem pristupa obrazovanju i tržištu rada za izbjeglice, te to znanje mora iskoristiti. Pozvat ćemo skupinu G-20 da iskoristi priliku predstojećih sastanaka na vrhu o izbjeglicama i migrantima koje će organizirati UN i predsjednik Obama kako bi se povećala pomoć i preseljenje u državama izvan Europe. To je još i važnije s obzirom na činjenicu da su gotovo iscrpljeni konkretni kapaciteti Europe da primi nove valove izbjeglica, a da ne spominjemo nezakonite ekonomske migrante.Kao drugo, dotaknuo bih se terorizma. Teroristički napadi prijetnja su za sve naše zemlje. U  sklopu sveobuhvatnog pristupa borbi protiv terorizma moraju biti i mjere suzbijanja

ekstremizma i radikalizacije, a njegov sastavni dio mora biti i financijska dimenzija. Skupina G-20 već je poduzela važne korake u cilju borbe protiv mreža za financiranje terorizma i poboljšanja suradnje u razmjeni informacija, zamrzavanju sredstava te kriminalizaciji financiranja terorizma. Trebamo dodatno ubrzati naš rad u skupini G-20 kako bismo se suočili s tim izazovom koji nijedna zemlja ne može riješiti sama.Kao treće, klimatskih promjena. Skupina G-20 ima važnu ulogu u toj globalnoj borbi. Zajedno sa zemljama s najvećim emisijama moramo osigurati da nam zajednički prioritet bude rana i odlučna provedba Pariškog sporazuma. EU je u potpunosti predan tom cilju i  želimo potaknuti sve članice skupine G-20 da učine isto. Sretni smo i što su Sjedinjene Američke Države i Kina, dvije zemlje s najvećim emisijama na svijetu, ratificirale sporazum. Prije Pariškog sporazuma Europa je bila poprilično usamljena u pogledu politike u vezi s klimatskim promjenama. Činjenica da su SAD i Kina ratificirali sporazum za nas je nada da više nećemo biti sami. Europa već godinama ima uspostavljenu sveobuhvatnu politiku u vezi s klimatskim promjenama. Trenutačno radimo na zakonima s pomoću kojih ćemo moći postići naš ambiciozan cilj za 2030. Očekujemo da će se partneri iz skupine G-20 ozbiljno suočiti s izazovom klimatskih promjena. U međuvremenu je u tijeku postupak ratifikacije u EU-u te će biti dovršen što je prije moguće.Naposljetku, moram reći da u cijeloj Kini nema dinamičnijeg mjesta od Hangzhoua koje je nadahnuće za našu raspravu o načinima jačanja globalne suradnje. Europska unija pozdravlja kinesko predsjedanje skupinom G-20 ove godine te se radujemo održavanju uspješnog sastanka na vrhu u Hangzhouu. Hvala.

37

PISMO PREDSJEDNIKA DONALDA TUSKA UOČI NEFORMALNOG SASTANKA

27 ŠEFOVA DRŽAVA ILI VLADA U BRATISLAVI,

13. RUJNA 2016.

Dragi kolege,Nakon savjetovanja s većinom vas, a u cilju što bolje pripreme za naš sastanak na vrhu u Bratislavi, želio bih s vama podijeliti neka svoja osobna razmišljanja. Mislim da je važno da iskreno sagledamo trenutačno stanje kako bismo svoju zajedničku budućnost gradili na najboljem mogućem temelju.I.Naš sastanak u Bratislavi održat će se u doista povijesnom trenutku. Dvadeset sedam europskih čelnika razgovarat će o budućnosti naše Unije nakon što je jedna zemlja prvi put odlučila napustiti EU. Svi smatramo da nam u ovim nemirnim vremenima obilježenima krizama i sukobima više nego ikada treba potvrda smisla našeg zajedništva, čiju ćemo 60. obljetnicu proslaviti za nekoliko mjeseci.Brexit pred nas ne postavlja samo izazov pregovora o novim odnosima s Ujedinjenom Kraljevinom. Naše stajalište o tom pitanju mora ostati jasno i nedvosmisleno („Nema pregovora prije obavijesti”). Odredbama Ugovora sastavljenima za slučaj izlaska iz EU-a štite se interesi Unije. Naš bi cilj u budućim pregovorima s jedne strane trebala biti uspostava najboljih mogućih odnosa s Ujedinjenom K raljevinom, dok bismo se s druge strane trebali pridržavati Ugovora i biti pribrani, dosljedni i potpuno složni te čvrsto inzistirati na uravnoteženosti prava i obveza. Ako tako postupimo, neće biti mjesta sumnji u to da je dobro biti članom Unije.II.Dok čekamo da vlada Ujedinjene Kraljevine pokrene pregovore, trebali bismo sagledati postojeće stanje i izglede za budućnost EU-a nakon Brexita. Pretpostavka da je negativan ishod referenduma u Ujedinjenoj Kraljevini isključivo britansko pitanje bila bi fatalna pogreška, kao i vjerovanje da je britanski euroskepticizam tek političko zastranjenje ili cinična igra populista koji iskorištavaju frustracije društva. Istina je da je kampanja za izlazak iz EU-a obilovala lažnim argumentima i  neprihvatljivim generalizacijama. No istina je i  to da je glasovanje za Brexit očajnički pokušaj da se odgovori na pitanja koja si svakodnevno postavljaju milijuni Europljana; pitanja o samoj biti politike. Pitanja o jamstvima sigurnosti građana i područja na kojima žive, pitanja o zaštiti njihovih interesa, kulturne baštine i načina života. S tim bismo se pitanjima morali suočiti i da je Ujedinjena Kraljevina glasala za ostanak u EU-u.Ljudi u Europi žele znati jesu li političke elite u stanju ponovno uspostaviti kontrolu nad događajima i procesima zbog kojih se osjećaju nemoćno, koji ih dezorijentiraju, a ponekad i užasavaju. Mnogi, i to ne samo u Ujedinjenoj Kraljevini, danas misle da je članstvo u Europskoj uniji prepreka stabilnosti i sigurnosti.Ljudi od svojih čelnika s pravom očekuju da zaštite prostor na kojem žive i pruže im sigurnost. Ako uvjerenje da smo tu

odgovornost napustili još ojača, počet će tražiti alternative. I pronaći će ih. Povijest nas je naučila da to može dovesti do masovnog odmaka od slobode i drugih temeljnih vrijednosti na kojima počiva Europska unija. Stoga je presudno ponovno uspostaviti ravnotežu između potrebe za slobodom i sigurnošću i  potrebe za otvorenošću i  zaštitom. U  tom je kontekstu najvažnija kontrola naših vanjskih granica, koja ima i praktičnu i simboličnu dimenziju.III.Migracijska kriza bila je prijelomna točka. Prošlogodišnji kaos na našim granicama, svakodnevni novi prizori stotina tisuća ljudi koji se bez ikakve kontrole kreću našim kontinentom kod mnogih su Europljana izazvali osjećaj ugroženosti. Predugo su morali čekati na poduzimanje mjera za uspostavu kontrole nad situacijom, poput zatvaranja zapadnobalkanske rute i sporazuma između EU-a i Turske. Umjesto toga prečesto su slušali politički korektne izjave o tome da Europa ne može postati tvrđava i da mora ostati otvorena. Nedostatak brzog djelovanja i jedinstvene europske strategije oslabio je povjerenje građana u njihove vlade, institucije i širi poredak, koje je već potkopala financijska kriza. Ponovna izgradnja tog povjerenja postala je krajnje hitno pitanje, a Brexit je to jasno pokazao.Nemamo previše vremena. Sastanak u Bratislavi morat će biti prekretnica u pogledu zaštite vanjskih granica Unije. Svojim građanima moramo dokazati da smo ih voljni i sposobni zaštititi od ponavljanja kaosa iz 2015. To će zahtijevati potpunu suradnju svih vlada i europskih institucija.IV.Jednako je važno učinkovito se boriti protiv terorizma. U načelu se svi s tim slažemo, no unatoč tome još je uvijek previše praktičnih i zakonodavnih prepreka. Netko mora Europljanima povratiti osjećaj sigurnosti. Pitanje je tko i na koji način. Glavni instrumenti u ovom području i dalje su oni na nacionalnoj razini, ali mi zajedno možemo i moramo napraviti više. Naše policijske snage i druge službe trebale bi bliskije surađivati u pogledu razmjene informacija i operacija. Također, možemo učiniti više u pogledu olakšavanja suradnje među pružateljima internetskih usluga i uklanjanju sadržaja kojim se potiče na mržnju i promiče terorizam. Moramo osigurati da se na vanjskim granicama svi provjeravaju u našim bazama podataka kako potencijalni teroristi ne bi mogli neometano ući u EU. U svakoj od naših zemalja moramo poduzeti više u borbi protiv radikalizacije. Bez prave odlučnosti u borbi protiv terorističkih prijetnji nećemo uspjeti suzbiti radikalno i sve agresivnije ponašanje i stavove. Oni su donedavno zaokupljali neznatan udio političkog života i javne rasprave u Europi, ali danas su, zbog sve veće smjelosti, postali sveprisutni.

38

Jedan od glavnih slogana ekstremne desnice jest obećanje da će bespoštedno zatirati terorizam. Uz to, činjenica da unatoč našim najvećim naporima nije bilo moguće spriječiti niz napada čini njihovu antieuropsku i antidemokratsku retoriku još privlačnijom.V.Naši građani također očekuju da će Europska unija bolje zaštititi njihove gospodarske i socijalne interese. Posebno je danas, u doba globalizacije, kao nikad prije vidljiva potreba za pristupom pouzdanim informacijama, primjenom poštenih pravila, postavljanjem jasnih standarda i uvjeravanjem da će njihovi čelnici (odnosno njihove vlade i europske institucije) biti uz njih u suočavanju s vanjskim konkurentima. Očigledno je da su slobodna trgovina i globalna konkurentnost u interesu Europljana, ali je jednako očito da oni predstavljaju znatne i često dosad nezabilježene izazove.To je razlog zašto, dok istodobno nastavljamo raditi na budućim trgovinskim dogovorima, moramo našim građanima i europskim poduzećima jamčiti da u tom procesu iznad svega predstavljamo i štitimo njihove interese te ih u to moramo uvjeravati. Europa ima dovoljno predispozicija da zauzme prvo mjesto u globalnoj konkurenciji, ali preduvjet za to je vraćanje povjerenja glavnih sudionika, a to su radnici, potrošači i poduzetnici, u one koji ih predstavljaju. U ovom slučaju vrijeme također igra ključnu ulogu. Neuspjeh u postizanju trgovinskih dogovora (a riječ je o mjesecima, ne o godinama) neizbježno će stvoriti dojam da je Brexit započeo proces našeg izbacivanja iz globalne utakmice. Kako je potvrđeno na sastanku na vrhu skupine G-20, njezini najveći sudionici danas poštuju i uvažavaju poziciju Europe kao trgovinske i gospodarske sile te privlačnog partnera.VI.Svjestan sam da budućnost Europe neće ovisiti samo o našem djelovanju u  vezi s  migracijskom k rizom, terorizmom i strahovima povezanima s globalizacijom. Vraćanje osjećaja sigurnosti i reda, povjerenja građana EU-a u svoje političko vodstvo, kao i ponovna izgradnja ugleda Unije kao sinonima za zaštitu i stabilnost ključni su i neophodni, ali nedovoljni. U Bratislavi bi se stoga trebao osigurati plan za druga jednako važna nastojanja (kao što su gospodarski i društveni razvoj, radna mjesta i prilike za mlade, jedinstveno tržište, digitalna agenda i ulaganja). Trebali bismo donijeti formalne odluke u vezi s navedenim i u vezi s drugim područjima na našim redovitim sastancima na vrhu Europskog vijeća u listopadu i prosincu. Također ćemo s neformalnim radom u sastavu od 27 nastaviti na zimu 2017. Kao što sam već najavio, naši odnosi s Rusijom preispitat će se na odvojenom sastanku u okviru sastanka na vrhu Europskog vijeća u listopadu. U prosincu ćemo ponovno razmatrati načine na koje ojačati praktičnu suradnju u području obrane kako bismo je učinili konkretnijom, a da se pritom ne udvostručuje rad NATO-a. Kasnije ćemo se također morati vratiti drugim važnim temama kao što je bankovna unija i daljnji razvoj ekonomske i monetarne unije.VII.Nakon Brexita nemoguće je nastaviti kao da se ništa nije dogodilo. Iz ove krize možemo izaći oslabljeni i sukobljeni ili

jači i snažnije ujedinjeni. Nad našu budućnost nije se nadvio fatalizam i  sve je još u  našim rukama, srcima i  glavama. Gospodarski i kulturni potencijal naših dvadeset i sedam zemalja, nadarenost i obrazovanost naših građana više su nego dovoljan razlog da vjerujemo u Europu i njezinu sposobnost da se učinkovito i sigurno natječe s ostatkom svijeta.U usporedbi s  drugim globalnim silama, naši nedostatci ogledaju se u „tvrdoj politici” (poput obrane i izvršnih ovlasti). No nećemo Europsku uniju pretvoriti u jedinstvenu državu. Stoga će od ključne važnosti biti bolja suradnja država članica i objedinjenje naših snaga u Uniji. Iz razgovora koje sam vodio s vama jasno je da nije poželjno dati nove ovlasti europskim institucijama. Nacionalna biračka tijela žele imati veći utjecaj na odluke Unije. Preuzimanje takvog usmjerenja iziskivalo bi, međutim, promjenu stava nacionalnih vlada prema Europskoj uniji kao takvoj.EU se danas često smatra nužnim zlom, a ne zajedničkim dobrom. Geslo „manje ovlasti Bru xel lesu”, koje zv uči privlačno u  političkim kampanjama, trebalo bi pretočiti u veću odgovornost za Uniju u nacionalnim prijestolnicama. Ta odgovornost za Uniju tek je spremnost da se dio vlastita interesa žrtvuje radi interesa zajednice. Ujedno podrazumijeva suzdržavanje od stalnog upućivanja optužaba na adresu Unije, koje ponekad jesu opravdane, no češće služe kao prikladno opravdanje vlastitih neuspjeha. To je također jedan od razloga zašto se glasovalo za Brexit.Ključ ostvarivanja zdrave ravnoteže između prioriteta država članica i prioriteta Unije nalazi se u nacionalnim prijestolnicama. Institucije ne bi trebale nametati vlastite prioritete, već podupirati one koje su međusobno dogovorile države članice. To je još jedan zaključak do kojeg sam došao savjetujući se s vama.VIII.Između skepticizma pesimista s  jedne strane i  gorljiva oduševljenja za Europu s druge strane postoji i više nego dovoljno prostora za „stvarni optimizam”, čije polazište mora biti kritička dijagnoza. Pritom moramo učiniti sve kako bismo spriječili da ona preraste u isprazno međusobno okrivljavanje koje je bilo uobičajeno posljednjih godina, odnosno da se ne pretvori u nadmetanje za iznalaženje najboljih slogana poput „bolja Europa”, „manje Europe” ili „više Europe”, koje bi netko naposljetku mogao naprasno prekinuti s „dosta je više Europe”.IX.Danas se ne nalazimo u okolnostima junaka romana Gepard Giuseppea Tomasija di Lampeduse. Ne moramo promijeniti sve ako želimo da stvari ostanu onakvima kakve jesu. Moramo ispraviti niz stvari kako bismo očuvali ono što je najbolje. Kako bi nam to pošlo za rukom, potrebna je pripravnost da poduzmemo nekoliko teških, ali istodobno zapravo jednostavnih odluka. Pritom se ne radi o novim ugovorima ili postupovnim izmjenama. Potrebna nam je snažna politička volja i mašta. Nastupio je trenutak da se uhvatimo ukoštac s izazovom. Ne postoji drugi način.

S poštovanjem,

Donald Tusk

39

IZJAVA IZ BRATISLAVE – NEFORMALNI SASTANAK 27 ŠEFOVA DRŽAVA ILI VLADA,

16. RUJNA 2016.

Danas se sastajemo u Bratislavi u kritičnom trenutku za naš europski projekt. Sastanak na vrhu 27 država članica u Bratislavi bio je posvećen zajedničkom utvrđivanju sadašnjeg stanja Europske unije i raspravi o našoj zajedničkoj budućnosti. Svi smo se usuglasili o općim načelima koja slijede.Iako je jedna zemlja odlučila otići, EU je nama ostalima i dalje prijeko potreban. Nakon ratova i dubokih podjela na našem kontinentu EU je osigurao mir i demokraciju te našim zemljama omogućio da napreduju. Mnoge zemlje i regije koje su izvan još se bore za ta postignuća. Odlučni smo da ćemo ostvariti uspjeh EU-a s 27 država članica, gradeći na zajedničkoj povijesti.EU nije savršen, ali jest najbolji instrument koji imamo za prevladavanje novih izazova s kojima se suočavamo. EU nam je potreban ne samo kao jamstvo mira i demokracije, već i sigurnosti naših ljudi. EU nam je potreban kako bismo bolje služili njihovim potrebama i željama za slobodnim životom, studiranjem, radom, kretanjem i  boljitkom diljem našeg kontinenta te za uživanjem bogate europske kulturne baštine.Trebamo poboljšati komunikaciju među nama, među zemljama članicama, s  institucijama EU-a, ali prije svega s našim građanima. Svoje odluke moramo učiniti jasnijima. Koristiti se jasnim i  iskrenim jezikom. Usredotočiti se na očekivanja građana, s puno hrabrosti da se suprotstavimo pojednostavnjenim rješenjima ekstremnih ili populističkih političkih snaga.U Bratislavi smo se obvezali da ćemo narednih mjeseci svojim građanima ponuditi viziju privlačnog EU-a u koji mogu vjerovati i dati mu potporu. Uvjereni smo da imamo volju i sposobnost da to i ostvarimo.Pozdravili smo govor o stanju Unije predsjednika Komisije.Održali smo opću rasprav u o  k ljučnim prioritetima za predstojeće mjesece. Na temelju toga predsjednik Europskog vijeća, predsjedništvo Vijeća i Komisija predložili su sljedeći program rada („Plan iz Bratislave”):

PLAN IZ BR ATISLAVE

I. OPĆE UTVRĐIVANJE STANJA I CILJ• Odlučni smo u ostvarivanju uspjeha EU-a s 27 država

članica.• Predstoje nam mnogi zajednički izazovi: zabrinutost

ljudi zbog onoga što smatraju nedostatkom kontrole i  strahovi u  vezi s  migracijama, terorizmom te gospodarskom i  društvenom nesigurnošću. Ta je pitanja u sljedećim mjesecima potrebno rješavati kao prioritetna.

• Zajedničkim naporima EU-a s 27 država članica postoje načini za prevladavanje tih izazova. Odlučni smo u pronalasku zajedničkih rješenja i u vezi s pitanjima o kojima se razilazimo, a ovdje i sada prioritet nam je pokazati jedinstvo te osigurati političku kontrolu nad razvojem događaja kako bismo gradili našu zajedničku budućnost.

• Kako bismo mogli ostvariti naša obećanja, mora biti jasno što može učiniti EU, a  što je zadatak država članica.

II. MIGR ACIJE I VANJSKE GR ANICE

Cilj• nikad ne dozvoliti ponovne prošlogodišnje

nekontrolirane migracijske tokove i dodatno smanjiti broj nezakonitih migranata

• osigurati potpunu kontrolu nad našim vanjskim granicama i vratiti se Schengenu

• proširiti konsenzus EU-a o dugoročnoj migracijskoj politici i primijeniti načela odgovornosti i solidarnosti

Konkretne mjere(a) potpuna predanost provedbi Izjave EU-a i Turske, kao

i trajna potpora zemljama zapadnog Balkana(b) današnje preuzimanje obveze niza država članica

da ponude hitnu pomoć za jačanje zaštite bugarske granice s Turskom te da nastave pomagati drugim državama na prvoj liniji

(c) do kraja godine, potpuna sposobnost za brzu reakciju europske granične i  obalne straže, koja sada ima zakonsku snagu

(d) paktovi o migracijama za suradnju i dijalog s trećim zemljama koji će dovesti do smanjenja tokova ilegalnih migracija i povećanja stope vraćanja, što će Europsko vijeće ocijeniti na sastanku u prosincu

(e) nastavit će se djelovanje s ciljem proširenja konsenzusa EU-a u vezi s dugoročnom migracijskom politikom, među ostalim i u vezi s načinima primjene načela odgovornosti i solidarnosti u budućnosti

III. UNUTARNJA I VANJSKA SIGURNOST

Unutarnja sigurnost

Cilj• učiniti sve što je potrebno za potporu državama

članicama u osiguravanju unutarnje sigurnosti i borbi protiv terorizma

40

Konkretne mjere(a) pojačana suradnja i  razmjena informacija među

sigurnosnim službama država članica(b) donošenje potrebnih mjera kako bi se osiguralo

da se sve osobe koje prelaze vanjske granice Unije, uključujući državljane država članica EU-a, provjeravaju u relevantnim bazama podataka, koje moraju biti međusobno povezane

(c) početak uspostavljanja sustava za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS) kako bi se omogućile provjere unaprijed te prema potrebi odbio ulazak putnicima kojima ne treba viza

(d) sustavni napori protiv radikalizacije, među ostalim protjerivanjem i zabranom ulaska kada je to potrebno, kao i  potporom EU-a preventivnim djelovanjima država članica

Vanjska sigurnost i obrana

Cilj• jačanje suradnje EU-a u području vanjske sigurnosti

i obrane u izazovnom geopolitičkom okruženju

Konkretne mjere(a) na sastanku Europskog vijeća u prosincu odlučit će se

o konkretnoj provedbi plana o sigurnosti i obrani te o tome kako bolje iskoristiti mogućnosti iz Ugovorâ, osobito u vezi sa sposobnostima

(b) odmah treba započeti s provedbom zajedničke izjave s NATO-om

IV. GOSPODARSKI I DRUŠTVENI R AZVOJ, MLADI

Cilj• stvaranje perspektivne gospodarske budućnosti za

sve, očuvanje našeg načina života i  pružanje boljih mogućnosti mladima

Konkretne mjere(a) u prosincu: odluka o nastavku rada Europskog fonda

za strateška ulaganja s obzirom na njegovu ocjenu(b) na sastanku proljetnog Europskog vijeća 2017.:

preispitati napredak u vezi s ostvarivanjem različitih strategija jedinstvenog tržišta (uključujući jedinstveno digitalno tržište, uniju tržišta kapitala, energetsku uniju)

(c) na sastanku Europskog vijeća u listopadu raspravljat će se o tome kako postići snažnu trgovinsku politiku kojom se iskorištavaju prednosti otvorenih tržišta, a pritom uzimaju u obzir zabrinutosti građana

(d) u prosincu: odluke o  potpori EU-a državama članicama u  borbi protiv nezaposlenosti mladih i pojačanim programima EU-a posvećenima mladima

V. DALJNJI KOR ACI• Ostvarivanje obećanja: jačanje mehanizma za

preispitivanje provedbe donesenih odluka. Lojalna suradnja i komunikacija država članica i institucija.

• Bratislava je početak procesa. Na predstojećim formalnim sastancima Europskog vijeća omogućit će se konkretno daljnje postupanje s ovdje navedenim temama. Čelnici dvadeset sedam zemalja neformalno će se sastati početkom 2017. na Malti. Na proslavi 60. godišnjice Rimskih ugovora u ožujku 2017. čelnici će se okupiti u Rimu, što će se iskoristiti za zaokruživanje procesa pokrenutog u Bratislavi i zacrtavanje smjernica za našu zajedničku budućnost.

41

ZAKLJUČCI EUROPSKOG VIJEĆA,

20. I 21. LISTOPADA 2016.

I. MIGR ACIJE1. Europsko vijeće razmotrilo je najnovije događaje

povezane sa sveobuhvatnom migracijskom politikom EU-a naglasivši važnost provedbe. U raspravi je posebna pozornost posvećena njezinoj vanjskoj dimenziji.

Zaštita vanjskih granica2. Stupanjem na snagu Uredbe o  europskoj graničnoj

i  obalnoj straži 6.  listopada i  nacionalnim naporima postignuti su važni koraci u jačanju kontrole nad našim vanjskim granicama i „povratku Schengenu” prilagodbom privremenih kontrola nad unutarnjim granicama kako bi se odgovorilo na trenutačne potrebe. Države članice upravo šalju osoblje i  opremu europskoj graničnoj i obalnoj straži kako bi se do kraja godine postigao puni kapacitet za brzo djelovanje i vraćanje.

3. Europsko vijeće poziva na brzo donošenje revidiranog Zakonika o schengenskim granicama kojim se nameću sustavne kontrole svih putnika koji prelaze vanjske granice EU-a i poziva Vijeće da do kraja 2016. utvrdi svoje stajalište o sustavu ulaska/izlaska. Sa zadovoljstvom očekuje budući prijedlog Komisije za uspostavu europskog sustava za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS) kojim će se omogućiti da se unaprijed provedu sigurnosne provjere putnika kojima ne treba viza te da im se, prema potrebi, odbije ulazak.

Rješavanje pitanja migracijskih tokova

(a) Sprečavanje nezakonitih migracija na središnjoj sredozemnoj ruti4. Potrebno je uložiti više napora kako bi se suzbio priljev

nezakonitih migranata, posebno iz Afrike, te povećale stope vraćanja. Prepoznajući velik doprinos, među ostalim i financijske prirode, koji su najizloženije države članice dale posljednjih godina, Europsko vijeće:• podsjeća na važnost nastavka rada na provedbi okvira

za partnerstvo za suradnju s pojedinačnim zemljama podrijetla ili tranzita, s prvotnim naglaskom na Africi. Njegov je cilj postizanje konkretnih i  mjerljivih rezultata u smislu sprečavanja nezakonitih migracija i vraćanja nezakonitih migranata te stvaranje i primjena nužnih poticaja primjenom svih relevantnih politika, instrumenata i  alata EU-a, među ostalim razvoja i trgovine;

• podsjeća na potrebu za borbom protiv temeljnih uzroka migracija u regiji, među ostalim pružanjem potpore raseljenim osobama u regiji, čime se olakšava sprečavanje nezakonitih migracija, te u tom kontekstu

naglašava doprinos Akcijskog plana iz Vallette i predloženog plana za vanjska ulaganja. Pozdravlja Njujoršku deklaraciju za izbjeglice i migrante te sve globalne dionike poziva da s tim u vezi preuzmu svoj dio odgovornosti;

• prima na znanje Komisijino „Prvo izvješće o napretku u okviru za partnerstvo s trećim zemljama u sklopu Europskog migracijskog programa”;

• poziva visoku predstavnicu, među ostalim i  kao potpredsjednicu Komisije, da na sastanku Europskog vijeća u prosincu predstavi napredak s pet odabranih afričkih zemalja i prve rezultate ostvarene u području dolazaka i  vraćanja. Na temelju toga utvrdit će se smjernice za nastavak rada na paktovima i razmotriti proširenje pristupa na druge zemlje;

• poziva sve dionike da nastave blisko surađivati na paktovima s  ciljem jačanja operativne provedbe, a  države članice poziva da poboljšaju nacionalne upravne postupke za vraćanje.

(b) Održavanje i postroženje kontrole na istočnosredozemnoj ruti5. Za trajno stabiliziranje stanja na istočnosredozemnoj ruti

potrebne su daljnja provedba Izjave EU-a i Turske te trajna potpora zemljama na zapadnobalkanskoj ruti. Europsko vijeće poziva:• na daljnji rad na ubrzanju vraćanja s  grčkih otoka

u Tursku, u skladu s Izjavom EU-a i Turske, posebno poboljšanjem učinkovitosti i  brzine postupaka za dobivanje azila;

• na brzo imenovanje stalnih koordinatora u grčkim centrima za prihvat i registraciju;

• države članice da se u potpunosti odazovu na pozive relevantnih agencija EU-a u pogledu sredstava za koja su procijenile da su nužna za pomoć Grčkoj;

• na daljnji napredak u  vezi s  cijelim nizom obveza u odnosu na sve države članice sadržanih u Izjavi EU-a i Turske, među ostalim u pogledu liberalizacije viznog režima. Poziva se suzakonodavce da tijekom sljedećih nekoliko tjedana postignu dogovor o preispitivanju mehanizma suspenzije koji se primjenjuje na vize.

6. Europsko vijeće pozdravlja napredak postignut u izradi paktova s Libanonom i Jordanom radi povećanja potpore izbjeglicama i  zajednicama domaćinima u  objema zemljama te potpisivanje dokumenta „Zajednički put naprijed EU-a i Afganistana u vezi s pitanjima migracija” 2. listopada za hvatanje ukoštac s izazovima povezanima

42

s  nezakonitim migracijama i  poboljšanje praktične suradnje u  području vraćanja, ponovnog prihvata i reintegracije.

(c) Zadržavanje opreza u vezi s drugim rutama7. EU će nastaviti suradnju s drugim zemljama i pomno

pratiti tokove na drugim migracijskim rutama, uključujući zapadnosredozemnu, kako bi mogao brzo reagirati na razvoj događaja.

