evanðelje u poslanici galaæanima - adventisti …...duhom svetim, milijunima ljudi pribliæio...

PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (3/2017) • 1

Evaneljeu Poslanici GalaÊanima

Carl P. Cosaert

Pouke iz Biblije — PriruËnik za uËitelje

Srpanj, kolovoz i rujan 2017.

2 • PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (3/2017)

POUKE IZ BIBLIJE — PriruËnik za uËitelje — 3/2017.

Nakladnik: ZNACI VREMENA, Prilaz Gjure DeæeliÊa 77, 10000 Zagreb,Hrvatska • Odgovorni urednik: Neven KlaËmer • Urednik: Mario ©ijan •Prijevod: Jolanda Werner • Lektura: Tihana Karika • Korektura: Ljilja-

na –idara • Tiskano u uredu nakladnika

www.znaci-vremena.com • www.adventisti.hr

Sadræaj

01. Pavao, apostol za pogane

02. Pavlov autoritet i evanelje

03. Jedinstvo evanelja

04. Opravdanje samo vjerom

05. Starozavjetna vjera

06. Velika vaænost obeÊanja

07. Put do vjere

08. Od robova do baπtinika

09. Pavlov pastoralni poziv

10. Dva zavjeta

11. Sloboda u Kristu

12. Æivjeti po Duhu

13. Evanelje i crkva

14. Ponositi se kriæem


UVOD

Martin Lutheri Poslanica GalaÊanima

Protestantski svijet priprema se za obiljeæavanje petstote oblje-tnice poËetka protestantske reformacije, kada je Martin Luther, voenDuhom Svetim, milijunima ljudi pribliæio kljuËne biblijske istine ko-je su dugo bile skrivene zbog viπestoljetnog utjecaja praznovjerja ipredaja. Mogli bismo reÊi da je protestantizam prije pola tisuÊljeÊanastao zahvaljujuÊi stranicama Poslanice GalaÊanima (kao i PoslaniceRimljanima). Dok je Ëitao Poslanicu GalaÊanima, Martin Luther je bioganut slavnom Radosnom vijeπÊu o opravdanju vjerom, uzviπenom is-tinom koja je pokrenula protestantsku reformaciju, koja je milijuneljudi oslobodila od viπestoljetnih teoloπkih i crkvenih zabluda. Onoπto je proËitao u ovoj knjizi promijenilo je Luthera i svijet viπe nika-da nije bio isti.

AdventistiËki krπÊani, mnogo stoljeÊa nakon Luthera, takoermnogo duguju Poslanici GalaÊanima. ProuËavajuÊi ovu biblijsku knji-gu, E. J. Waggoner i A. T. Jones pomogli su Crkvi adventista sedmogadana 80-ih i 90-ih godina devetnaestog stoljeÊa da ponovno otkrijuistinu o opravdanju vjerom. ...

Pouka za ovo tromjeseËje poziva nas na putovanje s apostolomPavlom koji moli GalaÊane da ostanu vjerni Isusu. U isto vrijeme dajenam priliku da razmiπljamo o svojem razumijevanju istina koje suomoguÊile Lutheru da se konaËno odvoji od Rima i obnovi biblijskoEvanelje.

Dr. Carl P. Cosaert profesor je biblijskih studija na SveuËili-πtu Walla Walla u Sjedinjenim AmeriËkim Dræavama.


Pouka 1 24. lipnja—1. srpnja 2017.

Pavao, apostol za pogane

KljuËni tekst: Djela 11,18

UËenik ÊeZnati: Opisati izazovne dogaaje koji su doveli do propovijeda-

nja evanelja poganima.OsjeÊati: OsjeÊati napetosti koje su okruæivale Pavlovu preobra-

zbu od gorljivog farizeja u vatrenog propovjednika poganima.»initi: Dati svoje darove i æivot Bogu da bi bili spremni za sluæbu.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Idite cijelome svijetu

Koje okolnosti su okruæivale razvoj mlade crkve u sluæbi poga-nima?

Zaπto je propovijedanje evanelja poganima bilo tako revolucio-narno za rane krπÊane i kako su reagirali na taj izazov?

II. OsjeÊati: Izazovi i napetostiKako je Savlovo proganjanje djelovalo na ranu crkvu?Na koje sve naËine su voe rane crkve reagirale na Savlov preo-

braæavajuÊi poziv u sluæbu evanelja?Kako je mlada crkva smirila napetosti koje su nastale πirenjem

evanelja poganima?

III. »initi: Spremni za sluæbuKoje promjene trebamo doæivjeti da bismo bili spremni za sluæbu?Kako bismo se mogli nauËiti prilagoditi promjenama u evaneo-

skoj sluæbi kako je to uËinila rana crkva?S kojim se razliËitim izazovima susreÊemo kao starija crkva i

koje su nam promjene potrebne?

Saæetak: Na poËetku se mlada crkva suoËila s odluËnim suprot-stavljanjem gorljivog Savla iz Tarza. Ali njegovo obraÊenje kao odgo-vor na Boæji poziv rezultiralo je razvojem snaæne sluæbe poganima.


PRVI KORAK: Motivirajte!KljuËna misao za duhovni rast: Poput Savla iz Tarza i mi mo-

æemo biti potpuno sigurni — i jednako tako potpuno u krivu — uonome πto vjerujemo. Biti otvoren za Boæje vodstvo znaËi biti otvo-ren za iznenaenja, Ëak i kad nisu laka ili ugodna.

Samo za uËitelje: Naglasite Ëinjenicu da su i Savao/Pavao i ranacrkva trebali dopustiti Bogu da otvori njihov um. Pavlu je trebalo bitipokazano da ono πto on nikako nije smatrao istinitim zapravo jestistina. A rani æidovski krπÊani su morali postati svjesni da je evaneljenamijenjeno svima, pa Ëak i poganima.

Æelite li postati stvarno loπi? Ne loπi u smislu “krivo shvaÊeni”;niti loπi u smislu nebruπenog dijamanta s posloviËno zlatnim srcem;nego loπi poput najgorih ljudi na svijetu? Tada se morate poËeti uvje-ravati da ste dobri. Zapravo, tako dobri da vjerujete da ste bolji odsvih. Ili da ne moæete uËiniti niπta loπe. I ne samo to, vi imate Bogana svojoj strani i svatko tko vam se suprotstavlja protivi se Bogu.Francuski filozof i matematiËar Blaise Pascal je napisao: “Ljudi nika-da ne Ëine zlo s toliko oduπevljenja i dosljednosti, kao kad ga Ëineiz vjerskih uvjerenja.” To moæe vrijediti i za vas. To moæe biti svatkood nas ako se, u pogreπnoj predanosti, stavimo na Boæje mjesto iprestanemo sluπati pravoga Boga.

Ovoga tjedna prouËavat Êemo o nekome tko je iπao tim putom —o Savlu iz Tarza. Savao je bio na dobrom putu da postane, kako sekasnije nazvao, prvi od greπnika (1. Timoteju 1,15). No Bog je imaodrugi plan.

Razmotrite: Vaæno je da budemo priliËno sigurni u ono πto vje-rujemo i zaπto vjerujemo. Kako moæemo naÊi ravnoteæu izmeu toguvjeta i potrebe za poniznoπÊu kako bismo shvatili da naπe zamisli iglediπta nisu nepogreπivi i da se mogu promijeniti dok produbljuje-mo svoj odnos s Bogom i svoje razumijevanje Njegove RijeËi?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: U evaneljima nam je predstavljen Isus Krist.

Upoznajemo se s Njegovom osobnoπÊu, naravi, Njegovim poslanjem iNjegovim odnosom (i ispunjenjem) svega πto je prethodilo. U Djelimavidimo kako su prvi uËenici nastavili u svjetlu Isusove misije i poru-ke. Vidimo kako se mijenjaju stari naËini æivota i stvaraju novi æivo-ti. Taj proces nije nigdje jasniji kao u Savlovom/Pavlovom æivotu i


sluæbi. Naglasite kako se taj postupak kuπnje i promjene sliËno do-gaa i u æivotu nas kao pojedinaca.

Biblijski komentarI. PromatraË — krivac(Razmotrite Djela 7,58 i 8,1-5)

U engleskom jeziku postoji izraz “pridræat Êu ti kaput”. Kao imnogo drugih izraza u engleskom, i ovaj je mogao proiziÊi iz Biblije,u ovom sluËaju iz Djela 7,58. Moæe se upotrijebiti na dva naËina. Ilitime netko odobrava nasilno djelo i napad, ali nije baπ spreman touËiniti sam, ili moæe æestoko komentirati neËiji æar za krvoproliÊemkoje nikada u potpunosti nije pokazao osobnim preuzimanjem rizika.

Kao krπÊani i prouËavatelji Biblije vidimo Savla kao velikoga pro-gonitelja. Ali o njemu ili njegovim aktivnostima ne znamo mnogo prijedogaaja opisanih u ovim redcima. Je li imao jasno miπljenje o prvimkrπÊanima prije nego πto je vidio Stjepana kako propovijeda? OËitoje Stjepanovo propovijedanje bilo dovoljno da ga potakne na nekuvrstu akcije, no zaπto? Je li ga poruka istodobno privlaËila i odbijala?Je li je smatrao istinom, Ëak i dok je pokuπavao prisiliti sebe i drugeda vjeruju da to nije?

Pogledajte i njegova djela. SudeÊi prema biblijskom tekstu, onnije aktivno sudjelovao u Stjepanovoj smrti. Autor moæda to uopÊene bi niti spomenuo da nije htio predstaviti Savla kao osobu koja Êekasnije biti vaæna za pisanje Djela apostolskih. Kad bi Pavlovo nevinopromatranje bilo sve πto je uËinio, bilo bi ga teπko optuæiti, joπ teæei osuditi za nedjelo na temelju podataka danih u tekstu. Moæda jehuπkao Stjepanove ubojice da ga ubiju, no to nije zapisano. Suprotnospomenutom izrazu, nije Ëak niti “pridræao kaput”. Gledao je svojekolege kako kamenuju Stjepana. Dva retka dalje kaæu da je odobra-vao Stjepanovu smrt. Meutim, moæemo nagaati da to vjerojatno nijebila njegova zamisao.

ZnaËi li to da Pavao nije bio kriv za Stjepanovu smrt? On sâm jesmatrao da jest; nosio je krivnju cijeloga æivota. Imamo dobar razlogda vjerujemo da je sâm Pavao iznio Luki (za kojega se opÊenito smatrada je autor Djela kao i Evanelja koje nosi njegovo ime) ovaj opisdogaaja i da je Pavao bio priliËno uporan da Luka spomene njegovuulogu i njegovo odobravanje. Nekoliko redaka dalje u Djelima 8,1-5prikazan je kao krvoæedni progonitelj kakvoga ga svi poznajemo.

Zaπto Pavao nije aktivnije sudjelovao u kamenovanju Stjepana?Je li bio manipulator iza pozornice ili je Ëekao da vidi πto Êe uËinitivlasti koje je poπtovao i prema kojima se ravnao? Kako god bilo, nje-


gova odluka da omoguÊi nasilje svjetine, zamaskirana kao teokratskapravda, uËinila ga je krivim kao da je sâm skupio i bacio sve kamenje,makar je izgledalo da uopÊe nije sudjelovao. Samo ga je Boæja milostmogla skrenuti s puta koji je sâm izabrao.

Razmotrite: Jeste li ikada donijeli krivu odluku, odluku Ëije suposljedice sezale puno dalje od neposrednih okolnosti, ne poduzima-juÊi niπta ili djelujuÊi pasivno i tako potpomogli nepravdu ili zlodje-lo? Ako jeste, kako ste to ispravili?

II. Savlovo obraÊenje(Ponovite s razredom Djela 9,1-18; 22,6-21; 26,12-19; 1. KorinÊanima9,1; 15,3; GalaÊanima 1,11.12.15.16)

Govoriti o dogaaju u navedenim odlomcima kao o obraÊenju jeispravno, iako ne sasvim prikladno. Biblijske rijeËi koje obiËno pre-vodimo kao “obraÊenje” (sub u hebrejskom i epistrophe u grËkom)odnose se na okretanje ili vraÊanje Bogu ili putu koji vodi Bogu. Kaotakvo, ono je Ëin volje uz pomoÊ Boga ili Njegovog Duha.

Savao se, s druge strane, nije toliko okrenuo koliko je bio pokre-nut. Sve do trenutka kad se pojavi æivi Krist i onesposobi ga, ne vidi-mo nikakvoga znaka promjene srca kod Savla. Odlomci iz 8. i 9. po-glavlja ne govore niπta o njegovom unutarnjem stanju. Vidimo punoizvanjskoga stanja koje je jasno prikazano buenjem ljute grabeæljiveæivotinje u njemu (Djela 8,3). Je li Sveti Duh radio u njemu? Svakako,ali da bi se to vidjelo, trebalo je viπe vjere nego πto je veÊina tadaimala ili ima danas.

Savlovo iskustvo je bilo obraÊenje koje je dovelo do dramatiËnogskretanja s prijaπnjeg puta. I koliko god neodoljivi bili poziv i isku-stvo i koliko god smijeπna bila Ëitatelju i sama zamisao, Savao je,bar teoretski, to mogao odbiti. No, πto se ovdje dogodilo? Prvo, Savlusu bile oduzete sposobnosti, ukljuËujuÊi vid. Bog je oduzeo Savluono o Ëemu je ovisio. Mogao je jedino sjediti i sluπati. I kad je BogkonaËno pridobio njegovu nepodijeljenu pozornost, On mu se otkrio— otkrivenje koje kasnije na nekoliko mjesta opisuje kao bljesakuskrsloga Krista. Koliko god drugi bili u nevjerici, Pavao nije oklije-vao usporediti ovo iskustvo s iskustvima apostola koji su hodali irazgovarali s »ovjekom Isusom Kristom tijekom Njegove zemaljskesluæbe. Najbolje πto je imao, Isus Krist je dao Savlu, Ëovjeku koji jeto najmanje zasluæio. Nekoga bi ova dareæljivost mogla zbuniti ili Ëakrazljutiti. Ali ako je netko svjestan da je greπnik kojemu treba milost,Savlovo obraÊenje pokazuje koliko je milost bezgraniËna i snaæna.


Razmotrite: Iako svi tvrdimo da vjerujemo u Boæju milost, moædasmo ponekad u kuπnji da Ga prikaæemo kako je dijeli u strogo odmje-renim koliËinama. Zaπto smo u kuπnji da razmiπljamo na taj naËin?Kada bismo Ëak mogli poæeljeti da to bude sluËaj?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Koristite sljedeÊa pitanja kao pomoÊ uËenici-

ma da vide πto nas obraÊenje Savla iz Tarza uËi o Boæjoj milosti tekako trebamo reagirati na nju.

Pitanja za razmiπljanje:• Zapravo nam je malo reËeno o Savlovom ranom æivotu i utjeca-

jima koji su ga oblikovali. ©to mislite, πto ga je moglo pokretati zaproganjanje krπÊana?

• U Djelima 9,5 tajanstveni se glas obraÊa Savlu koji se bori protiv“bodenja”. Kako toËno je Bog “bockao” Savla Ëak i onda kad se Ëiniloda djeluje u najveÊoj suprotnosti Boæjoj volji?

»ETVRTI KORAK: Stvarajte!Samo za uËitelje: Savlova priËa je prije svega izvjeπÊe o milosti.

Bog mu je pokazao milost kad je Ëak nije niti traæio i nije osjeÊaopotrebu za njom. A oni koje je Savao progonio ili mogao progoniti sunauËili kako se Ëovjek moæe istinski promijeniti miloπÊu te kako moæesâm pokazati milost. SljedeÊa aktivnost treba ohrabriti uËenike damilost uËine dijelom svojih svakodnevnih misli i æivota.

Aktivnost: Svi se u svakodnevnom æivotu suoËavamo s izazovnimprigodama i ljudima. Kako reagiramo? Pobjesnimo li? Izgovaramo liodreene rijeËi i izraze kad mislimo da ih nitko ne Ëuje? Gajimo litiho svoju mrænju?

SljedeÊega tjedna unesite milost u svoje misli kad se suoËite sizazovnom prigodom ili odnosom. Gledajte na nju kao priliku zauËenje ili priliku da praktiËno pokaæete milost. Kad vam navru uo-biËajene misli i moæda izau iz vaπih usta, svjesno mislite — i izgo-vorite — neπto drugo. Zaπtitite svoje misli odgovarajuÊim biblijskimretkom. Dajte izvjeπtaj sljedeÊega tjedna. Kako je prakticiranje milo-sti promijenilo postupanje i osjeÊaje u takvim prigodama?


Pouka 2 1.—8. srpnja 2017.

Pavlov autoritet i evanelje

KljuËni tekst: GalaÊanima 1,10

UËenik ÊeZnati: Opisati kako je Pavao definirao vjerodostojnost svojega

evaneoskog poziva i uËenja.OsjeÊati: Poistovjetiti se s predanim æarom i odluËnoπÊu s kojom

je Pavao branio istinu evanelja i borio se protiv pogreπnih uËenja uGalaciji.

»initi: OdluËiti Ëvrsto se dræati istina Svetoga pisma i snaænostati u njihovu obranu.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Pavlova obrana

Kako Pavlovi prvi odlomci u Poslanici GalaÊanima pokazuju nje-gov poloæaj u vezi s njegovim pozivom i autoritetom da se bavi i isprav-lja doktrinalna uËenja?

Kako Pavlovo izvjeπÊe o njegovoj osobnoj povijesti u sluæbi podu-pire njegov autoritet? Kako su ga drugi crkveni voe poduprli u tomnjegovom pravu?

II. OsjeÊati: Pavlovo oduπevljenjeKoji izrazi na poËetku Pavlovog pisma oslikavaju njegove jake

osjeÊaje u vezi s krivom doktrinom i njezinim utjecajem na Ëlanovecrkve? Zaπto su Pavlovi osjeÊaji tako snaæni? Kako su doktrinalnepogreπke razarale crkvu u povijesti?

III. »initi: Poziv na æarku obranu danasS kojim se jedinstvenim doktrinalnim izazovima suoËava crkva

danas, πto poziva na predanu, odluËnu i hrabru obranu s naπe strane?©to trebamo Ëiniti da bismo bili sigurni da naπe zauzimanje za

biblijske istine djeluje u suradnji s Kristom i Njegovim tijelom naslavu evanelja?


Saæetak: Pavao otvara svoje pismo GalaÊanima s autoritativnimi kratkim davanjem najviπeg mjesta Boæjim milosnim darovima i od-luËnom prijetnjom bilo kojoj proturjeËnoj doktrini.

PRVI KORAK: Motivirajte!KljuËna misao za duhovni rast: Evanelje koje je propovijedao

Pavao joπ uvijek je Ëvrst temelj krπÊanske vjere danas. Sve u naπemæivotu mora biti podreeno njezinom autoritetu.

Samo za uËitelje: Naglasite Ëinjenicu da je Pavao, dok je braniosvoj vlastiti autoritet pouËavanja, privukao pozornost na jedini praviautoritet: Isusa Krista.

Internet i ostali oblici suvremene tehnologije omoguÊuju onimameu nama koji su “se uklopili” da imaju pristup nevjerojatnoj ko-liËini informacija. Ta dostupnost je istodobno uËinila moguÊim viπenego ikada da jednostavno izuzmemo glasove s kojima se ne slaæemoili nas pozivaju. Tako je naπ pogled na svijet oblikovan autoritetimakoje mi izaberemo kao pouzdane.

Svijet u kojem je Pavao pisao GalaÊanima nije bio puno druga-Ëiji. Bilo je puno ljudi koji su se smatrali autoritetom i imali svako-vrsne opravdane razloge da njihovi protivnici uopÊe nemaju autorite-ta. Pavlovi protivnici, braneÊi evanelje koje to uopÊe nije bilo, napalisu Pavla potkopavajuÊi njegovo pravo na autoritet i sijuÊi zbrku isumnju unutar crkve. Pavao je odgovorio tako da svoj autoritet nijetemeljio na svojim vlastitim kvalitetama, nego na najboljem temelju:njegovom susretu s Isusom Kristom i poruci — evanelju koje je pri-mio.

Razmotrite: Pavao je sve svoje povjerenje i vjeru stavio na evan-elje koje je bio pozvan propovijedati i na Onoga koji ga je osposobioda ga propovijeda. Komu dajete svoje povjerenje? KonaËno, tko iliπto je vaπ autoritet?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: U ranoj crkvi kao i danas bît uËenja je bio

Osoba Isus Krist i Njegov æivot i sluæba. U to vrijeme rana crkva nijeimala potpunu zbirku dokumenata koju znamo kao Novi zavjet. Aliimali su æivuÊe apostole, ljude koji su poznavali Isusa i hodali s Njimtijekom Njegovog zemaljskog postojanja. ZnaËajna koliËina povjere-nja i autoriteta nuæno se vezala uz njih. Naglasite vaænost Pavlove


uloge kao apostola i znaËenje nastojanja da se u nju posumnja ili daje se umanji.

Biblijski komentar“Prema danoj mu mudrosti...”(Ponovite u razredu 2. Petrova 3,15.16)

VeÊina dobro informiranih prouËavatelja Biblije svjesni su da naj-raniji krπÊani nisu poznavali druga Pisma nego Stari zavjet i da Novizavjet kakvoga danas poznajemo nije imao takav oblik do najranijedrugog stoljeÊa. Ipak, 2. Petrova govori o Pavlovim pismima kao Sve-tim pismima ili u najmanju ruku ukazuje na takav ugled njihovimizjednaËavanjem s “ostalim Pismima”. Zbog toga su neki struËnjacipredloæili kasniji datum za 2. Petrovu i Ëak nijekali Petrovo autorstvo.Kako je autor mogao znati, pitaju se, da Êe Pavlova pisma dobiti ugledSvetoga pisma?

Prvo, rana crkva je u velikoj mjeri prepoznala prisutnost æivoganadahnuÊa u svojim redovima. Apostoli, ukljuËujuÊi Pavla, nisu bilisamo karizmatiËni, visoko duhovni pojedinci koji su imali neke dobreideje i pronicave misli kakvima mi danas moæemo smatrati darovitepastore i uËitelje. Dio poπtovanja koje su uæivali dolazio je od togaπto su poznavali, hodili i/ili susretali se sa æivim Kristom i bili dostojnipredstavljati Ga svijetu.

