executive newswire - stantonchasebelgrade.files.wordpress.com filenam postavlja jasne standarde...
TRANSCRIPT
februar 2013 Stanton Chase Beograd
Executive Newswire
Srpski privrednici-Uroš
Gojković
Str.2
Investicije i njihov značaj –
Miloš Bugarin
Str.4
Bankarske usluge u svetu
savremenih tehnologija
Str.6
Zimska poslovna olimpijada Str.8
HR consulting Str.10
CEO Upitnik 2012 Str.11
U ovom izdanju:
REČ UREDNIKA
Miloš Tucaković
Direktor, Stanton Chase Beograd
Poštovani čitaoci,
Pre svega dozvolite da vam se zahvalim na pozitivnim
reakcijama po izlasku našeg prvog broja elektronskog
časopisa Newswire. Komentari i sugestije nam znače i
svakako ćemo nastaviti u pravcu u kom vi želite da
idemo.
Ponovo smo na zadatku izlaska prvog broja, ali ovoga
puta u novoj kalendarskoj godini. Iskreno se nadamo da
će biti pozitivnijih informacija, optimističnijih vesti i
zanimljivog sadržaja za svakog od vas.
U ovom broju, izmedju ostalog, predstavićemo najnoviji
CEO Survey, intervju sa Urošem Gojkovićem,
Generalnim direktorom G4S i Milošem Bugarinom,
predsednikom Privredne komore Srbije.
Prijatno čitanje do našeg sledećeg izdanja!
Executive Newswire
G4S je vodeća svetska grupacija za pružanje usluga obezbedjenja. G4S
posluje u više od 125 zemalja na 6 kontinenata zapošljavajući preko 650.000
ljudi. Kompanija je izlistana na londonskoj berzi i na berzi u Kopenhagenu.
G4S je prisutan na tržištu Srbije od marta 2007. kupovinom lokalne kompanije
DMD System. U maju 2008. G4S kupuje većinski paket kompanije Progard sa
skoro 4000 zaposlenih. Kompanija je nastavila sa brzim razvojem u različitim
sferama i oblastima obezbedjenja kao što su Cash, Security System i Guarding.
Danas je G4S prisutan u više od 135 mesta širom Srbije i prepoznat je kao
apsolutni lider u svom delokrugu rada.
Razgovor smo vodili sa Urošem Gojkovićem, Generalnim direktorom kompanije u Srbiji i najmladjim
Generalnim direktorom u čitavoj grupaciji.
Koliko je u Srbiji jasno definisana vaša delatnost imajući u vidu da se kod nas obezbedjenje
najviše vezuje za fizičko obezbedjenje?
G4S se u poslednjih 5 godina trudi da celokupnu delatnost privatne bezbednosti podigne na viši
(evropski) nivo. U Srbiji je, na žalost, privatna bezbednost u prethodnim godinama uglavnom bila
sinonim za obavljanje sumnjivih poslova. U modernom i razvijenom svetu kompanije koje se bave
privatnom bezbednošću pružaju veoma širok spektar usluga u svim oblastima života. G4S Srbija je u
prethodnom periodu posvetio dosta energije ojačavanju svoje liderske pozicije u delu bezbednosti
koja se tiče transporta novca (Cash in Transit), odnosno obradi i čuvanju gotovine (Cash
processing).
Prema našim najnovijim istraživanjima, kroz CEO Survey, vidimo da je poslovno okruženje
imalo jednu od najnestabilnijih godina, kakvo je bilo vaše poslovanje u 2012?
Zadovoljavajuće ako se uporedimo sa drugim kompanijama u zemlji. Odnosno veoma dobro ako
sagledamo sve uslove pod kojima radimo u Srbiji. Mi smo zemlja koja još uvek nema Zakon o
poslovima privatnog obezbedjenja, a i postojeći zakoni koji su već na snazi često se ne primenjuju.
Zbog svega toga smo u situaciji da osim što vodimo G4S Srbija, brinemo i o unapredjenju
celokupnog tržišta bezbednosne industrije u zemlji. Nadamo se da će sa približavanjem EU i u našoj
zemlji početi da se primenjuje praksa koja je tamo na snazi.
