evropski "vetrovi" za makedonskata biznis klima

4
Pokroviteli/Patron Members na Stopanska komora na Makedonija "RADE KON^AR# Servis i popravka na elektri~ni proizvodi DOO-Skopje "VITAMINKA# AD Prilep "BRILIJANT# AD [tip "VEROPULOS# AD Skopje "EUROLINK OSIGURUVAWE# AD Skopje "IZVOZNA I KREDITNA BANKA# AD Skopje "HOTELI METROPOL# AD Ohrid "BETON# AD Skopje STUDIO KAN GODINA XV BR. 794 12. 5. 2008 M-R JELISAVETA GEORGIEVA, GENERALEN SEKRETAR NA STOPANSKATA KOMORA NA MAKEDONIJA: "PRETPRIEMA^OT - DVIGATEL NA RAZVOJOT# Evropski "vetrovi" za makedonskata biznis klima S topanskata komora na Makedonija so ~lenst- voto koe{to go ~inat 98 otsto mali i sredni kompanii, organizirani vo 19 profesional- ni zdru`enija i 53 interesni grupi, vo ovaa prilika }e pobara vnimanie od Vladata za pra{awa koi{to imaat vlijanie vrz poddr{kata na pretpriemn{tvo- to i konkurentnosta vo funkcija na pretpriema~ot - dvigatel na razvojot: *Za vladinite politiki da bidat vo funkcija na onie {to }e gi primenuvaat, potreben e, pred si, raz- vien socijalno-ekonomski dijalog vo op{testvoto. Preku nego se prekr{uvaat site pra{awa {to se od golemo zna~ewe za razvojot na ekonomskata politi- ka, razvojot na biznisite i politikata na vrabotuva- weto. Evropskiot socijalen dijalog e sostaven od razgovori, konsultacii i pregovori koi{to obezbe- duvaat edinstvo vo postignuvawe na op{tite vred- nosti, zasnovan na razli~nosta na barawata. A, op{- tite vrednosti se kohezija, solidarnost i zaemna do- verba. Toa se evropski standardi koi{to na{eto op- {testvo treba da gi vospostavi vo komunikacija me- |u biznisot i javniot sektor. *Instrument za sproveduvawe na vla- dinite politiki e re- gulativata. A, pod do- bra regulativa se po- drazbira onaa regula- tiva koja{to e vo pol- za na malite i sredni firmi, i podrazbira zadol`itelni konsul- tacii na Vladata so stopanstvoto pred i po donesuvaweto na regu- lativata i podgotve- nost na vladata brzo da reagira na inicijati- vite od stopanstvoto; poednostavuvawe na re- gulativata vo odnos na nejzinata primena; procenkata na vlijanieto vo od- nos na zakonskite predlozi treba da bide zadol`i- telna faza vo regulatornata postapka - vo EU ovaa praktika se primenuva ve}e dve godini; vo slu~ai ka- de{to e toa opravdano i bi zna~elo poddr{ka na ma- lite i sredni kompanii, vo pravnite re{enija treba da se pravi distinkcija me|u malite i sredni i gole- mi pretprijatija; deregulacijata treba da se prime- ni sekade kade {to nema da bide zagrozen sistemot - mnogu podzakonski akti ja poskapuvaat primenata, a ~esto sozdavaat konfliktni situacii. Proektot Re- gulatorna gilotina treba da funkcionira kako per- manenten monitoring. *Voveduvawe sistem na presmetka i isplata na bruto-plati. Postojniot sistem na presmetka na pla- ti ne e usoglasen so evropskata praktika kade {to se primenuva sistemot na bruto-plati. Tokmu zatoa se nalaga potrebata toj da se izmeni i da korespondira so sistemot na bruto-plati koj{to go primenuvaat zemjite od EU. Na toj na~in istiot }e bide razbir- liv za stranskite investitori bidej}i tro{ocite za rabotnata sila pretstavuvaat zna~ajna stavka vo niv- nite biznis-planovi. Toa go potencira{e i go pri- fati i Sovetot na stranski investitori pri Komo- rata. Ovaa obvrska na na{ata Vlada i e sugerirana i od ekspertite na MMF. Socijalnite momenti koi{- to gi sodr`i sistemot na bruto-plata, Vladata treba da gi trgne od pretprijatijata i da gi regulira so svoi merki i instrumenti. *Namaluvawe na pridonesite. Postojniot sistem na optovaruvawe na platite so pridonesi e mnogu ne- povolen za ekonomskite operatori, osobeno za mali i sredni, bidej}i optovaruvaweto e me|u najvisokite vo Evropa i e golem demotivira~ki faktor za priv- lekuvawe stranski investicii i odskoknuva od op{- tite zalagawa na Vladata za promovirawe na dobra biznis-klima. Merkite {to treba da proizlezat od analizata, treba da korespondiraat i so reformite vo penziskiot sistem i so reformite vo zdravstve- noto osiguruvawe. Zna~ajni se i tri proektni-temi, koi{to se so direktno vliajnie vrz konkurentnosta na malite i sredni firmi i go olesnuvaat nivniot pristap kon doma{niot i me|unarodniot pazar, i koi{to mo`at da se integrairaat vo matricata na vladinite poli- tiki: Standardi: Makedonskite proizvodni kapacite- ti do 2014 godina, treba da gi usoglasat svoite proce- si na proizvodstvo so standardite na EU za integri- rana prevencija od zagaduvawe - integrirani eko- lo{ki dozvoli. Iako regulativata e donesena vo 2006 godina, denes imame samo edna takva dozvola, a drugite 5 firmi se vo proces na dobivawe. Stanuva zbor za golemi firmi. Za da se postignat baranite standardi potrebno e vreme, bidej}i stanuva zbor za proces i za finansiski sredstva. Malite i sredni pretprijatija treba da imaat sistemska poddr{ka na ovoj plan. Od april mesec, vo EU ovie dozvoli (IPPC), se zameneti so novite dozvoli EP, ili eko- lo{ki dozvoli, {to zna~i deka Vladata treba brzo da gi sledi inovaciite vo EU. Na malite i sredni pretprijatija im e isto potrebna poddr{ka za vove- duvawe na HACCP. Za po{iroka primena na znakot CE, potrebna e brza i sistemska poddr{ka da se oformaat soodvetni laboratorii vo zemjata. Voveduvaweto na konceptot na edno{alterski sistem za uvoz i izvoz i kontrola pri edinstveno zas- tanuvawe, e proekt koj{to treba{e da se zavr{i do krajot na 2007 godina, soglasno zaklu~ocite na Vla- data na Republika Makedonija. Trgovija i carina bez hartija e del od lisabonskata strategija za konuren- tna ekonomija i procesot na sozdavawe e-Vlada. So Odlukata na Evropskiot parlament i Sovetot na EU, vo EU po~na procesot na realizacija na prime- na na elektronskata dokumentacija vo site uvozno- izvozni i tranzitni carinski proceduri koi{to }e bidat vo celosna primena do 15 fevruari 2011 godi- na. So Odlukata (to~kata 10 od preambulata) im se dozvoluva na zemjite-kandidati i onie koi{to se vo procesot na pristapuvawe kon EU, da u~estvuvaat vo ovie aktivnosti kako del od podgotvitelnite aktiv- nosti za pristapuvawe kon EU. Vpro~em za ovaa ak- tivnost postojat izvori na finansiskata poddr{ka. Evropskata mre`a na pretpriema~i e Proekt koj{to Republika Makedonija go dobi prva od zemji- te na Zpaden Balkan. Stanuva zbor za rekonstruira- na mre`a na Evro-info centri koi{to sega se ori- entirani i kon inovacii i istra`uva~ka rabota. Tie treba da se operativni od 1 januari ovaa godina. Na- {iot centar na evropskata mre`a na pretpriema~i si u{te ne e operativen. Pristapot kon fondovite na EU nameneti za re- gionot si u{te e golema psiholo{ka pre~ka za mali- te i sredni kompanii. Tie imaat potreba od gradewe na apsorpciski kapaciteti. Stopanskata komora na Makedonija vo ramkite na svoite vokacija i kapaci- tet, sproveduva {iroka programa na edukacija me|u svoite ~lenki, od redot na malite i sredni firmi, koi{to saka da gi zapoznae so mo`nostite za ko- ristewe na pristapnite fondovi na EU. Nasproti toa, od Vladata se o~ekuva ekspeditivno vosposta- vuvawe logisti~ka infrastruktura za primena na terenot. Isto taka se o~ekuva deka Vladata, po pristapuvawe na Makedonija kon programata EUREKA najavena za juni ovaa godina, }e napravi si za ovaa programa da bide operativna za firmite u{te od ovaa godina. Evropski den na pretpriema~ot Zemaj}i predvid deka ekonomskiot e eden od glavnite predizvici za celokupniot raz- voj na Republika Makedonija, Stopanskata komora na Makedonija aktivno se vklu~i vo rabotnite sesii na manifestacijata "Evrop- ski den na pretpriema~ot - dvigatel na raz- vojot", koi{to imaat za cel da ja podignat svesta, i da gi dobli`at Evropskite progra- mi i fondovi do malite i sredni pretprija- tija. Manifestacijata se od`a vo Prilep, vo Skopje ( hotel "Aleksandar Palas") i vo Ohrid ( od 8 do 11 maj 2008 godina). Poa|aj}i od faktot deka Republika Make- donija go ima statusot - zemja-kandidat za ~lenstvo vo Evropskata unija i e na ~ekor do dobivawe datum za pregovori, od osobeno zna~ewe e da se otvorat diskusii i da se prenesat informaciite do biznis-zaedni- cata za mo`nostite koi{to ve}e im stojat na raspolagawe vo ramkite na programite na Evropskata unija. Stopanskata komora, sog- leduvaj}i gi interesite na kompaniite zema u~estvo vo analizata na site programi ko- i{to ve}e im se dostapni na MSP, i od as- pekt na privatniot sektor }e ja prezentira celokupnata paleta mo`nosti {to tie gi imaat na raspolagawe. Programata za konkurentnost i inova- tivnost "CIP 2007-2013" e od posebno zna~ewe bidej}i e konkretno nameneta za MSP, a vo sebe sodr`i i finansiski ins- trumenti ~ija realizacija }e zna~i golem pottik za razvojot na MSP i poddigawe na nivnata konkurentnost i inovativnost. Drugi temi koi{to bea opfateni, se vladinite politiki za razvoj na MSP, re- gionalniot razvoj, inovaciite, u~eweto za pretpriemni{tvo itn. So odbele`uvaweto na denot na Evropskiot pretpriema~, Sto- panskata komora na Makedonija ve}e ~et- vrta godina se vklu~uva vo evropskite nastani za pottiknuvawe i za razvoj na pretpriemni{tvoto. (J.A.) Mr. Jelisaveta Georgieva Nagradata za evropski pridones godinava ja do- bi makedonskiot muzi~ar Vlatko Stefanovski. Pretsedatelot na Stopanskata komora na Makedo- nija, Branko Azeski, mu go vra~i priznanieto po po- vod 9 maj - Denot na Evropa. Virtuozot na gitara e ambasador na Stopanskata komora na Makedonija i ima zna~ajni rezultati vo afirmacija na zemjava.