Rad na drugim elementima sveobuhvatne strategije8. Europsko vijeće poziva:

• Europski potporni ured za azil (EASO) da osigura što skoriji početak rada intervencijske skupine za azil kako bi u svako doba i s dovoljno ljudi pomagala najizloženijim državama članicama. U  tu će svrhu države članice EASO-u što prije staviti na raspolaganje potrebne stručnjake, a EASO će doprinijeti naporima država članica pružanjem nužnog osposobljavanja, prema potrebi ugovorno angažirajući dodatne stručnjake ili usluge uz potporu Komisije;

• države članice na daljnje jačanje njihova rada na ubrzanju premještanja, osobito kada je riječ o  maloljetnicima bez pratnje, te na postojećim programima za preseljenje2;

• Vijeće da prije kraja godine postigne dogovor o svojem stajalištu u pogledu plana za vanjska ulaganja, čija je svrha poticanje ulaganja i  otvaranje radnih mjesta u  partnerskim zemljama, s  ciljem brzog postizanja dogovora s Europskim parlamentom u prvoj polovini 2017.

9. Europsko vijeće poziva i  na nastavak rada na reformi zajedničkog europskog sustava azila, među ostalim i  na razmatranju budućeg načina primjene načela odgovornosti i solidarnosti. Europsko vijeće to će pitanje ponovno razmatrati u prosincu.

II. TRGOVINA10. EU je predan snažnoj trgovinskoj politici kojom se

iskorištavaju prednosti otvorenih tržišta za rast i otvaranje novih radnih mjesta uzimajući pritom u obzir pitanja koja zabrinjavaju njegove građane. Mnogo milijuna radnih mjesta u EU-u ovisi o trgovini, koja jest i ostat će snažan motor rasta. Trgovina ujedno omogućuje veći izbor potrošačima i pruža više prilika europskim poduzećima, među ostalima malima i  srednjima. Europsko vijeće ponovno potvrđuje predanost EU-a otvorenom i multilateralnom trgovinskom sustavu utemeljenom na pravilima.

11. Trgovinski interesi EU-a obuhvaćaju potpunu obranu i promicanje standarda u području okoliša te društvenih i potrošačkih standarda koji zauzimaju središnje mjesto u europskom načinu života te prava vlada na zakonsko

2 Ovime se ne dovodi u pitanje stajalište Mađarske i Slovačke, kako je navedeno u sudskom postupku pokrenutom u odnosu na Odluku Vijeća br. 2015/1601, te na stajalište Poljske, koja je intervenirala u korist podnositeljâ zahtjeva.

uređivanje. EU će se, kao najveći trgovinski blok na svijetu i vodeći promicatelj globalnih standarda, i dalje baviti pitanjima koja zabrinjavaju njegove građane te zemljama članicama pomagati u prilagođivanju brzim promjenama u globaliziranu svijetu.

12. S obzirom na to Europsko vijeće smatra da se protiv nepoštene trgovinske prakse treba boriti učinkovito i  energično. Za očuvanje europskih radnih mjesta i osiguranje poštenog natjecanja na otvorenim tržištima te očuvanje slobodne trgovine presudna je učinkovitost EU-ovih instrumenata trgovinske zaštite u suočavanju s globalnim izazovima . Za to je do kraja 2016. potrebno postići hitan i  uravnotežen dogovor o  stajalištu Vijeća u vezi sa sveobuhvatnom modernizacijom svih instrumenata trgovinske zaštite. Potrebne su odgovarajuće odredbe za rješavanje situacija u kojima ne prevladavaju tržišni uvjeti. U tom smislu Europsko vijeće prima na znanje komunikaciju Komisije „Prema snažnoj trgovinskoj politici EU-a u interesu otvaranja novih radnih mjesta i rasta” od 18. listopada 2016.

13. Europsko vijeće ocijenilo je trenutačno stanje pregovora koji se s  ključnim partnerima vode o  sporazumu o slobodnoj trgovini. Naglasilo je da je važno donijeti brzu odluku o  potpisivanju i  privremenoj primjeni Sveobuhvatnoga gospodarskog i trgovinskog sporazuma EU-a i Kanade te je potaknulo nastavak pregovora s ciljem što skorijeg pronalaska rješenja za otvorena pitanja.

14. Europsko vijeće poziva Komisiju da nastavi s aktivnim pregovorima o  sporazumu o  slobodnoj trgovini s Japanom s ciljem postizanja političkog dogovora do kraja godine. Također poziva Komisiju da nastavi pregovore s nadležnim tijelima SAD-a kako bi mogla predstaviti ambiciozan, uravnotežen i  sveobuhvatan sporazum o slobodnoj trgovini.

15. Europsko vijeće ističe važnost intenziviranja pregovora koji su u tijeku s drugim trgovinskim partnerima, uključujući Mercosur, koji su predani obostrano korisnom otvaranju tržišta.

III. DRUGA GLOBALNA I GOSPODARSKA PITANJA

16. Europsko vijeće pozdravlja Unijino ratificiranje Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama kojim je omogućeno stupanje tog sporazuma na snagu. Redovito će preispitivati energetsku uniju, među ostalim sve elemente okvira klimatske i energetske politike do 2030. Podsjećajući na prethodne zaključke te sporazum postignut na sastanku Vijeća 30. rujna 2016., Europsko vijeće nastavit će s  pružanjem strateških smjernica o povezanim zakonodavnim prijedlozima.

17. Europsko vijeće ponovno potvrđuje prethodne zaključke, u kojima je pozvalo na dovršenje i provedbu različitih strategija za jedinstveno tržište (jedinstvenog digitalnog

43

tržišta, unije tržišta kapitala, energetske unije te programa jedinstvenog tržišta) do 2018. U  tom bi kontekstu trebalo brzo nastaviti s radom na novim prijedlozima Komisije, među ostalim na reformi pravilâ EU-a o telekomunikacijama i autorskim pravima te korištenju mobilnim uslugama u pojasu od 700 MHz, i na dovršenju unije tržišta kapitala brzim postizanjem dogovora s Europskim parlamentom o pravilima o prospektima radi poboljšanja dostupnosti financiranja poduzećima te o sekuritizaciji.

18. Europsko vijeće poziva Vijeće da na sastanku 6. prosinca postigne dogovor o  svojem pregovaračkom stajalištu u pogledu novog Komisijina prijedloga EFSU-a uzimajući u obzir neovisnu vanjsku ocjenu koja će biti dostavljena u studenome.

19. Europsko vijeće ponovno ističe važnost postizanja konkretnih rezultata do prosinca u pogledu potpore EU-a državama članicama u borbi protiv nezaposlenosti mladih i u pogledu jačanja programa EU-a posvećenih mladima.

IV. VANJSKI ODNOSI20. Europsko vijeće oštro osuđuje napade sirijskog režima

i njegovih saveznika, posebice Rusije, na civile u Alepu.

Poziva ih da prestanu sa zlodjelima i  poduzmu hitne korake za osiguranje nesmetana pristupa humanitarne pomoći Alepu i  drugim dijelovima zemlje. Europsko vijeće poziva na hitan prekid neprijateljstava i nastavak vjerodostojna političkog procesa pod pokroviteljstvom UN-a. Oni koji su odgovorni za kršenja međunarodnog humanitarnog prava i prava o ljudskim pravima moraju za to odgovarati. EU razmatra sve dostupne mogućnosti, za slučaj da se sadašnja zlodjela nastave. Trebalo bi poduzeti sve da se produlji prekid vatre, civilnom stanovništvu dopremi humanitarna pomoć te stvore uvjeti za otvaranje pregovora u vezi s političkom tranzicijom u Siriji.

21. Europsko vijeće poziva visoku predstavnicu da zajedno s  Komisijom nastavi s  provođenjem humanitarne inicijative EU-a i medicinskih evakuacija u suradnji s UN-om; te da dopre do ključnih dionika u regiji u pogledu političke tranzicije i  priprema za pomirenje i  obnovu nakon sukoba.

22. Europsko vijeće održalo je stratešku raspravu o politikama u pogledu odnosa s Rusijom.

44

ZAKLJUČCI EUROPSKOG VIJEĆA,

15. PROSINCA 2016.

I. MIGR ACIJE

Vanjska dimenzija1. Europsko vijeće podsjeća na svoje zaključke iz listopada

o istočnosredozemnoj ruti. Ponovno ističe svoju predanost Izjavi EU-a i  Turske te naglašava važnost potpune i nediskriminirajuće provedbe svih njezinih aspekata. Ujedno ponavlja svoje obećanje da će nastaviti pružati potporu zemljama duž zapadnobalkanske rute. Potvrđuje Zajednički akcijski plan o provedbi Izjave EU-a i Turske koji su razradile Grčka i Komisija te pozdravlja činjenicu da je Grčka već poduzela prve korake prema njegovoj provedbi. Europsko vijeće poziva sve države članice da osiguraju brzu provedbu Zajedničkog akcijskog plana.

2. Novi partnerski okvir za suradnju važan je alat za suzbijanje nezakonitih migracija i  njihovih temeljnih uzroka, posebice s  obzirom na središnju sredozemnu rutu. Europsko vijeće pozdravlja napredak u provedbi paktova s pet afričkih zemalja podrijetla ili tranzita te sve jaču odgovornost u partnerskim zemljama. S obzirom na to iskustvo mogli bi se predvidjeti dodatni paktovi ili drugi oblici suradnje, pri čemu se u vidu imaju raspoloživi resursi. Ciljeve partnerskog okvira koje je Europsko vijeće utvrdilo u  lipnju trebalo bi uključiti u  druge vanjske instrumente i politike EU-a i njegovih država članica. Europsko vijeće poziva države članice da nastave i pojačaju svoju suradnju u skladu s partnerskim okvirom te će pomno pratiti napredak u pogledu suzbijanja tokova i poboljšanja stopa vraćanja.

3. U svrhu jačanja provedbe Akcijskog plana iz Vallette i  partnerskog okvira trebalo bi brzim donošenjem odgovarajućeg zakonodavstva popratiti dogovor postignut u Vijeću u pogledu Europskog fonda za održivi razvoj i mandata EIB-a za vanjsko kreditiranje. U tom smislu Europsko vijeće pozdravlja činjenicu da je EIB započeo provedbu svoje potpore inicijativi za jačanje otpornosti zapadnog Balkana i južnog susjedstva.

4. Europsko vijeće naglašava potrebu za jačanjem potpore libijskoj obalnoj straži, među ostalim operacijom EUNAVFOR MED Sophia, u svrhu povećanja njezinih kapaciteta za sprečavanje pogibija na moru i slamanje poslovnog modela krijumčara. Usporedo s tim trebaju se poduzeti inicijative kako bi se ponudile mogućnosti potpomognutog dobrovoljnog povratka migrantima

blokiranima u  Siriji te kako bi se ograničila opasna putovanja.

5. Europsko vijeće podsjeća na važnost stavljanja na raspolaganje odgovarajućih resursa Europskom potpornom uredu za azil (EASO) i europskoj graničnoj i obalnoj straži. Pozdravlja činjenicu da će EASO početi zapošljavati posebno osoblje kako bi osigurao stabilan i  održiv kapacitet. Ujedno ponovno ističe potrebu da se i  dalje pomno prate druge rute, uključujući zapadnosredozemnu rutu, kako bi se moglo brzo reagirati na nove događaje.

Unutarnja dimenzija6. Učinkovita primjena načela odgovornosti i solidarnosti

ostaje zajednički cilj. Stalnim naporima proteklih mjeseci na reviziji zajedničkog europskog sustava azila iskristalizirala su se određena područja u kojima postoji konvergencija, dok je na drugim područjima potreban daljnji rad. Vijeće se poziva da nastavi navedeni proces oslanjajući se na taj rad kako bi se postigao konsenzus o politici azila EU-a za vrijeme predstojećeg predsjedništva.

7. Države članice trebale bi dodatno pojačati svoje napore na ubrzanju premještanja, osobito kada je riječ o  maloljetnicima bez pratnje, te provedbu postojećih programa za preseljenje3 .

II. SIGURNOST

Unutarnja sigurnost8. Europsko vijeće ponovno potvrđuje svoju predanost

provedbi strategije unutarnje sigurnosti Europske unije za razdoblje 2015.–2020. Politički dogovor suzakonodavaca o Direktivi o borbi protiv terorizma važan je korak nakon kojeg bi trebalo uslijediti brzo donošenje prijedlogâ o  vatrenom oružju i  o borbi protiv pranja novca te provedba novog zakonodavstva o evidenciji podataka o putnicima (PNR). Europsko vijeće poziva na konkretnu suradnju s pružateljima elektroničkih usluga sa sjedištem u EU-u i izvan njega.

9. Europsko vijeće pozdravlja dogovor o  revidiranom Zakoniku o schengenskim granicama kojim se uvode sustavne kontrole svih putnika koji prelaze vanjske granice EU-a i  poziva na njegovu brzu provedbu u  državama članicama, uzimajući pritom u obzir specifične situacije

3 Ovime se ne dovodi u pitanje stajalište Mađarske i Slovačke, kako je navedeno u sudskom postupku pokrenutom u vezi s Odlukom Vijeća br. 2015/1601, te stajalište Poljske, koja je intervenirala u korist podnositeljâ zahtjeva.

45

nekih država članica. Suzakonodavci bi do lipnja 2017. trebali postići dogovor o  sustavu ulaska/izlaska te do kraja  2017. o  Europskom sustavu za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju kako bi se osigurala sustavna provjera putnika izuzetih od obveze posjedovanja vize. Ujedno poziva na sve veću razinu interoperabilnosti informacijskih sustava i baza podataka.

Vanjska sigurnost i obrana10. Europljani moraju preuzeti veću odgovornost za svoju

sigurnost. Kako bi se ojačala sigurnost i obrana Europe u zahtjevnom geopolitičkom okružju te kako bi se bolje zaštitili njezini građani, potvrđujući pritom prethodne obveze u tom pogledu, Europsko vijeće ističe potrebu da se učini više, među ostalim stavljanjem na raspolaganje dostatnih dodatnih resursa, uzimajući pritom u obzir nacionalne okolnosti i pravne obveze. Za države članice koje su i članice NATO-a to je u skladu s NATO-ovim smjernicama o  izdacima za obranu. Europsko vijeće ujedno poziva na jačanje suradnje u  pogledu razvoja potrebnih sposobnosti, kao i stavljanja tih sposobnosti na raspolaganje kada je to potrebno. Europska unija i njezine države članice moraju moći odlučno doprinijeti zajedničkim naporima, kao i djelovati samostalno kada i ako je to potrebno te s partnerima kad god je to moguće. Europsko vijeće sa zanimanjem iščekuje sveobuhvatnu reviziju mehanizma Athena do kraja 2017.

11. Europsko vijeće potvrđuje zaključke Vijeća od 14. studenoga i 17. listopada 2016. o provedbi globalne strategije EU-a u području sigurnosti i obrane kojom se određuje razina ambicije EU-a. Poziva na sveobuhvatno daljnje djelovanje visoke predstavnice i država članica u odnosu na te zaključke. Konkretno, nastavljajući se na zaključke Vijeća, visoka predstavnica predstavit će sljedećih mjeseci prijedloge u pogledu razvoja civilnih sposobnosti, parametara koordiniranog godišnjeg preispitivanja u području obrane koje provodi neka država članica, procesa razvoja vojnih sposobnosti, uzimajući u obzir aspekte istraživanja i tehnologije te industrijske aspekte, uspostave sposobnosti stalnog operativnog planiranja i  njihova provođenja na strateškoj razini, osnaživanja relevantnosti, upotrebljivosti i razmjestivosti instrumenta EU-a za brzi odgovor, elemenata i mogućnosti uključive stalne strukturirane suradnje utemeljene na modularnom pristupu i  opisa mogućih projekata te obuhvaćanja svih zahtjeva u okviru izgradnje kapaciteta za sigurnost i razvoj. U tom kontekstu Europsko vijeće poziva suzakonodavce da ubrzano rade na prijedlogu Komisije o  izgradnji kapaciteta za sigurnost i  razvoj s ciljem postizanja dogovora u prvoj polovici 2017.

12. Europsko vijeće pozdravlja prijedloge Komisije o europskom akcijskom planu obrane kao njezin doprinos razvoju europske sigurnosne i obrambene politike, ističući važnost potpune uključenosti država članica, te poziva sve relevantne dionike na nastavak tog rada. Vijeće se poziva

da brzo razmotri povezane prijedloge Komisije. EIB se poziva da ispita korake s  ciljem podupiranja ulaganja u  aktivnosti istraživanja i  razvoja obrane. Komisija se ujedno poziva da u prvom semestru 2017. izradi prijedloge za uspostavu europskog obrambenog fonda, uključujući mogućnosti u vezi sa zajedničkim razvojem sposobnosti prema dogovoru država članica.

13. Europsko vijeće poziva na brzo djelovanje s  ciljem daljnjeg postupanja u  vezi sa zaključcima Vijeća od 6.  prosinca  2016. kojima se provodi zajednička izjava koju su u Varšavi potpisali čelnici EU-a i NATO-a, pri čemu se izbjegava udvostručivanje rada i  osigurava komplementarnost EU-a i NATO-a, u pogledu hibridnih prijetnji, pitanjâ u vezi s pomorstvom, kibersigurnosti, strateške komunikacije, obrambenih sposobnosti, industrije i istraživanja u vezi s obranom, vježbi i izgradnje kapaciteta za obranu i sigurnost.

14. Europsko vijeće poziva na ubrzan nastavak rada na vanjskoj sigurnosti i obrani te traži od Vijeća da o tome izvijesti u ožujku kako bi Europsko vijeće moglo preispitati ostvareni napredak. U lipnju će pružiti daljnje strateške smjernice.

15. Europsko vijeće zadržat će pitanja u vezi sa sigurnošću i obranom na dnevnom redu kako bi redovno ocjenjivalo napredak te na toj osnovi utvrđivalo odgovarajuće strateške i političke prioritete.

III. GOSPODARSKI I SOCIJALNI R AZVOJ, MLADI

16. Europsko vijeće pozdravlja dogovor postignut u Vijeću o  produljenju Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU), koje bi suzakonodavci trebali usvojiti u prvoj polovici 2017. Ujedno napominje da je Vijeće sada spremno sudjelovati u  pregovorima s  Europskim parlamentom o  osuvremenjivanju instrumenata trgovinske zaštite.

17. Ponovno ističe važnost različitih strategija jedinstvenog tržišta i energetske unije, koje bi trebale biti dovršene i provedene do 2018. Dotad je potrebno riješiti određena ključna pitanja4. Pozdravlja dosadašnji napredak te snažno poziva sve institucije da uoči sastanka Europskog vijeća u ožujku 2017. nastave jačati taj zamah i dodatno povećaju razinu ambicije, posebice u ključnim područjima usluga i jedinstvenog digitalnog tržišta. Poziva na uklanjanje preostalih prepreka u  okviru jedinstvenog tržišta, uključujući one koje ometaju slobodan protok podataka.

18. Europsko vijeće poziva na nastavak inicijative Garancija za mlade i  pozdravlja povećanu potporu upućenu Inicijativi za zapošljavanje mladih. Ujedno poziva na nastavak rada na najnovijim inicijativama Komisije posvećenima mladima, među ostalim na inicijativama u vezi s mobilnošću, obrazovanjem i razvojem vještina te Europskim snagama solidarnosti.

4 Za Poljsku to među ostalim znači slobodu određivanja svoje kombinacije izvora energije i  osiguravanje sigurnosti opskrbe energijom.

46

19. Europsko vijeće poziva Vijeće i Komisiju da ocijene učinak uključivanja industrijske politike u strateške inicijative EU-a te da razmotre konkretno djelovanje s ciljem jačanja i osuvremenjivanja industrijske baze jedinstvenog tržišta.

20. Europsko vijeće naglašava potrebu za dovršetkom bankovne unije u  smislu smanjenja i  podjele rizika u  financijskom sektoru, odgovarajućim redoslijedom, kako je navedeno u zaključcima Vijeća od 17. lipnja 2016. o planu u tom pogledu. U tom kontekstu Europsko vijeće poziva Vijeće da brzo razmotri najnovije prijedloge Komisije za povećanje otpornosti u financijskom sektoru.

IV. CIPAR21. Nakon prezentacije predsjednika Republike Cipra

o pregovorima za rješavanje ciparskog pitanja, Europsko vijeće ponovno je istaknulo svoju potporu aktualnom procesu za ponovno ujedinjenje Cipra. Uzimajući u obzir da Cipar jest i da će ostati član Unije nakon rješavanja ciparskog pitanja, EU je spreman sudjelovati na Ženevskoj konferenciji o Cipru 12. siječnja 2017.

V. VANJSKI ODNOSI

Ukrajina22. Europsko vijeće ponovno potvrđuje svoju predanost

međunarodnom pravu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine, kao i  sklapanju Sporazuma o  pridruživanju između EU-a i  Ukrajine, među ostalim uspostavi detaljnog i  sveobuhvatnog područja slobodne trgovine. Cilj je sporazumâ o  pridruživanju podupiranje partnerskih zemalja na njihovu putu da postanu stabilne i prosperitetne demokracije te odražavanje strateške i  geopolitičke važnosti koju Europska unija pridaje regionalnom kontekstu. Stoga je dovršetak procesa ratifikacije i dalje ključan cilj EU-a.

23. Nakon što je pomno sagledalo ishod nizozemskog referenduma održanog 6.  travnja  2016. o  prijedlogu zakona kojim se odobrava Sporazum o pridruživanju i bojazni koje je nizozemski predsjednik vlade izrazio prije referenduma, Europsko vijeće prima na znanje Odluku šefova država ili vlada 28 država članica Europske unije, koji su se sastali u  okviru Europskog vijeća (Prilog), kojom se te bojazni uklanjaju u potpunosti u skladu sa Sporazumom o pridruživanju i Ugovorima EU-a.

24. Europsko vijeće napominje da je Odluka iz Priloga pravno obvezujuća za 28 država članica Europske unije te se može izmijeniti ili staviti izvan snage samo zajedničkim dogovorom njihovih šefova država ili vlada. Stupit će na snagu nakon što Kraljevina Nizozemska ratificira Sporazum i nakon što ga Unija sklopi. U suprotnome Odluka će prestati postojati.

25. Europsko vijeće pozdravlja rezultate sastanka na vrhu EU-a i Ukrajine 24. studenoga 2016. i ističe trajnu odlučnost Unije da produbi i ojača svoj odnos s Ukrajinom u svjetlu

trenutačnih izazova. Prepoznaje postignuća Ukrajine u provedbi reformi s ciljem ispunjenja europskih standarda i činjenicu da je ispunila uvjete za bezvizni režim s Unijom. Nakon usvajanja čvrstog mehanizma suspenzije suzakonodavci se pozivaju da dovrše postupak koji dovodi do ukidanja zahtjeva za vizu za građane Ukrajine i Gruzije.

Sirija26. Europsko vijeće snažno osuđuje stalne napade na Alep

koje izvršavaju sirijski režim i njegovi saveznici, posebice Rusija i Iran, uključujući ciljane napade na civile i bolnice. Europsko vijeće žurno poziva režim i Rusiju, kao i sve strane u sirijskom sukobu, da se odmah provedu sljedeće četiri hitne mjere:(a) Sigurna i  dostojanstvena evakuacija stanovnika

istočnog Alepa pod nadzorom i  koordinacijom Ujedinjenih naroda u odredište po njihovu izboru. Članovi civilne zaštite i civilne uprave isto tako moraju imati pravo na neometanu evakuaciju pod nadzorom Ujedinjenih naroda. Prvo je potrebno evakuirati osobe koje su najteže ozlijeđene.

(b) Žurna i  bezuvjetna pomoć svim stanovnicima istočnog Alepa te njihova zaštita, bez diskriminacije i u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom, pri čemu se osigurava pun i neometan pristup Ujedinjenih naroda i  njihovih partnera na terenu radi dostave potrepština za prvu pomoć i hitne medicinske skrbi, kako je predviđeno Rezolucijom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 2258, na području cijele Sirije.

(c) Istinska zaštita svog medicinskog osoblja i objekata u  cijeloj zemlji u  skladu s  Rezolucijom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 2286, posebno u pogledu graničnih bolnica u Atmehu, Darkouchu, Bab el Hawi i Bab Salamehu.

(d) Međunarodno humanitarno pravo treba se primjenjivati u istočnom Alepu, ali i u cijeloj zemlji te posebno u svim onim područjima na kojima se nalaze opkoljeni civili.

Kao prvi pružatelj humanitarne potpore sirijskom stanovništvu EU će nastaviti raditi na postizanju tih ciljeva.

27. Neprijateljstva u Siriji moraju odmah prestati. EU će, pod pokroviteljstvom UN-a, konstruktivno surađivati sa svim partnerima s ciljem tranzicije kako je dogovoreno Rezolucijom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 2254. U tu svrhu Europsko vijeće poziva visoku predstavnicu da nastavi svoj aktualni izravni angažman sa svim relevantnim partnerima. Oni koji su odgovorni za kršenja međunarodnog prava, od kojih neka mogu predstavljati ratne zločine, moraju odgovarati. EU razmatra sve raspoložive mogućnosti. EU će pružiti potporu obnovi Sirije tek kada se vjerodostojna politička tranzicija bude snažno provodila.

47

PRILOGOdluka šefova država ili vlada 28 država članica Europske unije, koji su se sastali u  okviru Europskog vijeća, o Sporazumu o pridruživanju između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju te njihovih država članica, s jedne strane, i Ukrajine, s druge straneŠefovi država ili vlada 28 država članica Europske unije čije su vlade potpisnice Sporazuma o  pridruživanju između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju te njihovih država članica, s jedne strane, i Ukrajine, s druge strane („Sporazum”),Primajući na znanje ishod nizozemskog referenduma od 6.  travnja  2016. o  prijedlogu zakona kojim se odobrava Sporazum o pridruživanju između EU-a i Ukrajine te bojazni koje su istaknute prije referenduma, kako ih je iznio predsjednik vlade Kraljevine Nizozemske,Želeći ukloniti te bojazni potpuno u skladu sa Sporazumom o pridruživanju između EU-a i Ukrajine te Ugovorima EU-a, kao i u skladu s ciljem EU-a u pogledu produbljivanja odnosa s Ukrajinom,Uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 15. prosinca 2016.,Odlučili su usvojiti sljedeće kao zajednički dogovor koji će početi proizvoditi učinke nakon što Kraljevina Nizozemska ratificira Sporazum te nakon što ga Europska unija sklopi:AIako je cilj uspostaviti blizak i dugotrajan odnos između stranaka Sporazuma na temelju zajedničkih vrijednosti, Sporazumom se Ukrajini ne dodjeljuje status zemlje kandidatkinje za pristupanje Uniji, niti on predstavlja obvezu dodjele takvog statusa Ukrajini u budućnosti.BSporazumom se ponovno potvrđuje suradnja s Ukrajinom u područjima sigurnosti, posebice s obzirom na sprečavanje sukoba, upravljanja krizom i neširenja oružja za masovno uništenje. Ne sadrži obvezu da Unija ili njezine države članice pružaju zajednička sigurnosna jamstva ili drugu vojnu pomoć ili potporu Ukrajini.

CIako se u Sporazumu navodi cilj jačanja mobilnosti građana, njime se ukrajinskim državljanima odnosno građanima Unije ne daje pravo na boravak i slobodu rada na državnom području država članica ili Ukrajine. Sporazumom se ne utječe na pravo država članica da odrede opseg prihvata ukrajinskih državljana na svoje državno područje kako bi tražili posao, neovisno o tome radi li se pritom o nesamostalnom ili samostalnom radu.DU Sporazumu se ponovno ističe predanost Unije podupiranju procesa reformi u Ukrajini. Sporazumom se ne zahtijeva dodatna financijska potpora država članica Ukrajini, niti se njime mijenja isključivo pravo svake države članice da utvrdi prirodu i opseg svoje bilateralne financijske potpore.EBorba protiv korupcije ključna je za jačanje odnosa između stranaka Sporazuma. U skladu sa Sporazumom stranke će surađivati u borbi protiv korupcije te njezinu sprečavanju i u privatnom i u javnom sektoru. Konkretno, cilj suradnje stranaka u vezi s vladavinom prava jest jačanje pravosuđa, poboljšanje njegove učinkovitosti, zaštita njegove neovisnosti i nepristranosti te borba protiv korupcije.FPoštovanje demokratskih načela, ljudskih prava i temeljnih sloboda te poštovanje načela vladavine prava, među ostalim kako je navedeno pod E, osnovni su elementi Sporazuma. Od stranaka se zahtijeva da ispunjavaju svoje obveze u skladu sa Sporazumom, čija će se provedba i izvršenje pratiti. U skladu s člankom 478. Sporazuma svaka stranka može poduzeti odgovarajuće mjere u  slučaju neispunjavanja obveza. Pri odabiru odgovarajućih mjera prednost će se dati onima kojima se najmanje ometa funkcioniranje Sporazuma. Te mjere mogu, kao krajnje sredstvo, obuhvaćati suspenziju bilo kojih prava ili obveza predviđenih u okviru odredaba Sporazuma.