SRPSKI PRIVREDNICI -
UROŠ GOJKOVIĆ, Generalni direktor kompanije G4S Srbija
Str.2
Kako bi uporedili situaciju u pružanju usluga obezbedjenja u Srbiji u odnosu na EU?
Zemlje EU su potpuno uredjena tržišta, na kojima važe jasna pravila ista za sve. Mi smo još uvek
veoma daleko od takvih država. Zbog toga se G4S Srbija rukovodi pravilima G4S Internacionala koji
nam postavlja jasne standarde poslovne politike. Naše usluge na tržištu Srbije moraju biti iste kao i
na tržištima svih 125 zemalja gde poslujemo. Sami možete da pretpostavite koliko nam je teško da
to činimo iz godine u godinu, kada smo prepušteni sami sebi, odnosno ne postoji vizija države da se
privatni sektor bezbednosti iskoristi najracionalnije za potrebe podizanja celokupne bezbednosti, bilo
kroz PPP (private public projects) ili na neki od mnogobrojnih drugih načina koji već postoje u
zemljama EU.
U kom delokrugu vaših delatnosti je neophodno uredjenje na nivou Zakona ili uredbe?
Za našu delatnost već postoje zakoni koji važe i za sve ostale kompanije koje posluju na tržištu
Srbije. Jedino za šte se G4S Srbija zalaže, a tiče se donošenja Zakona o FTO (fizičko tehničkom
obezbedjenju) je – iskoristiti neko od već postojećih rešenja iz zemalja koje su članice EU.
Kakvi su planovi daljeg razvoja G4S-a u Srbiji?
G4S Srbija unutarkompanijski, organizaciono pripada regionu Južne Evrope. Jačina kompanije daje
nam mogućnost da razmišljamo dugoročno i da postepeno realizujemo planove na tržištima na
kojima smo prisutni. U narednim godinama jačaćemo sektor Sistema tehničke zaštite. Klijentima
pružamo tzv. Security Solution, odnosno pronalazimo najbolji balans izmedju bezbednosti, potreba i
ekonomskog aspekta poslovanja. Kombinacijom više usluga u oblasti obezbedjenja postižemo cilj.
Razgovor vodio Miloš Tucaković
Str.3
Stanton Chase Beograd
Executive Newswire
O dosadašnjim i budućim investicijama i njihovom značaju za privredu Srbije
razgovarali smo sa Predsednikom Privredne komore Srbije, Milošem Bugarinom.
Koji je značaj stranih investicija za privredni razvoj Srbije?
Postoji generalni konsenzus medju profesionalnim domaćim i stranim ekonomskim
analitičarima da je Srbiji neophodna promena modela privrednog rasta u pravcu
povećanja proizvodnje i izvoza, umesto potrošnje. Privlačenje stranih investicija je
prioritetan zadatak za privredu koja ima brojne probleme pred sobom, jer strane
investicije imaju direktne i indirektne efekte na podizanje privredne aktivnosti i
emancipaciju društva u celini, sa uvodjenjem promena u poslovnoj kulturi i standarda kao
conditio sine qua non u povećanju konkurentnosti, čime se Srbija ne može pohvaliti. Srbiji je potrebno 3-5
milijardi evra investicija da uspešno završi tranzicioni period bez velikih potresa i da sanira sistemske slabosti
koje su se pokazale u punom svetlu pod uticajem unutrašnje i spoljne krize.
Šta je stranim investitorima važno?
Tokom čitavog investicionog ciklusa, investitori prvenstveno očekuju
političku i ekonomsku stabilnost. Od marta prošle godine, kada je
Srbija postala kandidat za članstvo u EU poslata je poruka stranim
investitorima o pravcu u kojem će se zemlja razvijati. Poslovna klima
postaje sve značajnija i kapital odlazi tamo gde se jednostavnije
posluje i gde je rizik manji. Za strane investitore je vrlo važno da
Srbija nastavi aranžman sa Medjunarodnim monetarnim fondom, jer
je on garant makroekonomske stabilnosti.
Investitori su generalno sve oprezniji pri donošenju odluke o
ulaganju. Investicijama prethode duge i temeljne pripreme, koje
mogu da potraju nekoliko godina. Za to vreme, investitore može lako
da odvrati nesigurnost privrednog okruženja, komplikovanost
administrativnih procedura, pravna nesigurnost, prisustvo korupcije i
kriminala, odsustvo fiskalne discipline, netransparentnost i
neefikasnost procesa javnih nabavki.