Upload: phungtuong

Post on 28-Jan-2017

247 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: Evropski "vetrovi" za makedonskata biznis klima

Pokroviteli/Patron Members na Stopanska komora na Makedonija

"RADE KON^AR# Servis i popravka na elektri~ni proizvodi DOO-Skopje

"VITAMINKA#

AD Prilep

"BRILIJANT#

AD [tip"VEROPULOS#

AD Skopje

"EUROLINK

OSIGURUVAWE#

AD Skopje

"IZVOZNA I

KREDITNA BANKA#

AD Skopje

"HOTELI METROPOL#

AD Ohrid"BETON#

AD Skopje

STUDIO KAN

GODINA XV BR. 794 12. 5. 2008

M-R JELISAVETA GEORGIEVA, GENERALEN SEKRETAR NA STOPANSKATA KOMORA NA MAKEDONIJA: "PRETPRIEMA^OT - DVIGATEL NA RAZVOJOT#

Evropski "vetrovi" za makedonskata biznis klimaStopanskata komora na Makedonija so ~lenst-

voto koe{to go ~inat 98 otsto mali i srednikompanii, organizirani vo 19 profesional-

ni zdru`enija i 53 interesni grupi, vo ovaa prilika}e pobara vnimanie od Vladata za pra{awa koi{toimaat vlijanie vrz poddr{kata na pretpriemn{tvo-to i konkurentnosta vo funkcija na pretpriema~ot -dvigatel na razvojot:

*Za vladinite politiki da bidat vo funkcija naonie {to }e gi primenuvaat, potreben e, pred si, raz-vien socijalno-ekonomski dijalog vo op{testvoto.Preku nego se prekr{uvaat site pra{awa {to se odgolemo zna~ewe za razvojot na ekonomskata politi-ka, razvojot na biznisite i politikata na vrabotuva-weto. Evropskiot socijalen dijalog e sostaven odrazgovori, konsultacii i pregovori koi{to obezbe-duvaat edinstvo vo postignuvawe na op{tite vred-nosti, zasnovan na razli~nosta na barawata. A, op{-tite vrednosti se kohezija, solidarnost i zaemna do-verba. Toa se evropski standardi koi{to na{eto op-{testvo treba da gi vospostavi vo komunikacija me-|u biznisot i javniot sektor.