48

IZJAVA – NEFORMALNI SASTANAK 27 ŠEFOVA DRŽAVA ILI VLADA,

15. PROSINCA 2016.

Budući da smo mi, šefovi država ili vlada 27 država članica te predsjednici Europskog vijeća i Europske komisije, odlučni u tome da Unija bude uspješna, spremni smo započeti pregovore s Ujedinjenom Kraljevinom čim ona pošalje obavijest u skladu s člankom 50. Pozdravljamo namjeru Ujedinjene Kraljevine da to učini do kraja ožujka 2017. kako bismo mogli započeti s  rješavanjem neizvjesnosti koje proizlaze iz mogućnosti istupanja Ujedinjene Kraljevine.Čvrsto stojimo iza cijele svoje izjave od 29. lipnja 2016. te ćemo nastaviti pridržavati se načela utvrđenih u njoj. Ponovno ističemo da će se svaki dogovor morati temeljiti na ravnoteži prava i obveza te da je za pristup jedinstvenom tržištu potrebno prihvaćanje svih četiriju sloboda.Namjeravamo provesti pregovore o  istupanju u  ozračju međusobnog povjerenja i jedinstva. U tu svrhu potvrđujemo postupovne aranžmane za navedene pregovore, utvrđene u Prilogu.

PRILOG1. Kao prvi korak nakon obavijesti Ujedinjene Kraljevine

Europsko vijeće usvojit će smjernice kojima će se odrediti okvir za pregovore u  skladu s  člankom 50. UEU-a te utvrditi opća stajališta i načela koja će EU slijediti tijekom pregovora. Europsko vijeće i dalje će se stalno baviti ovim pitanjem te će, prema potrebi, ažurirati ove smjernice tijekom pregovora.

2. Nakon usvajanja smjernica Europsko vijeće pozvat će Vijeće za opće poslove da brzo započne s donošenjem odluke o odobrenju otvaranja pregovora, nakon preporuke Europske komisije, te da se bavi sljedećim koracima u  procesu. Vijeće će također usvojiti pregovaračke smjernice o sadržaju, kao i o detaljnim aranžmanima kojima se uređuje odnos između Vijeća i  njegovih pripremnih tijela, s  jedne strane, i  pregovarača Unije, s druge strane. Te pregovaračke smjernice mogu se prema potrebi izmijeniti i dopuniti tijekom pregovora, kako bi se u njima odrazile smjernice Europskog vijeća kako se mijenjaju.

3. Vijeće će biti pozvano da Europsku komisiju imenuje pregovaračem Unije. Pozdravlja se Komisijino imenovanje Michela Barniera glavnim pregovaračem. Kako bi se osigurala transparentnost i  izgradilo povjerenje, tim pregovarača Unije bit će spreman uključiti predstavnika rotirajućeg predsjedništva Vijeća. Predstavnici predsjednika Europskog vijeća prisustvovat će svim sastancima u okviru pregovora, uz predstavnike Europske komisije, te će u  potpornoj ulozi sudjelovati na tim sastancima. Pregovarač Unije sustavno će izvješćivati Europsko vijeće, Vijeće i njegova pripremna tijela.

4. Između sastanaka Europskog vijeća, Vijeće i Coreper, uz potporu ciljane radne skupine sa stalnim predsjednikom, osigurat će da se pregovori odvijaju u  skladu sa smjernicama Europskog vijeća i  pregovaračkim smjernicama Vijeća te će osigurati upute za pregovarača Unije.

5. Članovi Europskog vijeća, Vijeća i njegovih pripremnih tijela koji predstavljaju Ujedinjenu Kraljevinu neće sudjelovati u raspravama ni u odlukama koje se na nju odnose.

6. Predstavnici 27 šefova država ili vlada (šerpe/stalni predstavnici) bit će prema potrebi uključeni u pripremu Europskog vijeća. Predstavnici Europskog parlamenta bit će pozvani na takve pripremne sastanke.

7. Pregovarač Unije bit će pozvan da tijekom pregovora podrobno i  redovito izvješćuje Europski parlament. Predsjedništvo Vijeća bit će spremno izvijestiti Europski parlament i razmijeniti mišljenja s njime prije i nakon svakog sastanka Vijeća za opće poslove. Predsjednik Europskog parlamenta bit će pozvan da se očituje na početku sastanaka Europskog vijeća.

49

PISMO PREDSJEDNIKA DONALDA TUSKA ŠEFOVIMA DRŽAVA ILI VLADA

27 DRŽAVA ČLANICA EU-a UOČI NEFORMALNOG SASTANKA ČELNIKA DRŽAVA

ILI VLADA U MALTI, 31. SIJEČNJA 2017.

Dragi kolege,Kako bismo se na najbolji mogući način pripremili za raspravu na Malti o budućnosti Europske unije s 27 država članica i s obzirom na razgovore koje sam održao s nekima od vas, dopustite mi da iznesem neke misli za koje vjerujem da ih većina nas dijeli.Izazovi s kojima je Europska unija trenutačno suočena opasniji su nego ikad prije u razdoblju nakon potpisivanja Ugovora iz Rima. Danas smo suočeni s trima prijetnjama koje se dosad nisu javljale, barem ne u tako velikim razmjerima.Prva prijetnja, koja prijeti izvana, povezana je s  novom geopolitičkom situacijom u  sv ijetu i  oko Europe. Sve samouvjerenija K ina, recimo to tako, posebno na moru, agresivna politika Rusije prema Ukrajini i drugim susjednim zemljama, ratovi, teror i anarhija na Bliskom istoku i u Africi, pri čemu vodeću ulogu ima radikalni islam, kao i zabrinjavajuće izjave nove američke administracije našu budućnost čine vrlo nepredvidljivom. Prvi put u našoj povijesti u vanjskom svijetu koji je sve više multipolaran mnogi postaju otvoreno antieuropski nastrojeni, ili u najboljem slučaju euroskeptični. Europsku uniju u tešku situaciju pogotovo dovodi promjena u Washingtonu, s obzirom na to da se čini da nova administracija dovodi u pitanje posljednjih 70 godina američke vanjske politike.Druga prijetnja, koja je unutarnja, povezana je s porastom antieuropskih, nacionalističkih i sve više ksenofobnih osjećaja u samom EU-u. Nacionalni egoizam također postaje privlačna alternativa integraciji. Usto, centrifugalne tendencije jačaju zbog pogrešaka onih za koje su ideologija i institucije postale važnije od interesa i osjećaja ljudi.Treća je prijetnja stanje svijesti proeuropskih elita. Sve manja vjera u  političku integraciju, prepuštanje populističkim argumentima, kao i sumnja u temeljne vrijednosti liberalne demokracije također su sve izraženiji.U svijetu punom napetosti i sukoba potrebne su hrabrost, odlučnost i politička solidarnost Europljana. Bez njih nećemo opstati. Ako sami ne vjerujemo u sebe, u višu svrhu integracije, zašto bi itko drugi? U Rimu bismo trebali ponoviti da još vjerujemo u to. U današnjem svijetu država-kontinenata sa stotinama milijuna stanovnika europske zemlje pojedinačno nemaju velik značaj. No EU ima demografski i gospodarski potencijal, što ga čini partnerom jednakim najvećim silama. Stoga, najvažniji znak koji bi trebao proizaći iz sastanka u Rimu jest spremnost 27 država da budu ujedinjene. Znak ne samo da moramo, već da želimo biti ujedinjeni.Pokažimo naš europski ponos. Ako se pravimo da ne čujemo izjave i ne primjećujemo odluke usmjerene protiv EU-a i naše budućnosti, narod će se prema Europi prestati ponašati kao prema svojoj široj domovini. Jednaka opasnost dolazi od toga da

će nas globalni partneri prestati poštovati. Objektivno govoreći, Europa i njezini čelnici nemaju razloga udovoljavati vanjskim silama i njihovim vlastodršcima. Znam da se u politici ne smije pretjerivati s upotrebom dostojanstva kao argumenta, s obzirom na to da to često dovodi do sukoba i negativnih osjećaja. No danas se moramo jasno zauzeti za naše dostojanstvo, dostojanstvo ujedinjene Europe, bez obzira na to obraćamo li se Rusiji, Kini, SAD-u ili Turskoj. Stoga budimo hrabri i ponosni na naša vlastita postignuća, zbog kojih je naš kontinent postao najbolje mjesto na svijetu. Budimo hrabri kako bismo se suprotstavili demagozima i njihovoj retorici kada tvrde da od europske integracije korist izvlače samo elite, a da su obični ljudi kao rezultat dobili samo patnju, te da će se zemlje bolje snalaziti pojedinačno nego zajednički.Moramo gledati u budućnost, to je bio najčešći zahtjev koji sam čuo savjetujući se s vama ovih posljednjih nekoliko mjeseci. O tome nema nikakve sumnje. No nikako ne smijemo zaboraviti ni najvažnije razloge zbog kojih smo prije 60 godina odlučili ujediniti Europu. Često se može čuti teza da prisjećanja na prošle tragedije podijeljene Europe više ne služe kao argument, da se nove generacije više ne sjećaju izvora koji su poslužili kao nadahnuće. No amnezija ne poništava to nadahnuće, a ona nas ne oslobađa ni od naše dužnosti da iznova podsjećamo na tragične pouke koje su proizišle iz podijeljene Europe. U Rimu bismo trebali snažno ponoviti dvije temeljne, ali zaboravljene, istine: kao prvo, ujedinili smo se ne bismo li izbjegli još jednu povijesnu katastrofu, a kao drugo, razdoblje europskog jedinstva najbolje je razdoblje u cijeloj stoljetnoj europskoj povijesti. Mora biti sasvim jasno da raspad Europske unije neće dovesti do obnove neke mitske posvemašnje suverenosti njezinih država članica, već do stvarne i realne ovisnosti o svjetskim velesilama – Sjedinjenim Američkim Državama, Rusiji i Kini. Samo zajedno možemo biti u potpunosti neovisni.Stoga moramo poduzeti odlučne i izuzetne korake kako bismo promijenili kolektivne osjećaje i ponovno oživili nastojanja da se europsku integraciju dovede na sljedeću razinu. Kako bismo to ostvarili, moramo ponovno uspostaviti osjećaj vanjske i unutarnje sigurnosti, kao i socioekonomske dobrobiti za europske građane. To zahtijeva odlučno jačanje vanjskih granica EU-a; poboljšanu suradnju službi odgovornih za borbu protiv terorizma i zaštitu reda i mira u području bez granica; povećanje izdataka za obranu; jačanje vanjske politike EU-a kao cjeline, kao i bolju koordinaciju vanjskih politika pojedinih država članica; te zaključno, ali ništa manje važno, poticanje ulaganja, socijalne uključenosti, rasta, zapošljavanja, iskorištavanja prednosti tehnoloških promjena i konvergencije u europodručju, ali i u cijeloj Europi.Promjenu trgov inske strategije SA D-a trebal i bismo pretvoriti u prednost za EU i to intenziviranjem razgovora

50

sa zainteresiranim partnerima, pritom braneći naše interese. Europska unija ne bi trebala napustiti svoju ulogu trgovinske velesile koja je otvorena prema drugima, a istovremeno štiti vlastite građane i poduzeća te ima na umu to da slobodna trgovina znači pravednu trgovinu. Trebali bismo također

odlučno braniti međunarodni poredak utemeljen na vladavini prava. Ne možemo se predati onima koji žele oslabiti ili dokinuti transatlantske veze jer bez njih ne može opstati red i mir u svijetu. Naše prijatelje Amerikance trebali bismo podsjetiti na njihovo vlastito geslo: Ujedinjeni stojimo, razjedinjeni padamo.

51

IZJAVA IZ MALTE – NEFORMALNI SASTANAK ŠEFOVA DRŽAVA ILI VLADA,

3. VELJAČE 2017.

1. Pozdravljamo i  podupiremo napore malteškog predsjedništva za unapređenje provedbe svih elemenata sveobuhvatne migracijske politike EU-a. Potvrđujemo svoju odlučnost da djelujemo uz puno poštovanje ljudskih prava, međunarodnog prava i europskih vrijednosti, i to zajedno s UNHCR-om i Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM).

2. Osiguravanje učinkovite kontrole naših vanjskih granica i suzbijanje nezakonitih priljeva u EU ključan su element održive migracijske politike. U 2016. dolasci su smanjeni na jednu trećinu u odnosu na razine u 2015. Iako su pritisci i dalje prisutni, na istočnosredozemnoj ruti dolasci su tijekom posljednja četiri mjeseca 2016. bili manji za 98 % u odnosu na prethodnu godinu. I dalje smo predani Izjavi EU-a i Turske te punoj i nediskriminirajućoj provedbi svih njezinih aspekata, kao i  trajnoj potpori zemljama duž zapadnobalkanske rute.

3. Međutim, na središnjoj sredozemnoj ruti u 2016. otkriveno je više od 181 000 dolazaka, a broj osoba poginulih ili nestalih na moru svake je godine od 2013. dosezao nov rekord. Kako su u 2017. već stotine osoba izgubile živote, a proljeće se približava, odlučni smo poduzeti dodatno djelovanje s ciljem znatnog smanjenja priljevâ migranata duž središnje sredozemne rute i  slamanja poslovnog modela krijumčara, pritom i  dalje pomno prateći istočnosredozemnu rutu te druge rute. Pojačat ćemo suradnju s Libijom kao glavnom zemljom odlaska, kao i s njezinim sjevernoafričkim i supsaharskim susjedima.

4. Okvirom za partnerstvo i Akcijskim planom iz Vallette omogućeno nam je da produbimo dugoročnu suradnju s nizom partnerskih zemalja, među ostalim u pogledu temeljnih uzroka migracija, čvrstim partnerstvom utemeljenim na međusobnom povjerenju. Taj rad već daje rezultate i bit će pojačan. Istodobno, zbog žurnosti situacije potrebne su hitne dodatne operativne mjere na regionalnoj razini kojima će se zauzeti pragmatičan, f leksibilan i prilagođen pristup na svakoj pojedinoj točci i uz uključivanje svih aktera duž migracijske rute. U tom kontekstu pozdravljamo zajedničku komunikaciju Komisije i Visokog predstavnika pod naslovom „Migracije na središnjoj sredozemnoj ruti – Upravljanje tokovima, spašavanje života”.

5. Nastojanja da se Libija stabilizira sada su važnija nego ikad i EU će napraviti sve što je u njegovoj moći da doprinese tom cilju. U Libiji je izgradnja kapaciteta ključna kako bi vlasti stekle kontrolu nad kopnenim i morskim granicama i  borile se protiv tranzita i  aktivnosti krijumčarenja. EU je i  dalje predan uključivom političkom rješenju

u okviru libijskog političkog dogovora i davanju potpore Predsjedničkom vijeću i  vladi nacionalnog jedinstva koju podupiru Ujedinjeni narodi. Kad je to moguće, EU i države članice također će pojačati suradnju s libijskim regionalnim i lokalnim zajednicama te s međunarodnim organizacijama aktivnima u  zemlji, kao i  pomoć tim zajednicama i organizacijama.

6. Prioritet će se dati sljedećim elementima:(a) osposobljavanju, opremanju i podupiranju libijske

nacionalne obalne straže i drugih relevantnih agencija. Dodatni programi EU-a za osposobljavanje moraju se brzo povećati, i u pogledu intenziteta i u pogledu broja uključenih osoba, počevši s onima koji se već poduzimaju u okviru operacije SOPHIA, na temelju iskustva te operacije. Financiranje i  planiranje tih aktivnosti mora biti održivo i  predvidljivo, među ostalim putem mreže Seahorse za Sredozemlje;

(b) daljnjim naporima za prekidanje poslovnog modela krijumčara pojačanim operativnim djelovanjem, u okviru integriranog pristupa koji uključuje Libiju i druge zemlje na ruti te relevantne međunarodne partnere, uključene države članice, misije i operacije ZSOP-a, Europol te europsku graničnu i  obalnu stražu;

(c) potpori, kad je to moguće, razvoju lokalnih zajednica u Libiji, posebice u obalnim područjima i na libijskim kopnenim granicama na migracijskim rutama, kako bi se poboljšala njihova socioekonomska situacija i pojačala njihova otpornost kao zajednica domaćina;

(d) nastojanjima da se osiguraju odgovarajući kapaciteti i  uvjeti za prihvat migranata u  Libiji, zajedno s UNHCR-om i IOM-om;

(e) potpori IOM-u u  znatnom jačanju aktivnosti potpomognutog dobrovoljnog povratka;

(f) jačanju informativnih kampanja i  aktivnosti namijenjenih migrantima u  Libiji te zemljama podrijetla i tranzita, u suradnji s lokalnim akterima i međunarodnim organizacijama, posebno s ciljem borbe protiv poslovnog modela krijumčara;

(g) pružanju pomoći u  smanjenju pritiska na libijske kopnene granice, u  suradnji i  s libijskim vlastima i sa svim susjedima Libije, među ostalim pružanjem potpore projektima za jačanje njihovih kapaciteta za upravljanje granicama;

(h) praćenju alternativnih ruta i  mogućeg skretanja aktivnosti krijumčara, zajedničkim naporima s  libijskim susjedima i  zemljama koje su dio

52

okvira za partnerstvo, uz potporu država članica i  svih relevantnih agencija EU-a te stavljanjem na raspolaganje svih potrebnih instrumenata za nadzor;

(i) nastavku pružanja potpore naporima i inicijativama pojedinačnih država članica koje izravno surađuju s Libijom. U tom pogledu EU je spreman poduprijeti Italiju u  njezinoj provedbi Memoranduma o  razumijevanju koji su 2.  veljače  2017. potpisale talijanske vlasti i predsjednik Predsjedničkog vijeća al-Serraj te pozdravlja tu provedbu;

(j) produbljivanju dijaloga i suradnje u pogledu migracija sa svim zemljama koje graniče s Libijom, što uključuje bolju operativnu suradnju s državama članicama te europskom graničnom i obalnom stražom u vezi sa sprečavanjem odlazaka i upravljanjem vraćanjima.

7. Ti će se ciljevi poduprijeti potrebnim resursima. U  skladu s  Akcijskim planom iz Vallette Europska unija snažnije uključuje migracije u  svoju službenu razvojnu pomoć za Afriku koja iznosi 31 milijardu eura tijekom tog financijskog razdoblja. Neke od navedenih mjera mogu se financirati u  okviru projekata koji su već u  tijeku, posebice projekata koji se financiraju iz Uzajamnog fonda EU-a za Afriku, ako je to primjereno, kojim se mobilizira 1,8 milijardi eura iz proračuna EU-a i 152 milijuna eura iz doprinosa država članica. Kako bi se

pokrile najhitnije potrebe za financiranjem sada i tijekom 2017., pozdravljamo odluku Komisije da kao prvi korak mobilizira dodatnih 200 milijuna eura za programski dio Fonda za sjevernu Afriku i da prioritet da projektima u vezi s migracijama koji se odnose na Libiju.

8. Dalje ćemo razvijati svoju vanjsku politiku u području migracija kako bismo je učinili otpornom na buduće krize. Utvrdit ćemo eventualne prepreke, na primjer u vezi s uvjetima koje treba ispuniti za vraćanja, i pojačati kapacitete EU-a u pogledu vraćanja, poštujući pritom međunarodno pravo. Pozdravljamo namjeru Komisije da kao prvi korak brzo predstavi ažurirani Akcijski plan o vraćanju i da pruži smjernice za operativnije vraćanje od strane EU-a i država članica te učinkovit ponovni prihvat na temelju postojeće pravne stečevine.

9. Suglasni smo s odlučnim i brzim djelovanjem kako bi se postigli ciljevi navedeni u ovoj Izjavi i pozivamo sve aktere da rade na njihovu ostvarenju. Pozdravljamo namjeru malteškog predsjedništva, u bliskoj suradnji s Komisijom i Visokim predstavnikom, da u tu svrhu Vijeću predstavi konkretan plan za provedbu što je prije moguće, da nastavi na tome raditi te da osigura pomno praćenje rezultata. Europsko vijeće preispitat će napredak u pogledu cjelokupnog pristupa na svojim sastancima u  ožujku i lipnju na temelju izvješća malteškog predsjedništva.

53

ZAKLJUČCI PREDSJEDNIKA EUROPSKOG VIJEĆA,

9. OŽUJKA 2017.

Europsko vijeće razmatralo je priloženi dokument. Podržalo ga je 27 članica Europskog vijeća, ali konsenzus nije postignut zbog razloga koji nisu povezani s njegovim sadržajem.Upućivanja na Europsko vijeće u priloženom dokumentu ne bi se trebala smatrati formalnom potporom Europskog vijeća u svojstvu institucije.

I. R ADNA MJESTA, R AST I KONKURENTNOST

1. Vidljivi su rezultati plana reformi koji su EU i njegove države članice uspostavili nakon krize 2008. Gospodarski rast ponovno je zabilježen u svih 28 država članica te su prognoze ohrabrujuće i za europodručje i za cijeli EU. Iako i dalje previsoka, stopa nezaposlenosti na najnižoj je razini od 2009., stanje javnih financija poboljšava se, a ulaganja, iako još nedovoljna, rastu.

2. Nesigurnosti su, međutim, i dalje prisutne pa je bitno osigurati održivost oporavka. Kako bi se to postiglo, nužno je nastaviti sa strukturnim reformama usmjerenima na modernizaciju naših gospodarstava, ojačati javne financije i promicati ulaganja, među ostalim brzim produljenjem i  proširenjem Europskog fonda za strateška ulaganja, također s ciljem ulaganja posebnih napora u borbu protiv nezaposlenosti u državama članicama u kojima je ona na osobito visokoj razini.

3. Podsjećajući na prethodne zaključke, Europsko vijeće ponovno ističe važnost koju dobro funkcionirajuće jedinstveno tržište sa svojim četirima slobodama ima u  odnosu na radna mjesta, rast i  konkurentnost. Odlučnim djelovanjem u  pogledu digitalne agende omogućit će se iskorištavanje prednosti digitalnog doba i  pogodovat će se inovacijama. Već donesene odluke moraju se učinkovito provesti, a  postojeće praznine popuniti postizanjem brzog napretka u radu na zakonodavnim prijedlozima, u skladu sa zaključcima Europskog vijeća iz lipnja 2016. i Zajedničkom izjavom od 13. prosinca 2016. o zakonodavnim prioritetima EU-a za 2017. Europsko vijeće pozdravlja odluku Komisije da riješi pitanje dvojne kvalitete prehrambenih proizvoda na unutarnjem tržištu u  okviru Foruma na visokoj razini za poboljšano funkcioniranje lanca opskrbe hranom. EU-u je potrebno konkretno djelovanje kako bi se osigurali snažni i konkurentni industrijski temelji, kako je navedeno u zaključcima iz prosinca 2016., posve funkcionalno i međusobno povezano energetsko tržište te uspješan uslužni sektor. Svi će imati koristi od jačeg jedinstvenog tržišta. Dovršetak i  provedba različitih

strategija jedinstvenog tržišta do 2018. stoga su i dalje naš zajednički cilj. Europsko vijeće preispitat će napredak u lipnju.

4. Trgovina je i dalje jedan od najmoćnijih pokretača rasta kojim se podupiru milijuni radnih mjesta i  doprinosi blagostanju. Europsko vijeće pozdravlja pozitivan ishod glasovanja u Europskom parlamentu o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu EU-a i Kanade (CETA) i  sa zadovoljstvom očekuje njegovu skoru privremenu primjenu. To je jasan znak u trenutku kad se ponovno javljaju protekcionističke tendencije. EU je i  dalje čvrsto predan snažnoj trgovinskoj politici i  otvorenom multilateralnom trgovinskom sustavu temeljenom na pravilima, sa središnjom ulogom za WTO. Istodobno se EU mora opremiti moderniziranim alatima, koji su u skladu s WTO-om, u cilju borbe protiv nepoštenih trgovačkih praksi i  narušavanja tržišta. Europsko vijeće s tim u vezi poziva na brzo donošenje relevantnih prijedloga. EU će i dalje aktivno surađivati s međunarodnim trgovinskim partnerima. To uključuje odlučan napredak u svim pregovorima koji su u tijeku radi postizanja ambicioznih i uravnoteženih sporazuma o  slobodnoj trgovini, među ostalim s  Mercosurom i Meksikom, s tim da su pregovori s Japanom najbliži brzom završetku. Trgovinske odnose s Kinom trebalo bi ojačati na temelju zajedničkog razumijevanja recipročnih i uzajamnih koristi. EU će biti posebno pažljiv u pogledu poštovanja i promicanja ključnih standarda, kao i načela nediskriminacije.

5. Europsko vijeće ponovno ističe potrebu za dovršetkom bankovne unije u  smislu smanjenja i  podjele rizika u  financijskom sektoru, odgovarajućim redoslijedom, kako je navedeno u zaključcima Vijeća od 17. lipnja 2016. Podsjeća na važnost međunarodne suradnje u  izradi zajedničkih bonitetnih i  nadzornih standarda za financijske usluge.

6. Iznimno je važno da koristi od gospodarskog rasta dospiju do svih građana. Europsko vijeće sa zadovoljstvom očekuje održavanje Socijalnog samita za pravedna radna mjesta i rast u Göteborgu 17. studenoga 2017.

7. Europsko vijeće podržava prioritetna područja politika iz Godišnjeg pregleda rasta te poziva države članice da ih prikažu u svojim budućim nacionalnim programima reformi te programima stabilnosti ili konvergencije. Europsko vijeće ujedno podržava Nacrt preporuke Vijeća o ekonomskoj politici europodručja.

54

II. SIGURNOST I OBR ANA8. Europsko vijeće želi da se dinamika pokrenuta na temelju

zaključaka iz prosinca 2016. o vanjskoj sigurnosti i obrani zadrži i ojača u skladu s ondje navedenim parametrima. U trenutačnom međunarodnom ozračju Europa mora učiniti više kako bi zaštitila svoje građane i doprinijela miru i  stabilnosti u  susjedstvu i  izvan njega, među ostalim stavljanjem na raspolaganje dostatnih dodatnih sredstava, istovremeno uzimajući u  obzir nacionalne okolnosti i pravne obveze. Europsko vijeće s tim u vezi pozdravlja rad Vijeća od 6. ožujka, kojim se daje opsežan pregled trenutačnog stanja u  pogledu svih pitanja (strukturâ ZSOP-a za upravljanje kriznim situacijama, stalne strukturirane suradnje, koordiniranog godišnjeg preispitivanja u  području obrane, razvoja vojnih sposobnosti) te prikazuje stvaran napredak u  nekim ključnim područjima. Također podsjeća na potrebu za provedbom „Zajedničkih prijedloga” za pojačanu suradnju s NATO-om. Daljnje djelovanje, nastavljajući se na taj zamah, mora biti još odlučnije i brže. Europsko vijeće pozdravlja održavanje konferencije na visokoj razini o sigurnosti i obrani u Pragu 9. lipnja 2017. Europsko vijeće to će pitanje ponovno razmotriti u lipnju 2017. te pružiti daljnje strateške smjernice.

9. EU je i  dalje potpuno angažiran u  potpori državama članicama u osiguravanju unutarnje sigurnosti i borbi protiv terorizma. Proteklih smo godina postigli znatan napredak s  tim u  vezi, ali neprestano se suočavamo s dosad neviđenim izazovima. Europsko vijeće poziva suzakonodavce da postignu dogovor o prijedlogu za sustav ulaska i izlaska do lipnja 2017. i ubrzaju rad na prijedlogu o  europskom sustavu za informacije o  putovanjima i  njihovu odobrenju. Stoga je nastavak provedbe obnovljene strategije unutarnje sigurnosti Europske unije za razdoblje 2015.–2020. ključan; Europsko vijeće nastavit će s preispitivanjem tog pitanja. Europski dan sjećanja na žrtve terorizma koji se obilježava 11. ožujka bitan je podsjetnik na razloge zbog kojih je to tako važno.

III. MIGR ACIJE10. Kao što je prikazano u  izvješću malteškog premijera,

brojne operativne mjere o  kojima je 3.  veljače 2017. postignut dogovor na neformalnom sastanku u Malti u postupku su provedbe. Europsko vijeće ponovno ističe svoju odlučnost da provede sve elemente Izjave iz Malte i u potpunosti podupire rad predsjedništva Vijeća, u bliskoj suradnji s Komisijom i visokom predstavnicom. Također stoji iza mjera koje su pojedinačne države članice poduzele kako bi pružile potporu libijskim vlastima te njihovim sjevernoafričkim i južnim susjedima u nastojanjima da se uhvate ukoštac s  izazovima nezakonitih migracija. UNHCR i  Međunarodna organizacija za migracije (IOM) važni su partneri u tom pogledu. EU će i dalje pozorno pratiti sve glavne migracijske rute kako bi mogao brzo reagirati na razvoj događaja. Europsko vijeće pozdravlja komunikaciju Komisije o revidiranom

akcijskom planu o vraćanju, na koji se poziva u Izjavi iz Malte, kao i popratnu Preporuku državama članicama, i poziva Vijeće da ih brzo preispita. Podsjeća na potrebu za nastavkom rada na nizu dobro funkcionirajućih dogovora o ponovnom prihvatu između EU-a i trećih zemalja.