Medju investitorima Izveštaj o poslovanju Svetske banke kojim je obuhvaćeno 185 zemalja je vrlo čitano štivo.
Ovog puta Srbija se našla medju deset ekonomija koje su sprovele najveći broj reformi, pri čemu je pozicija
naše zemlje unapredjena za devet mesta, zahvaljujući pomaku u oblastima osnivanja preduzeća,
sprovodjenja ugovora i rešavanja pitanja nesolventnosti. To jeste dobar znak, ali je daleko od željenog ranga,
jer je Srbija i dalje iza svih zemalja u regionu i mnogi parametri nas vuku na začelje liste.
INVESTICIJE I NJIHOV ZNAČAJ – MILOŠ BUGARIN, Predsednik Privredne komore Srbije
Str.4
Brine to što pored poznatih problema izdavanja dozvola i drugih pitanja institucija i tržišta, u najnovijem
izveštaju padaju ocene kvaliteta obrazovanja i inovacija, koje su u prethodnom periodu bila osnov za nadu u
brži oporavak nakon izgradnje kvalitetnije poslovne klime. Na taj način nam je ugrožena konkurentnost i na
duži rok, čemu doprinosi i alarmantan odliv mozgova.
Kako ocenjujete dosadašnje inostrane investicije?
Većina direktnih stranih investicija realizovana je u sektoru finansijskog poslovanja i drugim uslužnim
granama, a razvoj temeljen na inostranom kapitalu kroz jačanje usluga doveo je do konstantnog deficita
državnog budžeta i spoljnotrgovinskog i platnog bilansa, kao i do nedopustive zaduženosti zemlje.
Bez obzira na prethodne opaske, 2012-a godina će ostati zapažena po vrlo lošim rezultatima na planu neto
deviznog priliva po osnovu inostranih investicija, tek oko 200 miliona evra. Razlog, pored prethodno
navedenog je činjenica da se radi o izbornoj godini i to u vreme krize u evrozoni, odakle dolazi najveći deo
stranih ulaganja u Srbiju. Najdinamičniji sektori su svakako automobilska i tekstilna industrija, ali i elektronika i
IT sektor.
Kakva su očekivanja u 2013. i kako se investicije privlače?
Očekivanja su naravno mnogo veća, a mehanizam privlačenja je dobrim delom baziran na programu
subvencija od 4.000 do 10.000 evra po otvorenom radnom mestu.
Medjutim, subvencije te vrste, čak i po mišljenju stranih investitora organizovanih u okviru Saveta stranih
investitora, pre bi morale da budu izuzetak nego pravilo. Posle postizanja prvog cilja, a to je skretanje pažnje
stranih investitora na Srbiju kao investicionu destinaciju, što je već učinjeno - svi resursi, uključujući i
finansijski, moraju se alocirati na poboljšanje
privrednog ambijenta.
Prosperitet zemlje podrazumeva postavljanje
investicione politike na dugoročne temelje. Imajući u
vidu poražavajuće podatke o starosti opreme i
mašinskog parka u domaćoj industriji, u definisanju
podsticaja za investiciona ulaganja akcenat bi trebalo
usmeriti na podršku uvodjenja inovativnih tehnologija,
a ne samo novih radnih mesta.
Od obima investicija mnogo je važniji njihov kvalitet, odnosno mogućnost da se njima podstiče razvoj
strateških, izvozno orijentisanih, inovativnih i radno intenzivnih privrednih grana. To, uz aktivnu politiku
nacionalnog brendiranja, garantuje održivu atraktivnost srpskog tržišta.
Mora doći kraj tradicionalnoj regionalnoj i robnoj strukturi izvoza, zasnovanoj na statičkom konceptu
komparativnih prednosti, umesto na dinamičnom konceptu kreiranja novih konkurentskih prednosti. Doprinos
tome može dati Fiat Srbija, Južni tok, kao i zaokret ka tržištima van zona opterećenih krizom.
Str.5
Stanton Chase Beograd
“Od obima investicija mnogo je važniji njihov
kvalitet, odnosno mogućnost da se njima podstiče
razvoj strateških, izvozno orijentisanih, inovativnih
i radno intenzivnih privrednih grana. To, uz aktivnu
politiku nacionalnog brendiranja, garantuje održivu
atraktivnost srpskog tržišta.”