*Instrument zasproveduvawe na vla-dinite politiki e re-gulativata. A, pod do-bra regulativa se po-drazbira onaa regula-tiva koja{to e vo pol-za na malite i srednifirmi, i podrazbirazadol`itelni konsul-tacii na Vladata sostopanstvoto pred i podonesuvaweto na regu-lativata i podgotve-nost na vladata brzo dareagira na inicijati-vite od stopanstvoto;poednostavuvawe na re-gulativata vo odnos nanejzinata primena; procenkata na vlijanieto vo od-nos na zakonskite predlozi treba da bide zadol`i-telna faza vo regulatornata postapka - vo EU ovaapraktika se primenuva ve}e dve godini; vo slu~ai ka-de{to e toa opravdano i bi zna~elo poddr{ka na ma-lite i sredni kompanii, vo pravnite re{enija trebada se pravi distinkcija me|u malite i sredni i gole-mi pretprijatija; deregulacijata treba da se prime-ni sekade kade {to nema da bide zagrozen sistemot -mnogu podzakonski akti ja poskapuvaat primenata, a~esto sozdavaat konfliktni situacii. Proektot Re-gulatorna gilotina treba da funkcionira kako per-manenten monitoring.

*Voveduvawe sistem na presmetka i isplata nabruto-plati. Postojniot sistem na presmetka na pla-ti ne e usoglasen so evropskata praktika kade {to seprimenuva sistemot na bruto-plati. Tokmu zatoa senalaga potrebata toj da se izmeni i da korespondiraso sistemot na bruto-plati koj{to go primenuvaatzemjite od EU. Na toj na~in istiot }e bide razbir-liv za stranskite investitori bidej}i tro{ocite zarabotnata sila pretstavuvaat zna~ajna stavka vo niv-nite biznis-planovi. Toa go potencira{e i go pri-fati i Sovetot na stranski investitori pri Komo-

rata. Ovaa obvrska na na{ata Vlada i e sugerirana iod ekspertite na MMF. Socijalnite momenti koi{-to gi sodr`i sistemot na bruto-plata, Vladata trebada gi trgne od pretprijatijata i da gi regulira sosvoi merki i instrumenti.

*Namaluvawe na pridonesite. Postojniot sistem

na optovaruvawe na platite so pridonesi e mnogu ne-povolen za ekonomskite operatori, osobeno za malii sredni, bidej}i optovaruvaweto e me|u najvisokitevo Evropa i e golem demotivira~ki faktor za priv-lekuvawe stranski investicii i odskoknuva od op{-tite zalagawa na Vladata za promovirawe na dobrabiznis-klima. Merkite {to treba da proizlezat od

analizata, treba da korespondiraat i so reformitevo penziskiot sistem i so reformite vo zdravstve-noto osiguruvawe.

Zna~ajni se i tri proektni-temi, koi{to se sodirektno vliajnie vrz konkurentnosta na malite isredni firmi i go olesnuvaat nivniot pristap kon

doma{niot i me|unarodniot pazar, i koi{to mo`atda se integrairaat vo matricata na vladinite poli-tiki:

Standardi: Makedonskite proizvodni kapacite-ti do 2014 godina, treba da gi usoglasat svoite proce-si na proizvodstvo so standardite na EU za integri-rana prevencija od zagaduvawe - integrirani eko-

lo{ki dozvoli. Iako regulativata e donesena vo2006 godina, denes imame samo edna takva dozvola, adrugite 5 firmi se vo proces na dobivawe. Stanuvazbor za golemi firmi. Za da se postignat baranitestandardi potrebno e vreme, bidej}i stanuva zbor zaproces i za finansiski sredstva. Malite i srednipretprijatija treba da imaat sistemska poddr{ka naovoj plan. Od april mesec, vo EU ovie dozvoli(IPPC), se zameneti so novite dozvoli EP, ili eko-lo{ki dozvoli, {to zna~i deka Vladata treba brzoda gi sledi inovaciite vo EU. Na malite i srednipretprijatija im e isto potrebna poddr{ka za vove-duvawe na HACCP. Za po{iroka primena na znakotCE, potrebna e brza i sistemska poddr{ka da seoformaat soodvetni laboratorii vo zemjata.

Voveduvaweto na konceptot na edno{alterskisistem za uvoz i izvoz i kontrola pri edinstveno zas-tanuvawe, e proekt koj{to treba{e da se zavr{i dokrajot na 2007 godina, soglasno zaklu~ocite na Vla-data na Republika Makedonija. Trgovija i carina bezhartija e del od lisabonskata strategija za konuren-tna ekonomija i procesot na sozdavawe e-Vlada. SoOdlukata na Evropskiot parlament i Sovetot naEU, vo EU po~na procesot na realizacija na prime-na na elektronskata dokumentacija vo site uvozno-izvozni i tranzitni carinski proceduri koi{to }ebidat vo celosna primena do 15 fevruari 2011 godi-na. So Odlukata (to~kata 10 od preambulata) im sedozvoluva na zemjite-kandidati i onie koi{to se voprocesot na pristapuvawe kon EU, da u~estvuvaat voovie aktivnosti kako del od podgotvitelnite aktiv-nosti za pristapuvawe kon EU. Vpro~em za ovaa ak-tivnost postojat izvori na finansiskata poddr{ka.