11. U pogledu unutarnje dimenzije učinkovita primjena načela odgovornosti i solidarnosti i dalje je zajednički cilj. Europsko vijeće poziva na daljnje napore kako bi se brzo postigli rezultati u svim aspektima sveobuhvatne migracijske politike otporne na buduće krize, među ostalim s ciljem postizanja konsenzusa o politici azila EU-a tijekom predsjedanja aktualnog predsjedništva.

12. Europsko vijeće ta će pitanja ponovno razmotriti u lipnju 2017.

IV. ZAPADNI BALKAN13. S obzirom na unutarnje i  vanjske izazove s  kojima

se suočava ta regija, Europsko vijeće raspravljalo je o krhkom stanju na zapadnom Balkanu, koje će nastaviti preispitivati. Ističe važnost nastavka rada na reformama, dobrosusjedskim odnosima i inicijativama za uključivu regionalnu suradnju. Ponovno je potvrdilo svoju neupitnu potporu europskoj perspektivi zapadnog Balkana. Pozdravljajući napredak koji su postigle zemlje u regiji, Europsko vijeće ističe da je EU i dalje predan i angažiran na svim razinama kako bi im pružio potporu u provođenju reformi i projekata usmjerenih na EU.

V. OSTALE TOČKE

Ured europskog javnog tužitelja14. Nakon što mu je 17 država članica u skladu s člankom 86.

stavkom 1. drugim podstavkom UFEU-a uputilo Nacrt uredbe o osnivanju Ureda europskog javnog tužitelja, Europsko vijeće raspravljalo je o  Nacrtu i  utvrdilo da je uvjet naveden na početku članka  86. stavka  1. trećeg podstavka ispunjen, čime se otvara mogućnost za eventualnu uspostavu pojačane suradnje u  skladu s odredbama Ugovorâ.

Izbor predsjednika Europskog vijeća15. Europsko vijeće ponovno je izabralo g. Donalda Tuska

na mjesto predsjednika Europskog vijeća za razdoblje od 1. lipnja 2017. do 30. studenoga 2019.

16. Europsko vijeće primilo je na znanje odluku šefova država ili vlada ugovornih stranaka Ugovora o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji čija je valuta euro o  ponovnom imenovanju g. Donalda Tuska na mjesto predsjednika sastanka na vrhu država europodručja za razdoblje od 1. lipnja 2017. do 30. studenoga 2019.

17. Europsko vijeće odlučilo se kasnije ove godine vratiti procesu, kriterijima i ravnotežama potrebnima u pogledu imenovanja na visoke dužnosti u sljedećem institucijskom ciklusu.

55

RIMSKA DEKLARACIJA ČELNIKA 27 DRŽAVA ČLANICA TE

EUROPSKOG VIJEĆA, EUROPSKOG PARLAMENTA I EUROPSKE KOMISIJE,

25. OŽUJKA 2017.

Mi, čelnici 27 država članica i institucija EU-a, ponosimo se postignućima Europske unije: izgradnja europskog jedinstva odvažan je i dalekovidan pothvat. Prije 60 godina, dok smo se oporavljali od tragedije dvaju svjetskih ratova, odlučili smo povezati se i podignuti naš kontinent iz pepela. Izgradili smo jedinstvenu Uniju sa zajedničkim institucijama i snažnim vrijednostima, zajednicu mira, slobode, demokracije, ljudskih prava i vladavine prava, veliku gospodarsku silu s neusporedivim razinama socijalne zaštite i skrbi.Europsko jedinstvo započelo je kao san nekolicine i postalo nada mnogih. Tada se Europa opet ujedinila. Danas smo ujedinjeni i jači: stotine milijuna ljudi diljem Europe imaju koristi od života u proširenoj Uniji koja je nadišla stare podjele.Europska unija suočava se s dosad neviđenim izazovima, kako globalnim, tako i domaćim: regionalnim sukobima, terorizmom, sve većim migracijskim pritiskom, protekcionizmom te društvenim i gospodarskim nejednakostima. Odlučni smo u tome da se zajedno uhvatimo ukoštac s izazovima u svijetu koji se ubrzano mijenja te svojim građanima ponudimo sigurnost i nove mogućnosti.Još većim jedinstvom i solidarnošću među nama te poštovanjem zajedničkih pravila učinit ćemo Europsku uniju jačom i otpornijom. Jedinstvo je nužnost i naš slobodan izbor. Kad bismo djelovali pojedinačno, globalna dinamika nametnula bi nam tek sporednu ulogu. Zajedništvo je naša najbolja šansa da na nju utječemo i da branimo naše zajedničke interese i vrijednosti. Djelovat ćemo zajedno, prema potrebi različitim ritmom i intenzitetom, ali u istom smjeru, kako smo činili u prošlosti, u skladu s Ugovorima i uz otvorena vrata svima koji nam se žele pridružiti kasnije. Naša je Unija nepodijeljena i nedjeljiva.Želimo da Unija u sljedećih deset godina bude zaštićena i sigurna, prosperitetna, konkurentna, održiva i društveno odgovorna te voljna i sposobna igrati glavnu ulogu u svijetu i oblikovati globalizaciju. Želimo Uniju u kojoj će građani imati nove mogućnosti za kulturni, društveni i gospodarski rast. Želimo Uniju koja će i dalje biti otvorena onim europskim zemljama koje poštuju naše vrijednosti i koje se obvezuju promicati ih.U ovom razdoblju promjena i svjesni razloga za zabrinutost naših građana predani smo Programu iz Rima i obvezujemo se da ćemo raditi na sljedećem:1. Zaštićenoj i sigurnoj Europi: Uniji u kojoj se svi građani

osjećaju sigurnima i mogu se slobodno kretati, u kojoj su naše vanjske granice zaštićene; Uniji s učinkovitom, odgovornom i održivom migracijskom politikom kojom se poštuju međunarodni standardi; Europi koja je odlučna boriti se protiv terorizma i organiziranog kriminala.

2. Prosperitetnoj i održivoj Europi: Uniji koja stvara rast i radna mjesta; Uniji čije snažno, povezano i jedinstveno tržište koje se razvija i  koje je otvoreno tehnološkoj transformaciji te stabilna i dodatno ojačana jedinstvena valuta otvaraju put k  rastu, koheziji, konkurentnosti, inovacijama i razmjeni, osobito za mala i srednja poduzeća; Uniji koja promiče trajan i održiv rast putem ulaganja, strukturnih reformi i  rada na dovršetku ekonomske i monetarne unije; Uniji čija gospodarstva konvergiraju; Uniji čija je energija sigurna i  cjenovno pristupačna, a okoliš čist i siguran.

3. Socijalnoj Europi: Uniji koja na temelju održivog rasta promiče gospodarski i društveni napredak te koheziju i konvergenciju, čuvajući pritom integritet unutarnjeg tržišta; Uniji koja u obzir uzima raznolikost nacionalnih sustava i ključnu ulogu socijalnih partnera; Uniji koja promiče ravnopravnost muškaraca i žena te prava i jednake mogućnosti za sve; Uniji koja se bori protiv nezaposlenosti, diskriminacije, socijalne isključenosti i  siromaštva; Uniji u  kojoj se mladima pruža najbolje obrazovanje i osposobljavanje te u kojoj oni mogu studirati i pronaći posao diljem kontinenta; Uniji koja čuva našu kulturnu baštinu i promiče kulturnu raznolikost.

4. Snažnijoj Europi na globalnoj sceni: Uniji koja i dalje razvija postojeća partnerstva i izgrađuje nova te promiče stabilnost i prosperitet u njezinu neposrednom susjedstvu na istoku i jugu, ali i na Bliskom istoku i diljem Afrike te na globalnoj razini; Uniji koja je spremna preuzeti više odgovornosti i  pomagati u  stvaranju konkurentnije i  integriranije obrambene industrije; Uniji koja je predana jačanju zajedničke sigurnosti i obrane, među ostalim suradnjom i komplementarnosti s Organizacijom Sjevernoatlantskog sporazuma, uzimajući u  obzir nacionalne okolnosti i pravne obveze; Uniji koja sudjeluje u Ujedinjenim narodima i zastupa multilateralni sustav utemeljen na pravima, koja je ponosna na svoje vrijednosti i štiti svoje ljude, promičući pritom slobodnu i poštenu trgovinu te pozitivnu globalnu klimatsku politiku.

Težit ćemo ostvarenju ovih ciljeva čvrsto uvjereni da je budućnost Europe u našim rukama i da je Europska unija najbolji instrument za postizanje naših ciljeva. Obećavamo da ćemo uzeti u obzir razloge za zabrinutost naših građana i reagirati na njih te surađivati s našim nacionalnim parlamentima. Radit ćemo zajedno na razini na kojoj se mogu postići stvarni rezultati, bilo na razini Europske unije, nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini, u duhu povjerenja i lojalne suradnje, među državama članicama te između njih i institucija Europske unije, u skladu s načelom supsidijarnosti. Omogućit ćemo manevarski

56

prostor potreban na različitim razinama radi jačanja potencijala Europe za inovacije i rast. Želimo da Unija bude velika kad se radi o velikim pitanjima i mala kad se radi o malima. Promicat ćemo demokratski, učinkovit i transparentan proces donošenja odluka te uspješnije ostvarenje rezultata.

Mi kao čelnici, koji surađuju u okviru Europskog vijeća i među našim institucijama, osigurat ćemo provedbu današnjeg plana kako bi sutra postao stvarnost. Ujedinili smo se radi boljitka. Europa je naša zajednička budućnost.

57

IZJAVA EUROPSKOG VIJEĆA5 (ČLANAK 50.) O OBAVIJESTI UJEDINJENE

KRALJEVINE, 29. OŽUJKA 2017.

5 Slijedom obavijesti Ujedinjene Kraljevine na temelju članka 50. UEU-a, član Europskog vijeća koji predstavlja državu članicu koja se povlači ne sudjeluje u raspravama Europskog vijeća ili odlukama koje se na nju odnose.

Europsko vijeće danas je primilo pismo britanske premijerke Therese May s obaviješću o namjeri Ujedinjene Kraljevine da iziđe iz Europske unije. Ta je obavijest uslijedila nakon referenduma od 23. lipnja 2016. i njome započinje proces povlačenja na temelju članka  50. Ugovora. Žalimo zbog činjenice da će Ujedinjena Kraljevina napustiti Europsku uniju, ali spremni smo za proces koji ćemo sada morati slijediti.Za Europsku uniju prvi će korak biti donošenje smjernica Europskog vijeća za pregovore. Tim će se smjernicama utvrditi opća stajališta i načela na temelju kojih će Unija, koju će zastupati Europska komisija, pregovarati s Ujedinjenom Kraljevinom.

Unija će u tim pregovorima djelovati jedinstveno i čuvati svoje interese. Naš najvažniji prioritet bit će da u najvećoj mogućoj mjeri smanjimo nesigurnost koju je odluka Ujedinjene Kraljevine uzrokovala među našim građanima, poduzećima i državama članicama. Stoga ćemo se na početku usredotočiti na sve ključne aranžmane za uredno povlačenje.Pregovorima ćemo pristupiti konstruktivno i trudit ćemo se postići dogovor. Nadamo se da će nam Ujedinjena Kraljevina u budućnosti biti blizak partner.Predsjednik Tusk sazvao je Europsko vijeće za 29. travnja 2017.

58

IZJAVA PREDSJEDNIKA DONALDA TUSKA O IDUĆIM KORACIMA SLIJEDOM

OBAVIJESTI UJEDINJENE KRALJEVINE, 31. OŽUJKA 2017.

Dobro jutro. Najprije bih želio zahvaliti premijeru Muscatu na njegovu gostoprimstvu i izvanrednom poslu koji je malteško predsjedništvo dosad odradilo. Stabilno, čvrsto i sjajno rotirajuće predsjedništvo Vijeća još je važnije u ovakvim trenucima. Stoga Vam ponovno zahvaljujem na Vašem radu, Josephe.

Naravno, glavna točka na našem dnevnom redu bio je Brexit.

Danas imam zadatak čelnicima 27 država članica EU-a predložiti nacrt pregovaračkih smjernica o Brexitu. Njih 27, jer se od srijede, nakon aktivacije članka 50., Ujedinjena Kraljevina nalazi s druge strane pregovaračkog stola. Radili smo vrlo brzo jer, kao što znate, prema Ugovoru imamo samo dvije godine da postignemo dogovor.

Dopustite mi da ukratko iznesem glavne elemente i načela svojeg prijedloga. Smatrat ćemo ih temeljnima i čvrsto ih se pridržavati.

Naša je dužnost smanjiti nesigurnost i poremećaje koje je odluka Ujedinjene Kraljevine o povlačenju iz EU-a uzrokovala među našim građanima, poduzećima i državama članicama. Kao što sam već kazao, u načelu se radi o kontroli štete.

Prvenstveno moramo misliti na ljude. Građani iz cijelog EU-a žive, rade i  studiraju u  Ujedinjenoj K raljevini. Sve dok je Ujedinjena Kraljevina članica EU-a, njihova su prava u potpunosti zaštićena. No njihov status i situaciju nakon izlaska moramo riješiti uzajamnim, provedivim i nediskriminirajućim jamstvima.

Kao drugo, moramo spriječiti pravni vakuum za naša poduzeća koji proizlazi iz činjenice da se nakon Brexita zakonodavstvo EU-a više neće primjenjivati na Ujedinjenu Kraljevinu.

Kao treće, morat ćemo se pobrinuti da Ujedinjena Kraljevina poštuje sve financijske obveze i odgovornosti koje je preuzela

kao država članica. Jedino je to pošteno prema svim onim osobama, zajednicama, znanstvenicima, poljoprivrednicima i ostalima kojima smo mi, nas 28, taj novac obećali i kojima ga dugujemo. Obećavam vam da će EU, sa svoje strane, poštovati sve svoje obveze.

Kao četvrto, nastojat ćemo pronaći f leksibilna i kreativna rješenja kako bi se izbjegla stroga granica između Sjeverne Irske i Irske. Potpora mirovnom procesu u Sjevernoj Irskoj od ključne je važnosti.

Sva ta četiri pitanja dio su prve faze naših pregovora. Zatim, i to tek nakon što postignemo dovoljan napredak u pogledu izlaska, možemo razgovarati o okviru za naše buduće odnose. Pokretanja usporednih pregovora o svim pitanjima u isto vrijeme, kako predlažu neki u Ujedinjenoj Kraljevini, neće biti.

A kada je riječ o budućnosti naših odnosa, jasno je da dijelimo želju Ujedinjene K raljevine za uspostavljanjem bliskog partnerstva. Snažne veze, koje nadilaze okvire gospodarstva te uključuju suradnju u području sigurnosti, i dalje su u našem zajedničkom interesu.

Na kraju bih želio napomenuti da će pregovori koji će uskoro započeti biti teški, složeni, a katkad i konf liktni. To ne možemo izbjeći. EU-27 ne primjenjuje kazneni pristup, niti će ga primjenjivati. Brexit je već sam po sebi dovoljna kazna. Nakon više od četrdeset godina ujedinjenosti jedni smo drugima dužni poduzeti sve kako bi ovaj razvod prošao što bezbolnije.

To je jedan od razloga zašto smo premijerka Theresa May i ja odlučili ostati u bliskom i redovitom kontaktu tijekom cijelog procesa. Namjeravam posjetiti Theresu May u Londonu prije sastanka Europskog vijeća u travnju.

Hvala.

59

SMJERNICE – IZVANREDNI SASTANAK EUROPSKOG VIJEĆA6 (ČLANAK 50.),

29. TRAVNJA 2017.

6 Slijedom obavijesti Ujedinjene Kraljevine na temelju članka 50. UEU-a, član Europskog vijeća koji predstavlja državu članicu koja se povlači ne sudjeluje u raspravama Europskog vijeća ili odlukama koje se na nju odnose.

Europsko vijeće 29.  ožujka  2017. zaprimilo je obavijest Ujedinjene K raljevine o njezinoj namjeri da se povuče iz Europske unije i Euratoma. Time se omogućuje otvaranje pregovora u skladu s Ugovorom.Europske integracije Europi su donijele mir i blagostanje i omogućile dosad nezabilježenu razinu i opseg suradnje u pitanjima od zajedničkog interesa u svijetu koji se ubrzano mijenja. Stoga će opći cilj Unije u tim pregovorima biti očuvanje njezinih interesa, kao i interesa njezinih građana, poduzeća i država članica.Odlukom Ujedinjene Kraljevine o izlasku iz Unije stvaraju se znatne neizvjesnosti koje mogu izazvati probleme, posebice u  Ujedinjenoj K raljevini, ali, u  manjoj mjeri, i  u drugim državama članicama. Građani koji su izgradili svoje živote na temelju prava koja ostvaruju britanskim članstvom u EU-u suočavaju se s  mogućnošću gubitka tih prava. Poduzeća i drugi dionici izgubit će predvidivost i sigurnost koje pruža pravo EU-a. To će utjecati i  na javna tijela. Imajući to na umu, moramo djelovati u fazama, dajući prednost urednom povlačenju. Nacionalna tijela, poduzeća i drugi dionici trebali bi poduzeti sve potrebne korake kako bi se pripremili za posljedice povlačenja Ujedinjene Kraljevine.Unija će tijekom tih pregovora zadržati svoje jedinstvo i jedinstveno djelovati s ciljem ostvarenja rezultata koji je pošten i pravičan za sve države članice te koji je u interesu svih njezinih građana. Bit će konstruktivna i trudit će se postići dogovor. To je u najboljem interesu obiju strana. Kako bi postigla taj cilj, Unija će naporno raditi, ali će se pripremiti i za to da bude u stanju uspješno vladati situacijom u slučaju da pregovori propadnu.Ovim se smjernicama utvrđuje okvir za pregovore na temelju članka 50. UEU-a i utvrđuju opća stajališta i načela kojima će se Unija voditi tijekom pregovora. Europsko vijeće u tom kontekstu pozdravlja rezoluciju Europskog parlamenta od 5. travnja 2017. Europsko vijeće i dalje će se stalno baviti ovim pitanjem te će, prema potrebi, ažurirati ove smjernice tijekom pregovora. Pregovaračke smjernice će se u skladu s time prilagoditi.

I. TEMELJNA NAČELA1. Europsko vijeće i dalje će se oslanjati na načela utvrđena

u izjavi šefova država ili vlada te predsjednika Europskog vijeća i predsjednika Europske komisije od 29. lipnja 2016. Ono ponovno naglašava svoju želju da se u budućnosti očuva blisko partnerstvo s Ujedinjenom Kraljevinom. Nadalje, ponovno ističe da će se svaki dogovor

s Ujedinjenom Kraljevinom morati temeljiti na ravnoteži prava i obveza i da će se njime morati osigurati ravnopravni uvjeti. Očuvanjem cjelovitosti jedinstvenog tržišta isključuje se sudjelovanje koje se temelji na sektorskom pristupu. Država koja nije članica Unije i koja ne ispunjava iste obveze kao članica ne može imati ista prava i uživati iste povlastice kao članica. U tom kontekstu Europsko vijeće pozdravlja priznanje britanske vlade da su četiri slobode jedinstvenog tržišta nedjeljive te da ne postoji mogućnost selektivnog pristupa. Unija će očuvati svoju autonomiju u vezi sa svojim postupkom donošenja odluka, kao i u vezi s ulogom Suda Europske unije.

2. Pregovori na temelju članka  50. UEU-a vodit će se transparentno i u jednom paketu. U skladu s načelom da se ni o čemu nije postigao dogovor dok se o svemu ne postigne dogovor, pojedinačna pitanja ne mogu se zasebno rješavati. Unija će s  ujedinjenim stajalištima pristupiti pregovorima i  s Ujedinjenom Kraljevinom surađivat će isključivo na načine koji su utvrđeni u ovim smjernicama i u pregovaračkim smjernicama. Stoga, kako se ne bi potkopao položaj Unije, neće postojati mogućnost zasebnih pregovora između pojedinačnih država članica i Ujedinjene Kraljevine o pitanjima koja se odnose na povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz Unije.

3. Prethodno navedena temeljna načela trebala bi se jednako primjenjivati na pregovore o urednom povlačenju, na preliminarne i pripremne rasprave o okviru za budući odnos i na sve oblike prijelaznih aranžmana.

II. POSTUPNI PRISTUP PREGOVORIMA4. Na datum povlačenja Ugovori će se prestati primjenjivati

na Ujedinjenu Kraljevinu, na one njezine prekomorske zemlje i područja koji su trenutačno pridruženi Uniji, kao i na područja za čije je vanjske odnose odgovorna Ujedinjena Kraljevina. Pregovorima se prvenstveno želi osigurati uredno povlačenje Ujedinjene Kraljevine kako bi se smanjila neizvjesnost, a problemi prouzročeni tom iznenadnom promjenom sveli na najmanju moguću mjeru.S tom će se namjerom u prvoj fazi pregovora nastojati:

– građanima, poduzećima, dionicima i međunarod-nim partnerima osigurati što je više moguće jasnoće i pravne sigurnosti u pogledu neposrednih učinaka povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije,

60

– urediti odvajanje Ujedinjene Kraljevine od Unije, kao i oslobođenje od svih prava i obveza koje za Ujedinjenu Kraljevinu proizlaze iz obveza koje je preuzela kao država članica.

Europsko vijeće pomno će pratiti napredak i odrediti kada je on postigao dovoljnu razinu kako bi započela sljedeća faza pregovora.

5. Iako se sporazum o  budućem odnosu između Unije i  Ujedinjene Kraljevine može kao takav finalizirati i  sklopiti tek kada Ujedinjena Kraljevina postane treća zemlja, člankom  50. UEU-a zahtijeva se da se u  aranžmanima za povlačenje u  obzir uzme okvir za njezin budući odnos s Unijom. U tu bi se svrhu tijekom druge faze pregovora na temelju članka 50. UEU-a trebalo utvrditi opće razumijevanje o okviru za buduće odnose. Spremni smo započeti preliminarne i pripremne rasprave u tu svrhu u kontekstu pregovora na temelju članka 50. UEU-a čim Europsko vijeće odluči da je u  prvoj fazi postignut zadovoljavajući napredak u pogledu aranžmana za uredno povlačenje.

6. Pregovorima se, u mjeri u kojoj je to potrebno i pravno moguće, ujedno mogu nastojati utvrditi prijelazni aranžmani koji su u  interesu Unije i, prema potrebi, osigurati poveznice prema predviđenom okviru za budući odnos s obzirom na ostvaren napredak. Svi takvi prijelazni aranžmani moraju biti jasno definirani, vremenski ograničeni i  podložni učinkovitim mehanizmima za izvršavanje. Ako se ukaže potreba za razmatranjem vremenski ograničenog produljenja u pogledu pravne stečevine Unije, bit će potrebno primijeniti postojeće regulatorne, proračunske, nadzorne i  pravosudne instrumente i strukture, kao i one za izvršavanje.

7. Dvogodišnji vremenski okvir utvrđen člankom 50. UEU-a završava se 29. ožujka 2019.

III. DOGOVOR O AR ANŽMANIMA ZA UREDNO POVLAČENJE

8. Pravo svih građana EU-a te pravo članova njihovih obitelji da žive, rade ili se obrazuju u bilo kojoj državi članici EU-a jedan je od temeljnih aspekata Europske unije. Zajedno s drugim pravima predviđenima pravom EU-a navedeno pravo utječe na živote i izbore milijuna ljudi. Prvi prioritet pregovorâ bit će dogovor o recipročnim jamstvima da će na datum povlačenja biti zaštićeni status i prava koja proizlaze iz prava EU-a onih građana EU-a i Ujedinjene Kraljevine i njihovih obitelji na koje utječe povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz Unije. Takva jamstva moraju biti učinkovita, izvršiva, nediskriminirajuća i sveobuhvatna, što obuhvaća i pravo stjecanja trajnog boravišta nakon neprekinutog razdoblja od pet godina zakonitog boravka. Građani bi trebali moći ostvarivati svoja prava putem urednih i jednostavnih upravnih postupaka.

9. Osim toga, izlazak Ujedinjene Kraljevine iz Unije utjecat će na poduzeća u  EU-u koja trguju s  Ujedinjenom Kraljevinom i posluju u njoj te na poduzeća u Ujedinjenoj Kraljevini koja trguju s Unijom i posluju u njoj. Slično

tome, on može utjecati na ona poduzeća koja su temeljem pretpostavke da će Ujedinjena Kraljevina ostati članica EU-a sklopila ugovore i  poslovne aranžmane ili koja sudjeluju u  programima koje financira EU. U  okviru pregovora trebalo bi nastojati spriječiti da, u  trenutku kada se Ugovori prestanu primjenjivati na Ujedinjenu Kraljevinu, nastane pravni vakuum te bi, koliko je moguće, trebalo nastojati riješiti problem neizvjesnosti.

10. Jedinstvenim financijskim dogovorom, što obuhvaća pitanja koja proizlaze iz višegodišnjeg financijskog okvira, kao i ona u vezi s Europskom investicijskom bankom (EIB), Europskim fondom za razvoj (ERF) i Europskom središnjom bankom (ESB), trebalo bi osigurati da i Unija i Ujedinjena Kraljevina poštuju obveze koje proizlaze iz cijelog razdoblja članstva Ujedinjene Kraljevine u Uniji. Tim bi dogovorom trebalo obuhvatiti sve obveze, što obuhvaća nepredviđene obveze.

11. Unija dosljedno podupire cilj mira i pomirenja sadržan u Sporazumu na Veliki petak u svim njegovim dijelovima, a daljnje pružanje potpore postignućima, dobrobitima i  preuzetim obvezama u  okviru mirovnog procesa te njihova zaštita i  dalje će biti od iznimne važnosti. S obzirom na jedinstvene okolnosti na otoku Irskoj bit će potrebna f leksibilna i domišljata rješenja, među ostalim kako bi se izbjegla uspostava „tvrde” granice, istovremeno poštujući cjelovitost pravnog poretka Unije. Unija bi u tom kontekstu ujedno trebala priznati postojeće bilateralne sporazume i aranžmane između Ujedinjene Kraljevine i Irske koji su u skladu s pravom EU-a.

12. Unija bi se s Ujedinjenom Kraljevinom trebala dogovoriti o aranžmanima u vezi sa suverenim bazama Ujedinjene Kraljevine na Cipru te u tom pogledu priznati bilateralne sporazume i  aranžmane između Republike Cipra i Ujedinjene Kraljevine koji su u skladu s pravom EU-a, osobito u pogledu zaštite prava i interesa onih građana EU-a koji imaju boravište ili rade u suverenim bazama.

13. Nakon povlačenja Ujedinjena Kraljevina više neće biti obuhvaćena sporazumima koje je sklopila Unija ili koje su sklopile države članice djelujući u njezino ime ili koje su sklopile Unija i države članice djelujući zajedno. Unija će i dalje imati svoja prava i obveze u vezi s međunarodnim sporazumima. U tom pogledu Europsko vijeće očekuje da će Ujedinjena Kraljevina poštovati svoj udio u svim preuzetim međunarodnim obvezama ugovorenima u  kontekstu njezina članstva u  EU-u. U  takvim bi slučajevima s Ujedinjenom Kraljevinom trebalo voditi konstruktivan dijalog o mogućim zajedničkim pristupima u  vezi s  odgovarajućim trećim zemljama partnerima, međunarodnim organizacijama i konvencijama.

14. Sporazumom o povlačenju trebala bi se također rješavati potencijalna pitanja koja proizlaze iz povlačenja u drugim područjima suradnje, što obuhvaća pravosudnu suradnju, izvršavanje zakonodavstva i sigurnost.

15. Iako pitanje budućih lokacija sjedištâ agencija i ustanova EU-a smještenih u  Ujedinjenoj Kraljevini treba brzo

61

riješiti 27 država članica, trebalo bi osmisliti aranžmane kojima će se olakšati njihovo preseljenje.

16. Za sve sudske postupke koji se na datum povlačenja vode pred Sudom Europske unije, a u kojima sudjeluje Ujedinjena Kraljevina ili fizičke ili pravne osobe u Ujedinjenoj Kraljevini, trebalo bi osmisliti aranžmane kojima će se osiguravati pravna sigurnost i  jednako postupanje. Sud Europske unije trebao bi ostati nadležan za donošenje presuda u tim postupcima. Slično tome, trebalo bi osmisliti aranžmane za upravne postupke koji se na datum povlačenja vode pred Europskom komisijom i  agencijama Unije, a  u kojima sudjeluje Ujedinjena Kraljevina ili fizičke ili pravne osobe u  Ujedinjenoj Kraljevini. Osim toga, trebalo bi predvidjeti aranžmane za mogućnost upravnih ili sudskih postupaka koji će se nakon izlaska pokrenuti u vezi s činjenicama koje će nastati prije datuma povlačenja.

17. Sporazumom o  povlačenju trebali bi biti obuhvaćeni odgovarajući mehanizmi za rješavanje sporova i izvršavanje u vezi s primjenom i tumačenjem sporazuma o povlačenju i opisani institucionalni aranžmani kojima će se omogućiti donošenje mjera potrebnih za rješavanje situacija koje nisu predviđene sporazumom o povlačenju. To bi trebalo učiniti vodeći računa o interesima Unije u vezi s učinkovitom zaštitom njezine autonomije i njezina pravnog poretka, što obuhvaća ulogu Suda Europske unije.

