المكتبة الإسلامية الإلكترونية الشاملة · pomo} bih i pomo}...

��

��

Sarajevo, 2001 - 1422. H.G.

Naslov originala [AHSIJJETUL - MER�ETIL - MUSLIME[AHSIJJETUL - MER�ETIL - MUSLIME[AHSIJJETUL - MER�ETIL - MUSLIME[AHSIJJETUL - MER�ETIL - MUSLIME[AHSIJJETUL - MER�ETIL - MUSLIME

Naslov prijevoda LI^NOST @ENE MUSLIMANKELI^NOST @ENE MUSLIMANKELI^NOST @ENE MUSLIMANKELI^NOST @ENE MUSLIMANKELI^NOST @ENE MUSLIMANKE

Autor dr. Muhammed Ali el - Ha{imi

S arapskog prevela Sabaheta ]eman

[erijatski recenzent Enes Ljevakovi}

Likovno - tehni~kiurednik Nedàd Kazi}, Fatih Farhat

Lektor i korektor Sabina Deljkovi}, , , , , Omer Resulovi}

DTP Kavazovi} D & T, Sarajevo, , , , , Mersad Mujagi}

[tampa �OKO� - Sarajevo

Tira : 30 000KNJIGA BROJ 19

Tre}e izdanje BESPLATNI PRIMJERAK

Izdava~ Sva prava {tampanja i izdavanja zadràva VVVVVisoki saudijski komitet zaisoki saudijski komitet zaisoki saudijski komitet zaisoki saudijski komitet zaisoki saudijski komitet zapomo}pomo}pomo}pomo}pomo} BiH i Kulturni centar �Kralj Fahd� u Sarajevu

[TAMPANO POD POKROVITELJSTVOM ÛVARA �DVA HRAMA�

KRALJA FAHDA BIN ABDUL-AZIZA AL-SAUDA, KRALJEVINE SAUDIJSKE ARABIJE

CIP - Katalogizacija u publikacijiNarodna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo

UDK 297.17 - 055.2

el - HA[IMI, Muhammed AliLi~nost ene muslimanke - onako kako je prikazuju Kur�an i sunnetMuhammed Ali el - Ha{imi; (s arapskog prevela Sabaheta ]eman). - 3. izd. -Sarajevo: Visoki saudijski komitet za pomo} Bosni i Hercegovini; knj. 19)Prijevod djela: [ahsijetul - mer�etil - muslime.Bilje{ke: str. 337 - 370

ISBN 9958 - 880 - 13 - 7COBIS - ID 593670

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog

PREDGOVORPREDGOVORPREDGOVORPREDGOVORPREDGOVOR

Hvala Allahu, Koji pou~ava peru, Koji ~ovjeka pou~ava onome {to ne zna. Hvala AllahuKoji je one koji vjeruju iz tmina na svjetlo izveo i na pravi put ih uputio: �I doista, ovo jepravi put moj, pa se njega dr`ite i druge puteve ne slijedite, pa da vas odvoje odputa Njegova.� (El - En�am, 153) Uzvi{eni Allah, tako|er, veli: �Reci: �Zar su isti onikoji znaju i oni koji ne znaju?�� (Ez - Zumer, 9). Uzvi{eni, tako|er, veli: �Zato vjerujteu Allaha i Poslanika Njegova i u svjetlo koje objavljujemo.� (Et - Tegabun, 8)

Neka je Allahov blagoslov na u~itelja, koji upu}uje najboljoj uputi: �Reci: �Meni je,doista, jasno ko je Gospodar moj�� (El - En�am, 57), na{eg vjerovjesnika Muhammeda,sallallahu alejhi ve selleme.

Najuzvi{enija znanost jeste spoznaja Allaha, a ona nas vodi spoznaji na~inaispovijedanja vjere Njemu. [to se vi{e {iri vjerska znanost, smutnje je sve manje, aneznanje sve slabije. U hadisu se spominje: �Vrijednost alima (znalca) u odnosu naabida - pobo`njaka jeste kao vrijednost punog mjeseca u odnosu na ostale zvijezde.�Jer, najvredniji je, najuzvi{eniji i najdostojniji da bude primjen onaj ibadet koji je uskla|eni podudaran s ~asnm [erijatom. A cilj i svrha egzistencije jeste ~injenje ibadeta Allahu:�D`ine i ljude stvorio sam samo zato da Mi se klanjaju.� (Ez - Zarijat, 56)

Visoki saudijski komitet raduje i ~ini mu ~ast da, po preporuci njegove visostipredsjednika Visokog saudijskog komiteta, princa Selmana b. Abdulaziza, guverneraprovinicije Rijad, ponudi ovu biblioteku sastavljenu od najvrednijih kniga potrebnihmuslimanu posebno u ovom vremenu. Akcenat smo stavili na moralne vrijednosti,u~vr{}enje vjerovanja, temelje islama, kompaktnost dru{tva i njegovu etiku teuspostavljanje spona s prvom generacijom, najodabranijom i naj~estitijom zajednicomashaba, koji su najbolje razumijevali i primjenjivali islam, nastoje}i valorizirati na{ iman, na{adjela i razmi{ljanje u svjetlu njihovog odnosa, povezuju}i dunjaluk sa ahiretom, ivot s onim

{to slijedi poslije smrti. A to je istina koju nije mogu}e zanemariti, pogotovo uzimaju}i u obzir~injenicu da smo izgubili hiljade na{e bra}e u bosanskoj tragediji. Kuda bi nas to ondavodilo?

U okrilju ~asnog tefsira, plemenitog hadisa i ~iste islamske misli, ìvimo s ovomodabranom skupinom knjiga iz serije �Biblioteka bosanske porodice�, koju nudimoodraslom i malom, mu{ku i ènsku. Svako od njih moè uzeti iz njih ono {to èli uskladu s obimom znanja koje mu je Allah dao, oboruàvaju}i se spoznajom i nalaze}ipravi put pomo}u Allahova svjetla.

�Ostavio sam vas na ~istoj stazi po kojoj je isto i}i no}u kao i danju, s nje skre}esamo onaj ko je propao�- veli Poslanik, a.s. �Ostavio sam vam dvije stvari: ako ih sebudete pridràvali, ne}ete zalutati nikada: Allahovu knjigu i moj sunnet� - veli Poslanik,a.s., tako|er.

Molim Allaha da ovo znanje bude od koristi, da ga u~ini blagoslovljenim i trajnimdobrim djelom i da nagradi svakog ko je u~estvovao u izlasku na vidjelo ove biblioteke,prevo|enju djela, pripremanju za {tampanje, distribuciji, kao i onog ko se njomeokoristi, najboljom nagradom. On ~uje dove i odaziva se.

Direktor Regionalnog ureda Visokog saudijskog komiteta za Evropu

Naser b. Abdurrahman es - Saeed

@ENA MUSLIMANKA@ENA MUSLIMANKA@ENA MUSLIMANKA@ENA MUSLIMANKA@ENA MUSLIMANKAPREMA SVOME GOSPODARUPREMA SVOME GOSPODARUPREMA SVOME GOSPODARUPREMA SVOME GOSPODARUPREMA SVOME GOSPODARU

BUDNA VJERNICABUDNA VJERNICABUDNA VJERNICABUDNA VJERNICABUDNA VJERNICA

Najvrednija je odlika ene muslimanke njeno duboko vjerovanje u Allaha, d`.{., njenojasno ubje|enje da sve {to se doga|a u svemiru, da sve ono {to se de{ava ljudima, de{avase po Allahovoj volji i odre|enju, da sve {to zadesi ~ovjeka nije moglo da ga mimoi|e, a sve{to ga mimoi|e nije moglo da ga zadesi. ovjeku u ovom ivotu ne preostaje ni{ta drugo doda slijedi put dobra, da ~ini dobra djela u svojoj vjeri, a i u ivotu, da se istinski oslanja naAllaha, d`.{., da prihvata Njegova nare|enja, da bude uvjeren da mu je neophodna Njegovapomo}, potpora, da je pod Njegovom upravom i Njegovim zadovoljstvom.

Pri~a o Hadèri - nakon {to ju je Ibrahim, a.s., ostavio pored Ka�be ispod drveta iznadZemzema, u Meki El - Mukerremi u kojoj nije bilo nikoga, niti je bilo vode - a Hadèra je uzase imala samo svoje dojen~e Ismaila, a.s. - predstavlja za enu muslimanku najupe~atljivijiprimjer dubine imana (vjerovanja u Allaha, d`.{.), iskrenog oslanjanja na Allaha, d`.{., kadaje staloèno, mirno, samouvjereno i smireno rekla Ibrahimu, a.s.: �O Ibrahime, da li ti jeAllah, d`.{., ovo naredio?� Odgovorio joj je: �Da.� Njen odgovor bio je pun pomirljivosti,pokornosti, radosne vijesti i smiraja: �Onda, ne}e{ nas zanemariti.�1 Ovo je bila najkriti~nijasituacija - ~ovjek ostavlja svoju enu i njeno dojen~e u pustoj zemlji u kojoj nema ni bilja, nivode, a ni ljudi, uputiv{i se prema dalekim zemljama [ama, ne ostavljaju}i im ni{ta drugo dotorbu datula i mje{inu vode! Da nije bilo dubokog imana u du{i Hadère, da nije bilo iskrenogoslanjanja na Allaha, d`.{., koje je ispunilo sva njena ~ula i osjetila, ne bi mogla podnijetiovako te{ku situaciju, nego bi bila shrvana od prvog trenutka i ne bi to bila ona sna`na enakoju spominju hadìje i oni koji obavljaju �umru - danju i no}u - koji je spominju svaki put kadase napiju Zemzem - vode, svaki put kada obavljaju s�aj izme|u Saffe i Merve, poput njenogs�aja - tr~anja toga kobnog dana.

Ova budnost imana urodila je ~udnim plodovima u ìvotu vjernika i vjernica, jer jeprobudila osje}aje, istanjila njihova ~ula i upozorila srca na to da jedino Allah, d`.{., zna tajne

10 Li~nost ene muslimanke

i da je On s ~ovjekom gdje god on bio. Ni{ta bolje ne ukazuje na budnost osje}aja i prisutnostbogobojaznosti, u tajnosti i na javi, od doga|aja koji je vezan za djevojku muslimanku, a kojise navodi u djelu �Sifetus - safveti vel - e�ajan�, a koji prenosi Ibn el - Dèvzi u svojoj knjizi�Ahkamun - Nisa�.2

On navodi: �Prenosi se od Abdullaha bin Zijada bin Eslema, a on od svoga oca, a on odsvoga djeda da je rekao: �Bio sam s Omerom bin el - Hattabom kada je usred no}i obilaziograd, te se umorio i naslonio na zid. Utom je neka ena rekla svojoj k}eri: �K}eri moja, ustanido tog mlijeka pa ga pomije{aj s vodom.� Na to je (djevojka) rekla: �Maj~ice, zar ne zna{kakvu je odluku danas donio emirul - mu�minin (vladar pravovjernih)?� �A kakvu je to odlukudonio, k}eri?� - zapitala je. Odgovorila joj je: �Naredio je da se obznani da se ne smije mije{atimlijeko s vodom.� Na to joj je majka rekla: �K}eri moja, ustani do mlijeka i pomije{aj ga svodom. Ti si u situaciji u kojoj te ne moè vidjeti Omer.� Na to je djevojka odgovorila majci:�Ne}u mu se pokoravati kada me vidi , a biti mu nepokorna kada sam sama.� Omer je to ~uo,pa je rekao: �O Esleme, pri|i im pa vidi ko to govori i kome govori i da li imaju mu{karcastaratelja?�� Pri~ao je Eslem: �Te sam oti{ao do njih, kad to bi neudata djevojka i njena majkakoje nisu imale staratelja mu{karca. Do{ao sam kod Omera i obavijestio ga o tome, pa jesakupio i pozvao svoje sinove. Rekao im je: �Da li nekom od vas treba ena, da ga oènim?Da va{ otac ima potrebe za ènama niko ga od vas ne bi pretekao da se oèni ovomdjevojkom.� Na to je rekao Abdullah: �Ja imam ènu.� I Abdurrahman je rekao: �Ja imamènu.� A Asim je rekao: �Ja nemam enu, pa oèni me.� Nakon toga poslao je po djevojku iudao je za Asima, te je ona Asimu rodila k}erku, a ta k}erka je rodila Omera bin Abdul -Aziza.�

Doista je to budnost osje}aja koje je islam u~vrstio u du{i ove djevojke muslimanke, kojaje bogobojazna i ustrajna u tajnosti i na javi, u svojoj samo}i i me|u ljudima, a njen dokaz zato jeste da je Allah, d`.{., stalno s njome, da On ~uje i vidi. Ovo je istinski iman i ovo je njegovdu{evni plod, koji je njegovu vlasnicu uzdigao do stupnja ihsana - dobro~instva, a njenabrza nagrada od Allaha, d`.{., bila je u tome da ju je po~astio sretnim i blagoslovljenimbrakom, iz ~ijeg potomstva je peti Hulefaur - ra{idin Omer bin Abdul - Aziz, r.a.

Akidu (vjerovanje) ene muslimanke koja je svjesna, ~estita i ~ista, ne moè pomutiti ninajmanje neznanje, niti njenu ~istotu moè pomutiti trun iskrivljenosti, kao {to ni njenoblje{tavilo ne moè ugasiti nikakav obris sumnje. To je, doista, akida koja se temelji navjerovanju u Allaha Jednog, Jedinog, Uzvi{enog Gospodara, Onoga Koji je Svemogu}i,Onoga u ijoj ruci je Vlast i Onoga Kome se sve vra}a:

�Upitaj: �U ~ijoj je ruci vlast nad svim, ko uzima u za{titu, od koga niko ne moè za{ti}enbiti, znate li?� � Od Allaha!� - odgovorit }e, a ti reci: �Pa za{to onda dopu{tate da budetezavedeni?��3

Ovaj duboki, jasni i ~isti iman pove}ava snagu, svjesnost i zrelost li~nosti ène

Li~nost ene muslimanke 11

muslimanke, te ona vidi ovaj ivot onakav kakav on i jeste u biti - ku}a isku{enja i ispita, ~ijirezultati }e se pokazati onog dana u koji nema sumnje:

�Reci: �Allah vam daje ivot, zatim }e u~initi da poumirete, a poslije }e vas na Sudnjemdanu sabrati, u to nema nikakve sumnje, ali ve}ina ljudi ne zna.��4

�Zar ste mislili da smo vas uzalud stvorili i da Nam se ne}ete povratiti?�5

�Uzvi{en je Onaj u ijoj je ruci vlast - On sve moè! Onaj Koji je dao smrt i ivot da biisku{ao koji od vas }e bolje postupati; On je Silni, Onaj Koji pra{ta.�6

Toga }e dana ~ovjek biti nagra|en prema svojim djelima. Ako bude ~inio dobro, bit }emu dobro, a ako bude ~inio zlo, bit }e mu zlo i ne}e osjetiti nikakav trag nepravde:

�Svaki ~ovjek }e toga Dana prema zasluzi ka`njen ili nagra|en biti; toga Dana ne}e bitinepravde! Allah }e, zaista, brzo obra~unati.�7

Polaganje ra~una bit }e precizno, da ne moè biti preciznije, i bit }e u ~ovjekovu koristili protiv njega:

�Onaj ko bude uradio koliko trun dobra - vidjet }e ga, a onaj ko bude uradio koliko trunzla - vidjet }e ga.�8

Toga dana, Gospodaru mo}i i veli~ine ne}e proma}i ni{ta, makar bilo koliko zrnogoru{ice:

�Mi }emo na Sudnjem danu ispravne terezije postaviti, pa se nikome krivo ne}e u~initi;ako ne{to bude te{ko koliko zrno goru{ice, Mi }emo za to kazniti ili nagraditi. A dosta je {to}emo Mi ra~une ispitivati.�9

Nema sumnje da èna muslimanka, koja je svjesna i mudra, nakon {to proìvi nekovrijeme sa zna~enjima ovih jasnih ajeta i nakon {to dobro razmisli o tom kobnom Danu,usmjerit }e se ka svome Gospodara poput onih koje su pokorne, koje se kaju i koje suzahvalne, pripremaju}i se za ahiret i ~ine}i dobra djela u svakom danu koliko je to mogu}e.

OBO@A OBO@A OBO@A OBO@A OBO@AVVVVVAAAAA SVOGA SVOGA SVOGA SVOGA SVOGA GOSPODARA GOSPODARA GOSPODARA GOSPODARA GOSPODARA

Nema sumnje da }e iskrena muslimanka prihvatiti oboàvanje Allaha, d`.{., s najve}omva`no{}u, jer ona zna da je zaduèna odre|enim {erijatskim djelima, koje je Allah, d`.{.,naredio svakom muslimanu i muslimanki. Stoga, ona obavlja islamske farzove i njegoveruknove na najbolji mogu}i na~in, ne dopu{taju}i sebi bilo kakve olak{ice, olak{anja, nitipropuste.

OBAOBAOBAOBAOBAVLJAVLJAVLJAVLJAVLJA PET PET PET PET PET NAMAZA NAMAZA NAMAZA NAMAZA NAMAZA

Ona obavlja pet namaza u njihovo odre|eno vrijeme, ne odga|a njihovo obavljanje radiku}nih poslova, niti radi maj~inskih ili bra~nih odgovornosti, jer namaz je temelj vjere; - onaj


ko ga obavlja uspostavlja vjeru, a onaj ko ga ostavlja ru{i vjeru.10

To je jedno od najboljih i najuzvi{enijih djela, kao {to je to obznanio Allahov Poslanik,s.a.v.s., u hadisu koji prenosi Abdullah bin Mes�ud, r.a., koji je rekao:

�Pitao sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: �Koje je najbolje djelo?� Odgovorio mi je: �Namazu njegovo vrijeme.� Upitao sam: �A {ta je iza toga?� Rekao je: �Poslu{nost roditeljima.� Upitaosam: �A {ta je iza toga?� Rekao je: �Borba na Allahovu putu.��11

Namaz je veza izme|u roba i Gospodara. On je bogatstvo iz kojeg ~ovjek izvla~i snagu,~vrstinu, milost i zadovoljstvo, ~ime spira svoju prljav{tinu, svoje grijehe i svoje pogre{ke.

Prenosi se od Ebu - Hurejrea, r.a., da je rekao:�ûo sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kad kaè: �[ta mislite, kada bi rijeka proticala

pored va{ih vrata u kojoj biste se svakodnevno prali pet puta, da li bi {ta ostalo od va{ene~isto}e?� Odgovorili su: �Ne bi ni{ta ostalo od ne~isto}e.� Na to je Poslanik, s.a.v.s.,rekao: �Tako je i sa pet dnevnih namaza. Njima Allah, d`.{., bri{e grijehe.��12

Prenosi se od Dàbira, r.a., da je rekao: �Allahov je Poslanik, s.a.v.s., rekao:�Primjer pet dnevnih namaza jeste kao primjer nabujale teku}e rijeke koja proti~e pored

va{ih vrata, u kojoj se svakodnevno pet puta perete.�13

Namaz je Allahova milost prema Njegovim robovima u kojem oni traè uto~i{te pet putadnevno, zahvaljuju svome Gospodaru, slave Ga, traè od Njega pomo}, milost, uputu ioprost. Potom, namaz zna~i i ~istotu za ljude i ène koji klanjaju, putem ~ega se bri{upogre{ke i iskupljuju grijesi i zablude.

Prenosi se od Osmana bin Affana, r.a., da je rekao: �ûo sam Allahovog Poslanika,s.a.v.s., da je rekao:

�Nema ni jednog muslimana, kojem se pribliì propisani namaz, pa se lijepo abdesti,skru{eno i ponizno obavi namaz, a da mu taj namaz ne}e biti keffaret (oprost, iskup) zagrijehe koje je prethodno po~inio - osim velikih grijeha - i tako }e biti u svim vremenima.��14

Hadisi, predanja i vijesti koji govore o vrijednosti namaza, njegovoj va`nosti, dobru iblagodati za klanja~e, mnogobrojni su i korisni. Sve je to potvrda sveop}eg bogatstva kojesakupljaju klanja~i svaki put kada stanu pred Allaha, d`.{., pokorni i skru{eni.


POVREMENO PRISUSTVUJEPOVREMENO PRISUSTVUJEPOVREMENO PRISUSTVUJEPOVREMENO PRISUSTVUJEPOVREMENO PRISUSTVUJED@EMAD@EMAD@EMAD@EMAD@EMATU U D@AMIJITU U D@AMIJITU U D@AMIJITU U D@AMIJITU U D@AMIJI

Islam je oslobodio enu od obaveznog prisustvovanja namazu u dèmatu u dàmiji, aliu isto vrijeme joj je dozvolio da iza|e u dàmiju kako bi obavila namaz u dèmatu. Uistnu jeto ona i u~inila i klanjala namaz za Poslanikom, s.a.v.s.

Prenosi se od Ai{e, majke vjernika, r.a., da je rekla:�Allahov Poslanik, s.a.v.s., klanjao bi sabah, a prisustvovale bi i ene - vjernice, koje su

bile umotane u svoje hidàbe.15 Potom bi se vratile svojim ku}ama a da ih niko ne biprepoznao.�16

Od nje se tako|er prenosi:�Vjernice bi, umotane u svoje hidàbe, prisustvovale sabah - namazu sa Poslanikom

s.a.v.s., te bi se nakon obavljena namaza uputile svojim ku}ama, a niko ih zbog mraka nebi prepoznao.�17

Allahov Poslanik, s.a.v.s., skra}ivao bi namaz kada bi ~uo pla~ djeteta, pretpostavljaju}ida je to zabavilo njegovu majku. On u hadisu, za koji se slaù da je vjerodostojan, kaè:

�Ja, doista, pristupim namazu i èlim da ga oduljim kada za~ujem pla~ djeteta, paskratim svoj namaz, jer znam kolika je ljubav majke naspram djeteta kada pla~e.�18

Allahova, d`.{., milost velika je prema eni kada je nije obavezao da prisustvuje dèmatuu dàmiji pri obavljanju pet dnevnih namaza, a da ju je obavezao time, to bi joj zadalopote{ko}e i predstavljalo bi teret za njena ple}a. @ena nije u stanju obavljati namaz u dàmiji,kao {to u dana{nje vrijeme ni mnogi mu{karci nisu u stanju da obavljaju namaze u dèmatuu dàmiji, nego su prisiljeni da obavljaju namaz tamo gdje se nalaze - na svojim radnimmjestima, pa ~ak mnogo puta i u svojim ku}ama. Tako, enina odgovornost za doma}instvoi njene mnogobrojne obaveze vezane za njenu ku}u, muà i njenu djecu, ne omogu}avajujoj da pet puta dnevno napusti ku}u, nego joj, naprotiv, sve to postaje nemogu}e. Ovakonam biva jasnija mudrost uskra}ivanja obaveze prisustvovanja ene dèmatu u dàmiji, aline i za mu{karce. Ovako nam je jasnije za{to je namaz ene bolji u njenoj ku}i nego u dàmjii za{to joj je ostavljeno da izabere ono {to je bolje za nju. Ako ho}e, klanja u svojoj ku}i, aako ho}e, moè i iza}i da obavi namaz u dèmatu. Njen mu` joj ne moè zabraniti da izlaziu dàmiju, ako je ve} traìla od njega dozvolu. Allahov Poslanik, s.a.v.s., o tome govori umnogobrojnim hadisima, a izme|u ostalog on kaè:


�Ne zabranjujte svojim enama dàmije, a njihove ku}e su im bolje.�19

�Kada nekom od vas ena traì dozvolu da ide u dàmiju, neka joj to ne zabranjuje.�20

Mu{karci su poslu{ali Poslanikovu, s.a.v.s., naredbu, pa su dozvolili svojim enama daizlaze u dàmiju, makar taj izlazak bio suprotan njihovom mi{ljenju i poimanju. Najbolji dokaztome se nalazi u hadisu Abdullaha bin Omera u kojem se kaè:

�Omerova ena prisustvovala je sabahskom i jacijskom namazu u dèmatu u dàmiji,pa joj je re~eno: �Za{to izlazi{ kada zna{ da Omer to ne voli i da je ljubomoran?� Odgovorilaje: �A {ta ga to spre~ava da mi zabrani?� Odgovoreno joj je: �Spre~avaju ga rije~i AllahovogPoslanika, s.a.v.s.: �Ne zabranjujte Allahovim robinjama Allahove dàmije.��21

U skladu s ovom Poslanikovom s.a.v.s., dozvolom eni da posje}uje dàmiju i zabranomda joj se to spre~ava, ena je u vrijeme Allahovog Poslanika, s.a.v.s., i poslije njega, navra}alau dàmije kad god joj je to bilo mogu}e. Obavljala je namaz, prisustvovala hairli prigodama,slu{anju predavanja i aktivno u~estvovala u javnom ivotu vjernika. Tako je to bilo otkako jepropisan namaz u dèmatu. Muslimani su obavljali namaz prema Bejtul - Makdisu prije nego{to je kibla bila okrenuta prema Ka�bi. Kada je do{la objava o upravljanju prema Ka�bi, licavjernika i vjernica bila su okrenuta prema zemljama [ama, pa su se okrenuli prema Ka�bi iovo je okretanje zahtijevalo da ene pre|u na mjesto ljudi, a ljudi na mjesto ena.22

Dàmija je jo{ uvijek centar zra~enja, svjetlosti i upute za vjernike i vjernice. Tako se uprostranstvu ~istote vr{i ibadet, s njenih minbera {ire se predavanja, upute i smjernice, aèna muslimanka je od samog po~etka islama bila u~esnica u svemu tome.

Vjerodostojni tekstovi potvr|uju to mnogobrojno i uzastopno u~e{}e i prisustvo. Onigovore o èninom prisustvu na dùma - namazu, namazu kod pomra~enja, bajram -namazima, kao {to govore i o odazivu na mujezinov poziv: �Namaz je u dèma�atu.�

U �Sahih Muslimu� nalazi se da je Ummu - Hi{am bint Harise bin en - Nu�man rekla: �Kafvel - Kur�anil - medìd uzela sam (nau~ila) s jezika Allahovog Poslanika, s.a.v.s., (tj. slu{aju}iga), po{to bi to u~io svakog petka s minbera, drè}i hutbu ljudima.�23

U ovoj knjizi tako|er se nalazi da je sestra Amre bint Abdurrahmana pri~ala: �Petkomsam uzela (nau~ila) Kaf vel - Kur�anil - medìd s usta Allahovog Poslanika, s.a.v.s., a u~io bito s minbera svakog petka.�24

Poslanik, s.a.v.s., preporu~uje da se treba lijepo pripremiti za dùma - namaz, vode}ira~una o ~isto}i, a i ljudima i enama je mustehab (lijepo) okupati se:

�Ko do|e na dùmu, bilo od ljudi ili ena, neka se okupa.�25

Ovi tekstovi govore nam o tome da je Esma bint Ebi - Bekr, r.a., prisustvovala namazunakon pomra~enja Sunca, zajedno s Poslanikom, s.a.v.s., i nije joj bio jasan Poslanikov,s.a.v.s., govor, te je zapitkivala nekog ~ovjeka koji joj je bio blizu, a to se navodi u hadisu kojiod nje biljeì El - Buhari. Ona kaè: �Allahov Poslanik, s.a.v.s., ustao je da odrì hutbu


(nakon obavljenog namaza - salatul - kusuf), te je spomenuo isku{enje u kaburu u kojem }e~ovjek biti pitan. Kada je to spomenuo, ljudi su se uznemirili i razgalamili. Nisam razumjela{ta je posljednje rekao Allahov Poslanik, s.a.v.s. Po{to se umirila njihova galama, rekla sam~ovjeku koji je bio pored mene: �Allah te blagoslovio, {ta je Allahov Poslanik, s.a.v.s., nakraju svog govora rekao?� �Rekao je: �Objavljeno mi je da }ete biti isku{ani u kaburovima,sli~no kao {to }ete biti isku{ani Dedàlom...�� 26

Kod Buharije i Muslima nalazi se drugo predanje od Esme, u kojem se kaè:�U vrijeme Poslanika, s.a.v.s., do{lo je do pomra~enja Sunca... Obavila sam svoj posao,

a zatim do{la u dàmiju i vidjela Allahovog Poslanika, kako klanja, pa sam pristala uz njega.Oduljio je stajanje pa sam mislila da }u sjesti. Okrenula sam se i vidjela jednu slabunjavuènu, pa sam rekla: �Ova je slabija od mene�, te sam nastavila stajati. U~inio je ruku�, pa jei s ruku�om oduljio. Nakon toga podigao je svoju glavu i oduljio sa stajanjem, da bi se nekom~ovjeku, kada bi tek do{ao, u~inilo da nije ni u~inio ruku�. Nakon toga se udaljio i Sunce jeiza{lo, pa je odrào hutbu ljudima, zahvalio Allahu, d`.{., veli~ao Ga, a zatim rekao:...� 27

U zlatno doba poslanstva ena je muslimanka strogo vodila ra~una o pitanjima svojevjere. Nastojala je shvatiti sve ono {to se de{ava, vezano za op}e stvari koje su muslimanimava`ne u njihovom ovom i budu}em ivotu. Kada bi za~ula poziv: �Namaz je u dèmatu�,uputila bi se u dàmiju da ~uje koje upute dolaze s minbera Allahovog Poslanika, s.a.v.s.Tako se prenosi od Fatime bint Kajs, jedne od prvih muhadìrki, da je rekla: �Pozvani su ljudina zajedni~ki namaz, pa sam se uputila zajedno s drugim ljudima prema dàmiji. Klanjalasam s Allahovim Poslanikom, s.a.v.s., i bila sam u prvom redu ena, a on je bio u posljednjemredu mu{karaca.�28

Iz prethodnih vjerodostojnih tekstova vidi se da je èna posje}ivala dàmiju u svimprilikama i ova posjeta u vrijeme Poslanika, s.a.v.s., postala je uobi~ajenom i obaveznom.Tako se desio i slu~aj napada na enu dok je i{la prema dàmiji, ali ovaj doga|aj nije uticaona Poslanika, s.a.v.s., da obrati pa`nju na dozvoljenost eninog izlaska u dàmiju. Njegovanaredba o dozvoli posje}ivanja, a zabrani spre~avanja odlaska u dàmiju ostala je vaè}a,jer njeno prisustvo u dàmiji, s vremena na vrijeme od velike je koristi i ima veliki utjecaj nanjenu du{u, razum i li~nost op}enito.

Prenosi se od Vaila el - Kendija da je u rano jutro jednu enu kada se vra}ala iz dàmije,napao neki ~ovjek. Traìla je pomo} od ~ovjeka koji je pro{ao pored nje, a pobjegao je onaj{to ju je napao. U to je pored nje pro{ao odre|en broj ljudi pa je i od njih traìla pomo} i onisu uhvatili onoga od kojeg je prethodno traìla pomo}, a onaj drugi je pobjegao. Do{li su snjime vode}i ga, pa je rekao: �Ja sam, doista, onaj koji ti je pomogao, a drugi je pobjegao.�S njime su oti{li kod Allahovog Poslanika, s.a.v.s., i obavijestili ga o onome {to joj se desilo.Ljudi su ga obavijestili da su ga uhvatili dok je bjeào, a on je rekao: �Naprotiv, ja sam joj


pomagao protiv onoga koji ju je napao, a ovi ljudi su me vidjeli i uhvatili.� Ona je na to rekla:�Laè! On me je napao!� Na to je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: �Idite i kamenujte ga.�Utom je ustao neki ~ovjek i rekao: �Ne kamenujte ga! Kamenujte mene. Ja sam taj koji ju jenapao.� Priznao je {ta je u~inio, nakon ~ega su njih troje dovedeni kod Allahovog Poslanika,s.a.v.s.: onaj koji ju je napao, onaj {to je odgovorio na njen poziv i ena. Rekao je: �[to setebe ti~e, Allah, d`.{., ti je oprostio�, a onom {to ju je spasio, uputio je lijepe rije~i. Na to jeOmer rekao: �Kamenuj onoga {to je priznao da je po~inio zinaluk!� Allahov Poslanik, s.a.v.s.,odgovorio je: �Ne. On je u~inio tevbu Allahu, d`.{.�, a prenosilac kaè: �Mislim da je rekao:�U~inio je takvu tevbu, da kada bi je u~inili stanovnici Medine, bila bi im primljena.��29

Allahov Poslanik, s.a.v.s., uzimao je u obzir okolnosti u kojim ena prisustvuje dèmatui bio je milostiv prema njoj, te je skra}ivao namaz ako bi ~uo dje~iji pla~, kao {to smo to ividjeli u jednom od prethodnih hadisa.30

Jednom je zakasnio s klanjanjem jacija - namaza, pa ga je pozvao Omer, r.a., govore}i:�Zaspale su ene i djeca.� Tada je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: �Niko na Zemlji ih ne~eka osim vas.�31

Mnogobrojni su vjerodostojni hadisi koji govore o Poslanikovom, s.a.v.s., uspostavljanjusafova za ène prilikom zajedni~kog klanjanja. Jednog od njih navodi Muslim: �Najboljisafovi za mu{karce su prvi, a najbolji safovi za ene su zadnji, a najgori prvi.�32

El - Buhari biljeì hadis o pravljenju mjesta za ene, kako bi nakon obavljenog namazaiza{le iz dàmije prije ljudi. Prenosi se od Hinde bint el - Haris da ju je Ummu Seleme,Poslanikova, s.a.v.s., ena, obavijestila o tome da su ene u vrijeme Allahovog Poslanika,s.a.v.s., kada bi predale selam ustajale, a Allahov Poslanik, s.a.v.s., ostao bi zajedno s onimljudima koji su klanjali za njim. Kada bi Allahov Poslanik, s.a.v.s., ustao, ustali bi i ljudi.33

El - Buhari i Muslim biljeè hadis u kojem se govori o tome da ene upozoravaju imamapljeskanjem ruku. Prenosi se od Sehla bin Sa�da es - Sa�idijja da je rekao: �Rekao je AllahovPoslanik, s.a.v.s.: �[ta ja to vidim? Ve}ina vas plje{}e rukama. Kada nekog od vas ne{tozadesi u namazu, neka kaè: �Subhanallah.� Kada neko kaè �Subhanallah�, okrenut }u seprema njemu, a pljeskanje rukama je za ene.��34

Broj èna koje su posje}ivale dàmiju iz dana u dan se pove}avao, sve dok nisu uvrijeme Abasida ispunile dàmijsko dvori{te. Ljudi su bili prisiljeni da klanjaju iza njih. ImamMalik u vezi s tim pitanjem izdao je fetvu koja se navodi u djelu �El - Mudevvenetul - kubra�u kojoj stoji: �Ibn - Kasim je rekao: �Pitao sam Malika o ljudima koji su do{li u dàmiju i zateklidàmijsko dvori{te ispunjeno enama, a dàmija je ve} bila ispunjena ljudima, te su ljudiklanjali iza èna, a za imamom?� Malik je odgovorio: �Njihov namaz je potpun i ne}e gaponavljati.��35

Izlazak ene muslimanke na namaz u dàmiju ne smije ostavljati prostora za fitneluk,


nego mora biti vo|en uzvi{enim islamskim principima ~istote, lijepog pona{anja kao i obi~ajimamuslimanskog dru{tva. A ako bi se iz nekog razloga bojala fitneluka zbog izlaska u dàmiju,onda joj je bolje i obaveznije da namaz obavi u svojoj ku}i. To je ono na {ta ukazuje prethodnihadis koji prenosi Ibn - Omer od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., koji kaè: �Ne zabranjujtesvojim enama dàmije, a njihove ku}e su im bolje.� 36

Izgleda da su se neki ljudi bojali fitneluka i hodanja njihovih ena po no}i, pa su ovaj strahuzimali za ispriku, kako bi zabranili svojim ènama da izlaze u dàmiju. Otud je i do{lazabrana o spre~avanju èna da s vremena na vrijeme izlaze u dàmiju i prisustvujuzajedni~kom namazu. Ovo i jeste sr` prethodnog hadisa. Navode se i drugi hadisi kojipotvr|uju prisustvo ene u dàmijama i u drugim situacijama. Me|u njima spadaju i rije~iAllahovog Poslanika, s.a.v.s., koje biljeì Mudàhid od Ibn - Omera:

�Ne zabranjujte svojim enama da no}u izlaze u dàmiju.� Na to je rekao sin Abdullahabin Omera: �Ne dozvolimo im da izlaze, pa, izazvat }e fesad i sumnju.� Mudàhid je rekao:�Prekorio ga je Ibn - Omer govore}i: �Ja kaèm: �Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.�, a tikaè{: �Ne dozvolimo im!!�� 37

Prenosi se od Bilala bin Abdullaha bin Omera, a on od svoga oca da je Poslanik, s.a.v.s.,rekao: �Ne zabranjujte enama njihovu radost da idu u dàmiju, ako su od vas ve} traìledozvolu.� Bilal je rekao: �Tako mi Allaha, ne}emo im zabranjivati.� Na to mu je Abdullahrekao: �Ja kaèm: �Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.�, a ti kaè{: �Sprije~it }emo im to!��38

Rekao je Poslanik, s.a.v.s.: �Ne zabranjujte svojim enama dàmije, ako za njih traèdozvolu od vas.�39

�Ne zabranjujte Allahovim robinjama Allahove dàmije.�40

�Ako od vas va{e ene traè dozvolu da idu u dàmiju, dozvolite im.�41

@eni muslimanki je mubah - dozvoljeno da obavlja namaz u dèmatu. U tome je svakodobro, ali je ono ograni~eno odre|enim uvjetima, a najva`niji me|u njima jeste da ena nesmije biti namirisana i da ne smije isticati svoje ukrase. Zejneba es - Sekafijje kazuje odAllahovog Poslanika, s.a.v.s., da je rekao:

�Ako neka od vas eli prisustvovati jacija - namazu, neka se te no}i ne miri{e.�42

Mnogobrojni su hadisi koji govore o zabrani da se èna namiri{e kada èli iza}i udàmiju. Neki od njih su sljede}i hadisi u kojim Allahov Poslanik, s.a.v.s., kaè:

�Kada neka od vas eli prisustvovati namazu u dàmiji, neka ne doti~e miris (tj. neka sene miri{e).�43

�Bilo koja èna na kojoj se osje}a miris neka s nama ne prisustvuje sljede}oj jacija -namazu.�44


PRISUSTVUJE BAJRAM - NAMAZIMAPRISUSTVUJE BAJRAM - NAMAZIMAPRISUSTVUJE BAJRAM - NAMAZIMAPRISUSTVUJE BAJRAM - NAMAZIMAPRISUSTVUJE BAJRAM - NAMAZIMA

Islam je po~astio enu i u~inio je odgovornom kao i mu{karce u ibadetu svome Gospodaru.Islam, tako|er, zagovara da èna prisustvuje i bajramima: ramazanskom i hadìjskombajramu, kako bi prisustvovala dobru i pozivu upu}enom vjernicima. Potvrdu toga nalazimou mnogim hadisima koje biljeè El - Buhari i Muslim. Izme|u ostalih, u hadisu stoji da jeAllahov Poslanik, s.a.v.s., naredio da sve ene iza|u kako bi prisustvovale tim proslavama:djevoj~urci, punoljetne djevojke i one koje nisu punoljetne. ak i onim koje imaju menstruacijunaredio je da iza|u. One ne}e klanjati, ali }e prisustvovati sve~anosti. Koliko je vodio ra~unao tome da sve iza|u na namaz u ova dva bajrama, o~ituje se u njegovoj naredbi da ona kojaima vi{e haljina dadne svojoj sestri ne{to da obu~e na taj dan. U ovome se o~ituje pa`nja dasve ène prisustvuju bajram - namazu, a sve to u okviru me|usobnog potpomaganja,razumijevanja, jedinstva, dobro~instva i bogobojaznosti.

Prenosi se od Ummu �Atijje da je rekla: �Allahov Poslanik, s.a.v.s., naredio nam je daiza|emo na bajram - namaze, djevoj~icama i djevojkama, a onima koje imaju menstruacijunaredio je da se udalje s mjesta gdje }e se klanjati namaz.�45

Od nje se, tako|er, prenosi da je rekla: �Bilo nam je nare|eno da iza|emo na danbajrama, punoljetne djevojke i one koje to nisu.� Rekla je: �Iza{le bi i one koje imajumenstruaciju, ali su bile iza svih ljudi i donosile su tekbire zajedno s ostalim svijetom.��46

Od nje se prenosi i da je rekla: �Allahov Poslanik, s.a.v.s., nam je naredio da izvedemona bajrame djevoj~ice, one koje imaju menstruaciju kao i punoljetne djevojke i one koje tonisu. [to se ti~e onih koje su imale menstruaciju, one nisu pristupale namazu, ali suprisustvovale dobru i pozivu upu}enom muslimanima. Rekla sam: �O Allahov poslani~e,jedna od nas nema haljine.� Odgovorio je: �Neka je odjene njena sestra svojom haljinom.��47

U Buharijinom �Sahihu� navodi se: �Pri~ao nam je Muhammed bin Selam, pa je rekao:�Obavijestio nas je Abdul-Vehhab, a on prenosi od Ejjuba, a on od Hafse bint Sirrin da jerekla: �Zabranjivali smo na{im djevojkama da izlaze za bajrame. Stigla je jedna ena i odsjelau dvorcu Beni-Halef i pri~ala o svojoj sestri ~iji je mu` bio u borbi s Allahovim Poslanikom,s.a.v.s., u dvanaest pohoda, a i njena sestra je {est puta bila s njim u tim pohodima. Ona jekazivala: �Brinule smo se o ranjenima, a i o bolesnima, pa je moja sestra upitala AllahovogPoslanika, s.a.v.s.: �Ne}e li {koditi ako neka od nas ne bude imala haljinu pa ne iza|e?��Odgovorio je: �Neka je odjene njena prijateljica svojom haljinom i neka prisustvuje dobru ipozivu upu}enom vjernicima.� Hafsa je rekla: �Kada je stigla Ummu Atijje, oti{la sam kod nje


i pitala je: �Jesi li ~ula Allahovog Poslanika, s.a.v.s.?� Odgovorila je: �@rtvovala bih oca zanjega, jesam� - nikad ga (Poslanika, s.a.v.s.) ne bi spomenula, a da nije rekla �`rtvovala bihoca za njega.� �ûla sam ga kad kaè: �Neka iza|u djevojke i one koje su punoljetne� - ili jerekao: �Neka iza|u one koje su punoljetne i djevojke - i one koje imaju menstruaciju. Nekaprisustvuju dobru i pozivu upu}enom mu�minima, a one koje imaju menstruaciju neka seudalje od mjesta gdje }e se klanjati.� Hafsa je rekla: �Upitala sam je: - Zar i one koje imajumenstruaciju?� - Odgovorila je: �Da. Zar one koje imaju menstruaciju ne borave na Arefatu?I zar ne prisustvuju tome?��48

U Buharijinom �Sahihu�, tako|er, navodi se drugo predanje od Ummu Atijje koja kaè:�Bilo nam je nare|eno da iza|emo na dan bajrama, pa ~ak da iza|u i djevojke koje nisupunoljetne, pa ~ak i one koje imaju menstruaciju, ali da budu iza svijeta, da donose tekbirezajedno s njima, da ~ine dove kad i oni ~ine dove, da traè od Allaha, d`.{., da prospe Svojblagoslov i ~istotu toga dana.�49

U ovim vjerodostojnim hadisima nalazi se o~iti dokaz da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,obra}ao ogromnu pozornost na svijest osje}ajne i intelektualne ene muslimanke. Stoga jenaredio da sve iza|u, pa ~ak i one koje su imale menstruaciju, s tim da su one oslobo|enenamaza i nije im dozvoljeno da prisustvuju mjestu na kojem se klanja. On je svojim pozivomobuhvatio sve ene, vode}i ra~una da one u~estvuju u ovakvim velikim sve~anostima, daprisustvuju pozivu upu}enom vjernicima, da u~e tekbire zajedno s drugima, da ~ine dovezajedno s drugima i da proìvljavaju probleme islamskog ummeta o kojima se govori sminbera nakon Bajram - namaza.

Allahov Poslanik, s.a.v.s., poklanjao je pa`nju podu~avanju, usmjeravanju ene i njenomuklju~ivanju u izgradnju islamskog dru{tva, pa je odredio vrijeme u kojem }e se samo njimaobra}ati. Upu}ivao bi se na mjesto gdje su se one sakupljale, govorio bi im i podsje}ao ih nanjihove obaveze, pa je ovaj njegov govor i podsje}anje pre{lo u obavezu da to ~ine i imami.U to }emo se uvjeriti na osnovu hadisa kojeg biljeè El - Buhari i Muslim od Ibn - Dùrejdàkoji je rekao: �Obavijestio me je �Ata� od Dàbira bin Abdullaha da je rekao: �ûo sam ga dakaè: �Allahov Poslanik, s.a.v.s., je na Bajram ustao i klanjao, pa je po~eo s namazom prijehutbe, a zatim se obratio ljudima. Po{to je Allahov Poslanik, s.a.v.s., zavr{io, si{ao je, do{aodo èna i podsjetio ih na njihove obaveze - a oslanjao se na Bilalovu ruku dok je Bilalprostirao svoj ogrta~ kako bi ene bacale na njega sadaku. Upitao sam �Ataa: �Je li to biosadekatul - fitr?� Odgovorio je: �Ne. Ovo je sadaka kojom ene udjeljuju svoje prstenje, paone to i ~ine.� Upitao sam �Ataa: �Da li sada imam ima pravo da do|e kod ena upozoravaju}iih na njihove obaveze?� Odgovorio je: �Dakako! Naravno da je to njihova obaveza. Ne znam{ta im je pa to oni ne ~ine?��50

U ovom hadisu navodi se da se Allahov Poslanik, s.a.v.s., obratio ènama, da ih jepodsjetio na njihove du`nosti i da je uzeo od njih ono {to im je bilo vrijedno, kao sadaku. Udrugom hadisu kojeg biljeè El - Buhari i Muslim od Ibn - Tavusa, a on od Ibn - �Abbasa, r.a.,


dodaje da ih je podsjetio na prisegu (bej�at) i da se uvjerio u njihovu postojanost u toj prisegi.Ibn - �Abbas je pri~ao: �Prisustvovao sam ramazanskom Bajram - namazu i s Poslanikom,s.a.v.s., i s Ebu - Bekrom, i s Omerom i s Osmanom. Svi su ga klanjali prije hutbe, a ondabi se obratili prisutnima.� Pri~ao je: �Allahov Poslanik, s.a.v.s., si{ao je s minbera - kao dasad gledam kako rukom ljudima govori da sjednu - zatim se uputio prema enama, a s njimje bio i Bilal. Govorio je: �O Vjerovjesni~e, kada ti do|u vjernice da ti poloè prisegu:da ne}e Allahu nikoga ravnim smatrati,...� (60:12), pa je prou~io ovaj ajet do kraja,a onda je rekao: �Jeste li i vi tako u~inile?� Rekla je jedna ena - a ni jedna mu osim nje nijeodgovorila: �Da Allahov Poslani~e�- a tada nije znao ko je ona.51 Rekao je: �Dijelite sadaku.� Bilal je prostro svoj ogrta~, a zatimje rekao: �Do|ite ovamo. Neka su vam otkupnina moj otac i majka�, te su bacale svoj nakiti prstenje u Bilalov ogrta~.� 52

Nema sumnje da ovo Poslanikovo, s.a.v.s., obra}anje enama, njegovo predavanjenjima, uzimanje sadake od njih, kao i potvrda njihove prisege, predstavlja obavezu za njih daobavljaju obrede ove vjere. Ovo predstavlja i poticaj na njihovo ~injenje dobrih djela. Sve ovoodigralo se zahvaljuju}i pozivu na zajedni~ko klanjanje Bajrama. U ovome se nalazi i dokazva`nosti zajedni~kog namaza u ivotu pojedinca i zajednice u islamskom dru{tvu.

Po{to islam ne obavezuje ènu da prisustvuje namazu u dèma�atu u dàmiji, on jeu~inio mustehabom - dozvoljenim da ene mogu klanjati namaz zajedno u dèma�atu, akose sakupe na jednom mjestu. Ona koja }e im biti imam staje na sredinu, izme|u njih, neizlaze}i ispred njih. One ne}e u~iti ni ezan a niti ikamet. Ovako je ~inila majka vjernika UmmuSeleme kada bi predvodila dèmat ena.53

KLANJA POTVR\ENE SUNNETE I NAFILEKLANJA POTVR\ENE SUNNETE I NAFILEKLANJA POTVR\ENE SUNNETE I NAFILEKLANJA POTVR\ENE SUNNETE I NAFILEKLANJA POTVR\ENE SUNNETE I NAFILE

@ena muslimanka, koja je na pravom putu, ne}e ograni~avati obavljanje pet obaveznihdnevnih namaza, nego }e klanjati i potvr|ene sunnete. A {to se ti~e nafila, obavljat }eonoliko koliko bude imala volje i slobodnog vremena, kao {to su duha - namaz, namazposlije ak{am - namaza i no}ni namaz. Nafile pribliàvaju ~ovjeka njegovom Gospodaru i onih voli koliko voli i koliko je zadovoljan svojim Gospodarem, {to ga ~ini jednim od klanja~a kojisu pokorni i koji }e pobijediti (ulaskom u Dènnet). Nema boljeg dokaza za veli~anstvenoststupnja, do kojeg do|e vjernik koji se ~esto pribliàva Gospodaru svojim nafilama od rije~iAllahovog Poslanika, s.a.v.s., koji prenosi od Allaha, d`. {., u hadisi - kudsijju:

�Moj mi se rob pribliàva nafilama sve dok ga Ja ne zavolim, a kada ga Jazavolim, Ja postajem njegov sluh kojim ~uje, njegov vid kojim vidi, njegovaruka kojom uzima, njegova noga kojom ide. Kada bi ne{to traìo od Mene, daobih mu. Kada bi traìo od Mene uto~i{te, pruìo bih mu ga.� 54


Na Allahovu ljubav prema Njegovom robu nadovezuje se i to da ga vole i stanovnicinebesa i Zemlje. Potvrda za to nalazi se u hadisu koji prenosi Ebu - Hurejre od AllahovogPoslanika, s.a.v.s., koji je rekao: �Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.:

�Doista, Allah kada zavoli roba, pozove Dìbrila i kaè: �Doista volim tog i tog~ovjeka, pa i ti ga voli.�� Rekao je: �Pa ga zavoli Dìbril, a potom uputi poziv premanebesima govore}i: �Doista Allah voli tog i tog ~ovjeka, pa i vi ga volite.� Tako ga zavole istanovnici nebesa. Rekao je: �Zatim, to prihvatanje prema njemu biva spu{teno na Zemlju.A ako zamrzi roba, pozove Dìbrila i kaè: �Doista Ja mrzim tog i tog ~ovjeka, pa i tiga mrzi.�� Rekao je: �Zamrzi ga i Dìbril, a zatim uputi poziv stanovnicima nebesa: �DoistaAllah mrzi tog i tog ~ovjeka, pa mrzite ga i vi.�� Rekao je: �Zamrze ga i oni, a zatim, ta mr`njaprema njemu biva spu{tena na Zemlju.�55

Stoga je Allahov Poslanik, s.a.v.s., klanjao no}u, sve dok mu noge ne bi natekle, pa bi gamajka vjernika Ai{a, r.a., upitala: �Za{to to ~ini{, o Allahov Poslani~e, kada ti je Allah oprostiosve grijehe? � Odgovorio bi joj: �Zar da ne budem zahvalni rob? �56

Majka vjernika Zejneba klanjala je nafile i zadugo bi klanjala namaz. Razapela bi konopacizme|u dva stupa, pa kad bi se umorila ili malaksala, prihvatila bi se za njega kako bipovratila snagu. Jednom prilikom je Poslanik, s.a.v.s., u{ao u dàmiju i vidio taj konopac, paje upitao: �[ta je ovo?� Odgovorili su: �Zejnebino. Klanja, pa kad se umori ili kad malaksa,prihvati ga.� Rekao je: �Odveìte ga. Bilo ko od vas da bi povratio snagu, kada se umori ilimalaksa, sjedne - ili neka sjedne�57

Jedna ena iz plemena Esd, po imenu Havla� bint Tuvejt, klanjala bi cijelu no} i ne bispavala. Jednog dana je pro{la pored majke vjernika Ai{e, r.a., a kod nje je bio AllahovPoslanik, s.a.v.s., pa mu je rekla: �Ovo je Havla� bint Tuvejt. Tvrde da no}u ne spava.� Nato je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: �Ne spava no}u!!? Radite onoliko koliko moète.Tako mi Allaha, Allahu ne}e dojaditi i kada vama dojadi �58

Poslanikov, s.a.v.s., nauk pobu|ivala je ljubav prema obavljanju nafila i podsticala ga nanjihovo ~injenje. On je istovremeno pozivao na umjerenost u ibadetu, a mrzio je pretjerivanja,sukladno savr{enoj ravnoteì li~nosti vjernika. To je garancija neprestane pokornosti koju~ovjek obavlja s lahko}om, ìvo{}u i slobodnom voljom, kako to u isto vrijeme ne bipredstavljalo pote{ko}u i teret i kako ga ne bi odvelo od njegova izvr{avanja i redovitosti.Poslanikova, s.a.v.s., uputa u sebi sadrì i to da su Allahu, d`.{., najdraà djela koja sustalna, redovita, pa makar bila i minimalna. Potvrdu toga nalazimo u hadisu koji se prenosiod Ai{e, r.a., koja je rekla: �Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: �Uzvi{enom Allahu najdraàsu djela koja su redovita, pa makar bila i minimalna.� Prenosilac je rekao: �Kada bi Ai{a ne{touradila, u~inila bi to obaveznim ( tj. neprestano bi ~inila)�59

Ova uzastopnost i redovitost ~injenja dobrih djela nije bila prisutna samo kod Ai{e, r.a.,nego je bila prisutna kod svih bliskih ~lanova Poslanikove, s.a.v.s., porodice: njegovih ena,


rodbine i bli`njih. O tome svjedo~i hadis koji biljeì Muslim, tako|er od Ai{e, r.a., koja je rekla:�Allahov Poslanik, s.a.v.s., imao je hasuru koju je no}u uzimao samo za sebe da bi na njojklanjao, pa su drugi ljudi klanjali kako je i on klanjao, a danju bi je u~inio dostupnom drugima.Jedne no}i su se sabrali, pa je rekao: �O ljudi, na vama je da ~inite onoliko djela koliko ste umogu}nosti, jer Allahu ne}e dojaditi sve dok vama ne dojadi. A Allahu su, doista, najdraàdjela koja su redovita, pa makar bila i mala.� lanovi porodice Muhammeda, s.a.v.s., kada biu~inili neko djelo, ne bi ga napu{tali.�60

LIJEPO OBALIJEPO OBALIJEPO OBALIJEPO OBALIJEPO OBAVLJAVLJAVLJAVLJAVLJA NAMAZ NAMAZ NAMAZ NAMAZ NAMAZ

Pobo`na i svjesna ena muslimanka vodi ra~una o tome da svoj namaz lijepo obavi, dasrcem bude prisutna u namazu, da joj dijelovi tjela budu skru{eni, da u toku namaza budesvjesna zna~enja ajeta koje u~i, da se poistovje}uje sa zna~enjem tesbiha i dova kojeizgovara u namazu kako bi joj du{a bila ispunjena skru{eno{}u i ponizno{}u prema Allahu,d`.{., i kako bi njeno srce treperilo i bilo ispunjeno uputom, zahvalom i pobo`no{}u premaAllahu, d`.{. Kada je u njenom namazu napadne neka {ejtanska misao, kako bi je odvratilaod prisutnosti njenog srca u namazu i od ~istote njenih misli, ona se predaje odbacivanju tihmisli i udubljivanju u u~enje Kur�ana, a.{., i predaje se slavljenju, zahvali i veli~anju Allaha, d`.{.

Muslimanka ne}e, ~im zavr{i svoj namaz, okrenuti se istog ~asa ku}nim poslovima iliìvotnim problemima. Ona }e, naprotiv, traìti oprosta od Allaha, d`.{., tri puta, kao {to je to~inio Allahov Poslanik, s.a.v.s. Ona }e, tako|er, prou~iti: �Allahumme entes - selamu veminkes - selamu tebarekte ja zel - dèlali vel - ikram - Allahu moj, Ti si spas i od Tebe dolazispas. Slavljen si, Veli~anstveni i Plemeniti.�61

Nakon toga }e ponavljati tesbih i zikr koji se navodi u sunnetu, a koji je Poslanik,s.a.v.s., ponavljao kada bi zavr{io s namazom. Taj tesbih i zikr je mnogobrojan i raznovrstan,62

a u najva`nije spada: slavljenje Allaha 33 puta (Subhanallah - Slava Allahu), zahvala Allahu33 puta ( El - hamdu lillah - Hvala Allahu ), veli~anje Allaha 33 puta (Allahu ekber - Allah jenajve}i), a stoti put se kaè: �La ilahe illallahu vahdehu la {erike leh, lehul - mulku ve lehul -hamdu ve huve �ala kulli {ej�in kadir - Nema boga osim Allaha, Jedinog, Koji nema sau~esnika.Njemu pripada vlast i zahvala. On je mo}an nad svim stvarima.� U vjerodostojnom predanjuod Poslanika, s.a.v.s., stoji da je rekao:

�Ko na kraju svakog namaza prou~i 33 puta Subhanallah, 33 puta El - hamdu lillah, 33puta Allahu ekber i to je 99 puta i stoti put kaè: �La ilahe illallahu vahdehu la {erike leh, lehul- mulku ve lehul - hamdu ve huve �ala kulli {ej�in kadir�, oprostit }e mu se njegovi grijesi, pamakar bili kao morska pjena.�63

Nakon toga ena }e se obratiti Allahu, skru{eno mole}i da joj pobolj{a njeno stanje na


dunjaluku, a i na ahiretu, da je obilno obaspe Svojim vidljivim i nevidljivim blagodatima i da jojpodari prisebnost u njenim postupcima.

Tako ena napu{ta svoj namaz o~i{}ene du{e, skru{enog srca i produhovljena. Njenocijelo bi}e biva proèto duhovnom snagom koja joj pomaè pri sukobljavanju sa ivotnimproblemima i pote{ko}ama ku}anstva i maj~instva, bjeè}i u sigurno okrilje svogaGospodara. Ona se ne alosti ako je pogodi zlo i ne odbacuje dobro koje je obaspe. Ovo jestanje onih ena koje klanjaju, koje su pokorne i skru{ene: �ôvjek je, uistinu, stvorenmalodu{an: kada ga nevolja sna|e - briàn je, a kada mu je dobro - nepristupa~anje, osim vjernika koji molitve svoje budu na vrijeme obavljali i oni u ~ijimimecima bude odre|en dio za onoga koji prosi i za onoga koji ne prosi.�64

UDJELJUJE ZEKAUDJELJUJE ZEKAUDJELJUJE ZEKAUDJELJUJE ZEKAUDJELJUJE ZEKATTTTT ZA ZA ZA ZA ZA SVOJ IMET SVOJ IMET SVOJ IMET SVOJ IMET SVOJ IMETAKAKAKAKAK

@ena izdvaja zekat na svoj imetak, ako je imu}na i ako spada u obveznike zekata. Ona}e svake godine ta~no na vrijeme odrediti koliko posjeduje i sa sigurno{}u, precizno{}u ipa`njom izdvojit }e onoliko koliko je du`na platiti. Zekat je jedan od islamskih ruknova i nijedozvoljeno nipoda{tavanje ili traènje olak{ica pri njegovom godi{njem izdvajanju, makar tobilo u hiljadama ili milionima. U mislima bogobojazne i svjesne muslimanke nikako ne kruìmisao o tome da pobjegne pred zekatom, koji je obavezna da izdvoji.

Jer, zekat je odre|ena imovinsko - obredna obaveza koju je Allah, d`.{., propisaosvakom muslimanu koji posjeduje nisab, bez obzira da li to bila ena ili mu{karac. Allah,d`.{., u~inio je uskra}ivanje zekata i njegove legitimnosti ru`nim otpadni{tvom i otvorenimkufrom, a protiv onoga ko ga uskrati dopu{tena je borba i prolijevanje njegove krvi, sve doku potpunosti ne izdvoji zekat onako kako su to pojasnili vjerski propisi. Stav Ebu - Bekra es- Siddika, r.a., naspram ehlur - riddeti (odmetnika) koji nisu htjeli dati zekat, kao i njegovebesmrtne rije~i koje im je uputio, jo{ uvjek se ponavljaju kroz sva vremena: �Tako mi Allaha,borit }u se protiv onih koji razdvajaju namaz i zekat.�65

Ovo su, doista, besmrtne rije~i koje obznanjuju veli~anstvenost ove vjere, povezujuvjeru i ovaj ivot, koje putem Ebu - Bekrovog dubokog razumijevanja otkrivaju prirodu ovepotpune i savr{ene vjere. Ove rije~i otkrivaju njegovo povezivanje izme|u intuitivnogvjerovanja i djelotvornog sprovo|enja zahtjeva tog vjerovanja. Do{li su kur�anski uzastopni,obavezuju}i i me|usobno isprepleteni ajeti koji u du{ama vjernika povezuju namaz i zekatpri izgradnji imana - vjerovanja u ovu vjeru:


�... koji ponizno molitvu obavljaju i zekat daju.� 66;� Molitvu obavljajte i zekat dajite...� 67;�... i molitvu obavljaju i zekat daju...� 68

Pred bogobojaznom i svjesnom muslimankom nije skriveno da je islam taj koji daje enipravo samostalnosti u raspolaganju njenim imetkom. Islam je nije obavezao da izdvaja zaopskrbu, nego je opskrbu propisao mu{karcu. On joj je propisao zekat na imetak i u~inio gapravom siroma{noga. Muslimanka ne oklijeva u njegovom izdvajanju i tro{enju na njenezakonite tro{kove, pod izgovorom da je ona ena i da u osnovi nije obavezna izdvajati zaopskrbu, osim ako u njenom razumijevanju vjere postoji manjkavost, ako je njeno vjerovanjeiskrivljeno ili ako njena li~nost sadrì neke nedostatke. Ili, pak, ena koja je nazigled pobo`na,ali zalutala, koja je po prirodi sklona ~uvanju i ljubavi prema imetku, te joj nije ni na kraj pametida izdvoji zekat,iako posti, klanja i had` obavlja, koja samo ponekad udijeli sadaku mrvicamaiz njenog velikog imetka. Ove dvije vrste ena ni po ~emu ne odgovaraju muslimanki kojuislam eli.

POSTI MJESEC RAMAZAN I NO]U KLANJAPOSTI MJESEC RAMAZAN I NO]U KLANJAPOSTI MJESEC RAMAZAN I NO]U KLANJAPOSTI MJESEC RAMAZAN I NO]U KLANJAPOSTI MJESEC RAMAZAN I NO]U KLANJA

Bogobojazna muslimanka posti mjesec ramazan. U njenoj je du{i nastanjeno uvjerenjeda }e onome ko isposti ramazan, potpuno vjeruju}i i preispituju}i se, biti opro{teni prethodnigrijesi.�69

Ona }e se naoruàti ahlakom vjernica koje poste, koje ~uvaju svoje jezike, svojepoglede i svoja ~ula od svake iskrivljenosti koja bi pokvarila post, ili umanjila nagradu zanjega. Ako bi bila izloèna fitneluku prepirke, netrepeljivosti ili galame, uradit }e po poslani~kojpraksi vezanoj za posta~e:

�Kada neko od vas posti, neka bestidno (sramotno) ne govori, a ako ga neko budepsovao, ili ga napadne, neka kaè: �Ja postim!��70

�Ko se ne pro|e la`nog govora i postupka u vezi s njim, Allahu nije potrebno da onostavlja jelo i pi}e.�71

Svjesna muslimanka osje}a u ramazanu da se nalazi u okrilju jednog posebnog, a nebilo kojeg mjeseca. To je mjesec u kojem se umnoàvaju dobra djela, otvaraju vrata dobra,u kojem je post radi Allaha, d`.{., i samo On za njega nagra|uje. Nagrada Allaha, Onoga Kojije bogat, Koji blagodati daje, Koji je najbolji, Koji sve daje, najve}a je, najpotpunija, i onaobuhvata vi{e nego {to se moè opisati ili zamisliti:

�Svaki ~ovjekov posao se vi{estruko nagra|uje; dobro djelo se nagra|uje deseterostruko,do sedam stotina puta, a Uzvi{eni je Allah rekao: �Osim posta, on je Moj i Ja za njega


nagra|ujem. Posta~ ostavlja svoje strasti i hranu radi Mene. Posta~ ima dvije radosti: radostkod iftara i radost kod susreta svoga Gospodara. Zadah iz njegovih usta je bolji kod Allahaod mirisa mo{usa.��72

Na razboritoj i budnoj muslimanki je da uskladi svoje ku}ne poslove u ramazanu i daiskoristi njegovo mubarek (odabrano) vrijeme. Ne smije dozvoliti da je ku}ni poslovi odvrateod klanjanja obaveznih namaza u njihovo odre|eno vrijeme, kao ni od u~enja Kur�ana, a.{.,i klanjanja nafila. Porodi~na sijela ne smiju je odvratiti od no}nog namaza i dove, jer ona znada je Allah, d`.{., onima koji u ramazanu no}u klanjaju, obe}ao ogromnu nagradu i oprost:

�Ko klanja uz ramazan (teravija - namaz), vjeruju}i i nadaju}i se (nagradi), bit }e muopro{teni (mali) grijesi koje je po~inio.� 73

Allahov Poslanik, s.a.v.s., u ramazanu je bio izrazito marljiv u ~injenju dobrih djela, aposebno u posljednjih deset dana ramazana.Od Ai{e, r.a., prenosi se da je rekla:

�Allahov Poslanik, s.a.v.s., bi se posebno trudio u posljednjih deset dana ramazana.�74

Od nje se, tako|er, prenosi da je rekla: �Kada bi nastupila zadnja desetina mjesecaramazana, Allahov Poslanik, s.a.v.s., bi no} provodio u ibadetu, probudio bi svoju obitelj itrudio se da ibadet bude {to bolji.�75

Nare|ivao je da se traì Lejletul - kadr, kao {to je traìo da se ona provede u namazu:�Traìte Lejletul - kadr u zadnjih deset dana ramazana.�76

�Ko provede Lejletul - kadr na kijamu (u namazu), vjeruju}i i nadaju}i se (nagradi), bit }emu opro{teni (mali) grijesi koje je po~inio.� 77

Ovaj plemeniti mjesec jeste mjesec iskrenog ibadeta i ne pristaje marljivoj muslimankida njegove no}i provodi u igri i zabavi i dugom besposlenom sijeljenju sve dok se ne pribliìizlazak sunca i dok san ne do|e na o~i svih ~lanova obitelji, te im iznese ono {to }e jesti pase nakon toga upute u svoje odaje ùre}i da utonu u duboki san, a da niko od njih nijepomislio na obavljanje sabah-namaza.

Naprotiv, svjesna muslimanka }e u ramazanu voditi ra~una o tome da ona i ~lanovinjene porodice ìve islamskim na~inom ìvota. Radit }e na tome da organizuje ìvot uno}ima ramazana, pa kada se svi ~lanovi porodice vrate s teravih-namaza, ne}e dugosjediti, jer moraju ustati nakon kratkog vremena kako bi klanjali no}ni namaz i sehurili se.Allahov Poslanik, s.a.v.s., naredio je da se ustaje na sehur jer se u njemu nalazi mnogobrojnodobro. On je rekao:

�Ustajte na sehur, jer je u sehuru zaista beri}et.�78

Muslimanka koja je na pravom putu pomaè svim ~lanovima svoje obitelji da ustaju nasehur, povode}i se za primjerom Allahovog Poslanika, s.a.v.s., i ostvaruju}i beri}et koji senalazi u sehuru. U to spada: podsje}anje na obavljanje no}nog namaza, podsticanje naodlazak u dàmiju radi obavljanja sabah-namaza u dèma�atu, a sve to pove}ava tjelesnu


snagu za post. Ovo je ~inio Allahov Poslanik, s.a.v.s., a njegovi ashabi su ga slijedili.Prenosi se od Zejda bin Sabita, r.a., da je rekao: �Sehurli smo se s Allahovim Poslanikom,

s.a.v.s., zatim smo klanjali namaz.� Re~eno je: �Koliko je bilo (pro{lo vremena) izme|u?�Odgovorio je: �Pedeset ajeta.�79

Nema sumnje da }e muslimanku koja bude uzrokom ostvarenja tog sveg dobra njeneporodice u ramazanu Allah obilno darovati i pove}ati njenu nagradu:

�One koji budu vjerovali i dobra djela ~inili - Mi doista ne}emo dopustiti da propadnenagrada onome koji je dobra djela ~inio.�80

POSTI NAFILEPOSTI NAFILEPOSTI NAFILEPOSTI NAFILEPOSTI NAFILE

Bogobojazna muslimanka, tako|er, posti nafile pored ramazana, ako joj taj post nestvara pote{ko}e: posti Dan Arefata, dan �a{ure, deveti dan muharema. Postiti ove danekao i druge, spada u dobra djela koja bri{u (male) grijehe. O tome nas je obavijestio PlemenitiPoslanik, s.a.v.s.:

Prenosi se od Ebu - Katade, r.a., da je rekao: �Allahov Poslanik, s.a.v.s., upitan je opostu na Dan Arefata, pa je rekao:

�On iskupljuje grijehe prethodne godine, te ostatak teku}e godine.��81

Prenosi se od Ibn - Abbasa, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., postio dan a{ure i daje naredio da se posti.�82

Prenosi se od Ebu - Katade da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., upitan o postu a{ure, pa jerekao: �Iskupljuje grijehe prethodne godine.�83

Prenosi se od Ibn - Abbasa, r.a., da je rekao: �Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: �Kadabih ostao do sljede}e godine, postio bi i deveti dan.�84

Isto tako je i s postom {est dana mjeseca {evala. O vrijednosti njihovog posta AllahovPoslanik, s.a.v.s., ka`e:

�Ko isposti ramazan, zatim posti {est dana {evala, kao da je postio ~itavu godinu.�85

Mustehabb (lijepo) je postiti tri dana svakog mjeseca. O tome Ebu - Hurejre ka`e: �Mojprijatelj mi je preporu~io tri stvari: post tri dana svakog mjeseca, dva rekata duha-namazai da prije spavanja klanjam vitr-namaz.�86

Prenosi se od Ebu - Derda�a, r.a., da je rekao: �Moj dragi prijatelj mi je preporu~io tristvari koje ne}u napustiti dok god sam iv: post tri dana svakog mjeseca, duha - namaz i dane zaspem dok ne klanjam vitr - namaz.�87

Prenosi se od Abdullaha bin �Amr el - �Asa, r.a., da je rekao: �Rekao je Allahov Poslanik,s.a.v.s.:


�Post tri dana svakog mjeseca je post ~itavu godinu.�88

Navode se tekstovi koji preciziraju ova tri dana kao 13.,14. i 15. dan, a ovi dani senazivaju - bijeli dani. Drugi, pak, tekstovi govore o tome da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,postio bilo koja tri dana svakog mjeseca.

Prenosi se od Mu�aze el - �Adevijje da je pitala Ai{u, r.a., o tome da li je Allahov Poslanik,s.a.v.s., postio tri dana svakog mjeseca? Odgovorila je: �Da.� Na to sam upitala: �U kojim jemjesecima postio?� Odgovorila je: �Nije vodio ra~una u kojem je mjesecu postio.�89

HAD@ OBAHAD@ OBAHAD@ OBAHAD@ OBAHAD@ OBAVLJAVLJAVLJAVLJAVLJA

Svjesna muslimanka pred sobom ima i prakti~no obavljanje njene vjere, koje se o~itujei u tome da obavi had`, kada za to bude imala mogu}nosti. Kada joj se ukaù uvjeti zapropisano putovanje na had`, posvetit }e se razboritom, savjesnom i dubokom prou~avanjupropisa hadà, kako bi obavljanju propisa hadà pristupila s razumijevanjem, savjesno{}ui mudro{}u, kako bi njen had` bio ispravan, potpunih zakonskih uvjeta i kako bi bio nastupnju dìhada kod mu{karaca, kao {to nas je o tome obavijestio Plemeniti Poslanik,s.a.v.s. Prenosi se od Ai{e, r.a., da je rekla: �Rekla sam: �O Allahov Poslani~e! Zar se mi nemoèmo boriti i vojevati s vama?� Odgovorio je: �Ali, najljep{i i najbolji dìhad jeste had`,had` mebrur (primljen had`).�� Rekla je Ai{a: �Nakon {to sam ovo ~ula od Allahovog Poslanika,s.a.v.s., ne propu{tam had`.�90

OBAOBAOBAOBAOBAVLJAVLJAVLJAVLJAVLJA UMRU UMRU UMRU UMRU UMRU

Kao {to je eni muslimanki propisan had`, propisana joj je, tako|er, i umra - ako je uprilici. A umra u ramazanu jeste posebna, jer je nagrada za nju kao nagrada za hadòbavljen s Allahovim Poslanikom, s.a.v.s. To se navodi u hadisu koji biljeì imam El - Buhariod Ibn - Abbasa, r.a., koji je rekao:

�Nakon {to se Vjerovjesnik, s.a.v.s., vratio s hadà, upitao je Ummu Sinanel - Ensarijje: �[ta te je sprije~ilo da obavi{ had`?� Odgovorila je: �Otac tog i tog� - {to

zna~i njen mu`. �On ima dvije deve. Na jednoj je i{ao na had`, a druga nam napaja zemlju.�Rekao je: �Kada do|e ramazan, obavi umru, jer je umra u ramazanu kao had`.� U drugompredanju, tako|er od Ibn - Abbasa, stoji: �Doista umra u ramazanu ima vrijednost hadà(obavljenog) sa mnom.�91


POKORNA JE NAREDBIPOKORNA JE NAREDBIPOKORNA JE NAREDBIPOKORNA JE NAREDBIPOKORNA JE NAREDBISVOGA GOSPODARASVOGA GOSPODARASVOGA GOSPODARASVOGA GOSPODARASVOGA GOSPODARA

Svjesna èna muslimanka ne zaboravlja da je ona obavezna izvr{avati odre|ene{erijatske propise, koje joj je Allah, d`.{., naredio. Zaduèna je onoliko koliko je zaduèn imu{karac i me|u njima nema razlike, osim u propisima koji su vezani samo za enu i ne ti~use mu{karaca, kao i u propisima koji su vezani za mu{karce i ne ti~u se ena. Osim togaona i mu{karac imaju iste obaveze pred Allahom, d`.{. Uzvi{eni Allah je rekao:

�Muslimanima i muslimankama, i vjernicima i vjernicama, i poslu{nimmu{karcima i poslu{nim enama, i iskrenim mu{karcima i iskrenim enama, istrpljivim mu{karcima i strpljivim enama, i poniznim mu{karcima i poniznimènama, i mu{karcima koji dijele zekat i enama koje dijele zekat, i mu{karcimakoji poste i enama koje poste, i mu{karcima koji o svojim stidnim mjestimavode brigu i enama koje o svojim stidnim mjestima vode brigu, i mu{karcimakoji ~esto spominju Allaha i enama koje ~esto spominju Allaha, Allah je, doista,za sve njih oprost i veliku nagradu pripremio.�92

�Onome ko ~ini dobro, bio mu{karac ili ena, a vjernik je, Mi }emo dati daproìvi lijep ìvot, i doista, }emo ih nagraditi boljom nagradom nego {to suzasluìli.�93

�I Gospodar njihov im se odazva: �Nijednom trudbeniku izme|u vas trudnjegov ne}u poni{titi, ni mu{karcu ni eni - vi ste jedni od drugih. Onima koji seisele, i koji budu iz zavi~aja svoga prognani, i koji budu na putu Mome mu~enii koji se budu borili i poginuli, sigurno }u preko hr|avih djela njihovih pre}i isigurno }u ih u dènetske ba{~e, kroz koje }e rijeke te}i, uvesti; nagrada }e to odAllaha biti.�- A u Allaha je nagrada najljep{a.�94

Kada se u Kur�anu ili sunnetu kaè: �...o ljudi�, onda to obuhvata i mu{karce i ene. Oovome svjedo~i hadis koji biljeì imam Muslim od majke vjernika Ummu Seleme, r.a., da jerekla:

�Slu{ala sam ljude kako spominju vrelo, ali to nisam ~ula od Allahovog Poslanika, s.a.v.s.Ubrzo nakon toga, slu{kinja me je ~e{ljala kada sam ~ula Allahovog Poslanika, s.a.v.s.,gdje kaè: �O ljudi.� Rekla sam slu{kinji: �Ostavi me.� Ona je na to kazala: �Pozvao je ljude, anije pozvao i ene.� Odgovorila sam joj: �Ja sam od ljudi.� Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je:�Ja }u vas prete}i do vrela. Pridruìte mi se. Neka niko od vas (na Sudnjem danu) ne do|e


i ne bude otrgnut od mene kao {to se otrgne zalutala deva.� Ja }u re}i: �Za{to ovo?� Tada }emi se re}i: �Ti ne zna{ {ta su oni radili poslije tebe.� Ja }u tada re}i: �Daleko bilo!��95

U predanju koje biljeì Muslim stoji: �Ja }u re}i: �Daleko bilo, daleko bilo onome ko budemijenjao poslije mene.��96

ôvjek i ena jednaki su pred Allahom, d`.{., u slije|enju Njegovih naredbi i izbjegavanjuNjegovih zabrana. Otud ena i ~ini ono {to joj je Allah, d`.{., naredio, a kloni se onoga {to jezabranio. Ona vjeruje da }e biti pitana za ono {to je u~inila u ìvotu. Pa, ako bude ~iniladobro, i bit }e joj dobro, a ako bude ~inila zlo, i bit }e joj zlo.

Ona zastaje kod granice koju je Allah, d`.{., odredio i ne prelazi je, niti zalazi u haram,nego se stalno pridràva Allahovih, d`.{., propisa i propisa Njegovog Poslanika, s.a.v.s., usvemu {to joj se isprije~i u ivotu.

U historiji ène muslimanke postoje svijetli istupi èna koje su ispred sebe postavileAllahov, d`.{., zakon, ne odvajaju}i se od njega i ne ele}i da bude zamijenjen nekim drugimzakonom.

Jedan od tih istupa biljeì Imam Ahmed i Ebu - Davud, a Ibn - Kesir ga navodi na po~etkusure El - Mudàdela, koji govori o Havli bint Sa�lebe i njenom muù Evsu bin es - Samitu.

Havla je pri~ala: �Tako mi Allaha, o meni i o Evsu bin es - Samitu objavljen je prvi dio sureEl - Mudàdela.� Pri~ala je: �Bila sam s njime, a on je bio starac ru`ne naravi i ahlaka.�Pri~ala je: �Jednog dana mi je do{ao, pa sam ga ne{to upitala, a on se rasrdio i rekao: �Ti simi kao le|a moje majke.�� Nastavila je: �Potom je iza{ao i jedno vrijeme sjedio sa svojimnarodom na zbori{tu, pa se vratio meni. Htio je da spava sa mnom.� Nastavila je: �Reklasam: �Ne. Tako mi Onoga u ijoj je ruci Havlina du{a, ne pribliàvaj mi se. Ve} si rekao {tasi imao re}i i tako }e biti sve dok o nama ne do|e propis od Allaha i Njegovog Poslanika,s.a.v.s.�� Kazivala je: �Navalio je na mene. Odbranila sam se onako kako èna moèsavladati slabog starca, te sam ga odbacila od sebe.� Nastavila je: �Nakon toga sam iza{lakod svoje kom{inice i od nje posudila odje}u, i potom sam se zaputila Allahovom Poslaniku,s.a.v.s. Sjela sam pred njega i ispri~ala mu {ta sam od njega doìvjela. Tako sam mu sepoàlila na njega zbog lo{eg pona{anja prema meni.� Rekla je: �Allahov Poslanik, s.a.v.s.,rekao je: �O Havla, tvoj amidì} je starac, boj se Allaha u vezi s njim.��97 Pri~ala je: �Tako miAllaha, nisam se rasteretila sve dok u vezi s mojim doga|ajem nije objavljen dio Kur�ana.Poslanika, s.a.v.s., sna{lo je ono {to bi ga sna{lo (prilikom primanja objave), zatim sezaputio prema meni i rekao mi: �O Havla, Allah je objavio dio Kur�ana o tebi i tvome saputniku.�Onda mi je prou~io: �Allah je ~uo rije~i one koja se s tobom o muù svomeraspravljala i Allahu se jadala - a Allah ~uje razgovor va{ me|usobni, jer, Allah,uistinu, sve ~uje i sve vidi� - sve do rije~i Uzvi{enoga: �...A nevjernike ~eka patnjanesnosna.��

Pri~ala je: �Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: �Naredi mu da oslobodi roba.� Rekla sam:


�O Allahov Poslani~e, nema ga ~ime osloboditi.� Rekao je: �Neka posti dva uzastopna mjeseca.�Rekla sam: �Tako mi Allaha, on je starac i ne moè postiti.� Rekao je: �Neka nahrani 60siromaha daju}i im po vesek (teìna od 60 sa�a).� Rekla sam: �Tako mi Allaha, AllahovPoslani~e, on ni to ne posjeduje.�� Nastavila je: �Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: �Mi}emo ga pomo}i s ferekom (posuda od 60 kg.)datula.�� Pri~ala je: �Rekla sam: �O AllahovPoslani~e, i ja }u ga pomo}i s drugim ferekom.� Rekao je: �Zaradila si sevab i ispravno sipostupila. Idi i podijeli sadaku za njega, a nakon toga svome amidì}u preporu~i svakodobro.� Rekla je: �Tako sam i u~inila.��98

Havla bint Sa�lebe nije mogla ni jednog sahata ivjeti sa svojim muèm, nakon {to jeizgovorio rije~i zihara ( vrsta rastave braka) koje su bile na~in rastave braka u dàhilijetu,sve dok se nije obratila Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., kako bi saznala Allahov, d`.{., propisvezan za nju i njenog muà. Nije imala podesnu odje}u koju bi obukla za izlazak i pojavljivanjepred Allahovim Poslanikom, s.a.v.s., pa je pozajmila odje}u od jedne svoje kom{inice iodmah se uputila prema med`lisu Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kako bi ~ula Allahov propisvezan za nju i kako treba da mu se pokori.

Nema sumnje da je ova veli~anstvena ena imala posebno mjesto u srcima ashaba kojisu ivjeli u njeno vrijeme i koji su poznavali njenu vrijednost, a predvodio ih je Omer bin el -Hattab, r.a. Jednog dana ga je srela kad je izlazio iz dàmije, a u njegovoj pratnji je bio El -Dàrud el - Abdi. Omer ju je poselamio, a bio je vladar pravovjernih, na {to mu je rekla:�Omere, poznavala sam te kad si bio na pijaci Ukkaz, kad su te zvali Umejr i kad si tjeraostoku svojim {tapom. Boj se Allaha za svoje stado. I znaj da onaj ko strahuje od Allahoveprijetnje pribliì mu se ono {to je daleko, a ko strepi od smrti boji se propusta (gubitka).� Nato je El - Dàrud rekao: �@eno, mnogo si govorila vladaru pravovjernih.� Omer je rekao:�Pusti je. Zar ne zna{? Ovo je Havla ~ije je rije~i Allah, d`.{., ~uo iznad sedam nebesa, aOmer je, tako mi Allaha, najpre~i da je saslu{a.�

U Tefsiru Ibn - Kesira navodi se da je neki ~ovjek, nakon {to je vidio njegovupredusretljivost i pa`nju prema njoj, rekao: �Zadràva{ Kurej{ije zbog ove starice!?� Rekaoje: �Te{ko tebi! Zar ne zna{ ko je ona?� Odgovorio je: �Ne znam.� Rekao je: �Ovo je ena~iju albu je Allah, d`.{., ~uo iznad sedam nebesa. Ovo je Havla bint Sa�lebe. Tako mi Allaha,kada ne bi do no}i od mene oti{la, ja je ne bih napustio sve dok ne kaè {ta ima da kaè,osim ako bi nastupilo vrijeme namaza. Namaz bih klanjao, zatim bih se vratio do nje sve dokne bi zavr{ila s onim {ta ima da kaè.�

Svjesna i mudra ena muslimanka }e pred sebe postaviti rije~i Uzvi{enog Allaha: �Kada Allah i Poslanik Njegov ne{to odrede, onda ni vjernik ni vjernica

nemaju pravo da po svom naho|enju postupe. A ko Allaha i Njegova Poslanikane poslu{a, taj je sigurno skrenuo s pravog puta.� 99


Pokornost Allahu i Njegovom Poslaniku, je iznad du{evnih strasti, bezbri`nogi{~ekivanja, rasko{nog ivota i ljudskog izbora. Majka vjernika Zejneb bint Dàh{ predstavljanajbolji primjer poistovje}ivanja s naredbama Allaha, d .{., i Njegovog Poslanika, s.a.v.s., prijenego {to se oènio njom Allahov Poslanik, s.a.v.s. Jednog dana je traìo od nje da se uda zanjegovog slugu i njegovog posinka Zejda bin Harise, zbog dvije {erijatske (zakonske) odredbe:

prvo: ostvarenje apsolutne jednakosti me|u ljudima, tako {to }e lijepu Kurej{ijku, prvakinjuAbdu{ - [emsovih sinova i Poslanikovu amidì}nu, udati za slugu. A sluge su bili najniì slojgospode. Naime, postojale su duboke i jake slojevne razlike me|u slugama i gospodom,tako da ih nije ni{ta moglo slomiti osim stvarnog Poslanikovog, s.a.v.s., djela koje }e svimaobznaniti i koje }e vjernici uzimati za primjer. Tako }e se ukloniti razlike, a vjernici serazlikuju samo po bogobojaznosti;

drugo: ukidanje obi~aja posvajanja koje je bilo ra{ireno u dàhilijetu, tako {to je PlemenitiPoslanik, s.a.v.s., oènio Zejnebu, koja je prethodno bila ena njegovog posinka Zejda. Ovoje predstavljalo prakti~ni dokaz. Allahov Poslanik, s.a.v.s., ne bi se mogao oèniti na osnovuAllahove, d`.{., naredbe u Kur�anu, a.{., da je on njegov stvarni sin.

Izbor je pao na Zejnebu, Poslanikovu, s.a.v.s., amidì}nu, kako bi se prakti~no sprovelaova dva {erijatska propisa, unutar Poslanikove, s.a.v.s., ku}e i kako bi ih ljudi prihvatilizadovoljnih i pokornih du{a, pokornih zapovjedima Allaha i Njegovog Poslanika, s.a.v.s.Po{to ju je Allahov Poslanik izabrao da bude ena Zejda bin Harise, nije pristajala na taj brak,nego je rekla: �O Allahov poslani~e, ja ne pristajem na brak s njime. Nikad se ne}u udati zanjega. Pa ja sam prvakinja Abdu{ - [emsovih sinova.� Na to joj je Poslanik, s.a.v.s., smireno,s pouzdanjem i istrajno{}u odgovorio: �Naprotiv, udat }e{ se za njega.� I dok su tako njihdvoje razgovarali, Allah, d`.{., spustio je ovaj ajet Svome Poslaniku, s.a.v.s.:

�Kada Allah i Poslanik Njegov ne{to odrede, onda ni vjernik ni vjernicanemaju pravo da po svom naho|enju postupe. A ko Allaha i Njegova Poslanika,ne poslu{a, taj je sigurno skrenuo s pravog puta.�100

Tada je Zejneb prihvatila zapovijed Allaha i Njegovog Poslanika, s.a.v.s., i rekla: �Onda,ne}u se protiviti Allahu i Njegovom Poslaniku. Udat }u se za njega.�

Zatim se desilo ono {to se desilo izme|u nje i Zejda, {to je dovelo do njihove rastave.Nakon {to je istekao njen iddet, objavljene su rije~i Uzvi{enog Allaha:

�A kad ti re~e onome kome je Allah milost darovao, a kome si i ti dobrou~inio: �Zadrì ènu svoju i boj se Allaha!� - u sebi si skrivao ono {to }e Allahobjelodaniti i ljudi si se bojao, a pre~e je da se Allaha boji{. I po{to je Zejd snjom ìvio i od nje se razveo, Mi smo je za tebe udali kako se vjernici ne biustru~avali vi{e da se ene enama posinaka svojih kad se oni od njih razvedu -kako Allah odredi, onako treba da bude.�101


Allahov Poslanik, s.a.v.s., prou~io je ovaj ajet smije{e}i se, a zatim rekao: �Ko }e oti}ikod Zejnebe i obradovati je da ju je Allah s nebesa udao za mene!!�

Kao da ju je Allah, d`.{., ovim nagradio za njenu potpunu i izvanrednu pokornost Allahui Njegovom Poslaniku, s.a.v.s., kada je pristala da se uda za Zejda. A poslije toga ona seudaje za Allahovog Poslanika, s.a.v.s., po Allahovoj naredbi, na osnovu ajeta iz NjegoveKnjige, koje }e muslimani u~iti sve do Sudnjeg dana. Ovo je posebna ~ast koju je Allah, d`.{.,ukazao samo Zejnebi od svih ummehatul - mu�minin. Zejneb je bila poznata po ovoj ~asti kojomju je Allah, d`.{., obasuo, pa se hvalila me|u Vjerovjesnikovim, s.a.v.s., enama, govore}i:�Vas su va{e porodice udale, a mene je Uzvi{eni Allah udao iznad sedam nebesa.�102

NE OSAMLJUJE SE SA ONIMNE OSAMLJUJE SE SA ONIMNE OSAMLJUJE SE SA ONIMNE OSAMLJUJE SE SA ONIMNE OSAMLJUJE SE SA ONIMKO JOJ NIJE MAHREMKO JOJ NIJE MAHREMKO JOJ NIJE MAHREMKO JOJ NIJE MAHREMKO JOJ NIJE MAHREM

Pokornost prema Allahu i Njegovom Poslaniku o~ituje se u pot~injavanju njihovimzapovijedima i udaljavanju od njihovih zabrana. U pokornost ene muslimanke prema Allahui Njegovom Poslaniku, s.a.v.s., spada i to da se ne osamljuje sa stranim mu{karcem, jer jeosamljivanje sa strancem haram (zabranjeno), po mi{ljenju svih u~enjaka, na osnovuPoslanikovih, s.a.v.s., rije~i:

�Neka se mu{karac ne osamljuje sa enom, osim ako je s njom mahrem, i neka ena neputuje, osim s mahremom.� Na to je jedan ~ovjek ustao i upitao: �O Allahov poslani~e, mojaèna je krenula na had`, a ja sam se upisao (prijavio) za tu i tu bitku.� Rekao je: �Idi i ti obavihad` sa svojom enom.�103

Mahrem je svako kome je zauvijek zabranjeno da se oèni njome, kao {to je otac, brat,amidà, daidà, itd...

Stranac je svako kome je u osnovi dozvoljeno da se njome oèni, pa makar bio i ro|ak,bilo da se radi o djeveru ili nekom sli~nom iz njegove porodice. Svi oni su joj zabranjeni da seosamljuje s njima, na osnovu Poslanikovih s.a.v.s., rije~i:

�ûvajte se bespotrebnog mije{anja i osamljivanja sa enama.� Jedan ensarija je upitao:�Allahov poslani~e, {ta misli{ za djevera?� Odgovorio je: �Djever je smrt.�104

Rije~ �hamv� (djever) podrazumijeva muèvog brata ili neko drugog mu{karca iz muèveporodice. Poslanikove, s.a.v.s., rije~i: �Djever je smrt�, zna~e da se naj~e{}e s njegovestrane desi zlo, zbog lahko}e ulaska u bratovljevu ku}u. Stoga je i opisan da je kao smrt,kako bi to bilo prijetnja, zastra{ivanje i pla{enje i opisan je tako kao da osamljivanje sdjeverovima vodi u fesad, fitneluk, skretanje i propast u vjeri, kao {to to smrt ~ini. Svjesnai bogobojazna èna muslimanka ne}e zapasti u ovakva i sli~na {erijatska odstupanja ukoja, u dana{nje vrijeme, zapadaju mnogi popustljivi ljudi.


PRIDR@APRIDR@APRIDR@APRIDR@APRIDR@AVVVVVAAAAA SE [ERIJA SE [ERIJA SE [ERIJA SE [ERIJA SE [ERIJATSKOGTSKOGTSKOGTSKOGTSKOGHID@ABA-POKRIVHID@ABA-POKRIVHID@ABA-POKRIVHID@ABA-POKRIVHID@ABA-POKRIVANJAANJAANJAANJAANJA

Ona se pridràva {erijatskog hidàba kada izlazi iz ku}e, a to je specifi~na islamskaodje}a koju odre|uju nepobitni tekstovi iz Allahove Knjige i sunneta Njegovog Poslanika,s.a.v.s. Ona ne}e izlaziti iz ku}e niti se pojavljivati namirisana ili otkrivenih ukrasa predljudima koji joj nisu mahremi, jer ona zna da je to haram na osnovu kur�anskog teksta:

�A reci vjernicama neka obore poglede svoje i neka vode brigu o stidnimmjestima svojim; i neka ne dozvole da se od ukrasa njihovih vidi i{ta osimonoga {to je ionako spolja{nje, i neka vela svoja spuste na grudi svoje; nekaukrase svoje ne pokazuju drugima, to mogu samo muèvima svojim, ili o~evimasvojim, ili o~evima muèva svojih, ili sinovima svojim, ili sinovima muèvasvojih, ili bra}i svojoj, ili sinovima bra}e svoje, ili sinovima sestara svojih, iliprijateljicama svojim, ili robinjama svojim, ili mu{karcima kojima nisu potrebneène, ili djeci koja jo{ ne znaju koja su stidna mjesta èna; i neka ne udarajunogama svojim da bi se ~uo zveket nakita njihova koji pokrivaju. I svi se Allahupokajte, o vjernici, da biste postigli ono {to elite.�105

@ena muslimanka nije od onih koje nose prozirnu odje}u kao da su gole, koje okre}u licesvoje od Allahovih, d`.{., zapovijedi, a kojim su preplavljena savremena dru{tva koja suudaljena od Allahove, d`.{., upute i pokornosti prema Njemu. Naprotiv, ena muslimankapodrhtava od straha zbog stravi~ne slike koju je oslikao Allahov Poslanik, s.a.v.s., o timrazgoli}enim, zavedenim, zalutalim i nemoralnim enama:

�Dvije vrste ljudi bit }e stanovnici Dèhennema i ja ih na ovozemaljskom ivotu, nisamvidio: silnici u ~ijim su rukama bi~evi debljine kravljih repova kojima tuku svijet i ene kojenose prozirnu odje}u kao da su gole, koje okre}u lice od Allahovih zapovijedi i sklone su zlimdjelima, a glave njihove su im kao grbe deva. Takve ene ne}e u}i u Dènnet, niti }e osjetitinjegov miris. A miris njegov {iri se na sve strane veoma daleko.�106

Mudra ena muslimanka, koja se napaja s vrela ~istog islama, koja je odrasla u njegovomprostranom i osebujnom okruènju, ne pridràva se {erijatskog hidàba samo zbog tradicijei obi~aja koji su na nju prenijele njena majka i nena, te ih je naslijedila od njih. Ovome teèneki besposli~ari kada opisuju hidàb, ne nalaze}i za to potporu u nauci niti bilo koji racionalnidokaz ili uputu iz Svijetle Knjige. Naprotiv, ona ga se pridràva jer je njeno srce ispunjeno


imanom - vjerovanjem da je to Allahova, d`.{., naredba. Njena du{a je ispunjena uvjerenjemda je vjera (islam), vjera koju je Allah, d`.{., objavio radi izgradnje ene muslimanke, ~ijali~nost }e biti specifi~na, i kako bi je udaljio od opasnosti nemorala, ni{tavne degeneracije iponora zablude. Otud ona i prihvata islam zadovoljne du{e, smirena srca i ~vrstog uvjerenja,kao {to su ga prihvatile muhadìrke i ensarijke onoga dana u kojem je Allah, d`.{., objavioSvoj propis i Svoju naredbu.

El - Buhari biljeì od Ai{e, r.a., da je rekla: �Allah se smilovao prvim enama muhadìrkama.Kada je objavljeno: �Neka vela svoja spuste na grudi svoje...�, pocijepale su svojehaljine i njima prekrile svoja lica.�107

U drugom predanju, koje isto tako biljeì El - Buhari, stoji: �Uzele su svoje ogrta~e,pocijepale ih s krajeva kojim su pokrile lica svoja.�

U predanju od Safijje bint [ejbe stoji da je rekla: �Bile smo kod Ai{e, r.a. Spomenule smoène Kurej{ijke i njihovu krepost, na {to je Ai{a o njima rekla: �Doista, ene Kurej{ijke imajuposebno mjesto, a ja, tako mi Allaha, nisam vidjela boljih ena od ena ensarijki, niti sam kodbilo koga vidjela ~vr{}e vjerovanje u istinitost Allahove Knjige niti ~vr{}i iman u ono {to jeobjavljeno!� Objavljena je sura En - Nur: �Neka vela svoja spuste na grudi svoje...�, pasu se njihovi ljudi uputili prema njima, u~e}i im ono {to im je Allah, d`.{., objavio. Tako je~ovjek u~io svojoj eni, k}eri, sestri i svim enama koje su mu u rodu. Ni jedna od njih nijeostala, a da nije uzela svoju haljinu, koja je bila oslikana crteìma sedala, pa se njomeogrnula, iskreno prihvataju}i i vjeruju}i u ono {to je objavio Allah, d`.{., u Svojoj Knjizi. Takosu one bile umotane iza Allahovog Poslanika, s.a.v.s., (klanjaju}i za njim sabah-namaz),kao da na svojim glavama imaju crne gavrane (tj. njihove glave su bile izrazito crne).�108

Allah se smilovao enama muhadìrkama i ensarijkama. [ta ima ja~e od njihovog imana!![ta ima iskrenije od njihovog islama! [ta ima ljep{e od njihove predanosti istini, prilikomobjave islama! Svaka vjernica koja vjeruje u Allaha i Njegovog Poslanika, s.a.v.s., doista teìtome da se ugleda u ove ugledne i kreposne ene. Ona }e, tako, samu sebe natjerati da sepridràva specifi~ne islamske odje}e, ne obra}aju}i pa`nju na golotinju, otkrivenost irazgoli}enost koje je okruùju. Ja }u navesti primjer jedne pokrivene djevojke muslimankekoja studira na univerzitetu. Njen primjer nije nimalo slabiji od primjera ena muhadìrki iensarijki, r.a. Prilikom posjete Univerzitetu u Damasku, novinski izvje{ta~ ju je upitao onjenom hidàbu i kako ga podnosi na estokoj ljetnoj vru}ini, na {to je odgovorila (kur�anskimajetom): �...Recite: �Dèhenemska vatra je jo{ vru}a!...��109

Pomo}u ovakvih svjesnih i ~istih djevojaka muslimanki, odràvaju se muslimanskeku}e i odgajaju generacije na kreposti i dobroti, a dru{tva obiluju radnim ljudima, ~vrstimjunacima i one su danas, hvala Allahu, mnogobrojne.

[erijatski hidàb za enu nije bio novotarija u [erijatu. Naprotiv, on je postojao jo{ prijeislama u svim Allahovim zakonima. O tome svjedo~e ostaci tih zakona koje nalazimo uiskrivljenim knjigama, a koje vidimo u ~ednoj odje}i ~asnih sestara koje ive i u islamskim


zemljama, a i u ostalim zapadnim zemljama. Ostatke ovog propisa nalazimo i kod pokrivanjaglava kod ena kr{}anki prilikom njihova ulaska u crkvu. Dana{nje bestidno odbacivanjepokrivanja ene, kao i odbacivanje njene ~ednosti, doista, predstavlja nasrtaj na sveukupnenebeske zakone po~ev od Ibrahimovog, Musaovog i Isaovog, a.s., milleta (naroda), pa svedo nebeske ~istote s kojom je do{ao islam. To je odbacivanje Allahove jedine vjere, koju jeAllah, d`.{., slao kroz vremena, a koju su donosili poslanici kroz generacije, kako bi seizgradila ljudska li~nost na istini, kreposti i dobroti i kako bi ~ovje~anstvo koje je na pravomputu, putu nebeske upute, postalo jedan ummet, pokoran Gospodaru, Koji je jedino dostojanda se oboàva:

�Ljudi su jednu zajednicu sa~injavali, a onda su se jedan drugomesuprotstavili. A da nije rije~i ranije izre~ene od Gospodara tvoga, ovima bi ve}bilo presu|eno o onome oko ~ega se razilaze.�110

�O poslanici, dozvoljenim i lijepim jelima se hranite i dobra djela ~inite, jerJa dobro znam {to vi radite! Ova va{a vjera jedina je prava vjera, a Ja samGospodar va{, pa Me se pri~uvajte!�111

�A i u onu koja je sa~uvala djevi~anstvo svoje, u njoj ivot udahnusmo, i njui sina njezina znamenjem svjetovima u~inismo. Ova va{a vjera - jedina je pravavjera, a Ja sam va{ Gospodar, zato se samo Meni klanjajte!�112

Mnoga savremena ljudska dru{tva insistiraju na otkrivanju ene i njenom razgoli}avanju.Njihova su nastojanja samo dokaz devijacije, iskvarenosti i udaljavanja od Allahove, d`.{.,upute. To nije slu~aj samo s islamskim zemljama, nego op}enito i u svim zemljama svijeta.Ako zapadnjaci ne obra}aju pa`nju na ovu devijaciju i nastavljaju u kreiranju sredstava zarazgoli}avanje, zabludu i dekadencu, ne traè}i za to zapreku u svojim iskrivljenim knjigama,onda muslimani koji se danono}no mole u~enjem savr{ene i sa~uvane Knjige njihovogGospodara nikako ne mogu biti zadovoljni ovom devijacijom, bez obzira koliko ih prikrivaloneznanje, slabost ili nemo} u njihovoj pravoj vjeri. Jer, njegovi (islamski) sveobuhvatnitekstovi iz Allahove Knjige i sunneta Njegovog Poslanika, s.a.v.s., neprestano dopiru donjihovih u{iju, upozoravaju one koji zastranjuju od naredbe Allaha, d`.{., i Njegovog Poslanika,s.a.v.s., obe}avaju}i im na ovome svijetu ku{nju a na onome svijetu bolnu patnju:

�...Neka se pripaze oni koji postupaju suprotno nare|enju Njegovu, da ihisku{enje kakvo ne stigne ili da ih patnja bolna ne sna|e.�113

Otud pozivi malodu{nih da se èna otkrije, da skine svoj hidàb - dovode do brzogneuspjeha pred nepokolebljivo{}u vjernika i vjernica - djece islamske svijesti,rasprostranjenih {irom svijeta. Tako se u mnogim islamskim krajevima koji svjedo~e opozivima na evropeizaciju ene muslimanke, skidanjem njenog hidàba i osloba|anjem odnjene ~ednosti, kreposti i pokrivenosti, svjesna, obrazovana i mudra èna muslimankavra}a svojoj islamskoj specifi~noj odje}i, svome ~ednom, {erijatskom hidàbu i svojoj


omiljenoj ~ednosti i pored svih zagovornika evropeizacije, zla i nemorala, po~ev{i odsljedbenika Ataturka u Turskoj, Reze Pahlavija u Iranu, Muhammeda Emana u Afganistanu,Ahmeda Zogoa i Envera Hodè u Albaniji, Markosa Fehmija, Kasima Emina i Hude [a�ravi uEgiptu. Jedan broj pristalica emancipacije ene i njenog osloba|anja od hidàba i ~ednostiodustao je od svojih prethodnih stavova o nastojanju da se ena otkrije i da se lahkomislenomije{a s mu{karcima.

Imamo dr. Neval es - Sa�davi koja je dugo vremena napadala hidàb i one koje ga nose,pozivaju}i na opako, nasilno i prisilno skidanje hidàba. Danas ona kritizira stremljenja enena zapadu i njeno skandalozno razgoli}avanje, pa kaè: �Nalazim se na ulicama Londona...Vidim ene polugole, koje izlaù svoje tijelo kao da je roba. Odje}a ima svoju svrhu. Ona~uva tijelo od svih prirodnih nepogoda i ne treba predstavljati zavodni~ke poruke. Kad bièna gledala na samu sebe kao ljudsko bi}e, a ne kao na robu, ne bi imala potrebu daotkriva svoje tijelo.�114

Od tada Neval es - Sa�davi obja{njava da podizanje zastora treba biti s umova, posebnokod obrazovanih ljudi i ena. Koliko samo pokrivenih ena, srednjeg obrazovanja posjedujeotvoren i razborit um, koji vrijedi koliko deset umova nekih obrazovanih, glupih, razgoli}enihèna koje otkrivaju svoja lica i tijela, a njihovi umovi, instinkti i poimanja su pokriveni. Stoga,ona o svom sljede}em potezu kaè da je to podizanje hidàba (zastora) kojim su prekriveniumovi obrazovanih ljudi i ena.115

Ona, tako|er, kaè: �Ja poznajem profesorice, doktorice, ene inìnjere koje pate odpoliti~ke, socijalne i kulturne nepismenosti.�116

Ovo je poznati pisac pripovijedaka Ihsan Abdul - Kuddus koji je preplavio knjièvnekrugove svojim pripovijetkama koje pozivaju na izlazak ène iz ku}e i mije{anje smu{karcima, koje pozivaju na ples s njima na proslavama, skupovima i sijelima. On uintervjuu koji je dao za kuvajtske novine �El - Enba��, u broju koji je iza{ao 18.01. 1989. god.,kaè: �Smatram da je osnova odgovornosti bilo koje ene: ku}a i djeca. Ovo je po meni naprvom mjestu. Da nije bilo moje ène, ne bih mogao ostvariti porodicu, postojanost, a niuspjeh, jer se ona bavi ku}om i djecom...�

U tom intervjuu on, tako|er, kaè: �Nikad u ìvotu nisam se èlio oèniti ènom kojaradi. I ja sam poznat po tome, jer sam od samog po~etka spoznao zna~aj enine odgovornostiza doma}instvo!!�


IZBJEGAIZBJEGAIZBJEGAIZBJEGAIZBJEGAVVVVVAAAAA APSOLUTNO APSOLUTNO APSOLUTNO APSOLUTNO APSOLUTNOMIJE[ANJE S MU[KARCIMAMIJE[ANJE S MU[KARCIMAMIJE[ANJE S MU[KARCIMAMIJE[ANJE S MU[KARCIMAMIJE[ANJE S MU[KARCIMA

Mudra ena muslimanka izbjegava mije{anje s mu{karcima koliko je to u njenoj mo}i, nete`i tome, niti to podsti~e, ugledaju}i se na Fatimu, Poslanikovu, s.a.v.s., k}erku, i ugledaju}ise na majke vjernika, ene prvih generacija vjernika (selef), ashaba, tabi�ina, kao i onih kojisu ih slijedili u dobro~instvu i koji su bili na pravom putu.

Razboritoj eni muslimanki nije skriveno koliku opasnu {tetu nanosi apsolutno mije{anjes mu{karcima, kao i kontakt koji upra`njavaju zapadnjaci u naj{irim razmjerima kako biupropastili ispravnu naobrazbu. Stoga, oni (zapadnjaci) i namjeravaju odvojiti djevojke odmladi}a na mnogim univerzitetima i obrazovnim institucijama. Jedan broj muslimanskihpedago{kih uglednika je bio svjedokom ovog odvajanja prilikom njihove posjete Evropi,Americi i Rusiji. Jedan od njih je i pedagog prof. Ahmed, koga je sirijsko ministarstvo odgojaposlovno poslalo u Belgiju, prilikom ~ega je posjetio belgijske {kole. Prilikom jedne njegoveposjete osnovnoj {koli za djevoj~ice, upitao je direktoricu: �Za{to ne mije{ate dje~ake sadjevoj~icama na ovom stupnju obrazovanja?� Odgovorila je: �Uo~ili smo veliku {tetu prilikommije{anja djece, ~ak i na stupnju osnovnog obrazovanja.�

Do nas dolaze vijesti da je i Rusija do{la do ovih saznanja, pa je osnovala odvojeneuniverzitetske odsjeke u kojim se ne mije{aju studenti sa studenticama.

U Americi broj ovih odsjeka prelazi cifru od 170. odsjeka u kojim se ne mije{aju studentisa studenticama, nakon {to su pedagozi i mentori s ovih univerziteta osjetili {tetu kojunanosi mije{anje u dru{tvu koje je naviklo na mije{anje u svim aspektima dru{tvenog ivota.

Svjedo~enja o {tetnosti mije{anja u cijelom svijetu ne mogu se ni zamisliti, a svako odnjih predstavlja o~it dokaz mudrosti islama koji zabranjuje mije{anje. Islam odvaja islamskadru{tava, koja su na pravom putu uz pomo} upute njihovog Gospodara, od te opasne iubita~ne nevolje, kojom se rasipa energija i koja potresa ljudska srca, osje}aje i svijest.


NE RUKUJE SE S MU[KARCIMANE RUKUJE SE S MU[KARCIMANE RUKUJE SE S MU[KARCIMANE RUKUJE SE S MU[KARCIMANE RUKUJE SE S MU[KARCIMAOSIM S MAHREMIMAOSIM S MAHREMIMAOSIM S MAHREMIMAOSIM S MAHREMIMAOSIM S MAHREMIMA

Neosporno je da ena muslimanka nema potrebe da se mije{a s mu{karcima ili da serukuje s nekim od njih, osim sa svojim mahremima, ugledaju}i se na rije~i i djela AllahovogPoslanika, s.a.v.s. El - Buhari biljeì od Ai{e, majke vjernika, r.a., da je rekla:

�Kada bi vjernice, ~ine}i hid`ru, do{le Vjerovjesniku, s.a.v.s., bile bi ispitane, na osnovurije~i Uzvi{enog Allaha: �O vjernici, kada vam vjernice kao muhadìrke do|u,ispitajte ih�,... do kraja ajeta�117

Ai{a, r.a., rekla je: �One vjernice koje bi priznale ovaj uvjet, pristale bi i na ispit.�118

Kada bi pristale na taj uvjet, Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao bi im: �Idite, u~inile steprisegu.�

�Ne, tako mi Allaha, ruka Allahovog Poslanika, s.a.v.s., nije nikada dotakla ruku nekeène, nego je tu prisegu ~inio rije~ima. Tako mi Allaha, Allahov Poslanik, s.a.v.s., postupaoje prema enama samo onako kako mu je Allah, d`.{., naredio, govore}i im pri tom: �Prisegnuosam vam rije~ima.��119

PUTUJE SAMO S MAHREMOMPUTUJE SAMO S MAHREMOMPUTUJE SAMO S MAHREMOMPUTUJE SAMO S MAHREMOMPUTUJE SAMO S MAHREMOM

Islamska je praksa da ena putuje samo s ~ovjekom koji joj je mahrem, jer put nije bezpote{ko}a, naprotiv, biva popra}en raznim opasnostima, neda}ama i pote{ko}ama. Nijedobro, a ni ispravno, da se ena sama izlaè bilo ~emu od ovoga, a da s njom nije mahrem,koji }e od nje odstraniti neda}e i otkloniti od nje opasnost. Otud i dolaze mnogobrojne,uzastopne i raznovrsne poslani~ke zabrane da ena bez mahrema sama putuje:

U Buharijinom �Sahihu� stoji: �@ena ne}e putovati ni tri dana osim s mahremom.�120

U Muslimovom �Sahihu� stoji: �@eni koja vjeruje u Allaha i Sudnji dan nije dozvoljeno daputuje ni koliko je razdaljina od tri no}i, osim sa svojim mahremom.�121

Postoje mnogobrojni hadisi o ovom poglavlju (vjere), a nama je dovoljno ovo {to smonaveli. Svi ovi hadisi potvr|uju uvjetovanost mahrema za enino putovanje, osim u iznimnimslu~ajevima koje su u~enjaci pojasnili i prezentirali svoja mi{ljenja o njima.122

Ovako se èna muslimanka s pravom pokorava svome Gospodaru, biva poslu{naNjegovoj naredbi, kloni se onoga {to je On zabranio, zadovoljna je Njegovom presudom iustrajna je u izu~avanju svoje vjere, vjerskih obreda i vjerskog pona{anja. Ona podnosi


pote{ko}e kako bi bila pokorna prema Uzvi{enom Allahu, pa makar to bilo u suprotnosti smnogim preovladavaju}im dru{tvenim shvatanjima. Sve ovo nam sa sigurno{}u dokazujeda je ona spa{ena, da je ona ta koja ima koristi i ona koja }e u}i u Dènnet, kao {to je toâsni i Plemeniti Kur�an potvrdio:

�Tako mi vremena, ~ovjek, doista, gubi, samo ne oni koji vjeruju i dobradjela ~ine, i koji jedni drugima istinu preporu~uju i koji jedni drugimapreporu~uju strpljenje.�123

ZADOVOLJNA JE S ALLAHOVIMZADOVOLJNA JE S ALLAHOVIMZADOVOLJNA JE S ALLAHOVIMZADOVOLJNA JE S ALLAHOVIMZADOVOLJNA JE S ALLAHOVIM KADA�OM I KADEROM KADA�OM I KADEROM KADA�OM I KADEROM KADA�OM I KADEROM KADA�OM I KADEROM

Nema sumnje da je ena muslimanka, koja je pokorna odredbama svoga Gospodara,zadovoljna s Njegovim kada�om i kaderom. Stoga, zadovoljstvo s kada�om i kaderom spadau jedno od najve}ih znakova imana, pokornosti, bogobojaznosti i pobo`nosti koji se nalazeu ~ovjeku. Otud je svjesna muslimanka, koja praktikuje svoju vjeru, stalno zadovoljna sonim {to je zadesi u njenom ìvotu, bilo da se radi o dobru ili zlu, jer se u ovom njenomzadovoljstvu, u svakom slu~aju, nalazi dobro, kao {to je to obznanio Allahov Poslanik,s.a.v.s., u svojim rije~ima:

�ûdno je ~ovjekovo stanje. U svakom je njegovom stanju hajr, a to je samo kod pravihvjernika. Ako ga zadesi radost, zahvalan je i to mu bude hajr, a ko ga zadesi nevolja, strpljivje i to mu bude hajr.�124

Muslimanka, doista, duboko u sebi vjeruje da sve ono {to je zadesi u ovom ivotu nijebilo zato da bi pogrije{ila, a ono u ~emu pogrije{i nije zato da bi je to pogodilo. Sve je to kada�i kader (odre|enje), stoga i jeste hajr u svakom njenom stanju. Ako je zadesi dobro, svojimjezikom }e mnogo zahvaljivati Bogu, Onome Koji blagodat daje, Onome Koji sve daje. Bit }eme|u onima koje zahvaljuju, koje su pokorne i koje su postigle uspjeh, a ako je zadesinevolja, strpit }e se i bit }e od onih koje su strpljive, koje su spa{ene i koje }e u}i u Dènnet.

Pomo}u ovog ~vrstog i dubokog imana, èna muslimanka podnosi sve neda}e,iznena|enja i katastrofe. Podnosi ih smireno, zadovoljna s Allahovim kada�om i kaderom,pomaù}i se strpljenjem, namazom i zadovoljstvom s onim {to je zadesi. Njen jezik }e sezabaviti zahvalom na Allahovom odre|enju, kao {to je to u~inila El - Hansa po{to su joj javilio pogibiji sva ~etiri sina, kada je rekla: �Hvala Allahu, Koji me je po~astio njihovom pogibijom(time {to su pali kao {ehidi). Molim Allaha da me sastavi s njima u okrilju Svoje milosti.�125

Ili }e , pak, traìti uto~i{te na mjestu na kojem klanja, traè}i pomo} u strpljivosti inamazu, kao {to je to ~inila Esma bint Umejs, nakon {to su je pogodile neda}e, katastrofe


i nevolje, kada je izgubila svog prvog muà Dà�fera bin Ebi - Taliba, r.a., zatim je pretrpjelagubitak drugog muà Ebu - Bekra es - Siddika, r.a., a nakon toga je izgubila i svoga sinaMuhammeda bin Ebu - Bekra, r.a.

Mnogobrojni su primjeri slu~ajeva Esme i El - Hanse u historiji ene muslimanke, vjernice,koja strpljivo podnosi sve neda}e. Njih }e Allah bez ra~una nagraditi:

�... Samo oni koji budu strpljivi bit }e bez ra~una nagra|eni.� 126

ONAONAONAONAONA JE T JE T JE T JE T JE TAAAAA KOJA KOJA KOJA KOJA KOJA SE KAJE SE KAJE SE KAJE SE KAJE SE KAJE

Du{a ène muslimanke ponekad je prekrivena gafletom (nemarom, neoprezno{}u ibezbri`no{}u), zbog ~ega se pokliznula ili je zadesio neki propust, koji ne dolikuje budnoj isvjesnoj eni muslimanki, pa je zaglibila prilikom izvr{enja naredbi svoga Gospodara. Ali,ona ne ostaje ravnodu{na u tom svom gafletu, nego uri ka onome {to }e je probuditi iz snai trgnuti iz njenog gafleta. Traìt }e oprosta za svoju pogre{ku ili svoj nemar i vratit }e sepunom sjaju svoga imana, pro~istit }e svoju du{u i toplotu svoje pobo`nosti, traè}i oprosta,kaju}i se i vra}aju}i se u okrilje svoga Gospodara, Koji daje smiraj i sigurnost:

�Oni koji se Allaha boje, ~im ih sablazan {ejtanska dodirne, sjete se, iodjednom do|u sebi.�127

Gaflet ne obuzima srce u kojem se nalazi radost imana, nego obuzima srca koja suzahr|ala od gafleta, nereda, smutnji i nepokornosti. A srce bogobojazne i budne ènemuslimanke neprestano je otvoreno za prihvatanje upute, pokornosti i udisanja povjetarcatevbe, milosti i oprosta.

OSJE]A ODGOVORNOSTOSJE]A ODGOVORNOSTOSJE]A ODGOVORNOSTOSJE]A ODGOVORNOSTOSJE]A ODGOVORNOSTZA ^LANOVE SVOJE PORODICEZA ^LANOVE SVOJE PORODICEZA ^LANOVE SVOJE PORODICEZA ^LANOVE SVOJE PORODICEZA ^LANOVE SVOJE PORODICE

Odgovornost ene muslimanke za ~lanove njene porodice nije ni{ta manja pred Allahom,d`.{., od odgovornosti mu{karca. Naprotiv, odgovornost je ene ~ak i ve}a od odgovornostimu{karca, zbog njenog poznavanja skrivenih stvari iz ivota njene djece koja s njome iveduì period vremena. Oni je upoznaju sa stvarima s kojim ne upoznaju oca. Svjesna enamuslimanka osje}a ovu odgovornost, svaki put kada do njenog sluha dopru rije~i AllahovogPoslanika, s.a.v.s.:

�Svi ste vi pastiri i svi }ete biti odgovorni za svoje stado. Narodne straje{ine i poglavarisu pastiri, pa }e i oni biti odgovorni za svoje stado. ovjek je pastir u svojoj porodici i bit }e


odgovoran za svoje stado. @ena je pastir u ku}i svoga muà, pa }e i ona biti odgovorna zasvoje stado. Sluga je pastir u imetku svoga gospodara pa }e i on biti odgovoran za svojestado. Ukratko, svi ste vi pastiri i svi }ete biti odgovorni za svoje stado.�128

Njeni osje}aji odgovornosti neprestano je tjeraju na suprotstavljanje devijacijama, akose na|u u pona{anju nekih ~lanova njene porodice te ih odstranjuje ako bi zadesile nekogod njih. @ena ne}e {utjeti ni na kakvu vrstu devijacije ili slabosti, nipoda{tavanja ili nedostatkakoji na|e u svojoj ku}i i u svojoj porodici. Ako se to ne desi, onda je njena vjera tanka, unjenoj li~nost se nalazi slabost, a u njenoj svijesti je nedostatak.

NJEN CILJ JE ZADOVOLJSTVONJEN CILJ JE ZADOVOLJSTVONJEN CILJ JE ZADOVOLJSTVONJEN CILJ JE ZADOVOLJSTVONJEN CILJ JE ZADOVOLJSTVOALLAHA, D@.[.ALLAHA, D@.[.ALLAHA, D@.[.ALLAHA, D@.[.ALLAHA, D@.[.

Iskrena muslimanka neprestano teì, u ~injenju svojih djela, ka Allahovom, d`.{.,zadovoljstvu, vagaju}i ih ovom preciznom vagom: ono ~ime je Allah, d`.{., zadovoljan, ~init}e, a ono ~ime Allah, d`.{., nije zadovoljan, odre}i }e toga se i klonit }e ga se.129

Kada do|e do konflikta izme|u onoga ~ime je Allah, d`.{., zadovoljan i onog s ~ime suljudi zadovoljni, ona }e izabrati ono ~ime je Allah, d`.{., zadovoljan, bez ikakvog kolebanjaili kajanja, pa makar to i ne odgovaralo ljudima.

To je zato jer ona svojom dubokom islamskom svje{}u i svojom suptilno{}u, saznaje daje zadovoljstvo ljudi cilj do kojeg se ne moè do}i, cilj koji svojom aspiracijom vodi doAllahove, d`.{., srd`be. Ona o svemu ovome traì uputu u praksi Allahovog Poslanika,s.a.v.s., koji kaè:

�Ko teì Allahovom zadovoljstvu time {to }e rasrditi ljude, Allah }e mu biti dovoljan i ne}eovisiti od pomo}i ljudi, a ko bude teìo zadovoljstvu ljudi time {to }e rasrditi Allaha, Allah }ega prepustiti ljudima (da od njih traì pomo}).�130

Ovim preciznim mizanom i savr{enim mjerilom, pred ènom muslimankom sepoja{njavaju saznanja o pravom i autenti~nom putu. Tako ona zna {ta odabire, a {taostavlja, a njeno vje~ito mjerilo, koje ne grije{i, jeste zadovoljstvo Allaha, d`.{. Time iz ivotaène muslimanke i{~ezavaju sve tragikomi~ne suprotnosti u koje zapadaju mnoge enekoje su zalutale od upute Allaha, d`.{.

Ima i onih koje vidimo na namazu skru{ene, ali su u mnogim slu~ajevima potpale poduticaj svojih strasti. Udaljile su se od istine, a na sijelima njihovi jezici bivaju zabavljenigibetom, nemimetom (ogovaranjem) i klevetanjem ljudi. Spletkare protiv onih koje ne vole iizmi{ljaju protiv njih izmi{ljotine, kako bi im nanijele zlo i kako bi im na{tetile. One imajunedostatak u svojoj vjeri, slabost u svom vjerovanju i nedostatak u svom poimanju istinitosti


ove savr{ene i potpune vjere, koju je Allah, d`.{., objavio kako bi se u potpunosti formirao~ovjek u svim oblicima svoje li~nosti. Sve ovo je zbog toga kako bi ~ovjekovi javni i tajnipostupci bili u skladu s Allahovim, d`.{., zadovoljstvom, kako bi bili u skladu s Njegovomuputom, ostvaruju}i autenti~no pona{anje koje je islam zacrtao za ~ovjeka u ovom ivotu.

[to se ti~e onih ena koje se u nekim stvarima pokoravaju Allahu, d`.{., a u drugim ne,svoje postupke ili neke od njih proizvoljno mjere, one su polovi~ne muslimanke i ovo jedvojnost kojom bivaju pogo|ene ene koje su se odvojile od upute svoje vjere i vjerovanja.Ovo je jedna od najopasnijih moralnih i eti~kih bolesti koje poga|aju savremenog ~ovjeka.

POKORNA JE SVIM ASPEKTIMAPOKORNA JE SVIM ASPEKTIMAPOKORNA JE SVIM ASPEKTIMAPOKORNA JE SVIM ASPEKTIMAPOKORNA JE SVIM ASPEKTIMAROBOVROBOVROBOVROBOVROBOVANJAANJAANJAANJAANJA ALLAHU, D@.[. ALLAHU, D@.[. ALLAHU, D@.[. ALLAHU, D@.[. ALLAHU, D@.[.

@ena muslimanka koja je svjesna svoje vjere, vjeruje dubokim imanom da je na ovomsvijetu stvorena radi jednog velikog cilja, koji je Uzvi{eni Gospodar odredio:

�Dìne i ljude sam stvorio samo zato da Mi se klanjaju.� 131

Po mi{ljenju mudre ene muslimanke, ivot nije samo zato da bi se vrijeme provelo uuobi~ajenim svakodnevnim poslovima niti da bi se uìvalo u ugodnostima ivota i njegovihukrasa. @ivot je poruka upu}ena svakom muslimanu da se uzdigne do razine na kojoj }e seostvariti njegov ibadet prema Allahu, d`.{. Ova razina se sastoji u tome da svim svojimdjelima priklju~i nijet - odluku, da teì ka Allahovom zadovoljstvu i da se trudi da zadobijeNjegovo zadovoljstvo. To je stoga {to su djela u islamu ograni~ena nijetom, kao {to je topotvrdio Allahov Poslanik, s.a.v.s., rije~ima:

�Zaista se djela cijene prema namjerama i zaista }e svaki ~ovjek dobiti ono {to jenaumio svojim djelom, pa ko bude hid`ru u~inio u ime Allaha i Njegova Poslanika, njegovahid`ra je hid`ra Allahu i Poslaniku; a ko bude u~inio hid`ru zbog materijalne koristi, ili zbogène - da bi se njom oènio, njegova hid`ra je za ono za {ta je naumio.�132

Otud ena muslimanka moè i biti u neprestanom ibadetu dok obavlja sve svoje poslove,kao da je u neprestanoj pokretnoj bogomolji, sve dok je svjesna da obavlja svoju misiju uovom ivotu, onako kako joj je to Allah, d`.{., odredio.

Ona se nalazi u ibadetu dok ~ini dobro~instvo prema svojim roditeljima, dok je poslu{naprema svome muù, dok se posve}uje odgoju svoje djece, dok obavlja svoje ku}ne poslove,odràva rodbinske veze itd. Sve dok to ~ini s nijjetom, povode}i se za Allahovom, d`.{.,naredbom, njen ibadet pripada samo Njemu.


RADI NA POTPOMAGANJURADI NA POTPOMAGANJURADI NA POTPOMAGANJURADI NA POTPOMAGANJURADI NA POTPOMAGANJU ALLAHOVE, D@.[., VJERE ALLAHOVE, D@.[., VJERE ALLAHOVE, D@.[., VJERE ALLAHOVE, D@.[., VJERE ALLAHOVE, D@.[., VJERE

U najuzvi{enija djela koja ena muslimanka obavlja, spada potpomaganje Allahove,d`.{., vjere u stvarnom ivotu kao i djelovanje na primjeni njenog programa u ivotu pojedincai porodice, a tako i dru{tva i dràve.

Iskrena ena muslimanka, koja je svjesna upute svoje vjere, u svojoj dubini osje}a danjen ibadet ostaje nepotpun, ukoliko ona podbaci u ovom dinami~nom dijelu svoga ivota,kao i ìvota svih muslimana. Jer, njime se ostvaruje veliki cilj radi kojeg je Allah, d`.{.,stvorio ljude i dìne, a to je isticanje Allahove Rije~i na Zemlji, putem ~ega se jedino ostvarujeljudski ibadet prema Allahu, d`.{.: �Dìne i ljude sam stvorio samo zato da Mi seklanjaju.� 133

Time se jedino u stvarnom ivotu ostvaruje zna~enje rije~i� La ilahe illallah Muhammedresulullah� - Nema boga osim Allaha, Muhammed je Allahov Poslanik.

Prva ena muslimanka je duboko spoznala zna~enje ovih rije~i dubokom spoznajomkoja ovladava njenim bi}em, da ona nimalo ne zaostaje za mu{karcem u odbrani, po`rtvovanjui smjelosti na Allahovom putu. Naprotiv, neke ene selefijke ovog ummeta, prednja~e predmnogim mu{karcima na tim poljima.

Esma bint Umejs, supruga Dàfera bin Ebi - Taliba, brzo je, zajedno sa svojim muèm,prihvatila islam u prvim danima, danima estine, alosti, sku~enosti i ku{nji. Zajedno s njimje radosno pozdravila i hid`ru u Abesiniju. Taj put su okruìvale razne pote{ko}e, neda}e iopasnosti, a ona je sve to ~inila u ime Allaha i radi pomaganja Njegove vjere. A kada joj jeOmer bin el - Hattab, {ale}i se s njome, rekao: �O Abesinko! Pretekli smo te u hid`ri�,odgovorila je: �Moj ivote! Istinu si rekao! Bili ste s Allahovim Poslanikom, s.a.v.s., hranio jeva{e gladne, podu~avao je va{e neuke, a mi smo bili daleko, odba~eni. Tako mi Allaha, idemAllahovom Poslaniku, s.a.v.s., da mu to kaèm.� Do{la je kod Allahovog Poslanika, s.a.v.s.,i obratila mu se: �O Allahov poslani~e! Neki ljudi nas kleve}u i smatraju da mi nismo prvimuhadìri.� Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: �Naprotiv, vi imate dvije hid`re. U~inili stehid`ru u Abesiniju, a mi smo bili vezani za Meku, a zatim ste, nakon toga, u~inili hid`rumeni.�134

Dobro je Esma bint �Umejs u~inila time {to je iznijela argument o vrijednosti prvihmuhadìra u Abesiniji. Iznudila je od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., spominjanje da ovaplemenita skupina ima pri sebi vrijednost dvije hid`re. Doista, veli~anstvena je ~ast imatitakvu vrijednost u te`nji da pomognu plemenitog Poslanika, s.a.v.s., napu{taju}i porodicu isvoju domovinu na Allahovom putu.


@ena muslimanka bila je prisutna i prilikom prve prisege na Akabi, koja se tajno odvijalau okrilju no}i i koja je ostavila veliki trag u potpomaganju Poslanika, s.a.v.s. U delegacijiensarija bile su i dvije ene ~ije se mi{ljenje po{tovalo i koje su uìvale odre|eni ugled. To suNesiba bint Ka�b el - Mazinijje i Ummu Meni� Esma bint �Amr es - Sulemijje - tj. majka Mu�azabin Dèbela, r.a., koja je u Bici na Hajberu u~estvovala zajedno s Allahovim Poslanikom,s.a.v.s., u kojoj je imala lijepu ku{nju i pohvaljeno mjesto.

Kada je Allahov Poslanik, s.a.v.s., po~eo javno pozivati u vjeru, u iskreni tevhid, kada jepo~eo pozivati na ostavljanje oboàvanja kipova, mu{rici su osjetili tjeskobu i nelagodu, pasu skovali urotu da ga no}u u njegovoj ku}i ubiju. Zavjerenici su se sakrili i kovali zavjerudogovaraju}i se da njihova zavjera o ubistvu Vjerovjesnika bude tajna koja }e ostati me|unjima. Vijest o ovoj zavjeri nije otkrio niko drugi do ena muslimanka koja je bila prema{ilastotu godinu, a to je Rukajja bint Sajfijj. Duboka starost i iznemoglost nisu je sprije~ili dapoùri spasiti Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Skupila je snagu i do{la mu pri~aju}i ono {to je~ula, te se on istog trena zaputio na hid`ru, ostavljaju}i Allahu najdraì grad, ostavljaju}isvoga amidì}a Aliju da spava na njegovoj postelji, kako bi zavarao zavjerenike, one koji supostavili zamku okruùju}i njegovu ku}u, misle}i da je on u njoj. Sve je to bilo kako bi ihodvratio od toga da ga slijede i ubiju na putu.135

Koju je samo uslugu u~inila ova veli~anstvena ena za islam i muslimane!? Koji napor jeu~inila kako bi spasila Allahovog Poslanika, s.a.v.s., u najteìm uvjetima koji su je zadesili iu najopasnijim situacijama kroz koje je prolazio njegov znameniti poziv.

Po{to su Allahov Poslanik, s.a.v.s., i njegov prijatelj napustili Meku, skrivaju}i se u pe}inikoja se nalazila na vrhu planine Sevr, njima je jedan djevoj~urak donosio hranu, vodu i vijestio zavjerenicima, a to je bila Esma bint Ebi - Bekr es - Siddik r.a.

Ova izuzetna djevojka muslimanka usred no}i prelazila je dugu razdaljinu izme|u Mekei planine Sevr. Od njene zada}e je nije odvra}ala ni sumornost puta, rijetkost prolaznika, ani pravljenje zasjeda od neprijatelja, jer je znala da je izbavljenje Allahovog Poslanika, s.a.v.s.,i njegovog prijatelja, kao i uspjeh u ostvarenju njihovog cilja i njihovog dolaska u Medinu,zapravo pomaganje Allahove, d`.{., vjere, uzdizanje Njegove Rije~i i objelodanjivanje istine injenih pobornika. Ovaj svoj te{ki zadatak obavljala je svakog dana, oprezno odlaze}i i skrivaju}ise. Penjala bi se na planinu kako bi Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., i njegovom prijatelju donijelahranu i vijesti, a zatim bi se vratila u Meku pod okriljem crne i mra~ne no}i.136

Mnogo sna`niji mu{karci se ne bi posvetili ovom zadatku, kao {to je to Esma uradilakako bi potpomogla svoju vjeru i svoga Poslanika. Naprotiv, izloìla se surovoj zada}i, u~ijem ispunjenju je bila ~vrsta poput stamenih planina, onog dana kada su je mu{rici pitali onjenom ocu. Zanijekala je i rekla da ne zna ni{ta o njemu, pa su upotrijebili i silu protiv nje,~ak ju je i Ebu - Dèhl udario, prilikom ~ega joj je ispala min|u{a iz uha. Sve to nije nimaloumanjilo njenu veli~anstvenost, kao {to nije podlegla ni njihovom navaljivanju, nego je sa~uvala


svoju skrivenu tajnu. Taj njen zadatak je potrajao sve dok nije do{ao dan kada }e Poslanik,i njegov prijatelj, napustiti pe}inu i zaputiti se prema Medini, kada im je donijela hranu zaputovanje. Po{to je do{lo vrijeme da krenu, ustala je da pripremi njihove uzlove. Nije moglana}i ni{ta ~ime bi se posluìla osim svoga pojasa (koji je omotavala oko svoga struka). Otome je obavijestila svoga oca, na {to je on rekao: �Pocijepaj ga na dva dijela i njima poveì.Jednim sveì pi}e, a drugim hranu.� To je i u~inila, te je zbog toga nazvana �Vlasnica dvajupojaseva.�137

Potpomaganje Allahove, d`.{., vjere i pristupanje pozivu u Njegovu vjeru bio je dug enemuslimanke u po~etku islama. Iman je oìvljavao srca èna muslimanki, prekrivaju}i ih isilovito izbijaju}i iz njih. Nisu mogle ostati u ku}ama nevjerstva, daleko od svjetlosti islama,njegove velikodu{nosti i sjaja. inile su hid`ru u pratnji svojih muèva, ako su ih imale, anjihova hid`ra je kao i hid`ra mu{karaca, ~ine}i to iz pokornosti prema Allahu, d`.{., i radipotpomaganja Njegove vjere.