Evropskata mre`a na pretpriema~i e Proektkoj{to Republika Makedonija go dobi prva od zemji-te na Zpaden Balkan. Stanuva zbor za rekonstruira-na mre`a na Evro-info centri koi{to sega se ori-entirani i kon inovacii i istra`uva~ka rabota. Tietreba da se operativni od 1 januari ovaa godina. Na-{iot centar na evropskata mre`a na pretpriema~isi u{te ne e operativen.

Pristapot kon fondovite na EU nameneti za re-gionot si u{te e golema psiholo{ka pre~ka za mali-te i sredni kompanii. Tie imaat potreba od gradewena apsorpciski kapaciteti. Stopanskata komora naMakedonija vo ramkite na svoite vokacija i kapaci-tet, sproveduva {iroka programa na edukacija me|usvoite ~lenki, od redot na malite i sredni firmi,koi{to saka da gi zapoznae so mo`nostite za ko-ristewe na pristapnite fondovi na EU. Nasprotitoa, od Vladata se o~ekuva ekspeditivno vosposta-vuvawe logisti~ka infrastruktura za primena naterenot. Isto taka se o~ekuva deka Vladata, popristapuvawe na Makedonija kon programataEUREKA najavena za juni ovaa godina, }e napravisi za ovaa programa da bide operativna za firmiteu{te od ovaa godina.

Evropski den na pretpriema~ot

Zemaj}i predvid deka ekonomskiot e edenod glavnite predizvici za celokupniot raz-voj na Republika Makedonija, Stopanskatakomora na Makedonija aktivno se vklu~i vorabotnite sesii na manifestacijata "Evrop-ski den na pretpriema~ot - dvigatel na raz-vojot", koi{to imaat za cel da ja podignatsvesta, i da gi dobli`at Evropskite progra-mi i fondovi do malite i sredni pretprija-tija. Manifestacijata se od`a vo Prilep, voSkopje ( hotel "Aleksandar Palas") i voOhrid ( od 8 do 11 maj 2008 godina).

Poa|aj}i od faktot deka Republika Make-donija go ima statusot - zemja-kandidat za~lenstvo vo Evropskata unija i e na ~ekor dodobivawe datum za pregovori, od osobenozna~ewe e da se otvorat diskusii i da seprenesat informaciite do biznis-zaedni-cata za mo`nostite koi{to ve}e im stojat naraspolagawe vo ramkite na programite naEvropskata unija. Stopanskata komora, sog-leduvaj}i gi interesite na kompaniite zema

u~estvo vo analizata na site programi ko-i{to ve}e im se dostapni na MSP, i od as-pekt na privatniot sektor }e ja prezentiracelokupnata paleta mo`nosti {to tie giimaat na raspolagawe.

Programata za konkurentnost i inova-tivnost "CIP 2007-2013" e od posebnozna~ewe bidej}i e konkretno nameneta zaMSP, a vo sebe sodr`i i finansiski ins-trumenti ~ija realizacija }e zna~i golempottik za razvojot na MSP i poddigawe nanivnata konkurentnost i inovativnost.

Drugi temi koi{to bea opfateni, sevladinite politiki za razvoj na MSP, re-gionalniot razvoj, inovaciite, u~eweto zapretpriemni{tvo itn. So odbele`uvawetona denot na Evropskiot pretpriema~, Sto-panskata komora na Makedonija ve}e ~et-vrta godina se vklu~uva vo evropskitenastani za pottiknuvawe i za razvoj napretpriemni{tvoto.

((JJ..AA..))

Mr. Jelisaveta Georgieva

Nagradata za evropski pridones godinava ja do-bi makedonskiot muzi~ar Vlatko Stefanovski.Pretsedatelot na Stopanskata komora na Makedo-nija, Branko Azeski, mu go vra~i priznanieto po po-vod 9 maj - Denot na Evropa. Virtuozot na gitara eambasador na Stopanskata komora na Makedonija iima zna~ajni rezultati vo afirmacija na zemjava.

Page 2: Evropski "vetrovi" za makedonskata biznis klima

kkoommoorrsskkii aakkttiivvnnoossttiiSSTTOOPPAANNSSKKAA KKOOMMOORRAA

VO ORGANIZACIJA NA STOPANSKATA KOMORA NA MAKEDONIJA I TTK BANKA OD SKOPJE SE ODR@A TRKALEZNA MASA NA TEMA "KREDITNILINII SKROENI PO MERKA - [TO IM E POTREBNO NA MALITE I SREDNI PRETPRIJATIJA?#

Maksimimizirawe na [ansiteza uspe[ni biznisi

Stopanskata komora na Makedonija vo sorabotka so TTK bankaAD, Skopje odr`a trkalezna masa na tema "Kreditni linii skroenipo merka - [to im e potrebno na malite i sredni pretprijatija?"(7.5.2008 godina).

Pridobivkite od ovaa sredba se prodlabo~enite komunikacija isorabotka me|u finansiskite institucii, bankite i Komorata od ed-na strana i malite i sredni pretprijatija od druga strana, i ohrabru-vaweto na pretpriema~ite da diskutiraat za svoite celi, potrebi,prepreki i perspektivi za planiranite biznisi i za maksimizirawena {ansite za uspe{ni biznisi.

Na prisutnite pretstavnici od biznisot im be{e prezentiranaKreditnata linija od Evropskata banka za obnova i razvoj, namenetaza finansirawe na razvojot na malite i sredni pretprijatija vo Re-publika Makedonija. Realizacijata na ovoj proekt e ovozmo`ena sopomo{ na grantot od Ministerstvoto za ekonomija i finansii na Re-publika Italija. Adriano Semen, me|unaroden bankarski ekspert odEurekna, Republika Italija, na prisutnite gosti, im gi pretstavikriteriumite i procesot na pristap do ovaa kreditna linija.

Jadranka Arizankovska, vi{ sovetnik za EU vo Stopanskata ko-mora na Makedonija, ja pretstavi Programata za konkurentnost iinovativnost na Evropskata komisija za periodot od 2007 do 2013, ko-ja{to ja potpi{a i Republika Makedonija, a koja{to nudi ogromnimo`nosti za MSP, i }e bide aktivna od po~etokot na 2008 godina.Isto kako i Kreditnata linija na EBOR i ovaa Programa ja ima pod-dr{kata na inovativnite aktivnosti na MSP za obezbeduvawe podo-bar pristap do finansirawe za poddr{ka na razvojot na biznisot voregionot.