IV. PRELIMINARNE I PRIPREMNE R ASPR AVE O OKVIRU ZA BUDUĆI ODNOS UNIJE I UJEDINJENE KR ALJEVINE

18. Europsko vijeće pozdravlja i  dijeli želju Ujedinjene Kraljevine za uspostavom bliskog partnerstva između Unije i  Ujedinjene Kraljevine nakon njezina izlaska. Premda odnos između Unije i države koja nije država članica ne može ponuditi iste koristi kao članstvo u Uniji, snažne i konstruktivne veze i dalje su u interesu obiju strana te bi trebale obuhvaćati više od trgovine.

19. Britanska vlada naznačila je da neće nastojati ostati dijelom jedinstvenog tržišta, no da bi voljela raditi na ambicioznom sporazumu o slobodnoj trgovini s Europskom unijom. S obzirom na interese Unije, Europsko vijeće spremno je inicirati rad na sporazumu o trgovini, koji bi trebao biti finaliziran i sklopljen nakon što Ujedinjena Kraljevina više ne bude država članica.

20. Svaki sporazum o  slobodnoj trgovini trebao bi biti uravnotežen, ambiciozan i  širokog obuhvata. No sporazum o slobodnoj trgovini ne može se izjednačiti sa sudjelovanjem u  jedinstvenom tržištu ili njegovim dijelovima jer bi to potkopalo cjelovitost i  pravilno

funkcioniranje jedinstvenog tržišta. Njime se moraju osigurati ravnopravni uvjeti, posebice u pogledu tržišnog natjecanja i državne pomoći te, u tom pogledu, obuhvatiti zaštitne mjere protiv nepoštenih konkurentskih prednosti omogućenih, među ostalim, poreznim, socijalnim, okolišnim i regulatornim mjerama i praksama.

21. Svakim budućim okvirom trebali bi se štititi financijska stabilnost u  Uniji te poštovati njezini regulatorni i nadzorni režim i norme te njihova primjena.

22. EU je spreman na uspostavu partnerstava u područjima koja nisu u vezi s trgovinom, osobito u području borbe protiv terorizma i međunarodnog kriminaliteta, kao i u području sigurnosti, obrane i vanjske politike.

23. Budućim partnerstvom moraju biti obuhvaćeni odgovarajući mehanizmi za izvršavanje i  rješavanje sporova koji ne utječu na autonomiju Unije, osobito na njezine postupke donošenja odluka.

24. Nakon što Ujedinjena Kraljevina izađe iz Unije, nijedan sporazum između EU-a i Ujedinjene Kraljevine ne smije se primjenjivati na područje Gibraltara bez sporazuma između Kraljevine Španjolske i Ujedinjene Kraljevine.

V. NAČELO LOJALNE SUR ADNJE25. Dok ne izađe iz Unije, Ujedinjena Kraljevina ostaje

punopravna članica Europske unije te se na nju primjenjuju sva prava i obveze koje su navedene u Ugovorima i koje proizlaze iz prava EU-a, što uključuje načelo lojalne suradnje.

26. Europsko vijeće uviđa potrebu da se, u međunarodnom kontekstu, uzmu u  obzir specifičnosti Ujedinjene Kraljevine kao države članice koja se povlači, pod uvjetom da ona poštuje svoje obveze i ostane lojalna interesima Unije dok god je članica. Slično tome, Unija očekuje da će Ujedinjena Kraljevina uvidjeti potrebu 27 država članica da se sastaju i  raspravljaju o  pitanjima povezanima sa situacijom nakon povlačenja Ujedinjene Kraljevine.

27. Dok god je Ujedinjena Kraljevina članica, sve tekuće aktivnosti EU-a moraju se i dalje što neometanije odvijati na razini 28 država članica. Europsko vijeće i dalje će predano i ambiciozno poticati prioritete koje si je Unija postavila. Pregovori s Ujedinjenom Kraljevinom odvijat će se odvojeno od tekućih aktivnosti Unije te ne utječu na njihov napredak.

VI. POSTUPOVNI AR ANŽMANI ZA PREGOVORE NA TEMELJU ČLANKA 50.

28. Europsko vijeće potvrđuje aranžmane navedene u izjavi 27 šefova država ili vlada od 15. prosinca 2016.

62

KOMENTARI PREDSJEDNIKA DONALDA TUSKA PRIJE SASTANKA NA VRHU

SKUPINE G-7 U TAORMINI U ITALIJI, 26. SVIBNJA 2017.

Cilj našeg sastanka u okviru skupine G-7 ovdje u Taormini jest rasprava o svjetskim pitanjima od najveće važnosti. Nema sumnje da će ovo biti jedan od najzahtjevnijih sastanaka na vrhu skupine G-7 u proteklim godinama. Nije tajna da čelnici koji se danas sastaju ponekad imaju vrlo različita stajališta o temama kao što su klimatske promjene i trgovina. No naša je uloga, kao EU-a, učiniti sve kako bi se održalo jedinstvo skupine G-7 na svim područjima.Najvažnije je održati jedinstvo u pogledu zaštite međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima. Svaki dan suočeni smo sa strateškim globalnim problemima koji ugrožavaju mir i sigurnost u Europi, Aziji te na Bliskom istoku. Od rata u Siriji i ruske agresije u Ukrajini, do nuklearnih testiranja i testiranja balističkih projektila u Sjevernoj Koreji te pridobivanja zemljišta i militarizacije u Južnom kineskom moru. Ne bude li naša skupina dovoljno odlučna i ujedinjena, stanje u svijetu moglo bi doista izmaći kontroli.Očekujem da će skupina G-7 pokazati jedinstvo u pogledu sukoba u Ukrajini. U potpunosti podržavamo ukrajinsku neovisnost, teritorijalnu cjelovitost i suverenost. Taj sukob može

se riješiti samo potpunom provedbom sporazumâ iz Minska. Od prošlog sastanka na vrhu skupine G-7 u Japanu nismo vidjeli ništa što bi opravdalo promjenu naše politike sankcija prema Rusiji. Stoga ću pozvati druge čelnike skupine G-7 da ponovno potvrde tu politiku.Skupina G-7 trebala bi ostati ujedinjena pri okončanju brutalnosti u Siriji. Trebamo biti spremni povećati napore kako bismo porazili terorizam u Siriji te pronašli političko rješenje. Posebnu odgovornost snose oni koji su se, poput Rusije i Irana, upleli u krizu i surađivali s Asadovim režimom. Umjesto da trate vrijeme, trebali bi iskoristiti svoj utjecaj kako bi osigurali stvaran prekid vatre, obustavili upotrebu kemijskog oružja i omogućili siguran i neposredan pristup humanitarnoj pomoći svim ljudima kojima je potrebna.Za kraj bih rekao da nam je jedinstvo skupine G-7 potrebno pri upravljanju migracijskom krizom. To je globalan izazov, ali ovdje na Siciliji također je stvaran lokalni problem. Cilj je EU-a zadržati makar trenutačnu razinu svjetske suradnje u odgovaranju na tu krizu. Pitanje na koje još nemamo odgovor jest hoćemo li u tome uspjeti. Hvala.

63

ZAKLJUČCI EUROPSKOG VIJEĆA,

22. I 23. LIPNJA 2017.

Europsko vijeće danas se usredotočilo na jačanje Europe i zaštitu njezinih građana s pomoću učinkovitih mjera za borbu protiv terorizma i razvoj zajedničke sigurnosti i obrane, kako bi se osigurao njezin gospodarski razvoj u globaliziranom svijetu, riješilo pitanje migracija te zaštitile njezine vanjske granice. Snažna i odlučna Unija najbolji je temelj za promicanje naših vrijednosti i interesa, podupiranje multilateralnog sustava koji se temelji na pravilima i mobilizaciju partnerâ za pozitivnu klimatsku politiku. Time će se usto doprinijeti oblikovanju globalizacije kako bi se iskorištavale prednosti otvorenih tržišta, uz istodobnu zaštitu od nepoštenih praksi i promicanje socijalnih, okolišnih, zdravstvenih i potrošačkih standarda koji zauzimaju središnje mjesto u europskom načinu života. Europsko vijeće odalo je počast Helmutu Kohlu, počasnom građaninu Europe, koji je preminuo 16. lipnja 2017.

I. SIGURNOST I OBR ANA

Unutarnja sigurnost i borba protiv terorizma1. Europsko vijeće snažno osuđuje nedavne terorističke

napade i  ujedinjeno je i  nepokolebljivo u  borbi protiv terorizma, mržnje i nasilnog ekstremizma. Ta su djela učvrstila našu odlučnost za suradnju na razini EU-a kako bismo poboljšali našu unutarnju sigurnost: borit ćemo se protiv širenja radikalizacije na internetu, usklađivati naš rad na sprečavanju i suzbijanju nasilnog ekstremizma te hvatanju ukoštac s ideologijom, suzbijati financiranje terorizma, omogućavati brze i ciljane razmjene informacija između tijela kaznenog progona, među ostalim s pouzdanim partnerima, te poboljšati interoperabilnost među bazama podataka.

2. Vlastita je odgovornost industrije pomoći u borbi protiv terorizma i  kriminala na internetu. Na temelju rada Internetskog foruma EU-a Europsko vijeće očekuje od industrije da uspostavi industrijski forum te da razvije nove tehnologije i  alate za poboljšanje automatskog otkrivanja sadržaja kojima se potiče na teroristička djela te njihova uklanjanja. To bi, prema potrebi, trebalo dopuniti relevantnim zakonodavnim mjerama na razini EU-a. Poziva na suočavanje s izazovima koje predstavljaju sustavi s pomoću kojih teroristi mogu komunicirati na načine nedostupne nadležnim tijelima, uključujući prolazno šifriranje, uz istodobno očuvanje koristi koje ti sustavi imaju za zaštitu privatnosti, podataka i komunikacije. Europsko vijeće smatra da je učinkovit pristup elektroničkim dokazima ključan za suzbijanje teških kaznenih djela i  terorizma te da bi dostupnost podataka trebalo zaštititi, uz poštovanje odgovarajućih zaštitnih mjera.

3. Dogovorom o  sustavu ulaska/izlaska, koji se uskoro očekuje, te dovršenjem Europskog sustava za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS) prije kraja godine otvorit će se put za njihovu brzu provedbu, čime će se poboljšati nadzor vanjskih granica i unutarnja sigurnost, uzimajući pritom u obzir specifičnu situaciju u državama članicama koje još u  potpunosti ne primjenjuju schengensku stečevinu. U tom kontekstu Europsko vijeće poziva Komisiju da što prije izradi nacrt zakonodavnog akta kojim se donose prijedlozi stručne skupine na visokoj razini o interoperabilnosti.

4. Moramo ubrzati zajedničke napore u  cilju razmjene informacija o stranim terorističkim borcima te domaćim radikaliziranim pojedincima i unaprijediti mjere politike i pravne mjere radi rješavanja prijetnje.

5. Europsko vijeće naglašava važnost pružanja potpore žrtvama terorističkih napada.

Vanjska sigurnost i obrana6. Europsko vijeće ponovno naglašava svoju predanost

jačanju suradnje EU-a u  području vanjske sigurnosti i  obrane kako bi zaštitilo Uniju i  njezine građane i doprinijelo miru i stabilnosti u susjedstvu i izvan njega. Sa svim svojim diplomatskim i civilnim sposobnostima EU tom pothvatu pruža jedinstvenu kombinaciju mogućnosti. Kako je navedeno u zaključcima Vijeća od 18. svibnja i 19. lipnja 2017., postignut je znatan napredak u provedbi globalne strategije EU-a u području sigurnosti i obrane te Zajedničke izjave koju su u Varšavi potpisali čelnici EU-a i NATO-a. Transatlantski odnos i suradnja između EU-a i NATO-a i dalje su od ključne važnosti za našu opću sigurnost te nam omogućavaju da odgovorimo na nove sigurnosne prijetnje, među ostalim kibernetičke i hibridne prijetnje te terorizam. Europsko vijeće pozdravlja uspostavu europskog centra izvrsnosti za suzbijanje hibridnih prijetnji u Helsinkiju. Na konferenciji na visokoj razini o sigurnosti i obrani održanoj u Pragu 9. lipnja 2017. istaknute su komplementarnost između EU-a i NATO-a te potreba za povećanjem europskih napora na jačanju naših istraživanja, sposobnosti i  operacija u  području obrane.

7. Zajednički razvoj projekata koji se tiču sposobnosti, koje su zajednički dogovorile države članice kako bi se popunili veliki postojeći nedostaci i razvile tehnologije budućnosti, ključan je za dosezanje razine ambicije EU-a koju je Europsko vijeće odobrilo u prosincu 2016. Europsko vijeće pozdravlja komunikaciju Komisije o Europskom fondu za obranu koji se sastoji od okvira istraživanja i  okvira sposobnosti te sa zadovoljstvom očekuje njegovu brzu

64

operacionalizaciju. Poziva na brzo postizanje dogovora u vezi s prijedlogom o Europskom programu industrijskog razvoja u području obrane s ciljem njegove brze provedbe, prije nego što se srednjoročno budu mogli predvidjeti opsežniji sveobuhvatni programi. Europsko vijeće poziva države članice da utvrde odgovarajuće projekte koji se tiču sposobnosti za Europski obrambeni fond i za Europski program industrijskog razvoja u području obrane. Europsko vijeće poziva države članice na daljnji rad na mogućnostima zajedničke nabave sposobnosti unutar Europskog obrambenog fonda na temelju pouzdanih mehanizama financiranja. Cilj je omogućiti sposobnosti, osigurati konkurentan, inovativan i uravnotežen temelj za obrambenu industriju Europe diljem EU-a, među ostalim prekograničnom suradnjom i  sudjelovanjem malih i srednjih poduzeća, te doprinijeti većoj europskoj suradnji u području obrane, iskorištavanjem sinergija i mobilizacijom potpore EU-a uz financiranje država članica. Potpora EU-a bit će potrebna i ulaganjima malih i srednjih poduzeća te posrednim ulaganjima (poduzeća srednje tržišne kapitalizacije) u  području sigurnosti i  obrane u  okviru europskog industrijskog razvoja u području obrane. U tom pogledu Europsko vijeće podsjeća na svoj poziv Europskoj investicijskoj banci da ispita korake s ciljem podupiranja ulaganja u aktivnosti istraživanja i razvoja obrane.

8. Europsko vijeće slaže se da je radi jačanja sigurnosti i obrane Europe u današnjem zahtjevnom geopolitičkom okružju te radi pomoći u dosezanju razine ambicije EU-a, kako je navedeno u globalnoj strategiji EU-a, potrebno pokrenuti uključivu i  ambicioznu stalnu strukturiranu suradnju (PESCO). Države članice u roku od tri mjeseca sastavit će zajednički popis kriterija i nužnih obveza, u potpunosti u skladu s člankom 42. stavkom 6. i člankom 46. UEU-a te Protokolom br. 10 priloženim Ugovoru, među ostalim u svrhu najzahtjevnijih misija, s preciznim rasporedom i posebnim mehanizmima procjene kako bi se državama članicama koje su u mogućnosti to učiniti omogućilo da bez odgode obavijeste o namjeri sudjelovanja. Taj rad mora biti usklađen s  nacionalnim planiranjem država članica u području obrane i obvezama koje su dotične države članice dogovorile u okviru NATO-a i UN-a. Za potporu zajedničkim ciljevima, obvezama i kriterijima PESCO-a trebalo bi utvrditi konkretne zajedničke projekte i inicijative.

9. Radi jačanja instrumenata EU-a za brzi odgovor Europsko vijeće slaže se da bi razmještanje borbenih skupina na trajnoj osnovi trebalo pokrivati iz mehanizma Athena, kojim upravlja EU, kao zajednički trošak. Ujedno poziva Vijeće da ubrza svoj rad na boljoj učinkovitosti upravljanja civilnim kriznim situacijama.

10. Europsko vijeće ta će pitanja ponovno razmotriti na jednome od sljedećih sastanaka.

II. PARIŠKI SPOR AZUM O KLIMATSKIM PROMJENAMA

11. Europsko vijeće odlučno ponovno potvrđuje predanost EU-a i njegovih država članica da brzo i u potpunosti

provedu Pariški sporazum, doprinose ostvarivanju ciljeva u  vezi s  financiranjem djelovanja u  području klimatskih promjena te da i dalje predvode borbu protiv klimatskih promjena. Sporazum je i dalje temelj globalnih napora u cilju učinkovitog rješavanja pitanja klimatskih promjena i o njemu se ne može ponovno pregovarati. Sporazum je ključan element za modernizaciju europske industrije i  gospodarstva. Ključan je i  za provedbu Programa održivog razvoja do 2030., a  nedavnim donošenjem novog Europskog konsenzusa o  razvoju, uz promicanje obuhvatnijeg programa, dodatno će se doprinijeti postizanju tog cilja. EU i njegove države članice unaprijedit će suradnju s međunarodnim partnerima na temelju Pariškog sporazuma, posebice sa zemljama koje su u najnepovoljnijem položaju, čime će pokazati solidarnost s  budućim naraštajima i  odgovornost za cijeli planet. Europsko vijeće poziva Vijeće i Komisiju da ispitaju sve načine postizanja tih ciljeva. EU će i dalje blisko surađivati sa svim nedržavnim akterima, na temelju uspješnog primjera u okviru Plana globalnog djelovanja u području klime.

III. R ADNA MJESTA, R AST I KONKURENTNOST

12. Europi su potrebna radna mjesta, rast i konkurentnost. Ponovno ostvarivanje gospodarskog rasta u  svih 28 država članica pozitivna je promjena koju je potrebno konsolidirati. Europsko vijeće raspravljalo je o  tome kako u tom smislu na najbolji način iskoristiti potencijal jedinstvenog tržišta te trgovine i industrije, istodobno osiguravajući da takva kretanja koriste svim dijelovima društva.

Jedinstveno tržište13. Europsko vijeće ponovno ističe koliko je dobro

funkcioniranje jedinstvenog tržišta s  njegovim četirima slobodama važno za poticanje rasta, otvaranje novih radnih mjesta i promicanje ulaganja i inovacija. Suzakonodavci su omogućili postizanje znatna napretka u  ostvarivanju zajedničkog cilja u  vezi s  dovršetkom i  provedbom različitih strategija do 2018. Međutim, i dalje postoje nedostaci kojima treba posvetiti dodatnu pozornost. Europsko vijeće stoga naglašava da su potrebni daljnji napori EU-a i njegovih država članica kako bi se dosegnula razina ambicije koja proizlazi iz zaključaka iz lipnja 2016. za jedinstveno tržište, među ostalim u pogledu usluga, jedinstveno digitalno tržište, uniju tržišta kapitala i  energetsku uniju, uključujući međupovezanosti. U tom kontekstu pozdravlja Komisijino preispitivanje jedinstvenog digitalnog tržišta i Akcijskog plana za uniju tržišta kapitala u  sredini programskog razdoblja. Pravodobna primjena i  bolja provedba postojećeg zakonodavstva također su ključne kako bi se iskorištavale prednosti europskog jedinstvenog tržišta. Vijeće će do lipnja 2018. izvijestiti Europsko vijeće o napretku ostvarenom u produbljivanju, primjeni i provedbi jedinstvenog tržišta u svim njegovim aspektima. Kako se ne bi ograničili samo na dovršavanje različitih

65

strategija jedinstvenog tržišta i s ciljem razvoja pravednog jedinstvenog tržišta koje je otporno na izazove budućnosti, Europsko vijeće poziva Komisiju da nastavi razmatrati inovativne načine rada na novim mogućnostima, izazovima i preostalim preprekama.

14. Europsko vijeće prima na znanje napredak ostvaren u pogledu Europskog fonda za strateška ulaganja i poziva zakonodavce da hitno postignu dogovor o  proširenju i jačanju Fonda.

15. Nadovezujući se na zaključke Vijeća iz svibnja 2017. u kojima poziva na buduću strategiju industrijske politike, Europsko vijeće naglašava ključnu ulogu industrije kao glavnog pokretača rasta, zapošljavanja i inovacija u Europi. U skladu sa svojim prethodnim zaključcima poziva na konkretne mjere kako bi se osigurala snažna i konkurentna industrijska baza jedinstvenog tržišta.

Trgovina16. EU će težiti snažnoj trgovinskoj politici kojom se podupire

otvoren multilateralni trgovinski sustav temeljen na pravilima, u kojem središnju ulogu ima WTO. Čvrsto uvjeren da se trgovinom doprinosi stvaranju bogatstva i radnih mjesta, održavat će otvorenost tržišta i boriti se protiv protekcionizma. Aktivno će promicati ambiciozan program u pogledu slobodne trgovine na globalnoj razini. U tu će svrhu nastojati poticati istinske jednake uvjete za sve, pazeći pritom na poštovanje i promicanje ključnih standarda, uključujući socijalne, okolišne, zdravstvene i  potrošačke standarde koji su od ključne važnosti za europski način života.

17. Europsko vijeće uvjereno je da trgovina i ulaganja mogu biti slobodni jedino ako su pošteni i uzajamno korisni. Europsko vijeće stoga poziva suzakonodavce na postizanje brzog dogovora o modernim instrumentima trgovinske zaštite koji su u skladu s WTO-om, čime će se ojačati sposobnost EU-a za učinkovitu borbu protiv nepoštenih i diskriminirajućih trgovinskih praksi i narušavanja tržišta. Poziva Komisiju da osigura njihovu brzu i učinkovitu primjenu s pomoću nezakonodavnih provedbenih mjera kako bi EU-ove trgovinske prakse i instrumenti zaštite bili reaktivniji i učinkovitiji te da, ako to bude potrebno, predloži dodatne mjere. Također poziva Komisiju i Vijeće da prodube i unaprijede raspravu o tome kako povećati reciprocitet u području javne nabave i ulaganja. U tom kontekstu pozdravlja inicijativu Komisije da kanalizira globalizaciju i, među ostalim, analizira ulaganja iz trećih zemalja u  strateškim sektorima, pritom u  potpunosti poštujući nadležnosti država članica. Europsko vijeće to će pitanje ponovno razmotriti na jednome od budućih sastanaka.

18. Europsko vijeće potiče napredak u svim pregovorima koji su u tijeku, među ostalim s Meksikom, Mercosurom i  azijsko-pacifičkim područjem, radi postizanja ambicioznih i  uravnoteženih sporazuma o  slobodnoj trgovini, čija su vodeća načela reciprocitet i uzajamna korist. Europsko vijeće pozdravlja nedavno ostvaren napredak u pregovorima s Japanom kojim bi se mogao utrti put za postizanje političkog dogovora.

Europski semestar19. Europsko vijeće u načelu odobrava integrirane preporuke

za pojedine zemlje kako ih je dogovorilo Vijeće, čime se omogućuje zaključenje europskog semestra 2017.

IV. MIGR ACIJE20. Europsko vijeće i  dalje je predano sveobuhvatnom

pristupu Unije migracijama, učinkovitom nadzoru vanjskih granica kako bi se zaustavili i spriječili nezakoniti tokovi i reformi zajedničkog europskog sustava azila te punoj i nediskriminirajućoj provedbi Izjave EU-a i Turske u  svim njezinim aspektima i  prema svim državama članicama. I dalje će se pozorno pratiti sve migracijske rute, uključujući zapadnobalkansku rutu. Nastavit ćemo jačati operativne kapacitete Europske granične i obalne straže i drugih agencija te ih u potpunosti iskorištavati. Učinkovitim nadzorom vanjskih granica trebalo bi se omogućiti ukidanje privremenog graničnog nadzora unutarnjih granica.

21. Gubitak života i  stalni migracijski tokovi u  prvom redu ekonomskih migranata na srednjosredozemnoj migracijskoj ruti strukturni su izazov te i dalje izazivaju neposrednu i ozbiljnu zabrinutost. EU i njegove države članice morat će ponovno uspostaviti kontrolu kako bi se izbjeglo pogoršanje humanitarne krize. U tu svrhu sada moraju odlučno djelovati jačanjem koordinacije u  vezi sa svim elementima Izjave iz Malte, Okvira za partnerstvo i Zajedničkog akcijskog plana iz Vallette te njihove provedbe, što će se poduprijeti odgovarajućim financijskim sredstvima. To ujedno podrazumijeva trajnu i pojačanu suradnju sa zemljama podrijetla i tranzita, što uključuje jačanje regionalne suradnje u  aktivnostima traganja i  spašavanja, a  to je i  dalje važan prioritet. Osposobljavanje i opremanje libijske obalne straže ključna je sastavnica pristupa EU-a te ju je potrebno ubrzati. IOM i UNHCR i dalje će biti važni partneri, među ostalim pri omogućavanju dobrovoljnog povratka i poboljšanju uvjeta prihvata. Suradnja sa zemljama podrijetla i tranzita ojačat će se kako bi se zaustavio migracijski pritisak na kopnenu granicu Libije i  ostalih susjednih zemalja. Europsko vijeće u tom kontekstu ističe važnost pružanja potpore zajedničkim snagama skupine G5  Sahel. Ondje, kao i  drugdje, prekid poslovnog modela krijumčara ljudi i trgovaca ljudima i dalje je ključan cilj, među ostalim boljom kontrolom trgovine opremom kojom se koriste.

22. Daljnji napori uložit će se i u postizanje stvarnog napretka u  pogledu politike vraćanja i  ponovnog prihvata. Na temelju revidiranog akcijskog plana o vraćanju s trećim će se zemljama uspostaviti funkcionalni sporazumi o ponovnom prihvatu i pragmatični dogovori na razini EU-a bez daljnje odgode i  uporabom svih mogućih sredstava, među ostalim, ako to bude potrebno, ponovnom procjenom vizne politike za treće zemlje. Tom cilju doprinose i bilateralni dogovori država članica s trećim zemljama.

23. Europsko vijeće ponovno potvrđuje svoje prethodne zaključke o reformi zajedničkog europskog sustava azila

66

(CEAS). Zahvaljujući napretku postignutome tijekom malteškog predsjedanja postoji opća suglasnost da se revidiranim CEAS-om treba postići prava ravnoteža između odgovornosti i solidarnosti te da se njime treba osigurati otpornost na buduće krize. Sustav mora biti učinkovit, sposoban podnijeti migracijski pritisak, njime se moraju ukloniti faktori privlačenja te sekundarna kretanja, u skladu s međunarodnim pravom, suzbijati zloupotreba te pružati odgovarajuća potpora najteže pogođenim državama članicama. Komisiju se poziva da istraži moguća rješenja kako bi se olakšao teret državama članicama koje su pod najvećim pritiskom. Kako bi se pojačala suradnja s trećim zemljama i spriječile nove krize, koncept „sigurne treće zemlje” trebao bi biti usklađen sa stvarnim zahtjevima koji proizlaze iz Ženevske konvencije i primarnog zakonodavstva EU-a, uz poštovanje nadležnosti EU-a i država članica u skladu s Ugovorima. U tom kontekstu Europsko vijeće poziva na postizanje napretka u radu na EU-ovom popisu sigurnih trećih zemalja. To će biti dio novog sveobuhvatnog sporazuma o CEAS-u. Europsko vijeće poziva Vijeće da nastavi pregovore na toj osnovi i prema potrebi izmijeni

zakonodavne prijedloge, uz aktivnu pomoć Komisije. Europsko vijeće o tim će pitanjima ponovno raspravljati.

V. DIGITALNA EUROPA24. Imajući u vidu program rada u drugoj polovici godine,

a posebice digitalni sastanak na vrhu u Tallinnu 29. rujna 2017., Europsko vijeće naglašava iznimnu važnost koju ambiciozna digitalna vizija ima za Europu, njezino društvo i gospodarstvo. Potreban je holistički pristup digitalnom aspektu radi suočavanja s  izazovima i  iskorištavanja mogućnosti koji proizlaze iz Četvrte industrijske revolucije. Za to je potrebna provedba svih elemenata Strategije jedinstvenoga digitalnog tržišta. Istodobno je potrebno sagledati širu sliku tržištâ, infrastrukture, povezivosti, društvenih i kulturnih aspekata, uključujući digitalni jaz, norme i standarde, sadržaj i podatke, ulaganja, kibersigurnost, e-upravu te istraživanja i razvoj. Kako bi se odgovorilo na postojeće i buduće izazove u području kibersigurnosti, Europsko vijeće pozdravlja namjeru Komisije da u rujnu preispita strategiju za kibersigurnost i predloži daljnje ciljane mjere prije kraja godine.

67

KOMENTARI PREDSJEDNIKA DONALDA TUSKA PRIJE SASTANKA NA VRHU

SKUPINE G-20 U HAMBURGU U NJEMAČKOJ, 7. SRPNJA 2017.