Postoje stvari koje su povjerene enama kao {to su povjerene i mu{karcima. One su se`rtvovale na Allahovom putu, kao {to su se rtvovali i mu{karci. Vjerovanje u odredbu biloje povodom da Ummu - Kulsum bint Ukbe bin Ebi - Mu�ajt sama u~ini hid`ru u Medinu uperiodu primirja koje je sklopljeno na Hudejbiji. To je period u kojem je vaìo dogovor izme|uPoslanika, s.a.v.s., i mu{rika, da ako neko do|e Poslaniku, s.a.v.s., kao musliman, mora bitivra}en njima. Allahov Poslanik, s.a.v.s., im je po dogovoru vratio dva ~ovjeka. Kada jeUmmu Kulsum stigla u Medinu, rekla je Poslaniku, s.a.v.s.: �Ja sam, doista, svojom vjerompobjegla tebi, pa nemoj me vratiti njima. Oni }e mi nasilje u~initi i mu~it }e me, a ja nemamsabura da podnesem mu~enje. Ja sam ena, a ti zna{ kolika je slabost ena, a vidjela sami da si vratio dva ~ovjeka.� Rekao je: �Allah, d`.{., poni{tio je ugovor u slu~aju ena.�138

Allah, d`.{., znao je da je iman Ummu Kulsum bint Ukbe bin Ebi - Mu�ajt iskren, kao i imandrugih ena koje su u~inile Hid`ru samo iz ljubavi prema Allahu, d`.{., Njegovom Poslaniku,i islamu. Stoga je objavio o njima dio Kur�ana koji se u~i, a u kojem se poni{tava ugovor, koji jebio izme|u Poslanika i mu{rika samo u slu~aju èna i kojim se zabranjuje njihovo vra}anjemu{ricima, nakon {to se ispitaju i nakon {to se utvrdi da su u~inile Hid`ru, ne radi muà, niti radiimetka ili dunjaluka, nego da su je u~inile iz ljubavi prema Allahu i Njegovom Poslaniku, s.a.v.s.:

�O vjernici, kada vam vjernice kao muhadìrke do|u, ispitajte ih, - a Allahdobro zna kakvo je vjerovanje njihovo - pa ako se uvjerite da su vjernice, onda ih nevra}ajte nevjernicima: one njima nisu dopu{tene, niti su oni njima dopu{teni...�139

U odabrane ene, prethodnice, koje su pomagale islam i njegovog Poslanika, s.a.v.s.,spada i Ummul - Fadl bint el - Haris. Ime joj je Lubabe i ona je ro|ena sestra (i po ocu i pomajci) od Mejmune - majke vjernika. Ona je bila druga èna u islamu jer je primila islamodmah nakon Hatidè bint Huvejlid, r.a. Ona je bila potpora, pomo} i prijatelj AllahovogPoslanika, s.a.v.s.


Bila je supruga njegovog amidè El - Abbasa bin Abdul - Muttaliba. Stajala je na protivni~kojstrani supruge njegovog drugog amidè Ebu - Leheba, a to je Ummu - Dèmil bint Harb i onaje nosila granje, kao {to ju je Kur�an asni i opisao, govore}i da }e � o vratu njenu biti uè odusukane li~ine�, zbog ja~ine njenog zlostavljanaja Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Lubabe jebila jedan od njegovih najbrìh pomaga~a, od onih koji su mu potporu davali i koji su se`rtvovali na putu potpomaganja njegove vjere u najè{}im danima isku{enja i tegobe krozkoju su pro{li prvi muslimani.

Ona, njen mu` El - Abbas i njihovi snovi skrivali su svoj islam, po nare|enju AllahovogPoslanika, s.a.v.s., i po mudrom i prora~unatom planu, kako bi saznali tajne mu{rika idostavili ih Allahovom Poslaniku, s.a.v.s. Kada se odigravala Bitka na Bedru izme|umuslimana i mu{rika, stigla je vijest da su Kurej{ije izgubili, pa je Ummul - Fadl savjetovalasvoje sinove i svog slugu Ebu - Rafi�a da sakriju svoju radost zbog tog poraza i kako biizbjegli svako zlo koje bi ih moglo zadesiti od mu{rika, a posebno od Ebu - Leheba koji je jakomrzio Muhammeda, s.a.v.s., njegove ashabe i njegovo pozivanje u islam. Ali, Ebu - Rafi� nijese spasio od Ebu - Lehebovog ugnjetavanja, jer je pokazao svoju radost zbog pobjedemuslimana. Planuo je Ebu - Leheb srdito ispoljavaju}i svoj bijes na sirotog slugu, pa ga jeudario pred o~ima njegove gospodarice Ummul - Fadl.

Ummul - Fadl je ustala kao lavica, napadaju}i na Ebu - Leheba vi~u}i: �Oholo se pona{a{prema njemu, jer nema svog Gospodara�, te ga je udarila jednim od stupova u ku}i, razbiv{imu glavu, nakon ~ega je ivio samo sedam no}i.

Ummul - Fadl bila je strpljiva zbog rastanka sa svojim muèm koji se borio na Allahovomputu i pomagao Njegovu vjeru od onog dana kada je Plemeniti Poslanik naredio da ostane uMeki, a da ona u~ini hid`ru u Medinu. Oduljio se ovaj rastanak, a bio je srceparaju}i, bolani strahovit. Ummul - Fadl je strpljivo provodila dane i no}i, traè}i pomo} u postu i namazu,o~ekuju}i dolazak svog dragog muà u Medinu, po zavr{etku njegovog zadatka u Meki.Njegovo odsustvo oduljilo se do te mjere da je bio posljednji koji je u~ino hid`ru u Medinu.Ni{ta nije moglo umanjiti bol koju je osje}ala zbog rastanka sa svojim muèm, osim kada bividjela svoga najstarijeg sina da je stalno uz Vjerovjesnika, s.a.v.s., napajaju}i se s izvoranjegove blistave upute, svakodnevno uzimaju}i iskrice njegove blistave svjetlosti. Nije moglani zamisliti da je time historija priprema za to da }e u nju u}i, na najbolji na~in, da }e bitiveli~anstvena majka �Hibrul - ummetil - islamijjeti� (u~enjak islamskog ummeta) i tuma~aKur�ana, a.{., majka Abdullaha bin Abbasa, r.a.

U prethodnice islama i one koje su se rtvovale i bile poniène onim {to ih je sna{lo nanjegovom putu od zlostavljanja, mu~enja i nano{enja boli, spada i Sumejja, majka Ammarabin Jasir. Pripadnici plemena Benu - Mahzum su, kada je bila najè{}a podnevna ega ikada se ugrijao pustinjski pijesak, iza{li s njom, njenim sinom i muèm u pustinju. Nagomilali


su na njih vreli pijesak, obukli im oklope i ga|ali ih jakim kamenicama, sve dok se nisuoslobodili njen sin i mu` od jakog azaba, izgovaraju}i rije~i koje su odgovarale mu{ricima, akoje su izgovorili pod prisilom. Allah, d`.{., objavio je ajet vezan za njih i njima sli~ne:�...osim ako na to bude primoran, a srce mu ostane ~vrsto u vjeri...�140

A {to se ti~e Sumejje, ona je ustrajala u svom saburu i odbila da zadovolji mu{rikeizgovaranjem tih rije~i. Ebu - Dèhl nije mogao ni{ta podlije uraditi do da je kopljem probodei usmrti. Historija je biljeì kao prvog {ehida u islamu.

Historija islama biljeì mnoge ène poput Sumejje koje su iznad svojih mogu}nostipodnijele mu~enja na putu pomaganja islama. Njihova veli~anstvenost nije nimalo umanjenaniti je mu~enje umanjilo njihov sabur. Naprotiv, prihvatale su mu~enje koje bi ih sna{lo sastrpljenjem i zadovoljstvom, ne ostavljaju}i iza sebe bilo kakvu ru`nu stvar u svojoj vjeri, nitisu traìle za sebe nje`nost ili milost. Biografi ~ak biljeè da su slabi}i bili, zapravo, mu{karci,osim Bilala, neka mu se Allah smiluje - koji su pribjegli samoodrànju i opstanku u ivotuizgovaranjem rije~i koje su zadovoljavale zalutale silnike, a ne biljeè ni jednu strpljivu enumuslimanku koja je podlegla toj slabosti.

Naprotiv, ovo je jedinstvena skupina ena muslimanki, kojima je odgovarao azab naAllahovom putu i pri iskazivanju ljubavi prema Njegovoj vjeri. One nisu prestajale pozivati uislam ne osvr}u}i se na ono {to bi ih sna{lo na putu njihovog poziva, bilo da se radi o trnju,boli ili ku{njama.

U hadisu koji se prenosi od Ummu [erik el - Kure{ijje el - Amirijje, a koji biljeì Ibn -Abbas, nalazi se ivo svjedo~anstvo o blje{tavilu eravice imana koja se nalazila u njihovimdu{ama. On svjedo~i o elanu koji su posjedovale na putu pozivanja Allahu, d`.{., kao {tosvjedo~i i o saburu koji su podnosile na ovom putu, putu punom muka, te{ko}a i napora.

Ibn - Abbas kazuje: �Ummu - [erik primila je islam dok je bila u Meki. Nakon toga, tajnoje odlazila kod Kurej{ijki pozivaju}i ih i navode}i u islam, sve dok za to stanovnici Mekenisu saznali. Uzeli su je i rekli joj: �Da nije tvog naroda, sva{ta bi ti uradili, ali mi }emote njima vratiti.� Pri~ala je: �Odveli su me na devi a ispod mene nije bilo ni{ta. Onda sume ostavili tri dana, ne daju}i mi ni hranu ni vodu.� Pri~ala je: �Do mene nije niko dolaziopuna tri dana, pa ~ak nisam ni{ta ~ula na ovoj zemlji. A kada su do{li, svezali su me nasuncu, a oni su se sklonili u hladovinu i nisu mi dali ni da jedem niti da se napijem, i svetako dok nisu oti{li.... itd.��

@ena muslimanka nije se zadovoljila ovim iskrenim u~estvovanjem u pomaganju islama,niti rtvovanjem na njegovom putu, nego je u mnogim bitkama pristupila da se bori zajednos Poslanikom, s.a.v.s., i njegovim ashabima. Nakon {to je otpo~eo oruàni sukob izme|uvojske imana i vojske kufra, obavljala je zahvalne i znamenite poslove, kao {to je pripremamje{ina, njihovo punjenje vodom, zatim no{enje i pojenje mudàhida, zbrinjavanje ranjenika


i no{enje poginulih izvan mjesta na kojima su se vodile bitke. Nije oklijevala u najteìmtrenucima da nosi i oru`je u vrtlogu rata, zajedno uz rame Allahovog Poslanika, s.a.v.s., injegovih ashaba.

Buharija i Muslim biljeè mnogobrojne hadise koji razotkrivaju blistavu sliku o ènimuslimanki u najboljem pokoljenju, u danima kada je islam ivio u njenom srcu s nje`no{}u,blago{}u, izri~u}i ljubav prema Allahu, d`.{., i Njegovom Poslaniku, s.a.v.s., kao i oveli~anstvenosti ove vjere.

Jedan od tih hadisa jeste i hadis koji biljeì Imam Muslim od Ummu Atijje el - Ensarijje,koja je rekla:

�Sedam puta sam s Allahovim Poslanikom, s.a.v.s., u~estvovala u bitkama. Ostajalasam kod njihovog prtljaga, pa sam im pravila hranu, zbrinjavala ranjenike i bolesnike.�141

Od Enesa bin Malika prenosi se da je rekao: �U jednoj od bitaka s Allahovim Poslanikom,s.a.v.s., bila je i Ummu - Sulejm. Ensarijke su bile s njim kada god bi i{ao u bitku, pa bi pojileèdne i brinule se o ranjenima.�142

Imam El - Buhari biljeì rije~i Er - Rubejje bint Mu�avviz: �Bile smo s Vjerovjesnikoms.a.v.s., pojile smo i brinule se o ranjenima, a mrtve smo vra}ale u Medinu.�143

El - Buhari i Muslim biljeè od Enesa, r.a., da je rekao: �Kada je bila Bitka na Uhudu, nekiljudi su pobjegli (napustili) od Vjerovjesnika, s.a.v.s., a Ebu - Talha bio je pored Vjerovjesnika,s.a.v.s., i {titio ga je od nevjernika.� Pri~ao je: �Ebu - Talha bio je estok strijelac i tog danaje slomio dva ili tri luka� Nastavio je: �Neki ~ovjek pro{ao je s tobolcem punim strijela, pa muje rekao: �Baci ih Ebu - Talhi.� Pri~ao je dalje: �Allahov Vjerovjesnik, s.a.v.s., nadgledao je ipratio narod, pa je Ebu - Talha rekao: �O Allahov vjerovjesni~e! Kao otac i majka si mi. Nemojnadgledati, kako te ne bi pogodila neka strijela. @rtvovat }u se za tebe.�� Nastavio je: �A vidiosam i Ai{u bint Ebi - Bekr i Ummu - Sulejm. One su, doista, bile brze, jer vidio sam njihovehalhale. Na svojim le|ima su nosile mje{ine koje su praznile poje}i narod, zatim bi se vra}alei punile ih, pa bi ponovo dolazile i praznile ih poje}i narod. A Ebu - Talhi je zbog pospanostiispala sablja iz ruku dva ili tri puta.�144

Kako je samo veli~anstven ovaj posao koji su obavljale ove dvije plemenite ene koje suse borile na Allahovu putu, koje su se borile da ugase e| mudàhidima, da napoje njihoveèdne du{e dok se nalaze na polju estoke i krvolo~ne bitke, na vrelom vazduhu od kojegse izgara od e|i, a koji je nadaleko poznat u podru~ju Hidàza. One su se zapu}ivale kaèstokom boji{tu, ne strahuju}i od strijela koje su padale oko njih, a niti od ukr{tanja sablji!

Zbog toga je pravovjerni halifa Omer bin el - Hattab dao prednost Ummu Selit el- -Ensarijje nad svojom enom Ummu Kulsum bint Alijj prilikom podjele vunenih haljina me|uènama Medine, jer je Ummu - Selit {ivala mje{ine na dan Uhuda i jer je taj va`ni posaoostavio velikog traga prilikom napajanja ednih mudàhida i obnavljanja njihovih snaga i


aktivnosti.El - Buhari biljeì od Sa�lebe bin Ebi - Malika da je Omer bin el - Hattab, r.a., dijelio vunene

haljine me|u enama Medine, pa je ostala jedna nova haljina. Neki njegovi bli`nji su mu rekli:�O vladaru pravovjernih! Ovu podaj k}eri Allahovog Poslanika, s.a.v.s., koja je kod tebe� ,misle}i time na Ummu - Kulsum bint Alijj.145

Na to je Omer rekao: �Ummu - Selit je pre~a. Ummu Selit je jedna od ena ensarijki kojesu se zavjetovale Poslaniku, s.a.v.s.� Nastavio je Omer: �I ona nam je, doista, na danUhuda {ivala mje{ine.�146

U Bici na Uhudu ranjeno je lice Plemenitog Poslanika, s.a.v.s., slomljen mu je sjekuti} iozlije|en mu je obraz i gornja usna. Njegova k}i Fatima ispirala mu je ranu, a Alija joj jepolijevao. Po{to je Fatima vidjela da voda uveliko poja~ava isticanje krvi, uzela je komadhasure, spalila je, te ju je stavila na ranu, {to je zaustavilo krv.147

Me|u ene koje su bile postojane u presudnim trenucima u Bici na Uhudu, ubraja se iSafijja bint Abdul - Muttaliib, Vjerovjesnikova, s.a.v.s., tetka po ocu. S kopljem u ruci ustalaje udaraju}i ljude i govore}i: �Pobjegli ste od Allahovog Poslanika, s.a.v.s. !� Po{to ju je vidio,Poslanik, s.a.v.s., pokazao je na nju njenom sinu Ez - Zubejru bin el - Avvamu da je vratikako ne bi vidjela {ta se desilo s njenim ro|enim bratom Hamzom, r.a. Rekla je: �A za{to?Do mene je do{la vijest da mi je brat raskomadan, a to je mala rtva u ime Allaha. Ni{ta vi{eod toga nas ne bi moglo zadovoljiti, a mi }emo biti strpljivi i osaburit }emo, ako Bog da.�

Safija je u~estvovala i u Bici na Hendeku. Allahov Poslanik, s.a.v.s., kada se iz Medineborio protiv svojih neprijatelja, izveo je svoje ene u tvr|avu Hassana bin Sabita, a to je biojedan od najutvr|enijih breùljaka u Medini. Jedan ìdov pro{ao je pored tvr|ave pa jekruìo oko nje, na {to je ona rekla: �O Hassan! Ovaj ~ovjek, doista, kruì oko tvr|ave. Jamu, tako mi Allaha, ne vjerujem. Mogao bi drugim ìdovima ukazati na nas, a AllahovPoslanik, s.a.v.s., i njegovi ashabi ne misle o nama. Idi do njega i ubij ga.� Na to je on rekao:�Neka ti Allah oprosti, o k}eri Abdul - Muttalibova! Tako mi Allaha, ja to ne}u uraditi.� Po{toje Safijja ~ula njegove rije~i, uzela je jednu motku, a zatim iza{la iz tvr|ave, udarila ga tommotkom i ubila ga. Potom se vratila u tvr|avu i rekla: �O Hassane! Si|i i uzmi plijen od njega!Ni{ta me ne spre~ava da uzmem plijen od njega osim {to je mu{karac.� Rekao joj jeHassan: �Ja nemam nikakve potrebe da uzimam plijen od njega, o k}eri Abdul - Muttalibova.�Nakon toga, Safijja je tako|er u~estvovala i u Bici na Hajberu.

Me|u najistaknutije ene koje su se borile na Uhudu, pa ~ak i najistaknutija me|u njima,bila je Nesiba bint Ka�b bin el - Mazinijje Ummu Umare. U po~etku bitke pojila je edne ibrinula se o ranjenima, kao {to su to radile i druge ène, gdje je ona ve}inu muslimanaobilazila. Kada se desilo da su strijelci odstupili od naredbe Allahovog Poslanika, s.a.v.s.,


{to je njihovu pobjedu promijenilo u poraz, te su imali velikih rtava, kako to Uzvi{eni Allahkaè: �Kad ste ono uzmicali, ne obaziru}i se ni na koga, dok vas je Poslanik zvaoiza va{ih le|a... �148, ustala je Nesiba, isukala svoju sablju, ponijela svoj luk i pridruìla semaloj, ali ~vrstoj skupini koja je bila uz Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Ona je bila poputljudskog {tita kojim je {titila Poslanika, s.a.v.s., od mu{ri~kih strijela. Svaki put kad bi seAllahovom Poslaniku, s.a.v.s., pribliìla neka opasnost, poùrila bi da ga za{titi, i sve takodok nije izazvala pa`nju Allahovog Poslanika, s.a.v.s., pa je rekao: �Nisam se okrenuo nilijevo ni desno, a da je nisam vidio da se bori pored mene.�

O ovoj te{koj situaciji, njen sin Umare je pri~ao: �Tog dana sam bio ranjen u lijevu stranu.Udario me je ~ovjek koji je bio poput visoke palme. Pro{ao je pored mene, a da se nije niosvrnuo na mene, dok krv nije prestajala te}i. Tada je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:�Previj svoju ranu.� Pri{la mi je majka i kod sebe je imala zave`ljaj pripremljen za ranjavanje,te mi je povezala ranu, a Poslanik, s.a.v.s., stajao je i gledao u mene. Zatim je ona rekla:�Sinko moj, idi i bori se.� Poslanik, s.a.v.s., rekao je: �Ko jo{ moè podnijeti ono {to ti moè{podnijeti, o Ummu Umare!?� Ona je dalje pri~ala: �Prema meni se uputio ~ovjek koji je udariomoga sina, pa je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: �Ovaj je udario tvoga sina.�� Pri~ala jedalje: �Pristupila sam mu i udarila ga po koljenu, te je kleknuo.� Nastavljala je: �Vidjela samAllahovog Poslanika, s.a.v.s., kako se smije{i, tako da sam mu vidjela kutnjake. Rekao je:�Osvetila si se, Ummu Umare.� Potom smo se ponovo okrenuli oru`ju, sve dok ponovonismo naletjeli jedno na drugo, pa je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: �Hvala Allahu, Koji ti je daoda pobijedi{, Koji te je obradovao protiv tvoga neprijatelja i Koji ti je dao da se li~no osveti{.��

Ovog te{kog dana Nesibino tijelo oslabila je rana koju je zadobila dok se borila sneprijateljima udaraju}i ih po njihovim vratovima. Vidio ju je Allahov Poslanik, s.a.v.s., pa jepozvao njenog sina: �Tvoja majka, tvoja majka. Previj njenu ranu. Allah vas blagoslovio.Mjesto tvoje majke bolje je od tog i tog.� Po{to je njegova majka ~ula rije~i Allahovog Poslanika,s.a.v.s., rekla je: �Moli Allaha da budemo tvoji pratioci u Dènnetu.� Rrekao je: �Allahu moj,u~ini ih mojim pratiocima u Dènnetu.� Rekla je: �Nije me briga {to }e me sna}i na dunjaluku.�149

Iskreni dìhad Ummu Umare, kao ni njen lijepi belaj, nije zavr{en Bitkom na Uhudu.Naprotiv, ona je u~estvovala s Allahovim Poslanikom, s.a.v.s., u mnogobrojnim situacijama.Bila je, tako, s njime prilikom zavjeta na Akabi, kao i na Hudejbiji, Hajberu i Hunejnu. Njenidoìvljaji na Hunejnu nimalo nisu manji nego na Uhudu. Nakon toga, prisustvovala je Bici naJemami u vrijeme Ebu - Bekra es - Siddika, r.a., gdje se estoko borila i zadobila jedanaestrana i gdje joj je odsje~ena ruka.

Nema sumnje da ju je Allahov Poslanik, s.a.v.s., obradovao Dènnetom, kao {to nemasumnje da je bila jedan od faktora uspjeha halife Ebu - Bekra es - Siddika i njegovog vojskovo|eHalida bin el - Velida, r.a., a tako i halife nakon njega, Omera bin el - Hattaba, r.a.150


U ovom svijetlom periodu historije ene muslimanke, mudàhida, spominje se i enakoja svojom veli~inom nimalo ne zaostaje za Nesibom bint Ka�b, a to je Ummu Sulejm bintMilhan. Ve} smo je spominjali zajedno s Ummu Umare, Ai{om - majkom vjernika, Fatimomi drugim enama koje su pojile edne i brinule se o ranjenima. Sada }emo je vidjeti u drugojsituaciji u kojoj se muslimani pripremaju za polazak s Poslanikom, s.a.v.s., na put osvojenjaMeke, a me|u njima je i njen mu` Ebu - Talha. Ummu Sulejm je bila u posljednjim mjesecimatrudno}e, ali joj ta njena trudno}a nije zabranjivala da uporno eli pratiti svoga muà Ebu -Talhu, kako bi s njime zadobila ~ast dìhada - borbe na Allahovu putu, ne boje}i se te{kogputovanja, niti nevolja na njemu, kao ni neravnog puta i te{kog prevoza, isto kao ni surovostitakvog na~ina ivota. Zbog svega toga brinuo se njen mu`, i nije vidio drugog izlaza do datraì dozvolu od plemenitog Poslanika, pa mu je on dozvolio. Ummu Sulejm se obradovalapratnji svoga dragog muà, te je s njime prisustvovala Allahovoj pobjedi i osvojenju Meke.Tog zna~ajnog i znamenitog dana, dolina Meke odzvanjala je odjecima uzvika mudàhida,vjernika: �Nema drugog boga osim Allaha, Jedinoga. Ispunilo se Njegovoobe}anje. Pomogao je Svoga roba. Pobije|eni su saveznici. Ni{ta nema prijeNjega niti {ta ima poslije Njega. Nema drugog boga osim Allaha. Mi neoboàvamo nikog drugog osim Njega. Iskreno u Njega vjerujemo, makar se toi ne svi|alo kafirima.� Vidjela je i uto~i{te idolopoklonstva i {irka naArapskom poluotoku koje je bespovratno propadalo, a kipovi su ru{eni rukomAllahovog Poslanika, s.a.v.s., dok je izgovarao: ��Istina je pobijedila, a la` jepropala. Doista, la` propada.��

Ovi doga|aji su imanom ispunili du{u Ummu Sulejm i pove}ali njeno nastojanje i volju zadìhadom na Allahovom putu. Ubrzo se desila i Bitka na Hunejnu koja je estoko uzdrmalamuslimane. Oti{li su bjeè}i, ne obaziru}i se ni na {ta, a Allahov Poslanik, s.a.v.s., okrenuose na desno, a zatim rekao: �Kuda, o ljudi? Do|ite ovamo. Ja sam Allahov Poslanik. Ja samMuhammed bin Abdullah.� Uz Allahovog Poslanika, s.a.v.s., ostala je samo jedna malaskupina muhadìra, ensarija i ~lanova njegove porodice. Ummu Sulejm je pripadala ovojskupini, zajedno sa svojim muèm Ebu - Talhom. Ona je imala Ebu - Talhinu devu i pribojavalase da je deva ne nadvlada, pa je njenu glavu udaljila od sebe. Svoju ruku stavila je u halku,koju je imala u nosu, zajedno s povodcem, kako bi je u~vrstila da se ne pridruì drugimpobjeglim devama. Pozvao ju je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: �Ummu Sulejm?� Odgovorila je:�Da. @rtvovala bih i oca i majku za tebe, Allahov poslani~e.�

U Muslimovom �Sahihu� navodi se da je Ummu Sulejm na dan Hunejna uzela handàrkoji je imala uza se. Vidio ju je Ebu - Talha, pa je rekao: �Allahov Poslani~e! Ovo je UmmuSulejm. Ona ima handàr.� Rekao joj je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: �[to }e ti ovaj handàr?�Odgovorila je: �Uzela sam ga u slu~aju da mi se pribliì neki mu{rik. Njime bih rasporila


njegov stomak.� Allahov Poslanik, s.a.v.s., nasmijao se, pa je ona rekla: �O Allahov Poslani~e!Pa ubij one koji su primili islam na dan osvojenja Meke, a koji su pobjegli od tebe.� Na to jerekao Allahov Poslanik, s.a.v.s.: �O Ummu Sulejm! Doista je Allah to sprije~io i to jenajbolje.�151

Ummu Sulejm bila je postojana uz Allahovog Poslanika, s.a.v.s., u najteìm trenucima,trenucima tuge i tjeskobe, u vrijeme kad se rasplamsao rat, kada su se zakrvavile o~i, kadasu se uzdrmali junaci i kad se nisu mogli gledati oni koji su pobjegli od Allahovog Poslanika,s.a.v.s. Rekla mu je: �Ubij ih. Pa, pobjegli su od tebe...� Nije ~udo da joj Allahov Poslanik,s.a.v.s., donosi radosnu vijest o Dènnetu u koji }e u}i. Ta vijest nalazi se u hadisu kojegbiljeè El - Buhari i Muslim, kao i drugi, od Dàbira bin Abdullaha, r.a., koji je rekao: �Rekaoje Vjerovjesnik s.a.v.s.:

�Vidio sam samog sebe kako sam u{ao u Dènnet, kad tamo Rumejsa�152 bint Milhan,èna Ebu - Talhe...��153

Allahov Poslanik, s.a.v.s., posje}ivao je Ummu Sulejm, a posje}ivao je i njenu sestruUmmu Haram bint Milhan. Kao {to je obradovao Dènnetom Ummu Sulejm, tako je obradovaoi njenu sestru Ummu Haram time da }e se voziti morskom pu~inom, zajedno s mudàhidimana Allahovom putu, da }e s njima biti kao gazija i mudàhid.

El - Buhari biljeì od Enesa bin Malika, r.a., da je rekao: �Allahov Poslanik, s.a.v.s., u{aoje kod Milhanove k}eri. Naslonio se kod nje, a zatim se nasmijao. Rekla je: �Za{to se smije{,Allahov Poslani~e?� Rekao je: �Jedan }e dio mog ummeta ploviti zelenim morem na Allahovomputu. Njihov primjer jeste kao primjer kraljeva na krevetima.� Rekla je: �Allahov poslani~e!Moli Allaha da me u~ini jednom od njih.� Rekao je: �Allahu moj, u~ini je jednom od njih.� Potomse vratio pa se nasmijao, te ga je ona upitala sli~no tome. I on joj je odgovorio sli~no tome,pa je rekla: �Moli Allaha da me u~ini jednom od njih.� Rekao je: �Ti si me|u prvima, a ne me|uzadnjima.�

Obistinila se radosna vijest Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kao {to to kazuje Enes, r.a.:�Udala se za Ubadea bin es - Samita, pa je s njime krenula u dìhad. Plovila je morem sa Bint- Kareza.154 Kada se vra}ala s puta, uzjahala je svoju jahalicu, koja ju je zbacila, te je pala iumrla.155

Njen je kabur ostao na Kipru sve do danas kao svjetionik koji pri~a pri~u o eni muslimanki,mudàhidu, koja se borila na Allahovom putu. Ljudi zastaju kod njega izgovaraju}i: �Ovo jekabur dobre ene, neka joj se Allah smiluje.�156

Me|u ene koje su u~estvovale u pomaganju islama i u dìhadu na Allahovom putu, kaoi one koje su pristupile bitkama, zajedno s Allahovim Poslanikom, s.a.v.s., svakako spadai Ummu Ejmen - Poslanikova, s.a.v.s., dadilja. U~estvovala je u bitkama na Uhudu, Hajberu,Mu�ti i Hunejnu. Obavljala je uzvi{ene poslove povijaju}i rane ranjenima i poje}i edne.157


Od njih je i Keb{a bint Rafi� el - Ensarijje - majka Sa�da bin Mu�aza, r.a. Prilikom Bitke naUhudu, zaputila se prema Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., a on je bio na konju. Pored njegaje bio Sa�d bin Mu�az, r.a., drè}i za njegov povodac (od konja), pa mu je Sa�d rekao:�Allahov poslani~e, ovo je moja majka.� Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: �Neka je dobrodo{la.� Zastao je, a ona mu se pribliìla. Izrazio joj je sau~e{}e povodom smrti njenog sinaAmra bin Muaza. Obradovao ju je Dènnetom, kao i poginule ~lanove njene porodice i molioAllaha, d`.{., za njih.158

Me|u njih spadaju i El - Furej�a bint Malik i Ummu Hi{am bint Harise bin en - Nu�man, r.a.One su dale zavjet Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., ispod drveta na Hudejbijji, tj. zavjet �Er -ridvan�, koji je Allahov Poslanik, s.a.v.s., traìo nakon {to su mu{rici odbili muslimane dau|u u Meku. Poslanik, s.a.v.s., poslao je Osmana bin Affana Kurej{ijama i njegovo odsustvose oduljilo, tako da su muslimani mislili da su ga prevarili i ubili. Allah, d`.{., po~astio jeAllahovog Poslanika, s.a.v.s., i sve one koji su bili s njime prilikom ovog ~asnog zavjeta idarovao ih Svojim zadovoljstvom, radi kojeg se rtvuju ivoti i do kojeg ne dopiru ni slatkanadanja. Allah, d`.{., o tome je objavio kur�anski ajet, koji }e se vje~ito u~iti sve dok jenebesa i Zemlje:

�Allah je zadovoljan onim vjernicima koji su ti se pod drvetom na vjernostzakleli. On zna {ta je u srcima njihovim, pa je spustio smirenost na njih, inagradit }e ih skorom pobjedom.�159

I Ummul - Munzir Selma bint Kajs bila je jedna od onih koje su prsustvovale zakletvi Er- Ridvan, a prisustvovala je prije toga i zakletvi vjernica, te je stoga i nazvana onom koja seje dva puta zavjetovala. Kada se Allahov Poslanik, s.a.v.s., zaputio s vjernicma u opsaduplemena Kurejza, ona je krenula s njima i tako zadobila ~ast dìhada na Allahovom putu.

Jedna od njih je i Esma bint Jezid bin es - Seken el - Ensarijje. U~estvovala je sAllahovim Poslanikom, s.a.v.s., u Bici na Hendeku. Izi{la je s njime i na Hudejbijju, aprisustvovala je i zakletvi Er - Ridvan. U~estvovala je i u Bici na Hajberu i ulagala je sav svojtrud za islam i njegove principe sve dok nije umro Allahov Poslanik, s.a.v.s., zadovoljannjome. Nakon njegove smrti ona nije prestala pomagati islam. Naprotiv, trinaeste godine poHid`ri, iza{la je u [am i u~estvovala u Bici na Jermuku, poje}i edne, povijaju}i ranjene ipodstrekavaju}i mudàhide da napadaju i ustrajavaju. Bitka na Jermuku je jedna odnajpoznatijih bitaka u kojoj je ena muslimanka istinski u~estvovala pored mudàhida. Uovoj bici su mudàhidi bili estoko uzdrmani, pa su se neki od njih povukli, ali ene mudàhidiborile su se iza njih, te su susretale one koji bjeè s motkama i kamenjem, podsti~u}i ih danapadaju i da ustrajavaju. Ibn - Kesir hvali hrabrost ena muslimanki, kao i njihovu ~asnuulogu koju su odigrale u ovoj bici, pa kaè:

�Ovog dana su se i ene vjernika borile i ubile su mnoge Rimljane, a udarale su i one


muslimane koji su bjeàli, govore}i im: �Gdje to idete, a nas ostavljate nevjernicima?� Kadabi ih izgrdile, nije im preostajalo ni{ta drugo do da se vrate u borbu.�160

Ovaj hrabri stav muslimanki i njihova potpora mudàhidima ostavili su najve}eg traga unjihovoj postojanosti i ustrajnosti, sve dok im Allah, d`.{., nije odredio pobjedu nadBizantincima.

Ovog te{kog dana junakinja Esma bint Jezid stavljena je na ku{nju u kojoj se istaklanjena hrabrost, odva`nost i neustra{ivost koju nisu imali ni mnogi junaci. Uronila je me|uborbene redove i pogubila mnoge mu{rike. Ibn - Hadèr je pohvalio njenu hrabrost rije~ima:

�Ummu Seleme el - Ensarijje, a to je Esma bint Jezid bin es - Seken, u~estvovala je u Bicina Jermuku. Tog dana ubila je devet Rimljana stupom od njenog {atora i nakon toga jezadugo ivjela.�161

Izgleda da je ova veli~anstvena junakinja ostatak svog ivota provela u [amu, gdje sei odigrala Bitka na Jermuku. Ona se preselila u [am zajedno s jo{ nekim plemenitim ashabima,gdje je ivjela ~ak do vremena Jezida bin Muavije. Kada joj je do{ao edèl, namirisala jeDamask svojim ~istim tijelom koje je zakopano u mezarlucima El - Babus - sugra. Njenkabur i danas svjedo~i o veli~anstvenosti dìhada ene muslimanke na Allahovom putu.162

Ovo su svijetle stranice historije ene muslimanke koje su ispisale ove odabrane enesvojim iskrenim imanom, svojim dubokim poimanjem stvari, sveobuhvatnom spoznajomìvotne poslanice ene muslimanke i njene obaveze prema njenom Gospodaru i njenoj vjeri.To su, doista, mnogobrojne stranice iz ogromnog i bogatog dosijea, krcatog uzvi{enimosobinama, rijetkim rtvovanjima, veli~anstvenim stavovima, gordim voljama, neobi~nimsposobnostima i dubokim imanom. Nema sumnje da dana{nja svjesna ena muslimanka, uovim jedinstvenim stranicama biografija ovih odabranih ena muslimanki, nalazi uzor na kojise moè ugledati, nalazi svjetiljku pomo}u koje traì uputu. U tim stranicama, tako|er, nalazii primjere koji govore sami za sebe, vode}i ra~una o tome da se na njih ugleda pri formiranjusvoje li~nosti savremene muslimanke.

PONOSNA JE SVOJOM ISLAMSKOMPONOSNA JE SVOJOM ISLAMSKOMPONOSNA JE SVOJOM ISLAMSKOMPONOSNA JE SVOJOM ISLAMSKOMPONOSNA JE SVOJOM ISLAMSKOMLI^NO[]U I SVOJOM ISTINITOM VJEROMLI^NO[]U I SVOJOM ISTINITOM VJEROMLI^NO[]U I SVOJOM ISTINITOM VJEROMLI^NO[]U I SVOJOM ISTINITOM VJEROMLI^NO[]U I SVOJOM ISTINITOM VJEROM

Nije ~udo da je svjesna ena muslimanka ponosna svojom islamskom li~no{}u, ponosnazbog svog visokog mjesta do kojeg ju je doveo islam u rano doba, prije nego {to je enamogla bilo {ta posti}i u drugim narodima. Prije petnaest vijekova islam je po prvi put u historijiobznanio potpuna prava ene. Time je ona jedan dugi niz stolje}a bila u mogu}nosti da uìva


prava ljudskog bi}a, prije nego {to je svijet uop}e poznavao bilo kakve organizacije zaljudska prava ili povelje o ljudskim pravima.

U tom ranom periodu islam je obznanio jednakost ene s mu{karcem, kako se to navodiu ~asnom hadisu koji biljeè Ebu - Davud, Et - Tirmizi, Ed - Darimi i Ahmed. To je bilo vrijemeu kojem je srednji stale` u kr{}anskom svijetu sumnjao u ljudskost ène i prirodu njenedu{e. To je vrijeme u kojem je Kur�an ~asni objavio:

�Gospodar njihov im se odaziva: �Nijednom trudbeniku izme|u vas trudnjegov ne}u poni{titi, ni mu{karcu ni eni - vi ste jedni od drugih...��163

@ene su se Poslaniku, s.a.v.s., zavjetovale na islam i poslu{nost i pokornost, kao {to suse zavjetovali i mu{karci. Njihov je zavjet bio odvojen od mu{karaca i nije bio uz njihovzavjet. U svemu tome nalazi se potvrda samostalne li~nosti ène muslimanke i njenesposobnosti da podnese odgovornost zakletve, zavjeta i davanja obaveze prema Allahu iNjegovom Poslaniku. Sve je to bilo vijekovima prije priznanja savremenog svijeta da enaima pravo na samostalno mi{ljenje putem anketa i izbora. Ovo je samo jedan dio njenihprava u koje spada i nezavisnost u onome {to joj pripada i {to posjeduje. Ona je oslobo|enaobaveze da izdràva porodicu, makar bila i bogata. Jednaka je s mu{karcem u ljudskojplemenitosti, odgoju, obrazovanju i sveobuhvatnoj {erijatskoj obavezi. Kada bismo izlagaliprava koja je islam dao eni i po~asti kojim ju je okruìo, izgubili bismo mnogo vremena.

@ena muslimanka dostigla je po~asti i zadobila prava i sposobnosti koje joj pripadaju,koje su zapanjile ene na zapadu. Ovom prilikom prenijet }u rije~i jedne Amerikanke, prilikompredavanja jednog sirijskog u~enjaka u Americi, a to je {ejh Behdèt el - Bejtar, koji jegovorio o pravima ene u islamu. Ta gospo|a Amerikanka se za~udila zbog ovih {erijatskihprava do kojih je do{la ena muslimanka jo{ prije petnaest stolje}a. Upitala je predava~a:�Da li je ovo {to kaète o eni muslimanki i njenim pravima istina ili propaganda?! Ako je toistina, dopustite mi da ivim kod vas jedno vrijeme, pa me onda ubijte!!� Rije~i zapadnih enakoje izraàvaju svu njihovu zapanjenost i ~u|enje poloàjem ène muslimanke i njenimpo~astima predstavljaju mnogostruku korist.

Savremena svjesna èna muslimanka, kada sazna sve ovo, njena du{a ispuni seljubavlju prema njenoj istinitoj vjeri, {to pove}ava iman i jasno dokazuje njegovuveli~anstvenost, potpunost, sveobuhvatnost i njegove boànske principe u svemu onome{to predstavlja sre}u za ~ovjeka, bio mu{karac ili ena. Dovoljno je da zna{ da sve ono {toje islam, jo{ prije petnaest stolje}a, ostvario u jednom mahu o pitanju pobolj{anja stanjaène, nije niko u historiji bio u stanju da ostvari u svih ovih dvadeset stolje}a.

Dovoljno je da zna{ da je Francuska revolucija, krajem osamnaestog stolje}a objavilaPovelju o ljudskim pravima pod nazivom �Prava mu{karaca.� U prvom paragrafu ove Poveljestoji: �ôvjek se ra|a slobodan i nije dozvoljeno da se pretvara u roba...� Nakon toga, tekli


su poku{aji dodavanja rije~i �èna�, ali svi ovi poku{aji su odba~eni. I dalje je prvi paragrafrevolucionarnog proglasa o slobodi bio saèt na rije~i: �ôvjek se ra|a slobodan i nijedozvoljeno da se pretvara u roba...� Nakon jednog stolje}a, krajem devetnaestog i po~etkomdvadesetog stolje}a, javlja se veliki francuski u~enjak Gustav Lupon koji je u svojoj knjizi�Dru{tveni duh� obznanio da èna nikad nije bila jednaka s mu{karcem, osim u vrijemedekadence. To je bio njegov odgovor onima koji su traìli jednakost ene s mu{karcem,time {to }e joj se dati jednako pravo izbora kao kod mu{karca. Tako je bilo dok nije do{lovrijeme �Lige naroda�, nakon Prvog svjetskog rata, a zatim vrijeme �Organizacije ujedinjenihnaroda�, nakon Drugog svjetskog rata. Nakon velikog uloènog truda i mnogih pote{ko}auspjeli su oni koji su radili na tome da èna tekstualno dobije pravo da bude jednaka smu{karcem. Oni su se sukobljavali s tradicionalnim shvatanjima koja su imala vjerski karakteri koja su im stajala nasuprot. Nisu imali nikakvih lokalnih niti me|unarodnih zakona koji bi upotpunosti davali pravo eni, kako bi ih iskoristili kao zakonsko sredstvo u svladavanju tihprepreka na putu do oslobo|enja ene od te{kih i mnogobrojnih ostataka pro{losti. Prijepetnaest vijekova istovremeno je u Allahovoj Knjizi i sunnetu Njegovog Poslanika, s.a.v.s.,do{ao kategori~an islamski tekst kojim se izjedna~avaju mu{karac i ena, prilikom nagradei kazne, odgovornosti, nagra|ivanja i ka`njavanja, u ibadetu, plemenitosti, ljudskosti i svimdrugim ljudskim pravima.

Kako je islam izjedna~io ~ovjeka i enu u uìvanju ljudskih prava tako ih je izjedna~io i uizvr{avanju ljudskih du`nosti i obaveza, jer im je postavio da zajedno upravljaju zemljom injenom izgradnjom. Isto tako izjedna~io ih je u ibadetu prema Allahu, d`.{., i svakom od njihje odredio specifi~nu ulogu koju }e obavljati pri izgradnji ~istog, savr{enog i blagoslovljenogljudskog dru{tva. To su dvije savr{ene uloge koje nisu u neskladu, a koje obavezuju i~ovjeka i enu. Na svakom je od njih da obavlja ono {to je za njega podesnije od drugoga,u izgradnji ~ovjeka, porodice i zajednice, kako bi se ostvarila solidarnost, me|usobnopotpomaganje i saradnja izme|u dva pola, a da ni jedno od njih ne spre~ava drugoga daobavlja propisani posao zbog kojeg je ro|en. Mu{karcem i enom upravljaju zahtjevi sveop}ihljudskih interesa koji se temelje na tome da }e oni precizno biti nagra|eni ili ka`njeni premasvojim djelima na ovom ivotu, kao {to je to rekao Uzvi{eni:

�Onome ko ~ini dobro, bio mu{karac ili ena, a vjernik je, Mi }emo dati da proìvi lijepìvot, i, doista, }emo ih nagraditi boljom nagradom nego {to su zasluìli.�164

Svaki ~ovjek i èna jesu pastiri i zaduèni su za svoja stada, kao {to se to navodi uposlani~koj uputi.

@ena muslimanka koja je svjesna upute svoje vjere, koja je svjesna svog visokogmjesta do kojeg je doveo islam jo{ prije petnaest vjekova, u potpunosti }e saznati kakav jebio poloàj ene prije islama kod svih naroda svijeta. U zemljama starih zakona, a posebno


u Indiji i Rimu, u srednjevjekovnom kr{}anskom svijetu, a i u arapskim zemljama prijeislama, poloàj ene bio je na najnièm i najlo{ijem stupnju. Zbog toga dolazi do pove}anjastupnja ponosa zbog svoje li~nosti muslimanke, svoje istinite vjere i svog visokog ljudskogpoloàja.

[to se ti~e poloàja ene u starim zakonima, njih je sabrao indijski poglavar DèvaharlalNehru u svojoj knjizi �Otkri}e Indije�, u kojoj kaè: �[to se ti~e zakonskog poloàja ene,prema rije~ima Manoa, bio je, bez sumnje, veoma lo{. Uvijek su se oslanjale na oca, muàili sina.� Poznato je da je kod njih svo nasljedstvo od mrtvih mu{karaca i{lo njihovim ivimmu{karcima, a ene nisu dobivale ni{ta.

Nehru je to tuma~io rije~ima: �U svakom slu~aju, stanje ene u staroj Indiji bilo je bolje odstanja ène u starogr~kim gradovima ili u starom Rimu ili pak u vrijeme prvog razdobljakr{}anstva.�

Poloàj ene u starorimskom pravu zasnivao se na tome da ena nema nikakve pravnesposobnosti i da je pod neprestanim starateljstvom, jer je ensko, bez obzira da li je mladaili, pak, punoljetna i zrela ena. Ona je neprestano bila pod skrbni{tvom oca ili muà i nijeposjedovala nikakvu slobodu u svojim postupcima. Bila je sa svim ostalim naslje|ivana, anije ni{ta naslje|ivala.

U rimskom pravu ena je bila jednom od stvari koje su pripadale mu{karcu, te je stogai gubila svoju li~nost, a bilo joj je zabranjeno i da slobodno djeluje. Sve to i danas, u dvadesetomstolje}u, ostavlja traga u ve}ini savremenih dràva koje su jo{ uvijek u svojim zakonima poduticajem rimskog prava.

U skladu s rimskim zakonima i njihovom uticaju, stanje ene u vrijeme ranog kr{}anstvabilo je veoma lo{e, a na njeg ukazuje indijski poglavar Nehru. ak su neki vjerski skupoviposumnjali u ljudskost ene i u prirodu njene du{e. Odràvani su i simpoziji u Rimu koji su sebavili prou~avanjem ene i njene prirode, da li ona posjeduje du{u koju posjeduju i mu{karci ilije njena du{a poput du{e ivotinja kao {to su zmije i psi... ak je na jednom od ovih sastanakaodlu~eno da ona uop}e nema du{e i da ne}e biti proìvljena na drugom svijetu.

[to se ti~e ene na Arapskom poluotoku, ona je u mnogim plemenima prije islama bilapredmet om omalovaàvanja i ga|enja. Bila je mahanom, o kojoj su vodili ra~una njenistaratelji kako im se ne bi prilijepila, tako {to su zakopavali ivu tek ro|enu ensku djecu.

Islamski poziv otkriva ovaj bolni i bijedni poloàj ene na vi{e mjesta u Allahovoj Knjizi.Tako Allah, d`.{., opisuju}i degradaciju osje}aja i opisuju}i zlo~in koji je u~injen naspramène u dàhilijetu, kaè:

�I kad se nekom od njih javi da mu se rodila k}i, lice mu potamni i postajepoti{ten, krije se od ljudi zbog nesre}e koja mu je dojavljena; da li ovako prezrenda je zadrì ili da je u zemlju zarovi? Kako ru`no oni prosu|uju!� 165


Uzvi{eni Allah, opisuju}i uàs zlo~ina u~injenog zakopavanjem ive, bezgrje{ne i ~istedjevoj~ice, koja nije po~inila niti stekla bilo kakav grijeh, kaè:

�I kada ìva sahranjena djevoj~ica bude upitana zbog kakve krivice jeumorena.� 166

To je doista bijedno, bolno i prezreno stanje ~ovje~nosti, a posebno stanje ~ovje~nostiène u arapskim zemljama prije islama, kao i u ve}ini tada{njih civilizovanih zemalja, aposebno u Rimskoj dràvi, i u vrijeme ranog kr{}anstva, a potom i u ve}ini savremenihdràva ~iji su zakoni jo{ uvijek pod uticajem rimskog prava, {to je poznato pravnicima.167

Svjesna ena muslimanka spoznat }e veliku blagodat kojom ju je Allah, d`.{., obasuoonog dana kada ju je obasjao Svojim suncem (objavom), koja je svojom blistavom svjetlo{}uprekrila arapski svijet: �... Sada sam vam vjeru va{u usavr{io i blagodat Svoju premavama upotpunio i zadovoljan sam da vam islam bude vjera....�168

Naprotiv, ono {to ispunjava sre}om, zadovoljstvom, smireno{}u i ponosom du{u enemuslimanke, ono {to pove}ava njen zna~aj i ulogu, jeste postavljanje njenog maj~instvaiznad o~instva. Jedan je ~ovjek do{ao Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., i upitao ga: �Allahovposlani~e! Ko je od ljudi najzaslu`niji da mu poklonim svoju pa`nju i prijateljstvo?� �Tvojamajka� - re~e mu Allahov Poslanik. �A ko onda?� - zapita ~ovjek. � Tvoja majka� - odgovori.�A ko onda?�, ponovo }e ~ovjek. �Tvoja majka�, odgovori. � A ko onda?�, ponovo }e ~ovjek.�Tvoj otac�, odgovori mu Allahov Poslanik.�169

To je zato {to je ena svojom prirodom i fizi~kom konstrukcijom predodre|ena da nosiembrion, a nakon toga da ga doji, da ga njeguje. To je, doista, ogroman trud i veli~anstvenposao koji Kur�an ~asni hvali rije~ima:

�Mi smo naredili ~ovjeku da bude poslu{an roditeljima svojim. Majka ganosi, a njeno zdravlje trpi, i odbija ga u toku dvije godine. Budi zahvalan Menii roditeljima svojim, Meni }e se svi vratiti.� 170

Zbog ovog te{kog napora koji je natovaren na enina ple}a, na ~ovjeku je da nosi teretizdràvanja porodice, da izvr{ava svoju obavezu zara|ivanja i pribavljanja opskrbe. Pa ~akni svim time ne moè dosti}i stupanj maj~instva u islamu, kao {to smo to vidjeli iz preporukeVjerovjesnika, s.a.v.s., tom ~ovjeku koji ga je pitao ko je od ljudi najzaslu`niji da mu posvetisvoju pa`nju i prijateljstvo.

Kao {to je islam uzdigao vrijednost ène, time {to je stupanj maj~instva u~inio iznadstupnja o~instva tako je njenu vrijednost uzdigao i nakon njenog sjedinjenja s muèm, time{to je sa~uvao njeno porodi~no ime (prezime) nakon njene udaje. @ena muslimanka ostajepri svom porodi~nom imenu i svom porijeklu nakon udaje. Ono se ne utapa u porodicu muài njegovo porijeklo, a niti se anulira kao {to je to slu~aj u zapadnim dru{tvima. Tako ena,nakon sklapanja braka, postaje madam tog i tog, a izuzima se njeno porodi~no ime i porijekloiz rodnog lista i li~ne karte. Stoga je islam sa~uvao eni njenu osobenost i li~nost i nakonsklapanja braka, a u mnogome joj preporu~uje da ~ini dobro~instvo svome muù, da mu


bude pokorna, da ga po{tuje, uvaàva i lijepo se ophodi prema njemu, ne traè}i od njepotpuno utapanje za li~nost mu{karca.

Ako ovome dodamo jo{ i to da je islam eni omogu}io da slobodno postupa sa svojmimetkom i nije je nimalo zaduìo da ga tro{i na opskrbu, dodaju}i to mnogobrojnim ljudskimpravima koja smo ve} nabrojali, jasno }emo spoznati koliko je visoko mjesto do kojeg jeislam doveo enu. Bit }e nam jasno koliko islam vodi ra~una o tome da njena li~nost budeslobodna, veli~anstvena, ~asna, otvorena, djelotvorna, da bude u stanju da se posvetisvojoj ogromnoj zada}i na ovome svijetu.

PRIVR@ENA JE SAMO ALLAHU, D@.[.PRIVR@ENA JE SAMO ALLAHU, D@.[.PRIVR@ENA JE SAMO ALLAHU, D@.[.PRIVR@ENA JE SAMO ALLAHU, D@.[.PRIVR@ENA JE SAMO ALLAHU, D@.[.

U plodove ponosa ene muslimanke njenom islamskom li~no{}u spada i njena vje~itaprivrènost Allahu, d`.{., a ne nekom drugom, poput njenog muà ili oca, a oni su joj najbliìod ljudi. Vrhunac ove privrènosti nalazimo u postupku majke vjernika - Ummu Habibe, r.a.,Remle bint Ebi - Sufjan, k}eri mekanskog poglavara i vo|e mu{rika. Bila je ena Poslanikovogte~i}a (od tetke po ocu) Ubejdullaha bin Dàh{a el - Esdi, brata Zejneb bint Dàh{, majkevjernika. Njen mu` Ubejdullah primio je islam, a i Remla zajedno s njime, dok je njen otac jo{uvijek bio u nevjerstvu. U~inila je hid`ru sa svojim muèm u Abesiniju, zajedno s prvimmuslimanima. Svoga oca ostavila je u Meki, a on se isticao po svojoj srd`bi i nezadovoljstvu{to je njegova k}er pre{la na islam, a on na to nije mogao ni najmanje uticati.

Ali, ivot nije imao milosti prema ovoj strpljivoj eni muslimanki koja je u~inila hid`ru.Pretrpila je teàk udarac zbog odmetni{tva njenog muà Ubejdullaha od islama i njegovogprelaska u kr{}anstvo, vjeru Abesinaca!! Poku{ao je da je odvrati od njene vjere, ali je onaodbila i ostala ~vrsta u svojoj vjeri i postojana u svojoj strpljivosti. Rodila je svoju k}erHabibu, po kojoj je i dobila ime, te su je zvali Ummu Habiba. Povukla se od ljudi i gotovo suje upropastili tuga, o~aj i neda}e, jer su se na nju svalile nesre}e, slijedile su je jedna zadrugom katastrofe i nad njom su se nadnijele brige. Ona i njena k}i bile su u izgnanstvu itu|ini, i raskinulo se sve {ta je bilo izme|u nje, njenog muà i njenog oca. Otac njene malek}eri je kr{}anin, a djed joj je tada bio mu{rik (neprijatelj islama) koji je Vjerovjesniku,s.a.v.s., u ~iju istinitost je vjerovala, objavio estoki rat, kao {to je objavio i rat vjeri u koju jevjerovala.

Jedino ju je budno oko Plemenitog Poslanika, s.a.v.s., spasilo od zbunjenosti, izgubljenosti,tuge i pote{ko}e, oko koje budno motri {ta se de{ava s vjernicima muhadìrima i u kakvomse oni stanju nalaze. Poslao je Negusu glasnika po kojem mu poru~uje da ga oèni UmmuHabibom bint Ebi - Sufjan, jednom od muhadìrki koja se nalazi u njegovoj zemlji, a o tome


podrobno govore biografije i historija. Tako se udala Ummu Habiba bint Ebi - Sufjan i ona je�majka vjernika.�

Prolazili su dani. Pribliìlo se osvojenje Meke i pojavili su se znakovi opasnosti koji suprijetili Kurej{ijama, nakon {to su prekr{ili ugovor sklopljen na Hudejbiji. Njihove vo|e su seposavjetovale i spoznale da Muhammed, s.a.v.s., ne}e {utiti na nasilje i da ne}e biti zadovoljantime da ga neko prevari ili da prekr{i ugovor. Sloìli su se da po{alju glasnika u Medinu kakobi pregovarao s Muhammedom s.a.v.s., o obnavljanju i produètku primirja. Glasnik koji jeposlan Muhammedu, s.a.v.s., bio je Ebu - Sufjan bin Harb.

Stigao je Ebu - Sufjan u Medinu pla{e}i se susreta s Muhammedom, s.a.v.s. Sjetio se daima k}erku u njegovoj, s.a.v.s., ku}i, pa se prikrao do nje, traè}i od nje pomo} u onomezbog ~ega je do{ao.

Iznenadila se majka vjernika kada je u{ao u njenu ku}u, a nije ga vidjela otkako je u~inilahid`ru u Abesiniju. Zastala je gledaju}i u njega s o~itom iznena|eno{}u i zbunjeno{}u, neznaju}i {ta da radi ili {ta da kaè.

Uvidio je Ebu - Sufjan da je njegova k}i iznena|ena njegovim iznenadnim i neo~ekivanimdolaskom. Izvinio se i traìo od nje dozvolu da sjedne, pa je krenuo da sjedne ne prostirku.Iznenadila ga je Remla, koja je brzo pri{la i smotala prostirku i uklonila je ispred njega.Rekao joj je: �K}eri draga, ne znam da li daje{ prednost meni nad prostirkom ili prostirci nadamnom?� Odgovorila je: �Naprotiv, ovo je prostirka Allahovog Poslanika, s.a.v.s., a ti simu{rik i ne volim da sjedi{ na njoj!�

Bila je iskrena u svojoj privrènosti Allahu i nije alila za bezna~ajnim muèm, koji jeprodao svoju vjeru za dunjaluk, nego je ostala ~vrsta u svojoj vjeri i podnijela pote{ko}etu|ine, tjeskobe, tuge, napornog rada i neda}a u mjestu u koje je do{la ~ine}i hid`ru. Tadaje imala najve}u potrebu da pored sebe ima mu{karca, muà koji }e je {tititi i paziti, koji }eispuniti njenu samo}u i koji }e se brinuti o njenoj k}eri. A Allah, Onaj Koji opskrbu daje, Kojiobilno nagra|uje, dodijelio joj je ono o ~emu je tada{nja ena sanjala. Sve to joj je nadomjestioudajom za Poslanika, s.a.v.s., i njenim podizanjem na stupanj majke vjernika.

Isto tako, iznenadni susret s ocem kojeg zadugo nije vidjela, nije je odvratio od privrènostiprema Allahu i Njegovom Poslaniku, s.a.v.s., kada je smotala pred njim prostirku AllahovogPoslanika, s.a.v.s., jer je on ~ovjek nevjernik i nije mu dozvoljeno da je svojim sjedenjemuprlja!! Ovo je slu~aj ene muslimanke koja je ponosna na svoju vjeru i svoje vjerovanje, jeru njenom srcu nema mjesta za vjerovanje u plemensku privrènost pored privrènostiprema Allahu, Njegovom Poslaniku i Njegovoj vjeri.

Ponos ène zbog njene li~nosti vjernice u svim vijekovima joj je podario snagu,postojanost i ~vrstinu, te nije poklekla, {to ju je sa~uvalo od pada u bezdan nevjerstva.Njena li~nost ju je sa~uvala od toga da je preplavi val zla (neistine), bez obzira koliko on bio


snaàn, rasprostranjen i estok. To je u njenoj du{i usadilo eravicu imana koja se ne gasi.Isto tako, nalazimo postojanost faraonove ene u njenoj vjeri, izazivaju}i svijet faraona, kojije bio krcat svim vrstama uìtaka, bestidnosti i primamljivosti, omalovaàvaju}i patnju kojuje za nju pripremio njen mu`, ostaju}i ~vrsto u svojoj vjeri i ponavljaju}i rije~i:

�...Gospodaru moj, sagradi mi kod Sebe ku}u u Dènnetu i spasi me odfaraona i mu~enja njegova, i izbavi me od naroda nepravednoga!�171

Allahovo je zadovoljstvo iznad svih elja. Uzdizanje Njegove rije~i je ispred svakog cilja.Allahov zakon je najispravniji put. Sve ove istine nisu nimalo strane svjesnoj eni muslimanki.Ona je svakog dana sve ponosnija na svoju li~nost muslimanke i sve se vi{e pridràvaprincipa svoje jedinstvene boànske vjere, kao {to se svakim danom pove}ava i njenaprivrènost vjeri.

ISPUNJAISPUNJAISPUNJAISPUNJAISPUNJAVVVVVAO SVOJU OBAAO SVOJU OBAAO SVOJU OBAAO SVOJU OBAAO SVOJU OBAVEZU POZIVVEZU POZIVVEZU POZIVVEZU POZIVVEZU POZIVANJAANJAANJAANJAANJAÎNJENJU DOBRA I ODVRA]ANJA OD ZLAÎNJENJU DOBRA I ODVRA]ANJA OD ZLAÎNJENJU DOBRA I ODVRA]ANJA OD ZLAÎNJENJU DOBRA I ODVRA]ANJA OD ZLAÎNJENJU DOBRA I ODVRA]ANJA OD ZLA

@ena muslimanka koja je svjesna upute svoje vjere, u~it }e rije~i Uzvi{enog Allaha:�A vjernici i vjernice su prijatelji jedni drugima: traè da se ~ine dobra djela,

a od nevaljalih odvra}aju, i molitvu obavljaju, i zekat daju, i Allahu i PoslanikuNjegovu se pokoravaju. To su oni kojima }e se Allah sigurno smilovati. - Allah jedoista silan i mudar.� 172

Ovo su rije~i koje je Allah, d`.{., objavio jo{ prije skoro petnaest vijekova u kojim enapronalazi sebe na vrhuncu stupnja dru{tvene misli, na najvi{em dru{tvenom poloàju dokojeg je do{la ena u svim narodima, nacionalnostima i bojama koè.

Islam je potvrdio potpuni ljudski dignitet, dostojanstvo i ~ast ene, potpuno uìvanje svihprava i njenu samostalnost. U svemu tome ona se ne razlikuje od mu{karca: u pravu naposjedovanje imovine, u pravu na kupoprodaju i pravu na brak, a sve ovo nije bilo ranijepoznato u drugim narodima, nego je ena pripadala mu{karcu, bila je pod njegovom vla{}ui nadzorom.

U rije~ima Uzvi{enog Allaha: �A vjernici i vjernice su prijatelji jedni drugima�,uzdizanje je ene na stupanj me|usobnog prijateljstva izme|u mu{karca i ene, a isto takoi njeno u~estvovanje s mu{karcem u obavezi nare|ivanja dobra a odvra}anja od zla, kao injeno zaduènje da podnese, zajedno s mu{karcem, isti teret emaneta, radi kojeg supostavljeni na Zemlji, kako bi njome upravljali i kako bi na njoj Allahu ibadet ~inili.


Islam je spasio ènu od apsolutne pripojenosti mu{karcu, od njegovog potpunogstarateljstva nad njom, starateljstva koje se u mnogim slu~ajevima zavr{avalo njegovimodre|ivanjem njenog ivota i smrti. Islam ju je podigao na stupanj jednakosti i plemenite~ovje~nosti.

Po{to joj je islam dao u obavezu da nare|uje dobro, a odvra}a od zla, dodijelio joj jevisok dru{tveni i ljudski poloàj, jer ju je po prvi put u historiji u~inio onom koja nare|uje, amimo islamskog svijeta, bila je poznata kao ona kojoj se nare|uje.

Objavljeno je jedinstvo dva spola pred Allahom, d`.{., u njihovim sposobnostima, zbognjihove ~asti da Ga oboàvaju i njihovog ostvarivanja Njegove milosti. Mnogobrojni sutekstovi koji o tome govore u Allahovoj Knjizi i sunnetu Njegovog Poslanika, s.a.v.s.

Ovim potpunim i uzvi{enim formiranjem li~nosti ene muslimanke obiluje historija, kojagovori o ènama koje su se istakle po svom govoru, djelima i svojim stavovima, koje suotvoreno govorile istinu osje}aju}i da su odgovorne da to javno kaù pred Allahom, d`.{., iniko im u tome ne prigovara.

U primjere stavova ene koji ukazuju na snagu li~nosti ene muslimanke, njenu zrelost,slobodu prigovora i osude, kao i na slobodu izno{enja mi{ljenja, spada i doga|aj sa enomkoja je slu{ala vladara pravovjernih Omera bin el - Hattaba, r.a., koji je zabranjivaopretjerivanje u davanju mehra, pozivaju}i da se on ograni~i na odre|enu koli~inu. Suprotstavilamu se ena govore}i: �Ti na to nema{ pravo, Omere!� Rekao je: �A za{to?� Odgovorila je:�Jer je Uzvi{eni Allah rekao:

�Ako ho}ete da jednu enu pustite, a drugom se oènite, i jednoj od njih stedali mnogo blaga, ne oduzimajte ni{ta od toga. Zar da joj to nasilno oduzmete,~ine}i o~igledan grijeh?�173

Tada je Omer rekao: �@ena je ta~no rekla, a Omer je pogrije{io.�Vladar pravovjernih Omer bin el - Hattab saslu{ao je ovu ènu i po{to se u njenim

rije~ima razaznala istina, priznao je da je to istina i da je on pogrije{io. Time je ena muslimankazabiljeìla prvi historijski doga|aj u kojem je prigovorila predsjedavaju}em dràve. A koji jeto bio predsjednik dràve?! To je odabrani vladar muslimana, najveli~anstveniji sudija svogavremena, sna`ni ~ovjek koji je ulivao strahopo{tovanje, ~ovjek koji je pokorio Perzijance iRimljane. Ta ena mu se ne bi suprotstavila niti bi mu prigovorila da nije bila svjesna i da nijepoznavala pravna pitanja svoje vjere, {to joj je dalo pravo da iznese svoje mi{ljenje, da izvr{iobavezu nare|ivanja dobra i odvra}anja od zla.


MNOGO UÎ KUR�ANMNOGO UÎ KUR�ANMNOGO UÎ KUR�ANMNOGO UÎ KUR�ANMNOGO UÎ KUR�AN

Da bi èna dostigla ovaj uzvi{eni cilj pokornosti, dobrobiti, bogobojaznosti, svijesti isazrijevanja, neophodno je da se namiri{e dahom mirisave upute iz Allahove Knjige, bivaju}itako pod Njegovim prostranim okriljem svakoga dana. Tako }e sebi odrediti neprestanikur�anski vird174 gdje }e se posvetiti jasnim ajetima, koje }e u~iti s uìvanjem, razumijevanjem,razmi{ljanjem i tuma~enjem. Tako }e njegova zna~enja prolaziti kroz pore njenog razuma injenih osjetila. Njeno }e se srce napajati njegovom ~istom svjetlo{}u i prosvijetlit }e njenudu{u blistavom uputom.

@eni je dovoljno da zna kakav poloàj kod Allaha, d`.{., ima onaj ko u~i Kur�an, kao {toje to pojasnio Allahov Poslanik, s.a.v.s., u mnogobrojnim hadisima, pa da pristupi njegovomu~enju svaki put kada za to na|e zgodan trenutak. Naprotiv, trebala bi da ispuni bjelilo danai mrklinu no}i njegovim u~enjem i tuma~enjem njegovog zna~enja.

Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je:�Vjernik koji u~i Kur�an je kao �utrudè� - cedrat (limun, pomorandà); ima lijep miris, a i

okus mu je lijep, a vjernik koji ne u~i Kur�an je kao hurma; nema mirisa, a okus joj je sladak.Munafik koji u~i Kur�an je kao bosiljak; ima lijep miris, a okus mu je gorak, a munafik koji neu~i Kur�an je kao gorka tikvica; nema mirisa, a okus joj je gorak.�175

Poslanik, s.a.v.s., kaè: �U~ite Kur�an, jer }e on do}i na Sudnjem danu da se zauzima({efa�at ~ini) za svoje u~a~e.�176

Isto tako on kaè: �Onaj ko vje{to u~i Kur�an, bit }e u dru{tvu s pisarima (melekima) ~asnim i ~estitim, a

ko ga u~i zamuckuju}i i s pote{ko}om, imat }e dvije nagrade.�177

Da li }e svjesna, bogobojazna ena muslimanka, nakon svega ovoga, zanemariti u~enjeKur�ana, bez obzira koliko je zabavili poslovi, bez obzira koliki teret nosila njena ple}aizvr{avanjem maj~inskih, supruànskih i ku}nih poslova?

Da li }e oklijevati u pristupanju u~enju Kur�ana i ìvljenju u mirisnom i boànskomokruènju, na taj na~in samoj sebi zabranjuju}i tu obilnu i veli~anstvenu blagodat koju jeAllah, d`.{., odredio za u~enje Kur�ana?

Na kraju, ovo je stanje ène u odnosu na njenog Gospodara: duboko vjerovanje uAllaha, pomirljivost s onim {to nam je Allah, d`.{., odredio, iskreno pristupanje Njegovomibadetu, apsolutna pokornost Njegovim naredbama i udaljavanje od Njegovih zabrana, svjesnapokornost zna~enju njenog ibadeta prema Allahu, d`.{., neumorni rad na pomaganju Njegove


vjere i ostvarenja Njegove Rije~i, izra`avanje ponosa zbog njene li~nosti muslimanke kojaproizilazi iz snage njenog imana i njegove ~istote i ispravno razumijevanje cilja zbog kojeg je~ovjek prisutan u ovom ivotu, koji je Allah, d`.{., odredio rije~ima:


@ENA MUSLIMANKA@ENA MUSLIMANKA@ENA MUSLIMANKA@ENA MUSLIMANKA@ENA MUSLIMANKANASPRAM SAME SEBENASPRAM SAME SEBENASPRAM SAME SEBENASPRAM SAME SEBENASPRAM SAME SEBE

UVODUVODUVODUVODUVOD

Islam podsti~e muslimane da budu istaknutim znakom me|u ljudima, da se isti~u posvojoj odje}i, svom karakteru, postupcima i djelima, da budu primjernim uzorom, kako bi bilidostojni da ponesu odgovornost ispunjenja uzvi{enog zadatka me|u ljudima. U hadisu, kojise prenosi od uglednog sahabije Ibn el - Hanzale, stoji da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekaosvojim ashabima, prilikom dolaska kod njihove bra}e: �Vi idete svojoj bra}i, pa sredite svojasedla i uredite svoju odje}u kako biste bili uzor me|u ljudima. Allah, doista, ne voli neuljudnostneurednost.�179

Allahov Poslanik, s.a.v.s., lo{e je pona{anje, bijedno stanje, zanemarivanje spolja{njegizgleda i neumjerenost u odje}i i popratnoj prostirci, ozna~io kao neuljudnost i neurednost,a to je ono {to ~isti islam najvi{e prezire i zabranjuje.

Po{to islam op}enito podsti~e muslimane na to da budu uzor me|u ljudima, onda enumuslimanku posebno podsti~e na to da bude uo~ljivi, vidljivi i istaknuti uzor u svom izgledu,pojavi i pona{anju, jer se to reflektuje na njen ivot i ivot njenog muà, njene ku}e i njenedjece.

Zato ena ne}e zaboraviti samu sebe niti }e zaboravit svoj lijepi i ~isti spolja{nji izgled,pored svih ku}nih poslova i obaveza maj~instva. Naprotiv, ona }e lijepo izgledati, umjerenoi bez imalo pretjerivanja. Njena briga o spolja{njem izgledu obavje{tava o njenom poimanjunjene osobenosti {to ukazuje na njen ukus i preciznost njenog pogleda na njenu zada}u uìvotu. Ta briga ukazuje na njeno ispravno zami{ljanje li~nosti ispravne ene, ~iji izgled nijeodvojen od svog unutarnjeg stanja jer ~isti, lijepi i uredni izgled odgovara uzvi{enom sadràjui plemenitom dragulju, a od njih se formira li~nost svjesne ene muslimanke...

Razborita i inteligentna ena muslimanka balansirat }e izme|u svog spolja{njeg izgledai svog unutarnjeg stanja, te }e spoznati da se sastoji od tijela, intelekta i du{e. Svakom odnjih pru it }e ono {to mu pripada i ne}e pretpostavljati jedno nad drugima. U ovom balansiranjuoslanjat }e se na uputu ~istog islama, koji podsti~e i preporu~uje ovo uravnoteàvanje.Kako }e ena muslimanka ostvariti ovaj balans izme|u svog tijela, intelekta i svoje du{e?


NJENO TIJELONJENO TIJELONJENO TIJELONJENO TIJELONJENO TIJELO

UMJERENA JE U SVOJOJ HRANI I PI]UUMJERENA JE U SVOJOJ HRANI I PI]UUMJERENA JE U SVOJOJ HRANI I PI]UUMJERENA JE U SVOJOJ HRANI I PI]UUMJERENA JE U SVOJOJ HRANI I PI]U

@ena u potpunosti vodi brigu o tome da bude zdravog tijela, sna`ne gra|e, da budeaktivna, a ne mlitava niti te{ka. Stoga, ona se ne}e pribliàvati hrani s pro`drljivo{}u,halapljivo{}u i prekomjerno{}u, nego }e uzimati tek toliko koliko je potrebno za odràvanjenjenog tijela, ~ime }e voditi ra~una o svom zdravlju, svojoj aktivnosti, snazi i spretnostisvoga tijela. Pri tom }e se oslanjati na rije~i Uzvi{enog Allaha, koje se nalaze u Njegovojmudroj Knjizi: �...I jedite i pijte, samo ne pretjerujte; On ne voli one kojipretjeruju.� 180

Ugledat }e se i na rije~i Allahovog Poslanika, s.a.v.s., na njegovu praksu umjerenosti ujelu i pi}u: �ôvjek ne puni nikakvu goru posudu od svoga stomaka, ali kad ve} mora da sehrani, onda nek jednu tre}inu stomaka zauzme hrana, jednu tre}inu pi}e, a jedna tre}inanek ostane slobodna za disanje.�181

Omer, r.a., rekao je:�ûvajte se pretjerivanja u hrani i pi}u, jer ono uni{tava tijelo i uzrokuje bolesti, uljenjuje

i odvra}a od namaza. Na vama je da ih u~inite umjerenim, jer je to najbolje za tijelo i ne spadau israf (pretjerivanje). Allah, doista, prezire debelog u~enjaka, a ~ovjek, doista, ne}e bitiuni{ten sve dok njegove strasti ne po~nu uticati na njegovu vjeru.�182

Nema sumnje da je ena muslimanka daleko od narkotika, opojnih sredstava i stimulansa,a pogotovo zabranjenih stvari, kao i od propasti koje bi ènu u iznimnim slu~ajevimadegenerirale od upute Allaha i Njegovog Poslanika, s.a.v.s. Ona je daleko od obi~aja koji sustrani islamskom dru{tvu i muslimanima, kao {to je dugo i besposleno bdijenje u igri, kockanjui besposli~arenju. Ona rano zaspe i rano se probudi kako bi nastavila sa svojomsvakodnevnom aktivnosti i kako bi aktivno, djelotvorno i sa zadovoljstvom izvr{avala svojeobaveze. Iskru njene aktivnosti ne}e ugasiti dugo sjedenje no}u (jer to ne radi) niti }eoslabiti njenu snagu lo{a navika. Ona je neprestano aktivna i djelotvorna i ne dojade joj ku}niposlovi jer se drì zdravog i prirodnog sistema koji joj neprestano omogu}ava i daje slobodu,snagu i aktivnost.

Ona, tako|er, zna da je snaàn vjernik draì Allahu od slabog vjernika, kao {to se tonavodi u Poslanikovoj, s.a.v.s., uputi. Stoga ona neprestano vodi brigu o ja~anju svogatijela, slijede}i prirodni i zdravi poredak u svom ivotu.


PRAKTIKUJE TJELESNE VJE@BE PRAKTIKUJE TJELESNE VJE@BE PRAKTIKUJE TJELESNE VJE@BE PRAKTIKUJE TJELESNE VJE@BE PRAKTIKUJE TJELESNE VJE@BE

Razboritoj eni muslimanki ne silazi s uma da briga o njenoj tjelesnoj spretnosti i aktivnosti,kao i o njenom sveobuhvatnom zdravlju, predstavlja jednu od stvari koje islam preporu~ujei na koje podsti~e. Stoga, ona se, zbog tog ostvarenja, ne zadovoljava samo pridràvanjemprirodnog i zdravog reda o kojem smo ve} govorili, nego prakticira i tjelesne vje`be kojeodgovaraju njenom tijelu, teìni, godinama i dru{tvenom okruènju. Tjelesne vje`be prakticirau odre|eno vrijeme, u ~vrsto odre|enim terminima od kojih ne odstupa, kako bi joj te tjelesnevje`be poklonile vitko, dotjerano i lijepo tijelo, koje }e joj dati zdravlje, snagu; tijelo koje }e odnje odstraniti slabosti i bolesti i u~initi je sposobnijom za izvr{avanje njenih obaveza ispretnijom pri ispunjenju njene zada}e u ovom ivotu, bez obzira da li bila supruga ili majka,djevoj~ica koja raste ili sredovje~na ena koja je proìvjela jedan dio svoga ivota.

ONA JE ÎSTOG TIJELA I ODJE]EONA JE ÎSTOG TIJELA I ODJE]EONA JE ÎSTOG TIJELA I ODJE]EONA JE ÎSTOG TIJELA I ODJE]EONA JE ÎSTOG TIJELA I ODJE]E

Svjesna ena muslimanka, koja postupa prema uputi svoje vjere, veoma je ~istog tijelai odje}e, kupa se u kratkim razdobljima i vodi brigu o ~isto}i svoga tijela i odje}e. Ona se timepridràva Vjerovjesnikove, s.a.v.s., upute u kojoj preporu~uje kupanje i mirisanje, a posebnopetkom:

�Okupajte se petkom i operite svoje glave, iako niste bili dùnupi, i namiri{ite se.�183

�Ko ide na dùmu, od mu{karaca i ena, neka se okupa.�184

Ja~ina preporuke vezane za odràvanje ~isto}e putem kupanja, dolazi do izraàja do temjere da su neki u~enjaci i{li tako daleko, pa su kupanje, radi klanjanja dùma-namaza,smatrali vadìbom.

Prenosi se od Ebu - Hurejrea, r.a., da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao:�Du`nost je svakog vjernika da se jednom u sedam dana okupa, da opere svoju glavu

i svoje tijelo.�185

îsto}a je jedno od najobaveznijih ~ovjekovih svojstava, a posebno ene. Ona najvi{eukazuje na njenu omiljenu, inteligentnu i ispravnu li~nost. îsto}a je ne pribliàva samonjenom muù nego i svim enama koje je poznaju i mu{karcima koji su joj u srodstvu.

Imam Ahmed i En - Nesai biljeè od Dàbira, r.a., da je rekao:�Do{ao nam je Allahov Poslanik, s.a.v.s., u posjetu pa je vidio ~ovjeka prljave odje}e, te

je rekao: �Zar ovaj nije ni{ta na{ao ~ime bi oprao svoju odje}u!�


Plemeniti Poslanik, s.a.v.s., prezirao je da se ~ovjek javno pojavi u prljavoj odje}i svedok je u stanju da je opere i o~isti. Time je Poslanik, s.a.v.s., ukazao na to da musliman morastalno biti ~iste odje}e, lijepe spolja{njosti i ugodnog izgleda.

Ako je ova vjerovjesni~ka uputa upu}ena mu{karcu, onda je pre~e da je upu}ena eni,jer je ona izvor ~isto}e, intimnosti, izvor radosti, veselja i smirenosti u ku}i. Nema sumnje dase kod ene svjesni i duboki osje}aj za ~isto}u reflektuje i na njenu ku}u, muà i na njenudjecu. Tako su zbog njene brige i ~isto}e svi oni ~isti, uredni, uljep{ani, njihova odje}amiri{e, a iz iz njihovih tijela {iri se miris ~isto}e.

U svim mjestima i svim vremenima istraìva~ima privla~i pa`nju ~injenica da je ovavjerovjesni~ka, veli~anstvena uputa o ~isto}i i kupanju do{la prije skoro petnaest vijekova,u vrijeme u kojem svijet nije poznavao ni kupatila a ni kupanje. Naprotiv, svijet, osim muslimana,nije ni poslije hiljadu godina dostigao nivo ove upute, vezane za ~isto}u, koja je prisutna kodmuslimana.

Samiha Ajvorti u svojoj knjizi � Od ropstva do gospodstva �, kaè:�Nema potrebe da se vra}amo u dane krsta{kih pohoda da bismo saznali na kojem je

civilizacijskom stupnju bila tada{nja Evropa. Dovoljno je da se vratimo unazad nekolikostotina godina, u vrijeme Osmanske dràve, i da uporedimo na ~emu su bili Evropljani i nakojem stupnju je bila Osmanska cvilizacija.

Princ Brandebourg je 1624. god. na pozivnicama koje je poslao prin~evima i uglednimljudima pozivaju}i ih na banket, napisao: �Gosti se zamoljavaju da ne pruàju svoje rukeprema posluàvnicima, da ne bacaju iza sebe hranu, da ne jedu prstima, da ne pljuju utanjire i da ne bri{u svoje noseve krajevima prekriva~a za hranu.�

Ona dalje kaè:�Ove rije~i jasno ukazuju na kulturni i civilizacjski nivo Evropljana kao i na stupanj

njihovog poznavanja pristojnog pona{anja. U isto vrijeme, u drugom dijelu Evrope, stanje senije nimalo razlikovalo od prethodnoga. U dvorcu francuskog kralja @aka Prvog, ru`ni iogavni mirisi koji su dolazili od kralja i njegovih prin~eva i princeza prevazilazili su svakiizgled rasko{a koji se uo~avao na bar{unastoj odje}i i francuskoj ~ipki. Ovo se de{avalo uEvropi. A {to se ti~e Istanbula, prijestolnice hilafeta, bilo je poznato da su evropski ambasadorikoji su bili poslani u Osmansku dràvu, uguravani u kupatilo prije nego {to u|u kod sultana.Oko 1730. god., u vrijeme vladavine sultana Ahmeda Tre}eg, kada je Osmanska dràvapo~ela slabiti u vojnom i politi~kom aspektu, supruga engleskog ambasadora u Istanboluledi Montague napisala je nekoliko pisama koja su kasnije objavljena. U njima se otkriva veo~isto}e kod muslimana, njihov lijep odgoj i profinjenost njihovog morala. U tim pismimanavodi jedan dio svojih sje}anja pa kaè da joj je osmanska princeza Hafiza poklonila rukomvezeni pe{kir, koji joj je bio drag do te mjere da ga je bri`no pazila i njime samo usne brisala.Za Evropljane je bilo nevjerovatno i to da vide muslimane kako peru ruke prije nego {tosjednu za sofru da jedu, a i nakon jela. ovjeku }e biti dovoljno da pro~ita {ta je napisala


poznata engleska medicinska sestra Florance Nightingale o engleskim bolnicama sredinomdevetnaestog stolje}a. Ona spomnje kako su ove bolnice bile prepune prljav{tine, nemarai moralnog raspada. Pisala je o tome kako su bolni~ki odjeli bili krcati stotinama bolesnika,kojim nije preostajalo ni{ta drugo do da svoje prirodne potrebe obavljaju na krevetima.�186

Kako je to samo ogromna razlika izme|u potpune i boànske civilizacije islama i drugihograni~enih i uskra}enih ljudskih civilizacija!!!

VODI BRIGU O SVOJIMVODI BRIGU O SVOJIMVODI BRIGU O SVOJIMVODI BRIGU O SVOJIMVODI BRIGU O SVOJIMUSTIMA I SVOJIM ZUBIMAUSTIMA I SVOJIM ZUBIMAUSTIMA I SVOJIM ZUBIMAUSTIMA I SVOJIM ZUBIMAUSTIMA I SVOJIM ZUBIMA

Inteligentna ena muslimanka brine se o svojim ustima. Niko ne}e iz njenih usta osjetitiruàn miris, a to je stoga {to svoje zube nakon svakog obroka ~isti misvakom, ~etkicom isredstvima za ~i{}enje. Ona pregleda svoje zube, odlazi kod stomatologa najmanje jednomgodi{nje, makar i ne osje}ala nikakav bol, kako bi svojim zubima sa~uvala zdrav izgled,~isto}u i sjaj. Ona se, tako|er, ako za to ima potrebu, savjetuje s ljekarom za grlo kako binjen dah bio ~ist i mirisan. Nema sumnje da ovo najvi{e dolikuje èni, i da je to ne{tonajljep{e i najbolje.

Ai{a, r.a., vodila je veoma ra~una o svojim zubima i nije odustajala od njihovog ~i{}enjamisvakom. Kod Buharije i Muslima nalaze se mnoga vjerodostojna predanja koja govore otome, a prenose ih mnogi ashabi.

U Buharijinom �Sahihu� prenosi se od Mudàhida, a on prenosi od Urvea, r.a., da jerekao:

�ûli smo Ai{u, majku vjernika, kako u sobi ~isti zube...�187

U Muslimovom �Sahihu� prenosi se od Ata�a, a on od Urvea, r.a., da je rekao:�ûli smo njen udarac misvakom dok je ~istila zube...�188

Ai{a, r.a., prenosi da Allahov Poslanik, s.a.v.s., ne bi nikad legao ni no}u ni danju, paustao, a da nije o~istio zube misvakom prije nego se abdesti.189

Poslanikova, s.a.v.s., briga o ~isto}i zuba dolazi do te mjere da je rekao:�Kada ne bi oteàvao svome ummetu, naredio bih mu da misvak upotrebljava pri svakom

namazu.�190

Ai{a, r.a., upitana je o tome {ta bi Allahov Poslanik, s.a.v.s., prvo uradio kada bi u{ao usvoju ku}u? Rekla je: �Upotrijebio bi misvak.�191

Veoma je ~udno da neke ène muslimanke zanemaruju ovu stranu, a to je jedan odnajva`nijih sastavnih dijelova li~nosti ène muslimanke i to je prednost koju u biti sadrìislam i njegova postojanost.


To je jedan od sastavnih dijelova njene nadahnute, omiljene, nje`ne i enstvene li~nostikoja u sebi sadrì ènsku ljepotu, eleganciju i prijaznost. To je jedan dio su{tine islama injegove postojanosti jer Poslanik, s.a.v.s., vi{e puta podsti~e na ~isto}u i izraàva prezirprema ru`nim mirisima i bijednoj i prljavoj spolja{njosti, pa kaè:

�Ko jede luk: bijeli luk ili prasu neka se ne pribliàva dàmiji, jer i meleki osje}ajuneprijatnost od onoga od ~ega je i ljudi osje}aju.�192

Plemeniti Poslanik, s.a.v.s., upozorio je one koji jedu bilo koju vrstu luka, koji ima ruànmiris, da se ne pribliàvaju dàmiji kako ne bi na{tetili melekima i ljudima zbog svog zadahaispunjenog tim mirisima. To je, doista, najvrednija stvar i jednostavnija preventiva od mnogihdrugih ru`nih mirisa koji dolaze iz prljave odje}e, ~arapa, prljav{tine tijela i ru`nih mirisa kojidolaze iz usta. Te mirise {ire neki popustljivi pojedinci i oni koji ne znaju za ~isto}u, pa tako{tete ljudima u svojim dru{tvima.

VODI BRIGUVODI BRIGUVODI BRIGUVODI BRIGUVODI BRIGUO ULJEP[AO ULJEP[AO ULJEP[AO ULJEP[AO ULJEP[AVVVVVANJU SVOJE KOSEANJU SVOJE KOSEANJU SVOJE KOSEANJU SVOJE KOSEANJU SVOJE KOSE

U uputu Allahovog Poslanika, s.a.v.s., ubraja se i naredba o njegi kose, njenom odràvanjui uljep{avanju kroz legalno uljep{avanje u islamu. To se navodi u hadisu koji biljeì Ebu -Davud od Ebu - Hurejrea, r.a., koji je rekao: �Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.:

�Ko ima kosu neka je o~isti.��193

î{}enje kose u islamu podrazumijeva njeno ~i{}enje, ~e{ljanje, mirisanje i uljep{avanjenjenog izgleda.

Vjerovjesnik, s.a.v.s., prezirao je da kod ~ovjeka bude kosa raspletena, zapu{tena,razbaru{ena i ra{~upana kako u o~ima ljudi ne bi izgledala poput razjarenog ~udovi{ta. Onje njen ru`ni izgled uporedio sa {ejtanom. Potvrdu toga nalazimo u hadisu koji biljeì imamMalik u djelu �El - Muvetta��, prenose}i ga kao mursel predanje od Ata�a bin Jesara, koji jerekao:

�Allahov Poslanik, s.a.v.s., bio je u dàmiji kada je u{ao ~ovjek razbaru{ene kose ibrade. Rukom mu je dao znak kao da mu nare|uje da uredi svoju kosu i bradu pa je to~ovjek u~inio i vratio se. Tada je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: �Zar ovako nije bolje, nego daneko od vas do|e razbaru{ene kose kao da je {ejtan!?��194

O~ito je da Poslanikova, s.a.v.s., uporedba ra{~upanog ~ovjeka sa {ejtanom izraàvaveli~inu brige islama o lijepom izgledu, kao i prezrenosti nepristojnog i ru`nog izgleda.

Plemeniti Poslanik neprestano je upozoravao na ove estetske stvari u ljudskom izgledu.Nikada ne bi vidio ~ovjeka bijednog izgleda, zapu{tenog i nepo~e{ljanog, a da ne bi ukazaona njegovu zapu{tenost, nedostatak i bijedu.


Imam Ahmed i En - Nesai prenose od Dàbira, r.a., da je rekao:�Posjetio nas je Allahov Poslanik, s.a.v.s. Vidio je ~ovjeka raspu{tene kose, koja se

raspr{ila na sve strane, pa je rekao: �Zar ovaj nije na{ao ni{ta ~ime bi sabrao svoju kosu?!��195

Ako je ovo Poslanikova, s.a.v.s., uputa ljudima, kakva onda treba biti enama, jer, kao{to smo ve} naveli, one su izvor ukrasa, sjaja i ljepote, kod njih ~ovjek nalazi smiraj, on usuìvotu s njima nalazi smiraj, uìtak, intimu, sre}u i zadovoljstvo? @eni muslimanki, zdravograsu|ivanja, nije skriveno da je ljepota enine kose najva`niji dio njene ljepote i da njenouljep{avanje predstavlja najva`niji ~inilac njene privla~nosti.

ONA JE LIJEPE SPOLJA[NOSTIONA JE LIJEPE SPOLJA[NOSTIONA JE LIJEPE SPOLJA[NOSTIONA JE LIJEPE SPOLJA[NOSTIONA JE LIJEPE SPOLJA[NOSTI

Nema sumnje da je ena koja vodi brigu o svojoj odje}i i svom izgledu lijepe spolja{nostii elegantnog izgleda bez razgoli}avanja i raskala{enosti. Pogled na nju odmara o~i njenogmuà, njene djece, njenih mahrema i drugih ena muslimanki. Pogledom na nju du{a sezadovoljava. Ona ne}e iza}i pred ljude kojima je dozvoljeno da je vide, mizerne, bijedne iprozirne spolja{nosti, nego }e se potruditi i urediti se, postupaju}i po uputi ~istog islama, kojizahtijeva lijep izgled i dozvoljene ukrase.

Prilikom tuma~enja rije~i Uzvi{enog Allaha: �Reci: �Ko je zabranio Allahove ukrase,koje je On za robove Svoje stvorio, i ukusna jela...�� , El - Kurtubi kaè: �Mekhulprenosi od Ai{e, r.a., da je rekla: �Skupina ashaba Allahovog Poslanika, s.a.v.s., ~ekala gaje pred vratima, pa je krenuo pred njih. U ku}i se nalazila mala mje{ina u kojoj je bila voda,gledao je u vodu i uredio svoju bradu i kosu.�� Pri~ala je Ai{a: �Rekla sam mu: �Allahovposlani~e, i ti ovo radi{?� Rekao je: �Da. Kada ~ovjek izlazi pred svoju bra}u, neka se uredi,jer je Allah, doista, lijep i voli ljepotu.��196

Musliman }e sve ovo ~initi gledaju}i u svim stvarima sredinu, a to je ravnomjernost ukojoj nema pretjerivanja niti nemara. On se pokorava rije~ima Uzvi{enog Allaha:

�I oni koji, kad udjeljuju, ne rasipaju i ne {krtare, ve} se u tome drè sredine.�197

Islam svojim sinovima i k}erima, a posebno svojim misionarima eli da preplave dru{tvai da budu ugledni uzori, a ne uàsni prizori koji bodu o~i i odbojni su. Islam ne odobrava da~ovjek, bilo da se radi o mu{karcu ili èni, u svom izgledu tako nisko padne, do nivoamizerije i nemarnosti, vade}i se na to da je to zuhd i skromnost. Pa, Allahov Poslanik,s.a.v.s., predvodnik je skromnih, ali je obla~io lijepu odje}u, uljep{avao se svojoj porodici isvojim prijateljima. Kroz to svoje uljep{avanje i lijepo dotjerivanje vidio je ispoljavanje Allahove,d`.{., blagodati koju mu je podario:

�Doista Allah voli da vidi tragove Svoje blagodati koju je podario Svome robu.�198


U djelu �El - Tabekat� od Ibn - Sa�da199 navodi se hadis koji se prenosi od Dùnduba binMekisa, r.a., da je rekao:

�Allahov Poslanik, s.a.v.s., kada bi mu do{la delegacija, obukao bi najljep{u odje}u, a tobi naredio i svojim najodabranijim ashabima. Onog dana kada je do{la delegacija plemenaKinde, vidio sam na Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., jemenski ogrta~, a i na Ebu - Bekru iOmeru, r.a., isto tako.�

Ibn el - Mubarek, Et - Taberani, El - Hakim, El - Bejheki i drugi biljeè od Omera, r.a., daje rekao: �Vidio sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kako ~ini dovu za novu odje}u. Obla~ioju je i kada mu je do{la do grla, rekao je:

�Hvala Allahu, Koji me je obukao (ovom odje}om) kojom pokrivam svoje stidno mjesto ikojom se uljep{avam u svom ivotu.��200

Sve dok uljep{avanje ne prelazi u ekstravagantnost, ono je lijep ukras koji je Allah,d`.{., dozvolio Svojim robovima. To je uljep{avanje na koje Allah, d`.{., podsti~e:

�O sinovi Ademovi, lijepo se obucite kad ho}ete da molitvu obavite! I jeditei pijte, samo ne pretjerujte; On ne voli one koji pretjeruju. Reci: �Ko je zabranioAllahove ukrase, koje je On za robove Svoje stvorio, i ukusna jela?� Reci: �Ona suza vjernike na ovom svijetu, na onom svijetu su samo za njih.� Eto, tako Mipodrobno izlaèmo dokaze ljudima koji znaju.�201

Muslim u svom �Sahihu� biljeì od Ibn - Mes�uda da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:�Ne}e u}i u Dènnet onaj ~ovjek u ~ijem srcu se nalazi koliko trun kibura - oholosti.�

Jedan ~ovjek je rekao: �Doista ~ovjek voli da mu je odijelo lijepo i da mu je obu}a lijepa. Dali i ovo spada u kibur - oholost?� Odgovorio je Vjerovjesnik s.a.v.s.: �Doista je Allah lijep i voliljepotu. Kibur je nepriznavanje istine i omalovaàvanje i ismijavanje ljudi.�202

Ovako su poimali ~asni ashabi i oni koji su ih slijedili i bili kao oni. Zato je i imam Ebu -Hanifa bio lijepe spolja{njosti i odje}e i ugodna mirisa. Redovito je vodio ra~una o uljep{avanjusvoje odje}e. Njegova briga za ure|ivanjem i uljep{avanjem odijela sastojala se i u tome daju je ljudima i preporu~ivao. Jednog dana na svom sijelu vidio je ~ovjeka stare odje}e, pa seizdvojio s njime i ponudio mu 1000 dirhema kako bi se posluìo njima i dotjerao svojuspolja{nost. ôvjek mu je rekao: �Ja sam imu}an, imam blagodati i nemam potrebe zanjima.� Na to mu je Ebu - Hanifa prijekorno rekao: �Zar ne zna{ za hadis: �Doista Allah volida vidi tragove Svoje blagodati koju je podario Svome robu.�203

Mora{ promijeniti svoje stanje kako se tvoj prijatelj ne bi raàlostio zbog tebe.�Samo po sebi razumljivo je da Allahovi misionari, ljudi i ene, moraju biti lijepe spolja{nosti,

najljep{eg izgleda, najpotpunije elegancije, moraju vi{e privla~iti od drugih kako bi bili ustanju da prodru do najdaljih dubina srca, da njihov poziv dospije do unutra{njosti du{a.

Naprotiv, od njih se, za razliku od drugih ljudi, traì da budu takvi pa ~ak i ako se ne isti~u


me|u ljudima. Allahovi misionari trebaju voditi brigu o svojoj spolja{nosti, ~isto}i svojh tijela,odje}e, noktiju, kose i onda kada su sami kako bi odgovorili pozivu zdrave prirode o kojojnas je obavijesto Allahov Poslanik, s.a.v.s., rije~ima:

�Pet je stvari koje se ubrajaju u islam (fitret): obrezivanje, uklanjanje dlaka sa stidnogmjesta, odstranjivanje dlaka ispod pazuha, odrezivanje nokata i skra}ivanje brkova.�204

Ova vjera preporu~uje brigu o ljepoti ljudske prirode i to je ono za ~im ùdi svakimusliman koji ima istan~an ukus i osje}aje.

ONA SE NE]E OKLIZNUTIONA SE NE]E OKLIZNUTIONA SE NE]E OKLIZNUTIONA SE NE]E OKLIZNUTIONA SE NE]E OKLIZNUTIPRED POKAZIVPRED POKAZIVPRED POKAZIVPRED POKAZIVPRED POKAZIVANJEM DRA@IANJEM DRA@IANJEM DRA@IANJEM DRA@IANJEM DRA@I

I PRETJERIVI PRETJERIVI PRETJERIVI PRETJERIVI PRETJERIVANJEM S UKRASIMAANJEM S UKRASIMAANJEM S UKRASIMAANJEM S UKRASIMAANJEM S UKRASIMA

Iskrenu enu muslimanku ova briga o izgledu ne}e dovesti do pokazivanja draì i njenihukrasa pred drugim ljudima, mimo njenog muà i njenih mahrema. Ona je ne}e dovesti doraskala{enosti i pretjeranosti, nego }e svoje ukrase pokazivati u granicama ravnomjernostikoje je islam uspostavio za sve svoje propise. Iskrena i svjesna muslimanka neprestano jena oprezu i budno vodi ra~una o ravnomjernosti i umjerenosti u svemu kako ne bi zanemarilaneki dio svoga ivota.

Ona ne zaboravlja da islam, koji podsti~e na dozvoljene ukrase i koji ih preporu~uje,zapravo upozorava na pretjerivanje i raskala{enost u svemu tome kako èna u ovomeìvotu ne bi postala robom i kako ne bi ostavila svoj posao i veliki, neprestani interes. Uhadisu se kaè:

�Propao je rob dinara i dirhema , kadife i ogrta~a od puplina. Ako mu se dadne, zadovoljanje, a ako mu se ne dadne, nije zadovoljan.�205

Na{e su ene danas zapale u ropstvo i pod uticajem su modnih ku}a i njihovih svjetskihtrgovaca. Imu}na ena ne}e obu}i jednu skupu i vrijednu odje}u vi{e od jednaput. Dana{njeène zapale su u ropstvo na koje je upozorio Allahov Poslanik, s.a.v.s. Zapale su u opasni,mutni, gnusni i odvratni glib do kojeg ih je dovelo to naivno robovanje luksuznoj odje}i iukrasima koji uz nju idu. Nakin|urenost je pre{la granicu umjerenosti, {to je onu koja to ~iniodvelo od cilja radi kojeg je ~ovjek stvoren u ovome ivotu.

Me|u nesre}e u koje je zapao veliki broj muslimanki u ovom vijeku spada hvalisanje imnogobrojnost skupe, vrijedne i rasko{ne odje}e u prvim bra~nim no}ima. Proslavasklapanja braka predstavlja modnu reviju u kojoj se poja~ava takmi~enje do granicebespotrebnog rasipanja i isprazne nadmenosti, daleko od bilo kakve razumnosti,


promi{ljenosti ili umjerenosti. Ova slika dolazi do izraàja u najjasnijem obliku kada mlada, usvojoj prvoj bra~noj no}i, obla~i svu svoju novu odje}u. Ponekad se ta odje}a sastoji oddeset vrsta odje}e koju obla~i jednu za drugom. Svaki put kada obu~e ne{to novo, dolazi iizlaè se pred prisutnim ènama kao {to to ~ine manekenke na zapadu. U dubini du{egospo|e koje hvale ovaj obi~aj, ne mogu znati da li me|u prisutnim enama ima i onih kojesvojim materijalnim mogu}nostima ne mogu sebi osigurati kupovinu nekih od ovih komadaodje}e. Zbog toga se njihova du{a puni àlom, tugom i nezadovoljstvom, te je zaokupiljubomora, zavidnost, pakost i mr`nja prema ovoj mladoj, njenoj porodici i prema onim koji sujoj sli~ni u blagostanju i blagodatima. Ovo se ne bi desilo da se mlada pridràvala umjerenostii da je, u no}i svoje udaje, obukla svega jednu ili dvije vrste odje}e. U ovoj pojavi jeste primjeronoga {ta se moè na}i u iskrivljavanju duha islama, koji se temelji na olak{anju, pra{tanju,umjerenosti i srednjem putu; koji zabranjuje pretjerivanje, rasipni{tvo i nadmenost.

Nema sumnje da je ena muslimanka, koja je svjesna svoje vjerske upute, spa{ena odovog pokliznu}a i isku{enja. Razlog tome je uputa ove veli~anstvene vjere kojom je enaokruìla samu sebe i jer je za sebe izabrala put umjerenosti i ravnomjernosti s kojom dolazesvi {erijatski propisi.

NJEN UMNJEN UMNJEN UMNJEN UMNJEN UM

BRINE SE DA SVOM UMU PODARI ZNANJEBRINE SE DA SVOM UMU PODARI ZNANJEBRINE SE DA SVOM UMU PODARI ZNANJEBRINE SE DA SVOM UMU PODARI ZNANJEBRINE SE DA SVOM UMU PODARI ZNANJE

Razborita ena muslimanka ne zaboravlja brinuti se o svom intelektu kao {to se brine osvom tijelu. Stoga, briga o intelektu nije ni{ta manje vrijednosti od brige o tijelu. Nekadadavno pjesnik Zuhejr bin Ebi - Sulma206 rekao je:

�Pola je mladi}ev jezik, a njegovo srce je drugo pola,I nije ostalo ni{ta drugo do slika od krvi i mesa.�ôvjek se mjeri po svojim najmanjim dijelovima: po svom srcu i jeziku, kako to kaù, tj.

po svom intelektu i svom razmi{ljanju i rezonovanju. Otud i dolazi do izraàja va`nostodgoja i obrazovanja intelekta, njegovog snabdijevanja korisnim saznanjima i njegovimrazvijanjem pomo}u izu~avanja raznovrsnih znanosti.

@ena muslimanka jeste obaveznik kao i mu{karac. Obavezna je da traì znanje koje }ejoj koristiti u njenoj vjeri i ivotu. Ona kada ~ita rije~i Uzvi{enoga: �... I reci: �Gospodarumoj, Ti znanje moje pro{iri!��207 i kad ~uje rije~i plemenitog Poslanika, s.a.v.s.: �Traènjeje nauke obaveza za svakog muslimana i muslimanku�208, spoznaje da kur�anska i sunnetskauputa istovremeno podrazumijevaju i ~ovjeka i enu. Saznat }e da su jednaki u znanostima


koje su fardi - ajn i koje su fardi - kifaje jo{ odkad se pojavila nauka u islamskom dru{tvu.@ena muslimanka je u tom dru{tvu koje je pokorno Gospodaru spoznala vrijednost

znanja od prvih dana islama. @ene ensarijke su Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., rekle: �Odredinam dan u kojem }emo u~iti. Odvojili su nas ljudi od tebe.� Odgovorio im je: �Odredi{te vamje ku}a te i te ène.� Do{ao im je u odre|eno vrijeme, posavjetovao ih je, opomenuo ipodu~io.�209

@ena muslimanka bila je aktivna u traènju nauke. Nije se ustru~avala pitati o propisimasvoje vjere, jer je pitala o istini, a Allah se ne stidi istine. Zabiljeèni su mnogi tekstovi kojigovore o radoznalosti ene muslimanke, sazrijevanju njene li~nosti i njenoj pronicljivosti irazboritosti, zbog pitanja koja je uputila Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., veli~anstvenom u~itelju,èle}i time da sazna fikhske propise u vjeri.

Od Ai{e, r.a., prenosi se da je Esma bint Jezid bin es - Seken el - Esdijje210 pitalaVjerovjesnika, s.a.v.s., o kupanju ene nakon hajza (menstruacije), pa joj je odgovorio: �Bilokoja od vas uzet }e svoju vodu i sidr211 pa }e se o~istiti i lijepo }e to obaviti. Zatim }e se politivodom, a zatim }e uzeti namirisani komad platna (od vune ili pamuka) i njime se o~istiti.�Esma, r.a., rekla je: �A kako }e se njime o~istiti?� Rekao je: �Subhanallah! O~istit }e senjime.� Ai{a, r.a., kao da se skriva212, rekla je: �Slijedit }e{ tragove krvi.�

Pitala je i o kupanju nakon dènabeta, pa je rekao:�Vodom se o~isti{, lijepo to obavljaju}i. Zavr{i{ sa ~i{}enjem, pa polije{ svoju glavu

vodom te je trlja{ sve dok ne zavr{i{ s ~i{}enjem glave. Nakon toga ispere{ je vodom.�213

Na to je Ai{a, r.a., rekla:�Najbolje su ène ène ensarija! Stid im ne zabranjuje da pitaju o fikhskim pitanjima

vjere.�214

Ummu Sulejm bint Milhan, majka Enesa bin Malika, do{la je kod Allahovog Poslanika,s.a.v.s., i rekla: �Allahov poslani~e! Doista se Allah ne stidi od istine. Pa da li se ena moraokupati ako u snu doìvi seksualni uìtak?� Rekao joj je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: �Da. Akovidi (na|e tragove) teku}inu.� Ummu Sulejm je od stida pokrila svoje lice i zapitala: �Allahovposlani~e. Moè li ena polucirati u snu?� Rekao je: �Da. Teribet jeminuki.215 Pa, kako jojina~e li~i njeno dijete?�216

U predanju koje biljeì Muslim stoji da je Ummu Sulejm do{la kod Vjerovjesnika, s.a.v.s.,a kod njeg je bila Ai{a, r.a. Nakon {to ga je pitala Ummu Sulejm, Ai{a je rekla: �Ummu Sulejm,zasjenila si ène. Teribet jeminuki.� Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao je Ai{i: �Naprotiv, ti si.Teribet jeminuki. Ummu Sulejm, neka se ena okupa ako to vidi.�217

U jedinstvenoj generaciji ashaba ena nije oklijevala u traènju poja{njenja {erijatskogpropisa od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., koji je zakonodavac. Izravno bi postavljala pitanjeo onome {ta ju je interesovalo ako bi posumnjala u ne~iju fetvu ili ako nije uvjerena uispravnost ne~ije fetve. Traìla je preciznost pri razumijevanju odre|enog pitanja, sve dokne bi do{la do jasnog dokaza, a tako je postupala svjesna, inteligentna i razborita ena. Sve


je ovo sadràno u postupku sahabijke Subeje bint el - Haris el - Eslemijje, koja je bila udataza Sa�da bin Havle, a on je iz plemena Benu - Amr bin Luejj. U~estvovao je u Bici na Bedru,a umro je na Oprosnom hadù, a ona je bila trudna i ubrzo nakon njegove smrti ona se iporodila. Nakon {to se o~istila, uljep{ala se za prosce. Kod nje je do{ao Ebu - Senabil binBa�kek (~ovjek iz plemena Benu - Abdud - dar), pa joj je rekao: �[ta ja to vidim? Uljep{ala sise za prosce? @eli{ se udati? Ti se, tako mi Allaha, doista, ne}e{ udati sve dok ne pro|u~etiri mjeseca i deset dana.� Subej�a je pri~ala: �Po{to mi je to rekao, kada je svanulo, ja samse obukla i oti{la kod Allahovog Poslanika, s.a.v.s., pa sam ga pitala o tome. Izdao mi jefetvu po kojoj mi je dozvoljeno da se udam nakon {to sam se porodila i naredio mi je da seudam ako za to imam potrebu.�218

U Subejinoj preciznosti i traènju poja{njenja {erijatskog propisa, kao i u njenomistraìvanju i traènju jasnog dokaza, nalazi se blagodat, dobrobit, beri}et i korist, ne samoza Subeju, nego i za sve ène do Sudnjeg dana, jer su svi u~enjaci selefa i halefa, apredvode ih ~etiri imama, prihvatili ovaj njen hadis, pa kaù: ��Iddet ene kojoj je mu` umrotraje sve dok se ne porodi. ak kada bi se porodila jedan trenutak nakon njegove smrti, aprije nego se on ogasuli, prestaje njen iddet i odmah joj je dozvoljeno da se uda.�219

Kako je samo velik i vaàn dokaz Subeja ponudila islamskim pravnicima zahvaljuju}isvojoj revnosti u traènju poja{njenja pravne norme, nastojanjem da je precizno shvati itako stigne do sigurnog znanja u vezi s tim pitanjem.

Islam je eni stavio u obavezu traènje nauke, kao {to je to stavio u obavezu i mu{karcu,jer Allahov Poslanik, s.a.v.s., kaè:

�Traènje je nauke obaveza za svakog muslimana i muslimanku�220, tj. za svakogmuslimana koji je izgovorio dva {ehadeta, bez obzira da li bio mu{karac ili èna. Nemasumnje da }emo nai}i na to da èna muslimanka ùdi za traènjem nauke i pristupa jojpridaju}i punu va`nost i razumijevanju njenih postulata. @ena muslimanka koja je u svakomvremenu i na svakom mjestu svjesna svoje vjerske upute, poznaje vrijednost svoga traènjakorisne nauke kao i vrijednost njenih tragova koje ostavlja uticaja na njenu li~nost, njenudjecu, porodicu i na njeno dru{tvo. Ona, stoga, eljno, smireno i edno pristupa onome od~ega }e imati koristi u svojoj vjeri i ivotu.


ONO [TO @ENA MUSLIMANKA TREBAONO [TO @ENA MUSLIMANKA TREBAONO [TO @ENA MUSLIMANKA TREBAONO [TO @ENA MUSLIMANKA TREBAONO [TO @ENA MUSLIMANKA TREBANAUÎTI I TEMELJITNAUÎTI I TEMELJITNAUÎTI I TEMELJITNAUÎTI I TEMELJITNAUÎTI I TEMELJITO POZNAO POZNAO POZNAO POZNAO POZNAVVVVVAAAAATITITITITI

Prvo {to ena muslimanka treba temeljito upoznati jeste Allahova, d`.{., Knjiga, upoznaju}injen tilavet (u~enje), ted`vid i tefsir. Zatim treba upoznati hadiske znanosti, siru i vijesti opoznatim enama iz generacije ashaba i tabiina koje su bile naju~enije me|u enama. Onaima uvida u za nju neophodna pitanja iz oblasti fikha kako bi pravilno obavila ibadete iimovinskopravne poslove i upoznala propise svoje vjere na ~vrstoj osnovi.

Nakon toga, okrenut }e se svojoj prvoj preokupaciji u ivotu, a to je briga o njenoj ku}i,muù, porodici i djeci. Ona je stvorenje koje je Allah, d`.{., odredio da bra~nom domu imaj~instvu podari intimu, smiraj, sre}u, radost i ugodnost. Ona je ta kojoj je islam odredioveliku odgovornost u odgoju generacija, kreiranju junaka i obrazovanju genijalki. U ovomvijeku su se, otuda, umnogostru~ile izjave koje govore o utjecaju ène na uspjeh muà idjece u njihovom djelatnom ivotu. U te izreke spadaju i sljede}e:

�...Pita enu� , �Iza svakog velikana je ena�, �Ona koja drma kolijevku svojom desnomrukom, drma svijet svojom lijevom rukom�,... itd.

Sve ovo ne moè ena pruìti ako nije inteligentna, prosvijetljenog uma, sna`ne li~nosti,ako nije pronicljiva i visokih moralnih standarda. Zato ona i ima potrebu za pove}anjemodgoja, obrazovanja, prave upute i usmjerenja pri formiranju njene osebujne li~nostimuslimanke.

Nema nikakve mudrosti u tome da su njeno obrazovanje i kultura u svemu poputobrazovanja i kulture mu{karca. Naprotiv, postoje stvari koje su specifi~ne samo za enui koje ne moè ~ovjek uraditi, kao {to postoje stvari koje su specifi~ne za ~ovjeka, a koje nemoè ena u~initi, ili, pak, postoje stvari zbog kojih je ena stvorena i stvari zbog kojih je~ovjek stvoren. Svakom od njih olak{ano je ono radi ~ega je i stvoren, kao {to se to navodiu mudroj Vjerovjesni~koj uputi. @ena, kada se usmjeri obrazovanju i specijalizaciji, imastalno pred svojim o~ima uputu veli~anstvenog islama tokom svog intelektualnog, du{evnogi dru{tvenog formiranja. To je zbog toga da je njeno obrazovanje ne bi odvuklo od njeneosnovne zada}e radi koje je stvorena i kako bi postala svjesna, proizvodna i djelotvornaosoba u svojoj porodici, svojoj zajednici i me|u svojim narodom, a ne primjer istovjetan~ovjeku, guraju}i se s njime u poslu, zauzimaju}i njegovo mjesto u dru{tvima mu{karaca,kao {to to vidimo u dru{tvima koja ne prave razliku u obrazovnom programu izme|umu{karaca i ene niti u zakonima vezanim za zapo{ljavanje.


Koja god bila nau~na specijalnost ene, ona nastoji da je temeljito upozna, savlada i daobavlja taj posao na najbolji mogu}i na~in, postupaju}i po uputi Allahovog Poslanika, s.a.v.s.:

�Allah, doista, voli da kada neko od vas obavlja neki posao, da to temeljito uradi.�221

NADARENOST I SPOSOBNOSTNADARENOST I SPOSOBNOSTNADARENOST I SPOSOBNOSTNADARENOST I SPOSOBNOSTNADARENOST I SPOSOBNOST@ENE MUSLIMANKE U NAUCI@ENE MUSLIMANKE U NAUCI@ENE MUSLIMANKE U NAUCI@ENE MUSLIMANKE U NAUCI@ENE MUSLIMANKE U NAUCI

S obzirom da su vrata znanja otvorena pred enom muslimankom, ona prodire tamogdje èli i istraùje dragocjenosti bogatog znanja sve dok to ne dovodi u pitanje njenuènstvenost i njenu prirodu. Naprotiv, sve ovo prosvjetljuje njen um, istan~ava njena osjetila,a njenu li~nost ~ini blistavijom i zrelijom. U historiji u~enih ena muslimanki postoje sna`niprimjeri elje i aktivnosti u traènju nauke, upijanju njenog blaga i temeljitog poznavanja.

Majka vjernika Ai{a, r.a., bila je prvi izvor u hadisu i ~istom sunnetu. U cvijetu svojemladosti bila je prva ena pravnik u islamu, kad jo{ nije bila napunila ni devetnaest godina.

Imam Ez - Zuhri je rekao: �Kada bi se sabralo znanje Ai{e, znanje svih Vjerovjesnikovih,s.a.v.s., ena i znanje svih ena uop}e, Ai{ino znanje bilo bi vrednije.�222

Koliko puta su najugledniji ashabi kod nje potraìli uto~i{te kako bi od nje ~uli jasnupresudu u pitanjima vjerovanja i preciznim stvarima Jasne Knjige.

Prodornost njenog mi{ljenja i njena pronicljivost nije bila samo u pitanjima vjere, ve} jeona bila takva i u preno{enju poezije, knjièvnosti, historije i medicine, kao i u drugimznanostima, poznatim u njeno vrijeme. O tome svjedo~e rije~i muslimanskog pravnikaUrvea bin Ez - Zubejra, koje prenosi njegov sin Hi{am, gdje on kaè: �Nisam vidio nikogu~enijeg u fikhu, niti medicini, a ni u pjesni{tvu od Ai{e, r.a.�223

U Muslimovom �Sahihu� prenosi se da je ~ula pogre{ku u govoru svoga brati}a El -Kasima bin Muhammeda bin Ebi - Bekra es - Siddika, r.a., prilikom razgovora izme|u njegai njegovog amidì}a, a koji se odvijao pred Ai{om, r.a., te mu je ona to zamjerila. O tomegovori imam Muslim: �Od Ibn - Atika prenosi se da je rekao: �Razgovarao sam sa El -Kasimom kod Ai{e, r.a., a El - Kasim je grije{io u govoru i bio je pravi maj~in sin, pa mu jeAi{a rekla: �[ta ti je pa ne govori{ poput ovoga mladi}a? Doista, ja znam odakle to dolazi.Ovog je odgojila njegova mati, a tebe je odgojila tvoja mati...��224

Me|u hadisima koji govore o {irokom znanju Ai{e, r.a., a koji ispunjavaju knjige izknjièvnosti, nalazi se da je Ai{a bint Talha prisustvovala med`lisu kod Hi{ama bin Abdul -Melika, na kojem su bili i velikodostojnici plemena Umejje. Nisu ni{ta spomenuli {to je bilovezano za vijesti o Arapima, njihovoj poeziji i dogodov{tinama, a da ona nije s njima na{iroko


o tome raspravljala, kao {to se nije pojavila niti zasjala ni jedna zvijezda, a da nije spomenulanjeno ime. Tada joj je rekao Hi{am: �[to se ti~e prvoga, slaèm se s time. Ali, {to se ti~ezvijezda, otkud to zna{?� Odgovorila je: �Nau~ila sam od moje tetke Ai{e.�225

Majka vjernika Ai{a, r.a., bila je radoznala i ljubopitljiva. Kada bi ~ula ne{to {to nije znala,raspitivala bi se i vra}ala tome sve dok ne bi saznala. Tako je njeno prisustvo poredAllahovog Poslanika, s.a.v.s., u~inilo da predstavlja izvor znanja.

U knjizi �El - �Ilmu� imam El - Buhari prenosi od Ebu - Mulejkea da Vjerovjesnikova,s.a.v.s., supruga Ai{a nije nikad ~ula ne{to {to ne zna, a da se nije vra}ala na to, sve dokne bi saznala. On, tako|er, prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: �Ko bude ra~unpolagao bit }e ka`njen.� Ai{a, r.a., veli: �Pa sam rekla: �Zar Uzvi{eni Allah ne kaè: �Lahko}e ra~un poloìti.��226

�To se odnosi na izlaganje (pokazivanje) djela (vjernika), ali s kim se bude raspravljalotokom polaganja ra~una, bit }e ka`njen�227, odgovorio je Poslanik, a.s.�

Pored svog ovog znanja, Ai{a, r.a., izraàvala se rje~ito i poeti~no. Kada bi govorila,privla~ila bi sva~iju pozornost i plijenila njihova srca. Na to ukazuje El - Ahnef bin Kajs usvojoj izjavi: �Slu{ao sam hutbu Ebu - Bekra, Omera, Osmana, Alije i halifa nakon njih, alinisam ~uo govor iz usta nekog stvorenja koji je bio uznositiji i ljep{i od govora Ai{e, r.a.�

Musa bin Talha je rekao: �Nisam vidio nikoga ko rje~itije govori od Ai{e.�228

Jedna od istaknutih èna u nauci bila je i k}erka Seida bin El - Musejjeba, najve}egu~enjaka svoga vremena, koji je odbio da uda svoju k}er za sina vladara pravovjernih Abdul- Melika bin Mervana i udao je za jednog od svojih ~estitih u~enika, a to je Abdullah binVeda�a. Kada je Abdullah u{ao kod svoje ene, uvjerio se da je to jedna od najljep{ih ena,jedna od onih koje najvi{e znaju napamet iz Allahove Knjige i najbolje poznaju sunnet AllahovogPoslanika, s.a.v.s., i bra~no pravo. Kada je svanulo, Abdullah je krenuo da iza|e, a ona gaupita: �Kuda }e{?� Odgovorio joj je: �Idem kod tvoga oca Seida bin el - Musejjeba... dasteknem znanje.� Na to je rekla: �Sjedi. Ja }u te nau~iti onome {to zna Se�id.� Cijeli mjesecAbdullah nije prisustvovao nau~noj halki, zadovoljavaju}i se znanjem ove mlade ljepotice,koje je stekla od svoga oca.

Jedna od ovih darovitih ena - u~enjaka jeste i Fatima bint Alauddin es - Semerkandi,k}erka autora djela �Tuhfetul - fukaha�, koji je umro 539. god. po Hid`ri. Bila je veoma u~enapravnica, a u~ila je od svog oca i nau~ila njegovo djelo napamet. Otac ju je udao za svogu~enika Alauddina el - Kasanija, koji je bio upu}en u dvije znanosti: usulul - fikh i fikh.Napisao je svoju veli~anstvenu knjigu �Bedai�us - sanai�i�, koja je komentar djela �Tuhfetul -fukaha�. Ovo je djelo izloìo svom u~itelju, koji se veoma obradovao i u~inio to djelo mehromsvojoj k}eri, koju su traìli mnogi vladari, ali ju njen otac nije dao njima, ve} je svome u~enikudao prednost nad njima. Pravnici njegovog vremena govorili su: �Prokomentarisao je njegov


�Tuhfetul - fukaha�, a on ga je oènio svojom k}eri.� Prije udaje, pomagala je svome ocu priizdavanju fetvi, te se tako na njima pojavljivao njen rukopis i rukopis njenog oca. Po{to seudala za vlasnika � Bedai�us - sanai�i�, javljale su se fetve na kojima je bio njen rukopis,rukopis njenog oca i rukopis njenog muà. Njen mu` je grije{io i ona bi ga ispravljala.229

Ai{a, majka vjernika, k}erka Seida bin el - Musejjeba, Fatima es - Semerkandi i drugepoznate i u~ene ene nisu bile neki izuzeci me|u enama muslimankama. Naprotiv, broju~enih èna i svestrano obrazovanih bio je daleko ve}i. Ima ih istaknutih u brojnimznanostima. Ibn - Sa�d je jedan dio svoje knjige �Et - Tabekatu� posvetio enama prenosiocimahadisa u kojem navodi vi{e od 700 ena koje su prenosile hadis od Allahovog Poslanika,s.a.v.s., i njegovih pouzdanih ashaba. Od njih hadis prenosi skupina vjerskih u~enjaka iimama.

El - Hafiz Ibn - Asakir, koji je umro 571.god. po Hid`ri, bio je jedan od najpouzdanijih inajiskrenijih prenosilaca hadisa pa je po tome ~ak dobio nadimak �Hafiz ummeta�. On jeme|u svojim {ejhovima i u~iteljima imao ~ak preko 8o (osamdeset) ena. Ako znamo daovaj u~eni ~ovjek nije napu{tao isto~ni dio islamske dràve, jer nije i{ao u Egipat niti Marokoi Andaluziju, a to su zemlje u kojim najvi{e ima u~enih i sposobnih ena, onda moramo znatida je broj u~enih ena muslimanki, koje nije sreo, ve}i od broja onih koje je sreo i od kojih jeu~io.

Me|u formulacijama kojima su se slu ili u~enjaci u hadiskim knjigama, nalazimo i sljede}u:�Haddesetni e{ - {ejha el - musnida es - saliha, Fulana bint Fulan�. Me|u svijetla imena enaprenosioca hadisa, koja navodi El - Buhari, spadaju: Sittul - Vuzera� Vezira bint Muhammedbin Omer bin Es�ad bin el - Muned`dà et - Tenvihijje i Kerima bint Ahmed el - Mirvezijje. Njihspominje Ibn - Hadèr el - Askalani u predgovoru svoje knjige � Fethul - bari.�230

Ono {to stranicu ene muslimanke ~ini jo{ blje{tavijom, ljep{om i ~istijom, jeste ~injenicada je bila iskrena i povjerljiva u svojim predanjima hadisa Allahovog Poslanika, s.a.v.s.,daleko od potvore i sumnje do te mjere da mnogi mu{karci nisu uspjeli do}i do tog stupnja.O tome svjedo~e rije~i imama El - Hafiza ez - Zehebija, koji u svojoj knjizi � Mizanul - i�tidalifi nakdi ridàlil - hadisi� iznosi 4000 osumnji~enih ravija - mu{karaca, a zatim slijede njegoverije~i: �Ne znam ni za jednu enu koja je osumnji~ena niti za neku enu koju su izostavili.�231

Savremena ena muslimanka, kada stane pred ovo ~asno blago za enu muslimankuu njenoj historiji, ono }e pove}ati njenu ljubav prema nauci. Spominjanje u~enih ena nijeovjekove~eno osim zbog znanja. One su u historiji to visoko mjesto postigle zahvaljuju}iznanju. Samo je korisno znanje i ispravno usmjerenje njihove umove razvilo i opskrbilo ihispravnim mi{ljenjem, dalekovidno{}u, snagom li~nosti i razborito{}u.


ONA JE DALEKO OD BILO KAKVIHONA JE DALEKO OD BILO KAKVIHONA JE DALEKO OD BILO KAKVIHONA JE DALEKO OD BILO KAKVIHONA JE DALEKO OD BILO KAKVIHIZMI[LJOTINA I PRAZNOVJERJAIZMI[LJOTINA I PRAZNOVJERJAIZMI[LJOTINA I PRAZNOVJERJAIZMI[LJOTINA I PRAZNOVJERJAIZMI[LJOTINA I PRAZNOVJERJA

@ena muslimanka koja traì nauku daleko je od gluposti legendi, mitova i izmi{ljotina kojeobi~aji ugra|uju u svijest neobrazovanih majki. Naprotiv, ena koja je svjesna svoje vjerskeupute, vjeruje da oslanjanje na sljedbenike novotarija, one koji izmi{ljaju legende i mitove,kao i oslanjanje na vra~eve i sihirbaze, predstavlja veliki grijeh koji upropa{tava vjernikovadjela i ugroàva njegovu poziciju na budu}em svijetu. Muslim biljeì od nekih Vjerovjesnikovihèna da je rekao:

�Ko ode gataru i povjeruje u ono {to mu on kaè, ne prima mu se namaz ~etrdesetno}i.�232

Ebu - Davud u svom �Sunenu� biljeì hadis Ebu - Hurejrea od Vjerovjesnika, s.a.v.s., daje rekao:

�Ko ode gataru i povjeruje u ono {to mu on kaè, taj je zanijekao ono {to je objavljenoMuhammedu.�233

ONAONAONAONAONA KONTINUIRANO UÎ I ÎT KONTINUIRANO UÎ I ÎT KONTINUIRANO UÎ I ÎT KONTINUIRANO UÎ I ÎT KONTINUIRANO UÎ I ÎTAAAAA

Ku}ni poslovi i maj~inske obaveze ene muslimanke ne udaljavaju je od u~enja. Svjesnaèna muslimanka zna da je u~enje izvor koji intelekt podupire spoznajom. To je izvor kojiintelekt opskrbljuje hranom koja mu poklanja otvorenost, sazrijevanje, razvoj i dobru formu.

@ena muslimanka iz upute svoje vjere zna da je traènje nauke obaveza za svakogmuslimana i muslimanku. Stoga, ona svoj intelekt naoruàva znanjem i vje~itom spoznajom.Ona ne prekida korisno u~enje (obrazovanje), bez obzira koliko je zaokupili ku}ni poslovi ibez obzira koliko joj je postalo te{ko maj~instvo. Ona }e s vremena na vrijeme ugrabiti malovremena u kojem }e pro~itati neku korisnu knjigu ili koristan znanstveni ~asopis. Njenu }emisao obogatiti nova intelektualna, dru{tvena, knjièvna i nau~na istraìvanja koja su izloìlinadareni u~enjaci, knjièvnici i intelektualci. Sve to }e pro{iriti njena shvatanja, razvit }enjene intelektualne sposobnosti i pove}at }e njeno znanje.


NJENA DU[ANJENA DU[ANJENA DU[ANJENA DU[ANJENA DU[A

@eni muslimanki koja je svjesna upute svoje vjere ne}e proma}i da svoju du{u dotjerujeibadetom, zikrom i u~enjem Kur�ana, stalno i u odre|enom vremenu koje se ne mijenja. Kakoona vodi brigu o svom tijelu i svom intelektu, tako vodi brigu i o svojoj du{i. Ona zna da se~ovjek sastoji od tijela, intelekta i du{e i da svako od ova tri dijela ima svoje pravo kod~ovjeka. ovjekova ljepota ogleda se u uskla|enosti izme|u tijela, intelekta i du{e, tako dane prevlada jedan od ovih dijelova. U uspostavljanju ravnoteè me|u ovim dijelovima nalazise garancija za razvoj ispravne, umjerene i otvorene li~nosti.

USTRAJA USTRAJA USTRAJA USTRAJA USTRAJAVVVVVAAAAA U IBADETU I Î[]ENJU DU[E U IBADETU I Î[]ENJU DU[E U IBADETU I Î[]ENJU DU[E U IBADETU I Î[]ENJU DU[E U IBADETU I Î[]ENJU DU[E

Mudra ena muslimanka izvr{ava obavezu prema svojoj du{i, a to je da je ~isti ibadetom.Ona pristupa ibadetu ~iste, smirene i neokaljane du{e, ~ime prodiru duhovna zna~enja unjene dubine. Sve to ~ini daleko od buke, amora i drugih poslova, onoliko koliko je to ona umogu}nosti. Kada obavlja namaz, obavlja ga u ti{ini i smiraju, ~istih misli, kako bi se napojilazna~enjem onoga {to izgovara u toku svog namaza, bilo da se radi o u~enju Kur�ana, zikraili tespiha. Na~as se malo osami i veli~a svoga Gospodara, u~i ajete iz Njegove Knjige,razmi{ljaju}i o zna~enju zikra koji joj proti~e jezikom, razmi{ljaju}i o mislima koje kruè unjenoj du{i. Ona s vremena na vrijeme razmatra svoje stanje, izlaè ono {to je u~inila, biloda se radi o rije~ima ili djelima. Ona samu sebe prekorava ako joj je promakla neka gre{kaili ako je napravila neki nedostatak u svojoj obavezi prema Allahu. Na taj na~in njen ibadetdaje poèljne rezultate pri ~i{}enju du{e i svijesti od prljav{tina, iskrivljivanja i neposlu{nosti.Ona ibadetom vezuje {ejtana pri njegovim neprestanim i pogubnim vesvesama koje ~ini~ovjeku. Tako, iskrena i bogobojazna ena muslimanka grije{i, ima nedostataka i oduvijekje grije{ila, ali ona uri da se oslobodi svoje pogre{ke i zablude, pa traì oprosta od Allaha zasvoju gre{ku, udaljava se i distancira od grijeha i kaje zbog po~injene gre{ke. Ovako radedobre i bogobojazne ene muslimanke:

�Oni koji se Allaha boje, ~im ih sablazan {ejtanska dodirne, sjete se, iodjednom do|u sebi.�234

Stoga je Poslanik, s.a.v.s., i rekao svojim ashabima: �Obnovite svoj iman.� Re~eno je:�Allahov poslani~e! A kako da obnovimo svoj iman?� Odgovorio je: �Mnogo izgovarajte Lailahe illallah.�235


Bogobojazna ena muslimanka neprestano se pomaè u ja~anju i ~i{}enju svoje du{eputem kontinuiranog ibadeta, zikra, samoobra~unavanja, podsje}anja na strah od Allaha iNjegovu kontrolu u svim djelima. Ono {to Ga ~ini zadovoljnim, ona to i radi, a ono {to Onmrzi, ona izbjegava. Tako ostaje na pravom putu, ne ~ine}i nepravdu, ne skre}u}i s pravogputa, ne nanose}i nikome nasilje, i ne udaljavaju}i se s pravog puta.

IZABIRE ÊSTITU PRIJAIZABIRE ÊSTITU PRIJAIZABIRE ÊSTITU PRIJAIZABIRE ÊSTITU PRIJAIZABIRE ÊSTITU PRIJATELJICUTELJICUTELJICUTELJICUTELJICU I OBA I OBA I OBA I OBA I OBAVEZNO PRISUSTVUJEVEZNO PRISUSTVUJEVEZNO PRISUSTVUJEVEZNO PRISUSTVUJEVEZNO PRISUSTVUJE

DRU@ENJIMA NA KOJIM SE UÎ O VJERIDRU@ENJIMA NA KOJIM SE UÎ O VJERIDRU@ENJIMA NA KOJIM SE UÎ O VJERIDRU@ENJIMA NA KOJIM SE UÎ O VJERIDRU@ENJIMA NA KOJIM SE UÎ O VJERI

Kako bi dosegla do ovog visokog stupnja, ona izabire sebi dobru, ~estitu i bogobojaznuprijateljicu koja }e je iskreno voljeti, savjetovati i ne}e je obmanjivati pri svojim postupcima igovoru. Dobra dru`benica ima velikog udjela u pravilnom na~inu ivota mlade muslimankei njenom vr{enju lijepih obi~aja i uzvi{enih vrlina. Dru`benica ili pratilja, zapravo je istovjetnaslika njenog morala i }udi:236

�Ne pitaj za ~ovjeka, pitaj za njegovog pratiocaPa svaki se pratioc na onog koga prati, ugleda.�Druènje s plemenitim ljudima predstavlja dokaz plemenitosti i velikodu{nosti onoga ko

je s njima:237

�Svojim druènjem s plemenitima pripadat }e{ njimai zato ne pokazuj svoju privrènost drugima.�Zato je i obavezno druènje s dobrim ljudima, kao {to je obavezno izbjegavanje lo{ih

ljudi:238

�Kada si me|u ljudima, druì se s najboljima.I ne druì se s propalicama, jer }e{ propast s njima.�@ena muslimanka vodi brigu o tome da prisustvuje druènjima na kojim se odvija razgovor

o islamu, njegovoj velikoj ulozi u izgradnji pojedinca, porodice i dru{tva. Trudi se prisustvovatisijelima na kojima prisutne ene u ivaju u Allahovoj veli~anstvenoj mo}i, Njegovim blagodatimakoje je spustio Svojim stvorenjima, gdje se obavezuju da }e se pridràvati Allahovih, d`.{.,zapovijedi i kloniti se Njegovih zabrana i da }e Mu biti pokorni i ponizni. Na ovakvim i sli~nimsijelima du{a se ~isti, dijelovi tijela bivaju ponizni, ~ovjek se uzvisuje, a njegovo srce obasjavasvjetlo imana.

Zato bi Abdullah bin Revaha, kada bi susreo nekog od ashaba Allahovog Poslanika,s.a.v.s., rekao: �Do|ite da vjerujemo u Allaha jedan sahat.� To je ~uo Vjerovjesnik, s.a.v.s.,


pa je rekao: �Allah se smilovao Ibn - Revahi. On, doista, voli sijela na kojima se hvalemeleki.�239

Mudri halifa Omer el - Faruk, r.a., sklanjao se od poslova hilafeta i obaveza presu|ivanja,pa bi uzeo za ruku jednog ili dva ~ovjeka te bi rekao: �Hajde da pove}amo na{ iman�, pa suspominjali Allaha, d`.{., (zikr su ~inili).240

Omer, r.a., spadao je me|u one koji su bili bogobojazni, ~estiti i lijepog ibadeta. Svremena na vrijeme osje}ao bi potrebu da se uzdigne, te bi ovaj sahat ugrabio iz dunjalu~keom~e i ivotnih potreba, kako bi se u njemu osamio i osvjeìo svoje srce, uzdigao i o~istiosvoju du{u.

Isto tako, i Muaz bin Dèbel, r.a., svojim bi ashabima, koji su prolazili, rekao: �Sjedite snama da vjerujemo jedan sahat.�241

Musliman je odgovoran za ja~anje i ~i{}enje njegove du{e i uvijek }e teìti navi{e izauvijek }e je ~uvati od vra}anja naniè:

�Tako mi du{e i Onoga Ko je stvori pa joj put dobra i put zla shvatljivimu~ini, uspjet }e samo onaj ko je o~isti, a bit }e izgubljen onaj ko je na stranputicuodvodi!�242

Zato je poèljno da ena muslimanka pravilno izabere prijateljice, okolinu i kruòke, {to}e oplemeniti i o~istiti njenu du{u i u~initi je bogobojaznom pri vr{enju njenih djela:

�Budi ~vrsto uz one koji se Gospodaru svome mole ujutro i nave~er u elji danaklonost Njegovu zasluè, i ne skidaj o~iju svojih s njih iz èlje za sjajem uìvotu na ovome svijetu, i ne slu{aj onoga ~ije smo srce nehajnim prema Namaostavili i koji strast svoju slijedi i ~iji su postupci daleko od raboritosti.�243

ÊSTÊSTÊSTÊSTÊSTO IZGOVO IZGOVO IZGOVO IZGOVO IZGOVARAARAARAARAARA TRADICIONALNE TRADICIONALNE TRADICIONALNE TRADICIONALNE TRADICIONALNEKONSTRUKCIJE I DOVEKONSTRUKCIJE I DOVEKONSTRUKCIJE I DOVEKONSTRUKCIJE I DOVEKONSTRUKCIJE I DOVE

@eni muslimanki u ja~anju njene du{e, povezivanju njenog srca s Uzvi{enim Allahom,pomaè: njeno pam}enje dova prenesenih od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., pri ~injenjusvakog djela za koje je utvr|eno da je Poslanik, s.a.v.s., u~io dovu. Od njega, s.a.v.s.,prenose se mnoge veli~anstvene konstrukcije dova za svaki posao koji bi ~inio. Pa, tako,imamo dovu pri izlasku iz ku}e, dovu pri ulasku u ku}u, dovu za po~etak jela, dovu na krajujela, dovu prilikom obla~enja nove odje}e, dovu prilikom leànja u postelji, dovu prilikomustajanja iz sna, dovu za ispra}aj musafira, dovu za do~ek musafira... Allahov Poslanik,s.a.v.s., nije ~inio ni jedan posao, a da nije prou~io dovu, koju bi upu}ivao Allahu, d`.{., kakobi ga blagoslovio u njegovom trudu, odstranio od njega pogre{ku, nadahnuo ga da uradi


onako kako je ispravno, da mu upi{e dobro djelo i da ga sa~uva od zla. Sve je ovo lahkodostupno i nalazi se hadiskim zbirkama, a potvr|eno je da je to ~inio Allahov Poslanik,s.a.v.s.244

Allahov Poslanik, s.a.v.s., podu~avao je ashabe ovim veli~anstvenim konstrukcijama,dovama i zikrovima, kao {to ih je podsticao na njihovo redovno i pravovremeno u~enje(izgovaranje).