"TTK banka" AD, Skopje, nastana so spojuvaweto na "Teteks kre-ditna banka" AD, Skopje i "Tetovska banka" AD, Tetovo, vo 2006 go-dina. Vo mart 2007 godina, akcioner na "TTK banka" stana i "Evrop-skata banka za obnova i razvoj". Bankata e vbroena vo grupata na sred-ni banki vo zemjata i so kompleten bankarski servis opslu`uva pove-}e od 45 iljadi klienti.

(Za dopolnitelni informacii, kontaktirajte so: Elena Mlade-novska Jelenkovi}, "TTK banka" AD, Skopje, marketing direktor

[email protected]. ink)

VESTI OD REGIONALNITE KOMORIVESTI OD REGIONALNITE KOMORI

"EXPO - [TIP 2008#

Denovi na biznisotvo "Nama"

*Na ~etvrtata po red saemska manifesta-cija, ~ij tradicionalen soorganizator e Sto-panskata komora na Makedonija, u~estvuvaapreku triesetina, prete`no mali i srednitrgovski dru{tva od [tip, Sveti Nikole,Probi{tip, Veles, Del~evo i drugi gradovi odzemjava

Internacionalniot saem za stopanstvoto"EXPO - [tip 2008" se odr`a vo gradskata stokov-na ku}a "Nama". Na ovaa ~etvrta po red saemska ma-nifestacija, ~ij tradicionalen soorganizator eStopanskata komora na Makedonija, u~estvuvaapreku triesetina, prete`no mali i sredni trgovs-ki dru{tva od [tip, Sveti Nikole, Probi{tip,Veles, Del~evo i od drugi gradovi od zemjava. Nasaemot bea prisutni i kompanii od Bugarija i Sr-bija, zaedno so stopanskite asocijacii od ovie zem-ji. Vo periodot od 8 do 10 maj 2008 godina,stokovnata ku}a vo centarot na [tip be-{e mesto so {ansa za delovnite lu|e zapronao|awe biznis-partner. Na {tandotna najstarata i na najbrojnata stopanskaasocijacija vo zemjava, mo`ea da se dobijatbrojni informacii, prospekti, kataloziza nejzinite aktivnosti i uslugite {to imgi nudi na ~lenkite.

- Tri godini makotrpno se probivamena pazarot so ra~no izraboteni predmetiod volna. Sigurno bi gi zgolemile brojot iasortimanot na proizvodite dokolku bibile vo mo`nost da obezbedime poeftinkapital za vlo`uvawe, osobeno vo prostor- veli Risto Efremovski, eden od izlaga-~ite, sopstvenik na mal semeen biznis odProbi{tip.

Kiro Jovanov, vo svojata kompanija"Bojkovski in`ewering" vo Sveti Niko-le, so ~etvorica vraboteni, proizveduvasekakov vid mebel po nara~ka. Plasmanot go obez-beduva so kvalitet i dobro zavr{ena rabota, a raz-vojot bi bil daleku pobrz i pogolem dokolku ne eogromnata konkurencija od - sivata ekonomija.

- Vo [tip dojdovme so misija da obezbedime po-golem plasman na makedonskiot pazar - veli Qubi-{a Stojanovi}, {ef na proda`ba na industrijataza konditorski proizvodi "Kondiva" kraj Vrawe. -

Imame isklu~itelen kvalitet na proizvodi, no ninedostasuva pogolema sorabotka so ovde{nitekompanii. Naophodno e i pove}e da vlo`uvame vopromocijata na na{iot brend, no za toa e potrebenkapital, koj{to nie zasega go nemame dovolno. Niesme mlada firma so 140 vraboteni i so sovremenkapacitet koj{to po`na da funkcionira pred 8godini.

Sowa Savi}, direktor za proda`ba, od renomi-raniot proizvoditel na kremi za race "DCP He-migal" od Leskovac, se nadeva deka }e n se nasmev-ne sre}ata i }e najde distributer za proizvoditeza teritorijata na Makedonija.

- Vo poslednite nekolku godini pove}e sorabo-tuvame so bugarskata otkolku so makedonskata ko-mora. Neohpodno e da gi intenzivirame kontakti-te, bidej}i toe e vo funkcija na na{ite ~lenki -pora~uva Jovica \or|evi}, generalen sekretar na

Regionalnata stopanska komora Leskovac vo Sr-bija.

Na me|unarodnata saemska manifestacija"EXPO - [tip 2008", prisutni bea i "TTK banka"i "ProKredit banka" koi{to pred delovnite lu|egi promoviraa kreditnite linii za mali i srednipretprijatija.

Savo PPEEJJ^̂IINNOOVVSSKKII

REGIONALNA KOMORA SO SEDI[TE VO PRILEP

Za`ivuva biznisot

so dijasporata vo AvstralijaMakedonski-biznismeni od Avstralija se

zainteresirani za da investiraat vo Makedo-nija. Fabrika za proizvodstvo na fleksibil-ni creva za industrijata, zgolemuvawe naplasmanot na prehranbeni proizvodi i mo`-nost za isporaka na obuvki na avstraliskiotpazar, se konkretnite najavi za stopanski re-lacii so dale~niot kontinent. Toa zna~i de-ka po posetata na prilepskata stopanska de-legacija na Avstralija vo po~etokot na godi-nava, ve}e ima konkretni rezultati.

Vo Regionalnata komora so sedi{te voPrilep istaknuvaat deka na{ite sonarodni-cii koi imaat kapaciteti vo Avstralija sa-kaat da vlo`at vo Prilep. Biznismenot Ki-ril Porjazoski izrazil inicijativa da otvo-ri kapacitet za proizvodstvo na fleksibil-ni creva i da vraboti 20-ina lu|e. @ivkoZdravkoski, po poteklo od Krivoga{tani,koj vo Avstralija ima lanec trgovski centrii kapital od preku 50 milioni dolari, imanamera da go zgolemi plasmanot na proizvo-dite od prilepskite prehranbeni firmi.

Vo me|uvreme, "Vitaminka" preku nov ku-puva~, ve}e dogovori isporaka na ~etiri kon-tingenti proizvodi za avstraliskiot pazarvo vrednost od 40 do 50.000 dolari. Avstra-liskata firma "King {u" ostvari kontaktiso novite sopstvenici na fabrikata za ~evli"Borka levata" za mo`en plasman na obuvki-te. Vo Regionalnata komora so sedi{te voPrilep o~ekuvaat novi sredbi i delovniaktivnosti. Na toa mu pogoduva i faktot{to biznis-klimata e povolna, bidej}i zainvestitorite se predviduva procentualnonamaluvawe na danocite, a i rabotnata rakae evtina.