Kao što znate, migracije su jedna od tema o kojoj raspravlja skupina G-20. Europa je već dvije godine suočena s dosad neviđenim valom nezakonitih migracija. Uspjeli smo u velikoj mjeri prebroditi krizu na istočnosredozemnoj ruti. Sklopili smo dogovor s Turskom i pojačali našu suradnju s državama Balkana. Rezultat je pad broja nezakonitih migranata sa 158 tisuća u prvoj polovici 2016. na 9 tisuća u prvoj polovici 2017. Međutim, stanje na srednjosredozemnoj ruti, odnosno između Libije i Italije, i dalje je kritično. Za rješavanje tog problema potrebna nam je solidarnost i suradnja međunarodne zajednice. Danas je solidarnost prije svega potrebna Italiji. Naš cilj trebao bi biti učinkovito zaustavljanje tog vala u njegovu ishodištu, odnosno u sjevernoj Africi. To je glavna zadaća za EU. U tom pogledu Italija može računati na pomoć Europe u svakom pogledu. No to ne znači da će Europa šire otvoriti vrata nezakonitim migracijama. Stoga ću ovdje na sastanku skupine G-20 pozvati sve čelnike da budu nemilosrdni u borbi protiv krijumčara.

Bavimo se time ne samo zbog migracijskog pritiska na Europu, već i zato što je to stvaran humanitarni problem. Krijumčarenje migranata organiziran je posao. Prošle godine njime je samo u Libiji ostvarena dobit od 1,6 milijardi dolara. Ta dobit krijumčarima omogućuje da kontroliraju neke dijelove zemlje. Također surađuju s teroristima i dodatno potkopavaju stabilizaciju Libije. No iznad svega umiru nevini ljudi. Dosad je ove godine na moru poginulo više od 2 000 ljudi. Broj ljudi koji umiru u pustinji još je veći.Potrebni su nam veći napori na međunarodnoj razini s ciljem onemogućivanja poslovnog modela krijumčara. Zbog toga ću predložiti svim čelnicima skupine G-20 da provedu ciljane sankcije UN-a protiv krijumčara. Pod time mislim na zamrzavanje imovine i zabranu putovanja. To je najmanje što se može učiniti na globalnoj razini. Nažalost moram reći da danas nemamo potpunu potporu čak ni za to. Ako je ne dobijemo, bit će to tužan dokaz licemjerja nekih članova skupine G-20. No još uvijek se nadam da ćemo uspjeti. Hvala.

68

ZAKLJUČCI EUROPSKOG VIJEĆA,

19. LISTOPADA 2017.

Na početku sastanka član Europskog vijeća koji predstavlja državu članicu koja obnaša šestomjesečnu dužnost predsjedanja Vijećem izložio je pregled napretka u provedbi prethodnih zaključaka Europskog vijeća.

I. MIGR ACIJE1. Pristup koji države članice i  institucije EU-a slijede

s ciljem osiguravanja potpune kontrole vanjskih granica daje rezultate i mora ga se učvrstiti. Sveukupno gledano, migracijski tokovi znatno se smanjuju, a broj smrtnih slučajeva na moru opao je.

2. Europsko vijeće odlučno je i  dalje slijediti svoj sveobuhvatan, pragmatičan i  odlučan pristup te ga primjenjivati gdje god je to potrebno. To obuhvaća:• pozorno praćenje svih migracijskih ruta i spremnost za

reakciju na sve nove trendove,• pragmatičnu, f leksibilnu i koordiniranu uporabu svih

raspoloživih instrumenata EU-a i država članica,• potporu izravno pogođenim ili uključenim državama

članicama, među ostalim uz trajnu potporu agencija EU-a,• snažnu suradnju s međunarodnim partnerima, kao i sa

zemljama podrijetla, tranzita i odlaska,• smanjenje poticajâ za nezakonite migracije putem

učinkovitih vraćanja,• odgovarajuća financijska i druga sredstva.

3. Kako bi se taj pristup učvrstio i produbio u pogledu svih migracijskih ruta, Europsko vijeće nadalje poziva na sljedeće:• pokazivanje potpune predanosti našoj suradnji

s Turskom u pogledu migracija te potpori zapadnom Balkanu,

• punu i nediskriminirajuću provedbu sporazuma EU-a i Turske o ponovnom prihvatu, i to u odnosu na sve države članice,

• osiguravanje znatno intenzivnijih vraćanja putem mjera i na razini EU-a i na razini država članica, kao što su učinkoviti sporazumi i aranžmani za ponovni prihvat; Agenciju za europsku graničnu i obalnu stražu trebalo bi dodatno ojačati te bi ona trebala imati veću ulogu u organizaciji vraćanjâ,

• osiguravanje toga da misije i  operacije ZSOP-a raspolažu potrebnim osobljem te da njihovi mandati budu prilagođeni u skladu s potrebama radi pomaganja u borbi protiv mreža krijumčara ljudi i trgovaca ljudima te radi doprinosa u  prekidanju njihova poslovnog modela; podupiranje djelovanja naših partnera iz skupine G5 Sahel,

• primjenu programa dobrovoljnog preseljenja i njihov razvoj u  suradnji s  međunarodnim partnerima, posebno UNHCR-om,

• jačanje razmjene informacija i podataka unutar EU-a, među državama članicama, agencijama PUP-a te misijama i operacijama ZSOP-a, kao i s međunarodnim partnerima; u tom kontekstu Europsko vijeće poziva na proširenje djelovanja operativnih zajedničkih istražnih timova na odgovarajuće zemlje,

• stvaranje i  primjenu nužnih sredstava utjecaja, uporabom svih relevantnih politika, instrumenata i  alata EU-a, što uključuje one u  području razvoja, trgovine i viza, kako bi se postigli mjerljivi rezultati u pogledu sprječavanja nezakonitih migracija i vraćanja nezakonitih migranata.

4. Što se tiče srednjosredozemne rute, Europsko vijeće:• prepoznaje znatan doprinos koji je Italija dala na

srednjosredozemnoj ruti,• poziva na ulaganje dodatnih napora EU-a i podupiranje

država članica u  suzbijanju priljevâ i  povećanju učestalosti vraćanja te stvaranju snažne suradnje sa zemljama podrijetla, tranzita i odlaska,

• ponovno ističe važnost suradnje s libijskim vlastima i svim susjedima Libije kako bi se pojačao kapacitet za upravljanje granicama te naglašava da je nužno hitno pružiti potporu razvoju lokalnih zajednica u Libiji duž migracijskih ruta,

• potiče i  poziva na potporu, također i  financijsku, naporima koje UNHCR i Međunarodna organizacija za migracije ulažu u Libiji, Sahelu i regiji, među ostalim s ciljem dodatnog olakšavanja dobrovoljnih povrataka i preseljenja te poboljšanja uvjeta prihvata u suradnji s  libijskim vlastima kako bi se osiguralo humano postupanje prema migrantima,

• obvezuje se na osiguravanje dostatnog i  ciljanog financiranja, među ostalim putem programskog dijela za sjevernu Afriku u okviru Uzajamnog fonda EU-a za Afriku, kako bi se poduprle potrebne mjere u  vezi s  migracijama u  sjevernoj Africi i  financirali svi relevantni projekti u  2017. i  nakon toga, i  to uz pravodobne isplate. Vijeću daje zadatak da uz pomoć Komisije poduzme neposredne operativne daljnje korake kako bi se osiguralo ispunjenje te obveze do sastanka Europskog vijeća u prosincu,

• poziva na povećanje napora na brzoj uspostavi stalne prisutnosti EU-a u Libiji, uzimajući u obzir uvjete na terenu.

69

5. Europsko vijeće poziva na pomno praćenje stanja duž istočnosredozemne i zapadnosredozemne rute s obzirom na nedavna povećanja migracijskih tokova.

6. Europsko vijeće podsjeća na to da su uklanjanje temeljnih uzroka migracija i  pružanje gospodarskih i  socijalnih prilika u  zemljama tranzita i  podrijetla dio njegova dugoročnog pristupa migracijama. U  tom kontekstu Europsko vijeće pozdravlja nedavno pokretanje Europskog fonda za održivi razvoj, kojim se podupiru ulaganja u  afričkim zemljama i  zemljama susjedstva. Ujedno pozdravlja provedbu Inicijative za otpornost gospodarstva Europske investicijske banke (EIB), kojom se mobiliziraju ulaganja u zemljama susjedstva. Sa zanimanjem očekuje raspravu o suradnji s afričkim partnerima na predstojećem sastanku na vrhu Afričke unije i Europske unije.

7. Europsko vijeće ponovno ističe svoju predanost schengenskom sustavu i navodi da mu je namjera što skoriji „povratak Schengenu”, uzimajući pritom u potpunosti u obzir razmjerne sigurnosne interese država članica.

8. Europsko vijeće pozdravlja napredak koji je do sada postignut u  pogledu reforme zajedničkog europskog sustava azila i  poziva na daljnje približavanje gledišta u  smjeru dogovora kojim bi se uspostavila ravnoteža između odgovornosti i solidarnosti te osigurala otpornost na buduće krize, u skladu sa zaključcima iz lipnja 2017. Europsko vijeće ponovno će se baviti tim pitanjem na sastanku u prosincu i nastojat će postići konsenzus u prvoj polovici 2018.

II. DIGITALNA EUROPA9. Na sastanku na vrhu o digitalnoj budućnosti u Tallinnu

održanome 29.  rujna  2017. upućena je snažna poruka o potrebi za snažnijom i usklađenijom digitalnom Europom. Zaključci predsjednika vlade Ratasa nakon sastanka na vrhu izvrstan su temelj za daljnji rad na svim razinama.

10. Digitalizacijom se nude neizmjerne mogućnosti za inovacije, rast i  otvaranje radnih mjesta, njome će se doprinijeti našoj globalnoj konkurentnosti te poboljšati kreativnu i kulturnu raznolikost. Za iskorištavanje tih mogućnosti trebamo se zajednički suočiti s  nekima od izazova koje predstavlja digitalna transformacija te preispitati politike na koje digitalizacija utječe. Europsko vijeće spremno je poduzeti sve što je potrebno da bi Europa postala digitalna.

11. Kako bi se digitalna Europa uspješno izgradila, EU posebno treba:• javne uprave i javne sektore koji su u potpunosti

prešli u digitalno doba i koji predvode vlastitim primjerom: e-uprava i uvođenje novih tehnologija, pristupačnost, jedinstveno upravno mjesto i načelo jednokratne dostave podataka, kao i  digitalizirani javni sektor ključni su za transformaciju naših društava i podupiranje četiriju sloboda EU-a. Europsko vijeće poziva na provedbu Ministarske izjave iz Tallinna o e-upravi,

• regulatorni okvir usmjeren na budućnost: dopunjavanje strategije jedinstvenog digitalnog tržišta u svim njezinim sastavnicama do kraja 2018. i dalje je osnovna zadaća. Unatoč znatnom napretku rad u tom području mora se ubrzati kako bi se zadovoljio navedeni rok. U  tu svrhu na dodatnom sastanku Vijeća za TTE/telekomunikacije 24.  listopada trebalo bi se raspravljati o načinima ubrzavanja rada na jedinstvenom digitalnom tržištu te utvrđivanja prioriteta u tom radu. Dogovor između suzakonodavaca o geografskom blokiranju, audiovizualnim medijskim uslugama i  dostavi paketa trebao bi se postići do kraja 2017. Do lipnja 2018. suzakonodavci bi trebali postići i dogovor u pogledu prijedloga o slobodnom protoku neosobnih podataka te u pogledu zakonika o  elektroničkim komunikacijama. Europsko vijeće naglašava važnost osiguravanja odgovarajućih pravila o protoku podataka s trećim zemljama u trgovinskim sporazumima, ne dovodeći u pitanje zakonodavstvo EU-a. Nadalje, pregovori o  autorskom pravu i  o Direktivi o digitalnom sadržaju trebali bi se nastaviti kao prioritetno pitanje. Europsko vijeće ujedno ističe potrebu povećane transparentnosti u pogledu praksi i uporaba platformi,

• infrastrukturu i komunikacijsku mrežu vrhunske kvalitete: to zahtijeva suradnju na razini EU-a, među ostalim s  ciljem uspostave prvoklasnih vrlo brzih fiksnih i mobilnih mreža (5G) diljem EU-a te povećanja usklađenih dostupnosti radiofrekvencijskog spektra do 2020. u dosljednim regulatornim i gospodarskim uvjetima; s  druge strane, to iziskuje da svi nužni zakonodavni resursi, uključujući dostatan broj trijaloga, budu posvećeni postizanju dogovora o  zakoniku o elektroničkim komunikacijama, što obuhvaća i nužne odredbe o radiofrekvencijskom spektru,

• zajednički pristup kibersigurnosti: digitalni svijet zahtijeva povjerenje, a povjerenje se može uspostaviti samo ako osiguramo proaktivniju integriranu sigurnost u svim digitalnim politikama, pokrenemo izdavanje odgovarajućih certifikata sigurnosti za proizvode i usluge te povećamo svoju sposobnost sprječavanja i  otkrivanja kibernapada, odvraćanja od njih te reagiranja na njih. U tu svrhu Komisijini prijedlozi o  kibersigurnosti trebali bi se cjelovito izrađivati, pravodobno dostavljati te bez odgode razmatrati, i to na temelju akcijskog plana koji Vijeće treba uspostaviti,

• borbu protiv terorizma i kriminala na internetu: trebalo bi pojačati napore u tu svrhu kako je Europsko vijeće utvrdilo u  svojim zaključcima iz lipnja  2017. Europsko vijeće pozdravlja komunikaciju Komisije o suzbijanju nezakonitog sadržaja na internetu i ponavlja svoju spremnost na podupiranje odgovarajućih mjera na razini EU-a, ako to bude potrebno,

• tržišta rada te sustave osposobljavanja i  obrazovanja koji su primjereni digitalnom dobu: potrebno je ulagati u digitalne vještine, pružati mogućnosti i načine za djelovanje svim Europljanima,

70

• odlučan napor u području istraživanja i razvoja te ulaganja: za podupiranje novih oblika poduzetništva te poticanje digitalne transformacije industrija i usluga i pomaganje u toj transformaciji. Instrumenti EU-a kao što su okvirni programi EU-a, među kojima i  Obzor  2020., europski strukturni i  investicijski fondovi te Europski fond za strateška ulaganja mogu pomoći u postizanju tog cilja. EU bi također trebao proučiti načine uspostave odgovarajućih struktura i osiguravanja financiranja radi podupiranja naprednih inovacija,

• svijest o hitnosti suočavanja s novim trendovima: to podrazumijeva pitanja kao što su umjetna inteligencija i tehnologije lanca blokova, pri čemu se istodobno osigurava visoka razina zaštite podataka, digitalnih prava i etičkih standarda. Europsko vijeće poziva Komisiju da do početka 2018. predstavi europski pristup umjetnoj inteligenciji te joj upućuje poziv da predstavi potrebne inicijative za jačanje okvirnih uvjeta kako bi se EU-u omogućilo da radikalnim inovacijama temeljenima na riziku istraži nova tržišta i da ponovno potvrdi vodeću ulogu svoje industrije,

• učinkovit i  pravedan sustav oporezivanja primjeren digitalnom dobu: važno je osigurati da sva poduzeća plaćaju svoj dio poreza i zajamčiti jednake uvjete na svjetskoj razini u skladu s radom koji se trenutačno obavlja u okviru OECD-a. Europsko vijeće poziva Vijeće da razmotri komunikaciju Komisije u vezi s tim pitanjem i iščekuje odgovarajuće prijedloge Komisije do početka 2018.

12. Naš cilj mora biti stvaranje povezanijega jedinstvenog tržišta i pružanje praktičnih koristi europskim građanima i poduzećima. Europsko vijeće pozorno će pratiti razvoj događaja u tom području i pružiti potrebne smjernice. Poziva institucije da pojačaju zakonodavni rad te države članice da provedu odgovarajuće zakonodavstvo EU-a, kao i da poduzmu sve potrebne mjere u okviru svoje nadležnosti kako bi se oblikovalo novo digitalno doba. Europsko vijeće na svojoj će se razini baviti pitanjima koja se ne mogu riješiti na razini Vijeća.

III. SIGURNOST I OBR ANA13. Europsko vijeće podsjeća na svoje zaključke iz lipnja 2017.

Pozdravlja znatan napredak koji su države članice ostvarile u pripremi obavijesti o stalnoj strukturiranoj suradnji (PESCO) sa zajedničkim popisom obveza te u  vezi s upravljanjem PESCO-om. Potiče one države članice koje za to imaju mogućnosti da žurno obavijeste Vijeće i visoku predstavnicu o svojim namjerama sudjelovanja u PESCO-u. Time bi se omogućilo pokretanje PESCO-a prije kraja godine, s ciljem brze provedbe preuzetih obveza, što uključuje i pokretanje prvih projekata. Europsko vijeće pozdravlja dosadašnji rad suzakonodavaca na Komisijinu prijedlogu o Europskom programu industrijskog razvoja u  području obrane (EDIDP). Poziva na postizanje dogovora u  okviru Vijeća do kraja godine, s  ciljem dovršetka pregovora s Europskim parlamentom što je

moguće prije kako bi se u 2019. financirali prvi projekti u području sposobnosti, a koje su odredile države članice.

14. Europsko vijeće potiče države članice da razviju f leksibilne i pouzdane mehanizme financiranja u okviru Europskog fonda za obranu kako bi se omogućila zajednička nabava sposobnosti i/ili njihovo zajedničko održavanje i kao način za poboljšanje pristupa najnaprednijim sposobnostima. Cilj je omogućiti sposobnosti, osigurati konkurentan, inovativan i uravnotežen temelj za obrambenu industriju Europe diljem EU-a, među ostalim prekograničnom suradnjom i sudjelovanjem malih i srednjih poduzeća, te doprinijeti većoj europskoj suradnji u području obrane, iskorištavanjem sinergija i  mobilizacijom potpore EU-a uz financiranje država članica. Potpora EU-a bit će potrebna i  ulaganjima malih i  srednjih poduzeća te posrednim ulaganjima (poduzeća srednje tržišne kapitalizacije) u području sigurnosti i obrane u okviru europskog industrijskog razvoja u  području obrane. Potiče EIB da ispita daljnje korake s ciljem podupiranja ulaganja u  aktivnosti istraživanja i  razvoja obrane. Pozdravlja pokretanje probnog Koordiniranoga godišnjeg preispitivanja u području obrane (CARD), kojim bi se trebalo doprinijeti poticanju pojačane suradnje među državama članicama u području obrane.

15. Europsko vijeće ističe da je potrebno da se PESCO, Europski fond za obranu i CARD uzajamno podupiru kako bi se pojačala suradnja među državama članicama u području obrane.

16. Europsko vijeće ponovno će razmotriti to pitanje u prosincu 2017. i ocijeniti napredak ostvaren u pogledu svih vidova programa vanjske sigurnosti i  obrane utvrđenoga u prosincu 2016.

IV. VANJSKI ODNOSI17. Europsko vijeće održalo je raspravu o  odnosima

s Turskom.18. Europsko vijeće poziva DNRK da u  potpunosti,

bezuvjetno i bez odgode ispuni svoje obveze na temelju rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a te da potpuno, provjerljivo i nepovratno odustane od svojih nuklearnih programa i  programa balističkih projektila. Nedavno ponašanje DNRK-a neprihvatljivo je i  predstavlja veliku prijetnju Korejskom poluotoku i šire. Europsko vijeće naglašava da se trajni mir i  denuklearizacija Korejskog poluotoka moraju postići mirnim putem, i to vjerodostojnim i smislenim dijalogom. Režim sankcija EU-a u pogledu DNRK-a dodatno je ojačan samostalnim sankcijama EU-a koje je Vijeće za vanjske poslove usvojilo 16. listopada 2017. Europsko vijeće uz blisko savjetovanje s partnerima razmotrit će daljnje odgovore, a EU će i dalje pozivati treće zemlje na potpunu provedbu sankcija UN-a.

19. Europsko vijeće ponovno potvrđuje svoju potpunu predanost dogovoru s  Iranom o  nuklearnom pitanju i  podržava izjavu Vijeća za vanjske poslove od 16. listopada 2017.

71

ZAKLJUČCI EUROPSKOG VIJEĆA7 (ČLANAK 50.),

20. LISTOPADA 2017.

7 Slijedom obavijesti Ujedinjene Kraljevine na temelju članka 50. UEU-a, član Europskog vijeća koji predstavlja državu članicu koja se povlači ne sudjeluje u raspravama Europskog vijeća ili odlukama koje se na nju odnose.

1. S obzirom na prvih pet krugova pregovora, uzimajući pritom u obzir procjenu koju je predstavio pregovarač Unije i  ponovno potvrđujući svoje smjernice od 29. travnja 2017., Europsko vijeće:• pozdravlja napredak postignut u pogledu pravâ građana

i poziva pregovarača da ostvareno približavanje iskoristi kao temelj za pružanje potrebne pravne sigurnosti i  jamstava svim dotičnim građanima i  članovima njihovih obitelji, koji će moći izravno ostvarivati svoja prava koja proizlaze iz prava EU-a i koja su zaštićena sporazumom o  povlačenju, među ostalim putem urednih i jednostavnih upravnih postupaka i uloge Suda Europske unije,

• prima na znanje da je, u  pogledu Irske, postignut određen napredak u pogledu približavanja s obzirom na načela i ciljeve u vezi sa zaštitom Sporazuma na Veliki petak i zadržavanjem Zajedničkog putnog prostora te poziva pregovarača Unije da nastavi s  daljnjom doradom tih načela, uzimajući u obzir veliki izazov koji predstavlja povlačenje Ujedinjene Kraljevine, među ostalim u pogledu izbjegavanja uspostave „tvrde” granice, i  stoga očekuje da Ujedinjena Kraljevina

predstavi f leksibilna i domišljata rješenja potrebna zbog jedinstvene situacije Irske, kao i da se na njih obveže,

• napominje da, iako je Ujedinjena Kraljevina izjavila da će podmiriti svoje financijske obveze preuzete za vrijeme članstva, to još nije dovelo do čvrstog i konkretnog obvezivanja od strane Ujedinjene Kraljevine da će urediti sve te obveze.

2. Na temelju tog napretka Europsko vijeće poziva na nastavak rada s  ciljem konsolidacije ostvarenog približavanja i nastavka pregovora kako bi se što prije moglo prijeći na drugu fazu pregovora.

3. Na idućem sastanku u prosincu Europsko vijeće ponovno će ocijeniti stanje napretka u pregovorima kako bi utvrdilo je li ostvaren dostatan napredak u pogledu svakog od triju navedenih pitanja. Ako je takav napredak ostvaren, usvojit će dodatne smjernice u vezi s okvirom za budući odnos i mogućim prijelaznim aranžmanima koji su u interesu Unije i zadovoljavaju uvjete i temeljna načela iz smjernica od 29. travnja 2017. U tom kontekstu Europsko vijeće poziva Vijeće (članak 50.) da zajedno s pregovaračem Unije započne unutarnje pripremne rasprave.

72

ZAKLJUČCI EUROPSKOG VIJEĆA,

14. PROSINCA 2017.

I. SIGURNOST I OBR ANANastavljajući se na svoje zaključke iz prosinca 2016. i lipnja 2017. Europsko vijeće razmotrilo je napredak postignut u području sigurnosti i obrane te:• pozdravlja uspostavu ambiciozne i  uključive stalne

strukturirane suradnje (PESCO) i naglašava važnost brze provedbe prvih projekata; poziva države članice sudionice da ostvare svoje nacionalne planove provedbe;

• poziva na daljnji rad na Europskom fondu za obranu, a osobito na brzo donošenje u 2018. Europskog programa industrijskog razvoja u području obrane kako bi se prvi projekti u području sposobnosti mogli pravodobno financirati 2019.;

• očekuje da Vijeće dovrši sveobuhvatnu reviziju mehanizma Athena za financiranje zajedničkih troškova vojnih misija i operacija EU-a;

• zahtijeva da Vijeće u proljeće 2018. donese preporuku o novom namjenskom instrumentu kojim su obuhvaćeni svi zahtjevi za izgradnju kapaciteta kao potporu sigurnosti i razvoju nakon 2020.;

• traži nastavak rada na provedbi cijelog niza prijedloga o suradnji EU-a i NATO-a, uključujući dodatne prijedloge dogovorene u prosincu;

• poziva visoku predstavnicu, Komisiju i  države članice da nastave s  radom u  vezi s  vojnom mobilnošću, i  u okviru PESCO-a i u kontekstu suradnje EU-a i NATO-a;

• poziva visoku predstavnicu da u  lipnju  2018. izvijesti o radu poduzetom u cilju jačanja civilnog ZSOP-a te da uz savjetovanje s državama članicama i Komisijom u 2018. razvije pakt za civilni ZSOP.

Europsko vijeće ta će pitanja ponovno razmotriti u lipnju 2018.

II. SOCIJALNA DIMENZIJA, OBR AZOVANJE I KULTUR A

Čelnici su istaknuli važnost socijalne, obrazovne i  kulturne dimenzije naših politika u zbližavanju Europljana i izgradnji naše zajedničke budućnosti. U skladu s Ugovorima države članice i dalje su prvenstveno odgovorne za ta područja, ali mnogo se toga može postići suradnjom uz istodobno puno poštovanje načelâ supsidijarnosti i proporcionalnosti.

Socijalna dimenzijaNa socijalnom samitu u Göteborgu ponovno se podsjetilo na potrebu da se ljude stavi na prvo mjesto, da se dalje razvija socijalna dimenzija Unije na temelju zajedničke obveze i utvrđenih nadležnosti te da se promiče konvergencija s pomoću napora na svim razinama, među ostalim od strane socijalnih partnera. Kao prvi korak potrebno je poduzeti sljedeće:

• provesti europski stup socijalnih prava na razini Unije i država članica, uzimajući u obzir njihove nadležnosti; Komisija se poziva da predloži odgovarajuće praćenje;

• olakšati funkcionalan socijalni dijalog na svim razinama, uključujući „novi početak za socijalni dijalog” na razini EU-a;

• brzo napredovati u vezi s predmetima u socijalnom području koji su u tijeku na razini EU-a te pokazati spremnost razmotriti buduće inicijative koje je Komisija najavila u svojem programu rada za 2018.;

• nastaviti rad u vezi s prioritetima iz Akcijskog plana EU-a za borbu protiv razlika u plaćama između spolova;

• ostvariti daljnje rezultate u  pogledu Novog programa vještina za Europu, s osobitim naglaskom u 2018. na provedbi Preporuke Vijeća o  oblicima usavršavanja, namijenjene osobama kojima su vještine najpotrebnije.

Europsko vijeće ponovno će se posvetiti tim pitanjima u ožujku 2018. kako bi se osiguralo odgovarajuće daljnje postupanje.

Obrazovanje i kulturaObrazovanje i  kultura ključni su za izgradnju uključivih i povezanih društava te održavanje naše konkurentnosti. U Göteborgu smo izrazili spremnost da učinimo više u tim područjima, u kojima EU ima važnu ulogu u nadopunjavanju i potpori. Kao rezultat toga Europsko vijeće poziva države članice, Vijeće i Komisiju da u skladu sa svojim nadležnostima nastave s radom u cilju:• jačanja mobilnosti i razmjena, među ostalim putem znatno

ojačanog, uključivog i proširenog programa Erasmus+;• jačanja strateških partnerstava diljem EU-a među visokim

učilištima i  poticanja nastanka do 2024. dvadesetak „Europskih sveučilišta”, koji bi se sastojali od mreža u koje bi se pristupom odozdo prema gore povezala sveučilišta diljem EU-a, čime će se studentima omogućiti stjecanje diplome kombiniranjem studija u nekoliko zemalja EU-a te doprinijeti međunarodnoj konkurentnosti europskih sveučilišta;

• poboljšanja učenja jezikâ kako bi više mladih govorilo barem dva europska jezika pored svojeg materinjeg jezika;

• promicanja mobilnosti i sudjelovanja studenata u obrazovnim i kulturnim aktivnostima, među ostalim s pomoću „europske studentske iskaznice”;

• promicanja suradnje država članica u  vezi s  uzajamnim priznavanjem diploma visokih učilišta i svjedodžbi o završetku školovanja na razini sekundarnog obrazovanja unutar odgovarajućeg okvira;

73

• iskorištavanja prilika u  okviru Europske godine kulturne baštine kako bi se podigla razina osviještenosti o društvenoj i gospodarskoj važnosti kulture i kulturne baštine.

Komisija se poziva da predstavi, ako je to relevantno, prijedloge za preporuke Vijeća u proljeće 2018. kako bi ih Vijeće donijelo što je prije moguće.Europsko vijeće također poziva Komisiju, Vijeće i države članice da razmotre moguće mjere koje se odnose na:• izazove u  pogledu vještina povezane s  digitalizacijom,

kibersigurnošću, medijskom pismenošću i  umjetnom inteligencijom;

• potrebu za uključivim pristupom obrazovanju i  osposobljavanju koji se temelji na cjeloživotnom učenju i usmjeren je na inovacije;

• pravne i  financijske okvirne uvjete za razvoj kulturnih i  kreativnih industrija te za mobilnost profesionalaca u kulturnom sektoru.

Pitanje proračunskih resursa za navedene aktivnosti razmatrat će se u kontekstu idućeg višegodišnjeg financijskog okvira.