Bogobojazna ena muslimanka, koja vodi brigu o uzdizanju njene du{e, pristupa u~enjujednog broja ovih tradicionalnih konstrukcija, ugledaju}i se na Poslanika, s.a.v.s., i njegove~estite ashabe. Ona }e biti ustrajna, onoliko koliko je u mogu}nosti, u njihovom ponavljanjuu njihovo vrijeme i u njihovim prilikama. Time se njeno srce veè za Uzvi{enog Allaha,pro~i{}ava se njena du{a, izo{travaju njena ~ula i pove}ava njen iman.

Doista, danas savremena ena muslimanka ima najve}u potrebu za ovom du{evnomopskrbom, kojom opskrbljuje i ~eli~i svoju du{u, kojom se udaljava od savremenih neda}a,iskvarenosti i degeneracija koje okruùju enu u mnogim dru{tvima, zalutalim od Allahoveupute. To je mnoge ène odvelo u vatru dèhenemsku, kao {to na to ukazuje AllahovPoslanik, s.a.v.s., u svojim rije~ima:

�Pogledao sam u vatru i vidio sam da su njeni stanovnici u najve}em broju ene.�245

@ena muslimanka, koja je svjesna svoje vjere, vidi (jasno) svoj put, mnogo ~ini dobradjela kako bi se spasila od ovog stra{nog kraja do kojeg ljudski i dìnski {ejtani, u svakomvremenu i na svakom mjestu, nastoje da dovedu enu.

@ENA MUSLIMANKA PREMA@ENA MUSLIMANKA PREMA@ENA MUSLIMANKA PREMA@ENA MUSLIMANKA PREMA@ENA MUSLIMANKA PREMASVOJIM RODITELJIMASVOJIM RODITELJIMASVOJIM RODITELJIMASVOJIM RODITELJIMASVOJIM RODITELJIMA

POSLU[NA JE PREMA NJIMAPOSLU[NA JE PREMA NJIMAPOSLU[NA JE PREMA NJIMAPOSLU[NA JE PREMA NJIMAPOSLU[NA JE PREMA NJIMA

Ono ~ime se najvi{e isti~e èna muslimanka jeste njena poslu{nost i dobro~instvoprema roditeljima. Islam podstrekava na ~injenje dobro~instva prema roditeljima u mnogimjasnim tekstovima iz Kur�ana i sunneta Njegovog Poslanika, s.a.v.s. Svaka muslimankakoja ~ita ove tekstove du`na je pridràvati se uputa koje ti tekstovi sadrè i uùrbano ~initidobro~instva prema roditeljima, bez obzira u kakvim se uvjetima i stanju nalazila i bez obzirakakav odnos bio izme|u djevojke i njenih roditelja.

ONA ZNA NJIHOVU VRIJEDNOST IONA ZNA NJIHOVU VRIJEDNOST IONA ZNA NJIHOVU VRIJEDNOST IONA ZNA NJIHOVU VRIJEDNOST IONA ZNA NJIHOVU VRIJEDNOST IVELIÎNU I SVOJE OBAVELIÎNU I SVOJE OBAVELIÎNU I SVOJE OBAVELIÎNU I SVOJE OBAVELIÎNU I SVOJE OBAVEZE PREMAVEZE PREMAVEZE PREMAVEZE PREMAVEZE PREMA NJIMA NJIMA NJIMA NJIMA NJIMA

@ena muslimanka, u~e}i Allahovu Knjigu, saznaje na koliko visok stupanj je Allah, d`.{.,uzdigao roditelje. To je stupanj koji je ~ovje~anstvo upoznalo tek s ovom vjerom, koja je tajstupanj u~inila odmah iza stupnja imana - vjerovanja u Allaha, d`.{., i Njegovog oboàvanja.

Jedan iza drugoga slijedili su kur�anski ajeti koji zadovoljstvo roditelja stavljaju odmahnakon Allahovog zadovoljstva, a dobro~instvo prema njima ~ine glavnom vrijedno{}u nakonimana - vjerovanja u Allaha, d`.{.:

�I Allahu se klanjajte i nikoga Njemu ravnim ne smatrajte! A roditeljimadoboro~instvo ~inite,...� 246

Stoga, mlada muslimanka, koja je svjesna svoje upute, ~ini dobro~instvo prema roditeljimavi{e od bilo koje druge djevojke u ovom opstojanju. Njeno dobro~instvo prema roditeljima neprestaje nakon njenog prelaska kod muà i odlaska u dom njene djece, gdje ona ima svojbezbri`ni, odvojeni i posebni svijet. Naprotiv, ona }e nastaviti ~initi dobro~instvo svojimroditeljima sve dok je iva. Radit }e prema kur�anskoj uputi, kojom se oporu~uje da se brineo roditeljima sve do kraja ivota, a posebno kada im se pribliì starost, kada do|u do stupnjaiznemoglosti, nemo}i i duboke starosti, kada najvi{e budu imali potrebu za lijepim opho|enjem,nje`nim osmijehom i lijepom rije~ju:

�Gospodar tvoj zapovijeda da se samo Njemu klanjate i da roditeljimadobro~instvo ~inite. Kad jedno od njih dvoje, ili oboje, kod tebe starost doìve,ne reci im ni: �Uh!� - i ne podvikni na njih, obra}aj im se rije~ima po{tovanja


punim. Budi prema njima pa`ljiv i ponizan i reci:�Gospodaru moj, smiluj im se,oni su mene, kad sam bio dijete, njegovali!�� 247

Svjesna i mudra ena muslimanka, koja je prosvijetlila svoj um kur�anskom svjetlo{}u,neprestano se susre}e s ovim lijepim, boànskim postupkom. Svaki put kada u~e kur�anskeajete kojim se preporu~uju lijepi postupci prema roditeljima, njeno dobro~instvo i poslu{nostprema roditeljima se pove}ava, kao {to se pove}ava njeno nastojanje da im bude na usluzii njena predanost u traènju njihovog zadovoljstva, makar i imala muà, ku}u, djecu i drugeodgovornosti:

�I Allahu se klanjajte i nikoga Njemu ravnim ne smatrajte! A roditeljimadobro~instvo ~inite...� 248

�Mi smo svakog ~ovjeka zaduìli da bude dobar prema roditeljima svojim...� 249

�Mi smo naredili ~ovjeku da bude poslu{an roditeljima svojim. Majka ganosi, a njeno zdravlje trpi...� 250

Istraìva~ koji pomno promatra tekstove koji govore o dobro~instvu prema roditeljima,pronalazi hadise koji idu slijedom ovih ajeta, potvr|uju}i vrijednost ~injenja dobro~instvaprema roditeljima. Ti hadisi upozoravaju na neposlu{nost prema njima ili, pak, na lo{eopho|enje prema njima, bez obzira kakvi razlozi bili za to.

Od Abdullaha bin Mes�uda, r.a., prenosi se da je rekao: �Pitao sam Vjerovjesnika s.a.v.s.:�Koje djelo je najdraè Allahu?� Odgovorio je: �Namaz u njegovo vrijeme.� Rekao sam: �A {taonda?� Rekao je: �Dobro~instvo prema roditeljima.� Rekao sam: �A {ta onda?� Odgovorio je:�Dìhad na Allahovom putu.��251

Poslanik, veli~anstveni pedagog, dobro~instvo prema roditeljima u~inio je izme|u dvanajuzvi{enija djela u islamu: namaza u njegovo vrijeme i dìhada na Allahovom putu. Namazje stup vjere, a dìhad je vrhunac islama. Kako li je to ~asno mjesto koje je Allahov Poslanik,s.a.v.s., odredio roditeljima!?

Jedan ~ovjek do{ao je Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., daju}i mu prisegu na vjernost uhid`ri i dìhadu, ele}i time zaraditi nagradu kod Allaha, d`.{., Poslanik, s.a.v.s., oklijevao jeu tome da li da prihvati njegovu prisegu, pa ga je upitao: �Da li ti je iko od roditelja iv?� ovjekje odgovorio: �Da. Oboje su ivi.� Poslanik, je rekao: �I ti eli{ nagradu od Allaha, d`.{.!?�Odgovorio mu je ~ovjek: �Da.� Milostivi Poslanik, dobro~initelj rekao je: �Vrati se svojimroditeljima i lijepo postupaj prema njima.�252

U predanju koji biljeè El - Buhari i Muslim, stoji: �Do{ao je ~ovjek i traìo dozvolu odPoslanika, s.a.v.s., da ide u dìhad, pa mu je Poslanik, s.a.v.s., rekao: �Da li su ìvi tvojiroditelji?� Odgovorio je: �Da.� Rekao je: �Idi njima i trudi se (oko njih).��253

Poslaniku, vojskovo|i, koji je pripremao vojsku za dìhad, nije promaklo da svojimnje`nim, ljudskim srcem spomene slabost roditelja i njihovu potrebu za sinom, pa je ovogdobrovoljca odvratio od dìhada i svojom nje`no{}u obratio mu pa`nju na dobro~instvoprema roditeljima, a bila mu je potrebna svaka ruka koja dobro udara sabljom. Sve je to bilo


predstavljanje opasnosti u dobro~instvu prema roditeljima i lijepom opho|enju prema njima,unutar savr{enog, ravnomjernog i jedinstvenog islamskog programa koji je Allah, d`.{.,zacrtao kako bi ~ovjek bio sretan.

Po{to je majka Sa�da bin Ebi - Vekkasa zamjerila njemu na njegovom islamu, rekla muje: �Ili }e{ odustati od svog islama ili }u gladovati dok ne umrem, pa }e{ se osramotiti kodArapa; oni }e govoriti: �Ubio je svoju majku.� Odgovorio joj je Sa�d: �Da zna{, tako mi Allaha,kad bi imala stotinu du{a i one izlazile jedna po jedna, ne bih odustao od svoga islama.�Njegova je majka saburila jedan dan, pa dva dana, a tre}eg dana glad ju je savladala, pa senajela. Allah, d`.{., spustio je Kur�an koji je Poslanik, s.a.v.s., u~io pred muslimanima, a unjemu se nalazi prijekor Sa�du zbog njegove estine prema majci u odgovoru koji joj je dao:

�A ako te budu nagovarali da drugog Meni ravnim smatra{, onoga o komeni{ta ne zna{, ti ih ne slu{aj i prema njima se, na ovom svijetu, velikodu{nopona{aj...�254

U kazivanju o pobo`njaku Dùrejdù nalazi se velika pouka o va`nosti dobro~instvaprema roditeljima i aùrnost u pokornosti prema njima. Njegova majka ga je pozvala dok jeklanjao, pa je rekao: �Gospodaru moj, moja majka i moj namaz.� Izabrao je svoj namaz.Pozvala ga je po drugi put, pa joj nije odgovorio, nego je nastavio sa svojim namazom.Pozvala ga je po tre}i put, pa joj nije odgovorio, te je ona dovu za njega u~inila, da ga Allahne usmrti dok ne vidi lica prostitutki. Jedna prostitutka je u~inila zinaluk sa pastirom, pa jeostala trudna. Po{to se pribojavao razotkrivanja njenog stanja, rekao joj je pastir: �Ako tebudu pitali ko je otac novoro|en~eta, ti reci: �Pobo`njak Dùrejd`.�� Tako je i rekla. Nasrnulisu ljudi da sru{e Dùrejdòvu isposni~ku }eliju. Sudija je traìo da se dovede na trg. Dok jebio u putu, sjetio se maj~ine dove, pa se nasmije{io. Kada je stigao do mjesta gdje }e seizvr{iti kazna, zamolio je da se pri~eka dok klanja dva rekata, a zatim je potraìo dje~aka ipri{apnuo mu na uho: �Ko je tvoj otac?� Odgovorio je: �Moj otac je taj i taj �255

Ljudi su uzvikivali: �La ilahe llallah� i �Allahu ekber�, pa su rekli: �Nanovo }emo izgradititvoju isposni~ku }eliju od srebra i zlata.� Rekao je: �Ne. Izgradite je nanovo onako kako jebila, od zemlje i blata.�

Vjerovjesnik, s.a.v.s., u hadisu koji biljeì El - Buhari, kaè:�Da je Dùrejd` bio u~en, znao bi da je njegov odgovor majci pre~i od ibadeta njegovom

Gospodaru.�256

Zato pravnici smatraju da ako je ~ovjek u nafila - namazu i pozove ga jedan od roditelja,prekinut }e svoj namaz i odgovoriti mu.

U srcima vjernika i vjernica ustalilo se uvjerenje o obaveznosti dobro~instva premaroditeljima, pa su sinovi i k}eri poùrili da im ~ine dobro~instvo, dok su ivi, a i kada umru.Mnogobrojni su hadisi koji govore o tome, a neki od njih su slijede}i:

�@ena iz Dùhejne do{la je Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., i rekla mu: �Moja majka se


zavjetovala da }e obaviti had`, ali ga nije obavila do svoje smrti. Da li da za nju obavimhad`?� Odgovorio je: �Da. Obavi had` za nju. [ta misli{, da je tvoja majka imala duga, da libi ga vratila za nju? Izvr{ite obavezu prema Allahu, jer je Allah najpre~i da se to premaNjemu izvr{i.��257

U predanju kod Muslima stoji: �Rekla je: �Ona je, doista, bila obavezna ispostiti mjesecdana, pa da li da postim za nju?� Rekao je: �Posti za nju.� Rekla je: �Ona nije nikad obavilahad`, da li da za nju obavim had`?� Rekao je: �Obavi had` za nju.��258

ÎNI DOBROÎNSTVO PREMA SVOJIMÎNI DOBROÎNSTVO PREMA SVOJIMÎNI DOBROÎNSTVO PREMA SVOJIMÎNI DOBROÎNSTVO PREMA SVOJIMÎNI DOBROÎNSTVO PREMA SVOJIMRODITELJIMA IAKO NISU MUSLIMANIRODITELJIMA IAKO NISU MUSLIMANIRODITELJIMA IAKO NISU MUSLIMANIRODITELJIMA IAKO NISU MUSLIMANIRODITELJIMA IAKO NISU MUSLIMANI

Vjerovjesnik islama, s.a.v.s., svojim plemenitim uputstvima, uzdiè se do vrhunca~ovje~nosti preporu~uju}i dobro~instvo i poslu{nost prema roditeljima, makar bili pripadnicineke druge vjere. To se vidi iz hadisa koji se prenosi od Esme bint Ebi - Bekr es - Siddik, r.a.,koja je pri~ala:

�Do{la mi je majka, a bila je mu{rik u vrijeme Allahovog Poslanika, s.a.v.s., pa samtraìla fetvu od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., govore}i: �Do{la mi je majka i ona eli da meposje}uje, pa da li da odràvam s njome rodbinsku vezu?� Rekao je: �Da. Odràvaj vezu sasvojom majkom.��259

@ena muslimanka, koja je svjesna uzvi{enih kur�anskih uputstava i poslani~kihupozorenja, teì tome da bude jedno od Allahovih stvorenja najposlu{nijih roditeljima inajljep{eg pona{anja prema njima u svakom vremenu i u svakoj situaciji. Ovako su postupaliashabi i oni koji su ih slijedili u dobro~instvu. Jedan je ~ovjek upitao Seida bin el - Musejjeba,r.a., govore}i mu: �Ajet koji govori o dobro~instvu prema roditeljima, u potpunosti samrazumio, osim dijela u kojem se kaè: �I obra}aj im se rije~ima po{tovanja punim�260, pakakve su to rije~i pune po{tovanja?� Odgovorio mu je Seid: �Zna~i da im se obra}a{ rije~imakojima se rob obra}a svome gospodaru.� Ibn - Sirin se obra}ao svojoj majci tihim glasom,kao da je bolestan, iz uvaàvanja i po{tovanja prema njoj.


STRAHUJE OD NEPOSLU[NOSTISTRAHUJE OD NEPOSLU[NOSTISTRAHUJE OD NEPOSLU[NOSTISTRAHUJE OD NEPOSLU[NOSTISTRAHUJE OD NEPOSLU[NOSTIPREMA NJIMAPREMA NJIMAPREMA NJIMAPREMA NJIMAPREMA NJIMA

Zavisno od toga koliko ena muslimanka teì ~initi dobro~instvo prema svojim roditeljima,ona toliko i strahuje od zapadanja u grijeh neposlu{nosti prema njima. Ona zna kolika jeteìna ovog grijeha koji se smatra velikim grijehom, kao {to poznaje crnu, odvratnu i tmurnusliku koju su uobli~ili vjerodostojni tekstovi, vezano za svaku ènu koja je neposlu{naprema svojim roditeljima, ~ije srce je okrutno i hladno. Ta slika potresa njenu uspavanusavjest i pobu|uje njena zale|ena i uspavana osje}anja.

To je slika koja sramoti i poni ava svaku enu koja je neposlu{na prema svojim roditeljima,upore|uju}i neposlu{nost sa {irkom prema Allahu, d`.{., kao {to se upore|uje dobro~instvoprema njima s imanom prema Allahu, d`.{. Po{to je neposlu{nost ru`ni, ogavni i crni grijeh,uznemirit }e du{u iskrene vjernice i navesti je na ono {to je ispravno. Neposlu{nost premaroditeljima spada u najve}e grijehe i najru`nije pogre{ke.

Od Ebu - Bekra Nufej� bin el - Harisa prenosi se da je rekao: �Rekao je Allahov Poslanik,s.a.v.s.: �@elite li da vas upozorim na najve}e grijehe?� Ponovio je to tri puta. Rekli smo: �Da,Allahov poslani~e.� Rekao je: �[irk (pridruìvanje Allahu sudruga) prema Allahu i neposlu{nostprema roditeljima.��261

ÎNI DOBROÎNSTVOÎNI DOBROÎNSTVOÎNI DOBROÎNSTVOÎNI DOBROÎNSTVOÎNI DOBROÎNSTVOPREMAPREMAPREMAPREMAPREMA MAJCI, A MAJCI, A MAJCI, A MAJCI, A MAJCI, A ZA ZA ZA ZA ZATIM PREMATIM PREMATIM PREMATIM PREMATIM PREMA OCU OCU OCU OCU OCU

Smjernice islama podstrekavaju na dobro~instvo prema roditeljima, a neke od tihsmjernica podstrekavaju na pojedina~no dobro~instvo prema majci i prema ocu. Te smjernicesveobuhvatno obavezuju na ravnomjernost, kod sinova i k}eri, prilikom ~injenja dobro~instvaprema roditeljma, kako dobro~instvo prema jednom ne bi bilo na u{trb drugoga. A nekitekstovi, pak, utvr|uju obaveznost davanja prednosti majci nad ocem u ~injenju dobro~instva.

Allahov Poslanik, s.a.v.s., ~ovjeka koji je do{ao da mu da prisegu na dìhad, kao {tosmo prethodno vidjeli, pita: �Da li su ìvi tvoji roditelji?� Ovo je izvje{}e o tome da jedobro~instvo prema oba roditelja podjednako obavezno.

U hadisu koji prenosi Esma, r.a., vidjeli smo da joj je naredio da odràva vezu sa svojommajkom mnogobo{kinjom. Do{ao mu je ~ovjek i pitao: �Allahov poslani~e! Ko je najzaslu`niji


da mu posvetim svoju pa`nju i po{tovanje?� Odgovorio mu je plemeniti Poslanik, s.a.v.s.:�Tvoja majka.� Upitao je: �A ko onda?� Rekao je: �Tvoja majka.� Upitao je: �A ko onda?�Rekao je: �Tvoja majka.� Upitao je: �A ko onda?� Odgovorio je: �Tvoj otac.�262

U ovom hadisu nalazi se potvrda davanja prednosti majci u odnosu na oca. Ashabi sumuslimanima potvr|ivali ovo zna~enje nakon smrti Allahovog Poslanika, s.a.v.s. ak je Ibn- Abbas, Hibrul - ummeti (Pero ummeta) i njegov pravnik, dobro~instvo prema majcipredstavljao jednim od Allahu najbliìh djela. Jedan ~ovjek mu je do{ao i rekao: �Zaprosiosam jednu enu, pa je odbila da se uda za mene. Zaprosio ju je drugi , pa je pristala da se udaza njega. Bio sam ljubomoran, pa sam je ubio. Da li trebam u~initi tevbu - pokajanje?� Upitaoje: �Da li ti je majka iva?� Rekao je: �Nije.� Rekao mu je: �Traì oprosta od Allaha, d`.{., ipribliì Mu se koliko god moè{.� Ata� bin Jasir, prenosilac ovog hadisa pri~ao je o Ibn -Abbasu: �Oti{ao sam i pitao Ibn - Abbasa: �Za{to si ga pitao da li mu je majka ìva?�Odgovorio je: �Ja, doista, ne znam ni za jedno djelo koje je bliè Allahu, d`.{., od dobro~instvaprema roditeljima.��263

Vidimo da El - Buhari u svojoj knjizi �El Edebul - mufredi�, koju zapo~inje poglavljem�Birrul - validejni�, daje prednost poglavlju �Birrul - ummi� (dobro~instvo prema majci) nadpoglavljem �Birrul - ebi� (dobro~instvo prema ocu), ostvaruju}i time sklad i harmoniju unutarove njegove klasifikacije, kao {to obuhvata i sve ono {to se nalazi u poslani~koj uputi.

âsni Kur�an u du{ama sinova izaziva veliko zanimanje za dobro~instvo i pokornostprema roditeljima, te stoga i preporu~uje brigu o roditeljima. On veli~a vrijednost majke utrudno}i i dok doji djete, kao i sve pote{ko}e koje podnosi u te dvije godine ivota na najljep{imogu}i na~n. Govori o plemenitom trudu, apsolutnoj nje`nosti i nje`noj samilosti:

�Mi smo naredili ~ovjeku da bude poslu{an roditeljima svojim. Majka ganosi, a njeno zdravlje trpi, odbija ga u toku dvije godine. Budi zahvalan Meni iroditeljima svojim, Meni }e se svi vratiti.�264

Kako je to uzvi{en odgoj! Kako je to samilosno usmjeravanje ~ovjeka! �Budi zahvalanMeni i roditeljima svojim.� Zahvalnost je roditeljima u tome {to su dobro ~inili za dijete,a ta zahvalnost slijedi iza zahvalnost prema Allahu, d`.{., {to je glavna vrijednost i najboljedjelo. Kako je ovo uzvi{en i plemenit stupanj koji je ova vjera odredila za roditelje!

Ibn - Omer svjedo~i o ~ovjeku Jemencu koji je tavafio oko Kabe, nosio svoju majku nale|ima i govorio: �Ja sam njena poslu{na deva.� � Nosio sam je vi{e nego {to je ona menenosila. [ta misli{, Ibn - Omere, da li sam joj se oduìo?� Odgovorio mu je: �Nisi. Nisi ni kolikoza jedan uzdisaj!!�265

Omer bin el - Hattab bi svaki put kada bi vidio Jemence, koji su dolazili kao poja~anjemuslimanskoj vojsci, pitao da li je me|u njima i Uvejs bin Amir? I sve tako dok nije do{ao dosamog Uvejsa, te mu je rekao: �Ti si Uvejs bin Amir?� Rekao je: �Da.� Ti si od Murada, a


zatim iz plemena Karen?� Rekao je: �Da.� � Imao si gubu i ozdravio si od nje, osim na jednomdijelu koliko dirhem?� Rekao je: �Da.� Pitao je: �Ti ima{ majku?� Odgovorio je: �Da.� Rekaoje: �ûo sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kako kaè: �Do}i }e vam Uvejs bin Amir spoja~anjem iz Jemena, od Murada iz plemena Karen. Imat }e gubu i izlije~it }e se od nje,osim jednog dijela koliko dirhem. Imat }e majku i bit }e joj poslu{an. Kada bi zakleo Allaha,On bi mu zakletvu ispunio. Pa ako uzmogne{ da traì oprosta za tebe od Allaha, u~ini to.� Patraì oprosta za mene od Allaha�, pa je to i u~inio. Omer ga tada priupita: �Gdje eli{ i}i?�Odgovorio je: �U Kufu.� Rekao je: �Ho}e{ da za tebe pi{em njenom namjesniku?� Odgovorioje: �Draè mi je da budem me|u slabim ljudima.�266

Do kojeg li je samo stupnja do{ao Uvejs el - Kareni zbog dobro~instva prema majci, daje ~ak i Allahov Poslanik, s.a.v.s., preporu~io svojim ahabima da traè od njega da u~inidovu!

Sve ovo dokazuje koliko je visok poloàj na koji je islam uzdigao maj~instvo, kao idavanje prednosti maj~instvu nad poloàjem o~instva. Islam je predusretljiv prema oba ovastupnja i on daje vrijednost svakom od njih, kao {to podstrekava i na ~injenje dobro~instvaprema njima.

Dunjaluk se osmjehuje djevojci premje{taju}i je u bra~nu ku}u, u ugodnu sredinu. Onaodlazi muù i okre}e se svom podmlatku, biva zabavljena drugim stvarima pored roditelja,pa manje vodi brigu o njima, manje im ~ini dobro~instvo i manje ih obilazi.

Ali, mudra i svjesna ena muslimanka daleko je od ovog nemara, jer slijedi kur�anskupreporuku i preporuku ~asnog hadisa o dobro~instvu prema roditeljima. Ona }e se togapridràvati, neprestano }e voditi brigu o njihovom stanju, urit }e da im bude poslu{na, daim ~ini dobro~instvo koliko god moè, koliko god ima vremena, koliko joj to uvjeti dozvoljavajui koliko je god u mogu}nosti.

NA LIJEP NAÎN ÎNI IM DOBROÎNSTVONA LIJEP NAÎN ÎNI IM DOBROÎNSTVONA LIJEP NAÎN ÎNI IM DOBROÎNSTVONA LIJEP NAÎN ÎNI IM DOBROÎNSTVONA LIJEP NAÎN ÎNI IM DOBROÎNSTVO

Svjesna ena muslimanka, koja se otvorila pred uputom islama, koja je prigrlila njegoveprimjere, visoke vrijednosti, koja je poslu{na svojim roditeljima, koja se na lijep na~in ophodiprema njima, traì najuzorniji put i najbolji na~in razgovora s njima kao i opho|enja premanjima. Ona im se obra}a s puno po{tovanja, uvaàvanja i odgoja. Ona ih okruùje svojombrigom, pa`njom i uvaàvanjem, pa`ljiva je i ponizna, kao {to je to Gospodar Veli~anstveninaredio u Svojoj Plemenitoj Knjizi. Njoj ne promi~e rije~ koja bi ih uznemirila, ne govori im �uf�niti ih alosti zbog bilo ~ega, bez obzira u kakvim se uvjetima nalazili, ona za uzor ima rije~iUzvi{enog Allaha:


�Gospodar tvoj zapovijeda da se samo Njemu klanjate i da roditeljimadobro~instvo ~inite. Kad jedno od njih dvoje, ili oboje, kod tebe starost doìve,ne reci im ni: �Uh!�- i ne podvikni na njih, obra}aj im se rije~ima po{tovanjapunim. Budi prema njima pa`ljiv i ponizan i reci: �Gospodaru moj, smiluj im se,oni su mene, kad sam bio dijete, njegovali!��

Nekad oba roditelja, ili samo jedan od njih, skrenu s pravog puta i puta istine. Du`nostposlu{ne djevojke muslimanke, u ovakvim i sli~nim situacijama, jeste da im na lijep na~inpri|e, da pri tom bude nje`na, pa`ljiva, smirena i odlu~na, a ne okrutna niti da ih psuje ili daiza|e iz okvira lijepog odgoja. Naprotiv, ona }e nastojati da ih uvjeri na najljep{i na~in za kojismatra da je najbolji u opho|enju s njima, a njeno oru`je u postizanju cilja jeste sabur, lijeparije~, nje`ni osmjeh, jak dokaz i zdravo razmi{ljanje; i sve to na mudar i u~itiv na~in.

Od djevojke muslimanke traì se svo ovo dobro~instvo prema roditeljma, pa ~ak i akosu mu{rici. Nije joj skriveno da je obavezna da se lijepo ophodi prema njima u njihovm {irku.Ona zna da je {irk (pripisivanje Allahu druga) jedno od najve}ih grijeha, pa i pored toga onabez dobro~instva prema roditeljima ne zauzima svoje mjesto u ~istom i jedinstvenom islamu.

�Mi smo naredili ~ovjeku da bude poslu{an roditeljima svojim. Majka ganosi, a njeno zdravlje trpi, odbija ga u toku dvije godine. Budi zahvalan Meni iroditeljima svojim, Meni }e se svi vratiti. A ako te budu nagovarali da drugogMeni ravnim smatra{, onoga o kome ni{ta ne zna{, ti ih ne slu{aj i prema njimase, na ovom svijetu, velikodu{no pona{aj...�268

Dobro~instvo prema roditeljima u islamu jeste veli~anstvena stvar, jer u sebi sadrìnajpouzdanije veze i naj~vr{}e ljudsko porijeklo, kao {to su veze izme|u maj~instva, o~instvai potomstva. Ali, ove veze, koje imaju uzvi{enu vrijednost, dolaze poslije akaidskih veza.Ako bi roditelji bili mu{rici i naredili svome sinu ili k}eri da se prihvate {irka, onda im se ne}epokoravati u tome, jer nema pokornosti prema stvorenju u neposlu{nosti prema Stvoritelju,jer ni jedna veza ne moè biti iznad akaidske veze niti ijedno porijeklo iznad vjerskogporijekla. Ali djeca }e i dalje biti poslu{na prema roditeljima, vodit }e brigu o njima i ~init }e imdobro~instvo.

@ena muslimanka poslu{na je svojim roditeljima u svim situacijama. Ona ne oklijeva daih usre}i, da u njihova srca unese radost, onoliko koliko je u mogu}nosti. init }e ono ~imeje Allah zadovoljan, time {to }e se, s vremena na vrijeme, brinuti o njihovom stanju, ~init }eim usluge koje }e njihovu du{u razveseliti, ~esto }e ih posje}ivati, prilazit }e im veselaosmijeha, otvorene i ugodne du{e, dolazit }e s lijepim poklonom koji }e ih usre}iti i obra}at}e im se lijepim i nje`nim rije~ima.

Ovako treba postupati u njihovom ìvotu. A nakon njihove smrti, dobro~instvo ènemuslimanke prema roditeljma produàva se ~injenjem dove i dijeljenjem sadake za njih,


obavljanjem onoga {to je ostalo iza njih od dugova prema Allahu, d`.{., ili prema ljudima.Poslu{nost i dobro~instvo prema roditeljima jeste jedna plemenita osobina u moralu

muslimana i muslimanki. Ova plementa i uznosita moralna osobina treba opstati u njihovomìvotu, bez obzira {ta se desilo u ivotu, koliko se uzdigle ivotne vrijednosti, bez obzirakoliko se pove}ale obaveze, poslovi i odgovornosti.

Ova moralna osobina dokaz je osebujne osje}ajnosti koja je, hvala Allahu, jo{ uvijekprisutna u mjestima u kojim ive muslimani. Ona je jasni dokaz pokornosti kojom se odlikujumuslimani i muslimanke naspram velike generacije, koja se brinula o materijalnom izdràvanju,koja se rtvovala i koja se pribliàva zavr{etku ivota. Ta generacija ima najve}u potrebuda joj se kaè utje{na rije~, njeàn govor, da joj se pruì blaga ruka, drago srce i osmijeh punnadanja.

Ova moralna osobina ~uva ~ovjeka, bilo da je mu{karac ili ena, od toga da se srce neokameni, da ne presu{i nje`nost i ~uva ga od grijeha nevjerstva i nezahvalnosti. Ona }e,napokon, otvoriti ~ovjeku vrata dènetska.

@ENA MUSLIMANKA@ENA MUSLIMANKA@ENA MUSLIMANKA@ENA MUSLIMANKA@ENA MUSLIMANKANASPRAM SVOGA MU@ANASPRAM SVOGA MU@ANASPRAM SVOGA MU@ANASPRAM SVOGA MU@ANASPRAM SVOGA MU@A

BRAK U ISLAMUBRAK U ISLAMUBRAK U ISLAMUBRAK U ISLAMUBRAK U ISLAMU

Brak u islamu jeste blagoslovljeni ugovor izme|u ~ovjeka i ène, ugovor kojim bivadozvoljen bra~ni odnos me|u njima, ~ime zapo~inju svoje dugo ivotno putovanje u ljubavi,jednakosti, slozi, pra{tanju, gdje svako od njih traì smiraj u drugome, pa u zajedni~komìvotu nalaze smiraj, nje`nost, sigurnost, smirenost i slasti ivota. Kur�an, a.{., ovu {erijatskuvezu izme|u mu{karca i ène opisuje na najljep{i mogu}i na~in. Iz njega zra~i poziv naljubav, slogu, povjerenje, razumijevanje i milost. Iz njeg se {iri miomiris ljubavi, sre}e,odu{evljenja i nje`nosti:

�I jedan od dokaza Njegovih je to {to za vas, od vrste va{e, stvara ene da seuz njih smirite, {to izme|u vas uspostavlja ljubav i milost; to su, zaista, poukeza ljude koji razmi{ljaju.� 269

To je veza pokornosti Gospodaru koja ne moè biti pouzdanija, koju Gospodar stvaraizme|u du{a dvoje supru`nika muslimana. Jer, oni se sastaju u ljubavi, razumijevanju,me|usobnom potpomaganju i savjetovanju. Oni osnivaju muslimansku porodicu koja pruànje`nost, otvara obzorja razuma, vodi du{e ka Uputi i lijepom pona{anju s kojim je do{ao~isti islam. Muslimanska je porodica ~vrsta cigla u izgradnji muslimanskog dru{tva, jer sunjeni pojedinci ~lanovi koji proizvode, grade, me|usobno se pomaù u doboro~instvu ibogobojaznosti, takmi~e se i natje~u u ~injenju dobrih djela.

Dobra ena jeste stup muslimanske porodice, njen ~vrsti oslonac i stabilni temelj. Onaje prvi ivotni uìtak u ivotu ~ovjeka, pa ~ak, ona mu je i najbolji uìtak u ivotu, kao {to jeto rekao Allahov Poslanik, s.a.v.s.:

�Ovaj svijet je uìtak, a najbolji ovosvjetski uìtak je dobra i ~estita ena.�270

Doista je ona najve}a Allahova blagodat data ~ovjeku, jer u njoj nalazi smiraj od ivotnihnevolja i premorenosti od napora i muka, pa nalazi kod nje rahatluk, utjehu, smiraj i uìtakkoji se ne moè mjeriti ni sa kojim drugim uìtkom u ~ovjekovom ivotu.

Pa kako onda moè èna, koja je najbolji ìvotni uìtak, biti uspje{na supruga, kakomoè u svoj svojoj enstvenosti biti voljena, omiljena i po{tovana? Ovo }e nam pojasnitisljede}e stranice.


NA LIJEP NAÎN IZABIRE MU@ANA LIJEP NAÎN IZABIRE MU@ANA LIJEP NAÎN IZABIRE MU@ANA LIJEP NAÎN IZABIRE MU@ANA LIJEP NAÎN IZABIRE MU@A

Jedna od po~asti koje je islam dao èni jeste i to {to joj daje pravo na izbor muà.Roditelji ne mogu prisiliti svoju k}er da se uda za nekoga koga ona ne eli za muà. Mudraèna muslimanka koristi se ovim pravom, ali se ne odri~e savjeta i usmjerenja svojih roditelja,u onome {to je za nju korisno pri dolasku prosca, jer njih dvoje imaju vi{e od nje iskustvavezanog za ivot i ljude. U isto vrijeme, ona se ne zadovoljava time da bude li{ena tog prava,zbog naho|enja njenog oca, jer bi prisilio svoju k}er da se uda za ~ovjeka kojeg ne eli.

Tekstovi koji staju uz stranu ene muslimanke, u ovom osjetljivom pitanju, veoma sumnogobrojni. Imam El - Buhari biljeì od El - Hanse bint Hidam:

�Otac me je dao za svoga brati}a, a ja to nisam èljela, pa sam se zbog toga àlilaAllahovom Poslaniku, s.a.v.s., te mi je rekao: �Dozvoli ono {to je tvoj otac u~inio.� Rekla sam:�Ja nemam elje za onim {to je u~inio moj otac.� Rekao je: �Idi. Nema mu braka s tobom. Udajse za onoga kojeg eli{.� Rekla sam: �Ve} sam dozvolila ono {to je na~inio moj otac, ali samèljela da ene znaju da o~evi u stvarima njihovih k}eri nemaju ni{ta...�� 271

Allahov Poslanik, s.a.v.s., u po~etku ju je uputio na to da ispuni volju njenog oca, i takobi trebalo biti u osnovi, jer je poznato koliko o~evi vode brigu o sre}i svojih k}eri. Ali, kada jevidio da je njen otac eli prisliti da se uda za nekog koga ne eli, dao joj je slobodu izbora ispasio je od samovolje oca koji nasilje ~ini svojoj k}eri, prisiljavaju}i je na brak u kojem nenalazi rahatluk za svoju du{u.

Islam ne zadaje eni pote{ko}e niti se zadovoljava time da ona ivi s ~ovjekom kojeg nevoli, jer islam eli da brak bude uspje{an, da se gradi na ~vrstim temeljima jednakosti me|usupru`nicima, javno i tajno, na bliskosti naravi, obi~aja, sklonosti i ciljeva. Ako bi se desioneki nedostatak u izgradnji bra~ne zajednice, ako supru`nici ne bi lijepo ivjeli, ako bi enaosje}ala da nije u stanju da pristupi muù s iskrenom ljubavlju, odano{}u i pokorno{}u, akobi se bojala da ne zapadne u grijeh neposlu{nosti i suprotstavljanja muù kojeg ne voli, nanjoj je da traì razvod braka. A to je Allahov Poslanik, s.a.v.s., pojasnio kada mu je do{laèna Sabita bin Kajsa bin [emmasa, Dèmila, sestra Abdullaha bin Ubejja. Rekla mu je:

�Allahov poslani~e, Sabitu bin Kajsu ne zamjeram ni u vjeri ni u moralu, ali ja mrzimnevjerstvo u islamu.� 272

Rekao joj je Poslanik, s.a.v.s.: �Ho}e{ li mu vratiti njegovu ba{~u?� A njen mehr je bilaba{~a. Rekla je: �Da.� Pa je Allahov Poslanik, s.a.v.s., poslao po njega: �Prihvati ba{~u irazvedi se od nje.� 273


U Buharijinom predanju od Ibn - Abbasa stoji da je rekla:�Ja ne zamjeram Sabitu u vjeri niti u moralu, ali ja ga ne podnosim.�Islam {titi dignitet ene, ~uva njenu ~ast, po{tuje njenu volju pri izboru ~ovjeka s kojim

}e provesti svoj ìvot i ne dopu{ta da je iko prisiljava na brak s ~ovjekom kojeg ne èli.Nema boljeg dokaza za to od pri~e koja govori o Beriri (robinji Abesinki) koja je bila vlasni{tvoUtbea bin Ebi - Leheba. On ju je prisilio na brak s jednim robom, koji se zvao Mugis, a onane bi bila zadovoljna njime da je stvar bila u njenim rukama. Nad njom se saàlila majkavjernika Ai{a, pa ju je kupila i oslobodila ropstva.

Ovdje je ova robinja osjetila da je samostalna i da treba odlu~iti {ta }e biti s njenimbra~nim ìvotom, pa je od svoga muà traìla razvod braka. Njen mu` je i{ao za njompla~u}i, a ona ga je odbijala. Da poslu{amo i hadis koji biljeì El - Buhari od Ibn - Abbasa, r.a.,koji nam pruà sliku slobodne ene, ene koja je odlu~na prekinuti svoj brak s ~ovjekomkoga ne voli, kao {to nam pruà i komentar Poslanika, s.a.v.s., velikog srca za tu upe~atljivusituaciju i njegovo zagovorni{tvo u toj stuaciji.

Od Ibn - Abbasa, r.a., prenosi se: �Beririn mu` bio je rob. Zvali su ga Mugis. Kao dagledam kako ide iza nje i pla~e toliko da mu se suze slivaju niz bradu. Allahov Poslanik,s.a.v.s., rekao je Abbasu: �O Abbase! Zar se ne ~udi{ Mugisovoj ljubavi prema Beriri iBerirnoj mr`nji prema Mugisu!?� Pa je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: �Kada bi mu se vratila!�Rekla je: �Allahov poslani~e, da li mi to nare|uje{?� Odgovorio je: �Ja se samo zauzimam.�Rekla je: �Ja nemam nikakve potrebe za njim.��274

Ovaj osje}ajni ljudski prizor ostavio je traga na plemenitog Poslanika: duboka i neskrivenaljubav od muà i ~vrsta odbojnost od ene. Nije mu ni{ta drugo preostajalo do da opomeneènu govore}i: �Kada bi mu se vratila! Pa on je tvoj mu` i otac tvoga djeteta.� Ovdje enavjernica traì poja{njenje: �Da li mi to nare|uje{?�, tj. da li mi ovim rije~ima nare|uje{, pa,onda mi je to obaveza? Dolazi odgovor Poslanika, veli~anstvenog ~ovjeka, u~itelja izakonodavca: �Ja se samo zauzimam�, tj. kaèm to radi zauzimanja, a ne radi naredbe,odluke, obaveze ili prisile!

Neka strogi, tvrdoglavi o~evi koji nasilje ~ine svojim k}erima, poslu{aju ovu veli~anstvenuvjerovjesni~ku uputu!

@ena muslimanka koja je svjesna svoje vjere ima ~vrsta, postojana i mudra mjerila priizboru muà. Ona se ne zadovoljava ljepotom prirode i izgleda niti njegovim visokim poloàjemu dru{tvu, njegovim bogatstvom, kao ni drugim sli~nim svojstvima kojim se ene obi~nozadovoljavaju. Ona }e se zaustaviti kod njegove vjere i morala, jer su oni temelj uspje{nebra~ne zajednice i najljep{i ukras kojim se mu` moè okititi. isti islam tekstualno je staviou obavezu ova dva svojstva kod prosca, pa ako bi kod njega bila prisutna ova dva svojstva,obavezna je da se uda za njega, a ako ne bi to u~inila, propast bi zaslijepila dru{tvo i nastao


bi u njemu fesad:�Ako vam do|e neko s ~ijom vjerom i moralom ste zadovoljni, udajte se za njega. Ako to

ne u~inite, nastat }e velika propast i nered na Zemlji.�275

Kako iskreni mladi musliman ne udi za zelenim biljem koje raste iz |ubriva, a to je lijepadjevojka koja je izdanak lo{eg okruènja - tako mudru, svjesnu, mladu muslimanku neprimamljuje mladi} koji se zabavlja, koji je nestabilan i koji je lahkouman, pa makar bio lijepogizgleda i elegantne pojave. Nju }e interesovati vrijedni mladi musliman koji je svjestan,o{trouman, nje`nog srca, ~iste uljudnosti i lijepe vjere, morala i pona{anja. Pa, dobroj mladojmuslimanki dolikuje samo dobar mladi musliman, a nevaljala i zalutala djevojka dolikujesamo nevaljalom i zalutalom mladi}u. A Uzvi{eni Allah rekao je istinu kada kaè:

�Nevaljale ene su za nevaljale mu{karce, a nevaljali mu{karci su za nevaljaleène; ~estite ene su za ~estite mu{karce, a ~estiti mu{karci su za ~estite ene...�276

Ovo ne zna~i da ena odbacuje lijep izgled i lijepu pojavu i da se zadovoljava ru`no}omi odvratnim i bijednim izgledom. Ona ima pravo - kao {to smo ve} rekli - da se odlu~i za~ovjeka koji ispunjava njenu du{u i istovjetno zadovoljava njena osjetila i ~ula po svomizgledu i svom sadràju. Ne}e odbaciti izgled na u{trb sadràja, niti }e odbaciti sadràj nau{trb izgleda. Osnova ovog problema jeste da ena muslimanka izabere ~ovjeka koji }esvojom li~no{}u u potpunosti ispuniti njenu du{u, osvojiti njeno divljenje i po{tovanje. Mudrui svjesnu enu muslimanku ne zasljepljuje sjaj izgleda niti je to odvra}a od vi|enja istine idragocjenosti.

@ena muslimanka zna da ~ovjek ima pravo na skrbni{tvo nad ènom, na osnovukur�anskog teksta:

�Mu{karci vode brigu o enama zato {to je Allah dao prednost jednima naddrugima i zato {to oni tro{e imetke svoje....� 277

Stoga se ona èli udati za ~ovjeka kojim }e se ponositi zbog njegove brige o njoj iradovati zbog svoje udaje (za njega), a ne da se kaje zbog toga {to se udala za njega. Onaèli ~ovjeka u ~iju ruku }e staviti svoju ruku, kako bi se zaputili ka izvr{enju njihove zada}eu ovom ìvotu, ka izgradnji muslimanske porodice, uzgajanju ~istih generacija i odgojurazboritih umova, srca i osje}aja pod okriljem razumijevanja, ljubavi i harmonije, a ne da imna tom njihovom putu prave nesklad i pote{ko}e u pona{anju, opre~nosti karaktera,raznolikost }udi ili razli~itost u vjeri. Stoga, te dvije zvijezde kod vjernika i vjernica idu jednauz drugu na ivotnom putu vrijedne vjernice kako bi se obavila velika zada}a, koju je Allah,d`.{., u~inio ovisnom od ~ovjeka i u~inio je emanetom u dubini du{e mu{karaca i èna,onako kako je to Kur�an ~asni zacrtao:

�Muslimanima i muslimankama, i vjernicima i vjernicama, i poslu{nimmu{karcima i poslu{nim enama, i iskrenim mu{karcima i iskrenim enama, istrpljivim mu{karcima i strpljivim enama, i poniznim mu{karcima i poniznim


ènama, i mu{karcima koji dijele zekat i enama koje dijele zekat, i mu{karcimakoji poste i enama koje poste, i mu{karcima koji o svojim stidnim mjestimavode brigu i enama koje o svojim stidnim mjestima vode brigu, i mu{karcimakoji ~esto spominju Allaha i enama koje ~esto spominju Allaha, Allah je, doista,za sve njih oprost i veliku nagradu pripremio.� 278

Za ispravnost ovog puta i dosezanje do velikog cilja, neophodna je jaka bra~na veza,stabilnost porodice i njena izgradnja na ispravnim temeljima dobrog izbora.

Me|u veli~anstvenim enama muslimankama, koje su se odlikovale snagom li~nosti,uzvi{enosti cilja i dalekose`nom izboru muà, svakako spada i Ummu Sulejm bint Milhan.To je ena koja je me|u prvim enama ensarijkama primila islam. Bila je udata za Malika binen - Nadra i rodila mu je sina Enesa. Po{to je primila islam, njen mu` Malik bio je nezadovoljannjenim islamom, pa ju je u srd`bi ostavio, a ona je ustrajala u svom islamu. Nakon toga ju jepogodila alosna vijest o njegovoj smrti, a ona se nalazila u cvijetu svoje mladosti. Sve je topodnosila u ime Allaha. Sa svojim desetogodi{njim sinom Enesom, zaputila se kod AllahovogPoslanika, s.a.v.s., i ostavila ga da mu sluì.

Zaprosio ju je jedan od najboljih mladi}a Medine, koji se isticao po svojoj muèvnosti,bogatstvu i snazi, a to je bio Ebu - Talha, prije nego je primio islam. Bio je ~e`njom srcamnogih djevojaka Jesriba zbog svog imetka, mladosti i zbog svoje snage. Mislio je da }eUmmu Sulejm letjeti od sre}e zbog njega. Ali se iznenadio kada mu je rekla: �O Ebu - Talha,zar ne zna{ da je boànstvo koje ti oboàva{ drvo koje raste iz zemlje i koje je izradioAbesinac iz tog i tog plemena?� Rekao je: �Znam.� Rekla je: �Zar se ne stidi{ da u~ini{sed`du drvetu koje ni~e iz zemlje i koje je izradio Abesinac iz tog i tog plemena?� Ebu - Talhaje bio uporan, te joj je ponudio skupi mehr i rasko{ni ivot. Ali je ona ostala ustrajna na svomstanovi{tu, te mu je rekla: �O Ebu - Talha! Tako mi Allaha, ~ovjek kao {to si ti ne odbija se,ali ti si ~ovjek kafir, a ja sam ena muslimanka i nije mi dozvoljeno da se udam za tebe. Akobi primio islam, to bi ti bio moj mehr, i ne}u ti traìti ni{ta drugo.� 279

Drugog dana stavio ju je na ku{nju ve}im mehrom i obilnijim poklonima. Ummu Sulejm jeustrajala, a njena ~vrstina je u njegovim o~ima pove}avala njenu ljepotu, privla~nost, odva`nosti razboritost. Rekla mu je: �Zar ne zna{, o Ebu - Talha, da va{e boànstvo koje oboàvate,pravi tesar - rob te i te porodice? Kada biste njime zapalili vatru, izgorio bi?� Njene rije~i bilesu poput udarca koji je uzdrmao osje}aje kod Ebu - Talhe, te se zapitao: �Da li moèGospodar izgorjeti?� Te je njegov jezik izgovorio rije~i {ehadeta: �E{hedu en la ilahe illallahve e{hedu enne Muhammeden resulullah.�

Tada je Ummu Sulejm, dok je sre}a oblivala svo njeno bi}e, rekla svome sinu Enesu:�Ustani Enese i oèni Ebu - Talhu.� Enes je doveo svjedoke i teklo je sklapanje braka.

Radost Ebu - Talhe bila je tolika da je svo svoje bogatstvo stavio me|u ruke Ummu


Sulejm, ali mu se s visine, iskrenih, dragih i nje`nih osje}anja,vjernica obratila rije~ima: �OEbu - Talha. Ja sam se udala za tebe u ime Allaha i ne}u ni{ta osim toga uzeti kao mehr..�Ona je znala da se islamom Ebu - Talhe nije do~epala samo prikladnog i plemenitog muà,nego je zadobila i nagradu od Allaha, d`.{., koja prevazilazi sve ono {to se nalazi nadunjaluku od najboljih (crvenih) deva, kao {to je to ~ula od Allahovog Poslanika, s.a.v.s.:

�Da Allah pomo}u tebe uputi jednog ~ovjeka, bolje je nego da ima{ najbolju stoku.�280

Ovako ena muslimanka za primjer uzima veli~anstvenu enu, kao {to se ugleda i naène sli~ne njoj u pitanju ~istote imana, snage li~nosti, ispravnog vjerovanja i pravilnogizbora.

POKORNA JE I POSLU[NA SVOME MU@UPOKORNA JE I POSLU[NA SVOME MU@UPOKORNA JE I POSLU[NA SVOME MU@UPOKORNA JE I POSLU[NA SVOME MU@UPOKORNA JE I POSLU[NA SVOME MU@U

Mudra ena muslimanka uvijek je poslu{na svome muù u onome {to ne predstavljagrijeh. Ona vodi brigu o tome da mu udovolji i da u njegovu du{u ne unese sre}u, makar bioi siromah koji se nalazi u te{koj situaciji. Ona ne gun|a zbog stisnute ruke niti se ali zbogtjeskobe koju osje}a zbog ku}nih poslova. U historiji islama spominje se jedan broj odabranihèna koje su bile primjer strpljivosti, dobro~instva, velikodu{nosti i dare`ljivosti u sluènjusvojih muèva i doma}instava, zbog oskudice i bijede u kojoj su se nalazile. Predvodnica tihuzornih èna je Fatima Ez - Zehra�, k}erka Muhammeda, s.a.v.s., i èna Alije bin Ebi -Taliba, r.a. @alila se zbog onog {ta joj je zadesilo ruke od rvnja, te joj je jednog dana njenmu` Alija bin Ebi - Talib rekao: �Do{ao je tvoj otac s robljem, pa idi i traì od njega jednuslu{kinju.� Oti{la je svome ocu, ali joj je stid zabranjivao da ga pita za ono zbog ~ega jedo{la. Oti{ao je Alija i pitao ga za slu{kinju njegovoj k}eri, koja je draga njegovom srcu. Ali,Poslanik, nije mogao udovoljiti najdraèm stvorenju, a da zapostavi muslimane. Do{ao jekod k}eri i njenog muà, te im je rekao:

�Ho}ete li da vas nau~im ne~em {to je bolje od onoga {to ste traìli od mene? Kadapo|ete le}i, prou~ite 33 puta subhanallah, 33 puta el - hamdu lillah i 34 puta Allahu ekber. Tovam je bolje od sluge.�

Oprostio se od njih i oti{ao, nakon {to je u njihove u{i i u dubinu njihovih du{a ostavio ovuboànsku pomo}, uz pomo} koje se zaboravljaju pote{ko}e i zanemaruju problemi.

Alija, r.a., po~eo je redovno u~iti Poslanikove, s.a.v.s., rije~i, pa je rekao: �Tako miAllaha, nisam ih izostavio otkako sam ih nau~io.� Jedan od ashaba ga je upitao: �Ni u no}iBitke na Sifinu?� Rekao je � Ni u no}i Bitke na Sifinu.� 281

Esma bint Ebi - Bekr bila je u slu`bi svoga muà i svoga doma}instva. Njen mu` imao jekonja kojeg je ure|ivala, sakupljala mu sijeno, hranila ga, odràvala ga, kuhala i donosila iz


daleka zrnevlje na svojoj glavi. Pustimo je da sama pri~a o svemu ovome, kao {to to biljeèEl - Buhari i Muslim.

Pri~ala je: �Udala sam se za Ez - Zubejra, koji nije imao ni{ta osim svoga konja.�Nastavljala je: �Hranila sam njegovog konja , ure|ivala sam ga i timarila. Mljela sam zrnevljeza njegovu devu, ure|ivala sam je, pojila, pripremala za kori{tenje i kuhala, ali nisam dobropekla hljeb, pa su mi kom{inice ensarijke pekle hljeb, a one su bile iskrene ene.� Nastavljalaje: �Donosila sam zrnevlje na svojoj glavi sa Ez - Zubejrove zemlje, koju mu je AllahovPoslanik, s.a.v.s., odredio, a bila je udaljena dvije tre}ine sahata.� Pri~ala je: �Jednog danai{la sam sa zrnevljem na glavi, te sam srela Allahovog Poslanika, s.a.v.s., a s njim je bila iskupina ashaba. Pozvao me je, a zatim rekao: �Ih, ih� 282, kako bih iza njega sjela na devu.�Kaè: �Pa sam se postidjela, a i znala sam kolika je tvoja ljubomora� 283 Rekao je: �Tako miAllaha, tvoje no{enje zrnevlja na glavi gore je od toga da si s njime jahala na devi.� Rekla je:�Nakon toga mi je Ebu - Bekr poslao slugu koji me je po{tedio konju{arstva, a time kao dame je oslobodio ropstva.� 284

Iskrena ena muslimanka prihvata slu`bu svoga doma}instva i svoga muà, poznaju}ipravo njenog muà nad njom, a to je veliko, veliko pravo... To je pravo koje je AllahovPoslanik, s.a.v.s., potvrdio rije~ima:

�ôvjeku ne prili~i da u~ini sed`du nekom drugom ~ovjeku, a da prili~i ~ovjeku da u~inised`du nekom drugom ~ovjeku, naredio bih èni da u~ini sed`du svome muù, zbogveli~ine njegovog prava nad njom.� 285

Rekao je i ovo:�Da sam ikome naredio da u~ini sed`du drugome, naredio bih èni da u~ini sed`du

svome muù.� 286

Ai{a, r.a., pitala je Allahovog Poslanika, s.a.v.s.:�Ko ima najve}e pravo nad ènom?� Odgovorio je: �Njen mu`.� Upitala je: �A ko ima

najve}e pravo nad mu{karcem?� Odgovorio je: �Njegova majka.� 287

Jedna je ena do{la kod Allahovog Poslanika, s.a.v.s., zbog neke potrebe, pa kad jezavr{io s tim {to je imala kod njega, rekao je:

�Da li ima{ muà?� Odgovorila je: �Imam.� Rekao je: �Pa kakva si mu?� Odgovorila je:�Ne uskra}ujem mu njegovo pravo, osim u onome {to nisam u stanju.� Rekao je: �Pogledajgdje se ti nalazi{ kod njega. Pa on je, doista, tvoj Dènnet i tvoj Dèhennem.� 288

Da li je ena muslimanka, koja ~uje ovu vjerovjesni~ku uputu, u mogu}nosti da se alizbog slu`be u svom doma}instvu i kod svoga muà? Ona se, doista, bavi odgovornostimanjene ku}e, vodi brigu o pravu njenog muà nad njom, a njena du{a je ispunjena vedrinom irado{}u jer osje}a da ne obavlja te{ki zadatak od kojeg bi du{a bjeàla i osje}ala njegovuteìnu. Ona obavlja svoje ku}ne poslove, znaju}i da }e za njih imati nagradu kod Allaha, d`.{.


Ashabi i oni koji idu njihovim putem upu}ivali su na ovaj islamski odgoj, a prenosili su gaod Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Kada bi vjen~avali enu za nekog ~ovjeka, naredili bi joj daga sluì, da vodi brigu o njegovom pravu, te je tako èna muslimanka znala kakva joj jedu`nost prema njenom muù. Briga o muù i lijepo opho|enje prema njemu postali sumoralnim osobinama i karakteristikama kroz sve vijekove. Primjer toga imamo u onome {tobiljeì hanbelijski pravnik Ibn el - Dèvzi u svojoj knjizi �Ahkamun - nisa�i� 289, u kojoj se govorio pobo`nom ~ovjeku koji je mnogo postio i mnogo klanjao. @ivio je u dvanaestom stolje}u poHid`ri i zvao se [u�ajb bin Harb. Htio se oèniti nekom enom, pa joj je skru{eno rekao: �Jasam lo{eg pona{anja.� Lukavo, dovitljivo i ljubazno mu je odgovorila: �Goreg pona{anja odtebe jeste onaj ko te je prisilio na to da bude{ lo{eg pona{anja.� Tako je spoznao da se prednjim nalazi mudra, o{troumna i inteligentna ena, pa joj je odmah rekao: �Onda. Ti }e{ bitimoja ena.�

Ovo je o{trouman i razborit pogled na lijepo opho|enje koje je ova ena primijenila. Onaje dokazala, ~ovjeku koji joj je pristupio prose}i je, da ena ako razumije mentalitet svogamuà, ako upozna njegove obi~aje, ono ~ime je zadovoljan i {to ga srdi, sposobna je dapridobije njegovo srce i zadobit }e njegovo divljenje. Postojanje bilo kakvog propusta,omogu}ava puhanje vjetrova neslaganja, koji mute ~istotu bra~nog ivota. @ena koja nepoznaje ove ~injenice nije podesna da bude uspje{na supruga, te svoga muà, svojimneznanjem, nedostatkom i glupo{}u, dovodi do lo{eg morala, pa on biva goreg morala, jerga je prisilila na taj lo{i moral.

Inteligentna i mudra ena muslimanka ne}e se tako pona{ati, nego }e brinuti o tome dase lijepo ophodi prema svome muù. Koristit }e se svojom inteligencijom, dovitljivo{}u irazborito{}u u svojim lijepim postupcima koji }e joj otvoriti zasune na srcima, koji }e razveselitidu{e. Ona }e to ~initi, smatraju}i da lijepo opho|enje prema muù ne predstavlja samodru{tveni moral kojim se ponosi me|u svojim bli`njim, nego je to vjera za koju }e je Allah,d`.{., nagraditi. Ako se bude lijepo ophodila, zadobit }e nagradu, a bit }e ka`njena ukolikomu to uskrati.

Najbolji na~in pokornosti i poslu{nosti ene muslimanke prema njenom muù o~ituje seu njenom odgovaranju na njegove specifi~ne èlje, koje su zakonom propisane.Udovoljavanjem muù, na najbolji na~in i u najboljem obliku, iskazuje se uìtak bra~nogìvota u okviru zajedni~kog ivota, posjeta, hrane, odje}e, razgovora i drugih sli~nih oblikasvakodnevnog ìvota. [to god ona vi{e zadovoljava njegove èlje, to se sve vi{e njihovzajedni~ki ivot ispunjava sre}om, ~istotom i zdravljem. Njihov ivot biva sve bliì islamskomduhu i uputi.

Svjesna ena muslimanka ne zaboravlja da je pokornost prema muù moè uvesti uDènnet, kao {to nas je o tome obavijestio plemeniti Poslanik, s.a.v.s.:


�Ako ena bude klanjala pet dnevnih namaza, ako bude postila mjesec ramazan, akobude pokorna svome muù, ako bude ~uvala svoje stidno mjesto, bit }e joj re~eno: �U|i uDènnet s kojih god vrata eli{.�� 290

Od Ummu Seleme, r.a., prenosi se da je rekla: �Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.:�Koja god ena umre, a njen mu` bude zadovoljan njome, u}i }e u Dènnet.� 291

Plemeniti Poslanik, s.a.v.s., zacrtao je svijetlu, jasnu i dragu sliku pobo`ne, drage,moralne i sretne ene na dunjaluku i na ahiretu:

�Ho}ete li da vas obavijestim o va{im enama u Dènnetu?� Rekli smo: �Da, Allahovposlani~e.� Rekao je: �To je ona koja mnogo ra|a djecu i koja je umiljata, a kada se naljuti,ili kada joj se zlo nanese, ili kada se na nju njen mu` naljuti, kaè: �Ovo je moja ruka u tvojojruci. Ne}u zaspati dok ne bude{ zadovoljan.�� 292

Mudra ena muslimanka zna da je islam koji je obe}ao obilnu nagradu zbog njene pokornostiprema muù, i ulazak u Dènnet, taj koji prijeti eni koja je skrenula s puta pokornosti muù,koja ga odbija i ne mari za njega, kaznom, srd`bom i proklinjanjem od meleka.

El - Buhari i Muslim biljeè od Ebu - Hurejrea, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:�Kada mu{karac pozove svoju ènu u postelju i ona mu se ne odazove, pa on zaspi

srdit, proklinju je meleki sve dok ne svane.� 293

U Muslimovom �Sahihu� od Ebu - Hurejrea, r.a., navodi se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s.,rekao:

�Tako mi onoga u ijoj ruci je moja du{a, nema ~ovjeka koji kada pozove svoju enu, aona mu se ne odazove, a da Onaj Koji je na nebesima nije srdit na nju, sve dok on ne budezadovoljan njome.� 294

Prokletstvo se spu{ta na svaku odbojnu, svojeglavu i zlo}udnu ènu, a ne}e seprokletstva spasiti ni mrzovoljne, spore ene, kao ni one koje odga|aju:

�Prokleo je Allah one koje odga|aju, ene koje, kada ih mu` pozove u postelju, govore:�Sad }u� , sve dok se ne sklope njegove o~i.� 295

Brak u islamu je podjednako radi kreposti mu{karca i ene, a nakon toga, na eni je daodgovori na zahtjeve svoga muà, ako bi {ta od nje traìo. Ona se ne}e sluìti ru`nimisprikama niti }e bjeàti od njega. Zbog toga se i navode mnogobrojni hadisi koji podsti~u nato udovoljavanje njihovim eljama, koliko je to ona u mogu}nosti, bez obzira na obaveze iku}ne poslove, osim ako za to postoji razlog koji joj to zabranjuje i koji to ne omogu}ava.

U te hadise spadaju i njegove, s.a.v.s., rije~i:�Kada ~ovjek pozove svoju enu u postelju, neka mu se odazove, makar bila na samaru

deve.� 296

�Kada ~ovjek pozove svoju enu iz bilo koje potrebe, neka mu se odazove, pa makarbila kod {poreta.� 297


Stoga je pitanje ~estitosti mu{karca i njegovo udaljavanje od fitneluka va`nije od bilokojeg drugog posla koji ena moè obavljati, jer, islam traì i za mu{karca i za enu jednakost,da ìve u ~istoj, pro~i{}enoj i ugodnoj atmosferi koja je udaljena od bilo kakvog uticajafitneluka i upu{tanja u zabranjene uìtke. Vrelina strasti se ne moè ugasiti niti se moèodagnati primisao o {irenju harama, osim kori{tenjem prirodne energije na legitiman, dozvoljeni prirodan na~in. Na ovo nas upu}uje plemeniti Poslanik, s.a.v.s., rije~ima koje se navode uhadisu koji biljeì Muslim od Dàbira, u poglavlju o braku ( �En - nikahu�):

�Ako se nekom od vas svidi neka ena koja potakne strast u njegovom srcu, neka odekod svoje ene i ima sno{aj s njome, tako }e izbaciti ono {to se u njemu nalazi.�298

Prijetnja eni na koju je mu` srdit, dostiè takav nivo da se od toga prestravi srce svakebogobojazne ene koja vjeruje u Allaha i Sudnji dan, jer joj ne}e biti primljen namaz, niti }e jojse podi}i bilo koje dobro djelo na nebesa, sve dok njen mu` ne bude zadovoljan njome. Tose navodi u hadisu koji se biljeì od Dàbira bin Abdullaha, koji kaè:

�Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: �Trome ne}e namaz biti primljen, niti }e im se podi}ibilo koje dobro djelo do nebesa: odbjeglom robu, sve dok se ne vrati svome gospodaru, pasvoju ruku stavi u njegove ruke; èni na koju je mu` srdit, sve dok ne bude zadovoljan ipijanici sve dok se ne osvijesti.��299

Pod ljutnjom muà na enu podrazumijeva se da mu` bude u pravu, a da mu se onasuprotstavlja u tome. Nekad se desi i suprotno, pa mu` bude nasilnik, ali ta njegova srd`bajoj ne}e nauditi, nego }e je Allah, d`.{., nagraditi zbog njene strpljivosti. Od ene se traì dase lijepo ophodi prema svome muù, da mu bude pokorna u stvarima koje ne predstavljajunepokornost prema Allahu, d`.{., jer u islamskom pravu nema pokornosti stvorenju unepokornosti Stvoritelju. O tome govori Allahov Poslanik, s.a.v.s.:

�@eni koja vjeruje u Allaha nije dozvoljeno da bilo koga pusti u ku}u, ako on to ne voli; nijejoj dozvoljeno da iza|e, ako on to ne voli, ne pokorava se ispred njega nikome; nije jojdozvoljeno da se udaljava od njegove postelje niti da mu je uskra}uje. Ako bi on bio taj komeje nepravda u~injena, neka mu pri|e sve dok ga ne odobrovolji, pa ako to prihvati, to je dobroza nju i Allah, d`.{., }e primiti njenu ispriku i objaviti i oja~ati njen dokaz, te ona ne}e imatinikakva grijeha. A ako on ne bi bio zadovoljan, pa, njena isprika do{la je do Allaha.�300

Pod pokorno{}u i poslu{no{}u prema muù podrazumijeva se da njegova ena - poredramazana - posti samo uz njegovu dozvolu, da u njegovu ku}u pu{ta samo onoga kome ondozvoli i s kime je on zadovoljan i da tro{i njegovu zaradu samo njegovom dozvolom. Ako bipotro{ila bez njegove naredbe, pola nagrade od toga njemu pripada. Bogobojazna i svjesnaèna muslimanka pridràva se ovog {erijatskog propisa koji je odredio Allahov Poslanik,s.a.v.s., rije~ima:

�@eni, u muèvu prisustvu, nije dozvoljeno postiti bez njegove dozvole niti smije koga


pustiti u ku}u bez njegove dozvole, a za ono {to bez njegove dozvole potro{i (dijele}isadaku), on ima pola nagrade.�301

U Muslimovom predanju stoji: �@eni, u muèvu prisustvu, nije dozvoljeno postiti beznjegove dozvole niti smije koga pustiti u ku}u, kada je on prisutan, bez njegove dozvole. Aono {to bez dozvole od zarade njegove potro{i (dijele}i sadaku), pa, pola nagrade za tonjemu pripada.�302

Oslonac svemu ovome jeste muèva dozvola i njegovo zadovoljstvo. Ako ne{to potro{iu cilju davanja sadake i dobrovoljnog priloga bez njegove dozvole, ona za to ne}e imatinagradu, nego }e za to, ~ak, imati i grijeh. A kada bi eljela da iz njegovog imetka ne{topotro{i u njegovom odsustvu i kada bi znala da bi joj dozvolio i da bi time bio zadovoljan,dozvoljeno joj je, a ako bi znala da joj ne bi dozvolio, onda joj to nije dozvoljeno.

Razumijevanje i harmonija izme|u dvoje supru`nika ostvaruje se samo me|usobnimuskla|ivanjem u ovim i sli~nim stvarima jer ne prili~i ni jednom od njih da nanosi {tetu, dauznemirava ili da uskra}uje drugoga. Time bi pokvarili ~istotu bra~nog ivota koji islam gradina ljubavi i milosti, i eli da taj bra~ni ivot bude u neprestanoj harmoniji, pa`nji i ~istoti.

A ako bi mu` bio {krtica, ako bi njoj i njenoj djeci uskra}ivao opskrbu, na njoj je da beznjegovog znanja iz njegovog imetka na sebe i svoju djecu tro{i umjereno i onoliko koliko jeneophodno. To je Allahov Poslanik, s.a.v.s., preporu~io Hindi bint Utbe, Ebu - Sufjanovojèni, kada mu je do{la i rekla:

�Allahov poslani~e! Ebu - Sufjan je doista {krt ~ovjek i ne daje mi onoliko koliko jedovoljno meni i mom djetetu, osim ako ne uzmem od njega, a da ne zna.� Rekao je: �Uzmi nalijep na~in onoliko koliko je dovoljno tebi i tvojoj djeci.�303

Time ju je islam u~inio odgovornom za lijepo postupanje pri upravljanju ku}nim poslovima.Odgovorna èna muslimanka zna kakve su njene odgovornosti kojima ju je islam

obavezao pri vo|enju brige o ku}i njenog muà i djeteta, jer ju je u~inio pastiricom,odgovornom za ku}u njenog muà i za njegovo dijete. Islam posebno spominje njenuodgovornost, veli~aju}i je zbog vr{enja ove odgovornosti. To nalazimo u hadisu - muttefekunalejhi - u kojem je Poslanik, u~inio svakog pojedinca u islamskom dru{tvu odgovornim zaono {to se nalazi u njegovom posjedu i {to je pod njegovom upravom, kako niko ne biizbjegao teret odgovornosti, bez obzira da li bio mu{karac ili ena:

�Svi ste vi pastiri i svi }ete biti odgovorni za svoje stado. Vladar je pastir i odgovoran jeza svoje stado, ~ovjek je pastir u svojoj obitelji i odgovoran je za nju, ena je pastirica u ku}isvoga muà i odgovorna je za svoje stado, sluga je pastir u imetku svoga gospodara iodgovoran je za njega. Svi ste vi, dakle, pastiri i svi ste odgovorni za svoje stado.�304

Iskrena ena muslimanka neprestano se odlikuje time {to je nje`na majka prema svojojdjeci i {to vodi brigu o svome muù, a to su lijepa dva svojstva koja se ubrajaju me|u


najljep{a svojstva kojim se ena moè okititi kroz sva vremena i na svim mjestima. PlemenitiPoslanik, s.a.v.s., hvali ta svojstva koja su bila prisutna kod Kurej{ijki, a one su predstavljaleideal arapskih ena, po svojoj nje`nosti prema djeci i po svojoj brizi o pravu muà u pogledunjegovog imetka, njegovog ~uvanja i povjerljivosti u tome, kao i ekonomi~nosti u tro{enjutoga imetka i pa`nji da se ne upropasti:

�Najbolje ene koje su jahale na devama jesu ene Kurej{ija. One su najnje`nije premadjetetu dok je malo i one najvi{e brinu o muù i njegovom imetku.�305

Ovo je vrijedno svjedo~anstvo Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kojim oko vrata ènaKurej{ija stavlja ogrlicu od du{evnih vrijednosti koje uve}avaju njihovu ljepotu, vrijednost isjaj. U ovom svjedo~anstvu nalazi se poziv svakoj eni muslimanki da bude poput njih usvojoj nje`nosti prema svojoj djeci i da vodi brigu o svome muù. Pomo}u ova dvaveli~anstvena svojstva i brak biva uspje{nim, usre}uje pojedinca, oboga}uje porodicu iunapre|uje dru{tvo.

Doista je velika ~ast za enu da oblije}e oko svoga muà, da je zainteresovana i da vodibrigu o njegovim stvarima, ujutro i nave~er, da vodi brgu o njegovom kolebanju i njegovojstaloènosti, da mu poklanja svoju nje`nost, blagost, intimnost, {to }e njegov ivot ispunitisre}om, rado{}u, smireno{}u i sigurno{}u. @ena muslimanka ima najbolji primjer u primjeruAi{e, r.a. Ona je pratila Allahovog Poslanika, s.a.v.s., na njegovom putu na Oprosni had`.Okruìvala ga je svojom brigom i pa`njom. Mirisala bi ga prije njegovog obla~enja ihrama iposlije njegovog skidanja ihrama, a prije nego obavi tavaf, tavaful - ifada, mirisala bi gasvojom rukom, a izabirala mu je najljep{i miris koji bi mogla na}i. O tome se govori u mnogimvjerodostojnim hadisima, koje biljeè El - Buhari i Muslim. U te hadise se ubrajaju i njenerije~i:

�Mirisala sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., svojom rukom prilikom obla~enja ihrama ikada bi skidao ihrame prije nego tavafi oko Ka�be.�306

��Mirisala sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., ovim svojim rukama kada je obla~io ihramei kada bi skidao ihrame prije nego tavafi.� I pokazala je na svoje ruke.�307

Od �Urvea se prenosi da je rekao: �Pitao sam Ai{u, r.a.: �îme si mirisala AllahovogPoslanika, s.a.v.s., prilikom obla~enja ihrama?� Odgovorila je: �Najljep{im mirisom koji bihna{la.��308

U Muslimovom predanju od nje se, tako|er, prenosi:�Mirisala sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kada je obla~io ihrame i kada bi skidao

ihrame prije nego tavafi, najljep{im mirisom koji bih na{la.�309

Allahov Poslanik, s.a.v.s., kada je bio u i�tikafu, spustio bi svoju glavu pa ga je Ai{a, r.a.,~e{ljala i prala je. O ovome govore vjerodostojni hadisi koje biljeè El - Buhari i Muslim odAi{e, r.a. Pri~ala je:


�Vjerovjesnik, s.a.v.s., kada bi bio u i�tikafu, spu{tao bi svoju glavu prema meni pa bih ga~e{ljala. A u ku}u nije ulazio osim kad je imao neku ljudsku potrebu.�310

�Prala sam glavu Allahovog Poslanika, s.a.v.s., a imala sam menstruaciju.�311

Ai{a, r.a., poja~ava svoju preporuku ènama da se brinu o svojim muèvima i dasaznaju kakva su prava njihovih muèva nad njima. Ona, ~ak, ova prava vidi tako velikim,va`nim i zna~ajnim da dozvoljavaju eni da svojim jagodicama na obrazima bri{e pra{inu snogu njenog muà. To se nalazi u hadisu u kojem kaè:

�O skupino ena! Da znate kakva prava imaju va{i muèvi nad vama, svaka ena bijagodicama svojih obraza brisala pra{inu sa stopala svoga muà.�312

Ovo je opis koji ukazuje na va`nost prava muà nad enom. Majka vjernika je njimehtjela enskim umovima pribliìti mjesto muà naspram njegove ene. @eljela je iz du{anekih oholih èna i èna koje se uzdiù iznad svojih muèva izvu}i te osje}aje gor~ine,grubosti i nesklada koji ~esto vode do propasti bra~nog ivota ili ga pretvaraju u patnju kojanema granica.

Poslu{nost prema muù i njegovo po{tivanje, predstavlja iskonska moralna svojstva una{em ummetu. Ona spadaju u lijepa moralna svojstva koja su vladala u dàhilijetu, a kojeje islam potvrdio, te su je prenosile generacije muslimana Arapa. Na{a arapska tradicija~uva izvanredne tekstove u kojim majke savjetuju svoje k}eri da paze svoje muève, da imbudu poslu{ne i da ih po{tuju. Tako su nastajali vrijedni, veli~anstveni dru{tveni principi.

U najljep{a i najupe~atljivija predanja spada i ovo koje biljeì Abdul - Melik bin Umejr el -Kure{ijj, a on je jedan od ljudi iz drugog stolje}a po Hid`ri i bio je poznat i po svom znanju. Onhadis prenosi od Umame bint el - Haris. Ona je jedna od ena prvakinja koja je poznavalarje~itost, stilistiku, mi{ljenje i intelekt. On prenosi njen savjet, upu}en k}eri, koja je na praguudaje, na veli~anstven i prikladan na~in koji bi se mogao zlatom ispisati.

Pri~ao je: ��Avf bin Muhallim e{ - [ejbani, a u dàhlijetu je bio jedan od arapskihvelikodostojnika, udao je svoju k}er Ummu Ijas za El - Harisa bin Amra el - Kendija. Bila jespremljena i pripremljena da mu se odnese te joj je u{la njena majka Umame da je nasavjetuje,pa joj je rekla:

�K}eri moja, kada bi se savjet izostavio zbog lijepog bontona ili plemenitog porijekla, biobi ostavljen u tvom slu~aju, ali je taj savjet opomena nemarnom i nepa`ljivom i pomo}inteligentnome.

O k}eri moja, ako bi ena bila neovisna od muà zbog bogatstva njenog oca i njene jakepotrebe za njim, on bi ti najmanje koristio, ali ene su stvorene radi mu{karaca, kao {to sui oni stvoreni radi njih.

O k}eri moja, ti se rastaje{ od okoline na koju si navikla i od gnijezda u kojem si odraslai izlazi{ u boravi{te koje ne poznaje{ i kod muà na kojeg se nisi navikla, a on ti postaje


vladarem zbog svoje vlasti nad tobom. Budi mu slu{kinja, bit }e ti rob.Uzmi od mene ovih deset karakteristika koje }e ti biti blago i podsjetnik:prva i druga: skromno saputni{tvo i pona{anje, lijepim slu{anjem i pokoravanjem. Zaista

je u skromnosti smiraj srca, a u lijepom slu{anju i pokoravanju nalazi se zadovoljstvoGospodara;

tre}a i ~etvrta: ispitivanje podru~ja njegovog nosa i briga za podru~je njegovog oka.Tako, njegovo oko ne}e od tebe do~ekati ne{to ru`no, niti }e njegov nos od tebe osjetiti bilo{ta drugo osim najljep{eg mirisa. A surma je, doista, najljep{a prisutna ljepota, a voda jenajljep{i izgubljeni miris;

peta i {esta: briga o vremenu njegovog jela i ti{ina prilikom njegovog sna. Doista jeèstina gladi plamen, a reme}enje sna je srd`ba;

sedma i osma: briga o njegovoj porodici i njegovoj djeci i ~uvanje njegovog imetka.ûvanje njegovog imetka postiè se dobrim ekonomisanjem, a briga o njegovoj porodici injegovoj djeci lijepim pona{anjem;

deveta i deseta: ne otkrivaj njegovu tajnu i ne suprotstavljaj se njegovoj naredbi. Ako biotkrila njegovu tajnu, ne bi bila sigurna od njegove prevare, ako se ne bi pokorila njegovojnaredbi, raspalila bi srd`bu u njegovim prsima.

Zatim, k}eri moja, ~uvaj se toga da u njegovom prisustvu bude{ radosna kada je tuàni poti{tena kada je sretan. Prva karakteristika se ubraja u nedostatak, a druga u vrije|anje.

[to mu vi{e bude{ pridavala va`nosti, vi{e }e te po{tovati. [to se vi{e bude{ s njimeslagala, vi{e }e{ mu biti pratilja.

Znaj, k}eri moja, ti ne}e{ do}i do onoga {to voli{ kod njega sve dok svoje zadovoljstvo`rtvuje{ radi njegovog i sve dok svoje elje rtvuje{ radi njegovih elja u onome {to voli{ ili{to mrzi{, a Allah neka ti je naklonjen i neka te ~uva.��313

Ona mu je, zatim, odnesena i imala je posebno mjesto kod njega. Rodila mu je sinovevladare, koji su vladali poslije njega.

O~ito je da ovaj savjet u sebi sadrì i obuhvata sve ono {to bi se moglo desiti, kao i svapohvalna moralna svojstva, lijep suìvot, o{troumno postupanje i pona{anje. Sve je toneophodno djevojci u bra~nom ivotu, a te karakterisitke pogodne su da budu zakonikomza svaku djevojku kojoj predstoji brak.

Bogobojazna i svjesna ena muslimanka, ako je bogata, njen pogled ne}e zaslijepitiku{nja koju izaziva imetak, bogatstvo, ekonomska samostalnost koju uìva, nego i daljevodi brigu o pravima svoga muà, lijepo se ophodi prema njemu, bez obzira na razli~itostopskrbe i bez obzira koliko iskusila rasko{ i bogatstvo. Ona zna da je obavezna zahvaljivatiAllahu, d`.{., na toj velikodu{noj opskrbi, kao {to zna da je obavezna dijeliti sadaku, ~imeizraàva svoju èlju za susretom s Allahom, d`.{. Prva osoba koja je predodre|ena zanjeno prikladno i obilno davanje jeste njen mu`, ako je u te{koj situaciji, te }e tako time


zaraditi dvije nagrade: nagradu za brigu o rodbini i nagradu za sadaku. O tome govoriAllahov Poslanik, s.a.v.s., u hadisu koji prenosi Zejneb es - Sekafijje, ena Abdullaha binMes�uda, r.a. Ona je pri~ala:

�Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: �O skupino ena, dijelite sadaku (zekat), pa makari iz va{ih nakita.�� Rekla je: �Vratila sam se Abdullahu bin Mes�udu i rekla: �Ti si ~ovjekskromne ruke, a Allahov Poslanik, s.a.v.s., nam je naredio da dajemo sadaku. Idi do njegai pitaj ga. Ako za to ne}u imati nagradu, udijelit }u je nekom drugom pored tebe.� Rekao jeAbdullah: �Naprotiv, idi ti.� Zaputila sam se tako, kad pred vratima Allahovog Poslanika,s.a.v.s., stoji jedna ena ensarijka, koja je imala istu potrebu kod njega kao i ja. A AllahovPoslanik, s.a.v.s., izazivao je strahopo{tovanje, pa nam je iza{ao Bilal, r.a., a mi smo murekle: �Idi Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., i obavijesti ga o tome da se dvije ene nalaze predvratima i da su te pitale: da li }e imati nagradu za sadaku koju bi dale svojim muèvima ijetimima koji se kod njih nalaze? Nemoj ga obavijestiti o tome ko smo mi.�� Pri~ala je: �I u{aoje Bilal kod Allahovog Poslanika, s.a.v.s., i pitao ga. Upitao ga je Allahov Poslanik, s.a.v.s.:�Ko su njih dvije?� Odgovorio je: �Jedna ena ensarijka i Zejneb.� Rekao je Allahov Poslanik,s.a.v.s.: �Koja Zejneb?� Odgovorio je: �@ena Abdullaha bin Mes�uda.� Onda je Allahov Poslanik,s.a.v.s., rekao: �Njih dvije imaju dvije nagrade: nagradu za brigu o rodbini i nagradu zasadaku.��314

U predanju kod Buharije stoji: �Tvoj mu` i tvoje dijete najpre~i su da im udijeli{ sadaku.�315

Svjesna ena muslimanka neprestano vodi brigu o zahvali na blagodatima u radosti, ane napu{ta je strpljenje ako je zadesi neka nevolja. Ona ne zaboravlja Poslanikovo, s.a.v.s.,upozorenje, dato op}enito enama, jer je vidio da su ene ve}inom stanovnici Dèhennema.Pa i ti traì uto~i{te kod Allaha i moli da ti ne bude{ jedna od njih. To se nalazi u hadisu kojibiljeè El - Buharija i Muslim od Ibn - Abbasa, r.a., u kojem se kaè da je Vjerovjesnik,s.a.v.s., rekao: �O skupino èna, dijelite sadaku, jer vidio sam vas da ste vi najve}i brojstanovnika Dèhennema.� Rekle su: �A za{to to, Allahov poslani~e?� Rekao je: �Zato {toproklinjete i nije~ete dobro~instvo svojih muèva.�316

U drugom predanju, tako|er, kod Buharije stoji: �One nije~u muù zahvalu i dobro~instvo.Kada bi nekoj od njih dobro ~inio cijelog ivota, a zatim ti ne{to zamjerila, rekla bi: �Nisamnikad od tebe vidjela nekog dobra.�� 317

U predanju kod Ahmeda kaè se: �Rekao je neki ~ovjek: �Allahov poslani~e, zar onenisu na{e majke, na{e sestre i na{e ene?� Rekao je: �Jesu, ali one, ako im se ne{to da, nisuzahvalne, a ako na ku{nju budu stavljene, nisu strpljive.��318

Mudra i bogobojazna ena muslimanka ako promisli o ovim vjerodostojnim hadisima kojigovore o zavr{etku ve}ine ena na ahiretu, neprestano }e biti oprezna, kako ne bi zapalau grijeh nijekanja dobro~instva svoga muà, mnogostrukog proklinjanja, poricanjadobro~instva, zaborava zahvalnosti u rahatluku i gubljenja strpljenja u te{ko}i. Ona }e uriti


da {to vi{e dijeli sadaku na koju je Allahov Poslanik, s.a.v.s., podsticao sve ene nadaju}ise njihovom izbavljenju od tog stravi~nog zavr{etka, ka kojem ide ve}ina iskvarenih enakoje ne vode ra~una o spominjanju Allaha (zikrullah) niti o Sudnjem danu. One koje seodlikuju tim poku|enim svojstvima bit }e odvedene u Dèhennem. Naprotiv, mudra enamuslimanka predstavlja najuzvi{eniji primjer po{tivanja muà, hvaljenja njegovih vrijednosti,spominjanja njegovih karakteristika i {irenja njegovih lijepih osobina. Ovo je vrijedna osobinaodane ene muslimanke koja po{tuje prava i ne zaboravlja dobrotu dobro~initelja.

U historiji ène muslimanke nalaze se neprolazni primjeri koji zra~e odano{}u,priznavanjem dobrote i isticanjem lijepih karakterstika muà. Neke od njih biljeì historija oEsmi bint Umejs, a ona je jedna od veli~anstvenih èna u islamu, jedna od plemenitihmuhadìrki. Udavala se za Dàfera bin Ebi - Taliba, zatim za Ebu - Bekra es - Siddika, anakon njega za Aliju, Allah bio zadovoljan svima njima. Jednom prilikom su se njena dva sinaMuhammed bin Dà�fer i Muhammed bin Ebi - Bekr me|usobno hvalili. Svaki od njih bigovorio: �Ja sam plemenitiji od tebe, a moj otac je bolji od tvog oca.� Rekao joj je Alija: �Esma,presudi me|u njima.� Rekla je: �Nisam vidjela arapskog mladi}a boljeg od Dàfera, niti samvidjela sredovje~nog ~ovjeka boljeg od Ebu - Bekra.� Rekao joj je Alija: �Na moj ra~un nisini{ta ostavila, a da si rekla bilo {ta drugo osim onoga {to si rekla, osje}ao bih odvratnostprema tebi!� Na to je Esma rekla: �Me|u trojicom dobrih, ti si najslabiji.�319

Kakva li je to o{troumnost! Kakva li je to inteligentnost u odgovoru! Kakvo li je to umije}eu izraàvanju! Svakom od svojih muèva podarila je va`nost koju zasluùje, a i zadovoljilaje Aliju, makar i bio najslabiji od njih, jer ih je svu trojicu uvrstila me|u skupinu odabranih idobrih ljudi.

ÎNI DOBROÎNSTVO PREMA NJEGOVOJÎNI DOBROÎNSTVO PREMA NJEGOVOJÎNI DOBROÎNSTVO PREMA NJEGOVOJÎNI DOBROÎNSTVO PREMA NJEGOVOJÎNI DOBROÎNSTVO PREMA NJEGOVOJMAJCI I PO[TUJE NJEGOVU PORODICUMAJCI I PO[TUJE NJEGOVU PORODICUMAJCI I PO[TUJE NJEGOVU PORODICUMAJCI I PO[TUJE NJEGOVU PORODICUMAJCI I PO[TUJE NJEGOVU PORODICU

U dobro~instvo razborite ène muslimanke i u njeno lijepo pona{anje prema muùubraja se i dobrota prema njegovoj majci, njeno po{tivanje i uvaàvanje. To je stoga {toèna muslimanka, koja je svjesna svoje vjere, zna da kod mu{karca najve}e pravo od svihljudi ima njegova majka, kao {to smo to vidjeli u hadisu koji prenosi majka vjernika Ai{a, r.a.,a koji smo ve} spominjali. Ona mu pomaè u tome da po{tuje svoju majku i da joj ~inidobro~instvo time {to je i ona po{tuje i ~ini joj dobro~instvo. Ona time ~ini dobro samoj sebi,a i svome muù, vode}i ra~una o dobro~instvu, bogobojaznosti, ~injenju dobrih djela koje jeKur�an, a.{., propisao. Ona je u isto vrijeme draga srcu svoga muà koji vrednuje njeno


po{tovanje i dobro~instvo prema njegovoj porodici op}enito, a posebno prema njegovojmajci. Ni{ta ne moè raspoloìti srce odlu~nog, plemenitog ~ovjeka koji ~ini dobro~instvokao kad vidi uspostavljanje veze ljubavi, po{tovanja i uvaàvanja izme|u njegove ene injegove majke, a nije ni{ta mrè srcu plemenitog ~ovjeka kao kad vidi da su te vezepokidane i prekinute i da se u~vrstilo zlo, mr`nja, prezir, osvetoljubivost i pakost izme|unjegove ène i njegove majke. Muslimanska porodica koja je zadovoljna vjerovanjem uAllaha, koja je uputom ~istog islama prosvijetlila umove i srca svojih ~lanova, daleko je odupadanja u glib ovih dàhilijetskih osobina udaljenih od Allahove upute koje se obi~no gnijezdeu sredinama daleko od Allahove upute, daleko od upoznavanja Njegove ~vrste i istinitevjere.

@ena muslimanka ponekad biva stavljena na ku{nju svekrvom ili op}enito ~lanovimamuève porodice koji nemaju lijepe osobine. U ovakvoj situaciji, njena obaveza je da selijepo pona{a prema njima s mnogo mudrosti, pronicljivosti, na lijep i ljubazan na~in, dobrimzlo uzvra}aju}i, kako bi sa~uvala ravnomjernost u svom odnosu prema svome muù injegovoj rodbini i kako bi udaljila sebe i svoj bra~ni ivot od bilo kakvog uticaja poreme}ajate ravnoteè, a koji bi se mogao odraziti na njih dvoje.

Neka ena muslimanka ne misli da se samo od nje traì da ~ini dobro~instvo svomemuù, da vodi brigu o njemu i da se lijepo ophodi prema njemu, a da se ni{ta od ovoga netraì i od muà, da on nema nikakva grijeha ako se ru`no pona{a prema njoj, ili ako jojuskrati ispunjenje bra~nih obaveza.

Veli~anstveni islam, koji je uredio bra~nu vezu, doista je odredio za svakog muà i enuodre|ena prava, kao {to im je odredio i du`nosti. Tako su du`nosti ene, koje se sastoje unjegovom po{tovanju i brizi o njemu, u~injene nasuprot njenih prava kod njenog muà. Tosu prava koja {tite njenu ~ast, ~uvaju njenu li~nost od bilo kakvog izrugivanja, nepa`nje,omalovaàvanja ili nasilja. Ova njena prava su u stvari du`nosti njenog muà naspramnjegove ene. Na njemu je da je po{tuje, da vodi brigu o njoj i da se na najbolji na~in posvetiprimjeni i sprovo|enju tih njenih prava.

Du`nost muà muslimana jeste da se lijepo brine o opskrbi svoje ène, a ovodobro~instvo }e mu se ostvariti, samo ako bude uspje{an ~ovjek u upravljanju svojomku}om i porodicom, u ~emu }e mu pomo}i svojstva muèvnosti koja su omiljena kod enekao {to su: snaga li~nosti bez estine, nje`nost bez slabosti, plemenita i uzvi{ena svojstva,pra{tanje, popustljivost na enine sitne pogre{ke, vje{to, razumno i sposobno upravljanjekormilom bra~nog ivota, velikodu{nost i dare`ljivost bez rasipnosti i pretjerivanja, po{tivanjeèninih osje}aja i izgradnja osje}aja kod nje za odgovornostima u zajedni~kom upravljanjuku}nim poslovima, pri odgoju djece i u me|usobnom potpomaganju u izgradnji ~estitemuslimanske porodice, kao {to to islam od njih traì.


UMILJAUMILJAUMILJAUMILJAUMILJAVVVVVAAAAA SE SVOM MU@U SE SVOM MU@U SE SVOM MU@U SE SVOM MU@U SE SVOM MU@UI BRINE O NJEGOVOM ZADOVOLJSTVUI BRINE O NJEGOVOM ZADOVOLJSTVUI BRINE O NJEGOVOM ZADOVOLJSTVUI BRINE O NJEGOVOM ZADOVOLJSTVUI BRINE O NJEGOVOM ZADOVOLJSTVU

Razborita i bogobojazna èna muslimanka neprestano iskazuje svoju ljubav premamuù, brine se o tome da bude sretan i zadovoljan, ni~im ne remeti njegov ivot, ni~im nemuti njegovu sre}u, govori mu ugodne i radosne rije~i, a kloni se ru`nog, {tetnog i neugodnoggovora. Ona mu name}e radosne vijesti, a skriva od njega tu`ne vijesti, koliko je to u njenojmo}i, ili ih odga|a do odgovaraju}eg trenutka ~ime }e ublaìti njihov efekat. A ako ne na|ena~ina da izbjegne tu obavijest o onome {to bi ga moglo uznemiriti i raàlostiti njegovu du{u,ona }e pribje}i nekom od odgovaraju}ih na~ina pomo}u kojeg bi s tim vijestima do{la donjega, kako bi sebi olak{ala, a i da ga ta vijest ne pogodi. Ovo je jedan od na~ina lijepogpona{anja, razboritosti i o{troumnog postupanja kojim se kiti mudra i prosvije}ena ena. Ato je najteè, a i me|u odabranim enama rijetko koja ena da zna tako postupati.

Vrhunac ovog veli~anstvenog stupnja ene muslimanke dostigla je Ummu Sulejm bintMilhan, èna Ebu - Talhe el - Ensarije. Ebu - Talha bio je na putu kada se desio ovajjedinstveni slu~aj. Da se ne navodi u Muslimovom �Sahihu� ubrojali bismo ga u pri~e ilegende. Da poslu{amo njenog sina Enesa bin Malika kako kazuje ~udnu pri~u o svojojmajci i o njenom jedinstvenom postupku. Pri~ao je:

�Ebu - Talhi umro je sin kojeg je imao sa Ummu Sulejm, pa je rekla svojoj porodici: �Negovorite Ebu - Talhi o njegovom sinu, sve dok ga ja o tome ne obavijestim.�� Pri~ao je:�Stigao je, te mu je prinijela ve~eru, pa je jeo i pio.� Nastavljao je: �Dotjerala mu se ljep{enego ikad do tad, te je imao sno{aj s njome. Po{to je primijetila da se zadovoljio, rekla je: �OEbu - Talha! [ta misli{ kada bi narod uzeo pozajmicu ~lanova porodice i oni budu traìli tusvoju pozajmicu, da li imaju pravo da im je zabrane?� Rekao je: �Nemaju� Rekla je: �Ondamirno podnesi gubitak svoga sina.�� Pri~ao je dalje: �On se naljutio i rekao: �Pustila si me dabudem dùnub, pa si me onda obavijestila o mome sinu.� Iza{ao je i oti{ao kod AllahovogPoslanika, s.a.v.s., te ga obavijestio o onome {ta se desilo. Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekaoje: �Allah vas blagoslovio u va{oj protekloj no}i.�� Enes kaè: �I zatrudnjela je�, pa nastavlja:�Allahov Poslanik, s.a.v.s., bio je na putu, a i ona je bila s njime, a Allahov Poslanik, s.a.v.s.,kada bi se vra}ao u Medinu s puta, ne bi nikad bez najave bahnuo. Pribliìli su se Medini, anju su uhvatili poro|ajni bolovi te je Ebu - Talha bio sprije~en, a Allahov Poslanik, s.a.v.s., jekrenuo na put.� Pri~ao je: �Ebu - Talha re~e: �Gospodaru, doista Ti zna{ da ja volim iza}i sTvojim Poslanikom, kada on izlazi (iz grada) kao {to volim u}i s njime kada ulazi. A kao {to


vidi{ ja sam se zadrào.�� Nastavljao je: � Ummu Sulejm re~e: �O Ebu - Talha! Nije mi onakokao {to je bilo. Idi.� I mi smo krenuli.� Pri~ao je dalje: �Zadesili su je poro|ajni bolovi odmahnakon {to su stigli, te je rodila sina. Rekla mi je moja majka: �O Enese! Niko ga ne}e zadojitisve dok ne oti|e{ s njime kod Allahovog Poslanika, s.a.v.s.� Po{to je svanulo, prihvatio samga i zaputio se s njime Allahovom Poslaniku, s.a.v.s.� Pri~ao je: �Na{ao sam ga a u ruci jedrào eljezo za igosanje (deva). Po{to me je ugledao, rekao je: �Da se nije Ummu Sulejmporodila?� Rekao sam: �Jeste�, te je on ostavio eljezo.� Nastavljao je: �Pri{ao sam mu snjime i stavio ga u njegovo krilo. Allahov Poslanik, s.a.v.s., traìo je jednu medinsku ad`vu(vrsta hurmi), te ju je `vakao u svojm ustima dok se nije rastvorila, a zatim ju je stavio udjetetova usta, a dijete se je oblizivalo.� Pri~ao je: �Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je:�Pogledajte kako ensarije vole hurme.�� Pri~ao je dalje: �Pomilovao je njegovo lice i nadio muime Abdullah.�320

Divna li si, o Ummu Sulejm! Kako je veli~anstven tvoj iman! Kako je veli~anstvena tvojastrpljvost! Kako je samo velika tvoja vrijednost! [ta ima ljep{e od tvoga uljep{avanja muùi {ta ima ljep{e od izraàvanja tvoje ljubavi prema njemu! Kako si mogla progutati gor~inutuge koja izjeda tvoje dìgerice?! Kako se tvoja ispa}ena i izbezumljena du{a uzdràla zboggubitka djeteta, zbog gubitka najdraèga, dok si strpljivo i postojano provodila trenutke sasvojim muèm, ele}i svojim strpljenjem, mirnim podno{enjem i lijepim postupanjem premamuù, zasluìti Allahovo zadovoljstvo?! To je, doista, duboki, iskreni i istiniti iman.

Allah, d`.{., usli{ao je Poslanikovu, s.a.v.s., dovu koju je ~inio za tebe i tvog muà, pasi zanijela te no}i. Kada ti je poodmakla trudno}a, vidjela si svoga muà kako se sprema unovu bitku s Allahovim Poslanikom, s.a.v.s., te si prihvatala samo da i tebi, zajedno s njime,pripadne ~ast dìhada u pratnji Allahovog Poslanika, s.a.v.s., a ti si u posljednjim mjesecimatrudno}e. Tvoj mu` zabrinuo se za tebe zbog te{ko}e putovanja, njegovih nepredvidivosti,zbog mu~nog putovanja i te{ko}e jahanja na vrelini. Tra io je dozvolu od Allahovog Poslanika,s.a.v.s., da i ti iza|e{ zajedno s njime, pa ti je dozvolio, jer je poznavao snagu tvoje odlu~nostii snagu tvoje ljubavi za dìhadom.

Prisustvovala si islamskom veselju povodom osvojenja Meke, a potom i pri isku{enjumuslimana na Hunejnu i bila si postojana kao gordi brijeg, zajedno sa svojim muèm iskupinom vjernika koji su bili oko Allahovog Poslanika, s.a.v.s., a bila si trudna i to u vrijemeu kojem su mnogi junaci bjeè}i le|a okretali! I sve tako dok Allah, d`.{., nije spustio pobjeduSvome Poslaniku i vjernicima.

Vojska mudàhida no}u je stigla do Medine i kada joj se pribliìla, zadesile su te poro|ajnemuke i osjetila si estoke bolove. Zadràla si se malo sa svojim muèm, ali je tvoj mu` uti{ini no}i dozivao svoga Gospodara, govore}i da on voli izlazak s Allahovim Poslanikom,s.a.v.s., kao i ulazak s njime. Poro|ajni su bolovi kod tebe nestali i o tome si obavijestila


svoga muà i zajedno ste krenuli odmah iza vojske koju ste ugledali. Odmah po dolasku uMedinu, po drugi put su te zahvatile poro|ajne muke i rodila si sina, kojeg je njegov brat, pomajci, Enes odnio Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., koji mu je natrljao nepce i nadio mu imeAbdullah. Tako se ostvario blagoslov dove Allahovog Poslanika, s.a.v.s., vezan za ovonovoro|en~e, jer je od njega poteklo deset odabranih u~enjaka.

Nema sumnje da Allah zna za iskrenost tvoga imana, te ti je do{la radosna vijest oDènnetu, putem Allahovog Poslanika, s.a.v.s.:

�U{ao sam u Dènnet, pa sam ~uo bat koraka, te sam upitao: �Ko je ovo?� Odgovorili su:�Ovo je El - Gumejsa bint Milhan, majka Enesa bin Malika.��321

U draèsne i o{troumne postupke umiljavanja ene muslimanke svome muù ubraja sei ono {to je majka vjernika Ai{a, r.a., rekla Vjerovjesniku, s.a.v.s., po{to se vratio svojimènama nakon {to se bio od njih odvojio jedan mjesec. A bio je rekao: �Ne}u s njima spavatimjesec dana�, zbog silnog gnijeva prema njima. Nakon {to je pro{lo dvadeset i devet dana,u{ao je kod Ai{e, r.a., te je po~eo od nje. Ai{a mu je rekla: �Ti si se zakleo da nam ne}e{ u}imjesec dana, a mi se sada nalazimo u no}i dvadeset i devetog dana. Dobro ih izbroji.� Na toje Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: �Mjesec ima dvadeset i devet dana�, a taj mjesec je ba{imao dvadeset i devet dana.322

U rije~ima majke vjernika Ai{e, r.a.: �Nalazimo se u no}i dvadeset i devetog dana. Dobroih brojim�, nalazi se iskaz koji ukazuje na vezanost omiljene i drage ene za svoga muà,i{~ekuju}i ga iz no}i u no}, iz sahata u sahat. U ovim rije~ima nalazi se izraz ljubavi, dragostii priraslosti za srce dragog i eljenog muà, jer je po~eo od nje, prije bilo koje druge njegoveène.

Razborita ena muslimanka, koja iskazuje svoju ljubav prema muù raspoznaje te`nje,èlje i obi~aje njenog muà. Ona vodi ra~una o njima, koliko je to u njenoj mo}i, teè}i zarazumijevanjem i harmonijom unutar bra~nog ivota, spre~avaju}i dosadu i gun|anje zbogjednoli~nosti. Sve ovo ~ini mudra, svjesna i razborita ena. Prenosi se od [urejha, koji je biosudija i pravnik, da se oènio enom iz plemena Benu - Hanzale. U svojoj prvoj bra~noj no}isvako od njih dvoje klanjalo je dva rakata i zamolilo Allaha da im podari svako dobro. Nakontoga [urejhova je ena pristupila, govore}i: �Ja sam ena strankinja. Ne znam kakvog siahlaka. Pojasni mi {ta voli{, pa }u to raditi, i {ta mrzi{, te }u se od toga udaljiti. [urejh jerekao: �Ostala je sa mnom dvadeset godina, nisam je grdio ni u ~emu, osim jednom kadasam joj nepravdu u~inio.�

Islam eli ovakvu poslu{nu enu koja iskazuje svoju ljubav prema muù, koja se brineo svojoj ku}i, o svemu onome {to se nalazi u njoj, a {to pripada njenom muù, kao {to vodibrigu o trajnosti suìvota me|u njima. Ona ne slu{a {ejtanske vesvese i ru`ne pomisli kojedonosi du{a koja nagovara na zlo da od svoga muà potraì razvod braka bez razmi{ljanja.


Bra~ni je ivot najuzvi{eniji i najve}i ugovor koji raskida svoju vezu zbog neslaganja ili lo{egrazumijevanja. Stoga, Allahov Poslanik, s.a.v.s., slaboj, lahkovjernoj i lahkomislenoj eni,koja ùri da od svoga muà {to prije dobije razvod braka bez ikakvog valjanog pravnograzloga, zabranjuje miris Dènneta, gdje on kaè:

�Svakoj eni koja traì od svoga muà razvod braka, bez pravnog razloga, zabranjen jemiris Dènneta.�323

NE OTKRIVNE OTKRIVNE OTKRIVNE OTKRIVNE OTKRIVAAAAA NJEGOVU T NJEGOVU T NJEGOVU T NJEGOVU T NJEGOVU TAJNUAJNUAJNUAJNUAJNU

Bogobojazna i ~edna èna muslimanka ne {iri tajnu svoga muà niti ikome pri~a otajnama ili stvarima koje se de{avaju izme|u njih dvoje. To je stoga {to je ona svjesna,marljiva ena muslimanka; ona je iznad propadanja na nivo lahkoumnosti, podrugivanja iraspravljanja u bezvrijednim i banalnim razgovorima koji se de{avaju u iskvarenimokruènjima. Njeno je vrijeme, doista, vrednije od toga da ga provodi u ovakvim i sli~nimuzaludnim poslovima koje upra`njavaju samo besposleni i banalni ljudi i ene. Pored toga,ona samu sebe nastoji suzdràti od toga da bude me|u onima koje je Allahov Poslanik,s.a.v.s., opisao kao najgore ljude u rije~ima:

�Najgori ~ovjek, kod Allaha, d`.{., na Sudnjem danu bit }e ~ovjek koji se povjerio svojojèni i ona se povjerila njemu, pa onda jedno od njih ra{irilo tajnu svog ivotnog druga.�324

Razgovor o onome {ta se de{ava izme|u ~ovjeka i ene ubraja se u najru`nije otkrivanjetajni, a ~ine ga samo najgori ljudi. Postoje i tajne ~ije otkrivanje ne doseè ovaj stupanjneodobravanja i osu|ivanja. Ali, u svakom slu~aju, ovo razotkrivanje je poku|eno i ne moèse odobriti, jer se ~uvanje tajne samo po sebi smatra vrlinom i potpuno{}u, a njeno otkrivanjeubraja se u nedostatke, pogre{ke i mahane od kojih je ~ist samo Poslanik, s.a.v.s. Odavanjerazgovora koji je Vjerovjesnik, s.a.v.s., povjerio Hafsi, a ona ga prenijela Ai{i, i intrige koje suuslijedile u Poslanikovoj, s.a.v.s., porodici, dovelo je do toga da se Vjerovjesnik, s.a.v.s.,odvoji od svojih ena mjesec dana, zbog estine ljutnje na njih.325

O tome Allah, d`.{., govori:�Kad je Vjerovjesnik jednoj od svojih ena jednu tajnu povjerio, pa je ona

odala, a Allah je to njemu otkrio, on joj je bio jedan dio kazao, a ostalo pre{utio.I kad je on s tim nju upoznao, ona je upitala: �A ko je to kazao?�, on je rekao:�Kazao mi je Onaj Koji sve zna i Kome nije ni{ta skriveno.� 326

Nakon toga suo~io je ove dvije ene s njihovom pogre{kom i pozvao ih da u~ine tevbui pokaju se, kako bi se njihova srca povratila Allahu, nakon {to su se udaljila od Njega. Akoto ne u~ine, pa, doista, je Allah Taj Koji ga {titi, i Dìbril, i ~estiti vjernici i meleki:


�Ako vas dvije u~inite pokajanje Allahu, pa vi ste bile u~inile ono zbog ~egaje trebalo da se pokajete. A ako se protiv njega udruìte, pa Allah je za{titniknjegov, i Dìbril, i ~estiti vjernici; najposlije, i svi meleki }e mu na pomo}ibiti.�327

Iza toga slijedi estoki napad i stra{na i uàsna prijetnja da }e one izgubiti ~ast ivljenjau braku s Allahovim Poslanikom, s.a.v.s., ako i dalje ustraju na ~injenju ove pogre{ke:

�Ako vas on pusti, Gospodar njegov }e mu dati umjesto vas boljih ena odvas: odanih Allahu, vjernica, poslu{nih Allahu, pokajnica, koje se boje Allaha,koje poste, hudovica i djevojaka.�328

U ovom doga|aju nalazi se svojstvena uputa èni muslimanki o vrijednosti èninog~uvanja muève tajne i o uticaju ovog ~uvanja na smirenost du{a i li~nosti i na postojanostporodica. Velika Allahova blagodat data muslimanima posebno, a i cijelom ~ovje~anstvuop}enito, sastoji se u tome da je Poslanikov, s.a.v.s., ìvot, privatni i dru{tveni, u~iniootvorenom knjigom za njegov ummet i cijelo ~ovje~anstvo. U njoj se mogu pro~itati vrijednostiovog vjerovanja i vidjeti njihovo prakti~no sprovo|enje u stvarnom ivotu. U njoj se ne nalaziskrivena tajna niti nejasno}a, nego se naprotiv u Kur�anu, a.{., i sunnetu nalaze doga|aji istanja koja ljudi obi~no skrivaju u svom svakida{njem ìvotu, vode}i ra~una o njihovomprikrivanju, pa, ~ak, i u slu~ajevima ljudske slabosti u kojima ~ovjek ni{ta ne moè. To sudoga|aji i stanja koja islamski tekstovi izlaù svim ljudima, kako bi iz njih znali {ta je istina,a {ta je neistina, kako bi znali {ta je ispravno, a {ta neispravno i kako bi znali {ta je pravilno,a {ta pogre{no.

Ashabi, r.a., razumjeli su da je cijeli Poslanikov, s.a.v.s., ivot radi Allaha i pozivanjaNjemu, pa za{to da skrivaju i prikrivaju neki dio njegovog ìvota? Oni su razumjeli dadoga|aji, koji se prenose od njega, a vezani su za njegov ivot, porodicu i ene, predstavljajuprakti~no sprovo|enje onoga {to im on nare|uje svojim jezikom. Stoga su oni - da ih Allahnagradi svakim dobrom - prenijeli ljudima najpreciznije i najtananije dijelove njegovog, s.a.v.s.,ìvota. Ni{ta im nije promaklo iz njegovog svakodnevnog ivota, ni malo ni veliko, a da ganisu zabiljeìli i prenijeli. Ovo je bilo jedno Allahovo odre|enje vezano za biljeènje ivotaovog odabranog Poslanika, ili je, pak, ovo biljeènje preciznih detalja islamskog vjerovanjasprovedenog u njegovom, s.a.v.s., ivotu. Pored ovog je i sve ono o ~emu }e Kur�an, a.{.,vje~iti zapis ~ovje~anstvu, govoriti o ivotu Poslanika, s.a.v.s., sve dok je nebesa i Zemlje.


STSTSTSTSTAJE UZ NJEGAAJE UZ NJEGAAJE UZ NJEGAAJE UZ NJEGAAJE UZ NJEGA I S NJIM UÊSTVUJE I S NJIM UÊSTVUJE I S NJIM UÊSTVUJE I S NJIM UÊSTVUJE I S NJIM UÊSTVUJEU ISKAZIVU ISKAZIVU ISKAZIVU ISKAZIVU ISKAZIVANJU MI[LJENJAANJU MI[LJENJAANJU MI[LJENJAANJU MI[LJENJAANJU MI[LJENJA

U Allahove zakone u ovom ivotu spada i to da ~ovjek i ena zajedno rade na kultiviranjuovog svemira i upravljanju ivotnim pitanjima u kojim ~ovjek ne moè bez ene niti enamoè bez ~ovjeka. Zato se i javljaju islamski propisi i smjernice ka njihovoj me|usobnojjednakosti u svemu. Islam preporu~uje ~ovjeku da pomaè svojoj èni, koliko je to umogu}nosti, a Allahov Poslanik, s.a.v.s., uzor je svim muslimanima u svojoj brizi i svomzanimanju za enu, sve dok ne bi po{ao na namaz, kao {to to pri~a majka vjernika Ai{a,r.a.329

Kao {to se u islamu ~ovjek zanima za ènin posao i ure|enje doma}instva, tako seèna zanima za ovosvjetske poslove i aktivno u~estvuje u ivotu svojim rije~ima, mi{ljenjemi djelom.

Historija nam govori o èni muslimanki koja se borila na Allahovom putu, koja je uzmu{karca i{la u pohode i bitke, pojila èdne, previjala ranjene, namije{tala prelome,zaustavljala krvarenje, podizala borbeni moral i revnost, a nekad u~estvovala u ratnimmukama i osje}ala vatru borbe. Poskakivala je i kruìla izme|u ma~eva i kopalja, bila jeustrajna i postojana u trenucima kada su junaci bjeàli i imala je nekoliko istinskih i iskrenihsituacija koje je hvalio Allahov Poslanik, s.a.v.s., a o kojim smo ve} govorili u prethodnimpoglavljima ove knjige.330

U ivotu uop}e, eni muslimanki nije ograni~eno u~e{}e u ~ovjekovoj potpori u ratu,naprotiv, ona je uz ~ovjeka i u miru, pomaè mu svojim ~vrstim stavom, u~vr{u}uje njegovosrce u najteìm trenucima i pruà mu potporu u te{kim situacijama.

Historija spominje mnoga imena islamskih velikana koji su slu{ali savjete svojih ena, ame|u prvima je Allahov Poslanik, s.a.v.s. On je ponekad postupao po mi{ljenjju Hatidè,Ummu Sulejm, Ai{e i drugih svojih ena. Abdullah bin Ez - Zubejr postupao je po mi{ljenjusvoje majke Esme, El - Velid bin Abdul - Melik postupao je po mi{ljenju svoje ene Ummul -Benin bint Abdul - Aziz bin Mervan, a Er - Re{id je postupao po mi{ljenju svoje ene Zubejdekao i mnogi drugi koje historija islama biljeì.

Tako, mudra i svjesna èna muslimanka zna koliko je ogromna odgovornost koju jeislam stavio na njena ple}a, jer ju je obavezao da lijepo postupa prema svome muù, da gaokruùje svim onim {to zadovoljava njegovu ljudsku prirodu, onim {to hrani njegovo srce,


{to zadovoljava njegovu du{u, obnavlja njegovu aktivnost i omogu}ava mu izvr{enjenjegovog zadatka u ovom ivotu. Pored toga, ona mu ne}e uskratiti svoje mi{ljenje, ako vidida on ima potrebu za tim mi{ljenjem, niti oklijeva da stane uz njega, da ga bodri, da gau~vrsti, utje{i i posavjetuje.

Prva ena muslimanka, majka vjernika, Hatidà bint Huvejlid najbolji je primjer ene kojaje imala uticaja u ivotu svoga muà. Plemeniti Poslanik, s.a.v.s., do{ao joj je na dan prveobjave, sav prepla{en, uzbu|en, podrhtavala mu je koìca izme|u ramena i vrata, zglobovisu mu se tresli dok je govorio: �Pokrijte me, pokrijte me.� Odmah je poùrila da mu pomognei da stane uz njega svojim mi{ljenjem, pona{anjem i bodrenjem. Da ~ujemo {ta nam majkavjernika Ai{a, r.a., pri~a o po~etku objave Poslaniku, s.a.v.s., o Hatidìnom veli~anstvenompostupku i o njenom primjernom stavu naspram plemenitog Poslanika, s.a.v.s., onako kakoto biljeè El - Buhari i Muslim. Pri~ala je:

�Prvo s ~im je po~ela Objava Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., bilo je u vidu istinitog sna.Sve {to bi vidio u tom snu, dolazilo bi poput jutarnjeg svjetla. Kasnije je zavolio samo}u.Osamljivao bi se u pe}inu Hira. Tu je boravio u pobo`nosti i provodio brojne no}i u molitvi nesilaze}i svojima. Zato bi se, prethodno, snabdio hranom. Kasnije bi se povratio Hatidì i opetsnabdio kao ranije i tako dok mu ne stiè Istina, a on u pe}ini Hira. Melek mu je do{ao irekao: �U~i!� �Ne znam�, odgovorio je.� Pri~ao je: �Zatim me je uzeo k sebi i stisnuo toliko dame je muka spopala, a potom pustio i rekao: �U~i!� �Ne znam u~iti�, rekao sam, a on me opetuze i po drugi put stisnu k sebi da me je muka spopala, pa pusti i re~e: �U~i!� �Ne znam u~iti�,rekao sam, a on me opet uze i po tre}i put stegnu, pa pusti i re~e: �U~i u ime tvogaGospodara, Koji je sve stvorio. Stvorio je ~ovjeka od zgru{ane krvi. U~i i pou~avaj,a tvoj je Gospodar najmilostiviji.��

�Allahov Poslanik, s.a.v.s., povratio se dr{}u}i, te je u{ao kod Hatidè i rekao: �Pokrijteme, pokrijte me!� Pokrili su ga dok ga strah nije napustio, a onda je obavijestio Hatidù oonome {ta mu se desilo. Rekao je: �Bojim se za sebe.� Rekla mu je Hatidà: �Ne boj se! Radujse! Allah te ne}e nikada poniziti niti napustiti, jer ti obilazi{ rodbinu, istinu govori{, snosi{teret (pomaù}i siro~ad), daje{ i pomaè{ siromahe, gostoljubiv si i pomaè{( one kojizastupaju) istinu.� Tada se Hatidà s njime zaputila Vereki bin Nevfel bin Esd bin Abdul -Uzza, a on je Hatidìn amidì}, brati} njenog oca, zaputili su se ~ovjeku koji je jo{ upredislamsko doba primio kr{}anstvo. Dobro je pisao arapsko pismo i pisao je iz Indìla naarapskom ono {ta je htio da pi{e, a bio je oronuli starac koji je ve} oslijepio. Rekla mu jeHatidà: �O amidì}u! Poslu{aj ne{to od svoga brati}a.� Vereka bin Nevfel je rekao: �Brati}umoj, {ta je to {to si vidio?� Allahov Poslanik, s.a.v.s., obavijestio ga je o onome {ta je vidio, te muje Vereka rekao: �To je D ibril koji je slan i Musau, a.s. Da sam makar mlad i da budem iv kadate tvoj narod bude izgonio.� Allahov Poslanik, s.a.v.s., zapitao je: �A zar }e me oni izgoniti?�Vereka mu je odgovorio: �Ho}e. Ni jedan ~ovjek nije do{ao s onim s ~ime si ti do{ao, a da nije


napadan. Ako doìvim tvoje vrijeme (vjerovjesni~ko), pomo}i }u te koliko budem mogao.��331

U ovom tekstu nalazi se veliki dokaz i nepobitni argument savr{enstva velike suprugeHatidè, r.a. Ovaj tekst dokazuje staloènost njenog mi{ljenja, snagu li~nosti, postojanostnjenog srca, veli~inu njenog poimanja i njene dalekovidnosti. Uo~ila je kod Allahovog Poslanika,s.a.v.s., lijepe moralne osobine, veli~anstvenost njegovog karaktera, ~istotu njegove du{ei pona{anja i sve to je u~inilo da bude sasvim sigurna da ~ovjeka poput Muhammeda,s.a.v.s., Allah, d`.{., nikad ne}e raàlostiti niti mu se moè desiti neka nesre}a. Svojomo{troumno{}u spoznala je da se iza ove nove situacije koja je zadesila Allahovog Poslanika,s.a.v.s., krije velika stvar za koju je Allah, d`.{., pripremio Svoga Poslanika. Nje`nim islatkim glasom kazivala mu je radosnu vijest ubacuju}i u njegovo srce povjerenje, sigurnost,smirenost i uvjerenje: �Raduj se i budi postojan. Tako mi Onoga u îjoj ruci je Hatidìnadu{a, nadam se da si ti Vjerovjesnik ovoga ummeta.� Nakon toga zaputila se, zajedno snjime, do njenog amidì}a Vereke bin Nevfela, koji je poznavao Tevrat i Indìl, pa ga jeplemeniti Poslanik, s.a.v.s., obavijestio o onome {ta je vidio.

Prva majka vjernika Hatidà, r.a., plemenitom je Poslaniku, s.a.v.s., bila istinski pomaga~u islamu. Dovoljna joj je ~ast, ugled i trajan spomen da je ona bila prva koja je povjerovala uAllaha, d`.{., i Njegovog Poslanika, da je bila prva koja je stala uz svog muà Poslanika,s.a.v.s., pomaù}i i podupiru}i ga, da mu je pomagala pri podno{enju najè{}ih udaracanasilja i ugnjetavanja koja su doìvljavali u po~etku njegovog poziva u islam i da je s njimepodnosila sve nevolje, propasti, nesre}e i iscrpljivanja koja bi ga zadesila.

Ibn - Hi{am u svom djelu �Es - Sire� kaè: �I Hatidà bint Huvejlid primila je islam,povjerovala je u ono s ~ime je do{ao od Allaha i pomagala mu je u tome, a bila je prva kojaje povjerovala u Allaha i Njegovog Poslanika, i u ono s ~ime je do{ao, a time je Allah, d`.{.,olak{ao Svome Vjerovjesniku, s.a.v.s. Ne bi slu{ao nikakvo odbijanje koje bi mrzio nitiutjerivanje u la` koje bi ga raàlostilo, Allah, d`.{., mu je pomo}u nje sve to odagnao. On jojse povratio i ona ga je u~vrstila, umirila, povjerovala mu i olak{avala njegove probleme sljudima, neka je Uzvi{eni Allah obaspe svojom milo{}u.�

Ona je, doista, prva èna koja je potvrdila vjeru islam, koja je istinski ponijela teretpotvrde i nema sumnje da ona zasluùje od Allaha, d`.{., po~ast, zadovoljstvo i uzdizanje,pa joj je poslao selam po Dìbrilu i Muhammedu, s.a.v.s., i obradovao je ku}om u Dènnetu,kao {to se to navodi u hadisu oko kojeg su suglasni Buharija i Muslim, a prenosi se od Ebu- Hurejrea, koji kaè:

�Dìbril je do{ao Vjerovjesniku i rekao mu: �Allahov poslani~e, evo Hatidà do|e. Onanosi posudu sa smokom (za~inom), ili jelom, ili pi}em. Kada do|e kod tebe, prenesi joj selamod Njenog Gospodara i od mene i obraduj je ku}om od dragulja u Dènnetu, u kojoj nemagalame niti buke, a ni posla ni umora.��332


Mudra ena muslimanka napreè svoj razum, duboko razmi{lja i savjetuje svoga muàu razli~itim vremenima i situacijama, u kojim on ima najve}u potrebu da ga neko posavjetuje.Stoga, ona i pruà velikodu{nu pomo} svome muù, ~ine}i mu dobro~instvo na lijep na~in.

U neprolazne doga|aje, u kojima se istakla èna po ispravnom savjetovanju, jeste idoga|aj vezan za muslimane prilikom sklapanja primirja na Hudejbiji i stav koji je iznijelamajka vjernika Ummu Seleme, r.a., svojom pronicljivo{}u, mudro{}u i o{troumno{}u.

Ummu je Seleme {este godine po Hid`ri, pratila Poslanika, s.a.v.s., na putu u Mekukako bi obavili umru. To je putovanje na kojem su Kurej{ije sprije~ile Poslanika, s.a.v.s., ione koji su bili s njime, da u|u u Bejtul - haram. Na tom putovanju odvijalo se sklapanjeugovora na Hudejbijji izme|u Poslanika, s.a.v.s., i Kurej{ija. To je ugovor koji je u sebisadràvao uvjete primirja, po kojim se obustavlja rat na deset godina, u toku kojeg }e se ljudisigurno kretati. Ako neko od Kurej{ija do|e Muhammedu, bez dozvole svoga starje{ine, on}e im ga vratiti u Meku, a ako neko od muslimana do|e Kurej{ijama, oni ga ne}e vratiti, kaoi to da se muslimani ove godine vrate i ne ulaze u Meku...itd.

Uz pomo} svoje pronicljivosti koja je prosvijetljena Allahovom uputom, Poslanik, s.a.v.s.,znao je da se u ovom ugovoru, koji naizgled predstavlja nepravedno primirje za muslimane,nalazi isklju~ivo dobro i velika pobjeda za islam i muslimane.

Ali, ashabi, kada su saznali za tekst ovog ugovora, uznemirili su se i u njemu su vidjelisamo nepravdu i uskra}ivanje njihovih prava, a oni su bili pobjednici. O osje}ajima raàlo{}enihashaba govori nam Omer bin el - Hattab koji je oti{ao kod Ebu - Bekra i pitao ga:

� Zar on nije Allahov Poslanik?� Odgovorio je: �Jeste.�� Zar mi nismo muslimani?� Odgovorio je: �Jesmo.�� Zar oni nisu mu{rici?� Odgovorio je: �Jesu.�Rekao je: �Za{to mi onda omalovaàvamo na{u vjeru?�Ebu - Bekr upozorio ga je, govore}i: �Omere, prihvati to. Ja, doista, svjedo~im da je on

Allahov Poslanik.� Rekao je Omer: �I ja svjedo~im da je on, doista, Allahov Poslanik.�Omer ga je napustio i oti{ao kod Allahovog Poslanika, s.a.v.s., i pitao ga isto {to je pitao

i Ebu - Bekra. A kada je upitao: �Za{to mi onda omalovaàvamo na{u vjeru?� Poslanik muje odgovorio: �Ja sam, doista, Allahov rob i Njegov Poslanik. Ne}u se suprotstavljati Njegovojnaredbi i On me ne}e napustiti.�333

Omer je uvidio gre{ku svog strastvenog suprotstavljanja, pa je govorio: �Jo{ uvijekdijelim sadaku, postim, klanjam i osloba|am od ropstva kako bih se iskupio za ono {to samtog dana rekao, strahuju}i za rije~i koje sam izgovorio. Molim Allaha da na kraju sve budedobro.�334

Nakon {to je Allahov Poslanik, s.a.v.s., zavr{io sklapanje ugovora o primirju, naredio jeashabima da ustanu, zakolju kurbane i da obriju svoje glave. Ali, ni jedan ~ovjek nije to


uradio. Poslanik je to tri puta ponovio, ali niko od njih nije odgovorio na njegovu naredbu.U{ao je kod svoje ène Ummu Seleme i ispri~ao joj {ta je do~ekao od ljudi. Ovdje sepokazala njena priroda i ukazala njena o{troumnost, kada je rekla: �Allahov poslani~e, iza|ii nemoj se nikom od njih obra}ati sve dok ne zakolje{ svoj kurban i dok ne obrije{ glavu.�

Allahov Poslanik, s.a.v.s., poslu{ao je njen savjet, te je uradio onako kako je savjetovala.Po{to su to ashabi vidjeli, brzo su ustali guraju}i jedni druge. Zaklali su kurbane i jednidrugima obrijali glave, a ~ak su se mogli i poubijati zbog velike gu`ve koju su stvorili.335

Nakon toga su se muslimani opametili i sagledali dubinu o{troumnosti plemenitogPoslanika, s.a.v.s., prilikom sklapanja ovog primirja koje je bilo veli~anstvena pobjeda, jer jeu Allahovu vjeru, nakon ugovora na Hudejbiji, u{lo vi{e ljudi nego {to ih je bilo prije sklapanjaugovora. Muslim u �Sahihu� biljeì da je Allah objavio rije~i: �Mi }emo ti dati sigurnu pobjedu�,i da je ta pobjeda zapravo primirje na Hudebiji. Allahov Poslanik, s.a.v.s., poslao je po Omerai prou~io mu ove rije~i, te je on rekao: �Allahov poslani~e! Je li to pobjeda?� Odgovorio je:�Jeste.� Nakon toga je Omer bio zadovoljan.336

PODSTIÊ GA NA TRO[ENJE PODSTIÊ GA NA TRO[ENJE PODSTIÊ GA NA TRO[ENJE PODSTIÊ GA NA TRO[ENJE PODSTIÊ GA NA TRO[ENJENA ALLAHOVOM PUTUNA ALLAHOVOM PUTUNA ALLAHOVOM PUTUNA ALLAHOVOM PUTUNA ALLAHOVOM PUTU

U stajanje mudre ene muslimanke uz njenog muà ubraja se i njeno podsticanje na toda on dijeli sadaku, da ~ini dobro~instvo na Allahovom putu, ali da to ne bude raskala{enoi prekomjerno rasipanje imetka, radi uìvanja, gluposti i uobraènosti, kao {to to primje}ujemokod mnogih neukih i prosje~nih ena koje su odlutale od Allahove, d`.{., Upute.

Svjesna, bogobojazna ena muslimanka svome muù neprestano eli svako dobro,napredak i sre}u. Ona ga podsti~e na ~injenje dobrih djela i bodri ga na {to ~e{}e ~injenje,vjeruju}i da }e podsticanjem svoga muà na ~injenje dobrih djela pove}ati ~ast na dunjalukui ogromnu nagradu na ahiretu.

Lijep primjer eninog podsticanja muà na tro{enje imetka na Allahovom putu predstavljai slu~aj Ummu ed - Dahdah po{to joj je mu` do{ao obavje{tavaju}i je da je kao sadakuudijelio ba{~u u kojoj ivi ona i njena djeca, kako bi zaradio grozdove337 u Dènnetu. Njenodgovor je bio: �Unosna kupoprodaja, unosna kupoprodaja.� O tome je Allahov Poslanik,s.a.v.s., rekao: �Kako mnogo grozdova ima Ebu ed - Dahdah u Dènnetu�, i ponovio je tonekoliko puta.338


POTPOMA@E GA U POKORNOSTIPOTPOMA@E GA U POKORNOSTIPOTPOMA@E GA U POKORNOSTIPOTPOMA@E GA U POKORNOSTIPOTPOMA@E GA U POKORNOSTIPREMA ALLAHUPREMA ALLAHUPREMA ALLAHUPREMA ALLAHUPREMA ALLAHU

U odlike mudre ene muslimanke ubraja se i njeno pomaganje muà u razli~itim vrstamapokornosti, a osobito u no}nom namazu. Ona mu time ~ini veliku korist jer ga podsje}a naono {to nije znao, ili mu je mrsko, ili je nemaran, te tako biva uzrokom njegovog, a i svogaulaska u okrilje Allahove milosti.

[ta ima ljep{e od ugodne slike kojom je oslikao Allahov Poslanik, s.a.v.s., dvoje supru`nikakoji se me|usobno potpomaù u pokornosti, koji izraàvaju solidarnost u razmjeni dobra ikoji ulaze u okrilje Allahove milosti, a to se nalazi u hadisu koji se prenosi od Ebu - Hurejrea,r.a. On kaè: �Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.:

�Allah se smilovao ~ovjeku koji no}u ustane i klanja no}ni namaz te probudi svoju enui ona klanja, a ako ona odbije, popr{}e je vodom po licu. Allah se smilovao eni koja ustanei klanja te probudi svoga muà i on klanja, a ako odbije, popr{}e ga vodom po licu.��339

ISPUNJAISPUNJAISPUNJAISPUNJAISPUNJAVVVVVAAAAA NJEGOVU DU[U NJEGOVU DU[U NJEGOVU DU[U NJEGOVU DU[U NJEGOVU DU[U

Razborita, svjesna èna muslimanka ne zaboravlja da se, nakon ibadeta njenomGospodaru, u njena najbolja djela u ivotu ubraja i to da se uspje{no zavu~e u srce svogamuà i da ispuni njegovu du{u, kako bi on u dubini svoje du{e osje}ao da je radostan zbogènidbe njome, da je sretan i da ivi u blagostanju s njome. Koristit }e se svojom o{troumno{}ukako bi do{la do sredstava i uzroka koji otvaraju zasune na srcu njenog muà, kako bi muse pribliìla s lahko}om, dare`ljivo{}u i rado{}u, kako bi sjedila na njegovom prijestoljuìve}i u blagostanju, sre}i i zadovoljstvu.

Ona zna da predstavlja najljep{i ovosvjetski uìtak za ~ovjeka, kao {to se to navodi uhadisu koji se prenosi od Abdullaha bin Amra bin el - Asa, r.a., a on od Allahovog Poslanika,s.a.v.s.:

�Ovaj svijet je uìtak, a najbolji ovosvjetski uìtak je dobra ena.�340

Ona ne zaboravlja da je ona ~ovjekov najljep{i ovosvjetski uìtak, ni nakon {to spoznakako da dospije do srca svoga muà i kako da ispuni njegovu du{u. Ali, ako ne spozna kakoda do|e do srca svoga muà i kako da ispuni njegovu du{u, ona }e uglavnom predstavljatiizvor nesre}e, propasti i tegobe za svoga muà. Ovo potvr|uju rije~i Allahovog Poslanika,s.a.v.s.:


�ôvjekovu sre}u predstavljaju tri stvar, a i ~ovjekovu nesre}u predstavljaju tri stvari.ôvjekovu sre}u predstavljaju: dobra èna, dobro mjesto stanovanja i dobro prevoznosredstvo. ôvjekovu nesre}u predstavljaju: lo{a èna, lo{e mjesto stanovanja i lo{eprevozno sredstvo.�341

Otud enino lijepo pona{anje prema muù i njeno pribliàvanje njegovom srcu predstavljadio vjere, jer je u tome ~ovjekova ~ednost i po{tenje, ~vrstina i stabilnost porodi~nih temeljakao i sre}a i radost za njih dvoje i njihovu djecu.

@ena po svojoj prirodi voli da osvaja mu{ko srce i u tome nalazi zadovoljenje svojeènstvenosti, privla~nosti i zavo|enja, ali èna muslimanka ne}e se zadovoljiti ovimsklonostima, te`njama i sredstvima, nego }e u osvajanju njegova srca teìti ka Allahovom,d`.{., zadovoljstvu, Koji je lijepo postupanje prema muù u~inio dijelom vjere, a za koje }eona biti odgovorna. Stoga, ona ne oklijeva da upotrijebi sve svoje snage kako bi ispoljilasvoju ljubav i naklonost prema muù, putem lijepog pona{anja, lijepe rije~i i kroz omiljen,razborit i unaprije|en suìvot.

ULJEP[AULJEP[AULJEP[AULJEP[AULJEP[AVVVVVAAAAA MU SE MU SE MU SE MU SE MU SE

@ena se svome muù uljep{ava svim vrstama ukrasa i nakita, kako bi mu bila lijepa,elegantna i izazovna, kako bi obradovala oko svoga muà, kako bi unijela sre}u u njegovosrce i kako bi ispunila njegovu du{u rado{}u i sre}om. Ovako su radile ene selefi - saliha,one koje su se povla~ile u ibadet svome Gospodaru, one koje su u~ile iz Njegove Knjige, anjihov predvodnik je majka vjernika Ai{a, r.a. Obla~ile su zanosne haljine, stavljale su nakiti kod ku}e a i na putovanju, uljep{avaju}i se svojim muèvima.