Zbog toga je ono πto su apostoli pisali ili nauËavali imalo pose-ban autoritet. Za raspravu je otvoreno pitanje jesu li smatrali da suta pisma i uËenja na stupnju Petoknjiæja ili Proroka priznatog kano-na Staroga zavjeta. No svakako se smatralo da imaju autoritet.

Na ovoj toËki dolazimo do neËeg posebnog o Ëemu Pavao govoriGalaÊanima. Glavna razlika izmeu Pavla i njegovih protivnika bila jeda je Pavao mogao tvrditi, i tvrdio je, da je apostol, a njegovi protivnicinisu mogli niti su tvrdili za sebe da imaju taj ugled. Moæemo nagaa-ti da bi moæda mogli tako tvrditi da su to mogli braniti ili Ëak daËlanovi crkve nisu imali dovoljno spoznaje da bi u to posumnjali ilito pobijali. OËito je njihov nedostatak takvog ugleda bio dobro poznat.Sve πto su mogli reÊi bilo je: “Hej, moæda mi nismo apostoli, ali niPavao nije stvarno toliki apostol.”

Razmotrite: Kako je stav Pavlovih protivnika prema njemu vidljivdanas u pokuπajima da se potkopa vjerodostojnost Svetoga pisma?


Pavlov autoritet(Ponovite u razredu GalaÊanima 1, 11-24)

Kao πto smo vidjeli, Pavlovi protivnici su ga napali na temeljunjegovih osobnih sposobnosti i ispravnosti njegovog poziva i uËenja.Povrπno, njihovi verbalni napadi su se moæda sviali ljudima prvogastoljeÊa, u grËko-rimskoj sredini. Pavao nije nikada susreo Isusa utijelu; Ëak je i on to priznao. Tako se na njega, svidjelo se to namaili ne, nije moglo gledati na isti naËin kao, recimo, na Petra.

Uz to su Pavlovi judaistiËki protivnici zagovarali tradiciju. Poπto-vanje tradicije je bilo neπto oko Ëega su se slagali Æidovi, Rimljani iGrci. Suprotno modernom vjerovanju u napredak, ljudi toga vremenasu vjerovali da je (doslovno) zlatno doba bilo u proπlosti i da se stvariod tada kreÊu nizbrdo. Tako je ono za πto se vjerovalo da je doπlo izprastare povijesti bilo bolje od onoga πto je stupilo na pozornicu ne-davno. Mnogo Grka i Rimljana je omalovaæavalo æidovsku tradicijukao Ëudnu, odbojnu ili suprotnu zdravom razumu. Ali gotovo isto to-liko ih je gledalo na nju s nekom vrstom divljenja, kao otkrivenje izdoba kad su njihovi vlastiti preci izronili iz barbarstva. Neki od njihsu Ëak vjerovali helenistiËkim Æidovima, kao πto je bio Filon Alek-sandrijski koji je, izmeu ostalog, tvrdio da je Platon sve svoje zamislidobio od Mojsija. Ukratko, novina se nije cijenila. A na Pavla se gle-dalo, s pravom ili ne, kao na inovatora.

Kakav je bio Pavlov odgovor? Njegovi protivnici su bili potpunou pravu. On svoje doktrine nije primio u osobnom kontaktu s povi-jesnim Isusom tijekom Njegove zemaljske sluæbe. On ih je primio oduskrsloga, nebeskoga Isusa koji je sada boravio Bogu s desne stranena Nebu. To otkrivenje je bilo tako oËito, moÊno i vjerodostojno dasu Ëak oni koji su hodali s Isusom tijekom Njegove zemaljske sluæbebili izazvani da priznaju Pavla i doista “su slavili Boga” zbog toga(redak 24). ©to se tiËe podloge iz æidovske tradicije za interpretacijuPisma i religijsku praksu, Pavao je to posjedovao, Ëak i viπe od svojihklevetnika. A to znanje mu je uËinilo tako malo dobra! Odvelo ga jena krivi put koji ga je doveo do proganjanja samih æidovskih krπÊanakoji su sada tvrdili da je bio nedovoljno ukorijenjen u judaizmu. Za-pravo, da bi postao apostol kakav je bio, morao je odbaciti puno ki-Êenja koje bi ga uËinilo vjerodostojnijim u oËima svojih klevetnika.

Razmotrite: U svojoj sluæbi Pavao se nije mogao osloniti na mno-go toga πto su drugi mogli upotrijebiti kako bi se uvjerili u svojuvlastitu vrijednost i samodovoljnost. Na Ëemu temeljite sigurnost svo-jega poziva i prisutnosti Boæje milosti u svojem æivotu?


TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Upotrijebite sljedeÊa pitanja kako biste potak-

nuli svoje uËenike da temelje svoj æivot na autoritetu istoga Isusa nakojega se Pavao oslanjao za svoju vjerodostojnost u uËenju i propovi-jedanju.

Pitanja za razmiπljanje:• Pavlovi protivnici su temeljili svoja uËenja na neËemu πto je u

bîti bio poziv na tradiciju ili predaju. Koje je mjesto predaje u æivotucrkve i neËijeg vlastitog duhovnog æivota?

• Pavlovo apostolstvo su “stupovi” jeruzalemske crkve vjerojatnou poËetku teπko prihvatili. No, reËeno nam je da su na kraju slaviliBoga zbog toga. »ak ni Pavlovi protivnici u Galaciji nisu izravno napaliPavlove tvrdnje. ©to je to u Pavlovoj sluæbi jasno pokazalo svoju vjero-dostojnost u vrijeme kad su protivnici oËito mogli lako reÊi da siumiπlja?

Pitanja za primjenu:• Kako naπ æivot moæe skepticima dokazati Boæju stvarnost?• Pavao govori o pravom evanelju i laænim “drugim evaneljima”.

Ponekad je razlika priliËno mala. Kako moæemo znati da nas vodipravo evanelje, Ëak i kada laæna evanelja zvuËe prihvatljivo?

»ETVRTI KORAK: Stvarajte!Samo za uËitelje: Poslanica GalaÊanima zadire u sræ pitanja zaπto

vjerujemo to πto vjerujemo, πto je pitanje autoriteta. Naglasite da ukrπÊanskom æivotu postoji samo jedan konaËan autoritet, a to je IsusKrist i evanelje koje je æivio i propovijedao. PrivlaËi nas zbog naËinana koji se ostvaruje u naπem æivotu i iskustvu, kao πto se Pavlovopravo na autoritet pokazalo u njegovom djelotvornom svjedoËenju ikorjenitoj promjeni æivota. SljedeÊa aktivnost Êe izazvati vaπe uËenikeda vrednuju autoritete koje prihvaÊaju te da stave Boga i Njegovu RijeËna prvo mjesto u svojem æivotu.

Zapitajte svoje uËenike kako znaju to πto znaju. Zaπto vjerujuda, primjerice, postoji Antarktika? Koliko ih je bilo tamo? Moædaznaju nekoga tko je bio tamo, ali kako znaju da je ta osoba pouzda-na? Nakon πto uËenici prikupe dokaze o pouzdanosti autoriteta kojeprihvaÊaju, neka ih usporede sa Svetim pismom.


Pouka 3 8.—15. srpnja 2017.

Jedinstvo evanelja

KljuËni tekst: Filipljanima 2,2

UËenik ÊeZnati: Ispitati pravi temelj jedinstva meu vjernicima koji su

toliko razliËiti kao Æidovi i pogani.OsjeÊati: Shvatiti stupanj napetosti i brige oko problema obre-

zanja u svjetlu evanelja milosti.»initi: OdluËiti Ëvrsto stajati na temeljnim doktrinama vjere i mi-

losti.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Svjeæe lice stare tradicije

Kako su Boæje zapovijedi o obrezanju postale legalistiËka tradi-cija osljepljujuÊi mnoge za pravo sredstvo spasenja?

Zaπto je evanelje milosti najbolji naËin ujedinjavanja vrlo ra-zliËitih Ëlanova crkve?

II. OsjeÊati: Problem u crkviZaπto je Pavao, usprkos potrebi za jedinstvom u mladoj crkvi,

osjeÊao da je potrebno javno se suprotstaviti Petru koji je pokuπavaozauzeti manje opreËno stajaliπte prema æidovskim obiËajima?

Koje ozbiljne opasnosti su prijetile onima koji se nisu htjeli su-protstaviti problemu obrezanja?

III. »initi: Jedinstvo u razliËitostiKoje izazove naπoj crkvi donosi razliËitost?©to trebamo Ëiniti da bismo prepoznali i gradili na pravom teme-

lju jedinstva, a da ne ugrozimo evanelje?

Saæetak: Ovisna o æidovskoj tradiciji koja je zaslijepila ranu crkvusve do kljuËnog pitanja vjere u Kristovo djelo, crkva je bila u opasno-sti da izgubi razumijevanje evanelja.


PRVI KORAK: Motivirajte!KljuËna misao za duhovni rast: Jedinstvo je kljuËna znaËajka

prave krπÊanske crkve, ali to nije samo izbjegavanje sukoba ili skri-vanje opravdanih razlika. Ono mora biti utemeljeno na evanelju.

Samo za uËitelje: Dok su tolerancija i obostrano poπtovanje neπtoπto se traæi u crkvenom æivotu, naglasite da krπÊansko jedinstvo po-nekad najbolje sluæi svojoj svrsi kad se s pogreπkom suoËimo naokopodijeljeno.

Jesi li razbijaË ili ujedinitelj? Kod veÊine disciplina (primjericebiologije) nastane potreba klasificirati pojedine primjerke unutar ve-Êeg okvira. Recimo da imaπ zeleno, ljuskavo stvorenje. Je li to reptil,vodozemac ili neπto potpuno novo i neËuveno? Ako je vodozemac, jeli æaba? Je li krastaËa? Bi li Ëak mogao biti guπter? Ili opet, je lineπto potpuno novo? Ako si biolog, odgovor bi mogao ovisiti o tomejesi li ujedinitelj ili razbijaË. Ujedinitelj Êe potraæiti kategoriju s kojomnovi primjerak ima najviπe zajedniËkoga i smatrat Êe razlike manjevaænima. RazbijaË Êe se usredotoËiti na razlike i nastojat Êe umno-æiti kategorije i podkategorije da bi uæe definirao identitet primjerka.ObiËno Êe objektivni promatraË morati priznati da oba imaju pravo.

Te dvije sklonosti postoje i u crkvi i veÊina Êe dati prednost jed-noj ili drugoj. Ujedinitelji Êe teæiti za jedinstvom. U najgorem sluËajuta sklonost postaje potraga za mirom po svaku cijenu, gdje se ne-moralnost ili oËita hereza ignorira ili uljepπava da bi se izbjegao su-kob. RazbijaËi Êe biti skloni podijeliti crkvu zbog prikrivenih proble-ma doktrine ili prakse, πto nema puno veze sa stvarima u srediπtukrπÊanske vjere. Svi smo Ëuli za crkve i denominacije koje se mnoæeu mnoπtvo zavaenih frakcija. Kad bismo ih pobliæe ispitali, vjeroja-tno bismo u takvim skupinama naπli nadmoÊ razbijaËa.

Pavao je traæio jedinstvo, i u tom smislu je bio ujedinitelj. No,on ne bi prihvatio jedinstvo ako se ne bi temeljilo na jednom evan-elju. On nije bio voljan prihvatiti one koji su propovijedali drugoevanelje koje nije bilo to evanelje i u tom smislu je bio razbijaË.Kao krπÊani moramo znati kada Êemo biti ujedinitelji, a kada razbijaËi,i samo Bog nam moæe dati za to potrebnu mudrost i razbor.

Razmotrite s razredom: ©to je pravo jedinstvo u novozavjetnomsmislu i zaπto ljudi koji su po naravi skloni biti ili ujedinitelji ilirazbijaËi ne uspijevaju shvatiti njezino znaËenje?


DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Naglasite vaænost jedinstva u crkvi kao naËina

objavljivanja u Bogu utjelovljenog jedinstva i sklada te milosti i mirakoje nam Bog daje kao pojedincima.

Biblijski komentarOsnivanje krπÊanskog jedinstva(Ponovite Ivan 17,21 i 1. KorinÊanima 1,10-13)

Jedinstvo krπÊanske crkve je bilo i jest ne samo organizacijski,nego i teoloπki imperativ. Kad je Isus Krist zamiπljao buduÊnost svojecrkve, prvo πto im je zaæelio bilo je “da svi budu jedno” (Ivan 17,21).Bilo je puno razloga za taj cilj. OËito Êe crkva funkcionirati djelo-tvornije ako njezini Ëlanovi budu ujedinjeni u vjeri, djelovanju i ci-ljevima. Zato Ëak i svjetovne organizacije i profitne korporacije Ëestozahtijevaju da se zaposlenici sloæe u misijskoj izjavi.

Za skup ljudi koji tvrde da sluæe Bogu ili viπem cilju nejedinstvojednostavno izgleda loπe. Ako crkva treba izlijeËiti pukotinu izmeuBoga i ljudske rase, svi bi (kako Beatlesi kaæu) “voljeli vidjeti plan”.Plan se moæe vidjeti u naËinu na koji crkva funkcionira pred njiho-vim oËima. Kad vide crkvu u neredu, oni se na neki naËin opravdanopitaju ima li u njoj iπta vrijednoga. Tako nam jedinstvo pomaæe boljepredstaviti Boga ljudima koji Ga joπ ne poznaju, a mogli bi biti otvo-reni za priliku.

I to nas dovodi do teoloπke toËke. Crkva predstavlja Boga do mjeredo koje je ona Njegovo Tijelo na Zemlji (Rimljanima 12,5; 1. Korin-Êanima 12,12-27; Efeæanima 3,6; 5,23). Ako stavimo na stranu Ëi-njenicu da je tijelo djelatno jedinstvo mnogih dijelova (isticanje raz-nolikosti je takoer vaæno), crkva je u nekom smislu Krist. Krist jeBog, a Bog je skladno jedinstvo triju Osoba: Oca, Sina i Svetoga Duha.Ako crkva treba odraæavati Boga, ona treba biti skladno jedinstvorazliËitih osobnosti ukljuËenih u nju. Ako to nije tako veÊinu vremena,ako crkva ne radi dosljedno za taj ideal, postaje samo joπ jednaorganizacija posveÊena spasu od zaborava i vrπenju sebiËnih progra-ma rada. Doista je jednostavno.

Istodobno, krπÊansko jedinstvo nije samo jedinstvo ili skladniodnosi meu Ëlanovima. KrπÊansko jedinstvo je jedinstvo u Kristu. Uranoj crkvi mnogo nejedinstva koje se pokazalo bilo je rezultat pogre-πnog povjerenja u ljudske voe, kako to spominje Pavao u 1. Korin-Êanima 1,10-13. Do neke mjere to pogreπno povjerenje je takoer ima-lo dosta veze s dvojbom u Galaciji. Pavlovi protivnici su znali da na


njega kao osobu mogu baciti dvojbu i sumnju, i moæda potaknutipovjerenje u sebe zbog svoje karizme, osobnih kvaliteta ili oËito drskesigurnosti u sebe. Suprotno tome, Pavao se usredotoËio na jedinopravo evanelje koje treba biti prava ujedinjujuÊa sila meu krπÊani-ma.

Razmotrite: Koje su neke od oËitih zamki davanja povjerenja ljud-skim voama nasuprot samome Kristu?

II. Razgovarajmo o obrezanju(Ponovite u razredu GalaÊanima 5,2-6)

»esto se kaæe da su Pavlovi protivnici, poznati kao judaisti, æeljelida obraÊenici na krπÊanstvo postanu Æidovi, i to je istina. Neki sma-traju da ta reËenica znaËi da su judaisti zahtijevali od poganskih krπ-Êana da se obreæu i dræe druge, zamrπenije æidovske obiËaje. VeÊinastruËnjaka se ipak slaæe da to nije vrijedilo za sve judaiste. Osimtoga, postojalo je mjesto za pravedne pogane u normativnom judaiz-mu toga vremena i u shemi nekih judaistiËkih krπÊana. Postojali suljudi poznati kao bogobojazni; to su bili pogani koji su prihvatili ne-ka æidovska vjerovanja, obiËaje i praksu. Sudjelovali su do neke mjereu æivotu sinagoge i bili donekle prihvaÊeni. No, nisu bili potpuni obra-Êenici, prije svega jer nisu bili obrezani. Kao takvi imali su zacijelodrugorazredni status.

KrπÊanska crkva u to vrijeme joπ nije postigla dogovor o tomeπto Ëiniti sa ili oko æidovskih obraÊenika, no oni su postojali i igralisu glavnu ulogu u ranim krπÊanskim crkvama. U tom smislu je tobilo fait accompli ili gotova stvar.

Iz dostupnog biblijskog izvjeπÊa se Ëini da crkveni voe u Jeru-zalemu, i sami Æidovi te oni veÊinom posluπni æidovskim zakonima iobiËajima, nisu aktivno sudjelovali u sukobu kako je nastajao. Drugi,najvjerojatnije judaisti kojima se Pavao suprotstavio u Galaciji, aktivnosu preuzeli na sebe da Êe “popraviti” poganske obraÊenike, obeÊavajuÊiim bolju buduÊnost tako πto Êe pripadati i imati duhovna postignuÊapogana koji su se u potpunosti obratili na judaizam. Elitni zbor super-obraÊenika, ako æelite.

Pavao je opravdano vidio takav plan kao potkopavanje jedinstva ijednakosti pred Bogom, koji su trebali postojati u crkvi. Judaisti suizopaËili evanelje tako πto su predloæili da ga se moæe popraviti iliutvrditi neËim drugim i da ljudi koji su neπto malo dodali (ili oduzeli)zauzimaju viπe mjesto. Zato Pavao u GalaÊanima 5,2 kaæe da svatkotko je obrezan pod takvom pretpostavkom ne Ëini sebi niπta dobro,nego vjerojatno duhovnu πtetu.


Razmotrite: Svi imamo svoje ideje kako bi dobar krπÊanin trebaoizgledati ili πto Ëiniti. Neke od njih su duboko ukorijenjene u odgojuili indoktrinaciji u danoj tradiciji. Neke naπe zamisli mogu imati Ëaki biblijske temelje. Kako moæemo izbjeÊi “oneËiπÊavanje” evaneljapokuπajima da nadziremo ljude svojim vlastitim zamislima kako tre-baju izgledati ili raditi?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Upotrijebite sljedeÊa pitanja da biste pomogli

uËenicima razumjeti vaænost pravog krπÊanskog jedinstva.

Pitanja za razmiπljanje:• Na koje naËine je Pavao nastojao promicati jedinstvo unutar

crkve Ëak i dok se suoËavao sa zabludama i spletkama?• Kako bi argumenti judaista mogli imati smisla ljudima koji su

samo dopola razumjeli evanelje? (KonaËno, obrezanje je bilo biblij-sko.)

Pitanja za primjenu:• Kako se utvrditi kad odreena politika ili praksa — bilo da

grijeπe u smjeru strogosti ili popustljivosti — bude destruktivna zajedinstvo u evanelju?

Petrovo pretvaranje kako bi se prilagodio obiËajima koje viπe nijesmatrao bitnima (GalaÊanima 2,11-13; Djela 10,28) moglo bi se sma-trati i brigom za jedinstvo. Kad æelja da se zaπtiti osjetljivost drugihpostaje, kao u ovom sluËaju, kukaviπtvo i licemjerje?

»ETVRTI KORAK: Stvarajte!Samo za uËitelje: U Poslanici GalaÊanima vidimo Pavla kako se

sukobljava s ljudima koje moæemo zvati apostolima nejedinstva, akone veÊ samo apostolima. Iako Pavlovi protivnici predstavljaju krajnjiprimjer duha nejedinstva — Ëesto temeljen na potpuno neosnovanimËinjenicama — ova sklonost postoji kod svih nas. Svi mi moæemodati (ili pogreπno dati) pretjeranu vrijednost i vaænost neËemu πto usvjetlu evanelja i njegove poruke milosti za sve izblijedi kao sporednoi nevaæno. SljedeÊa aktivnost Êe nam pomoÊi da prepoznamo i promi-jenimo tu sklonost u sebi.

Pitajte razred: “©to smatrate izvanjskim pokazateljima unutarnjegakrπÊanstva? Zaπto to smatrate vaænim?” Pazite da ne osudite ono πtonetko kaæe. Vi poznajete osobnosti i sklonosti svojega razreda; budi-te oprezni s bilo Ëime πto bi moglo postati sporno ili osobno.


Pouka 4 15.—22. srpnja 2017.

Opravdanje samo vjerom


UËenik ÊeZnati: Opisati jedini naËin kako moæemo stajati opravdani pred

Bogom na sudu.OsjeÊati: Osjetiti poËinak koji dolazi napuπtanjem naπih vlasti-

tih djela i pouzdanjem u Kristovu pravednost.»initi: Potpuno se poistovjetiti s Kristovom smrÊu i æivjeti Kri-

stov æivot, a ne svoj.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Opravdan u Kristu

Zaπto nije moguÊe opravdati se marljivim radom, nijekanjem sebei dræanjem Boæjih zapovijedi?

Kako Bog moæe biti pravedan pripisivanjem Kristove pravednostinama? ©to u ovom postupku mora uËiniti naπa vjera?

II. OsjeÊati: Nimalo jaZaπto je vaæno ostaviti sva prava na vlastitu pravednost i umjesto

toga u potpunosti utemeljiti svoju vjeru u Kristovu pravednost?Koje emocionalne, tjelesne i duhovne dobrobiti proizlaze iz pot-

punoga poËivanja u onome πto je Krist uËinio?ZnaËi li poËivati u Kristu æivjeti lijeno? Zaπto da ili zaπto ne?

III. »initi: Æivjeti Kristovim æivotomKakvu razliku u naËinu æivota donosi poistovjeÊivanje s Kristo-

vom smrÊu i æivljenje Njegovim æivotom?Koje izbore donosimo iz trenutka u trenutak koji omoguÊuju umi-

ranje Kristovom smrÊu i æivljenje Kristovim æivotom?

Saæetak: Vjera omoguÊuje da doemo pred Boga i prihvatimo onoπto je On uËinio Kristovom smrÊu za naπ oprost i obnovu da bismomogli stajati pravedni pred Njim. Vjerom moæemo umrijeti sebi i dopu-stiti Kristu da æivi svoj æivot u nama.


PRVI KORAK: Motivirajte!KljuËna misao za duhovni rast: Postati opravdan u Boæjim oËi-

ma dolazi samo od vjere u Kristovu smrt zbog nas i prihvaÊanjemNjegove pravednosti kao svoje.