III. KLIMATSKE PROMJENEEuropsko vijeće pozdravlja ishod sastanka na vrhu pod nazivom „Jedan planet” održanog 12. prosinca 2017. u Parizu, kojim se nastoji pojačati javno i privatno financiranje radi potpore mjerama u području klime, nadovezujući se na konferenciju COP 23 održanu od 6. do 17. studenoga 2017. u Bonnu i ususret konferenciji COP 24 koja će se održati u Katowicama i na kojoj će biti donesen paket za provedbu Pariškog sporazuma. Ponovno naglašava odlučnost EU-a i njegovih država članica da brzo i u potpunosti provedu Pariški sporazum te nastave biti predvodnici u borbi protiv klimatskih promjena, među ostalim donošenjem zakonodavnih prijedloga koji su u tijeku na razini EU-a.

IV. JERUZALEMEU ponovno ističe svoju snažnu predanost dvodržavnom rješenju i, u tom kontekstu, stajalište EU-a u vezi s Jeruzalemom i dalje je nepromijenjeno.

74

SMJERNICE – EUROPSKO VIJEĆE8 (ČLANAK 50.),

15. PROSINCA 2017.

8 Slijedom obavijesti Ujedinjene Kraljevine na temelju članka 50. UEU-a, član Europskog vijeća koji predstavlja državu članicu koja se povlači ne sudjeluje u raspravama Europskog vijeća ili odlukama koje se na nju odnose.

9 Komunikacija Komisije Europskom vijeću (članak 50.) o napretku pregovora s Ujedinjenom Kraljevinom na temelju članka 50. Ugovora o Europskoj uniji, COM(2017) 784 final.

10 Zajedničko izvješće pregovaračâ Europske unije i vlade Ujedinjene Kraljevine o napretku tijekom prve faze pregovora na temelju članka 50. UEU-a o urednom povlačenju Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije.

1. Europsko vijeće pozdravlja napredak postignut tijekom prve faze pregovora kako je navedeno u Komunikaciji Komisije9 i Zajedničkom izvješću10 te odlučuje da je taj napredak dostatan kako bi se započelo s drugom fazom koja se odnosi na prijelaz i okvir za buduće odnose. Poziva pregovarača Unije i Ujedinjenu Kraljevinu da dovrše rad na svim pitanjima u vezi s povlačenjem, među ostalim onima kojima se još nije posvetilo u prvoj fazi, u skladu sa smjernicama Europskog vijeća od 29. travnja 2017., da konsolidiraju dosad dobivene rezultate i da započnu sa sastavljanjem relevantnih dijelova sporazuma o  povlačenju. Ističe da pregovori u  drugoj fazi mogu napredovati samo ako se sve obveze preuzete tijekom prve faze u potpunosti poštuju i ako ih se što je prije moguće vjerno prenese u pravne odredbe.

2. U pregovorima tijekom druge faze u  kojoj će se razmatrati prijelazni aranžmani i  opće razumijevanje okvira za buduće odnose smjernice Europskog vijeća od 29. travnja 2017. i dalje se u cijelosti primjenjuju i mora ih se poštovati.

3. U pogledu prijelaza Europsko vijeće prima na znanje prijedlog Ujedinjene Kraljevine o prijelaznom razdoblju od približno dvije godine i slaže se s vođenjem pregovora o  prijelaznom razdoblju koje obuhvaća cijelu pravnu stečevinu EU-a, pri čemu Ujedinjena Kraljevina, kao treća zemlja, više neće sudjelovati u institucijama EU-a niti nominirati ili birati članove tih institucija niti sudjelovati u donošenju odluka tijelâ, uredâ i agencija Unije.

4. Takvi prijelazni aranžmani, koji će biti dio sporazuma o  povlačenju, moraju biti u  interesu Unije, jasno definirani i  precizno vremenski ograničeni. Kako bi se osigurali ravnopravni uvjeti na temelju istih pravila koja se primjenjuju na cijelom jedinstvenom tržištu, promjene pravne stečevine koje donesu institucije, tijela, uredi i agencije EU-a morat će se primjenjivati i na Ujedinjenu Kraljevinu i na EU. Primjenjivat će se i svi postojeći regulatorni, proračunski, nadzorni, pravosudni i izvršni instrumenti i strukture, uključujući nadležnost Suda Europske unije. Budući da će Ujedinjena Kraljevina

nastaviti sudjelovati u carinskoj uniji i jedinstvenom tržištu (sa svima četirima slobodama) tijekom prijelaza, morat će nastaviti poštovati trgovinsku politiku EU-a, primjenjivati carinsku tarifu EU-a i prikupljati carine EU-a te osigurati da se na granicama provode sve kontrole EU-a u odnosu na ostale treće zemlje.

5. Europsko vijeće poziva Komisiju da predstavi odgovarajuće preporuke o  tome i  Vijeće da donese dodatne pregovaračke smjernice o  prijelaznim aranžmanima u siječnju 2018.

6. Europsko vijeće ponovno potvrđuje svoju želju za uspostavom bliskog partnerstva između Unije i Ujedinjene Kraljevine. Iako se sporazum o budućem odnosu može finalizirati i sklopiti tek kada Ujedinjena Kraljevina postane treća zemlja, Unija će biti spremna za preliminarne i pripremne rasprave s ciljem utvrđivanja općeg razumijevanja okvira za buduće odnose nakon što se donesu dodatne smjernice u  tu svrhu. Takvo razumijevanje trebalo bi dodatno razraditi u političkoj izjavi koja će biti priložena sporazumu o povlačenju i na koju će se u njemu upućivati.

7. Unija prima na znanje da je Ujedinjena Kraljevina izrazila namjeru da više ne sudjeluje u  carinskoj uniji i jedinstvenom tržištu nakon isteka prijelaznog razdoblja, i Europsko vijeće prilagodit će svoj pristup u pogledu trgovine i gospodarske suradnje s obzirom na to stajalište kako bi se osigurala ravnoteža prava i obveza, očuvali ravnopravni uvjeti, izbjeglo ugrožavanje postojećih veza s ostalim trećim zemljama i poštovala sva druga načela iz smjernica Europskog vijeća od 29. travnja 2017., posebno potreba za očuvanjem cjelovitosti i pravilnog funkcioniranja jedinstvenog tržišta.

8. Europsko vijeće ponovno potvrđuje svoju spremnost na uspostavu partnerstava u  područjima koja nisu povezana s trgovinom i gospodarskom suradnjom, osobito u  području borbe protiv terorizma i  međunarodnog kriminala, kao i u području sigurnosti, obrane i vanjske politike.

75

Europsko vijeće i  dalje će pomno pratiti pregovore i  u ožujku 2018. donijeti dodatne smjernice, posebno u pogledu okvira za buduće odnose. Poziva Ujedinjenu Kraljevinu da dodatno razjasni svoje stajalište o okviru za buduće odnose. Europsko vijeće poziva Vijeće (članak  50.) da zajedno s  pregovaračem Unije nastavi s  unutarnjim pripremnim raspravama, među ostalim o opsegu okvira za buduće odnose.

76

ZAKLJUČCI EUROPSKOG VIJEĆA,

22. OŽUJKA 2018.

I. R ADNA MJESTA, R AST I KONKURENTNOST

Jedinstveno tržište1. Europsko vijeće poziva na jačanje napora da se, prije

kraja tekućeg zakonodavnog ciklusa, postignu rezultati u  vezi sa strategijom jedinstvenog tržišta, strategijom jedinstvenog digitalnog tržišta, Akcijskim planom za uniju tržišta kapitala i energetskom unijom, među ostalim brzim razmatranjem nedavnih prijedloga Komisije. Već donesene oduke moraju se učinkovito provesti. Nakon dovršetka i  provedbe tih strategija EU treba nastaviti s  radom na pravednom jedinstvenom tržištu koje je otporno na buduće promjene, primjereno digitalnome dobu i  koje je pokretač konkurentnosti, inovacija i održivosti. Europsko vijeće stoga poziva Komisiju da prije rasprave u okviru programa čelnika u prosincu 2018. Vijeću predstavi trenutačno stanje u pogledu provedbe, primjene i  izvršavanja postojećeg zakonodavstva koje je ključno za funkcioniranje jedinstvenog tržišta i ocjenu preostalih prepreka i mogućnosti za potpuno funkcionalno jedinstveno tržište. EU treba snažnu industrijsku politiku kako bi izvukao najveću korist od jedinstvenog tržišta.

Trgovina2. Europsko vijeće ponovno potvrđuje svoju predanost

otvorenom i  multilateralnom trgovinskom sustavu utemeljenome na pravilima, uz središnju ulogu Svjetske trgovinske organizacije (WTO), čvrsto uvjereno da je slobodna i  poštena trgovina jedan od najmoćnijih pokretača rasta kojim se podupiru milijuni radnih mjesta i doprinosi blagostanju. Europsko vijeće potiče napredak u  svim pregovorima koji su u  tijeku radi postizanja ambicioznih i  uravnoteženih sporazuma o slobodnoj trgovini, osobito s Meksikom i Mercosurom. Sa zadovoljstvom očekuje potpisivanje i  sklapanje sporazuma postignutih s  Japanom i  Singapurom. Komisija će proučiti kako ojačati izvršavanje obveza koje su preuzele treće zemlje. EU će nastaviti raditi na snažnoj trgovinskoj politici, promicati svoje vrijednosti i standarde na globalnoj razini te tražiti jednake uvjete za sve. U tom kontekstu Europsko vijeće poziva suzakonodavce na postizanje napretka u pogledu zakonodavnih prijedloga iz područja ulaganja i javne nabave koji su u postupku.

3. Europsko vijeće žali zbog odluke Sjedinjenih Američkih Država o uvođenju uvoznih carina za čelik i aluminij. Te se mjere ne mogu opravdati na temelju nacionalne sigurnosti, a sektorska zaštita u SAD-u neprimjereno je rješenje za stvarne probleme viška kapaciteta, u vezi s kojima je EU

već ponudio SAD-u punu suradnju na raznim forumima, uključujući Globalni forum. Prima na znanje da su pošiljke čelika i aluminija iz Europske unije privremeno izuzete od takvih mjera i poziva na to da izuzeće postane stalno. Europsko vijeće snažno podupire korake koje je poduzela Komisija kako bi se osigurala potpuna zaštita interesa EU-a i zadržala njegova prava da, u skladu s pravilima Svjetske trgovinske organizacije, na primjeren i razmjeran način odgovori na mjere SAD-a. Europsko vijeće podsjeća na svoju predanost snažnim transatlantskim odnosima kao temelju sigurnosti i  prosperiteta i  Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije te naglašava svoju potporu dijalogu o trgovinskim pitanjima od zajedničkog interesa.

Europski semestar4. Europsko vijeće podržava prioritetna područja politika

iz Godišnjeg pregleda rasta te poziva države članice da ih uzmu u  obzir u  svojim predstojećim nacionalnim programima reformi te programima stabilnosti ili konvergencije. Europsko vijeće ujedno podržava Nacrt preporuke Vijeća o ekonomskoj politici europodručja.

Socijalna pitanja5. Uspostava europskog stupa socijalnih prava zajednička

je politička obveza i odgovornost EU-a i njegovih država članica. Njegova će se provedba pratiti uzimajući u obzir odgovarajuće nadležnosti Unije i država članica. Europsko vijeće poziva Vijeće da razmotri inicijative koje je Komisija predstavila u okviru paketa mjera za socijalnu pravednost, uključujući prijedlog o Europskom nadzornom tijelu za rad.

II. R AZNO

Pariški sporazum6. Europsko vijeće poziva Komisiju da do prvog tromjesečja

2019. predstavi prijedlog strategije za dugoročno smanjivanje emisija stakleničkih plinova u EU-u u skladu s Pariškim sporazumom, uzimajući u obzir nacionalne planove.

Digitalna Europa7. Društvene mreže i digitalne platforme trebale bi jamčiti

transparentnu praksu i  potpunu zaštitu privatnosti građana i  osobnih podataka. Zakonodavstvo EU-a i  nacionalno zakonodavstvo moraju se poštovati i  izvršavati. O  tom važnom pitanju, kao i  o drugim pitanjima koja se odnose na digitalnu Europu, uključujući donošenje svih zakonodavnih instrumenata u  2018. kojima se uspostavlja jedinstveno digitalno tržište

77

i  promicanje istraživanja i  inovacija poput umjetne inteligencije i  sredstava za podupiranje naprednih inovacija i razvoja digitalnih vještina, šefovi država ili vlada raspravljat će na neformalnom sastanku koji će se u svibnju održati u Sofiji.

Zapadni Balkan8. U okviru Komunikacije Komisije od 6. veljače 2018.

Europsko vijeće:• sa zanimanjem iščekuje sastanak na vrhu EU-a

i zemalja zapadnog Balkana koji će se održati u Sofiji 17.  svibnja  2018., a  od kojeg se očekuje da bude usmjeren na ponovnu potvrdu europske perspektive za regiju, pokretanje konkretnih i vidljivih inicijativa za poboljšanje fizičke i  ljudske povezanosti unutar regije i s EU-om te rješavanje pitanja bolje suradnje na zajedničkim izazovima kao što su sigurnost i migracije;

• potvrđuje da će se proširenje razmotriti na sastanku Vijeća u lipnju.

Napad u Salisburyju9. Europsko vijeće najoštrije osuđuje nedavni napad

u  Salisburyju, najiskrenije suosjeća sa svima čiji su životi ugroženi i podupire istragu koja je u tijeku. Slaže se s ocjenom vlade Ujedinjene Kraljevine prema kojoj je vrlo vjerojatno da je za to odgovorna Ruska Federacija i da ne postoji uvjerljivo alternativno objašnjenje. Suočeni s ovim ozbiljnim izazovom za našu zajedničku sigurnost izražavamo bezuvjetnu solidarnost s  Ujedinjenom Kraljevinom.

10. Upotreba kemijskog oružja, uključujući korištenje otrovnim kemikalijama kao oružjem, potpuno je neprihvatljiva u bilo kojim okolnostima, mora se dosljedno i strogo osuditi te predstavlja sigurnosnu prijetnju za sve nas. Države članice koordinirat će se što se tiče posljedica koje će proizići iz odgovora koje dostave ruske vlasti.

Europska unija ostat će pomno usredotočena na taj problem i njegove implikacije.

11. U tom kontekstu, Europska unija mora poboljšati svoju otpornost na kemijske, biološke, radiološke i nuklearne rizike, među ostalim putem uže suradnje Europske unije i njezinih država članica, kao i s NATO-om. Europska unija i njezine države članice trebale bi nastaviti i s jačanjem svojih kapaciteta za rješavanje hibridnih prijetnji, među ostalim u području kiberpitanja, strateške komunikacije i u kontraobavještajnom području. Europsko vijeće poziva Europsku komisiju i  visoku predstavnicu da nastave s radom na tom području i izvijeste o napretku do sastanka Europskog vijeća u lipnju.

Aktivnosti Turske u istočnom Sredozemlju i u Egejskome moru12. Europsko vijeće snažno osuđuje nastavak nezakonitih

aktivnosti Turske u istočnom Sredozemlju i Egejskome moru te naglašava svoju potpunu solidarnost s Ciprom i Grčkom.

13. Podsjećajući na svoje zaključke iz listopada 2014. te izjavu od 21. rujna 2005., Europsko vijeće hitno poziva Tursku da prekine s tim aktivnostima i da poštuje suverena prava Cipra da istražuje i iskorištava vlastite prirodne resurse u skladu s pravom EU-a i međunarodnim pravom.

14. U tom kontekstu podsjeća na obvezu Turske da poštuje međunarodno pravo i  dobrosusjedske odnose te da normalizira odnose sa svim državama članicama EU-a, uključujući Republiku Cipar.

15. Europsko vijeće izrazilo je ozbiljnu zabrinutost zbog daljnjeg pritvaranja građana EU-a u Turskoj, uključujući dva grčka vojnika, te poziva na žurno i pozitivno rješavanje tih pitanja u dijalogu s državama članicama.

16. Europsko vijeće nastavit će se baviti tim pitanjima.

78

SMJERNICE – EUROPSKO VIJEĆE11 (ČLANAK 50.),

23. OŽUJKA 2018.

11 Slijedom obavijesti Ujedinjene Kraljevine na temelju članka 50. UEU-a, član Europskog vijeća koji predstavlja državu članicu koja se povlači ne sudjeluje u raspravama Europskog vijeća ili odlukama koje se na nju odnose.

1. Europsko vijeće pozdravlja dogovor koji su pregovarači postigli u vezi s dijelovima pravnog teksta Sporazuma o povlačenju koji obuhvaćaju prava građana, financijsku nagodbu i  niz drugih pitanja u  vezi s  povlačenjem i  prijelazom. Europsko vijeće podsjeća da je i  dalje potrebno postići dogovor u vezi s drugim pitanjima i da se u pregovorima može ostvariti napredak samo ako se preuzete obveze u potpunosti poštuju te u tom smislu pozdravlja pisana jamstva premijerke Therese May, posebno u vezi s Irskom/Sjevernom Irskom. Europsko vijeće poziva na pojačane napore u pogledu preostalih pitanja u vezi s povlačenjem, kao i pitanja koja se odnose na teritorijalnu primjenu Sporazuma o povlačenju, a posebno u pogledu Gibraltara, i ponavlja da ništa nije dogovoreno dok sve nije dogovoreno.

2. Europsko vijeće podsjeća i  ponovno potvrđuje svoje smjernice od 29.  travnja i  15.  prosinca  2017. koje se i  dalje u  potpunosti primjenjuju i  čija će se načela morati poštovati u budućim odnosima s Ujedinjenom Kraljevinom. Europsko vijeće prima na znanje Rezoluciju Europskog parlamenta od 14. ožujka 2018. o okviru za budući odnos EU-a i Ujedinjene Kraljevine.

3. Europsko vijeće ponovno ističe odlučnost Unije u tome da u budućnosti bude u što bližem partnerstvu s Ujedinjenom Kraljevinom. Takvim bi partnerstvom trebala biti obuhvaćena trgovinska i gospodarska suradnja kao i druga područja, posebno borba protiv terorizma i međunarodnog kriminala te sigurnosna, obrambena i vanjska politika.

4. Europsko vijeće istodobno mora uzeti u  obzir opetovana stajališta Ujedinjene Kraljevine kojima se ograničava dubina takvog budućeg partnerstva. Njezino nesudjelovanje u carinskoj uniji ili jedinstvenom tržištu neminovno će dovesti do trzavica u trgovini. Za razlike u  pogledu vanjskih tarifa i  unutarnjih pravila kao i  za nepostojanje zajedničkih institucija i zajedničkog pravnog sustava potrebne su provjere i kontrole kako bi se podržao integritet jedinstvenog tržišta EU-a i tržišta Ujedinjene Kraljevine. To će nažalost imati negativne gospodarske posljedice, posebno u Ujedinjenoj Kraljevini.

5. S obzirom na navedeno Europsko vijeće utvrđuje sljedeće smjernice s ciljem otvaranja pregovora o sveukupnom viđenju okvira za buduće odnose, koje će biti razrađeno

u političkoj izjavi priloženoj Sporazumu o povlačenju, u kojem će se na nju upućivati.

6. Niže navedenim pristupom odražava se razina prava i obveza u skladu sa stajalištima koja je izrazila Ujedinjena Kraljevina. Ako se ta stajališta budu mijenjala, Unija će biti spremna ponovno razmotriti svoju ponudu u skladu s  načelima iznesenima u  smjernicama od 29.  travnja i 15. prosinca 2017. te u ovim smjernicama.

7. U tom kontekstu Europsko vijeće posebno ponavlja da će se svaki dogovor s Ujedinjenom Kraljevinom morati temeljiti na ravnoteži prava i obveza te da će se njime morati osigurati jednaki uvjeti. Država koja nije članica Unije i koja ne ispunjava iste obveze kao članica ne može imati ista prava i uživati iste povlastice kao članica.Europsko vijeće podsjeća na to da su četiri slobode nedjeljive i da ne smije postojati mogućnost selektivnog pristupa ostvariva na temelju sektorskog sudjelovanja u jedinstvenom tržištu, čime bi se potkopao integritet i pravilno funkcioniranje jedinstvenog tržišta.Europsko vijeće nadalje ponavlja da će Unija očuvati svoju autonomiju u pogledu donošenja odluka, što isključuje sudjelovanje Ujedinjene Kraljevine kao treće zemlje u institucijama Unije i sudjelovanje u postupku donošenja odluka tijela, ureda i l i agencija Unije. U potpunosti će se poštovati i uloga Suda Europske unije.

8. U pogledu temelja gospodarskih odnosa Europsko vijeće potvrđuje svoju spremnost da započne s radom na uravnoteženom, ambicioznom i opsežnom sporazumu o slobodnoj trgovini pod uvjetom da postoje dostatna jamstva za osiguravanje jednakih uvjeta. Taj će se sporazum dovršiti i sklopiti kada Ujedinjena Kraljevina više ne bude država članica. Takav sporazum ipak ne može nuditi iste prednosti koje nudi članstvo i ne može se izjednačiti sa sudjelovanjem u jedinstvenom tržištu ili njegovim dijelovima. Taj bi sporazum obuhvatio:i. trgovinu robom, s ciljem obuhvaćanja svih sektora,

uz nastojanja da se zadrže nulte stope carine te bez količinskih ograničenja uz odgovarajuća popratna pravila o podrijetlu.U sveukupnom kontekstu sporazuma o slobodnoj trgovini trebalo bi zadržati postojeći uzajamni pristup ribolovnim vodama i resursima;

79

ii. odgovarajuću carinsku suradnju, uz očuvanje regulatorne autonomije i  autonomije u  pogledu nadležnosti stranaka te integriteta carinske unije EU-a;

iii. pravila o  tehničkim preprekama u  trgovini te sanitarnim i fitosanitarnim mjerama;

iv. okvir za dobrovoljnu regulatornu suradnju;v. trgovinu uslugama s ciljem omogućavanja pristupa

tržištu radi pružanja usluga u skladu s pravilima države domaćina, među ostalim u pogledu prava poslovnog nastana za pružatelje usluga, u mjeri koja odgovara činjenici da će Ujedinjena Kraljevina postati treća zemlja te da Unija i Ujedinjena Kraljevina više neće dijeliti zajednički regulatorni, nadzorni, provedbeni i pravosudni okvir;

vi. pristup tržištima javne nabave, ulaganja i  zaštitu prava intelektualnog vlasništva, uključujući oznake zemljopisnog podrijetla te druga područja od interesa za Uniju.

9. Budućim partnerstvom trebalo bi se voditi računa o globalnim izazovima, posebno u područjima klimatskih promjena i održiva razvoja te prekograničnog zagađenja, u kojima bi Unija i Ujedinjena Kraljevina trebale nastaviti s bliskom suradnjom.

10. Buduće partnerstvo trebalo bi uključivati ambiciozne odredbe o  kretanju fizičkih osoba, utemeljene na potpunom reciprocitetu i  nediskriminaciji među državama članicama, te povezanim područjima poput koordinacije socijalne sigurnosti i priznavanja stručnih kvalifikacija. U  tom bi se kontekstu mogle razmotriti opcije za pravosudnu suradnju u bračnim sporovima, stvarima povezanima s  roditeljskom odgovornošću te drugim srodnim stvarima, imajući u vidu činjenicu da će Ujedinjena Kraljevina biti treća zemlja, izvan schengenskog područja, i da će za takvu suradnju biti potrebne snažne zaštitne mjere kako bi se osiguralo potpuno poštovanje temeljnih prava.

11. U smislu socioekonomske suradnje trebalo bi predvidjeti sljedeće:i. u pogledu usluga prijevoza trebalo bi nastojati

osigurati neprestanu povezanost između Ujedinjene Kraljevine i  EU-a nakon povlačenja Ujedinjene Kraljevine. To bi se, među ostalim, moglo ostvariti sporazumom o zračnom prometu, u kombinaciji sa sporazumima o sigurnosti i zaštiti zračnog prometa, kao i sporazumima o drugim vrstama prijevoza, uz osiguravanje čvrstih jednakih pravila u  iznimno konkurentnim sektorima;

ii. u pogledu određenih programâ Unije, primjerice u  području istraživanja i  inovacija te obrazovanja i kulture, svako sudjelovanje Ujedinjene Kraljevine trebalo bi podlijegati relevantnim uvjetima za sudjelovanje trećih zemalja, koji će se utvrditi u odgovarajućim programima.

12. S obzirom na geografsku blizinu i  gospodarsku međuovisnost Ujedinjene Kraljevine i 27 država članica EU-a, budući odnosi bit će uspješni na obostrano

zadovoljavajući način samo ako budu sadržavali čvrsta jamstva kojima se osiguravaju jednaki uvjeti. Cilj bi trebao biti spriječiti nepoštenu konkurentsku prednost koju bi Ujedinjena Kraljevina mogla imati zbog rezanja razina zaštite, među ostalim u  odnosu na tržišno natjecanje i  državne potpore te porezne, socijalne, okolišne i  regulatorne mjere i  prakse. To će zahtijevati da se sporazumom predvidi kombinacija materijalnih pravila usklađenih s EU-ovim i međunarodnim standardima, odgovarajućih mehanizama za osiguravanje učinkovite provedbe na domaćoj razini, mehanizama za izvršavanje i rješavanje sporova te samostalnih korektivnih mjera Unije, koji su svi razmjerni dubini i rasponu gospodarske povezanosti EU-a i Ujedinjene Kraljevine.Svakim budućim okvirom trebali bi se štititi financijska stabilnost u  Uniji te poštovati njezini regulatorni i nadzorni režim i norme te njihova primjena.

13. U pogledu drugih područja, koja ne obuhvaćaju trgovinsku i  gospodarsku suradnju i  za koja je Unija već naznačila svoju spremnost da uspostavi posebna partnerstva, Europsko vijeće smatra da:i. kazneni progon i pravosudna suradnja u kaznenim

stvarima trebali bi sačinjavati važan sastavni dio budućih odnosa EU-a i  Ujedinjene Kraljevine s obzirom na geografsku blizinu i zajedničke prijetnje s kojima se suočavaju Unija i Ujedinjena Kraljevina, imajući u vidu činjenicu da će Ujedinjena Kraljevina biti treća zemlja, izvan schengenskog područja. Buduće partnerstvo trebalo bi obuhvaćati učinkovite razmjene informacija, potporu za operativnu suradnju među tijelima za izvršavanje zakonodavstva i pravosudnu suradnju u  kriminalnim stvarima. Trebat će uspostaviti snažne zaštitne mjere kojima se omogućuje puno poštovanje temeljnih prava i mehanizama za djelotvorno izvršavanje i rješavanje sporova;

ii. s obzirom na naše zajedničke vrijednosti i zajedničke izazove trebala bi postojati snažna suradnja EU-a i Ujedinjene Kraljevine u području vanjske, sigurnosne i obrambene politike. Budućim partnerstvom trebalo bi poštovati autonomiju postupka donošenja odluka Unije, uzimajući u obzir činjenicu da će Ujedinjena Kraljevina biti treća zemlja, i predvidjeti odgovarajuće mehanizme za dijalog, savjetovanje, koordinaciju, razmjenu informacija i suradnju. Kao preduvjet za razmjenu informacija u okviru takve suradnje trebalo bi utvrditi sporazum o sigurnosti podataka.

14. S obzirom na važnost protoka podataka u  nekoliko elemenata budućih odnosa, trebalo bi obuhvatiti pravila o podacima. U pogledu osobnih podataka, zaštita bi se trebala provoditi u skladu s pravilima Unije o prikladnosti s  ciljem osiguravanja razine zaštite koja je u  suštini jednakovrijedna onoj u Uniji.

15. Pri upravljanju našim budućim odnosima s Ujedinjenom Kraljevinom trebat će se rješavati pitanja upravljanja i nadzora, rješavanja sporova i izvršavanja, uključujući sankcije i  mehanizme za unakrsne protumjere. Pri

80

osmišljavanju sveukupnog postupka upravljanja budućim odnosima morat će se u obzir uzeti:i. sadržaj i dubina budućih odnosa;ii. potreba za osiguravanjem djelotvornosti i  pravne

sigurnosti;iii. zahtjevi za autonomiju pravnog poretka EU-a, među

ostalim uloge Suda Europske unije, posebno kako su razvijeni u sudskoj praksi.

16. Europsko vijeće nastavit će uz potporu Vijeća pozorno pratiti pregovore u  svim njihovim aspektima te će se osobito vratiti na preostala pitanja u vezi s povlačenjem i pitanje okvira za buduće odnose na sastanku u lipnju. U međuvremenu Europsko vijeće poziva Komisiju, visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te države članice da nastave s radom na tome da na svim razinama budu spremne za posljedice povlačenja Ujedinjene Kraljevine, uzimajući u obzir sve moguće ishode.

81

KOMENTARI PREDSJEDNIKA DONALDA TUSKA UOČI SASTANKA NA VRHU EU-a

I ZAPADNOG BALKANA, 16. SVIBNJA 2018.