Bekra bint Ukbe do{la je kod majke vjernika Ai{e, r.a., i upitala je za kanu343, pa joj jeodgovorila: �Plemenito drvo i ~ista voda.� Upitala ju je o depilaciji, pa joj je odgovorila: �Akoima{ muà i u mogu}nosti si da i{~upa{ svoje obrve kako bi ih uljep{ala, onda to u~ini.�343

Neka zapu{tene i nemarne ene ~uju uputstva majke vjernika Ai{e, r.a., o ukra{avanjusvojim muèvima i neka znaju da njihovo ukra{avanje treba u prvom redu biti njihovimmuèvima, a ne njihovim dru`benicama, ~eljadi i drugaricama. Neka znaju nemarne ene ione koje se ne kite svojim muèvima, da su grje{nice, jer nisu ispunile jednu od svojih velikihobaveza. Ova njihova nemarnost moè biti uzrok odbojnosti njihovih muèva prema njimai uzrok njihovog zagledanja u druge ene.

@ena koju njen mu` vidi ra{~upane i neuredne kose, utog i blijedog lica, pohabane ibijedne odje}e, ona je, doista, glupa, nerazborita i neposlu{na supruga, jer joj ni najmanje nepomaè to {to se nakiti kada joj dolaze gosti, ili kada ide na neku proslavu na kojoj se


iskupljaju ene, a ve}inom ne mari za svoj izgled niti se ukra{ava svome muù. Smatram daje ena muslimanka, koja je obasjana uputom svoje vjere, spa{ena od ovog nedostatka, jerje poslu{na svome muù, a poslu{nost muù i uskra}ivanje njegovog prava ne mogu sena}i zajedno u srcu mudre, razborite i omiljene ene muslimanke.

Vjera upu}uje enu da se nakiti i uljep{a svome muù, kako bi on kod nje vidio samo ono{to voli. Vjera zabranjuje da se pojavljuje u tamnoj odje}i, odje}i alosti, duè od tri dana,osim kada àli za svojim muèm. Dozvoljeno joj je da nosi odje}u àlosti za njim ~etirimjeseca i deset dana. Potvrdu tome nalazimo u hadisu koji biljeì Buharija od Zejnebe bintUmmu Seleme koja je rekla:

�U{la sam kod Zejnebe bint Dàh{, Vjerovjesnikove, s.a.v.s., ène, nakon {to joj jeumro brat, pa je zatraìla miris, te se namirisala, a zatim rekla: �Nemam nikakve potrebe zamirisom, osim {to sam ~ula Allahovog Poslanika, s.a.v.s., gdje je sa minbera rekao: �@enikoja vjeruje u Allaha i Sudnji dan nije dozvoljeno da ali duè od tri no}i, osim za muèm,kada joj je dozvoljeno da ali ~etiri mjeseca i deset dana.��344

VESELO, RADOSNOVESELO, RADOSNOVESELO, RADOSNOVESELO, RADOSNOVESELO, RADOSNOI ZAHVI ZAHVI ZAHVI ZAHVI ZAHVALNO GAALNO GAALNO GAALNO GAALNO GA DOÊKUJE DOÊKUJE DOÊKUJE DOÊKUJE DOÊKUJE

Ono {to razboritu enu muslimanku uljep{ava njenom muù jeste radost, veselje, ljupkosti prijaznost kojom ispunjava cijeli ivot svoga muà i ~ini ga sretnim, radosnim i prijatnim.Kada se vra}a svojoj ku}i, umoran od posla ili iznemogao od intelektualnih napora, ona gado~ekuje veselog lica, razdraganog osmjeha i s ugodnom rije~i, odgone}i od njega sveneda}e, onog trena kada je sretne. Ona time nastoji odagnati od njega makar malo njegoveneda}e, te, onoliko koliko je u stanju, ispoljava sre}u, veselje, prijaznost i ljupkost kako bi unjegovu du{u unijela sre}u i radost ivljenja. Ona mu izraàva zahvalnost svaki put kad godprema njoj lijepo postupi, ili kad god joj ne{to lijepo pokloni, ili kad u~ini bilo {ta {to zasluùjezahvalnost.

Uslu`na, odana i svjesna èna muslimanka ne zna za nezahvalnost, poricanje ilinepovjerenje prema bilo kome, jer je vjera ~uva od svega onoga {to je vodi u bezdannedoli~nog pona{anja, koje negira i koje je suprotno dobrom i blagonaklonom pona{anju. Pakako onda da se pona{a prema svom dragom muù, prema svom pratiocu na njenomdugom putu?

Na osnovu vjerske upute razumjela je rije~i Allahovog Poslanika, s.a.v.s., koji je rekao: �Allahu ne zahvaljuje onaj ko ne zahvaljuje ljudima.�345


Iz ove veli~anstvene upute shvatila je da svako ko u~ini neko dobro, ili ~ini dobro~instvoprema ljudima, zasluùje zahvalnost, pa, kako onda ona da zanemari, ili da oklijeva uizraàvanju zahvalnosti prema svome muù, a ona slu{a Poslanikove, s.a.v.s., rije~i:

�Allah ne}e pogledati u ènu koja ne zahvaljuje svome muù, a ona ne moè beznjega.�346

SUDJELUJE U NJEGOVOJSUDJELUJE U NJEGOVOJSUDJELUJE U NJEGOVOJSUDJELUJE U NJEGOVOJSUDJELUJE U NJEGOVOJRADOSTI I @ALOSTIRADOSTI I @ALOSTIRADOSTI I @ALOSTIRADOSTI I @ALOSTIRADOSTI I @ALOSTI

@ena prodire do srca svoga muà i ispunjava njegovu du{u svojim sudjelovanjem unjegovoj radosti i alosti, u njegovoj tuzi i veselju.

Ona u~estvuje u nekim njegovim svakodnevnim hobijima i zanimanjima, kao {to su~itanje, sport, slu{anje nekih korisnih hadisa itd., kako mu` ne bi osje}ao da je usamljen usvom uìvanju ivotnih ugodnosti, nego da s njim �ìvotne ~a{e� ispunjene sla{}u, razmjenjujenjegova odana, ljupka, vesela i umiljata ena.

U ne samo jednoj utrci izme|u plemenitog Poslanika, s.a.v.s., i Ai{e, r.a., nalazi sedokaz da islam podsti~e svakog od supru`nika na me|usobno dijelenje bliskosti ivotnihuìtaka, radosti i sre}e. To sudjelovanje ostavlja velikog traga na razvoj bra~ne naklonosti,stabilnosti njenih temelja i u~vr{}enje njenih veza.

Kako u~estvuje u njegovoj radosti i sre}i tako u~estvuje i u njegovoj nesre}i, alosti ituzi. Ona staje uz njega ugodnom, nje`nom i umiruju}om rije~ju, ispravnim, zrelim isavjetni~kim mi{ljenjem i nje`nom, iskrenom i sr~anom saosje}ajno{}u.

NE GLEDA U DRUGE MU[KARCENE GLEDA U DRUGE MU[KARCENE GLEDA U DRUGE MU[KARCENE GLEDA U DRUGE MU[KARCENE GLEDA U DRUGE MU[KARCE

Bogobojazna ena muslimanka spu{ta pogled pred drugim mu{karcima. Ona ne upravljapogled prema drugim mu{karcima, osim prema svojim mahremima, postupaju}i po rije~imaUzvi{enog Allaha:

�A reci vjernicama neka obore poglede svoje...�347

Ako bude spu{tala svoj pogled pred drugim mu{karcima, osim pred muèm, ubrajat }ese me|u one koje preda se gledaju, a to je poèljno ènino svojstvo, koje je dragomu{karacima, jer dokazuje ~istotu i ~ednost osje}aja i o~uvanost i pouzdanost pogleda. To


je jedno od najljep{ih svojstava koje se moè na}i kod ~iste i ~edne ène muslimanke.Stoga Kur�an âsni, u kontekstu govora o ènama koje }e biti u Dènnetu i njihovimsvojstvima, koja su draga mu{karcima, kaè:

�U njima }e biti one koje preda se gledaju, one koje, prije njih, ni ~ovjek nidìn nije dodirnuo.�348

NE OPISUJE MU DRUGU @ENUNE OPISUJE MU DRUGU @ENUNE OPISUJE MU DRUGU @ENUNE OPISUJE MU DRUGU @ENUNE OPISUJE MU DRUGU @ENU

U moralne osobine razborite ene muslimanke ubraja se i to da ona ne opisuje svomemuù neku drugu enu, bilo da se radi o njenoj drugarici ili poznanici, jer je to zabranjeno uislamu na osnovu Poslanikovih, s.a.v.s., rije~i:

�Neka ena ne pokazuje svoje draì pred drugom enom, pa da je ona opi{e svomemuù kao da on gleda u nju.�349

Islam èli da se li~nost u~vrsti, da se srca smire, da se razdraùju}e misli, osjetila ima{tanja sputaju, kako bi ~ovjek ìvio spokojno, sretno, ne brinu}i se ni o ~emu; lahkoizvr{avaju}i obaveze i poslove za koje je stvoren. Mu{karac se ne bavi bespredmetnimupore|ivanjem izme|u one koja opisuje i one koja se opisuje. On nije izgubio glavu zbogonoga {to mu uljep{ava njegova ma{ta u tim pore|enjima. Ne uznemirava se niti se kvarenjegove sposobnosti i djela zbog beskorisnog i bespotrebnog govora, koji enu koja takvestvari govori, moè odvesti u zabludu, neznanje i grijeh.

OMOGU]AOMOGU]AOMOGU]AOMOGU]AOMOGU]AVVVVVAAAAA MU MIR, ODMOR I UT MU MIR, ODMOR I UT MU MIR, ODMOR I UT MU MIR, ODMOR I UT MU MIR, ODMOR I UTOÎ[TEOÎ[TEOÎ[TEOÎ[TEOÎ[TE

Svjesna ena muslimanka ne zadovoljava se svojim uljep{avanjem muù niti svojimsudjelovanjem u hobiju koji voli, nego, tako|er, vodi brigu o tome da mu omogu}i mir, odmori uto~i{te u ku}i, kao {to vodi brigu o tome da se njegov pogled zaustavlja na ~istoj, urednojku}i u kojoj se vidi red i urednost, da vidi djecu koja su odgojena i ~ista, da vidi lijepopostavljenu sofru s jelima i svim onim {to mu priprema njegova razborta, o{troumna pametnaèna, po svom ukusu, sposobnosti i svojim osje}ajima. Sve ovo spada u lijepo pona{anjeène muslimanke prema njenom muù, koje joj islam preporu~uje.

Svjesna ena muslimanka ne zaboravlja da je brak jedan od Allahovih, d`.{., znakova,jer je enu u~inio uto~i{tem, smirajem, spokojem i nje`no{}u njenom muù:

�I jedan od dokaza Njegovih jeste to {to za vas, od vrste va{e, stvara ene dase uz njh smirite, i {to izme|u vas uspostavlja ljubav i samilost...�350


To je najdublja veza, koju je Allah, d`.{., stvorio izme|u dvije du{e, kako bi uìvalesmireno, spokojno, stabilno, u onome {to je dozvoljeno. @ena, doista, predstavlja uto~i{te,sigurnost i spokoj za ~ovjeka unutar drage bra~ne zajednice, pune iskrene ljubavi inatkriljuju}e, nje`ne milosti. Mudra ena muslimanka najbolje razumije ova uzvi{ena zna~enjai ona najvi{e radi na tome da ih preto~i u prisnu, radosnu i sretnu stvarnost.

ONAONAONAONAONA MNOGO PRA[T MNOGO PRA[T MNOGO PRA[T MNOGO PRA[T MNOGO PRA[TAAAAA I VELIKODU[NA I VELIKODU[NA I VELIKODU[NA I VELIKODU[NA I VELIKODU[NA JE JE JE JE JE

@ena muslimanka mnogo pra{ta i velikodu{na je. Prelazi preko pogre{aka ako se deseod njenog muà; ne pamti ih niti mu ih s vremena na vrijeme napominje. Nema vrline, kojomse otvaraju zasuni ~ovjekovog srca, kao {to je pra{tanje i velikodu{nost, a nema svojstva,koje zatvara vrata ~ovjekovog srca, kao {to je pam}enje gre{aka i sitnica, nabrajanje lo{ihpostupaka i napominjanje pogre{aka.

@ena muslimanka pridràva se upute vjere koja daje primjer u rije~ima Uzvi{enog:�...neka im oproste i ne zamjere! Zar vama ne bi bilo drago da i vama Allahoprosti?...�351

Ona jedina zasluùje sjesti na prijestolje srca svoga muà i jedino ona moè ispunitinjegovu du{u rado{}u, sre}om i veseljem.

ONA JE MUDRA I SNA@NE LI^NOSTIONA JE MUDRA I SNA@NE LI^NOSTIONA JE MUDRA I SNA@NE LI^NOSTIONA JE MUDRA I SNA@NE LI^NOSTIONA JE MUDRA I SNA@NE LI^NOSTI

@ena muslimanka, koja je prosvijetljena uputom svoje vjere, isti~e se najbolje po ja~inisvoje li~nosti, svom zrelom razmi{ljanju i po svom ozbiljnom pona{anju. Ove osobine senalaze kod ene prije njenog sklapanja braka, jer su one rezultat njenog razumijevanja vjerei poimanja njenog zadatka na ovome svijetu.

Ona je sna`ne li~nosti pri izboru muà. Njen karakter se ne gubi niti rasplinjuje predèljom njenih roditelja da je skrenu od istine, kao ni pred njihovom eljom da je natjeraju dase uda za onog koga ne eli. Njena li~nost, tako|er, ne slabi ni pred mu{karcem koji do|eda je zaprosi, bez obzira koliko on bio bogat i ugledan, ako pri sebi nema svojstva muà -istinskog vjernika.

Ona je ~vrste li~nosti i nakon udaje. Zato {to se odlikuje lijepim moralom, blagimpona{anjem i poslu{no{}u dragom muù. ^vrstina njenog karaktera posebno dolazi doizraàja u situaciji koja to traì od nje, a vezana je za njeno uvjerenje i njenu vjeru, kao {to smoto vidjeli u slu~aju Ummu Sulejm bint Milhan i njenog sina Enesa, koji su se ~vrsto dràli islama,za razliku od njenog muà Malika bin En - Nadra, koji je ostao u {irku odbacuju}i islam.352


To smo vidjeli i u slu~aju Ummu Habibe bint Ebi - Sufjan koja je bila ~vrsta u svomvjerovanju i u svojoj vjeri, onog dana kada se njen mu` Abdullah bin Dàh{ el - Esdiodmetnuo od islama i prihvatio vjeru Abesinaca.353

^vrstinu li~nosti naziremo i u upornosti Berire da se rastane od svoga muà koga nevoli, i pored Vjerovjesnikovog, s.a.v.s., posredovanja.354

Tu ~vrstinu vidimo i u traènju razvoda braka ène Sabita bin Kajsa bin [emmasa,èle}i da se razvede od muà koga ne voli355 i, tako|er, Poslanikovo, s.a.v.s., udovoljavanjenjenoj molbi.

U krajnjem slu~aju, osnovni poticaji ~vrstih stavova ovih odabranih ena, bili su: briga oispravnosti vjere, ~istota vjerovanja i Allahovo, d`.{., zadovoljstvo.

Svaka od njih je u svom ivotu nastojala ~initi samo ono {to je dozvoljeno i svaka od njihbojala se da ne zapadne u haram ako bi se udala za ~ovjeka koji ne vjeruje i ne ispovijedanjenu vjeru ili ako bi uskratila neko pravo muù koga ne voli, ili ako ne podnosi da ivi sanjime. Da nema njene ~vrstine karaktera, li~nosti i njenog osje}aja ponosa zbog svojevjerni~ke du{e, pomirila bi se sa situacijom svog zalutalog muà i izgubila bi se u labirintunjegovih zabluda, ili bi suzbijala gor~inu zbog propasti i nesre}e s muèm koga njeno srcene prihvata. Ovako se pona{a èna muslimanka koja je obasjana uputom svoje vjere, usvakom vremenu i na svakom mjestu.

^vrstina li~nosti kojom se odlikuje ena muslimanka ne elimini{e od nje njenu specifi~nuvrlinu pokornosti prema muù, njeno lijepo postupanje prema njemu, po{tivanje i uvaàvanje.Naprotiv, njena ~vrstina li~nosti ~ini je uravnoteènom i mudrom u njenom govoru i postupcimaprema muù. Kod nje nema smetenosti, brzopletosti niti lahkomislenosti, pa ~ak ni u trenucimasrd`be od koje nije spa{ena ni jedna bra~na zajednica. @ena }e se muslimanka suzdràti,dràt }e povodac na svom jeziku i ne}e joj proma}i ni jedna lo{a konstatacija koja je vezanaza njenog muà, a koja bi mogla povrijediti njegove osje}aje. Ovo je slu~aj ~vrste,uravnoteène i sabrane li~nosti.

Majka vjernika Ai{a, r.a., zauzima po~asno mjesto kada je u pitanju ova vrlina u koju setreba ugledati svaka èna muslimanka. Formulacija njene zakletve kojom se zaklinjalaPoslaniku, kada je bila zadovoljna, razlikovala se od formulacije zakletve, kada se ljutila nanjega, a u svakoj se o~itovao odgoj, ukus, po{tovanje i uvaàvanje. To je primijetio AllahovPoslanik, s.a.v.s., te je, kako ona prenosi od njega, rekao:

�Ja, doista, znam kada si ti sa mnom zadovoljna i kada si na mene ljuta.� Rekla je: �Aotkud to zna{?� Odgovorio je: �Kada si zadovoljna sa mnom, ti kaè{: �Ne, tako miMuahmmedovog Gospodara.� A kada si ljuta na mene, ti kaè{: �Ne tako mi IbrahimovogGospodara.� Rekla je: �Da. Tako mi Allaha, Allahov Poslani~e, ja samo izostavljam tvojeime.�56

Kako su to visoki standardi odgoja! Kako je to samo iskrena ljubav! Kako je to veli~anstven


osje}aj!Snaga li~nosti majke vjernika Ai{e, r.a., najja~e se istakla na dan kada je isku{ana

potvorom. To je isku{enje koje je Allah, d`.{., u~inio ku{njom i ispitom Svome Poslaniku,s.a.v.s., i cijelom islamskom ummetu, kako bi time uzdigao jedne, a ponizio druge i kako bionima koji su na pravom putu pove}ao njihov iman, a nasilnicima On samo propastpove}ava.

U ovoj pri~i isti~e se snaga li~nosti Ai{e, r.a., koju uzvisuje duboki iman u Allaha, d`.{.,i njena uvjerenost da }e je samo Allah, d`.{., osloboditi. Ne nalazim ni{ta ljep{e ni jasnije odizlaganja Ibn - Kajjima el - Dèvzija u kojem iznosi ovu svijetlu stranicu iskrenog i dubokogimana kojim se kitila majka vjernika, kao i snagu li~nosti, jer je bila sigurna u Allahovupravednost i nepristrasnost.

Ibn el - Kajjim kaè:�Potpunost ispita i ku{nje iziskivala je obustavu Objave Allahovom Polaniku, s.a.v.s.,

mjesec dana u vezi s tim pitanjem. Nije mu objavljeno ni{ta o tom pitanju kako bi do{la doizraàja Njegova mudrost koju je odredio, kako bi se pojavila u najljep{em svjetlu, kako bi seiskrenim vjernicima pove}ao iman, kako bi bili ustrajni u pravednosti, lijepom mi{ljenju oAllahu, Njegovom Poslaniku, Poslanikovoj porodici i Njegovim iskrenim vjernicima. Nije muni{ta objavljivano zbog toga da bi se pove}alo nevjerni~ko potvaranje i dvoli~nja{tvo, kakobi oni Njegovom Poslaniku i vjernicima otkrili svoje tajne. Taj prestanak objave bio je zbogtoga da bi se upotpunilo vjerovanje Siddike (Ai{e) i njenih roditelja, kako bi se upotpunilaAllahova blagodat prema njima, kako bi se poja~ala potreba, naklonost i udnja nje i njenihroditelja za Allahom, d`.{., kako bi se poja~ala poniznost prema Njemu, lijepo mi{ljenje oNjemu, obra}anje za pomo} jedino Njemu, kako bi bilo prekinuto njeno obra}anje za pomo}drugim stvorenjima i kako bi se odrekla traènja pomo}i i olak{anja od bilo kojeg stvorenja.Stoga je i do{lo do ostvarenja ovog cilja, jer po{to su joj roditelji rekli: �Ustani pred njim�, aAllah, d`.{., je ve} obznanio njenu nevinost, rekla je: �Tako mi Allaha, ne}u ustati pred njim,niti pred bilo kim drugim, osim pred Allahom. On je Taj Koji me je oslobodio.�

�Prekid objave na mjesec dana predstavljao je, tako|er, mudrost i u tome {to je ovajslu~aj pro~i{}en i stavljen na probu i {to su srca vjernika èljno i{~ekivala ono {to }e imAllah, d`.{., i Njegov Poslanik, s.a.v.s., objaviti i {to su to neizmjerno i{~ekivali. Objava jebila ono za ~im je Allahov Poslanik, s.a.v.s., imao potrebu, kao i njegova porodica, Es -Siddik i njegova porodica, njegovi ashabi i vjernici. Procvali su poput cvije}a nakon ki{e kojapadne na zemlju koja ima najve}u potrebu za njom. Tako se desilo ne{to najljep{e i najfinije,~emu su se u potpunosti obradovali, a osje}ali su i najve}e zadovoljstvo i radost zbog toga.Da je Allah, d`.{., u prvom trenutku otkrio istinu i odmah spustio objavu o tome, promakle biove vi{estruke mudrosti.�


�Isto tako, Allah, d`.{., elio je istaknuti poloàj Njegovog Poslanika, s.a.v.s., i njegoveporodice kod Njega, kao i Njegovu plemenitost prema njima. Allah, d`.{., htio je da isklju~iSvoga Poslanika iz ovog slu~aja i da ga On sam odbrani i za{titi, da odgovori njegovimneprijateljima, da ih izgrdi i prekori ne~im s ~ime on (Poslanik, s.a.v.s.) ne}e imati nikakveveze niti }e mu se to pripisati. Naprotiv, tu stvar }e samo On razrije{iti i �osvetiti� SvogaPoslanika i njegovu porodicu.�

�Cilj je bio da se ovim napakosti Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., i tako {to }e se njegovaèna potvoriti. Ne bi bilo podesno da on svjedo~i o njenoj nevinosti iako je njegovo znanje ilimi{ljenje bili pribli`no znanju o njenoj nevinosti, a nikad nije ni{ta lo{e mislio o njoj, i to jedaleko od njih dvoje, te je, stoga, ele}i se opravdati pred onim koji su spletkarili, rekao:

�Ko }e me opravdati i pomo}i protiv ~ovjeka koji je, kako sam ~uo, povrijedio moju enu?Tako mi Allaha, ja o svojoj eni znam samo dobro. Spominju ~ovjeka koga znam samo podobru i koji nije ulazio kod moje ene osim sa mnom.��

[to se ti~e pretpostavki koje su svjedo~ile o nevinosti Es - Siddike, imao ih je vi{e oddrugih vjernika, ali zbog savr{enstva svoga sabura, postojanosti, dobro~instva, lijepogmi{ljenja o svome Gospodaru i zbog svog pouzdanja u Njega, zauzeo je stav strpljivosti,postojanosti i pouzdanja u Allaha, d`.{., sve dok nije do{la objava koja ga je obradovala irazveselila njegovo srce, objava koja je pokazala njegovom ummetu da njegov Gospodarvodi ra~una o njemu i da se brine za njega.�

�Ko promisli o rije~ima Es - Siddike, nakon {to je objavljena njena nevinost, nakon {to sujoj roditelji rekli: �Ustani pred Allahovim Poslanikom, s.a.v.s.�, i njenog odgovora: �Tako miAllaha, ne}u ustati pred njim niti }u se zahvaljivati bilo kome osim Allahu� - spoznat }e kolikaje njena spoznaja, kolika je ja~ina njenog imana. Spoznat }e da ona blagodat o~ekuje samood svoga Gospodara, da u takvoj situaciji samo Njemu zahvaljuje, da samo Njemu iskazujetevhid (jedno}u) - saznat }e snagu njene odva`nosti i hrabrost u dokazivanju svoje nevinosti.Spoznat }e, tako|er, da ona nije u~inila ono {to iziskuje njeno stajanje na poziciji onoga kojiùdi za znanjem i koji ga traì. Zbog sigurnosti u ljubav Allahovog Poslanika, s.a.v.s., reklaje ono {to je rekla, ukazuju}i miljeniku na njegovog miljenika. Naro~ito u ovakvoj situacijikoja je najbolji na~in dokazivanja postavila ga je na njegovo mjesto i, tako mi Allaha, niko munije bio draì od nje kada je rekla: �Ne}u zahvaljivati nikome osim Allahu, On je Taj Koji me jeoslobodio.� Radi Allaha je ta njena postojanost, a on (Poslanik, s.a.v.s.) bio joj je najdraèstvorenje i nikako nije mogla bez njega, a srce njenog dragog ve} mjesec dana bilo je premanjoj odbojno. Nakon toga njegovo zadovoljstvo i prihvatanje iznenadilo ju je, te se nije urilada ustane pred njim, niti da pokaè sre}u zbog njegovog zadovoljstva i njegove blizine ipored jake ljubavi koju je osje}ala prema njemu. Ovo je krajnji cilj postojanosti i snage.�357

Da, to je krajnji cilj postojanosti, ~vrstine i snage li~nosti. Svjesna èna muslimanka


ponizna je svome muù, poslu{na, umiljata i pokorna, ali se njen karakter ne rasplinjuje prednjim, makar on bio najdraì i najugledniji od svih stvorenja, dok god je istina na njenoj stranii dok god se pridràva �naj~vr{}e veze� (islama). Majka vjernika Ai{a, r.a., predstavljanajveli~anstveniji primjer li~nosti ène muslimanke koja se ponosi svojim vjerovanjem isvojom vjerom, koja zna istinu svoga oboàvanja Allaha, kao {to zna da je samo i jedino Ondostojan da se oboàva.

Neka ne misli ena muslimanka da ovaj postupak Ai{e, r.a., zna~i superiornost, oholosti odbacivanje onoga ~ime je mu` zadovoljan. Ve} smo govorili o obavezi poslu{nosti enemuslimanke naspram njenog muà, kao {to smo govorili o njenoj pokornosti, izraàvanjuljubavi prema njemu, njenoj brizi o tome da mu udovolji, kao i o tome da je obavezna da sepoùruje u svemu tome, a sve to }e ~initi povode}i se za naredbom vjere islama. Pouka izdoga|aja vezanog za majku vjernika Ai{u, r.a., sastoji se u: ugledu koji islam daje ènimuslimanki i po{tovanju kojim je obasipa, sve dok se pridràva Allahovih propisa i uputenjene istinite vjere, dok god primjenjuje njena divna i veli~anstvena saznanja. Sve to }enjenu li~nost u~initi sna`nom, uglednom, plemenitom i mudrom.

Islam je dao eni muslimanki odre|ena prava, kao {to joj je poklonio ugled i po{tovanje,na ~emu joj pozavidi ena zapada svaki put kada ~uje ne{to o pravima ene u islamu.358 Onikoji zagovaraju emancipaciju ene u arapskim zemljama priznaju to, kao {to smo to ve}vidjeli.359 Mnogi od njih su se odrekli svojih stavova da ena muslimanka ima potrebu zaemancipacijom, a me|u njima je i dr. Neval es - Sa�davi. Novine �Dèridetul - vetanil -�Kuvejtijjeti�, polovinom mjeseca aprila 1989.god. pitale su je:

�Da li smatra{ da je Evropa uzor koji treba opona{ati i da li je ona model koji trebaimitirati?� Odgovorila je: �Ne. Nikada. Evropska ena napredovala je u nekim oblastima, alije zato zaostala u nekim drugim oblastima. Bra~na prava u Evropi ~ine nasilje prema eni ito je uzrok nastanka enskih pokreta za emancipaciju kod njih, a tako|er i u Americi. To suveoma jaki pokreti koji su ponekad i estoki.�

Potom je rekla: �Na{a vjera islam dala je prava eni, vi{e nego sve druge vjere, kao {tojoj je podarila i ugled i po{tovanje, osim u nekim slu~ajevima kada ~ovjek iskoristi nekevidove ove vjere kako bi uspostavio klasno, patrijarhalno dru{tvo u kojem bi mu{karcigospodarili nad enama.�

O~ito je da je ovo patrijarhalna samovolja koju spominje dr. Es - Sa�davi, a na~ini li mu`prema eni kakvo nasilje i nepravdu, razlog tome je nepoznavanje islama i udaljavanje odnjegove upute.


ONA JE JEDNAONA JE JEDNAONA JE JEDNAONA JE JEDNAONA JE JEDNAOD NAJUSPJE[NIJIH SUPRUGAOD NAJUSPJE[NIJIH SUPRUGAOD NAJUSPJE[NIJIH SUPRUGAOD NAJUSPJE[NIJIH SUPRUGAOD NAJUSPJE[NIJIH SUPRUGA

Prethodno navedena moralna svojstva ène muslimanke i njene umne, duhovne,dru{tvene i estetske osobenosti, poja{njavaju nam da je to uspje{na ena, pa ~ak da je onajedna od najuspje{nijih supruga, kao i to da ena muslimanka predstavlja najve}u blagodat,sre}u i dobro za ~ovjeka.

Stoga, razumijevaju}i svoju vjeru prilikom izvr{avanja svojih obaveza prema muù, onas pravom predstavlja najve}i uìtak za ~ovjeka u njegovom ìvotu, jer kad u|e u ku}u,do~eka ga {irokim i blistavim osmjehom i ugodnim pozdravom, do~ekuje ga poput prolje}a,uljep{ava njegov ivot lijepom rije~ju, ljubaznim govorom, savr{enim gestom i ugodnom{alom. Do~ekuje ga rasko{no naki}ena, savr{ene lijepe prirode, u ku}i koja je ~ista iuredna, do~ekuje ga ugodnim i razdraganim razgovorom, raznovrsnom i ukusnom hranom,~ine}i sve ono ~ime }e on biti zadovoljan i unose}i radost i veselje u njegovu du{u.

Ona je, doista, pokorna svome muù, poslu{na mu je, iskazuje mu svoju ljubav, vodibrigu o tome da ga zadovolji, ne otkriva njegovu tajnu, staje uz njega u te{kim trenucima,potpomaè ga ~vrstim stavovima i mi{ljenjem, upu}uje mu iskreni savjet, raduje se njegovojradosti, alosti se zbog njegove alosti, ispunjava njegovu du{u svojom pojavom i svojomnutrinom, ispunjava njegov ivot sre}om, rado{}u i veseljem, podsti~e ga na dobro~instvou svim njegovim aspektima, podsti~e ga da zajedno ustaju na no}ni namaz, ~ini dobro~instvonjegovim roditeljima i po{tuje njegovu porodicu i rodbinu. Ona odvra}a pogled od mu{karaca,~uva se bezvrjednih stvari, naklapanja i ru`nog govora, vodi brigu o tome da osigura mir,rahatluk, smiraj i postojanost svome muù i svojoj djeci. Ona je i sna`nog karaktera, a nijegrube i neuljudne prirode, nje`nih je osje}aja, a nije suvi{e blaga niti slaba. Kod onoga komese obra}a, izaziva po{tovanje i ugled. Ona mnogo pra{ta i velikodu{na je, zaboravlja zlokoje joj je naneseno i odbacuje prezir.

Otud je ena muslimanka s pravom najuspje{nija supruga i jedna od najve}ih Allahovihblagodati datih ~ovjeku. Ona je njegov uìtak koji se u njegovom ivotu ne moè mjeriti ni sjednim drugim uìtkom.

Istinu je rekao Allahov Poslanik, s.a.v.s., kada je rekao:�Ovaj svijet je uìtak, a najbolji ovosvjetski uìtak je dobra ena.�360

@ENA MUSLIMANKA@ENA MUSLIMANKA@ENA MUSLIMANKA@ENA MUSLIMANKA@ENA MUSLIMANKANASPRAM SVOJE DJECENASPRAM SVOJE DJECENASPRAM SVOJE DJECENASPRAM SVOJE DJECENASPRAM SVOJE DJECE


Neosporno je da su djeca ~ovjekova zjenica oka, izvor njegove sre}e i radost njegovogìvota. Zbog njih ivot je sladak, ivljenje je ugodno, zbog njih se pribavlja opskrba, za njihse vezuju nadanja i pomo}u njih se smiruju du{e. Ako otac u svojoj djeci vidi pomo},podr{ku, umnoàvanje potomstva, produètak i snagu, majka u njima vidi ivotno nadanje,du{evnu utjehu, radost srca, sre}u ivljenja i sigurnost u budu}nosti; sve ovo ovisi o lijepomodgoju, pripremanju i formiranju djece za ivot kako bi bili faktor koji koji }e graditi i djelovati,a njihovo dobro }e se vra}ati njihovim roditeljima, njihovoj zajednici i svim ljudima. Stoga onipostaju ukras na ovom svijetu, kako to Allah, d`.{., kaè:

�Bogatstvo i sinovi su ukras u ivotu na ovome svijetu...� 361

Ako se zanemari njihov odgoj, lo{e formira njihova li~nost (karakter), bit }e nesre}a zaroditelje i prijete}e zlo za dru{tvo i sve ljude.

ONA ZNA ZA SVOJU NAJVE]UONA ZNA ZA SVOJU NAJVE]UONA ZNA ZA SVOJU NAJVE]UONA ZNA ZA SVOJU NAJVE]UONA ZNA ZA SVOJU NAJVE]UODGOVORNOST NASPRAM SVOJE DJECEODGOVORNOST NASPRAM SVOJE DJECEODGOVORNOST NASPRAM SVOJE DJECEODGOVORNOST NASPRAM SVOJE DJECEODGOVORNOST NASPRAM SVOJE DJECE

@ena muslimanka ne zaboravlja da je odgovornost majke u odgoju djece i formiranjunjihove li~nosti ve}a od odgovornosti oca, zbog toga {to su djeca blizu majke, {to mnogovremena provode s njom i jer ona precizno zna sva njihova stanja i kretanja u periodurazvoja i u zna~ajnom periodu puberteta, u okviru dje~ijeg intelektualnog, emocionalnog idjelatnog ivota.

@ena muslimanka koja je svjesna upute svoje vjere, koja je u stanju da izvr{i svojupedago{ku zada}u u ivotu, svjesna je potpune odgovornosti u odgoju svoje djece, o kojojKuran, a.{., govori:

�O vi koji vjerujete, sebe i porodice svoje ~uvajte od vatre ~ije }e gorivo ljudii kamenje biti...� 362

O njoj govori i plemeniti Poslanik, s.a.v.s., u rije~ima: �Svi ste vi pastiri i svaki pastir }e biti odgovoran za svoje stado. Vladar je pastir, ~ovjek

je pastir svojoj porodice, èna je pastirica u ku}i svoga muà i njegove djece. Svi ste vi,dakle, pastiri i svi }ete biti odgovorni za svoje stado.�363


To je potpuna odgovornost koju je islam �objesio oko vrata� svim ìvim bi}ima i nijenikoga izostavio. Islam je, u skladu s tom odgovorno{}u u~inio da su roditelji - a posebnomajka - odgovorni da ih odgoje u duhu islama, kao {to su odgovorni i za njihov pravilanrazvoj koji }e se zasnivati na lijepom moralu, o kojem nas je plemenit Poslanik, s.a.v.s.,obavijestio da je poslan da ga upotpuni i utvrdi njegovo porijeklo kod ljudi:

�Poslan sam da upotpunim plemenite }udi. �364

Ni{ta bolje ne ukazuje na veli~inu odgovornosti roditelja naspram njihove djece niti naveli~inu odgoja njihove djece, koji prili~i bogobojaznim muslimanima, od mi{ljenja u~enjakada svaka ku}a ~uje Poslanikove, s.a.v.s., rije~i: �Nare|ujte svojoj djeci da klanjaju kadabudu imali sedam godina, a kada budu imali deset godina, pa ne budu klanjali, udarite ih...�365

Svaka ku}a u kojoj se odbacuju ove Poslanikove, s.a.v.s., rije~i, u kojoj roditelji ne ure daih primijene i sprovedu na najpotpuniji na~in, nare|uju}i djeci da klanjaju namaz kada imajusedam godina, niti ih udaraju ako ga izostave kada imaju deset godina, ta ku}a je grje{na,nemarna i zapu{tena, a roditelji su odgovorni pred Allahom, d`.{., zbog njihovog nemara izapu{tenosti.

Ku}a u kojoj ivi porodica zapravo je jedna mala zajednica, dru{tvo u kojem se formirajumentaliteti pojedinaca. U ku}i se formiraju njihovi umovi, }udi i stremljenja, dok su oni jo{,zapravo, mali pti}i koji su spremni da se susretnu s rije~ju upute i ~vrstog usmjerenja. Izovog vidimo da je misija roditelja unutar porodice velika i zna~ajna pri formiranju mentalitetanjihovih k}eri i sinova kao i pri usmjeravanju njihovih koraka ka spoznaji, uputi i kreposnimdjelima.

Svjesna ena muslimaka shvatala je kolika je bila njena odgovornost za odgoj njenedjece kroz sva vremena. Bila je vje{ta i spretna u formiranju ljudi, u uticaju na njih, uprodiranju do njihovih srca i u zasa|ivanju plemenitih vrijednosti u njihovim du{ama. Nemaboljeg pokazatelja za to od toga da su ugledne i izvrsne ene dale i odgojile najplemenitije inajbolje potomke od plemenitih i izvrsnih ljudi. Gotovo da ne moè{ na}i ni jednog velikanana{eg ummeta, od onih koji su se borili s neda}ama svoga vremena, savla|ivali njegoveprepreke i pred ~ijom su se ~ovje~no{}u i hrabro{}u povinovale sve pojave i neda}e, a danije bio duàn svojoj veli~anstvenoj majci.

Ez - Zubejr bin el - Avam je za svoju veli~inu duàn svojoj majci Safijji bint Abdul- -Muttalib, koja je u njega usadila karakter i sve njene lijepe osobine.

Abdullah, El - Munzir i Urve ez - Zubejrovi sinovi, plodovi su onoga {to je zasijala njihovamajka Esma bint Ebi - Bekr i svaki od njih ostavio je svoj neizbrisivi trag i ima svoje istaknutomjesto.

Alija bin Ebi - Talib, r.a., uzeo je mudrost, naobrazbu i lijepo pona{anje od svoje majke,koja je obilovala mudro{}u i druèljubivo{}u, Fatime bint Esed.

Abdullah bin Dàfer, predvodnik plemenitih Arapa i jedan od najboljih njihovih mladi}a,


ostao je bez oca dok je bio dijete, te ga je nadzirala njegova majka Esma bint Umejs.Darovala mu je mudrost i lijepo pona{anje koje je posjedovala Esma, jedna od nezaboravnihèna u islamu.

I Muavija bin Ebi - Sufjan je od svoje majke Hind bint Utbe naslijedio snagu i ~vrstinuli~nosti i blistavu inteligenciju, {to nije naslijedio i od svoga oca Ebu - Sufjana. Po{to je kodnjega uo~ila osobine plemenitog roda i inteligencije,dok je jo{ bio dijete, re~eno joj je: �Akopoìvi, predvodit }e svoj narod.� Na to je odgovorila: �Da bog da ga izgubila ako ne budepredvodio svoj narod!�

Muavija nije uspio prenijeti na svoga sina i svog halifu Jezida ono po ~emu se on isticao:mi{ljenje, zrelost i dovitljivost, jer je njegova majka bila obi~na i prosta ena Arapka kojom seMuavija oènio samo zbog njene ljepote i zbog ugleda njenog plemena i njene porodice.

Isto tako, ni njegov brat Zijad bin Ebi - Sufjan, koji je predstavljao primjer o{troumnosti,pronicljivosti i dovitljivosti, nije sve to mogao prenijeti na svoga sina Ubejdullaha, te je onizrastao u jednog ahmaka, nesposobnjakovi}a, nespretnjakovi}a i glupaka, jer njegovamajka Merdàna, koja je bila Perzijanka, nije posjedovala osobine koje bi je u~inile majkomvelikana.

Historija biljeì dva velikana iz plemena Benu - Umejje. Prvi je poznat po pronicljivosti,mo}i, inteligenciji, mudrosti i energi~nosti. Drugi je, pak, utro puteve pravednosti, dobrote,po{tenja i bogobojaznosti, a obojica su plodovi velike i razborite ene.

[to se ti~e prvoga, on je Abdul - Melik bin Mervan, a njegova majka je Ai{a bint El -Mugire bin Ebi el - �As bin Umejje, koja je bila poznata po svom sna`nom karakteru, poprodornoj odrje{itosti i ~istoti srca.

[to se ti~e drugoga, on je Omer bin Abdul - Aziz, peti � hulefair - ra{idin�, a njegovamajka je Ummu Asim bint Asim bin Omer bin el - Hattab, koja je bila najuglednija ena svogavremena zbog svoje potpunosti i druèljubivosti. Njena majka je pobo`na i bogobojaznaèna koju je Omer uzeo za ènu svome sinu Asimu, po{to je kod nje uo~io utjelovljenjeiskrenosti i postojanost u govoru, onog dana kada nije pristala pomije{ati vodu s mlijekom,kao {to je to od nje traìla njena majka, jer je Allah vidi.

A kada bismo svoja lica okrenuli prema Andaluziji, prona{li bismo ambicioznog ~ovjekai mudrog velikana, poglavara pravovjernih Abdur - Rahmana En - Nasira, koji se uputio izkolijevke jetimstva kako bi osnovao dràvu u Maroku kojoj su se pokorile nezavisne evropskedràve i njihovi vladari. Njene znanstvene institucije ~esto su posje}ivali u~enjaci drugihnaroda i njihovi filozofi. Ova dràva imala je velik udio u civilizaciji naroda islamskog svijeta.

Kada bismo istraìvali koja je tajna veli~ine ovog ~ovjeka, nai{li bismo na ènu,veli~anstvenu majku, koja je znala kako da u njega usadi duh energi~nosti, veli~ine iambicioznosti.

U periodu Abbasija na{u pa`nju izazivaju dvije ene koje su u svoja dva sina ugradile


duh veli~anstvenosti, sposobnosti i posebne nadarenosti. Prva je majka Dàfera bin Jahja�a,koji je bio vezir halife Haruna er- Re{ida, a druga je majka imama E{ - [afije koji nije vidiosvoga oca, jer je on umro kad je ovaj bio dojen~e, a njegova majka se brinula za njega injegov odgoj.

Na{a historija biljeì mnoge istaknute ene koje su svojim sinovima podarile tajnu uspjeha,koje su u njih ukorijenile veli~anstveno pona{anje, koje su bila iza njih u svemu {to su radili,u lijepom pona{anju do kojeg su dosegli i u svim velikim djelima koja su ostvarili.

U NJIHOVOM ODGOJU KORISTIU NJIHOVOM ODGOJU KORISTIU NJIHOVOM ODGOJU KORISTIU NJIHOVOM ODGOJU KORISTIU NJIHOVOM ODGOJU KORISTISE NAJUSPJE[NIJIM METODAMASE NAJUSPJE[NIJIM METODAMASE NAJUSPJE[NIJIM METODAMASE NAJUSPJE[NIJIM METODAMASE NAJUSPJE[NIJIM METODAMA

Mudra i o{troumna ena muslimanka poznaje du{u svoje djece, uo~ava razliku u njihovimkarakterima i njihovim stremljenjima, te na lijep na~iin prodire do njihovih du{a. Na taj na~inprodire i u njihov ~isti i bezgrje{ni svijet kako bi u njima zasadila visoke vrijednosti, uzvi{enevrline i visoke moralne vrijednosti, pridràvaju}i se najsavr{enijih i najo{troumnijih metodapri formiranju tih blistavih karaktera.

Priroda majke sama po sebi bliska je djeci, draga im je i privla~na, te ona otvaraju svojedu{e i srca pred njom, otkrivaju joj misli i osje}aje koji se kriju u njima. Ona se posve}ujenjihovom usmjeravanju, uljep{avanju njihovih naravi i njihovim osje}ajima, vode}i brigu onjihovom intelektualnom stupnju i o njihovoj dobi, jednom se igraju}i s njima, drugi put {ale}ise s njima, tre}i put laskaju}i im i obra}aju}i im se rije~ima punim nje`nosti, blagosti isimpatija, te je oni jo{ vi{e vole, prihvataju njena usmjerenja i upute, a to ~ine iz sveg srca.A kakva li je razlika izme|u iskrene pokornosti koja izvire iz srca, koja se zasniva na ljubavi,po{tovanju, uvaàvanju i pouzdanju i izme|u la`ne pokornosti koja se zasniva na poniènju,nasilju, ugnjetavanju i zabranjenom iskori{tavanju. Prvo je pokornost koja je neprestana,nepokolebljiva i to je pokornost koja daje plodove, a {to se ti~e druge pokornosti, ona jeprivremena, krhka je i ni{tavna. Kako brzo i{~ezava i nestaje s nestankom nasilja,ugnjetavanja, poniènja, grubosti i sile.

UKAZUJE IM SVOJU LJUBAUKAZUJE IM SVOJU LJUBAUKAZUJE IM SVOJU LJUBAUKAZUJE IM SVOJU LJUBAUKAZUJE IM SVOJU LJUBAVVVVV I NJE@NOST I NJE@NOST I NJE@NOST I NJE@NOST I NJE@NOST

@eni je muslimanki poznato da djeca imaju potrebu za toplim krilom, dubokom ineizmjernom ljubavlju i za iskrenom i bezuvjetnom nje`no{}u kako bi mogli rasti u zdravojsredini sa~uvanoj od bilo kakvih bolesti, ivotnih udaraca i neda}a. Njihov ivot ispunjen je


optimizmom, njihova srca ispunjena su pouzdanjem, a njihovi umovi zaokupljeni su nadomi ambicijama. Svjesna ena muslimanka u svakoj prilici ukazuje svojoj djeci ljubav, nje`nosti blagost koji izviru iz njenog velikog srca, te tako njihove ivote obasipa rado{}u i veseljema njihove du{e puni pouzdanjem i smireno{}u.

Bogobojazna èna muslimanka milostiva je prema svojoj djeci, jer je milost izvornoislamsko moralno svojstvo koje Poslanik, s.a.v.s., preporu~uje svojim rije~ima i djelom.Jedno od njegovih najizraàjnijih moralnih svojstava bilo je i milost prema drugma, a posebnoprema djeci, kao {to nas o tome obavje{tava Enes, r.a., koji je rekao:

�Nisam vidio nikog milostivijeg prema djeci od Allahovog Poslanika, s.a.v.s.� Pri~ao je:�Traìo je dojilju za Ibrahima u selima oko Medine. Kada bi po{ao, i mi bismo i{li s njime, u{aobi u ku}u i po~eo ga ljubiti, a potom bi se vratio.��366

Milost plemenitog Poslanika, s.a.v.s., prostirala se i na mlade muslimanske pupoljke.Njegova milost {irila se i obuhvatala djecu dok su se igrala, jer ih je obasipao svojomnje`no{}u i blago{}u, kao {to to prenosi Enes, r.a., koji kaè da bi se Vjerovjesnik, s.a.v.s.,svaki put obradovao kada bi pro{ao pored djece te ih poselamio.367

Jedna od njegovih pedago{kih izreka je i sljede}a:�Nama ne pripada onaj ko nema milost prema djeci i ko ne po{tuje starije.�368

Ebu - Hurejre, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., poljubio Hasana bin Alija, pa je El- Akre� bin Habis rekao: �Ja imam desetero djece i ni jedno od njih nisam nikad poljubio�, paje Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: �Onaj ko nema milosti prema drugima, ne}e ni drugi imatimilosti prema njemu.�369

Poslanik, s.a.v.s., bio je veliki pedagog koji je neprestano poku{avao da u du{amaizazove izliv milosti, da njene zasune otvori za ljubav i nje`nost, dvije najspecifi~nije ljudskekarakteristike.

Jednom mu je do{ao beduin i upitao ga: �Zar vi ljubite svoju djecu? Pa mi ih ne ljubimo.�Na to mu je Vjerovjesnik, s.a.v.s., odgovorio: �Ne mogu ispuniti tvoje srce milo{}u ako ju jeAllah, d`.{., odstranio iz tvoga srca.�370

Majka vjernika Ai{a, r.a., prenosi da bi Vjerovjesnik, s.a.v.s., ustao kada bi mu do{laFatima, te bi je pozdravio i poljubio i posjeo je pored sebe. Kada bi on u{ao kod nje, ustala bi,uzela bi ga za ruku, pozdravila ga, poljubila i posjela ga pored sebe. Ona, tako|er, prenosida je (Fatima) u{la kod njega za vrijeme njegove bolesti, u kojoj je i preselio (na ahiret), paju je pozdravio i poljubio je.371

Poslanik, s.a.v.s., uznosi ene Kurej{ijke, jer su one bile najbri`nije ene prema svojojdjeci, najvi{e su vodile brigu o njihovom odgoju i razvoju, najvi{e su se bavile oko njih inajvi{e su se rtvovale radi njih, a u isto vrijeme brinule su se o svojim muèvima. Sve tobiljeì Buharija od Ebu - Hurejrea koji je rekao: �ûo sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kadkaè:


�Kurej{ijke su najbolje ène koje su jahale deve, najnje`nije su prema svojoj djeci inajbri`nije su prema imecima svojih muèva.��372

@ena muslimanka, koja je obasjana svjetlo{}u Allahove upute, ne posjeduje ni{ta {to jesuprotno ovoj visokoj vjerovjesni~koj uputi da bi mrko gledala ili bila okrutna i gruba premasvojoj djeci, bez obzira koliko ona po svojoj prirodi bila gruba, okrutna ili suhoparna. To jestoga {to vjerovjesni~ka uputa mora dota}i samo dno maj~inog srca i izazvati izljeve nje`nostii blagosti i rasplamsati iskrice ljubavi, jer djeca su �dijelovi roditeljskih nutrina� koji idu pozemlji, kao {to to kaè pjesnik Hittan bin el - Mu�alla:373

� Doista su na{a djeca me|u nama, na{e dìgerice koje idu po zemlji, Ako zapahne vjetar neke od njih, za ~as oko zatreperi. �Tako su majka i otac otopina ljubavi i nje`nosti, izvor bri`nosti i pa`nje, val zabrinutosti,

po`rtvovanja i roditeljskog zagrljaja.Nema sumnje da ovaj izliv nje`nosti koji osje}a majka muslimanka prema svojoj djeci

predstavlja jedan od najve}ih razloga njene sre}e u votu. To je izgubila zapadna ena kojuje zaokupio materijalni ivot, koju je iscrpio njen neprekidni svakodnevni posao, te je izgubilaosje}aj za ovaj porodi~ni izliv nje`nosti. O svemu ovome govori Selam el - Hafar, ~lanicajednog enskog pokreta u [amu, nakon njene posjete Americi. Ona pri~a:

�Uistinu je alosno da ena gubi najvredniju i najzna~ajniju funkciju koju joj je prirodaodredila374, mislim na njenu enstvenost, a potom i svoju sre}u, jer neprestani, iscrpljuju}iposao uzrokuje gubitak malih vrtova koji su podjednako prirodno pribjeì{te i za ènu i~ovjeka, a ~ije pupoljke ne moè otvoriti niti pustiti da se {iri njihov miris niko drugi osimmajke doma}ice. U okrilju porodice nalazi se sre}a za dru{tvo i pojedince, ona je osnovanadahnu}a i izvor dobra i kreativne sposobnosti.37

NE PRANE PRANE PRANE PRANE PRAVI RAZLIKUVI RAZLIKUVI RAZLIKUVI RAZLIKUVI RAZLIKUIZME\U SVOJIH SINOVIZME\U SVOJIH SINOVIZME\U SVOJIH SINOVIZME\U SVOJIH SINOVIZME\U SVOJIH SINOVAAAAA I K]ERI I K]ERI I K]ERI I K]ERI I K]ERI

Mudra, svjesna ena muslimanka ne pravi razliku me|u svojom djecom, nego je pravedname|u njima. Ona ni u ~emu ne daje prednost jednom od njih nad drugima, jer zna da je poislamskim propisima poku|eno pretpostavljati jedno dijete nad drugom djecom. To davanjeprednosti jednom djetetu nad drugom djecom ostavlja lo{ trag u du{i djeteta nad kojim jeprednost data njegovom bratu ili sestri. Tako, dijete koje ne osje}a jednakost izme|u njegai njegove bra}e i sestara raste u gor~ini, mrzovolji i alosti, njegovo srce pro`dire ljubomora,


mr`nja i zavidnost. Nasuprot tome je dijete koje raste s osje}ajem jednakosti izme|u njegai njegove bra}e i sestara, koje raste u zdravoj sredini, li{enoj bilo kakvog odbacivanja,daleko od mr`nje, zavidnosti, pakosti ili ljubomore, a njegova du{a ispunjena je optimizmom,zadovoljstvom, ljubavlju, nesebi~no{}u i tolerancijom. To je ono {to islam traì od roditelja ito je ono na {to ih islam podstrekava.

Buharija, Muslim i drugi biljeè od En - Numana bin Be{ira, r.a., da je njegov otac do{aos njime kod Allahovog Poslanika, s.a.v.s., i rekao:

��Doista sam ja ovom svom sinu darovao svoga slugu�, pa mu je Allahov Poslanik,s.a.v.s., rekao: �Jesi li svu svoju djecu darovao kao {to si ovog sina?� Odgovorio je: �Nisam.�Na to mu je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: �Onda ga vrati.�� U drugom predanju stoji:�Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: �Jesi li tako postupio i sa svom svojom djecom?�Odgovorio je: �Nisam.� Rekao je: �Bojte se Allaha i budite pravedni prema svojoj djeci.� Potomse moj otac vratio i povratio svoj poklon.� U drugom predanju stoji: �Rekao je AllahovPoslanik, s.a.v.s.: �O Bi{re, ima{ li ti jo{ djece osim ovog sina?� Odgovorio je: �Imam.� Rekaoje: �Jesi li svima darovao ovo {to si darovao ovom sinu?� Odgovorio je: �Nisam.� Rekao je:�Onda ne traì od mene da to potvrdim. Ja ne mogu potvrditi nepravdu.� A zatim je rekao:�Raduje li te da svi jednako prema tebi dobro~instvo ~ine?� Odgovorio je: �Raduje.� Rekao je:�Onda to ne ~ini.��376

Zato je bogobojazna, mudra i svjesna ena muslimanka pravedna prema svoj svojojdjeci, ne daje prednost ni jednom djetetu nad drugim, bez obzira da li se radilo o izdràvanju,ili o poklonu, ili o postupanju prema njima. Stoga se pred njom otvaraju sva njihova srca,njihovi jezici su zauzeti ~injenjem dove za nju, a njihove du{e ispunjene su po{tivanjem,uvaàvanjem i dobro~instvom prema njoj.

U SVOJOJ NJE@NOSTI I BRIZI NE PRAU SVOJOJ NJE@NOSTI I BRIZI NE PRAU SVOJOJ NJE@NOSTI I BRIZI NE PRAU SVOJOJ NJE@NOSTI I BRIZI NE PRAU SVOJOJ NJE@NOSTI I BRIZI NE PRAVIVIVIVIVIRAZLIKU IZME\U SINOVRAZLIKU IZME\U SINOVRAZLIKU IZME\U SINOVRAZLIKU IZME\U SINOVRAZLIKU IZME\U SINOVAAAAA I K]ERI I K]ERI I K]ERI I K]ERI I K]ERI

Iskrena ena muslimanka u svojoj nje`nosti i svojoj brizi ne pravi razliku izme|u sinovai k}eri, kao {to to ~ine neke ene koje se jo{ uvijek nisu oslobodile dàhilijetskog poimanja.Naprotiv, ena muslimanka na svoje sinove i k}eri podjednako gleda u milosti, pravednosti,brizi i nje`nosti. Ona, doista, zna da su djeca dar od Allaha i da je Allahov dar u sinovima ik}erima blagodat koju niko ne moè podariti, niti promijeniti, a niti odbiti:

�...On poklanja ensku djecu kome ho}e, a kome ho}e - mu{ku, ili im daje imu{ku i ensku, a koga ho}e, u~ini bez poroda; On, uistinu, sve zna i sve moè.�377


@ena muslimanka koja je obasjana svjetlom upute, ne zaboravlja ogromnu nagradu kojuje Allah, d`.{., pripremio za onoga ko lijepo odgoji svoje k}eri, kao {to se to navodi umnogobrojnim vjerodostojnim hadisima. Jedan od njih je i hadis koji biljeè Buharija i Muslimod Ai{e, r.a., koja kaè:

�Do{la mi je jedna ena, koja prosi, s dvije k}eri, a ja joj nisam imala ni{ta dati osim jednehurme. Ja joj dadoh tu hurmu, a ona je uze, raspolovi i dade svojim k}erima, a ona nimalo neuze. Zatim je ustala i oti{la. Poslije toga do{ao nam je Allahov Poslanik, s.a.v.s., i ja muispri~ah {ta se desilo, a on re~e: �Ko bude stavljen na ku{nju s ma koliko k}eri pa budedobar prema njima i lijepo ih odgoji, one }e mu bit {tit od Vatre na Sudnjem danu.�378

U drugom predanju koju biljeì Muslim od Ai{e, r.a., prenosi se da je pri~ala:�Do{la mi je sirotica nose}i dvije k}eri, pa sam im dala da pojedu tri hurme. Dala je

svakoj od njih po hurmu, a tre}u je podigla do svojih usta da je pojede, ali su njene dvije k}eritraìle da je pojedu. Tu hurmu koju je htjela pojesti, raspolovila je me|u njima dvjema.Svidjelo mi se {ta je u~inila, pa sam ispri~ala Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., {ta je u~inila, aon je rekao: �Doista joj je Allah zbog njih zagarantovao Dènnet� ili je rekao: �Oslobodio ju jezbog njih od vatre dèhenemske.��379

Prenosi se od Ebu - Hurejrea, a on od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da je rekao:�Ko bude imao tri k}eri, pa bude strpljivo podnosio njihove nevolje i ko bude strpljiv u

njihovoj radosti i tuzi, Allah }e ga uvesti u Dènnet zbog njegove milosti prema njima.� Na toje jedan ~ovjek upitao: �A ko bude imao dvije k}eri, o Allahov Poslani~e ?� Rekao je: �I kobude imao dvije k}eri.� Upitao je ~ovjek: �A ko bude imao jednu k}er, o Allahov Poslani~e?�Odgovorio je: �I ko bude imao jednu k}er.�380

Prenosi se od Ibn - Abbasa, r.a., da je rekao: �Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: �Komese rodi k}er, pa je ivu ne zakopa, niti je ponizi, niti daje prednost sinu - to jest mu{koj djeci- nad svojom k}eri, Allah }e ga radi nje uvesti u Dènnet.��381

Milost plemenitog Poslanika, s.a.v.s., {iri se na ènski rod, pa pored k}eri njegovamilost obuhvata, tako|er, i sestre. To se navodi u hadisu koji biljeì El - Buhari u djelu �ElEdebul - mufred � od Ebu - Se�ida el - Hudrija, koji kaè da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,rekao: �Svako od vas ko bude imao tri k}eri ili tri sestre i bude lijepo prema njima postupao,u}i }e u Dènnet.�382

U predanju koje biljeì Et - Taberani stoji: ��Ne}e biti niko od mog ummeta, ko bude imaotri k}eri ili tri sestre, pa se o njima bude brinuo dok ne postanu punoljetne, a da ne}e samnom biti u Dènnetu ovako, pa je sastavio kaìprst i srednji prst ruke.�383

Koja se to inteligentna, razborita i staloèna majka àli zbog odgoja k}eri, ili koja tomajka daje prednost sinovima nad njima nakon {to je ~ula uzvi{eno poslani~ko usmjerenjepo kojem se uzdiè pitanje odgoja k}eri? Ta poslani~ka uputa obe}ava onome ko ih odgoji


ili ko bude lijepo postupao prema njima, da }e u}i u Dènnet koji je prostran kao nebesa iZemlja, kao i da }e biti u pratnji plemenitog Poslanika, s.a.v.s. !?

Doista je u muslimanskoj porodici i u islamskom dru{tvu koje je na pravom putu, djevojka~edna, neporo~na, omiljena i po~a{}ena. Ona uvijek moè na}i toplo okrilje i potpunuza{titu i brigu svojih roditelja, a posebno majke, bez obzira koliko dugo bila u ku}i svojihroditelja ili svoje bra}e, ili, pak, u ku}i nekog drugog ko se mora starati o njoj, bilo da pre|eu ku}u svoga muà ili, pak, ne pre|e. Tako se islam stara da njen ivot bude neporo~an,ponosan i koristan, on je {titi od nepristojnosti, pokvarenosti, neima{tine ili propasti s ~imese susre}e ena u ljudskim dru{tvima zalutalim od Allahove upute. Po{to djevojka napuniosamnaest godina, po{to iza|e iz toplog okrilja svojih roditelja, susrest }e se s okrutnimmaterijalizovanim ivotom koji je ispunjen opasnostima i neugodnostima, i to u vrijeme kadaona ima najja~u potrebu za za{titom, nje`no{}u, brigom i ~edno{}u.

Doista je ogromna i neopisiva razlika izme|u Allahovog, d`.{., zakonodavstva, koje jedo{lo kako bi usre}ilo ljude, i nepotpunog ljudskog zakonodavstva s kojim ~ovjek mukumu~i.

Nema sumnje da }emo na Zapadu, kao rezultat ovog materijalisti~kog zakonodavstva,na}i vojsku raspu{tenih i izbezumljenih mladi}a, kao i skupine posrnulih majki koje nisuudate, skupine djevojaka koje su nesretne i upropa{tene, a njihov broj je u neprestanomporastu iz dan u dan.

NE PROKLINJE SVOJU DJECUNE PROKLINJE SVOJU DJECUNE PROKLINJE SVOJU DJECUNE PROKLINJE SVOJU DJECUNE PROKLINJE SVOJU DJECU

Prosvije}ena ena muslimanka ne proklinje svoju djecu, jer se povodi za Poslanikovom,s.a.v.s., naredbom, kojom se zabranjuje proklinjanje djece iz straha da se ta molba (kletva)istog trena ne usli{a. To se navodi u dugom hadisu koji se prenosi od Dàbira u kojem sekaè da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:

�Ne proklinjite sami sebe, ne proklinjite svoju djecu i ne proklinjite svoje imetke, kako nebiste potrefili trenutak u kojem Allah udovoljava onima koji traè od Njega.�384

Stoga, proklinjanje djece nije lijep obi~aj niti je to plemenito moralno svojstvo. Za sve ono{to majka u~ini u trenutku srd`be, pokaje se onog trena kada je srd`ba pro|e i kada joj sepovrati njena razboritost. Majku, koja je prosvijetljena uputom njene vjere, ne moè zadesitida izgubi svoju svijest i uravnoteènost, pa da proklinje svoju djecu, bez obzira {ta do~ekalaod njih, jer se ne zadovoljava time da propadne kao {to propadaju agresivne, lahkoumne ilahkovjerne ene.


PAZI NAPAZI NAPAZI NAPAZI NAPAZI NA SVE ONO [T SVE ONO [T SVE ONO [T SVE ONO [T SVE ONO [TO OSTO OSTO OSTO OSTO OSTAAAAAVLJAVLJAVLJAVLJAVLJATRAGA NA NJIHOV RAZVOJ I USMJERENJETRAGA NA NJIHOV RAZVOJ I USMJERENJETRAGA NA NJIHOV RAZVOJ I USMJERENJETRAGA NA NJIHOV RAZVOJ I USMJERENJETRAGA NA NJIHOV RAZVOJ I USMJERENJE

Svjesna ena muslimanka budno prati svoju djecu, motri na njihovo kretanje, njihoveaktivnosti i njihove hobije. Ona zna {ta oni ~itaju, {ta pi{u i kakva prijateljstva sklapaju, kao{to zna koja mjesta oni istraùju u slobodno vrijeme. Sve ovo ona zna, a da njena djeca neosje}aju da ih ona prati. Tako ona kod njih otkriva bilo kakvu neispravnost u mi{ljenju,usmjerenju, obrazovanju, hobiju, ili pak otkrije kod njih povezanost s lo{im dru{tvom, ili dazalaze na mjesta koja nisu poèljna, ili da upra`njavaju neke lo{e navike kao {to je pu{enje,ili da su sklona poku|enim ili zabranjenim igrama, zabavama ili bilo ~emu drugom {toproturje~i moralnom muslimanu, {to ubija vrijeme, uludo tro{i energiju i {to maloljetnikaprivikava na dokolicu, zabavu i trivijalnosti. Kad majka bilo {ta od toga osjeti, ona istog trenanastoji popraviti tu neispravnost i pomo}u svoje nje`nosti, ustrajnosti, mudrosti i energi~nostinastoji ih vratiti na pravi put, da ih svojom razborito{}u, mudro{}u, uvjerljivo{}u i marljvo{}uograni~i na ono {to je ispravno. U svemu ovome ona, doista, ima vi{e mogu}nosti od oca,zbog toga {to je ona u neposrednoj blizini svoje djece, zato {to se duè zadràva u njihovomokruènju, {to su oni otvoreniji prema njoj i {to svojoj majci, vi{e nego svome ocu, otkrivajusve ono {to se nalazi u njihovim du{ama. Stoga je velika odgovornost majke za pravilanodgoj djece, njihovom zdravom formiranju li~nosti koje }e biti kompatibilne sa temeljimaislama, njegovim vrijednostima i tradicijom.

Tako se svako novoro|en~e rodi u islamu (fitretu) pa ga roditelji u~ine jevrejom ilikr{}aninom ili medùsijom, kao {to se to navodi u vjerodostojnom hadisu koji biljeì Buharija.

Nepobitno je da roditelji ostavljaju veliki trag u formiranju intelekta novoro|en~eta, kao iu formiranju njegove li~nosti i odgoju njegove du{e, s napomenom da tu postoje i pedago{kifaktori koji uti~u na njegovu li~nost od njegovog djetinjstva pa sve do njegove punoljetnosti.

Knjiga koja }e zadràti djecu na njenom prou~avanju treba biti takva da bistri njihoveumove, da formira njihove du{e na lijepom vladanju, da njihove li~nosti snabdijeva uzvi{enimvrijednostima, a ne da bude knjiga koja }e atakovati na njihove umove, koja }e pomutitinjihovu uro|enu vjeru islam niti to treba biti knjiga koja }e ugasiti iskrice dobra u njihovimdu{ama.

Hobiji trebaju razvijati dobre strane u njima, a ne lo{e strane. Oni trebaju paliti iskriceistine u njihovim srcima, a ne iskrice neistine. Oni trebaju u njima odgajati zdrave, a nebolesne osje}aje i ~ula.


Sudrug (prijatelj) treba biti takav da vodi u Dènnet, a ne u Vatru, da usmjerava ka istini,a ne ka neistini, da upu}uje na mudrost, plemenitost, uspjeh i dobro~instvo, a ne na zabludu,propast, razo~arenje i neposlu{nost. A koliko je samo prijatelja koji su odveli svoga prijateljana lo{a mjesta, mjesta propasti, bijedne bezdane, a da ni o~evi a ni majke ne znaju ni{ta osvojoj djeci? A {ta ima mudrije od rije~i pjesnika Adijja bin Zejda el - Ibadija o ~ovjeku injegovom prijatelju ( koji se druì s njim):385

� Kada do|e{ u neki narod, druì se s njihovim dobrima, a ne druì se s propalim, jer }e{ propasti s propalima. Za ~ovjeka ne pitaj, nego pitaj za druga njegova jer svaki se drug na onoga s kim se druì ugleda.�Tako, maj~ino oko budno motri na njenu djecu, ono ih budno motri pri njihovom odgoju,

pri njihovom usmjeravanju na odre|enu knjigu, ~asopis, na odre|enog druga, hobi, prinjenom usmjerenju vezanom za {kolu, predava~e, klubove i informativna sredstva. Sveovo ima uticaja na formiranje li~nosti njene djece, na odgoj njihovog intelekta, njihovih du{ai uvjerenja, a ponekad, kada je to neophodno, ona interveni{e nagradom ili kaznom i uzpomo} oca, ako se za to ukaè potreba. Ona }e izabrati mudar i nov na~in koji }e u sebisadràvati djelotvornu pedago{ku dobrobit za djecu, a koja }e ih sa~uvati od bolesti, nesre}ai lo{ih djela.

A koliko porodica, za uspjeh u odgoju djece, odaje priznanje o{troumnoj, snala`ljivoj,obrazovanoj i razboritoj majci koja je svjesna svoje odgovornosti vezane za njenu djecu, teju je ispunila na najbolji mogu}i na~in i odgojila djecu koja su svojim roditeljima uzvratiladobrim kao i dru{tvu i svim ljudima.

Djeca bi bila lo{a i propala bi da nije roditelja, a posebno majke, koji znaju za svojuodgovornost naspram njihove djece, pa su na najbolji na~in nastojali ispuniti tu obavezu.

USA\UJE U NJIH PLEMENITO VLADANJEUSA\UJE U NJIH PLEMENITO VLADANJEUSA\UJE U NJIH PLEMENITO VLADANJEUSA\UJE U NJIH PLEMENITO VLADANJEUSA\UJE U NJIH PLEMENITO VLADANJE

Svjesna èna muslimanka vodi brigu o tome da u du{e svoje djece usadi plemeniteosobine, kao {to su: ljubav prema drugima, odràvanje rodbinskih veza, briga za siroma{ne,po{tovanje prema starijima, milost prema mla|ima, radost zbog u~injenog dobra, iskrenostu rije~ima i djelu, ispunjenje obe}anja, pravednost pri presudi i sli~ne lijepe moralne osobinei pohvalne karakterne crte.

Mudra i o{troumna ena muslimanka zna kako prodrijeti do najskrivenijih dijelova du{asvoje djece, kako u njih usaditi ove divne }udi i pohvalne moralne osobine, koriste}i se pritom najraznovrsnijim i najdovitljivijim metodama, kao {to su: pruànje dragog i prihvatljivogprimjera, jednostavnost, druènje, lijepo postupanje, milost, nje`nost, zalaganje, skromnost,


pra{tanje, ljubav, pa`nja, briga i bodrenje, blagost, jednakost, pravednost, savjetovanje,izjedna~avanje i usmjeravanje, pruàju}i im pri tom nesebi~nu pa`nju i nje`nost, strogostbez grubosti, razgovor i pozivanje na odgovornost bez pokazivanja nezadovoljstva izanemarivanja nekih pogre{aka bez ka`njavanja. Tako djeca izrastaju na ispravan iuravnoteèn na~in, bistrih umova, zrelog razmi{ljanja, izrastaju kao dobri, ~estiti, po{teni,sposobni da daju, pripremljeni za konstruktivni doprinos i izgradnju u svim aspektima ljudskogìvota. Nema sumnje da }e odgoj majke muslimanke uroditi najzrelijim plodovima, jer onapredstavlja prvu {kolu u odgoju pokoljenja, ona je prvi u~itelj talentiranih koji su za~etnicicivilizacija, kao {to to kaè pjesnik Hafiz Ibrahim:386

� Majka je {kola, koju ako pripremi{, pripremio si pokoljenje dobrog pona{anja. Majka je u~itelj prvih u~itelja, njihova slavna djela privla~e pa`nju kroz sva vremena.�

@ENA MUSLIMANKA NASPRAM@ENA MUSLIMANKA NASPRAM@ENA MUSLIMANKA NASPRAM@ENA MUSLIMANKA NASPRAM@ENA MUSLIMANKA NASPRAMSVOJIH SNAHASVOJIH SNAHASVOJIH SNAHASVOJIH SNAHASVOJIH SNAHA I ZET I ZET I ZET I ZET I ZETOVOVOVOVOVAAAAA

aaaaa) PREMA SVOJIM SNAHAMA) PREMA SVOJIM SNAHAMA) PREMA SVOJIM SNAHAMA) PREMA SVOJIM SNAHAMA) PREMA SVOJIM SNAHAMA

ODNOS PREMA SVOJOJ SNAHIODNOS PREMA SVOJOJ SNAHIODNOS PREMA SVOJOJ SNAHIODNOS PREMA SVOJOJ SNAHIODNOS PREMA SVOJOJ SNAHI

@ena muslimanka, koja je svjesna svoje vjere i koja se odlikuje visokim moralnimosobinama, na svoju snahu gleda kao na jednu od svojih k}eri koja je predodre|ena dabude ena njenog sina, koja je do{la u porodicu i postala jednim od njenih ~lanova. Isto tako,djevojka muslimanka, koja je odrasla na vrijednostima islama i njegovom moralu, nakon {toje napustila ku}u svojih roditelja i do{la u novu bra~nu zajednicu, gledat }e na svoju svekrvukao na svoju majku.

IZABIRE SEBI DOBRU SNAHUIZABIRE SEBI DOBRU SNAHUIZABIRE SEBI DOBRU SNAHUIZABIRE SEBI DOBRU SNAHUIZABIRE SEBI DOBRU SNAHU

Svaka od njih prije braka vodit }e ra~una o dobrom odabiru i svaka od njih }e sepobrinuti da oni koji stupaju u tazbinstvo budu predani vjeri, moralu, ispravnom odgoju i daimaju dobru reputaciju.

Mudra ena muslimanka kada prosi djevojku za svoga sina i kad traì odgovaraju}udjevojku za njega, neprestano mora imati na umu da u svoju porodicu pridruùje novu k}ersvojim k}erima, da joj kao i njima pripada podjednako po{tovanje, ljubav i uvaàvanje, daona kao i one ima iste obaveze koje izvr{avaju u okrilju velike porodice. Ona }e svojoj snahi,koja je stupila u svoj bra~ni ivot, poèljeti uspjeh, sre}u i smiraj. Stoga, kod djevojaka kojesu za udaju, ne}e je zavesti njihova varljiva pojava ~ije su karakteristike ljepota, ljubaznosti privla~nost, nego }e prije i poslije svega toga traìti ispravnu vjeru, lijep moral, postojanu istaloènu li~nost, pri svemu tome povode}i se za uputom Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kojije rekao:

�@ena se uzima zbog ~etiri stvari: njenog imetka, dobrog roda (porijekla), njene ljepotei zbog njene vjere. Drì se one koja ima vjeru. �387


PRIHVPRIHVPRIHVPRIHVPRIHVAAAAATTTTTAAAAA REALNOST REALNOST REALNOST REALNOST REALNOST NJENE NJENE NJENE NJENE NJENEPRISUTNOSTI U BRA^NOJ ZAJEDNICIPRISUTNOSTI U BRA^NOJ ZAJEDNICIPRISUTNOSTI U BRA^NOJ ZAJEDNICIPRISUTNOSTI U BRA^NOJ ZAJEDNICIPRISUTNOSTI U BRA^NOJ ZAJEDNICI

Iz ovog mudrog i postojanog odnosa prema snahi i njenom prisustvu u bra~noj zajednici,kao i ova mudra predod`ba snahinog mjesta me|u ~lanovima nove porodice kojoj }e sesnaha pridruìti, proizilazi lijepo postupanje svekrve prema svojoj snahi i nadvladavapravednost i pravi~nost u razli~itim situacijama, postupcima, djelima i reakcijama.

Bogobojaznoj svekrvi muslimanki, koja je napojena islamskim odgojem i njegovimvrijednostima, ne pada na pamet da joj je snaha otrgnula od nje sina, koga je dugi niz godinaodgajala, koja je za njegov odgoj i bdijenje nad njim potro{ila mnoge no}i i dane, pa ~ak i kadje odrastao i postao mu{karcem koji je sposoban da daje i da se rtvuje. Njoj ne pada napamet da ga je njegova ena povela u sretno bra~no gnijezdo, unutar kojeg }e zaboravitisvoju majku i sav trud koji je potro{ila i uloìla u njegov odgoj i njegovu spremnost. Ova{ejtanska misao ne pada na pamet dobroj èni muslimanki, jer ona zna da je to Allahovzakon u ovom ivotu, kao {to zna da njen sin, koga je nadojila islamom od ranog djetinjstva,nikako ne moè zaboraviti svoju majku zbog svoje lijepe ene. Ona, isto tako, zna da njenasnaha, koju je izabrala izme|u mnogih dobrih djevojaka vjernica, nikako ne moè biti zadovoljnada njen mu` zaboravi svoju majku, jer bi to bila neposlu{nost prema roditelju, a to islamstrogo zabranjuje.

A ako bi ipak u jednom trenutku ljudske slabosti svekrva bila ljubomorna na svoju snahu,potraìt }e uto~i{te u svojoj vjeri, bogobojaznosti i pobo`nosti, te }e se osloboditi tog ru`nogosje}aja, povratit }e se budnosti svoga imana i bogobojaznosti i povratit }e se mudrom iispravnom odnosu prema svojoj snahi. Ovako postupaju bogobojazni vjernici i vjernice ~imih {ejtanska sablazan dodirne, oni se prisjete i odjednom sagledaju pravu istinu:

� Oni koji se Allaha boje, ~im ih sablazan {ejtanska dodirne, prisjete se iodjednom do|u sebi.�388

Ovako se odvija ravnoteà izme|u snahe, svekrve i muà i ovako sve stvari tekusvojim prirodnim i mirnim tokom kojim ne gospodare strasti, oluje, neda}e i zablude, negonjime gospodare vjera, intelekt, mudrost i uputa.


SASASASASAVJETUJE, AVJETUJE, AVJETUJE, AVJETUJE, AVJETUJE, A NE ZALAZI NE ZALAZI NE ZALAZI NE ZALAZI NE ZALAZIU PRIVU PRIVU PRIVU PRIVU PRIVAAAAATNE STVTNE STVTNE STVTNE STVTNE STVARIARIARIARIARI

Mudra, bogobojazna ena muslimanka od prvog trenutka u kojem se njena snaha udalaza njenog sina, prihvata da njena snaha ima pravo ivjeti svoj bra~ni ivot u pravom smislurije~i, sve dok je taj brak u okviru onoga {to je dozvoljeno i sve dok je u dozvoljenimgranicama [erijata. Niko nema prava da zalazi u privatne stvari bra~nh drugova, osim akose za to ukaè potreba, neophodnost, u smislu savjeta koji se traì od svakog muslimana,povode}i se za rije~ima plemenitog Poslanika, s.a.v.s.: �Vjera je savjetovanje...�389

Pravilo ovog mudrog pona{anja kod svekrve, bogobojazne muslimanke jeste njenpostupak prema svojoj k}eri. Kako ona eli svojoj k}eri da ivi svoj bra~ni ivot u pravomsmislu, da bude sretna, samostalna, zadovoljna, da njen ivot ne remeti uznemiravaju}euplitanje u njene privatne stvari, tako ni svojoj snahi, bez izuzetka, ne}e poèljeti ono {to neèli ni svojoj k}eri.

ÎNI JOJ DOBROÎNSTVOÎNI JOJ DOBROÎNSTVOÎNI JOJ DOBROÎNSTVOÎNI JOJ DOBROÎNSTVOÎNI JOJ DOBROÎNSTVOI LIJEPO POSTUPI LIJEPO POSTUPI LIJEPO POSTUPI LIJEPO POSTUPI LIJEPO POSTUPAAAAA PREMA PREMA PREMA PREMA PREMA NJOJ NJOJ NJOJ NJOJ NJOJ

Mudra svekrva muslimanka ~ini dobro~instvo prema svojoj snahi, po{tuje je, lijepopostupa prema njoj, nastoji da ona osjeti njenu ljubav i po{tovanje, pomno slu{a izlaganjenjenog mi{ljenja, slaè se s onim {to je ispravno, podràva i podstrekava na ono {to jeispravno, pa`ljivo postupa prilikom pogre{ke i pri njenom ispravljanju. Njen glavni vodi~ prisvemu tome je nepristrasnost, pravednost i dobro~instvo, a presuda je onakva kakva bi bilaprema vlastitoj k}eri da je na mjestu njene snahe, a tu presudu njena majka o~ituje povode}ise za rije~ima Uzvi{enog Allaha:

�O vjernici, bojte se Allaha i govorite samo istinu.� 390

Ona ne zaboravlja da s vremena na vrijeme izrazi svoju sre}u koja ispunjava njenudu{u, jer vidi da je njen sin sretan sa svojom ènom, ~ime }e ispuniti du{u svoga sina isnahe najljep{im i najplemenitijim osje}ajima. Ona, tako|er, ne zaboravlja ni to da se u svimprilikama prema svojoj snahi odnosi kao {to se odnosi prema svojim k}erima, pa je i onaprati zajedno s njima, {to ~ìni da se snaha osje}a jednom od njih, i ne samo to, nego i da je


ona jedan dragi ~lan porodice otkako je u{la u bra~no gnijezdo i otkako se udala za njenogdragog sina.

Tako svekrva postaje draga svojoj snahi, jer je ona potvrdila da joj je njena snaha draga,{to je suprotno onome {to vidimo u zalutalim i zabludjelim dru{tvima koja su skrenula odAllahove upute. Kod njih vidimo mr`nju, osvetoljublje i prezir izme|u svekrve i njene snahedo te mjere da je to neprijateljstvo postalo o~ita, tradicionalna nu`nost, o ~emu su izre~enemnoge poslovice, ispjevane mnoge pjesme, kao {to vidimo i da je to neprijateljstvo izme|usnahe i njene svekrve tradicionalno neprijateljstvo koje je neizbje`no. Sve to {to se de{avane bi se desilo da svaka od njih, i svekrva i snaha, istinski odlu~e ivjeti onako kako je toislam zacrtao. Sve se to ne bi desilo kada bi svaka od njih zastala na granici na kojoj joj jenare|eno da zastane. Stoga su i prestala ta tradicionalna neprijateljstva izme|u svekrve isnahe u svjesnim islamskim sredinama koje se pridr`avaju svoje vjere, njenih propisa,vrijednosti i obi~aja.

MUDRAMUDRAMUDRAMUDRAMUDRA JE I PRA JE I PRA JE I PRA JE I PRA JE I PRAVEDNAVEDNAVEDNAVEDNAVEDNA PRILIKOM PRILIKOM PRILIKOM PRILIKOM PRILIKOMPRESU\IVPRESU\IVPRESU\IVPRESU\IVPRESU\IVANJAANJAANJAANJAANJA SVOJOJ SNAHI SVOJOJ SNAHI SVOJOJ SNAHI SVOJOJ SNAHI SVOJOJ SNAHI

Ponekad svekrva biva isku{ana snahom koja nije lijepog pona{anja, pa ~ak ponekadbiva neu~tiva i ru`nog pona{anja. U ovom slu~aju do izra`aja dolazi mudrost svekrve injeno ivotno iskustvo po kojem zlo dobrim treba uzvratiti, ~ine}i to na osnovu rije~i Uzvi{enogAllaha:

�Dobro i zlo nisu isto! Zlo dobrim uzvrati, pa }e ti du{manin tvoj odjednomprisni prijatelj postati. To mogu posti}i samo strpljivi; to mogu posti}i samosre}ni.� 391

Pod dobrim zlo uzvratiti, podrazumijeva se da svekrva od svoga sina sakrije ono {to jenegativno kod njene snahe, kao i njene pogre{ke, u onoj mjeri koliko je to ona u mogu}nosti,da je u osami posavjetuje daju}i joj na znanje da ona brine o tome da u njenoj ku}i vladadobrota, ljubav i dobro djelovanje. Ona }e nastaviti da je savjetuje sve dok se ne rije{i svegatoga {to je negativno ili bar dok to ne umanji. Na taj na~in }e snaha osjetiti da joj je svekrvabliska i draga prijateljica, a ne svadljivi neprijatelj koji neprestano vreba u zasjedi.

Mudra i bogobojazna svekrva muslimanka bit }e pravedna prilikom presu|ivanja izme|unjene snahe i njenog sina ako uvidi da je njen sin oklevetao njenu snahu, a to je zbog toga{to je njena bogobojaznost i pobo`nost spre~avaju da stane na stranu svoga sina ili da budepristrasna na ra~un istine. Ona ne}e prikrivati njegovu nepravdu niti }e {urovati s njim une~emu {to ne valja, postupaju}i po rije~ima Uzvi{enog Allaha:


�... i kad govorite, da krivo ne govorite, pa makar se ticalo i srodnika...�392

�... i kada ljudima sudite, da pravi~no sudite...�393

A svjesna, mudra èna muslimanka, koja razmi{lja o uputi ove veli~anstvene vjere,ne}e zapasti u grijeh i prilikom svoje presude zadovoljit }e je samo pravedna presuda,makar ona bila u korist njene snahe, a protiv njenog dragog sina.

bbbbb) NASPRAM SVOJIH ZET) NASPRAM SVOJIH ZET) NASPRAM SVOJIH ZET) NASPRAM SVOJIH ZET) NASPRAM SVOJIH ZETOVOVOVOVOVAAAAA

ODNOS PREMA ZETUODNOS PREMA ZETUODNOS PREMA ZETUODNOS PREMA ZETUODNOS PREMA ZETU

Odnos punice muslimanke, koja je obasjana uputom svoje vjere, prema njenom zetu nerazlikuje se od odnosa svekrve prema njenoj snahi. Tako, kako svekrva gleda na svojusnahu kao na svoju k}er, tako i punica gleda na svoga zeta kao na svoga sina. Kako eli danjen sin bude jedan od najboljih ljudi, isto tako, eli da i njen zet bude jedan od najboljih ljudi.

IZABIRE SEBI DOBROG ZETIZABIRE SEBI DOBROG ZETIZABIRE SEBI DOBROG ZETIZABIRE SEBI DOBROG ZETIZABIRE SEBI DOBROG ZETAAAAA

Tako punica izabire dobrog muà za svoju k}er i bit }e zadovoljna samo ako budevjernik, ako bude lijepog pona{anja i ako bude imao lijepu reputaciju, kao {to je to preporu~ioAllahov Poslanik, s.a.v.s., govore}i:

�Ako vam neko do|e, ~ijom ste vjerom i moralom zadovoljni, oènite ga. Ako to neu~inite, nastat }e fitneluk i veliki nered na Zemlji. �394

Kod zaru~nika njene k}eri ne}e je zavesti elegantani izgled ili visoki poloàj ili obilnobogatstvo, jer ona zna da }e udajom svoje k}eri za njega, pridruìti svojim sinovima jo{jednog sina kojem povjerava svoju k}er, njen ivot i njenu sre}u. Sve ovo moè imati samo~ovjek koji je lijepog morala, vjere, ugleda i ljudskosti.


PO[TUJE GA I ÎNI MU DOBROÎNSTVOPO[TUJE GA I ÎNI MU DOBROÎNSTVOPO[TUJE GA I ÎNI MU DOBROÎNSTVOPO[TUJE GA I ÎNI MU DOBROÎNSTVOPO[TUJE GA I ÎNI MU DOBROÎNSTVO

Neminovno je da njen zet bude predmetom njenog po{tovanja, dobro~instva i uvaàvanja,da ona u svakoj prilici ~ini da on osje}a da je postao ~lanom porodice otkako se oènionjenom k}erkom. Neminovno je da ona eli njemu i njenoj k}eri sre}u i uspjeh u njihovomdrugom ivotu, da joj je on drag, da on ~uva ono {to joj je najvrednije, da je on taj od kojeg seo~ekuje da ostvari nadanja i velike elje njene k}eri. Ona, isto tako, nastoji da on osje}a damu je ona druga majka, koja se ne ustru~ava da ga posavjetuje niti ali truda da omogu}isre}u njemu, njegovoj eni i njegovoj djeci.

SASASASASAVJETUJE SVOJU K]ER DAVJETUJE SVOJU K]ER DAVJETUJE SVOJU K]ER DAVJETUJE SVOJU K]ER DAVJETUJE SVOJU K]ER DA BUDE BUDE BUDE BUDE BUDEPOSLU[NA SVOME MU@U POSLU[NA SVOME MU@U POSLU[NA SVOME MU@U POSLU[NA SVOME MU@U POSLU[NA SVOME MU@U I DA LIJEPOI DA LIJEPOI DA LIJEPOI DA LIJEPOI DA LIJEPO

POSTUPPOSTUPPOSTUPPOSTUPPOSTUPAAAAA PREMA PREMA PREMA PREMA PREMA NJEMU NJEMU NJEMU NJEMU NJEMU

Svjesna i mudra èna muslimanka ne}e prestati savjetovati svoju k}er, nego }e jojsaop}iti sve ono {to je korisno za nju u ku}nim poslovima, u odnosu prema muù i premanjenoj djeci. Ona neprestano otvara o~i svoje k}eri kako da usre}i i oraspoloì svoga muà,ona je podstrekava na to da obavlja svoje bra~ne i porodi~ne du`nosti na najljep{i mogu}ina~in. Ako uvidi da kod njene k}eri postoji neki nedostatak ili nepravda ili nebriga, poùrit }eda je posavjetuje, uputi i da joj pomogne da otkloni taj nedostatak kako ne bi svome zetuostavila mogu}nost da je omalovaì ili da umanji njenu vrijednost u njegovim o~ima. Ona nezaboravlja da s vremena na vrijeme istakne vrijednosti i pozitivne strane kod njenog zeta,ponavljaju}i to svojoj k}eri kako bi je jo{ vi{e vezala za njega, kako bi pove}ala njenu ljubavprema njemu i kako bi pove}ala njeno zadovoljstvo onim {to joj je Allah, d`.{., odredio. Takoona postaje najboljim pomo}nikom svojoj k}eri u u~vr{}ivanju njenog bra~nog ìvota injegovog kontinuiteta i {irenja sre}e unutar toga braka.


ONAONAONAONAONA JE PRA JE PRA JE PRA JE PRA JE PRAVEDNAVEDNAVEDNAVEDNAVEDNA I NIJE I NIJE I NIJE I NIJE I NIJEPRISTRASNA PREMA SVOJOJ K]ERIPRISTRASNA PREMA SVOJOJ K]ERIPRISTRASNA PREMA SVOJOJ K]ERIPRISTRASNA PREMA SVOJOJ K]ERIPRISTRASNA PREMA SVOJOJ K]ERI

Punica muslimanka pravedna je u svom presu|ivanju ako do|e do razilaènja ilinerazumijevanja izme|u njene k}eri i njenog muà, ili ako uvidi da njena k}i uskra}uje lijepsuìvot i poslu{nost svome muù ili ne ispunjava svoje ku}ne obaveze ili ne vodi brigu omuèvim eljama. U tom slu~aju ona ne}e stati na stranu svoje k}eri, nego }e govoriti istinui onako kako je pravedno, rade}i po rije~ima Uzvi{enog Allaha: �...i kad govorite, dakrivo ne govorite, pa makar se ticalo i srodnika...� 395

�O vjernici, bojte se Allaha i govorite samo istinu.� 396

Ako primijeti da je njena k}i sklona kra|i, rasipanju i neograni~enom tro{enju, da njenojk}eri ne koristi savjet, ona }e govoriti istinu, pri tom ukazuju}i svojoj k}eri na njenu gre{kui na njeno prelaènje propisane granice koja je zakonom odre|ena za tro{enje, povode}i seza rije~ima Uzvi{enog Allaha pri opisu Allahovih robova koji su na pravom putu i koji supo~a{}eni:

�I oni koji kad udjeljuju, ne rasipaju i ne {krtare, ve} se u tome drè sredine.� 397

A ako u li~nosti svoje k}eri primijeti nasilni~ku snagu i nastojanje da umanji dostojanstvo~ovjeka i njegovu pretpostavljenost u brizi za porodicom, poùrit }e da urazumi svoju k}erna najrje~itiji na~in: da mu{karci vode brigu o enama, sprovode}i u djelo rije~i Uzvi{enogAllaha:

�Mu{karci vode brigu o enama zato {to je Allah dao prednost jednima naddrugima i zato {to oni tro{e imetke svoje....� 398

Ona }e svojoj k}eri ukazati na to da briga mu{karca o eni ima dva dragocjena razloga,koja ena nikad ne smije zaboraviti, a to su: prednost i tro{enje imetka� �Muèvi imajuprednost pred njima za jedan stupanj....�399

Snala`ljiva i o{troumna punica muslimanka, koja je obasjana svjetlo{}u svoje vjere, uovakvoj pravednoj i mudroj situaciji ne pravi razliku izme|u svoje k}eri i svoga zeta. Kakoona eli da njen sin ostvari svoje pravo na brigu o svojoj eni, kako mu eli da on upravljasvojim bra~nim ivotom uz pomo} svoje muèvnosti, odlu~nosti, racionalnosti i mudrosti,ona to, tako|er, eli i svome zetu, pa makar njena k}i osjetila malo i pote{ko}e, jer jezikpravednosti i pravi~nosti to zahtijeva od svake ene koja vjeruje u Allaha i Sudnji dan.


Kako punica muslimanka zamjera svojoj snahi na prekomjernom tro{enju, akoprekomjerno tro{i, a sve to iz milosti prema svome sinu i suosje}anja prema njemu, tako }ei svojoj k}eri zamjeriti na tome, ako prekomjerno tro{i i ako je pre{la granicu, kako biostvarila pravednost i pravi~nost i kako bi slijedila uputu ~asnog Kur�ana: �... i kadgovorite, da krivo ne govorite, pa makar se ticalo i srodnika...� 400

MUDRAMUDRAMUDRAMUDRAMUDRA I SNALA@LJIV I SNALA@LJIV I SNALA@LJIV I SNALA@LJIV I SNALA@LJIVAAAAAPRI SUOÂPRI SUOÂPRI SUOÂPRI SUOÂPRI SUOÂVVVVVANJU S PROBLEMIMAANJU S PROBLEMIMAANJU S PROBLEMIMAANJU S PROBLEMIMAANJU S PROBLEMIMA

Ponekad zet bude posebnog intelekta zbog ~ega ne miruju ni njegova ena, a ni punica,a ponekad bude i izrazitog temperamenta koji njima ne odgovara. Otud dolazi do me|usobnenetrpeljivosti, razilaènja u mi{ljenju i razmirica. Du`nost punice muslimanke koja obilujeuputom svoje vjere, jeste da se u ovakvoj situaciji svome zetu obra}a na {to je mogu}eljep{i na~in, da bude mudra prilikom postupanja prema njemu, da bude snala`ljiva i razboritakako bi doprla do njegove li~nosti i njegove razboritosti, ne odustaju}i u ostvarenju toga ciljaod strpljenja, ustrajnosti i lijepog postupanja.

Ona }e veoma paziti da svojoj k}eri ne preuveli~a negativnosti svoga zeta, nego }e,naprotiv, nastojati da te negativnosti umanji koliko je to u mogu}nosti. Ona }e se truditi daispravi te negativnosti na dozvoljen na~in i mudrim metodama, dokle god te negativnosti nepovre|uju li~nost muà u njegovom moralu, a niti vjeri, jer ona ne zasluùje da bude uzrokpropasti okrilja bra~nog ivota.

Na ovaj na~in punica muslimanka, koja je obasjana Allahovom uputom, biva dobrobit iblagodat za svoju k}er i zeta. Ona je svojom pravedno{}u i bogobojazno{}u jedan od~vrstih podupira~a bra~nog ivota, daju}i tako dokaz da je ona druga majka svome zetu, ane tradicionalni neprijatelj bra~nih drugova, kao {to je to ra{ireno u nekim zalutalim izastranjenim zajednicama, kao {to mnoge anegdote govore o tom utvr|enom i vje~itomneprijateljstvu. A to je u stvari posljedica lo{eg sprovo|enja vjerskih propisa od muslimana,kao i nedostatak njihovog pridràvanja islamskog morala i njegovih vrijednosti.

Mi samo moèmo pretpostaviti kolika je sre}a dvaju porodica: porodice njenog sina iporodice njene k}eri, zbog ovakve punice i svekrve, koja je dobra vjernica, bogobojazna,dobrodu{na i koja je podjednako draga prijateljica i zetu i snahi, a rezultat te ljubavi je sre}advaju porodica.

Ona je svojom mudro{}u, bogobojazno{}u, pravedno{}u, razborito{}u i lijepimpostupanjem prema svome zetu i snahi pove}ala sre}u u ivotu svoje k}eri i svoga sina, a


na taj na~in je ostvarila u njihovim porodicama ~istotu, rahatluk i spokojstvo, a njima dvomaje posebno veliku korist u~inila, ona je ta koja }e se vratiti njenom sinu i k}eri, prije snahe izeta.

[ta ima ljep{e od ovakvog postupka razborite i dovitljive punice vjernice! [ta to imapotrebnije od toga da se sinovi i k}eri vezuju za nju!

@ENA MUSLIMANKA NASPRAM@ENA MUSLIMANKA NASPRAM@ENA MUSLIMANKA NASPRAM@ENA MUSLIMANKA NASPRAM@ENA MUSLIMANKA NASPRAMSVOJE RODBINE I MAHREMASVOJE RODBINE I MAHREMASVOJE RODBINE I MAHREMASVOJE RODBINE I MAHREMASVOJE RODBINE I MAHREMA

@ENA MUSLIMANKA I BLI@A RODBINA@ENA MUSLIMANKA I BLI@A RODBINA@ENA MUSLIMANKA I BLI@A RODBINA@ENA MUSLIMANKA I BLI@A RODBINA@ENA MUSLIMANKA I BLI@A RODBINA

@ena muslimanka koja je obasjana uputom svoje vjere ne zaboravlja da njena bliàrodbina ima pravo na nju, da se od nje traì da s njima odràva rodbinske veze, da ih po{tujei da im ~ini dobro~instvo. U bliù rodbinu ubrajaju se oni ro|aci koji su povezani s ~ovjekompo srodstvu ( krvnoj vezi), bilo da se radi o nasljednicima ili onim koji to nisu.

PA@NJA ISLAMA PREMAPA@NJA ISLAMA PREMAPA@NJA ISLAMA PREMAPA@NJA ISLAMA PREMAPA@NJA ISLAMA PREMAODR@AODR@AODR@AODR@AODR@AVVVVVANJU RODBINSKIH VEZAANJU RODBINSKIH VEZAANJU RODBINSKIH VEZAANJU RODBINSKIH VEZAANJU RODBINSKIH VEZA

Islam je ukazao veliku pa`nju odràvanju rodbinskih veza, pa`nju koju ~ovje~anstvonije upoznalo ni u jednoj drugoj vjeri, zakonima, sistemima i filozofijama. Islam preporu~ujeodràvanje rodbinskh veza, podsti~e na njih i strogo osu|uje one koji to negiraju i kojiprekidaju rodbinske veze.

Velika pa`nja islama prema odràvanju rodbinskih veza o~ituje se u veli~anstvenoj slicirodbinske veze koju je Allahov Poslanik, s.a.v.s., zacrtao, kada ona ustaje pred Allahom,d`.{., na {irokom platou na kojem je On stvorio stvorenja, i kada ona traì od Njega da jusa~uva od prekidanja rodbinskih veza. Tada Gospodar prima ovu molbu onoga ko traì odNjega, a ~ovjek obilazi onoga ko i njega obilazi, a prekida rodbinske veze s onim ko s njimprekida rodbinske veze. Ovo se nalazi u vjerodostojnom hadisu koji biljeè Buharija i Muslimod Ebu - Hurejrea koji je rekao: �Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.:

�Allah, d`.{., stvorio je stvorenja, pa kad je zavr{io s njihovim stvaranjem, rodbinskakrvna veza je ustala i rekla: �Ovo je mjesto onoga ko traì kod Tebe uto~i{te od kidanjarodbinskih veza.� Rekao je: �Da, jeste.� �Zar nisi zadovoljna da obilazim onoga ko tebe obilazi,a da ne posje}ujem onoga ko tebe ne posje}uje?� Odgovorila je: �Da, jesam.� Rekao je: �Tako}e ti i biti.� Zatim je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: �U~ite ako elite:- Zar vi ne biste, kad biste se vlasti do~epali, nered na Zemlji ~inili i rodbinskeveze kidali! To su oni koje je Allah prokleo i gluhim i slijepim u~inio.��401


Jedan za drugim redali su se ajeti ~asnog Kur�ana, potvr|uju}i ulogu odràvanja rodbinskhveza u islamu. Oni podsti~u na ~injenje dobro~instva prema rodbini i upozoravaju na to dase sa njom lo{e ne postupa niti da im se nanosi nepravda, kao {to podsti~u i na razvijanjeosje}aja rodbinske povezanosti i na ispunjavanje tog prava odràvanja rodbinskih veza.Jedan od tih ajeta jeste i ajet u kojem Allah, d`.{., kaè:

�...I Allaha se bojte, s imenom ~ijim jedni druge molite, i rodbinske veze nekidajte...� 402

Nare|eno je da se samo Allaha treba bojati i odmah pored toga da treba rodbinske vezeodràvati. To je tako nare|eno iz po~asti prema rodbinskim vezama, {to potvr|uje njihovomjesto i va`nost u islamu. Ovaj ajet podsti~e i na njihovo odràvanje i na ~injenje dobro~instvaprema rodbini.

Kako bi spominjanje odràvanja rodbinskih veza bilo ìvo u osje}ajima muslimana,Allah, d`.{., u mnogim ajetima odmah nakon vjerovanja u Allaha i ~injenja dobro~instvaprema roditeljima, nare|uje da se odràvaju rodbinske veze i da se rodbini ~ini dobro~instvo:

�Gospodar tvoj zapovijeda da se samo Njemu klanjate i da roditeljimadobro~instvo ~inite...� 403

A ubrzo nakon toga Allah, d`.{., kaè:�Daj bli`njemu svome pravo njegovo, i siromahu, i putniku - namjerniku, ali

ne rasipaj mnogo.� 404

�I Allahu se klanjajte i nikoga Njemu ravnim ne smatrajte! A roditeljimadobro~instvo ~inite, i ro|acima, i siro~adi, i siromasima, i kom{ijama bli`njim,i kom{ijama daljim, i drugovima, i putnicima - namjernicima...�405

U ~injenju dobro~instva stupanj ro|aka dolazi odmah nakon roditelja, jer usmjerenje~asnoga Kur�ana ide ovdje od najvi{eg ka najnièm stupnju. Kur�an ~asni objavljuje ljestviculjudskih veza i odre|uje njihove stupnjeve, po~inju}i od roditelja, preko ro|aka, siro~adi,siromaha, putnika - namjernika i kom{ija, jer dobro~instvo doseè i {iri se sve dalje i dalje naro|ake i rodbinu, sve dok ne do|e do svih onih kojima je potrebna pomo} u velikoj ljudskojporodici - ~ovje~anstvu. Ovo je poredak koji je uzet na osnovu onoga ~emu teì ljudskadu{a, a to je da se zapo~ne od onoga ko joj je najbliì, ~ine}i to po islamskom programuure|enja islamskog dru{tva. Islam je u~inio da dru{tvena solidarnost po~inje iz okriljaporodice, zatim se pro{iruje na krug rodbine, a onda se spontano i lagahno {iri na dru{tvenuzajednicu, ostvaruju}i povezanost, me|usobnu naklonost, razumijevanje i odràvanje vezame|u ljudima, a time se ostvaruje sre}a, radost i veselje u ivotu.

U pa`nju islama prema odràvanju rodbinskih veza spada i to {to je on svrstaoodràvanje tih veza u prvu kategoriju principa i velikih na~ela islama s kojim je do{la ovavjera ~ovje~anstvu od prvog dana kada je Allahov Poslanik, s.a.v.s., javno istupio s naredbom


njegovog Gospodara, ukazuju}i na temelje ove nove vjere i poja{njavaju}i njena zna~enja.Islam je odràvanje rodbinskih veza u~inio jednim od najveli~anstvenijih i najjasnijih zna~enjau [erijatu. To nalazimo u dugom razgovoru izme|u Ebu - Sufjana i Heraklea kada je upitaoEbu - Sufjana:

�A {ta vam nare|uje va{ Poslanik?� Odgovorio mu je: �On kaè: �Jedino seAllahu klanjajte, nemojte Mu druga pripisivati i ostavite ono {to va{i o~evigovore. Nare|uje nam da obavljamo molitvu, da budemo iskreni, po{teni i daodràvamo rodbinske veze.��

Odràvanje rodbinskih veza nalazi se u skupini velikih obilje`ja ove ~iste vjere, u kojaspadaju i Allahova jedno}a (tevhid), obavljanje namaza, pridràvanje iskrenosti i po{tenja.Tako je odràvanje rodbinskih veza jedna od najizrazitijih zna~ajki ove vjere koju je Ebu -Sufjan prezentovao Herakleu, kada ga je po prvi put pitao o islamu, traè}i da mu objasniono {to je najva`nije s ~ime je islam do{ao.

U dugom hadisu koji se prenosi od Amra bin Abesea spominje se odre|eni broj temeljaislama i njegovi adabi. On u njemu kaè: �U Meki sam u{ao kod Vjerovjesnika, s.a.v.s., tojest u prvo vrijeme njegovog poslanstva, pa sam mu rekao: �[ta si ti?� Odgovorio je:�Vjerovjesnik.� Pa sam ga upitao: �A {ta je vjerovjesnik?� Rekao je: �Allah me je poslao.�Upitao sam ga: �A s ~ime te je poslao?� Odgovorio je: �Poslao me je da nare|ujem odràvanjerodbinskih veza, ru{enje kipova i da se Allah jedino veli~a i da Mu se niko ravnim nesmatra...��407

O~ito je da je u ovom hadisu plemeniti Poslanik, u poja{njenju najva`nijih temelja islamai njegovih propisa, najprije spomenuo odràvanje rodbinskh veza, te je tako njihovimspominjanjem u kontekstu islamskih temelja i na~ela ukazao na njihovu veliku ulogu i visokomjesto u programu ove vjere koju je Allah, d`.{., objavio iz milosti prema svom svijetu.

Stoga i imamo brojne tekstove koji podsti~u na odràvanje rodbinskih veza, koji ihpreporu~uju, pobu|uju elju za njima, upozoravaju na prekidanje rodbinskih veza i obe}avajukaznu onima koji ih ne odràvaju.

Od Ebu - Ejjuba el - Ensarije prenosi se da je neki ~ovjek rekao: �Allahov Poslani~e,obavijesti me o djelu koje }e me uvesti u Dènnet�, pa mu je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao:�Robuj Allahu i nikog Mu ne smatraj ravnim, obavljaj namaz, daji zekat i obilazi rodbinu.�408

Kako je veliko pitanje odràvanja rodbinskih veza! Kako je samo te{ko na vagi ljudskihdjela! Ono dolazi u jednom kontekstu zajedno s robovanjem Allahu, Njegovom jedno}om(tevhid), obavljanjem namaza i davanjem zekata. Onda je odràvanje rodbinskih veza jednood najuzvi{enijih dobrih djela koja uvode u Dènnet, a ~uvaju od Dèhennema.

Od Enesa, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: �Ko eli da svega imau izobilju i da mu se ivot produì, neka obilazi svoju rodbinu.�409


Odràvanje rodbinskih veza jeste blagodat i izobilje za onoga ko odràva rodbinskeveze, kao {to je blagodat i za njegov ivot. Obilaènje rodbine predstavlja pove}anje imetkai njegovo unapre|enje, kao i produènje njegovog ivota i njegov blagoslov.

Ibn - Omer bi govorio: �Onaj ko se boji svoga Gospodara, ko obilazi svoju rodbinu,njegov ivot }e biti produèn, imetak }e mu se pove}ati i njegova porodica }e ga voljeti.�410

@ena muslimanka ne zaboravlja da se od nje traì odràvanje rodbinskih veza, kao {tose to , isto tako, traì i od ~ovjeka. Ona zna da je ova naredba upu}ena muslimanu, bilo dase radi o èni ili mu{karcu, kao {to je to slu~aj sa svim op}im {erijatskim obavezama.Bogobojazna èna muslimanka pristupit }e odràvanju rodbinskih veza svom svojomiskreno{}u, marljivo{}u i toplinom i od toga je ne}e odvratiti razne obaveze, zauzetost nitiodgovornosti, bez obzira kolike one bile.

@ena muslimanka, koja je svjesna upute svoje vjere, zna da enino odràvanje rodbinskihveza predstavlja blagodat u njenoj opskrbi i njenom ivotu, da predstavlja Allahovu milostkoja }e je zadesiti i na ovom i na budu}em svijetu, da predstavlja povod za to da je ljudi volei hvale. Nasuprot tome, prekidanje rodbinskih veza predstavlja nesre}u, belaj i mr`nju odAllaha, d`.{., i ljudi, kao {to predstavlja i njenu udaljenost od Dènneta u ku}i vje~nosti (naonom svijetu). Dovoljno joj je da ~uje Poslanikove, s.a.v.s., rije~i:

�U Dènnet ne}e u}i onaj ko prekida rodbinske veze.�411

Dovoljno joj je da zna da je Allahova milost izolovana od onoga ko prekida rodbinskeveze, pa se ne spu{ta na njega a ne spu{ta se ni na narod u kojem se nalazi taj ko prekidarodbinske veze, kao {to se to navodi u hadisu koji biljeì Buharija u �El - Edebul - mufred�:412

�Doista se milost ne spu{ta na onoga ko prekida rodbinske veze.�Zato veliki ashab Ebu - Hurejre nije bio zadovoljan da ~ini dovu Allahu na sijelu u kojem

se nalazio neko ko ne obilazi rodbinu, jer to sijelo pro|e bez spu{tanja Allahove milosti i bezprimanja dove. Na jednom od takvih sijela u no}i uo~i petka, rekao je: �Insistiram da izme|unas ustane svako ko ne obilazi svoju rodbinu�, pa niko nije ustao, sve dok to nije ponovio triputa. Tako je mladi} oti{ao svojoj tetki po ocu koju je napustio prije dvije godine. Oti{ao jekod nje, a ona mu je rekla: �Brati}u moj, {ta je to pa si do{ao?� Rekao je: �ûo sam Ebu -Hurejrea da kaè: �Ovako i ovako.� Rekla je: �Vrati se njemu i upitaj ga: �Za{to je to rekao?�Odgovorio je: �ûo sam Vjerovjesnika, s.a.v.s., da kaè:

�Doista se djela sinova Ademovih izlaù pred Uzvi{enim Allahom u no}i uo~i svakogpetka, pa se ne primaju djela onoga ko ne obilazi rodbinu.��413

Unutra{njost ene muslimanke, ~ija osjetila su islamska nau~avanja izo{trila i koja su jenavela da ~ini dobra djela, uzdrmaju ovi tekstovi koji joj ukazuju na odurnost prekidanjarodbinskih veza, jer ona ena koja prekida rodbinske veze biva izolovanom od milosti, neprima joj se dova niti djelo. To je, doista, velika nesre}a koja }e zadesiti onu ènu koja


prekida rodbinske veze. Ona ~ini dovu, a ona joj se ne prima, ~ini djela, a ona joj se neprimaju, traì uto~i{te u okrilju milosti svoga Gospodara, ali se udaljava od nje. Iz ovogazaklju~ujemo da èna muslimanka ~ije srce je uspunila radost islama nikako ne moèprekidati rodbinske veze.

Prekidanje rodbinskih veza jeste grijeh koji ne odgovara èni koja vjeruje u Allaha iSudnji dan, ~ija je du{a otvorena pred boànskom uputom, ~ija du{a je u~inila da zaboravislast pokornosti prema Allahu. Naprotiv, ona izbjegava da zapadne u takvo stanje, a posebnokad zna da je prekidanje rodbinskih veza jedan od grijeha ~iju kaznu Allah, d`.{., ubrzava naovome svijetu, prije ahireta, kao {to na to ukazuje hadis:

�Nema goreg grijeha, ~iju kaznu }e Allah ubrzati na ovome svijetu - pored onoga {to muse nakupi za ahiret - od nepravde i prekidanja rodbinskih veza.�414

Prekidanje rodbinskih veza i ~injenje nasilja predstavljaju dvije ekvivalentne stvari, te je,stoga, Allahov Poslanik, s.a.v.s., te dvije stvar u svome hadisu zajedno spomenuo, potvr|uju}ivezu izme|u prekidanja rodbinskih veza i nasilja. I doista, prekidanje rodbinskih veza jeveliko nasilje. Koje nasilje je ve}e od prekidanja rodbinskih veza i raskidanja veza rodbinskeljubavi i naklonosti?

Allahov Poslanik, s.a.v.s., rodbinske veze oslikava na taj na~in kao da se ale Allahu,d`.{., zbog nasilja prekidanja koja im se de{avaju, te im Allah, d`.{., odgovara da }e obilazitionoga ko je obilazi, a da }e prekinuti vezu s onim ko je prekine s njome:

�Rodbinska veza je dio imena Rahmana. Ona kaè: �Gospodaru, nada mnom je nasiljeu~injeno. Gospodaru, prekinuta je moja veza! Gospodaru...� Pa joj On odgovara: �Zar nisizadovoljna da Ja prekinem vezu s onim ko je tvoju vezu prekinuo i budem u vezi s onim kotvoju vezu odràva?��415

U hadisi-kudsijju Allahov Poslanik, s.a.v.s., veli~a rodbinu, jer obavje{tava da je Allah,d`.{., njeno ime izveo iz svoga imena, a u ovoj izvedbi imena nalazi se po~ast i veli~anjekoje joj Allah, d`.{., ukazuje:

�Ja sam Rahman i Ja sam stvorio srodstvo i njegovo ime sam izveo od Svoga imena. Kobude obilazio svoju rodbinu i Ja }u njega obilaziti, a ko ih prekine i Ja }u prekinuti vezu snjime.�416

U ovim tekstovima nalaze se nepobitni dokazi da je onaj ko obilazi rodbinu sretan, voljeni po{tovan, da je blagoslovljen zadovoljstvom svoga Gospodara i Njegovom milo{}u, kao{to se u njima nalaze dokazi da je onaj ko prekida rodbinsku vezu bijedan, nesretan,prezren i izolovan od milosti njegovog Gospodara, a Njegov oprost i zadovoljstvo su muzabranjeni.


@ENA MUSLIMANKA OBILAZI@ENA MUSLIMANKA OBILAZI@ENA MUSLIMANKA OBILAZI@ENA MUSLIMANKA OBILAZI@ENA MUSLIMANKA OBILAZIRODBINU U SKLADU S UPUTOM ISLAMARODBINU U SKLADU S UPUTOM ISLAMARODBINU U SKLADU S UPUTOM ISLAMARODBINU U SKLADU S UPUTOM ISLAMARODBINU U SKLADU S UPUTOM ISLAMA

@eni muslimanki, koja je svjesna upute svoje vjere, odràvanje rodbinskih veza nijenepoznanica. Naprotiv, ona neprestano odràva s rodbinom veze i od toga je ne odvra}ajumaj~inski poslovi niti odgovornosti za ku}u i muà. Ona svoje vrijeme raspore|uje tako damoè posjetiti svoju rodbinu, slijede}i islamsku uputu u davanju prednosti rodbini. Ona uobilaènju rodbine po~inje s posje}ivanjem majke, zatim oca, zatim bliè i dalje rodbine, kao{to na to upu}uje Vjerovjesnikova, s.a.v.s., praksa. Jednom prilikom je neki ~ovjek do{aokod Vjerovjesnika, s.a.v.s., i rekao:

�O Allahov Poslani~e! Ko je najpre~i da se s njim druìm i prema njemu lijepo postupam?�Odgovorio je: �Tvoja majka, zatim tvoja majka, zatim tvoja majka, zatim tvoj otac, a zatimtvoja blià i dalja rodbina.�417

@ena muslimanka za svoje dobro~instvo prema rodbini i za odràvanje veza s njima imadvije nagrade: nagradu za rodbinsku vezu i nagradu za sadaku (potpomaganje), ako jebogata i ako je u mogu}nosti da im materijalno pomogne, ako su tome potrebni. Na taj na~in}e se ona obogatiti za dvije nagrade kod Uzvi{enog Allaha, a srca njene rodbine bit }eispunjena ljubavlju i dovom za nju. Islam voli ovakav na~in postupanja, a i Poslanik, s.a.v.s.,tome poziva u hadisu koji prenosi Zejneba es - Sekafijje, ena Abdullaha bin Mesuda, r.a.,koja kaè: �Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.:

�O ene udijelite, pa makar i od svog nakita.� Ona kaè: �Vratila sam se Abdullahu binMesudu, te sam mu rekla: �Ti si slabog imovnog stanja, a Allahov Poslanik, s.a.v.s., nam jenaredio da udijelimo sadaku. Idi i pitaj ga da li }u ja za to imati nagradu( tj. ako sadaku damtebi), a ako nemam za to nagrade, udijelit }u je nekom drugom.� Na to je Abdullah rekao: �Ne,nego mu ti idi.� Tako sam mu se zaputila, kad pred vratima Allahovog Poslanika, s.a.v.s.,stoji ena ensarijka koja je imala istu potrebu kao i ja. Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., dato jepo{tovanje, pa je pred nas iza{ao Bilal. Mi smo mu rekle: �Idi Allahovom Poslaniku, s.a.v.s.,i obavijesti ga da se pred njegovim vratima nalaze dvije ene koje ga pitaju da li }e imatinagradu ako sadaku udijele svojim muèvima i jetimima o kojim se staraju? A nemoj gaobavijestiti ko smo mi.� U{ao je Bilal kod Allahovog Poslanika, s.a.v.s., i pitao ga. Allahov


Poslanik, s.a.v.s., ga je upitao: �Ko su njih dvije?� Odgovorio je: �@ena ensarijka i Zejneb.�Allahov Poslanik, s.a.v.s., upitao je: �Koja Zejneb je ona?� Rekao je: �Abdullahova ena.�Zatim je Poslanik, s.a.v.s., rekao: �One imaju dvije nagrade: nagradu za rodbinsku vezu inagradu za sadaku.��418

Allahov Poslanik, s.a.v.s., kaè: �Sadaka koja se udijeli siromahu je sadaka, a sadakakoja se udijeli bli`njemu je dvostruka: sadaka i rodbinska veza.�419

U djelu �Sahihul - Buhari� navodi se da je Mejmuna bint ummu Haris, majka vjernika, r.a.,obavijestila Vjerovjesnika, s.a.v.s., da je oslobodila robinju, a da prethodno nije traìladopu{tenje od njega. Kada je nastupio njen dan (u kojem Poslanik, s.a.v.s., dolazi kod nje)i kada je do{ao kod nje, rekla mu je: �Allahov Poslani~e, da li zna{ da sam oslobodila svojurobinju?� Odgovorio je: �A zar si to uradila?� Rekla je: �Jesam.� Rekao je: �Kamo sre}e dasi je poklonila svojim tetkama po majci, tvoja nagrada bi bila ve}a.�420

Poslanik, s.a.v.s., potvr|ivao je vrijednost ~injenja dobro~instva prema bli`njima u svakojprilici koja bi mu se ukazala. Po{to je objavljen ajet: �Ne}ete zasluìti nagradu sve dokne udijelite dio od onoga {to vam je najdraè...�, ustao je Ebu - Talha do AllahovogPoslanika, s.a.v.s., i rekao mu: �Allahov Poslani~e, Uzvi{eni Allah kaè: �Ne}ete zasluìtinagradu sve dok ne udijelite dio od onoga {to vam je najdraè...�, a ono {to je meninajdraè jeste palmovik i on je sadaka u ime Allaha, a ja molim da on bude dobro~instvo iblago kod Allaha, d`.{. Allahov Poslani~e, daj ga tamo gdje ti misli{ da je najpotrebnije.� Nato je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: �Oh, to je veliki imetak, to je veliki imetak! uo sam {tasi rekao, a ja smatram da ga treba{ dati rodbini.� Tada je Ebu - Talha rekao: �U~init }u tako,Allahov Poslani~e�, pa ga je Ebu - Talha podijelio svojim bli`njim i svojim amidì}ima.422

Allahov Poslanik, je duboko prodro kroz vrijeme oporu~uju}i odràvanje rodbinskhveza, koje seù kroz vijekove i vremena, kada je oporu~io da se lijepo postupa sa egipatskimnarodom, u hadisu koji biljeì Muslim, a u kojem se kaè:

�Vi }ete osvojiti Egipat, a to je zemlja u kojoj se mjere stvari kiratom, pa kada osvojite,lijepo postupajte prema njenim stanovnicima, jer oni imaju za{titu i srodstvo�, ili je re~eno:�za{titu i tazbinstvo.�423

A u~enjaci u tuma~enju ovog hadisa kaù da je rodbinska veza koju oni imaju porijekloHadère, majke Ismailove, koja je njima pripadala, a tazbinstvo je po Mariji, majci Ibrahima,sina Allahovog Poslanika, koja je tako|er njima pripadala.

Kako je samo velika vjerovjesni~ka ~estitost! Kako je to {irokogrudno dobro~instvo!Kakav li je to samo ljudski poziv koji se produàva i {iri, tako da obuhvata i potomstvo od tedvije plemenite rodbinske veze kroz dugi niz godina!

@ena muslimanka kada ~uje ovu vjerovjesni~ku uputu, poùrit }e da se sretne sasvojom rodbinom, ukazuju}i im svu svoju iskrenu ljubav, neprestanu vezanost za njih kaoi svoje dobro~instvo prema njima.


ODR@AODR@AODR@AODR@AODR@AVVVVVAAAAA RODBINSKE VEZE SA RODBINSKE VEZE SA RODBINSKE VEZE SA RODBINSKE VEZE SA RODBINSKE VEZE SA SVOJIM SVOJIM SVOJIM SVOJIM SVOJIMBLI@NJIM, MAKAR BILI I NEMUSLIMANIBLI@NJIM, MAKAR BILI I NEMUSLIMANIBLI@NJIM, MAKAR BILI I NEMUSLIMANIBLI@NJIM, MAKAR BILI I NEMUSLIMANIBLI@NJIM, MAKAR BILI I NEMUSLIMANI

@ena muslimanka promatrat }e uputu svoje vjere, pa }e uo~iti da ona teì pra{tanju iljudskosti, pa tako preporu~uje odràvanje rodbinske veze, makar njeni bli`nji bili inemuslimani. U hadisu koji se prenosi od Abdullaha bin Amra bin el -�Asa, r.a., kaè se da jerekao: �ûo sam Vjerovjesnika da glasno kaè:

�Potomci tog i tog ~ovjeka nisu moji prijatelji. Moj prijatelj je Allah i dobri vjernici, ali oniimaju rodbinsku vezu i ja ih obilazim na najljep{i na~in.��424

Nakon {to su objavljene rije~i Uzvi{enog Allaha: �I opominji rodbinu svoju najbliù�425,Allahov Poslanik, s.a.v.s., pozvao je Kurej{ije, te su se oni sakupili i on im je rekao: �O sinoviKa�ba bin Luejja, spasite svoje du{e od vatre dèhenemske. O sinovi Murreta bin Ka�ba,spasite svoje du{e od vatre dèhenemske. O sinovi Abdu{-[emsa, spasite svoje du{e odvatre dèhenemske. O sinovi Abdul-Menafa, spasite svoje du{e od vatre dèhenemske. Osinovi Ha{imovi, spasite svoje du{e od vatre dèhenemske. O sinovi Abdul-Muttalibovi,spasite svoje du{e od vatre dèhenemske. O Fatima, spasi svoju du{u od vatredèhenemske. Ja vam ni{ta ne mogu dati od Allaha osim rodbinske veze, koju }u odràvatikao {to vodu obilazim.�426

Ova se uzvi{ena vjerovjesni~ka uputa odmah u po~etku islama uvukla u ~ula muslimanai muslimanki i u~inila je ono {to je u~inila u njihovim du{ama, pa su ~inili dobro~instvo svojimbli`njim i svojoj rodbini koji nisu bili muslimani. Svjedo~anstvo o tome nalazi se u hadisukojeg biljeè Ibn - Abdul - Birr u djelu �El - Isti�abu� i Ibn - Hadèr u djelu � El - Isabetu �, ukojem se kaè da je robinja Safijje, majke vjernika, do{la kod vladara pravovjernih Omerabin El - Hattaba, r.a., i rekla: �Vladaru pravovjernih, Safijja voli subotu i odràva rodbinskeveze sa idovima.� Omer je poslao poruku Safijji da je pita o tome, pa mu je ona odgovorila:�[to se ti~e subote, ja je ne volim otkako mi ju je Allah, d`.{., zamijenio petkom, a {to se ti~eìdova, pa ja me|u njima imam bli`nje i ja odràvam vezu s njima.� Potom se okrenulaprema robinji i upitala je {ta ju je navelo da je tako potvori, te joj je ona odgovorila: �[ejtan!�Safijjin odgovor na to je bio: �Idi, ti si slobodna.�427

Omer, r.a., nije vidio nikakave smetnje da pokloni ogrta~ koji mu je Poslanik, s.a.v.s.,


dao svome bratu po majci - mu{riku.428

Iz svega ovoga ena muslimanka moè vidjeti da se ljudska dobrota ne odvaja od srca~ovjeka koji izgovori {ehadet, nego se iz njega prelijeva na bli`nje, odràvanjem rodbinskihveza putem potpomaganja, obilaènja i dobro~instva, makar oni bili pripadnici druge vjeremimo islama. Stoga se Allahov poslanik, s.a.v.s., i izjasnio o tome na najljep{i mogu}i na~in,rije~ima: �... osim rodbinske veze koju }u odràvati na najljep{i na~in�, jer je rodbinsku vezuuporedio sa zemljom koja se natapa odràvanjem rodbinske veze i ~injenjem dobro~istva,i ra|a; plod je ljubavi i me|usobne povezanosti. Sve to presu{uje ako do|e do prekidarodbinske veze i do razdvajanja, te tu raste mr`nja i me|usobno otu|enje. Istinski muslimanomiljen je kod svih ljudi jer oni u njemu vide otjelovljenje plemenitih moralnih vrijednosti iuzvi{enih svojstava.

Islam podsti~e na ~injenje dobro~instva prema roditeljima, makar oni bili i mu{rici, a evosada podsti~e i na ~injenje dobro~instva prema bliòj rodbini, makar oni bili i nemuslimani,polaze}i od pra{tanja, ljudskosti i milosti s kojom je do{la ova vjera, upu}ena svim ljudima:

�A tebe smo samo kao milost svjetovima poslali.�429

ODR@AODR@AODR@AODR@AODR@AVVVVVANJE RODBINSKH VEZAANJE RODBINSKH VEZAANJE RODBINSKH VEZAANJE RODBINSKH VEZAANJE RODBINSKH VEZA RAZUMIJE RAZUMIJE RAZUMIJE RAZUMIJE RAZUMIJEU [IROKOM ZNAÊNJU TOG U [IROKOM ZNAÊNJU TOG U [IROKOM ZNAÊNJU TOG U [IROKOM ZNAÊNJU TOG U [IROKOM ZNAÊNJU TOG POJMAPOJMAPOJMAPOJMAPOJMA

Kod ène muslimanke mnogobrojne su strane odràvanja rodbinskih veza i njihovopodru~je se {iri, njeni na~ini i oblici su raznovrsni. Ponekad je to imetak koji otklanja oskudicu,koji prekida bijedu i koji umanjuje brigu. Ponekad je to draga posjeta koja u~vr{}uje povezanostbliè rodbine, koja pospje{uje me|usobnu ljubav i pa`nju. Ponekad je to savjet, nje`nost inesebi~nost, kao i druga djela pored dobro~instva i me|usobne povezanosti kojapro~i{}avaju ljudsku osje}ajnost, koja razvijaju osje}aj privrènosti, me|usobne milosti,osje}ajnosti, solidarnosti i ljubavi me|u bli`njom rodbinom.

Stoga je i do{la vjerovjesni~ka uzvi{ena preporuka da se nastavi s odràvanjemrodbinskh veza, makar i u najprostijim oblicima koji najmanje ko{taju i najmanje iziskujunapor:

�Odràvajte veze sa svojim bli`njim, makar sa selamom. �430


OBILAZI SVOJE BLI@NJEOBILAZI SVOJE BLI@NJEOBILAZI SVOJE BLI@NJEOBILAZI SVOJE BLI@NJEOBILAZI SVOJE BLI@NJEI ONDA KADA JE ONI NE OBILAZEI ONDA KADA JE ONI NE OBILAZEI ONDA KADA JE ONI NE OBILAZEI ONDA KADA JE ONI NE OBILAZEI ONDA KADA JE ONI NE OBILAZE

@ena muslimanka, koja je napojila svoju du{u uputom svoje istinite vjere, odràva svojerodbinske veze, makar ih oni prekinuli s njome. Ona ne}e prema njima postupati po pravilu�obilazi ih ako je obilaze, a prekida s njima veze ako oni prekinu s njome veze.� @enamuslimanka jeste ta koja odràva rodbinske veze i to ~ini u ime Allaha i radi Njegovenagrade. Ona, zbog odràvanja svojih rodbinskh veza, ne eli nagradu prema pravilu nitièli razmjenu rodbinskih veza. Ona svojim djelom i svojim pona{anjem predstavlja najuzvi{enijiprimjer ljudskog pona{anja o kojem islam neprestano vodi brigu kako bi takvo pona{anjeprodrlo do du{a muslimana i muslimanki. To je, doista, veliki uspon koji je teàk, osim za onekoje Allah uputi i ~ije du{e su se pot~inile Njegovom zadovoljstvu. @ena muslimanka, koja jeobasjana uputom svoje vjere, spada u ovaj uzvi{eni primjer naprednih ena, koje vode briguo lijepom postupanju prema rodbini i bli`njima, postupaju}i prema rije~ima Poslanika, s.a.v.s.,koji kaè:

�Nije dovoljno samo uzvratiti posjetu svojoj rodbini. Pravilno se pona{a prema rodbinionaj koji, kada ga rodbina zaboravi ili odbaci, obnavlja s njima veze.�431

Ovo je uzvi{eni ljudski moral koji islam traì i eli da muslimani i muslimanke teè njemupri postupanju prema rodbini i bli`njima. Stoga, vjerovjesni~ka uputa veli~a kod njih moralnevrijednosti: zrelost, strpljivost, oprost i me|usobno pra{tanje, a posebno u du{i onoga koodràva veze sa svojom rodbinom, a od njih nalazi samo prekidanje veza, odvratnost,odbacivanje, grubost i nepravdu. Vjerovjesni~ka uputa konstatuje da je Allah, d`.{., nastrani onih koji odràvaju rodbinske veze, a ne uzvra}a im se istom mjerom. Ona predo~avazastra{uju}u sliku kazne koja }e sti}i grube, odvratne, nezgrapne, one koji negirajuobaveznost odràvanja rodbinskih veza i one koji ih prekidaju. Jednom prilikom je neki~ovjek do{ao kod Allahovog Poslanika, s.a.v.s., i rekao:

�Allahov poslani~e! Imam rodbinu koju pazim i obilazim, a oni mene ne obilaze niti meposje}uju. inim im dobro, a oni meni uzvra}aju zlim. Ja sam prema njima blag, a oni premameni grubi.� Na to mu je odgovorio: �Ako je tako kao {to kaè{, onda kao da im u o~i sipa{vreo lug, a s tobom je Allahov pomaga~ sve dok se tako pona{a{.�432

Divno li je odràvanje rodbinskih veza!! Kako li je samo te{ko na vagi odràvanjerodbinske veze roba - vjernika! Bijedni li su oni ljudi i ene koji ih negiraju, i ljudi i ene koji


prekidaju uè ljubavi prema rodbinskoj vezi! Kako li je veli~anstvena nagrada one ene kojaobilazi svoju rodbnu, koja strpljivo podnosi prekid rodbinske veze od njene rodbine! Pa ~aki Allah, d`.{., pomo}i }e joj da odràva rodbinske veze, ~uvaju}i je od njih i ulijevaju}i u njenosrce snagu podno{enja njihovog zlostavljanja i u~vr{}uju}i je u tome da nastavi u svommoralu i ljudskosti! Kako li je samo velik grijeh onih ljudi i ena koji prekidaju rodbinske veze!A Allahov Poslanik, s.a.v.s., usporedio ih je s onim koji jede vreo pepeo, kao nagradu zaprekidanje rodbinskih veza s vjernicima i vjernicama koji su ih odràvali!

Tako, u svakom slu~aju, iskrena èna muslimanka, koja obilazi svoju rodbinu, ne}eprekinuti veze s njima ni onda kad oni prekinu veze s njome, jer ona èli time zadobitizadovoljstvo svoga Gospodara, uzdiù}i se iznad zabluda, gluposti i lo{ih djela. Ona svremena na vrijeme posje}uje svoju rodbinu izbjegavaju}i bezna~ajne stvari koje zaokupljajumale ljude i rasplamsavaju srd`bu u njihovim srcima. Ona ~vrsto vjeruje da je iznad toga dapadne na nivo bezna~ajnih, trivijalnih stvari, zabluda i gluposti koje upropa{tavaju djela iostavljaju traga na ~istotu povezanosti rodbine i bli`njih. Ona ne bi trebala pasti na ovajstupanj, a istovremeno slu{a rije~i Allahovog Poslanika, s.a.v.s., koji kaè:

�Rodbinske veze su zaka~ene za Ar{ i govore: �Ko me obilazi, Allah }e ga obilaziti, a koprekine moje veze, Allah }e prekinuti veze s njime.�433

@ENA MUSLIMANKA@ENA MUSLIMANKA@ENA MUSLIMANKA@ENA MUSLIMANKA@ENA MUSLIMANKANASPRAM SVOJIH KOM[IJANASPRAM SVOJIH KOM[IJANASPRAM SVOJIH KOM[IJANASPRAM SVOJIH KOM[IJANASPRAM SVOJIH KOM[IJA

MUSLIMANKA ÎNI DOBROÎNSTVOMUSLIMANKA ÎNI DOBROÎNSTVOMUSLIMANKA ÎNI DOBROÎNSTVOMUSLIMANKA ÎNI DOBROÎNSTVOMUSLIMANKA ÎNI DOBROÎNSTVOI OMILJENA JE KOD SVOJIH KOM[IJAI OMILJENA JE KOD SVOJIH KOM[IJAI OMILJENA JE KOD SVOJIH KOM[IJAI OMILJENA JE KOD SVOJIH KOM[IJAI OMILJENA JE KOD SVOJIH KOM[IJA

Jedno od moralnih svojstava ene muslimanke, koja je svjesna upute svoje vjere i kojase pridràva njenih naj~vr{}ih veza, jeste i lijepo pona{anje prema kom{ijama, dobro~instvoprema njima i briga o njihovom stanju.

PRIDR@APRIDR@APRIDR@APRIDR@APRIDR@AVVVVVAAAAA SE UPUTE ISLAMA SE UPUTE ISLAMA SE UPUTE ISLAMA SE UPUTE ISLAMA SE UPUTE ISLAMAU POGLEDU PREPORUKE ÎNJENJAU POGLEDU PREPORUKE ÎNJENJAU POGLEDU PREPORUKE ÎNJENJAU POGLEDU PREPORUKE ÎNJENJAU POGLEDU PREPORUKE ÎNJENJA

DOBROÎNSTVDOBROÎNSTVDOBROÎNSTVDOBROÎNSTVDOBROÎNSTVAAAAA KOM[IJAMA KOM[IJAMA KOM[IJAMA KOM[IJAMA KOM[IJAMA

Mudra ena muslimanka svjesna je uzvi{ene upute islama u njegovoj toploj preporucida se brine o kom{ijama, pa ~ak da je to i najjasnije mjesto za koje zna ~ovje~anstvo naljestvici ljudskih veza, a koje se nalazi samo u ovoj vjeri koja mnogo daje.

Allah, d`.{., jasno i o~ito naredio je da se ~ini dobro~instvo prema kom{iji:�I Allahu se klanjajte i nikoga Njemu ravnim ne smatrajte! A roditeljima

dobro~instvo ~inite, i ro|acima, i siro~adi, i siromasima, i kom{ijama bli`njim,i kom{ijama daljim, i drugovima, i putnicima - namjernicima...�434

Bli`nji je kom{ija onaj s kojim te, pored blizine, veù i rodbinske ili vjerske veze, a daljnjikom{ija je onaj s kojim te veù rodbinske ili vjerske veze, a drug je onaj ko je uz tebe uonome {to je dobro.

Otud svako ko se nalazi pored ~ovjeka muslimana ima pravo na kom{iluk, makar i nebilo me|u njima rodbinske veze ili vjerske povezanosti. U ovome se o~ituje po{tovanjeprema kom{iji i uzdizanje povezanosti kom{iluka u [erijatu.