Samo za uËitelje: Upotrijebite poËetnu aktivnost kao pomoÊ raz-redu da se poveæe s temom opravdanja na osjeÊajnoj kao i duhovnojrazini.

PoËetna aktivnost: Philip P. Bliss je bio mladi misionar, evane-list i pisac pjesama koji je radio s Dwightom Moodyjem u njegovimkampanjama. Philip i njegova supruga Lucy su ostavili svoje Ëetvero-godiπnje i jednogodiπnje dijete kod prijatelja i obitelji i vlakom poπlina duænost u crkvu u prosincu 1876. godine. Dok je vlak prelaziorijeku Ashtabula u Ohiou, most na skelama se sruπio i vlak je pao uledenu rijeku. Philip se izvukao, ali se potom vratio po svoju suprugukoja je bila zaglavljena u vatrenoj olupini. Tijela Philipa i Lucy nisupronaena, no Philipov kovËeg je preæivio. U kovËegu je bio rukopispjesme koja je postala njegova najpoznatija pjesma, “I Will Sing ofMy Redeemer” (http://en.wikipedia.org/wiki/Philip_Bliss). Zamolite ne-koga da otpjeva tu pjesmu ili je pjevajte zajedno.

Razmotrite: Izgleda li kao paradoks da smo tako radosni zbogKristove smrti na okrutnom kriæu? Zaπto je tako divno razmiπljati ocijeni koju je Isus platio za naπe spasenje? Kako je ova pjesma mo-gla biti izvor utjehe djeci koju su Philip i Lucy ostavili iza sebe?

Koje se pjesme u Otkrivenju podiæu na istu temu kao i ova pje-sma — o cijeni koju je Isus platio za naπe spasenje? (vidi Otkrivenje5,9-13; 7,9-17; 12,10-12) Navedite razloge iz tih pjesama koji su πto-vatelje Boga oko prijestolja uËinile toliko zahvalnima.

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Iskoristite ovo prouËavanje kao pomoÊ vaπem

razredu da preispita odnos izmeu vjere, posluπnosti i opravdanja.

Biblijski komentarI. Podrijetlo vjere(Ponovite s razredom Postanak 12,1-8 i 15,5.6)

PriËa o Abrahamu (prije Abramu) i njegovom hodu s Bogom dolazinakon dvanaest kratkih poglavlja prve knjige Biblije, iako je Abra-ham bio roen nekoliko stotina godina nakon potopa i oko dvije tisuÊe


godina nakon Adama. Premda su i drugi imali odnos s Bogom, Abra-ham je prva osoba kojoj je autor posvetio dosta vremena da bi razvionjegovu æivotnu priËu. Tijekom svojega æivota Abraham ima mnogoiskustava i razgovora s Bogom iz prve ruke i moæemo dobiti slikurazvijanja odnosa vjere kod Ëovjeka koji je kroz povijest postao poznatkao primjer prave vjere.

Abrama najprije upoznajemo kada ga Bog poziva da napusti svojuzemlju i oËevo domaÊinstvo, a zatim mu daje obeÊanje blagoslova daÊe ga uËiniti ocem mnogih naroda. Zatim saznajemo, kao πto je tosaznao i Abram neπto kasnije, da se to obeÊanje neÊe ispuniti tijekomnjegovog æivota. Kad Abram ustanovi da nema djece, Bog mu obeÊavaobitelj koja Êe po broju nalikovati zvijezdama. Gospodin mu je obeÊaoposjedovanje obeÊane zemlje i “Abram povjerova Jahvi, i on mu touraËuna u pravednost” (Postanak 15,6). Zatim Bog spominje da taobeÊana zemlja u koju je Abram putovao neÊe biti njegova niti Ëaknjegove obitelji oko Ëetiri stotine godina.

Abram mora Ëekati do svoje stote godine da dobije sina kojegaje Bog obeÊao, Ëudesno dijete. To je daleko od neizmjernih brojevakoje je Bog obeÊao, ali je poËetak. Na kraju, u zavrπnoj drami Abra-hamovog æivota od njega se traæi da ærtvuje tog dugo æeljenog i dugoiπËekivanog djeËaka na usamljenom vrhu brda s anelima i svemi-rom kao svjedocima.

Abraham je pokazao vjeru sliËnu πahovnici. Ponekad je pokazaovjeru, drugi put je sve uzeo u svoje ruke. Meutim, Abraham je rastaou vjeri. Kad se od njega traæilo da ærtvuje svojega voljenog sina, nijese zaustavio da razumno razmisli, ili pronalazi isprike, ili preispitu-je. “Znao je da su Boæji zahtjevi pravedni i on je izvrπio zapovijed doposljednje rijeËi.” (Ellen G. White, Patrijarsi i proroci, str. 153) “‘Vje-rova Abraham Bogu i to mu se uraËuna u pravednost’, te postade‘Boæji prijatelj.’” (Jakov 2,23) Ovaj Ëin vjere svijetli kao velika zvijezdavodilja, osvjetljavajuÊi put vjere onima meu nama, Abrahamovomdjecom, koji takoer uËe kako hoditi u vjeri.

Razmotrite: Koje pouke o dugoroËnoj naravi razvoja vjere dajeAbrahamovo iskustvo? Kako nas njegovi neuspjesi hrabre i opominjukad smo u kuπnji da stvaramo svoje vlastite odgovore na molitvu?

II. Vjera i posluπnost(Ponovite s razredom GalaÊanima 2,15-21)

Vjerom je Abraham bio u potpunosti posluπan Boæjem zahtjevuda ærtvuje svojega sina. Vjerovao je Bogu, vjerovao Mu na rijeË i tako


djelovao. Ta vjera i djelo (temeljeno na vjeri) bili su ono πto mu seraËuna kao pravednost. “Zar nije bio naπ otac Abraham djelima poka-zan opravdanim kad je ‘prinio na ærtvenik svoga sina Izaka’? Vidiπda je vjera zajedno djelovala s njegovim djelima i da je vjera uz pomoÊdjela postala savrπena.” (Jakov 2,21.22)

Meutim, dræanje Zakona nije ono Ëime bi se Abraham ili bilotko drugi smatrao opravdanim pred Bogom. Pavao nema problema sposluπnoπÊu Zakonu. Vjera u Isusa omoguÊuje pravu posluπnost. Ab-raham je, odgovarajuÊi na Boæji zahtjev da ærtvuje svojega sina “sna-æio svoju duπu razmiπljajuÊi o dokazima Gospodnje dobrote i vjer-nosti”. (Ellen G. White, Patrijarsi i proroci, str. 151) Sjetio se obeÊa-nja da Êe od Izaka doÊi djeca bez broja, poput zrnaca pijeska na oba-li i zvijezda na nebu. Vjera mu je dala snagu za posluπnost i ta vjeramu se uraËunala u pravednost.

Razmotrite: Kako je vjera u potpunosti posluπna, Ëak i kad jesuoËena s velikim nepoznanicama i tragedijom? Koji drugi biblijskiprimjeri oslikavaju posluπnu vjeru usprkos preprekama i tragediji ineËemu πto se Ëinilo kao mraËna buduÊnost?

III. Vjera, posluπnost i opravdanje(Ponovite u razredu GalaÊanima 2,15-21)

Pavao razjaπnjava da nije moguÊe biti opravdan pred Bogom dr-æanjem Zakona. Isus Krist nas je u svojoj pravednosti opravdao —pravednosti koju traæimo vjerom, a Ëiji je ishod posluπnost. Kad ima-mo vjeru u Isusa, mi niπta ne zadræavamo od Njega, Ëak do smrti.Ako svakoga dana umiremo sebi, stavljajuÊi sve πto cijenimo na kriæi prihvaÊamo Kristov æivot umjesto svojih vlastitih djela i zasluga,tada je jedini naËin na koji moæemo æivjeti — vjerom u Sina Boæjega.Iako æivot vjerom u Isusa dovodi do posluπnosti — jer i sâm Isus“ponizi sam sebe postavπi posluπan do smrti, i to do smrti na kriæu”(Filipljanima 2,8) — posluπnost nije sredstvo kojim postajemo oprav-dani pred Bogom. Naπa dobrota nikada ne moæe biti kao Kristova.Njegova posluπnost je bila savrπena i mi je trebamo da bismo biliopravdani. Jedini naËin na koji moæemo primiti tu savrπenu poslu-πnost jest vjerom, uhvativπi se za Boæja obeÊanja da Êe nam dati svojusavrπenu pravednost kao zamjenu za naπe loπe i greπne postupke.

Razmotrite: S obzirom na takav nevjerojatan dar dobrote kakvo-ga ne moæemo niti zamisliti, a kamoli zasluæiti, zaπto smo u kuπnjizanemariti svoju potrebu za Isusovim darovima i pokuπati opravdati


sebe vlastitim dobrim djelima? Kakvi su rezultati takvih pokuπaja?Koji biblijski primjeri nam govore o posljedicama pokuπaja da pri-dobijemo Boæju naklonost dræeÊi se svojih vlastitih zamisli o tomeπto je pravo?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Koristite ovaj igrokaz kao pomoÊ vaπem raz-

redu da si predoËi kako razapinju sami sebe i biraju æivjeti vjerom uKrista.

Igrokaz: Dajte dobrovoljcu u razredu da dræi dva velika Ëavlakao da su na kriæu. Iznesite ovu nepriliku: netko vas u vaπoj crkvenojobitelji kome ste pokuπavali pomoÊi poniæava pred drugim vjernikom.OdluËili ste se biti razapeti s Kristom i æivite samo Njegovim æivo-tom. ©to Êete uËiniti?

Zamolite nekoliko drugih dragovoljaca da nose Ëavle i iznesiteove i druge neprilike: (1) imate poteπkoÊa u odbijanju hrane iako stedovoljno jeli; (2) umorni ste i vaπa djeca vam idu na æivce; (3) neugo-dno vam je dati pravi razlog kaπnjenja na vaæan sastanak: jednostavnoniste krenuli na vrijeme da biste stigli. Lakπe bi se bilo izgovoriti napromet.

»ETVRTI KORAK: Stvarajte!Samo za uËitelje: Predloæite da se tijekom tjedna provode slje-

deÊe zamisli.• Napravite popis razloga zbog kojih su πtovatelji Boga iz Otkri-

venja slavili Isusa za ono πto je uËinio. Zalijepite taj popis tamo gdjeÊete ga tijekom tjedna vidjeti.

• Istraæite pjesme koje izraæavaju radost naπeg otkupljenja. Upam-tite ih i pjevajte tijekom privatnih bogosluæja i u drugim prigodama.

• Napunite koπaricu s podsjetnicima na Kristove darove otkup-ljenja i postavite je na vidno mjesto.


Pouka 5 22.—29. srpnja 2017.

Starozavjetna vjera


UËenik ÊeZnati:Razloæiti temelj za razumijevanje otkupljenja i opravdanja

vjerom u Starom zavjetu.OsjeÊati: Osjetiti æalost i agoniju prokletstva odvajanja od Oca

koje je Krist trpio zbog nas.»initi: Prihvatiti i cijeniti dubinu Kristove ærtve za nas i u vjeri

traæiti Njegovu pravednost da nam oprosti grijehe i pokrije nas.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Otkupljenje u Starom zavjetu

Kako je otkupljenje prikazano kroz Stari zavjet ærtvenim susta-vom?

Koji starozavjetni izvjeπtaji razvijaju temu zamjene koja snositragiËnu ærtvu da bi spasila druge?

II. OsjeÊati: On je nosio naπe prokletstvoZaπto si je Bog dao toliko truda da prikaæe Kristovu zamjensku

smrt puno prije nego πto je Krist uopÊe doπao na ovu zemlju?Zaπto je vaæno za nas da se poistovjetimo s Kristovim poniæe-

njem i sramotom zbog uhiÊenja, optuæbi, golotinje i osjeÊaja napuπte-nosti kod raspeÊa?

III. »initi: Prihvatiti cijenuStarozavjetni ærtveni sustav je bio svakodnevni podsjetnik na ær-

tve koje je Krist pretrpio za nas. Kako danas odræavamo te slike svje-æima? ©to trebamo uËiniti da sudjelujemo u Kristovoj smrti i vjeromprihvatimo Njegov dar æivota?

Saæetak: Stari zavjet je ærtvenim sustavom prikazao uæasnu ci-jenu grijeha i ponudu savrπene zamjene za greπnika u smrti.


PRVI KORAK: Motivirajte!KljuËna misao za duhovni rast: Samo vjera u Krista nas Ëini

Boæjim sinovima i kÊerima.

Samo za uËitelje: U ovoj pouci uËitelje se potiËe da slijede Pavlovprimjer u Poslanici GalaÊanima 3 — kako pokazati i izvoditi misaonevjeæbe koje ohrabruju i pomaæu razredu suzbiti misao koja se πiri danas naπa djela spaπavaju. Zamoljeni smo da stalno preusmjeravamosvoje misli da bismo se usredotoËili na zapanjujuÊu misao da nasspaπava milost po vjeri samo u Krista.

U Poslanici GalaÊanima nalazimo zanimljiv paradoks: Pavao, prav-no obrazovan, koristi svoju priliËno uvjerljivu vjeπtinu prosuivanjada bi dokazao da se vjerom, a ne logikom ili umom, povezujemo sBogom.

Razmotrite s razredom: Zamolite razred da iskreno procijenistupanj do kojega se mogu dovesti u vezu s GalaÊanima. GalaÊanemoæemo nazivati “ludima”, ali æivimo u povijesnom vremenu koje defi-nira “istinu” kao neπto πto je empiriËki poznato logiËnim razmiπlja-njem, provjerenim hipotezama, dokazom iz statistiËke analize i sliË-no. Koliko sudjelujemo u borbi GalaÊana da istupimo u vjeri i vje-rujemo u neπto i Nekoga πto ne moæemo “dokazati” izvan svojegavlastitog iskustva?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Abrahamovo æivotno iskustvo nam je svima

poznato. Ipak, naπe dobro poznavanje tog iskustva predstavlja i naj-veÊu prepreku da se susretnemo s tim kao da je prvi puta i da seosjeÊamo zapanjenima tom smjeloπÊu: bilo u nevjerojatnosti (iz ljud-ske perspektive) Boæjih obeÊanja Abrahamu, bilo u istodobnoj epskojborbi vjere koja se otkrila kroz Abrahamov æivot. Ova pouka je prilikada ponovno otkrijemo Abrahamovo æivotno iskustvo koje moæe funk-cionirati kao scenarij kako æivjeti æivot potpune vjere i povjerenja uBoga.

Biblijski komentarSpoznaja da smo spaπeni miloπÊu po vjeri u Krista trebala bi

uËiniti Abrahamovo æivotno iskustvo kriterijem za svakoga od nas,sredstvom da se preusmjerimo na æivot usredotoËen na vjeru. PremaPavlovom pismu GalaÊanima, Abrahamovo æivotno iskustvo daje bez-


vremenski plan vjere. Tri glavna sadræaja tog iskustva Êe nam pomo-Êi da shvatimo πto znaËi æivjeti æivotom vjere.

Istraæite u pojedinosti πto Biblija kaæe: (a) kako se Bog otkrivaAbrahamu, (b) o progresivnoj naravi Boæjih obeÊanja Abrahamu i (c)o Abrahamovom putu kroz æivot okrenutom vjeri u Boæje obeÊanje.Ako se procjenjuje bilo kojim drugim mjerilom osim vjere (razumom,ljudskim iskustvom, i sliËno), onda to putovanje izgleda potpuno bes-misleno.

Tri pouke vjere koje uËi Abrahamovo iskustvo(Ponovite u razredu Postanak 12,1-8; 13,14-18; 15,1-10)

U Pavlovom koriπtenju Abrahama kao jedinstvenog primjera pra-ve vjere podrazumijeva se misao da je to moguÊe za svakoga od nas.Doista, ne samo da je moguÊe, nego je neπto za Ëim Bog Ëezne zapo-Ëeti u svakome od nas. Abrahamovo iskustvo nam pomaæe da nauËi-mo kako se povezati s Bogom na osobnom putovanju vjere na koje-mu Bog moæe otkriti sebe, svoja obeÊanja i svoju jasnu æelju za svako-ga od nas.

Tri pouËna Ëimbenika: Biblija kaæe da je Bog govorio Abrahamu(Postanak 12,1.4; 13,14), pokazao mu se (Postanak 12,7) i javio muse u vienju (Postanak 15,1). U ovim redcima vidimo naËine otkriva-nja, postupni napredak u otkrivanju Ëinjenica i Abrahamovu borbuda prihvati zapanjujuÊa obeÊanja koja je dobio.

1. Srediπnji presudan Ëimbenik koji Abrahamovo iskustvo otkri-va o æivotu vjere jest da je to viπe nego samo vjera u Boga. To jeodnos s Bogom. Vjera je otvaranje vaπega uma i srca za osobni odnoss Bogom. To znaËi biti otvoren za spoznaju da Bog govori svakomeod nas na naËine na koje smo mi najspremniji Ëuti, bilo kroz prirodu,savjet, znakove, snove — na koji god naËin On izabere razgovarati snama. To je put i odnos koji se moæe opirati ljudskoj logici i oËeki-vanjima i ne moæe se potvrditi znanstvenim miπljenjem, logikom iliopÊim ljudskim iskustvom.

2. U Abrahamovom iskustvu nalazimo da Bog s vremenom otkrivasve viπe podrobnih spoznaja o svojem obeÊanju. Na poËetku Bog obe-Êava zemlju i nasljednike, sadræaj koji s vremenom napreduje u po-jedinostima i uskoro zavrπava spoznajom da Êe Abraham biti otac dje-Ëaka kojega Êe roditi Sara. U vezi s tim iskustvom moæemo postavitipuno pitanja koja nas mogu voditi u naπem nastojanju da æivimoæivotom vjere: (1) ©to Abrahamovo iskustvo pokazuje o cjeloæivotnomotkrivenju? (2) ©to mislite, zaπto se Boæja obeÊanja otkrivaju postu-pno kroz vrijeme?


3. Boæje obeÊanje Abrahamu da Êe biti otac velikog naroda prekosina roenog od njegove supruge Ëija je maternica veÊ odavno izgu-bila svoje reproduktivne sposobnosti opire se svakoj logici i razumu.Ipak, Abraham je imao hrabrosti vjerovati. Barem veÊinu vremena. UAbrahamovom æivotu vidimo svoje vlastito iskustvo vjere. Kako sugodine prolazile, Abraham se borio. Donosio je loπe odluke koje nisubile rezultat vjere. Primjerice, on je lagao faraonu o svojem odnosusa Sarom iz straha od smrti, usprkos Boæjem obeÊanju da Êe æivjetii postati otac velikoga naroda. Dalje, uzeo je stvar u svoje ruke iimao dijete s Hagarom. On je preispitivao Boæja obeÊanja kad mu seËinilo da Bog samo govori, a niπta ne Ëini. U ovom dijelu iskustvaima puno nade za nas. Usprkos svim tim “padovima”, Pavao ga navodikao svijetli primjer vjere. Iz toga se moæemo jako ohrabriti znajuÊida smo pozvani da se stalno vraÊamo vjeri, Ëak i nakon borbe i poraza.

Razmotrite: Prvi aspekt na koji trebamo obratiti pozornost u tomiskustvu je dinamika izmeu Boga i Abrahama. ©to moæemo nauËitiod Abrahama o otvorenosti prema Boæjem glasu? Drugi aspekt naπegzanimanja je postupan naËin na koji Bog otkriva sebe i svoja obeÊanjaAbrahamu. Jasno vidimo da Boæja obeÊanja prema Abrahamu rastu upojedinostima i sadræaju kroz vrijeme. Na πto nam to ukazuje o æiv-ljenju æivotom vjere u odnosu s Bogom? TreÊa pouka i Ëimbenik uovom iskustvu je svjedoËanstvo Abrahamovog æivota o æivljenju s Bo-æjim obeÊanjima. ©to moæemo nauËiti o Abrahamovoj otvorenosti davjeruje, koja je, Ëini se, bila jednaka njegovoj borbi da vjeruje? Ko-naËno, dobio je neπto πto bi, gledajuÊi iz razumske i nepristrane per-spektive, bilo ludo odvaæno ili nemoguÊe vjerovati.

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Naglasite jednostavnu, ali duboku istinu da je

vjera viπe od jednokratnog prihvaÊanja Boga. Naπe prihvaÊanje Bogaje samo ulazak kroz otvorena vrata; ostatak vjere se sastoji od æivlje-nja s Bogom u odnosu vjernosti cijeloga æivota.

Pitanja za razmiπljanje:• Uz Ëitanje Svetoga pisma i molitvu, koje joπ aktivnosti primje-

njujete da biste njegovali sluπanje Boæjega glasa? Kako Bog otkrivasvoju volju i svoja jedinstvena obeÊanja za vaπ æivot? Kada ste zadnjiput osjetili jasan Boæji glas u svojem srcu i umu? ©to vas je osnaæiloda idete dalje s tim πto ste Ëuli?


• Provodite li dovoljno vremena u vaπoj duhovnoj zajednici govo-reÊi o svojim putovima vjere? Kojim metodama bismo se mogli ko-ristiti da posvjedoËimo i ohrabrimo jedni druge da se u odnosu vjereviπe poveæemo izravno s Bogom?

Pitanja za primjenu:©to moæemo uËiniti da stvorimo prave “zajednice vjere” — sigurne

luke koje Êe potvrditi da Bog govori svima nama na mnogo razliËitihnaËina? Kako moæemo potvrditi da Bog, kao πto zna broj svih vlasina naπoj glavi, isto tako ima planove za æivot svakoga od nas i Ëekada nam se otkrije ako smo voljni krenuti na putovanje vjere s Njim?

»ETVRTI KORAK: Stvarajte!Samo za uËitelje: Vjera je za nas poËetni skok u nepoznato, ali

naπ nebeski Otac obeÊava da Êe nas uhvatiti svojim svetim rukama.Zamislite se u Njegovim rukama, kao novoroeni u vjeri. Sada na-stavite sa slikom rasta u vjeri, usporeujuÊi ga s rastom djeteta. Boæjipoziv da uËinimo onaj prvi skok dolazi s obeÊanjem da Êe nam datipriliku da cijeli æivot rastemo u posebnom odnosu s Njim.