Sastajemo se uoči sastanka tijekom kojega će čelnici EU-a raspravljati o inovacijama, europskoj budućnosti zapadnog Balkana i odgovoru na politike predsjednika Trumpa u vezi s trgovinom i Iranom.Prvo ćemo večeras na večeri raspravljati o  inovacijama i digitalnom gospodarstvu. U pogledu inovacija Europa zaostaje za ostalim glavnim gospodarstvima. Inovacije će neminovno utjecati na naš život sve većom brzinom sljedećih godina, a to potiče ne samo nade nego i moralna pitanja. Europa mora imati aktivnu ulogu u toj preobrazbi jer će to postati stvarnost svih Europljana. Zbog toga ću večeras čelnicama i čelnicima EU-a postaviti dva pitanja: Što žele učiniti na razini EU-a kako bi se osnažile napredne inovacije? i Na koji način žele da EU postane važan akter u području velikih podataka?Nakon prošlotjednog priopćenja predsjednika Trumpa o povlačenju Sjedinjenih Američkih Država iz Zajedničkog sveobuhvatnog akcijskog plana s Iranom, potrebno nam je ujedinjeno europsko stajalište. Želim da čelnici potvrde da će se EU držati sporazuma, sve dok Iran to bude činio. Sporazum je dobar i za europsku i za globalnu sigurnost i zato ga moramo zadržati. Unatoč oklijevanju SAD-a. Istražit ćemo mogućnosti na koje EU može zaštititi europska poduzeća od negativnih posljedica prouzročenih odlukom SAD-a. Usto bih želio da se Europskoj komisiji dâ zeleno svjetlo kako bi mogla biti spremna na djelovanje kadgod se radi o europskim interesima. S našim partnerima trebali bismo ujedno tražiti načine na koje se suočiti sa stvarnim problemima u vezi s iranskim programom balističkih projektila i njegovim regionalnim aktivnostima.Trgovina je još jedna od večerašnjih tema. Odlučit ćemo o najboljem načinu djelovanja u vezi s trgovinskim odnosima EU-a i SAD-a. I u ovom slučaju, jedinstvo je naša najveća snaga, a moj je cilj jednostavan: ostajemo pri svome. To znači trajno izuzeće iz carinskih pristojbi SAD-a na aluminij i čelik, ako se želi razgovarati o mogućoj liberalizaciji trgovine s SAD-om. EU i SAD su prijatelji i partneri i stoga se carinske pristojbe SAD-a ne mogu opravdati na temelju nacionalne sigurnosti. Apsurdno

je i pomisliti na to da bi EU mogao biti prijetnja SAD-u. Moramo se vratiti u stvarnost u toj raspravi jer to danas nije tako.Sutra ćemo se svi sastati s našim partnerima sa zapadnog Balkana prvi put nakon petnaest godina. To će biti prilika da obje strane ponovno potvrde da je europska perspektiva i dalje geostrateški izbor zapadnog Balkana. Osim osvrta na dugoročnije izglede, željeli bismo pokazati da nam je stalo do socioekonomskog razvoja u regiji sada i ovdje. U najboljem je interesu EU-a ulagati u infrastrukturnu i ljudsku povezanost sa zapadnim Balkanom i unutar njega. To će biti cilj sastanka. Nadam se da ću prijatelje sa zapadnog Balkana približiti EU-u.Sve o  čemu ćemo danas i  sutra raspravljati ima globalnu dimenziju. Ne sumnjam da će u novoj globalnoj igri Europa biti ili jedan od glavnih igrača ili običan pijun. To su jedine realne alternative. Kako ne bi bila tek pasivni promatrač u globalnoj politici, Europa mora više nego ikad biti ujedinjena na gospodarskoj, političkoj i vojnoj razini. Ukratko: ili ćemo biti ujedinjeni ili nas neće biti.Osim uobičajenih političkih izazova poput rasta K ine ili agresivna stava Rusije, danas smo svjedoci nove pojave, a to je hirovita asertivnost američke administracije. Ako se osvrnemo na najnovije odluke predsjednika Trumpa, moglo bi se čak pomisliti: uz takve prijatelje kome trebaju neprijatelji. No iskreno govoreći, Europa bi trebala biti zahvalna predsjedniku Trumpu jer su nam se zahvaljujući njemu raspršile sve iluzije. Zbog njega smo postali svjesni da, ako nam je potrebna pomoć, možemo računati samo na sebe. Europa mora učiniti sve što je u njezinoj moći da bi unatoč sadašnjem raspoloženju zaštitila transatlantske veze. Istodobno, međutim, moramo biti spremni za scenarije u kojima ćemo morati djelovati sami. Imamo dovoljno potencijala da se uspješno suočimo s tim izazovom, ali trebamo više političkog jedinstva i odlučnosti. Ne postoji nijedan objektivan razlog zašto bi Europa trebala imati komplekse zbog drugih. Možemo biti ponosni na to što smo Europljani. Imamo pravo i obvezu koračati uzdignute glave i kad smo s neprijateljima i kad smo s prijateljima. O tome će na neki način biti riječ na sastanku.

82

ZAKLJUČCI EUROPSKOG VIJEĆA, 28. LIPNJA 2018.

I. MIGR ACIJE1. Europsko vijeće ponovno potvrđuje da je preduvjet za

politiku EU-a koja dobro funkcionira sveobuhvatan pristup migracijama kojim se objedinjuju učinkovitija kontrola vanjskih granica EU-a, pojačano vanjsko djelovanje i unutarnji aspekti, u skladu s našim načelima i vrijednostima. To nije izazov samo za pojedinačne države članice, već za Europu kao cjelinu. Od 2015. uspostavljen je niz mjera kako bi se osigurala učinkovita kontrola vanjskih granica EU-a. Kao rezultat toga otkriveni nezakoniti prelasci granice u EU smanjili su se za 95 % od njihova najvećeg broja u  listopadu 2015., iako je nedavno zabilježen porast tokova na istočnosredozemnoj i zapadnosredozemnoj ruti.

2. Europsko vijeće odlučno je u namjeri da nastavi s tom politikom i  ojača je kako bi spriječilo da se ponove nekontrolirani tokovi iz 2015. te kako bi dodatno suzbilo nezakonite migracije na svim postojećim i novonastalim rutama.

3. U pogledu srednjosredozemne rute trebalo bi dodatno intenzivirati napore da se spriječe krijumčari koji djeluju iz Libije ili drugih područja. EU će u tom pogledu i dalje biti uz Italiju i ostale države članice pod najvećim pritiskom. Pojačat će svoju potporu regiji Sahela, libijskoj obalnoj straži, priobalnim i  južnim zajednicama, humanim uvjetima prihvata, dobrovoljnim humanitarnim vraćanjima, suradnji s  ostalim zemljama podrijetla i  tranzita kao i  dobrovoljnom preseljenju. Sva plovila koja djeluju u  Sredozemnom moru moraju poštovati primjenjive zakone i ne smiju ometati operacije libijske obalne straže.

4. U pogledu istočnosredozemne rute, potrebni su dodatni napori kako bi se u  potpunosti provela Izjava EU-a i  Turske, spriječili novi prelasci iz Turske i  zaustavili tokovi. Sporazum o ponovnom prihvatu između EU-a i Turske i bilateralne sporazume o ponovnom prihvatu trebalo bi provesti u potpunosti i na nediskriminirajući način u odnosu na sve države članice. Hitno je potrebno uložiti više napora kako bi se osigurala brza vraćanja i spriječila uspostava novih morskih ili kopnenih ruta. I dalje je ključno surađivati s partnerima u regiji zapadnog Balkana i  podupirati ih u  svrhu razmjene informacija o  migracijskim tokovima, sprječavanja nezakonitih migracija, povećanja kapaciteta za zaštitu granica i poboljšanja postupaka vraćanja i ponovnog prihvata. S obzirom na nedavno povećanje tokova u zapadnom Sredozemlju, EU će poduprijeti, financijski i na druge načine, sve napore koje ulažu države članice, posebno

Španjolska, i zemlje podrijetla i tranzita, osobito Maroko, s ciljem sprječavanja nezakonitih migracija.

5. Kako bi se trajno onemogućio poslovni model krijumčara, čime će se spriječiti tragični gubici ljudskih života, potrebno je ukloniti poticaje za upuštanje u  opasna putovanja. Zato je potrebno osmisliti novi pristup iskrcavanju onih koji su spašeni u operacijama traganja i  spašavanja utemeljen na zajedničkim ili dodatnim mjerama među državama članicama. U tom kontekstu Europsko vijeće poziva Vijeće i Komisiju da brzo ispitaju koncept regionalnih platformi za iskrcavanje, u bliskoj suradnji s relevantnim trećim zemljama, kao i UNHCR-om i IOM-om. Takve platforme trebale bi djelovati uz primjenu razlikovanja među pojedinim situacijama, uz puno poštovanje međunarodnog prava i bez stvaranja faktora privlačnosti.

6. Na području EU-a trebalo bi, u skladu s međunarodnim pravom, na temelju zajedničkih napora one koji su spašeni zbrinuti premještanjem u  kontrolirane centre uspostavljene u  državama članicama, samo na dobrovoljnoj osnovi, u kojima bi se brzom i sigurnom obradom uz punu potporu EU-a omogućilo razlikovanje između nezakonitih migranata koji će biti vraćeni i onih kojima je potrebna međunarodna zaštita, za koje bi se primjenjivalo načelo solidarnosti. Sve će se mjere u  kontekstu tih kontroliranih centara, među kojima su premještanje i preseljenje, provoditi na dobrovoljnoj osnovi, ne dovodeći u pitanje Dublinsku reformu.

7. Europsko vijeće slaže se s  isplatom druge tranše u okviru Instrumenta za izbjeglice u Turskoj i istodobno s  prijenosom 500 milijuna eura iz 11. pričuve ERF-a u Uzajamni fond EU-a za Afriku. Nadalje, države članice se poziva da daju dodatne doprinose u Uzajamni fond EU-a za Afriku kako bi ga se popunilo.

8. Za rješavanje same biti problema migracija potrebno je partnerstvo s Afrikom kojemu je cilj bitna društveno-gospodarska preobrazba afričkog kontinenta na temelju načela i ciljeva kako su ih definirale afričke zemlje u svojem Programu 2063. Europska unija i njezine države članice moraju biti na razini tog izazova. Moramo opseg i kvalitetu naše suradnje s  Afrikom podići na višu razinu. Za to neće biti potrebno samo povećati financiranje razvoja već i poduzeti korake u smjeru uspostave novog okvira kojim se omogućuje bitno povećanje privatnog ulaganja i  Afrikanaca i  Europljana. Poseban naglasak trebalo bi staviti na obrazovanje, zdravstvo, infrastrukturu, inovacije, dobro upravljanje i osnaživanje žena. Afrika je naš susjed što se mora odraziti u povećanim razmjenama i kontaktima među narodima obaju kontinenata na svim

83

razinama civilnoga društva. Suradnja Europske unije i Afričke unije važan je element naših odnosa. Europsko vijeće poziva na njezin daljnji razvoj i promicanje.

9. U kontekstu sljedećega višegodišnjeg financijskog okvira Europsko vijeće ističe da je za suzbijanje nezakonitih migracija potrebno imati f leksibilne instrumente kojima se omogućuje brza isplata sredstava. Fondovi za unutarnju sigurnost, integrirano upravljanje granicama, azil i migracije trebali bi stoga sadržavati posebne i znatne komponente za upravljanje vanjskim migracijama.

10. Europsko vijeće podsjeća da je potrebno da države članice osiguraju učinkovitu kontrolu vanjskih granica EU-a uz financijsku i materijalnu potporu EU-a. Također ističe nužnost znatnog pojačavanja stvarnih vraćanja nezakonitih migranata. U oba bi aspekta ulogu pružanja potpore koju ima Frontex, među ostalim u  suradnji s trećim zemljama, trebalo dodatno ojačati povećanim resursima i  ojačanim mandatom. Pozdravlja namjeru Komisije da podnese zakonodavne prijedloge za učinkovitiju i dosljedniju europsku politiku vraćanja.

11. Što se tiče unutarnje situacije u  EU-u, sekundarnim kretanjima tražitelja azila među državama članicama mogli bi se ugroziti integritet zajedničkog europskog sustava azila i  schengenska pravna stečevina. Države članice trebale bi poduzeti sve potrebne unutarnje zakonodavne i administrativne mjere kako bi suzbile takva kretanja i kako bi u tu svrhu ostvarile bliskiju uzajamnu suradnju.

12. Zahvaljujući neumornim naporima bugarskog predsjedništva i prijašnjih predsjedništava ostvaren je velik napredak u pogledu reforme novog zajedničkog europskog sustava azila. Više predmeta bliži se fazi finalizacije. Treba postići konsenzus u vezi s Dublinskom uredbom radi njezine reforme utemeljene na ravnoteži između odgovornosti i solidarnosti, uzimajući u obzir osobe koje su iskrcane nakon operacija traganja i spašavanja. Dodatno ispitivanje potrebno je i u vezi s prijedlogom o postupcima azila. Europsko vijeće naglašava da je potrebno pronaći brzo rješenje za cijeli paket i poziva Vijeće da nastavi rad s ciljem njegova što skorijeg zaključenja. Na sastanku Europskog vijeća u listopadu bit će podneseno izvješće o postignutom napretku.

II. SIGURNOST I OBR ANA13. Europa mora preuzeti veću odgovornost za svoju

vlastitu sigurnost i osnažiti svoju ulogu vjerodostojnog i pouzdanog dionika i partnera u području sigurnosti i obrane. Unija stoga poduzima korake kako bi ojačala europsku obranu povećanjem ulaganja u  obranu i  poboljšanjem razvoja sposobnosti i  operativne spremnosti. Tim se inicijativama povećava njezina strateška autonomija te se pritom dopunjuju i  jačaju aktivnosti NATO-a, u skladu s prethodnim zaključcima. Europsko vijeće:• poziva na ispunjenje obveza u okviru PESCO-a i daljnji

razvoj izvornih projekata i  institucijskog okvira na način koji je u potpunosti u skladu s Koordiniranim

godišnjim preispitivanjem u  području obrane i revidiranim planom za razvoj sigurnosti koji je donijela Europska obrambena agencija. Sljedeći skup projekata bit će dogovoren u studenome 2018. Poziva Vijeće da donese odluku o uvjetima za sudjelovanje trećih država u projektima u okviru PESCO-a;

• pozdravlja napredak u  području vojne mobilnosti u okviru PESCO-a i suradnje EU-a i NATO-a, očekuje da će vojne potrebe iz Akcijskog plana EU-a o vojnoj mobilnosti sada biti finalizirane te poziva države članice da do 2024. pojednostave i  standardiziraju relevantna pravila i postupke. Ti će se napori, kojima bi se u potpunosti trebao poštovati suverenitet država članica, koji bi se trebali uzajamno jačati i  slijediti pristup na svim razinama uprave, preispitivati na godišnjoj razini na temelju izvješća Komisije i visoke predstavnice, s početkom u proljeće 2019.;

• poziva na brzu provedbu Europskog programa industrijskog razvoja u  području obrane i  na ostvarivanje daljnjeg napretka u pogledu Europskog fonda za obranu, u  odjeljcima za istraživanje i  za sposobnosti;

• pozdravlja rad poduzet s  ciljem jačanja civilnog ZSOP-a, poziva na postizanje dogovora o paktu za civilni ZSOP do kraja ove godine, čime će se osigurati novi okvir EU-a za civilno upravljanje krizama i misije ZSOP-a, s  ambicioznim obvezama na razini EU-a i nacionalnoj razini; podsjeća da se vojnim i civilnim aspektima treba pristupiti sveobuhvatno i s naglaskom na konkretnim rezultatima;

• pozdravlja Zajedničku komunikaciju o  otpornosti Europe na hibridne te kemijske, biološke, radiološke i nuklearne prijetnje i poziva da se što je prije moguće donese novi sustav EU-a za mjere ograničavanja kako bi se suočilo s pitanjem uporabe i širenja kemijskog oružja. Slijedom izvanredne Konferencije država stranaka Konvencije o kemijskom oružju, EU izražava predanost podupiranju provedbe njezinih zaključaka;

• poziva visoku predstavnicu i Komisiju da do prosinca 2018., u suradnji s državama članicama i u skladu sa zaključcima Europskog vijeća iz ožujka 2015., predstave akcijski plan s konkretnim prijedlozima za koordinirani odgovor EU-a na izazov dezinformiranja, uključujući prikladne mandate i dostatne resurse za relevantne timove ESVD-a za stratešku komunikaciju;

• naglašava da je potrebno ojačati sposobnosti u odnosu na prijetnje u području kibersigurnosti koje dolaze izvan EU-a te od institucija i  država članica EU-a traži da provedu mjere iz zajedničke komunikacije, uključujući rad na utvrđivanju kibernapada i praktičnu uporabu alata za kiberdiplomaciju;

• poziva na daljnju koordinaciju među državama članicama i, prema potrebi, na razini EU-a i  u savjetovanju s NATO-om kako bi se smanjila opasnost od neprijateljskih obavještajnih aktivnosti;

84

• poziva na daljnje produbljivanje suradnje EU-a i NATO-a, uz puno poštovanje načela uključivosti, uzajamnosti i autonomije EU-a u donošenju odluka, među ostalim putem nove zajedničke izjave, na temelju napretka ostvarenog u provedbi zajedničke izjave iz 2016. i povezanih prijedloga za djelovanje;

• pozdravlja namjeru Komisije da predstavi zakonodavni prijedlog kako bi se poboljšalo otkrivanje i uklanjanje sadržaja kojim se potiče mržnja i  počinjenje terorističkih djela.

III. R ADNA MJESTA, R AST I KONKURENTNOST

14. Europsko vijeće potvrđuje integrirane preporuke za pojedine zemlje kako ih je dogovorilo Vijeće, čime se omogućuje zaključenje europskog semestra 2018. Trenutačna dobra gospodarska situacija trebala bi se iskoristiti za jačanje zamaha za reforme.

15. Osiguravanje poštenog i učinkovitog oporezivanja i dalje je ključan prioritet. U  tom kontekstu mora se žustro nastaviti s  borbom protiv izbjegavanja poreza, utaje poreza i poreznih prijevara i na globalnoj razini (osobito u OECD-u) i u EU-u. Istodobno postoji stvarna potreba za prilagodbom naših poreznih sustava digitalnom dobu. Vijeće bi stoga trebalo postići napredak u pogledu Komisijinih prijedloga o  digitalnom oporezivanju. Trebalo bi nastaviti s radom na načinima na koje se može osigurati učinkovito prikupljanje PDV-a, među ostalim postići brzi napredak u vezi s Komisijinim prijedlozima o kratkoročnim mjerama.

16. U kontekstu sve većih trgovinskih napetosti Europsko vijeće ističe važnost očuvanja i  produbljivanja multilateralnog sustava utemeljenog na pravilima. EU je predan radu na njegovoj modernizaciji i poziva sve partnere da daju pozitivan doprinos tom cilju. Poziva Komisiju da zajedno s  partnerima istomišljenicima predloži sveobuhvatan pristup poboljšanju funkcioniranja WTO-a u ključnim područjima kao što su i. f leksibilniji pregovori, ii. nova pravila kojima se rješavaju trenutačni izazovi, među ostalim u području industrijskih subvencija, intelektualnog vlasništva i prisilnih prijenosa tehnologije, iii. smanjenje trgovinskih troškova, iv. nov pristup razvoju, v. učinkovitije i  transparentnije rješavanje sporova, uključujući Žalbeno tijelo, s ciljem osiguravanja jednakih uvjeta i vi. jačanje WTO-a kao institucije, uključujući njegove funkcije u pogledu transparentnosti i nadzora.

17. EU će u sklopu svojeg pozitivnog programa djelovanja u području trgovine nastaviti u pregovorima dogovarati ambiciozne, uravnotežene i uzajamno korisne trgovinske sporazume s  ključnim partnerima diljem svijeta, promičući na taj način svoje vrijednosti i  standarde. Nedavnim donošenjem uredbe o  modernizaciji instrumenata trgovinske zaštite doprinijet će se osiguravanju jednakih uvjeta. Europsko vijeće poziva na to da se što je prije moguće donese zakonodavni prijedlog o provjeri izravnih stranih ulaganja.

18. Kao odgovor na odluku Sjedinjenih Američkih Država o uvođenju carina na proizvode od čelika i aluminija iz EU-a, što se ne može opravdati razlozima nacionalne sigurnosti, Europsko vijeće u potpunosti podupire mjere za ponovno postizanje ravnoteže, eventualne zaštitne mjere s  ciljem zaštite naših vlastitih tržišta i  pravni postupak pri WTO-u, o kojima je donesena odluka na inicijativu Komisije. EU mora odgovoriti na sve mjere za koje je jasno da su u svojoj naravi protekcionističke, uključujući one kojima se u pitanje dovodi zajednička poljoprivredna politika.

IV. INOVACIJE I DIGITALNA PITANJA19. Europa mora dodatno razviti svoje visokokvalitetno

istraživanje u čitavom EU-u te ga konkretizirati u obliku novih proizvoda, usluga i poslovnih modela. Potreban nam je jači, uključiv inovacijski ekosustav za poticanje revolucionarnih inovacija na temelju kojih nastaje tržište i za pružanje sveobuhvatne potpore poduzećima, među kojima malim i srednjim poduzećima, s disruptivnim potencijalom da uspješno uđu na globalna tržišta.

20. Od ključne je važnosti postići rezultate u  pogledu preostalih zakonodavnih prijedloga o  jedinstvenom digitalnom tržištu do kraja aktualnog zakonodavnog ciklusa. Kako bi se izgradilo europsko podatkovno gospodarstvo, potrebno je daljnje djelovanje s  ciljem poboljšanja učinkovite uporabe podataka u  čitavom EU-u i poticanja povjerenja s pomoću visokih standarda zaštite podataka te potpune provedbe i  razmjernog izvršavanja Opće uredbe o zaštiti podataka u pogledu svih gospodarskih subjekata koji posluju na našem jedinstvenom tržištu. Visokokvalitetni podaci od ključne su važnosti za razvoj umjetne inteligencije. Europsko vijeće poziva suzakonodavce da brzo ispitaju najnoviji paket o podacima. Poziva Komisiju da surađuje s državama članicama na koordiniranom planu o umjetnoj inteligenciji, na temelju svoje nedavno donesene komunikacije.

21. U skladu s  neformalnom raspravom čelnika u  Sofiji, Europsko vijeće ustraje na poboljšanju pristupa poduzećâ financiranju, među ostalim boljom koordinacijom programa i  instrumenata financiranja istraživanja i  inovacija na razini EU-a i  nacionalnoj razini, na osiguravanju povoljnog regulatornog okruženja kojim se podupire veće preuzimanje rizika te na promicanju digitalnih vještina, kao i  veza između akademske zajednice, industrije i vlada. Trebalo bi poticati suradnju među sektorima istraživanja, inovacija i  obrazovanja, među ostalim putem inicijative „Europska sveučilišta”.

22. Europsko vijeće poziva Komisiju da pokrene novu pokusnu inicijativu o  revolucionarnim inovacijama u preostalom razdoblju programa Obzor 2020. Europsko vijeće za inovacije bit će osnovano na temelju sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira s ciljem utvrđivanja i širenja revolucionarnih i disruptivnih inovacija.

85

V. DRUGA PITANJA23. Europsko vijeće snažno pozdravlja i podupire sporazum

postignut između bivše jugoslavenske republike Makedonije i Grčke o pitanju imena. Time se, zajedno s  dogovorom između Bugarske i  bivše jugoslavenske republike Makedonije o  Ugovoru o  prijateljstvu, dobrosusjedskim odnosima i suradnji pruža čvrst primjer drugima u regiji da ojačaju dobrosusjedske odnose.

24. Europsko vijeće potvrđuje zaključke o  proširenju i procesu stabilizacije i pridruživanja koje je Vijeće usvojilo 26. lipnja 2018.

25. Europsko vijeće ponavlja svoju punu potporu Rezoluciji Vijeća sigurnosti UN-a 2166 o obaranju zrakoplova MH-17. Poziva Rusku Federaciju da prihvati svoju odgovornost i da u potpunosti surađuje u svim naporima za utvrđivanje istine, pravde i odgovornosti.

26. Europsko vijeće prima na znanje paket prijedloga o višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021.–2027. koji je Komisija predstavila 2. svibnja 2018., kao i sektorske zakonodavne prijedloge za programe kojima se podupiru europske politike koji su otad predstavljeni. Poziva Europski parlament i Vijeće da sveobuhvatno i što je prije moguće ispitaju te prijedloge.

86

ZAKLJUČCI EUROPSKOG VIJEĆA12

(ČLANAK 50.), 29. LIPNJA 2018.

12 Slijedom obavijesti Ujedinjene Kraljevine na temelju članka 50. UEU-a, član Europskog vijeća koji predstavlja državu članicu koja se povlači ne sudjeluje u raspravama Europskog vijeća ili odlukama koje se na nju odnose.

1. U svjetlu trenutačnog stanja koje je predstavio pregovarač Unije, Europsko vijeće pozdravlja daljnji napredak postignut na dijelovima pravnog teksta sporazuma o  povlačenju. Međutim, Vijeće prima na znanje da je još potrebno postići dogovor o  drugim važnim aspektima, uključujući teritorijalnu primjenu sporazuma o povlačenju, a posebno u pogledu Gibraltara.

2. Europsko vijeće izražava zabrinutost zbog toga što još nije postignut znatan napredak u  dogovoru zaštitnog mehanizma za Irsku/Sjevernu Irsku. Podsjeća na obveze koje je Ujedinjena Kraljevina preuzela u tom pogledu u prosincu 2017. i ožujku 2018. te ustraje na potrebi za ulaganjem većih napora kako bi se sporazum o povlačenju, uključujući njegove odredbe o prijelaznom razdoblju, mogao sklopiti što je moguće prije da bi počeo proizvoditi učinke na datum povlačenja. Podsjeća na to da pregovori

mogu napredovati samo ako se u potpunosti poštuju sve dosad preuzete obveze.

3. Osim toga, nužno je ubrzati rad s ciljem pripreme političke izjave o  okviru za buduće odnose. To od Ujedinjene Kraljevine iziskuje dodatnu jasnoću, kao i  realistične i  ostvarive prijedloge, u  pogledu njezina stajališta o budućim odnosima. Europsko vijeće ponovno potvrđuje načela navedena u  njegovim smjernicama i  stajalištu utvrđenima u ožujku 2018. Europsko vijeće podsjeća na to da će Unija u slučaju promjene stajalištâ Ujedinjene Kraljevine biti spremna ponovno razmotriti svoju ponudu u skladu s načelima iznesenima u smjernicama od 29. travnja i 15. prosinca 2017., kao i od 23. ožujka 2018.

4. Europsko vijeće ponovno poziva države članice, institucije Unije i sve dionike da povećaju napore u radu na pripremljenosti na svim razinama i za sve ishode.

87

IZJAVA SA SASTANKA NA VRHU DRŽAVA EUROPODRUČJA, 29. LIPNJA 2018.

U skladu s programom čelnika i ishodom sastanka održanog u prosincu 2017. te pozdravljajući nacionalne doprinose, među kojima doprinos koji su predstavile Francuska i Njemačka, na sastanku na vrhu država europodručja danas je postignut dogovor o sljedećem:1. Dogovorom u  okviru Vijeća o  Paketu o  bankama

trebalo bi se suzakonodavcima omogućiti da ga donesu do kraja godine, a da se pritom očuva njegova ukupna ravnoteža. Pridržavajući se svih elemenata programa iz 2016. u odgovarajućem redoslijedu, trebalo bi započeti s radom na planu s ciljem pokretanja političkih pregovora o europskom sustavu osiguranja depozita.

2. ESM-om će se osigurati zajednički zaštitni mehanizam za Jedinstveni fond za sanaciju (SRF) i  ojačat će ga

se radom na temelju svih elemenata reforme ESM-a kako je navedeno u pismu predsjednika Euroskupine. Euroskupina će do prosinca  2018. pripremiti načine funkcioniranja zajedničkog zaštitnog mehanizma te postići dogovor o modalitetima za daljnji razvoj ESM-a.

3. Euroskupina će dodatno raspravljati o svim pitanjima spomenutima u pismu predsjednika Euroskupine.

4. O tim pitanjima ponovno će se raspravljati na sastanku na vrhu država europodručja u prosincu 2018.

Sudionici sastanka na vrhu država europodručja pozdravljaju izjavu Euroskupine od 21.  lipnja 2018. o konačnoj isplati financijskih sredstava ESM-a Grčkoj i o srednjoročnim mjerama otpisa duga, kojima se financijska pomoć Grčkoj uspješno privodi kraju.

Slike na naslovnoj straniciGore slijeva: svjetski čelnici na sastanku skupine G-7 u Charlevoixu, Kanada, lipanj 2018.; sastanak Europskog vijeća u zgradi Europa u Bruxellesu; predsjednik Donald TuskIspod: sastanak PESCO-a u zgradi Europa u Bruxellesu, prosinac 2017.

Fotografije© Europska unija, 2018.Stranice 6. i 7.: © FrontexStranica 17., prvi red desno: © Saul Loeb/AFPStranica 21., ispod: © T. BarchielliStranica 23.: © Dominik Werner/AeroLab

Rue de la Loi/Wetstraat 1751048 Bruxelles/BrusselBELGIQUE/BELGIËTel. +32 (0)2 281 61 11www.consilium.europa.eu

Print PDFISBN 978-92-824-6144-0 ISBN 978-92-824-6134-1ISSN 2315-182X ISSN 2363-3042doi:10.2860/483541 doi:10.2860/841990QC-AO-17-001-HR-C QC-AO-17-001-HR-N