Executive Newswire
Prve usluge mobilnog bankarstva ponudjene su klijentima putem SMS
poruka i sve do nedavno to se nije mnogo promenilo. Uvodjenjem pametnih
telefona sa primenom bežičnih protokola, banke širom sveta počele su svojim
klijentima da nude usluge mobilnog bankarstva zasnovane na ovim platformama.
Mobilno bankarstvo (m-banking) ne treba mešati sa mobilnim plaćanjem
(m-payments). Mobilno plaćanje podrazumeva korišćenje mobilnog uredjaja za
plaćanje robe i usluga ili na samom mestu prodaje ili daljinski. S druge strane,
mobilno bankarstvo je sistem koji klijentima banke omogućava da obavljaju niz
finansijskih transakcija preko mobilnog uredjaja kao što su mobilni telefon ili tablet
kompjuter.
Prelazak na obavljanje transakcija preko mobilne mreže ubrzan je u nekoliko poslednjih godina
razvojem multitouch pametnih telefona i tablet kompjutera. U poredjenju sa prethodnim
generacijama mobilnih uredjaja, obe ove platforme obezbedjuju bolji pristup Internetu i bolje
korišćenje mreže putem skrininga, pretraživača i aplikacija.
Razvoj ovih novih tehnologija doprineo je da sve više banaka pokrene usluge mobilnog bankarstva
zasnovane na korišćenju mreže, kako bi dopunile svoje osnovne aplikacije. Nedavna istraživanja, u
maju 2012, pokazuju da je preko jedne trećine banaka zabeležilo da njihovi klijenti koriste mobilni
uredjaj kada pristupaju početnoj strani sajta banke.
Tipične usluge mobilnog bankarstva uključuju: izvode sa računa, lociranje najbliže filijale, upozorenja
o aktivnostima u okviru računa i eventualnim prekoračenjima, pristup izvodima kartica, informacije o
poslednjim transakcijama, bankomatima, mogućnost kupovine karata za putovanje ili kulturne
dogadjaje, domaće i inostrane transfere novca, transakcije na bankomatima.
Jedan izveštaj Američkih Federalnih Rezervi iz marta 2012. otkriva da je 22 posto vlasnika mobilnih
telefona koristilo usluge mobilnog bankarstva u poslednjih 12 meseci. Prema jednoj drugoj studiji
mobilno bankarstvo će prvenstveno privući mladje klijente, koji su navikli na tehničke novotarije.
Trećina korisnika mobilnih telefona tvrdi da razmatra obavljanje neke vrste finansijskih transakcija
putem mobilnog uredjaja. Ipak, većinu korisnika najpre zanima obavljanje osnovnih transakcija kao
što su upit stanja ili plaćanje računa.
SRBIJA
Banke u Srbiji su pokazale da su u skladu sa medjunarodnim trendovima. Većina ovdašnjih banaka
ponudila je aplikacije za Android i Ajfon pametne telefone, koje klijentima omogućavaju da u bilo
kom trenutku dobiju informacije o lokacijama filijala i bankomata, zvaničnoj kursnoj listi i o najnovijim
BANKARSKE USLUGE U SVETU SAVREMENIH TEHNOLOGIJA Jasmina Milošević, Konsultant, Stanton Chase Beograd
Str.6
Dodatne pogodnosti uključuju upotrebu konvertora valuta i kalkulatora kredita koji im može pomoći
da lako izračunaju svoju mesečnu ratu. Mobilne aplikacije za Android i Ajfon mogu se preuzeti bez
naknade. Pored tih aplikacija, klijenti banke mogu koristiti i usluge m-banking-a. Sve usluge koje su
do sada bile dostupne putem e-banking-a, mogu se koristiti putem mobilnog telefona. Takodje,
korisnici e-banking-a mogu preko svog korisničkog imena i lozinke pristupiti i ovim novim
aplikacijama.
IZAZOVI
Razvojem novih tehnologija i povećanjem upotrebe pametnih telefona i tableta, upotreba mobilnog
bankarstva omogućiće klijentima da tokom celog svog životnog ciklusa budu povezani sa svojom
bankom mnogo sveobuhvatnije nego pre.