• Ako osjeÊate nedostatak smislene praktiËne vjere, odluËite pro-vesti bar jednu veËer tijekom sljedeÊeg tjedna u Ëinjenju neËeganovoga πto Êe razviti vaπe vjersko iskustvo. Zamolite Boga da otvorivaπe srce za naËine na koje vam veÊ govori, a koje moæda ne vidite.

• Ako se osjeÊate duboko obogaÊeni u svojem vlastitom duhov-nom hodu vjere, odluËite istupiti u sluæbi kao podrπka drugima ukrugu prijatelja, obitelji i vjerske zajednice. Zamolite za nadahnuÊe iBoæje vodstvo u tome da vaπe iskustvo najbolje posluæi Njegovoj na-mjeri da ojaËa vjeru drugih.


Pouka 6 29. srpnja—5. kolovoza 2017.

Velika vaænost obeÊanja


UËenik ÊeZnati: Objasniti odnos izmeu obeÊanja spasenja i Zakona.OsjeÊati: Osjetiti razliku izmeu naπega odnosa s Bogom zbog

Njegovog obeÊanja milosti i odnosa zbog Zakona.»initi: Prihvatiti obeÊanje milosti kroz vjeru, a istodobno uæivati

pogodnosti Zakona.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Zavjetno obeÊanje

Kako se Boæje poπtovanje Zakona pokazuje u Njegovom planuopravdanja vjerom?

Koja je svrha Zakona u sustavu koji se temelji na Boæjem obeÊa-nju milosti?

II. OsjeÊati: Osobni susreti©to su sila i drama susreta s Bogom kod gore Sinaj nauËile Izrael

o Boæjoj naravi?Kako moæemo taj susret s Bogom usporediti i suprotstaviti osob-

nom odnosu koji je Bog imao s Abrahamom i Njegovim obeÊanjimaprema njemu?

III. »initi: Put do obeÊanjaNa koji naËin se moæemo odluËiti iskoristiti pogodnosti Zakona

kao ogledala, uËitelja i vodiËa prema Kristu?Kako nam taj odnos sa Zakonom moæe pomoÊi razviti osobniji

odnos s Davateljem obeÊanja?Kako Zakon moæe poveÊati naπu vjeru?

Saæetak: Naπe spasenje se temelji na prihvaÊanju Kristove pra-vednosti i otkupljenja vjerom. Zakon sluæi da prikaæe Boæji karakteri odraæava naπe nedostatke vodeÊi nas jedinom Izvoru pravednosti.


PRVI KORAK: Motivirajte!KljuËna misao za duhovni rast: Ovotjedna pouka nam pokuπa-

va pomoÊi da razumijemo ulogu Zakona — “zakona ljubavi”. Spo-sobnost da dræimo taj Zakon na naπoj stazi vjere prikaz je boæanskemilosti.

Samo za uËitelje: Dobra vjeæba za razmiπljanje i raspravu kojumoæete provesti u razredu jest razmotriti zaπto Pavao troπi toliko vre-mena na odreivanje uloge vjere i uloge Zakona u spasenju. Usredo-toËite se na kulturoloπki kontekst vremena, πto Êe pomoÊi daljnjemrasvjetljavanju zaπto su GalaÊani trebali upute oko uloge vjere i ulogeZakona u spasenju i Pavlove pouke koju je pokuπavao prenijeti.

Razmotrite s razredom: Znamo iz Ëitanja Biblije i praÊenja iz-vjeπtaja o æidovskom narodu da je Zakon, i moralni i obredni, bio usrediπtu njihove kulture i u pojedinostima povezan s njihovom vjeromi dolaskom Mesije. U Izlasku Ëitamo o Bogu koji im daje Zakon itakoer svoje upute koja plemena i osobe imaju zadaÊu biti voe uosiguravanju tih zakona, njihove provedbe i opstanka. Zar nije zanim-ljivo da je Isus imao jako malo posla s postojeÊim “religijskim” vo-ama svojega vremena — rabinima, pisarima, saducejima, farizejima itako dalje — a bili su baπ voe koji su se usredotoËili na oËuvanjeZakona?

Razmotrite: Zbog nepostojanja Isusove suradnje s tim voama,moæemo zakljuËiti da Zakon kojim su se oni bavili nije bio Zakonkojim se bavio Isus. Saduceji i farizeji su æeljeli “sukladnost” s mje-rilima, a kad pojedinci nisu bili sukladni, oni su sudili i kaænjavaliprekrπitelje (Ivan 8,1-11). Isus i Zakon kojim se On bavio, bavio sesamo s nekolicinom pravila koje je postojeÊa crkva bila zainteresira-na dræati. Zaπto je to bilo tako?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Legalizam se pojavljuje u vjerskim zajednica-

ma gdje se razumijevanje i provoenje “Zakona” pomakne od “Boæje-ga zakona ljubavi” i stvara ljudske zakone i pravne sustave. Iz ËitanjaBiblije znamo da je religijska kultura u kojoj se Isus rodio postalalegalistiËka iako je, u pravilu, æidovska religija bila oduvijek orijen-tirana na milost. Vidimo da se ta legalistiËka kultura nastavila tije-kom cijelog Njegovog æivota i nakon Njegove smrti, i zahtijevala Pa-


vlovo pismo GalaÊanima koje je krajnje ozbiljno pokuπavalo vratitinaglasak na evanelje, naime, da smo spaπeni miloπÊu po vjeri i daje Boæji zakon “zakon ljubavi i milosti”. Moæda mjera do koje se miborimo s naËelima postavljenima u Poslanici GalaÊanima, posebno sulogom vjere i zakona u æivotu vjernika, odraæava da i mi preËesto,kao i oni u Isusovo vrijeme, trebamo preusmjeriti svoje razmiπljanje.

Biblijski komentarDa bismo u potpunosti razumjeli poruku koju je Pavao nastojao

prenijeti u Poslanici GalaÊanima o ulozi i odnosu vjere i odanostiZakonu, Ëak je vaænije definirati zakon u pitanju. Pogled u kulturo-loπki kontekst u kojemu je Pavao pisao moæe pomoÊi prepoznati Za-kon na koji on ukazuje, a na koji ne.

U vrijeme kada je izgledalo da cijeli svijet prihvaÊa grËku kultu-ru, pojavile su se odreene æidovske skupine koje su se bavile Ëuva-njem svojih kulturnih i vjerskih tradicija. Saduceji su vjerovali da jesamo pet Mojsijevih knjiga (Postanak, Izlazak, Levitski zakonik, Bro-jevi i Ponovljeni zakon) imalo autoritet i bili su zainteresirani da za-dræe dræanje zakona postavljenih u tim knjigama. Farizeje je zanimaloda saËuvaju æidovske obiËaje, a naroËito Mojsijev zakon za koji surazvili primjene za svakodnevni æivot. Zanimljivo je zatim da je naj-poznatiji farizej u cijeloj Bibliji — iako malo ljudi razumije da je onto nekada bio — apostol Pavao (Filipljanima 3,5). Tko onda da boljepiπe poslanice kao πto je GalaÊanima, koja je nastojala promijenitirazmiπljanje ovjekovjeËeno uËenjem farizeja i sliËnih skupina usre-dotoËenih na strogu primjenu Zakona u svim podruËjima æivota i dru-πtva?

Zanimljivo kod saduceja i farizeja i veoma pouËno za ovu poukujest da je Zakon u korijenu njihovog zanimanja sadræavao (ali ga nijeograniËavao) isti Zakon koji zanima nas i koji cijenimo — Deset za-povijedi. Zato je od najveÊe vaænosti nauËiti se iz njihovih pogreπa-ka, πto su pokvarili pravi Boæji zakon za kojega su samo izvana tvrdilida ga dræe. Kad je Isus bio na zemlji, imao je za njih najoπtrije rijeËi.

Vaæno je zapamtiti da Boæji zakon proizlazi iz naravi Boæjeg sa-vrπenog moralnog kodeksa i karaktera. Boæji zakon je univerzalan,uzviπen i nadahnut da nas potakne da æivimo ispunjeno i u potpunojsjeni Njegove milosti. Boæji zakon nas upuÊuje i vodi kako da doemobliæe Bogu i bogatije i dublje razumijemo Njegovu ljubav. Kao πtoPavao kaæe u GalaÊanima 5,14, zakon se svodi na jednu zadaÊu: “Ljubibliænjega svoga kao samoga sebe!” Imati Boæji zakon u svome srcuznaËi imati ljubav u srcu (Psalam 40,8). Zajednica vjere koja u svojim


srcima ima Zakon ljubavi nikada ne moæe biti legalistiËka u ljudskomsmislu. Dalje, vjera u Boga i Njegov dar æivota u nama ne moæe niπtadrugo nego usaditi ljubav prema drugima, prirodno pokazujuÊi kakovjera vodi do Zakona ljubavi u naπim srcima.

Razmotrite: Kako razmatranje Pavlove poruke u GalaÊanima 3,unutar kulturoloπkog i religijskog konteksta toga vremena, rasvjet-ljuje odnos izmeu vjere i dræanja Zakona? Kako Zakon funkcionirau naπem rastu u Boæjoj milosti Ëiji rezultati su plod Duha — opisanu GalaÊanima 5,22 — od kojih je prvi ljubav, kojoj slijedi radost, mir,strpljivost, blagost, dobrota, vjernost, krotkost i uzdræljivost?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Pouka je koristila usporedbu Zakona s mikro-

skopom kako bismo bolje vidjeli svoje vlastite grijehe. Potaknite razredna razgovor kako se Zakon moæe koristiti na razliËite naËine — danam pomogne da se usredotoËimo na predivni Boæji karakter ili nanaËin na koji nam moæe pomoÊi oæivotvoriti boæanska naËela u na-πem æivotu. Potaknite uËenike da prihvate nove naËine razmiπljanjao Zakonu jer se sve πto naglaπavamo i stavljamo u æariπte prenosi nanaπe djelovanje i æivot na naËine kojih Ëak nismo ni svjesni. Kao πtoHebrejima 12,2 kaæe: “Uprimo pogled u zaËetnika i zavrπitelja vjere,u Isusa.” Usmjeravanje pozornosti na predivan Boæji karakter poma-æe nam da ispunjavanjem Zakona oæivotvorimo ta ista naËela koja jeOn postavio.

Pitanja za razmiπljanje:• Kako razumijevanje konteksta religijske kulture u Novom za-

vjetu pomaæe rasvijetliti πto Pavao govori u Poslanici GalaÊanima u3. poglavlju?

• Kako to da je 3. poglavlje Poslanice GalaÊanima i dalje vaæno idanas, naroËito u svjetlu Ëinjenice da je problem vjere nasuprot dje-lima stalna toËka razgovora i rasprave u vjerskim zajednicama?

»ETVRTI KORAK: Stvarajte!Mnogi se meu nama, u privatnosti svojega srca, osjeÊaju osu-

eni, ili od strane drugih, ili vlastitim unutarnjim kriterijima, timekako ne uspijevamo dræati Boæji zakon. Kako nam pouka koju Pavaodaje GalaÊanima pomaæe preusmjeriti naπe misli i srca? Kako moæeusmjeravanje pozornosti na naπu vjeru u Boga i na Njegovu milost


Isusovim savrπenim darom i predivnim karakterom, omekπati naπe sr-ce prema vlastitim slabostima i slabostima drugih? Kako moæemo,crpeÊi iz toga duha praπtanja i milosti, preusmjeriti svoj æivot takoda istinski ispunimo svoje najviπe zvanje da budemo Kristovi sinovii kÊeri jedino miloπÊu po vjeri, æiveÊi uz Boæji zakon i donoseÊi savrod Duha?

1. ©to moæete uËiniti — prvo u svojem vlastitom æivotu, a zatimu svojoj obitelji, krugu prijatelja i na kraju, svojoj zajednici vjere —da biste u razgovorima i aktivnostima preusmjerili pozornost na is-kustvo s Bogom na osnovi vjere (a ne na osnovi djela)?

2. Drugo, ako je naπe razumijevanje Boæjeg zakona trenutno viπena tragu ljudske pravne primjene, kako se moæemo preusmjeriti narazumijevanje Boæjega zakona kao Zakona ljubavi? Kako se to moæeprenijeti u crkve, πkole i ostale zajednice, tako da podiæemo drugeusmjeravajuÊi ih na priliku za sreÊu i mir (za sebe i druge) kroz Zakonljubavi?


Pouka 7 5.—12. kolovoza 2017.

Put do vjere


UËenik ÊeZnati: Objasniti kako Zakon, iako ne daje æivot, πtiti i ukazuje

nam na Krista.OsjeÊati: Njegovati ljubav prema Zakonu kako je prikazan u ob-

rednom sustavu i temelju Boæjega kraljevstva.»initi: Pokoriti se uËenju Zakona dok nas vodi prema Onome

tko piπe svoj Zakon u naπa srca.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Pokoriti se stezi

Na koji naËin je Zakon blagoslov buduÊi da sluæi kao Ëuvar iodgajatelj?

Kakav odnos prema Zakonu imaju vjernici u Krista?Kako se zahtjevi Zakona ispunjavaju u nama?

II. OsjeÊati: Voljeti zakonKako Êemo zavoljeti Zakon ako razmiπljamo o tome kako mnogo

su Otac i Sin poduzeli da bi nam osigurali spasenje?Kako ærtva Isusa Krista oslikava veliku vrijednost koju Bog daje

svojem divnom, svetom i vjeËnom Zakonu?

III. »initi: Zapisan u naπim srcimaKada vidimo koliku cijenu je Krist platio za nas da bi zadovoljio

zahtjeve Zakona, kakav je naπ odgovor?Kako suraujemo dok Bog piπe svoje zakone u naπa srca?Koju ulogu ima vjera u ispunjavanju Zakona u naπem srcu?

Saæetak: Dok Zakon djeluje kao πtit i odgajatelj, on nas usmje-rava na Krista. PokoravajuÊi se OËevoj volji, Krist je ispunio zahtjeveZakona. ÆiveÊi Njegovim æivotom, mi dopuπtamo Bogu da piπe svojZakon u naπa srca.


PRVI KORAK: Motivirajte!KljuËna misao za duhovni rast: Bez Boæjeg zakona ljudi ne bi

znali πto je grijeh ili πto Bog oËekuje od njih. Ali dræanje Zakonazahtijeva viπe od samoga znanja; zahtijeva silu koja dolazi samo odZakonodavca darovana preko Njegovog Krista.

Samo za uËitelje: Izrecite sljedeÊe svojim rijeËima. Neki uËeniciÊe se sjetiti ove legendarne reklame i njezinog nezaboravnog slogana.

Prije mnogo godina jedna je reklama za automobil privukla po-zornost cijele nacije nedvojbeno zbog svoje jednostavne, ali dubokeporuke. Reklama je prikazivala æenu koja vozi automobil i razmiπljakako bi bilo da prijee crte na autocesti i “stavi sve na kocku”. SjeÊase svojega djetinjstva kad je “prelazila crte” bojeÊi likove u svojojbojanki.

Njezino maπtanje se odjednom prekida kada je glas njezine teteiz vrtiÊa vraÊa u stvarnost. ©to uËiteljica kaæe? “Ostani unutar crta.Crte su naπi prijatelji.”

Razmotrite: Pitajte razred zaπto su neki ljudi zadivljeni æivotomizvan crta, dok su drugi obuzeti ostajanjem unutar njih. Kako moæemodræati Boæji zakon, a da ne postanemo legalisti?

DRUGI KORAK: Istraæite!Biblijski komentar

Samo za uËitelje: Bog je izabrao Hebreje da budu Njegovi pred-stavnici na Zemlji koji Êe druge voditi Njemu primjerom vjere i vezes Bogom kojom su æivjeli. No, nisu uvijek ispunili plan.

I. Zakonska pravednost(»itajte GalaÊanima 3,8-10.15 i Marko 7,1-7)

Zakon koji je Bog dao Mojsiju iπao je u podrobnosti. Za njegovodræanje vezani su posebni blagoslovi, kao ovaj: “Ako zbilja posluπaπglas Jahve, Boga svoga, dræeÊi i vrπeÊi sve njegove zapovijedi πto tiih danas nareujem, Jahve, Bog tvoj, uzvisit Êe te nad sve narode nazemlji. Svi ovi blagoslovi siÊi Êe na te i stiÊi Êe te ako budeπ sluπaoglas Jahve, Boga svoga.” (Ponovljeni zakon 28,1.2) Tko ne bi æelioovakav blagoslov?

No, Bog nije stao kod objave blagoslova koji Êe pratiti posluπnostNjegovim zakonima; On je takoer nabrojio prokletstva zbog nepo-sluπnosti, kao ovo: “Proklet Êeπ biti u gradu, proklet u polju...” (redak16) BuduÊi da je svako odstupanje od Zakona moglo donijeti Boæje


prokletstvo, Izraelci su se jako trudili vrπiti Zakon. Tako su ispunilizakonske uvjete. Poπtovatelji Zakona su imali “zakonsku pravednost”.

Na kraju je Boæji narod dodao Ëak viπe zakona nego πto ih jeBog dao; oni su to Ëinili kako bi bili sigurni da dræe zakone koje jedao Bog, ili su bar tako mislili. Izraelci su se trudili ovladati Boæjim“vrπi i ne vrπi”.

Razmotrite: Kako je Isus reagirao na vrstu religije povezane spredajom koju su πirili i provodili neki vjerski voe Njegovog vreme-na? (Marko 7,5-8) Zaπto je ta vrsta vjere bila tako odbojna BoæjemSinu? ©to joj je nedostajalo?

II. Vjera na djelu(Ponovite GalaÊanima 3,19-23 i Postanak 12,1-4)

Odlomak od utorka razmatra Pavlove “naizgled” negativne izjaveo moralnom Zakonu te, na drugoj strani, civilnom i obrednom. Meu-tim, Pavao nedvosmisleno tvrdi da Zakon ne poniπtava Boæje obeÊanjeAbrahamu i njegovom potomstvu. On zapravo vodi to potomstvo upodnoæje Isusovog kriæa gdje se dogaa pravo opravdanje (GalaÊani-ma 3,24.25).

Valja zapamtiti da se Pavao ovdje prepire sa Æidovima u pokuπa-ju da raπiri Radosnu vijest poganskim vjernicima koji su je oËajniËkitrebali. Pavlovo nastojanje je u skladu s Boæjom prvobitnom namje-rom da odabere narod, Abrahama i njegove potomke (Postanak 12,1-4) preko kojih Êe svi narodi na Zemlji biti blagoslovljeni. “Cilj Boæjegzavjeta s Abrahamom bio je dolazak Mesije i spasenje Ëovjeka.” (TheSDA Bible Commentary, sv. 6, str. 957)

Boæji izabrani narod nije uvijek slijedio Boga u tom pothvatu.Oponaπali su hedonistiËku praksu svijeta. Drugim rijeËima, vjera ko-ju su primjenjivali vrlo je malo nalikovala svetosti Boga za kojega sutvrdili da Mu sluæe.

Razmotrite: Kako æivljenje naπe vjere utjeËe na naπe bliænje?Koje bitne istine smo pozvani dijeliti umiruÊem svijetu? Mnogi su udrevnom Izraelu vjerovali da je Abrahamov blagoslov samo njihov. Nakoji naËin ponekad njegujemo naπu iskljuËivost na πtetu onih kojiteæe za Radosnom vijeπÊu o spasenju?

III. Kratka povijest(»itajte GalaÊanima 3,19 i Rimljanima 7,7-13)

Ljudska sklonost prema samozavaravanju je velika. Zato Bog Ëi-ni sve u svojoj moÊi da otvori naπe oËi za svetost Njegovog Zakona,


Njegove volje i Njegovog æivota. To je bio Boæji cilj kad je dao moral-ni Zakon na gori Sinaj te civilne i obredne zakone koji su uslijedili.

Ljudi trebaju Zakon jer trebaju znati πto je pravo, a πto krivo.Primjerice, Gospodin je ponovio Zakon kod Sinaja jer su Hebreji na-kon mnogo godina u Egiptu izgubili iz vida Boæju volju.

“Tijekom dugog, mraËnog ropstva u Egiptu gdje su boravili usrednajtamnijeg i najpokvarenijeg poganstva, gotovo su izgubili svojerazumijevanje ili znaËaj Boæjih moralnih kriterija i Ëak najosnovnijihpojmova o ærtvama. A kada ljudi dou u takvo stanje, neosjetljivi suna grijeh jer spoznaju grijeha imamo Zakonom, kao πto Pavao kaæena drugom mjestu: ‘ja sam grijeh upoznao samo po Zakonu’ (Rim-ljanima 7,7).” (The SDA Bible Commentary, sv. 6, str. 959)

Razmotrite: Boæji zakon djeluje danas na gotovo isti naËin. Po-maæe nam da vrlo jasno vidimo Boæji odnos prema grijehu i usmjerinas na Krista, Onoga koji je okajao taj grijeh. Postoji li toËka nakojoj nas rasvjetljavajuÊi utjecaj Boæjeg zakona prestaje vraÊati na-trag u stvarnost? Objasnite.

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Potaknite svoje uËenike da osobno primijene

pitanja koja slijede. Cilj je da svaka osoba duboko pogleda u sebe.

Pitanja za razmiπljanje:• RazmiπljajuÊi o Gospodnjem zakonu, kralj David je napisao slje-

deÊe: “Savrπen je Zakon Jahvin — duπu krijepi; pouzdano je svjedo-Ëanstvo Jahvino — neuka uËi.” (Psalam 19,8) ©to mislite, πto je psal-mist mislio rijeËju “savrπen”? ©to je savrπeno u Boæjem zakonu?

• U Joπui 1,8 Bog savjetuje Joπui da dræi knjigu zakona u svojimustima i razmiπlja o njoj danju i noÊu. Zaπto je bilo vaæno da jedannarodni voa zna, govori i æivi po Zakonu? Kako ovaj savjet dopiredo Boæjih sljedbenika danas?

Pitanja za primjenu:• Jeremija 17,9 kaæe: “Podmuklije od svega je srce. Jedva poprav-

ljivo, tko da ga pronikne?” Kako Boæji zakon pomaæe nadzirati ljudskosrce?

• Koje Boæje pravilo vam je najteæe dræati? Zaπto?


Pitanja za svjedoËenje:• Kada je prikladno govoriti o Boæjim zahtjevima ljudima kojima

pruæamo evanelje? Mnogo ljudi izvan crkve je iznenaeno onime πtoBiblija ima reÊi o razliËitim temama. Kako se snalazimo s njihovimpoËetnim iznenaenjem — i ponekad prijezirom — da bismo im pre-nijeli blagoslov i radost posluπnosti Boæjim zapovijedima?