Navode se mnogobrojni hadisi koji potvr|uju ove veli~anstvene ljudske vrijednosti upovezanosti s kom{ijama, jer ti hadisi preporu~uju povezanost s kom{ijom, bez obzira narodbinsku povezanost ili na njegovu vjeru:


�Dìbril mi je neprestano preporu~ivao kom{iju, tako da sam pomislio da }e ga proglastinasljednikom.�435

To je visoko i ugledno mjesto koje je [erijat odredio za kom{iju, a koje preporu~ujeDìbrili Emin Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., {to je potvrdio u nekoliko navrata, tako da jeAllahov Poslanik, s.a.v.s., pomislio da }e Dìbrilove preporuke vezane za kom{iju podi}i nastupanj rodbine i u~initi ga nasljednikom poput rodbine.

Nasuprot Dìbrilove ponavljane preporuke o kom{iji, Allahov Poslanik, s.a.v.s.,neprestano je podstrekavao na ~injenje dobro~instva prema kom{iji i to je nare|ivao usvakoj prilici koja bi mu se ukazala. U historijskoj hutbi na Oprosnom hadù Poslanik,s.a.v.s., govorio je i o kom{iji. Kada znamo da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., u ovoj svojojveli~anstvenoj hutbi saèo sve {to je elio re}i vjernicima, jer je osje}ao da je to njegovaposljednja hutba na tom veli~anstvenom mjestu, onda nam je jasno kolika je va`nostdobro~instva prema kom{iji. asni ashab Ebu - Umame, r.a., primijetio je veliku pa`nju kojuje Allahov Poslanik, s.a.v.s., posvetio u svom govoru na Oprosnom hadù, te je mislio da }ePoslanik, s.a.v.s., tako|er u~initi kom{iju nasljednikom. To je o~ito iz njegovih rije~i: �ûosam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., a nalazio se na svojoj devi prilikom Oprosnog hadà,gdje kaè: �Preporu~ujem vam kom{iju.� To je ponavljao sve dok nisam pomislio: �U~init }ega zakonitim nasljednikom.��436

Ponekad je Allahov Poslanik, s.a.v.s., izazivao osje}aje ashaba podstrekivaju}i ih na~injenje dobrih djela, pa bi svoj govor zapo~injao rije~ima: �Ko vjeruje u Allaha i Sudnji danneka radi ovako i ovako...� On bi ponavljao ovaj sugestivni stil nare|uju}i dobro ili kada bipodstrekavao na moralno pona{anje. Jedan od hadisa u kojem je upotrijebio ovu sintagmujeste hadis u kojem kaè:

�Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan neka lijepo postupa prema svome kom{iji. Ko vjeruje uAllaha i Sudnji dan neka lijepo ugosti svoga gosta. Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan nekagovori samo ono {to je dobro, u protivnom neka {uti.�437

U predanju koje biljeì Buharija, stoji:�Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan, neka ne zlostavlja svoga kom{iju...�438

U samom po~etku hadisa on preporu~uje ~injenje dobro~instva prema kom{iji, te je,tako, dobro~instvo u~inio jednim od znakova vjerovanja u Allaha i Sudnji dan, kao i jednim odNjegovih lijepih plodova.


SVOJIM KOM[IJAMA VOLI ONOSVOJIM KOM[IJAMA VOLI ONOSVOJIM KOM[IJAMA VOLI ONOSVOJIM KOM[IJAMA VOLI ONOSVOJIM KOM[IJAMA VOLI ONO[TO VOLI SAMOJ SEBI[TO VOLI SAMOJ SEBI[TO VOLI SAMOJ SEBI[TO VOLI SAMOJ SEBI[TO VOLI SAMOJ SEBI

@ena muslimanka koja je otvorila svoju du{u prema boànskoj uputi ima nje`no srce,dare`ljivu du{u, blagu prirodu, koja je draga njenim kom{ijama. Ona ima istan~ano osjetiloza sve ono {to }e im nauditi ili {to }e povrijediti njihovu ~ast i ugled ili {to }e im nauditi i nanijeti{tetu. Ona njima voli dobro kao {to ga voli samoj sebi, raduje se njihovoj radosti i boluje zanjihovom boli. Ona sve to ~ini na osnovu njenog razumijevanja Poslanikovih, s.a.v.s., rije~i:

�Niko od vas ne}e istinski vjerovati sve dok ne bude volio svome bratu ono {to volisamom sebi.�439

U predanju koje biljeì Muslim od Enesa, a on od Vjerovjesnika, s.a.v.s., stoji da jerekao: �Tako mi Onoga u ijoj ruci je moja du{a, rob ne}e vjerovati sve dok ne bude voliosvome kom{iji� - ili je rekao �svome bratu - ono {to voli samom sebi.�440

Svjesna ena muslimanka ne zaboravlja da se s vremena na vrijeme obaveè da }esvojim kom{ijama koji se nalaze u te{koj situaciji ne{to dati, pokloniti. Ili, pak, svaki put kadabi se {irio miris kuhanja ili pe~enja iz njene ku}e, te taj miris izazove njihovu strast zaukusnom hranom, a oni nisu u mogu}nosti da sami naprave jelo sli~no njemu, ona }e imposlati jedan dio tog jela, pokazuju}i na taj na~n dru{tvenu solidarnost koju preporu~ujeAllahov Poslanik, s.a.v.s., u svom obra}anju Ebu - Zerru:

�O Ebu - Zerre! Kada bude{ kuhao ~orbu, dospi malo vi{e vode, pa od nje po{alji svojimsusjedima.�441

U drugom predanju stoji: �Kada bude{ kuhao ~orbu, dospi malo vi{e vode, zatim pogledaj ima li ikog od ~lanova

porodice tvojih kom{ija, pa jedan dio od nje njima odlij.�442

Doista, eni muslimanki, ~iju svijest je islam izo{trio, nikako ne dolikuje da vidi svojekom{ije u siroma{tvu, tegobi ili li{enosti, kao {to joj ne dolikuje da im ne pomogne u onome{to je dobro ili da im ne pruì podr{ku, po{tovanje ili pomo} u hrani, a posebno ako ivi ublagostanju, rahatluku i bogatstvu, ako uìva u Allahovim blagodatima. Ne dolikuje joj da ivirasko{nim ivotom, a da u isto vrijeme slu{a rije~i plemenitog Poslanika, s.a.v.s.:

�Ne vjeruje u mene onaj ko zaspi sit, a pored njega njegov kom{ija je gladan, a on tozna.�443

�Nije vjernik onaj ko je sit, a njegov kom{ija gladan.�444


LIJEPO SE PONA[A PREMA SVOJIMLIJEPO SE PONA[A PREMA SVOJIMLIJEPO SE PONA[A PREMA SVOJIMLIJEPO SE PONA[A PREMA SVOJIMLIJEPO SE PONA[A PREMA SVOJIMKOM[IJAMA U SKLADU SA SVOJIMKOM[IJAMA U SKLADU SA SVOJIMKOM[IJAMA U SKLADU SA SVOJIMKOM[IJAMA U SKLADU SA SVOJIMKOM[IJAMA U SKLADU SA SVOJIM

MOGU]NOSTIMAMOGU]NOSTIMAMOGU]NOSTIMAMOGU]NOSTIMAMOGU]NOSTIMA

@ena muslimanka, koja je svjesna svoje vjere, ne smatra bezna~ajnim dobro~instvokoje ~ini svojoj kom{inici, ve} joj ~ini dobro~instvo, bez obzira koliko ono malo bilo. Njen stidi njena ljubav prema umnoàvanju imetka i hvalisanju, ne spre~avaju je da pruì makar malood tog svog bogatstva pod izgovorom da je to nepodesno, pa da zbog toga ni to malo nepruì svojoj kom{inici sve dok ne bude u prilici da joj pruì ne{to vi{e. Ona bi na taj na~inzabranila i sebi i svojoj kom{inici predodre|eno dobro pri i{~ekivanju ne~eg vi{e, a to vi{ene bi do~ekala, te bi tako propustila priliku da u~ini dobro djelo. Na ovo plemeniti Poslanik,s.a.v.s., upozorava, posebno ene, pa kaè:

�O ène muslimanke! Neka kom{inica ne poniàva svoju kom{inicu, makar to bilokoliko nokat od ovce.�445

�Nokat od ovce� ozna~ava njen papak, i to je alegorija za malu koli~inu, to jest, nekakom{inica ne omalovaàva kom{inicu koja joj je pruìla neko dobro, makar ono bilo malokoliko ov~iji nokat, jer je to bolje od ni~ega, a Allah, d`.{., kaè:

�Onaj ko bude uradio koliko trun dobra - vidjet }e ga.� 446

A Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je:�ûvajte se vatre dèhenemske, pa makar s dijeljenjem polovine datule, a ako je ne

budete imali, onda lijepom rije~ju.�447

Ovaj hadis, na osnovu njegovog op}enitog konteksta, mogu}e je da u sebi sadrìzabranu omalovaàvanja upu}enu kom{inici kojoj je udijeljeno. Onda to ima sljede}ezna~enje: neka kom{inica ne omalovaàva dobro koje joj je udijelila njena kom{inica, makarto dobro bilo koliko ov~iji nokat. Naprotiv, ona joj treba zahvaliti na tome, jer se zahvaljivanjemza u~injeno dobro {iri prijateljstvo i bliskost me|u kom{ijama, te se razvija ljubav, solidarnosti me|usobna milost u njihovim ivotima. U ljudskoj zahvali na u~injenom dobru nalazi sejedno od islamskih moralnih svojstava koje je Allahov Poslanik, s.a.v.s., potvrdio i preporu~iorije~ima:

�Allahu ne zahvaljuje onaj ko ne zahvaljuje ljudima.�448

Islam eli ra{iriti me|usobnu ljubav, povezanost i bliskost me|u kom{ijama, a ljudskiputevi do ove ljubavi, povezanosti i bliskosti su mnogobrojni. Jedan od njih jeste i davanje


poklona, te je, stoga, Allahov Poslanik, s.a.v.s., zabranio, posebno enama, da omalovaàvajuhediju (poklon) za njenu kom{inicu ili hediju od njene kom{inice, bez obzira koliko mala onabila, jer je ena osjetljiva u ovakvim i sli~nim prilikama, te to moè uticati na nju i njene osje}ajeprema njenoj kom{inici. @ena muslimanka treba obratiti pa`nju na to da hedija ima posebnozna~enje ljudskosti koje se krije iza hedije, a ne materijalnu vrijednost te hedije. Svjesna enamuslimanka ne smije zaboraviti ovo zna~enje ljudskosti, pa da umanjuje vrijednost hedijekoju je poklonila svojoj kom{inici ili da umanjuje hediju koju je dobila od svoje kom{inice, jeru islamu zna~enja odre|enih stvari imaju prednost pred materijalnim vrijednostima.

OBRA]AOBRA]AOBRA]AOBRA]AOBRA]A POSEBNU P POSEBNU P POSEBNU P POSEBNU P POSEBNU PA@NJU NAA@NJU NAA@NJU NAA@NJU NAA@NJU NADOBROÎNSTVO PREMA KOM[IJAMA,DOBROÎNSTVO PREMA KOM[IJAMA,DOBROÎNSTVO PREMA KOM[IJAMA,DOBROÎNSTVO PREMA KOM[IJAMA,DOBROÎNSTVO PREMA KOM[IJAMA,

MAKAR ONI BILI NEMUSLIMANIMAKAR ONI BILI NEMUSLIMANIMAKAR ONI BILI NEMUSLIMANIMAKAR ONI BILI NEMUSLIMANIMAKAR ONI BILI NEMUSLIMANI

Kod ene muslimanke se krug dobro~instva pro{iruje i na kom{ije, te ga ne}e uskratitisvojim kom{ijama bez obzira da li oni bili njena rodbina ili samo muslimani. Naprotiv, ona sene}e ograni~iti samo na njih, nego }e obuhvatiti i svoje kom{ije nemuslimane, slijede}i uputuislama, njegovu velikodu{nost, preporuku dobro~instva prema svim ljudima, bez obzira narazli~itost vjera i grupacija, ukoliko od njih ne do|e nasilje ili neprijateljstvo prema muslimanima:

�Allah vam ne zabranjuje da ~inite dobro i da budete pravedni prema onimakoji ne ratuju protiv vas zbog vjere i koji vas iz zavi~aja va{eg ne izgone - Allah,zaista, voli one koji su pravi~ni.�449

Otud bi ~asni ashab Abdullah bin Amr, kada bi mu bila zaklana ovca, upitao svoga slugu:�Da li si {ta poklonio na{em kom{iji idovu? Da li si {ta poklonio na{em kom{iji idovu? Dali si {ta poklonio na{em kom{iji idovu? Ja sam, doista, ~uo Allahovog Poslanika, s.a.v.s.,gdje kaè: �Dìbril mi je neprestano preporu~ivao kom{iju, tako da sam pomislio da }e gaproglasti nasljednikom.��450

Nije li ovo najobuhvatnija milost islama prema ljudima! Ima li {ta ljep{e od pomo}i onihkoji ive u njegovom okrilju i pod njegovim prostranim i sigurnim hladom! Historija svjedo~ida su ehlu-kitabije (sljedbenci knjige - kr{}ani i idovi) u mnogim islamskm predjelima ivjelipored muslimana u potpunoj sigurnosti, gdje su bili sigurni za svoje ivote, zemlju, imetke iza svoja uvjerenja. @ivjeli su bezbri no u lijepim kom{ijskim odnosima, plemenitom postupanjui slobodnom uvjerenju, a njihove crkve postoje jo{ od najstarijeg doba u muslimanskimselima, na obroncima planina, a oko njih se nalaze na hiljade muslimana okruùju}i svojekom{ije sljedbenike knjige, pa`njom, brigom, dobro~instvom i lijepim kom{ijskim odnosima.


U SVOM DOBROÎNSTVU PREMAU SVOM DOBROÎNSTVU PREMAU SVOM DOBROÎNSTVU PREMAU SVOM DOBROÎNSTVU PREMAU SVOM DOBROÎNSTVU PREMAKOM[IJAMA DAJE PREDNOST BLI@IMAKOM[IJAMA DAJE PREDNOST BLI@IMAKOM[IJAMA DAJE PREDNOST BLI@IMAKOM[IJAMA DAJE PREDNOST BLI@IMAKOM[IJAMA DAJE PREDNOST BLI@IMA

@ena muslimanka, koja je svjesna upute svoje vjere, ne zaboravlja precizno ustrojstvokoje je islam uspostavio u ~injenju dobro~instva prema kom{ijama, jer je preporu~io da sedobro~instvo ~ini onome ko je najbliì, vode}i ra~una o povezanosti kom{ija, koji su jedanuz drugoga i zbog osje}aja koje obi~no izaziva ta pa`nja kako bi se sa~uvala bliskost, ljubavi harmonija.

Od Ai{e, r.a., prenosi se da je rekla: �Upitala sam: �O Allahov Poslani~e! Ja imam dvojicukom{ija. Kojem od njih da dam hediju?� Odgovorio je: �Onome ~ija vrata su ti najblià.��451

Ovo razvrstavanje u ~injenju dobro~instva prema kom{ijama ne zna~i da ènamuslimanka ne treba voditi brigu i o daljim kom{ijama kao i o dobro~instvu prema njima. Svedobre kom{inice koje se nalaze u krugu njene ku}e ulaze u skupinu kom{ija i one kod njeimaju kom{ijsko pravo. Prethodno spomenuto razvrstavanje u davanju prednosti najblièmkom{iji predstavlja poredak pri kojem je plemeniti Poslanik, vodio ra~una o mentalitetu bliìhkom{ija, jer se obi~no izme|u dva najblià susjeda nalazi povezanost, kontakt, bliskost,ljubav i me|usobna saradnja.

ISKRENA MUSLIMANKAISKRENA MUSLIMANKAISKRENA MUSLIMANKAISKRENA MUSLIMANKAISKRENA MUSLIMANKANAJBOLJA JE KOM[INICANAJBOLJA JE KOM[INICANAJBOLJA JE KOM[INICANAJBOLJA JE KOM[INICANAJBOLJA JE KOM[INICA

Nema sumnje da je iskrena muslimanka, koja je obasjana uputom svoje vjere, najboljakom{inica u dru{tvu. To je stoga jer dobro~instvo prema kom{iji spada u pohvalno islamskomoralno svojstvo koje se nalazi duboko u svijesti ène muslimanke koja je odgojena natemeljima islamskog pona{anja i na njegovim lijepim svojstvima. To moralno pona{anjepredstavlja kom{inicu, koja najvi{e ~ini dobro~instvo kom{inici, najboljim kom{ijom kodAllaha:

�Najbolji prijatelji kod Allaha jesu oni koji su najbolji prema svome prijatelju, a najboljekom{ije kod Allaha su oni koji su najbolji prema svome kom{iji.�452

Poslanikova je praksa potvrdila da je dobra kom{inica jedan od stupova sre}e u ivotu~ovjeka muslimana, jer ona za kom{iju zna~i: radost, rahatluk, sigurnost i smiraj:


�Sre}u ~ovjeka muslimana na ovome svijetu predstavlja: dobar kom{ija, prostranaku}a i udobno prevozno sredstvo.�453

âsni ljudi iz prvih generacija veli~ali su vrijednosti dobrog kom{iluka, smatraju}i da jeon blagodat koja se ne moè mjeriti imetkom, kapital koji se ne moè mjeriti ni~im u ivotu naovome svijetu. O tome svjedo~i historija koja biljeì da se kom{ija Seida bin El - �Asa cjenkaoza svoju ku}u traè}i sto hiljada dirhema, a zatim je rekao mu{teriji: �Ovo je vrijednost ku}e,a za koliko }e{ kupiti kom{iluk sa Seidom?� Po{to je za to Seid saznao, poslao mu je tuvrijednost i traìo od njega da ostane u svojoj ku}i.

Ovo je svijetla i jasna strana dobre kom{inice, a kakva je strana lo{e kom{inice?

LO[A KOM[INICA I NJENA CRNA STRANALO[A KOM[INICA I NJENA CRNA STRANALO[A KOM[INICA I NJENA CRNA STRANALO[A KOM[INICA I NJENA CRNA STRANALO[A KOM[INICA I NJENA CRNA STRANA

Vjerodostojni tekstovi potvr|uju da je strana lo{e kom{inice tamna, mra~na i dabogobojazna i senzibilna èna muslimanka ne moè ìvjeti s njom, a da samu sebe neuzdrma i ispuni strepnjom zbog lo{e kom{inice, da svoje osje}aje ne ispuni mje{avinommr`nje, odvratnosti i ga|enja prema njoj.

LO[A KOM[INICALO[A KOM[INICALO[A KOM[INICALO[A KOM[INICALO[A KOM[INICALI[ENALI[ENALI[ENALI[ENALI[ENA JE BLAGODA JE BLAGODA JE BLAGODA JE BLAGODA JE BLAGODATI IMANATI IMANATI IMANATI IMANATI IMANA

Dovoljno je mu~no, odurno i jadno to da je ona li{ena blagodati imana - vjerovanja,najve}e i najuzvi{enije blagodati u ljudskom ivotu. Allahov Poslanik, s.a.v.s., potvrdio jeodvojenost ove blagodati od svakog ~ovjeka koji je istrajan u ~injenju nasilja prema svomekom{iluku do te mjere da se ubraja u lo{eg kom{iju. To je ~vrsta, kategori~ka potvrda bezpopustljivosti i odstupanja, jer se tri puta zakleo Allahom potvr|uju}i odvojenost imana odtakve osobe:

��Tako mi Allaha, nije vjernik. Tako mi Allaha, nije vjernik. Tako mi Allaha, nije vjernik.�Upita{e prisutni: �A ko to, Allahov Poslani~e?� �Onaj od ~ijeg zla nije siguran njegov kom{ija�- odgovori Poslanik, s.a.v.s.�454

U Muslimovom predanju stoji:�Ne}e u}i u Dènnet onaj od ~ijeg zla nije siguran njegov kom{ija.�455

Ima li ve}eg zlo~ina od toga!? Ima li ve}eg grijeha od toga!? Zapast }e u njeg ~ovjek ako


bude zlo nanosio svome kom{iji, te }e se time odvojiti od blagodati imana i bit }e muzabranjen ulazak u Dènnet!!!

Iskrena ena muslimanka, koja je ~iste du{e, proìvljava ove tekstove, stroge propisekoje oni ugra|uju u svijest i tamnu sjenu koju navla~e na du{u, a koja okruùje lo{u kom{inicu,pa joj nije ni na kraj pameti da nanese zlo svojim kom{ijama, bez obzira u kakvom se stanjui uvjetima nalazila. To je stoga {to ~injenje zla svojim kom{inicama i upu{tanje s njima uspletke, varke, neprijateljstvo i sva|u, ne spada u male grijehe i bezna~ajne pogre{ke, negospada u velike grijehe koji odstranjuju iman i prijete njenom zavr{etku na onome svijetu. Dali se zbog propasti, nakon gubitka imana i propasti na ahiretu, uznemiri srce ene muslimanke,da li ustreperi njena du{a i da li se uzdrma njeno bi}e?

LO[A JE KOM[INICA @ENALO[A JE KOM[INICA @ENALO[A JE KOM[INICA @ENALO[A JE KOM[INICA @ENALO[A JE KOM[INICA @ENAÎJE DJELO JE UZALUDNOÎJE DJELO JE UZALUDNOÎJE DJELO JE UZALUDNOÎJE DJELO JE UZALUDNOÎJE DJELO JE UZALUDNO

Ako je lo{a kom{inica izgubila iman, kao {to se to navodi u prethodnom hadisu, onda jeona ena ~ija su sva djela uzaludna. Ne}e joj koristiti nakon toga ni pokornost niti }e joj bitiprimljeno dobro djelo, sve dok je ustrajna u ~injenju zla svojim kom{ijama. To je stoga {to sedobra djela u osnovi temelje na vjerovanju u Allaha, a vjerovanje u Allaha nije brza rije~ kojujezik nepromi{ljeno izgovara. To je precizno sprovo|enje onoga {to Allah, d`.{., traì odSvojih robova. Po{to je lo{a kom{inica izgubila svoj iman svojom istrajno{}u i uporno{}u unano{enju zla svojim kom{ijama, nakon toga ona ne udi za tim da Allah, d`.{., primi od njedobro djelo, bez obzira koliko ono bilo, nego ga uni{tava i ne ostavlja nikakva traga, makaru njega utro{ila dane i no}i.

Re~eno je Vjerovjesniku:�Allahov Poslani~e! Doista, ta i ta ena no}u klanja, a danju posti. Ona ~ini dobra djela i

udjeljuje, ali svojim jezikom nanosi zlo svojim kom{ijama.� Na to je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,rekao: �U njoj nema dobra. Ona je stanovnik Dèhennema.� Rekli su: �Ta i ta ena klanjapropisane namaze, udjeljuje suhi sir i nikome zlo ne nanosi.� Rekao je Allahov Poslanik,s.a.v.s.: �Ona je stanovnik Dènneta.�456

Allahov Poslanik, s.a.v.s., opisao je lo{eg kom{iju kao ~ovjeka od kojeg nema nikakvekoristi, rije~ima:

�Od troje nema nikakve koristi: vladara - ako mu dobro~instvo u~ini{, nezahvalan je, aako zlo u~ini{, ne pra{ta; lo{eg kom{ije - ako vidi dobro, prikrije ga, a ako vidi zlo, razglasiga i ene - ako si prisutan, vrije|a te, a ako si odsutan, vara te.�457


Ovako se smjenjuju tekstovi koji oslikavaju odurnu sliku lo{e kom{inice od koje du{a~iste ene muslimanke osje}a odvratnost. Stoga je ona oprezna da ne bi zapala u grijehzlostavljanja kom{iluka. Stoga je ona veoma daleko, da ne moè biti dalje od toga da jednogdana ne postane lo{a kom{inica, kako ne bi raspirivala sva|u izme|u nje i njenih kom{inica,ili da ne bi nastupilo me|u njima neprijateljstvo, ili se razvila zavist, ili ra{irila mr`nja. Tako,Poslanikovo, s.a.v.s., upozorenje, zbog zlostavljanja kom{iluka putem sva|e ili mr`nje, nenapu{ta njen sluh niti to ona zaboravlja svaki put kad se ra{iri zlo, razdor i sva|a me|ukom{ijama:

�Prva dva parni~ara na Sudnjem danu }e biti dvojica kom{ija.�458

MUSLIMANKA NE USKRA]UJEMUSLIMANKA NE USKRA]UJEMUSLIMANKA NE USKRA]UJEMUSLIMANKA NE USKRA]UJEMUSLIMANKA NE USKRA]UJEPRU@ANJE POMO]I SVOJIM KOM[IJAMAPRU@ANJE POMO]I SVOJIM KOM[IJAMAPRU@ANJE POMO]I SVOJIM KOM[IJAMAPRU@ANJE POMO]I SVOJIM KOM[IJAMAPRU@ANJE POMO]I SVOJIM KOM[IJAMA

Bogobojaznoj eni muslimanki nije dovoljno da se kloni zlostavljanja svojih kom{inica,nego neprestano nastoji da im pruì pomo}, onoliko koliko je u mogu}nosti. Ona im {iromotvara vrata dobro~instva, dobra i pomo}i, strahuje da ih ne uskrati u njihovom pravu. Asvaki put kada neko poziva na brigu o njima, na njihovo po{tovanje i ~injenje dobro~instvaprema njima, strahuje da se ne ostvari ono {to je Allahov Poslanik, s.a.v.s., objavio u vezi spitanjem prezrenog, nezahvalnog i {krtog kom{ije koji malo pomaè:

�Koliko }e biti kom{ija na Sudnjem danu zaka~enih za svoga kom{iju koji }e govoriti:�Gospodaru! Ovaj je zatvorio svoja vrata preda mnom i tako uskratio svoju pomo}.�459

Lo{eg li kraja! Kakve li propasti za pohlepnog i {krtog kom{iju koji ne pomaè svomekom{iji! Kakva li je njegova propast onoga dana kada ljudi stanu pred svoga Gospodara!!

S aspekta islama muslimani i muslimanke su ~vrsta i kompaktna gra|evina. Njene ciglesu sinovi ovoga ummeta, a svaka cigla treba biti ~vrsta, koherentna i ~vrsto povezana sdrugim ciglama kako bi se osigurala kompaktnost, ~vrstina i stabilnost gra|evine. Ako nebude takva, ta gra|evina je izloèna propadanju, ru{enju i devastiranju.

Islam je svoje cigle okruìo ~vrstom vezom duhovne opskrbe koja ~uva njihovupovezanost, potpomaganje i ~vrstinu, kako bi zdanje muslimana ostalo ~vrsto, koje nemogu poremetiti nikakvi doga|aji niti ga iz temelja mogu uzdrmati silni uragani.

[ta ima ljep{e od Poslanikovog, s.a.v.s., primjera povezanosti muslimana i muslimanki,njihove solidarnosti i potpomaganja. To se nalazi u rije~ima Allahovog Poslanika, s.a.v.s.:

�Vjernik podupire vjernika kao {to dijelovi gra|evine podupiru jedan drugi.�460

�Primjer vjernika u njihovoj me|usobnoj ljubavi, samilosti, suosje}ajnosti sli~an je


organizmu. Kada se jedan organ razboli, na to odgovore ostali dijelovi tijela nesanicom igroznicom.�461

Islam vodi brigu o povezanosti ~lanova ovog ummeta. Ova ~udnovata povezanostsama po sebi u~vr{}uje vezu kom{ije s njegovim kom{ijom, a ova veza se temelji na~vrstim osnovama ljubavi, dobro~instva, solidarnosti i lijepog postupanja.

STRPLJIVSTRPLJIVSTRPLJIVSTRPLJIVSTRPLJIVAAAAA JE KADA JE KADA JE KADA JE KADA JE KADAJOJ NJENE KOM[INICE NANOSE ZLOJOJ NJENE KOM[INICE NANOSE ZLOJOJ NJENE KOM[INICE NANOSE ZLOJOJ NJENE KOM[INICE NANOSE ZLOJOJ NJENE KOM[INICE NANOSE ZLO

Nije nikakvo ~udo da je ena muslimanka, koja je obasjana uputom svoje vjere, strpljivakada joj njene kom{inice nanose zlo. Ona im na njihovo zlo ne uzvra}a na isti na~in, niti serasrdi ako je zadesi neka od neda}a, niti im za zlo uzima njihove zablude, nedostatke ipogre{ke. Naprotiv, ona im pra{ta, na taj na~in zara|uju}i nagradu kod Allaha, d`.{., zbogsvoje strpljivosti, pra{tanja, ~vrsto vjeruju}i da kod Allaha, d`.{., ne}e propasti ovo njenoplemenito pra{tanje. Naprotiv, On joj omogu}ava da zaradi Njegovu ljubav i zadovoljstvo. Otome svjedo~i hadis kojeg prenosi Ebu - Zerr, a govori o njegovom susretu sa Mutarrifombin Abdullahom koji mu je tom prilikom rekao:

�O Ebu - Zerr! Do mene je dopro tvoj hadis, pa sam ùdio da te sretnem.� Rekao je:�Tvoj otac pripada uzvi{enom Allahu!�462

�Pa evo, susreo si me.� Rekao sam: �Do mene je dopro govor da je s tobom razgovaraoAllahov Poslanik, s.a.v.s., i da je rekao: �Uzvi{eni Allah voli troje i prezire troje.� Rekao je: �Akako bih ja sebi mogao uobraziti da slaèm na Allahovog Poslanika, s.a.v.s., ?� Rekao sam:�Ko su ta trojica koje Allah voli?� Odgovorio je: �ôvjek koji se strpljivo bori na Allahovom putunadaju}i se nagradi, pa se bori sve dok ne pogine, a vi }ete to na}i u Allahovoj knjizi, zatimje prou~io: �Allah voli one koji se na Njegovom putu bore u redovima kao da su~vrsti bedem.�463

Upitao sam: �I ko jo{?� Nastavio je: �ôvjek koji ima lo{eg kom{iju koji mu zlo ~ini, pa jestrpljiv na njegovo zlo sve dok ga Allah ne po{tedi od njega za ivota ili smrti...��464

Doista, me|u svojstva ène muslimanke, ~iju du{u je islam odgojio i istan~ao njeneosje}aje, spada i strpljivost pri zlostavljanju od njenih kom{inica, u onolikoj mjeri koliko je toona u mogu}nosti, kao i uzvra}anje na njihovo zlo onim {to je dobro. Ona ovim svojimstrpljenjem i mudrim pona{anjem predstavlja za njih najbolji primjer lijepog postupanja premakom{iji i iskorjenjuje iz njihovih du{a korijenje zla, skrivenu mr`nju i prezir koji su se u njimataloìli. A iznad svega ovoga ona slijedi uputu Vjerovjesnika, s.a.v.s., koji kaè:


�Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan neka ne uznemirava svoga kom{iju...�465

Neka poslu{aju kom{ince, od onih ena koje gube osje}aj za pravdu, kada se neko odnjene djece posva|a s djetetom od kom{ija, kako tada za`mire, osipaju}i na svoje kom{inicepaljbu, ustre i zajedljive rije~i i bolne psovke, mlate}i kom{ijskim vezama o zid, kidaju}iveze ljubavi, su`ivota i bliskosti u trenutku srd`be. Neka poslu{aju kako su se usprotivileislamskoj uputi u postupanju s kom{ijama i kako su zadovoljne time da budu lo{e kom{inice.

Neka su radosne odgojene kom{inice koje su oki}ene strpljenjem, nje`no{}u,ustrajno{}u, stalo`eno{}u i lijepim postupanjem, kao i one koje na isti na~in ne uzvra}ajuzlo svojim kom{inicama, neka su radosne zbog toga {to su one dobre kom{inice ~ijim jemudrim pona{anjem Allah zadovoljan.

@ENA MUSLIMANKA NASPRAM@ENA MUSLIMANKA NASPRAM@ENA MUSLIMANKA NASPRAM@ENA MUSLIMANKA NASPRAM@ENA MUSLIMANKA NASPRAMSVOJIH SESTSVOJIH SESTSVOJIH SESTSVOJIH SESTSVOJIH SESTARAARAARAARAARA I PRIJA I PRIJA I PRIJA I PRIJA I PRIJATELJICATELJICATELJICATELJICATELJICA

VOLI IH I PRIJAVOLI IH I PRIJAVOLI IH I PRIJAVOLI IH I PRIJAVOLI IH I PRIJATELJUJETELJUJETELJUJETELJUJETELJUJES NJIMA U IME ALLAHAS NJIMA U IME ALLAHAS NJIMA U IME ALLAHAS NJIMA U IME ALLAHAS NJIMA U IME ALLAHA

Povezanost iskrene ene muslimanke i njene veze s njenim sestrama muslimankama iprijateljicama razlikuje se od njenih veza s drugim enama i te veze imaju dru{tveni karakter.Ona svoje veze i povezanost sa svojim sestrama muslimankama gradi na osnovu bratimljenjau ime Allaha. A ovo bratimljenje u ime Allaha najvrednija je veza koja povezuje ljude, mu{karcei ene. To je veza imana - vjerovanja u Allaha, koju je Allah postavio me|u svim vjernicimau rije~ima:

�Doista su vjernici samo bra}a...� 466

Bratimljenje po vjerovanju - imanu naj~vr{}a je povezanost srca, naj~vr{}a veza du{ai najuzvi{enija povezanost umova i du{a.

Nesumnjivo je da }emo sestre muslimanke koje su se bratimile u ime Allaha neprestanovidjeti u jakoj i ~vrstoj povezanosti koja se zasniva na ljubavi u ime Allaha, a to je najvrednija,naj~istija i naj~ednija ljubav u ljudskom ivotu. To je ljubav koja je li{ena bilo kakve koristi,koja je oslobo|ena bilo kojeg cilja, koja je ~ista od bilo kakvog nedostatka, jer se njena~istota i prozirnost crpe iz svjetiljke objave i Poslanikove, s.a.v.s., upute. To je ~ista ljubavu kojoj muslimani i muslimanke nalaze ~istotu imana:

�Kod koga se na|u tri stvari ,osjetit }e slast imana: da mu Allah i Njegov Poslanik, bududra`i od svega, da voli ~ovjeka samo u ime Allaha, da prezire povratak u nevjerstvo nakon{to ga je Allah izbavio iz njega, kao {to prezire da bude ba~en u vatru (d`ehenemsku).�467


STUPSTUPSTUPSTUPSTUPANJ ONIH KOJE SEANJ ONIH KOJE SEANJ ONIH KOJE SEANJ ONIH KOJE SEANJ ONIH KOJE SEVOLE U IME ALLAHAVOLE U IME ALLAHAVOLE U IME ALLAHAVOLE U IME ALLAHAVOLE U IME ALLAHA

Do{li su mnogobrojni, uzastopni, iscrpni i vjerodostojni tekstovi koji uzdiù one koji sevole u ime Allaha, bilo da se radi o mu{karcima ili enama. To su tekstovi koji opisuju njihovveli~anstveni stupanj, njihovo plemenito mjesto, visoki ugled koji }e im Allah, d`.{., ukazatina dan kada }e ljudi stati pred svoga Gospodara.

Mu{karcima i enama koji se vole u ime Allaha dovoljni su ugled i ~ast koje }e im ukazatinjihov Gospodar, Koji }e na Sudnjem danu obratiti pa`nju na njih, pa }e pozvati:

�Gdje su oni koji su se me|usobno voljeli u Moje ime? Ja }u ih danas stavitipod Moj hlad, gdje nema drugog hlada osim Moga hlada.� 468

Kakva je to veli~anstvena ~ast! Kako je to visok stupanj! Kako je to uzvi{ena po~ast!Ljudi i ene koji se vole u ime Allaha to }e osjetiti tog strahovitog i estokog dana, dana velikeàlosti.

To stoga {to iskrena, ~ista i nesebi~na ljubav, koja treperi u ljudskom srcu premanjegovom bratu ~ovjeku, ele}i time samo Allahovu nagradu, predstavlja teàk i naporanuspon koji mogu savladati samo oni ~ije su du{e ~iste, za koje su dunjaluk i uìci na njemubezna~ajni, pa su se njihove du{e uzdigle iznad privla~nosti materijalnog ivota, njegovihstrasti, uìtaka i koristi. Oni ude za blagodatima koje su kod Allaha, a Njegovo zadovoljstvoje najve}e. Nema sumnje da }e Allah, d`.{., podi}i ovu izuzetnu ljudsku vrstu na najvi{istupanj i da }e im pripremiti mjesto i blagodati koje dolikuju njihovoj veli~ini, uznesenosti injihovoj isklju~ivoj predanosti Allahu, d`.{. To nalazimo u hadisu koji prenosi Mu�az odVjerovjesnika, s.a.v.s., koji kaè: �ûo sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da kaè:

�Rekao je Uzvi{eni Allah: �Oni koji se vole u Moje ime imaju balkone od svjetlosti nakojim }e im zavidjeti vjerovjesnici i {ehidi.�469

Nije nimalo ~udno da Allah, d`.{., pokloni ovim plemenitim robovima ono {to jeveli~anstvenije, uzvi{enije od tog stupnja i blagodati. On im poklanja Svoju veli~anstvenu idragocjenu ljubav koju ljudi dosti}i ne mogu (sami sobom) na ovome i na budu}em svijetu.To se navodi u hadisu koji prenosi Ebu - Hurejre, r.a., od Vjerovjesnika s.a.v.s.:

�Neki ~ovjek krenuo je posjetiti svoga brata muslimana u drugom selu. Allah mu je u tokunjegovog putovanja poslao meleka, pa kad je do{ao do njega, melek je upitao: �Kuda eli{ daide{?� Rekao je: �@elim kod svoga brata u ovome selu.� Upitao je: �Ima{ li neku potrebu kod


njega?� Odgovorio je: �Nemam, osim {to ga volim u ime Allaha Uzvi{enoga.� Rekao je: �Jasam, doista Allahov izaslanik tebi i Allah je, doista, tebe zavolio kao {to si ti Njega zavolio uime Njegovo.��470

Nema blagoslovljenije stvari za ~ovjeka od ljubavi koja ga podiè na stupanj na kojemzasluùje Allahovu, d`.{., ljubav i Njegovo zadovoljstvo!

Allahov Poslanik, s.a.v.s., znao je koliki trag ostavlja ova ~ista ljubav na u~vr{}ivanjeljudskih zajednica i dru{tava, na njihovo uzdizanje i na njihovu sre}u. On nikad nije propu{taopriliku da muslimanima preporu~i me|usobnu ljubav, bliskost i prijateljstvo. On im nare|ujeda obznane ovo svoje prijateljstvo kako bi se otvorili zasuni na srcu i kako bi se ra{irilaljubav, harmonija i ~istota u ljudskim du{ama.

Od Enesa, r.a., prenosi se da je neki ~ovjek bio kod Vjerovjesnika, s.a.v.s., pa je porednjega pro{ao neki ~ovjek i rekao: �Allahov Poslani~e! Ja doista volim ovog ~ovjeka.� Na toga je Vjerovjesnik, s.a.v.s., upitao: �Da li si ga obavijestio o tome?� Odgovorio je: �Nisam.�Rekao je: �Obavijesti ga.� On ga je sustigao i rekao mu: �Ja te, doista, volim u ime Allaha.�Odgovorio je: �Allah te zavolio, Koji je u~inio da me ti zavoli{ u Njegovo ime.�471

Allahov Poslanik, s.a.v.s., to je i sam ~inio, pou~avaju}i muslimane kako da gradedru{tvo ljubavi, bratstva, prijateljstva i ~istote. Jednog dana je uzeo Muaza za ruku i rekao:

�Muaze! Tako mi Allaha, ja te uistinu volim, i preporu~ujem ti, o Muaze: �Nemoj zavr{itinamaz, a da ne prou~i{: �Allahu moj, pomozi mi da istrajem u spominjanju Tebe, i u zahvalnostiprema Tebi, te u lijepom robovanju prema Tebi.��472

Tako se Muaz prepustio {irenju miomirisa ove ~iste ljubavi u ku}ama islama me|umuslimanima. Govorio im je o tome {ta je ~uo od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., o tomekakvu je veli~anstvenu nagradu Allah, d`.{., pripremio za one koji se vole u ime Allaha, aNjegova ljubav je ve}a od svega. Imam Malik u svom djelu �El - Muvetta�� biljeì hadis svjerodostojnim senedom od Ebu - Idrisa el - Havlanija, koji je rekao:

�U{ao sam u dàmiju u Damasku, kad tamo mladi} blistavog osmjeha (bijelih zuba) i okonjega ljudi. Kada se oko ne~ega razi|u, njemu se obrate i postupe po njegovom mi{ljenju.Pitao sam o njemu, pa mi je re~eno: �Ovo je Muaz bin Dèbel, r.a.� Sutradan sam poranio,ali sam ga na{ao da je do{ao prije mene. Na{ao sam ga kako klanja, pa sam pri~ekao dazavr{i sa svojim namazom, a zatim sam stao ispred njega, nazvao mu selam, a zatimrekao: �Tako mi Allaha, ja te, uistinu, volim.� Na to je upitao: �U ime Allaha?� Rekao sam: �Uime Allaha.� Upitao je: �U ime Allaha?� Rekao sam: �U ime Allaha�. Prihvatio je kraj mogaogrta~a i privukao me sebi, pa je rekao: �Raduj se. Ja sam, uistinu, ~uo Allahovog Poslanika,s.a.v.s., kad kaè: �Rekao je Uzvi{eni Allah: �Moja ljubav je obavezna za one koji se u Mojeime vole, za one koji sijele u Moje ime, za one koji se posje}uju u Moje ime i za one koji sudare`ljivi u Moje ime.��473


UTICAJ LJUBAUTICAJ LJUBAUTICAJ LJUBAUTICAJ LJUBAUTICAJ LJUBAVI U IME ALLAHAVI U IME ALLAHAVI U IME ALLAHAVI U IME ALLAHAVI U IME ALLAHANA @IVOT MUSLIMANA I MUSLIMANKINA @IVOT MUSLIMANA I MUSLIMANKINA @IVOT MUSLIMANA I MUSLIMANKINA @IVOT MUSLIMANA I MUSLIMANKINA @IVOT MUSLIMANA I MUSLIMANKI

Islam je do{ao da izgradi najbolje dru{tvo koje }e se bazirati na ljubavi, prijateljstvu ime|usobnom savjetovanju. Zato je neophodno da se zasije ljubav u srcima pojedinaca kojisa~injavaju dru{tvo. Stoga je ova ljubav me|u vjernicima i me|u vjernicama postala jednimod uvjeta vjerovanja s kojim }e u}i u Dènnet. Imam Muslim biljeì od Ebu - Hurejrea da jeVjerovjesnik, s.a.v.s., rekao:

�Tako mi Onoga u îjoj ruci je moja du{a, u Dènnet ne}ete u}i sve dok ne budetevjerovali, a ne}ete vjerovati sve dok se ne budete voljeli. Ho}ete li da vas uputim na ne{to,ako ga budete radili, me|usobno }ete se voljeti? [irite me|u sobom selam.�474

To je precizno i prodorno vjerovjesni~ko gledanje, koje uo~ava da ni{ta ne moè iz du{aizbaciti mr`nju niti iz prsa sprati prljav{tine suparni{tva i zavidnosti, osim iskreno, ~asno iuzvi{eno bratstvo i prijateljstvo. To je bratstvo i prijateljstvo koje rukovodi ivotom muslimanai muslimanki, koje ga ispunjava ljubavlju, me|usobnim savjetovanjem, blisko{}u i ~istotomi koje ga ~isti od mr`nje, razdora, varanja, zlobe, prezira i zavidnosti. A put do svega togavodi kroz {irenje selama kako bi otvorio srca za bliskost, dobro~instvo, ljubav i ~istotu.

Zato je Allahov Poslanik, s.a.v.s., ~esto ponavljao zna~enje ovih rije~i, namjeravaju}i usrca ubaciti iskrice ljubavi, ele}i da se vodi briga o njoj, sve dok ta velika, ~ista i blistavaljubav ne urodi plodovima, koje islam neprestano eli vjernicima i vjernicama.

Allahov Poslanik, s.a.v.s., putem ove ~iste ljubavi izgradio je du{e prve generacijemuslimana i muslimanki. Oni su s pravom bili ~vrsti temelj na kojem se gradio uznositi islam.Bili su svjetlucave zvijezde na tamnom nebu ~ovje~anstva koje su narodima osvjetljavaleput.

Putem ove ~iste i iskrene ljubavi Allahov Poslanik, s.a.v.s., uspio je izgraditi najuzornijeislamsko dru{tvo utemeljeno na bratstvu. Ono je predstavljalo pravo ~udo po svojoj ~vrstinii stamenosti, sposobnosti podno{enja tereta dìhada i rtvovanja na putu {irenja islama iuzdizanja njegovih zastava i na istoku i na zapadu, kao {to je predstavljalo ~udo ume|usobnoj povezanosti, potpomaganju i solidarnosti unutar tog bratstva koje je AllahovPoslanik, s.a.v.s., opisao na najveli~anstveniji na~in:

�Vjernik podupire vjernika kao {to dijelovi gra|evine podupiru jedan drugi.�475


�Primjer vjernika u njihovoj me|usobnoj ljubavi, samilosti, saosje}anju, sli~an je organizmu.Kada se jadan organ razboli, na to odgovore ostali dijelovi tijela nesanicom i groznicom.�476

@ena je muslimanka u svojim prvim danima, a i kroz historiju, u~estvovala u izgradnji teveli~anstvene gra|evine islama na temeljima bratstva u vjeri. Ona jo{ uvijek u~estvuje u tojblagoslovljenoj gradnji {irenjem vrednota ljubavi u ime Allaha i {irenjem njenog miomirisa uislamskim dru{tvima. Ona svojim sestrama i prijateljicama prilazi punog srca i osje}aja, tena taj na~in u~vr{}uje svoje bratimljenje i prijateljstvo u ime Allaha, kao {to u~vr{}uje vezeljubavi unutar tog prijateljstva.

NE PREKIDA VEZE SA SVOJIMNE PREKIDA VEZE SA SVOJIMNE PREKIDA VEZE SA SVOJIMNE PREKIDA VEZE SA SVOJIMNE PREKIDA VEZE SA SVOJIMSESTRAMA I NE ODBACUJE IHSESTRAMA I NE ODBACUJE IHSESTRAMA I NE ODBACUJE IHSESTRAMA I NE ODBACUJE IHSESTRAMA I NE ODBACUJE IH

@ena muslimanka, koja je svjesna propisa svoje vjere, ne zaboravlja da islam podsti~ena bratimljenje, me|usobnu ljubav i bliskost. Islam je taj koji je zabranio prekidanje veza,sva|anje i zanemarivanje. Islam potvr|uje da neda}e koje se de{avaju, ne razdvajaju dvijeène koje se iskreno vole u ime Allaha. To je stoga {to je veza ljubavi u ime Allaha ja~a i~vr{}a od toga da je bi je prekinula prva pogre{ka koju po~ini jedna od njih. O tome svjedo~erije~i Allahovog Poslanika, s.a.v.s.:

�Dvojica se muslimana me|usobno ne vole u ime Allaha ili u ime islama, kad ih moèrazdvojiti prva pogre{ka koju je izazvao jedan od njih.�477

Du{om ène nekada ovlada poriv srd`be u trenutku ljudske slabosti, te tako sestramuslimanka nanese zlo svojoj sestri muslimanki. Ponekad srd`ba i sva|a me|u njimauzrokuje prekid veza. @ena muslimanka ne smije zaboraviti da islamskoj uputi nije nepoznatapriroda ljudske du{e, da je ona podlo`na srd`bi, izljevima osje}aja i njihovim promjenama.Stoga je islam odredio granicu u okviru koje ljudska du{a moè smiriti svoje uzbu|enje iobuzdati glas srd`be, a taj rok je tri dana. Islam zabranjuje enama koje su se posva|ale daprovedu ova tri dana, a da se ne potrude da to izglade, ra{~iste i pomire se. AllahovPoslanik, s.a.v.s., kaè:

�Muslimanu nije dozvoljeno da ne govori sa svojim bratom muslimanom duè od tri danai da pri susretu okre}u glavu jedan od drugoga. Od njih dvojice bolji je onaj koji prvi nazoveselam.�478

O~ito je da rije~ �musliman� podjednako podrazumijeva i mu{karca i enu u ovakvimobligatnim i zakonodavnim tekstovima koji ure|uju ìvot pojedinca, porodice i dru{tva uislamskom svijetu.


Uo~it }emo da ena muslimanka, ~ije je osje}aje islam oblikovao, ~iju du{u je odgojilanjegova mudra uputa, ne prekida veze ni s jednom od svojih sestara muslimanki, bez obzirakoji razlozi za to bili, nego }e nastojati da to s njom ra{~isti i da se s njome poselami. Onazna da je od njih dvije bolja ona koja prva nazove selam, pa ako njena sestra muslimankaodgovori na njen selam, obje }e u~estvovati u nagradi za njihovo pomirenje. A ako neodgovori na selam, ona koja je nazvala selam oslobo|ena je grijeha za prekidanje veza izbog toga {to nije govorila s njome, a ona koja nije odgovorila na selam, sama }e imati za togrijeh. Na ovo upu}uje islam u hadisu koji se prenosi od Ebu-Hurejrea koji kaè: �ûo samAllahovog Poslanika, s.a.v.s., da kaè:

�ôvjeku nije dozvoljeno da ne govori sa svojim bratom muslimanom duè od tri dana.Kada pro|u tri dana, neka se susretne s njim i neka mu nazove selam. Ako mu odgovori naselam, zajedno }e imati udjela u nagradi, a ako ne odgovori na selam, onaj koji je nazvaoselam oslobo|en je grijeha zbog toga {to ne govore.��479

Nema potrebe da se obja{njava da rije~ �~ovjek� u kontekstu hadisa o prekidanjuodnosa i napu{tanju, podjednako obuhvata i mu{karca i enu. Koliko god se produì tajprekid veza, produàva se i grijeh, pove}ava pogre{ka i potvr|uje obe}anje dato onimènama koje se sva|aju i koje ne govore. Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao je:

�Ko ne govori sa svojim bratom muslimanom godinu dana, kao da je prolio njegovukrv.�480

Stra{an li je zlo~in prekidanja veza i negovorenja u [erijatu ! [ta ima teè od njihovogtereta za onoga ko ih po~ini! To se, ~ak, izjedna~ava s prolijevanjem krvi! Islamski programu odgoju du{a temelji se na ljubavi, bratimljenju, povezanosti i solidarnosti. Pored toga, islamtraì od muslimana i muslimanki da iz svog ivota odstrane me|usobnu mr`nju, zavidnosti neprijateljstvo. Islam nije zadovoljan time da njihov ivot remeti bilo {ta od tih lo{ih moralnihosobina koje su strane bratimljenju u vjeri. Stoga, njegova uputa dopire do ~ula, ispisuju}inajveli~anstveniji moralni kodeks za koji je ~ovje~anstvo saznalo otkako je ~ovjek na Zemlji:

�Ne raskidajte me|usobne veze, ne okre}ite le|a jedni drugima, ne mrzite se i nezavidite jedni drugima. Budite bra}a kao {to vam je Allah naredio.�481

�ûvajte se sumnji~enja, jer je sumnji~enje najla`niji govor. Nemojte prislu{kivati, nemojte{pijunirati, nemojte se nadmetati (u onome {to je lo{e), nemojte zavidjeti jedni drugima,nemojte se me|usobno mrziti, nemojte jedni drugima le|a okretati. O Allahovi robovi, buditebra}a.�482

�Ne zavidite jedni drugima, ne podiìte cijenu robe ne èle}i je kupiti483, nemojte seme|usobno mrziti, ne okre}ite le|a jedni drugima, neka niko od vas ne prodaje ne{tokvare}i drugome njegovu prodaju.484

O Allahovi robovi, budite bra}a. Musliman je muslimanu brat, i on mu ne ~ini nepravdu,


ne poniàva ga i ne prezire. Bogobojaznost je ovdje� - i pokaza na svoje grudi tri puta.�Dovoljno je ~ovjeku zla da prezire svoga brata muslimana. Svakom muslimanu je zabranjenakrv, ~ast i imetak drugog muslimana.�485

@ena muslimanka, ~ije je osje}aje islam odgojio, razmi{lja o ovim tekstovima poslani~keupute, koji u sebi sadrè sve lijepe moralne osobine, kao {to su: ljubav, me|usobnoprijateljstvo, bratimljenje, savjetovanje, samilost i nesebi~nost, u svojim grudima ne moègajiti netrpeljivost niti moè dugo dràti veze prekinutim. Insistirati na neprijateljstvu i prekiduveza moè samo ena u ~ijem srcu je bolest, u du{i krutost, u naravi devijacija, a u razumuokamenjenost. Bogobojazna ena muslimanka veoma je udaljena od svih ovih lo{ih moralnihosobina.

Zato je i do{la estoka prijetnja onima ~ija su srca okrutna, umovi okamenjeni, mu{karcimai enama, koji su skrenuli s Njegovog puta, ~ije du{e su zaklonjene od Njegovog pra{tanja,svjetlosti i velikodu{nosti, zbog njihove upornosti u prekidanju veza i odnosa. Ona predstavljaprijetnju za njihovu poziciju na onome svijetu, zaklanja od njih milost i oprost njihovogGospodara i zatvara ped njima vrata Dènneta. To nalazimo u rije~ima Poslanika, s.a.v.s.:

�Vrata Dènneta otvaraju se svakog ponedjeljka i ~etvrtka, i oprosti se svakom robu kojiAllahu ne pripisuje druga, izuzev onoga ko je zava|en sa svojim bratom muslimanom. Tadase kaè: �Sa~ekajte ovu dvojicu dok se izmire. Sa~ekajte ovu dvojicu dok se izmire. Sa~ekajteovu dvojicu dok se izmire.��486

âsni ashab Ebu - Derda� govorio je: �Ho}ete li da vam kaèm {ta je bolje od sadake iposta? Popravljanje me|usobnih odnosa. Mr`nja, doista, bri{e nagradu.�

Doista je ovo ispravno, dalekovidno i duboko gledanje ovog ~asnog ashaba. Duh ovevjere, koja se temelji na ljubavi, bratimljenju i me|usobnoj povezanosti, natjerao je ove eneda razmi{ljaju o njihovim sva|ama, vrije|anjima i prepirkama. Ovaj ~asni ashab, koji je bioizvor povjerenja plemenitog Poslanika, s.a.v.s., zbog svoje domi{ljatosti i zbog svog ~vrstogstava, smatra da mr`nja upropa{tava djelo, bri{e nagradu i uni{tava dobra djela. Zato je zamuslimanku popravljanje poreme}enih odnosa okretanjem ka svojoj sestri muslimanki boljeod sadake i posta, jer njen neprekidni prekid veza, okretanje le|a i mr`nja vodi ka brisanjunjenih dobrih djela u njenom ibadetu.

BLAGABLAGABLAGABLAGABLAGA JE PREMA JE PREMA JE PREMA JE PREMA JE PREMA NJIMA NJIMA NJIMA NJIMA NJIMA I PRA[T I PRA[T I PRA[T I PRA[T I PRA[TAAAAA IM IM IM IM IM

@ena muslimanka, ~ija se du{a napila islamske upute, blaga je prema svojim sestramamuslimankama i prema svojim prijateljicama. Ona ne drì u sebi prikrivenu mr`nju, srd`bui prezir. Ako je zadesi srd`ba prema nekoj od sestara muslimanki, svoju srd`bu savlada i


oprosti svojoj sestri muslimanki koja je zgrije{ila, na najjednostavniji i najlak{i na~in, a da neosjeti samo prezir i omalovaàvanje u ~inu pra{tanja. Naprotiv, ona }e u svom oprostuprema sestri muslimanki, koji izvire iz dubine njene velkodu{ne du{e, prona}i dobro~instvokoje Allah voli kod Svojih robova, a koje Mu ih pribliàva za jedan stupanj:

�... i koji srd`bu svla|uju i ljudima pra{taju - a Allah voli one koji dobra djela ~ine.�487

Stoga, ako kazani srd`be proklju~aju u ljudskoj du{i, a vlasnik ili vlasnica ih prigu{e nepoprativ{i to oprostom, pretvorit }e se u neprijateljstvo, mr`nju i prikriveni prezir, a to je za~ovjeka teè i opasnije od srd`be. Ali ako ~ovjek u~ini da srd`bu prati oprost i pra{tanje, to}e ugasiti iskrice srd`be i o~istiti du{u od mr`nje i prezira, a to je stupanj dobro~instvakojem Allah, d`.{., voli da teè Njegovi robovi: vjernici i vjernice: �A Allah voli one koji dobradjela ~ine.�

@ena muslimanka, koju je islam na temeljima njegove upute formirao kao modeldobro~initelja, nikako ne}e u sebi ~uvati mr`nju koja se rasplamsava u njenim grudima, jerje plamte}a mr`nja teàk teret na du{i, sve dok je ne savlada, a ona je plamen i para kojiprè srce. Naprotiv, ona }e poùriti s oprostom i pra{tanjem, pa }e se tako njena du{a vinutika horizontima svjetlosti, plove}i kroz atmosferu velikodu{ja i pra{tanja. Ona }e tada osjetitihladno}u smirenja koja se spu{ta na njeno srce, dok rahatluk, mir i radost preplavljuju njenuunutra{njost i osje}anja.

@eni muslimanki, u savla|ivanju ovog te{kog moralnog uspona, pomaè saznanje da jojnjeno pra{tanje sestri muslimanki koja joj je zlo nanijela, ne}e donijeti poniènje niti sramotu,nego }e joj uve}ati ugled i visoki poloàj kod Allaha. Na to ukazuje Allahov Poslanik, s.a.v.s.,u rije~ima:

�Allah }e robu koji pra{ta pove}ati ugled i niko ne}e biti ponizan Allahu, a da ga Allah neuzdigne.�488

Ako uporedimo razlike izme|u ove ~asti i ugleda i izme|u stupnja dobro~instva do kojegje do{la ena koja je velikodu{na, koja pra{ta, uo~it }emo veli~anstveni ugled koji uìva ovaèna. Ona je kod Allaha jedna od onih koje ~ine dobra djela,a kod ljudi je jedna od uzornih,omiljenih i plemenith ena.

Doista, ena muslimanka koja je osjetila da{ak upute njene vjere, ne moè nikako usvom srcu imati ni najmanji trag mr`nje ili prezira prema bilo kome, jer ona u potpunosti znakolika je vrijednost oprosta i ~istote srca i du{e od ovih prljav{tina na Allahovoj vagi, Njegovomoprostu i Njegovom zadovoljstvu, kao {to je to pojasnio Allahov Poslanik, s.a.v.s., u rije~ima:

�Bit }e opro{teni ostali grijesi onom ~ovjeku kod kojeg se ne na|e troje: ko umre, a nebude Allahu pripisivao sudruga, ko ne bude sihirbaz koji slijedi put sihirbaza i ko ne budemrzio svoga brata muslimana.�489


DOÊKUJE SVOJE SESTREDOÊKUJE SVOJE SESTREDOÊKUJE SVOJE SESTREDOÊKUJE SVOJE SESTREDOÊKUJE SVOJE SESTREMUSLIMANKE VEDRA LICAMUSLIMANKE VEDRA LICAMUSLIMANKE VEDRA LICAMUSLIMANKE VEDRA LICAMUSLIMANKE VEDRA LICA

Iskrena je ena muslimanka vedra ~ela, sjajnih obraza, blistavog lica i osmijeha. Svakiput kada sretne svoje sestre muslimanke, prilazi im vedrog, blistavog i nasmijanog lica, kao{to to preporu~uje Allahov Poslanik, s.a.v.s.:

�Nemojte nipoda{tavati, ni omalovaàvati bilo {ta od dobro~instva, pa makar da svogabrata (muslimana) sretne{ vedra lica.�490

Vedrina je lica jedno pohvalno svojstvo na koje upu}uje islam i on je vedrinu lica u~iniovrijednim ljudskim nakitom na ovome svijetu, putem kojeg osoba zadobija ljudsku ljubav.Islam vedrinu lica ubraja u dobra djela koja donose sevab i nagradu, jer blistavo i vedro liceuglavnom dokazuje ~istotu du{e. Islam vodi brigu o tome da se muslimani i muslimankeokite ovom unutarnjom i vanjskom ~istotom i da to uzmu kao svoju stalnu moralnu osobinu.Allahov Poslanik, s.a.v.s., preporu~uje:

�Tvoj je osmijeh upu}en tvome bratu (muslimanu) sadaka.�491

Poslanik, s.a.v.s., bio je vedra lica, osmjehivao se svojim ashabima svaki put kad bipogledao prema njima. O tome govori ~asni ashab Dèrir bin Abdullah el - Bedèli:

�Allahov Poslanik, s.a.v.s., nije mi zabranjivao da u|em kod njega otkako sam primioislam, a niti me je vidio, a da se nije osmjehnuo.�492

Islam eli muslimanima i muslimankama da me|u njima vladaju ~vrste veze ljubavi, kao{to eli i da korijeni bratstva budu ~vrsti i postojani. Stoga im je islam omilio {irenje selama,vedrinu lica, lijep razgovor i lijep susret kako bi du{e ostale ~iste i otvorene za prihvatanjeme|usobne pomo}i, dobro~instva i dobrih djela, kako bi bile u stanju da izvr{e islamskedu`nosti, bez iziskivanja truda i po`rtvovanosti.

ONAONAONAONAONA IH SA IH SA IH SA IH SA IH SAVJETUJEVJETUJEVJETUJEVJETUJEVJETUJE

Jedno od svojstava iskrene ene muslimanke jeste to da savjetuje druge i upu}uje ih davjeruju u Allaha, Njegovog Poslanika, savjetuje vo|e muslimana i ostale, kao {to je to do{lou vjerodostojnom hadisu:

�Vjera je nasihat (iskren i ~ist odnos).� Rekli smo: �A kome?� Odgovorio je Poslanik,s.a.v.s.: �Allahu, Njegovoj Knjizi, Njegovom Poslaniku, rukovodiocima (vladarima) muslimanai op}enito svim muslimanima.�493


Ovo moralno svojstvo ~ini ènu muslimanku savjetnikom svojim sestramamuslimankama. Ona ih ne vara, ne obmanjuje i ne krije od njih dobro. Po{to je ona neprestanisavjetnik svojim sestrama i prijateljicama, ona to ne ~ini iz kurtoazije niti zbog iskazivanjadru{tvene blagosti, nego to ~ini iz uvjerenja da je savjetovanje jedan od osnovanih islamskihtemelja, na ~ije ~injenje su se prvi muslimani zavjetovali Allahovom Poslaniku, s.a.v.s. Topovr|uju rije~i Dàbira bin Abdullaha r.a.:

�Zavjetovao sam se Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., da }u obavljati namaz, davati zekati da }u savjetovati svakog muslimana.�494

Prethodno smo uo~ili da je Poslanik, s.a.v.s., rije~ �vjera� ozna~io rije~ju � savjetovanje.�Ovo je njegova potvrda da je savjetovanje jedan od temelja vjere, njen ~vrsti oslonac i ~vrstitemelj. Savjetovanje je jedan od uvjeta za ispravnost vjerovanja (imana) i uvjet za njegovupotpunost, kao {to se to razumije iz rije~i plemenitog Poslanika, s.a.v.s.:

�Niko od vas ne}e vjerovati sve dok ne bude volio svome bratu ono {to voli samomsebi.�495

Sasvim je logi~no da ~ovjek ne moè voljeti svome bratu ono {to voli samom sebi, osimako je savjetnik.

Da ~ovjek voli svome bratu ono {to voli samom sebi nije nimalo lahka stvar, ve} to ljudite{ko dostiù i potreban je naporan uspon kojeg mogu savladati samo oni mu{karci i ene~ije osje}aje je islam odgojio, iz grudi im je istrgao nanose egoizma, pro~istio njihova srca idu{e od mr`nje, zavidnosti i prezira i zasadio u njih ljubav prema drugima.

Iskrena ena muslimanka u ~ijim se dubinama du{e u~vrstilo mi{ljenje da je jedan oduvjeta ispravnosti vjerovanja i njegove potpunosti da voli svojoj sestri ono {to voli samoj sebii da se njena vjera temelji na savjetovanju, predisponirana je za postizanje ovog te{kogstupnja. Dapa~e, ova su uzvi{ena zna~enja normalna stvar u njenom ìvotu, u njenompostupanju prema njenim sestrama i prijateljicama. Ona je prema njima iskreno ogledalo,ona ih savjetuje, upu}uje i eli im samo dobro, kao {to to kaè Ebu - Hurejre r.a.:

�Vjernik je ogledalo svome bratu (vjerniku). Ako vidi kod njega neku negativnu osobinu,ispravi je.�496

Ovaj uzvi{eni govor Ebu-Hurejrea jeste, zapravo, posu|eni isje~ak Vjerovjesnikoves.a.v.s., upute, jer on kaè:

�Vjernik je ogledalo vjerniku i vjernik je vjerniku brat: ~uva mu njegovu imovinu i {titi gau njegovoj odsutnosti.�497

Prirodno je da veze iskrene ene muslimanke s njenim sestrama i prijateljicama i njenodnos prema njima budu na ovako visokom i uzvi{enom stupnju. Pa ~ak i kad bi htjela da sespusti ispod ovog nivoa, ne bi to bila u mogu}nosti, jer nije mogu}e za onoga ko je u ~istomi nezaga|enom okruènju ivio s miomirisom ljubavi, po{tenja, dobrote i bratimljenja da


spadne na najniì stupanj mr`nje, obmane, prezira, egoizma i odvratne ljubomore. Iz svakeposude se zalijeva onim {to je u njoj, a samo misk oko sebe miris {iri i samo iz plodne zemljeraste dobro bilje.

ÎNI IM DOBROÎNSTVO I ODANA IM JEÎNI IM DOBROÎNSTVO I ODANA IM JEÎNI IM DOBROÎNSTVO I ODANA IM JEÎNI IM DOBROÎNSTVO I ODANA IM JEÎNI IM DOBROÎNSTVO I ODANA IM JE

Islam se ne zadovoljava podstrekavanjem svojih sinova i k}eri na ~injenje dobro~instvasamo prijateljima i prijateljicama, nego ih podstrekava, tako|er, i na ~injenje dobro~instvaprema prijateljima roditelja, potvr|uju}i na taj na~in vrijednost odanosti i dobro~instva uljudskoj du{i i u~vr}uju}i ih u islamskom ìvotu. Klasi~na djela ispunjena su vijestima oodanosti i dobro~instvu ~ije primjere imamo u ~estitim prethodnicima, koji su se njima kitili usvom ivotu i u svom postupanju. Oni su bili blje{tavi biseri na ~elu ~ovje~anstva.

O ovome imamo predanje koje biljeì Muslim u svome �Sahihu� od Ibn - Omera, r.a., daje Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao:

�Najve}e je dobro~instvo da ~ovjek obilazi prijatelje svoga oca.�498

Allahov je Poslanik, s.a.v.s., s rado{}u sijao sjeme odanosti i dobro~instva u du{amamuslimana, svaki put kada bi detaljno svojim ashabima opisivao svoju uzvi{enu vjeru.Jednom je prilikom do{ao neki ~ovjek iz plemena Benu-Seleme, te je rekao:

�Allahov Poslani~e! Da li sam obavezan ~initi dobro~instvo svojim roditeljima i nakonnjihove smrti?� Rekao je: �Da jesi: ~initi dovu Allahu za njih, traìti oprosta za njih, ispunitinjihova obe}anja koja su dali za ìvota, odràvati rodbinske veze koje su oni odràvali ipaziti na njihove prijatelje.�499

Plemeniti Poslanik, postavio je svjetiljku eni muslimanki uz pomo} koje traì pravi put uodanosti i dobro~instvu, jer je vodio brigu o prijateljicama Hatidè, r.a., nakon njene smrti inikad ih nije zaboravio u svom dobro~instvu. Ovo pridavanje va`nosti, od Allahovog Poslanika,s.a.v.s., Hatidi`nim prijateljicama nije bilo po volji majci vjernika Ai{i, r.a., te je bila na njuljubomorna. Potvrdu za to nalazimo u hadisu Ai{e, r.a., u kojem kaè:

�Ni na jednu od Vjerovjesnikovih, s.a.v.s., ena nisam bila ljubomorna kao {to sam bilaljubomorna na Hatidù, r.a., a nikad je nisam vidjela. Ali on ju je ~esto spominjao i ~esto bizaklao ovcu, podijelio je na dijelove i poslao ih Hatidìnim prijateljicama. êsto sam mugovorila: �Kao da nije bilo na ovome svijetu druge ene osim Hatidè!� Na to bi on rekao:�Ona je bila to i to i bila takva i takva...�500

U drugom predanju stoji:�A kada bi zaklao ovcu, poklonio bi njenim prijateljicama od nje, onoliko koliko im je bilo

dovoljno.�501


U ovom Poslanikovom, s.a.v.s., postupku i njegovoj praksi nalazi se potvrda odanosti idobro~instva koje se {iri i obuhvata dalje prijatelje, priijateljice od o~eva, supru`nika i majki,a kako je onda s bliìm prijateljicama koje su ive?

NJE@NA JE PREMA NJIMANJE@NA JE PREMA NJIMANJE@NA JE PREMA NJIMANJE@NA JE PREMA NJIMANJE@NA JE PREMA NJIMA

@ena muslimanka, ~ija du{a se napojila islamske upute, ne uzdiè se iznad svojihsestara i prijateljica niti ih mrko gleda niti im se mrko obra}a u govoru, nego je neprestano snjima blaga, nje`na, obazriva, druèljubiva i slatkorje~iva. Dovoljno joj je da prou~i rije~iUzvi{enog Allaha koje govore o svojstvu vjernika i vjernica: �...prema vjernicima ponizne,a prema nevjernicima ponosite...�502 pa da se pred njom ukaè stanje u kakvom trebabiti ena muslimanka sa svojim sestrama i prijateljicama. To je uzorno stanje skromnosti,nje`nosti i lijepog postupanja koje doseè do vrhunca nje`nosti, do te mjere da ona ~ak sli~iponiznosti.

Kada èna muslimanka obrati pa`nju na poslani~ku uputu, uo~ava da je ona sva uznaku omiljavanja ~ovjeku svojstva blagosti, ~ak, ~ini ga ukrasom svega u ìvotu. To senalazi u rije~ima plemenitog Poslanika, s.a.v.s.:

�Blagost i nje`nost ne nalaze se ni u ~emu, a da ga ne ukrase, niti je se bilo {ta li{ava,a da ga ne unakazi.�503

@ena muslimanka razmi{lja o Poslanikovoj, s.a.v.s., siri (biografiji) i zadivljena jeveli~anstvenim svojstvima kojim se odlikuje njegova li~nost: visokim moralom, krajnjomsamilo{}u, draèsnom blago{}u i velikom nje`no{}u u njegovom postupanju. Ne zna se daje ikad ikog mrko pogledao, ili mu se grubo obratio, ili da je bio osoran i grub prema njemu.Istinu govori veli~anstveni Allah kada ga opisuje:

�... a da si osoran i grub, razbjegli bi se iz blizine tvoje....�504

Ovo je Enes, r.a., njegov sluga, koji opisuje njegov moral i visoke moralne osobine,rije~ima:

�Sluìo sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., deset godina i nikad mi nije rekao: �Uf�, niti mije ikad za ne{to {to sam uradio, rekao: �Za{to si to uradio?�, a niti mi je kad za ne{to {tonisam uradio, rekao: �Za{to nisi ovako uradio!?��505

Enes, tako|er, pri~a:�Vjerovjesnik, s.a.v.s., nije grdio niti je u govoru nepristojan bio, a niti je proklinjao.

Prilikom prijekora rekao bi: �[ta mu je, zapra{ilo mu se ~elo!��506, 507


NE OGOVNE OGOVNE OGOVNE OGOVNE OGOVARAARAARAARAARA IH IH IH IH IH

Oprezna i svjesna ena muslimanka ne uvla~i se u ogovaranje na sijelima na kojima seto de{ava, nego }e op}enito svoj jezik suzdràvati od u~e{}a u ogovaranju, a posebno }ega sa~uvati od ogovaranja njenih sestara i prijateljica. Ona smatra svojom obavezom datreba ~uvati sijelo od zapadanja u zaga|enu baru{tinu ogovaranja, jer je ogovaranjezabranjeno kur�anskim tekstom:

�... I ne ogovarajte jedni druge! Zar bi nekom od vas bilo drago da jede mesosvog umrlog brata - a vama je to odvratno - zato se bojte Allaha, Allah, zaista,prima pokajanje i samilostan je.� 508

Bogobojazna ena muslimanka neprestano ~uva svoj jezik od zapadanja u razgovore ukojim se ogovara, znaju}i iz upute svoje vjere da je jezik taj koji svog vlasnika ili vlasnicuvodi u vatru dèhenemsku. To se nalazi u hadisu u kojem je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,upozorio Muaza bin Dèbela, nakon {to je prihvatio svoj jezik i rekao mu:

�ûvaj se ovoga.� Na to je Muaz rekao: �Allahov Vjerovjesni~e, zar }emo mi odgovaratiza ono {to govorimo?� Rekao je Vjerovjesnik, s.a.v.s.: �Jadna ti majka! Pa da li }e {ta drugoljude na njihova lica�, ili je re~eno, �na njihove noseve, u vatru bacati, osim onoga {topoànju njihovi jezici.�509

Ogovaranje je poku|ena moralna osobina, kojom se ne moè karakterisati ènamuslimanka, koja je obasjana uputom svoje vjere niti joj njena li~nost koja je napojenavrijednostima ove vjere dozvoljava da ima dva lica i dva jezika, da bude prijetvorna da seprilago|ava i ulizuje. Njena li~nost joj ne dozvoljava da ogovara svoje sestre i prijateljice nasijelima, a kada ih susretne, obraduje im se i pokaè im svoju ljubav i prijateljstvo, jer zna daje ova prijetvornost zabranjena u [erijatu koji se temelji na ustrajnosti, iskrenosti i jasno}i, atime je obojio vjernike i vjernice. On im je u~inio odurnim kolebanje, prijetvornost i dvoli~nja{tvo.Upravo je kod njih izazvao odvratnost prema tim moralnim osobinama, proglasiv{i one kojise kite tim svojstvima, osobama sa dva lica, a mu{karci i ene koji imaju dva lica kod Allahasu najgori ljudi. O tome govori Poslanik, s.a.v.s.:

�Na Sudnjem }e danu kod Allaha najgori ljudi biti oni koji imaju dva lica, pa dolaze jednimas jednim, a drugima s drugim licem.�510

Iskrena èna muslimanka ima samo jedno lice, a ne dva lica i to je najbezazlenije,najsjajnije, najvedrije, blistavo i jasno lice, koje nije prevrtljivo, ne mijenja se i to je lice sa kojimsve ljude susre}e. Ona ne zaboravlja da je ena s dva lica dvoli~njak, a islam i dvoli~nja{tvonikako ne idu zajedno, a ene dvoli~njaci }e biti u najniìm dijelovima Dèhennema.


IZBJEGAIZBJEGAIZBJEGAIZBJEGAIZBJEGAVVVVVAAAAA S NJIMA S NJIMA S NJIMA S NJIMA S NJIMA SV SV SV SV SVA\UA\UA\UA\UA\UI [ALU KOJAI [ALU KOJAI [ALU KOJAI [ALU KOJAI [ALU KOJA [TETI I IZBJEGA [TETI I IZBJEGA [TETI I IZBJEGA [TETI I IZBJEGA [TETI I IZBJEGAVVVVVAAAAA

IZNEVJERITI OBE]ANJEIZNEVJERITI OBE]ANJEIZNEVJERITI OBE]ANJEIZNEVJERITI OBE]ANJEIZNEVJERITI OBE]ANJE

Jedno od svojstava ène muslimanke jeste uravnoteènost, mudrost i dovitljivost upostupanju prema svojim sestrama i prijateljicama. Ona ih ne uni{tava prepirkom, sva|omi odvratnim i dosadnim zanovijetanjem, niti ih optere}uje {alom koja {teti, niti ih iznevjeri une~emu {to je obe}ala, povode}i se za rije~ima Allahovog Poslanika, s.a.v.s., koji kaè:

�Ne sva|aj se sa svojim bratom, ne {ali se s njim i ne obe}aji mu ne{to {to }e{iznevjeriti. �511

U~estale sva|e i prepirke, doista, raspiruju grudi, uzrokuju odbojnost i mr`nju, a mnoge{ale koje poga|aju i {tete, remete ~istotu izme|u dvaju sestara, kao {to obe}anja koja seiznevjere, slabe veze bratstva i prijateljstva i umanjuju uzajamno povjerenje me|u njima.Prosvije}ena èna muslimanka daleko je od zapadanja u ovakve, ~ovjeku nedoli~nedru{tvene devijacije.

DARE@LJIVDARE@LJIVDARE@LJIVDARE@LJIVDARE@LJIVAAAAA JE, VELIKODU[NA JE, VELIKODU[NA JE, VELIKODU[NA JE, VELIKODU[NA JE, VELIKODU[NA I I I I IPLEMENITO SE PONA[A PREMA SVOJIMPLEMENITO SE PONA[A PREMA SVOJIMPLEMENITO SE PONA[A PREMA SVOJIMPLEMENITO SE PONA[A PREMA SVOJIMPLEMENITO SE PONA[A PREMA SVOJIM

SESTRAMASESTRAMASESTRAMASESTRAMASESTRAMA

@ena muslimanka, koja je svjesna upute svoje vjere, plemenita je, dare`ljiva, njena rukaje velikodu{na prema svojim sestrama i prijateljicama, a njeno lice je vedro, veselo i radosnokada ih poziva sebi, kada ih do~ekuje, kada ih ugo{}uje i kada ih hranom nudi.

Prijeteljski susreti na sobetu, u~vr{}uju bratske veze i snaè veze ljubavi me|usestrama. Ti susreti u njihovim ivotima {ire duh plemenite ljudske suosje}ajnosti koju jeizgubila ena na zapadu. Nju je odgajala savremena materijalisti~ka civilizacija, koja je unjenoj du{i razvila koristoljublje, egoizam i individualizam i ona pati od duhovne praznine ibezosje}ajnosti {to rezultira osje}anjem gubitka prijateljstva i iskrenih prijateljica. Ovo sede{ava op}enito ~ovjeku na zapadu, a posebno eni. A {ta je njeno radosno prihvatanjepasa i njeno prihvatanje njihovog odgoja, maènja i brige o njima, do nadoknada za izgubljenu


ljudsku osje}ajnost koju je u njenoj du{i isu{ila materijalisti~ka filozofija? U francuskomizvije{}u stoji da se 7 miliona pasa nalazi u Francuskoj, u zemlji u kojoj ìvi 52 milionastanovnika. Ovi psi ive sa svojim vlasnicima kao da su njihovi bli`nji. Nije nimalo neobi~nou pari{kim restoranima vidjeti kako psi i njihovi vlasnici objeduju zajedno za jednim stolom.Kada je odgovorni u Dru{tvu za brigu o ìvotinjama u Parizu upitan za{to se Pariànipona{aju prema svojim psima kao {to se pona{aju prema sebi, odgovorio je: �Zato {to onièle da vole, ali ne nalaze me|u ljudima nikoga koga bi voljeli.�512

ôvjek materijalista na Zapadu ili na Istoku u svom dru{tvu ne nalazi iskrenog i dragogprijatelja kojem }e pokloniti svoju ljubav i nje`nost, te se okre}e ovim ivotinjama u kojimnalazi vi{e prisnosti i odanosti nego {to ih nalazi kod ljudi koji ga okruùju. Ima li {ta poredove destrukcije ljudske osje}ajnosti koja srozava ~ovjeka i ~ini ga prisnim sa ivotinjama,nakon {to je izgubio svjetlost upute i blagodat imana?

Ova destrukcija osje}ajnosti koju doìvljava ~ovjek na Zapadu, te presu{uju izvoriljudskih osje}aja u njegovoj du{i, prvo je na {to su obratili pa`nju knjièvnici emigranti,muslimani i nemuslimani. To je stoga {to su oni promatrali materijalizovani ivot na Zapadukoji preplavljuje ~ovjeka u zapadnim dru{tvima, te ga takav ivot ~ini predmetom koji odìvota zna samo za naporan posao, proizvodnju i grubu konkurenciju oko profita. Njegovosrce se ne obraduje prijatelju niti mu se usne razvuku u osmijeh ljubavi prema sudrugu,nego je on du{evno rastresen, obuzet urbom, ma{inama i gu`vom. Ti knjièvnici su seupla{ili od svega toga jer su oni odrasli u islamskim mjestima, ivjeli u ambijentu njihoveduhovne prostodu{nosti i njihova du{a je ispunjena ljubavlju ~ovjeka prema njegovom bratu~ovjeku. Po~eli su ljude na Zapadu vatreno pozivati na ljubav, bratimljanje i me|usobnoupoznavanje. Nesib �Arida nosi zastavu ovog humanisti~kog poziva te poziva zapadnog~ovjeka, ~ije je srce obuzela materija, ~iji su pogled zaslijepila civilizacijska svjetla i ~ije u{ije oglu{ila buka ma{ina, govore}i mu:

�Dragi moj, prijatelju moj, druè moj,parazitska ni prete{ka nije ljubav moja.Prijatelju moj, s �brate moj� odgovori mi,i ponovi. Doista, to je izkaz najljep{i.A ako eli{ da bude{ sam,i ako ti budem dosadan,idi, ali }e{ ~uti glas moj.Ispuni obavezu �brate moj�.Gdje god bio, do}i }e ti odjek moje ljubavipa }e{ njenu ljepotu i veli~anstvenost znati ti.�


U tim zemljama poja~ava se pritisak materijalisti~kog ivota na Jusufa Esada Ganima,te se osje}a odbojnost prema ovom ivotu, preoptere}enom tegobama, prepavljenog valomjake materijalisti~ke struje do kojeg ne dopire svjeì dah duhovnosti, bratstva i me|usobneljubavi, te se u njegovoj du{i rasplamsavaju izvori udnje i nje`nosti prema arapskoj zemlji,zemlji islama, gdje je izvori{te poslanstava, izvor duhovnosti, gdje je zavi~aj ljubavi, bratstvai ~istote. On èli ìvjeti pod arapskim {atorom, ostaviti svijet civilizacije i njegovu vrevu,buku i blje{tava svjetla, pa kaè:

�Kada bi sav moj ivot ispario za kratko vrijeme u nekom arapskom predjelu, zahvaljivaobih Allahu na kratkom ivotu u predjelu, gdje se Allah nalazi u srcima njegovih stanovnika...Na Zapadu sam se umorio toliko da mi je dosadio taj umor. Uzmite auto i avion, a dajte midevu i konja. Uzmite zapadnja~ki svijet, i zemlju, i more, i nebo, a dajte mi arapski {ator daga podignem na nekom od breùljaka moje domovine Libana, na obali Barade513, na obalamaEufrata i Tigrisa, u gra|evinama Amana, u pustinji Saudijje, u neispitanim dijelovma Jemena,u podno`ju piramida, u oazama Libije. Dajte mi arapski {ator, stavit }u ga na jednu stranu,a ovaj svijet }u staviti na drugu stranu i ja sam na dobitku...�514

Tekstovi koji pulsiraju ovim taktom mnogobrojni su u emigrantskoj knjièvnosti. Zadovoljit}u se s ova dva teksta, a svaki od njih oslikava izbjegli~ku e| za sentimentalnim natapanjemkoji su izgubili u materijalisti~kom svijetu Zapada. Taj gubitak je u njihovim du{ama razbuktaoizvore ùdnje i ~e`nje za Istokom, u kojem je islam ra{irio ljubav, bratstvo, suosje}anje isolidarnost...

Na Istoku je islam u du{ama zasijao mladicu ljubavi i u srcima zasadio biljku bratstva iljubavi. Islam preporu~uje me|usobno posje}ivanje, bliskost, razmjenu posjeta i poziva iu~inio je one ljude i ène, koji pozivaju na ovakve i sli~ne skupove i susrete, najboljimljudima: �Najbolji me|u vama jesu oni koji nahrane gladnoga i koji odgovore na selam.�515

A obradovao je plemenite, velikodu{ne i dare`ljive mu{karce i ene time da }e s miromu}i u Dènnet: �[iri selam, nahrani gladnoga, obilazi rodbinu, obavljaj no}ni namaz kad ljudispavaju, pa }ete spokojno (sa selamom) u}i u Dènnet.�516

On ovim velikodu{nim ljudima obe}aje specijalne sobe u Dènnetu:�U Dènnetu se nalaze sobe ~ija spolja{nost se vidi iznutra i ~ija unutra{nost se vidi

izvana. Njih je Allah pripremio za one koji nahrane gladnoga, koji blago govore, koji redovnoposte i koji no}u klanjaju kada ljudi spavaju.�517

POTPOTPOTPOTPOTAJNO UÎ DOVU SVOJIM SESTRAMAAJNO UÎ DOVU SVOJIM SESTRAMAAJNO UÎ DOVU SVOJIM SESTRAMAAJNO UÎ DOVU SVOJIM SESTRAMAAJNO UÎ DOVU SVOJIM SESTRAMAIskrena ena muslimanka, ~ije je srce ispunjeno sjajem imana, voli svojoj sestri ono {to

voli samoj sebi. Stoga, ona ne zaboravlja da joj potajno u~i dovu, dovu odsutne za odsutnu,


ispunjena toplinom iskrenog bratstva, koja proizlazi iz srca iskrenog prijatelja. Ona zna dase ovakve dove najprije ispunjavaju, zbog iskrenosti skru{ene molitve, zbog topline osje}ajai uzvi{enog cilja. To potvr|uju rije~i Poslanika, s.a.v.s.:

�Dova koja se najbrè usli{ava jeste dova odsutnoga za odsutnoga.�518

Ovo zna~enje ustalilo se u srcima plemenitih ashaba, te su traìli od svoje bra}e da ~inedovu za njih, svaki put kada im se ne{to desi, ude}i za tim da im se dova usli{a. U tome suravnopravni i mu{karci i ène, {to ukazuje na visok nivo cijelog dru{tva u tom svijetlomperiodu na{e historije. Buharija u �El - Edebul - mufred� biljeì od Safvana bin Abdullaha binSafvana, a za njeg je bila udata Ed - Derda� bint Ebi - Derda�, koji je pri~ao:

�Stigao sam u [am i na{ao sam Ummu Derda� u ku}i, a nisam zatekao Ebu - Derda�a.Rekla je: �Da li to èli{ had` obaviti?� Rekao sam: �Da, èlim� Rekla je: �Moli za nas hajr(dobro).� Doista je Vjerovjesnik govorio: �Dova ~ovjeka muslimana koju potajno u~ini zasvog brata, primljena je. Kod njegove glave nalazi se melek koji je za to zaduèn. Svaki putkada moli za svoga brata hajr (dobro), on kaè: �Amin, a i tebi je isto tako.��519

Pri~ao je: �Pa sam sreo Ebu - Derda�a na pijaci, te je i on rekao sli~no tome, prenose}iod Vjerovjesnka, s.a.v.s. � Allahov Poslanik, s.a.v.s., usa|ivao je i razvijao dru{tveni duh udu{ama muslimana i muslimanki i u~vr{}ivao me|u njima veze ljubavi u ime Allaha, {irio jeme|u njima duh altruizma i u svakoj prilici koja bi mu se ukazala odstranjivao je sklonost kaindividualizmu i egoizmu kako bi u~vrstio u muslimanskom dru{tvu osje}aje ljubavi,povezanosti, solidarnosti, prijateljstva, kontinuiteta i nesebi~nosti.

Jedno od njegovih uputstava, koje u du{u zasa|uje duh zajedni{tva jeste i ono koje jerekao ~ovjeku koji je uzviknuo mole}i: �Gospodaru moj, oprosti grijehe samo meni iMuhammedu.� Rekao mu je: �Uskratio si ga mnogim ljudima.�520

U ovakvim odgojnim prilikama Allahov Poslanik, s.a.v.s., ne ispravlja samo ovog ~ovjekakoji moli, ve} usa|uje u cijeli islamski ummet duh zajedni{tva i podu~ava svakog muslimanai muslimanku, u svakom vremenu i na svakom mjestu, da niko ko je izgovorio dvasvjedo~anstva ({ehadet) ne treba da traì dobro samo za sebe jer vjernik uvijek treba volitisvome bratu muslimanu ono {to voli samom sebi.

Ovo je ena muslimanka koju je islam odgojio. Ona voli svoje sestre, bratimi se s njimau ime Allaha i ona je u svojoj ljubavi i svom prijateljstvu iskrena i bri`na savjetnica u svemu{to im koristi. Ona njima voli ono {to voli samoj sebi, vodi brigu o opstanku veza prijateljstvai ljubavi koje ih povezuju. Ona ne prekida s njima veze niti ih napu{ta. Ona pra{ta njihovepogre{ke i posrtaje i u sebi ne nosi ni malo mr`nje, ili zavidnosti, ili prezira prema njima.Uvijek ih susre}e vedra, radosna i blistava lica. Ona im ~ini dobro~instvo, odan im je i vjeranpratilac. Ona ih ne ogovara niti vrije|a njihove osje}aje putem estoke sva|e, prepirke ineprijateljstva. Ona je prema njima velikodu{na, plemenita i u tajnosti im dovu ~ini.


Nije ~udno da se ovako opisuje ena muslimanka ~ije je osje}aje islam odgojio i ~iju jeli~nost formirao putem ovih svojstava. To je islamska mu`d`iza (~udo) u odgoju ~ovjeka:mu{karca ili ene, u bilo kojem vremenu da su ivjeli i na bilo kojem mjestu se nalazili.

@ENA MUSLIMANKA NASPRAM@ENA MUSLIMANKA NASPRAM@ENA MUSLIMANKA NASPRAM@ENA MUSLIMANKA NASPRAM@ENA MUSLIMANKA NASPRAMSVOJE ZAJEDNICE I DRU[TVSVOJE ZAJEDNICE I DRU[TVSVOJE ZAJEDNICE I DRU[TVSVOJE ZAJEDNICE I DRU[TVSVOJE ZAJEDNICE I DRU[TVAAAAA


@ena muslimanka je u svojim obavezama ista kao i mu{karac. Ona je nosilac poslaniceu `ivotu, te je stoga obavezno da bude dru{tvena, aktivna i utjecajna, koliko joj u tomedozvoljavaju okolnosti njenog ivota, ivota njene porodice i njenih mogu}nosti. Ona sedru`i sa enama onoliko koliko je u mogu}nosti, obra}a im se u skladu s visokim islamskimahlakom koji ~ini da se ona isti~e me|u ostalim enama.

Gdje god se na|e svjesna ena muslimanka, ona je blistavi svjetionik, svjetiljka upute,izvor usmjerenja i faktor izgradnje, usmjerenja i osvje{}enja- rije~ima i djelom.

@ena muslimanka, koja je obasjana uputom Kur�ana ~asnoga i koja se napaja s izvora~istog poslani~kog sunneta, prvoklasna je dru{tvena i kulturna li~nost. Ona je kvalificiranaza obavljanje njene obaveze misionarstva u dru{tvima ena. Ona je otvorenih o~iju, intelektai razmi{ljanja o uputi ove veli~anstvene vjere koja je u svijetu uzdigla enu u veoma ranomperiodu historije ene. Islam joj je podario veoma veliku skupinu lijepih moralnih osobina, okojim govore kur�anski i hadiski tekstovi ove ~iste vjere. Islam je u~inio vjerom prihvatanjetih moralnih osobina, za koje }e ~ovjek biti nagra|en, a ako ih ostavi, bit }e ka`njen. Ovi sutekstovi uspjeli u~initi li~nost ene, iskrene prema svome Gospodaru, jedinstvenim primjeromdru{tvene, kulturne, odgojene, bogobojazne, nje`ne, velikodu{ne i ~edne ene.

@ena je muslimanka svjesna propisa svoje vjere. Ona se isti~e u svakom dru{tvu ukojem se nalazi, otjelovljuju}i vrijednosti i lijepe vrline njene istinite vjere, prakti~nom primjenomovih vrijednosti i kite}i se tim vrlinama. Osnova njene izvanredne dru{tvene li~nosti jesteogroman saldo tih islamskih vrijednosti u njenom dru{tvenom pona{anju i u postupanjuprema ljudima. Iz ovog velikog i bogatog izvora ena muslimanka crpi svoje navike, obi~aje,vladanje i pona{anje. Sa ovog ~istog i prijatnog izvora ena muslimanka napaja se kako bipro~istila svoju du{u i formirala svoju li~nost dru{tvene muslimanke.


LIJEPOG JE MORALALIJEPOG JE MORALALIJEPOG JE MORALALIJEPOG JE MORALALIJEPOG JE MORALA

Bogobojazna je ena muslimanka lijepog morala, plemenitog suìvota, dare`ljiva je,nje`nog govora, blagog obra}anja, dobro}udna je i druèljubiva. U svemu tome ona za svojuzor uzima moral plemenitog Poslanika, s.a.v.s., o kojem svjedo~i njegov sluga Enes, r.a.,kad kaè: �Bio je ~ovjek najljep{eg morala.�521

To je stoga {to Enes, r.a., nije vidio ni kod jednog ljudskog bi}a moral kakav je vidio kodplemenitog Poslanika, s.a.v.s., niti se tim moralom moè opisati ijedno ljudsko bi}e. Pustimoga da nam pri~a o jednoj od osobina morala plemenitog Poslanika, s.a.v.s. On pri~a:

�Sluìo sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., deset godina i nikad mi nije rekao: �Uf�, niti mije ikad za ne{to {to sam uradio, rekao: �Za{to si to uradio?�, a niti mi je kad za ne{to {tonisam uradio, rekao: �Za{to nisi ovako uradio!?��522

Allahov Poslanik, s.a.v.s., bio je uzvi{enog morala, kao {to ga je i njegov Gospodaropisao: �Jer ti si, zaista, najljep{e }udi.�523

On je svojim ashabima ponavljao kakav trag ostavlja lijepa }ud u formiranju li~nosti~ovjeka muslimana, kao i u podizanju njegovog stupnja kod Allaha, d`.{., i o njegovomvisokom poloàju me|u ljudima. O tome on kaè:

�Najbolji ljudi me|u vama su oni koji su najboljeg morala (}udi).�524

�Zaista su mi od vas najdraì i sjedit }e najbliè meni na Sudnjem danu oni koji sunajljep{e }udi. A zaista su mi najmrì od vas i bit }e najudaljeniji od mene na Sudnjem danu,�sersarun� (nametljivi govornici), �mute{eddikun�(oni koji se samodopadno prenemaù usvom govoru, oholo poku{avaju}i da istaknu svoju stru~nost i sposobnost) i �mutefejhikun�(oni koji pri~aju ispunjenih i razvu~enih usta, dive}i se svome govoru i uzdiù}i se naddrugima).� Ashabi reko{e: �Allahov Poslani~e! Mi znamo ko su �sersarun� i �mute{eddikun�,ali ko su �mutefejhikun?��Rekao je: �To su �mutekebbirun� (uobraènjaci koji sebe uzdiù nadostalima).�525

âsni ashabi, neka je Allah zadovoljan njima, mu{karci i ene, slu{ali su ovu veli~anstvenuPoslanikovu, s.a.v.s., uputu o lijepom moralu, a i svojim su o~ima gledali ivo utjelovljenjeplemenitog morala u li~nosti Poslanika, s.a.v.s. Tako se u njihove du{e urezivalo plemenito}udore|e koje je postajalo jednom od njihovih karakteristika i jednom od njihovih moralnihosobina. Tako je izrasla ta jedinstvena moralna generacija, u tom najboljem dru{tvu i unajboljem vijeku.

Enes, r.a., pri~a:�Vjerovjesnik je bio milostiv i niko mu ne bi do{ao, a da mu nije obe}ao ili ispunio mu ako


je mogao. Jednom prilikom je uspostavljen namaz te je do{ao neki beduin, uzeo ga zaodje}u i rekao: �Ja imam jednu malu molbu i bojim se da je ne zaboravim.�Ustao je Poslaniks njime i udovoljio njegovoj molbi, a zatim je stupio u namaz.�526

Allahov Poslanik, s.a.v.s., nije vidio drugog izlaza do da saslu{a beduina i da udovoljinjegovoj potrebi, iako je namaz ve} uspostavljen. On se nije ljutio zbog tog beduina koji gaje uzeo za odje}u, koji je uporno traìo da udovolji njegovoj potrebi. Postupio je tako jer jegradio moralno dru{tvo i zato {to je prakti~no podu~avao muslimane, kako se muslimantreba pona{ati prema svome bratu ~ovjeku. On im je uspostavljao moralni temelj koji trebada gospodari muslimanskim dru{tvom.

Ako se lijepo }udore|e (moral) kod nemuslimana i temelji na lijepom odgoju, pravilnomizrastanju i naprednom obrazovanju, ono se kod muslimana temelji, prije svega, na uputivjere koja je moral u~inila temeljnim svojstvom ~ovjeka muslimana koje podiè njegovstupanj na ovome svijetu i prevagnjuje tas na njegovom mizanu na ahiretu. Jer, na Sudnjemdanu, na dan kada }e se ra~un polagat, ne}e bit teèg djela na mizanu (vagi) ~ovjekuvjerniku od lijepog }udore|a, kao {to nas o tome obavje{tava Allahov Poslanik, s.a.v.s.,rije~ima:

�Ni{ta na mizanu vjernika, na Sudnjem danu, ne}e biti teè od lijepog }udore|a, aUzvi{eni Allah, doista, prezire onoga ko bestidni razvrat ~ini.�527

[tavi{e, islam je lijepo }udore|e u~inio potpuno{}u imana, jer smatra da su najboljeg}udore|a ljudi ~iji je iman najpotpuniji. O tome govori Allahov Poslanik, s.a.v.s.:

�Najpotpunijeg su imana vjernici koji su najljep{eg }udore|a.�528

Islam je ljude najljep{eg }udore|a u~inio najdraìm Allahovim robovima. O tome svjedo~ihadis Usame bin [urejka u kojem kaè:

�Sjedili smo kod Vjerovjesnika, s.a.v.s., kao da je na na{im glavama ptica i niko od nasnije govorio sve dok mu nisu do{li neki ljudi i upitali: �Koji su Allahovi robovi najdraì Uzvi{enomAllahu?� Odgovorio je: �Oni koji su najljep{eg }udore|a.�529

Nije nimalo ~udno da ljudi najljep{eg }udore|a budu ujedno i najdraì Allahu, jer je lijepo}udore|e u [erijatu ne{to veli~anstveno. To je ne{to najteè {to se stavlja na mizan svakogroba na Sudnjem danu. Kao {to smo vidjeli, lijepo se }udore|e izjedna~ava s namazom ipostom, s dva velika rukna islama, kao {to to potvr|uje Allahov Poslanik, s.a.v.s., u svojimrije~ima:

�Na mizan ne}e biti stavljeno ni{ta teè od lijepog }udore|a, a lijepo }udore|e }e svogavlasnika dovesti do stupnja posta i namaza.�530

U drugom predanju stoji:�Doista }e rob svojim lijepim }udore|em dosegnuti stupanj onoga ko posti i ko klanja.�Allahov Poslanik, s.a.v.s., je plemenitim ashabima potvr|ivao va`nost lijepog }udore|a

i podsticao ih na to da se njime uljep{aju i da ga zavole. To je ~inio na razli~ite na~ine: svojimgovorom i svojim djelom, znaju}i koliki on trag ostavlja u odgoju karaktera, u pro~i{}enju


du{a i uljep{avanju moralnih osobina. O tome govore njegove rije~i upu}ene Ebu - Zerru:�O Ebu - Zerre! Ho}e{ li da te uputim na dvije osobine koje najmanje optere}uju, a koje

su teè od bilo ~ega drugog na mizanu?�Rekao je: �Ho}u, Allahov Poslani~e.� Rekao je: �Natebi je da se lijepo pona{a{ i da mnogo {uti{. Tako mi Onoga u îjoj je ruci moja du{a,stvorenja se ne}e uljep{ati ni~im sli~nim poput ovih osobina.�531

�Lijepo je }udore|e razvitak, a lo{e }udore|e je nesre}a. Dobro~instvo je produètakìvota, a milosr|e spre~ava neprirodnu smrt.�532

Jedna od Poslanikovih, s.a.v.s., dova je:�Gospodaru moj, u lijepom liku si me stvorio, pa uljep{aj i moje }udore|e.�533

Dova plemenitog Poslanika, s.a.v.s., da uljep{a njegovo }udore|e, a o njemu Uzvi{eniAllah kaè: �Jer ti si, zaista, najljep{e }udi�534, dokaz je njegovog velikog pridavanja va`nostilijepom }udore|u kao {to je i dokaz njegove tople èlje da muslimani neprestano traènjegovo pove}anje, bez obzira koliko se uspeli na njegovim lijepim stepenicama, kao {to jenjihov veli~anstveni Vjerovjesnik traìo njegovo pove}anje putem ove dove.

Lijepo }udore|e sveobuhvatni je izraz pod kojim se podrazumijeva svako plemenitosvojstvo koje krasi ~ovjeka, koje ga pro~i{}ava i uzdiè, kao {to je: stid, blagost, nje`nost,pra{tanje, velikodu{nost, vedrina, iskrenost, povjerljivost, savjetovanje, postojanost,~istodu{je i druga lijepa moralna svojstva.

Temeljiti istraìva~ tekstova dru{tvenog usmjerenja u islamu ima pred sobom veomaveliki broj ovih tekstova, koji podsti~u na svaku od ovih visokih dru{tvenih moralnih osobina,{to ukazuje na dostignuti cilj islama u pogledu preciznog formiranja dru{tvene li~nosti ~ovjekamuslimana; on se ne zadovoljava op}im stvarima, nego zastaje kod svakog djeli}a i elementamorala koji formira jedan od aspekata potpune dru{tvene li~nosti. Ova sveobuhvatnost ipotpunost ne nalaze se ni u kojem ustrojstvu dru{tvenog odgoja, kao {to se nalaze uustrojstvu ove vjere.

Neophodno je da istraìva~ koji se bavi prikazom li~nosti ene muslimanke, zastanekod svih ovih tekstova, da se upozna s uputom, usmjerenjem i propisima koje oni sadrèkako bi mogao prikazati izuzetnu dru{tvenu li~nost po kojoj se isti~e ~ovjek musliman, biloda se radi o mu{karcu ili eni, i odredi karakter i osobine te osobene li~nosti, a neke od njihobra|ene su u sljede}im poglavljima.


ISKRENAISKRENAISKRENAISKRENAISKRENA

@ena muslimanka iskrena je sa svim ljudima, jer je razumjela islamska na~ela kojapodstrekavaju na iskrenost, koja predstavljaju vrhunac vrijednosti i vrhunac plemenitog}udore|a, a koja zabranjuju la`, koja priprema izvore pokvarenosti, nevaljal{tine i lo{ihdjela. @ena muslimanka smatra da iskrenost vodi ka dobro~instvu koje vodi u Dènnet i dala` vodi ka razvratu koji vodi u Dèhennem, kao {to nas o tome obavje{tava plemenitiPoslanik, s.a.v.s.:

�Iskrenost, doista, vodi dobro~instvu, a dobro~instvo vodi u Dènnet. ovjek, doista,govori istinu sve dok se kod Allaha ne upi{e istinoljubivim. La`, doista, vodi u razvrat, arazvrat vodi u Dèhennem. ôvjek, doista, laè sve dok se kod Allaha ne upi{e kaola`ljivac.�535

Zbog toga ena muslimanka vodi brigu o tome da bude iskrena, da se pridràva iskrenostiu svom govoru i u svojim djelima. Iskrenost, doista, predstavlja visoki stupanj do kojegdolazi bogobojazna ena muslimanka putem svoje iskrenosti i ~istote du{e, te se zbog togakod svoga Gospodara upisuje istinoljubivom i ~asnom.

LA@NO NE SVJEDOÎLA@NO NE SVJEDOÎLA@NO NE SVJEDOÎLA@NO NE SVJEDOÎLA@NO NE SVJEDOÎ

êstita ena muslimanka, ~iju su li~nost formirala islamska nau~avanja i njegova visokauputa, la`no ne svjedo~i, jer je la`no svjedo~enje zabranjeno (haram) u [erijatu: �Klonite sela`nog svjedo~enja.�536

La`no svjedo~enje, pored toga {to je zabranjeno, ru{i povjerenje, {teti ~asti, i obezvre|ujeli~nost onoga ko to radi, ~ine}i ga u o~ima ljudi izopa~enim, razvratnim i bezvrijednim. Stogaislam odsje~no zabranjuje ovo svojstvo kod Rahmanovih ~estitih i odabranih robova: i kodmu{karaca i kod èna podjednako, kao {to im zabranjuje velike grijehe, jer kaè: �I onikoji ne svjedo~e la`no, i koji, prolaze}i pored onoga {to ih se ne ti~e, prolazedostojanstveno.�537

Nema boljeg dokaza za teìnu ove neposlu{nosti od toga da ju je Allahov Poslanik,s.a.v.s., stavio odmah poslije dva najve}a grijeha u klasifikaciji grijehova koji ~ovjeka li{avajublagodati imana, a to su {irk (pripisivanje ortaka Allahu) i neposlu{nost prema roditeljima. Toje muslimanima ponovio nekoliko puta, upozoravaju}i ih da ne zapadnu u njih, i to je rekaou stanju najdubljeg uzbu|enja:


�Ho}ete li da vam kaèm koji je grijeh najve}i?�Odgovorismo: �Ho}emo, AllahovPoslani~e.� Rekao je: �Pripisivanje Allahu druga i neposlu{nost prema roditeljima.�AllahovPoslanik, s.a.v.s., bio je naslonjen pa je sjeo i rekao: �I laàn govor i la`no svjedo~enje.�Ponavljao je zadnje rije~i toliko da smo pomislili: �Da ho}e u{utjeti.�538

SASASASASAVJETUJEVJETUJEVJETUJEVJETUJEVJETUJE

Svjesna i bogobojazna ena muslimanka ne zadovoljava se samo ~istotom svoje du{eod lo{ih osobina, nego savjetuje svaku enu koja joj do|e, a koja je skrenula od Allahoveupute. A koliko samo ima èna u ènskim dru{tvima koje su mnogo grje{ne i koje imajupotrebu za tim da ih neko posavjetuje, da im skrene pa`nju na pravi put, kojim je Allahnaredio da se ide.

Dijeljenje savjeta od mudre ene muslimanke nije njena dobrovoljnost, blagonaklonostniti plemenitost, nego je to obaveza na koju vjera podstrekava. Pa ~ak, sama vjera jesavjetovanje, kao {to nas je o tome obavijestio plemeniti Poslanik, s.a.v.s., rje~ima:

�Vjera je nasihat (iskren i ~ist odnos).� Rekli smo: �A kome?� Odgovorio je Poslanik,s.a.v.s.: �Allahu, Njegovoj Knjizi i Njegovom Poslaniku, rukovodiocima (vladarima) muslimanai op}enito svim muslimanima.�539

âsni ashabi zavjetovali su se Poslaniku, s.a.v.s., na namaz, zekat i savjetovanjesvakog muslimana. O tome svjedo~e rije~i Dàbira bin Abdullaha, r.a.:

�Zavjetovao sam se Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., da }u obavljati namaz, davati zekati da }u savjetovati svakog muslimana.�540

Divne li su rije~i Allahovog Poslanika, s.a.v.s., koji kaè: �Vjera je nasihat (iskren i ~istodnos).� Saèo je i sabrao cijelu vjeru u jednu rije~ - savjetovanje, kako bi svakom muslimanuukazao na vrijednost savjetovanja i na njegov veliki trag koji ono ostavlja na ivot pojedinaca,porodica i dru{tava. Savjetovanje se nije ra{irilo ni u jednom narodu, a da nisu bili upu}eni napravi put i nije nestalo savjetovanje ni u jednom narodu, a da nisu veoma mnogo zalutali.

Stoga, savjetovanje i jeste bilo jedna od prvih stvari na koje se zavjetovao muslimanVjerovjesniku, s.a.v.s., i ono dolazi nakon namaza i zekata, kao {to se to vidi iz prethodnoghadisa Dàbira bin Abdullaha.

U izjedna~avanju savjetovanja s namazom i zekatom i u zavjetovanju ovog ~asnogashaba Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., nalazi se dokaz vrijednosti savjetovanja na vagi djela~ovjeka muslimana, kao i opasnosti od njegovog zavr{etka na ahiretu. Savjetovanje je ijedna od vrlih osobina iskrenog i bogobojaznog muslimana, koji vodi brigu o svom liijepomishodu na dan kada }e ljudi stati pred Gospodara svjetova.


Stoga znamo da je odgovornost u islamu op}enita i da obuhvata i mu{karce i ène,svako od njih odgovoran je u njegovom dru{tvenom okruènju, kako nam je pojasnio AllahovPoslanik, u rije~ima:

�Svi ste vi pastiri i svaki pastir }e biti odgovoran za svoje stado. Vladar je pastir iodgovoran je za svoje stado, i ~ovjek je pastir svojoj porodici i odgovoran je za svoje stado,i ena je pastirica u ku}i svoga muà i odgovorna je za svoje stado, i sluga je pastir u imetkusvoga gospodara i odgovoran je za svoje stado. Dakle, svi ste vi pastiri i svi ste odgovorniza svoje stado.�541

Ako to znamo, spoznali smo odgovornost ene u pruànju savjeta svakom onom kome}e koristiti njen savjet, u okruènju u kojem ona ivi.

UPU]UJE NA DOBROUPU]UJE NA DOBROUPU]UJE NA DOBROUPU]UJE NA DOBROUPU]UJE NA DOBRO

Bogobojazna ena muslimanka, ~iju je du{u islam odgojio i o~istio od egoizma i ljubaviprema isticanju, upu}uje na dobro otkako je saznala za njega (islam), kako bi iza{ao nasvjetlo i kako bi ljudi imali koristi od njega. Za nju je istovjetno da li ona u~inila to dobro ili nekodrugi, jer ona zna da onaj ko uputi na dobro ima nagradu onoga ko ga je i u~inio, kao {to nasje o tome obavijestio Allahov Poslanik, s.a.v.s., rije~ima:

�Ko ukaè i povede nekoga da uradi dobro djelo, ima nagradu izvr{ioca.�542

@ena muslimanka je daleko od toga da samo za sebe prigrabi dobro, kako bi se njimehvalila pred ljudima, kao {to to rade ene egoisti, koje su isku{ane time da vole isticanje ihvalu. @eni muslimanki, koja je usmjerena ka ~injenju dobra, dovoljno je da zna da je njenanagrada postojana kod Allaha, d`.{, u oba slu~aja, a Allahova, d`.{., nagrada za bogobojaznuènu muslimanku ve}a je i veli~anstvenija od reputacije, popularnosti i isticanja. Na taj na~in{iri se dobro u dru{tvu kako bi svaki pojedinac u~inio od dobra ono {to mu je Allah, d`.{.,omogu}io da u~ini.

Koliko su samo ove du{evne nesre}e uni{tile dobra u dru{tvima, jer njihovi nositeljiumjesto drugih sami ele da u~ine dobro, ali njihovi uvjeti im ne omogu}avaju da to sprovedu.Na taj na~in dobro ostaje samo kao elja, interesi su blokirani, a dru{tva su li{ena tog dobrakoje je kruìlo u nekim glavama koje su ga skrile i pre{utjele, i{~ekuju}i priliku koja }e imomogu}iti njegovo sprovo|enje. Ali, ova prilika im se ne}e, mo`da, ukazati, a ivot }e sezavr{iti, i tako }e dobro ostati zatvoreno u njihovim mra~nim glavama.

A muslimani, mu{karci i ène, oni koji se nadaju zadovoljstvu njihovog Gospodara iNjegovoj nagradi, daleko su od ovih bolesti. Oni upu}uju na dobro ~im saznaju za njega itako zadobijaju nagradu njihovog Gospodara, kao i onaj ko je u~inio dobro.


NE VNE VNE VNE VNE VARA, NE OBMANJUJE I NE IZDAJEARA, NE OBMANJUJE I NE IZDAJEARA, NE OBMANJUJE I NE IZDAJEARA, NE OBMANJUJE I NE IZDAJEARA, NE OBMANJUJE I NE IZDAJE

Iskrena ena muslimanka, koja je uobli~ila iskrenost, i kojoj je ona postala jednom odnjenih osobina, ne vara ljude, ne obmanjuje ih niti ih izdaje, jer varanje, obmana i izdajstvoru`na su svojstva, koja proturje~e iskrenosti i nekompatibilna su s njom. To je stoga {toiskrenost zahtijeva savjetovanje, postojanost, odanost, nepristrasnost i pravi~nost, aodbacuje varanje, la`, obmanjivanje, podvalu i podmuklost.

Priroda ene muslimanke, koja je napojena uputom ~istoga islama, bjeì od varanja,obmane i izdajstva i u tim lo{im svojstvima, kod onoga ko ih posjeduje, vidi znak udaljavanjaod pripadnosti islamu. Allahov Poslanik, s.a.v.s., u hadisu koji biljeì Muslim, kaè:

�Ko na nas potegne oru`je nije od nas i ko nas vara nije od nas ( ne pripada nama).�543

U drugom Muslimovom predanju stoji da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., pro{ao (na pijaci)pored gomile hrane pa je u nju stavio svoju ruku, a njegovi prsti su se od vlage ukvasili, teje rekao:

�[ta je ovo, o vlasni~e hrane?�Odgovorio je: �Pokisla je, Allahov Poslani~e.� Rekao je:�Za{to je nisi stavio po vrhu kako bi je ljudi vidjeli! Ko vara, ne pripada meni. �544

Muslimansko se dru{tvo temelji na ~istoti ljudskih osje}aja, savjetovanju svakogmuslimana i ispunjenju obe}anja datog bilo kojem njegovom pojedincu. Ako se me|u timpojedincima nalazi varalica, obmanjiva~ ili izdajica, onda je on uljez u ovom (muslimanskom)dru{tvu, udaljen je od njegovih pojedinaca i daleko je njihovih divnih osobina i njihovih lijepihsvojstava.

Varanje, obmanu i izdaju islam ubraja u odvratne zlo~ine koji poniàvaju svog vlasnikana ovome svijetu i potamnjuju njegovo lice na ahiretu. Allahov Poslanik, s.a.v.s., objavio jeda }e svaki prevarant biti proìvljen na Sudnjem danu nose}i zastavu svoje prevare, aiznad glava prisutnih glasnik }e povikati upiru}i u njega, obra}aju}i pa`nju na njegovuzastavu i vikat }e:

�Na Sudnjem danu svaka varalica ima zastavu, pa }e se re}i: �Ovo je prevara tog itog.��545

Kakva }e to biti sramota za ljude i ene prevarante koji su smatrali da je vrijeme prekrilonjihove prevare, kad }e se sve to na Sudnjem danu razglasiti iznad glava prisutnih, azastave njihovih prevara bit }e uzdignute njihovim rukama.

A njihova }e sramota biti jo{ ve}a i poniènje jo{ gore kada na|u Allahovog Poslanika,


s.a.v.s., od koga se i{~ekuje i traì {efa�at (zagovorni{tvo kod Allaha) na ovomveli~anstvenom mjestu, a on obznanjuje da im je Gospodar protivnik, jer su po~inili gnusnizlo~in prevare, a to je, doista, veliki zlo~in koji li{ava i udaljava svoga vlasnika od Allahovemilosti i zabranjuje mu {efa�at - zagovorni{tvo njegovog plemenitog Poslanika, kod Allaha,d`.{.:

�Allah, d`.{., kaè: �Ja }u na Sudnjem danu biti protivnik trojici ljudi: ~ovjeku koji zadarije~, zaklinju}i se u Moje ime, pa prevari, ~ovjeku koji proda slobodnog ~ovjeka kao roba,pa potro{i te pare i ~ovjeku koji ne dadne platu najamnom radniku koji mu zavr{i ugovoreniposao.��546

Iskrena ena muslimanka, koja se napojila sa vrela upute njene istinite vjere, izbjegavasvojstva varanja, obmane i izdajstva u svim njihovim oblicima, a oni su mnogobrojni u svijetusavremne ène. Ona bjeì od toga da se na|e u u skupini èna varalica, obmanjiva~a iizdajica koje Allahov Poslanik, s.a.v.s., ubraja u munafike (licemjere):

�Kod koga se na|u ~etiri svojstva, bit }e ~isti licemjer, a kod koga se na|e jedno od tihsvojstava, na}i }e se kod njega svojstvo licemjerja sve dok ga ne ostavi: kada mu se ne{topovjeri-iznevjeri, kada govori-laè, kada obe}a-prevari i kada se prepire-prelazi svaku granicu.�547

IZVR[AIZVR[AIZVR[AIZVR[AIZVR[AVVVVVAAAAA OBE]ANJE OBE]ANJE OBE]ANJE OBE]ANJE OBE]ANJE

U moralna svojstva ene muslimanke spada i izvr{enje datog obe}anja jer je ono bliskoiskrenosti, ono je njen prirodni rezultat i jedan od mnogih njenih zrelih plodova.

Izvr{enje obe}anja su jedno pohvalno svojstvo koje ukazuje na savr{enstvo ene kojase njime kiti. To je svojstvo koje joj pomaè da uspije u ivotu, da zadobije ljubav, po{tovanjei uvaàvanje ljudi.

Ne moè se sakriti trag moralne osobine izvr{enja obe}anja u usa|ivanju duhovnih imoralnih vrijednosti kod sinova i k}eri kada uvide da se njihove majke kite tim vrijednostimate im tako pruàju najbolji primjer i predstavljaju najbolji uzor.

Svojstvo izvr{enja obe}anja, kod ène muslimanke, nije dru{tvena odlika kojom seponose njene prijateljice, vr{njakinje i drugarice. To je jedno od najboljih svojstava islamskogmorala, to je svojstvo koje najvi{e upu}uje na ispravnost imana i iskrenost islama. Oizvornosti ovog svojstva i o preporuci uljep{avanja njime govore mnogobrojni tekstovi izAllahove, d`.{., Knjige i iz sunneta Njegovog Poslanika, s.a.v.s.:

�O vjernici izvr{avajte obaveze!...�548

�...I ispunjavajte obavezu, jer }e se za obavezu, zaista, odgovarati.�549


Ovo je, doista, stroga boànska naredba Njegovim robovima, vjernicima i vjernicama,da izvr{avaju obavezu i ono {to proistje~e iz nje bez ikakvih prekr{aja osloba|anja od teobaveze. Muslimanima i muslimankama ne dolikuje da kada preuzmu neku obavezu, poku{ajuda se izvuku i ne izvr{e je. Naprotiv, oni su obavezni da je izvr{e. U nekim se ajetimaobe}anje pridaje Allahu, d`.{, {to ukazuje na Njegovu svetost i uzvi{enost, kao i naobaveznost izvr{enja obe}anja: �I ispunjavajte obaveze na koje ste se Allahovimimenom obavezali...� 550

Islam prezire ljude i ene koji su nametljivi govornici, koji se hvale svojim obe}anjima,kao i brbljivce i brbljivice, koji ni{ta ne poduzimaju niti izvr{avaju niti {ta sprovode:

�O vjernici, za{to jedno govorite, a drugo radite? O, kako je Allahu mrskokad govorite rije~i koje djela ne prate.� 551

Allah prezire da Njegovi robovi, vjernici i vjernice, padnu u ponor praznog brbljanja ilete}ih obe}anja koja potom iznevjeravaju, izbjegavaju}i njihovo izvr{enje i neispunjavaju}ipreuzete obaveze, jer to ne dolikuje ni vjerniku ni vjernici. Na po~etku ajeta nalazi seosu|uju}e pitanje koje govori o toj velikoj odvratnosti koju Allah prezire i ne èli da u njuzapadnu Njegovi robovi, vjernici, govore}i ono {to ne rade.

Allahov Poslanik, s.a.v.s., kaè:�Tri su svojstva munafika: Kada govori-laè, kada obe}a-iznevjeri i kada mu se ne{to

povjeri-prevari.�552

U Muslimovom predanju stoji: �I ako posti i klanja i misli da je on, doista, musliman.�553

Lijep islam ene muslimanke ne sastoji se samo u obavljanju ibadeta, ve} u njenomsaìvljavanju sa islamskim u~enjem, njegovim visokim moralom i tako|er vrhunskimvrijednostima, tako da ona ~ini samo ono ~ime je Allah, d`.{., zadovoljan. U ivotu iskreneène muslimanke, koja razumije u~enja njene ~iste vjere i koja radi po njenoj uputi, nemaiznevjeravanja obe}anja, nema varanja pri postupanju s ljudima niti obmane prilikom ugovorai sporazuma, jer sve je to suprotno islamu i njegovim pripadnicima i nalazi se samo u moralulicemjera i licemjerki.

Neka znaju tu istinu ene koje laù svojoj djeci, koje im ne{to obe}aju, pa onda iznevjeresvoja obe}anja, te na taj na~in usa|uju u du{ama svoje djece sjeme laì i neispunjavanjaobe}anja. Neka to znaju ene koje potcjenjuju obe}anja i dogovore i koje ne drè do rije~ikoju same izri~u. Neka znaju da ovim svojim omalovaàvanjem ispunjavanja datog obe}anjaulaze u skupinu licemjerki i neka znaju da je kazna za licemjerstvo, kao {to je poznato,samo dno vatre dèhenemske.


KLONI SE LICEMJERSTVKLONI SE LICEMJERSTVKLONI SE LICEMJERSTVKLONI SE LICEMJERSTVKLONI SE LICEMJERSTVAAAAA

Iskrena i mudra ena muslimanka jasna je u svom govoru i svom prosu|ivanju. Ona jedaleko od zabranjenog licemjerstva, obmanjivanja, ulagivanja i la`nog hvalospjeva jer izupute svoje vjere zna da je licemjerstvo zabranjeno i da ne prili~i li~nosti iskrene muslimanke.

Allahov Poslanik, s.a.v.s., postavio nam je putokaz spasa od ovog zastra{uju}eg padau glib licemjerstva i obmanjivanja, kada je ~lanovima plemena Benu-Amir, koji su ga hvalilirije~ima: �Ti si na{ gospodar�, rekao: �Allah je Gospodar.� Oni su nastavili: �I najbolji si me|unama po dobro~instvu i najve}eg si ugleda.� Rekao je: �Govorite onako kako vi govorite, ilijedan dio onoga kako govorite i {ejtan vas ne}e opunomo}iti.554 Ja ne elim da me uzdièteiznad moga stupnja na koji me je Allah postavio. Ja sam Muhammed, sin Abdullahov,Allahov rob i Njegov Poslanik.�555

Allahov Poslanik, s.a.v.s., onima je koji hvale, prekinuo put prekomjernog hvalisanjaljudi, jer me|u njima ima i onih koji ne zasluùju hvalu, time {to je zabranio onim koji su gahvalili da ga opisuju kao gospodara, dobro~initelja i kao uglednog. A on je, bez sumnje,poglavar Poslanika i najboljih muslimana i on je najbolji me|u njima, jer on zna da ako se{irom otvore vrata hvalospjeva, to }e dovesti do opasnog pokliznu}a u licemjerstvo, koje neodobrava ~isti i slobodni duh islama niti ga prihvata istina na kojoj se temelji ova vjera.Poslanik, s.a.v.s., ashabima je zabranjivao da ~ovjeka u lice hvale, kako onaj ko hvali ne bibio odvu~en u licemjerstvo i kako ne bi onoga ko se hvali, obuzela opijenost hvalospjevom,gordo{}u, oholo{}u i samoljubljem.

Buharija i Muslim biljeè od Ebu - Bekra, r.a., da je rekao:�Jedan ~ovjek pohvalio je drugog ~ovjeka kod Vjerovjesnika, s.a.v.s., pa je on rekao:

�Te{ko tebi! Prerezao si vrat svome prijatelju. Prerezao si vrat svome prijatelju.� Ponovio jeto vi{e puta. Zatim je rekao: �Ako je nu`no da neko od vas pohvali svoga prijatelja, nekakaè: �Smatram da je taj i taj takav, a Allah ga najbolje zna i ne tvrdim da iko bolje od Allahazna kakav je on. Ja smatram da je taj (ako ga poznaje) takav i takav.��556

Ako je neophodno da se neko pohvali, onda ta pohvala treba biti iskrena i u skladu sosobinama osobe koja se hvali. Ta hvala treba biti umjerena i odmjerena, bez preuveli~avanjai pretjerivanja. Samo se na taj na~in pro~i{}ava dru{tvo od epidemija licemjerstva, laì,obmanjivanja, ulagivanja i dvoli~nja{tva.


Buharija u djelu �El - Edebul - Mufred �prenosi od Redà�, a ona od Mihdèna el -Eslemija, r.a., da su Allahov Poslanik, s.a.v.s., i Mihdèn bili u dàmiji te je Allahov Poslanik,s.a.v.s., vidio ~ovjeka kako klanja, ~ini sed`du i ruku�, pa je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,upitao: �Ko je ovaj?� Mihdèn ga je po~eo hvaliti, govore}i: �Allahov Poslani~e, ovo je taj i taji taj je...� Poslanik, je rekao: �Stani. Nemoj da te ~uje, upropastit }e{ ga!�557

U Ahmedovom predanju stoji:��Allahov Vjerovjesni~e! Ovaj ~ovjek je jedan od najboljih stanovnika Medine�, ili je rekao:

�Medinlija koji najvi{e klanja.� Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: �Nemoj da te ~uje, upropastit}e{ ga.� Rekao je to dva ili tri puta. �Vi ste ummet kojem elim ono {to je lahko.��558

Allahov Poslanik, s.a.v.s., slu{anje hvalospjeva nazvao je propa{}u, zbog dubokihpsiholo{kih tragova koje ostavlja u ljudskoj du{i, koja veoma voli da ga ~uje. Ako se onajkojeg hvale me|u ljudima uzoholi, uzdigne nos i prezrivo odvrati lice od njih i ako to ponavljajuhvalitelji, dvoli~njaci, la`ljivci i obmanitelji, a najvi{e ih ima oko uticajnih, uglednih i vladaju}ihljudi, to }e mu postati obi~aj koji udovoljava silnoj elji u njegovoj du{i. Nakon toga, takvaosoba prezire da ~uje savjet i kritiku, a prihvata samo pohvalnu kritiku, hvalu i uzdizanje.Nakon svega toga, ne bi bilo nimalo ~udno da nestane istine i pravednosti, da se zakopadare`ljivost i da nastane nered u dru{tvu.

Zbog toga je Allahov Poslanik, s.a.v.s., naredio svojim ashabima da bace pra{inu u liceonima koji hvale druge, kako se oni ne bi namnoìli u islamskom dru{tvu i kako se zbognjihovog mno{tva ne bi ra{irilo licemjerstvo, laskanje i belaj.

âsni su ashabi izbjegavali prekomjernu hvalu hvalitelja, iako su oni bili najpre~i da sehvale, ~uvaju}i se i strahuju}i od propasti u koju vodi hvala i kite}i se islamskim ahlakom,koji je daleko od ovih niskih i jadnih manifestacija. Prenosi se od Nafi�a, r.a., i drugih ljudi, daje neki ~ovjek Ibn - Omeru, r.a., rekao:

�O najbolji ~ovje~e!�, ili je rekao: �O sine najboljeg ~ovjeka!� Na to mu je Ibn - Omerrekao: �Ja nisam najbolji ~ovjek niti sam sin najboljeg ~ovjeka. Ali, ja sam jedan od Allahovihrobova. Nadam se Allahovoj milosti i bojim Ga se. Tako mi Allaha, ne}ete neprestano hvalitinekog ~ovjeka a da ga ne upropastite.�559

Ovo je, doista, jedna veli~anstvena izreka jednog ~asnog ashaba istan~anog islamskogosje}aja koji se pridràva Vjerovjesnikove, s.a.v.s., upute kojom se krasi u svojoj tajnosti ina javi.

Plemeniti su ashabi razumjeli ovu preciznu primjedbu na koju je neprestano ukazivaoplemeniti Poslanik, s.a.v.s., u djelima i rije~ima, u njihovoj ~istoti od licemjerstva. Njima jepostala jasna velika razlika izme|u ~iste istine radi Allaha i izme|u licemjerstva i obmane.

Prenosi se od Ibn - Omera da su ljudi rekli:�Mi ulazimo kod svojih vladara i govorimo im druga~ije nego kad iza|emo od njih.� Ibn-


Omer je pri~ao: �Ovo smo ubrajali u licemjerstvo u vrijeme Allahovog Poslanika, s.a.v.s.�560

Iskrenoj eni muslimanki uputa njene vjere daje ono {to }e je sprije~iti od propadanja uprovaliju opasnog licemjerstva u koju zapadaju mnogobrojne ene ovoga vijeka, jer misle dane}e pre}i granice laskanja. A nisu znale da postoji zabranjeno laskanje koje ih vodi, a da ine znaju, u duboku provaliju odvratnog i pogibeljnog licemjerstva, a to se de{ava nakon {topre{ute poja{njenje istine (vjere) ili nakon {to se prepuste hvalospjevu nekoga ko to i nezasluùje.

ODLIKUJE SE STIDOMODLIKUJE SE STIDOMODLIKUJE SE STIDOMODLIKUJE SE STIDOMODLIKUJE SE STIDOM

Nepobitno je da je ena po prirodi stidljiva. Stid koji se ovdje podrazumijeva jeste, kao{to su to definisali u~enjaci, plemenito svojstvo koje neprestano podsti~e na napu{tanjeonoga {to je ru`no i na udaljavanje od uskra}ivanja ne~ijeg prava. Allahov Poslanik, s.a.v.s.,bio je najbolji primjer stidljivosti, kao {to ga je opisao ~asni ashab Ebu - Seid el - Hudri:

�Allahov Poslanik, s.a.v.s., bio je stidljiviji od djevice (kada se prvi put osami sa muèm)u svojoj odaji. Kada bi vidio ne{to {to prezire, vidjeli bismo to na njegovom licu.�561

Plemeniti je Poslanik u mnogobrojnim hadisima hvalio svojstvo stida, poja{njavaju}i daje ono ~isto dobro za onoga ko ga posjeduje kao i za dru{tvo u kojem ivi.

Prenosi se od Ibn-Imrana Husajna, r.a., da je rekao: �Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.:�Stid donosi samo dobro (hajr)�562

U Muslimovom predanju stoji:�Stid je svako dobro�, ili je rekao: �Svaki stid je dobro.�563

Prenosi se od Ebu - Hurejrea, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:�Iman se sastoji od sedamdeset i nekoliko ogranaka (dijelova) ili {ezdeset i nekoliko

ogranaka. Najvredniji je ogranak svjedo~enje da nema drugog boga osim Allaha, a najniì jeuklanjanje prepreke (onoga {to smeta) s puta, a i stid je dio imana.�564

Od iskrene, bogobojazne, odgojene, dobrodu{ne i osje}ajne ene muslimanke ne dolazirije~ niti djelo koji nanose zlo ljudima ili vrije|aju njihovu ~ast.

Svojstvo stida, koje je ukorijenjeno u njenoj prirodi, poja~ano islamskim razumijevanjemstida, odvra}a je od bilo kojeg suprotstavljanja [erijatu, odvra}a je od bilo kakve devijacijeu postupanju s ljudima; ne iz stida od njih, nego je to, doista, od stida prema Allahu, d`.{, izbojazni da se njen iman ne zaodjene nasiljem, jer je stid jedan od ogranaka imana. Ovo jene{to najvi{e do ~ega je mogla do}i ena putem svojstva stida. Tako se ena muslimanka,koja se odlikuje stidom, razlikuje od zapadne ene koja je skinula sva njegova vela.


ÊDNA JE I PONOSNE DU[EÊDNA JE I PONOSNE DU[EÊDNA JE I PONOSNE DU[EÊDNA JE I PONOSNE DU[EÊDNA JE I PONOSNE DU[E

Ono po ~emu se isti~e ena muslimanka, koja razumije uputu svoje vjere, jeste ~ednosti ponositost. Ako je obuzme tjeskoba, ako je zadesi siroma{tvo, ona }e pribje}i saburu(strpljenju) i potraìt }e uto~i{te u ~ednosti i ponositosti i pove}at }e svoje napore u traènjuizlaza iz krize oskudice koja ju je zadesila i ni na kraj pameti joj nije da prosi, jer islamosloba|a iskrenu muslimanku od toga da se stavi u takvu situaciju i poziva je da se suzdrì,da traì od Allaha obilje i da bude strpljiva. A Allah, d`.{., pomo}i }e joj i u~vrstit }e je ustrpljivosti, bogatstvu i ~ednosti.

�Ko traì ~ednost, Allah }e ga u~initi ~ednim. Ko se zadovolji s onim {to ima, Allah }e gau~initi zadovoljnim, a ko traì strpljenje, Allah }e ga u~initi strpljivim. Nikom nije dato ni{tabolje niti obilnije od strpljenja.� 565

@ena koja je obasjana uputom svoje vjere, zna da je islam u imetku bogatih u~inio pravosiroma{nih koje }e oni ostvarivati bez prigovaranja, zlostavljanja ili omalovaàvanja. Islamtraì od siroma{nih istovremeno da rade na tome da im to pravo bude nepotrebno, te jeobznanio da je gornja ruka (ruka koja udjeljuje) bolja od donje ruke (ruke koja prosi) i damuslimani, mu{karci i ene, trebaju raditi na tome da njihove ruke ne budu donje. To im jeprikladnije, doli~nije i plemenitije i u tome se nalazi podsticaj siroma{nim ljudima i enama dapove}aju svoj trud i da se ne oslanjaju na sadaku i davanja. Time }e sa~uvati svojedostojanstvo i svoju ~ast od poniènja. Allahov Poslanik, s.a.v.s., s minbera je obznanio,spominju}i sadaku i suzdrànost od pro{enja, sljede}e:

�Gornja ruka bolja od donje ruke. Gornja ruka je ona koja daje, a donja ruka je ona kojaprosi.�566

NE MIJE[A SE U ONO [TO JE SE NE TIÊNE MIJE[A SE U ONO [TO JE SE NE TIÊNE MIJE[A SE U ONO [TO JE SE NE TIÊNE MIJE[A SE U ONO [TO JE SE NE TIÊNE MIJE[A SE U ONO [TO JE SE NE TIÊ

Mudra, inteligentna i svjesna ena muslimanka ne mije{a se u ono {to je se ne ti~e nitiupire svoje o~i ka nekoj od ena koje su oko nje, ~a~kaju}i i istraùju}i njihove karakteristike,svoj nos ne zabada u njihove li~ne stvari, ne mije{a se u stvari koje se ti~u drugih ljudi i niizbliza, a ni izdaleka to je ne zanima, jer se zbog toga grijeh vra}a njoj. Ona se klonizavla~enja u ono {to je se ne ti~e, ~uva se bespotrebnog govora i praznog naklapanja,naprotiv, ona se pridràva morala njene ~vrste vjere koja ~ovjeka muslimana uzdiè odbezna~ajnih i glupih stvari, pove}ava mu lijepa moralna svojstva i upu}uje ga na najbolje


na~ine u postupanju s ljudima.�U lijep islam nekog ~ovjeka ubraja se i ostavljanje onoga {to ga se ne ti~e.�567

Od Ebu - Hurejrea, r.a., prenosi se da je rekao: �Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.:�Allah, d`.{., zadovoljan je da se kod vas na|e troje, a prezire da se kod vas na|e troje.

Zadovoljan je da samo Njega oboàvate, da Mu ni{ta ravnim ne smatrate i da se svi drìteAllahovog uèta i da se ne razilazite. Kod vas prezire �rekla - kazala�, da mnogo zapitkujetei da uzaludno tro{ite imetak.��568

U dru{tvu koje ìvi po boànskoj uputi, a koje islam razvija, nema osnove za �rekla -kazala� niti za pro{enje, kao ni za zalaènje u privatne stvari ljudi, jer njegovi ~lanovi,mu{karci i ene, zauzeti su stvarima koje su va`nije i ve}e od toga. Oni su zauzeti obavljanjemnjihove poslanice u ivotu, svako u svom okruènju i u okviru svojih kompetencija, kako bisve svoje napore usmjerili ka ostvarenju Allahove �Rije~i�na Zemlji i kako bi ra{irili vrijednostiislama me|u ljudima. A oni koji se zalaù za ova zna~ajna djela, ne nalaze vremena zaupu{tanje u te grijehe.