Osnovni izazovi u razvoju sofisticiranog mobilnog bankarstva su: operativnost korisničkog uredjaja,
sigurnost i personalizacija.
Postoji veliki broj različitih mobilnih uredjaja i veliki je izazov za banke da ponude rešenja koja će
funkcionisati na bilo kom mobilnom uredjaju.
Sigurnost finansijskih transakcija koje se vrše sa
udaljenih lokacija i prenos finansijskih informacija preko
sveta najkomplikovaniji su izazovi koji se moraju
rešavati udruženim snagama kreatora aplikacija,
provajdera usluga bežičnih mreža i IT odeljenja u
bankama.
Jednokratne lozinke (one-time passwords ili OTPs) su
najnovije sredstvo koje banke i druge finansijske
institucije koriste u borbi protiv sajber prevara. Umesto
da se oslone na tradicionalne lozinke koje se pamte,
korisnici moraju zahtevati novu lozinku svaki put kada
žele da obave transakciju preko mreže ili interfejsa
mobilnog bankarstva. Kada je zahtev primljen, lozinka
se šalje korisniku putem SMS poruke. Lozinka postaje
nevažeća čim se iskoristi, ili nakon što joj istekne unapred utrvrdjen vek trajanja. Da bi upotreba
mobilnog bankarstva bila uspešna, aplikacija mora da podrži sledeće personalizacije: jezik upotrebe,
format datuma i vremena, format novčanog iznosa, standardne transakcije i upozorenja.
Nove tehnologije su izmenile svet u protekle dve decenije. Očigledno je da živimo u jednom
uzbudljivom vremenu u kojem će potreba za brzinom, tačnošću i sigurnošću u finansijskom svetu
pobuditi kreativnost profesionalaca s jedne strane, ali takodje i povećati prosečnu tehnološku
pismenost pojedinačnih korisnika.
Str.7
Stanton Chase Beograd
Executive Newswire
U poslednjim godinama tranzicije u Srbiji, sva istraživanja u oblasti ljudskih resursa pokazala
su da je jedan od postulata uspeha kompanija visok nivo motivacije zaposlenih. Programi motivacije
su u ovakvim istraživanjima različito definisani, ali je svima njima zajedničko to, da se pod
motivacijom podrazumevaju dobri medjuljudski odnosi na poslu i osećaj pripadnosti firmi kao
porodici. Razumejući značaj motivacije zaposlenih za uspeh kompanije, došli smo na ideju da
realizujemo manifestaciju »Zimska poslovna olimpijada« koji obuhvata sportsko-edukativno druženje
za zaposlene kompanija iz Srbije, sa ciljem da ista postane tradicionalna organizovana na
godišnjem nivou.
Prva Zimska poslovna olimpijada održana je u decembru mesecu 2012. u saradnji sa hotelskim
kompleksom Mećavnik grad (Mokra Gora) na skijaškoj stazi “Iver”. Generalni sponzor manifestacije
bila je Hypo Alpe Adria Banka, sponzori kompanije - Stanton Chase International, Audi, Henkel,
Beosport, Newassist; medijski sponzori - Informer, SOS, B92 i Srpska naučna televizija; a
pokrovitelji manifestacije kompanije Lasta, Skitrack i Caffetteria.
Program manifestacije u kojima je učestvovalo 40 prijavljenih učesnika iz različitih kompanija koje
posluju u Srbiji, bili su sportska takmičenja u skijanju i motivacione radionice sa istaknutim
sportistima kao gostima (Vanja Grbić - odbojkaš i Dragan Jaćimović – alpinista). Oni su sa
učesnicima razmenili svoja iskustva i uspehe, praveći paralelu izmedju uspeha u sportu i uspeha u
biznisu.
Utisci nakon Prve Zimske poslovne olimpijade su uglavnom pozitivni, pa sve ukazuje na to da ćemo
se i ove godine družiti na Drugoj Zimskoj poslovnoj olimpijadi. Izuzetno nam je drago što je veliki broj
naših klijenata ovu ideju podržao i možemo samo da kažemo da će nam biti zadovoljstvo da ova
manifestacija postane tradicionalna.