• Razmiπljajte o Isusovoj sluæbi æeni na zdencu (Ivan 4,1-42). ©toje kod Isusa privuklo ovu æenu? Je li Isus pruæanjem milosti ovojæeni umanjivao zahtjeve Zakona u vezi s brakom? Usporedite ovo is-kustvo sa æenom uhvaÊenom u preljubu (Ivan 8,1-11). Zaπto ju je Isusradije obuhvatio svojim oprostom i ljubavlju, nego osudio njezino pre-ljubniËko ponaπanje? Kako je Isus naπao pravu ravnoteæu izmeu pri-mjene zakona i milosti?

»ETVRTI KORAK: Stvarajte!Samo za uËitelje: IspriËajte sljedeÊu istinitu priËu svojim rije-

Ëima. Cilj je da jasno vidimo nemoguÊnost Zakona da sprijeËi ljudeda se ponaπaju na neetiËki, Ëak na kriminalni naËin. Naglasite naπupotrebu za dubokim, trajnim odnosom s Bogom!

Danas æivimo u vremenu krae identiteta. Jedna æena je nedavnostigla kuÊi i naπla na telefonskom ureaju hrpu uznemirujuÊih poru-ka iz kreditnog odjela jedne robne kuÊe. U Ëemu je bio problem?Netko je u drugom gradu pokuπao kupiti robu u vrijednosti 1.500dolara koristeÊi njezinu karticu. Kradljivac je Ëak pokuπao prebacitiadresu vlasnika kartice u svoj grad. BuduÊi da vlasnica kartice nijenikada æivjela u tom gradu, niti je tamo bila viπe od dvije godine,cijela epizoda je bila znak za uzbunu.

Postoje meunarodna kriminalna udruæenja Ëiji je jedini cilj pro-fitirati od krae identiteta. Kako objasniti da ljudi pokuπavaju napre-dovati krivotvoreÊi podatke o svojem æivotu? Neki student je nedav-no osigurao 45.000 dolara vrijednu stipendiju laænim razlozima, odËega je 14.000 dolara stiglo iz prestiænog sveuËiliπta. Kad se prijav-ljivao za razliËite stipendije, krivotvorio je preporuke, odliËan uspjehna prijamnom ispitu, plagirao profesorske radove, navodio knjige ukojima je bio suautor, teËajeve na kojima je pouËavao i predavanjakoja je odræao. Svi su bili krivotvoreni.

©to tjera ljude da poËine takve kriminalne radnje? Svakako po-stoji kriminalna patologija, no, poimo dalje od vidljivog. Kako je od-nos s Isusom mogao odigrati znaËajnu ulogu u promjeni ponaπanjaspomenutih krivotvoritelja identiteta? Kako mjerimo razliku koju ËiniIsus u naπem æivotu?



Od robova do baπtinika


UËenik ÊeZnati: Razmotriti postupak kojim se odijevamo u Krista krπte-

njem i postajemo baπtinici Kristovog kraljevstva.OsjeÊati: Osjetiti prisnost odnosa dijete—roditelj s Ocem po Kri-

stovom Duhu u naπim srcima.»initi: Æivjeti kao Boæje dijete, ne viπe kao nadzirani maloljet-

nik pod zakonom, nego slobodan prihvatiti sva prava nasljedstva.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Baπtinici odjeveni u Krista

Kako nas krπtenje u Krista obiljeæava kao Boæje dijete?Zaπto je bilo potrebno da se Krist rodi od æene, pod Zakonom,

da bi nas oslobodio da postanemo Njegova djeca i baπtinici?

II. OsjeÊati: Abba, moj OËeKako Duh u naπim srcima budi neusiljenu prisnost punu ljubavi

izmeu Oca i djeteta koje je voljeno i to zna?Kakva iskustva donosi takva topla ljubav ispunjena povjerenjem?

III. »initi: Baπtinici kraljevstvaKako bismo mogli mi kao Boæja djeca skliznuti natrag u ropstvo

djelâ u zamjenu za naklonost?Kako se svakodnevno odijevamo u Kristovu smrt i uskrsnuÊe?Kako naπ svakodnevni popis aktivnosti pokazuje naπ status Bo-

æje djece i nasljednika Njegovog kraljevstva?

Saæetak: Dok æivimo Kristov æivot, zovemo se Boæja djeca. Obra-Êamo se Bogu s ljubavlju i prisno, sa svim pravima onih koji naslje-uju Kristovo kraljevstvo zbog Njegovih darova, a ne naπih vlastitihzasluga.


PRVI KORAK: Motivirajte!KljuËna misao za duhovni rast: Æivot, smrt, uskrsnuÊe i uzne-

senje Isusa Krista bili su Boæja sredstva za oslobaanje ljudskih bi-Êa od sile grijeha i smrti, i ona nas vraÊaju u pravi odnos s Njim.Pozvani smo da æivimo slobodno u Kristu.

Samo za uËitelje: SljedeÊa istinita priËa nas podsjeÊa da je slo-boda koju smo dobili od Boga preko Krista jedan od najdragocjenijihdarova koji posjeduju pala ljudska biÊa, i zato je trebamo slaviti.

U travnju 2002. Ray Krone, prijaπnji osuenik na smrt, postao jestoti zatvorenik u Sjedinjenim AmeriËkim Dræavama koji je oslobo-en optuæbe, zahvaljujuÊi DNK analizi, otkad je smrtna kazna ponov-no uspostavljena 1976. godine. Krone je proveo viπe od deset godinau zatvoru za umorstvo koje nije poËinio.

Kako je Krone proveo prvi dan slobode? Pojeo je odrezak i otiπaona plivanje u hotelski bazen kriknuvπi od veselja kad ga je zaogrnulahladna voda. Gotovo odmah nakon osloboenja poËeo je koriti slabo-sti pravnog sustava zbog kojega je izgubio vjeru. Kronea su osudiline samo jednom, nego dva puta za isti zloËin, zadnji put na doæivot-nu robiju.

Kada su ga pitali kako planira obnoviti svoj æivot, Ray Krone jeodgovorio: “Ne mislim o obnovi. Razmiπljam o novom poËetku. Imampotpuno novi æivot, potpuno nove snove. ... Ne æelim biti negativan,osvetoljubiv ili ljut. Za to nemam vremena.”

Razmotrite: Zamolite razred da razmotri sljedeÊa pitanja: Kakoizgleda sloboda u Kristu? Kako moæemo znati kada je sloboda prava,a kada nije — ako je to uopÊe moguÊe? Koja se velika istina o naπemnovom æivotu u Kristu otkriva u rijeËima Raya Kronea kada govori onovom poËetku?


Samo za uËitelje: Kao πto nam pouka razjaπnjava, starozavjetniproroci su imali teπku zadaÊu otkrivati skrivene — i ne tako skrive-ne — grijehe ljudi koji su Ëesto tvrdili da sluæe pravome Bogu.

I. Doista mrtvi(»itajte Rimljanima 6,1-11; GalaÊanima 3,26; 1. KorinÊanima 12,13)

Ovotjedna pouka opisuje kljuËnu ulogu koju ima krπtenje u pot-punoj promjeni greπnikovog æivota. Prema odlomku od nedjelje, krπ-


tenje predstavlja “korjenitu odluku da ujedinimo naπ æivot s Kristom”.U Rimljanima 6,4 apostol Pavao pojaËava znaËenje krπtenja. On ovakoopisuje ovaj postupak: “s njim smo zajedno ukopani po krπtenju usmrt”. To poimanje je Ëesto vrlo teπko razumjeti — da krπtenjem oso-ba doista umre starom naËinu æivota. No, takvo razumijevanje pred-laæe i GalaÊanima 3,26.

Vjernikova smrt grijehu po krπtenju je stvarna i potpuna kao Kri-stova doslovna smrt. Kao πto je Kristovo izlaæenje iz groba znaËilopotpuno novoroenje, tako i naπe izlaæenje iz vodenog groba pri krπ-tenju znaËi novi naËin æivota u Kristu.

Krπtenje predstavlja jedinstvo s Kristom. Pavao piπe: “Uistinu,mi smo svi — bilo Æidovi bilo Grci, bilo robovi bilo slobodnjaci —krπteni jednim Duhom u jedno tijelo. I svi smo napojeni jednim Du-hom.” (1. KorinÊanima 12,13)

Razmotrite: Zaπto mnogi vjernici nastoje prihvatiti potpunost svo-je smrti u Kristu? Kako trebamo razumjeti Ëinjenicu da nas, iakosmo mrtvi grijehu, odreeni grijesi i dalje izazivaju? Kako Sotona ko-risti tu napetost izmeu staroga i novoga æivota da bi obeshrabriovjernika?

II. IzjednaËiti sile?(Ponovite GalaÊanima 4,7 i Matej 4,4-11)

Jedan od doista zadivljujuÊih aspekata Isusove sluæbe na zemljije moÊno pokazivanje Njegove vlasti nad Sotonom, poËevπi s kuπnjomkoju je izdræao u pustinji (Matej 4,4-11). Kao πto autor naglaπava uovotjednoj pouci, buduÊi da smo udruæeni nasljednici s Kristom, πto-god pripada Njemu, pripada i nama — Ëak i Njegova sila. Dio slobodekoju nam nudi Krist jest sve veÊa sposobnost da se odupremo i sklo-nimo grijeh u svim njegovim oblicima. Bog nas je prigrlio iz “robova-nja grijehu”.

Razmislite na trenutak o Sotoninoj nesposobnosti da uspije kodIsusa na bilo kojem podruËju, kako to opisuje Ellen G. White: “Kadje Krist doπao na svijet, sotonska je sila bila usmjerena protiv Njega.Od vremena kad se pojavio kao novoroenËe u Betlehemu, uzurpatorje radio na tome da prouzroËi Njegovo uniπtenje. Svim je silama poku-πavao sprijeËiti Isusa u razvijaju savrπenog djetinjstva, bezgreπne zre-losti, svete sluæbe i ærtve bez mane. Ali doæivio je poraz. Nije uspioIsusa navesti na grijeh. Nije Ga mogao obeshrabriti ili odvojiti od djelaπto ga je doπao obaviti na Zemlji. Od pustinje do Golgote πibala Gaje bura Sotoninog bijesa, ali πto je ona bivala nemilosrdnija, to se


Boæji Sin ËvrπÊe dræao ruke svojega Oca i hitao stazom poprskanomkrvlju. Svi Sotonini napori da Ga savlada i pobijedi otkrivali su Njegovbesprijekoran karakter u sjajnijem svjetlu.” (Isusov æivot, str. 759)

Razmotrite: Mnogi krπÊani ne vjeruju da i oni po Isusu mogubiti pobjednici nad Sotoninim smicalicama. ©to ih prijeËi da iskuseslobodu od sile odreenih grijeha? Je li im sueno da se zauvijekbore? Objasnite.

III. Pavlovo æivo svjedoËanstvo(»itajte GalaÊanima 3,28, 4,12)

Ovotjedna pouka zavrπava Pavlovom molbom da se novi vjerniciu Galaciji ne vrate “nemoÊnim i bijednim prirodnim silama” koje suih nekad zarobile (GalaÊanima 4,9). Pavlu bi povratak na stari legali-zam bilo isto kao i vraÊanje u pogansku sluæbu.

Pavao moli svoju pogansku publiku da budu “sliËni meni, jer sami ja postao sliËan vama” (redak 12). U ovom naizgled sentimentalnomjeziku skrivena je istina koju je Pavao otkrio u GalaÊanima 3,28, dau Kristu nema viπe “ni Æidova ni Grka; nema viπe ni roba ni slobod-njaka; nema viπe ni muπkog ni æenskog, jer ste svi samo jedan uKristu Isusu”. U pouci od sljedeÊeg tjedna otkrit Êemo kako je Pavaozapravo prihvatio neke poganske obiËaje i naËin æivota.

Moæemo zamisliti kako je ova izjava uπla u uπi Pavlovim æidov-skim sluπateljima. Pavao s empatijom odbija bilo kakvo odvajanje sebeod pogana. Prva KorinÊanima 9,21 kaæe da je Pavao postao kao poga-nin kako bi moæda nekoga doveo Kristu: “S onima koji su bez zakonabio sam kao bez zakona (ne bez zakona prema Bogu nego pod zako-nom prema Kristu), da pridobijem one koji su bez zakona.”

Sloboda u Kristu je Pavla liπila ograniËenosti i otvorila ga da πiriBoæju ljubav na sve strane.

Razmotrite: Kako bismo trebali oko sebe pokazivati jedinstvokoje imamo sa svom Boæjom djecom?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Kao usvojeni sinovi i kÊeri Boæje moramo upo-

znati OËev æivot, nauËiti πto znaËi boraviti u Njemu (Ivan 15,1-7) iπto znaËi πiriti Njegovu ljubav izgubljenim Ëlanovima obitelji (Matej28,18-20).


Pitanja za razmiπljanje:• Koju ulogu ima naπ molitveni æivot u odræavanju naπe slobode

u Kristu? »itajte Marko 1,35-39. ©to nam ti redci govore o Isusovommolitvenom æivotu i kako je takav æivot oblikovao Njegovo odluËiva-nje iz trenutka u trenutak?

• Zaπto neki vjernici sumnjaju u stvarnost njihovog posinjenja uKristu? Kako moæe naπ stari odnos s grijehom ponekad onesposobitibuduÊi odnos s naπim Ocem?

Pitanja za primjenu:• Kako pomirujemo slobodu u Kristu s biblijskim uËenjem o te-

mama kao πto su skromnost odijevanja, krπÊansko ponaπanje i zdrav-stvena reforma? ©to je, ili nije, slobodno Ëiniti?

• U Ëemu trebamo ostati kao djeca na naπem krπÊanskom putu?U Ëemu trebamo odrasti u potpuno zrele sinove i kÊeri Boæje?

Pitanja za svjedoËenje:• “UËenici su trebali suraivati sa svojim Otkupiteljem u djelu

spaπavanja svijeta.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 818) ©to naπaspremnost da radimo na djelu spaπavanja izgubljene braÊe i sestaragovori o naπoj ljubavi prema Ocu?

• »itajte usporedbu o velikoj veËeri u Luki 14,15-24. Isus zapo-vijeda svojem sluzi: “Izii na putove i meu ograde i natjeraj svijetda doe da mi se napuni kuÊa.” (redak 23) Zaπto Otac toliko æelipodijeliti svoje darove sa πto viπe ljudi? Kako “tjeramo” ljude da douna veliko slavlje posinjenja?

»ETVRTI KORAK: Stvarajte!Samo za uËitelje: Podijelite sljedeÊu poruku sa svojim uËenicima

i pitajte ih kako Êe primijeniti istine koje su nauËili ovoga tjedna dabi zadovoljili potrebu srca koje se bori kod osobe u tekstu koji slije-di. Neka uËenici naprave popis stvari koje bi rekli toj osobi.

Netko je poslao sljedeÊi poziv u pomoÊ na krπÊansku web stra-nicu: “Ponekad osjeÊam da je Bog galaksijama daleko od mene. Mislimda me stalno proganjaju moji stari grijesi. Ne Ëini mi se da Êu ihzaboraviti. I upravo kad mislim da je sve pod nadzorom i neÊu toponovno uËiniti, BUM! Evo ih opet. Zbunim se. Kao da mi se avaoruga: ‘Misliπ da moæeπ pobjeÊi? Ne moæeπ!’ Ponekad se tako i osjeÊam,da sam pao tako nisko, tako daleko od Boæje milosti, da se ne moguvratiti. Znam da to nije istina, da te Bog nae gdje god si, ali ponekadse pitam Ëuje li me stvarno.”



Pavlov pastoralni poziv


UËenik ÊeZnati: Opisati kako se Pavlova Poslanica GalaÊanima mijenja iz

biblijske rasprave u osobni poziv.OsjeÊati: Cijeniti emocionalni poziv koji je Pavao uputio kao pa-

stor govoreÊi o svojim brigama i podsjeÊajuÊi GalaÊane na njihovazajedniËka iskustva.

»initi: OdluËiti koristiti ne samo duhovnu spoznaju naπih voa,nego i njihovu ljubav i brigu, a zauzvrat im dati podrπku.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Dvostruki poziv

Zaπto je Pavao pozivao i teoloπki i osobno?Zaπto bi govorenje o njegovim brigama u sluæbi pomoglo GalaÊa-

nima da shvate ozbiljnost njihove krize?

II. OsjeÊati: Pastoralna brigaKako je pripovijedanje o njihovoj zajedniËkoj povijesti pomoglo

Pavlu da probudi ranija sjeÊanja na vaæne pouke?Zaπto bi Pavlove rasprava, obrana i muka probudile iskrenu ob-

novu odnosa kao i intelektualno odobravanje istine?Kako je Pavao pokazao jasnu razliku izmeu svoje njeæne brige

za dobrobit crkve i æelje laænih uËitelja za ulagivanjem?

III. »initi: Draga, iako neugodna istinaKako moæemo biti otvoreni za pouke koje nas grde i kore kao i

za one koje nas ohrabruju i podiæu?Kako moæemo, poput Pavla, koristiti odnose kao temelj za πirenje

istine, Ëak i kad nije ugodna?Kako Êemo podræati one koji su moæda proπli kroz duhovno “ra-

anje” zbog nas?


Saæetak: Nakon snaæne duhovne rasprave Pavao je uputio osjeÊa-jan poziv GalaÊanima da ostanu u evanelju milosti.

PRVI KORAK: Motivirajte!KljuËna misao za duhovni rast: Evanelje koje propovijedamo

treba biti evanelje koje æivimo. Nema niπta tako neodoljivo kao krπ-Êanin u potpunoj ljubavi s Isusom Kristom koji je predan spasenjuizgubljenih ljudskih biÊa.

Samo za uËitelje: Razgovarajte o druπtvenoj stvarnosti u kojojse danas svijet nalazi, stvarnosti u kojoj se rijeËi i djela rijetko sloæeda bi dale pravu sliku o ljudima.

Sve vrvi govornicima. Treba samo ukljuËiti radio, gledati televizi-ju ili surfati internetom i naÊi Êemo govornike koji su jednostavnopreviπe sretni da bi mislili na zadnji dnevni goruÊi problem. Financij-ski analitiËari se osjeÊaju kvalificiranima oblatiti stanje obrazovnogsustava. PolitiËari govore jedno prije izbora, a kad su jednom u fotelji,Ëine suprotno, sve vrijeme primajuÊi loπe prikriveno mito iz razliËitihsukoba interesa.

A onda su ovdje i mentalno poremeÊeni koji ËuËe na nacionalnimradio valovima, proraËunato izbacujuÊi rijeËi i budalaπtine da bi stva-rali mrænju, stekli sluπateljstvo i napunili dæepove. Svijet je preplav-ljen bujicom besmislenog lupetanja — ljudi potpuno nedoraslih zada-tku koji, usprkos tome, idu neustraπivo dalje.

Kao πto vojni zapovjednik stavlja tajne borce iza neprijateljskelinije, tako Bog stavlja krπÊanina u buku praznog govora da æive igovore evanelje. Kakva zadivljujuÊa ljubav za pali svijet!

Razmotrite: Zamolite razred da dou s popisom “velikih govor-nika” koji dominiraju medijima. ©to je to πto ih zadræava u vijestima?Zaπto imaju svoje sluπateljstvo? Je li njihova srediπnja poruka pozi-tivna ili negativna? Na kraju, æive li oni ono πto govore?


Samo za uËitelje: Dok budete istraæivali ovotjedni komentar, ra-zred Êe pobliæe vidjeti Pavlovu osobnu posluπnost Bogu, njegovu spre-mnost da se ærtvuje kako bi vidio Krista oblikovanog u vjernicima injegov osjeÊajni napor da ih pridobije da izaberu Krista. Pavlovo srceza izgubljene pozitivno nadahnjuje.


I. Dosegnuti srce æivom vjerom(»itajte 1. KorinÊanima 9,19-23; Djela 14,1-26 i GalaÊanima 4,12)

Odlomak od utorka vodi nas u istraæivanje jednog od najvaænijihaspekata propovijedanja istine: istina koja je stavljena u kontekst ljudikojima se govori ima najviπe moguÊnosti da dopre do srca. Pavlovorazumijevanje te stvarnosti vodilo ga je da postane “svima njima sve,da kako neke spasim” (1. KorinÊanima 9,22).

Usprkos svojoj plemenitoj æelji da druge dovede Isusu, Pavao neprilazi toj zadaÊi bezbriæno, naroËito kad se to odnosi na njegovorazumijevanje Boæjeg zakona i civilnih pravnih zakona. Postoji razlogza Pavlovo strogo pridræavanje osobnog kodeksa ponaπanja koje jebez zamjerke. Dok su Pavao i Barnaba sluæbovali u Ikoniji — s velikimuspjehom — “Æidovi πto su ostali nevjerni razjariπe i ogorËiπe poga-ne protiv braÊe” (Djela 14,2). Gradsko stanovniπtvo se razdijelilo takoda “jedni bijahu za Æidove, drugi za apostole” (redak 4).

Apostol Pavao si nije mogao priuπtiti biti nemaran u æivljenjuvjere. Prvo, njegovi neprijatelji su ga stalno motrili, no viπe od toga,Pavao je iznad svega æelio ugoditi Bogu.

Razmotrite: Neka netko u razredu proËita Luka 15,1-10. Zapaziteda se Isus suoËio s podmetnutim napadima kada je pokuπavao Ëinitidobro ljudima na margini druπtva njegovog vremena. Pitajte: Na kojinaËin je Pavlovo stavljanje evanelja u kontekst sliËno Kristovom? UËemu se razlikuje?

II. Ma koliko stajalo(Ponovite GalaÊanima 4,19; Ivan 3,3 i Koloπanima 1,27)

Pavao je koristio metaforu raanja da bi istaknuo kako je takoreÊipretrpio poroajne bolove da bi doveo te ljude Kristu. S obzirom nato da su razmiπljali o povratku na legalistiËki oblik vjere, postupaknjihovog “raanja” Êe opet morati poËeti. Pavao bez sumnje ponavljaIsusov govor Nikodemu (vidi Ivan 3).