IZBJEGAIZBJEGAIZBJEGAIZBJEGAIZBJEGAVVVVVAAAAA ZADIRANJE U ÂST ZADIRANJE U ÂST ZADIRANJE U ÂST ZADIRANJE U ÂST ZADIRANJE U ÂST LJUDI LJUDI LJUDI LJUDI LJUDII ISTRA@IVI ISTRA@IVI ISTRA@IVI ISTRA@IVI ISTRA@IVANJE NJIHOVIH SLABOSTIANJE NJIHOVIH SLABOSTIANJE NJIHOVIH SLABOSTIANJE NJIHOVIH SLABOSTIANJE NJIHOVIH SLABOSTI

Bogobojazna ena muslimanka svoj jezik ~uva od istraìvanja ljudskih nedostataka i odzadiranja u njihovu ~ast, kao {to prezire {iriti ovakve pri~e u islamskom dru{tvu. Ona slijediusmjerenje ~asnog Kur�ana i ~istog sunneta, koji ljudima i enama koji {ire fesad - nered ikoji kaljaju ~ast ljudi, nagovje{tavaju estoku kaznu na ovome i na budu}em svijetu:

�One koji vole da se o vjernicima {ire bestidne glasine ~eka te{ka kazna naovome i na onome svijetu...� 569

Onaj ko zadire u ~ast ljudi i {iri bestidne glasine u dru{tvu, isti je kao i onaj ko ~ini tobestidno djelo, kao {to o tome kaè Alija bin Ebi - Talib, r.a.:

�Onaj ko bestidno govori i onaj ko to {iri, istovjetni su u grijehu.�570

@ena muslimanka, koja je svjesna upute svoje vjere, zna da lije~enje ljudske slabostikod nekih tolerantnih èna i èna s nedostacima ne moè biti putem ispitivanja njihovihnedostataka i mahana kao ni putem njihovog {irenja i upoznavanja dru{tva s njima, negobiva tako da im se uputi lijep savjet, da im se u lijepom svjetlu predstavi pokornost premaAllahu, d`.{, i da im se u ru`nom svjetlu prikaè nepokornost Allahu, bez klevetanja,konfrontacija ili prko{enja. Ugodom rije~ju, lijepim savjetom i lijepim izlaganjem istine, otvarajuse zasuni na srcu, du{e bivaju vo|ene, a dijelovi su tijela pokorni. Stoga je Uzvi{eni Allah


zabranio da se uhodi, da se istraùju nedostaci muslimana i muslimanki, rije~ima:�...I ne uhodite jedni druge..� 571

Obznanivanje nedostataka ljudi i ena, ispitivanje njihovih slabosti, njihovo uho|enje iogovaranje, ne samo da sve ovo njima nanosi {tetu nego nanosi {tetu i ve}ini dru{tva ukojem ìve. Zato Kur�an èstoko prijeti onima koji vole da {ire bestidni govor u dru{tvu.Ukoliko se ra{iri razvrat u dru{tvu, umnoì ogovaranje, glasine, tra~evi i sumnje, u njeg }ese uvu}i bolest raspada, a zapadanje u grijeh bit }e ne{to {to du{ama ne}e te{ko padati,pokidat }e se sve veze bratstva, a me|u njegovim ~lanovima pojavit }e se neprijateljstvo,preziri; mr`nja i fesad postat }e sveobuhvatani. Na ovo upu}uje Allahov Poslanik, s.a.v.s.,rije~ima:

�Ako bude{ istraìvao nedostatke ljudi, iskvarit }e{ ih ili gotovo si ih iskvario.�572

Zbog svega ovoga Allahov Poslanik, s.a.v.s., estoko je zabranio da se kalja ~ast i dase istraùju nedostaci. On je zaprijetio onome ko je u tome nemaran da }e ga razotkriti iosramotiti, makar traìo uto~i{te u svojoj ku}i.

�Ne nanosite zlo Allahovim robovima, ne sramotite ih i ne traìte njihove nedostatke, jeronaj ko bude traìo nedostatak svoga brata muslimana, Allah }e traìti njegov nedostataksve dok ga ne osramoti u njegovoj ku}i.�573

Allahov Poslanik, s.a.v.s., osje}ao je veliku neprijatnost od onih koji se bave besposlicama,naga|anjima, sumnji~enjima, a i onih koji ugroàvaju ugled i ~ast ljudi. Njegova ~asna du{auznemiri se svaki put kada do njega do|e ne{to od ovih napasnika {to vrije|a druge. Ibn -�Abbas opisuje ljutnju plemenitog Poslanika, s.a.v.s., i njegovu estinu prema onim ljudima iènama koji kaljaju ~ast i ugled ljudi:

�Allahov Poslanik, s.a.v.s., drào je hutbu tako da su ga ~ule i djevojke u svojim odajama.Rekao je: �O vi, koji vjerujete samo svojim jezikom i u ~ija srca iman nije jo{ u{ao, ne pratitei ne istraùjte mahane muslimana, jer ko bude istraìvao mahane svoga brata muslimana,Allah }e razotkriti njegove mahane. A ~iju On mahanu istraì, razotkrit }e ga, makar i unjegovoj ku}i.��574

To je, doista, vatrena hutba u kojoj se du{a plemenitog Poslanika, s.a.v.s., rasplamsalatako da su ga ~ule i djevojke u svojim odajama, a zapo~eo ju je ovom prijete}om formulacijom:�O vi, koji vjerujete samo svojim jezikom i u ~ija srca iman nije jo{ u{ao.� Kako je samosramotno to djelo! Kako je to veliki grijeh! Allahov Poslanik, s.a.v.s., li{ava imana one ljudei ene koji ugroàvaju ~ast i ugled ljudi.


ONA JE DALEKO OD LICEMJERJAONA JE DALEKO OD LICEMJERJAONA JE DALEKO OD LICEMJERJAONA JE DALEKO OD LICEMJERJAONA JE DALEKO OD LICEMJERJA

Mudra, dalekovida ena muslimanka ne zapada u baru{tinu licemjerstva i hvalisanja, jeru uputi svoje vjere ona nalazi spas i odbranu. Ona je iz svoje vjere nau~ila da je bit ove vjereiskreno vjerovanje u Allaha, rije~ima i djelom, kao {to je nau~ila da bilo kakvo licemjerstvoponi{tava nagradu, bri{e djelo i svome vlasniku priprema poniènje na Sudnjem danu.

Stoga i jeste robovanje Allahu cilj stvaranja ljudi i dìna, kao {to to Uzvi{eni kaè:�Dìne i ljude stvorio sam samo zato da Mi se klanjaju.� 575

Ovo robovanje Allah prihvata samo ako je iskreno u Njegovo ime:�A nare|eno im je da se samo Allahu klanjaju, da Mu iskreno, kao pravovjerni,

vjeru ispovijedaju...� 576

Kada djelo ene muslimanke poprati licemjerstvo ili elja za pokazivanjem i ugledom ilislavom i popularnosti, njeno djelo propada. Potvrda tome nalazi se u kur�anskom jasnom ikona~nom upozorenju, upu}enom ljudima koji tro{e svoj imetak, a koji svoju milostinju prateprigovaranjem i uvredama, ~ime vrije|aju ~ast onih kojima je milostinja potrebna i koji suuzeli tu milostinju.

�O vjernici, ne kvarite svoju milostinju prigovaranjem i uvredama, kao {toto ~ine oni koji tro{e imetak svoj da bi se ljudima pokazali, a ne vjeruju ni uAllaha ni u onaj svijet; oni su sli~ni litici sa oskudnom zemljom; kad se na njusru~i pljusak pa je ogoli; oni ne}e dobiti nikavu nagradu za ono {to su radili. - Aonima koji ne}e da vjeruju, Allah ne}e ukazati na pravi put.� 577

Prigovor na onome {to se da siromasima, uni{tava nagradu za tu milostinju, kao {tovoda nosi pra{inu s glatkog kamena na koji pada. A zastra{uju}i osvrt dolazi na kraju ajeta,poja{njavaju}i da ti licemjeri ne zasluùju Allahovu uputu i da se oni ubrajaju u skupinu kafira(nevjernika).

To je stoga {to je cilj licemjera da se pokaù pred ljudima ~injenjem dobrih djela i njimanije va`no Allahovo, d`.{., zadovoljstvo. Allah, d`.{., pri~a nam o njihovom stanju, rije~ima:

�...I samo zato da bi se pokazali pred svijetom, a Allaha gotovo da i nespominju.� 578

Tako im njihovo djelo biva odbijeno, jer su Allahu sudruga pripisali, a Allah prima samodjela koja su iskrena i jedino u ime Allaha, kao {to se to navodi u hadisu Ebu-Hurejrea koji jerekao: �ûo sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da kaè:


�Rekao je Uzvi{eni Allah: �Ja sam jedino neovisan od sudioni{tva. Ko uradi nekodjelo u kojem Mi je pripisao sudruga, Ja }u ga ostaviti njegovom {irku(mnogobo{tvu).�� 579

@ena muslimanka, koja je obasjana uputom svoje vjere, oprezna je u svojim dobrimdjelima kako ne bi zapala u ovu opasnu provaliju u koju }e se obru{iti mnoge ene koje ~inedobra djela, a da ni same ne znaju, jer ponekad o~ekuju hvaljenje svojih napora, spominjanjesvojih imena i isticanje u svim prilikama. Tako dolazi do oklizivanja i istro{enog pada.

Allahov Poslanik, s.a.v.s., detaljno je govorio o ovom pitanju, ukazuju}i na stra{nusramotu i poniènje koje }e doìvjeti licemjeri na dan polaganja ra~una, na dan u kojem ne}epomo}i ni imetak, a ni sinovi, osim onih koji toga dana do|u ~istog srca. To se navodi uhadisu Ebu - Hurejrea u kojem kaè: �ûo sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kako kaè:�Me|u prvim ljudima koji }e na Sudnjem danu polagati ra~un jeste ~ovjek koji je poginuo kao{ehid. Bit }e doveden pred Allaha i saop}it }e mu se njegova blagodat i on }e je prepoznati.Re}i }e Allah: �Pa {ta si ti uradio s njome?� Odgovorit }e: �Borio sam se u ime Tebe sve doknisam poginuo kao {ehid.� Re}i }e: �Laè{. Ti si se borio da se kaè: �Hrabar je!� � Zatim }ebiti nare|eno da se odvede pa }e biti vu~en po zemlji sve dok ne bude ba~en u Dèhennem.Isto }e se desiti i sa ~ovjekom koji je sticao znanje, podu~avao druge i koji je u~io Kur�an. Bit}e doveden pred Allaha i saop}it }e mu se njegova blagodat i on }e je prepoznati. Re}i }eAllah: �Pa {ta si ti uradio s njome?� Odgovorit }e: �Sticao sam znanje i podu~avao i u~io samKur�an u ime Tvoje.� Re}i }e: �Laè{. Sticao si znanje da se kaè: �U~en je�. U~io si Kur�anda se kaè: �Vrsnog li u~a~a!� Pa je re~eno: �Zatim }e biti nare|eno da se odvede pa }e bitivu~en po zemlji sve dok ne bude ba~en u Dèhennem. To }e se desiti i sa ~ovjekom premakojem je Allah bio dare`ljv i kojem je dao raznovrsni imetak. Bit }e doveden pred Allaha isaop}it }e mu se njegova blagodat i on }e je prepoznati. Re}i }e Allah: �Pa {ta si ti uradio snjome?� Odgovorit }e: �Ni jedan na~in, na koji Ti voli{ da se tro{i, nisam propustio, a danisam potro{io u ime Tvoje.� Re}i }e: �Laè{. înio si to da se kaè: �Dare`ljiv je !� Pa jere~eno: �Zatim, }e biti nare|eno da se odvede pa }e biti vu~en po zemlji sve dok ne budeba~en u Dèhennem.��580

Prosvije}ena ena muslimanka koja je udahnula da{ak boànske upute iz Knjige njenogGospodara i iz sunneta Njegovog Poslanika, s.a.v.s., ~uva se da ne sklizne u licemjerstvou bilo kojem obliku. Ona pove}ava svoju brigu o tome da se u svim svojim djelima predaisklju~ivo Allahu, d`.{, ele}i time da se susretne s Njime, rukovode}i se prema Poslanikovim,s.a.v.s., rije~ima, svaki put kad se pred njom prikaè stra{na avet licemjerja:

�Ko svoje djelo, hvale}i se , obznani me|u ljudima, Allah }e ga osramotiti na Sudnjemdanu. A ko se bude hvalio svojim djelom me|u ljudima kako bi ga uzdizali, Allah }e gaprokazati.�581


PRAPRAPRAPRAPRAVEDNAVEDNAVEDNAVEDNAVEDNA JE U SVOM PRESU\IV JE U SVOM PRESU\IV JE U SVOM PRESU\IV JE U SVOM PRESU\IV JE U SVOM PRESU\IVANJUANJUANJUANJUANJU

Ponekad sudbina enu muslimanku stavlja u situaciju u kojoj se traì da ona kaè svojemi{ljenje ili da presudi. U ovome izlazi na vidjelo iman ene muslimanke, njena mudrost ibogobojaznost. Mudra ena muslimanka pravedno presu|uje. Ona ne postupa nepravedno,niti je kome naklonjena, niti je pristrasna, bez obzira u kakvim se uvjetima i situacijamanalazila, jer ona iz upute svoje vjere zna da su pravednost i suprotstavljanje nasilju sr` vjerei njeno jezgro. O tome govore jasni i odsje~ni tekstovi iz Allahove Knjige i sunneta NjegovogPoslanika, s.a.v.s. U njima je naredba u kojoj nema odstupanja niti kalkulacija:

�Allah vam zapovijeda da odgovorne slu`be onima koji su ih dostojnipovjeravate i kada ljudima sudite, da pravedno sudite....� 582

Pravednost, ~iju sr` je èna muslimanka razumjela iz upute svoje vjere, jeste ~ista,nepristrasna, precizna i iskrena pravednost ~iju mjeru ne remeti ni ljubav, a ni mr`nja i nanjenu ~istotu ne utje~u ni prijateljstvo, ni rodbinstvo, ni porijeklo, a niti simpatije:

�O vjernici, du`nosti prema Allahu izvr{avajte, i pravedno svjedo~ite! Nekavas mr`nja koju prema nekim ljudima nosite nikako ne navede da nepravednibudete! Pravedni budite, to je najbliè ~estitosti, i bojte se Allaha, jer Allahdobro zna ono {to ~inite!� 583

�...I kad govorite, krivo ne govorite, pa makar se ticalo va{ih srodnika iobaveze prema Allahu ne kr{ite...� 584

Allahov Poslanik, s.a.v.s., dao je najbolji primjer pravednosti, onda kada je Usame binZejd do{ao da se zauzme za ènu Mahzumijku koja je ukrala, te je Allahov Poslanik,s.a.v.s., naredio da joj se odsje~e ruka. Poslanik, s.a.v.s., tada mu je rekao:

�Zar }e{ se to zauzimati u pogledu jedne od Allahovih kazni? Tako mi Allaha, kada biFatima, k}i Muhammedova ne{to ukrala, odsjekao bih joj ruku.�585

Pravednost je sveobuhvatna i apsolutna i za veliko i malo, i za vladara i podanike, i zamuslimana i nemuslimana. Niko joj ne moè izma}i. Ovo je razdjelnica izme|u pravednostiu islamskom dru{tvu i drugim dru{tvima.

Ono {to je historija zabiljeìla, o ~emu se s po{tovanjem govorilo u palatama pravde ucijelom svijetu kroz vijekove, jeste stajanje vladara pravovjernih Alije bin Ebi - Taliba, r.a.,pored svoga protivnika idova koji je ukrao njegov oklop, pred kadijom [urejhom, koga nijesprije~ila veli~ina i slava vladara pravovjernih da traì od njega jasni dokaz kra|e njegovog


oklopa od ìdova. Po{to vladar pravovjernih nije imao dokaz, kadija je presudio u koristìdova. Historija islama biljeì primjere ovakvih vijesti koje ukazuju na autoritet istine i pravdeu islamskom dru{tvu.

Stoga je ena muslimanka, koja se pridràva svoje vjere, pravedna u svojim rije~ima idjelima. Ovo njeno svojstvo snaì ~injenica da je istina starodrevna u njenoj ba{tini i da jepravda ukorijenjena u njenom ummetu. Odstupanje od istine i pravde je zabranjeno (haram)u njenom zakonodavstvu ([erijatu).

NE ÎNI NASILJENE ÎNI NASILJENE ÎNI NASILJENE ÎNI NASILJENE ÎNI NASILJE

I prema tome koliko bogobojazna ena muslimanka vodi brigu o pravdi u njenim rije~imai djelima, ona }e se kloniti nepravde u njima, jer je nepravda tmina na Sudnjem danu, koja }epoklopiti nasilnike i nasilnice, kao {to je to obznanila Poslanikova, s.a.v.s., uputa:

�Boj se nepravde, jer je nepravda tmina na Sudnjem danu. �586

Islam je strogo zabranio nasilje i njemu nema mjesta za raspravljanje o tome ili kalkulisanje.To se nalazi u hadisi - kudsijju:

�O moj robovi, Ja sam Samom Sebi zabranio nasilje i u~inio sam ga me|uvama zabranjenim, pa ne ~inite nasilje.� 587

Ako je Allah, Stvoritelj, Vladar, Silni, Svemogu}i i Uzvi{eni Samom Sebi zabranio nasiljei u~inio ga me|u robovima zabranjenim, pa da li da bude dopu{teno slabom i prolaznom robuda u~ini nasilje svome bratu ~ovjeku?

Plemeniti Poslanik, s.a.v.s., odbacio je ~injenje nasilja muslimana i muslimanki premabra}i po uvjerenju i vjerovanju, bez obzira na sve razloge, okolnosti i uvjete, jer je nezamislivoda nasilje u~ini ~ovjek musliman koji se pridràva naj~vr{}e veze njegove vjere:

�Musliman je muslimanu brat, ne ~ini mu nasilje niti ga na cjedilu ostavlja. Ko pomognesvome bratu u nekoj njegovoj potrebi, Allah }e njemu pomo}i u njegovoj potrebi. Ko odmuslimana otkloni nekakvu tegobu, Allah }e od njega otkloniti neku njegovu tegobu naSudnjem danu. Ko pokrije sramotu muslimana, Allah }e pokriti njegovu sramotu na Sudnjemdanu.�588

Allahov Poslanik, s.a.v.s., nije se zadovoljio odbacivanjem nasilja prema ~ovjekumuslimanu, mu{karcu ili eni, nego odbacuje i bilo kakvo ostavljanje na cjedilu svoga bratamuslimana. U ovom ostavljanju na cjedilu nalazi se nasilje - i to kakvo nasilje! On podsti~emuslimane da pomaù svome bratu u njegovoj potrebi, da otklone od njega njegovu tegobu i dapokriju njegovu sramotu. On kao da ukazuje na to da je oklijevanje u ovim vrlinama zapravonasilje, grijeh i neispunjavanje obaveze bratstva koje povezuje muslimana i njegovog brata.


U prethodnom odlomku vidjeli smo tekstove koji podstrekavaju na apsolutnu pravednostna koju ne uti~u ni ljubav, ni mr`nja, ni pristrasnost, ni rodbinstvo, a niti porijeklo. Vidjeli smo,u ovom odlomku, tekstove koji zabranjuju nasilje prema svakom ~ovjeku, makar i ne biomusliman. Uzvi{eni Allah nare|uje da se bude pravedno i da se ~ini dobro~instvo, a zabranjujenasilje i zlostavljanje bilo kojeg ~ovjeka:

�Allah vam ne zabranjuje da ~inite dobro i da budete pravedni prema onimakoji ne ratuju protiv vas zbog vjere i koji vas iz zavi~aja va{eg ne izgone - Allah,zaista, voli one koji su pravi~ni.� 589

PRAPRAPRAPRAPRAVEDNO POSTUPVEDNO POSTUPVEDNO POSTUPVEDNO POSTUPVEDNO POSTUPAAAAA PREMA PREMA PREMA PREMA PREMAONOME KOGA NE VOLIONOME KOGA NE VOLIONOME KOGA NE VOLIONOME KOGA NE VOLIONOME KOGA NE VOLI

Ponekad ivot enu muslimanku obavezuje na suìvot s nekom enom koju ne voli, kao{to to ~ini isti krov nad glavom koji je sastavlja sa enom iz ku}e njene svekrve ili nekomdrugom ènom s kojom se nije izmirila i prema kojoj njeno srce nije otvoreno. Ovo sede{ava u mnogim ku}ama, {to je nemogu}e zanijekati, jer du{e su mnogobrojne i raznovrsne,ako se me|usobno upoznaju, harmoni~ne su, a koje se me|usobno ne upoznaju razilazese, kao {to je to Allahov Poslanik, s.a.v.s., obznanio u hadisu koji biljeè Buharija i Muslim.Kako, onda, ena muslimanka, koju je islam odgojio svojom uputom, moè do}i u ovakvusituaciju?

Da li }e biti negativna u svojim postupcima, stanovi{tima i reakcijama? Ili }e bitidobrodu{na, pravi~na i inteligentna prijateljica i dobra drugarica, pa ~ak i s onim koga nevoli?

Odgovor je da je ena muslimanka, koja je obasjana uputom islama i ~ija du{a je osjetilazrake njene veli~anstvene i zadivljuju}e vjere, nepristrasna, inteligentna, razborita,dobrodu{na; ne pokazuje onome koga ne voli ono {to se nalazi u njenoj du{i, ne promi~e jojpostupak, situacija ili reakcija koja ukazuje na njene hladne osje}aje prema eni koju ne voli,nego se pokazuje u svjetlu koje prikriva mr`nju, odsustvo ljubavi i zadovoljstva koje senalazi u njenoj du{i, te se osmjehuje toj èni, nje`na je prema njoj i obra}a joj se lijepimrije~ima. Ovo je moral s kojim je ivio Allahov Poslanik, s.a.v.s., i plemeniti ashabi. Prenosise od Ebu - Derda�a, r.a., da je rekao:

�Mi se, doista, smije{imo (nekim) ljudima, a na{a srca ih proklinju.�590

Od Urvea bin ez - Zubejra prenosi se da ga je Ai{a obavijestila da je neki ~ovjek traìodozvolu od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da u|e kod njega, pa je rekao:


��Dozvolite mu. Lo{ li je on sin plemena� ili �lo{ li je on brat plemena.� Po{to je u{ao kodnjega, bio je blag u razgovoru s njim, te sam rekao: �Allahov Poslani~e, rekao si ono {to sirekao, a zatim si bio blag u razgovoru s njime?� Odgovorio je: �Ah, Ai{a! Najgori ~ovjek kodAllaha je onaj koga ljudi ostave, ili napuste, ~uvaju}i se njegove neuljudnosti.�� 591

Ljubaznost prema ljudima, blagost i nje`nost prema njima, ubraja se u moral vjernika ivjernica, a bri`nost, blag razgovor i izbjegavanje grubosti prema ljudima u razgovoru, jedanje od najva`nijih razloga prisnosti, me|usobne ljubavi i bliskosti koju islam preporu~ujemuslimanima i muslimankama u njihovom postupanju prema ljudima.

@ena muslimanka, koju je islam formirao, ne povodi se za svojim osje}anjima, bilo da seradi o ljubavi ili mr`nji, nego je umjerena, objektivna, pravedna, realna i nepristrasna usvojim istupima i razmi{ljanjima o eni koju ne voli. U svemu tome presu|uje njen intelekt,vjera, ljudskost i njen moral. Ona samo istinito svjedo~i, pravedno i nepristrasno presu|uje,povode}i se u svojim istupima i razmi{ljanjima za majkama vjernika koje su bile na vrhuncunepristrasnosti, pravednosti i bogobojaznosti u razmi{ljanju jednih o drugima.

Ai{a, r.a., bila je najblià Vjerovjesnikovom, s.a.v.s., srcu, a u tome se s njom takmi~ilamajka vjernika Zejneba bint Dàh{. Prirodno je da me|u njima postoji ljubomora, ali ovaljubomora nije im zabranjivala da istinito svjedo~e, te je svaka od njih opisivala svoju sestruonim svojstvima koja je ona, doista, posjedovala, ne umanjuju}i ni{ta od onoga po ~emu jebila poznata niti prikrivaju}i bilo koju vrlinu kojom se opisivala.

U djelu �Sahihu Muslim � Ai{a o Zejnebi kaè:�Bila je sa mnom izjedna~ena u svom mjestu kod Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Nikad u

ìvotu nisam vidjela enu bolje vjere od Zejnebe, niti bogobojaznije, iskrenije ene, ene kojavi{e obilazi svoju rodbinu, koja vi{e udjeljuje milostinju, koja se vi{e rtvuje u ~injenju dobrihdjela kojima se pribliàva Uzvi{enom Allahu, osim {to bi se brzo ljutila, ali bi je to brzoprolazilo.�592

U Buharijinom �Sahihu�, u kontekstu hadisa o potvori zbog koje je Allah, d`.{., objelodanionjenu nevinost, veli~aju}i Zejnebino svjedo~enje o njoj Ai{a, r.a., kaè:

�Allahov Poslanik, s.a.v.s., pitao je Zejnebu bint Dàh{ o meni te joj je rekao: �O Zejneba![ta zna{? [ta si vidjela?�Odgovorila je: �Allahov Poslani~e, ja ~uvam svoj sluh i vid. Tako miAllaha, o njoj znam samo dobro.� Zatim je nastavila Ai{a, r.a.: �Ona se sa mnom nadmetalai Allah ju je za{titio putem pobo`nosti.�593

Ko istraùje knige o biografijama, prona}i }e mnogobrojne izreke majki vjernika u kojimaina~e one jedna o drugoj nepristrasno i pohvalno govore.

Jedna od tih izreka jeste i ono {to se prenosi od Ummu Seleme o Zejnebi, r.a.:�Zejneba je bila draga Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., i bio je mnogo kod nje. Bila je dobra,

mnogo je klanjala, postila i bila je vje{ta, a udjeljivala je i milostinju siromasima.�


Prenosi se od Ai{e o Zejnebi kada joj je do{ao smrtni ~as:�Oti{la je hvale vrijedna, pobo`na; ona koja je bila uto~i{te jetima (siro~adi) i udovica.�594

Ai{a, r.a., je o Mejmuni rekla:�Tako mi Allaha, oti{la je i Mejmuna... Ona je, doista, bila jedna od najbogobojaznijih

me|u nama i jedna od onih koje su najvi{e obilazile rodbinu.�595

Ovo je bio primjer morala, nepristrasnosti i pravednosti majki vjernika prema ino~ama,a i me|u njima je postojala ljubomora, takmi~enje i osjetljivost. A na nama je da zamislimokoliko je na visokoj razini bio njihov moral s drugim ènama, pored ino~a. One su ovimsvojim primjerenim ìvotom ènama muslimankama dale program naprednog ljudskogsuìvota koji apsorbuje mr`nju pro{irenjem intelektualnog obzorja i ograni~ava prekomjernuljubomoru, ako je ima, nadvladanjem nepristrasnosti i dobro~instva. Na taj se na~in enamuslimanka nepristrasno pona{a prema onoj eni koju ne voli, bez obzira u kakvim rodbinskimili bilo kojim drugim vezama bile. Ona je pravedna u prosu|ivanju o njoj i staloèna, razboritai dobrodu{na u postupanju prema njoj.

NIJE ZLOBNA NI PREMA KOMENIJE ZLOBNA NI PREMA KOMENIJE ZLOBNA NI PREMA KOMENIJE ZLOBNA NI PREMA KOMENIJE ZLOBNA NI PREMA KOME

Bogobojazna i iskrena ena muslimanka, ~ija se du{a napojila upute ~istog islama i kojaje odgojena u duhu njegovog morala, nije zlobna ni prema kome od ljudi, jer je zloba poku|eno,{tetno i neprimjereno pona{anje, koje se ne moè na}i kod bogobojazne ene koja poznajeuputu svoje vjere. Allahov Poslanik, s.a.v.s., zabranio je ovakvo pona{anje i upozorio nanjegovo ~injenje, rije~ima:

�Ne pokazuj zlobu prema svome bratu, pa da mu se Allah smiluje, a tebe isku{a.�596

U du{i ene muslimanke, koju je odgojio islam, nema mjesta za zlobu, naprotiv, ona jenje`na prema onim enama koje su isku{ane, alosna je zbog njihovog stanja, nastoji imolak{ati i suosje}a s njihovim bolom. Zloba se ne javlja u du{ama koje se rukovode islamskomuputom, koje su obasjane njegovom blistavom svjetlo{}u, nego se javlja u mra~nim, {krtim,okrutnim, okamenjenim i zlobnim du{ama koje su sklone obmani, osveti, mr`nji; koje voleklevetu, nasilje i koje su osvetoljubive. Bogobojazna èna muslimanka je oslobo|ena iudaljena od svega ovoga.


KLONI SE SUMNJIÊNJAKLONI SE SUMNJIÊNJAKLONI SE SUMNJIÊNJAKLONI SE SUMNJIÊNJAKLONI SE SUMNJIÊNJAJedna od karakteristika iskrene ene muslimanke jeste i ta da ne sumnji~i ljude za ne{to

o ~emu nema dokaza. Naprotiv, ona se kloni mnogih sumnji~enja, kao {to je to naredio Allahu Svojoj Knjizi:

�O vjernici, klonite se mnogih sumnji~enja, neka sumnji~enja su, zaista,grijeh...� 597

Ona, doista, zna da naga|anje o ljudima moè onoga koji naga|a, odvesti u grijeh, anaro~ito kada onaj koji naga|a, prepusti svojoj ma{ti punu slobodu ma{tanja i raznihmogu}nosti. Tada takva osoba propisuje ljudima mahane, lijepi im etikete, a oni s timenemaju ni{ta, i to je ono zabranjeno sumnji~enje u islamu.

Stoga, Allahov Poslanik, s.a.v.s., strogo upozorava na sumnji~enje i naga|anje, koje jedaleko od istine i stvarnosti. On kaè:

�ûvajte se sumnji~enja, jer je sumnji~enje najla`niji govor.�598

Vjerovjesnik, s.a.v.s., sumnji~enje ubraja u najla`niji govor. Bogobojazna i iskrenaèna muslimanka iskrena je u svom govoru i na njenom jeziku nema tragova laì, pa kako,onda, ona moè zapasti u najla`niji govor?

Vjerovjesni~ka uputa upozorava na sumnji~enje, ubraja ga u najla`niji govor i usmjeravamuslimane i muslimanke da prihvataju ona ljudska djela koja su vidljiva, a da se udaljavajuod sumnji~enja, pretpostavki, glasina i varki. Nije moralno niti je bitno za ~ovjeka muslimanada otkriva tajne ljudi, da zalazi u njihove li~ne stvari i da kalja njihovu ~ast. Skrivene tajnepoznaje, otkriva ih i obra~unava za njih Bog, Koji zna tajne i skrivene misli. A {to se ti~e~ovjeka, on o svome bratu zna samo ono {to je vidljivo. Tako su radili ~asni prethodnici:ashabi i tabi�ini, koji su udahnuli da{ak ove Upute koja je ~ista i sa~uvana od bilo kakvemahane i nedostatka.

Abdurrezak prenosi od Abdullaha bin Utbea bin Mes�uda da je rekao: �ûo sam Omera bin el - Hattaba da kaè: �Doista su ljudi prihvatali objavu u vrijeme

Allahovog Poslanika, s.a.v.s., a objava je prekinuta i sada }emo od va{ih djela uzimati ono{to je vidljivo. Ko nam se prikaè dobrim, vjerovat }emo mu i pribliìti mu se. Mi ne znamonjegove skrivene misli i on }e Allahu ra~un polagati zbog svojih skrivenih misli. A ko nam sepokaè lo{im, ne}emo se uzdati u njega, niti }emo mu vjerovati, makar i rekao: �Doista sunjegove skrivene misli dobre.��599

Zato je ena muslimanka koja je svjesna upute svoje vjere, i koja prihvata samo na~elabogobojaznosti i dobrog djela, oprezna i vodi ra~una o svakoj rije~i koju izgovori da njome nepovrijedi svoju sestru muslimanku, izdaleka ili izbliza; provjerava svaku presudu koja seti~e prava ljudi. Ona uvijek ima na umu rije~i Uzvi{enog Allaha:


�Ne povodi se za onim {to ne zna{! I sluh, i vid, i razum, za sve to }e se, zaista,odgovarati.� 600

Ona stoji kod ove stroge zabrane, govori samo kad je sigurna i donosi presudu samokad ima jasni dokaz.

Bogobojazna je ena muslimanka neprestano svjesna tog meleka koji neprestano prati~ovjeka, koji je zaduèn za zapisivanje svake rije~i koja do|e s njenog jezika, svakepresude koja do|e od nje. Tako se kod nje pove}ava strah od zapadanja u grijeh sumnji~enja:

�On ne izusti ni jednu rije~, a da pored njega nije prisutan Onaj Koji bdije.� 601

Prosvije}ena ena muslimanka cijeni odgovornost za rije~ koju izusti, jer zna da je ovarije~, koju izgovori, uzdiè do stupnja Allahovog, d`.{., zadovoljstva ili, pak, zbog nje padau Njegovu srd`bu i bijes. O tome govori Allahov Poslanik, s.a.v.s.:

�Doista, ~ovjek govori rije~i kojima je Allah zadovoljan i ne misli da }e one dosegnuti ono{to su dosegnule i da }e mu Allah zbog njih upisati Svoje zadovoljstvo sve do Dana kada }eGa susresti. A, doista, ~ovjek govori rije~i koje izazivaju Allahovu srd`bu i ne misli da }e onedosegnuti ono {to su dosegnule i da }e mu Allah zbog njih upisati Svoju srd`bu sve doSudnjeg dana.�602

Kako je samo velika odgovornost za rije~! I kako su velike posljedice izjava u kojezapadaju jezici brbljivaca!

Inteligentna i bogobojazna ena muslimanka ne bavi se mnogo glasinama, govorkanjima,sumnji~enjima i fantazijama koje kruè na sijelima, a naro~ito onim sijelima na kojimaprisustvuju besposlene i neodgovorne ene. Ona ne dopu{ta sebi da prihvati ta brbljanja,glasine i sumnji~enja, i dalje ih pri~a i prenosi bez dokaza o njihovoj ispravnosti, vjerodostojnostii pouzdanosti. Naprotiv, ona je spremna prenijeti ove glasine prije potvrde njihove ispravnostii nepostojanja laì koja je zabranjena, a o kojoj Allahov Poslanik, s.a.v.s., kaè:

�ôvjeku je dovoljno laì da govori sve ono {to ~uje.�603

ÛVÛVÛVÛVÛVAAAAA SVOJ JEZIK OD GIBET SVOJ JEZIK OD GIBET SVOJ JEZIK OD GIBET SVOJ JEZIK OD GIBET SVOJ JEZIK OD GIBETAAAAA I NEMIMET I NEMIMET I NEMIMET I NEMIMET I NEMIMETAAAAA

@ena muslimanka, koja je svjesna upute svoje vjere, bogobojazna je i boji se Allaha utajnosti i na javi. Ona vodi brigu o tome da joj ne izmakne rije~ u kojoj }e biti gibet (ogovaranje)ili nemimet (preno{enje tu|ih rije~i), kojom }e rasrditi svoga Gospodara i koja }e je u~initijednom iz skupine ena koje ogovaraju i prenose tu|e rije~i, a kojima Allah, d`.{., estokoprijeti.

U~e}i rije~i Uzvi{enog Allaha:�...I ne ogovarajte jedni druge! Zar bi nekom od vas bilo drago da jede meso

umrloga brata svoga - a vama je to odvratno - zato se bojte Allaha, Allah,


zaista, prima pokajanje i samilostan je�,604 ona osje}a zlo~in gibeta kao grozno iomraèno djelo jer se poredi s jedenjem mesa umrlog brata. Ona tada uri da u~ini tevbu(pokajanje) koju Allah, d`.{., spominje na kraju ajeta i uto~i{te traì u istigfaru (traènjuoprosta za svoje grijehe), ~im nekoga ogovori.

Ona slu{a rije~i plemenitog Vjerovjesnika koji kaè:�Pravi je vjernik onaj vjernik od ~ijeg jezika i ruke su sigurni muslimani.�605

Ona osje}a da je gibet grijeh koji ne dolikuje muslimanki koja je izgovorila dva {ehadetai da se ona ena kojoj gibet pre|e u naviku na njenim sijelima, ne ubraja u dobre muslimanke.

Od Ai{e, r.a., prenosi se da je rekla:�Dovoljno ti je da o Safijji zna{ to i to� - neki prenosioci kaù: zna~i da je ona bila niska

- pa je rekao Poslanik, s.a.v.s.: �Rekla si jednu rije~ koja bi, ako bi pala u more, nadvladalaga. �606

@ena muslimanka pomno slu{a saop}enje o sedam velikih grijeha u kojem AllahovPoslanik, s.a.v.s., traì da ih se kloni. Ona pronalazi da postoje i gori i opasniji grijesi odgibeta, a to je potvaranje za blud ~estitih ena i bezazlenih vjernica, {to se de{ava nekimènama u njihovim dru{tvima:

�Klonite se sedam velikih grijeha! Upitan je: �Allahov Poslani~e, a koji su to?� Odgovorioje: �Pripisivanje druga Allahu, sihr, ubijanje nedu`ne osobe, uzimanje kamate, bespravnotro{enje imetka siro~adi, bjeànje s bojnog polja i potvaranje za blud ~estitih ena i bezazlenihvjernica.�607

@ena muslimanka razumije i shvata ovo veli~anstveno usmjerenje kako bi prestala sgibetom, te kako ne bi zaglibila u neki od njegovih oblika. Ona nikome ne dozvoljava daogovara na njenom sijelu. Naprotiv, ona {titi svoje sestre od jezika nepravde i neprijateljstvai odbacuje lo{ govor o njima, slijede}i rije~i Allahovog Poslanika, s.a.v.s.:

�Ko za{titi meso svoga brata od ogovaranja, Allah }e ga osloboditi od Vatre.�608

Bogobojazna ena muslimanka ~uva svoj jezik, tako|er, i od preno{enja tu|ih rije~i iona, doista, zna kakva je uloga ovog poroka u rasprostranjenosti zla i nepravde u dru{tvui u prekidanju veza ljubavi i prijateljstva me|u njegovim ~lanovima, kao {to to obznanjujeAllahov Poslanik, s.a.v.s., rije~ima:

�Najbolji Allahovi robovi jesu oni koji ~ine zikr Allahu, a najgori Allahovi robovi su oni kojiprenose tu|e rije~i, koji rastavljaju one koji se vole i koji nanose nepravdu nedu`nim ljudima.�609

@eni koja prenosi tu|e rije~i, koja zava|a one koji se vole, koja {iri neprijateljstvo,dovoljno je poniènje na ovome svijetu i vatra na ahiretu, ako ravnodu{no nastavi u svojojzabludi, zalutalosti i preno{enju tu|ih rije~i me|u ljudima. Ovo je vjerodostojni i jasni hadiskoji svakom ko prenosi tu|e rije~i, zabranjuje blagodati Dènneta:

�U Dènnet ne}e u}i onaj ko prenosi tu|e rije~i.�610


Ono {to du{u vjernice uznemirava i ispunjava je strepnjom i strahom od te{kih posljedicapreno{enja tu|ih rije~i jeste ~injenica da se Allahova kazna obru{ava na svakog ko prenositu|e rije~i, odmah nakon {to se poloì u njegov kabur. To nalazimo u vjerodostojnom hadisukoji pored Buharije i Muslima biljeè i drugi, od Ibn - Abbasa r.a.:

�Pri~ao je: �Allahov Poslanik, pro{ao je pored dva kabura, pa je rekao: �Ova dvojica sesada ka`njavaju, a ne ka`njavaju se zbog velikog grijeha! Jedan je od njih prenosio tu|erije~i, a drugi se nije ~uvao od mokra}e kada bi mokrio.�� Pri~ao je dalje: ��Te je potraìozelenu granu, raspolovio je, a zatim jedan dio usadio na jedan kabur, a drugi dio na drugi.Potom je rekao: �Mo`da }e im biti olak{ano dok se ne osu{e.��611

KLONI SE PSOVKE I BESTIDNOG GOVORAKLONI SE PSOVKE I BESTIDNOG GOVORAKLONI SE PSOVKE I BESTIDNOG GOVORAKLONI SE PSOVKE I BESTIDNOG GOVORAKLONI SE PSOVKE I BESTIDNOG GOVORA

@ena muslimanka koju je islam odgojio nema na svom jeziku besramnog govora ilibestidnog razgovora i nikoga ne psuje i ne grdi, jer zna da moralna usmjerenja islamaizazivaju odvratnost pri ~emu i psovku ~ine nemoralom koji djeluje na ljepotu ~ovjekovogislama. Ta usmjerenja bestidnika i bezobraznika ~ine osobu nepoèljnom i omraènomosobom kod Uzvi{enog Allaha:

Od Ibn - Mesuda, r.a., prenosi se da je rekao: �Allahov Poslanik, s.a.v.s., kaè:�Psovanje muslimana je razvrat, a njegovo ubistvo je nevjerstvo.�612

�Allah, doista, ne voli ni jednog neuljudnog i bestidnog ~ovjeka.�613

�Doista Uzvi{eni Allah prezire besramnog ~ovjeka koji je neuljudan.��614

To su, doista, svojstva koja ne dolikuju eni muslimanki koja je iz upute islama udahnulada{ak Boànske upute, ~ije je srce ispunjeno svjetlo{}u imana i ~iji jezik i osje}aji suodgojeni putem propisa i nauke [eriata. Ona je, potom, udaljena i od vrije|anja ili prostihprepirki u kojima se isprepli}u psovke i prosti govor. Prosvije}ena ena muslimanka sve jedalje od ovog moralnog propadanja i posrtaja kad god se pred njom ukaè lijepi primjer urije~ima Allahovog Poslanika, s.a.v.s., u njegovim djelima i njegovoj izvanrednoj biografiji.Poznato je da od njega nije potekla ni jedna uvredljiva rije~ koja bi povrijedila osje}aje nekog~ovjeka ili povrijedila njegov ugled ili omalovaìla ne~ije ljudsko dostojanstvo.

Enes bin Malik, r.a., koji je bio sluga Allahovog Poslanika, s.a.v.s., dugi niz godina, kaè:�Vjerovjesnik, s.a.v.s., nije psovao, prosto govorio, niti je proklinjao. Kada bi nekoga

ruìo, rekao bi: �[ta mu je? Palo mu ~elo u pra{inu.��615, 616

[tavi{e, Allahov Poslanik, s.a.v.s., ~uvao je svoj jezik od proklinjanja mu{rika, koji su seudaljili od njega i svoja srca zatvorli da ne slu{aju njegovo pozivanje u vjeru. On ih nije


zlostavljao niti im je upu}ivao uvredljive rije~i. O tome nas obavje{tava cijenjeni sahabija Ebu- Hurejre kad kaè:

�Re~eno je: �Allahov Poslani~e! Prokuni mu{rike.� Rekao je: �Ja nisam poslat daproklinjem. Ja sam, doista, poslat kao milost.��617

Allahov Poslanik, s.a.v.s., teì iskorjenjivanju zla, mr`nje i neprijateljstva iz ljudskihdu{a, sve dok ne postigne maksimum u tome. On muslimanima predo~ava da je onaj kosvoj jezik koristi u neprijateljstvu prema ljudima, atakuje na njihovu ~ast i njihove imetke,istinski muflis (bankrot) koji }e izgubiti i dunjaluk i ahiret, jer }e njegova lahkomislenaneprijateljstva prema ljudima izbrisati dobra djela koja je u~inio u svom ìvotu i sva }enjegova djela propasti i na dan zastra{uju}eg polaganja ra~una bit }e neza{ti}en i ne}e mubiti spasa od vatre dèhenemske.

�Allahov Poslanik, s.a.v.s., upitao je svoje ashabe: �Znate li ko je muflis (bankrot)?�Odgovorili su: �Muflis je kod nas onaj ~ovjek koji nema novca, a niti robe.� Rekao je: �Doistaje muflis onaj ~ovjek iz mog ummeta koji na Sudnjem danu do|e s namazom, postom izekatom (koje je na ovome svijetu izvr{io), ali do|e i s time da je ovoga opsovao, onoganapadao, zakinuo imetak ovoga, prolio krv onoga i udario ovoga, pa }e od njegovih dobrihdjela biti dato ovome i onome. Ako se iscrpe njegova dobra djela prije nego {to se podmirenjegovi dugovi, onda }e se od njih uzimati grijesi i njemu natovariti, a zatim }e biti ba~en uVatru.�618

Nema sumnje da su iz ìvota iskrenih muslimanki, koje su napojene s vrela ~istogislama, odstranjene isprazne besposlice, kao {to su odstranjene prepirke i sva|e koje vodepsovkama i vrije|anjima u enskom islamskom dru{tvu, koje se temelji na vrijednostima,odgoju i po{tovanju ljudskih osje}aja i dru{tvenom progresu u pona{anju i dijalogu.

NE RUGA SE NIKOMENE RUGA SE NIKOMENE RUGA SE NIKOMENE RUGA SE NIKOMENE RUGA SE NIKOME

Li~nost ene muslimanke, koja je napojena ljubavlju prema skromnosti i udaljeno{}u odoholosti i uobraènosti, doista, odlikuje se osobinom da nije mogu}e da se bilo kome ruga iismijava ga. Kur�anska uputa, koja joj je usadila ljubav prema skromnosti i prezir premaoholosti, doista, je ta koja je {titi i ~uva od podrugljivosti i ismijavanja drugih ena, njihovogomalovaàvanja i potcjenjivanja.

�O vjernici, neka se mu{karci jedni drugima ne rugaju, mo`da su oni bolji odnjih, a ni ène drugim ènama, mo`da su one bolje od njih. I ne kudite jednidruge i ne zovite jedni druge ru`nim nadimcima! O, kako je to ru`no da se


vjernici spominju podrugljivim nadimcima! A oni koji se ne pokaju - sami sebi- ~ine nepravdu.� 619

Iz izvora poslani~ke upute, ena muslimanka, tako|er, crpi osobine skromnosti i blagosti,kloni se oholosti, ruganja i omalovaàvanja ljudi, jer ona ~ita rije~i Allahovog Poslanika,s.a.v.s., koje biljeì Muslim, u kojim se kaè da je omalovaàvanje ljudi ~isto zlo:

�Dovoljno je ~ovjeku zla da omalovaàva svoga brata muslimana.�620

BLAGO POSTUPBLAGO POSTUPBLAGO POSTUPBLAGO POSTUPBLAGO POSTUPAAAAA PREMA PREMA PREMA PREMA PREMA LJUDIMA LJUDIMA LJUDIMA LJUDIMA LJUDIMA

@ena je po prirodi, nje`na, ljubazna, blaga i dobrodu{na i to je najprikladnije fizionomijiène i njenoj konstituciji. Otud dolazi do toga da se ene nazivaju nje`nijim polom.

@ena muslimanka, koja se napaja iz upute svoje ~iste vjere, najljubaznija je premaènama koje su u njenom okruènju, najdobrodu{nija je i najblaà u suìvotu s njima, jer sunje`nost, blagost i ~ednost osobine koje Allah, d`.{., voli kod Svojih robova vjernika i On ~inida su oni, koji se kite tim svojstvima, bliski du{ama i dragi srcima.

�Dobro i zlo nisu isto! Zlo dobrim uzvrati, pa }e ti du{manin tvoj odjednomprisni prijatelj postati. To mogu posti}i samo strpljivi; to mogu posti}i samovrlo sre}ni.� 621

Kur�anski i hadiski tekstovi, jedan iza drugoga, omiljavaju blagost (ljubaznost) i na njupodsti~u, potvr|uju}i da je to visok moral koji treba vladati u islamskom dru{tvu i kojim }e seodlikovati svaki ~ovjek musliman koji ivi u tom dru{tvu, koji razumije propise svoje vjere iosvjetljava put njenom blje{tavom uputom. @eni muslimanki dovoljno je da zna da je blagostjedno od Allahovih uzvi{enih svojstava koje On eli Svojim robovima u svim stvarima.

�Doista je Allah blag i voli blagost u svim stvarima.�622

Doista je to visoko moralno svojstvo koje Allah obilato nagra|uje vi{e od bilo kojegdrugog moralnog svojstva.

�Doista je Allah blag i voli blagost. On za blagost (ljubaznost) daje ono {to ne daje zagrubost niti za bilo {ta drugo.�623

Veli~anstvena vjerovjesni~ka uputa uznosi blagost do te mjere da je ~ini ukrasom svega.Pri ~emu god se na|e, ukrasi ga i ~ini je dragim du{ama i pogledima, a sve ono iz ~ega seukloni blagost, pokvari ga i odbije od njega srca i du{e:

�U ~emu god se na|e blagost (ljubaznost), ona to ukrasi, a gdje god ne bude blagosti, tobude unakaèno (manjkavo).�624

Allahov Poslanik, s.a.v.s., podu~avao je muslimane blagosti u postupanju prema ljudima,usmjeravao ih je ka najrazboritijem na~inu postupanja koji dolikuje muslimanu koji poziva u


vjeru Allaha Milostivog, Blagog prema Svojim robovima, bez obzira koliko situacija izazivalasrd`bu i raspirivala ljutnju i gnjev.

Od Ebu - Hurejrea, r.a., prenosi se da je rekao:�Ustao je jedan beduin i mokrio u dàmiji, te su ga ljudi napali zbog toga. Allahov Poslanik,

s.a.v.s., rekao im je: �Pustite ga. A na njegovu mokra}u izlijte veliku kofu vode ili veliku kantuvode. Vama je, doista, nare|eno da olak{avate, a ne da oteàvate.��625

Blago{}u, olak{avanjem, ugodnom rije~ju i pra{tanjem otvaraju se otvori na srcima ljudi.Ljudi se pozivaju istini,a ne nasilju, oteàvanju, grubosti, grdnji i prijetnji. Otud Allahov Poslanik,s.a.v.s., upu}uje:

�Obradujte i nemojte biti odbojni, olak{avajte i nemojte oteàvati.� 626

Prirodno je da ljudi bjeè od grubosti, surovosti i nasilja i da im je priro|ena nje`nost,dobrodu{nost, popustljivost i blagost (ljubaznost). Zato Uzvi{eni Allah kaè Svome Poslaniku,s.a.v.s.:

�...a da si osoran i grub, razbjeàli bi se iz tvoje blizine....� 627

Ovo je, doista, vje~ni govor, postojan i ~vrst zakonik za svaku enu misonarku koja seprihvatila pozivanja ena u vjeru, jer je na njoj da do njihovih srca do|e na najbolji na~in i dapri tome iskoristi sve metode blagosti, vje{tine, dobrodu{nosti i nje`nosti, pa makar od onihkoje poziva doìvjela i odbacivanje, indiferentnost i izbjegavanje. Blaga, nje`na i draga rije~,bez sumnje, pronalazi svoj put do svih dijelova du{a i njihovih otvora, kao {to je neminovnoda ostavi eljeni trag na du{ama onih kojim se obra}a. Ovim je Allah, d`.{., posavjetovaoSvoga vjerovjesnika Musaa, a.s., i njegovog brata Haruna, kada ih je poslao tagutu (silniku)i oholom Faraonu:

�Idite Faraonu, on se, doista, osilio, pa mu blagim rije~ima govorite, ne bi lirazmislio ili se pobojao!� 628

Nema sumnje da blagost u uputi ove vjere predstavlja svako dobro. Kome bude data,posti}i }e svako dobro, a kome bude uskra}ena, bit }e mu uskra}eno svako dobro. To senalazi u hadisu koji prenosi Dèrir bin Abdullah koji kaè: �ûo sam Allahovog Poslanika,s.a.v.s., da kaè:

�Kome bude uskra}ena blagost (ljubaznost), uskra}eno mu je svako dobro.�629

Vjerovjesnikova praksa poja{njava nam da se ovo dobro razlijeva na pojedince, porodicei narode, ako je blagost vodi~ u njihovom ìvotu i ako je to jedna od njihovih lijepih iveli~anstvenih moralnih osobina. To nalazimo u hadisu Ai{e, r.a., u kojem joj Allahov Poslanik,s.a.v.s., kaè:

�O Ai{a, budi blaga (ljubazna). Ta, Allah, doista, kada uku}anima eli dobro, uputi ih dabudu blagi.�630

U drugom predanju stoji:


�Kada Allah eli uku}anima dobro, me|u njih unese blagost.�631

Prenosi se od Dàbira, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:�Kada Allah jednom narodu eli dobro, me|u njih unese blagost.�632

[ta ima veli~anstvenije od moralne osobine kojom se okiti ljudsko bi}e, te mu budeza{tta od vatre dèhenemske? O tom nas je obavijestio plemeniti Poslanik, s.a.v.s., udrugom hadisu, u kojem kaè:

�Ho}ete li da vas obavijestim ko je zabranjen dèhenemskoj vatri ili kome je vatradèhenemska zabranjena? Zabranjena je svakom bliskom, ljubaznom, blagom i jednostavnom(~ovjeku).�633

Vjerovjesnikova uputa uzvisuje ~ovjeka, ona u njeg zasa|uje osobinu blagosti(ljubaznosti) i od njega traì da bude blag, pa ~ak i sa ìvotinjom koju kolje i to ubraja udobro~instvo kao najvi{i stupanj do kojeg dolaze najbogobojazniji dobri ljudi.

�Allah je, doista, propisao dobro~instvo (lijep postupak) u svakoj prilici: pa kada ubijate,ubijajte lijepo (dostojanstveno), a kada koljete, koljite lijepo, i neka onaj ko ho}e da kolje(neku ivotinju) prvo nao{tri svoj no` i neka poloì svoju rtvu.�634

Blagost prema ivotinji, doista, dokaz je nje`nosti ljudske du{e koja je kolje, ~ime sepoistovje}uje sa svakim ivim bi}em. A u ~ijoj du{i se u~vrsti ovo zna~enje pri postupanjuprema ivim bi}ima, takva }e osoba biti najblaì i najnje`niji ~ovjek.

Bogobojazna ena muslimanka moè predo~iti sebi obuhvatnost islamskih smjernicaupu}enih ljudskom rodu vezanih za blagost koja, ~ak, obuhva}a i blagost prema ivotinjama.

MILOSTIVMILOSTIVMILOSTIVMILOSTIVMILOSTIVAAAAA JE JE JE JE JE

@ena muslimanka, ~ija du{a se napaja iz upute njene vjere, milostiva je. Iz njenogvelikog srca razbukatavaju se izvori milosti i nje`nosti i njena du{a je dobronamjerna, jerzna da je njena milost prema ljudima koji je okruùju , uzrok izliva milosti s nebesa na njusamu. Ona zna da onaj ko nije milostiv prema ljudima ne}e zadobiti ni Allahovu milost, kao{to zna da onaj od koga je Allahova milost zaklonjena pripada skupini onih koji su propali ikojima je ona zabranjena, kao {to se to navodi u sunnetu Allahovog Poslanika, s.a.v.s.:

�Budi milostiv prema onome ko je na Zemlji, prema tebi }e biti milostiv Onaj Koji je nanebesima.�635

�Onaj ko ne bude milostiv prema ljudima, Allah ne}e biti milostiv prema njemu.�636

�Milost se ne odstranjuje ni od koga osim od nesretnika.�637

U du{i bogobojazne ene muslimanke nije milost ograni~ena samo na njenu porodicu,


njenu djecu, bliè i dalje ro|ake, nego se u njenoj du{i krug milosti pro{iruje, sve dok neobuhvati sve ljude, jer ona slu{a Vjerovjesnkovu uputu, koja obuhvata sve ljude i koja milost~ini jednim od uvjeta imana:

�Ne}ete biti pravi vjernici sve dok ne budete milostivi.� Rekli su (prisutni): �AllahovPoslani~e, svi smo mi milostivi.� Rekao je: �Nije milost da bilo koji od vas bude milostiv premasvome prijatelju, nego je to milost prema ljudima, milost prema svima op}enito.�638

To je sveobuhvatna i potpuna milost ~ije je izvore islam rasplamsao u srcu vjernika ivjernica, koji je milost u~inio jednim od svojstava po kojem se raspoznaju, kako bi islamskodru{tvo, sa svojim mu{karcima i enama, svojim bogatim i siroma{nim ljudima, kao i ostalimnjegovim pojedincima, bilo solidarno i samilosno, dru{tvo u kojem vlada milost, u ~ijimdijelovima se i {iri bratstvo i me|u kojima vlada atmosfera me|usobne blagosti i nje`nosti.

Allahov Poslanik, s.a.v.s., bio je jedinstven primjer iskrene i suptilne milosti. ak kada bi~uo pla~ djeteta, dok bi predvodio dèma�t, skratio bi svoj namaz, uvaàvaju}i osje}ajemajke koja ~ezne za djetetom.

Buharija i Muslim biljeè hadis od Enesa, r.a., da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao:�Ja, doista, stupim u namaz i elim da ga oduljim, pa za~ujem pla~ djeteta, te skratim

svoj namaz, znaju}i kolika je ja~ina osje}aja majke zbog njegovog pla~a.�Jednom mu je do{ao beduin i upitao ga: �Zar vi ljubite svoju djecu? Pa mi ih ne ljubimo.�

Na to mu je Vjerovjesnik, s.a.v.s., odgovorio: �Ne mogu ispuniti tvoje srce milo{}u ako ju jeAllah, d`.{., odstranio iz tvoga srca.�640

Allahov Poslanik, s.a.v.s., poljubio je Hasana, sina Alijinog, r.a., a kod njega je bio El -Akre� bin Habis et - Temimi, te je El - Akre� rekao: �Ja imam desetero djece i nikad ni jednood njih nisam poljubio.� Allahov Poslanik, s.a.v.s., pogledao je u njega, a zatim rekao: �Onajko nema milosti prema drugima, ne}e ni drugi imati milosti prema njemu.�641

Omer, r.a., htio je da jednog muslimana postavi za valiju (namjesnika), pa je ~uo da kaèono {to je rekao i El - Akre� bin Habis - da on ne ljubi svoju djecu. Omer je odustao odpostavljanja ovog ~ovjeka za valiju, govore}i: �Ako iz tvoje du{e ne izvire milost prema tvojojdjeci, kako }e{ onda biti milostiv prema drugim ljudima? Tako mi Allaha, nikad te ne}upostaviti za valiju.� Potom je pocijepao pismo kojim se postavlja za valiju.

Allahov Poslanik, s.a.v.s., pro{irio je krug milosti u du{ama muslimana i muslimanki, teje u~inio da se ona ne svodi samo na milost prema ljudima, nego obuhvata i ìvotinje,tako|er. To se navodi u mnogobrojnim vjerodostojnim hadisima, a jedan od njih jeste i hadiskoji biljeè Buharija i Muslim od Ebu - Hurejrea, r.a., koji kaè da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,rekao:

�Jednom prilikom neki ~ovjek i{ao je putem te je oèdnio. Prona{ao je bunar, pa se unjeg spustio i napio, a zatim je iza{ao. Kad tamo pas dah}e od e|i i jede vla`no tle od e|i.


Na to je ~ovjek rekao: �Ovaj pas je oèdnio kao {to sam ja bio oèdnio.� Potom se spustio ubunar i napunio svoju cipelu vodom, prihvatio je ustima, popeo se i napojio psa. Allah mu je(zbog toga) zahvalio i oprostio mu (prija{nje grijehe). Upitali su (prisutni): �Zar mi imamonagradu i za hizmet stoke?� Odgovorio je: �Za svaku �vla`nu jetru� (ìvo bi}e) ima nagrada.�642

Tako|er, Buharija i Muslim prenose hadis od Ibn - Omera u kojem se kaè da je AllahovPoslanik, s.a.v.s., rekao:

�Ka`njena je ena zbog ma~ke koju je zatvorila sve dok nije umrla od gladi, te je zbog njeu{la u Dèhennem. Rekao je: �Pa su rekli: �Allah najbolje zna: ti je nisi ni nahranila ni napojilakad si je zatvorila, a nisi je ni pustila pa da jede insekte i (sitne) gmizavce (koji su izlazili) izzemlje.��643

Allahov Poslanik, s.a.v.s., teìo je uzdizanju milosti do krajnjih granica. Jednom prilikomje legao te je do{la ptica crvenda} lepr{aju}i po njegovoj glavi, kao da traì uto~i{te kodnjega, ale}i se na nasilje jednog ~ovjeka koji je uzeo njeno jaje. Rekao je:

�Kako li je alosna zbog svoga jajeta?!� Potom je ~ovjek rekao: �Allahov Poslani~e, jasam uzeo njeno jaje.� Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao je: �Vrati joj ga iz milosti prema njoj.�644

Plemeniti Poslanik, s.a.v.s., ovom svojom smjernicom elio je da u du{e muslimana imuslimanki usadi osje}aj duboke, potpune i sveobuhvatne milosti, kako bi, svako ko jeizgovorio dva {ehadeta, u svojoj prirodi i naravi postao milostiv, pa i prema ivotinji. Kadasrce ~ovjeka bude milostivo ~ak i prema ivotinji, nemogu}e je da bude grubo prema svomebratu ~ovjeku.

Allahov Poslanik, s.a.v.s., bio je milostiv prema ~ovjeku i prema ivotinji i ni{ta ga nijespre~avalo da u svojim usmjerenjima navra}a na milosr|e me|u ljudima i da ga produbljujeu du{ama muslimana i muslimanki, potvr|uju}i da je milosr|e klju~ Allahove milosti premaNjegovim robovima i jedan od razloga Njegovog oprosta i nagrade onima koji su milostivi,makar oni bili neposlu{ni Allahovi robovi i gre{nici. Muslim u svome �Sahihu� navodi hadis odEbu - Hurejrea koji kaè: �Rekao je Allahov Poslaniik, s.a.v.s.:

�Jednom priliikom pas je kruìo oko bunara, a è| samo {to ga nije ubila, kada ga jeugledala jedna prostitutka (pripadnica) Benu - Israil. Uzela je svoju cipelu, napunila ju je inapojila ga, te joj je zbog njega bilo opro{teno (pre|a{nji grijesi).��645

Kakva je to milost! Nema ve}e blagodati za ~ovjeka od nje! Kakva je to milost! Nema odnje ljep{e moralne osobine kojom se kiti ~ovjek! Dovoljna joj je ~ast i ugled u tome da jeUzvi{eni Allah po njoj uzeo Svoje ime, a On je Milostivi, Samilosni!


POMA@E LJUDIMAPOMA@E LJUDIMAPOMA@E LJUDIMAPOMA@E LJUDIMAPOMA@E LJUDIMAI OTKLANJA NEVOLJU OD NJIHI OTKLANJA NEVOLJU OD NJIHI OTKLANJA NEVOLJU OD NJIHI OTKLANJA NEVOLJU OD NJIHI OTKLANJA NEVOLJU OD NJIH

Iskrena ena muslimanka, koja svoju du{u napaja iz upute njene istinite vjere, vodi briguo tome da bude element izgradnje, koristi i dobra, ne samo za sebe nego i za sve ljude. Onaneprestano istraùje prilike za ~injenje dobra, ure}i da ga u~ini onoliko koliko je u mogu}nosti.Ona to radi na osnovu rije~i Uzvi{enog Allaha:

�... I dobra djela ~inite da biste postigli ono {to elite.� 646

Ona zna da je ~injenje dobra drugim ljudima ibadet, sve dok time eli Allahova nagradu.Vrata ~injenja dobra su otvorena pred svim muslimanma koji su u mogu}nosti da pro|u kroznjih kada god èle, te time zadobiju Allahovu milost i zadovoljstvo. Na~ini dobro~instva,dobra i pokornosti Allahu, d`.{., mnogobrojni su i njihovo polje djelovanja jeste prostrano i{iroko. Ono je dovoljno prostrano za sve one koji rade na Allahovom putu. Bilo koje djeloplemenitih ljudi, koje u~ine u ime Allaha, upisat }e im se kao sadaka (milostinja).

�Svako dobro djelo je sadaka.�647

�Lijepa rije~ je sadaka.�648

Doista je Allahova milost sveobuhvatna i ona obuhvata i svaku muslimanku koja jepro~istila svoju du{u i ~iji nijet je iskren u ime Allaha. Ona }e razumjeti, ako u~ini dobro i akone u~ini dobro, pod uvjetom da se kloni zla.

�Prenosi Ebu - Musa, r.a., od Vjerovjesnika, s.a.v.s., da je rekao: �Svaki musliman jeduàn da udijeli sadaku (milostinju).� Upita{e: �Allahov Poslani~e, {ta ako nema ni{ta daudijeli?� Odgovorio je: �Neka radi svojim dvjema rukama, koristit }e samom sebi i udijelit }esadaku.� Upita{e: �[ta ako to ne bude mogao ili to ne bude ~inio?� Odgovorio je: �Nekapomogne jadnom siromahu.� Upita{e: �Ako to ne u~ini?� Odgovorio je: �Neka nare|ujedobro~instvo ili dobro.� Reko{e: �Ako to ne ~ini?� Rekao je: �Neka se kloni zla. To mu je,doista, sadaka.��649

Allahov Poslanik, s.a.v.s., zapo~inje hadis rije~ima: �Svaki musliman je duàn udijelitisadaku�, a potom nabraja nijanse dobro~instva i dobra, pomo}u kojeg je svaki musliman imuslimanka u mogu}nosti da ubere plodove nagrade tih milosr|a. Tako je, ena muslimankadu`na udijeliti sadaku, tj. na njoj je da ~ini plemenita djela koja }e graditi njeno dru{tvo. A akoto nije u stanju, ili to ne ~ini iz nekog razloga, nema ni{ta manje od toga da svoj jezik i svoja~ula ~uva od ~injenja svega onoga {to je lo{e, a i to je sadaka. Sva aktivna i pasivna djelakod muslimana i muslimanki usmjerena su ka sluènju istine koja vlada dru{tvom muslimanai muslimanki. A ~ovjek je musliman onaj od ~ijeg jezika i ruku su mirni ostali muslimani.�650


Zato ena muslimanka neprestano nastoji ~initi dobro, teè}i ka njemu i nadaju}i se da}e ga u~initi. Ona se kloni zla, izbjegava ga i ustrajna je u tome da ne zapadne u njega. Timeona spada u najbolje muslimane i muslimanke u islamskom dru{tvu. O tome nas obavje{tavaPoslanik, s.a.v.s., u hadisu koji biljeì imam Ahmed u kojem se navodi da je Vjerovjesnik,s.a.v.s., zastao kod ljudi koji su sjedili i rekao:

�Ho}ete li da vas obavijestim o najboljim i najgorim me|u vama?� Narod je {utio. Ponovioje to tri puta, pa je jedan ~ovjek iz tog naroda rekao: �Da, Allahov Poslani~e.� Rekao je:�Najbolji je me|u vama onaj od kojeg se o~ekuje dobro i od ~ijeg se je zla sigurno, a najgorime|u vama jeste onaj od kojeg se o~ekuje dobro, a od ~ijeg zla nije se sigurno.�651

@ena muslimanka, koja je svjesna svog islama, koja se napaja s izvora ~iste upute,spada u vrstu od koje se o~ekuje dobro i od ~ijeg zla se sigurno. Ako joj se pruì prilika dau~ini dobro djelo na ovome svijetu, ona je, doista, sigurna da njen trud ne}e propasti i da senjeno nastojanje ne}e izjaloviti. Ona je sigurna da }e biti nagra|ena za svoje dobro~instvona ovome i na onome svijetu:

�Ko od vjernika otkloni jednu od ovosvjetskih tegoba, Allah }e od njega otkloniti jednu odtegoba na Sudnjem danu. A ko olak{a onome kome je te{ko, Allah }e njemu olak{ati naovome i na onome svijetu.�652

@ena muslimanka ne ali truda u ~injenju dobra, ako je to u stanju. A kako i da ne budetako? Ona iz Poslanikove, s.a.v.s., upute zna da oklijevanje u ~injenju dobra, kada je to ustanju, prijeti i{~eznu}u blagodati:

�Ne postoji nijedan rob koga je Allah obilno obasuo nekom blagodati, zatim je u~injeno daljudi imaju potrebu kod njega, pa on pokaè mrzovolju, a da ta blagodat ne}e biti izloènai{~eznu}u.�653

@ena muslimanka ne omalovaàva ni jedno dobro djelo, bez obzira koliko malo bilo, svedok ga prati iskreni nijjet (odluka) i ~injenje djela samo u ime Allaha, d`.{. Ponekad je dobrodjelo u funkciji otklanjanja zla od muslimana i muslimanki. Ovu situaciju oslikava nekolikovjerodostojnih hadisa na najveli~anstveniji na~in. Jedan je od njih hadis u kojem Vjerovjesnik,s.a.v.s., kaè:

�Vidio sam ~ovjeka koji uìva u Dènnetu zbog drveta koje je posjekao sa sredine puta,a koje je {tetilo ljudima.�654

Dobro ima dva lica i na muslimanima i muslimankama je da ih ~ine i da se takmi~e uAllahovom zadovoljstvu putem njihovog ~injenja: ~injenje dobra i koristi ljudima i otklanjanjezla i nevolje od njih.

Otklanjanje zla i nevolje od muslimana nije nimalo manje od ~injenja dobra i koristi premanjima. Oboje se ubraja u dobra djela za koja }e imati nagradu i biti nagra|en onaj ko ih ~ini.Dru{tva u svim vremenima i na svim mjestima imaju potrebu za ove dvije vrste djelazajedno, jer se putem njih {iri dobro i dobro~instvo u dru{tvu, u~vr{}uju korijeni ljubavi me|u


pojedincima i putem njih oni osje}aju ljepotu i zadovoljstvo ivota. Ovo je cilj ~ijem ostvarenjuislam teì putem svog neprestanog podstrekavanja na ~injenje dobra i koristi prema ljudimai na otklanjanje nevolje od njih.

Jedno od visokih islamskih usmjerenja u otklanjanju zla i nasilja od muslimana i muslimankinalazi se u hadisu koji prenosi Ebu - Berzeh, a koji kaè: �Rekao sam: �Allahov Vjerovjesni~e!Podu~i me ne~emu ~ime }u se okoristiti.� Rekao je:

�Skloni s puta ono {to {teti muslimanima.��655

U drugom predanju stoji:��Allahov Poslani~e! Uputi me na djelo koje }e me uvesti u Dènnet.� Rekao je: �Ukloni s

puta ono {to {teti. To ti je sadaka.��656

Koje je dru{tvo odgojeno i napredno kao ovo koje islam gradi, jer ubacuje u osje}ajesvakog pojedinca da su dobra djela ta koja pribliàvaju Allahu, koja svog vlasnika uvode uDènnet zbog otklanjanja s puta onoga {to {teti ljudima?

ôvje~anstvo je danas u najve}oj potrebi za ovakvim odgojenim i naprednim dru{tvomkoje islam gradi. U njemu svaki pojedinac osje}a da u~estvuje u ~injenju dobra i u napretkudru{tva, {to ga pribliàva Allahu i uvodi u Dènnet, makar njegovo djelo bilo i otklanjanje sputa onoga {to {teti ljudima. Postoji razlika izme|u dru{tva koje formira ove osjetljive du{ekoje ne podnose da gledaju raskala{enost, nazadnost i nemarnost u dru{tvu, i izme|udru{tva koje ne obra}a pa`nju na formiranje li~nosti njegovih pojedinaca. Vidjet }e{ ih kakone mare za tim da na put bacaju izmet, ne~isto}u i ono {to }e {tetiti, ne obra}aju}i pa`nju nato da }e time nasilje u~initi ljudima. Ovo nemarno dru{tvo prisiljeno je da izdaje zakonike iodredbe koji }e ka`njavati prestupnike.

Kako je samo velika razlika izme|u dru{tva koje je na pravom putu, uz pomo} upute ovevjere, dru{tva u kojem pojedinci ure da sklone s puta ono {to {teti ljudima, povode}i se zaAllahovom naredbom i èle}i Njegovu nagradu i izme|u dru{tva zalutalog od Allahoveupute, dru{tva u kojem njegovi pojedinci ne mare za tim ko baca svoj izmet koji je ba~en sabalkona, prozora i terasa njihovih ku}a!!

Ako je civilizovani zapadni svijet dostigao visoki stupanj ure|enja, privikavanjem njegovihpojedinaca na po{tivanje tog ure|enja i njegovog preciznog i energi~nog sprovo|enja, paislam ga je u tome pretekao jo{ prije skoro petnaest vijekova s ogromnom razlikom. Tarazlika o~ituje se u tome da se pojedinac musliman predaje sprovo|enju ure|enja svojomiskreno{}u i odano{}u, jer on smatra da njegova nemarnost i izlazak iz okvira tog ure|enjapredstavlja nepokornost Allahu, d`.{., za koju }e biti ka`njen na Sudnjem danu. Za razlikuod toga zapadnjak u suprotstavljanju ure|enju vidi samo gra|anski prekr{aj, za koji }e koritisamog sebe, ili, pak, ne}e ni koriti, i tako se stvar zavr{ava, osobito ako bi bio daleko odo~iju ljudi i od o~iju vlasti.


POMA@E @ENI U NEVOLJIPOMA@E @ENI U NEVOLJIPOMA@E @ENI U NEVOLJIPOMA@E @ENI U NEVOLJIPOMA@E @ENI U NEVOLJI

Bogobojazna ena muslimanka isti~e se po prirodi svoje moralne i du{evne konstitucijestvaranja i njena li~nost odlikuje se pra{tanjem, lijepim moralom i lijepim postupanjem. Ako jojnjena sestra ne{to duguje i pribliì se vrijeme ispunjenja tog duga, a njena sestra koja jojduguje nalazi se u te{koj situaciji, ona }e je pri~ekati dok je ne pro|e ta njena nevolja i dokza nju ne nastupi olak{anje. Ona }e tako postupiti na osnovu rije~i Uzvi{enog Allaha, Kojikaè:

�A ako je u nevolji, onda pri~ekajte dok bude imao...� 657

êkanje na vra}anje duga onoga ko je u nevolji ubraja se u plemeniti moral koji islampreporu~uje, jer se u njemu nalazi ostvarenje ljudskosti ~ovjeka u njegovom postupanjuprema njegovom bratu ~ovjeku, makar mu on dugovao.

@ena muslimanka, ako se povodi za ovim zna~enjem ljudskosti u ~ekanju na ispunjenjeduga njene sestre koja je u nevolji, ona se povodi za naredbom svoga Gospodara i time ~inidobro djelo koje }e je spasiti od tegobe na Sudnjem danu, koje }e joj omogu}iti hladovanjeu hladovini veli~anstvenog Ar{a, na dan kada ne}e biti drugog hlada osim njegovog.

Od Ebu - Katadea, r.a., prenosi se da je rekao: �ûo sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s.,da kaè:

�Koga raduje da ga Allah spasi od tegoba na Sudnjem danu, neka pri~eka onoga ko je unevolji658, ili neka mu dug659 oprosti. �660

Od Ebu - Hurejrea, r.a., prenosi se da je rekao: �Allahov je Poslanik, s.a.v.s., rekao:�Ko pri~eka onoga ko je u nevolji, ili mu oprosti dug, Allah }e ga na Sudnjem danu staviti

u hladovinu Njegovog Ar{a, onog dana kada ne bude drugog hlada osim njegovog.�661

Iskrena ena muslimanka moè se popeti do ovih visina ako je bogata i imu}na, te }esvojoj sestri, koja joj duguje, oprostiti njen dug ili jedan njegov dio. Na taj na~in joj pomaè uispunjenju tog duga i time zara|uje veli~anstvenu nagradu, jer }e joj Allah, d`.{., zbogpra{tanja duga njene sestre, nadoknaditi ve}im, bogatijim i veli~anstvenijim oprostom,nadomje{taju}i ono ~ime je uskra}ena, pra{taju}i joj njene grijehe i spa{avaju}i je od uàsana Sudnjem danu.

Prenosi se od Ebu - Hurejrea, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:�Bio je jedan ~ovjek koji je ljudima davao pozajmice pa bi svome slugi govorio: �Kada

do|e{ do siromaha koji je u te{koj situaciji, oprosti mu (dug). Mo`da Allah nama oprosti.Susreo je Allaha (umro je) i On mu je oprostio.�662


Od Ebu - Mesuda el - Bedrija, r.a., prenosi se da je rekao: �Allahov Poslanik, s.a.v.s.,rekao je:

�ôvjek koji je ìvio prije vas, polagao je ra~un (pred Allahom), pa se kod njega nijezadesilo ni{ta (od dobrih djela), osim da je trgovao s ljudima i davao im pozajmice i opra{taoim dugove.663 Bio je bogat te je nare|ivao svojim slugama da oproste dug onome ko je ute{koj situaciji. Allah, d`.{., rekao je: �Mi smo u tome pre~i od njega. Oprostite mu (grijehe).��664

Od Huzejfe, r.a., prenosi se da je rekao:�Alahu je doveden jedan od njegovih robova kojem je dat imetak, te ga je upitao: �[ta si

uradio na dunjaluku?�, a Allahu ne}e mo}i sakriti nikakav govor. Odgovorio je: �Gospodaru,dao si mi imetak i ja sam pozajmljivao ljudima. U moj moral spada i pra{tanje. Olak{avaosam bogatom, a ~ekao sam onog ko je u te{kom stanju.� Uzvi{eni je Allah rekao: �Ja sam utome pre~i od tebe. Oprostite (grijehe) Mome robu.� Ukbe bin �Amir i Ebu - Mes�ud el -Ensarij, r.a., rekli su: �Ovako smo ~uli iz usta Allahovog Poslanika, s.a.v.s.��665

ONAONAONAONAONA JE PLEMENIT JE PLEMENIT JE PLEMENIT JE PLEMENIT JE PLEMENITAAAAA I VELIKODU[NA I VELIKODU[NA I VELIKODU[NA I VELIKODU[NA I VELIKODU[NA

Jedno od svojstava ene muslimanke, koja se pridràva propisa svoje vjere jeste i to daje krase moralne osobine: dobrodu{nost, velikodu{nost, plemenitost i dare`ljivost. Ona jevelikodu{na. Njene ruke su dare`ljive prema onim koji su u te{koj situaciji i prema siromasima,one obiluju davanjem i dobrotom, svaki put kada neko zatraì davanje i svaki put kada sepojavi prilika u kojoj je pohvalna velikodu{nost.

Ona je u potpunosti sigurna da dobro koje u~ini ne}e propasti kod Allaha, nego }e ostatisa~uvano kod Mudrog i Sveznaju}eg.

�...A ono {to od imetka drugima date - Allah, sigurno, za to zna.� 666

Ona, doista, vjeruje da }e joj, sve ono {to potro{i na Allahovom putu, Allah mnogostrukonadoknaditi, jer }e na ovome svijetu zadobiti veliku ~ast i ugled, a na ahiretu ogromnunagradu.

�Oni koji imanja svoja tro{e na Allahovom putu li~e na onoga koji posijezrno iz kojeg nikne sedam klasova i u svakom klasu po stotinu zrna. - A Allah }eonome kome ho}e dati i vi{e; Allah je neizmjerno dobar i sve zna.� 667

�... [to god vi udijelite, On }e to nadoknaditi...� 668

�... Imetak koji udijelite drugima u va{u je korist, ono {to udijelite drugimaneka bude samo iz èlje za Allahovim licem. A ono {to od imetka udijelitedrugima, potpuno }e vam se nadoknaditi i ne}e vam biti u~injena nepravda.� 669


Ona, tako|er, zna da ako se ne ~uva {krtosti i ako je zaokupi briga o sabiranju imetkai blaga, pogodit }e je propast njenog imetka i njegovo umanjivanje i raspadanje, kao {to otome obavje{tava Allahov Poslanik, s.a.v.s.:

�Nema ni jednog dana u kojem (Allahovi) robovi osvanu, a da ne si|u dva meleka. Jedanod njih kaè: �Allahu moj, nadoknadi onome ko daje.� A drugi kaè: �Allahu moj, podaripropast onome ko ne daje.��670

U hadisi - kudsijju stoji:�Dijeli, o sine Ademov, i tebi }e se davati.�671

Iskrena je ena muslimanka u potpunosti sigurna da njeno davanje nimalo ne}e umanjitinjen imetak, nego }e ga uve}avati, o~istiti i dati blagoslov u njemu, jer to potvr|uje AllahovPoslanik, s.a.v.s., rije~ima:

�Sadaka ne}e umanjiti imetak...�672

Naprotiv, ona je uvjerena da ono {to potro{i na Allahovom putu, ustinu ne}e propasti, jerje to zapisano u stranici njenih djela, a sve ostalo je prolazno i kratkotrajno. Allahov Poslanik,s.a.v.s., muslimanima i muslimankama obra}a pozornost na ovo uzvi{eno zna~enjedare`ljivosti, velikodu{nosti i plemenitosti, kada je Allahov Poslanik, s.a.v.s., upitao Ai{u,r.a., o tome {ta je ostalo od zaklane ovce:

�[ta je od nje ostalo?� Odgovorila je: �Od nje je ostala samo njena ple}ka.� Rekao je:�Ostalo je sve osim njene ple}ke.�673

Zbog svega ovoga, èna muslimanka, koja razumije propise svoje vjere, nastoji bitivelikodu{na, prepustiti se davanju i prednja~iti u plemenitosti sredstvima koja posjeduje ikoja sti~e, kada god ~uje da neko poziva na velikodu{nost i davanje.

Jedan od primjera velikodu{nosti, po kojoj je ena poznata, nalazi se u hadisu koji biljeìBuharija od Ibn - Abbasa, r.a., koji kaè:

�Na dan Bajrama, Vjerovjesnik, s.a.v.s., iza{ao je i klanjao dva rekata prije, a nije klanjaoni{ta prije niti poslije. Potom je do{ao kod ena i naredio im da daju sadaku, te je (svaka)èna davala sadaku u svojoj halki674 ili ogrlici.�675

U drugom Buharijinom predanju stoji:�Do{ao je kod èna i naredio im da daju sadaku, te su bacale burme676 i prstenje u

Bilalov ogrta~.�677

U tre}em predanju Buharija biljeì od Ibn - Abbasa, r.a., da je Vjerovjesnik, s.a.v.s.,klanjao dva rekata, prije i poslije kojih nije ni{ta klanjao, zatim je do{ao kod ena, a s njim jebio Bilal, i naredio im da daju sadaku, pa je (svaka) ena bacala svoje men|u{e.678, 679

Majke vjernika i ène ~asnih ljudi iz prvih generacija predstavljaju najveli~anstvenijiprimjer velikodu{nosti, dare`ljivosti i plemenitosti, a historija sve to biljeì svijetlim slovima.

Ez - Zehebi u svom djelu �Sijeru e�alamin - nubelai �680 biljeì u biografiji o majci vjernika


Ai{i, r.a., da je ona dala sadaku u vrijednosti od sedamdeset hiljada dirhema, a ona je, doista,krpila dijelove svoje ko{ulje.

Muavija joj je poslao sto hiljada dirhema i ona nije zano}ila sve dok ih nije podijelila, anjena slu{knja joj je rekla: �Da si nam od njih za jedan dirhem kupila mesa�, na {to je onarekla: �Da mi to nisi rekla?�

Muavija joj je, tako|er, poslao ogrlicu od sto hiljada dirhema, pa ju je podijelila zajedno smajkama vjernika.

Ibn ez - Zubejr poslao joj je blaga u dvije velike lanene vre}e, u kojim je bila vrijednost odsto hiljada (dirhema). Traìla je tablju (da na nju sve to istrese), te je sve to podijelila ljudima.Po{to je zano}ila, rekla je: �Slu{kinjo moja, daj mi moj iftar�, a ona je cijelo vrijeme postila, tejoj je slu{kinja rekla: �Majko vjernika, zar nisi mogla da nam kupi{ mesa za jedan dirhem?�Odgovorila je: �Ne ruì me. Da si mi napomenula, u~inila bih to.�

Njena sestra Esma nije bila ni{ta manje velikodu{na. Abdullah bin ez - Zubejr, r.a.,obavje{tava, govore}i: �Nisam vidio velikodu{nijih èna od Ai{e i Esme, a njihovavelikodu{nost je razli~ita. [to se ti~e Ai{e, ona je sakupljala, a kada bi sakupila, podijelila bi.A {to se ti~e Esme, ni{ta ne ostavlja za sutra.

Majka vjernka Zejneba bint Dàh{ radila bi svojim rukama pa bi to dijelila. Ona je bilame|u majkama vjernika najdare`ljivije ruke u sadaki, davanju i ~injenju dobra. O njoj jeAllahov Poslanik, s.a.v.s., svojim enama, u hadisu koji biljeì Muslim od Ai{e, r.a., rekao:

�Od vas }e mi se najprije pridruìti ona koja je najpruènije ruke (najdare`ljivija).�Ai{a jerekla: �Me|usobno su se nadmetale koja je od njih najdare`ljivija, pa je me|u namanajdare`ljivija bila Zejneba, jer je svojim rukama pravila i to dijelila kao sadaku.�681

Poslao joj je Omer bin el - Hattab, r.a., poklon, pa po{to joj je unesen, rekla je: �NekaAllah oprosti Omeru. Bilo koja druga moja sestra bila je pre~a od mene da ovo dobije.� Reklisu: �Sve je ovo tebi.� Uzviknula je: �Subhanallah (Slava Allahu)! Istresite ga i prekrijte gaogrta~em.� Nakon toga je Berzeti bint Rafi�, koja prenosi ovaj haber, rekla: �Zavuci svojuruku i zahvati koliko moè{ i idi s time do plemena tog i tog do plemena tog i tog, do njenerodbine i njenih siro~adi. I sve je tako bilo dok nije ne{to malo ostalo ispod ogrta~a. Berzetabint Rafi� reklajoj je: �Neka ti Allah oprosti, majko vjernika. Tako mi Allaha, mi u ovome imamopravo na jedan dio.� Na to je ona rekla: �Vama pripada ono {to se nalazi ispod ogrta~a�, pasmo mi pod njim na{li osamdeset pet dirhema. Nakon toga podigla je svoje ruke premanebesima i rekla: �Allahu moj, podari mi da me nakon ove godine ne zatekne Omerovpoklon, te je i umrla prije tog poklona.�682

Ibn - Sa�d prenosi da je, nakon {to je Zejnebi odnio ovo blago, ona rekla: �Allahu mojpodari mi da me ne zatekne imetak koji dolazi iza ovoga, jer je on fitnet (ku{nja).� Zatim gaje dijelila svojoj rodbini i siromasima sve dok ga nije dokraj~ila. To je doprlo do Omera, pa je


on rekao: � Ovom se enom eli posti}i dobro.� Oti{ao je do njenih vrata, nazvao selam irekao: �Doprlo je do mene {ta si podijelila�, pa joj je poslao hiljadu dirhema, traè}i od nje daih ostavi za sebe. Ona je i to potro{ila i nijednog dirhema nije ostavila za sebe.

Jedna od ena ~iju velikodu{nost i dare`ljivost biljeì historija bila je i Sekina bint el -Husajn, koja je bila dare`ljiva s onim {to je posjedovala. Ako ne bi na{la novaca, skinula bisvoj nakit i poklonila ga potrebnim i siroma{nim.

Me|u njih spada i Atika bint Jezid bin Muavija, koja se li{ila sveg svog imetka, podijeliv{iga sromasima porodice Ebu - Sufjan.

Me|u njih se ubraja i Ummul - Benin, sestra Omera bin Abdul - Aziza. Ona je bila znakplemenitosti i dare`ljivosti. Govorila bi: �Svaki narod ima strast za ne~im, a moja je strast udavanju.� Svakog petka bi oslobodila po jednog roba i darovala bi konjski tovar na Allahovomputu, govore}i: �Uh, {krtosti. Da imam (jo{ jednu) ko{ulju, ne bih je obukla, a da trebam i}ina put, ne bih i{la.�683

Jedna od njih je i Zubejda, èna halife Haruna er - Re{ida koja je dala da se, zastanovnike Meke i za hadìje, iskopa teku}a rijeka koja je sabirala izvore vode i ki{nicu, akoja je nazvana �Ajnu Zubejda.� Ta rijeka bila je jedno od ~uda toga vremena. Po{to je njenblagajnik smatrao da taj projekat puno ko{ta, izrekla je ove neprolazne rije~i: �Radi, makarte svaki udarac sjekirom ko{tao jedan dinar.�

Kada bismo eljeli istaknuti velikodu{nost i dare`ljivost ena u na{oj historiji, nedostajalobi nam prostora. Dovoljno nam je da znamo da ova vrsta velikodu{nih i dare`ljivih vjernica,koje dijele sadaku, ni u kom slu~aju ne nedostaje islamskim dru{tvima od samog po~etkaislama pa sve do dana{njih dana. Naprotiv, èna je diljem islamskog svijeta, u svakomvremenu i na svakom mjestu, bila posebna i istaknuta pojava o ~ijem dobru i plemenitostisvjedo~e mnogobrojni vakufi, veli~anstvena dobrotvorna dru{tva, {kole, dàmije, bolnice idruga djela dobro~instva i dare`ljivosti. Svojim dobro~instvima brinule su se o potrebamasvih gra|ana i obilato su darovale sredstva za dobrotvorne programe koji }e koristitimuslimanima i muslimankama, koji }e ljude osloba|ati tegobe, siroma{tva, neima{tine ibijede. One su brisale tugu iz o~iju siro~adi, ublaàvale patnju siromaha, otklanjale tegobuonih koje ona zadesi, pokrivale tijelo razgoli}enih i zbrinjavale nemo}ne.

@ena muslimanka, koja je svjesna upute svoje vjere, ne omalovaàva sadaku, bezobzira koliko ona bila mala, nego tro{i onoliko koliko je u mogu}nosti. Ona je sigurna uAllahovu nagradu koliko god njeno davanje bilo malo, povode}i se za rije~ima Uzvi{enogAllaha: �Allah nikoga ne optere}uje preko mogu}nosti njegovih...� 684 i rade}i porije~ima Poslanika, s.a.v.s.:

�Bojte se Vatre, makar i dijeljenjem jedne polovine hurme.�685

�O Ai{a, boj se Vatre makar polovinom hurme, jer ona gladnome nadomje{ta sitost.�686


Na eni je muslimanki da dijeli sadaku od onoga {to kod sebe ima, bilo da se radi o hranikoju ima u ku}i ili o novcu njenog muà, ukoliko vidi da je on zadovoljan davanjem sadakei poklona. Time }e imati nagradu za ono {to je potro{ila, njen mu` }e imati nagradu za ono{to je zaradio, a i blagajnik }e imati nagradu, kao {to se to navodi u mnogobrojnim hadisimakoje biljeè Buharija, Muslim i drugi muhaddisi. Jedan od takvih hadisa jeste sljede}i:

�Kada ena udijeli jedan dio hrane iz njene ku}e� - u Muslimovom predanju stoji: �Iz ku}enjenog muà� , a da ne izazove fesad (nered), imat }e nagradu za to {to je udijelila, njen mu`}e imati nagradu za to {to je zaradio, a i blagajnik }e imati istu nagradu. Nagrada jednogane}e umanjiti nagradu drugih.�687

Islam muslimanima i muslimankama èli da budu faktori izgradnje, dobra, podr{ke ipomo}i u njihovim dru{tvima, da njihovo dobro neprestano obasipa bespomo}ne i siroma{ne,zavisno od njihovih mogu}nosti. Islam im je u~inio sadakom svako ~injenje dobra, kao {to toAllahov Poslanik, s.a.v.s., potvr|uje svojim rije~ima:

�Svaki musliman je duàn da udijeli sadaku (milostinju).� Upita{e: �Allahov Poslani~e,{ta ako ne na|e ni{ta da udijeli?� Odgovorio je: �Neka radi svojim dvjema rukama, koristit }esamom sebi - i udijelit }e sadaku.� Upita{e: �[ta ako to ne bude mogao ili to ne bude ~inio?�Odgovorio je: �Neka pomogne jadnom siromahu.� Upita{e: �Ako to ne u~ini?� Odgovorio je:�Neka nare|uje dobro~instvo ili dobro.� Reko{e: �Ako to ne ~ini?� Rekao je: �Neka se klonizla. To mu je, doista, sadaka.� 688

Islam je {irom otvorio vrata za ~injenje dobra. Otvorio ih je za mu{karce i ène, zabogate i siroma{ne, kako bi ga svi ~inili. Naredio je svakom ko izgovori dva {ehadeta da ~inidobro i to je nazvao sadakom (dijeljenjem), kako siromah bez i~ega ne bi osje}ao da mu jezabranjeno u~estvovanje u dru{tvenom dobro~instvu zbog toga {to nema bogatstva. Islammu je, stoga, otvorio vrata ovog u~estvovanja i u~inio sadakom ~injenje bilo kojeg dobra idobro~instva, za koje }e siromah biti nagra|en kao {to }e biti nagra|en i bogata{, zbogsvoje dare`ljivosti i plemenitosti.

�Svako je dobro~instvo sadaka.�689

Time je islam ostvario u~e{}e svih ~lanova dru{tva u ~injenju dobra, izgradnji dru{tva injegovom razvoju, progresu i pobolj{anju. On je u sva njihova srca unio rahatluk, smiraj,veselje i radost ovim u~e{}em koje ~ini ~ovjeka da osje}a svoju ~ovje~nost, ~uva njegovodostojanstvo, stavlja ga pred njegovu odgovornost u ovome ìvotu i ostvaruje njegovunagradu.

Plemenita i dare`ljiva muslimanka svojim davanjem suosje}a sa skupinom bijednihnesretnih siromaha koji skromno ive i ne prose nasrtljvo, a ljudi smatraju da su bogati zbognjihove skromnosti, te se brinu o njima koliko su u mogu}nosti. Oni su najpre~i da se premanjima bude velikodu{an, plemenit, dare`ljiv, njeàn, da im se pomaè. Oni su ti o kojim se


Allahov Poslanik, s.a.v.s., brine, govore}i:�Nije pravi siromah onaj koga vrate jedna ili dvije hurme niti jedan ili dva zalogaja. Pravi

je siromah, doista, onaj ko se susteè od pro{enja.�690

U drugom predanju, koje biljeè Buharija i Muslim, stoji:�Niije pravi siromah onaj koji prose}i kruì me|u ljudima, kojeg vra}a jedan ili dva

zalogaja i jedna ili dvije hurme. Pravi je siromah onaj ko ne nalazi ono ~ime }e zadovoljitipotrebu svoju niti se umije sna}i osim da mu se udijeli sadaka, a niti hoda i prosi od ljudi.�691

Svjesna ena muslimanka svojim davanjem suosje}a sa siro~etom koliko je u mogu}nosti.Ona se stara o njemu, ako je bogata, odgaja ga i tro{i na njega i brine se o svemu {to jevezano za njega. Za ovo njeno vrijedno tro{enje bit }e nagra|ena kod Allaha, d`.{., Koji jeza staratelja siro~eta pripremio visoki stupanj, po~asno mjesto i veliki ugled, jer mu jedodijelio blizinu Allahovog Poslanika, s.a.v.s., u Dènnetu. O tome nas obavje{tava AllahovPoslanik, s.a.v.s., rije~ima:

�Ja i staratelj siro~eta smo u Dènnetu ovako (blizu)�, pa pokaza kaìprstom i srednjakom,malo ih rastaviv{i.�692

Dobrodu{na, bogobojazna ena muslimanka svojim davanjem suosje}a s udovicom isiromahom. Uputa ove ~iste vjere preporu~uje dobro~instvo prema njima i obe}ava vrijednunagradu onome ko im ~ini dobro~instvo i to upore|uje s nagradom posta~a i onoga ko klanjaili nagradom onoga ko se bori na Allahovom putu, kao {to nas o tome obavje{tava plemenitiPoslanik, s.a.v.s.:

�Onaj ko zbrine (siroma{nu) udovicu i siromaha, isti je kao i borac na Allahovom putu�,a mislim da je (prenosilac) jo{ rekao: �I kao klanja~ koji se ne umara i kao posta~ koji nikakone iftari.�693

Dobro~instvo prema udovici i siromahu, kao i starateljstvo nad siro~etom, ubrajaju se unaj~asnija djela i najplemenitija ljudska dobro~instva koja se pripisuju eni muslimanki, kojakod nje pove}avaju nje`nost, ljudskost, ~istotu i plemenitost.

NE PRIGOVNE PRIGOVNE PRIGOVNE PRIGOVNE PRIGOVARAARAARAARAARA NA NA NA NA NA ONOME [T ONOME [T ONOME [T ONOME [T ONOME [TO IM DADNEO IM DADNEO IM DADNEO IM DADNEO IM DADNE

Kada Allah jednog dana uputi plemenitu i dare`ljivu ènu muslimanku na davanje idare`ljivost na Allahovom putu, ona, zaista, ne}e zapasti u glib prigovaranja i vrije|anja,nego }e se brinuti o tome da njeno davanje bude ~isto i iskreno, u ime Allaha, te tako bivajednom od onih o kojim govori Allah, d`.{.:

�One koji tro{e imetke svoje na Allahovom putu, a onda ono {to potro{e nepoprate prigovaranjem i uvredama, ~eka nagrada u Gospodara njihova - ni~ega


se oni ne}e bojati i ni za ~im oni ne}e tugovati.� 694

@ena muslimanka, koja je obasjana uputom svoje vjere, ne zaboravlja da nagradu zasadaku ne}e upropastiti ni{ta poput prigovaranja i vrije|anja. Ona ne zaboravlja da Allahovpoziv vjernicima i vjernicama, i kad se radi o zabrani ili upozorenju od prigovaranja koje djelo~ini beskorisnim i bri{e nagradu za u~injenu sadaku, ispunjava njen sluh, potresa njeno bi}ei ~ini da ne razmi{lja o rije~ima u kojim bi se osjetilo prigovaranje ili vrije|anje.

�O vjernici, ne kvarite svoju milostinju prigovaranjem i uvredama...� 695

Prigovaranje ~ovjeku siromahu, koga je potreba natjerala na primanje milostinje, doistaje omalovaàvanje njegove ljudskosti, poniènje njegove ~asti i degradacija njegovevrijednosti. Sve je ovo zabranjeno u islamskom zakonu, koji onog ko daje i onog ko uzima,smatra dvojicom bra}e me|u kojima nema razlike, osim u bogobojaznosti i dobrim djelima.A brat ne}e prigovoriti svome bratu, on ne}e uvrijediti njegovu li~nost niti njegovu ~ast. Zatoje i obe}ana stroga kazna za onoga ko prigovara na u~injenoj milostinji u hadisu koji biljeìMuslim od Ebu - Zerra. Allahov je Poslanik, s.a.v.s., takvog ~ovjeka svrstao u grupunesretnika kojim se Allah, d`.{., ne}e obratiti na Sudnjem danu niti }e ih pogledati, a ni o~istitiod grijeha i njima pripada bolna patnja. On kaè:

�Allah, d`.{., ne}e se obratiti trojici na Sudnjem danu, niti }e pogledati u njih, nit }e iho~istiti (od grijeha) i njih ~eka bolna patnja.� Allahov Poslanik, s.a.v.s., izgovorio je to tri puta.Ebu - Zerr je rekao: �Izgubili su i propali. Ko su oni Allahov Poslani~e?� Odgovorio je:�Uobraènjak kojem se odje}a vu~e po zemlji, onaj ko prigovara (na u~injenoj milostinji) ionaj ko prodaje svoju robu la`no se zaklinju}i.� 696

BLAGA JE (DOBRODU[NA)BLAGA JE (DOBRODU[NA)BLAGA JE (DOBRODU[NA)BLAGA JE (DOBRODU[NA)BLAGA JE (DOBRODU[NA)

Mudra ena muslimanka, koja se napaja s obilna izvora islama i koja se okitila njegovimvisokim moralnim karakteristikama, doista je blaga (dobrodu{na), ona svoju du{u u~isamosavla|ivanjem u srd`bi, u~i je pra{tanju i uzvra}anju dobrim na u~injeno zlo, postupaju}ipo rije~ima Uzvi{enog Allaha:

�...koji srd`bu svoju savla|uju i ljudima pra{taju - a Allah voli one kojidobra djela ~ine.� 697

�Dobro i zlo nisu isto! Zlo dobrim uzvrati, pa }e ti du{manin tvoj odjednomprisni prijatelj postati. To mogu posti}i samo strpljivi; to mogu posti}i samovrlo sre}ni.� 698

Savla|ivanje srd`be, blagost i tolerancija ubrajaju se u najljep{a moralna svojstvamuslimana i muslimanki koje Allah, d`.{., voli kod Svojih robova vjernika. To potvr|ujeAllahov Poslanik, s.a.v.s., u hadisu koji se prenosi od Ibn - Abbasa, r.a., u kojem je rekao:


�Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je E{dù Abdul - Kajsu:�Ti kod sebe ima{ dvije osobne koje Allah voli: blagost i smirenost.�699

Otud je Allahov Poslanik, s.a.v.s., ~ovjeku koji je od njega traìo savjet, uputio savjetjednom rije~ju: �Ne ljuti se.� ôvjek je nekoliko puta ponavljao rije~i: �Posavjetuj me�, aodgovor Allahovog Poslanika, s.a.v.s., svaki put bio je sadràn u rije~i koja u sebi sadrìplemeniti moral: �Ne ljuti se.�700

@ena se muslimanka ponekad naljuti, ali ta njena srd`ba bude radi Allaha, a ne radi njesame. Ona se rasrdi kada u enskim dru{tvima nai|e na potcjenjivanje islamskih vrijednosti,odustajanje od njegovih u~enja i propisa i bezo~nu drskost u vjeri. U ovakvim i sli~nimsituacijama, ona ima pravo da se ljuti, a tako je smatrao i Allahov Poslanik, s.a.v.s., u hadisukoji biljeè Buharija i Muslim:

�Allahov se Poslanik, s.a.v.s., ne sveti (ka`njava) zbog samog sebe, nego kada se kr{eAllahovi propisi, te se on sveti (ka`njava) zbog Allaha.�701

Poslanik, s.a.v.s., ljutio se i njegovo lice bi promijenilo boju kada bi nai{ao na krnjenjeugleda vjere ili kada bi nai{ao na neko lo{e sprovo|enje njenog propisa, ili nemarnost uuspostavljanju njenih hududa (granica ili kazni).

Naljutio se jednog dana kada mu je do{ao neki ~ovjek i rekao: �Ja kasnim na sabah--namaz zbog tog i tog koji nam oduljuje s namazom.� Niko nikad nije vidio srditijeg Vjerovjesnika,s.a.v.s., kao {to se tada rasrdio, te je rekao:

�O ljudi, me|u vama, doista, ima onih koji razgone ljude. Ko od vas predvodi ljude (ko jeimam), neka skrati, jer su iza njega stari ljudi, djeca i oni koji imaju neku potrebu.�702

Naljutio se i jednog dana kada je do{ao s puta Ai{i, r.a., i ugledao finu prostirku koja jebila oslikana. Po{to ju je ugledao, sklonio ju je, a njegovo lice promijenilo je boju, te je rekao:

�O Ai{a, ljudi koji }e najgore biti ka`njeni kod Allaha na Sudnjem danu jesu oni kojiopona{aju Allahovo stvaranje.�703

Naljutio se onog dana kada je Usame bin Zejd razgovarao s njime u vezi ene Mahzumijkekoja je ukrala, te je Allahov Poslanik, s.a.v.s., htio da nad njom izvr{i kaznu, a ljudi su rekli:�Ko }e o njoj govoriti Allahovom Poslaniku, s.a.v.s. ?� Rekli su: �To se ne smije usuditi nikoosim Usamea bin Zejda, ljubimca Allahovog Poslanika, s.a.v.s.� Razgovarao je s njim Usame,te mu je Allahov Poslanik, s.a.v.s., srdito rekao:

�Zar }e{ se zauzimati u jednoj od Allahovih kazni?� Potom je ustao i odrào hutbu, azatim rekao: �Upropa{teni su prije vas oni koji bi, kada bi ukrao ugledan ~ovjek, pustili bi ga,a kada bi ukrao siromah, kaznili bi ga! Tako mi Allaha, kada bi Fatima, k}i Muhammedova,ne{to ukrala, odsjekao bih joj ruku.�704

Ovakva je bila srd`ba Allahovog Poslanika, s.a.v.s., i ovo su razlozi srd`be u islamskomzakonu, a to je da srd`ba bude radi Allaha, a ne radi samog sebe.

@ena muslimanka, koja je svjesna upute svoje vjere, uzima za primjer Poslanikov,


s.a.v.s., ahlak, njegova usmjerenja i njegova djela, te se suzdràva od srd`be na ljude, anjena srd`ba biva samo radi Allaha, Njegove vjere i Njegovih svetinja.

TOLERANTNA TOLERANTNA TOLERANTNA TOLERANTNA TOLERANTNA JE, NE MRZI I NIJE P JE, NE MRZI I NIJE P JE, NE MRZI I NIJE P JE, NE MRZI I NIJE P JE, NE MRZI I NIJE PAKOSNAAKOSNAAKOSNAAKOSNAAKOSNA

@ena muslimanka ne mrzi niti pakost pronalazi puta do njenog srca. To je stoga {to jeislam iz njenog srca izvadio crnilo mr`nje, ugasio vatru pakosti, o~istio njenu du{u od zlobei u njoj zasijao korijenje bratstva, ljubavi, tolerancije i pra{tanja.

Islam je objavio nemilosrdni rat neznanju, fanatizmu, mr`nji, odmazdi, neprijateljstvu iosveti, a u du{ama vjernika i vjernica omilio je pra{tanje, me|usobnu ljubav i prijateljstvo idobro~instvo. Uzvi{eni Allah kaè:

�...koji srd`bu svoju savla|uju i ljudima pra{taju - a Allah voli one kojidobra djela ~ine.� 705

Ovaj ajet, doista, u sebi sadrì uzdizanje onih koji svoju srd`bu savla|uju, koji ne mrzei koji ne pakoste, nego su se uzdigli do obzorja pra{tanja, a to je, doista, visoko i svijetloobzorje i visoko mjesto do kojeg se te{ko dolazi. Do tog mjesta mogu do}i samo oni ~ije sudu{e o~i{}ene i koje su odbacile poriv za agresivnim pona{anjem, osvetom, mr`njom iprezirom. Oni time zasluùju da dostignu stupanj dobro~instva, a Allah, d`.{., voli one kojisu dobro~initelji.

Ovom veli~anstvenom uputom islam je bio u mogu}nosti da duboko prodre u dubinedu{a, da ih o~isti i pro~isti, da srca koja su prekrili zloba, neprijateljstvo i mr`nja preina~i usrca koja trepere ljubavlju, potpomaganjem i prijateljstvom.

Jedan od najistaknutijih primjera tog ~udnog preina~ivanja nalazimo kod Hinde bintUtbe. Njeno je srce prije prihvatanja islama bilo ispunjeno otrovom mr`nje i vatromneprijateljstva prema Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., njegovim uku}anima i njegovimprijateljima, da je ~ak Allahov Poslanik, s.a.v.s., na dan osvojenja Meke, dozvolio prolijevanjenjene krvi kao kaznu za ubistvo njegovog amidè Hamze, r.a., u Bici na Uhudu. Nakon {toje primila islam i nakon {to je islam prodro do najskrivenijih dijelova njene du{e, do{la je kodAllahovog Poslanika, s.a.v.s., i rekla:

�Allahov Poslani~e! Na Zemlji mi nije bilo ni{ta draè od poniènja uku}ana tvoga {atora(tvoje ku}e - tvoje porodice), a danas na ovoj Zemlji ni~iji ugled nije mi draì od ugleda tvojeporodice.�706

Na Allahovom putu, na putu Njegove istinite vjere, opra{ta se prolivena krv, nestajeosamljenosti, okupljaju se ra{trkana srca, iskorjenjuje zloba i odstranjuje poriv mr`nje.

Kur�an ~asni sluì se najsavr{enijim na~inima uzdizanja ljudske du{e do tog te{kogvisokog uspona, jer je odredio da onaj koga zadesi nepravda moè uzvratiti istom mjerom


i odbiti atak na sebe, jer je kazna za zlo isto takvo zlo. Ali, islam ~ovjeka kome je u~injenanepravda ne prepu{ta osje}aju gnjeva i osvetoljubivosti, nego ga nje`no vodi ka stupnjupra{tanja, kao {to mu je i omilio ovaj stupanj, jer ponavlja da je to jedna od najveli~anstvenijihstvari po kojoj treba postupiti:

�I za one koji se odupiru onima koji ih ugnjetavaju. Nepravda se moèuzvratiti istom mjerom, a onoga koji oprosti i izmiri se, Allah }e nagraditi; On,ustinu, ne voli one koji nepravdu ~ine. Ne}e odgovarati onaj koji istom mjeromuzvrati za pretrpljenu nepravdu, a odgovarat }e oni koji ljude tla~e i bez ikakvaosnova red na Zemlji remete; njih ~eka bolna patnja. Strpljivo podnositi i pra{tati- tako treba svaki pametan postupati.� 707

Nakon {to je val tuge prekrio du{u Ebu - Bekra es - Siddika, r.a., povodom doga|aja�ifka� (potvore), o ~emu su grje{ni jezici govorili, a koji su dosezali do njegove iskrene i~estite k}eri, zakleo se da }e prekinuti pomo} i podr{ku onima koji su pogre{no govorilio njemu, a on lijepo postupao prema njima i bio se obavezao da }e im udjeljivati i da }eplemenit prema njima biti. U dubini svoje tuge i gnjeva, vidio ih je kako su nezahvalni nadobroti, kao {to je uvidio da ne zasluùju dobro~instvo. Ali, Allah je u~vrstio srce Ebu -Bekra, koga je u potpunosti posvetio Allahu i Njegovom Poslaniku, i nije dozvolio da seono prepusti osje}ajima zlobe i osvete, koji su se javljali u njegovoj du{i. On je svoje srcevratio njegovom pravom izvoru, o~istio je svoju vjerni~ku du{u i krenuo ka stepenicamaoprosta, te je Allah, d`.{., spustio objavu:

�Neka se ~estiti i imu}ni me|u vama ne zaklinju da vi{e ne}e pomagatiro|ake i siromahe, i one koji su na Allahovom putu rodni kraj svoj napustili;neka im oproste i ne zamjere! Zar vama ne bi bilo drago da i vama Allah oprosti?A Allah pra{ta i samilostan je.� 708

U dru{tvu koje se temelji na bratstvu po vjerovanju, me|usobni odnosi izme|u njegovih~lanova ne temelje se na biljeènju i hvatanju pogre{aka niti na zlobi, osveti ili na li~nimpobjedama, nego se temelje na me|usobnom bratimljenju, obzirnosti, pra{tanju i nazaboravljanju pogre{aka. Ovome poziva islam, a podsti~e na njega i bratstvo po vjeri.

�Dobro i zlo nisu isto! Zlo dobrim uzvrati, pa }e ti du{manin tvoj odjednom prisni prijateljpostati. To mogu posti}i samo strpljivi: to mogu posti}i samo vrlo sre}ni.�709

Zlo ako se neprestano uzvra}a zlim, upalit }e me|u ljudima vatru neprijateljstva, mr`njei prezira i raspalit }e gnjev. Ako se zlo dobrim uzvrati, ugasit }e vatru neprijateljstva, umirit}e glas srd`be, uti{at }e du{evni nemir, oprat }e ne~isto}e pakosti i zlobe i uti{at }eglasove kivnosti. Odjednom }e dvojica neprijatelja bliski i iskreni prijatelji postati, zbog jednelijepe rije~i ili osmijeha jednog od njih. Doista je to velika pobjeda da ena zlo uzvrati dobrim,te prijateljstvo zamijeni neprijateljstvo, a ljubav zamijeni mr`nju. Do ove veli~anstvene pobjededo}i }e samo ona koja je sre}na, a na ~iju sre}u ukazuje plemeniti ajet. Pobjedu }e posti}i


putem strpljenja, smirivanja ivaca i tako {to }e zlo dobrim uzvratiti.Ovo je moral iskrenih vjernica u muslimanskom dru{tvu, dru{tvu koje se temelji na

me|usobnoj ljubavi, prijateljstvu i pra{tanju. Brojni tekstovi plemenitog Kur�ana i hadisa~asnoga zajedno djeluju u pravcu u~vr{}ivanja ovog morala u du{ama i njihovog neprestanogprivikavanja na pra{tanje, koje iza sebe ne ostavlja prostora za mr`nju, prezir ili pakost.

�...zato ti velikodu{no oprosti.� 710

Allahov Posalnik, s.a.v.s., svojim je rije~ima i djelom bio ìvi tuma~ ovog visokog iplemenitog islamskog morala, morala pra{tanja, oprosta i preporuke da se njime ~ovjekokiti.

Od Ai{e, r.a., prenosi se da je rekla:�Allahov Poslanik, s.a.v.s., nije nikad nikoga svojom rukom udario: niti enu, niti slugu,

osim kada se borio na Allahovom putu. Nikada ga nije ne{to sna{lo od nekoga i da mu se onosvetio, osim kada bi bili povrije|eni Allahovi propisi, te bi se osvetio radi Allaha.�711

Allahov Poslanik, s.a.v.s., povodio se za uputom njegovog Gospodara, Koji ga je uputio:�Ti sa svakim - lijepo! I traì da se ~ine dobra djela, a neznalica se kloni!� 712

�Zlo dobrim uzvrati.� 713

I bio je jedinstven znak boànskog morala. Sve ljude obuhva}ao je svojim veli~anstvenimahlakom (moralom); na zlo nije uzvra}ao zlim, ve} je uzvra}ao na zlo pra{tanjem,dare`ljivo{}u i izbjegavanjem neznalica; uzvra}ao je zlo dobrim.

Prenosi se od Enesa, r.a., da je rekao:�I{ao sam s Allahovim Poslanikom, s.a.v.s., i na njemu je bio ned`ranski ogrta~, grubih

obruba, pa ga je pristigao jedan beduin (seljak) i grubo ga povukao za odje}u, te sam vidiona Vjerovjesnikovom, s.a.v.s., vratu trag od grubog ogrta~a, koji je nastao prilikom togtrzaja. Beduin, zatim, re~e: �Muhammede, naredi da mi se dadne iz Allahovog imetka kojiposjeduje{!� Allahov Poslanik, pogleda ga, osmjehnu se i naredi da mu se dadne.�714

^vrstina moralne vrijednosti pra{tanja i njegova dubina u njegovoj ~asnoj du{i bila jetolika da je on oprostio jednoj eni idovki koja mu je poklonila zatrovanu ovcu. To se nalaziu predanju u kojem Buharija i Muslim biljeè da je ena idovka poklonila Allahovom Poslaniku,s.a.v.s., zatrovanu ovcu. Allahov Poslanik, s.a.v.s., ne{to je pojeo od nje, kao i skupinanjegovih ashaba. Potom im je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: �Prestanite, ona je otrovana.�Doveli su enu Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., te ju je upitao: �[ta te je navelo da to uradi{?�Odgovorila je: �@eljela sam da saznam, ako si Vjerovjesnik, pa Allah }e te obavijestiti o tomei ne}e ti na{koditi, a ako nisi Vjerovjesnik, otarasit }emo te se.� Rekli su: �Zar da je neubijemo?� Rekao je: �Nemojte� i oprostio joj.715

Nakon {to je pleme Devs postalo nepokorno i odbilo pokornost Allahovoj naredbi inaredbi Njegovog Poslanika, Et - Tufejl bin Amir ed - Devsi, r.a., do{ao je kod Allahovog


Poslanika, s.a.v.s., i rekao: �Pleme Devs je nepokorno i odbija (poslu{nost), pa moli Allahaza njih.� Allahov Poslanik, s.a.v.s., okrenuo se prema kibli, podigao svoje ruke, a ljudi surekli: �Propao je Devs.� Ali Allahov Poslanik, s.a.v.s.,milostiv je, blag, dobronamjeran ibri`ljiv prema robovima, kako ih ne bi zadesila Allahova, d`.{., kazna, te je u~inio dovu zaDevs, govore}i:

�Allahu moj, uputi Devs i izvedi ih (na pravi put). Allahu moj, uputi Devs i izvedi ih (napravi put). Allahu moj, uputi Devs i izvedi ih (na pravi put).�716

Allahov Poslanik, s.a.v.s., u du{e je muslimana i muslimanki usa|ivao moralne vrijednostioprosta i pra{tanja, makar se suo~ili sa zlostavljanjem, odbacivanjem, izbjegavanjem iprekidanjem rodbinskih veza, jer je svojom pedago{kom pronicljivo{}u, kojom ga je Allahobdario, znao da se ljudi vi{e odazivaju ako im se prilazi nje`no, blago i s pra{tanjem, nego{to se odazivaju uz upotrebu nasilja, grubosti i ka`njavanja. Stoga je i rekao Ukbeu binAmiru, nakon {to ga je ovaj upitao rije~ima: �Allahov Poslani~e! Obavijesti me o najboljimdjelima.�

�O Ukbe, obilazi onoga ko je prekinuo rodbinske veze s tobom, dadni onome ko ti nijedao i ostavi onoga ko ti je zlo nanio.� U drugom predanju stoji: �I oprosti onome ko ti je zlonanio.�717

Ovaj visoki moral uvukao se u du{u majki vjernika, r.a. O ovom pitanju prenosi se da jeslu{kinja Safijje, majke vjernika, r.a., oti{la kod vladara pravovjernih Omera bin el - Hattabai rekla: �Vladaru pravovjernih, Safijja voli subotu i odr`ava rodbinske veze sa idovima.�Omer se zaputio Safijji da je pita o tome, pa mu je ona odgovorila: �[to se ti~e subote, ja jene volim otkako mi ju je Allah, d`.{., zamijenio petkom, a {to se ti~e idova, pa ja me|u njimaimam bli`nje i ja ih obilazim.� Potom se okrenula prema robinji i upitala je {ta ju je navelo daje tako potvori, te joj je ona odgovorila: �[ejtan!� Safijjin odgovor na to bio je: �Idi, ti sislobodna.�718

Nema sumnje da je majka vjernika Safijja, r.a., jedna od onih o kojima Uzvi{eni govori:�Dobro i zlo nisu isto! Zlo dobrim uzvrati, pa }e ti du{manin tvoj odjednom

prisni prijatelj postati. To mogu posti}i samo strpljivi: to mogu posti}i samovrlo sre}ni.� 719

Ona je s pravom jedna od onih koje su sre}ne.


OLAK[AOLAK[AOLAK[AOLAK[AOLAK[AVVVVVA, AA, AA, AA, AA, A NE OTE@A NE OTE@A NE OTE@A NE OTE@A NE OTE@AVVVVVAAAAA

@ena koja je svjesna upute svoje vjere, olak{ava, a ne oteàva, jer je olak{avanje jednood najboljih moralnih svojstava kojim je Allah, d`.{., zadovoljan da se ono na|e kod Njegovihrobova vjernika:

�...Allah eli da vam olak{a, a ne da pote{ko}e imate...� 720

Otud i Allahov Poslanik, s.a.v.s., podstrekava muslimane i muslimanke na olak{avanje,zabranjuju}i im da oteàvaju:

�Podu~avajte, olak{avajte, a ne oteàvajte, a kada se neko od vas naljuti, neka u{uti.�721

Ona koja pribjegava oteàvanju i kompliciranju stvari, nakon {to joj se islamska uputajasno ukazala, nije bogobojazna niti pravedna èna. Oteàvanju, dok joj [eriat omiljavaolak{avanje, pribjegava samo ona ena u ~ijem moralu se nalazi neki poreme}aj, u ~ijoj du{ise nalazi kompliciranost; u li~nosti je neki poreme}aj, u odgoju je propust i u prirodi jekrutost. [to se ti~e pravedne ene muslimanke, koja je pokorna svome Gospodaru, koja sepridràva upute svoje vjere, ne zna za oteàvanje niti kompliciranje: niti pribjegava ometanjustvari niti njihovom oteàvanju. Ona se u tome povodi za moralom plemenitog Poslanika,s.a.v.s., o kojem nas obavje{tava majka vjernika Ai{a, r.a., govore}i:

�Allahov Poslanik, s.a.v.s., nije nikada birao izme|u dvije stvari, a da nije odabrao onukoja je lak{a, a u kojoj nije bio grijeh, a ako bi bio grijeh, on je bio najudaljeniji ~ovjek od njega.Allahov Poslanik, s.a.v.s., nije se nikad svetio (ili nekoga ka`njavao) zbog ne~ega radisamog sebe, osim kada bi se oskrnavila Allahova svetinja, te bi se tada svetio (ka`njavaodruge) radi Allaha.�722

Svjesna i bogobojazna ena muslimanka zastaje kod upute Poslanika, s.a.v.s., ne kr{injegovu uputu niti se suprotstavlja njegovoj naredbi.

NIJE ZANIJE ZANIJE ZANIJE ZANIJE ZAVIDNAVIDNAVIDNAVIDNAVIDNA

Najvi{e zbog ~ega obi~na èna zapada u zavidnost jeste to kada pored sebe vidimnoge lijepe, obrazovane i pametne ene koje su utonule u bogatstvo, blagostanje i komfor,a ona nema sre}e da ima imalo od onoga {to one posjeduju i {to imaju u ìvotu. Ali,prosvije}ena, mudra ena muslimanka sigurna je od ove te{ke moralne situacije, zato {to jerazumjela propise svoje istinite vjere, koja ju je nau~ila da se sve na ovome svijetu odvija poAllahovoj volji i odre|enju, da su ovosvjetski uìci, ma koliki oni bili, uistinu, mali u odnosu na


ono {to je Allah, d`.{., pripremio za pokorne vjernice koje su zadovoljne s onim {to im jeAllah dodijelio. Ona je svjesna da je istinska vrijednost ene u prevazi njenog tasa, na vagibogobojaznosti i dobrih djela, a ne u onome {to je sakupila od ovosvjetskih prolaznih iprivremenih dobara. [to su ~vr{}e i stabilnije ove vrijednosti u du{i ène, njena du{a je~istija, smirenija i ona }e biti od stanovnika Dènneta, od onih koje su zadobile zadovoljstvosvoga Gospodara, makar ona i ne bila od onih koje mnogo ibadet ~ine. Imam Ahmed biljeìhadis s dobrim (hasen) senedom od Enesa bin Malika, r.a., u kojem se kaè:

�Sjedili smo s Allahovim Poslanikom, s.a.v.s., pa je rekao: �Sada }e pred vas iza}i~ovjek dènetlija�, pa je iza{ao jedan ensarija. Njegova brada bila je ~ista od abdesta, a udesnoj ruci je drào papu~e. Kada je osvanuo sutra{nji dan, Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao jeisto, te je iza{ao isti taj ~ovjek, kao i prvi put. Kada je do{ao tre}i dan, Vjerovjesnik jes.a.v.s., tako|er, isto rekao, te je taj ~ovjek iza{ao u istom stanju u kakvom je i ranije bio.Po{to je Vjerovjesnik, s.a.v.s., ustao, slijedio ga je723 Abdullah bin Amr bin El - �As, r.a., pa jerekao: �Ja sam se posva|ao sa svojim ocem, pa sam se zakleo da ne}u uni}i kod njega tridana. Pa, {ta veli{ da me primi{ na konak dok ne pro|e to vrijeme?� Rekao je: �Da (primamte).�� Enes je rekao: �Abdullah je pri~ao da je s njim prespavao tri no}i i nije ga vidio da ikakoustaje klanjati, osim {to bi, kada bi se probudio, okrenuo se u svojoj postelji, spomenuoAllaha i prou~io tekbir i sve tako dok ne ustane na sabah-namaz. Abdullah je pri~ao: �Odnjega sam ~uo samo dobro. Po{to su pro{le tri no}i, a gotovo sam potcijenio njegovo djelo,rekao sam: �O Abdullahu, izme|u mene i mog oca nije postojala nikakva sva|a niti razdvajanje,ali sam ~uo Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kad je tri puta rekao: �Sada }e pred vas iza}i~ovjek dènetlija�, pa si ti iza{ao sva tri puta. Htio sam da me primi{ kod sebe kako bih vidio{ta radi{, pa da se ugledam u tebe. Nisam vidio da ti radi{ ne{to veliko, pa {ta je to zbog~ega te je Allahov Poslanik, s.a.v.s., spomenuo?� Rekao je: �Nije ni{ta drugo do ono {to sividio.� Po{to sam se okrenuo od njega, pozvao me je te je rekao: �Nije ni{ta drugo do ono {tosi vidio, osim {to ja u svojoj du{i ne gajim ni prema kojem muslimanu bilo kakvu zlobu i eljuza prevarom niti bilo kome zavidim na dobru koje mu je Allah darovao.� Na to je Abdullahrekao: �To je ono {to ti ima{ i to je ono {to mi ne moèmo.��724

Ovaj hadis ukazuje na utjecaj ~istote du{e od mr`nje i zavidnosti i ~istote grudi od zlobei prevare na sudbinu ~ovjeka na onome svijetu, kao {to ukazuje na podizanje njegovogmjesta kod Allaha, i kao {to ukazuje na primanje njegovih djela, makar ona bila i malobrojna.Ovaj je utjecaj veoma jasan u pore|enju izme|u slu~aja ovog ~ovjeka, koji je malo ~inioibadet, a u{ao je u Dènnet zbog svoje ~istote du{e i zbog sigurnosti ljudi od njegovog zla,i slu~aja ène o kojoj je Allahov Poslanik, s.a.v.s., bio upitan, a to je èna koja je no}uklanjala a danju postila, ali je zlo nanosila svojim kom{ijama, te je on rekao:

�U njoj nema dobra. Ona je stanovnik Dèhennema.�725


ôvjek ~iji tas uvijek prevagnjuje na vagi islama jeste ~ovjek ~ije je srce pro~i{}eno, adu{a o~i{}ena od prevare, mr`nje, prezira i zavidnosti, makar njegov ibadet bio sasvimmali.

A {to se ti~e ~ovjeka koji mnogo ~ini ibadet, a njegova du{a je ispunjena osje}ajimamr`nje, zavidnosti i izdajstva, doista je njegov ibadet formalisti~ki i ne temelji se na ~vrstimtemeljima imana, te stoga ne ostavlja trag pro~i{}enju njegove du{e od zavidnosti; a Poslanik,s.a.v.s., obavje{tava da se ne moè zajedno na}i zavidnost i iman u ~ovjekovom srcu:

�U dubini (du{e) roba ne mogu se zajedno na}i iman i zavidnost.�726

Od Damurea bin S�alebe, r.a., prenosi se da je rekao: �Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekaoje:

�Ljudima }e biti dobro sve dok me|usobno ne budu zavidjeli jedni drugima.�727

Razborita i svjesna èna muslimanka ne spaja lijep ibadet i ~istotu du{e s tamomzavidnosti, gomilom mr`nje i talogom pakosti. Ona teì ka vi{im stupnjevima bogobojaznostii na taj na~in dolazi do najvi{eg stupnja kod svoga Gospodara. Ona na ovome svijetuzadobija ljubav ljudi, njihovo po{tovanje i veli~anje. Na taj na~in ona biva jednom od ~istih i~vrstih cigli u zgradi ~istog, povezanog i naprednog islamskog dru{tva, dostojnog poslanicenjegovog Gospodara koju je poslao ljudima.

UDALJENAUDALJENAUDALJENAUDALJENAUDALJENA JE OD HV JE OD HV JE OD HV JE OD HV JE OD HVALISAALISAALISAALISAALISAVOSTIVOSTIVOSTIVOSTIVOSTII @ELJE ZA ISTICANJEMI @ELJE ZA ISTICANJEMI @ELJE ZA ISTICANJEMI @ELJE ZA ISTICANJEMI @ELJE ZA ISTICANJEM

Jedno od svojstava ène muslimanke, koja je svjesna upute svoje vjere, koja se kitinjenim lijepim moralom, jeste i to da je ona skromna, realna i iskrena, da ne zna za oholost,nadmenost niti la`. Ona se ne hvali onim {to nema niti traì ono {to joj ne pripada niti se�pu{e� pred svojim prijateljicama i vr{njakinjama. Ona se kloni ovog ru`nog i lo{eg moralnogsvojstva, jer ono ne odgovara njenoj li~nosti, koju su formirale islamske vrijednosti i njegovana~ela. Jednom je neka ena do{la kod Allahovog Poslanika, s.a.v.s., pitaju}i ga da li dakaè da joj je mu`, doista, dao ono {to joj nije dao, radi hvalisanja, koketerije i pokazivanja,te joj je Poslanik, s.a.v.s., rekao:

�Onaj ko je uobraèn i hvalisav onim {to mu nije dato, poput je onoga ko obu~e dva la`naodijela.�728

Islam je vjera koja se temelji na iskrenosti, ~istoti, skromnosti i realnosti. Islam prezirela`, varanje, umi{ljenost, oholost, uobraènost i reklamaciju onoga {to je lo{e. Nakon toga


islam prezire da se kod njegovih sinova i k}eri na|e moralno svojstvo hvalisavosti s ne~im{to je lo{e, umi{ljenosti nad drugim Allahovim robovima, kao {to prezire da se kod njih na|eoholost, uzdizanje i gramzivost. Islam poja~ava propast ~ovjeka koji se okiti ovim moralom,kao {to }e propasti i onaj ko obu~e dva odijela koja obmanjuju.

KLONI SE CIJEPIDLAÊNJAKLONI SE CIJEPIDLAÊNJAKLONI SE CIJEPIDLAÊNJAKLONI SE CIJEPIDLAÊNJAKLONI SE CIJEPIDLAÊNJAI IZVJE[TI IZVJE[TI IZVJE[TI IZVJE[TI IZVJE[TAÊNOSTIAÊNOSTIAÊNOSTIAÊNOSTIAÊNOSTI

Mudra je ena muslimanka prirodna u svom moralu, svojim postupcima i djelima. Onane mudruje u svom govoru niti usiljeno i izvje{ta~eno pri~a, izazivaju}i pa`nju i ele}i da seistakne. Izvje{ta~enost je omraèna u svemu, a sitni~avost je neprihvatljva kod onih kojiimaju zdravu i ispravnu prirodu. @ena koja je sitni~ava u svom govoru, koja je usiljena iizvje{ta~ena u svojim postupcima u svojoj prirodi ima neki nedostatak, u njenoj naravi jeneki poreme}aj, a u njenom moralnom i du{evnom ustrojstvu je neka manjkavost. Stoga jei Allahov Poslanik, s.a.v.s., bio strog prema sitni~avim mu{karcima i enama, a u tome gaslijede i njegova dva prijatelja, ~asna ashaba - Ebu - Bekr i Omer, r.a. ak i Abdullah binMesud kaè:

�Tako mi Onoga, osim Koga drugog boga nema, nisam vidio da je neko stroìji premasitni~avim ljudima od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., niti sam vidio nakon njega stroìjeg~ovjeka prema takvima od Ebu - Bekra, a ja, doista, smatram da su se Omera najvi{epla{ili.�729

NJENA LI^NOST OMILJENA JE KOD LJUDINJENA LI^NOST OMILJENA JE KOD LJUDINJENA LI^NOST OMILJENA JE KOD LJUDINJENA LI^NOST OMILJENA JE KOD LJUDINJENA LI^NOST OMILJENA JE KOD LJUDI

@ena muslimanka vodi brigu o tome da bude omiljena kod ljudi tako {to ~ini dobra djela,korisno djeluje u njihovim sredinama i lijepim ugledom koji ima u dru{tvu.

Ljubav ljudi prema njoj dokaz je Allahove ljubavi, jer joj je podario na Zemlji prihvatljivost,te srca ljudi otvaraju svoje otvore prema njoj jer je ona draga svakom ko je zna ili ko je ~uoza nju od ljudi. O tome Poslanik, s.a.v.s., kaè:

�Doista, Allah, kad zavoli nekog roba, pozove Dìbrila i kaè: �Ja volim tog i tog, pa ga iti zavoli�, te ga i Dìbril zavoli. Potom on pozove stanovnike nebesa i kaè: �Doista Allah volitog i tog, pa i vi ga zavolite�, pa ga zavole stanovnici nebesa, te mu se potom spustiprihvatanje na Zemlji. A kada (Allah) zamrzi nekog roba, pozove Dìbrila i kaè: �Ja, doista,


mrzim tog i tog, pa ga i ti zamrzi�, te ga i Dìbril zamrzi, a potom pozove stanovnike nebesa:�Doista Allah mrzi tog i tog, pa i vi ga zamrzite.�� Rekao je: �Pa ga i oni zamrze, a potom muse spusti mr`nja na Zemlji.�730

Ovo je skrivena boànska tajna koja stoji iza ~injenice da neki muslimani i muslimankeu ivaju ljubav ljudi prema njima. To je, doista, Allahova ljubav koju je ra{irio me|u stanovnicimanebesa i Zemlje, te im je spustio prihvatanje na Zemlji. Ili je to Njegova mr`nja, te im jespustio mr`nju na Zemlji.

Allahovu ljubav zadobija samo onaj ko Mu se pribliì èle}i Njegovo zadovoljstvo, aNjegov gnjev na sebe navla~i samo onaj ko se odmetne od Njegove upute i ko mu jenepokoran.

Radosna vijest o Allahovoj ljubavi i Njegovom zadovoljstvu bit }e samo za vjernike ivjernice koji budu vjerovali i ~inili dobra djela, i ljudi im budu zahvaljivali na tim njihovimdjelima. Oni su ti kojima Allah, d`.{., ubrzava radosnu vijest o dobru koje }e ih zadesiti unjihovom ivotu, te }e im ljudi zahvaljivati i voljeti ih, kao {to se to nalazi u vjerodostojnomhadisu koji biljeì Muslim od Ebu - Zerra koji kaè: �Re~eno je Allahovom Poslaniku, s.a.v.s.:�[ta misli{ o ~ovjeku koji ~ini dobro djelo, a ljudi mu na njemu zahvaljuju?� Rekao je:

�To je ubrzana (na ovom svijetu) i radosna vjest vjerniku��, a u drugom Muslimovompredanju stoji: �I ljudi ga vole zbog toga (djela).�731

@ena muslimanka, koju kite lijepe moralne osobine, zastaje kod Allahovih granica. Onaslijedi ono {to je nare|eno, a kloni se onoga {to je zabranjeno. Ona je ena koja je dostojnaove ubrzane radosne vijesti i ona je draga onome ko je zna ili ko je ~uo za njena dobra djela,kao {to su: pra{tanje i izbjegavanje ena neznalica, uzvra}anje zla dobrim, nje`nost premanesretnim i siroma{nim enama, ljubav prema ~injenju dobra ljudima, altruizam, lijep govor,kratko}a u govoru, pravednost u presu|ivanju, pravi~nost u pona{anju, udaljavanje odogovaranja, preno{enja tu|ih rije~i i klevetanja ljudi, kao i druga djela koja se ubrajaju ukreposne moralne osobine koje islam preporu~uje. Islam ih je u~inio vrijednom ogrlicomkojom se uljep{ava vrat svake ene muslimanke koja je razumjela propise svoje vjere, kojaje svjesna njene veli~anstvene upute, te je tako zasluìla ljubav ljudi na ovome svijetu,Allahovo zadovoljstvo i Njegove dènetske ba{~e na ahiretu.


PRISNAPRISNAPRISNAPRISNAPRISNA JE PRIJA JE PRIJA JE PRIJA JE PRIJA JE PRIJATELJICATELJICATELJICATELJICATELJICA

Razborita inteligentna ena muslimanka prisna je i druèljubiva, prijazna je prema enama,druì se s njima i voli ih, pa su i one prisne s njome, druè se s njom i vole je zbogdobrodu{nosti, privla~nosti, nje`nosti i kolegijalnosti kojim se odlikuje njena li~nost. Ovo sunajvi{a dru{tvena svojstva do kojih moè do}i ena. Ona joj omogu}avaju pristup enskimdru{tvima kao i sticanje njihovog povjerenja i uticaja na njih. Ova dru{tva slu{aju samo onuènu koja je prijazna, u koju imaju povjerenja i od koje su sigurna. Zadovoljavaju se samogovorom koji dolazi od ene prema kojoj ova dru{tva imaju povjerenje, koju vole, po{tuju icijene.