Makedoncite vo Avstralija zainteresira-ni za vlo`uvawa vo starite kraevi: Prilep

Ohrabreni od rezultatot od posetata naAvstralija se najavuva deka do krajot na go-dinava stopanska delegacija od Prilep }ezamine i vo poseta na SAD za vospostavuvawebiznis-kontakti i za otvorawe mo`nosti zainvestirawe vo Makedonija. Podgotovkite}e traat nekolku meseci.

RABOTNA SREDBA VO REGIONALNATA KOMORA VO OHRID VO RAMKITE NA PROEKTOT ZA DELOVNO OPKRU@UVAWE NA USAID

Ste~ajot i ste~ajnata postapka vo praksaStopanskata Komora na Makedonija, Soju-

zot na Stopanski Komori i Stopanskata komo-ra na severozapadna Makedonija, vo sorabotkaso Ministerstvoto za ekonomija na RepublikaMakedonija, Proektot na USAID za delovnoopkru`uvawe i Komorata na ovlasteni ste~aj-ni upravnici, organizira ednodnevna rabotnasredba za kompaniite vo Republika Makedoni-ja , {to }e se odr`i vo Ohrid.

Temite koi }e bidat obraboteni na ovaasredba }e pokrivaat prakti~ni pra{awa povr-

zani so ste~ajot i ste~ajnata postapka: *Kako da se odnesuvaat kompaniite vo situ-

acii koga im se zakanuva nelikvidnost i/iliinsolventnost - Dejan Kostovski, biv{ ste~a-en sudija.

*Kako da se odnesuvaat kompaniite koga }ese najdat vo uloga na doveriteli vo ste~ajnatapostapka - (prakti~ni i proceduralni aspekti) - Aco Petrov, pretsedatel na Komorata naovlasteni ste~ajni upravnici.

Rabotnata sredba }e se odr`i na 14 Maj 2008

godina, sala vo prostoriite na op{tina Ohridso po~etok vo 11 ~asot. Lice za kontakt: VeneraAndrievska, tel: 3244037, faks 3244088, [email protected] . i Sa{o Despotovs-ki tel: 046 250 037 E-mail [email protected]

Zainteresiranite kompanii svoeto prisustvopotrebno e da go potvrdat najdocna do 13 Maj 2008godina so Prijavniot list {to mo`e da se prev-zeme od veb portalot na Stopanskata komora naMakedonija. (www.mchamber.org.mk)

Page 3: Evropski "vetrovi" za makedonskata biznis klima

SSTTOOPPAANNSSKKAA KKOOMMOORRAA

nnaajjaavviiINTERNACIONALNATA TRANSPORTNA KOMPANIJA "FLORA [IPING# OD TURCIJAZA MAKEDONSKITE KOMPANII NUDI CELOSEN PAKET TRANSPORTNI USLUGI

So ogled na poslednite slu~uvawa me|u Makedo-nija i Grcija, i nekolkumese~nite blokadi na so-lunskoto pristani{te, makedonskite kompaniipretrpuvaat ogromni zagubi i neplanirani tro{o-ci vo sekojdnevnoto rabotewe.

Stopanskata komora na Makedonija preku svoja-ta integrirana internacionalna mre`a na part-nerski asocijacii i institucii, kako alternativ-no re{enie za novonastanatata sostojba go predla-ga pristani{teto vo Istanbul.

Renomiranata internacionalna transportnakompanija "Flora {iping" od Istanbul za make-donskite kompanii obezbeduva celosen paket tran-sportni uslugi:

* obavuvawe na carinski i {pediterski for-malnosti za tranzit;

* kontejnerski transport do Makedonija prekuIstanbul;

* drumski transport do Makedonija;* tovarewe i rastovaruvawe na stoka do Make-

donija.

IIIIssssttttaaaannnnbbbbuuuullllsssskkkkoooottttoooopristani[te zamena za Solun

Makedonskite kompanii zainteresiraniza koristewe na istanbulskoto prista-ni{te mo`at direktno da stapat vo kon-takt so turskata kompanija.

Kontakt informacii:Naziv na firma: Flora Denizcilik Tasimacilik ve Dis Ticaret Ltd. Sti.Adresa: Egitim Mahallesi, Poyraz Sok. No:1Sogutlucesme Is Merkezi, Kat :2Ofis No: 27 Kadikoy / IstanbulTel: +90216 337 03 80 - 81 - 85Fax: +90212 355 07 54www.florashipping.come-mail:[email protected]:[email protected]:bahadirbozok

NA 15 MAJ OVAA GODINA, VO STOPANSKATA KOMORA NA MAKEDONIJA

Delovni sredbi soitalijanski kompanii

Nekolku renomirani italijanski kompaniina 15 maj }e ostvarat poseta na Stopanskata ko-mora na Makedonija kade{to }e se zapoznaat somo`nostite za investirawe vo na{ata zemja iso potencijalite za vodewe biznis vo nekolkustopanski sektori. Za vremetraewe na posetataplanirano e odr`uvawe na bilateralni delovnisredbi so makedonski kompanii, koi{to bi sejavile kako nivni potencijalni delovni partne-ri vrz principot na joint venture, outsorcing,distribucija, trgovski agenti ili kako krajnikupuva~i.

Italijanskata delegacija koja go potvrdisvoeto u~estvo e sostavena od narednive kompa-nii:

* UNITECH International, od Venecija, reno-mirana internacionalna kompanija zastapenavo Evropa i vo Azija so {iroko rasprostranetadistributivna mre`a. Osnovna dejnost na kom-panijata e proizvodstvo, distribucija i servisna visoko-tehnolo{ki toplinski gas i klima-uredi, i sistemi za doma{na i industriska upo-treba.

* POLIMERI Europa, od Trst, del od grupaci-jata Eni, e petrohemiska kompanija za proizvod-stvo i za marketing na {iroka paleta proizvo-di:

- bazni hemiski proizvodi;

- etilen;- propilen;- nafteni derivati;- aceton;- fenol i negovi derivati i dr.* POL-RAIL, od Udine, internacionalna

transportna kompanija orientirana za `elez-ni~ki prevoz na raznovidna stoka od i do Isto~-na Evropa, zainteresirana za vospostavuvawekontakt so makedonski kompanii koi{to bi gikoristele nivnite uslugi.