Pavao je bio ustrajan u dosezanju GalaÊana jer je æelio da Kristbude u potpunosti u njima i da vlada u njihovim srcima (GalaÊanima2,20). Odlomak od srijede razjaπnjava da je Pavao proπao osobno krozbolest da bi dovrπio tu zadaÊu. U svojoj Poslanici Koloπanima onponovno koristi govor i sliku materinstva da bi objasnio da Krist unama predstavlja za ljude jedinu “nadu slave” (Koloπanima 1,27).

Razmotrite: Istraæite u razredu pojam krπÊanskog razvitka. Kakoizgleda krπÊaninov æivot kada se Krist poËinje oblikovati u nama?©to se mijenja? ©to ostaje isto? Zaπto je Pavao tako vruÊe æelio po-


moÊi galacijskim vjernicima da postignu duboku i ispunjujuÊu vjeruu Isusa Krista kao jedinog izvora spasenja? Kako je izgledao Pavlovæivot nakon πto se Krist “rodio” u njegovom srcu? Kako je ta pro-mjena u njegovom vlastitom æivotu, kao i odgovarajuÊa sloboda kojuje promjena donijela, mogla biti pokretaËka sila iza Pavlove æelje dai drugi doæive isto?

III. ZakljuËiti posao(»itajte GalaÊanima 4,16 i 2. KorinÊanima 1 i 2)

OsjeÊajni pozivi su istinski posebna osobina apostola Pavla. Uvrijeme kada su se mnogi propovjednici evanelja povukli od pozivanjau propovijedima, Pavlovi otvoreni pozivi su u raskoraku s time. Sva-kako, osjeÊajima se moæe igrati kao na instrumentu i mnogi vjerskivoe su nauËili tu vjeπtinu, no Pavao nije neiskren.

U GalaÊanima 4,16 Pavao, bliski prijatelj galacijskih vjernika, sta-vio je to prijateljstvo na kocku u nastojanju da im pomogne “vidjeti”Krista kroz maglu legalizma koja ih je okruæivala. “Jeste li ljuti namene πto vam govorim istinu?” rekao bi on danaπnjim jezikom.

Pavlov poziv korintskoj crkvi u 2. KorinÊanima 1 i 2 joπ je uzne-mireniji. Izazvavπi svoj sveÊeniËki autoritet Pavao je pisao: “Da, pisaosam vam u velikoj tuzi, u tjeskobi srca i u mnogim suzama, ne davas raæalostim, veÊ da upoznate preveliku ljubav koju imam premavama.” (2. KorinÊanima 2,4)

Pavlova ljubav prema onima za koje je æelio da upoznaju Kristapodupirala je njegove pozive i uËinila ih djelotvornima.

Razmotrite: Zaπto su neki krπÊani u strahu staviti svoje “srce”na kocku kada doseæu druge? Neke kulture su zatvorenije od drugih.Koju ulogu trebaju kulturna mjerila imati u naËinu na koji pozivamomuπkarce i æene Kristu?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Potaknite uËenike da odgovore na pitanja za

osobno preispitivanje koja slijede. Uzmite vrijeme za one koji moædaæele svoje odgovore podijeliti s drugima.

Pitanja za razmiπljanje:• Kako ste prihvatili Isusa Krista kao svojega Gospodara i Spasi-

telja?Je li to bilo na poticaj nekog prijatelja, velike propovijedi kojaje uvjerila vaπe srce ili poziva kojemu se jednostavno niste mogli odu-prijeti? ©to vas je “osvojilo” da ste poæeljeli dati svoj æivot Isusu?


• Pavao je Ëesto nailazio na otpor u svojim nastojanjima da osvojiduπe za Krista. PrijeËi li vas strah od otpora da πirite svoju vjeru?Kako to planirate nadvladati?

Pitanja za primjenu:Druga KorinÊanima 5,20 kaæe: “Prema tome, mi vrπimo poslaniËku

sluæbu u ime Krista — kao da Bog opominje po nama. U ime Kristamolimo: Pomirite se s Bogom!” Koje posebne darove i sposobnostiposjedujete koje Bog preko vas moæe upotrijebiti u svojem zauzima-nju za druge?

Pitanja za svjedoËenje:• OËito je da je cijeli zbor suprotstavljenih glasova zbunjivao

vjernike u Galaciji. Da nije bilo tako, Pavao ne bi proπao kroz takovelike muke da im objasni Zakon te kako on dopunjuje vjeru u IsusaKrista. Koje jedinstvene izazove predstavlja “liberalna elita” danaπ-njice za krπÊanina koji pokuπava πiriti Boæje evanelje?

• Kako pogoditi pravu ravnoteæu izmeu stvaranja odnosa i go-vorenja istine onima koje æelimo vidjeti spaπene? Koju ulogu ima SvetiDuh u tom procesu?

»ETVRTI KORAK: Stvarajte!Samo za uËitelje: Podijelite listove papira u razredu i zamolite

ih da napiπu reËenicu ili dvije o tome kako bi se trebali obratiti lju-dima spomenutima u sljedeÊim prigodama:

Svake subote se pokraj vaπe crkve πeÊe Ëesto pripit muπkaracjer zna da Êe sigurno dobiti toplo jelo, a neki vjernici Êe mu datinovac. Nikada ne dolazi u crkvu na neko bogosluæje. Kako bi crkvatrebala reagirati?

Sara je posjetila vaπu crkvu nekoliko puta. Pozorno prati bogo-sluæje i Ëak je kupila Bibliju da moæe pratiti. Svi se pitaju kada Êepredati svoje srce Isusu i krstiti se, ali vaπ propovjednik rijetko upu-Êuje poziv. Kad to uËini, Ëini se kao da mu je neugodno i æuri se dazavrπi. Kako biste vi pozvali Saru?

Vaπa bliska prijateljica godinama vara na porezu. Traæi sve “rupe”u zakonu da bi uπtedjela novac, no ide i preko crte. Ponekad se πalis vama oko toga i potvruje svoje ponaπanje govoreÊi: “To je ionakomoj novac. Vlast ga samo rasipa.” Kako biste joj pomogli da uvidi daje to ponaπanje krivo? HoÊete li u to umijeπati Boga, ili Êete joj seobratiti iz pravne perspektive — da krπi zakon? Objasnite.


Pouka 10 26. kolovoza.—2. rujna 2017.

Dva zavjeta


UËenik ÊeZnati: Usporediti i suprotstaviti Stari i Novi zavjet s Hagarinom

i Sarinom djecom i njihovim odnosom s Abrahamom.OsjeÊati: Njegovati stajaliπte poπtovanja, vjere i ljubavi prema Bo-

gu za naπe osloboenje od grijeha.»initi: Ovisiti o Boæjim zavjetnim obeÊanjima.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Jiπmael i Izak

Kako su oni koji su nametali obrezanje svrstali sebe u tabor pri-rodno roenog Jiπmaela, a ne Ëudom roenog Izaka?

Koji drugi biblijski primjeri prikazuju naπe pokuπaje da sami od-radimo stvari?

Kako u ovom dogaaju Abraham pokazuje i naπu sklonost da seradije oslanjamo na Stari nego na Novi zavjet?

II. OsjeÊati: Cijeniti Novi zavjetKako je Izraelce njihov propust da odræe obeÊanje kod gore Sinaj

nauËio da ovise o Boæjoj sili?Kako osjeÊaj naπe velike potrebe za Boæjom pomoÊi budi povje-

renje i ljubav?

III. »initi: Djeca obeÊanjaNa koji naËin smo u kuπnji da stvorimo svoju vlastitu djecu obe-

Êanja kako je to uËinio Abraham, a ne dopustimo Bogu da Ëudesnodjeluje za nas?

S kakvim protivljenjem se suoËavamo jer smo djeca Novoga, ane Staroga zavjeta?

Saæetak: Kao Abraham, Hagara i Izrael kod gore Sinaj i mi smoËesto u kuπnji da pokuπamo Boæju rijeË ostvariti sami. Ali naπi vlastiti


napori ne samo da ne djeluju, nego takoer donose tragediju. Boæjamilost donosi blagoslove, a ne tragediju.

PRVI KORAK: Motivirajte!KljuËna misao za duhovni rast: Starozavjetnim pristupom na-

stojimo da se stvari dogode, dok novozavjetnim pristupom vjerujemoBogu da Êe provesti svoje namjere.

AtletiËari pristupaju sportovima razliËito. Postoje atletiËari kojitoliko nasilno æele da se stvari dogode da nameÊu akciju do te mjereda varaju kad god i gdje god mogu.

Drugi pristupaju sportu drugaËije. Oni “dopuπtaju da igra doe knjima.” Imaju povjerenja u sustav ili plan igre koji je uspostavilo nji-hovo trenersko osoblje i brinu se samo za njima dodijeljenu uloguprovoenja toga plana. Ti atletiËari imaju uspjeha ne zbog toga πtosu “prisilili stvari da se dogode” ili “nametali akciju”, nego jer su seoslonili na mudrost i iskustvo svojih trenera, prihvaÊajuÊi njihove po-stupke u treniranju i dodijeljene im uloge. Taj pristup zahtijeva strp-ljivo povjerenje u vodstvo trenera i spremnost da se izvrπi trenerovplan kad god se pruæi prilika.

Boæji sljedbenici su kroz povijest pokazivali oba pristupa. Drev-ni Izraelci su s puno samopouzdanja objavili svoju namjeru da Êesavrπeno provesti Boæju volju. Abraham je paniËario jer je vjerovaoda Boæje vrijeme istiËe, i umjesto da strpljivo Ëeka na boæanski planigre, preuzeo je na sebe odgovornost za stvaranje nasljednika. Ovopomaganje je samo zakompliciralo stvari. NasreÊu, sazrijevajuÊi du-hovno, Abraham je doæivio dramatiËan obrat kad je prinio Izaka. Ovo-tjedna pouka vrlo jasno suËeljava ova dva suprotstavljena pristupaduhovnosti.

Razmotrite: Koja je razlika izmeu starozavjetnog i novozavjet-nog pristupa? Kako æivimo po novozavjetnom pristupu?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Abraham predstavlja zadivljujuÊi primjer oba

pristupa dræanju zavjeta. Ranije je pokazao oslanjanje na sebe kad jepreuzeo na sebe odgovornost za ispunjenje Boæjeg obeÊanja. Kolikodobronamjernih krπÊana ponavlja tu pogreπku? Iskreno æaleÊi zbogsvoje grjeπne proπlosti, oni samopouzdano izjavljuju da nikada viπeneÊe ponoviti svoje prijaπnje ponaπanje i tako jasno govore da je nji-hova snaga volje dovoljna za ispunjenje Boæjih obeÊanja o promjeniæivota. Abrahamova svojevoljnost je stvorila Jiπmaela i duboko podi-


jelila obitelj. Naæalost, vjernici koji se oslanjaju na sebe stvaraju ilipotiËu sliËne rezultate i dijele Boæju obitelj. Kasnije je Abraham na-uËio da pokoravanje sebe, a ne oslanjanje na sebe otvara Boæjespremnike blagoslova.

Kada je na vrhu gore Morija Abraham predao svojega sina naærtvu, u bîti je predao sebe, bez obzira na oËite posljedice za njegovesnove. Potpuno pokoran, Abraham je sada bio u poloæaju da iskusiBoæju posebnu milost. Boæji Sin, koji je bio prikazan zapletenim ov-nom, ispunit Êe obeÊanje kao Zamjena za Izaka i cijelo ËovjeËanstvo.ObnavljajuÊa sila pripada Kristu, a ne ljudima.

Danas postoje Abrahami druge faze: vjernici koji iskreno æalezbog svojega greπnog ponaπanja, ali koji shvaÊaju da se pravednostnikada ne moæe postiÊi ljudskim naporom da se nadvlada kuπnja, negopostupnom predajom Boæjem vodstvu i potpunim povjerenjem u Kri-stovu ærtvu. Obnovljena crkva je bilo koja skupina vjernika koja jezamijenila Stari zavjet — samopouzdanu posluπnost, Novim zavjetom— posluπnoπÊu s potpunim povjerenjem. Posluπnost nije nikada upitanju: nekome Êemo sluæiti — ili pojmovima o pravednosti koje smosami skovali, ili Kristu kako je otkriven u Svetom pismu.

Biblijski komentarI. Abraham, Sara i Hagara(Ponovite u razredu GalaÊanima 4,21-31 i Postanak 16)Oni meu nama koji πire suvremenu osjetljivost mogli bi se za-

prepastiti Pavlovim spominjanjem Hagare, jer on oËito krivi Hagaru iJiπmaela uzimajuÊi ih kao primjer legalistiËke religije. Ima li ikakvepravednosti u tome da se kazni bespomoÊna ropkinja koja nije imalaizbora hoÊe li ili ne roditi svojem bogatom robovlasniku nasljednika?Joπ gore, Pavao uzdiæe Abrahamov i Sarin odnos (ljudi koji su prouz-roËili problem) kao primjer prave pravednosti! Pavlova namjera ovdjenije bila niti da poniæava napuπtenu Hagaru, niti da Ëuva kao svetinjuurotnicu Saru. Njihovo æalosno obiteljsko stanje samo prikazuje dvarazdoblja Abrahamovog duhovnog puta — razdoblje sam svoj majstori kasnije razdoblje potpuno vjeruj Bogu.

Naæalost, Abrahamovi loπi izbori su nepovratno oπtetili njegov od-nos s prvoroenim sinom i unijeli nepotrebne napetosti u obitelj. Sva-kako trebamo zapamtiti da odnos koji je stvorio Jiπmaela — a nesam Jiπmael — simbolizira samopravednost. Abrahamovo oslanjanjena samoga sebe nametnuto bespomoÊnoj Hagari predstavlja samo-pravednost. Hagara i Jiπmael su samo ærtve Abrahamovog pokusa sreligijom sam svoj majstor.


Razmotrite: U crkvenim sukobima oko naravi pravednosti pone-kad su napadnute legalistiËke osobe. Moæda oni koji su iskusili Kri-stovu spasonosnu milost trebaju biti milostiviji prema onima koji ni-su. Umjesto da ih kore, ne bi li pravi vjernici trebali pokazati viπesuÊuti prema ærtvama ove laæne, ali vrlo raπirene vjerske filozofije?Kako se pravi krπÊani mogu protiviti legalistiËkoj filozofiji ovisnostio sebi dok pokazuju suÊut prema legalistiËkoj osobi? ©to moæemonauËiti iz Abrahamove promjene iz uËini-da-se-dogodi-religije ovisno-sti o sebi u boæansku ovisnost?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Pitanja za razmiπljanje:Koji stavovi u vezi s dræanjem zavjeta luËe Stari od Novoga za-

vjeta?EtiËki zahtjevi staroga zavjeta ostaju nepromijenjeni. Preljub os-

taje preljub; ubojstvo ostaje ubojstvo; grijeh je joπ uvijek grijeh. Svetopismo nigdje ne kaæe da je krπenje Zapovijedi iznenada postalo pri-hvatljivo. Meutim, zavjetno usmjerenje se promijenilo. Prije je Izraelgledao na Boæji zavjet kao optereÊujuÊu obvezu. Zaπto je u Novomzavjetu dræanje zavjeta prepoznato kao prednost ispunjena radoπÊu?

Pitanja za primjenu:Kako se crkvene podjele mogu izlijeËiti, a da se ne ide u kompro-

mis s religijom okrenutoj djelima?Kako se vjernike koji se oslanjaju na sebe moæe povesti u odnos

vjere?

»ETVRTI KORAK: Stvarajte!Aktivnost: Pregledajte boæiÊne pjesme u pjesmarici traæeÊi izra-

ze o novozavjetnom odnosu s Bogom. Pozovite Ëlanove da podijelesvoja otkriÊa s drugima. Neka svatko objasni kako su za njih izrazikoje su odabrali primjer novozavjetnog odnosa.


Pouka 11 2.—9. rujna 2017.

Sloboda u Kristu


UËenik ÊeZnati: Raspraviti kako prava sloboda u Kristu spaπava i od lega-

lizma i od prevelike slobode.OsjeÊati: OsjeÊati dirljivu radost koju donosi sloboda u Kristu.»initi: Krenuti u nesebiËnu sluæbu koja se u onome koji je uje-

dinjen s Kristom raa iz vjere.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Prava sloboda

Kako nas vjera u Krista oslobaa? Od Ëega ili koga smo slobodni?©to smo pozvani Ëiniti sa svojom slobodom?Kako naπa sloboda u Kristu dovodi do “ispunjavanja” Zakona,

nasuprot “provoenju” Zakona?

II. OsjeÊati: Radosna slobodaKako naπa sloboda od ropstva grijeha, smrti i avla utjeËe na

naπ stav i odnose prema drugima?Kako izraæavamo svoju radost u naπem oboæavanju Onoga koji

nas je oslobodio i koji nas opunomoÊuje da æivimo æivot vjere?U kakvoj su vezi radost i vjera?

III. »initi: Aktivna slobodaAko smo istinski slobodni jer smo ujedinjeni s Kristom po vjeri,

kako se radost i ljubav koje proizlaze iz toga pokazuju u sluæbi bliæ-njima?

Kako se naπe djelo ljubavi koje proizlazi iz naπeg odnosa s Kri-stom razlikuje od djela Ëija je namjera da nam pribavi Kristovu na-klonost?

Saæetak: Sloboda roena od vjere u Krista oslobaa nas od rop-stva grijeha, smrti i avla. Slobodni smo izraziti svoju vjeru u Krista


radosnim sluæenjem iz ljubavi, Ëime ispunjavamo Zakon koji nam na-laæe da “ljubimo bliænje kao sebe.”

PRVI KORAK: Motivirajte!KljuËna misao za duhovni rast: Kristova ærtva nas oslobaa od

ropstva grijeha da bismo mogli slobodno izabrati Krista i Njegov stilæivljenja.

Simbol protukulture, Bob Dylan, je jadikovao: “Nekome Êeπ mo-rati sluæiti. To moæe biti avao ili Gospodin, ali nekome Êeπ moratisluæiti.” Dylanov osjeÊaj je ispravan. BuduÊi da “nitko ne moæe sluæitidvojici gospodara”, svatko sluæi jednome. KrπÊansku slobodu trebarazumjeti u ovome kontekstu. Nema “duhovne ©vicarske” — nekogneutralnog teritorija koji ne naginje ni lijevo ni desno. U velikoj borbimi smo na jednoj ili na drugoj strani. Izabrati ne izabrati znaËi iza-brati, uËiniti krivi izbor. Svojom smrÊu na kriæu Krist je utro put dabi cijeli svijet imao spasenje, slobodu i pobjedu u Njemu. No, ipakmoramo biti oprezni. Prvo, milijuni osloboenih robova se svojevoljnovratilo u ropstvo. Krist je otvorio zatvor, razdrmao zatvorska vrata isruπio zatvorske zidove, ali mnogi zatvorenici su ostali tamo svojomodlukom. Drugo, ostali su pobjegli, ali su ponijeli sa sobom nevidljivzatvor. Njihov se zatvor sastoji od sumnji, srama, straha i krivnje.Oni sluæe Bogu pokrenuti strahom, a ne ljubavlju. Oni sluæe ljutitomBogu Jonathana Edwardsa: “Bog koji te dræi iznad ponora pakla ivatre, poput nekog pauka ili odvratnog kukca, zapravo te mrzi i uæa-sno je ljutit.” (Clyde E. Fant, Jr. i William M. Pinson, Jr., 20 Centuriesof Great Preaching, str. 63) SreÊom, isto tako su milijuni prihvatilislobodu kupljenu po prevelikoj cijeni Kristovog æivota. Osloboenikrivnje, srama, muËnih sjeÊanja, ovisnosti i samouniπtavajuÊeg po-naπanja, oni uæivaju u izobilnom æivotu koji im daje njihov Stvoritelj.

Razmotrite: Kako napredujemo u posluπnosti iz ljubavi i kakose veselimo u pustolovini oduπevljene i milosrdne sluæbe Bogu?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Sloboda je za svijet istodobno njegov najveÊi

blagoslov i njegovo najveÊe prokletstvo. Sloboda se mora mjeriti re-zultatima. Kako se sloboda vjeæba? Sloboda oznaËava posebne pred-nosti ili prava koja proizlaze iz dræavljanstva. Od Ëega se, onda, sastojinebesko dræavljanstvo? Kako se dræavljanstvo i sloboda dobivaju iligube? Koja prava i obveze prate dræavljanstvo? Kako vjernik koristi


slobodu? ©to moæe vjernik uËiniti Ëime bi mogao ugroziti ili Ëak iz-gubiti svoje slobode? Kako krπÊani trebaju izbjegavati legalistiËku,strahom pokrenutu religiju kao i filozofiju prevelike slobode zvanu“sve prolazi”? Ta pitanja nisu samo toËke za raspravu, nego su kljuËnapitanja, temelj za emocionalnu stabilnost i izobilan æivot.

Biblijski komentarI. Narav krπÊanske slobode(Ponovite u razredu Rimljanima 6,6.12)

Æidovska religija je kroz stoljeÊa okorjela pod slojevima dobro-namjerne ljudske predaje. Osobinu dobronamjernosti ne smijemo pre-vidjeti da moderni vjernici ne bi ponovili iste pogreπke. Prva pogreπ-ka je πto su pogreπno procijenili odnos izmeu πtovatelja i zavjeta.Umjesto da oboæavaju Boga pokrenuti zahvalnoπÊu za otkupljenje istvaranje, ljudi su Ga πtovali na osnovi obveze i iz straha. Njihovarazmiπljanja nisu bila pogreπna, ali je bilo pogreπno tumaËenje. Onisu utvrdili da je narod napredovao kada god je æivio u skladu s BoæjimnaËelima. To su tumaËili kao boæansku plaÊu za prihvatljivu sluæbu.Razmiπljali su da Êe Bog povuÊi svoju naklonost kad god njihovasluæba postane neprihvatljiva, i uslijedit Êe kazna. Takvo miπljenje jeproizvelo legalistiËki sklop razmiπljanja i praksu koja je uniπtila sli-ku nebeskog Oca koji voli i æeli prisnu zajednicu sa svojom zemalj-skom djecom. Sluæbom se izbjegavala kazna ili dobivala nagrada. Slu-æba ispunjena ljubavlju iz srca kao zahvalnost za Boæju milosrdnudobrotu bila je veÊinom, ali ne i sasvim, nepoznata.