Otud se i navode tekstovi koji uzvisuju ovu odabranu i dobrodu{nu skupinu koja jeprijazna i prema kojoj se prijazno, bez obzira da li to bila skupina mu{karaca ili èna. Titekstovi ~ine ih Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., najdraìm skupinama, i njemu najbliìm koje}e kraj njega sjediti na Sudnjem danu: �Ho}ete li da vas obavijestim o onim koji su mi najdraìi koji }e mi najbliè sjediti na Sudnjem danu?� Ponovio je to triput ili dvaput. Rekli su:�Ho}emo, Allahov Poslani~e.� Rekao je: �Oni koji su najljep{eg morala.�732

U nekim predanjima dodaje se: �Plemeniti koji su prijazni i prema kojiim se prijazno.�Jedno od najva`nijih svojstava ene muslimanke jeste da bude omiljena, prijazna, da se

prema njoj prijazno, da voli ène i da je vole, da joj prilaze svaki put kad god im se pruìprilika da ~uju njen ugodan govor, njena krasna usmjerenja i njeno korisno djelo. Ovakvablistava ena muslimanka u stanju je dostaviti svoju poslanicu, u~initi korist, djelovati napreporodu i baviti osvje{}ivanjem. Ovim se bavi svjesna ena muslimanka, koja je obasjanauputom svoje vjere, koja je prijazna i prema kojoj se prijazno, a ona ena koja nije takva, unjoj nema nikakva dobra, kao {to se to navodi u hadisu ~asnome:

�Vjernik je prijazan i prema njemu se prijazno, a nema dobra u onome ko nije prijazan iprema kome se nije prijazno.�733

Plemeniti Poslanik, s.a.v.s., svome ummetu predstavlja najuzvi{eniji primjer u svomlijepom pona{anju s ljudima i u pridobijanju i sjedinjavanju ljudskih srca. On poziva svojummet da ga opona{a u rije~ima, djelu i pona{anju. On mu je zacrtao najkra}i put u na~inuprodiranja do srca ljudi, zadobijanja njihove ljubavi, simpatije i prijateljstva. Poslanik, s.a.v.s.,uvjek je bio vedar (nasmijan), popustljiv, blag, a ne grub. Kada bi se pridruìo nekomdru{tvu, sjeo bi na kraju tog dru{tva, a to je nare|ivao i drugima; poklanjao je pa`nju svimprisutnim u dru{tvu, tako da niko ko je sjedio na tom sijelu nije osje}ao da je neko plemenitiji


od njega. Ko god bi ne{to traìo od njega, nije ga odbio, a da mu nije udovoljio ili da mu se nijelijepim rije~ima obratio. Ljude je obuzimala njegova jednostavnost i njegov moral, te im jepostao poput oca, a oni su kod njega u pravima bili isti. U njegovom sijelu, ljudi su biliravnopravni, razlikovali su se jedni od drugih jedino po bogobojaznosti, bili su skromni,po{tovali su starije a bili milostivi prema mla|ima, ~inili su dobro~instvo prema siromasimai brinuli su se o strancu.

Poslanik, s.a.v.s., bio je takav da onaj ko od njega ne{to o~ekuje, nije o~ajavao niti seu njega razo~arao. Sebi nije dopustio troje: prepirku, pretjerivanje i ono {to ga se ne ti~e, aljude je po{tedio troga: nije nikoga kudio, sramotio i nije istraìvao ne~iji nedostatak. Govorioje samo o onome u ~emu je traìo nagradu (kod Allaha). Kada bi govorio, oni koji su sjedili snjime, pognuli bi glave kao da su im na glavama ptice, a kada bi on za{utio, oni bi govorili inisu se kod njega sva|ali. Smijao bi se onome ~emu bi se oni smijali i ~udio bi se onome~emu bi se i oni ~udili. Bio je strpljiv prema strancu koji bi grubo s njime govorio i pitao. Takavje bio u govoru, pa bi njegovi ashabi cijedili iz njega govor. Govorio bi: �Kada vidite siromaha,pomozite mu.� Nije prihvatao pohvalu, osim od onoga kome ne{to u~ini. Nije nikoga prekidaou njegovom govoru sve dok ne bi zavr{io ono {to je zapo~eo, tako {to bi zavr{io govor iliustao.734

Ai{a, r.a., pri~a nam da se on ~uvao zlih ljudi, pridobijaju}i njihovu naklonost blagimgovorom i lijepim postupanjem. Neki je ~ovjek traìo dozvolu od Allahovog Poslanika, s.a.v.s.,da u|e kod njega, pa je rekao:

�Dozvolite mu. Lo{ li je on sin plemena� ili �lo{ li je on brat plemena.� Po{to je u{ao kodnjega, bio je blag u razgovoru s njim, te je Ai{a rekla: �Allahov Poslani~e, rekao si ono {to sirekao, a zatim si bio blag u razgovoru s njime!� Odgovorio je: �Ah, Ai{a! Najgori ~ovjek kodAllaha jeste onaj kojga ljudi ostave - ili koga ljudi napuste - ~uvaju}i se njegove neuljudnosti.�735

Nema sumnje da zrela ena muslimanka koja je otvorena prema Poslanikovoj, s.a.v.s.,uputi, slijedi tragove svoga Poslanika, s.a.v.s., u njegovom postupanju prema ljudima, dobrimi lo{im, te tako biva omiljenom, prihvatljvom i cjenjenom u enskim dru{tvima koja je poznajuili su ~ula za nju.

ÛVÛVÛVÛVÛVAAAAA T T T T TAJNUAJNUAJNUAJNUAJNU

Zrela i svjesna ena muslimanka ne zaboravlja da je ~uvanje tajne jedno od najljep{ihmoralnih osobina kojim se ~ovjek moè okititi, bilo da je mu{karac ili ena. uvanje tajneukazuje na zrelost li~nosti, ~vrstinu karaktera, dostojanstvenost pona{anja i razboritost.


Otud i ena muslimanka, koja slijedi islamsku uputu, pomno ~uva tajnu i u ~istim islamskimli~nostima ugra|uje prepoznatljivu moralnu osobinui najbolju }ud.

Jedan od najistaknutijh dokaza da su se prvi ashabi kitili vrlinom ~uvanja tajne i da su biliuporni u pridràvanju te vrline, jeste i situacija izme|u Ebu - Bekra i Osmana naspramOmera kada im je predloìo da se oène njegovom k}erkom Hafsom, nakon {to joj je muùmro, kao i njihovo ~uvanje tajne Allahovog Poslanika, s.a.v.s.

Imam Buharija biljeì od Abdullaha bin Omera, r.a., da je Omer bin el - Hattab, r.a., nakon{to je umro mu` njegove k}eri Hafse, pri~ao:

�Sreo sam Osmana bin Affana, r.a., te sam mu ponudio da se oèni Hafsom, rekav{i:�Ako eli{, udat }u za tebe Hafsu bint Omer.� Rekao je: �Vidjet }u.� Pro{lo je nekoliko no}i teme je susreo i rekao: �Ja danas nemam potrebe da se oènim�, pa sam susreo Ebu - Bekraes - Siddika, r.a., i rekao mu: �Ako eli{ udat }u za tebe Hafsu bint Omer.� Ebu - Bekr, r.a.,{utio je i nije mi ni{ta odvratio, te sam se na njega vi{e naljutio nego na Osmana. Pro{lo jenekoliko no}i, a potom ju je zaprosio Vjerovjesnik, s.a.v.s., i ja sam je udao za njega. Susreome je Ebu - Bekr i rekao mi: �Mora da si se naljutio na mene kada si mi ponudio Hafsu, pa tini{ta nisam odgovorio?� Rekao sam: �Da, jesam.� Rekao je: �Ni{ta me nije spre~avalo da tiodgovorim na ono {to si mi ponudio, osim {to sam znao da ju je Vjerovjesnik, s.a.v.s.,spomenuo, te nisam mogao razglasiti tajnu Allahovog Poslanika, s.a.v.s. A da ju jeVjerovjesnik, s.a.v.s., ostavio, ja bih prihvatio (da je oènim).��736

Vrlina ~uvanja tajne nije se ograni~avala samo na mu{karce, nego je, naprotiv, obuhvatalai ene i djecu koji su se napojili islamskom uputom, koja je prosvijetlila njihova srca i njihoveumove svojom blistavom svjetlo{}u. To nalazimo u predanju koju biljeì imam Muslim odEnesa, r.a., koji kaè:

�Do{ao je kod mene Allahov Poslanik, s.a.v.s., a ja sam se igrao s dje~acima, te nas jeposelamio i poslao me da ne{to obavim, pa sam zakasnio svojoj majci. Po{to sam do{ao donje, upitala me je: �[ta te je zadràlo?� Odgovorio sam joj: �Poslao me je Allahov Poslanik,s.a.v.s., da ne{to obavim.� Rekla je: �A {ta je to bilo?� Rekao sam: �To je tajna.� Rekla je:�Nemoj nikoga obavijestiti o tajni Allahovog Poslanika, s.a.v.s.� Pri~ao je Enes: �Tako miAllaha, da sam bilo koga obavijestio o njoj, obavijestio bih tebe, Sabite.��737

Enesova je majka vidjela koliko njen sin vodi brigu o ~uvanju tajne Allahovog Poslanika,s.a.v.s., te je u~vrstila u njemu tu brigu, jer je traìla od njega da nikoga ne obavijesti o tajniAllahovog Poslanika, s.a.v.s., te on o njoj nije nikome govorio, ~ak ni tabi�inu Sabitu El -Bunanijju, koji je prenosio hadis od njega. Ni ljubav prema uvidu u stvari nije je natjerala daprevari svoga malog sina, kako bi saznala tajnu koju je sakrio od nje. Ovo je islamski odgoji ovo je visoki stupanj do kojeg on uzdiè ~ovjeka, bez obzira da li se radilo o mu{karcu, eniili djetetu.


Ako je razotkrivanje tajni jedno od najgorih navika kojim se ~ovjek stavlja na ku{nju,onda je najgora vrsta razotkrivanja tajni ona koja je vezana za bra~ni ivot. A onaj ko budeisku{an ovom ru`nom navikom spada me|u ljude koji }e imati najgori stupanj na Sudnjemdanu, kao {to je to obznanio Allahov Poslanik, s.a.v.s., rije~ima:

�Najgoreg stupnja na Sudnjem danu kod Allaha bit }e onaj ~ovjek koji konzumira bra~niìvot sa enom, a i ona s njime, pa potom pro{iri njenu tajnu.�738

Li~ne stvari trebaju ostati bri`ljivo i dobro ~uvane, skrivene, za koje ne}e niko znati osimonih ~ije su. Svoje li~ne stvari {iri me|u ljudima samo onaj ~ovjek koji je tupoglav, nesabrani osoba koja je vodnjikava, bez imalo ljubomore. A muslimani i muslimanke su daleko odsvega ovoga i za{ti}eni su onim {to u~e iz upute svoje vjere, kao {to se kite njenim ~istimi besprijekornim moralnim osobinama.

VEDROG JE LICAVEDROG JE LICAVEDROG JE LICAVEDROG JE LICAVEDROG JE LICA

Prosvije}ena ena muslimanka ne zaboravlja da je jedan od najva`nijih faktora njenoguspjeha u privatnom ivotu s njenim muèm, kao {to je jedan od najva`nijih faktora i njenogdru{tvenog ìvota uop}e, da bude vedrog lica, da bude nasmijana, da njeno lice blistaosmjehom i da njene usne preplavljuje radost. Sve je ovo ~ini omiljenom me|u ljudima ibliskom njihovim srcima. Vedrina lica se, tako|er, ubraja i u ljepotu morala, ljepotu karaktera,privla~nost }udi, kao i u dobro na koje islam podstrekava.

U Muslimovom �Sahihu� navodi se da Vjerovjesnik, s.a.v.s., kaè:�Nemoj ni{ta omalovaàvati od dobrih djela, makar da susretne{ svoga brata

(muslimana) vedrog lica.�739

U praksu plemenitog Poslanika, s.a.v.s., spada i da se ~ovjek musliman osmjehnesvome bratu (muslimanu). Allahov Poslanik, s.a.v.s., nije nikog od svojih ashaba susreo, ada nije bio nasmijan i vedrog lica, kao {to se to navodi u hadisu koji biljeè Buharija i Muslimod ~asnog ashaba Dèrira bin Abdullaha, koji je rekao:

�Allahov Poslanik, s.a.v.s., nije me spre~avao da u|em otkako sam primio islam i nikadme nije vidio, a da mi se nije osmjehnuo.�740

Nasmijana i prijazna ena unosi radost u srce svoga muà svaki put kad je on pogleda,te tako kod njega pove}ava ljubav i po{tovanje prema njoj. Isto tako, ona se ovako pona{ai u enskom dru{tvu u kojem ivi, jer ljubav, po{tovanje i prijateljstvo u dru{tvu ne {iri ni{takao prijazno lice, radosna i otvorena du{a i visoka moralnost. To su, doista, svojstva,karakteristike i osobine koje dolikuju dobrodu{noj èni muslimanki, misionaru i ona jojomogu}avaju da prodre do ljudskih srca, da prodre u najskrivenije dijelove du{a.


PRIJAPRIJAPRIJAPRIJAPRIJATNATNATNATNATNA JE I SIMP JE I SIMP JE I SIMP JE I SIMP JE I SIMPAAAAATI^NATI^NATI^NATI^NATI^NA

Prosvije}ena je ena muslimanka prijatna, osje}ajna i slatkorje~iva. Ona ne odbija da sena{ali sa svojim sestrama i prijateljicama u vrijeme koje odgovara za to. Ona se nje`no {alii voli da se du{e oraspoloè.

[ala ene muslimanke isti~e se po islamskoj formi koja je [erijatom dozvoljena, koja neprelazi u glupost, neukusnost i vulgarnost.

Allahov Poslanik, s.a.v.s., {alio se sa svojim ashabima, ali svojom {alom i igrom nijeprelazio granice istine. Od ashaba se prenose njihove rije~i upu}ene plemenitom Poslaniku,s.a.v.s.: �Ti se, doista, {ali{ s nama�, na {to je on rekao: �Ja ne govorim ni{ta drugo osimistine.�741

Isto tako i o plemenitim ashabima prenose se zanimljive i prijatne vijesti o njihovoj {ali iigri koja se odvijala izme|u njih i Allahovog Poslanika, s.a.v.s.

Jedna od ovakvih vijesti navodi se i u hadiskim i biografskim knjigama, u kojoj se kaèda se Allahov Poslanik, s.a.v.s., {alio s jednim malim djetetom, jednim od sinova njegovihashaba, kojeg su zvali Ebu - Umejr. To dijete imalo je pti~icu kojom se igralo. Jednog danavidio ga je tu`nog, pa je rekao: �[ta ja to vidim da je Ebu - Umejr tuàn?� Odgovorili su:�Uginula je njegova pti~ica kojom se igrao, Allahov Poslani~e.� Vjerovjesnik se na{alio sdjetetom govore}i: �Ebu - Umejre, {ta je uradila pti~ica?�742

Jednom je prilikom neki ~ovjek do{ao kod Vjerovjesnika, s.a.v.s., traè}i da ga ponese,te mu je Vjerovjesnik, s.a.v.s., {ale}i se, rekao: �Ponijet }u te na devinom djetetu.� ovjekje rekao: �Allahov Poslani~e, {ta }u s devinim djetetom?� Odgovorio mu je Poslanik, s.a.v.s.:�A {ta drugo deva ra|a osim deve?�743

Imam Ahmed biljeì od Enesa, r.a., da je neki ~ovjek, beduin, kojem je bilo ime Zahir, daoVjerovjesniku, s.a.v.s., neki poklon sa sela. Vjerovjesnik, s.a.v.s., pripremio bi ga kada bièlio iza}i, te bi rekao: �Zahir je na{e selo, a mi smo njegov grad�, a Vjerovjesnik, s.a.v.s.,ga je veoma volio. On je bio ru`nog izgleda, te je jednom prilikom Allahov Poslanik, s.a.v.s.,do{ao do njega, a on je prodavao svoju robu, pa ga je s le|a pritisnuo na svoje grudi, a~ovjek ga nije mogao vidjeti, te je rekao: �Pusti me!� �Ko je ovo?� Okrenuo se i poznaoAllahovog Poslanika, s.a.v.s., te nije oklijevao da svoja le|a nasloni na Vjerovjesnikova,s.a.v.s., prsa, nakon {to ga je prepoznao. Allahov Poslanik, s.a.v.s., govorio je: �Ko }e kupitiroba?� On je rekao: �Allahov Poslani~e, onda, tako mi Allaha, ti me nalazi{ bezvrijednim.� Nato je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: �Ali ti kod Allaha nisi bezvrijedan� - ili je rekao: �Ali ti sikod Allaha dragocjen.��744

Do{la je neka starica kod Vjerovjesnika, s.a.v.s., i rekla: �Allahov Poslani~e! Moli Allaha


da me uvede u Dènnet.� Rekao je, {ale}i se: �O majko, tog i tog, u Dènnet ne ulaze starice(i starci).� Starica je po~ela plakati, te je rekao: �Obavijestite je da u njeg ne}e u}i kaostarica. Uzvi{eni Allah, doista, kaè: �Stvaranjem novim Mi }emo hurije stvoriti idjevicama ih u~initi.�� 745, 746

Me|u hadise koji ukazuju na razdraganost du{e i ljubav prema {ali i igri ubraja se i hadiskoji biljeì imam Ahmed od Ai{e, r.a., koja kaè:

�Iza{la sam s Vjerovjesnikom, s.a.v.s., na jedno od njegovih putovanja, a ja sam bilamr{avi djevoj~urak. Rekao je ljudima: �Udaljite se�, pa su se udaljili. Zatim mi je rekao: �Hodiovamo da se utrkujem s tobom�, pa sam se utrkivala s njim i pobijedila ga. Nije to spominjaosve dok se nisam udebljala i dok to nisam zaboravila. Iza{ala sam s njime prilikom njegovogputovanja, te je rekao ljudima: �Udaljite se�, pa su se udaljili. Zatim mi je rekao: �Hodi ovamoda se utrkujem s tobom�, pa sam se utrkivala s njim i pobijedio me je. Smijao se govore}i:�Ovo ti je za ono.��747

Poslanik, s.a.v.s., ponekad se {alio, a bio je imam muslimanima, njihov vo|a i u~itelj, anekada bi bio ozbiljan. Nije ga spre~avao teret upravljanja koji bi nosio na putu formiranjaislamskog ummeta i uspostave islamske dràve, vo|enje borbenih odreda niti drugi uzvi{eniposlovi, sve ovo ga nije odvra}alo od ugodne igre i {ale, koja bi unosila radost u du{enjegovih ashaba i u du{e njegovih ena.

Ne{to od toga nam Ai{a, r.a., prenosi, pa kaè:�Do{la sam Vjerovjesniku, s.a.v.s., sa supom od bra{na i mlijeka koju sam mu skuhala.

Rekla sam Sevdi, r.a., a Vjerovjesnik, s.a.v.s., bio je izme|u mene i nje: �Jedi�, pa je onaodbila. Rekla sam: �Jest }e{, ili }u ti lice umazati�, pa je odbila, te sam ja stavila svoju rukuu supu i umazala joj lice, a Vjerovjesnik, s.a.v.s., smijao se. Svoju ruku stavio je u njenuodbranu i rekao joj: �Umaì i ti njeno lice...�� A u drugom predanju stoji: �Iza{ao joj je u susretpostavljaju}i svoj lakat pred nju traè}i da mi se osveti, te je malo uzela s lica i timezamazala moje lice, a Allahov Poslanik, s.a.v.s., smijao se.� 748

Ovi dokazi i predanja predstavljaju blistavi dokaz ~istote i velikodu{nosti islama i njegovihpripadnika, kao {to ukazuju na prijaznost koju islam traì od svojih sinova i k}eri, kao irazdraganost i ugodnost duha. Ovo su svojstva koja su poèljna kod savremene i plemeniteène muslimanke koja svojoj li~nosti time pridodaje ve}u privla~nost, ljepotu i djelotvornost.


UNOSI RADOST U SRCAUNOSI RADOST U SRCAUNOSI RADOST U SRCAUNOSI RADOST U SRCAUNOSI RADOST U SRCA

Svjesna ena muslimanka u razgovoru i dijalogu s drugim enama svesrdno nastoji dame|u njih unese ivost, radost, veselje i aktivnost, tako {to im donosi i pri~a radosne vijestii ugodne i prijatne {ale. Uno{enje radosti u srca, u granicama onoga {to je Allah, d`.{.,dozvolio, predstavja zahtjev islama na kojem insistira ispravni [erijat, koji podsti~e nanjegovo prakticiranje. To je stoga kako bi atmosfera me|u vjernicima i vjernicama bilaispunjena ljubavlju, namirisana mirisima sre}e, preplavljena rado{}u i optimizmom i kako bièna muslimanka bila spremna da prihvati svaki ozbiljan posao s obavezama i odricanjima(`rtvama) koja to zahtijevaju.

Iz tog razloga islam nagra|uje onoga ko unosi radost u srca muslimana i muslimanki,tako {to }e posti}i najve}u radost koju }e mu Allah, d`.{., dati u njegovom srcu na Sudnjemdanu:

�Ko sretne svog brata muslimana s onim {to voli Allah kako bi ga obradovao time, Allah}e ga obradovati na Sudnjem danu.�749

Razborita i inteligentna èna muslimanka nalazi razne na~ine dozvoljenograzveseljavanja, koje moè unijeti u srca njenih sestara muslimanki, kao {to su: topaopozdrav (selam), lijepa rije~, o{troumna primjedba (zapaànje), vje{ta dosjetka, radosnavijest, umiljat osmijeh, iskrena (dobronamjerna) posjeta, poklon koji raduje, neprekidnoodràvanje rodbinskih veza, iskrena potpora i usluga i tje{enje koje umiruje, a sve to otvarazasune na srcima, sije klicu ljubavi, spaja veze prijateljstva i u~vr{}uje bratske i sestrinskeveze.

NIJE STROGANIJE STROGANIJE STROGANIJE STROGANIJE STROGA

Jedna od odlika ene muslimanke, koja razumije uputu svoje vjere, jeste i to da ona nijestroga i ne pretjeruje u stvarima koje je dozvolio [erijat i koje je dopustio u posebnimprilikama, kao {to je dopu{tena vrsta pjevanja (muzike) uz bajrame, vjen~anja, veselja iprisustvovanje nekim rekreacionim igrama koje ne prati fesad (nered, nemoral) i iz kojih neproizilazi fitneluk.

Me|utim, i kada u~estvuje u igri i zabavama, u odre|enim prilikama, ona tu zabavu nepretvara u svoju naviku i preokupaciju, nego slijedi uputu svoje vjere, koja dopu{ta zabavu,s vremena na vrijeme, a o tome govore mnogobrojni vjerodostojni hadisi.


U Buharijinom �Sahihu� navodi se da je majka vjernika Ai{a, r.a., jednu djevojku siroticukoja je bila pod njenim skrbni{tvom, spremala za udaju za jednog ~ovjeka ensariju, pa joj jeAllahov Poslanik, rekao:

�O Ai{a, zar niste spremile zabavu, pa ensarije, doista, vole zabavu.�750

Imam El - Buhari, tako|er od Ai{e, r.a., prenosi da je rekla: �U{ao je kod mene AllahovPoslanik, s.a.v.s., a kod mene su bile dvije robinje koje su pjevale pjesme Bu�asa.751

On je legao na postelju i okrenuo svoje lice (od nas). Potom je u{ao Ebu-Bekr, prekoriome i rekao: �Zar pjesma {ejtanska kod Allahovog Poslanika, s.a.v.s.?� Potom se AllahovPoslanik, s.a.v.s. okrenuo prema njemu i rekao: �Pusti ih.� Kada Ebu - Bekr nije vidio, ja samim namignula da iza|u i one su iza{le.�752

U drugom predanju El - Buhari biljeì: �Pa je Allahov Poslanik, rekao:�O Ebu - Bekre, zaista svaki narod ima svoj blagdan, a ovo je na{ blagdan.�753

El - Buhari, tako|er, biljeì rije~i Ai{e, r.a., koja kaè:�Na Bajram su se crnci (Abesinci) igrali noèvima i {titovima, a ja ili sam pitala

Vjerovjesnika, s.a.v.s., ili mi je sam rekao: �Uìva{ i gleda{?� Odgovorila sam: �Da�, pa me jepostavio iza sebe, a njegov obraz bio je prislonjen uz moj i govorio je: �Nastavite, o Benu-Erfide (nadimak za Abesince).� Kada sam se zasitila gledanja, on me je upitao: �Je li todoista?� Odgovorila sam mu: �Da, jeste.� Rekao je: �Idi, onda.��754

Ibn - Hadèr navodi vi{e predanja ovog hadisa od Ai{e, r.a. Jedno od tih predanja je iovo koju biljeì Ez - Zuhri:

�Dok nisam ja bila ta kojoj je dosadilo.�755

U predanju kod Muslima, putem Zuhrija stoji:��Zatim je stajao zbog mene sve dok nisam ja bila ta koja je (prva) oti{la.�756

U ta predanja spada i predanje Jezida bin Rumana koje biljeì En - Nesai:�Allahov Poslanik, s.a.v.s., govorio bi: �Zar se nisi zadovoljila?� Ja sam govorila: �Nisam�,

kako bih vidjela svoj poloàj (vrijednost) kod njega.�757

En - Nesai biljeì predanje Ebu - Seleme od Ai{e, r.a., koja kaè:�Rekla sam: �O Allahov Poslani~e! Nemoj uriti�, pa je ustao prema meni i rekao: �Je li ti

dovoljno?� Odgovorila sam: �Nemoj me poùrivati!� Ai{a, r.a., dalje pri~a: �Ja nisam imalaèlju da ih gledam, nego sam htjela da ene doznaju za njegovo stajanje zbog mene i mojemjesto kod njega.��

Dodaje u poglavlju �En - Nikahu� u predanju putem Zuhrija:�Po{tujte poloàj mlade djevojke koja voli zabavu.�758

U djelu �Fethul - Bari� navodi se: Es - Sirad` prenosi putem Ebu - ez - Zinada, on odUrvea, a on od Ai{e, r.a., da je Vjerovjesnik tada rekao:

�Neka znaju ìdovi da u na{oj vjeri postoji {irina. Ja sam, uistinu, poslan s ~istom itolerantnom vjerom.�

Et - Tirmizi u svom �Sunenu� od Ai{e, r.a., prenosi njene rije~i:


�Allahov Poslanik, s.a.v.s., sjedio je, te smo ~uli galamu i glasove djece. Allahov Poslanik,s.a.v.s., ustao je, kad je Abesinka plesala, a oko nje bila su djeca, te je rekao: �O Ai{a, do|i,pogledaj!� Do{la sam i stavila svoju bradu na rame Allahovog Poslanika, s.a.v.s., te sam jepromatrala izme|u ramena i njegove glave. Potom mi je rekao: �Zar se nisi zasitila?� A ja sammu odgovorila: �Nisam�, kako bih vidjela moj poloàj kod njega. Tada se pojavi Omer, r.a., isvijet se razi|e od nje, a Allahov Poslanik, s.a.v.s., re~e: �Ja gledam u {ejtane, dìnske iljudske, kako pobjego{e od Omera.�� Pri~ala je: �Te sam se vratila.�759

Ovi i njima sli~ni tekstovi koji su sadràni u hadiskim zbirkama, doista su jasni svjedocilijepog morala Vjerovjesnika, s.a.v.s., kao muà, njegove nje`nosti prema supruzi i njegoveèlje za njenom sre}om i rado{}u. Ovi tekstovi, tako|er, svjedo~e o {irini, toleranciji ilahko}i islama, kao i o njegovoj ljubaznosti prema eni, jer joj je dozvolio uìvanje u jednomvidu zabave, {to neki dana{nji ljudi, strogih stavova, smatraju gnusnim zlo~inom zbog kojegse ena ka`njava okrutnom izolacijom.

@ena muslimanka koja je uvi|avna i razumije uputu svoje vjere, u ve}ini slu~ajeva trebabiti ozbiljna i okrenuta vrijednim stvarima, a ostavljati bezvrijedne stvari. Me|utim, ovo je nespre~ava da se zabavi u prilikama koje je [erijat dozvolio i u kojim je muslimanima imuslimankama u~inio odre|enu {irinu i prostranstvo. To je stoga {to Mudri Zakonodavaczna prirodu du{e koja je sklona opu{tanju, odmoru, razonodi i rekreaciji, s vremena navrijeme, kako bi se poslije toga ~ovjek okrenuo marljivosti i kako bi s vi{e elana, odlu~nije ispremnije podnosio te{ko}e i odgovornosti. To je ono {to je islam ostvario za ~ovjeka krozsvoj ravnomjerni, umjereni, potpuni i mudri program.

NIJE OHOLANIJE OHOLANIJE OHOLANIJE OHOLANIJE OHOLA

Iskrena i svjesna muslimanka nije ohola i ne diè nos, smatraju}i se ve}om od drugihèna koje su od nje na niòj razini ljepote, imetka, porijekla ili poloàja (ugleda). Jer enamuslimanka, koja je obasjana uputom svoje vjere, uistinu, zna da oholost, uzdizanje iuobraènost na ovom svijetu onemogu}uju uìvanje blagodati na ahiretu, ~ije uìvanje jeAllah zabranio mu{karcima i enama koje su ohole. A u~inio ih je za one koji ne ele oholost,ko~opernost i uzno{enje na Zemlji.

�Taj drugi svijet dat }emo onima koji ne ele da se na Zemlji ohole i da nered ~ine, a onekoji se Allaha boje, ~eka sre}an kraj.�760

On, tako|er, zna da Allah, d`.{., ne voli ni gordog ni hvalisavog.�I iz oholosti ne okre}i od ljudi lice svoje i ne idi zemljom nadmeno, jer Allah

ne voli ni gordog ni hvalisavog.� 761

Ko dobro razmotri tekstove �~istog sunneta�, bit }e zapanjen veli~inom pa`nje koju


Poslanik, s.a.v.s., daje iskorjenjivanju oholosti iz ljudskih du{a, tako {to je zabranjuje, udaljavaljude od nje i upozorava mu{karce i ène koji su isku{ani tom bole{}u, kako ne bi upotpunosti izgubili ahiret ako se u njihove du{e uvu~e trunka oholosti koju u njih ubaci {ejtani kako ne bi postali oholi ljudi kojim je Allah, d`.{., zabranio ulazak u Dènnet, kao {to to stojiu hadisu kojeg biljeì Muslim:

��Ne}e u}i u Dènnet onaj u ~ijem srcu ima i koliko trunka oholosti.� Jedan ~ovjek na tore~e: �ôvjek, zaista, voli da mu odje}a bude lijepa, a i obu}a da mu je lijepa.� Rekao je(Poslanik, s.a.v.s.): �Doista je Allah lijep i voli ljepotu. Oholost je odbacivanje istine iomalovaàvanje ljudi.��762

Od Harisa bin Vehba prenosi se da je rekao: �ûo sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s.,da je rekao:

�Ho}ete li da vas obavijestim o stanovnicima Vatre: svaki osori, oholi i u hodu gordi~ovjek.��763

Oholim, uznositim i gordim enama dovoljno je poniènje koje im je Allah, d`.{., pripremiona ahiretu, time {to }e im zabraniti da Ga vide, da On s njima govori i da ih On o~isti odgrijeha. To je, doista, poniènje poslije kojeg nema poniènja.

Allahov Poslanik, kaè:�Allah ne}e na Sudnjem danu pogledati onoga ko iz oholosti pusti (po zemlji) svoj

ogrta~.�764

�Trojici se Allah na Sudnjem danu ne}e obratiti (s njima govoriti) niti }e ih o~istiti (odgrijeha), a nit }e ih pogledati i njima pripada bolna kazna: starac bludnik, vladar laàc i oholisiromah.�765

Ovo je stoga {to je gordost (kibrija�) jedna od osobenosti Allaha, d`.{., a ne slaba{nih,stvorenih robova, i svaki ~ovjek kome je njegova du{a oholost i gordost u~inila lijepim, timezadire u uluhijjet i poku{ava sebi prisvojiti jedno od uzvi{enih svojstava Stvoritelja i takozasluùje poniènje, sramotu i èstoku kaznu na Sudnjem danu, kao {to se to navodi uhadisi - kudsijju kojeg biljeì Muslim:

�Uzvi{eni Allah kaè: �Mo} je Moj pla{t, a gordost (uzvi{enost) je Moj ogrta~. Ko poku{ada Mi otme i ospori ne{to od toga, Ja }u ga kazniti.��766

Otud tekstovi �~istog sunneta� dolaze jedni za drugim, upozoravaju}i vjernike i vjerniceda ih ne obuzima napad oholosti u bilo kojem momentu nehajnosti i ljudske slabosti, kako bibili spa{eni od toga da ih zahvati ova prezrena osobenost i kako bi bili za{ti}eni od zapadnjau nju.

Jedan od tih upozoravaju}ih tekstova je i slijede}i:�Ko sebe veli~a i smatra velikim i ko hoda nadmeno, srest }e Allaha, srditog na njega.�767


SKROMNA JESKROMNA JESKROMNA JESKROMNA JESKROMNA JE

@ena muslimanka, koja je obavijena makar jednim dijelom upute njene vjere, treba da jeskromna, blaga, {irokogrudna (tolerantna) i nje`nih osje}aja, jer nasuprot tekstovima ukojima se prijeti i obe}aje kazna oholima, ona nalazi tekstove koji podsti~u, bodre i ~inedragim skromnost i poniznost, kao {to obe}avaju mo}, ugled i ~ast svakom onom ko budeponizan Allahu, d`.{. U rije~ima Allahovog Poslanika, s.a.v.s., koje biljeì Muslim, stoji:

�Niko nije ponizan Allahu a da ga On ne uzdigne.�768

�Allah mi je, zaista, objavio: �Budite skromni kako se niko nikad ne bi iznad nekoguznosio niti mu nasilje u~inio.��769

@ena muslimanka koja pomno promatra biografiju Odabranog i njegovu li~nost, nalaziìvi i jedinstveni primjer poniznosti, skromnosti, pokornosti, ozarenosti, plemenite }udi i{irokogrudnosti. Tako, kada bi prolazio pored djece koja se igraju, poselamio bi ih ozarenoglica, {ale}i se s njima. U ovoj velikoj skromnosti nije ga spre~avao ni njegov stupanj poslanstva,niti veli~ina vo|stva, a niti visina poloàja.

Enes, r.a., spominje da je jednom pro{ao pored djece, poselamio ih i rekao: �Vjerovjesnikbi tako radio.�770

Enes, r.a., u vezi sa skromno{}u Vjerovjesnika, s.a.v.s., prenosi i to da bi jednamedinelijska robinja uzela Vjerovjesnika, s.a.v.s., za ruku i vodila ga po Medini kuda jehtjela, kako bi joj ispunio njene potrebe.771

I Temim bin Usejd dolazi u Medinu kako bi pitao o islamskim propisima. Ovaj ~ovjek,stranac, eljan susreta s Allahovim Poslanikom, s.a.v.s., ne nalazi nikakve ice, ~uvare nitivratare, ve} vidi plemenitog Poslanika, s.a.v.s., na minberu kako drì govor ljudima. On muprilazi pitaju}i i traè}i poja{njenje. Plemeniti Poslanik, s.a.v.s., okre}e mu se sav vedar,ponizan i njeàn i odgovara mu na njegovo pitanje. No, pustimo Temima da nam o svemutome pri~a, kako to od njega prenosi imam Muslim, pa kaè:

�Do{ao sam do Allahovog Poslanika, s.a.v.s., a on je drào govor (hutbu), pa samrekao: �Allahov Poslani~e, ~ovjek stranac do{ao je i pita o svojoj vjeri, jer ne zna {ta mu jevjera.� Allahov Poslanik, s.a.v.s., okrenuo se prema meni, ostavio svoj govor (hutbu) ipri{ao mi. Njemu je donesena stolica na koju je sjeo, a potom me po~eo podu~avati onome{to ga je podu~io Allah. Potom se vratio svome govoru i zavr{io ga.�772

Vjerovjesnik, s.a.v.s., u du{ama ashaba zasa|ivao je osobine poniznosti i skromnostizasnovane na toleranciji, blagosti i lijepoj }udi, daju}i li~ni primjer time {to se odazivao napozive obi~nih ljudi, {to je prihvatao njihove poklone, bez obzira koliko oni bili skromni i


obi~ni. U hadisu koji biljeì El - Buhari navodi se:�Kada bih bio pozvan na gozbu na kojoj je spremljen but ili potkoljenica, ja bih se

odazvao, a kada bi mi bio poklonjen but ili potkoljenica, ja bih to prihvatio.�773

O kako je divna skromnost u njenom najvi{em obliku i najuzvi{nijem zna~enju?!

UMJERENA JE U OBLAÊNJUUMJERENA JE U OBLAÊNJUUMJERENA JE U OBLAÊNJUUMJERENA JE U OBLAÊNJUUMJERENA JE U OBLAÊNJUI SPOLJA[NOSTII SPOLJA[NOSTII SPOLJA[NOSTII SPOLJA[NOSTII SPOLJA[NOSTI

@ena muslimanka, koja razumije uputu svoje vjere, pridràva se umjerenosti u svimstvarima, a naro~ito u svom obla~enju i spolja{njem izgledu. Ona svesrdno nastoji da njenspolja{nji izgled bude lijep, ali bez pretjerivanja, neumjerenosti i oholosti. Ona ne tr~i zasvakom enom koja zagovara pretjerivanje, rasipni{tvo u mijenjanju i odbacivanju odje}enakon prvog obla~enja, dah}u}i i ude}i, tako, za novinama u modi koje nemaju granica.Tako ~ine neke neuke, besposlene i rasipni~ke ene. S druge strane, ona ne zanemarujesvoj izgled, odje}u i umjerenu i privla~nu eleganciju.

�I oni koji kad udjeljuju, ne rasipaju i ne {krtare, ve} se u tome drè sredine.� 774

@ena muslimanka pazi da ne postane rob mode kojom upravljaju modne ku}e i oni kojistoje iza njih, a koji se ne boje Allahove, d`.{., sile i koji eni ne ele dobro, a naro~ito ne enimuslimanki. @ena muslimanka, dakle, ~uva se ove vrste robovanja na koju je upozorioAllahov Poslanik, s.a.v.s., progla{avaju}i je izvorom propasti, neda}e i gubitka:

�Propao je rob dinara, i dirhema, i kadife, i hamise.775 Ako mu se ne{to da zadovoljan je,a ako mu se ne dadne - nije zadovoljan.�776

@ena muslimanka u uputi svoje vjere ima ono {to je ~uva od pada u provalije oholosti,{epurenja, narcisoidnosti i dr., a o ~emu nas je obavijestio Allahov Poslanik, kada je rekao:

�Dok se ~ovjek {epuri hodaju}i zamotan u dva svoja ogrta~a i dive}i se sam sebi, Allahje na njega izvrnuo zemlju i on }e u nju tonuti, sve do Sudnjeg dana.�777

@ena muslimanka nosi i upotrebljava dopu{teni nakit, ukrase i dozvoljenu eleganciju, teobla~i lijepu, skupu i elegantnu odje}u. To sve spada u lijepe stvari (tajjibat) koje je Allah,d`.{., dozvolio, ali ona ne}e skrenuti s pravog puta u provaliju pretjerivanja, rasipanja isuvi{nosti. Ovo je ta umjerenost koja poziva i na koju podsti~e islam. A ogromna je razlikaizme|u umjerene, mudre i pametne ene i ene rasipnice, besposli~arke, koja je nepromi{ljenai lahkoumna.

Razumna ena muslimanka u svom odijevanju i izgledu daleko je od neumjerenosti inemarnosti. Ona ne rasipa i umjerena je u svom gizdanju, u svom izgledu i odje}i. Ona nijezapu{tena niti je oskudna u odje}i, pojavi i izgledu, tako da to grani~i sa {krto{}u ili oskudno{}u


u ukrasima, eleganciji i lijepom izgledu, smatraju}i da tom oskudicom i asketizmom ~iniibadet svome Gospodaru i da }e ste}i Njegovo zadovoljstvo.

Me|utim, ena koja obla~i lijepu odje}u iz ponosa, umi{ljenosti, oholosti i uobraènostiprema svojim prijateljicama, grje{na je, jer Allah, d`.{., ne voli ni oholog, a ni hvalisavog.Ona, pak, koja obla~i odje}u pokazuju}i Allahove, d`.{., blagodati i koja se time pomaè upokornosti Allahu, d`.{., ona spada u one koje su pokorne i ona }e imati nagradu. @ena kojaostavlja lijepu odje}u iz {krtosti, nema ugleda niti po{tovanja kod ljudi niti ima nagradu kodAllaha, d`.{. A ona koja ostavlja lijepu odje}u iz asketizma, misle}i da ~ini Allahu ugodnodjelo time {to sebi zabranjuje dozvoljene stvari, tako|et je grje{na, kao {to to kaè {ejhul -islam Ibn - Tejmijje, Allah mu se smilovao.778

Osnova enine sre}e u njenoj vjeri i u njenom dunjaluku jeste u: umjerenosti, sredini iravnomjernosti. Ovo je slu~aj sa enom muslimankom koja razumije uputu svoje vjere i kojase pridràva njenih plemenitih i lahkih propisa. Njena je odje}a lijepa, uredna, elegantna iodgovaraju}a njoj i njoj sli~nim enama. Njena odje}a isti~e Allahove, d`.{., blagodati na njoj,bez pretjerivanja,umi{ljenosti i hvalisavosti.

PRIDAJE VPRIDAJE VPRIDAJE VPRIDAJE VPRIDAJE VA@NOSTA@NOSTA@NOSTA@NOSTA@NOST VRIJEDNIM STV VRIJEDNIM STV VRIJEDNIM STV VRIJEDNIM STV VRIJEDNIM STVARIMAARIMAARIMAARIMAARIMA

@ena muslimanka, koja razumije uputu svoje vjere, pridaje va`nost samo vrijednimstvarima i udaljava se od niskih, jeftinih i prezrenih stvari koje od ozbiljnog i naprednog~ovjeka ne zasluùju nikakvu pa`nju niti zainteresovanost. Ona svoje odnose s drugimènama gradi na osnovi plemenitih ciljeva, namjera i vrijednosti. U njenom ìvotu nemamjesta za brbljive, lahkoumne i besposlene ene, kao ni za preokupaciju sitnim i bezvrijednimstvarima. Ona nema vremena za beskoristan govor, besposli~arenje i niskosti. To je ono{to Allah, d`.{., voli kod Svojih robova, vjernika i vjernica, kao {to o tome obavje{tavaplemeniti Poslanik, s.a.v.s., u svojim rije~ima:

�Uistinu je Uzvi{eni Allah plemenit i voli plemenite, i voli vrijedne stvari, a prezire bezvrijednestvari.�779


ZAINTERESOVZAINTERESOVZAINTERESOVZAINTERESOVZAINTERESOVANAANAANAANAANA JE ZA JE ZA JE ZA JE ZA JE ZA ST ST ST ST STANJEANJEANJEANJEANJEMUSLIMANAMUSLIMANAMUSLIMANAMUSLIMANAMUSLIMANA

Pa`nja i zanimanje ene muslimanke, koja razumije propise svoje vjere, ne ograni~avase samo na njenu ku}u, muà i djecu, ve} ona pridaje va`nost i stanju muslimana, te prativijesti o njima. Ona tako postupa po uputi ove uzvi{ene vjere, koja sve muslimane smatrabra}om, koja je njihova ljubav, samilost i suosje}anje uporedila s jednim tijelom koje kadajedan njegov organ oboli, ostali organi mu se �odazovu� nesanicom i groznicom.780

A isto tako, ova vjera ih poredi i s gra|evinom ~iji se dijelovi me|usobno podupiru.781

Otud zainteresiranost savremene i razumne ene muslimanke za svakog muslimana,porodicu, dru{tvo i ummet, koja izvire iz njene muslimanske li~nosti, nadojene duhom islama,njegovim uputama, propisima i njegovim pogledima na ~ovjeka, ìvot i svemir. Tazainteresovanost izvire i iz njenog osje}aja odgovornosti kojom je islam zaduìo svakogmuslimana i muslimanku, a to je dostavljanje islama i obja{njenje njegovih propisa ljudima.

U historiji ene muslimanke postoje mnogobrojni primjeri dobrih ena koje su poznate posvojoj brizi i zainteresovanosti za muslimane i muslimanke, kako za pojedince tako i zaskupine ljudi. U te primjere spada i ono {to prenosi Muslim od Salima, roba [eddadovog.Rekao je: �U{ao sam kod Ai{e, supruge Allahovog Poslanika, s.a.v.s., onog dana kad jeumro Sa�d bin Ebi - Vekkas, pa je, zatim, u{ao Abdurrahman bin Ebi - Bekr i abdestio se kodnje. Ona je rekla: �O Abdurrahmane, lijepo i potpuno uzmi abdest, a ja sam ~ula AllahovogPoslanika, da kaè:

�Te{ko petama od Vatre.��782

Pa`nju Ai{e, r.a., skrenulo je to {to njen brat Abdurrahman nije dobro oprao pete prilikomabdesta i ona to nije pre{utila, nego ga je upozorila na du`nost potpunog uzimanja abdesta,onako kako je to ~ula od Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Ovo ne samo da predstavlja pohvalnubrigu, nego je to i obaveza svakom muslimanu i muslimanki kad god to zatreba; bilo da seradi o nare|ivanju ~injenja dobra ili o zabrani ~injenja zla.

Kada je ranjen Omer bin El - Hattab, r.a., i kada je osjetio da mu se bliì smrt, rekao jesvome sinu Abdullahu: �Idi Ai{i i prenesi joj selam. Traì od nje dozvolu da budem ukopan unjenoj ku}i s Poslanikom, s.a.v.s., i Ebu - Bekrom, r.a.� Abdullah je oti{ao kod Ai{e, r.a., i


prenio joj Omerove rije~i, a ona je rekla: �Da, iz po~asti.� Potom je rekla: �O sinko moj,dostavi Omeru moje selame i reci mu: �Ne ostavljaj ummet Muhammedov bez pastira.Odredi nekoga ko }e te naslijediti i nemoj ih ostaviti same (bez vo|e), jer se za njih bojimsmutnje.��783

Doista je to mudro dalekose`no i pravilno promi{ljanje stanja ummeta, kao i briga za njimda ne ostane bez pastira i vladara koji }e se brinuti za njih i koji }e ~uvati njihovo jedinstvoi sigurnost.

Savremena `ena muslimanka u rije~ima Ai{e, majke vjernika, ima svjetiljku koja jojosvjetljava put do pravilnog razumijevanja su{tine islama i svoje odgovornosti spram vjerei ummeta i va`nosti brige o stanju muslimana. To je stoga kako bi razborito djelovala uizvr{enju svoje obaveze u pogledu progresa muslimana i muslimanki i njihovog poziva daponovo postanu ono {to od njih eli njihov Gospodar - najbolji ummet koji se ikada pojavio.

UGO[]UJE GOSTUGO[]UJE GOSTUGO[]UJE GOSTUGO[]UJE GOSTUGO[]UJE GOSTAAAAA

Iskrena ena muslimanka obraduje se do~eku gosta i uri da ga po~asti, odazivaju}i sepozivu svoga vjerovanja u Allaha, d`.{., i Sudnji dan, kao {to je to opisao plemeniti Poslanik:

�Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan neka po~asti (ugosti) svoga gosta�784

@ena muslimanka, kada ugo{}uje gosta, ona time potvr|uje svoje vjerovanje u Allaha iSudnji dan i time izvr{ava svoju du`nost gostoprimstva o ~emu govori hadis AllahovogPoslanika, s.a.v.s., i to naziva nagradom, kao da je ona (doma}ica) zahvalna gostu {to jeomogu}io doma}inu da uradi dobro djelo, ~ime potvr|uje svoj iman i ~ime ~ini da je Allah,d`.{., zadovoljan njime:

�Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan, neka po~asti svoga gosta njegovom nagradom.�Ashabi reko{e: �A {ta mu je nagrada, Allahov Poslani~e?� On odgovori: �Njegov je dan i no},a gostoprimstvo je tri dana. Sve {to bude iznad toga, sadaka je.�785

Zbog toga je ugo{}avanje gosta drago i omiljeno djelo svakoj muslimanki, koja vjeruje uAllaha i Sudnji dan, a za {ta }e biti nagra|ena kod Allaha, d`.{., a bit }e i predmet pri~a ispominjanja me|u ljudima. Islam je uredio instituciju gostoprimstva i odredio joj norme ipravila. Tako je nagrada gostu jedan dan i no}, a potom dolazi obaveznost gostoprimstva~iji je rok tri dana, a ono {to pre|e preko toga, spada u sadaku i to se pi{e u knjigu djelaplemenite i gostoljubive ene.

U islamu ugostiti gosta ne predstavlja stvar izbora koja ovisi o li~nim prohtjevima,htijenju i promi{ljanju, ve} je to obaveza svakog muslimana i muslimanke i oni su du`ni to


uraditi, ako neko na njihova vrata zakuca ili se pred njihovom ku}om na|e gost.�No} (gostoprimstvo) gosta jeste pravo i obaveza svakog muslimana. Pa u ~ijem se

dvori{tu na|e gost, to mu je dug. Ako ho}e, vratit }e taj dug ili }e ga ostaviti.�786

Oni koji su mrzovoljni kad treba primiti gosta i koji pred njim zatvaraju vrata, u njimanema nikakvog dobra, kao {to je do{lo u hadisu koji biljeì imam Ahmed od Vjerovjesnika:

�Nema dobra u onome ko ne ugo{}uje.�787

Islam je svakom muslimanu i muslimanki stavio u obavezu pruànje gostoprimstva i onoje propisano (obavezno) pravo gosta i ne prili~i muslimanu da mu uskra}uje to pravo. Akose desi da ljudima zavlada {krtost do te mjere da gostu uskrate njegovo pravo, u tomslu~aju islam dozvoljava gostu da uzme svoje pravo, na osnovu hadisa kojeg biljeè El -Buhari, Muslim i drugi od Ukbea bin Amira koji je rekao: �Rekao sam: �Allahov Poslani~e, tinas po{alje{ i mi se na|emo kod ljudi, ali nas oni ne ugoste, pa {ta misli{ o tome?� Poslanik,s.a.v.s., re~e: �Ako se na|ete kod nekih ljudi pa vam se pruì ono {to treba pruìti gostu, toprihvatite, a ako vam to ne pruè, vi uzmite od njih pravo gosta koje oni trebaju pruìti.�� 788

Ugo{}avanje gosta originalni je islamski bonton, te stoga ne}e{ na}i muslimanku lijepogislama da je {krta, da ne pruà i da uskra}uje gostoprimstvo, ili, pak, da odvra}a svogamuà od do~eka i ugo{}avanja gosta, bez obzira kakva je njihova materijalna situacija. Toje zato {to je hrana za dvoje dovoljna i za troje, hrana za troje dovoljna je i za ~etvero iuop}e, nema straha od iznenadnog pojavljivanja gosta. Od Ebu - Hurejrea, r.a., prenosi seda je rekao: �Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.:

�Hrana za dvoje, dovoljna je za troje, a hrana za troje dovoljna je za ~etvero.�789

Od Dàbira se prenosi da je rekao: �ûo sam Allahovog Poslanika, da kaè:�Hrana za jedno dovoljna je za dvoje, hrana za dvoje dovoljna je za ~etvero i hrana za

~etvero dovoljna je za osmero.��790

@ena muslimanka, ~iju je du{u islam formirao, ~iji karakter je odgojila uzvi{ena uputa, nestrahuje od mno{tva ruku koje idu za hranom, kao {to je to situacija na Zapadu, koji ne primagosta kojem prethodno nije pripremljena hrana. Naprotiv, muslimanka prima goste, makar jenjihova posjeta i iznenadila i iskazuje im gostoprimstvo i dobrodo{licu time {to }e se gostipridruìti jelu koje ona i njena porodica imaju. Njoj ne predstavlja ni{ta to {to }e u njenstomak u}i manja koli~ina hrane i manji broj zalogaja, jer je iskrenoj eni muslimanki gladlak{a od uskra}ivanja gostoprimstva, koje je Allah, d`.{., naredio, kao i Njegov Poslanik,s.a.v.s. I ne samo to, nego je ona uvjerena da Allah, d`.{., daje bereket hrani za jednuosobu, pa ona postaje dovoljna za dvoje, a hrana za dvoje postaje dovoljna za ~etvero itd.Nema potrebe za tom odvratnom suhoparno{}u i {krtosti koja je prisutna kod �zapadnog�~ovjeka, koja je plod civilizacije materijalizma, kako na Zapadu tako i na Istoku.

Prve generacije ~asnih ashaba pruìle su najljep{i primjer u ugo{}avanju gostiju, tako


da se ~ak uzvi{eni Allah ~udio tome kako su postupali neki od njih ugo{}avaju}i gosta.Primjer za to nalazimo u hadisu kojeg biljeè El - Buhari i Muslim od Ebu - Hurejrea, r.a., daje neki ~ovjek do{ao Vjerovjesniku, s.a.v.s., pa je Vjerovjesnik, s.a.v.s., poslao nekognjegovim ènama, te su one rekle: �Kod nas nema ni{ta osim vode.� Allahov Poslanik,s.a.v.s., rekao je: �Ko }e prihvatiti ili ugostiti ovog ~ovjeka?!� Jedan ensarija re~e: �Ja }u,Allahov Poslani~e.� Poveo ga je svojoj ku}i i rekao èni: �Ugosti Poslanikovog, s.a.v.s.,gosta. �Ona je rekla: �Nemam ni{ta osim hrane za djecu.� ovjek joj na to re~e: �Pripremihranu, spremi svjetiljku i uspavaj djecu kada htjednu ve~eru.� @ena je pripremila ve~eru,pripremila svjetiljku i uspavala djecu, a zatim je ustala kao da ho}e da popravi svjetiljku, paju je ugasila, te su se pravili da jedu (a gost nije vidio u mraku), a potom su legli gladni. Kadaje svanulo, ovaj ~ovjek oti{ao je Allahovom Poslaniku, a on mu re~e: �Allah se za~udi va{empostupku s gostom ove no}i.� Nakon toga Allah, d`.{., objavio je:

�� I vi{e vole njima nego sebi, mada im je i samima potrebno. A oni koji seu{~uvaju lahkomosti, oni }e sigurno uspjeti.� 791

@ena muslimanka, uistinu je plemenita i gostoljubiva, s dobrim gosta do~ekuje u bilo kojivakat on do{ao i ne strahuje od njegovog iznenadnog dolaska. Ona je, stoga, najboljipomaga~ svome muù kako bi i on bio plemenit i gostoljubiv poput nje, kako bi se obradovaogostu i pohitao da ga ugosti vesela, nasmijana i ozarena lica, kao {to kaè pjesnik:

�Osmjehujem se svome gostu prije nego stigne,kod mene je izobilje i kad vrijeme {krto je.Nije obilje gostima u mno{tvu posuda,ve} u licu plemenitog obilje je.� 792

VI[E VOLI DRUGIMA NEGO SEBIVI[E VOLI DRUGIMA NEGO SEBIVI[E VOLI DRUGIMA NEGO SEBIVI[E VOLI DRUGIMA NEGO SEBIVI[E VOLI DRUGIMA NEGO SEBI

@ena muslimanka, koja je nadojena uputom islama, vi{e voli drugima nego samoj sebi,pa makar bila u oskudici i bez dovoljnog imetka. To je zato {to je altruizam jedna plemenitai omiljena osobina na koju podsti~e i ukazuje islam, kako bi bila odlika po kojoj se isti~eplemeniti, iskreni ~ovjek musliman.

Ensarije, Allah njima bio zadovoljan, prvi su pioniri altruizma poslije Allahovog Poslanika,s.a.v.s., o njima su objavljeni ajeti koji se u~e i koji ukazuju na njihov jedinstveni altruizam kojiih je u~inio �trajnim� svjetionikom ~ovje~anstva, u~e}i ga kakva plemenitost (dare`ljivost) ialtruizam treba biti, onda kada su do~ekali svoju bra}u muhadìre koji nisu imali ni{ta, pa suim dali sve:


�I onima koji su jo{ prije njih Medinu za ivljenje i iman odabrali, oni voleone koji im se doseljavaju i u grudima svojim nikakvu tegobu, zato {to im sedaje, ne osje}aju, i vi{e vole njima nego sebi, mada im je i samima potrebno. Aoni koji se u{~uvaju lahkomosti, oni }e sigurno uspjeti.� 793

@ivot Vjerovjesnika, s.a.v.s., bio je prepun altruizma, a samim tim on ga je i usadio udu{e prvih muslimana, u njihove karaktere i obi~aje. Od Sehla bin Sa�da prenosi se da jeneka ena do{la kod Allahovog oPoslanika, s.a.v.s., s ogrta~em kojeg je sama istkala, te jerekla: �Svojim sam ga rukama istkala da bi ga ti obukao�, te ga je Vjerovjesnik, s.a.v.s., uzeojer mu je bio potreban. Iza{ao je pred nas, a taj ogrta~ mu je bio i ko{ulja. Jedan ~ovjek re~e:�Kako je lijep! Daj ga meni da ga ja nosim.� Poslanik, s.a.v.s., re~e: �Dobro� i sjede umed`lis. Potom se vratio u ku}u, smotao taj ogrta~ i poslao tom ~ovjeku. Ljudi su tom~ovjeku rekli: �Nisi lijepo postupio. Poslanik, s.a.v.s., obukao ga je jer mu je bio potreban, ati si mu ga traìo od njega.� ovjek odgovori: �Tako mi Allaha, nisam ga traìo od njega daga nosim, ve} da mi bude moj }efin.� Sehl kaè: �I taj ogrta~ mu je i bio }efin.�794

Poslanikova, s.a.v.s., du{a i srce bili bi radosni kada bi vidio da sjeme altruizma koje jeposijao, daje svoje plodove u ivotu muslimana i kada bi vidio da za to postoji razlog, kao {toje neima{tina i oskudica. On o tome kaè:

�Zaista pleme E{�arije (pleme Ebu - Musaa el - E{�arija) kada im u boju nestane hrane ilikada njihove porodice u Medini budu u oskudici, oni sakupe sve {to imaju u jedan komadodje}e, zatim to iz jedne posude me|usobno i podjednako podijele. Oni pripadaju meni i japripadam njima.�795

Kako je samo lijep taj altruizam kojeg je ~ovje~anstvo upoznalo od ensarija i od plemenaE{�arija, kao i od njima sli~nih islamskih generacija! Kako je samo velika zasluga plemenitogPoslanika, s.a.v.s., koji je zasijao sjeme altruizma u du{ama prvih muslimana i muslimanki,od kojih su ga naslijedile sve generacije muslimana, tako da je altruizam postao originalnaislamska osobina u islamskom dru{tvu.

SVOJE ADETE MJERI MJERILIMA ISLAMASVOJE ADETE MJERI MJERILIMA ISLAMASVOJE ADETE MJERI MJERILIMA ISLAMASVOJE ADETE MJERI MJERILIMA ISLAMASVOJE ADETE MJERI MJERILIMA ISLAMA

@ena muslimanka koja razumije propise svoje vjere, ne povodi se za svakim obi~ajemra{irenim me|u ljudima, jer ponekad obi~aj biva naslije|e starog ili novog dàhilijeta kojegislam ne odobrava. Prema shvatanju muslimanke takav obi~aj nije prihvatljiv, makar se sviljudi dràli tog obi~aja.

Stoga, ena muslimanka ne ukra{ava svoju ku}u figurama, kipovima, slikama (ljudi iìvotinja) niti drì psa u ku}i, osim psa ~uvara, ali izvan ku}e, jer je Allahov Poslanik,


s.a.v.s., zabranio drànje psa u ku}i. Vjerodostojni hadisi, koji se od njega prenose, to o{trozabranjuju i u tome nema popu{tanja niti traènja olak{ica.

Od Ibn - Omera prenosi se da je Allahov Poslanik, rekao:�Na Sudnjem danu bit }e ka`njeni oni koji prave likove. Re}i }e im se: �Oìvite ono {to

ste napravili.��796

Od Ai{e, r.a., prenosi se da je rekla: �Allahov Poslanik, s.a.v.s., vratio se s jednogputovanja, a ja sam bila zastrla prozor zavjesom na kojoj su bile slike. Kada je to ugledao,lice Allahovog Poslanika, s.a.v.s., pocrvenje i on re~e: �Ai{a, Allah }e na Sudnjem danunajè{}om kaznom kazniti one koji opona{aju Allahovo stvaranje!� Ai{a pri~a: �Pa smozavjesu pocijepali i od nje napravili jedan ili dva jastuka.��797

Od Ibn - Abbasa prenosi se da je rekao: �ûo sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., dakaè:

�Svaki onaj ko pravi likove (musavvir) u Vatru }e. Svaki lik koji je oblikovao oìvit }e se,pa }e ga taj lik mu~iti u Dèhennemu.��

A Ibn - Abbas kaè: �Ako ba{ mora{ to raditi, onda pravi (oblikuj) drve}e koje nemadu{u.�798

Od Ebu-Talhe prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:�Meleki ne ulaze u ku}u u kojoj se nalazi pas ili slika (~ovjeka ili ivotinje).�799

Od Ai{e, r.a., prenosi se da je rekla: �Dìbril je ugovorio s Allahovim Poslanikom, s.a.v.s.,da }e mu do}i u odre|eno vrijeme. Kad je to vrijeme do{lo, on nije do{ao.� Ai{a pri~a: �U ruciAllahovog Poslanika, s.a.v.s., bio je {tap pa ga je bacio i rekao: �Allah Svoje obe}anje neiznevjeri niti Njegovi izaslanici.� Potom se okrenuo i ugledao {tene koje je bilo ispod njegovepostelje. Tada upita: �Kada je u{ao ovaj pas?� Odgovorih mu: �Tako mi Allaha, nisam znalaza njega!� Naredio je da se iznese, pa je iznesen. Potom mu je do{ao Dìbril, a s., te mu jeAllahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: �Obe}ao si mi i ja sam te ~ekao, a ti nisi do{ao!� Dìbrilodgovori: �Sprije~io me je pas u tvojoj ku}i. Mi ne ulazimo u ku}u u kojoj se nalazi pas ilislika.��800

Mnogobrojni su tekstovi koji o tome govore i svi zabranjuju postavljanje slika i kipova.Vrijeme je otkrilo mudrost te zabrane, naro~ito u ovo dana{nje vrijeme u kojem se licemjerii licemjerke, laskavci i laskavice i oni koji ùde za ostvarenjem svojih ambicija i strastiutrkuju da silnicima uljep{aju ustrajnost u njihovom nasilni{tvu. Tako im izgra|uju biste, zanjihova ivota ili nakon njihove smrti, kako bi ih u~inili boànstvima ili poluboànstvima kojasjede na prijestolju mo}i i bi~uju le|a nemo}nih ljudi i ena.

Islam, koji je do{ao s vjerovanjem o �tevhidu� (Allahovoj jedno}i), koji je sru{io idole{irka i dàhilijeta prije skoro petnaest vijekova, ne prihvata da se ovi idoli ponovo vrate uìvot muslimana i muslimanki u ime ovjekovje~enja uspomena na nekog vo|u, odavanjem


po~asti nekom umjetniku ili, pak, veli~anjem nekog u~enjaka, pjesnika ili knjièvnika. Islamskodru{tvo je monoteisti~ko dru{tvo koje ne priznaje veli~anje, hvaljenje niti slavljenje nekogdrugog mimo Allaha, d`.{., te, stoga, u njemu nema mjesta ovakvim idolima i boànstvima.

[to se ti~e posjedovanja psa, ono nije zabranjeno, ako se radi o lova~kom psu i psu~uvaru stoke ili zemlje, kao {to o tome govori hadis kojeg prenosi Ibn - Omer koji kaè: �ûosam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da kaè:

�Ko bude posjedovao psa, osim lova~kog psa i psa ~uvara, njegova nagrada svaki dan}e biti umanjena za dva kirata.�801

[to se ti~e drànja psa u ku}ama, na na~in kako to rade ljudi na Zapadu, koji imposve}uju posebnu pa`nju, maze ih, kupuju im specijalnu hranu i sapune ({ampon), praveim specijalna kupatila i druge stvari na koje Zapad i Amerika u godini dana potro{e milionedolara, to nema nikakve veze s islamom niti s njegovim ~istim i besprijekornim obi~ajima.Ako su du{evna stanja ljudi na Zapadu i materijalisti~ki, suhoparni na~in ivota kojim ive,u~inili da oni skrenu u ekstremizam u odgoju pasa, kako bi im to nadomjestilo ljudskunje`nost koju su u svom dru{tvenom votu izgubili, nasuprot tome, doista je dru{tveni ivotu islamu prepun ljudske nje`nosti i nema potrebe za ovakvim devijacijama.

@ena muslimanka koja razumije propise svoje vjere, ne jede i ne pije iz zlatnih i srebrenihposuda, koliko god ivjela u izobilju, bogatstvu i blagostanju, jer je upotreba zlatnih i srebrnihposuda po [erijatu zabranjena. Tu zabranu nalazimo u mnogim vjerodostojnim i kategori~kimhadisima Allahovog Poslanika, s.a.v.s.

Od Ummu Seleme, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, rekao:�Onaj ko pije iz srebrene posude, u svoj stomak saljeva vatru Dèhennema.�802

U predanju kod Muslima stoji:�Zaista onaj ko jede i pije iz zlatne i srebrne posude��803

A u drugom (njegovom) predanju, tako|er, stoji:�Ko pije iz zlatne ili srebrene posude, taj saljeva u svoj stomak vatru iz Dèhennema.�804

Svjesna ena muslimanka na svakom mjestu vrednuje i procjenjuje svaki obi~aj u svomdru{tvu u duhu islamskih propisa, njegovih vrijednosti i poimanja. One obi~aje koji se slaùs islamom ona prihata, a ono {to mu je u suprotnosti, ona ne prihvata i odbacuje ga, bilo dase radi o prosidbi i sklapanju braka ili o ku}nom, porodi~nom i dru{tvenom ivotu. U islamskimzemljama i me|u islamskim narodima obi~aji su mnogobrojniji i raznovrsni, u obzir se uzima{erijatski legalitet nekog obi~aja i njegova podudarnost s islamom, a ne njegovarasprostranjenost i cirkulacija me|u ljudima.


PRIDR@APRIDR@APRIDR@APRIDR@APRIDR@AVVVVVAAAAA SE ISLAMSKOG SE ISLAMSKOG SE ISLAMSKOG SE ISLAMSKOG SE ISLAMSKOGBONTONA PRI JELU I PI]UBONTONA PRI JELU I PI]UBONTONA PRI JELU I PI]UBONTONA PRI JELU I PI]UBONTONA PRI JELU I PI]U

Prosvije}ena èna muslimanka isti~e se po svojoj brizi za pridràvanjem islamskogbontona pri jelu i pi}u. Pa, kada je vidi{ za sofrom da jede ili kada vidi{ raspored te njenesofre, znat }e{ da je to posljedica islamskog bontona kojeg se ona pridràva u jelu i pi}u,kao i u rasporedu i urednosti njene sofre.

Ona ne po~inje jelo prije nego {to spomene Allaha, d`.{. Ona jede desnom rukom i jedeispred sebe, rade}i po rije~ima Allahovog Poslanika:

�Spomeni Allaha, jedi desnom rukom i jedi ispred sebe.�805

A ako zaboravi da spomene Allahovo ime prije nego po~ne s jelom, to }e ispraviti u tokujela i re}i }e: �Bismillahi evvelehu ve ahirehu� - �U ime Allaha na po~etku i na kraju�, kao {tose to nalazi u hadisu kojeg prenosi Ai{a, r.a., koja kaè: �Rekao je Allahov Poslanik:

�Kada neko od vas jede, neka spomene ime Uzvi{enog Allaha, a ako zaboravi daspomene ime Uzvi{enog Allaha na po~etku, neka kaè: �U ime Allaha na po~etku i na kraju(objeda)�� 806

[to se ti~e drugog pitanja, a to je jedenje desnom rukom, muslimanka koja je odgojenaislamskim odgojem jede desnom rukom, a ne lijevom. Naredba o jedenju desnom rukom, azabrana jedenja lijevom rukom dvije su potpuno jasne i nedvosmislene stvari koje se nalazeu mnogim hadisima. U jednom od njih Allahov Poslanik, s.a.v.s., kaè:

�Kada neko od vas jede, neka jede desnom rukom; kada neko od vas pije, neka pijedesnom rukom. Doista, {ejtan jede svojom lijevom rukom i pije svojom lijevom rukom.�807

�Neka niko od vas ne jede svojom lijevom rukom i neka niko od vas ne pije svojomlijevom rukom, jer, doista, {ejtan jede svojom lijevom rukom i pije njome.�808

A Nafi bi dodavao: �I neka njome ne uzima i ne daje njome.�809

Allahov Poslanik, s.a.v.s., kada bi vidio nekog da jede lijevom rukom, zabranio bi mu to,posavjetovao bi ga i podu~io islamskom bontonu. Ponekad bi se, mo`da, i naljutio i kletvuizricao kada bi vidio da je taj ~ovjek ohol i uporan u tom svom postupku.

Od Seleme bin El - Ekve�a, r.a., prenosi se da je neki ~ovjek kod Allahovog Poslanika,s.a.v.s., jeo lijevom rukom, te mu je on rekao: �Jedi desnom rukom.� Rekao je: �Ne mogu�A on je na to rekao: �Dabogda i ne mogao!� Samo ga je njegova oholost spre~avala daposlu{a. I on vi{e nije podigao svoju ruku prema ustima.810

Plemeniti Poslanik, s.a.v.s., volio je u svemu davati prednost desnoj strani i na to jepodsticao. O tome biljeè El - Buhari, Muslim i imam Malik od Enesa, r.a., da je Allahovom


Poslaniku, doneseno (kiselo) mlijeko pomije{ano s vodom iz bunara. S njegove desnestrane bio je beduin, a s njegove lijeve strane Ebu - Bekr es - Siddik. Popio je ne{to od togmlijeka, a potom ga dodao beduinu i rekao: �Sdesna i opet sdesna.�811

Drugom prilikom doneseno mu je ne{to za pi}e, a s njegove desne strane je bio dje~ak812,a s lijeve strane ljudi. Poslanik, je pio, a potom je rekao dje~aku: �Tvoj je red da pije{, pa akoho}e{ da ga ustupi{ ovim starcima?� Dje~ak je rekao: �Ne}u, tako mi Allaha. Ne}u nikomdati prednost da pije ono {to je iza tebe ostalo, o Allahov Poslani~e!� Hadis o ovome jeprenesen od Suhejla bin Sa�da , a njegov tekst je sljede}i:

�Doneseno je Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., ne{to za pi}e, te je pio. S njegove desnestrane bio je dje~ak, a s lijeve strane bili su stariji ljudi. Rekao je dje~aku: �Dozvoljava{ li mida njima dam?� Dje~ak je rekao: �Ne, tako mi Allaha. Nikome ne}u prepustiti svoj dio (onoga{to je ostalo) od tebe�, pa ga je (pi}e) Allahov Poslanik, stavio u njegovu ruku.��813

Doista, ovi primjeri i hadisi, a njih je mnogo, kategori~ki upu}uju na to da je davanjeprednosti desnoj strani veoma vaàn islamski edeb (odgoj), kojeg se istinski muslimanpridràva bez oklijevanja, nemarnosti i olak{avanja. To je ono na ~emu su bili ashabi i tabi�inibez ijednog izuzetka. Zapovjednik vjernika Omer bin El - Hattab, r.a., veliku pa`nju jepridavao davanju prednosti desnoj strani i nije mu promicalo ako bi neko bio nemaran utome. Prilikom jednog njegovog uobi~ajenog obilaska svojih podanika, prilikom kojeg seinteresovao za njihovo stanje, vidio je ~ovjeka kako jede lijevom rukom. Odmah mu jerekao: �O Allahov robe, jedi desnom rukom.� Drugi put ga je vidio da ponovo jede lijevomrukom, pa je rekao: ��O Allahov robe,jedi desnom rukom!� A vidio ga je i tre}i put kako jedelijevom rukom, pa ga je malo udario i o{tro mu rekao: �O Allahov robe, jedi desnom rukom!�ôvjek mu je tada odgovorio: � O zapovjedni~e vjernika, moja desna ruka je zauzeta.� �A{ta ju je zauzelo?�, upita ga Omer? ovjek odgovori: �Dan bitke na Mu�ti zauzeo ju je (tj. tadaje odsje~ena)� Omer tada zaplaka izvinjavaju}i se i tje{e}i ~ovjeka, te ga upita: �Ko tipomaè da uzima{ abdest? Ko te sluì? Ko ti pomaè?� Potom je naredio da se taj ~ovjeksluì i pazi.

Pridavanje va`nosti zapovjednika vjernika, ovom segmentu bontona jednog od njegovihpodanika, samo potvr|uje njegovu va`nost, ukazuje na li~nost muslimana, na njegovspecifi~an identitet i na jako Omerovo nastojanje da se taj segment primijeni u ivotu muslimanai muslimanki. Zato i nije dozvoljeno olahko drànje i zanemarivanje ovog va`nog segmenta.

@elio bih ove rije~i uputiti gospo|ama muslimankama koje su prihvatile zapadni bontonprilikom objedovanja, a koji zahtijeva da se vilju{ka drì u lijevoj ruci, a no` u desnoj, tako dase noèm sije~e jelo, a lijevom zalogaj donosi do usta. One su taj bonton prihvatile bezikakvih izmjena, te jedu lijevom rukom, rade}i suprotno uputama njihove vjere. One senimalo ne trude da vilju{ku stave u desnu ruku, a no` u lijevu ruku, kako bi jele desnom


rukom, boje}i se da se ne prekr{i bonton Zapada. Ovo je jedan vid osje}aja duhovneinferiornosti koja je zahvatila na{ ummet u pogledu novih pojava i obi~aja koji do nas dolazei koje mi prihvatamo bez ikakvog akomodiranja ili izmjene koje bi odgovarale na{em identitetu,vjeri i na{im izvornim vrijednostima. Svjesna ena muslimanka daleko je od ovakvog slijepog,lo{eg, bijednog i papagajskog opona{anja.

Uvi|avna i svjesna ena muslimanka, koja se ponosi uputama svoje ispravne vjere injenim uzvi{enim propisima, jede desnom rukom; tome poziva druge ene i ne stidi se da otome javno govori na skupovima i u dru{tvu koje se jo{ uvijek doslovno drì onoga {to namje do{lo sa Zapada. Ona to radi da bi skrenula pa`nju nemarnih mu{karaca i ena i onih kojine haju, kako bi se svi vratili pravom putu u slije|enju uputa ~istog Poslanikovog, s.a.v.s.,sunneta, u vezi sa davanjem prednosti desnoj strani u jelu i pi}u.

[to se ti~e tre}eg pitanja a {to je, tako|er, islamski bonton objedovanja, to je jedenjeispred sebe. U mnogim hadisima o tome postoji jasna i nedvosmislena vjerovjesni~kanaredba, koja dolazi uz naredbu o spominjanju Allahovog imena i jedenja desnom rukom.Jedna od tih naredbi nalazi se u hadisu kojeg prenosi Omer bin Ebi - Seleme, r.a.: �Kaodje~ak sam bio pod skrbni{tvom Allahovog Poslanika, s.a.v.s., a moja se ruka pomjerala ipruàla po svim dijelovima posude, te mi je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:

�Dje~a~e, spomeni Allahovo ime, jedi desnom rukom i jedi ispred sebe.�� 814

Svjesnoj i odgojenoj eni muslimanki, primjereno je da kada uzima hranu svojom rukom,to ~ini mirno, blago i suzdràno, kao {to je to ~inio Allahov Poslanik, s.a.v.s. On je hranuuzimao s tri prsta i ne bi svoju cijelu {aku zamakao u hranu, od ~ega bi se gadilo drugima.O tome pri~a Ka�b bin Malik, pa kaè:

�Vidio sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da jede s tri prsta, a kada bi zavr{io s jelom,oblizao bi ih.�815

Poslanik, a.s., nare|ivao je da se obliù prsti i da se obri{e posuda. Dàbir prenosi daje Allahov Poslanik, a.s, naredio da se obliù prsti i obri{e posuda i da je rekao:

�Vi, doista, ne znate u kojoj va{oj hrani je bereket.�816

Od Enesa, r.a., prenosi se da je rekao: �Allahov Poslanik, s.a.v.s., kada bi zavr{io sjelom, oblizao bi svoja tri prsta i rekao: �Kada nekom od vas ispadne zalogaj, neka ga uzme,otkloni ono {to se na njega nalijepilo, neka ga pojede i neka ga ne ostavlja {ejtanu!� Anare|ivao nam je i da obri{emo posudu (iz koje smo jeli) i govorio bi: �Vi, doista, ne znate ukojoj va{oj hrani je bereket.��817

U ovoj plemenitoj poslani~koj uputi, pored traènja bereketa, podsticaj na odràvanje~isto}e ruku i posude, a iz posude brisanje ostataka hrane prili~niji je odgojenom i ~istom~ovjeku, a to je i dokaz njegove ~isto}e, pedantnosti i istan~anog ukusa. Zapad je danasprihvatio ovaj lijepi adet koji je propisao Allahov Poslanik, a.s., prije ne{to vi{e od ~etrnaest


vijekova, te tako danas Evropljani prazne tanjire i ne ostavljaju na njima ni{ta.Samo po sebi razumljivo je da odgojena ena muslimanka, istan~anog osje}aja, koja je

odgojena islamskim odgojem, ne mljacka prilikom jela niti pu{e prilikom vakanja hrane, i nataj na~in ne proizvodi uznemiruju}e i neprijatne glasove. Ona, tako|er, ne}e uzimati prevelikizalogaj kako joj usta ne bi bila napuhana, mizerna i ru`nog izgleda, {to bi umanjilo ljepotunjene enstvenosti, nje`nosti i ljupkosti.

Kada zavr{i sa svojim jelom, pokrenut }e svoj jezik zahvalom Allahu, d`.{., putempredivne konstrukcije rije~i kojoj nas je pou~io plemenit Poslanik, s.a.v.s., zahvaljuju}iAllahu na Njegovoj blagodati, traè}i od Njega nagradu onih koji Ga hvale i zahvaljuju Mu.

Od Ebu - Umame, r.a., prenosi se da bi Vjerovjesnik, s.a.v.s., kada bi se podigla sofra,rekao:

�Hvala Allahu, mnogobrojnom, lijepom i blagoslovljenom zahvalom.Hvala Allahu, na{em Gospodaru, Kome niko nije potreban, Koga se ne moè izostaviti

(u molbi) i bez Koga se ne moè.� 818

Od Muaza bin Enesa, r.a., prenosi se da je rekao: �Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je:�Ko, nakon {to jede, kaè: �Hvala Allahu, Koji me je ovim nahranio i opskrbio bez u~e{}a

moje snage i mo}i�, bit }e mu opro{teni prethodni grijesi.�819

@ena muslimanka, koja je odgojena islamskim odgojem, ne nalazi mahane hrani, bezobzira kakva ona bila, prihvataju}i vjerovjesni~ku uputu o tome i slijede}i praksu AllahovogPoslanika, s.a.v.s., kada bi mu bila donesena hrana.

Od Ebu - Hurejrea, r.a., prenosi se da je rekao: �Allahov Poslanik, s.a.v.s., nije nikadnalazio mahanu hrani. Ako bi mu se svidjela, jeo bi je, a ako ne bi, ostavio bi je.�820

[to se ti~e njenog bontona prilikom pi}a, on se, tako|er, uzima iz islamskog bontona kojije na lijep na~in odgojio ~ovjeka u svim ivotnim stvarima i situacijama.

Ona popije dva ili tri gutljaja, nakon {to spomene Allahovo ime, ne pu{e u posudu, ne pijes grli}a posude, ukoliko je to mogu}e, ne pu{e u pi}e i pije sjede}i, ako je mogu}e.

[to se ti~e pijenja od dva ili tri gutljaja, tako je ~inio Allahov Poslanik, s.a.v.s., a o tomenas obavje{tava Enes, r.a., koji kaè: �Allahov Poslanik, s.a.v.s., tri puta bi predahnuo 821

kada bi pio.�822

Plemeniti Poslanik, s.a.v.s., zabranio je pijenje odjedanput (bez predaha) rije~ima:�Nemojte piti na jedan du{ak kao {to pije deva, ve} pijte od dva ili tri puta. Spomenite

Allahovo ime kada pijete i zahvalite Mu kada podignete sofru.�823

Allahov Poslanik, s.a.v.s., zabranio je puhanje u pi}e, a u hadisu koji prenosi Ebu - Seidel - Hudri nalazi se da je Vjerovjesnik, a.s., zabranio puhanje u pi}e, te je neki ~ovjek rekao:�Ja u njemu (pi}u) vidim trunku.� Vjerovjesnik re~e: �Prospi ga.� Ja se ne mogu napiti ujednom dahu, re~e ~ovjek. Poslanik, mu tada re~e: �Onda, ukloni posudu od usta i udahni.�824


Iz izloènih hadisa o bontonu pijenja jasno je da je bolje i ispravnije da musliman ne pijes grli}a posude, ukoliko je to mogu}e. To je bolje, potpunije i ispravnije, kao {to na to ukazujuhadisi koji govore na ovu temu, iako je dozvoljeno pijenje s grli}a posude i stoje}i, jer jePoslanik, s.a.v.s., pio u svim ovim situacijama.

PRIDR@APRIDR@APRIDR@APRIDR@APRIDR@AVVVVVAAAAA SE ISLAMSKOG POZDRA SE ISLAMSKOG POZDRA SE ISLAMSKOG POZDRA SE ISLAMSKOG POZDRA SE ISLAMSKOG POZDRAVVVVVAAAAA

Jedan od adaba po kojem se isti~e èna muslimanka jeste i pridràvanje islamskogpozdrava. Naziva ga muslimanima i muslimankama koje sretne, u skladu s pravilima koja jeislam uredio, jer je naredio da se naziva selam u mnogim tekstovima iz Allahove Knjige isunneta Njegovog Poslanika.

Nazivanje selama u islamu jeste izvorni, striktno odre|eni i ure|eni islamski bonton kojije naredio Gospodar Mo}i u Svojoj ~asnoj Knjizi, ~ije temelje i osnove je uredio i uspostavioNjegov povjerljivi Poslanik, s.a.v.s., u mnogobrojnim vrijednim hadisima, koje su muhaddisisabrali u posebno poglavlje koje su nazvali �Kitabus - selam� ili �Babus - selam�.

Uzvi{eni Allah u Svojoj Jasnoj knjizi, naredio je vjernicima da nazivaju selam, te Onkaè:

�O vjernici, u tu|e ku}e ne ulazite dok dopu{tenje ne dobijete i dok uku}anene pozdravite; to vam je bolje, pou~ite se.� 825

Naredio je i da se na selam odgovori ljep{im ili istim pozdravom, te je du`nost svakog ko~uje selam, da na njega odgovori i da ga ne zanemaruje, niti da olahko drì uzvra}anjeselama:

�Kada pozdravom pozdravljeni budete, ljep{i od njega recite ili gauzvratite�� 826

Vjerovjesni~ka je uputa obilata i bogata i ona s toplinom podsti~e na nazivanje selamaonome koga znamo, kao i onome koga ne znamo. Od Abdullaha bin Amra bin el - �Asa, r.a.,prenosi se da je neki ~ovjek Vjerovjesnika, s.a.v.s., upitao: �Koji islam je najbolji?� Odgovorio je:

�Da gladnog nahrani{, da nazove{ selam onome koga poznaje{ i onome koga nepoznaje{.�827

Selam je i jedna od sedam preporuka koje je Allahov Poslanik, s.a.v.s., naredio svojimashabima, kako bi se je pridràvalo u svom dru{tvenom ivotu, kao {to }e se nje pridràvatii islamski ummet poslije njih. Tih sedam preporuka (naredbi), kako ih je nabrojao El - Bera�bin Azib su slijede}e. On kaè:

�Allahov Poslanik, s.a.v.s., naredio nam je sedam stvari: obilazak bolesnika, pra}enjedènaze, onome ko kihne re}i: �Allah ti se smilovao�, potpomo}i slaboga, pomo}i onoga nad


kim je nasilje u~injeno, nazvati selam i pomo}i drugom u ispunjenju njegove zakletve.� 828

Plemeniti Poslanik, s.a.v.s., pitanju nazivanja selama posvetio je veliki dio svoje pa`nje,podsticao je na njegovu primjenu, omilio ga je ljudima u jednom velikom broju svojih hadisa,jer je znao da on ima veliki uticaj u {irenju ljubavi u du{ama u u~vr{}ivanju povezanosti srcai u ja~anju veza ljubavi, zbliàvanja i ~istote odnosa me|u pojedincima i me|u zajednicama.On ga je, ~ak, u~inio uzrokom ljubavi koja vodi ka imanu, a on ka Dènnetu. To se nalazi unjegovim rije~ima:

�Tako mi Onoga u îjoj je ruci moja du{a, ne}ete u}i u Dènnet sve dok ne budetevjerovali, a ne}ete vjerovati sve dok se ne budete voljeli. Ho}ete li da vas uputim na stvarkoju, ako budete ~inili, zavolit }ete se? Nazivajte selam jedni drugima.�829

U~inio je da su najbliì ljudi Allahu, d`.{., Njegovom zadovoljstvu, blagodatima i Njegovomdobru oni koji prvi ljudima nazivaju selam.

�Doista je Allahu najpre~i ~ovjek onaj koji prvi naziva selam.�830

Zato bi Abdullah bin Omer, r.a., ujutro i{ao na pijacu i ne bi pro{ao ni pored koga a da nenazove selam. Jednom je upitan: �[ta ti radi{ na pijaci jer ne trguje{ ni sa ~im, ne raspituje{se o robi, ne pita{ za cijenu niti sjedi{ na mjestu gdje se sjedi na pijaci?� On bi odgovorio: �Miidemo na pijacu radi toga da nazovemo selam onima koji nas sretnu.�831

Selam u islamu nije dru{tvena tradicija koju su ustanovili i uredili ljudi u razli~itim vremenimai sredinama, te se on mijenja i razvija u skladu s dru{tvenom sredinom ili vremenom u kojemje propisan. To je ta~no odre|en islamski bonton po svojoj formi, pravilima i osnovama, kao{to smo prethodno naveli. Selam ima jednu formulaciju koje se drè svi muslimani imuslimanke, oni koji poimaju i razumiju adabe svoje vjere i koji svesrdno nastoje da primjenenjegovu izvornu i specifi~nu uputu. Ta formulacija glasi: �Es - selamu �alejkum ve rahmetullahive berekatuhu�. Nju izri~e onaj ko prvi naziva selam. Selamom se izraàva mnoìna, makarse selam nazivao samo jednoj osobi. Onaj ko odgovara na selam ili ona koja odgovara naselam, kaè: �Ve �alejkumus - selam ve rahmetullahi ve berekatuhu.�

@ena muslimanka koja nastoji da se isti~e njen islamski identitet, drì se ove formulacije,ovog blagoslovljenog i izvornog islamskog pozdrava i ne traì nikakvu zamjenu za njega.

Ovu originalnu {erijatsku formulaciju pozdrava ne moè zamijeniti ni jedna drugaformulacija poput ��Im sabahan� - dobro jutro, ili novija formulacija �Sabahul - hajr� - dobrojutro, koja je doslovan prijevod engleskog �Good morning� ili francuskog �Bonjour�, kao idruge formulacije koje su ra{irene u muslimanskim zajednicama koje su zaostale u odnosuna uputu svoje ispravne vjere.

Ovaj islamski pozdrav jeste pozdrav kojeg je Uzvi{eni Allah odabrao Svojim robovimaod kako je stvorio Adema, a.s., otkako ga je pou~io njemu i naredio mu da njime pozdravimeleke i otkako je htio da ga se Ademovo, a.s., potomstvo pridràva tog pozdrava u svim


vremenima i razli~itim zemljama, jer ovaj pozdrav u sebi nosi zna~enje mira (selama),~ovjeku najdraè stvari u svakom vremenu i na svakom mjestu. Ovaj originalni boànskipozdrav zadrào je samo ummet islama koji je ostao u ~istoj vjeri u kojoj nije ni{ta promijenjenoniti izmijenjeno niti je on (ummet) skrenuo od njegove upute. O tome Poslanik, s.a.v.s., kaè:

�Kada je Allah stvorio Adema, a.s., rekao mu je: �Idi i poselami one (grupu meleka koji susjedili) i slu{aj ~ime }e ti otpozdraviti, a taj pozdrav je i tvoj pozdrav i pozdrav tvogapotomostva.� Adem je rekao: �Esselamu �alejkum� a oni su odgovorili: �Es - selamu �alejke verahmetullahi�, te su u odnosu na njegov selam dodali: �Ve rahmetullahi.��832

Nije ~udo, dakle, da je ovo formulacija, lijepog i blagoslovljenog pozdrava, jer nam jedo{la od Uzvi{enog Allaha, jer nam je naredio da je uzmemo za na{ pozdrav i da se neprihvatamo drugog pored njega.

��A kada ulazite u ku}e, vi uku}ane njene pozdravite od Allaha pozdravompropisanim, blagoslovljenim i uljudnim�� 833

Zbog ovoga, Dìbril, a.s., drào se ove formulacije kada je poselamio Ai{u, r.a., a i onase dràla te formulacije kada mu je otpozdravila, kao {to se to navodi u hadisu koji biljeè El- Buhari i Muslim. Od Ai{e, r.a., prenosi se da je rekla: �Rekao nam je Allahov Poslanik:

�Ovo je Dìbril koji te selami.�� Pri~ala je dalje: �Rekla sam: �Neka je na njega selam,Allahova milost i blagoslov.�834

Selam u islamu ima svoja pravila, a muslimanka koja se pridràva uputa svoje vjerenastoji da ta pravila nau~i i da ih u potpunosti praktikuje u svom dru{tvenom ivotu. Ova supravila saèta u hadisu koji biljeì El - Buhari i drugi, od Ebu - Hurejrea koji kaè: �Rekao jeAllahov Poslanik:

�Onaj ko ja{e, naziva selam onome ko ide pje{ice, onaj ko ide pje{ice, naziva selamonome ko sjedi i manji broj ljudi naziva selam ve}em broju ljudi.�835

A u predanju kod Buharije stoji: �A mla|i naziva starijem�836

Selam se naziva i mu{karcima i enama, {to potvr|uje hadis kojeg prenosi Esma bintJezid, r.a., (koja kaè) da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., jednog dana pro{ao kroz dàmiju, agrupa ena je sjedila, te je mahnuo rukom, pozdravljaju}i ih.837

Selam se, tako|er, naziva djeci, navikavaju}i ih time na adabe pozdrava i selama. Takose od Enesa, r.a., prenosi da je pro{ao pored djece, poselamio ih i rekao: �Ovako je radioAllahov Poslanik.�838

U propise i pravila nazivanja selama u islamu spada i to da se no}u naziva blago,obazrivo i tihim glasom, tako da ga ~uje onaj ko je budan, a da ne probudi onoga ko spava.Ovako je postupao Allahov Poslanik, s.a.v.s., kako to prenosi El - Mikdad u drugom hadisuu kojem, izme|u ostalog, kaè:

�Ostavljali smo Vjerovjesniku, s.a.v.s., njegovo sljedovanje mlijeka, pa bi on no}u dolazio


i nazivao selam, tek da ne bi probudio spava~a, a da bi ga ~uo onaj ko je budan. Tako jeVjerovjesnik, s.a.v.s., do{ao kao {to je i uobi~ajio dolaziti, pa je nazvao selam, kao {to jeuobi~ajio nazivati selam.�839

Selam se naziva i prilikom dolaska na sijelo i kad se izlazi sa sijela. O tome Poslanik,a.s., kaè:

�Kada neko od vas do|e na sijelo, neka nazove selam i kada htjedne ustati, nekanazove selam, jer prvi selam nije pre~i od drugoga.�840

Svjesna ena muslimanka, koja se isti~e po svom izvornom islamskom bontonu, shvataovu veli~anstvenu Poslanikovu, s.a.v.s., smjernicu vezanu za selam i njegove adabe. Onaje do kraja prakti~no sprovodi u svom privatnom i javnom ìvotu, kao {to podsti~e i nanjegovu primjenu i prihvatanje njegovih principa.

NE ULAZI U KU]E DRUGIHNE ULAZI U KU]E DRUGIHNE ULAZI U KU]E DRUGIHNE ULAZI U KU]E DRUGIHNE ULAZI U KU]E DRUGIHOSIM S DOPU[TENJEMOSIM S DOPU[TENJEMOSIM S DOPU[TENJEMOSIM S DOPU[TENJEMOSIM S DOPU[TENJEM

@ena muslimanka, koja se napila s ~istog i bistrog izvora islama, ne ulazi u ku}u drugihljudi prije nego zatraì dozvolu i prije nego nazove selam uku}anima. Ovo traènje dozvoleAllahova je naredba prema kojoj nije dozvoljeno biti indifirentan, nemaran ili je omalovaìti:

�O vjernici, u tu|e ku}e ne ulazite dok dopu{tenje ne dobijete i dok uku}anene pozdravite; to vam je bolje, pou~ite se! A ako u njima nikoga ne na|ete, neulazite u njih dok vam se ne dopusti; a ako vam se rekne: �Vratite se!� - vi sevratite, bolje vam je, a Allah zna ono {to radite.� 841

A kada djeca va{a dostignu spolnu zrelost, neka onda uvijek traè dopu{tenje zaulazak, kao {to su traìli dopu{tenje oni stariji od njih��842

Neka u mislima ene muslimanke ne kruì misao da moè traìti dozvolu da u|e u ku}u,u koju joj u osnovi nije dozvoljeno ulaziti, kao npr. ku}a u kojoj su samo mu{karci koji joj nisumahremi. Ona }e traìti dozvolu za ulazak u ku}u u kojoj su ène ili u ku}u u koju joj jedozvoljeno u}i. Neminovno je da traì dozvolu za ulazak u ku}u, provode}i na taj na~innaredbu Allaha, d`.{., i Njegovog Poslanika.

Za traènje dozvole za ulazak u ku}u postoje i adabi o kojima islam brine kako bi ihu~inio ukrasom za muslimane i muslimanke, kao {to im je naredio da se okite njima svaki putkad god bi ih noge nosile u posjetu nekom ~ovjeku.

Prvi adab jeste da èna koja traì dozvolu ne staje ispred vrata, nego }e stati malodesno ili lijevo. Tako je praktikovao Allahov Poslanik, s.a.v.s. Od Abdullaha bin Busra,


Vjerovjesnikovog druga, prenosi se da je rekao: �Vjerovjesnik, s.a.v.s., doista, kada bido{ao pred vrata ele}i da traì dozvolu (za ulazak), ne bi stao pred njih, nego bi do{ao sdesne ili lijeve strane. Kada bi mu se dozvolilo da u|e, u{ao bi, a u protivnom, vratio bi se.�843

To traènje dozvole upravo je zbog (nedozvoljenog) pogleda, kao {to se navodi uhadisu kojeg prenosi Sehl bin Sa�d, r.a., koji kaè: �Allahov Poslanik, s.a.v.s., veli:

�Traènje dozvole za ulazak, nare|eno je radi (~uvanja) pogleda.�844

Zato, onome ko traì dozvolu, bio mu{karac ili ena, nije dozvoljeno da stoji nasuprotvratima kroz koja bi pao pogled kada se ona otvore.

Drugi adab jeste nazivanje selama, pa traènje dozvole, a traènje dozvole prije nazivanjaselama nije ispravno. O ovome je do{la uputa od Poslanika, a.s., u hadisu Rib�ijja bin Hira{akoji kaè: �Kazivao nam je ~ovjek iz plemena Benu-Amir da je traìo dozvolu da u|e kodVjerovjesnika, a.s., a bio je u ku}i, pa je rekao: �Da li da u|em?� Allahov Poslanik, s.a.v.s.,svom slugi je rekao: �Iza|i pred ovoga i podu~i ga kako se traì dozvola i reci mu: �Reci: �Es- selamu �alejkum, da li da u|em?� � To je ~uo ovaj ~ovjek, pa je rekao: �Es - selamu �alejkum,da li da u|em?� Vjerovjesnik mu je dozvolio i on je u{ao.�845

Tre}i adab jeste da se nazove imenom ili prezimenom po kojem je ta osoba poznata.Kada joj se kaè: �Ko si ti?�, neka ne kaè neku nejasnu rije~, poput: �Ja� i sli~no tome.Vjerovjesnik, s.a.v.s., prezirao je da onaj ko kuca na vrata, odgovori: �Ja�, koje ne otkrivanjegov identitet niti njegovu li~nost, te je naredio da se jasno spomene ime prilikom pitanja.

Od Dàbira, r.a., prenosi se da je rekao: �Do{ao sam kod Vjerovjesnika, s.a.v.s., tesam pokucao na vrata, a on je rekao: �Ko je to?�, a ja sam odgovorio: �Ja.� Rekao je: �Ja, ja!!?�- kao da je to prezirao.�846

Allahov Poslanik, s.a.v.s., time nas je podu~io da je sunnet kod traènja dozvole, jasnospominjanje imena i to je bila njegova praksa i praksa njegovih ~asnih drugova, kakomu{karaca tako i ena.

Od Ebu - Zerra, r.a., prenosi se da je rekao: �Jedne no}i iza{ao sam i vidio AllahovogPoslanika, s.a.v.s., kako sam ide. I{ao sam u sjeni mjeseca, a kada se okrenuo, vidio me jei rekao: �Ko je to?� a ja sam odgovorio: �Ebu - Zerr.��847

Od Umu Hani�e, r.a., prenosi se da je rekla: �Do{la sam kod Vjerovjesnika, s.a.v.s., dokse kupao, a Fatima ga je ogra|ivala (od pogleda), pa je upitao: �Ko je je to?� Odgovorila sam:�Ja, Ummu Hani�.��848

êtvrti je adab da se vrati ako joj bude re~eno: �Vrati se� i da se ne osjeti poniènom, jero tome postoji Allahova, d`.{., naredba Njegovoj ~asnoj Knjizi:

��A ako vam se rekne: �Vratite se� - vi se vratite, bolje vam je, a Allah znaono {to radite.� 849

O tome govori i Poslanikova, a.s., uzvi{ena uputa koja poja{njava da traènje dozvole


treba biti tri puta, pa ako se dozvoli, na onome je ko traì dozvolu da u|e, u protivnom da sevrati. To se navodi u hadisu Ebu - Musaa el - E{�arija, r.a., koji kaè: �Rekao je AllahovPoslanik:

�Dozvolu za ulazak treba traìti tri puta, pa ako ti bude dozvoljeno da u|e{, ti u|i, uprotivnom vrati se.��850

Jednom prilikom Ebu - Musa el - E{�arijj traìo je dozvolu od Omera, r.a, pa mu Omer,r.a., nije odgovorio i on se vratio. Omer je onda poslao nekoga po njega te je me|u njimatekao dijalog o traènju dozvole i o vra}anju. Korisno je ovaj dijalog navesti u cjelosti, kakobi ~itatelj imao uvida u preciznost ~asnih ashaba u ispitivanju upute plemenitog Poslanika,s.a.v.s., i njihovo nastojanje da tu uputu od srca u praksi sprovedu. Ebu - Musa kazuje:

�Zatraìo sam dozvolu za ulazak kod Omera, ali mi to nije dopu{teno. Uradio sam to triputa, a onda sam se vratio. Poslao je po mene, te je rekao: �O Allahov robe, te{ko ti je paloda bude{ zadràn pred mojim vratima? Znaj da ljudima isto tako te{ko pada da buduzadràni pred tvojim vratima!� Rekoh: �Ali, ja sam tri puta zatraìo dozvolu za ulazak i nisamje dobio, pa sam se vratio, (a bilo nam je tako nare|ivano).� On me upita: �Od koga si to ~uo?�Rekao sam: �ûo sam od Vjerovjesnika, s.a.v.s.� Rekao je: �Zar si ~uo od Vjerovjesnika,s.a.v.s., ne{to {to mi nismo ~uli? Ako mi za ovo ne donese{ dokaz, zasigurno }u te u~initipoukom drugima!� Ja sam ih, potom, obavijestio o onome {ta je rekao Omer. Rekli su: �Stobom ne}e po}i niko osim najmla|eg me|u nama.� Tako je sa mnom po{ao Ebu - Se�id el -Hudri - ili Ebu - Mes�ud do Omera i re~e mu: �Iza{li smo s Vjerovjesnikom, s.a.v.s., a imaoje namjeru da ode do Sa�da bin �Ubadea. Kada smo do{li kod njega, nazvao je selam, ali munije dopu{teno, potom je nazvao selam drugi, pa tre}i put, ali mu nije dopu{teno.� Rekao je:�Obavili smo ono {to smo bili du`ni�, a potom se vratio. U putu ga je sustigao Sa�d i rekao:�Allahov Poslani~e, tako mi Onoga Koji te je poslao s istinom, svaki put kad si nazvao selamja sam ~uo i odgovarao ti, ali sam volio da {to vi{e nazove{ selam meni i mojoj porodici.� Ebu- Musa tada re~e: �Tako mi Allaha, ja sam bio povjerljiv u pogledu hadisa AllahovogPoslanika,s.a.v.s.� �Da� - odgovori Omer - �ali ja sam volio da se uvjerim.��851

U Muslimovom predanju tako|er stoji da je Omer, kore}i sebe, kada se uvjerio uispravnost hadisa, rekao: �Zar mi je ova stvar od Allahovog Poslanika,s.a.v.s., bila skrivena!?�Od toga me je samo spre~avao izlazak na pijacu, tj. izlazak radi trgovine.�852

Eto, to su bili islamski adabi traènja dozvole za ulazak u ku}u. Nema sumnje daprosvije}ena ena muslimanka, koja vodi brigu o tome da bude odgojena islamskim odgojem,predstavlja oli~enje tih adaba, da ih praktikuje u svom stvarnom ìvotu, svaki put kadzakuca na ne~ija vrata traè}i dozvolu da u|e kod uku}ana, kao {to }e svoje sinove i k}eripodu~avati ovim adabima i islamskom bontonu.


NANANANANA SIJELU SJEDA SIJELU SJEDA SIJELU SJEDA SIJELU SJEDA SIJELU SJEDA GDJE IMA GDJE IMA GDJE IMA GDJE IMA GDJE IMA MJEST MJEST MJEST MJEST MJESTAAAAA

U odgoju ene muslimanke, koja je obasjana uputom islama, spada i njeno sjedanje nasijelu tamo gdje ima mjesta, svaki put kad do|e na sijelo na koje su do{le druge ene prijenje. To je, doista, visok dru{tveni bonton koji se crpi iz verbalne i prakti~ne upute Vjerovjesnika,s.a.v.s.. Taj bonton, svakog onog ko se kiti njime, ~ini primjerom istan~anog ukusa,dru{tvenog napretka i lijepog }udore|a.

@ena muslimanka, koja je odgojena ovim visokim moralom, ne prekora~uje preko enakoje sjede niti ih stje{njuje, kako bi joj napravile mjesto me|u njima, a u tome ona slijediispravan dru{tveni bonton kojem je Allahov Poslanik, s.a.v.s., podu~io svoje plemeniteashabe, kada bi dolazili na sijelo na kojem se on nalazio.

Od Dàbira bin Semmure, r.a., prenosi se da je rekao: �Kada bismo dolazili kodVjerovjesnika, s.a.v.s., svako od nas bi sjeo na slobodno mjesto.�853

Pametna ena muslimanka izbjegava da se utrpava me|u dvije ene, te da ih na tajna~in razdvaja, osim u nu`di i uz dopu{tenje ove dvije ene. To je, stoga, {to je razdvajanjedvaju ena, bez njihove dozvole, ne{to {to je zabranio i na {to je upozorio plemeniti Poslanik:

�ôvjeku nije dozvoljeno da razdvoji dvojicu (ljudi), osim s njihovim dopu{tenjem.�854

Uguravanje ène me|u druge dvije ène, bilo to na sijelu ili negdje drugo, spada unepoèljne i neprili~ne stvari, na ~iju ru`no}u islam mnogo ukazuje i upozorava na udaljavanjeod nje. Hadisi i predanja o tome su mnogobrojna, a izre~eni su u formi upozorenja kako biljude upozoravali na ove adabe koje je odredio Allahov Poslanik, s.a.v.s., kada je bio me|umu{karcima. Me|utim, svi ovi hadisi odnose se i na ène, jer se Poslanikove, s.a.v.s.,norme odnose na sve muslimane, na mu{karce i ene podjednako, kako je to ve} poznato,i svi su zaduèni da sprovedu njegova nare|enja i da slijede njegovu ~asnu praksu (uputu).

Jedan od ovih hadisa jeste i hadis koji prenosi Se�id el - Makburijj koji kaè: �Pro{ao sampored Ibn - Omera, a s njim je bio neki ~ovjek s kojim je razgovarao. Pri{ao sam im, a on meje udario po prsima i rekao: �Kada vidi{ dvojicu ljudi da razgovaraju, nemoj im se pridruìvatiniti sjediti s njima sve dok ne zatraì{ dozvolu od njih.� Rekao sam na to: �Allah te u~inioboljim, o Ebu - Abdurahmane. Ja sam se samo nadao da }u od vas dvojice ~uti nekodobro.�� 855

Ponekad neka od ena koje sjede, ustane da bi napravila mjesto eni koja je do{la, a


ono {to je ispravnije u ovom slu~aju jeste da ena koja je do{la ne prihvati sjesti na njenomjesto, {to odgovara onome kako su postupali ashabi, r.a.

Od Ibn - Omera prenosi se da je rekao: �Allahov Poslanik, je rekao: �Neka niko od vas ne podiè nekoga s njegovog mjesta kako bi sjeo na to mjesto. Ali,

vi se ra{irite i na~inite mjesta.�856

A Ibn - Omer ne bi sjedao na mjesto ~ovjeka koji bi mu ustao i napravio mjesto.857

@ena muslimanka nastoji u ovakvim situacijama i prilikama postupati po uputi ~istogislama i po onome kako su radili ashabi, r.a., te da, tako, postigne visoki dru{tveni bonton,omiljen ljudima i da zasluì Allahovu, d`.{., nagradu zbog slije|enja sunneta AllahovogPoslanika.

NE DO[APTNE DO[APTNE DO[APTNE DO[APTNE DO[APTAAAAAVVVVVAAAAA SE S DRUGOM SE S DRUGOM SE S DRUGOM SE S DRUGOM SE S DRUGOM@ENOM U PRISUSTVU TRE]E@ENOM U PRISUSTVU TRE]E@ENOM U PRISUSTVU TRE]E@ENOM U PRISUSTVU TRE]E@ENOM U PRISUSTVU TRE]E

Islamska nau~avanja dolaze kako bi formirala naprednog ~ovjeka, ~ovjeka istan~anogosje}aja, preciznog zapaànja i ~ovjeka koji po{tuje osje}aje drugih ljudi. Za postizanjesvega toga, Mudri Zakonodavac propisao je eti~ka pravila i dru{tvene norme, u~inio ihsu{tinskim elementom vjere i naredio da se njima ukrasi i da se one moraju primjenjivati ustvarnom ivotu.

U ta pravila i norme koje je zacrtao Allahov Poslanik, s.a.v.s., spada i to da se dvije enene do{aptavaju dok je me|u njima tre}a ena:

�Ako vas je troje, neka se dvojica ne do{aptavaju u prisustvu tre}ega, sve dok se nepomije{aju s drugim ljudima, kako to ne bi rastuìlo tre}ega.�858

Imaju}i ovo u vidu, ena muslimanka ~ije je osje}aje islam istan~ao, koji je u njoj uzgojiovisoki dru{tveni ukus, doista se ne izdvaja u razgovoru s jednom enom u prisustvu tre}e,koja }e ostati sama, po strani i s osje}ajem nelagodnosti. Naprotiv, ona vodi brigu i oosje}ajima ove tre}e sestre, bez obzira u kakvim se okolnostima nalazila. Ako, pak, nastanepotreba za razgovorom ove dvije ene, zatraìt }e dopu{tenje od tre}e i skratiti }e razgovoruz izvinjenje.

Ovo je moral ène muslimanke, koja je nadojena uputom ~istog islama, te se onaopskrbila mudro{}u, inteligentno{}u i razborito{}u. Ovo je njen visoki dru{tveni na~inpostupanja s drugim enama, a do kojeg je ona do{la iz upute njene vjere i iz ivotopisa


ashaba, r.a., u ~ije dubine du{a je u{ao islam, ~ija krv je pomije{ana s njegovom ljepotom imoralom, tako da nisu zanemarivali ovako osjetljive stvari u njihovom postupanju s ljudima.O tome svjedo~e mnoga predanja koja opisuju njihovo visoko dru{tveno pona{anje i njihovubrigu o ljudskim osje}ajima. Jedno od tih predanja jeste i ovo koje biljeì imam Malik u djelu�El - Muvetta��, od Abdullaha bin Dinara koji kaè:

�Bio sam s Ibn - Omerom kod ku}e Halida bin Ukbea, koja se nalazi na pijaci pa jedo{ao neki ~ovjek koji je htio nasamo s njim razgovarati, a s Ibn - Omerom nije bio niko osimmene. Ibn - Omer pozvao je drugog ~ovjeka kako bismo bili ~etverica, te je rekao meni iovom ~ovjeku koga je pozvao: �Udaljite se malo. Ja sam, doista, ~uo Allahovog Poslanika,s.a.v.s., da kaè: �Neka se dvojica ne do{aptavaju u prisustvu tre}ega.�� 859

@ena muslimanka, koja slijedi uputu svoje vjere i njeno vrhunsko prakticiranje uodabranom dobu doista opona{a postupak Ibn - Omera, r.a., jer on nije bio zadovoljan dapri~a nasamo s ~ovjekom koji mu je iznenada iskrsnuo na ulici, zato {to se na{ao predtre}im ~ovjekom koji moè osjetiti nelagodnost zbog njegovog odstranjivanja i izolovanja izrazgovora. On nije bio zadovoljan time da slu{a {ta }e ga ovaj ~ovjek pitati sve dok nijepozvao i ~etvrtog ~ovjeka. Ovim postupkom u~inio je da svi razumiju da je ovo sunnet(praksa) Allahovog Poslanika, s.a.v.s., tako {to je izgovaraju}i ~asni hadis pred njima,potvrdio da je ovo postupak kojeg se treba pridràvati u ovakvim situacijama, vode}i briguna taj na~in o osje}ajima ljudi i slijede}i sunnet Vjerovjesnika.

Kako je samo uzvi{en ovaj dru{tveni moral na koji islam podsti~e?! [ta ima veli~anstvenijeod po{tovanja islama prema ~ovjeku!? I {ta ima preciznije od njegovog po{tovanja ~ovjekovihosje}aja!?

PO[TUJE STPO[TUJE STPO[TUJE STPO[TUJE STPO[TUJE STARIJE I UÊNE @ENEARIJE I UÊNE @ENEARIJE I UÊNE @ENEARIJE I UÊNE @ENEARIJE I UÊNE @ENE

Islamsko nau~avanje sadrì veliku skupinu visokih moralnih pravila koja zasa|uju uli~nost ~ovjeka ljudskost, plemenitost, moral i odgoj. Jedno od najistaknutijih moralnih pravilajeste i po{tivanje i iskazivanje po~asti starijima i iskazivanje du`nog po{tovanja i uvaàvanjeprema u~enima.

Inteligentna ena muslimanka, koja neprestano crpi upute iz svoje vjere, ne propu{ta seprihvatiti ovih orginalnih, islamskih pravila i osnova koji muslimanki daju njen originalni identitetu islamskom dru{tvu. A ona koja izgubi ta pravila i osnove prestaje biti ~lanom ovog dru{tva,zajednice i biva joj oduzeta ~ast pripadanja islamskom ummetu, kao {to to potvr|uju rije~iAllahovog Poslanika:

�Mom ummetu ne pripada onaj ko ne po{tuje na{e starije, i ko nema milosti prema


na{im mla|ima i ko ne po{tuje (ne priznaje) prava na{ih u~enih.�860

Po{tivanje starijih ena, po njihovim godinama i poloàju, i davanje njima prednosti nadmla|ima od njih, znak je ~istote i uznositosti jednog dru{tva, kao i toga da njegovi ~lanoviprihvataju eti~ke smjernice islama i da se ravnaju prema njegovim dru{tvenim adabima. Toje, tako|er, znak ~istote i eti~nosti du{a ~lanova tog dru{tva, bilo da se radi o mu{karcimaili enama.

Zato je Allahov Poslanik, s.a.v.s., vodio brigu o produbljivanju ovog zna~enja u du{amamuslimana i muslimanki, udaraju}i temelje islamskog dru{tva i u~vr{}uju}i eti~ke osnoveunutar tog dru{tva.

U svjedo~anstva njegove brige o ovim zna~enjima spadaju i njegove rije~i koje je uputioAbdurrahmanu bin Sehlu, kada ga je vidio da govori, a bio je najmla|i u delegaciji koja jedo{la Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., rekav{i mu: �Neka govori stariji. Neka govori stariji�, teje Abdurrahman za{utio, pa je govorio neko ko je stariji od njega.861

Savremena èna muslimanka time {to po{tuje stariju ènu i {to odaje po{tovanje ipa`nju u~enoj i ~estitoj eni, ~ini jednu veliku eti~ku radnju i na taj na~in izvr{ava jednu vrstuibadeta, jer je po{tivanje starijih u~enih i ~estitih ena, ustvari, po{tivanje Allaha, d`.{., kao{to to kaè Allahov Poslanik:

�U po{tivanje Uzvi{enog Allaha spada iskazivanje po~asti prema starcu muslimanu,onome koji zna Kur�an napamet, ali ne zanemaruje njegovo u~enje i slije|enje862, i iskazivanjepo~asti prema pravednom vladaru.�863

Ovim svojim dru{tvenim djelovanjem, ona, uistinu, izvr{ava naredbu Allahovog Poslanika,s.a.v.s., o davanju ljudima njihovog mjesta i poloàja u islamskom dru{tvu. Ovo spominjeimam Muslim na po~etku svoga �Sahiha� gdje kaè:

�Od Ai{e, r.a., spominje se da je rekla: �Allahov Poslanik, s.a.v.s., naredio nam je daljudima dajemo mjesto koje oni zasluùju.�� 864

Prosvije}ena ena muslimanka ne zaboravlja da davanje ljudima njihovog mjesta i poloàjazapravo zna~i poznavanje njihovog stupnja i njihove vrijednosti. Tako, daje se prednoststarijim, u~enim, onima koji Kur�an znaju napamet, intelektualcima i ~estitim, bilo da sumu{karci ili ene.


NE UPIRE SVOJ POGLEDNE UPIRE SVOJ POGLEDNE UPIRE SVOJ POGLEDNE UPIRE SVOJ POGLEDNE UPIRE SVOJ POGLEDU UNUTRA[NJOST TU\E KU]EU UNUTRA[NJOST TU\E KU]EU UNUTRA[NJOST TU\E KU]EU UNUTRA[NJOST TU\E KU]EU UNUTRA[NJOST TU\E KU]E

U vrline odgojene i staloène ene muslimanke spada i to da ona ne gleda u tu|u ku}u,ispituju}i i istraùju}i njenu unutra{njost. Ovo se ne ubraja u pohvaljeni moral muslimankekoja je odgojena i pametna. Naprotiv, to se ubraja u prezreni, omraèni i neprili~ni moral.Allahov Poslanik, s.a.v.s., zaprijetio je onima ~ije o~i na sijelima lete, istraùju}i ono {to jenedozvoljeno i sramotno, i dozvolio je da im se izbiju o~i, jer kaè:

�Ko zaviri u ku}u drugih ljudi, bez njihove dozvole, dozvoljeno je da mu izbiju njegoveo~i.�865

IZBJEGAIZBJEGAIZBJEGAIZBJEGAIZBJEGAVVVVVAAAAA ZIJEV ZIJEV ZIJEV ZIJEV ZIJEVANJEANJEANJEANJEANJENA SIJELU KOLIKO JE GOD TO MOGU]ENA SIJELU KOLIKO JE GOD TO MOGU]ENA SIJELU KOLIKO JE GOD TO MOGU]ENA SIJELU KOLIKO JE GOD TO MOGU]ENA SIJELU KOLIKO JE GOD TO MOGU]E

U o{troumnost svjesne ene muslimanke i njeno poimanje bontona na sijelima spada ito da ne zijeva na sijelu, koliko je to god mogu}e. Ako je spopadne i obuzme zijevanje,poku{at }e da to sprije~i, koliko je mogu}e. Na to upu}uje plemenit Poslanik, s.a.v.s.,rije~ima:

�Kada neko od vas zijeva, neka to prigu{i koliko je mogu}e.�866

Ako ne moè prigu{iti niti odagnati zijevanje, neka stavi ruku na svoja usta, kako tonare|uje Allahov Poslanik:

�Kada neko od vas zijeva, neka stavi ruku na svoja usta, jer {ejtan ulazi kroz usta.�867

Zijevanje je, doista, ne{to ru`no i odvratno i ne{to {to ne dolikuje odgojenom ~ovjeku, tega, stoga, treba sprije~iti ili izbje}i time {to }e otvorena usta prekriti rukom i na taj na~insprije~iti da taj prizor vide prisutni. U tom smislu dolazi i uputa plemenitog Poslanika, s.a.v.s.,koja podu~ava muslimane i muslimanke primjernom dru{tvenom pona{anju od kojeg prisutnina sijelu ne}e osje}ati odvratnost niti }e ih u~initi da osje}aju da je dosadno u njihovomdru{tvu osobi koja zijeva, te da ta osoba eli da oni odu od nje. Ovo je upravo ono kako nepostupa ena muslimanka koja je odgojena islamskim odgojem.


PRIDR@APRIDR@APRIDR@APRIDR@APRIDR@AVVVVVAAAAA SE ISLAMSKOG SE ISLAMSKOG SE ISLAMSKOG SE ISLAMSKOG SE ISLAMSKOGBONTONA PRI KIHANJUBONTONA PRI KIHANJUBONTONA PRI KIHANJUBONTONA PRI KIHANJUBONTONA PRI KIHANJU

@eni muslimanki, koja poznaje propise svoje vjere, nije nepoznato da je islam taj koji jeodredio bonton pri zijevanju na sijelima, kao i da je odredio bonton vezan za kihanje. Islamje podu~io muslimane i muslimanke {ta trebaju raditi kada ih obuzme kihanje, {ta }e tadare}i i {ta im se kaè u vidu dove, a to je ono {to se u hadisu zove �Et - te{mitu�.

Od Ebu - Hurejrea prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,rekao: �Zaista Allah voli kihanje, a ne voli zijevanje. Pa, kada neko od vas kihne i zahvali Allahu,

du`nost je svakog muslimana da mu kaè: �Allah ti se smilovao� (�Jerhamukellah�). A {to seti~e zijevanja, ono je od {ejtana, pa kada neko od vas zijeva, neka to sprije~i, onoliko kolikomoè, jer kada neko zijeva, {ejtan mu se, doista, smije.�868

Ova neznatna refleksna pojava ne pojavljuje se tek tako u ivotu ~ovjeka muslimana, ada za nju nema propisa, pravila i adaba koji ~ine da muslimani i muslimanke u dubinamasvojih du{a osje}aju da je ova vjera u svemu dobro za njih. Ova vjera nije propustila ni jednu,ni veliku ni malu stvar, a da je nije uredila i odredila specifi~ne fraze i forme, vezane za svakustvar, jer one drè ~ovjeka muslimana u neprestanoj vezi s Allahom, Gospodarem svjetova.

Kada kihne ena muslimanka, na njoj je da kaè: �El - hamdu lillah� (��Hvala Allahu�), a naonom je ko ju je ~uo, da kaè: �Jerhamukellah� (��Allah ti se smilovao�). Na njoj je, potom dakaè dovu: �Jehidikumullah ve juslihu balekum� (��Allah vas uputio i pobolj{ao va{e stanje�).Ovako upu}uje hadis Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kojeg biljeì El - Buhari:

�Kada neko od vas kihne, neka kaè: �El - hamdu lillah�, a njegov brat ili drug, neka kaè:�Jerhamukellah�. Kada kaè: �Jerhamukellah�, neka kaè: �Jehdikumullah ve juslihubalekum.��869

Formulacija dove �Jerhamukellah� naziva se �Et - te{mitu� i mustehabb je da se kaèonome ko zahvali Allahu prilikom kihanja. A ako ne zahvali Allahu, onda mu se i ne kaù overije~i, a o tome Vjerovjesnik, s.a.v.s., kaè:

�Kada neko od vas kihne, pa zahvali Allahu, recite mu: �Allah ti se smilovao�, a ako nezahvali Allahu, nemojte mu to ni re}i.�870

Od Enesa, r.a., prenosi se da je rekao: �Neka dva ~ovjeka kihnula su kod Vjerovjesnika,s.a.v.s., te je jednom od njih rekao: �Jerhamukellah�, a drugom nije. Na to upita onaj kome nijeVjerovjesnik, s.a.v.s., uputio dovu: �Kihnuo je ovaj ~ovjek i ti si mu rekao �jerhamukellah�, a


i ja sam kihnuo, pa mi to nisi rekao?� On mu odgovori: �Ovaj je zahvalio Allahu, a ti nisi izraziozahvalnost Allahu.��871

Prou~avaju}i ove formulacije koje je Vjerovjesnik, s.a.v.s., preporu~io kod kihanja, doizraàja dolazi plemeniti cilj, a to je spominjanje i zahvaljivanje Allahu Jedinom, kao iu~vr{}ivanje niti bratstva, ljubavi, prijateljstva i iskrenosti me|u muslimanima i muslimankama.ôvjek koji zahvali Allahu, d`.{., prilikom kihanja, zahvaljuje na osloba|anju reakcija,nadraàja i podraàja koji su stavljeni u pogon u njegovoj glavi. Onaj ko ga ~uje da zahvaljujeAllahu, moli Allaha da mu se smiluje, jer onaj ko zahvaljuje Allahu zasluùje trajnu Allahovumilost. A onaj ko ki{e, uzvra}a duljom i potpunijom dovom onome ko mu je rekao: �Allah ti sesmilovao�, a ta dova obiluje zna~enjima dobra, ljubavi, samilosti i srda~nosti.

Na ovaj na~in islam usmjerava spontane, nagonske i instinktivne pojave u ìvotumuslimana i muslimanki i ~ini ih prilikom koja ih podsje}a na njihovog Gospodara, a njihovijezici izjavljuju Njemu zahvalu i u njihovim du{ama u~vr{}uju se niti ljubavi, samilosti ibratstva.

U bonton kihanja spada i to da ~ovjek stavi ruku na svoja usta ili maramicu i da, kolikoje mogu}e, uti{a glas koji to kihanje prati, a upravo tako je postupao i plemeniti Poslanik,s.a.v.s., prilikom kihanja.

Od Ebu - Hurejrea prenosi se da je rekao: �Allahov Poslanik, s.a.v.s., prilikom kihanja stavio bi svoju ruku ili dio odje}e na usta i

uti{ao - ili spustio - time njegov popratni glas.� 872

Svjesna i islamski odgojena ena muslimanka, u ovakvim iznenadnim situacijama kojeiskrsnu pred ~ovjeka, ne zaboravlja postupiti onako kako je taj postupak muslimanima imuslimankama zacrtao Allahov Poslanik, s.a.v.s. Ona napamet zna dove koje se prenoseod Poslanika,s.a.v.s., kako bi ih izrekla onda kada je spopadne kihanje ili kad neko drugikihne, ili kako bi uzvratila dovu njene sestre muslimanke, u skladu s uputstvima plemenitogPoslanika, s.a.v.s., vezanim za islamski bonton kod kihanja.

NE @ELI RAZVOD BRAKA DRUGOJNE @ELI RAZVOD BRAKA DRUGOJNE @ELI RAZVOD BRAKA DRUGOJNE @ELI RAZVOD BRAKA DRUGOJNE @ELI RAZVOD BRAKA DRUGOJ@ENI @ENI @ENI @ENI @ENI KAKO BI JOJ TKAKO BI JOJ TKAKO BI JOJ TKAKO BI JOJ TKAKO BI JOJ TAAAAA @ENA @ENA @ENA @ENA @ENAUSTUPILA SVOJE MJESTOUSTUPILA SVOJE MJESTOUSTUPILA SVOJE MJESTOUSTUPILA SVOJE MJESTOUSTUPILA SVOJE MJESTO

Bogobojazna i svjesna ena muslimanka osje}a da ivi u muslimanskoj zajednici ~iji su~lanovi njena bra}a i sestre. U takvom dru{tvu koje se pokorava njihovom Gospodaru,


smatra se zabranjenim varanje, prevara i obmanjivanje, kao i druga sramna svojstva kojauzimaju maha u dru{tvima koja ne traè uputu u Allahovoj, d`.{., uputi.

Jedna od najodvratnijih lo{ih osobina jeste nastojanje ene da oènjenog ~ovjeka prisvojisebi od njegove ene, nakon {to se on razvede s njom, kako bi bio samo njen i kako bi samoona uìvala sva dobra. Bogobojazna ena muslimanka veoma je daleko od ovakvih ru`nihi sramnih osobina koje je Allahov Poslanik, s.a.v.s., zabranio u kontekstu njegove zabranesli~nih ru`nih osobina i obi~aja. To se nalazi u hadisu kojeg biljeè El - Buhari i Muslim odEbu - Hurejrea koji kaè: Allahov Poslanik, s.a.v.s.,rekao je:

�Ne podiìte cijenu robe, ne ele}i je kupiti i neka ~ovjek ne prodaje robu koju upravoprodaje njegov brat (drugi ~ovjek). Neka onaj iz grada ne prodaje onome iz pustinje (sasela). Neka ~ovjek ne prosi djevojku koju je ve} isprosio njegov brat (drugi mladi}). Nekaèna ne traì razvod braka drugoj eni kako bi otela ono {to je u njenoj posudi.�873, 874

U predanju kod Buharije, tako|er, od Ebu - Hurejrea stoji: �Nije dozvoljeno eni da traì razvod braka njenoj sestri (drugoj eni), kako bi ispraznila

njenu posudu, jer njoj pripada ono {to joj je odre|eno.�875

To je zato {to je muslimanka sestra drugoj muslimanki i ona vjeruje da }e ono {to joj jeodredio Allah, d`.{., neizbje`no do}i i da ona nije istinska vjernica ako ne voli svojoj sestri(muslimanki) ono {to voli samoj sebi, kao {to to potvr|uje Allahov Poslanik, rije~ima:

�Niko od vas nije vjernik sve dok ne bude volio svome bratu ono {to voli samomesebi.�876

Stoga muslimanka u svojoj svijesti i vjeri ima ono {to je {titi od zapadanja u zamku ovepogre{ke i prljanja u glibu ovog grijeha. uvaju}i sebe od zapadanja u ovu stra{nu klizavicu,ona tako postupa iz pokornosti prema Allahu, d`.{., Njegovom Poslaniku, s.a.v.s., odazivaju}ise njihovim naredbama i slijede}i visoke ljudske vrijednosti koje je islam ugradio u njenuli~nost, a ne zato da izbjegne sramotu koja poga|a enu unutar dru{tva zbog tog stra{nogpostupka, jer ena nekad moè sakriti svoj postupak i djelo i spasiti se od kritike i dru{tveneosude, ali ona se ne moè spasiti od Allaha, Gospodara Mo}i i Uzvi{enosti, Koji zna tajne iono {to je skriveno, Koji zna poglede koji kriomice gledaju i Koji zna ono {to srca kriju.


ODABIRE POSAO KOJI ODGOVODABIRE POSAO KOJI ODGOVODABIRE POSAO KOJI ODGOVODABIRE POSAO KOJI ODGOVODABIRE POSAO KOJI ODGOVARAARAARAARAARANJENOJ @ENSTVENOSTINJENOJ @ENSTVENOSTINJENOJ @ENSTVENOSTINJENOJ @ENSTVENOSTINJENOJ @ENSTVENOSTI

Islam je s ple}a ene muslimanke odstranio teret rada, kako bi izdràvala samu sebe iodredio je njenom ocu, ili bratu, ili muù, ili nekom od njene bliè rodbine da tro{i na nju i dase brine o njoj. Stoga, svjesna ena muslimanka ne i{~ekuje da radi van svoje ku}e, osimako ima potrebu za zaradom, po{to nema nikoga ko }e joj garantovati ~astan i slobodanìvot, ili po{to njeno dru{tvo ima potrebu za njenim radom kako bi obavljala posao za koji sespecijalizovala, koji bi odgovarao njenoj enstvenosti i koji bi ~uvao njenu ~ast, vjeru i ahlak.

Islam je obavezao mu{karca da osigurava opskrbu svojoj porodici i zaduìo ga jetro{kovima ivota, kako bi enu oslobodio za bra~ni ivot i maj~instvo. Ona je cvijet ku}e,njena intimnost, ljepota, miomiris i vedrina; ona je mozak organizacije ku}nih poslova, dobrotai nje`nost koja prodire u sve pore doma i lebde}i duh koji kruì oko svoje djece.

Ovo je islamski pogled na enu i porodicu i ovo je njegova filozofija u bra~nom i porodi~nomìvotu.

Nasuprot ovome, nalazi se filozofija zapada vezana za enu i ku}u, porodicu i djecu.Djevojka kada dostigne odre|en broj godina, a to je u ve}ini slu~ajeva sedamnaest godina,njen otac ili brat ili bilo ko drugi iz njene bliè rodbine nije obavezan da tro{i na nju niti da sebrine o njoj, nego je na njoj da traì posao kako bi se brinula o sebi - i da sabire ono {to }epredo~iti svom budu}em muù, a to nazivaju �mirazom.�A kada se uda, na njoj je dau~estvuje, zajedno sa svojm muèm, u osiguranju opskrbe za doma}instvo i djecu. Kadaostari i ako je jo{ uvijek u mogu}nosti da zara|uje, na njoj je da nastavi s radom kako bistekla mo}, makar imala i bogatu djecu.

Nema sumnje da mudra èna muslimanka shvata ogromni kontrast i veliku razlikuizme|u stanja ene muslimanke i ene na Zapadu. U prvom nalazi se po{tovanje ene,njena za{tita i sigurno osiguranje njenog ~asnog i uzvi{enog ìvljenja, a u drugom jeiscrpljivanje ene, njeno preoptere}ivanje, naprezanje i njeno omalovaàvanje, a posebnokada do|e u godine starosti.

Uslijedile su optu`be zapadnih mislilaca zbog svega onog {to je lo{e, a {to se de{avaèni na Zapadu, od kraja pro{log stolje}a. Po~eli su upozoravati svoje narode na srozavanjezapadne civilizacije koje }e se desiti ukoliko se nastavi s pogre{kama koje nastaju izlaskomène iz njene ku}e, cijepanjem porodice i lutanjem djece.

Veliki islamski aktivista dr. Mustafa es - Siba�i, Allah mu se smilovao, u svojoj knjizi �El -


Mer�etu bejnel - fikhi vel - kanuni� (@ena izme|u fikha i zakona), sakupio je u vezi s ovimpitanjem jedan dio mi{ljenja zapadnih mislilaca. Ta mi{ljenja odraàvaju èstoki gnjev iduboku bol koju osje}aju ovi mislioci zbog stanja u kojem se nalazi ena na Zapadu. Izloìt}u neka od ovih mi{ljenja u kojim se nalazi iva slika stanja ene na Zapadu.

Francuski stru~njak za filozofiju ekonomije Dùl Sejmon, kaè: �@ene su postale tkalje,daktilografkinje, itd...Vlada ih je iskoristila u svojim postrojenjima - radnim mjestima, ~imeone zara|uju nekoliko nov~i}a, ali su nasuprot tome potkopale i poru{ile temelje svojihporodica. Da, mu{karac je po~eo iskori{tavati zaradu svoje ene, ali nasuprot tome, njegovazarada se umanjuje zbog toga {to mu ona konkuri{e u njegovom poslu.�

On, tako|er, kaè: �Postoje od njih i naprednije ène koje rade u knjigovodstvu,prodavnicama, koje u vlada koristi u obrazovanju. Me|u njima mnoge ene su i u francuskimtelegrafima, po{tama, eljeznicama i bankama, ali ova zaposlenja odvajaju ih od njihovihporodica.�877

On, tako|er, kaè i sljede}e: �@ena treba da ostane èna. Ona ovom svojomsvojstveno{}u moè da prona|e svoju sre}u i da je pokloni èni sli~noj njoj. Hajde dapopravimo stanje ena, ali ne i da ih promijenimo, da se ~uvamo i strepimo od onih koji su ihpretvorili u mu{karce, jer su one time izgubile mnogobrojno dobro, a mi gubimo sve. Prirodaje uredila sve ono {to je stvorila878, pa hajde da je prou~avamo, da budemo aktivni u njenompobolj{anju, da strahujemo od svega onoga {to udaljava od njenih zakonitosti i njenihmodela.�879

Poznata engleska spisateljica Eni Rord kaè: �Da na{e k}eri rade u ku}ama kao slu{kinje,ili poput slu{kinja, bolje je i manje zlo od njihovog zapo{ljavanja u fabrikama. Tako djevojkapostaje zaga|ena kojekakvim prljav{tinama, a ljepota njenog ivljenja ide u nepovrat. Kamosre}e da su na{e zemlje poput muslimanskih zemalja u kojim je ljepota u ~ednosti, nje`nostii ~istoti. Slu{kinja i rob pruàju ugodan i rasko{an ìvot i pona{aju se onako kako sepona{aju djeca uku}ana i ne ~ini im se ni{ta naào. Da, sramota je za engleske gradove dase njihove k}eri, na primjer, ~ine poro~nim zbog mnogostrukog mije{anja s mu{karcima.[ta nam je pa ne idemo za tim da djevojka radi ono {to je u skladu s njenim prirodnimnagonom za odràvanjem ku}e i za ostavljanjem mu{kih poslova mu{karcima, kako bi sesa~uvala njena ~ast?!�880

@ena na Zapadu zavidi eni muslimanki i udi za tim da uìva, makar u jednom dijeluonoga {to uìva ena muslimanka, kao {to su njena prava, po{tovanje, za{tita i sigurnost.Dokazi o tome su mnogobrojni, a neke smo ve} napominjali.881

Jedan od njih je i mi{ljenje djevojke Italijanke koja studira pravo na Oksfordskomuniverzitetu, nakon {to je ne{to ~ula o pravima ene u islamu i kako joj je islam podario svevidove po{tovanja time {to ju je oslobodio osiguravanja ivotne opskrbe, nakon {to joj je


omogu}io zavr{enje njene bra~ne i porodi~ne poslanice. Ona kaè: �Ja doista, zavidim enimuslimanki i voljela bih da sam ro|ena u va{im zemljama.�882

Ova se istina u~vrstila i u mislima èna koje predvode ènske pokrete u arapskimzemljama, a posebno kod nepristrasnih ena. Gospo|a Selma el - Hafar el - Kezberi koja jevi{e puta posjetila Evropu i Ameriku, u novinama �El - Ejjam�, (izdate 3. septembra 1962.god), komentari{u}i govor [efika Dèbrija u njegovoj knjizi �Erdus - sahri� o te{kom poloàjuène u Americi, kaè:

�Putopisac, na primjer, zapaà da Amerikanci usmjeravaju svoju djecu kroz igru odranog djetinjstva da vole sprave i herojstva, kao {to uo~ava da su ene po~ele raditi mu{keposlove u fabrikama automobila, da ~iste puteve, te on tako iskazuje svoj bol zbog te{kogi nesretnog poloàja ène koja tro{i svoju mladost i svoj ìvot u onome {to ne odgovaranjenoj enstvenosti, karakteru niti njenom temperamentu. Usre}ilo me je ono {to je rekaogospodim Dèbri, jer sam se vratila sa svog putovanja u Ameriku od prije pet godina, ale}iza stanjem ène koje joj je donio val slijepog izjedna~avanja, te je postala bezobzirna usvojoj borbi za opstanak. Ona je, ~ak, izgubila i svoju slobodu, apsolutnu slobodu za koju sedugo borila, jer je postala zarobljenikom aparata i vremena. Povratak je postao teàk iuistinu je àlosno da èna izgubi ono {to je najveli~anstvenije i najuzvi{enije {to joj je�priroda �darovala, mislim na njenu enstvenost, a potom i njenu sre}u. Neprestani i iscrpljuju}iposao uskra}uje joj male uìtke koji su prirodno skloni{te i za enu i za mu{karca. A ni{tadrugo ne moè otvoriti pupoljke i ra{iriti njihov miris do ena i doma}ica. U krugu i unutarsame porodice nalazi se sre}a dru{tva i pojedinaca, kao i izvor nadahnu}a i izvori{te dobrai kreacije.