Stopanskata komora na Mekedonija gi poka-nuva site makedonski kompanii zainteresiraniza u~estvo na makedonsko-italijanski mini biz-nis-forum, da go prijavat svojot interes najdoc-na do 13. maj 2008 godina. Prijavniot list mo`eda se prevzeme od veb portalot na Komorata:www.mchamber.org.mk

Lice za kontakt: Vlatko StojanovskiTel: 3244-004

Faks:3244-088E-mejl: [email protected]

Biljana Peeva \uri}Tel: 3244-034

Faks:3244-088E-mejl: [email protected]

STOPANSKATA KOMORA NA MAKEDONIJA NA 26 I NA 27 JUNI, ORGANIZIRA PRESTOJ VO QUBQANA, REPUBLIKA SLOVENIJA

Sredba me|u bizis-zaednicite od Evopskata unija i odJugoisto~na Evropa

Vo organizacija na Internacionalniotcentar za promocija na pretpriemni{tvoto(ICPE), so poddr{ka na Vladata i na Stopan-skata komora na Slovenija, na 26 i na 27 junigodinava, vo Qubqana }e se odr`i EUBFORbiznis-forum me|u kompaniite od Evropskataunija i od Jugoisto~na Evropa (Albanija, Er-

menija, Azejrbejxan, Belorusija, BiH, Hrvats-ka, Gruzija, Makedonija, Moldova, Crna Gora,Rusija, Srbija i Ukraina). Glavni prioritetina ovoj zna~aen me|unaroden sobir e promovi-rawe i intenzivirawe na trgovskata razmename|u istokot i zapadot vo zemjodelskiot i voindustriskiot sektor, kako i vo uslu`nata dej-nost.

Pretstavnici od vladiniot i od javniotsektor, od biznis-zaednicite, kako i renomi-rani ekonomski analiti~ari od navedenitezemji }e diskutiraat za predizvicite za stimu-lirawe i za zajaknuvawe na me|usebnata sora-botka. Isto taka, }e iznesat i svoi proekcii zaintenzivirawe na biznis-relaciite na zemjiteod regionot preku inicijativi za otstranuva-

we na administrativnite barieri za me|una-rodna trgovska razmena. Za vreme na nastanot}e bidat organizirani i rabotilnici me|ukompaniite na navedenite temi.

So ogled na zna~eweto na ovoj biznis-forumvo Qubqana, Stopanskata komora na Makedo-nija organizira u~estvo na makedonska biznis-

delegacija, koja pri prestojot vo Slovenija bise sretnala so prisutnite kompanii.

Stopanskata komora na Makedonija, gi poka-nuva site zainteresirani kompanii da go prija-vat svoeto u~estvo na biznis-forumot, najdocnado 14 maj 2008 godina. Programa na sredbata iPrijavnite listovi na Stopanskata komora naMakedonija i na organizatorot mo`e da seprevzemat od veb portalot na Stopanskata ko-mora na Makedonija (www.mchamber.org.mk).

Kontakt:Vlatko Stojanovski

Tel: 3244 004 Faks: 3244 088

E-mail: [email protected]

Qubqana

STOPANSKATA KOMORA NA MAKEDONIJA ORGANIZIRA U^ESTVO NA MAKEDONSKI KOMPANII NA ME\UNARODNIOT SAEM VO KOSOVO,[TO ]E SE ODR@I OD 3 DO 6 JUNI 2008 GODINA

"Pri{tina 2008# so stokiza {iroka potro{uva~ka

Stopanskata komora na Makedonija zaedno soKomorata na severozapadna Makedonija, vo peri-odot od 3 do 6 juni 2008 godina, vo Pri{tina, Ko-sovo, za makedonskite kompanii organizira u~es-tvo kako i nivno pretstavuvawe na Me|unarodni-ot saem za {iroka potro{uva~ka "Pri{tina2008".

Na ovaa saemska manifestacija u~estvo }e ze-mat renomirani kompanii od balkanskiot regionod narednite stopanski dejnosti:

* IT i elektro-tehni~ka oprema;* Elektri~ni aparati i uredi;* Grade`ni materijali i grade`na mehanizacija;* Vrati i prozorci;* Plasti~ni cevki;* Konfekcija i tekstil;

* Sredstva za doma}instvo i kozmetika;* Prehrana; * Alkoholni i bezalkoholni pijalaci;* Art i kultura;* Bankarski uslugi;* Turisti~ki uslugi;* Nakit, modni dodatoci i drugo.

2. Informacii za u~estvo na saemotZaintresiranite kompanii za u~estvo na sae-

mot imaat mo`nost da iznajmat prostor od 9, 12,

15 m2.so narednite specifikacii:standarden izlo`ben prostor-{tand so nat-

pis na firmata, recepciski pult, osvetluvawe itepison.

3. Cena Cenata e 65 ev/m2. Vo cenata e vklu~eno i pretstavuvawe na

pretprijatieto vo saemskiot katalog.

4. Transport i {pedicijaZa transportnite i {pediterskite uslugi }e

dobiete dopolnitelno izvestuvawe, vo zavisnostod brojot na u~esnicite i od koli~inata na sto-kata {to }e se izlo`i za vreme na nastanot.

Pretprijatijata koi{to sakaat da u~estvuva-at na saemot, osven popolnetiot formular na al-banski ili na angliski jazik ispraten po elek-tronska po{ta, treba da ispratat i slika i tek-st vo "jpg"-format so dimenzii 12 x 18 cm.

Stopanskata komora na Makedonija gi poka-nuva site zainteresirani kompanii svoeto u~es-tvo na ovoj proleten me|unaroden saem za {iro-ka potro{uva~ka vo Pri{tina, da go prijavatnajdocna do 14.5.2008 godina. Prijavniot list iinformaciite za hotelskoto smestuvawe mo`eda se najdat na veb portalot na Komorata(www.mchamber.org.mk).