Pavlova poruka novoga zavjeta, koja slijedi Jeremijino drevno pro-roËanstvo o unutarnjoj poboænosti ukorijenjenoj na ljubavi, a ne nastrahu, predstavlja duhovno osloboenje za Pavlove suvremenike i krπ-Êane svih vremena. KrπÊanska sloboda ukljuËuje oslobaanje od ni-skih strasti, nasljednih sklonosti, svih vrsta kuπnji i, naravno, odposljedica popuπtanja tim strastima i sklonostima. Kristov Duh u na-ma oslobaa nas i od legalizma i od prevelike slobode.

Razmotrite: Kroz cijelu povijest ozbiljno se pokuπava propisatiljudsko ponaπanje kako bi se zadovoljilo Boga.

Najbolji primjer su bile farizejske odredbe o dræanju subote. Onesu bile dobronamjerne i u potpunosti prihvatljive kao pojedinaËni iz-razi poboænosti. Meutim, kad su ti osobni izbori o dopuπtenoj udalje-nosti hoda subotom i πtoπta drugo postali zakoni koji su ograniËava-li izbore drugih, odveli su u legalizam. ZnajuÊi da svako podruËje uæivotu vodi prema Bogu ili od Njega, neki dobronamjerni suvremeni


vjernici donijeli su zakone o odijevanju, hrani, odmoru i ostalim pod-ruËjima æivota. Kako bi krπÊani trebali reagirati na pokuπaje drugihkrπÊana da zakonom odrede njihovo ponaπanje? Kako mogu dobro-namjerni vjernici poπtovati svoja uvjerenja po savjesti, a da to ne po-kuπavaju nametnuti drugima? Zaπto bi netko donoπenjem zakona na-domjestio istraæivanje Pisma i povjerenje u silu Duha u nama? Kakobi usmjeravanje na neπto sporedno moglo πtetiti naπem duhovnomautoritetu kad Êe, u neko drugo vrijeme, nedvojbeno greπno ponaπa-nje zahtijevati obraËun i ispravak? Kako bi moglo tiho pokazivanjeprikladnog krπÊanskog ponaπanja i njeæna ljubav prema drugima imativiπe uËinka u predstavljanju naπih pogleda, umjesto da ih pokuπamoodrediti zakonom?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: KrπÊanska sloboda znaËi primiti novu narav

kojom ne pokreÊemo izvanjsko podvrgavanje ponaπanja, veÊ unutarnjupreobrazbu. Lanac na biciklu se priËvrsti na straænji lanËanik i izsrediπta preko æbica prenosi silu koja pokreÊe cijeli bicikl. Neπto kre-tanja se moæe postiÊi ako se guma okrene izvan okvira, ali to gibanjeje povrπinsko kad se usporedi sa silom koja se πiri iz lanËanika usredini. Civilna vlast snosi neπto odgovornosti za ureenje druπtvatako da istaknuta zla kao πto su nasilje, kraa i drugo ne prolazenenadzirano; no povijest je pokazala da je duhovna obnova bræa idjelotvornija promjenom ponaπanja od stavljanja u zatvor i kaænja-vanja. Sila Svetoga Duha koja se πiri iz potpuno predanog srca jedinaje stvarna ljudska nada za trajnu promjenu i opstanak.

Aktivnost: »itajte sljedeÊu usporedbu naglas i razmotrite dubljismisao, a to je da krπÊansku slobodu uËinimo stvarnom u iskustvuvjerniπtva.

Monolog zrakoplovaKonaËno su me pustili iz zemaljske πkole. Slobodan sam uzletjeti,

istraæivati i postiÊi svoju sudbinu. Kad govorimo o odrediπtima, slo-bodan sam iÊi bilo kamo. Kakva pustolovina! Pomislite: egzotiËna od-rediπta o kojima nisam nikada prije sanjao; istraæivati beskrajne ho-rizonte, okusiti izazovne sunËane zalaske u raju, letjeti po vanjskimgranicama poznate civilizacije. Kakve moguÊnosti! Moæda Êu za po-Ëetak pogledati Island. Naravno, regulatorna agencija preporuËa dru-gaËije zbog vulkanske erupcije. Neka komisija je odluËila da je opas-no, jer su raniji zrakoplovi zakazali zbog mikroskopske praπine u


vulkanskim oblacima. Moæda to govore samo da bi odvratili ljude odzabave. Gdje im je dokaz? Pa to su samo male Ëestice. Kakvu πtetumogu napraviti? Pa one priËe o tim malim Ëesticama koje se stvrdnui zaËepe motore; ali samo zato πto drugi zrakoplovi nisu uspjeli neznaËi nuæno da ja nisam dovoljno snaæan. A opet, zaπto riskirati?Moæda ima smisla Ëekati. Postoje deseci drugih uzbudljivih moguÊ-nosti. Moæda povjerenstvo doista zna πto priËa ovoga puta. Slobodnoputujem na Island, ali tu su joπ Newfoundland, Pirineji, Solomonskiotoci, pa Mediteran. Osim toga, moj proizvoaË je uloæio bezbroj satiza istraæivanje i razvoj da bi me proizveo. Ja sam stvarno slobodan.To znaËi da mogu birati.

ToËke za razgovor: Kad krπÊani koriste slobodu, kako trebajugledati na male Ëestice? Kako bezbriæno samopouzdanje moæe uz-rokovati katastrofu? Kako bi zahvalnost za Boæje ulaganje u vjernikautjecala na njegov/njezin stav prema koriπtenju slobode? Kako prou-Ëavanje primjera o slobodi u Bibliji moæe pomoÊi da donesemo koris-ne odluke?

»ETVRTI KORAK: Stvarajte!Samo za uËitelje: Usprkos onome πto su dobili u Kristu, oslobo-

eni Ëesto nekako radije pristaju uz onoga tko ih je zarobio, nego uzsvojega osloboditelja. KrπÊani trebaju djelovati suprotno toj izopa-Ëenosti, tako da postanu posrednici Neba, pokazujuÊi æivot pro-mijenjen boæanskom miloπÊu. Kad postanu primjer ispravno koriπte-ne slobode, vjernici pokazuju Boæju mudrost tako πto oslobaaju za-tvorenike, a ne proizvode robote koji Êe Ga πtovati.

Aktivnost: MoguÊnost A. Pozovite razred da napravi popis odlukakoje donose oni ili njihovi prijatelji, a mogu utjecati na njihovu du-hovnost. Dopustite im da otvoreno razmiπljaju o tome kako krivo upo-trijebljena sloboda moæe koËiti njihov rast na tim podruËjima.

MoguÊnost B. ProuËite boæiÊne pjesme u pjesmarici. Potraæite sveπto se odnosi na slobodu. Razgovarajte kako je Kristovo utjelovljenjeomoguÊilo duhovnu slobodu Njegovim sljedbenicima. ©to bi stihovipjesme mogli reÊi o tome kako si krπÊani prisvajaju slobode koje jeIsus kupio po tako visokoj cijeni?


Pouka 12 9.—16. rujna 2017.

Æivjeti po Duhu


UËenik ÊeZnati: Opisati πto znaËi æivjeti po Duhu.OsjeÊati: Osjetiti borbu kad se uhvatimo da nas vuËe naπa gre-

πna narav, iako teæimo za æivotom kojim upravlja Sveti Duh.»initi: OdluËiti æivjeti svakoga trenutka u skladu sa Svetim

Duhom.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Æivjeti po Duhu

Kako se osoba koja hodi po Duhu ponaπa?Kako se Duhom voena osoba odnosi prema Zakonu?Kako se “djela tijela” usporeuju s “plodom Duha”?Zaπto Pavao moæe reÊi da protiv ploda Duha nema Zakona?

II. OsjeÊati: Unutarnju duhovnu borbuZaπto postoji unutarnja borba izmeu naπih uroenih æelja da

sluæimo sebi i poticaja Duha, te kako se oslobaamo te borbe?Koji osjeÊaji proizlaze iz djelâ tijela i kako se mogu usporediti s

osjeÊajima i stavovima nabrojenima kao plod Duha?

III. »initi: Æivjeti u ljubavi©to moramo uËiniti da bismo razapeli svoju greπnu narav?Koje svjesne odluke donosimo od strane Svetog Duha protiv svoje

greπne naravi?Koje odluke jaËaju naπe greπne sklonosti?

Saæetak: Æivjeti po Duhu znaËi svakodnevno hoditi stazom kojupostavlja Sveti Duh. To zahtijeva svakodnevne odluke u skladu sa Sve-tim Duhom u svemu, a to izgladnjuje naπe greπno ja.


PRVI KORAK: Motivirajte!KljuËna misao za duhovni rast: Samo svakodnevna prisutnost

Svetoga Duha u nama osposobljava nas da æivimo æivotom Bogu naËast.

Æarulja nije niπta bez struje. Njezina namjena je rasvjetljavanje,ali bez energije ne moæe istisnuti mrak. Kad ukljuËimo æarulju, dogodise nekoliko jednostavnih stvari. Æarulja mora oËito biti ispravno spo-jena na izvor elektriËne energije. ElektriËni prekidaË mora biti uklju-Ëen. Vlakna u æaruljama sa æarnom niti ili plinovi u fluorescentnojcijevi moraju biti neoπteÊeni. SliËno je i s krπÊanima: kad god zasinu,dogodi se nekoliko jednostavnih stvari. KrπÊanin mora biti ispravnopovezan na duhovni izvor energije (Boga). Prekide u tijeku energije(primjerice, prekidaËe) treba odbaciti, πto znaËi da greπne sklonosti iuobiËajene mane treba bez odlaganja predati boæanskom nadzoru.Unutarnje poπtenje krπÊanskog æivota mora takoer biti netaknuto.Najmanje pukotine u fluorescentnoj cijevi ili najmanji prekid æarnenîti moæe uniπtiti sposobnost æarulje za rasvjetu. Male pukotine (upi-tan govor, nedostatak tjelesne discipline [primjerice proædrljivost, pi-janstvo, lijenost], prostaËke πale, pohlepnost, neobuzdani temperamenti mnoπtvo sliËnih znaËajki) uniπtit Êe krπÊansku uËinkovitost. Ukra-tko, glavni uvjeti za duhovnu uËinkovitost su moralno poπtenje i du-hovna snaga. Kad god jednoga nema, duhovno svjetlo ne gori. NekiËlanovi crkve sluæe kao primjer uzviπenih mjerila i oËitog poπtenja,ali ne proizvode duhovno svjetlo jer ne postoji veza s Bogom. DrugiËlanovi naglaπavaju nadnaravne susrete s Bogom, ali im nedostajemoralne besprijekornosti. Ponovno nema svjetla. No, kad god sila Sve-toga Duha zahvati moralno cjelovit æivot, okolina je osvijetljena. Osimsamoga Boga, moralni, Duhom ispunjeni vjernici su najveÊa potrebadanaπnjega svijeta.

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Za Pavla je hoditi po Duhu suprotno od udovo-

ljavanja æeljama tijela. U mnogim Pavlovim poslanicama slike tijela iDuha nastupaju jedna protiv druge. Neki su krivo razumjeli Pavlovenamjere. Asketi su krivo protumaËili ovo pisanje da bi osudili svakopodruËje tjelesnog postojanja. Mnogi redovniËki pokreti su utemelje-ni na ovoj sumnji u tijelo ili ljudsku tjelesnu narav. Pojavila su sedva jednako neugodna glediπta. RedovniËki pokreti su se zalagali zato da je samo tijelo nepopravljivo zlo, i mora se negirati, kaænjavati,liπiti svega i na druge naËine poniæavati da bi se postigla pravednost.


Prehrana, spolnost i ostali uobiËajeni uæici su se odbacivali kao po-niæavanje tijela i pomagala pokvarenosti. Njihovi najjaËi protivnici sunauËavali da, buduÊi da je tijelo izvan otkupljenja, briga o tijelu jebespotrebna. Zato su proædrljivost, pijanstvo, lijenost i razliËite spol-ne nastranosti smatrane prihvatljivima jer je vaæna samo duπa, a netijelo.

Nijedna krajnost nije ispravna. Bog je tijelo i duh stvorio savrπe-nima; stoga, ni jedno nije samo po sebi zlo. Grijeh je nastupio i po-kvario svako podruËje ljudskog postojanja. Boæansko otkupljenje nijesamo duhovno, nego takoer tjelesno i duπevno.

Biblijski komentarI. KrπÊaninova borba(Ponovite u razredu GalaÊanima 5,17 i Rimljanima 7,14-24)

Ono Ëime Bog otkupljuje naπ pokvareni ljudski duh i tijelo jeSveti Duh. U Poslanici Rimljanima 8. poglavlju Pavao opisuje djelo-vanje Boæjega Duha u ljudskom æivotu. Boæji Duh ispunjava kroz ljud-ske slabosti ono πto Zakon nikada ne bi mogao postiÊi. Svakodnevnobijesne bitke u ljudskim duπama izmeu tijela, koje je simbol samo-uniπtavajuÊih æelja i sklonosti; i duha, koji predstavlja sve πto je Boguloæio da bi oslobodio zarobljenog pojedinca. Zakon — izvanjskouËvrπÊivanje druπtvenih mjerila za oËuvanje æivota — Êe uvijek bitipotreban da ograniËi pojedince koji æive sebiËno i zadovoljavaju svakuljudsku æelju bez obzira kako svojim djelima utjeËu na druge. Pa ipak,ograniËavanje sebiËnosti ne bi trebalo nikada izjednaËiti sa stvara-njem pravednosti.

VeÊina religija se ovdje razilazi s krπÊanstvom. VeÊina religija sumehanizmi za ograniËavanje zla koji koriste kaznu da bi postigli dru-πtveni sklad. Pravda se postiæe smirivanjem boæanstva provoenjemdruπtvenih pravila. Naæalost, legalistiËko izraæavanje krπÊanstva ideistim putom. Pravo krπÊanstvo, meutim, smatra da pravila nemajumoÊ promijeniti pobunjeno ljudsko srce. Samo razumno poπtovanjeBoæje ljubavi i njezinog najveÊeg iskazivanja na Golgoti moæe djelo-tvorno promijeniti okrenutost sebi u okrenutost prema Bogu.

Ljudska biÊa su ipak bespomoÊna protiv uroene sebiËnosti. Ob-razovanje, kulturni razvoj i moralni odgoj mogu zauzdati, ali neÊenikada izlijeËiti pobunjeni duh. Tako je Boæji protulijek bila infuzijaSvetoga Duha kod onih koji su iskreno poæeljeli duhovnu promjenu.Samo je Sveti Duh koji prebiva u nama dostatan da nadvlada uroe-nu sebiËnost. Pavao je shvatio da se sebiËnost ne predaje lako. Dokse borba nije mogla rijeπiti usredotoËavanjem na ponaπanje, sukob


se mogao rijeπiti bezuvjetnom predajom srca Bogu. Kad se jednom upotpunosti predamo, Bog moæe rijeπiti unutarnjim nadzorom πto iz-vanjski nadzor ne bi nikada mogao postiÊi. Nema zamjene za prisu-tnost Svetoga Duha — niti Ëovjekoljublje, niti uzorno graanstvo, nitisluæenje zajednici niti muËenje samoga sebe. Ljudska pravda su samo“haljine okaljane” (Izaija 64,6). ©to je vaænije, takva samopravednostnije samo nedjelotvorna; ona ne zadovoljava. Osobno zadovoljstvo nedolazi od prisile, nego od ozbiljne æelje da æivite pravedno i onda,Boæjom veliËanstvenom miloπÊu, tako Ëinite.

Razmotrite: Kad vjernici shvate svoje nedostatke, kako bi trebalizapoËeti pozitivnu promjenu? ©to je Nebo osiguralo onima koji iskrenoæele pravednost? Kako se moæe smanjiti jaËina duhovne borbe? ©tose u vjernikovom æivotu uklanja kako se on sve viπe ispunjava SvetimDuhom? Kako bi krπÊani trebali izbjegavati biti u kuπnji da usredo-toËe svoje snage na promjenu ponaπanja, kad bi najdjelotvornija stra-tegija bila omoguÊiti osvajanje naπeg æivota Svetim Duhom?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Pavao opisuje devet vrlina poznatih kao plod

Duha, koje pokazuju djelovanje Duha u predanom æivotu. Kao πto seprirodni plod stvara unutarnjim zbivanjima u biljci koja pretvara hra-njive sastojke iz tla i zraka u slasno groæe, jagode i mango, tako sei duhovni plod stvara radom Duha u ljudskom srcu. Pokusi su uspje-πno preslikali okus i oblik razliËitog voÊa paæljivom analizom njihovekemijske strukture, a izvana slaganjem njihovih razliËitih dijelova.Te stvari sliËne voÊu nisu nikada reproducirale same sebe. UmjetniminaËicama nedostaje neπto bitno: æivot! Izvana sloæena moralnost imaneπto sliËnosti izvornom karakteru, ali ostaje bez æivota, nesposobnada se reproducira. Samo unutra stvoreni duhovni rod traje zauvijek idonosi plod. Tako pravednost izaziva pravednost, ljubaznost potiËeljubaznost, njeænost stvara njeænost, i sliËno.

Aktivnost: Donesite u razred umjetno voÊe visoke kvalitete —takvo kakvo bi mogli zamijeniti za pravo. Donesite pravo voÊe jedna-ko umjetnom voÊu koje ste odabrali. Napunite posudu s obje vrstevoÊa. Posuda mora biti takva da uËenici mogu vidjeti voÊe iz daljine.Prozirne posude su idealne. Stavite posudu na mjestu sastanka naodreenoj udaljenosti od mjesta sjedenja uËenika. »itajte Matej 7,16.Ako nemate takvih predmeta, zamolite razred da usporede umjetnovoÊe sa stvarnim voÊem, da opiπu razlike, a zatim Ëitaju tekst iz Bib-lije i odgovore na pitanja koja slijede.


Pitanja za razmiπljanje:Kako se umjetno voÊe moæe rapoznati od izvornog? Bi li raspo-

znavanje bilo lakπe kad bi posuda s voÊem bila bliæe? Koje metodebismo mogli upotrijebiti da odstranimo sumnju koje je koje? Bi liugriz u voÊe rijeπio pitanje? Kako mogu vjernici razaznati pravi du-hovni rod u drugima? U sebi samima? Kako mogu teπke okolnosti ikuπnje odrediti razliku izmeu pravog duhovnog roda i moralno vrlosliËnog? Kako vjernici mogu biti sigurni da je njihov duhovni rodvjerodostojan? Kako krπÊani umnoæavaju svoj duhovni rod?

»ETVRTI KORAK: Stvarajte!Samo za uËitelje: NajjaËi krπÊanin skuplja snagu iz ohrabrenja

svojih suvjernika. Novi vjernici su u joπ veÊoj potrebi. Prepoznati pre-obraæavajuÊu silu Svetoga Duha u æivotu naπih poznanika i biti imza to zahvalan moæe jako ohrabriti u nastavku rasta. Zapamtite, pre-poznati je samo prva faza; mora uslijediti izraæavanje tog prepozna-vanja.

Aktivnost: Skupite prigodne Ëestitke ili neki privlaËni materijalza pisanje. Ako toga nemate, bit Êe dobar bilo kakav papir. Podijeliteih Ëlanovima razreda i potaknite da napiπu neπto ohrabrujuÊe nekomeËiji æivot je njima bio blagoslov. Prepoznajte posebno duhovno obiljeæjekoje se moæe povezati s odreenim biblijskim retkom. U naπoj poucisu istaknuta dva popisa boæanskih obiljeæja (GalaÊanima 5 i 2. Petrova1). Primljeni blagoslov je mogao doÊi iz druge ruke. Primjerice, porukase moæe uputiti nekome tko je doveo roditelje toga Ëlana razredaKristu i tako neizravno doprinio njegovom/njezinom duhovnomnapretku. Kaæite kako je taj blagoslov utjecao osobno na tog Ëlanarazreda kao i na ostale Ëlanove obitelji ili prijatelje. Kaæite takoerkako je Krist upotrijebio vaπ æivot na blagoslov drugima. (Na nekinaËin se to moæe opisati kao plan boæanske marketinπke piramide:gornji u lancu primaju kredit za duhovni utjecaj donjih u lancu!)Moæete nabaviti adrese tako da poruke ostavljene kod vas moæeteposlati poπtom ili neka ih Ëlanovi razreda sami poπalju.


Pouka 13 16.—23. rujna 2017.

Evanelje i crkva


UËenik ÊeZnati: Ponoviti naËine na koje nas æivot u Kristu i kroz Krista

uËi kako se odnositi prema drugima.OsjeÊati: Osjetiti opasnosti koje nosi duhovni ponos, osobito za

krπÊane koji vjeruju da su sigurni od kuπnji.»initi: Ljubiti svoje bliænje kao πto se brinemo o sebi i tako

ispunjavati Kristov zakon.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: »initi dobro

Kako se krπÊani trebaju odnositi prema svojoj braÊi i sestramakoji su posrnuli?

Zaπto je posebno vaæno postupati s onima koji su optereÊeni ona-ko kako bismo htjeli da se postupa s nama?

II. OsjeÊati: Duhovni ponosZaπto je duhovni ponos tako opasan za krπÊane?Kako se moæemo Ëuvati ravnoduπnog, hladnog i kritiËkog duha?Zaπto je vaæno razumsko samoispitivanje i vrednovanje?Koji biblijski primjeri pokazuju opasnosti prevelikog miπljenja o

naπim vlastitim sposobnostima?

III. »initi: Kristov zakonKako ljubav prema bliænjima ispunjava Zakon?Gdje se pojavljuju najveÊi izazovi kad nosimo terete jedan drugo-

ga?Kojim Ëlanovima obitelji trebamo sluæiti na taj naËin?Koje spolne, rasne, plemenske ili klasne predrasude imamo i tre-

bamo iskorijeniti?


Saæetak: Kad se Kristov zakon ispunjava u naπem æivotu, mi sebrinemo za one koji su pali i koji su optereÊeni. Prepoznajemo svojevlastite slabosti i ponizno se podvrgavamo svakom znaku istine kakone bismo postali duhovno ponosni i slijepi.

PRVI KORAK: Motivirajte!KljuËna misao za duhovni rast: Bog je odredio da crkva bude

Njegov preobraæavajuÊi predstavnik na Zemlji.SvemoguÊi Spasitelj je mogao zaobiÊi ËovjeËanstvo kad je doπao

po izgubljeni svijet. Kako bi greπni, slabi, kolebljivi ljudi mogli do-prinijeti ovom plemenitom pothvatu? Otposlati mnoπtvo bezgreπnihanela, pokrenuti vjerna stvorenja iz drugih galaksija ili koristiti bo-æanske daljinske upravljaËe: svemoguÊi, sveznajuÊi Stvoritelj svemiraimao je ove i tisuÊe drugih moguÊnosti na raspolaganju. Pa ipak, Onje ukljuËio druπtvo spaπenih pojedinaca, crkvu, u tu svrhu.