ZIMSKA POSLOVNA OLIMPIJADA
Advance Response International, organizator
Str.8
Str.9
Stanton Chase Beograd
Executive Newswire
Kao što je pokazalo istraživanje naše kancelarije „CEO Survey 2012“
medju najbitnijim konsultantskim uslugama, osim pronalaženja najvišeg
rukovodstva, nalaze se i coaching, strategija za razvoj ljudskih potencijala i
procena već postojećeg kadra.
O ovoj temi se dugo piše i govori ali je još
uvek oblast sa velikim razvojnim potencijalom. U prošlosti su sve
aktivnosti ove vrste smatrane troškovima dok se danas
posmatraju kao investicija. S obzirom na prirodu poslovanja i
inostrane rukovodioce, multinacionalne kompanije shvatile su
značaj ulaganja u zaposlene i njihov razvoj pre domaćih, ali
procenat domaćih kompanija koje se intenzivno bave razvojem
zaposlenih brzo raste.
Kako bi procena i razvoj zaposlenih imale smisla i dovele do
konkretnih rezultata potrebno je pre svega utvrditi potrebe
organizacije tj. kompanije a potom sistematski isplanirati dalje
korake. Od potreba kompanije zavisi da li će akcenat biti na
treninzima, procenama ili team building-u. Iskustvo
Stanton Chase-a pokazuje da se najbolji rezultati
postižu kombinacijom nekoliko metoda. Medju njima
se ističe i učešće konsultanata u radu Upravnog
odbora. Ono svakako spada u značajnije jer
omogućava nepristrasno savetodavno mišljenje i
priliv novih ideja koje mogu „osvežiti“ poslovanje
kompanije.
Ciljevi svih ovih aktivnosti su mnogobrojni: razvoj
zaposlenih i njihovih veština, povećanje
produktivnosti, kako pojedinaca tako i kompanije u
celini, efikasnije korišćenje postojećih resursa i kreiranje boljeg radnog okruženja.
S obzirom da ljudski resursi u savremenom poslovanju predstavljaju vrlo važan deo celokupne
strategije kompanije nemoguće je zanemariti njihov razvoj i očekivati pozitivne poslovne rezultate na
duže staze. Kompanije koje ulažu u svoje zaposlene mogu da stvore značajnu prednost u odnosu
na konkurente, stoga je potrebno na vreme shvatiti značaj ovakve vrste ulaganja.
U KORAK SA TENDENCIJAMA: ZNAČAJ HR CONSULTINGA U POSLOVANJU KOMPANIJA
Maja Manojlović, Konsultant, Stanton Chase Beograd
Str.10
Beogradska kancelarija Stanton Chase-a odlučila je 2008 godine
da sprovede upitnik kako bi ispitala mišljenje čelnih ljudi kompanija,
imajući u vidu da se većina upitnika u kompanijama odnosi na ispitivanje
zadovoljstva zaposlenih i njihovih neposrednih rukovodilaca, a da se
veoma retko osvrću na mišljenje i zadovoljstvo generalnih direktora.
Ovaj upitnik je ostavio dobar utisak na našem tržištu tako da je postao
tradicionalno izdanje Stanton Chase-a, koje se svakog januara s
nestrpljenjem iščekuje.
Naš ovogodišnji upitnik je jubilarni, peti po redu. Ono što nas posebno
raduje je da se broj učesnika stalno povećava, a ovog puta je oboren
svaki rekord: preko 70% ispitanika je popunilo upitnik. Moguće je da je
usled kompleksnosti situacije veći broj rukovodilaca osetio potrebu da
prokomentariše trenutne prilike, a možda su time doprinela i malo drugačija pitanja: potrudili smo se
da ove godine pitanja više budu usmerena na traženje konkretnih rešenja i ideja, na šta su naši
ispitanici očigledno odlično reagovali.
Kao i svake godine u našoj anketi učestvovaIi su, pored domaćih rukovodilaca, i generalni direktori
koji dolaze iz drugih zemalja, a rade u Srbiji, čime je slika trenutnog stanja potpuna.
Ovo kao i ostala naša izdanja možete pročitati na:
http://stantonchasebelgrade.wordpress.com/
ili
u grupi na LinkedIn-u: Stanton Chase Belgrade
Str.11
Stanton Chase Beograd
CEO UPITNIK 2012
Stanton Chase International
Beogradska kancelarija
Bulevar oslobodjenja 75
11000 Beograd, Srbija
Telefon: 011 3973 676