Lica za kontakt:Vlatko Stojanovski

Tel: 3244-004Faks:3244-088

E-mail: [email protected]

Biljana Peeva \uri}Tel: 3244-034

Faks:3244-088E-mail: [email protected]

Pri{tina

Page 4: Evropski "vetrovi" za makedonskata biznis klima

ssaaeemmii,, sseemmiinnaarriiSSTTOOPPAANNSSKKAA KKOOMMOORRAA

OD 11 DO 14 OKTOMVRI 2008 GODINA VO LE^E, ITALIJA

Saem za slatkarstvo,

pekarstvo i konditorstvo

agro.ge.pa.ciok.*Stopanskata komora na Makedonija za

doma{nite kompanii obezbedi besplatnohotelsko smestuvawe i obrok za vremetrae-we na saemot, organizacija na avionski pre-voz, kako i odr`uvawe delovni sredbi

*Za koristewe na ovaa mo`nost potreb-no e firmite da go popolnat formularotkoj{to mo`e da se prezeme od veb portalotna Stopanskata komora na Makedonija(www.mchamber.org.mk) i da go dostavat donajdocna do 26 maj ovaa godina

Stopanskata komora na Makedonija kako na-cionalen koordinator, vo sorabotka so itali-janskiot organizator agencijata #Eventi#, voperiodot od 11 do 14 oktomvri ovaa godina vooblasta Galatina kaj Le~e, Italija organiziraposeta na makedonski kompanii na 3. Me|una-roden saem za slatkarstvo, pekarstvo i kondi-torstvo #Agro.Ge.Pa.Ciok.#, na koj{to u~estvo}e zemat nad 300 renomirani izlo`uva~i odcentralna i od ju`na Italija, kako i od medi-teranskite zemji od svetot, dodeka se o~ekuva-at 20.000 profesionalni posetiteli od ovojdel na Evropa.

Na ovogodina{noto izdanie na#Agro.Ge.Pa.Ciok.#, }e bide izlo`en {iroka pa-leta proizvodi:

o Slatki;o Bomboni; o Vafli; o Sladoled; o @ele;o Kola~i i krekeri;o ^okolada i kakao;o Biskviti;o Konditorstvo;o Pica;o Ketering; o Pijalaci;

Posetitelite na saemskata manifestacijamo`e da se javat kako kupuva~i za koi }e bidatorganizirani bilateralni delovni sredbi ilikako potencijalni izlo`uva~i na narednotosaemsko izdanie.

Stopanskata komora na Makedonija za do-ma{nite kompanii obezbedi besplatno hotel-sko smestuvawe i obrok za vremetraewe na sa-emot, organizacija na avionski prevoz, kako iodr`uvawe delovni sredbi.

Za koristewe na ovaa mo`nost potrebno efirmite da go popolnat formularot koj{tomo`e da se prezeme od veb portalot na Stopan-skata komora na Makedonija (www.mcham-ber.org.mk) i da go dostavat do najdocna do 26maj ovaa godina.

Lica za kontakt: Vlatko Stojanovski

Tel: 3244-004Faks:3244-088

E-meil: [email protected]

Biljana Peeva \uri}Tel: 3244-034

Faks:3244-088E-meil: [email protected]

Le~e

TRET MEDITERANSKI FORUM OD 21 DO 24 MAJ 2008 GODINA, VO TUNIS

Asocijacijata na mediteranskite trgovsko-industriski komori, Tuniskata trgovsko-indus-triska komora i Ministerstvoto za turizam naTunis go organiziraat Tretiot Mediteranskiforum za turizam, pod mototo: #Mediteranskiotturizam - novi tendencii#, {to }e se odr`i od 21do 24 maj 2008 godina, vo Jasmin Hamamet, Tunis.

Na Forumot se predviduvaat promocii naproekti za in-vestirawe vozemjite od Me-diteranot vooblasta na tu-rizmot, kako ipovisoki for-mi za razvoj nat u r i z m o t .Predvideni sepanel-diskusiina koi{to vid-ni specijalisti od oblasta na turizmot }e imaatsvoi izlagawa za: Mediteranskiot turizam voramkite na svetskiot turizam; razvojot i idni-nata na Mediteranskiot turizam; zdravstveniotturizam i turisti~kite kongresi; novi strate-gii za razvoj na turizmot i luksuzniot turizamvo mediteranskite zemji i sl.

Za 25 maj 2008 goidna se predivuaat turisti~-ki turi na najinteresnite turisti~ki destina-cii vo Tunis.

Podetalni informacii mo`e da se dobijat voStopanskata komora na Makedonija (lice za kon-takt: Stanka Damjanovska, tel. 32 44 016; e-mail:[email protected])

Meditur 2008 voJasmin Hamamet

OD 22 DO 25 MAJ 2008 GODINA VO GAZIANTEP, TURCIJA

Me|unaroden saem

"Irak 2008#Vo organizacija na Ministerstvoto za trgovija na Irak i Unijata na tr-

govsko-industriskite komori na Turcija (TOBB), od 22 do 25 maj 2008 godinavo Gaziantep, Turcija }e se odr`i Tretiot Me|unaroden saem #Irak 2008#.Gaziantep e eden od najsilnite industriski centri vo Turcija, prete`noorientiran na trgovija so zemjite od Bliskiot Istok.

Na ovoj specijaliziran saem, koj se odr`uva nadvor od granicite naIrak, }e bidat zastapeni sledive stopanski sektori:

* Grade`ni{tvo, grade`ni i energetski materijali, tehnologija, ma{i-ni i oprema i nejzini podsektori;

* Zemjodelski proizvodi, prerabotka i proizvodstvo na hrana, tehnolo-gija, ma{ini i oprema;

* Industriski i trgovski proizvodi za {iroka potro{uva~ka:1. tekstil, obleka i obuvki;2. bela tehnika;3. mebel;4. medicinska oprema i aparati;5. IT hardver i softver;6. elektronski uredi

Za vremetraewe na saemska menifestacija }e bidat organizirani bilate-ralni delovni sredbi me|u prisutnite kompanii, so mo`nost za realiziraweindividualni rabotilnici od poso~enite sektori.

Stopanskata komora na Makedonija organizira u~estvo na makedonskitekompanii preku izlo`uvawe na zaedni~ki {tand na Tretiot Me|unaroden sa-em #Irak 2008#

Site zaintresirani kompanii, mo`at da goi prijavat svojot interes zau~estvo na saemot najdocna do 9 maj 2008 godina. Prijavniot list mo`e da goprevzemete od veb portalot na Stopanskata komora na makedonija: www.mc-hamber.org.mk

Lice za kontakt: Vlatko StojanovskiTel: 3244-004

Faks:3244-088e-mejl: [email protected]

Gaziantep

Jasmin Hamamet