U izraæavanju te istine treba pokazati oprez. Crkva ima prednosti priliku πiriti i prikazati evanelje palom ËovjeËanstvu. Meutim, ovasveta odgovornost nema pravo vlasniπtva. Ljudi ne posjeduju pravouvjetovanja i ne mogu uskratiti pristup Bogu. Sveti Duh je Boæji glavnisijaË milosti uz crkvu, pod pretpostavkom da crkva u tome surauje.Umjesto da osporava pristup Bogu, zadatak crkve je da ga proπiri.Kakve li veliËanstvene prilike! Crkva radi ruku pod ruku s Bogom uevangeliziranju i njezi palih ljudskih biÊa. Unutar ove zajedniceboæanskog podrijetla i odreenja stalno se dogaaju Ëudesne promjenei obnove. Promijenjeni æivoti, obnovljeni odnosi, savjest osloboenakrivnje i duhovna podrπka samo su dio dobrobiti koje uæivamopripajanjem Boæjoj crkvi.

PoËetna aktivnost: Svaki novi poËetak donosi obnovljenu nadu.Nove prilike, povezane s oslobaanjem od proπlih propusta ipogreπaka, Ëine svaki poËetak dogaajem koji se æeljno oËekuje i Ëakslavi. Podijelite Ëlanke iz tiskanih medija, skinute radio emisije i/ilidruge informacije o poËecima prikupljene iz tekuÊih izvora. Razgo-varajte zaπto planovi neËega novoga pobuuju opÊe zanimanje i velikaoËekivanja. Usporedite ulogu crkve u usmjeravanju ljudi premaGospodinu koji daje oproπtenje prijaπnjih pogreπaka i priliku da po-mireni i oËiπÊeni krenemo ispoËetka.


DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Sveto pismo objavljuje slobodu zarobljenima,

osloboenje od osude i slobodu od prevladavajuÊih sklonosti. Ovo jenebeski najuzviπeniji posao. Isus je na Golgoti ærtvovao sve, a zatimovlastio svoje predstavnike (crkvu), ojaËanu svojim Duhom da rasvijetlipomraËeni planet duhovnom nadom. Ta nada sadræi oprost svakogprijestupa, osloboenje od svake kuπnje koju moæete zamisliti i sveveÊu prisnost s Bogom po kojem se naπ æivot stalno mijenja i obnavlja.Vjernici nalaze smisao u tome da ohrabruju nove vjernike, potiËu po-uzdanje koje sazrijeva samo kada se s preprekama uspjeπno suoËi-mo i nadvladamo ih.

Biblijski komentarI. Vratiti posrnule(Ponovite u razredu GalaÊanima 6,1 i Matej 18,15-17)

Trajni cilj crkve je obnova, a ne osuda. Mnogi razumijevaju cr-kvenu disciplinu kao kaznu. Dobronamjerni Ëlanovi, u æelji da zaπti-te crkveni ugled, izjavljuju da se grijeh treba odvojiti kako bi se iz-bjegla zaraza. To je vrlo opasan pristup. Vjerski voe Kristovog vre-mena æudjeli su da osude preljubnicu u Ivanu 8. No, jesu li oni samibili bez grijeha? Nisu li trebali oproπtenje? Zar nije bilo nikakve osudeza njihovo licemjerje? Moæda zamisao zaπtite crkvenog ugleda trebaponovno preispitati. Usporedite to s radom neke bolnice. Bolnice po-stoje s ciljem tjelesnog lijeËenja i obnove. Napuπta li svaki pacijentbolnicu æiv? OËito ne. Poniπtava li prisutnost povremenih nesretnihsluËajeva vaænost i namjenu bolnice? Bi li vaπa zajednica izjavila datreba zatvoriti mjesnu bolnicu jer je izgubila pacijenta? Bi li bolnicetrebale ograniËiti svoje usluge na one s obiËnom prehladom i drugimlako izljeËivim bolestima kako bi poboljπale svoja izvjeπÊa i saËuvaleugled, odbijajuÊi pacijente s traumom, ærtve raka i ostale teπke slu-Ëajeve? Umjesto da odbace teπke sluËajeve, lijeËnici snaæno prionuna njih, istraæuju nove metodologije i tehnike za djelotvorno lijeËenje.Bolest se prouËava do sitnica, razvijaju se nove terapije i juËeraπnjesmrtne bolesti postaju danaπnji Ëudesni skokovi naprijed.

Moæda oni koji rade s duhovnom boleπÊu trebaju prihvatiti sliËanstav. Tako bi disciplina postala otkupljenje, a ne kazna, a crkveniugled bi poËivao na suÊuti i snaænoj kreativnosti u borbi vjernikaprotiv bolesti grijeha. KrπÊani bi se trebali silno boriti protiv grijeha,a ne protiv greπnika. Neki Êe oËito biti izgubljeni. Ali, budu li crkvepoËele ograniËavati svoju sluæbu na dobre graane da bi poboljπale


svoju stopu uspjeha, njihovo djelovanje Êe dokazati da su zaboravilesvoju svrhu. Disciplina se, kako je Pavao rabi, odnosi na odgajanje upravednosti. To je niz djela i postupanja Ëiji je cilj stvoriti prisnijiodnos s Bogom. Daleko od toga da kaænjava, Pavlova disciplina ob-navlja i djeluje pozitivno. Kao dobro uigrane trijaæne jedinice, crkvepostaju centri za suradnju i odgovornost u dostizanju zajedniËkogcilja: lijeËenje grijehom ranjenog srca Boæjom æivotodavnom ljubav-lju.

Razmotrite: Koje osobine trebaju imati oni koji preuzmu posaoposjeÊivanja otpadnika? Kako se Isus odnosio prema posrnulima? Ka-ko krπÊani mogu osigurati sebe od kuπnji od kojih æele spasiti posr-nule? ©to znaËi nositi bremena jedan drugoga?

II. Sjetva i æetva(Ponovite u razredu GalaÊanima 6,6-10)

U kontekstu noπenja neËijeg bremena ili odgovornosti, Pavao jeistaknuo odgovornost podupiranja uËitelja koji su propovijedali zdra-vu nauku. KoristeÊi jezik poslovica poznat njegovim Ëitateljima, na-loæio im je da dobro uloæe, jer oni koji oËekuju bogatu æetvu, morajuobilno sijati. Iako se neposredni kontekst odnosi na materijalnu po-drπku uËitelja, tekst ima Ëak i πiru duhovnu primjenu. Duhovno po-stignuÊe je razmjerno duhovnom ulaganju. Oni koji æele veÊu duhov-nu snagu, moraju duhovno vjeæbati i izbjegavati duhovnu brzu hranu.Malo ulaganje jednako je malom napretku. Duhovni profit nastaje izulaganja vremena u ono πto je duhovno.

Razmotrite: Kad god vjernikovim æivotom prevladavaju svjetovnimediji — televizija, radio, internet i tako dalje — kako mogu oËeki-vati znaËajan duhovni napredak? ©to treba prevladavati u krπÊanino-vom vremenu, æeli li on/ona prisnu zajednicu s Bogom? Kako krπÊanimogu duhovno ulagati sebe u druge, naroËito u one koji joπ nisuvjernici?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Oni koji se brinu za svoju financijsku bu-

duÊnost razumiju vrijednost planiranja ulaganja i spremni su potroπitiznaËajna financijska sredstva kako bi poveÊali povrat svojega ulaga-nja. Naæalost, crkve Ëesto postupaju neplanski u poslu koji je dalekovaæniji od financija. Kristova ærtva je bila svakako vrjednija od ukup-ne svjetske monetarne vrijednosti; pa ipak, vjernici viπe nasumce nego


s namjerom prilaze ulaganju u æivote nevjernika. Kroz sljedeÊu vjeæbunastojte razviti planiranje duhovnog ulaganja koje Êe doprijeti do du-hovno odlutalih duπa u vaπoj zajednici.

Aktivnost: Napravite deset kartica. Na svakoj kartici naveditesredstvo kojim crkva moæe promijeniti druπtvo. UsredotoËite se nametode koje je vaπa crkva koristila ili one koje imaju najviπe izgledau vaπoj zajednici. Neka vjernici podiæu kartice nasumce. Trebaju pro-Ëitati karticu i svojim rijeËima iznijeti kako je razumiju. Neka vrednujudjelotvornost tog sredstva u radu crkve na duhovnoj promjeni koristeÊibrojËanu vrijednost od 0 do 10 (10 za najveÊu, a 0 za potpunu ne-djelotvornost). Vjernici trebaju opravdati svoje vrednovanje tako daiznesu svoje razmiπljanje cijelom razredu koji bi trebao zauzvrat datisvoje vienje.

Prikupite glavne toËke i napravite profil onih znaËajki koje Êenajbolje pripremiti crkvu za njezin zadatak duhovne promjene. Popisne bi trebalo ograniËiti na izbor aktivnosti i pristupa koji slijedi. Is-koristite πto je prikladno, a ostatak ispustite.

Popis: 1. dijeliti literaturu, 2. djeËji ljetni teËajevi, 3. Ëuvati sta-rije, 4. pozivati susjede na evangelizacije, 5. posjeÊivati zatvorenike,6. posjeÊivati nepokretne, 7. trenirati neki sport s djecom, 8. propo-vijedati na trgovima, 9. propovijedati od vrata do vrata, 10. dræati zdrav-stvena predavanja, 11. prikupljati odjeÊu i osnovne potrepπtine zasiromaπne i potrebite, 12. oprostiti suvjerniku izgovorene neljubaznerijeËi, 13. popraviti djeËju odjeÊu, 14. povesti dijete samohranog ro-ditelja na izlet, 15. govoriti susjedima o svetkovanju subote.

»ETVRTI KORAK: Stvarajte!Samo za uËitelje: Iako su planiranje i odbori vrijedno orue,

crkva nije nikada promijenila neËiji æivot na sastanku odbora (nikadne reci nikad, no razumijete bît). Samo govoriti o prebraæavajuÊoj silievanelja (kao u raspravi u subotnjoj πkoli) znaËi malo u ispunjavanjunaloga evanelja. Izazovite svoj razred da izae izvan zidova, na ulicei uËini promjenu na one naËine za koje je Bog jedinstveno opremiovaπ razred.

Aktivnost: Tijekom zadnjeg dijela subotnje πkole razvijte planrada za neku potrebu u zajednici za koju se razred obveæe da Êe jeprovesti. Postavite stvarne datume, vrijeme i rokove za dovrπenje ra-zliËitih razdoblja vaπeg pothvata.


Pouka 14 23.—30. rujna 2017.

Ponositi se kriæem


UËenik ÊeZnati: Razmotriti Pavlove zavrπne komentare GalaÊanima koji

otkrivaju njegovo srce puno æara za evanelje i crkvu.OsjeÊati: SuosjeÊati s Pavlovom dubokom brigom o duhovnom

stanju GalaÊana i njihovom odnosu prema njemu i laænim uËiteljima.»initi: Ponositi se samo kriæem kao srediπtem naπeg æivota i

poslanja.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Velika slova

Kako se zavrπetak Pavlove Poslanice GalaÊanima razlikuje odzavrπetaka njegovih mnogih drugih poslanica?

Koja tema se najviπe istiËe u poslanici, na koju se vraÊa u zavr-πetku?

»ime se Pavao jedino ponosi i kako je patio zbog svog æara?

II. OsjeÊati: Nezainteresiran za ostavljanje dojmaDa je Pavao bio zainteresiran za ostavljanje dobrog dojma na

crkvu, u Ëemu bi njegov zavrπetak bio drugaËiji?Koji se snaæni osjeÊaji vide u njegovom zavrπetku?Kako je spominjanje njegove osobne ærtve i oæiljaka njegove

poslaniËke sluæbe na njegovom tijelu moglo dirnuti srca GalaÊana?

III. »initi: Naπ jedini ponosKoja je temeljna pobuda naπega æivota?»ime smo se skloni ponositi?U Ëemu bi naπ æivot bio drugaËiji da se ponosimo samo kriæem?

Saæetak: Pavao zavrπava svoju Poslanicu GalaÊanima snaænimosobnim pozivom odbacujuÊi svaku izvanjsku odanost tradiciji i dræeÊise samo kriæa kao razloga svojega æivota i sluæbe po svaku cijenu.


PRVI KORAK: Motivirajte!KljuËna misao za duhovni rast: Iskreni vjernici se ne ponose

svojim postignuÊima, nego samo Kristovom ærtvom za njih.Razlika izmeu izvornoga krπÊanstva i religije koja sluæi sama

sebi ponekad je vrlo malena. Ali ako izgled stavimo na stranu, razlikaje velika. KrπÊanstvo se ponosi samo Kristom. Religija koja sluæi sebigovori oduπevljeno o Kristu i crkvenim postignuÊima. Ljudi, ponekadËak i propovjednici, moraju biti oprezni s ponosom zbog svojih du-hovnih postignuÊa, naroËito u usporedbi s drugima koji moæda nisu,bar na povrπini, tako “uspjeπni”.Samo jedna usporedba je, ipak, vrijed-na spomena: Krist nasuprot ËovjeËanstvu. Tu stvarno nema usporedbe.Najistaknutije djelo, najrjeËitiji govor, najobrazovaniji akademici,najdotjeranija uprava jednaka je smeÊu bez Krista.

Neizravno suprotstavljajuÊi svoj duhovni pristup samouzvisuju-Êem pristupu svojih protivnika, Pavao objavljuje da je njegov jediniponos Krist. PriznajuÊi da samo Krist stvara poslanje i jamËi njegovuspjeh, Pavao potvruje da je ljudski trud bez Krista niπta. Krist jepoËetak. Krist je zavrπetak. Krist je sve.

PoËetna aktivnost: Kupite jeftinu figuricu u nekom trgovini sjeftinom robom. Tijekom pouke oprezno obojite figuricu. Razgovarajtekako je boja utjecala na oblik figurice (niπta se ne mijenja). Dok seboja suπi, poprskajte figuricu sjajilom. Razgovarajte kako je sjajiloutjecalo na oblik (opet se niπta ne dogodi). Ako nemate sve πto jepotrebno za ovu aktivnost, opiπite aktivnost svojim rijeËima, nagla-πavajuÊi sljedeÊe toËke: bît ili osnovni oblik figurice ostaje nepromi-jenjen; stoga svako priznanje boji i sjajilu mora biti drugorazrednojer oni ne bi imali oblik bez figurice. KrπÊani su boja i sjajilo, aliKrist je bît i zato zasluæuje potpunu slavu. Pitajte: Zaπto su vjerniciniπta bez figurice Krista koji oblikuje i daje æivot poslanju crkve?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Starozavjetno razumijevanje slave dolazi od

zamisli teæine. Suvremeni jezici odraæavaju ovakvo razumijevanje. Nekislang ponekad naziva kriminalne voe heavies (teπki). Druga frazakaæe:“Daj tome teæinu”, πto znaËi, kao i kod fraze u slangu, utjecaj,vaænost, cijenjen druπtveni poloæaj i πiroki autoritet. Novi zavjet koristitaj izraz prije svega za naπeg nebeskog Oca i Isusa Krista, a samo usekundarnom smislu za ljude (Luka 12,27 i Ivan 7,18). Slava, autoritet,savrπenstvo — to znaËi “teæina” — pripada Bogu. Za usporedbu, ljud-ska su najplemenitija postignuÊa prljava.


Biblijski komentarI. Ponositi se kriæem

Pavao se ponosio trpljenjem i sramotom koju predstavlja kriæ.Najprezreniji kriminalci su u ono doba bili razapeti. Sramotnije smrtinije bilo. Da je Pavao bio puËanin, izopÊenik, neobrazovan ili religijskiprezren, mogli bismo razumjeti njegovo poistovjeÊivanje s razapinja-njem. Lako je razumjeti zaπto osobe odgojene u siromaπtvu postanurevolucionari i teroristi; ali Pavlovo poistovjeÊivanje s razapinjanjemse protivi razumu. Njegovo osobno svjedoËanstvo bilo je: “Iako bihse ja mogao i u tijelo pouzdati. Ako tko drugi misli da ima razloga utijelo se uzdati, ja ih imam joπ viπe: obrezan sam osmi dan, iz rodaIzraelova, iz plemena Benjaminova, Hebrej od Hebreja; po Zakonu,farizej; po revnosti, progonitelj Crkve; po pravednosti koja dolazi odZakona, besprijekoran. Ali sve to πto mi je bilo vrijedno, izgubilo jeu mojoj cijeni vrijednost za me zbog Krista. ©toviπe, sve sada gubi umojoj cijeni svoju vrijednost zbog najveÊe prednosti: spoznaje KristaIsusa, moga Gospodina. Radi njega sam sve ærtvovao, i sve smatramblatom, da Krista dobijem.” (Filipljanima 3,4-8)

Pavao je bio najupuÊenija osoba koja je posjedovala najdojmlji-vije vjerske, obrazovne i druπtvene preporuke. Meutim, Pavlov ponosnije postao nitko drugi nego sâm Krist. Njegovo pisanje pokazuje iz-vanrednu dosljednost oko te toËke. Poslanica GalaÊanima, napisanarano u Pavlovoj sluæbi, uzvikuje da je Pavlova slava samo u kriæu.Poslanica Filipljanima, napisana tijekom njegovog kasnijeg zatoËeni-πtva, kaæe isto. Pavao, pisac viπe od dvanaest novozavjetnih posla-nica, najslavniji krπÊanski misionar prvog stoljeÊa, tvorac novozavjetneteologije, smatrao je sva svoja postignuÊa blatom ne traæeÊi slavu zasebe, nego sve za Isusa.

Razmotrite: Kad god krπÊani iznose svoja osvjedoËenja, usredoto-Ëuju li se time viπe na sebe, ili na Kristovo djelo?

Zaπto je razapinjanje samoga sebe tako teπko? Koje opasnostisu prisutne kod naglaπavanja samopoπtovanja? Odakle trebaju krπ-Êani crpsti osjeÊaj vrijednosti?

II. Novo stvorenje(Ponovite s razredom GalaÊanima 5,2-4)

Naæalost, odreene krπÊanske teologije izjednaËavaju obraÊenjesa zamjenom naljepnice na staklenki, umjesto sa zamjenom sadræaja.Spasenje postaje sudska nagodba kojom se uvodi novi status. Meu-tim, biblijsko krπÊanstvo objavljuje da se sadræaj æivota mora podvrg-


nuti promjeni. Kad god se vlasniπtvo prebacuje sa Sotone na Krista,zapoËinje postupak koji Êe do zavrπetka donijeti revoluciju u æivotpojedinca. Iako taj postupak ukljuËuje vjernikovu suradnju, jer po-sveÊenje se nikada ne nameÊe, nego se prihvaÊa voljom, krπÊani nebi nikada trebali smatrati da su mjerodavni njihovi napori. Kipovi nemogu uzviknuti: “Pogledajte πto sam napravio od sebe!” Kipovi se nemogu sami stvoriti, kao πto se ni krπÊani ne mogu sami promijeniti.Jeremija postavlja retoriËko pitanje: “Moæe li Etiopljanin promijenitikoæu svoju? Ili leopard krzno svoje?” (Vidi Jeremija 13,23) OËito seoba zavjeta slaæu da vjernici postaju nova stvorenja boæanskom milo-πÊu, a ne svojom voljom i povrπnim izvanjskim promjenama.

Razmotrite: BuduÊi da se krπÊani ne mogu promijeniti sami, pre-ma kojem cilju bi trebali upregnuti svoje vjerske snage i zaπto? BuduÊida prouËavanje Biblije i molitva nisu u osnovi mjerodavni, zaπto krπ-Êani trebaju prouËavati i moliti se?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Sportski poslodavci mjere brzinu, upornost i

snagu. Briga oko mjerenja, dokazivanja i opravdavanja sebe Ëesto stva-ra nevienu psiholoπku πtetu. »ovjeËanstvo oËajno treba bezuvjetnoprihvaÊanje koje nudi samo Krist.

Pitanja za razmiπljanje:• Je li Bog viπe zainteresiran da dobije talent ili da stvori odnose?

Objasnite.• Kad se pribliæimo Bogu, πto trebamo donijeti?

»ETVRTI KORAK: Stvarajte!Samo za uËitelje: Ljudi promatraju izvanjski izgled. Bog razma-

tra srce. Na poËetku novog tromjeseËja mnogi Êe donijeti odluke oponaπanju koje æele promijeniti. Neke smo veÊ prekrπili! No, Bog æelipristup srcu. Kad jednom Krist ue u ljudsko srce, navike, æivotnistil, pogledi i ponaπanje se automatski promijene. SebiËne brige zami-jenjene su kraljevskim uputama. Respektabilnost, ili vanjski izgled,moæe postojati bez pravog poπtenja, koje nastaje unutarnjom promje-nom, ali Bog nije zadivljen izgledom.


www.adventisti.hrwww.znaci-vremena.com

Protestantski svijet priprema se za obiljeæavanje petsto-

te obljetnice poËetka protestantske reformacije, kad je

Martin Luther, voen Duhom Svetim, milijunima ljudi pri-

bliæio kljuËne biblijske istine koje su dugo bile skrivene

zbog viπestoljetnog utjecaja praznovjerja i predaja.

Dok je Ëitao Poslanicu GalaÊanima, Martin Luther je bio

ganut slavnom Radosnom vijeπÊu o opravdanju vjerom, uz-

viπenom istinom koja je pokrenula protestantsku refor-

maciju, koja je milijune ljudi oslobodila od viπestoljetnih

teoloπkih i crkvenih zabluda. Ono πto je proËitao u ovoj

knjizi promijenilo je Luthera i svijet viπe nikada nije bio

isti

AdventistiËki krπÊani, mnogo stoljeÊa nakon Luthera,

takoer mnogo duguju Poslanici GalaÊanima. ProuËavaju-

Êi ovu biblijsku knjigu, E. J. Waggoner i A. T. Jones po-

mogli su Crkvi adventista sedmoga dana 80-ih i 90-ih go-

dina devetnaestog stoljeÊa da ponovno otkriju istinu o op-

ravdanju vjerom.

evanðelje u poslanici galaæanima - adventisti …...duhom svetim, milijunima ljudi pribliæio...

Documents