Bacanje ène u kovitlac posla, u sredi{te ìvotne borbe, da pravi konkurencijumu{karcima kako bi zauzela njihova mjesta ili kako bi zajedno s njima u~estvovala u posluna tim mjestima, bez potrebe koju iziskuje op}i interes, ~ista je zabluda i bijedno posrtanjekoje je zadesilo narode u periodima dekadence, smutnje, lutanja i zablude. @ena muslimanka,koja je obasjana uputom Knjige svoga Gospodara i praksom Njegovog Poslanika, s.a.v.s.,nije nikako zadovoljna da bude ba~ena u tu uàrenu pe}. Ona odbija biti jeftina roba koju }eprogutati pohlepni bogata{i, ili da bude zasljepljuju}a marioneta koja zabavlja bezobraznepoluljude. Ona u potpunosti odbacuje takav la`ni, neispravni progres koji poziva tome daèna iza|e otkrivena, prozirne odje}e, razgoli}ena, pokazuju}i svoje draì i ukrase, kako biuz mu{karca radila na radnim mjestima. Ona svojm ~asnim, ~vrstim, razboritim i mudrimstavom, svojoj zemlji, svom dru{tvu i svom narodu ~ini veliku uslugu, kao i svojim pozivomda prestane ova velika komedija u vidu tiskanja ena i mu{karaca u njihovim poslovima. Asve ono {to prati ovu komediju, poput izopa~enosti u ahlaku (moralu), zapu{tanja porodicei rasipanje imetka, doista, je ve}e od koristi koju ena pruà na svom poslu. Na to ukazuju


rije~i poglavara Sjeverne Koreje na kongresu Unije ena, koji je odràn u njegovoj zemlji1971.god.:

�Mi, doista, ~inimo da ène u|u u dru{tvo, sigurno ne zato {to imamo manjak radnesnage. Da otvoreno kaèmo, ono {to sada dràva podnosi zbog upo{ljavanja ena ve}e jeod koristi koju ène pruàju dràvi putem u~estvovanja u poslu, nakon {to su u{le udru{tvo.� Potom je rekao: �Onda, za{to elimo da se ene aktiviraju u njihovom izlasku udru{tvo? To je stoga {to njihov izlazak uglavnom ima za cilj revolucioniziranje ena i njihovomodifikovanje prema modelu radni~ke klase putem dru{tvenog ivota. Na{a partija ohrabrujeizlazak èna u dru{tvo putem njihove aktivnosti, radi revolucioniziranja èna i njihovogpretvaranja u radni~ku klasu, bez obzira koliko to ko{talo dràvu.��

Nesumnjivo je da je svjesna i mudra ena muslimanka spoznala svoj put i stazu kojomkro~i, nakon {to je uvidjela veliku razliku izme|u Allahovog zakona i zakona dàhilijeta, te jeizabrala Allahov zakon, ne gledaju}i i ne obaziru}i se na neznaboà~ke i lahkomislenepovike, koji iskrsavaju s vremena na vrijeme i otud i ovdud.

�Zar oni traè da se kao u pagansko doba sudi? A ko je od Allaha bolji sudija narodu koji~vrsto vjeruje?�883

NE OPONA[A MU[KARCENE OPONA[A MU[KARCENE OPONA[A MU[KARCENE OPONA[A MU[KARCENE OPONA[A MU[KARCE

Doista, ena koja se ponosi svojom li~no{}u muslimanke, nikada ne opona{a mu{karce,jer zna da je ènino opona{anje mu{karca kao i mu{kar~evo opona{anje ène haram(zabranjeno) u [erijatu.

Allahova Mudrost i Njegov vje~iti Zakon u svemiru, ivotu i u ~ovjeku odre|uju da li~nostmu{karca ima odre|ene specifi~nosti u odnosu na enu i da ena ima odre|ene specifi~nostiu odnosu na mu{karca, jer svako od njih ima svoju specifi~nu ulogu u ivotu. Ova specifi~nostosnovne funkcije svakog pola, kao i njegova uloga u ivotu, u potpunosti je povezana saspecifi~no{}u li~nosti svakog pola, to jest, putem razli~itosti mu{karca od ene i ene odmu{karca.

Islam je stvari postavio na njihova mjesta preciziraju}i ulogu mu{karca i ene u ivotu iolak{avaju}i svakom od njih ulogu zbog koje je stvoren. Svaki izlazak iz ovog boànskogokvira predstavlja izlazak iz okvira prirode u kojoj je Allah, d`.{., stvorio ljude, kao {topredstavlja falsificiranje ljudske naravi i odstupanje od postojane i iskonske originalnosti. Toje ono {to preziru oba pola, a nema boljeg dokaza za to od toga da èna prezireènskobanjastog, malaksalog mu{karca koji opona{a ène, kao {to mu{karac preziregrube, mu{kobanjaste ene koje opona{aju mu{karce. Izgradnja svijeta i sre}a ~ovje~anstvane}e biti potpuni i pravilni osim ispoljavanja specifi~nosti svakog od dva pola, uìvanjem


svakog od njih u specifi~nostima drugog pola i njihovim zajedni~kim potpomaganjem uizgradnji svijeta i usre}enju ~ovje~anstva.

Zbog svega ovoga dolaze strogi i kategori~ki islamski tekstovi koji obe}avaju kaznu zamu{karce koji opona{aju ene i kaznu za ene koje opona{aju mu{karce.

Od Ibn - Abbasa, r.a., prenosi se da je rekao:�Allahov Poslanik, s.a.v.s., prokleo je mu{karce koji opona{aju ene i ene koje opona{aju

mu{karce.�884 Od Ibn - Abbasa, r.a., tako|er, prenosi se da je rekao:�Vjerovjesnik, s.a.v.s., prokleo je enskobanjastog mu{karca i mu{kobanjastu enu� i

rekao je: �Izvedite ih iz njihovih ku}a.�� Rekao je: �Pa je Vjerovjesnik, s.a.v.s., izveo nekog~ovjeka, a Omer je izveo neku enu.�885

A od Ebu - Hurejrea, r.a., prenosi se da je rekao:�Allahov Poslanik, s.a.v.s., prokleo je mu{karca koji obla~i ensku odje}u i enu koja

obla~i mu{ku odje}u.�886

Onog dana kada su muslimani bili u ivotnoj snazi, kada im je sudio [erijat, kada sunjihova dru{tva bila obasjana svjetlo{}u islama, nije bilo nikakvog traga problemu opona{anjaèna mu{karaca i mu{karaca ena. A danas, nakon {to se za{tita islama naglo udaljila odmuslimana, nakon {to se njegovo svjetlo ugasilo u njihovim dru{tvima, u tim mnogobrojnimdru{tvima nalazimo djevojke koje obla~e uske pantalone ocrtavaju}i njihova tijela i ko{uljekoje su ra{irene i me|u mu{karcima i me|u enama. One su otkrile svoje glave, razotkrilesvoje mi{i}e, sve dok nisu postale poput mladih mu{karaca. Isto tako, mi nalazimo i skupinuènskobanjastih, dugokosih mladi}a koji su oko svojih vratova objesili zlatne lan~i}e kojiukazuju na njihova razotkrivena prsa. Pustili su svoju kosu i i{~e{ljali je tako da njihovaglava izgleda poput glave neke djevojke, da je, ~ak, te{ko uo~iti razliku me|u njima.

Ovo su mizerni prizori koji se javljaju u nekim islamskim zemljama koje su pretrpjeleidejnu agresiju i u kojim su mnogi mladi}i doìvjeli duhovni poraz. To su prizori koji su straniislamskim narodima, njihovim zajednicama, vrijednostima i islamskim obi~ajima. Ti prizorido njih stiù podjednako i sa iskvarenog Zapada i sa nevjerni~kog Istoka, gdje su se ra{irilerazli~ite tendencije, od egzistencijalisti~ke, do nihlisti~ke, kao i druge zablude, putem kojih je~ovje~anstvo skrenulo s pravog puta i zapalo u veliku nesre}u, jer su ga udaljili od njegove~iste i ispravne naravi ka ekscentri~nosti, anomalijama i devijacijama, jer su tim narodimapovratile natrag najteè posljedice, najmu~nije defektnosti i najopasnije bolesti, a od svegaovoga nas poga|aju samo posljedice. @ivot ena i mu{karaca koji su zalutali od Allahoveupute, ra{irio se u nekim muslimanskim zemljama, nakon {to je raskinut hilafet, nakon {tose raspalo jedinstvo ummeta i nakon {to su se u nekim muslimanskim zajednicama i dru{tvimauzdrmale mnoge njegove vrijednosti. Tako su ti mu{karci i ène, koji su izuzeci, postalistrani dijelovi tijela islamskog ummeta. Oni se udaljavaju od njegovog jasnog puta, njegovepostojane vrijednosti i njegovog specifi~nog karaktera.


POZIVPOZIVPOZIVPOZIVPOZIVAAAAA KA KA KA KA KA ISTINI ISTINI ISTINI ISTINI ISTINI

@ena muslimanka, koja je svjesna upute svoje vjere, zna da ~ovjek nije uzalud stvorenna ovome svijetu, nego je stvoren radi toga da ispuni svoju zada}u, ponese emanet i daizvr{i svoju obavezu, a to je ibadet Allahu, d`.{.:


Ibadet Allahu o~ituje se u svakom pozitivnom i konstruktivnom ljudskom pokretu, uizgradnji svemira, u ostvarenju Allahove Rije~i na Zemlji i u sprovo|enju Njegovog programau ivotu. Sve ovo je Istina kojoj muslimani i muslimanke trebaju pozivati druge ljude.

Otud iskrena ena muslimanka osje}a svoju obavezu, onoliko koliko je u mogu}nosti,pozivanja drugih ena ka Istini, u koju ona vjeruje, ele}i time posti}i veli~anstvenu nagradukoju je Allah, d`.{., obe}ao onima koji pozivaju Allahu, kao {to se to navodi u Vjerovjesnikovim,s.a.v.s., rije~ima upu}anim Aliji, r.a.:

�Tako mi Allaha, da Allah putem tebe uputi na pravi put jednog ~ovjeka, bolje je nego daposjeduje{ blago crvenih deva.�888, 889

Lijepa rije~ koju ena muslimanka uputi u dru{tvu ena koje su u zabludi, ili koju uputièni koja je zalutala od Allahove upute, te ta rije~ ostavi traga na du{ama, za to }e se sestrimisionaru vratit veli~anstvena nagrada koja prevazilazi bogatstvo crvenih deva, koje je bilonajdragocjenije blago Arapa u to doba. Ovoj nagradi pridodaje se nagrada one ene koja jepomo}u nje upu}ena na pravi put, kao {to nas o tome obavje{tava plemeniti Poslanik,s.a.v.s.:

�Onaj ko poziva na pravi put, imat }e nagradu poput nagrade onih koji ga slijede, a tone}e nimalo umanjiti od njihove nagrade.�890

@ena muslimanka koja je misionar nimalo ne omalovaàva svoj kapital u znanju kadapoziva ene ka Allahu. Dovoljno joj je da prenese znanje koje je stekla ili savjete i uputu kojuje ~ula, makar to bio jedan ajet iz Allahove Knjige, a to Vjerovjesnik, s.a.v.s., oporu~ujesvojim ashabima:

�Dostavite od mene makar jedan ajet...�891

Ovaj ajet, ili ova jedna rije~ misionara moè nai}i na skrovi{te imana, jer se u du{i enekoja slu{a, upali iskrica upute, te ona prihvati Istinu i njen cijeli ivot osvjetljava blistavomsvjetlo{}u Istine.

Zato ena muslimanka, misonarka, ne ali truda u pozivanju ena ka Istini, a to im jeveoma potrebno u ovom vremenu, èle}i time posti}i Allahovo zadovoljstvo, {ire}i time


svijest me|u enama koje jo{ nisu stekle ovu svijest, kulturu i usmjerenje, nude}i dokaz daje ona vjernica koja svojoj sestri (muslimanki) voli ono {to voli samoj sebi. Ovo je moralmisionarke, koja se isti~e me|u obi~nim enama. To je, doista, veli~anstven i visok moralkoji isti~e i veli~a Allahov Poslanik, s.a.v.s., i koji njemu poziva, rije~ima:

�Neka Allah uljep{a i da blagodat ~ovjeku koji je od nas ne{to ~uo i to prenio onako kakoje ~uo. Pa, mo`da je onaj kome je to saop}eno bolji od onoga ko je to ~uo i prenio.�892

@ena muslimanka, prosvijetljena uputom Knjige i sunneta, sli~i svjetljci koja obasjava putènama koje idu u tamnoj i mra~noj no}i. Ona ne moè svoju svjetlost zakloniti od njenihsestara koje posr}u u pomr~ini tamne no}i, nakon {to je uvidjela kako je ogromna nagradakoju je je Allah pripremio za iskrene i istnoljubive misionarke.

NARE\UJE ÎNJENJE DOBRA,NARE\UJE ÎNJENJE DOBRA,NARE\UJE ÎNJENJE DOBRA,NARE\UJE ÎNJENJE DOBRA,NARE\UJE ÎNJENJE DOBRA,A ODVRA]A OD ZLAA ODVRA]A OD ZLAA ODVRA]A OD ZLAA ODVRA]A OD ZLAA ODVRA]A OD ZLA

Obaveza nare|ivanja ~injenja dobra i odvra}anja od zla ne ograni~ava se samo namu{karce, nego podjednako obuhvata i mu{karca i ènu, kao {to se to nalazi u rije~imaUzvi{enog Allaha:

�A vjernici i vjernice prijatelji su jedni drugima: traè da se ~ine dobra djela,a od nevaljalih odvra}aju, i molitvu obavljaju i zekat daju, i Allahu i PoslanikuNjegovu se pokoravaju. To su oni kojma }e se Allah sigurno smilovati. - Allah je,doista, silan i mudar.� 893

Islam je enu postavio na ovo visoko dru{tveno mjesto time {to joj je u zadatak stavioovu veli~anstvenu dru{tvenu obavezu, obavezu nare|ivanja ~injenja dobra i odvra}anja odzla, jer je po prvi put u historiji u~injeno da ona nare|uje, a bila je poznata, osim u svijetuislama, samo kao ona kojoj se nare|uje.

I prema ovom zaduènju, koje je u stvari po~ast, èna muslimanka se obavezomnare|ivanja ~injenja dobra i odvra}anjem od zla unapre|uje u granicama i sferama kojeodgovaraju njenoj enstvenosti i koje ulaze u okvir njenog polja djelovanja i njene specijalnosti,te se tako suprotstavlja zlu, kojeg ima podosta u svijetu ena. Kada ga vidi, zabranjuje garazborito{}u, razmatranjem, mudro{}u, dobrodu{no{}u i lijepim pristupom, te to zlo otklonirukom, ako je u mogu}nosti, a da njeno otklanjanje ne izazove jo{ ve}i nered, a ako nije umogu}nosti, svojim jezikom obznani ono {to je ispravno, a ako ni to nije u mogu}nosti, ondasvojim srcem odbacuje ono {to nije ispravno. Ona }e razmi{ljati o na~inima i metodama koji}e dovesti do njegovog otklanjanja i iskorjenjivanja. Ovaj na~in otklanjanja zla, na~in je koji


je naredio Poslanik, s.a.v.s., svojim rije~ima:�Ko od vas vidi neko zlo, neka ga otkloni rukom, pa ako ne mogne, onda svojim jezikom,

a ako ni to ne mogne, onda svojim srcem, a to je najslabiji vid imana.�894

Prosvije}ena ena muslimanka, kada obavlja svoju obavezu nare|ivanja ~injenja dobrai odvra}anja od zla, savjetuje svoje sestre, zalutale muslimanke ili one koje su uskra}ene uslije|enju upute ~istog islama. A vjera je savjetovanje, kao {to je to veoma koncizno, jezgrovitoi statisti~ki dotjerano utvrdio Allahov Poslanik, s.a.v.s. kada je cijelu vjeru saèo u jednurije~, a to je �savjetovanje�. Po{to je vjera savjetovanje, neminovno je da se izvr{avaobaveza nare|ivanja ~injenja dobra i odvra}anja od zla, kako bi se ostvarilo savjetovanjekoje je spomenuo Allahov Poslanik, s.a.v.s., a koje je temelj vjere:

�Vjera je iskren i ~ist odnos.� Rekli smo: �Prema kome?� Rekao je: �Allahu, NjegovojKnjizi, Njegovom Poslaniku, starje{inama muslimana i ostalim muslimanima.��895

Javno savjetovanje i nare|ivanje ~injenja dobra i odvra}anja od zla u enskim sredinama,od mudre i svjesne ene muslimanke, dovest }e do ispravljanja mnogih stvari i ra{irenihstanja kod ena, a koja se zasnivaju na tradiciji, obi~aju i kontinuitetu, {to je suprotno uputiislama i njegovoj mudrosti, a {to se ~esto de{ava u sredinama zalutalih èna. @enamuslimanka, ako se suprotstavi uspostavljanju ovih obi~aja i ako se prihvati jasnogizraàvanja islamskog stanovi{ta o njima, to }e njenom dru{tvu i njenom narodu pruìtinajbolje djelo i ona }e biti jedna od najboljih osoba.

�Neki je ~ovjek ustao do Vjerovjesnika, s.a.v.s., dok je on bio na minberu i upitao:�Allahov Poslani~e! Koji ljudi su najbolji?� Odgovorio je: �Najbolji ljudi me|u vama su oni kojinajvi{e u~e Kur�an, koji su najbogobojazniji, koji najvi{e nare|uju ~injenje dobra, koji najvi{ezabranjuju zlo i koji najvi{e od vas obilaze i odràvaju rodbinske veze.��896

Na taj na~in prosvije}ena ena muslimanka, koja ima ulogu i zada}u u ivotu, ne pre{u}ujeono {to je lo{e niti odustaje od poja{njenja istine, kao {to nije ni zadovoljna devijacijama.Ona neprestano radi na koristi za njene sestre u islamskom dru{tvu i na njihovom izbavljenjuiz tromosti, zaostalosti, neznanja i devijacije u kojima se nalaze. Ona izvr{ava svoju obavezunare|ivanja ~injenja dobra i odvra}anja od zla, povode}i se za naredbom Allaha i NjegovogPoslanika, s.a.v.s., {tite}i se od Allahove kazne koja obuhvata dru{tva u kojim se ne podiùglasovi koji nare|uju dobro, a zabranjuju zlo.

Po{to je Ebu - Bekr, r.a., postavljen za halifu, popeo se na minber, zahvalio Allahu, apotom rekao:

�O ljudi, vi doista, u~ite ovaj ajet: �O vjernici, brinite se o sebi; ako ste na pravomputu, ne}e vam nauditi onaj koji je zalutao!...� 897, a vi ga ne postavljate na njegovomjesto. Ja sam, uistinu, ~uo Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da kaè: �Doista, ljudi kada videzlo, pa ga ne promijene, Allah }e ih brzo sve kazniti.��898

Muslimanka, koja je iskrena u svom islamu, koja je ispunjena imanom i ~iji je um


prosvijetljen svjetlo{}u boànske upute, neprestano se kre}e na putu dobra, nare|uje~injenje dobra, a odvra}a od zla, upu}uje savjet, popravlja iskvarene stavove i ne dozvoljavasamoj sebi neaktivnost, pasivnost, nezainteresovanost niti opu{tenost, kao {to nikada nezanemaruje neko od pitanja koje se doti~e vjere i njenih obreda, a niti izbjegava njenu uputui njen duh. Pitanja vjere i akide (vjerovanja) predstavljaju ozbiljnost u kojem nema {ale i nijedozvoljeno {utjeti na bilo koju devijaciju ili pogre{ku u vjeri, jer }emo u suprotnom zapasti usituaciju u koju su zapali idovi, onog dana kada se Allah rasrdio na njih, jer je vidio kod njihpopustljivost, lijenost i nezainteresovanost u pitanjima njihove vjere.

�Me|u sinovima Israilovim koji su bili prije vas, kada bi neko od njih uradio neko pogre{nodjelo pa mu neko to zabrani, pravdaju}i se, sutradan bi sjedio zajedno s njime, jeo i pio, kaoda ga nije vidio da grije{i. Kada je Uzvi{eni Allah to vidio kod njih, u~inio je njihova srcame|usobno suprotstavljenim �jezikom Davuda i Isaa, sina Merjemina, zato {to su se bunili iuvijek granice zla prelazili.� �Tako mi Onoga u îjoj ruci je moja du{a, ili }ete nare|ivati~injenje dobra, odvra}ati od zla, spre~avati onoga ko zlostavlja i privoliti ga na istinu ili }e, uprotivnom, Allah va{a srca okrenuti jedne protiv drugih i prokleti vas kao {to je njih prokleo.��899

SNALA@LJIVSNALA@LJIVSNALA@LJIVSNALA@LJIVSNALA@LJIVAAAAA JE I MUDRA JE I MUDRA JE I MUDRA JE I MUDRA JE I MUDRAU SVOM MISIONARSTVUU SVOM MISIONARSTVUU SVOM MISIONARSTVUU SVOM MISIONARSTVUU SVOM MISIONARSTVU

@ena muslimanka, misionarka, snala`ljiva je, o{troumna i dovitljiva u svom misionarstvu,mudra je i pa`ljiva u svom obra}anju enama koje poziva u vjeru. Ona procjenjuje njihovintelektualni i dru{tveni poloàj i na lijep na~in ulazi u njihova srca i umove svojom mudro{}ui savjetom, kao {to to preporu~uje ~asni Kur�an:

�Na put Gospodara svoga mudro i lijepim savjetom pozivaj...� 900

Sestra misionarka pazi na oduljivanje, dosadu i optere}enje slu{ateljica, te ne oduljujesvoj govor i u svom govoru ne obuhvata nejasna pitanja koja je te{ko razumjeti, nego impredo~ava misao koju im eli dostaviti putem jasne konciznosti koja ne ostavlja zna~enjenedore~enim, zanimljivim i privla~nim stilom koji nije zamoran i u nekoliko navrata kako bi,ona koja se poziva u vjeru, mogla shvatiti misao koja joj se izlaè i prezentira i kako bi tomogla primijeniti s lahko}om, zadovoljstvom i velikom eljom. Ovako je Allahov Poslanik,s.a.v.s., postupao kada bi savjetovao ljude (vazio ljudima), kao {to nas o tome obavje{tava~asni ashab Abdullah bin Mesud, r.a.

Abdullah bin Mesud, r.a., bio se obavezao da }e ljudima vaziti svakog petka, te mu jeneki ~ovjek rekao: �O Ebu - Abdurrahman, volio bih kad bi nas podsje}ao (vazio nam) svakidan.� Odgovorio mu je: �Jedino {to me u tome spre~ava jeste to {to ja prezirem da vam


dosa|ujem. Ja vas, doista, s vremena na vrijeme savjetujem901, kako nas je savjetovaoAllahov Poslanik, s.a.v.s., boje}i se da nam ne postane dosadno.�902

Najneophodnije osobine dovitljive, o{troumne i mudre aktivistkinje jesu da bude blaga iljubazna prema onima koje poziva u vjeru, pa je strpljiva zbog nedovoljnog razumijevanjanekih od njih, nepoznavanja mnogih vjerskih pitanja, ponovljenih gre{aka i dosadnih imnogobrojnih pitanja; povodit }e se u tome za poglavarom svih misionara i misionarki,Allahovim Poslanikom, s.a.v.s., koji je bio primjer strpljivosti, tolerancije, uvi|avnosti, blagosti,{irokogrudnosti i koji je pristupao onima koji ga pitaju kao dragi i prisni upu}iva~ i kao u~itelj,korektor i reformator. Nije mu smetalo njihovo sporo razumijevanje niti su mu bila dosadnanjihova mnogobrojna pitanja, kao ni njegovo neprestano ponavljanje odgovora na ta pitanja,sve dok ih dobro ne bi razumjeli i dok ne bi od njega oti{li zadovoljni i radosni zbog toga {tosu razumjeli.

Jedan od dokaza za to jeste i predanje koje prenosi ashab Muavija bin el - Hakim es -Sulemijj, r.a., koji kaè:

�Klanjao sam s Allahovim Poslanikom, s.a.v.s., kada je neki ~ovjek903 kihnuo, te samrekao: �Jerhamukellah (Allah ti se smilovao).� Ljudi su bacili pogled na mene, pa sam rekao:�Te{ko mu majci, {ta gledate u mene?� Po~eli su udarati rukama po svojim butinama. Uvidiosam da me u{utkuju904, pa sam za{utio. Po{to je Allahov Poslanik, s.a.v.s., klanjao, a kaootac i kao majka mi je bio, nisam vidio prije njega, a ni poslije njega boljeg u~itelja. Tako miAllaha, nije me korio niti me je udario, a ni izruìo. Rekao je: �U ovom namazu nije ispravnoda ljudi govore. On je, doista, slavljenje, veli~anje i u~enje Kur�ana�, ili kako je ve} rekaoAllahov Poslanik, s.a.v.s. Rekao sam: �Allahov Poslani~e! Ja sam u ovom novom vremenuneznalica. Allah nam je poslao islam, a me|u nama ima ljudi koji idu vra~evima!� Rekao je:�Pa, nemoj im ti i}i.� Rekao sam: �Me|u nama ima i ljudi koji su praznovjerni!� Rekao je: �To jene{to {to nalaze u svojim prsima i to ih ne spre~ava.��905, 906

U ahlak uspje{ne i mudre misionarke i u njen privla~ni i efikasani metod (pozivanja uvjeru) spada i to da ona ne poniàva one koje su ne{to lo{e u~inile, zbog tog lo{eg djela, nitiène koje imaju nedostatak, zbog njihovog nedostatka. Naprotiv, ona je blaga i lijepo postupaprilikom dijaloga njima. Ona im blago, a ne direktno, ukazuje na njihova lo{a djela i na njihovnedostatak, traè}i od njih da se mudro i razborito oslobode tih lo{ih stvari i nedostataka.Ona tako postupa vode}i brigu o tome da ne povrijedi njihove osje}aje i da njihove du{e nepobjegnu pred pozivom u vjeru. Ovo je mudar i razborit metod koji prodire do du{a, kojinajvi{e ostavlja traga na srca i koji je najuspje{niji u lije~enju nedostataka i du{evnih,moralnih i dru{tvenih bolesti. To je metod koji je slijedio Allahov Poslanik, s.a.v.s., u svomva�zu (savjetovanju). Ai{a, r.a., kazuje:

�Vjerovjesnik, s.a.v.s., kada bi mu ne{to rekli o nekom ~ovjeku, ne bi rekao: �[ta je tom


i tom ~ovjeku pa to kaè?�, ali bi rekao: �[ta je tim ljudima, pa govore to i to?!��907

Me|u svojstva misionarke koja su va`na i obavezuju}a za uspjeh u njenom misionarstvu,svakako se ubrajaju i obja{njavanje, jasno}a i ponavljanje koje nije zamorno, dok ne prevladami{ljenje da su one, kojim se obra}a, shvatile govor koji su ~ule i da je on prodro do njihovihsrca. Ovo je, tako|er, ~inio Allahov Poslanik, s.a.v.s., kao {to to kazuje Enes, r.a.:

�Allahov Poslanik, s.a.v.s., kada bi ne{to (va`no) govorio, ponovio bi to tri puta, kako bise razumjelo, a kada bi do{ao do naroda i poselamio ih, poselamio bi ih tri puta.�908

A Ai{a, r.a., kazuje:�Govor Allahovog Poslanika, s.a.v.s., bio je razgovijetan. Razumio ga je svako ko ga je

slu{ao.�909

DRU@I SE S KREPOSNIM @ENAMADRU@I SE S KREPOSNIM @ENAMADRU@I SE S KREPOSNIM @ENAMADRU@I SE S KREPOSNIM @ENAMADRU@I SE S KREPOSNIM @ENAMA

@ena muslimanka trudi se da u svojoj povezanosti s drugim enama odabire kreposneène me|u njima, kako bi joj bile sestre i prijateljice. Ona se prijazno osje}a u njihovomdru{tvu, me|usobno se potpomaè s njima u dobro~instvu, bogobojaznosti, dobrim djelima,usmjeravanju èna u sredinama u kojim je nedostatna islamska svijest i njihovomosvije{}ivanju. Druènje s kreposnim enama i sijeljenje s njima neprestano donosi dobro,korist i sveobuhvatnu nagradu. Sve to kod ena u njihovim dru{tvima pove}ava postojanostu mi{ljenju, kao {to pove}ava njihovu obrazovanost u vjeri i njihovo prihvatanje Istine.Stoga, u Kur�anu ~asnome i dolazi podstrek na takvo pona{anje.

�Budi ~vrsto uz one koji se Gospodaru svome mole ujutro i nave~er iz elje zaLicem Njegovim, i ne skidaj o~iju svojih s njih iz èlje za sjajem u ìvotu naovome svijetu, i ne slu{aj onoga ~ije smo srce nehajnim prema Nama ostavili ikoji strast svoju slijedi i ~iji su postupci daleko od razboritosti.� 910

Iskrena ena muslimanka voli samo kreposne, bogobojazne, plemenite i ~asne ene.�Svojim druènjem s plemenitima,ti pripada{ njima,zato ne pokazuj svoju prisnost s drugima.�Svjesna i prosvijetljena ena muslimanka ne nalazi nikakav nedostatak u druènju s

kreposnim enama, makar one naizgled bile i bez dru{tvenog i materijalnog stupnja. Ibret(pouka) nalazi se u dragocjenosti li~nosti, karakteru, a ne u njenoj pojavi ili izgledu i bogatstvu.Allahov vjerovjesnik Musa, a.s., i{ao je za Dobrim Robom kako bi od njega nau~io, obra}aju}imu se s punim po{tovanjem i uvaàvanjem:�Mogu li da te pratim, ali da me pou~i{ onome ~emu si ti ispravno pou~en?� 911


A kada mu je Dobri Rob odgovorio: �Ti sigurno ne}e{ mo}i sa mnom izdràti� 912,rekao mu je Musa, a.s., s iskrenom ljubavlju i neizmjernom uljudno{}u: �Vidjet }e{ da }ustrpljiv biti, ako Allah da, i da ti se ne}u ni u ~emu protiviti.� 913

Svjesna èna muslimanka, odabiru}i svoje prijateljice me|u ~estitim ènama, nezaboravlja da su ljudi poput rudnika. Neke od njih su vrijedne, a neke su bezvrijedne, a takoi ljudi. O tome nas obavje{tava plemeniti Poslanik, s.a.v.s., klasificiraju}i ih i poja{njavaju}injihovu supstancu:

�Ljudi su rude poput rude srebra i zlata. Oni koji su bili najbolji me|u njima u dàhilijetunajbolji su i u islamu ako su u~eni. A du{e su mnogobrojna (raznovrsna) vojska. One kojese poznaju sjedine se, a one koje se ne poznaju razi|u se.�914

Ona, iz upute svoje vjere, doista, zna da postoje dvije vrste sagovornica: ~estitasagovornica i lo{a sagovornica. estita je sagovornica poput one koja nosi misk (miris);poklanja svojoj sagovornici miomirisnu aromu, a lo{a sagovornica je poput onoga ko pu{eu kova~ki mjeh; svojoj sagovornici pribavlja samo vru}inu, paru, plamen i smrad. AllahovPoslanik, s.a.v.s., nam o tome daje najbolji primjer u rije~ima:

�Primjer dobrog i lo{eg sagovornika jeste kao i primjer onog ko nosi miris i onog ko pu{eu kova~ki mjeh. Onaj ko nosi miris, ili }e ti ga pokloniti, ili }e{ ga od njega kupiti, ili }e{ odnjega osjetiti ugodan miris. A onaj ko pu{e u kova~ki mijeh, ili }e ti zapaliti odje}u, ili }e{ odnjega osjetiti ruàn miris.�915

Zato su ~asni ashabi vodili brigu o posje}ivanju dobrih ljudi, ~estitih mu{karaca i ~estitihèna, koji su podsje}ali na Allaha i Sudnji dan, koji su razmek{avali srca, koji su iz o~ijuizazivali suze strahopo{tovanja, podsje}anja i pouke. O tome Enes, r.a., prenosi ovuupe~atljivu pri~u:

�Nakon Vjerovjesnikove, s.a.v.s., smrti, Ebu - Bekr, r.a., re~e Omeru, r.a.: �Hajde daposjetimo Ummu - Ejmen916 kao {to ju je Allahov Poslanik, s.a.v.s., posje}ivao.� Kada sudo{li kod nje, zaplakala je, te su joj njih dvojica rekla: �[ta te je rasplakalo? Ono {to je kodAllaha bolje je za Allahovog Poslanika, s.a.v.s.� Na to je rekla: �Ne pla~em zbog toga {to neznam da je ono {to je kod Allaha bolje za Allahovog Poslanika, s.a.v.s., nego pla~em zbogtoga {to je prekinuta Objava s nebesa.� Ona ih je rasplakala, te su i oni plakali zajedno snjome.��917

Druènja ~estitih ena na kojima se spominje Allah, d`.{., i na kojima se odvijaju korisnirazgovori, okruùju meleki, a Gospodar, slavan neka je On, spu{ta na njih Svoju milost.Ovakva i sli~na druènja pro~i{}avaju du{u, razbistravaju umove i gla~aju du{e. @ene,dobre vjernice, u stanju su da ih mnogo odràvaju i da ubiru njihove zrele plodove zadobijaju}ikoristi na ovome svijetu i pohvalno mjesto na ahiretu.


TE@I KA IZMIRENJU TE@I KA IZMIRENJU TE@I KA IZMIRENJU TE@I KA IZMIRENJU TE@I KA IZMIRENJUME\U MUSLIMANKAMAME\U MUSLIMANKAMAME\U MUSLIMANKAMAME\U MUSLIMANKAMAME\U MUSLIMANKAMA

Islamsko dru{tvo isti~e se po tome {to je to dru{tvo u kojem vlada bratstvo, ljubav iprijateljstvo i u kojem se {iri me|usobno posje}ivanje, pra{tanje i srda~nost.

No, i pored svojih vrijednosti i odlika ono ostaje ljudska zajednica u kojoj se ponekadde{avaju prepirke i sva|e izme|u njenih ~lanova, pa tako do|e do razmirica, sva|e iraskida me|usobnih veza.

S obzirom da su ove sva|e ponekad izbijale i u islamskim dru{tvima, one nisu dugotrajale zbog toga {to su ~lanovi ovog dru{tva podu~avani iz mudre nebeske upute kojapostavlja ~vrste temelje bratstvu, prijateljstvu i me|usobnom pribliàvanju i zbog toga {to izkorijena ~upa neprijateljstvo, mr`nju i prekidanje me|usobnih veza, a i zahvaljuju}i plemenitimnaporima koje islam preporu~uje svojim sljedbenicima s ciljem izmirenja me|u muslimanimai muslimankama, svaki put kad se pojavi razdor me|u prijateljima, svaki put kada {ejtanzavadi bra}u i kad se me|u njima desi prekid veza i prepirka. Prethodno smo vidjeli dadvojici zava|enih muslimana islam zabranjuje prekidanje me|usobnih veza duè od tridana:

�ôvjeku nje dozvoljeno da s vjernikom ne govori duè od tri dana. Kada pro|u tri dana,neka ga susretne, nazove mu selam, pa ako mu odgovori na selam, obojica u~estvuju unagradi, a ako mu ne odgovori na njega, musliman je oslobo|en odgovornosti zbog prekidaveza.�918, 919

Muslimanima i muslimankama nare|eno je da izmiruju dvije zava|ene skupine:�Ako se dvije skupine vjernika sukobe, izmirite ih; a ako jedna od njih, ipak,

u~ini nasilje drugoj, onda se borite protiv one koja je nasilje u~inila, sve dok seAllahovim propisima ne prikloni. Pa ako se prikloni, onda ih nepristrasnoizmirite i budite pravedni; Allah, zaista, pravedne voli.� 920

Dru{tvom vjernika i vjernica dominira pravednost, ljubav i harmonija i u njemu se po{tujebratstvo:

�Vjernici su samo bra}a, zato pomirite va{a dva brata i bojte se Allaha da bivam se milost ukazala.� 921

Zato se od ene muslimanke traì da izmiri zava|ene sestre, ~ine}i to na osnovu upute~istog islama. Islam joj je olak{ao da u svom govoru moè i slagati kako bi pridobila naklonostzava|enih du{a, kako bi raznjeìla ~vrsta i okamenjena srca, a u ovu olak{icu se ne ubrajala` koja je zabranjena i za koju slijedi kazna onome ko je izgovori. To nalazimo u hadisu


Ummu Kulsum bint Ukbe bin Ebi - Mu�ajt, r.a., koja kaè:�ûla sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da kaè: �Nije laàc ona koji izmiruje ljude, te

time uve}a dobro, ili kaè ono {to je dobro.�922

U predanju kod Muslima dodaje se:�Nisam ga ~uo da daje olak{icu u ne~emu {to ljudi kaù (laù), osim u tri slu~aja: kada

se radilo o ratu, izmirenju ljudi i onoga {to ~ovjek kaè eni i {to ena kaè ~ovjeku.�923

DRU@I SE SA @ENAMA I STRPLJIVODRU@I SE SA @ENAMA I STRPLJIVODRU@I SE SA @ENAMA I STRPLJIVODRU@I SE SA @ENAMA I STRPLJIVODRU@I SE SA @ENAMA I STRPLJIVOPODNOSI PODNOSI PODNOSI PODNOSI PODNOSI NJIHOVO UZNEMIRANJIHOVO UZNEMIRANJIHOVO UZNEMIRANJIHOVO UZNEMIRANJIHOVO UZNEMIRAVVVVVANJEANJEANJEANJEANJE

Iskrena, revnosna ena muslimanka zna {ta radi; ona je nosilac misije (zada}e) i pionirmisionarstva. Ko se prihvati svih ovih krupnih zada}a, mora se pripremiti za to da budestrpljiv, postojan i da podnosi rtve na tom putu.

Djelatna i aktivna èna muslimanka mora posjedovati sabur, strpljenje na postupkenekih ena, njihovih osornih reakcija, njihovog nerazumijevanja i nepo{tovanja njene plemenitezada}e, kao i kod ismijavanja njenog pozivanja pridràvanju islamskih adaba i propisa,njihovih besmislenih stavova i povr{nih razmi{ljanja, sporog prihvatanja istine, njihove brigeza same sebe i li~ne interese kod njihovih besmislenih preokupacija, odavanja dunjaluku,igri i zabavi - ne misle}i na polaganje ra~una na ahiretu niti o izvr{avanju vjerskih naredbi, tekod drugih gluposti i ispraznosti koje mogu pote}i od ljudi, {to bi izazvalo tegobu u grudimadjelatnica. U momentima tegobe, klonulosti, apatije, doga|a se da one pomi{ljaju na to da seosame, povuku i ostave ovaj posao na Allahovom putu. Sa svim ovim suo~avaju se misionari(da�ije), kako mu{karci tako i ene, u svim vremenima i u svim prostorima.

Upravo zbog toga, Allahov Poslanik, s.a.v.s., snaì odlu~nost misionara koji rade napolju islama, u~vr{}uje njihova srca i noge, izjavljuju}i da su oni koji su strpljivi i one koje sustrpljive na dugom i trnovitom putu misionarstva (da�veta) bolji od onih koji nisu strpljivi navagi bogobojaznosti i dobrih djela.

�Vjernik koji se druì s ljudima i strpljivo podnosi njihovo uznemiravanje bolji je od onogako se druì s ljudima, a ne podnosi strpljivo njihovo uznemiravanje.�924

Allahov Poslanik, s.a.v.s., i vjerovjesnici prije njega bili su znak i primjer strpljivogpodno{enja ljudskih gluposti, nepromi{ljenosti i besmislica, {to itekako trebaju prou~avatimisionari, mu{karci i ene, kada god potro{e svoj sabur i kada osjete tegobu zbog onoga{to im se de{ava od ljudi, poput omalovaàvanja, zlostavljanja i uznemiravanja.

Primjer tog velikog sabura biljeè El - Buhari i Muslim, kada je Vjerovjesnik, s.a.v.s.,


podijelio plijen, kao {to je to obi~avao. Jedan ensarija je, me|utim, rekao: �Tako mi Allaha, tapodjela nije bila radi Allaha, d`.{.� Ta nepravedna izreka doprla je do plemenitog Poslanika,s.a.v.s., te mu je to te{ko palo. Njegovo lice se zacrvenjelo, naljutio se i rekao: �Musa, a.s.,bio je uznemirivan vi{e od ovoga, pa je bio strpljiv.�

Izgovaraju}i ove malobrojne rije~i, srd`ba Allahovog Poslanika, s.a.v.s., sti{ala se,ljutnja se umirila, a njegova plemenita du{a, du{a koja pra{ta, smirila se.

Ovo je moral Allahovih vjerovjesnika i iskrenih misionara u svim vremenima i prostorima,a to je sabur i podno{enje uznemiravanja ljudi, njihovih izmi{ljotina, ogovaranja i kleveta. Bezove moralne osobine misionarstvo bi bilo zaustavljeno, a misionari se ne bi mogli odràti natom putu.

Razboritoj eni muslimanki, misionarki, ne fali niti joj nedostaje mudrosti i o{troumnostiu procjeni }udi i karaktera onih ljudi kojima se ona obra}a niti u procjeni njihovih intelektualnihmogu}nosti i dru{tvenog stupnja, kao ni u procjeni na~ina obra}anja svakoj vrsti ljudi, naonaj na~in koji toj vrsti odgovara, na na~in koji je privla~i i koji ima uticaja na nju.

UVUVUVUVUVA@AA@AA@AA@AA@AVVVVVAAAAA UÎNJENO JOJ DOBRO UÎNJENO JOJ DOBRO UÎNJENO JOJ DOBRO UÎNJENO JOJ DOBRO UÎNJENO JOJ DOBROI ZAHVI ZAHVI ZAHVI ZAHVI ZAHVALJUJE NAALJUJE NAALJUJE NAALJUJE NAALJUJE NA NJEMU NJEMU NJEMU NJEMU NJEMU

Jedna od moralnih osobina iskrene ene muslimanke jeste i to da je ~estita, da po{tujeu~injeno joj dobro i da zahvaljuje na njemu onoj eni koja joj ga je u~inila, te i sama podsti~ena njega, djeluju}i u skladu s rije~ima Poslanika:

�Kome je u~injeno neko dobro djelo, pa kaè onome ko ga je u~inio: �Dèzakellahuhajren� (�Allah te nagradio dobrim�) , dostojno se zahvalio.�925

Ko od vas zatraì za{titu preklinju}i vas Allahovom,za{tite ga, a ko vam u~ini kakvodobro, uzvratite mu.�926

Zahvala za u~injeno dobro djelo, po mi{ljenju prosvije}ene ene muslimanke, dug je nakoji podsti~e uputa plemenitog Poslanika, s.a.v.s., i to nije varijabilna dru{tvena etika kojomupravljaju }udi, strasti i interesi.

Ona koja u~ini dobro djelo, po mi{ljenju ene muslimanke, zasluùje zahvalu za to, iakoona od toga nije imala nikakvih materijalnih koristi. Dovoljno joj je to da se odazvala pozivuna ~injenje dobra, dobro~instva, plemenitosti, ljudskosti i {to je u~inila dobro djelo te je timezasluìla zahvalu koja izvire iz srca. To je ono {to islam eli muslimanima i muslimankama- zahvala na plemenitoj smjernosti, odazivanje pozivu ljudskosti i hitanje ka ~injenju dobra,bez obzira na rezultate i na to da li }e se ostvariti interesi, koristi i elje.


Nastojanje islama da u du{i muslimana usadi i u~vrsti osobenosti uvaàvanja u~injenogdobra i zahvale na njemu, dostiglo je taj stupanj da je (islam) u~inio da zahvala Allahu, d`.{.,nije potpuna bez zahvale ljudima za u~injeno dobro. Karakter ~ovjeka koji se nije navikao nato da zahvaljuje ljudima koji su mu u~inili dobro prkosan je, nezahvalan i nepokoran; on imakarakter koji ne uvaàva blagodati dobrote, u~injenog dobra i ne zahvaljuje na tome. Tajkarakter nije podesan da zahvaljuje Uzvi{enom Allahu, Onome Koji daruje blagodati i dobra.U ovom smislu, Allahov Poslanik, s.a.v.s., kaè:

�Ne zahvaljuje Allahu onaj ko ne zahvaljuje ljudima.�927

Prosvije}ena ena muslimanka ne zaboravlja da je zahvala onoj koja joj je u~inila dobro,ustvari, {irenje dobra, podsticanje i bodrenje na njegovo ~injenje. U zahvali se, tako|er,nalazi i uvaàvanje i priznavanje u~injenog dobra. Sve ovo spada u visoke moralne osobineli~nosti muslimanke koju islam nastoji kreirati i formirati u islamskom dru{tvu.

OBILAZI BOLESNEOBILAZI BOLESNEOBILAZI BOLESNEOBILAZI BOLESNEOBILAZI BOLESNE

Obilazak bolesnih jedan je od lijepih islamskih obi~aja ~ije temelje je zacrtao AllahovPoslanik, s.a.v.s., i u~inio ga obaveznim muslimanima i muslimankama i pravom svakogmuslimana kod njegovog brata (muslimana). Ako mu to pravo uskrati ili ga zanemari, on je grje{ani ~ini nasilje i nepravdu prema sebi, kao {to to poja{njava Allahov Poslanik, kada kaè:

�Musliman kod muslimana ima pravo na pet stvari: odvra}anje selama, obilazak bolesnika,slije|enje dènaze, odazivanje pozivu i onome ko kihne re}i: �Jerhamukellah� (�Allah ti sesmilovao�).�928

U drugom predanju Allahov Poslanik, s.a.v.s., kaè:�Musliman kod muslimana ima pravo na {est stvari.� Re~eno je: �Koje su to stvari,

Allahov poslani~e?� Rekao je: �Kada ga sretne, da mu nazove selam; kada ga pozove, damu odgovori; kada traì savjet od njega, da ga posavjetuje; kada kihne i zahvali Allahu, damu kaè: �Jerhamukkelah�; kada oboli, da ga obi|e i kada umre, da slijedi njegovu dènazu.�929

Mudra ena muslimanka kada obilazi bolesnika, ne ubraja to u kurtoaziju, dobrovoljno ilineobavezno djelo, nego to smatra izr{avanjem islamske obaveze i du`nosti na kojupodstrekava ~ista vjera kroz naredbu Allahovog Poslanika, s.a.v.s., koji kaè:

�Nahranite gladnoga, obi|ite bolesnoga i oslobodite zarobljenika.�930

On, tako|er, u predanju koje prenosi El - Bera� bin �Azib kaè: �Allahov Poslanik, s.a.v.s., naredio nam je da obilazimo bolesnika, da slijedimo dènazu,

da govorimo: �Allah ti se smilovao� onome ko kihne, da (kao istinu) prihvatimo zakletvuonoga ko se zakune, da pomognemo onoga nad kim je nasilje (nepravda) u~injeno, da


odgovorimo na poziv i da nazivamo selam.�931

@ena muslimanka, koja je prosvijetljena u~enjima njene vjere, kada obilazi bolesnika, utome ne nalazi nikakvu pote{ko}u, dosadu niti zlovolju, zbog atmosfere oko bolesnika, akoja je ispunjena poti{teno{}u, bole{}u, tugom, brigom i nevoljom. Naprotiv, ona u svojojposjeti bolesniku osje}a ugodno duhovno osvjeènje i radost koju osje}a samo onaj korazmi{lja o zna~enjima ovog divnog hadisa koji oslikava veli~inu posjete bolesniku, kao iveli~inu dobra, nagrade i bereketa koje ona u sebi sadrì. Allahov Poslanik, s.a.v.s., kaè:

�Uzvi{eni Allah }e na Sudnjem danu re}i: �O sine Ademov, razbolio sam se, a ti Me nisiobi{ao.� ovjek }e upitati: �Gospodaru moj, kako da Te obi|em kad si Ti Gospodar svjetova?!�Allah }e na to re}i: �Zar nisi znao da je taj i taj Moj rob bolestan, pa ga nisi obi{ao?� Zar nisiznao da si ga obi{ao, na{ao bi Me kod njega!? O sine Ademov, traìo sam da Me nahrani{,pa nisi to u~inio!?� A ~ovjek }e re}i: �Gospodaru moj, kako da Te nahranim kad si TiGospodar svjetova?!� Zar nisi znao da je taj i taj Moj rob traìo da ga nahrani{, pa ga nisinahranio!? �Zar nisi znao da si ga nahranio, da bi to na{ao kod Mene. O sine Ademov, traìosam da me napoji{, pa nisi to u~inio.� A ~ovjek }e tada re}i: �Gospodaru moj, kako da Tenapojim kad si Ti Gospodar svjetova?!� A Allah }e re}i: �Taj i taj Moj rob traìo je da ganapoji{, pa ga nisi napojio! Zar nisi znao da si ga napojio da bi to na{ao kod Mene?!��932

[ta je beri}etnije od posjete bolesniku!? Kako je samo va`na ta posjeta! Kako je to samoveliko djelo! Obavlja ga muslimanka naspram svojih slabih i bolesnih sestara, te se takona|e u prisustvu Gospodara Veli~ine i Mo}i, Koji prisustvuje (svjedo~i) njenom velikom djelui nagra|uje je zbog toga obilnom nagradom. Pa, ima li ve}e, bolje i beri}etnije posjete odposjete koju ~ini blagoslovljenom, koju uzdiè i na koju podsrekava Gospodar nebesa iZemlje?!

Kako je samo velika nesre}a koja okruùje ènu koja je nemarna u ovom obilasku ikako je samo velika nesre}a koja ju je zadesila! A kako }e tek biti stra{an ukor i kritika koju}e objaviti Gospodar Mo}i pred svjedocima!

�O sine Ademov, razbolio sam se, a ti Me nisi obi{ao! Zar nisi znao da je taj i taj Moj robbolestan, pa ga nisi obi{ao?! Zar nisi znao da si ga obi{ao, na{ao bi Me kod njega!?�

Pustimo ma{ti da zamisli gor~inu kajanja i sramote koja }e razdirati du{u one ene kojaje bila nemarna i koja je uskra}ivala obilazak svoje bolesne sestre, a to ne}e biti momenatza kajanje!

Bolesnik u islamskom dru{tvu, u trenutku neda}a i te{ko}a, osje}a da nije sam, da suosje}aji onih koji su ga do{li obi}i svud oko njega i da je obasut njihovim dovama kojeolak{avaju njegovu bol. Ovo je vrhunac ljudskog napretka i vrhunac ~istote ljudskih osje}aja.Ni jedna zajednica u historiji nije poznavala ovaj izliv osje}aja niti ovu dru{tvenu solidarnostkao {to je to poznavao i poznaje islamski ummet. Bolestan ~ovjek na Zapadu moè na}i


bolnicu koja }e ga primiti, doktora koji }e ga paziti, lije~iti, ali rijetko moè na}i nje`ni dodir,rije~ koja lije~i, osmijeh koji osvjeàva, iskrenu dovu i iskreno unutra{nje suosje}anje.

To je zato {to je materijalisti~ka filozofija zavladala ivotom �zapadnog� ~ovjeka, ugasilau njemu svjetlost ljudskih osje}aja, prekrila istan~anost bratskih osje}aja i zaklonila ~ovjekaod nematerijalisti~kih pobuda u ~injenju dobra.

Zapadni ~ovjek ne osje}a nikakav poticaj za obilazak bolesnika jer ga s njim ne veènikakav interes od kojeg bi on prije ili kasnije mogao imati materijalnu dobit. Za razliku odnjega, nalazimo muslimana koji obilazi bolesnika potaknut nagradom koju je Allah, d`.{.,pripremio za one koji na tom putu upra{e svoje noge.

Tekstovi koji o tome govore mnogobrojni su. Oni u du{i otvaraju izvore bratskih osje}ajai ~ovjeka podsti~u iz dubine du{e da obi|e bolesnika. Jedan od tih tekstova jeste i hadisAllahovog Poslanika, s.a.v.s., u kojem kaè:

�Zaista je musliman koji obi|e svoga brata muslimana u neprestanim dènetskimplodovima, sve dok se ne vrati.�933

�Nema ni jednog muslimana, koji ujutro obi|e muslimana, a da na njega ne donosisalavat (blagosilja ga) sedamdeset hiljada meleka sve dok ne omrkne. A ako ga obi|e iuve~e, blagosilja ga sedamdeset hiljada meleka sve dok ne osvane i imat }e ubrane plodoveu Dènnetu.�934

Allahov Poslanik, s.a.v.s., svojom prodornom intuicijom, kojom je prodirao u ljudskedu{e, znao je i koliki trag ostavlja obilazak bolesnika u du{i bolesnog ~ovjeka i njegoveporodice, te, stoga, nije oklijevao u obilasku bolesnika, u upu}ivanju najnje`nijih rije~i utjehei dova. ak ga je njegova plemenita du{a odvela i u obilazak dje~aka idova koji ga je sluìo.O tome kazuje Enes, pa kaè:

�Jedan dje~ak, idov, sluìo je Allahovog Poslanika, s.a.v.s., pa se razbolio. Vjerovjesnik,s.a.v.s., oti{ao je da ga obi|e, pa je sjeo kod njegove glave i rekao mu: �Primi islam!� Dje~akje pogledao u svoga oca koji je bio kod njega, pa je ovaj rekao: �Pokori se Ebu - el - Kasimu!�I tako je on primio islam. Poslanik, s.a.v.s., potom je iza{ao od dje~aka govore}i: �HvalaAllahu, Koji ga je izbavio iz Vatre.�� 935

Vjerovjesniku, s.a.v.s., koji je obilazio ovog bolesnog dje~aka idova, nije promaklo daga pozove u islam, jer je znao koliki uticaj njegova plemenita posjeta ima u du{i dje~aka injegovog oca koje je Poslanik, s.a.v.s., obasuo svojom plemenito{}u, dobrotom i ljepotompristupa. Njih dvojica odazvali su se pozivu plemenitog Poslanika, s.a.v.s., tako da je posjetaurodila uputom, a Plemeniti Poslanik, s.a.v.s., zavr{avaju}i je, iskazuje zahvalu Allahu,d`.{., Koji je putem njega izbavio du{u dje~aka iz Vatre. Kako je samo Poslanik, s.a.v.s.,veliki ~ovjek! Kako je samo bio mudar i vje{t misionar i upu}iva~!

O pridavanju pa`nje i va`nosti obilasku bolesnika od plemenitog Poslanika, s.a.v.s.,


govori i to da je tom obilasku postavio princip i norme postupanja, koje su od njega zapamtili~asni ashabi, a koje je zabiljeìo ~isti Poslanikov, s.a.v.s., sunnet.

U te principe i norme spada da se sjedne kod glave bolesnika, kao {to smo vidjeli izposjete dje~aku idovu, a kao {to nas o tome obavje{tava i Ibn - Abbas koji kaè:

�Kada bi obilazio bolesnika, Vjerovjesnik, s.a.v.s., sjeo bi kod njegove glave, a zatim bisedam puta ponovio: �Es�elullahel - �azime, rabbel - �ar{il - �azimi en je{fijeke� �Molim AllahaVeli~anstvenoga, Gospodara veli~anstvenog Ar{a da te izlije~i.��936

U njih spada i potiranje bolesnikovog tijela desnom rukom, kao i dova za njega upu}enaAllahu, d`.{., kao {to to prenosi Ai{a, r.a., koja kaè:

�Vjerovjesnik, s.a.v.s., prilikom obilaska bolesnika iz bliè rodbine, potirao bi ga desnomrukom i govorio: �Allahu moj, Gospodaru ljudi! Otkloni tegobu. Izlije~i. Ti si Onaj Koji lije~i{.Nema lijeka osim Tvoga lijeka. Izlije~i lije~enjem poslije kojeg nema bola.�� 937

Od Ibn - Abbasa prenosi se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., u{ao kod jednog beduina da gaobi|e u bolesti, a ina~e kada bi obilazio bolesnika, govorio bi:

�Ni{ta, ni{ta. ist od grijeha, in{allah.�� 938

@ena muslimanka, ~ije je osje}aje islam istan~ao, ~ije srce je u~inio izvori{tem plemeniteljudskosti, uri se da obi|e bolesnika ~im za njega ~uje, bez ikakvog oklijevanja, kolebanjaili neodlu~nosti, jer ova posjeta ima plemenito zna~enje koje ona osje}a u dubinama svojedu{e. Tu uùrbanost u obilasku bolesnika opisuju vjerodostojni tekstovi hadisa AllahovogPoslanika, s.a.v.s., a odabrane ène iz prvog perioda islama, prevele su ih u prakti~ni ipohvalni ljudski postupak. Taj obilazak nije se ograni~avao samo na obilazak ene, nego,tako|er, podrazumijeva i obilazak bolesnih mu{karaca, ali u granicama ~ednosti, skromnostii ~uvanja od isku{enja (fitneta).

El - Buhari u svom �Sahihu� biljeì da je Ummu Derda� obi{la jednog bolesnog ensarijukoji je bio stalni posjetitelj dàmije.

Tako|e, El - buhari biljeì: �Kazivao nam je Kutejbe od Malika, a on od Hi{ama bin�Urvea, a on od svoga oca, a on od Ai{e, r.a., da je ona rekla:

�Kada je Allahov Poslanik, s.a.v.s., do{ao u Medinu, razbolili su se Ebu - Bekr i Bilal,r.a., i ja sam u{la kod njih da ih obi|em.� Rekla je: �Moj o~e, kako se osje}a{? Bilale, kako seosje}a{?�� 939

@ena muslimanka u po~etku islama, shvatala je smisao obilaska bolesnika, kao i da tajobilazak zna~i uzajamnu vezu, ljubav, pa`nju, samilost i solidarnost, te se odmah odazivalaovoj plemenitoj obavezi, lije~e}i ranu bolesnog, bri{u}i suze tu`nog, odstranjuju}i brigu,u~vr{}uju}i bratske veze i izazivaju}i izviranje ljubavi i pruàju}i utjehu nevoljniku. Prirodnoje da se savremena ena muslimanka ugleda na nju u oìvljavanju ove pohvalne islamskei ljudske prakse.


NE NARIÊ ZA UMRLIMNE NARIÊ ZA UMRLIMNE NARIÊ ZA UMRLIMNE NARIÊ ZA UMRLIMNE NARIÊ ZA UMRLIM

@ena muslimanka, koja razumije propise svoje vjere, koja je prosvijetljena njenom uputom,o{troumna je, uravnoteèna i postojana. Kada smrt iznenada zadesi neku njoj dragu osobu,tuga joj ne obuzima razum niti je napu{ta samokontrola, kao {to je to slu~aj sa lahkovjernim,slabim i neukim enama. Naprotiv, ona saburi i smirena je. U tim te{kim trenucima svakinjen postupak uskla|en je s islamskom uputom.

Ona ni u kom slu~aju ne nari~e za umrlim, jer naricanje nije svojstveno muslimanima. Toje postupak nevjernika i to je moral dàhilijeta. Tekstovi su kategori~ni u zabrani naricanjado te mjere da ga ubrajaju u nevjerstvo.

�Dvije stvari koje se na|u kod ljudi predstavljaju kufr (nevjerstvo): osporavanje porijeklai naricanje za umrlim.�940

Poslanik, s.a.v.s., isklju~io je iz skupine muslimana mu{karce i ene koji nari~u i kukajuza umrlim, rije~ima:

�Nama ne pripada onaj ko se udara po licu, ko trga odje}u na prsima ili ko molidàhilijetskim dovama.�941

@ena muslimanka, koja razumije propise svoje vjere, uistinu, vjeruje da je smrt istina, da}e svakog zadesiti i da je ivot samo prolaz do ahireta, gdje je vje~nost u blizini Gospodarasvjetova. Stoga je besmisleno ovo nekontrolisano o~ajanje pri kojem ~ovjek izgubi pribranosti ravnoteù, pa udara po licu, trga odje}u, kuka i nari~e.

Ashabi, iako doskora{nji dàhili, pravilno su razumjeli ovaj {erijatski propis, te suzabranjivali svojim enama da nari~u, da podiù svoje glasove, da zapomagaju i da trgajuodje}u, kao {to su to ~inile ène u dàhilijetu. Time su poja{njavali da islam ne prihvatapostupke dàhilijeta niti }e ikad biti zadovoljan da, s vremena na vrijeme, izbiju na povr{inu.Oni su se takvih postupaka odricali, kao {to je to ~inio i Allahov Poslanik.

Od Ebu - Burde bin Ebi - Musaa prenosi se da je rekao: �Ebu - Musa je u bolesti izgubiosvijest, a glava mu je klonula u krilo njegove supruge, te je ona zakukala, a on joj nije mogaoni{ta uzvratiti. Kad se povratio, rekao je: �Ja sam ~ist od onoga od ~ega je ~ist AllahovPoslanik, s.a.v.s. Doista, Allahov Poslanik, s.a.v.s., nema ni{ta s onom enom koja glaspodiè, s onom koja obrije svoju glavu niti s onom koja trga svoju odje}u (kad je nevoljazadesi).��942

Islam je zabranio lahkomislene dàhilijetske postupke poput udaranja po obrazima,trganja odje}e, naricanja i kukanja, a dozvolio je tugu koja ostaje u dubini du{e i suzu koja izoka sklizne za voljenim umrlim putnikom. Sve je ovo odraz dozvoljene ljudske osje}ajnosti,


duboko usa|ene u du{ama, kao i milosti Gospodara koju je Allah usadio u srcima ljudi. Osvemu ovome izrazio se Allahov Poslanik, s.a.v.s., putem svoje rije~i i prakse.

Od Usamea bin Zejda prenosi se da je rekao: �Bili smo kod Vjerovjesnika kad je jednaod njegovih k}eri poslala izaslanika po njega, pozivaju}i ga i obavje{tavaju}i da joj je dijeteili sin na samrti, te je Poslanik, s.a.v.s., rekao: �Vrati joj se i obavijesti je da Allahu pripada ono{to uzme i ono {to daje i sve kod Njega traje od odre|enog vremena. Naredi joj da budestrpljiva i suzdràna.� Izaslanik se vratio i rekao: �Ona te je, uistinu, zaklela da joj do|e{.��Pri~ao je: �Pa je Allahov Poslanik, s.a.v.s., ustao, a s njim je ustao i Sa�d Ubade, Muaz binDèbel, a i ja sam se zaputio s njima. Dijete je podignuto i dato mu, a iz njega se ~uo glas kaoglas vode kada se sipa u praznu mje{inu. O~i Poslanika, s.a.v.s., zasuzi{e, a Sa�d re~e:�[ta je to Allahov Poslani~e?� Odgovorio je: �Ovo je milost koju je Allah stavio u srca Njegovihrobova. A Allah je doista milostiv prema onim Svojim robovima koji su milostivi.��943

Od Abdullaha bin Omera, r.a., prenosi se da je rekao: �Sa�d Ubade alio se na bolest, teje Allahov Poslanik, s.a.v.s., do{ao da ga obi|e zajedno s Abdurrahmanom bin �Avfom,Sa�dom bin Ebi - Vekkasom i Abdullahom bin Mesudom. Po{to je u{ao kod njega, zatekao gaje na samrti te je upitao: �Da li je preselio?� Rekli su: �Nije, Allahov Poslani~e�, pa je AllahovPoslanik, s.a.v.s., zaplakao. Kada je svijet vidio pla~ Allahovog Poslanika, s.a.v.s., i oni suzaplakali: Tada je rekao: �ûjte dobro! Allah, doista, ne ka`njava zbog suze iz oka niti tugeu srcu, ali ka`njava zbog ovoga - i pokaza na svoj jezik - ili je milostiv.��944

Od Enesa, r.a, se prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., u{ao kod svoga sina Ibrahima,a on je bio na izdisaju. O~i Allahovog Poslanika, s.a.v.s., zasuzile su, te mu je Abdurrahmanbin �Avf rekao: �I ti Allahov Poslani~e?� Rekao je: �O sine Avfov, doista je ona (suza) milost�,a potom je slijedila druga. Rekao je: �Uistinu, oko suzi, a srce tuguje, a i kaèmo samo ono~ime je zadovoljan na{ Gospodar: �Mi smo, uistinu, àlosni zbog rastanka s tobom,Ibrahime.��945

Allahov Poslanik, s.a.v.s., dozvolio je izraàvanje alosti slijevanjem suza iz oka, jernema potrebe da ih ~ovjek suzdràva prilikom neda}e, a zabranio je svaki postupak kojipospje{uje vatru alosti. Spontano i umjereno prolijevanje suza pomaè u smanjenju tuge,pomaè pri ublaàvanju estine boli koja razdire, kao {to pomaè u ublaàvanju nesre}e.[to se ti~e kukanja, naricanja, pomaganja i glasnog vikanja, to su dàhilijetski postupci, asve to pove}ava alost i tugu, poja~ava estinu bola, uznemirenost, o~aj i nervni slom udu{ama. A tako su postupali Arapi u dàhilijetu, jer su to preporu~ivali, naricali za mrtvim,kukali za njim nabrajaju}i njegove vrline i lijepe osobine i ~ine}i nesre}u jo{ stra{nijom.

Sve ovo islam kategori~no zabranjuje, jer predstavlja rasipanje ljudske snage, {to jesuprotno prihvatanju Allahovog, d`.{., odre|enja i otvara vrata zabludi i {ejtanskom zavo|enju.Na ovo ukazuje Poslanik, s.a.v.s., u hadisu kojeg prenosi Ummu Seleme, r.a., a u kojem se


navodi: �Po{to je umro Ebu - Seleme, rekla sam: �Stranac u stranoj zemlji. Plakat }u za njim

toliko da }e se pri~ati o tome.� Pripremila sam se za oplakivanje kad mi je jedna ena iz Es- Sa�ida946 pri{la, ele}i da mi pomogne947, te joj je pri{ao Allahov Poslanik, s.a.v.s., i rekao:�Zar eli{ da uvede{ {ejtana u ku}u iz koje ga je Allah istjerao dva puta?�948

Pa, sam odustala od oplakivanja i nisam plakala.�949

Pridavanje va`nosti Allahovog Poslanika, s.a.v.s., zabrani naricanja, naro~ito me|uènama, dostiglo je toliki stupanj da je, kada je primao prisegu od ena, traìo od njih da muse obaveù da }e po{tovati zabranu naricanja i da }e ga se kloniti. To se nalazi u hadisukojeg biljeè El - Buhari i Muslim od Ummu Seleme, koja je rekla:

�Allahov Poslanik, s.a.v.s., uzeo je od nas prisegu da ne}emo naricati.�950

U drugom predanju kod Muslima, od Ummu Atijje, stoji da je rekla: �Po{to je objavljen ajet: ��da ti poloè prisegu: da ne}e Allahu nikoga ravnim

smatrati...da ti ne}e ni u ~emu {to je dobro, poslu{nost odricati��951, rekla je:�Me|u njima je i naricanje.��952

Onoj èni koja nari~e, ako se ne pokaje prije smrti, zaprije}eno je da }e na Sudnjemdanu biti proìvljena u ru`nom, mizernom i zastra{uju}em liku, da }e obu}i crnu odje}u odkatrana i ko{ulju od hr|e:

�Ona koja nari~e, ako se ne pokaje prije svoje smrti, na Sudnjem danu }e ustati, a na njoj}e biti odje}a od katrana i ko{ulja od hr|e.�953

Upozorena je na to da }e biti daleko od meleka milosti i da ne}e za nju dovu ~initi, svedok uporno nari~e i potpiruje alost. To se nalazi u hadisu koji biljeì Ahmed:

�Meleki ne donose salavat na onu enu koja nari~e niti na onu koja jadikuje.�954

Nasuprot ovoj kategori~noj i jasnoj uputi o zabrani naricanja, jadikovanja, kukanja,kidanja odje}e na prsima i drugih dàhilijetskih postupaka, bogobojazna ena muslimankateì samo ka slije|enju i pokoravanju Allahovoj naredbi i naredbi Njegovog Poslanika, s.a.v.s.,kao i udaljavanju od svega onoga {to bi moglo poremetiti njen islam i ~istotu njenog vjerovanjau Allahovo, d`.{., odre|enje. Ona se ne zadovoljava time, nego neuke ène pozivapridràvanju Allahovog zakona i Njegove naredbe o izbjegavanju naricanja, nakon {to je otome obznanjen Allahov propis i propis Njegovog Poslanika.


NE PRANE PRANE PRANE PRANE PRATI D@ENAZUTI D@ENAZUTI D@ENAZUTI D@ENAZUTI D@ENAZU

@ena muslimanka, koja je obasjana uputom svoje vjere, ne slijedi dènazu, povode}i seza naredbom Allahovom Poslanika, s.a.v.s., kao {to nas o tome obavje{tava Ummu �Atijje,r.a., rije~ima:

�Zabranjeno nam je da pratimo dènazu, ali ne tako kategori~ki.� 955

U vezi s ovim pitanjem, ona se nalazi nasuprot mu{karcu. Islam podstrekava mu{karcada prisustvuje dènazi i da je slijedi sve dok mejita ne pokopaju, a to ne preporu~uje iènama zbog mogu}nosti nastanka situacije koja ne prili~i i ne dolikuje uzvi{enosti smrti iispra}aju umrloga i svega onog {to prati taj ispra}aj, sve do ukupa, a to je: ibret i pouka onimkoji ispra}aju, traènje oprosta umrlome i podsje}anje na smisao smrti koja }e zadesitisvakog ivog:

�Ma gdje bili, sti}i }e vas smrt, makar bili i u visokim kulama�� 956

Po{to je Allahov Poslanik, s.a.v.s, enama zabranio da slijede dènazu zabranom kojazna~i poku|enost a ne strogu zabranu (haram), njegova, a.s., zabrana dovoljna je mudroj,inteligentnoj eni muslimanki, da postupi u skladu s njom i slijedi je, iskazuju}i time ljepotusvog islama, iskrenost svoje pokornosti Allahu i Njegovom Poslaniku i slije|enje pre~ih iboljih postupaka.

POGOVORPOGOVORPOGOVORPOGOVORPOGOVOR

Na prethodnim stranicama prikazan je lik ene muslimanke, onakve kakvu je islam eli,u skladu s njegovim usmjerenjima, njoj upu}enim u svim oblastima ivota i sukladno njegovojmudroj uputi u formiranju njenog intelekta, du{e, karaktera, morala i pona{anja. O svemutome govore jasni ajeti i vjerodostojni hadisi, ostvaruju}i savr{enu i preciznu ravnoteùunutar njene li~nosti, kako ne bi bio zanemaren ni jedan aspekt njene li~nosti, iscrtavaju}itako najsvjetliji primjer pona{anja u postupanju prema roditeljima, rodbini, muù, djeci,kom{ijama, sestrama (muslimankama), prijateljicama i drugim osobama koje ima priliku dasusretne u dru{tvu u kojem ivi.

U prethodnim poglavljima pokazalo se da ena muslimanka nije predodre|ena samo zasjedenje u ku}i, ~uvanje djece i ure|enje ku}e. Ona je, uistinu, uz sve ovo i odgajateljicageneracija, kreator velikana, pionir islamskog poziva, faktor prosperiteta, progresa i izgradnjeu svim ìvotnim segmentima. Ona stoji uz rame ~ovjeku u izgradnji zemlje, oboga}enjuìvota, postojanja i osvjeènju ivotne monotonije.

Sasvim je jasno da je èna muslimanka, koja je obasjana uputom svoje vjere,veli~anstvena, odgojena, samosvjesna, inteligentna, produktivna, djelotvorna, pro~i{}ena ivisokog morala. Svjesna je i zna svoje obaveze (vadìbe) prema svom Gospodaru, premasamoj sebi, prema svojim roditeljima, prema svome muù i svojoj djeci, prema svojoj bliòjrodbini i ro|acima, prema svojim kom{ijama, prema svojim sestrama i prijateljicama i premasveukupnom dru{tvu, ljudima, doga|ajima i odnosima koji se u njemu de{avaju; pokoravase Allahovoj, d`. {., naredbi, kloni se onoga {to je zabranio, zadovoljna je Njegovom odredbomi odre|enjem i traì za{titu i oprost grijeha od svoga Gospodara - ako posrne ili ako je zadesikakav nemar, malaksalost ili neka manjkavost. Ona osje}a odgovornost pred svojimGospodarom za ~lanove svoje porodice, vodi brigu o Allahovom, d`.{., zadovoljstvu usvakom poslu koji obavlja, predstavlja pojam robovanja Allahu i pomaganje Njegove istinitevjere i nare|uje ~injenje dobra i odvra}a od zla u granicama svojih mogu}nosti i sposobnosti.

Ona je svjesna obaveza prema samoj sebi. Ona shvata da je ljudsko bi}e to koje jekonstituisano od tijela, razuma i du{e, da njeno tijelo ima svoje komponente i potrebe, darazum i du{a, tako|er, imaju svoje komponente i potrebe te, stoga, vodi brigu o savr{enomskladu izme|u njenog tijela, razuma i du{e. Ona ne posve}uje pa`nju samo jednom aspektusvoga bi}a na ra~un ostala dva aspekta, nego se brine o svim ovim aspektima i poklanja impotrebnu pa`nju za ostvarenje uravnoteène i skladne ljudske li~nosti, povode}i se u svemutome za uputom njene savr{ene vjere - Allahovom, d`.{. Knjigom, sunnetom Njegovog


Poslanika, i biografijom selefi - saliha, koji su slijedili plemenitog Poslanika, s.a.v.s., u njegovomdobro~instvu.

Ona se brine o svojoj spolja{nosti, bez pretjerivanja, neumjerenosti, oholosti i nastranosti.Ona brine i o svojoj unutra{njosti, o sebi kao ljudskom bi}u koga je Allah po~astio, Koji jeu~inio da Mu meleki u~ine sed`du, Koji joj je podredio sve {to je na nebesima i na Zemlji kakobi njena li~nost bila uravnoteèna, umjerena, omiljena i prijatna u svom izgledu i svojoj pojavii po svom intelektu, razmi{ljanju, pona{anju, postupcima i reakcijama.

Njena briga o tijelu i intelektu ne spre~ava je da razmi{lja i o du{i. Naprotiv, ona svomtjelesnom i intelektualnom odgoju pridodaje i duhovni odgoj. Ona svoju du{u oplemenjujeibadetom, zikrom i u~enjem Kur�ana, a cilj svega toga jeste savr{ena i precizna skladnostsvih aspekata njene li~nosti.

Ona je poslu{na svojim roditeljima, zna njihovu vrijednost i svoje obaveze prema njima.Ona je veoma osjetljiva i boji se neposlu{nosti prema njima. Ne ostavlja ni jednu mogu}nostu izboru najljep{eg puta i najboljeg metoda u ~injenju dobro~instva prema njima, u njihovomokruìvanju svim vrstama brige i pa`nje i u ukazivanju njihovog po{tovanja i veli~anja.

Sa svojim muèm ona je primjer inteligentne, mudre, poslu{ne, pokorne, velikodu{ne idrage ène koja vodi brigu o njegovom zadovoljstvu, o po{tivanju njegove porodice i onjihovom ugo{}avanju. Ona skriva njegovu tajnu i pomaè ga u ~injenju dobro~instva, ubogobojaznosti i ~injenju dobrih djela. Ona ispunjava njegovu du{u i ~ini da on osje}a sre}ui lagodnost.

Sa svojom djecom ona je nje`na i osje}ajna majka. Ona je svjesna i razumije veli~inusvoje pedago{ke zada}e. Svjesna je i svoje maj~inske odgovornosti. Ona ~ini da oni osje}ajunjenu ljubav, nje`nost i milost. Pravilno ih usmjerava i ne zanemaruje da otkloni eventualnepropuste, ako za njih ima potrebe, kako bi se razvijali na najbolji islamski na~in koji unjihovim du{ama pobu|uje plemeniti moral i ljubav prema najuzvi{enijim odredbama.

Sa svojim snahama i zetovima ona je dobronamjerna, pravedna, mudra i savjetodavna.Ona ne zalazi u njihove li~ne stvari, lijepo prema njima postupa, nastoji oja~ati i u~vrstitiljubav i sprije~iti duh zla i sva|a.

Sa svojom bliòm i daljom rodbinom ona odràva rodbinske veze. Ona ne zanemarujeodràvanje rodbinskih veza s njima kao ni ~injenje dobro~instva prema njima. Ona vodibrigu o tome da ih neprestano obilazi, ~ak i ako je oni ne obilaze, postupaju}i tako na osnovuupute ~istog islama o pitanju u~vr{}ivanja rodbinskih spona i razbuktavanja izvora ljubavi iprijateljstva.

Ona ~ini dobro~instvo prema svojim kom{ijama, vodi brigu o njihovoj situaciji i poznajenjihovo veliko pravo koje je Dìbril (Er - Ruh El - Emin) prenio Allahovom Poslaniku, s.a.v.s,tako da je Poslanik, s.a.v.s., mislio da }e kom{iju u~initi njihovim nasljednikom. Stoga, onanjima voli ono {to voli samoj sebi, lijepo se pona{a prema njima, brine se o njihovim osje}ajima,


podnosi njihovo uznemiravanje, pretvara se da ne vidi njihove pakosti i pogre{ke i ~uva seda im ne napakosti ili da ih ne uskrati prilikom postupanja i ~injenja dobro~instva premanjima.

Sa svojim sestrama i prijateljicama ona se isti~e me|u drugim enama po svojoj izgradnjiveza i spona s njima na temeljima ljubavi u ime Allaha. A to je najvrednija, naj~istija inajspecifi~nija ljubav u ivotu ~ovje~anstva. To je ljubav koja nije uvjetovana interesom nitinekim ne~asnim ciljem, ~ista je od bilo kakve natruhe; ona svoju ~istotu i istan~anost crpi izObjave i Poslanikove, s.a.v.s, upute. Zato je ena muslimanka u svojoj ljubavi i prijateljstvuprema svojim sestrama iskrena, savjetodavna i velikodu{na. Ona brine o opstanku sponebratstva (sestrinstva) i ljubavi koja ih spaja, a nikako razdvaja. Ona ih ne vrije|a, ne ogovara, nevrije|a njihove osje}aje sva|om, raspravama ili mr`njom. Ne prezire ih niti svoju ruku usteè u~injenju dobro~instva prema njima i uvijek ih susre}e vedra, nasmijana i razdragana lica.

U svojim dru{tvenim vezama i sponama ona je dru{tvena ena prvoklasnog tipa jer jetako u~i njena vjera i njeni brojni propisi, koje je usvojila u na~inu postupanja, ~istotime|uljudskih odnosa i visokom moralu. Iz ovog bogatog i velikog izvora ena muslimankauzima svoja saznanja, obi~aje, pona{anje i odnos prema ljudima. Iz ovog pitkog izvora i~istog izvori{ta, ona crpi vrijednosti i moral koji je pro~i{}ava i formira njenu osobenudru{tvenu li~nost.

Ona je, uistinu, divnog morala; iskrena je i postojana u odnosu prema svim ljudima. Onane vara, ne zakida, ne spletkari, nije licemjerna i la`no ne svjedo~i. Ona savjetuje, upu}ujena dobro i ispunjava svoje obe}anje. Odlikuje se stidom, ~istotom du{e, ne zalazi u ono {toje se ne ti~e, udaljava se od omalovaàvanja i izno{enja tu|ih nedostataka. Ona je udaljenaod pretvaranja (licemjerstva), pravedna je u svom prosu|ivanju i ne zlostavlja. Ona jeumjerena prema osobama koje ne voli, nije ni prema kome zlonamjerna, kloni se ru`nogmi{ljenja, ~uva svoj jezik od ogovaranja i preno{enja tu|ih rije~i, kloni se psovke i vulgarnoggovora i nikog ne ismijava. Ona je prijatna prema ljudima, milostiva je, eli korist ljudima iotklanja od njih zlo, pomaè eni u nevolji, plemenita je i velikodu{na. Ona ne isti~e svojudobronamjernost prema onome kome udijeli, blaga je, pra{ta, a ne prezire niti vrije|a,olak{ava, a ne oteàva i ne zavidi. Udaljena je od samoisticanja i elje za eksponiranjem,kloni se sitni~avosti i detaljisanja. Njena li~nost je draga ljudima, omiljena je i voljena, ~uvatajnu, vedrog je lica, gotovo da je neprimijetna i unosi sre}u u ljudska srca. Ona nije dosadna,ohola; skromna je, umjerena je u svojoj odje}i i svom izgledu. Ona pridaje va`nost uznositimstvarima, brine se o pitanjima muslimana, ugo{}uje gosta, vodi ra~una o sebi, svoje obi~ajepodre|uje islamskim normama i pridràva se islamskog pozdrava. Ona ne ulazi u tu|u ku}ubez dozvole, sjeda na mjesto koje je slobodno na sijelu, ne sa{aptava se s drugom enomu prisustvu tre}e, uvaàva i po{tuje starije, a milostiva je prema mla|ima. Svoj pogled nepu{ta u (unutra{njost) tu|u ku}u, izabire posao koji odgovara njenoj ènstvenosti, ne


opona{a mu{karce, poziva istini i nare|uje ~injenje dobra, a odvra}a od zla. Ona je snala`ljivai mudra u svom misionarstvu, prijateljuje s ~estitim ènama, teì ka izmirenju me|umuslimanima, druì se sa enama i strpljiva je kod njihovog uznemiravanja, vrednuje u~injenodobro i zahvaljuje na njemu, obilazi bolesnike i ne slijedi dènazu.

Ovo je li~nost ene muslimanke, koju je islam formirao svojom savr{enom uputom, kojije njeno srce i bi}e osvijetlio svojom blistavom svjetlo{}u.

Tako mi Allaha, ona je uistinu, najuzvi{eniji model ene za koju su ikada znala ljudskadru{tva. U tom modelu sabrana su plemenita moralna svojstva, koja smo ve} spomenuli,poput razboritosti, ~istote i uznositosti du{e, ispravnog poimanja svemira, ivota i ~ovjeka,kao i dubina svijesti o njenoj izuzetno va`noj misiji u ivotu.

Nema sumnje da je enino postizanje ovog veli~anstvenog stupnja, moralnog, duhovnog,psihi~kog i misaonog formiranja, zapravo velika ljudska blagodat kojoj nije ravna ni jednadruga blagodat za kojom ljudi tragaju. To je najve}e civilizacijsko dostignu}e do kojeg je~ovje~anstvo ikada moglo do}i. Dosezanje ene do tog visokog stupnja formiranja zna~irazvoj njene ljudskosti, zrelosti li~nosti i savr{enost sposobnosti za ispunjenje njene najve}ezada}e u ivotu.

Danas smo svjedoci zaostalosti ene muslimanke u mnogim dijelovima islamskog svijeta,u odnosu na ovaj visoki stupanj koji joj islam eli. Razlog tome je u udaljavanju muslimanaop}enito od ~istog izvora njihove vjere, kao i njihovo lutanje po stranputicama dàhilijeta iliintelektualno i duhovno slije|enje drugih. Svega ovoga ne bi bilo da su se muslimani, op}enito,a ena muslimanka, posebno, okrenuli svojim izvorima misli i duhovnosti, da su mu{karci iène iz njih po~eli crpiti i uzimati ~istu hranu koja bi im dala imunitet, izvornost i osebujnost.

Ako je napad na islamski svijet bio usmjeren protiv li~nosti muslimana op}enito, mu{karcaili ene, kako bi je uzdrmao, udaljio od njenog korijena i pomutio njene misaone izvore, nemasumnje da je taj napad imao za cilj li~nost ene muslimanke posebno, u mnogim kampanjamaza njeno otkrivanje i ostavljanje odje}e ~ednosti po kojoj je poznata kroz svoju dugu historijukao i kampanje da obu~e izazovnu, usku i prozirnu odje}u, koja }e od nje u njenom liku,mi{ljenju i pona{anju na~initi sliku nemuslimanke.

Ogromni napori uloèni su na tom polju. Razna udruènja, klubovi i pokreti pozivajuvesternizaciji ene muslimanke. Svi oni, hvala Allahu, propali su pred bu|enjem obrazovaneène muslimanke koja je svjesna upute svoje vjere. Mnogi zagovornici vesternizacije me|uènama i mu{karcima po~eli su uzmicati priznaju}i dubinu vjerovanja ene muslimanke kaoi autenti~nost islama u njenom razmi{ljanju, psihi i osje}ajima.

Ogromne nade vezane za enu muslimanku, svjesnu svoje uzvi{ene misije, zahtijevajuod nje dodatno u~vr{}enje njene li~nosti, ma gdje ona bila i u ma kakvim uvjetima ivjela. Uu~vr{}enju li~nosti ene muslimanke jasan je dokaz njene svijesti, uznositosti, iskrenostinjene pripadnosti vje~nom islamu i njegovoj osobenoj humanisti~koj civilizaciji. U tome se,tako|er, nalazi i o~iti dokaz njene zasluge za preporod ummeta kome pripada kao i napredakdomovine u kojoj ivi.


BILJE[KEBILJE[KEBILJE[KEBILJE[KEBILJE[KE1 Ovaj hadis biljeì Buharija (u svome �Sahihu�) u knjizi �El - Enbija�, poglavlje �Jeziffun�.

Pogledaj �Fethul - bari {erhu Sahihil - Buhari� od Ibn - Hadèra, Darul - ma�rife, 6/396.2 Str. 441,442.3 El - Mu�minun, 88, 89.4 El - Ga{ija, 26.5 El - Mu�minun, 115.6 El - Mulk, 1,2.7 El - Mu�min, 17.8 Ez - Zilzal, 7, 8.9 El - Enbija�, 47.10 Pogledaj �Ihja� ulumid - din�, 1/147.11 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunne� od Imama El - Begavija 2/176, knjiga

�Es - Salatu�, poglavlje �Fadlus - salavatil - hams�, El - Mektebul - islamijj.12 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunne� 2/175, knjiga �Es - Salatu�, poglavlje �Fadlus

- salavatil - hams�.13 �Sahihu Muslim bi {erhi En - Nevevi�, knjiga �El - mesadìd�, poglavlje �Fadlus - salatil -

mektubeti fi dèma�atin�, 5/170, Izdava~ �Riasetu idaratil - buhusil - �ilmijje vel - ifta�i ved- da�veti vel - ir{adi� u Saudijskoj Arabiji.

14 �Sahihi Muslim�, 3/112, knjiga �Et - Taharetu�, poglavlje �Fadlul - vudui ves - salati akbihi�.15 Tj. bile su umotane u svoje ogrta~e i vela.16 �Fethul - bari�, 1/482, knjiga �Es - Salatu�, poglavlje �Fi kem tusalli el - mer�etu fis - sijabi�.17 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 2/195, knjiga �Es - Salatu�, poglavlje

�Te�dìlu salatil - fed`ri�.18 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 3/410, knjiga �Es - Salatu�, poglavlje �At

- Tahfifu li emrin jahdusu�.19 Hadis biljeè Ebu - Davud, 1/221 u knjizi �Es - salatu�, poglavlje �Ma dàe fi hurudìn -

nisai ilel - mesdìdi�, i Ahmed, 2/76 i ovo je hadis hasenun li gajrihi.20 �Fethul - bari�,2/351, knjiga �El - Ezan�, poglavlje �Isti�zanul - mer�eti zevdèha bil -

hurudì ilel - mesadìdi� i �Sahihu Muslim�, 4/161, knjiga �Es - Salatu�, poglavlje �Hurudùn- nisai ilel - mesdìdi�.

21 �Fethul - bari�, 2/382, knjiga �El - Dùmu�atu�, 13. poglavlje �El - Iznu lin - nisai bil -hurudì ilel - mesadìdi�.

22 Pogledaj �Fethul - bari�, 1/506, knjiga �Es - Salatu�, poglavlje �Ma dàe fil - kibleti� i�Sahihu Muslim�, 5/10, knjiga �Es - Salatu�, poglavlje �Tahvilul - kibleti minel - Makdisi ilel- Ka�beti�.


23 �Sahihu Muslim�, 6/162, knjiga �El - Dùmu�atu�, poglavlje �Tehijjetul - mesdìdi vel -imamu jahtubu ��.

24 Ibid, 6/160, knjiga �El - Dùmu�atu�, poglavlje �Hutbetul - hadèti�.25 Hadis se prenosi od Abdullaha bin Omera, a biljeè ga Ebu - �Avane, Ibn - Huzejme i Ibn

- Hibban u svojim �Sahihima�, a pogledaj i �Fethul - bari�, 2/357, knjiga �El - Dùmu�a�,poglavlje �Fadlul - gusli jevmel - dùmu�ati�.

26 Pogledaj �Fethul - bari �, 3/236,237, knjiga �El - Dènaizu �, poglavlje �Ma dàe fil -kusufi� i �Sahihu Muslim�, 6/212, knjiga �El - Kusufu�, poglavlje �Ma �urida �alen - nebijji fisalatil - kusufi minel - Dènneti ven - nari�.

27 Pogledaj �Fethul - bari�, 2/529, knjiga �El - Kusuf�, poglavlje �Es - Sadekatu fil - kusufi �i �Sahihu Muslim�, 6/212, knjiga �El - Kusuf�, poglavlje �Ma� urida alen - nebijji fi salatil -kusufi minel - Dènneti ven - nari�.

28 Pogledaj �Sahihu Muslim �, 18/84, knjiga �El - Fitenu ve e{ratus - sa�ati�, poglavlje�Kadijjetul - dèssaseti�.

29 Hadis biljeì Ahmed. Pogledaj �Silsiletul - ehadis es - sahiha�, br.900, 2/601.30 Pogledaj str. 7.31 Pogledaj �Fethul - bari�, 2/347, knjiga �El - Ezanu�, poglavlje �Hurudùn - nisai ilel -

mesadìdi� i �Sahihu Muslim� , 5/137, knjiga �El - Mesadìdu�, poglavlje �Vaktul - �i{ai vete�hiruha�.

32 �Sahihu Muslim� knjiga �Es - Salatu�, poglavlje �Tesvijetus - sufufi ve ikametuha�.33 Pogledaj �Fethul - bari�, 2/349, knjiga �El - Ezanu�, poglavlje �Intizarun - nasi kijamel -

imam El - Alimi �.34 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunne�, 3/273, knjiga �Es - Salatu�, poglavlje �Et -

Tesbihu iza nabehu {ej�un fis - salati�.35 �Al - Mudevvenetu�,1/106.36 Pogledaj fusnotu br.1.37 Pogledaj �Sahihu Muslim�, 4/161,162, knjiga �Es - Salatu�, poglavlje �Hurudùn - nisai ilel

- mesadìdi�.38 Ibid, 4/162,163.39 Ibid, 4/161.40 �Fethul - bari�, 2/382, knjiga �El - Dùmu�atu�, (13.) poglavlje �El - Iznu lin - nisai bil -

hurudì ilel - mesadìdi � i �Sahihu Muslim�, 4/161, knjiga �Es - Salatu�, poglavlje �Hurudùn- nisai ilel - mesadìdi�.

41 �Sahihu Muslim� 4/161, knjiga �Es - Salatu�, poglavlje �Hurudùn - nisai ilel - mesadìdi�.42 Ibid, 4/163.43 Ibid, 4/163.44 Ibid, 4/163.45 Ibid, 6/178,179, knjiga �Salatul - �idejni�, poglavlje �Ibahatu hurudìn - nisai fil - �idejn ilel -

musalla�.46 Ibid, 6/179.47 Ibid, 6/180.48 �Fethul - bari�, 2/469, knjiga �Salatul - �idejni�, poglavlje �Iza lem jekun leha dìlbabun fil - �idi�.49 �Fethul - bari�, 2/461, knjiga �El - �Idejni�, poglavlje �Et - Tekbiru ejjame Mina�.50 �Fethul - bari�, 2/466, knjiga �El - �Idejni�, poglavlje �Mev�izatul - imami en - nisae jevmel

- �idi� i �Sahihu Muslim � 6/174, knjiga �Salatul - �idejni�.51 Otkrio je Ibn - Hadèr u djelu �Fethul - bari�, 2/468, da je to bila Esma bint Jezid bin es -

Seken koja je poznata kao govornica ènama, a bila je i mlada.


52 �Fethul - bari �, 2/466, knjiga �El - �Idejni�, poglavlje �Mev�izatul - imami en - nisae jevmel- �idi� i �Sahihu Muslim � 6/171, knjiga �Salatul - �idejni �.

53 Pogledaj djelo �Ahkamun - nisai � od Ibn - Dèvzija, str.186,204, Bejrut, kao djelo �El -Mugni � od Ibn - Kudame 2/202, Rijad.

54 �Fethul - bari �, 11/341, knjiga �Er - Rikak�, poglavlje �Et - Tevadu��.55 �Sahihu Muslim�,16/184, knjiga �El - Birru vel - adabu ves - siletu�, poglavlje �Iza

ehabbellahu �abden �.56 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunne� 4/45, knjiga �Es - Salatu �, poglavlje �El -

id`tihadu fi kijamil - lejli�.57 Pogledaj �Sahihu Muslim�, 6/72,73, knjiga �Salatul - musafirin�, poglavlje �Fadiletul -

�amelid - daimi�.58 Ibid, 6/73.59 Ibid, 6/72.60 Ibid, 6/70 - 72.61 �Sahihu Muslim� 5/89,90, knjiga �El - mesadìd�, poglavlje �Istihbabuz - zikri ba�des - salati�.62 Pogledaj knjigu �Rijadus - salihin� od imama En - Nevevija, str.621, knjiga �El - Ezkar�,

poglavlje �Fadluz - zikri vel - hassu �alejhi� i �Sahihu Muslim�, 5/83 - 95, knjiga �El -Mesadìd�, poglavlje �Istihbabuz - zikri ba�des - salati�.

63 �Sahihu Muslim�, 5/95, knjiga �El - Mesadìd�, poglavlje �Istihbabuz - zikri ba�des - salati�.64 El - Me�arid, 19 - 25.65 Pogledaj �Sahihu Muslim� 1/207, knjiga �El - Imanu�, poglavlje �Vudùbu kitalin tarika

ehadi erkanil - islami�.66 El - Maida, 55.67 El - Bekara, 43.68 El - Bekara, 277.69 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 6/217, knjiga �Es - sijamu�, poglavlje

�Sevabu men same ramadane�.70 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �Rijadus - salihin�, str.570, knjiga �El - Fedailu�, poglavlje �Fi

emris - saimi bi hifzi lisanihi ve dèvarihihi �anil - muhalefat�.71 �Fethul - bari �, 4/116, knjiga �Es - Savmu�, poglavlje �Men lem jede� kavlez - zuri vel -

�amele bihi fis - savmi �.72 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 6/221, knjiga �Es - Sijamu�, poglavlje

�Fadlus - sijami�.73 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 4/116, knjiga �En - Nevafilu�, poglavlje

�Kijamu {ehri ramdani ve fadluhu �.74 �Sahihu Muslim �,8/70, knjiga �Es - Savmu�, poglavlje �El - id`tihadu fil - �a{ril - evahiri min

{ehri ramadan�.75 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti �, 6/389, knjiga �Es - Sijamu�, poglavlje �El

- Id`tihadu fil - �a{ril - evahiri �.76 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 6/380, knjiga �Es - Sijamu�, poglavlje �Ma

dà�e fi lejletil - kadri �.77 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 6/379, knjiga �Es - Sijamu�, poglavlje �Ma

dà�e fi lejletil - kadri �.78 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 6/251, knjiga �Es - Sijamu�, poglavlje

�Fadlus - sehuri�.79 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 6/253, knjiga �Es - Sijamu�, poglavlje

�Fadlus -sehuri�.


80 El - Kehf, 30.81 �Sahihu Muslim�, 8/51, knjiga �Es - Sijamu�, poglavlje �Istihbabu sijami jevme �Arefeti �.82 �Sahihu Muslim�, 8/12, knjiga �Es - Sijamu�, poglavlje �Savmu jevmi a{ura�.83 �Sahihu Muslim�, 8/51, knjiga �Es - Sijamu�, poglavlje �Istihbabu sijami jevme a{ura�.84 �Sahihu Muslim�, 8/13, knjiga �Es - Sijamu�, poglavlje �Savmu jevmi a{ura�.85 �Sahihu Muslim�, 8/56, knjiga �Es - sSjamu�, poglavlje �Istihbabu sijamin sittete ejjamin

min {eval�.86 �Fethul - bari� ,4/226, knjiga �Es - Savmu�, poglavlje �Sijamu ejjamel - bidi� i �Sahihu

Muslim�, 5/234, knjiga �Salatul - musafirin�, poglavlje �Istihbabu salatud - duha�.87 �Sahihu Muslim�, 5/235, knjiga �Salatul - musafirin�, poglavlje �Istihbabu salatud - duha�.88 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 6/362, knjiga �Es - Sijamu�, poglavlje

�Savmud - dehri�.89 �Sahihu Muslim�, 8/48, knjiga �Es - Sijamu�, poglavlje �Istihbabu sijamin selasete ejjamin

min kulli {ehrin �.90 �Fethul - bari�, 4/72, knjiga �Dèzaus - sajdi�, poglavlje �Had`dùn - nisai�.91 Ibid.92 El - Ahzab, 35.93 En - Nahl, 97.94 Ali - �Imran, 195.95 �Sahihu Muslim�, 15/56, knjiga �El - Fedailu�, poglavlje �Havdu Nebijjina s.a.v.s.,ve

sifetuhu�.96 Ibid, 15/54.97 El - Mudàdela, 1 - 4.98 Pogledaj �Muhtesaru tefsir Ibn - Kesir�, 3/459; El - Mudàdela 1 - 4, Darul - Kur�anil -

kerimi, Bejrut.99 El - Ahzab, 36.100 El - Ahzab, 36.101 El - Ahzab, 37.102 Pogledaj �Fethul - bari�, 13/403, knjiga �Et - Tevhid�, poglavlje �Ve kane �ar{uhu �alel - ma�i�.103 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 7/18, knjiga �El - Hadù�, poglavlje �El - mer�etu la tahrud` illa me�a mahremin�.104 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 9/26, knjiga �En - Nikahu�, poglavlje �En - Nehj �an en jahlur - redùlu bil - mer�etil - ed`nebijjeti�.105 En - Nur, 31.106 �Sahihu Muslim�, 14/109, knjiga �El - Libasu vez - zinetu�, poglavlje �En - Nisaul - kasijat el - �arijat �.107 �Fethul - bari�, 8/489, knjiga �Et - Tefsiru�, poglavlje �Vel - Jadribn - e bi humurihinne �ala dùjubihinne �.108 �Fethul - bari�, 8/489,490, knjiga �Et - Tefsiru�, poglavlje �Vel - Jadribn - e bi humurihinne

�ala dùjubihinne �.109 Et - Tevba, 81.110 Junus, 19.111 El - Mu�minun, 51,52.112 El - Enbija�, 91,92.113 En - Nur, 63.


114 Kuvajtski ~asopis �El - Medèlla � br.932.115 Ibid, br. 931.116 Ibid.117 El - Mumtehine, 10.118 Tj. u~inile bi {erijatsku prisegu Allahovom Poslaniku119 �Fethul - bari�, 9/420, knjiga �Et - Talaku�, poglavlje �Iza eslemetil - mu{riketu

evin - nasranijjetu tahtez - zimmijj evil - harbijj.�120 �Fethul - bari� ,2/566, knjiga �Taksirus - salati�, poglavlje �Fi kem jaksirus - salatu�.121 �Sahihu Muslim�, 9/103, knjiga �El - Had`dù�, poglavlje �Seferul - mer�eti me�a mahremin�.122 Ibid, 9/102 - 109.123 El - �Asr.124 �Sahihu Muslim�, 18/125, knjiga �Ez - Zuhdu�, poglavlje �Fi ehadisin muteferrkatin�.125 �El - Isabetu�, 8/66,67.126 Ez - Zumer, 10.127 El - A�raf, 201.128 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti� 10/61, knjiga �El - Imare vel - kadau�, poglavlje �Er - Ra�i mesulun �an ra�ijjetihi�.129 Tj. prezirat }e ga.130 Hadis biljeì Et - Tirmizi, 4/34 na kraju poglavlja o zuhdu. Ovaj hadis je hasen.131 Ez - Zarijat, 56.132 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 1/401, knjiga �Et - Taharetu�, poglavlje

�En - Nijjetru fil - vudui ve gajrihi minel - �ibadat�.133 Ez - Zarijat, 56.134 �Tabekatu Ibn - Sa�din�, 8/280, Bejrut.135 Pogledaj djela �Tabekatu Ibn - Sa�din�, 7/35 i �El - Isabetu�, 8/83.136 Pogledaj djelo �Siretu Ibn - Hi{am�, Hid`ra u Medinu.137 �Fethul - bari�, 7/233 - 240, knjiga �Menakibul - ensari�, poglavlje �Hid`retun - nebijji ve

ashabihi ilel - medineti�i 6/ 129, knjiga �El - Dìhadu�, poglavlje �Hamluz - zadi fil - gazvi�.138 �Ahkamun - nisai�, djelo od Ibn - Dèvzija, str.439.139 El - Mumtehine, 10.140 En - Nahl, 106.141 Pogledaj �Sahihu Muslimin�, 12/194, knjiga �El - Dìhadu ves - sijeru�, poglavlje �En -

Nisaul - gazijat�.142 Pogledaj �Sahihu Muslimin�, 12/188, knjiga �El - Dìhadu ves - sijeru�, poglavlje

�Gazvetun - nisai�.143 Pogledaj �Fethul - bari�, 6/80, knjiga �El - Dìhad �, poglavlje �Mudavatun - nisail - dèrha

fil - gazvi�.144 �Fethul - bari�, 7/361, knjiga �El - Megazi�, poglavlje �Iz hemmet taifetani minkum en

tef{ela� i �Sahihu Muslimin�, 12/189, knjiga �El - Dìhadu ves - sijeru�, poglavlje�Gazvetun - nisai me�ar - ridàli�.

145 Tj. unuci Allahovog Poslanika, s.a.v.s., a ona je najmla|a Fatimina k}i. Stoga su za njui govorili �k}i Allahovog Poslanika, s.a.v.s.�

146 �Fethul - bari�, 6/79, knjiga �El - Dìhadu �, poglavlje �Hamlun - nisail - kirebe ilen - nasifil-gazvi � i �Sahihu Muslimin � 7/366, knjiga �El - Megazi �, poglavlje �Zikru Ummu Selit �.


147 �Fethul - bari�, 7/372, knjiga �El - Megazi�, poglavlje �Ma esaben - nebijje s.a.v.s.,minel - dèrahi jevme Uhudin�.

148 Ali- �Imran, 153.149 Pogledaj �Ahbaru gazveti Uhud� u djelima �Siretu Ibn - Hi{am�, �Insanul - �ujun�,

�Asarul - muhammedijjeti�, �Tabekatu Ibn - Sa�din�, �El - Isabetu� i �Usdul - gabeti�.150 Pogledaj �Sijeru e�alamun - nubelai�, 2/281.151 �Sahihu Muslimn�, 12/187,188, knjiga �El - Dìhadu ves - sijeru�, poglavlje

�Gazvetun - nisai me�ar - ridàl�.152 Rumejsa (Krmeljica) to je izraèno u deminutivu i to je nadimak za Ummu Sulejm, jer je

imala krmeljice u oku.153 Muttefekun alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 14/86, knjiga �Fedailus - sahabeti�,

poglavlje �Fedailu Omer bin el - Hattab�.154 Ona je Muavijina èna.155 Pogledaj �El - Megazi�, 1/278, i �Ensabul - e{rafi�, 1/327, �Delailun - nubuvveti� od Bejhekija, 3/311.156 �El - Hiljetu�, 2/62 i �Sifetus - safveti�, 2/70.157 Pogledaj djela: �El - Megazi�, 1/278, �Ensabul - e{rafi�, 1/326 i �Delailun - nubuvveti�

od Bejhekija, 3/311.158 Pogledaj djela: �El - Megazi�, 2/301,315,316, �Tarihul - islami�, 2/201 od Ez - Zehebija

i �Es - Siretul - Halebijje �, 2/545,546.159 El - Feth, 18.160 �El - Bidajetu ven - nihajetu�, 7/13, a pogledaj i �Tarihut - Taberi�, 2/335 i dalje,

Darul - Kutub el - �Ilmijje.161 �El - Isabetu�, 4/229, a pogledaj i djelo �Med`me�uz - zevaid� od El - Hejsemija u kojem

se nalazi ovaj haber. On kaè: �Biljeì ga Et - Taberani i njegovi prenosoci su pouzdani�sikatun�. Pogledaj i �Sijeru e�alamun - nubelai�, 2/297.

162 Pogledaj �Sijeru e�alamun - nubelai�, 2/297.163 Ali - �Imran 159.164 En - Nahl, 97.165 En - Nahl, 58,59.166 Et - Tekvir, 8,9.167 Pogledaj �El - Mer�etu fil - islami� od dr. Ma�rufa ed - Devalibija, str.23.168 El - Maida, 3.169 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 13/4, knjiga �El - Isti�zanu�, poglavlje

�Birrul - validejni�.170 Lukman, 14.171 Et - Tahrim, 11.172 Et - Tevba, 71.173 En - Nisa�, 20.174 Koli~ina iz Kur�ana koju }e svakodnevno u~iti.175 Muttefekun alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 4/431, knjiga �Fedailul - Kur�ani�,

poglavlje �Fadlu tilavetil - Kur�ani��.176 �Sahihu Muslim�, 6/90, knjiga �Salatul - musafirin�, poglavlje �Fadlu kiraetil - Kur�ani�.177 Muttefekun alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 4/431, knjiga �Fedailul - Kur�ani�,


poglavlje �Fadlu tilavetil - Kur�ani�.178 Ez - Zarijat, 56.179 Biljeì ga Ebu - Davud, 4/83, knjiga �El - Libas�, poglavlje �Ma dàe fi isbalil - izari.�

Ovaj hadis ima vjerodostojan sened.180 El - A�raf, 31.181 Hadis je hasenun - sahihun. Biljeì ga Ahmed, 4/132 i Et - Tirmizi, 4/18 u knjizi

�Ez - Zuhdu�, poglavlje �Ma dàe fi kerahijjeti kesretul - ekli�.182 �Kenzul - �ummali�, 15/433. Pogledaj i vrijedni tekst o �[tetnost prekomjernog jela na

tijelo, intelekt i du{u� od lije~nika dr. Muhammeda Nazima Nesimija koji se nalazi u~asopisu �Hadaretul - islami � br.5 i 6, god.15.

183 �Fethul - bari�, 2/370, knjiga �El - Dùmu�atu �, poglavlje �Ed - Duhnu lil - dùmu�ati�.184 Hadis se prenosi od Abdullaha bin Omera, a nalazi se u �Sahihima � Ebi - �Avane,

Ibn - Huzejme i Ibn - Hibana. Pogledaj i �Fethul - bari �, 2/356, knjiga �El - Dùmu�atu �,poglavlje �Fadlul - gusli jevmul - dùmu�ati �.

185 Muttefekun alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti �, 2/166, knjiga �El - Hajdu �, poglavlje�Guslul - dùmu�ati �.

186 Pogledaj djelo �Od ropstva do gospodstva�, koje je napisala Samiha Ajvorti. IzdanjeDamla yayinevi nu 89, str.28 i dalje.

187 �Fethul - bari �, 3/599, knjiga �El - �Umretu�, poglavlje �Kem i�temeren - nebijju�.188 �Sahihu Muslimin�, 8/236, knjiga �El - Had`dù�, poglavlje �Adedu �umrin - nebijji

s.a.v.s.,ve zemanihinne�.189 Hadis je hasenun. Biljeì ga Ahmed, 6/160 i Ebu - Davud 1/46, knjiga �Et - Taharetu�,

poglavlje �Es - Sivak�.190 �Fethul - bari�, 2/374, knjiga �El - Dùmu�atu�, poglavlje �Es - Sivaku jevmul - dùmu�ati�

i �Sahihu Muslimin�, 3/143, knjiga �Et - Taharetu �, poglavlje �Es - Sivak�.191 �Sahihu Muslimin�, 3/143, knjiga �Et - Taharetu�, poglavlje �Es - Sivak�.192 �Sahihu Muslimin�, 5/50, knjiga �El - Mesadìd�, poglavlje �Nehju akilis - sevmi

vel - besali àn huduril - mesd�idi�.193 Biljeì ga Ebu - Davud, 4/107 u knjizi �Et - Tered`dùlu�, poglavlje �Islahu{ - {a�ri.�

Lanac predanja je hasen.194 �El - Muvetta� �, 2/949, knjiga �E{ - [a�ru�, poglavlje �Islahu� - {a�ri.�195 Hadis je vjerodostojan, a biljeè ga Ahmed, 3/357 i En - Nesai, 8/183, knjiga �Ez -

Zinetu�, poglavlje �Teskinu{ - {a�ri�.196 Pogledaj Kurtubijev tefsir, 7/197, El - A�raf 32.197 El - Furkan, 67.198 Hadis hasen. Biljeì ga Et - Tirmizi, 4/206, knjiga �El - Isti�zanu�, poglavlje

�Eserun - ni�meti alel - �abdi�.199 Ibid, 4/346.200 Pogledaj �Et - Tergibu vet - terhibu�, 3/93, knjiga �El - Libasu vez - zinetu�.201 El - �Araf, 31,32.202 �Sahihu Muslim�, 2/89, knjiga �El - Imanu�, poglavlje �Tahrimul - kiburi�.203 Pogledaj izvod hadisa na str.78.204 �Fethul - bari �, 10/334, knjiga �El - Libasu�, poglavlje �Kassu{ - {aribi� i �Sahihu Muslim �, 3/146, knjiga �Et - Taharetu�, poglavlje �Hisalul - fitreti�.


205 �Fethul - bari�, 6/81, knjiga �El - Dìhadu�, poglavlje �El - Hurrasetu fil - gazvi fi sebilillah�.206 Pogledaj �Dèmheretu e{�aril - �arebi�, 1/300, izdanje �Darul - kalemi �, 1406.god. po

Hid`ri.207 Ta - ha, 114.208 Hadis je hasenun. Biljeì ga Ibn - Madè, 1/81, predgovor, poglavlje �Fadlul - �ulemai

vel - hassu �ala talebil - �ilmi�.209 �Fethul - bari� 1/195, knjiga �El - �Ilmu�, poglavlje �Hel jed`�alu lin - nisai jevmun �ala

hiddetin fil - �ilmi�.210 Ona je jedna od naju~enijih èna muslimanki. Bila je predava~ i mudàhid. Dala je

prisegu i u~estvovala je u Bici na Jermuku. Ubila je devet Rimljana stupom od njenog {atora.211 Sidr je biljka lijepog mirisa kojom se ~isti.212 Tj. rekla joj je tiho da bi je jedva ~ula, a da je niko od prisutnih ne bi mogao ~uti.213 �Fethul - bari�, 1/414, knjiga �El - Hajdu�, poglavlje �Delkul - mer�eti nefseha iza

tahheret minel - hajdi� i �Sahihu Muslimin�, 4/15,16, knjiga �El - Hajdu�, poglavlje�Istihbabu isti�malil - mugtesileti minel hajdi el - misk�.

214 Pogledaj �Fethul - bari�, 1/414, knjiga �El - �Ilmu�, poglavlje �El - Haja�u fil - �ilmi � i�Sahihu Muslimin �, 4/16, knjiga �El - Hajdu�, poglavlje �Guslul - mustehadati ve salatuha�.

215 Ovo je uzre~ica kod Arapa kojom se izraàvaju lijepe èlje.216 Pogledaj �Fethul - bari�, 1/414, knjiga �El - �Ilmu�, poglavlje �El - Haja�u fil - �ilmi� i

�Sahihu Muslimin�, 3/223,224, knjiga �El - Hajdu�, poglavlje �Vudùbul - gusli �alel -- mer�eti bi hurudìl - menijji minha�.

217 �Sahihu Muslimin�, 3/223,224, knjiga �El - Hajdu�, poglavlje �Vudùbul - gusli �alel -mer�eti bi hurudìl - menijji minha.�

218 �Fethul - bari�, 7/310, knjiga �El - Megazi �,poglavlje �Istifatau Subej�a bin El - HarisEl - Eslemijje� i �Sahihu Muslimin�, 10/110, knjiga �Et - Talaku�, poglavlje �Inkidau�iddetel - muteveffa �anha zevdùha bi vad�il - hamli�.

219 Pogledaj �[erhun - Nevevi li sahihi Muslimin�, 10/109, knjiga �Et - Talaku�, poglavlje�Inkidau �iddetel - muteveffa�anha zevdùha bi vad�il - hamli�.

220 Hadis je hasen. Biljeì ga Ibn - Madè, 1/81, predgovor, poglavlje �Fadlul - �ulemaivel - hassu �ala talebil - �ilmi�.

221 Hadis je hasen. Biljeì ga El - Bejheki od Ai{e, r.a., u djelu �[u�abul - imani�, 4/334.222 �El - Isti�abu�, 4/1883 i �El - Isabetu�, 8/140.223 �Tarihut - Taberi�: �Doga|aji 58.god. po Hid`ri�, �Es - Semtus - seminu�, str.82 i

�ElIsti�abu�, 4/1885.224 �Sahihu Muslim�, 5/46, knjiga �El - Mesadìdu�, poglavlje �Kerahetus - salati bi

hadretit - ta�ami�.225 �El - Egani�, 10/57.226 El - In{ikak, 8.227 �Fethul - bari�, 1/196, knjiga �El - �Ilmu�, poglavlje �Men semi�a {ej�en fe radè�a hatta

ja�rifuhu �.228 Biljeì ga Et - Tirmizi, 5/364 u knjizi �El - Menakibu�, poglavlje �Min fadli Ai{e.� Rekao je:

�Hadis je hasen sahih garib.�


229 �Tuhfetl - fukahai�, 1/12.230 �Fethul - bari�, 1/7.231 �Mizanul - i�tidali�, 3/395.232 Pogledaj �Sahihu Muslimin�, 14/227, knjiga �Es - Selamu�, poglavlje �Tahrimul - kehaneti

ve itjanul - kehani�.233 Hadis je hasenun. Biljeì ga Ebu - Davud, 4/21, knjiga �Et - Tibbu�, poglavlje �Fil -

kehani�.234 El - �Araf, 201.235 Biljeì ga Ahmed sa senedom koji je dèjjid, 2/359.236 Pogledaj ��Adijj bin Zejd el - �Abadijj�, djelo autora ove knjige, str.172.237 Nisam na{ao ko je rekao ovaj stih.238 Poledaj ��Adijj bin Zejd el - �Abadijj�, str.171.239 Biljeì ga Ahmed sa senedom koji je dobar (hasenun), 3/265.240 �Hajatus - sahabeti�, 3/329.241 Ibid.242 E{ - [ems, 7 - 10.243 El - Kehf, 28.244 Pogledaj �Kitabul - ezkari �En - Nevevi i �El - Me�surat� Hasana el - Bena.245 �Sahihu Muslimin�, 17/53, knjiga �Er - Rikaku�, poglavlje �Ekseru ehlil - Dènneti el -

fukarau ve ekseru ehlin - nari en - nisau�.246 En - Nisa�, 36.247 El - Isra�, 23, 24.248 En - Nisa�, 36.249 El - �Ankebut, 8.250 Lukman, 14.251 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 2/176, knjiga �Es - Salatu�, poglavlje

�Fadlus - salavatil - hamsi�.252 Muttefekun �alejhi. Poledaj �Rijadus - salihin�, str. 191, poglavlje �Birrul - validejni�.253 Ibid.254 Lukman, 15.255 Ovaj dje~ak je jedan od trojice koji su govorili u kolijevci. A preostala dvojica su: Isa

bin Merjem i dje~ak koji je bio s majkom me|u onima koji su stradali u Uhudu.256 Pogledaj �Fethul - bari�, 3/78, knjiga �El - �Amelu fis - salati�, poglavlje �Iza de�atil - ummu

veledeha fis - salati� i 5/136, knjiga �El - Mezalimu�, poglavlje �Iza hedeme haitanfel - jebni gajrehu�.

257 Pogledaj �Fethul - bari� 4/64, knjiga �Dèzaus - sajdi�, poglavlje �El - Had`dù ven -nuzuru.�

258 �Sahihu Muslimin�, 8/25, knjiga �Es - Sijamu�, poglavlje �Kada�us - savmi �anil - mejjiti�.259 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 13/13, knjiga �El - Birru ves - siletu�,

poglavlje �Siletul - validil - mu{riki�.260 El - Isra�, 23.261 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 13/15, knjiga �El - Birru ves - siletu�,

poglavlje �Tahrimul - �ukuki�.262 Ibid, 13/4,


263 Biljeì ga El - Buhari u djelu �Edebul - mufredi�, 1/45, poglavlje �Birrul - ummi�.264 Lukman, 14.265 Biljeì ga El - Buhari u �Edebul - mufredi�, 1/62, poglavlje �Dèzaul - validejni�.266 Pogledaj �Sahihu Muslim�, 16/95, knjiga �Fedailus - sahabeti�, poglavlje �Min fedaili

�Uvejs el - Kareni�.267 El - Isra�, 23,24.268 Lukman, 14,15.269 Er - Rum, 21.270 �Sahihu Muslim�, 10/56, knjiga �Er - rida��, poglavlje �Istihbabu nikahil - bikri�.271 Pogledaj �Fethul - bari�, 9/194, knjiga �En - Nikahu�, poglavlje �Ikrahul - binti �alez -

zevadì�, Ibn - Madè, 1/602, knjiga �En - Nikahu�, poglavlje �Men zevvedè Ibn - etehuve hije karihetun� i �El - Mebsut�, 5/2.

272 Tj. Bojim se ako bih ostala kod njega da ne zapadnem u ne{to {to bi me odvelo u kufr.273 �Fethul - bari�, 9/395, knjiga �Et - Talaku�, poglavlje �El - Hul�u�.274 �Fethul - bari�, 9/308, knjiga �Et - Talaku�, poglavlje �[efa�atun - nebijji fi zevdì Berire...�275 Hadis je hasenun. Biljeè ga Et - Tirmizi, 2/274, poglavlja o �En - Nikahu�, 3 i Ibn -

Madè, 1/633, knjiga �En - Nikahu�, poglavlje �El - Ekuffau�.276 En - Nur, 26.277 En - Nisa�, 34.278 El - Ahzab, 35.279 Biljeì ga En - Nesai s vjerodostojnim senedom 6/114, knjiga �En - Nikahu�, poglavlje

�Et - tezvid�u �alel - islami.�280 �Fethul - bari�, 7/476, knjiga �El - Megazi�, poglavlje �Gazvetu Hajber�.281 Pogledaj �Fethul - bari�, 7/71, knjiga � Fedailus - sahabeti�, poglavlje �Menakibu Alijj bin

Ebi - Talib� i �Sahihu Muslim�, 17/45, knjiga �Ez - Zikru ved - du�au�, poglavlje �Et --Tesbihu evvelun - nehari ve �inden - nevmi�.

282 To su rije~i koje se izgovaraju kako bi deva kleknula.283 Tj. ljubomora njenog muà Ez - Zubejra.284 Pogledaj �Fethul - bari�, 9/319, knjiga �En - Nikahu�, poglavlje �El - Giretu�.285 Biljeè ga Ahmed i El - Bezzar, a njegovi prenosioci su ridàlus - sahih. Pogledaj

�Med`me�uz - zevaid�, 9/4, poglavlje �Hakkuz - zevdì �alel - mer�eti�.286 Hadis je hasen - sahih. Biljeì ga Et - Tirmizi, 2/314, u poglavljima o �Er - rida�u�, str.10.287 Biljeì ga El - Bezzar sa senedom koji je hasenun. Pogledaj �Med`me�uz - zevaid�, 4/

308, poglavlje �Hakkuz - zevdì �alel - mer�eti�.288 Biljeè ga Ahmed i En - Nesai sa senedima koji su �dèjjdun�, a biljeì ga i El - Hakim.

On kaè: Sened mu je sahihun. Pogledaj �Et - Tergibu vet - terhibu �od El - Mund�rija,3/52, poglavlje �En - Nikahu�.

289 Str. 331.290 Biljeè ga Ahmed i Et - Taberani i njegovi prenosioci su �sikat.� Pogledaj �Med`me�uz

- zevaid�, 4/ 306, poglavlje �Hakkuz - zevdì �alel - mer�eti�.291 Biljeè ga Ibn - Madè, 1/595, knjiga �En - Nikahu�, poglavlje �Hakkuz - zevdì �alel -

mer�eti � i El - Hakim, 4/173, knjiga �El - Birru ves - siletu� i rekao je: �Sened je sahih.�292 Biljeì ga Et - Taberani, a njegovi prenosoci su �Muhted`dùn bihim fis - sahihi.�

Pogledaj �Med`me�uz - zevaid�, 4/ 312.


293 �Fethul - bari �, 9/294, knjiga �En - Nikahu �, poglavlje �Iza batet el - mer�etu muhadìretefira{e zevdìha� i �Sahihu Muslim �, 10/8, knjiga �En - Nikahu�, poglavlje �Tahrimuimtina�il - mer�eti min fira{i zevdìha�.

294 �Sahihu Muslim�, 10/7, knjiga �En - Nikahu�, poglavlje �Tahrimu imtina�il - mer�eti minfira{i zevdìha�.

295 Hadis je sahihun a biljeì ga Et - Taberani u �El - Evset� i �El - Kebir.� Pogledaj�Med`me�uz - zevaid�, 4/ 296, poglavlje �Fi men jedùha zevdùha fe ta�tellu�.

296 Biljeì ga El - Bezzar, a njegovi prenosioci su �ridàlus - sahih.�Pogledaj �Med`me�uz - zevaid�, 4/ 312.297 Hadis je hasenun - sahihun. Biljeì ga Et - Tirmizi, 2/314, poglavlja �Er - Rida��, 10 i

Ibn - Hiban u svom �Sahihu�, 9/473, knjiga �En - Nikahu�.298 �Sahihu Muslim�, 9/178, knjiga �En - Nikahu�, poglavlje �Nedebun min re�jil - mer�eti fe

veka�at fi nefsihi ila en je�ti imre�etihi �.299 Biljeì ga Ibn - Hiban u svom �Sahihu�, 12/178, knjiga �El - E{ribetu�, 2.dio.300 Biljeì ga El - Hakim, 2/190, knjiga �En - Nikahu.� Rekao je: �Sened mu je sahih�.301 �Fethul - bari�, 9/295, knjiga �En - Nikahu�, poglavlje �La te�zenul - mer�etu fi bejti

zevdìha li ehadin illa bi iznihi�.302 �Sahihu Muslim�, 7/115, knjiga �Ez - Zekatu�, poglavlje �Ed`rul - hazini vel - mer�eti

iza tesaddekat min bejti zevdìha...�303 Muttefekum �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 9/327, knjiga �El - �Iddetu�, poglavlje

�Nefekatul - evladi vel - ekaribi�.304 Muttefekum �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 10/61, knjiga �El - Imaretu vel - kada�u�,

poglavlje �Er - ra�i mesulun �an ra�jetihi�.305 Pogledaj �Sahihu Muslim�, 16/81, knjiga �Fedailus - sahabeti�, poglavlje �Min fedaili

nisail - Kurej{i�.306 �Sahihu Muslim�, 8/99, knjiga �El - Hadù�, poglavlje �Istihbabut - tibi kablel - ihrami�.307 �Fethul - bari�, 3/585, knjiga �El - Hadù�, poglavlje �Et - Tibbi�.308 �Sahihu Muslim�, 8/100, knjiga �El - Hadù�, poglavlje �Istihbabut - tibi kablel - ihrami�.309 Ibid.310 �Sahihu Muslim�, 3/208, knjiga �El - Hajdu�, poglavlje �Dèvazu guslil - haidi re�se

zevdìha ve terdìluhu�.311 �Fethul - bari�, 1/403, knjiga �El - Hajdu�, poglavlje �Muba{eretul - haidi� i �Sahihu

Muslim�, 3/209, knjiga �El - Hajdu�, poglavlje �Dèvazu guslil - haidi re�se zevdìha veterdìluhu�.

312 Biljeè ga Ibn - Hiban u svom �Sahihu� i El - Bezzar sa senedom koji je dèjjd. Njegoviprenosioci su �Sikatun me{hurun�. Pogledaj �Ahkamun - nisai�od Ibn - Dèvzija , str. 311.

313 �Dèmhertu huttabil - �areb�, 1/145.314 �Fethul - bari�, 3/327, knjiga �Ez - Zekatu�, poglavlje �Ez - Zekatu �alez - zevdì vel -

ejtami fil - hud`ri� i �Sahihu Muslim�, 7/86, knjiga �Ez - Zekatu�, poglavlje �Ez - Zekatu �alel - ekaribi�.315 �Fethul - bari�, 3/325, knjiga �Ez - Zekatu�, poglavlje �Ez - Zekatu �alel - ekaribi�.316 �Fethul - bari�, 3/325, knjiga �Ez - Zekatu�, poglavlje �Ez - Zekatu �alel - ekaribi� i �Sahihu

Muslim�, 7/86, knjiga �El - Imanu�, poglavlje �Bejanu nuksanil - imani bi naksit - ta�ati�.


317 �Fethul - bari�, 1/83, knjiga �El - Imanu�, poglavlje �Kufranul - �a{iri�.318 Biljeì ga Ahmed, 3/428. Njegovi prenosioci su �ridàluhus - sahih�.319 �Et - Tabekatul - kubra�, 7/208 - 209.320 �Sahih Muslim�, 16/11, Fedailus - sahabe, poglavlje �Fedail Ebi - Talha�.321 Pogledaj �Sahihu Muslim�, 16/11, knjiga �Fedailus - sahabeti�, poglavlje �Fedailu

Ummu Sulejm�.322 Ovo je dio dugog hadisa koji biljeè El - Buhari i Muslim. Pogledaj �Fethul - bari�, 5/

116, knjiga �El - Mezalimu�, poglavlje �El - Gurfetu vel - �illijetul - mu{rife� i �SahihuMuslim�, 7/195, knjiga �Es - Siijamu�, poglavlje �Bejanun enne{ - {ehre jekunu tis�an ve

�i{rine�.323 Hadis je hasenun - sahihun. Biljeì ga Et - Tirmizi, 2/329, poglavlja o �Et - Talaku�, str.

11 i Ibn - Hiban, 9/490, knjiga �En - Nikahu�, poglavlje �Mu�a{aetuz - zevdèjni�.324 �Sahihu Muslim�, 10/8, knjiga �En - Nikahu�, poglavlje �Tahrimu if{ai sirrel - mer�eti �

i �Et - Tergibu vet - terhibu�, 3/86, knjiga �En - Nikahu�, poglavlje �Et - Terhibu minif{ais - sirri bejnez - zevdèjni�.

325 Hadis koji govori o odvojenosti Vjerovjesnika od njegovih èna biljeè El - Buhari iMuslim, a i drugi. Pogledaj �Fethul - bari�, 5/116, knjiga �El - Mezalimu�, poglavlje El - Gurfetuvel - �illijetul - mu{rife� i 8/656, knjiga �Et - Tefsiru�, poglavlje �Suretut - tahrim� i �SahihuMuslim�, 7/195, knjiga �Es - Sijamu�, poglavlje �Bejanun enne{ - {ehre jekunu tis�an ve�i{rine�.326 Et - Tahrimu, 3.327 Ibid, 4.328 Ibid, 5.329 Pogledaj �Fethul - bari�, 2/162, knjiga �El - Ezanu�, poglavlje �Men kane fi hadèti ehlihi�.330 Pogledaj pod naslovom �Radi na potpomaganju Allahove, d`.{., vjere.�331 �Fethul - bari�, 1/23, knjiga �Bidul - vahji�, poglavlje �Hadisu Ai{ete evvelu ma budie bihil

- vahju� i �Sahihu Muslim�, 2/197, knjiga �El - Imanu�, poglavlje �Bidul - vahji�.332 Pogledaj �[erhus - sunneti�, 14/155, knjiga �Fedailus - sahabeti�, poglavlje �Menakibu

Hadidètin.�333 �Es - Siretu�, 3/331. Pogledaj �Fethul - bari�, 6/281, knjiga �El - Dìzjetu vel - mevadi�atu�,

poglavlje �Hadisu Sehl bin Hanif� i �Sahihu Muslim�, 12/141, knjiga �El - Dìhadu ves -sijeru�, poglavlje �Sulhul - Hudejbijja�.

334 �Es - Siretu�, 3/331.335 �Zadul - me�ad�, 3/295 i Et - Taberi, 2/124.336 �Sahihu Muslim�, 12/141, knjiga �El - Dìhadu ves - sijeru�, poglavlje �Sulhul - Hudejbijja�.337 Misli se na grozdove hurmi. Pogledaj �Sahihu Muslim�, 7/33, knjiga �El - Dènaizu�,

poglavlje �El - Lahdu ve nasbul - lebeni �alel - mejjiti�.338 Biljeè ga Ahmed i Et - Taberani, a njegovi prenosioci su �ridàlus - sahihi�. Pogledaj

�Med`me�uz - zevaid �, 9/324, knjiga �El - Menakibu �, poglavlje �Ma dà�e fi Ebi ed -Dahdah�.

339 Biljeè ga Ebu - Davud, 2/45, knjiga �Es - Salatu�, poglavlje �Kijamul - lejli� i El - Hakim,1/309, knjiga �Salatut - tetavvu�i �On kaè da je vjerodostojan hadis po Muslimovimuvjetima.

340 �Sahihu Muslim�, 10/56, knjiga �Er - Rida�u�, poglavlje �Istihbabu nikahil - bikri�.


341 Biljeì ga Ahmed, 1/168 a njegovu prenosioci su �ridàlus - sahihi�.342 Sredstvo kojim se boji kosa.343 �Ahkamun - nisai�, Ibn - Dèvzi, str. 343.344 �Fethul - bari�, 9/484, knjiga �Et - Talaku�, poglavlje �Ihdadul - muteveffa �anha zevdùha�.345 Buharija ga biljeì u djelu �El - Edebul - mufred�, 1/310, poglavlje �Men la je{kurun -

nase�.346 Biljeì ga El - Hakim u �El - Mustedrek�, 2/190, knjiga �En - Nikahu�. On kaè da je hadis

s vjerodostojnim senedom (Sahihul - isnadi).347 En - Nur, 31.348 Er - Rahman, 56.349 �Fethul - bari�, 9/ 338, knjiga �En - Nikahu�, poglavlje �La tuba{irul - mer�etul - mer�ete

fe ten�atuha li zevdìha�.350 Er - Rum, 21.351 En - Nur, 22.352 Str. 118.353 Str. 68.354 Str.115.355 Str. 115.356 Pogledaj �Sahihu Muslim�, 15/203, knjiga �Fedailus - sahabeti�, poglavlje �Fedailu ummul

- mu�minine Ai{ete�.357 �Zadul - me�ad�, 3/261 - 264.358 Pogledaj na str. 61,62.359 Pogledaj na str. 38.360 �Sahihu Muslim�, 10/56, knjiga �Er - Rida�u�, poglavlje �Istihbabu nikahil - bikri�.361 El - Kehf, 46.362 Et - Tahrim, 6.363 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunnet�, 10/61, knjiga �El - Imaretu vel - kada�u�,

poglavlje �Er - Ra�i mes�ulun �an re�ijjetihi.�364 Biljeì ga Buharija u djelu �El - Edebul - mufred �, 1/371, poglavlje �Husnul - huluki �.365 Biljeè ga Ahmed, 2/187 i Ebu - Davud, 1/193, knjiga �Es - Salatu �, poglavlje �Meta

ju�merul - gulame bis - salati�. Sened ovog hadisa je �hasenun� (dobar).366 �Sahihu Muslim�, 15/75, knjiga �El - Fedailu�, poglavlje �Rahmetuhu, s.a.v.s., ve

tevadu�uhu�.367 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 12/264, knjiga �El - Isti�zanu�,

poglavlje �Et - Teslimu �ales - sibjani�.368 Biljeè ga Ahmed, 2/185, El - Hakim 1/62, knjiga �El - Imanu� i njegov sened je

vjerodostojan.369 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 13/ 34, knjiga �El - Birru ves - siletu�,

poglavlje �Rahmetul - veledi ve takbiluhu�.370 �Fethul - bari �, 10/426, knjiga �El - Edebu�, poglavlje �Rahmetul - veledi ve takbiluhu�.371 Pogledaj �Fethul - bari�, 8/135, knjiga �El - Megazi�, poglavlje �Mereduhu, s.a.v.s., ve

vefatuhu� i Ebu - Davud, 4/480, knjiga �El - Edebu �, poglavlje �Ma dà�e fil - kijami�.372 �Fethul - bari�, 6/472, knjiga �Ehadisul - enbijai�, poglavlje �Kavluhu te�ala: 45 - 48 min

Ali- �Imran�.


373 �El - Hamasetu� od Ibn - Temama ,1/167.374 Allah je Taj Koji joj odre|uje funkciju, a ne priroda. Ova je sintagma jedan od tragova

uticaja zapadne civilizacije.375 Isje~ak iz teksta Selme el - Hafar u novinama �El - Ejjam�, Damask, 03.09.1962.god.376 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 8/296, knjiga �El - �Ataja vel - hedaja�,

poglavlje �Er - Rudù�u fi hibetil - veledi vet - tesvijetu bejnel - evladi fin - nahli�.377 E{ - [u�ra, 49, 50.378 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 6/187, knjiga �Ez - Zekatu�, poglavlje

�Fadlus - sadekati �alel - evladi vel - ekaribi �.379 �Sahihu Muslim�, 16/179, knjiga �El - Birru ves - siletu�, poglavlje �El - Ihsanu ilel - benati�.380 Biljeè ga Ahmed, 2/335 i El - Hakim, 4/176, knjiga �El - Birru ves - siletu� i on kaè:

�Sened je vjerodostojan�.381 Biljeì ga El - Hakim u �El - Mustedreku�, 4/177, knjiga �El - Birru ves - siletu� i on

kaè: �Sened je vjerodostojan�.382 Biljeì ga El - Buhari u �Edebul - mufredi�,1/162, poglavlje �Men �ale selase ehavatin�.383 Biljeì ga Et - Taberani u �El - Evset� sa dva seneda, a prenosoci jednog tog seneda

su �ridàlus - sahihi�. Pogledaj �Med`me�uz - zevaid�, 8/157.384 �Sahihu Muslim�, 18/139, knjiga �Ez - Zuhdu�, poglavlje �Hadisu Dàbirit - tavil�.385 Pogledaj �Adijj bin Zejd El - �Ibadi: �Kreativni pjesnik�, str.171,172.386 �Divanu Hafiz Ibrahim �, str. 282, izdanje �Darul - kitab el - misrijje.�387 Muttefekun �alejhi, Pogledaj �[erhus - sunneti�, 9/8, knjiga �En - Nikahu�, poglavlje

�Ihtijaru zatel - jedejni�.388 El - A�raf, 201.389 �Sahihu Muslim�, 2/37, knjiga �El - Imanu�, poglavlje �Bejanu enned - dine nasihatun�.390 Al - Ahzab, 70.391 Fussilet, 34,35.392 Al - En�am, 152.393 En - Nisa, 58.394 Hadis je hasen. Biljeè ga Et - Tirmizi, 2/274, poglavlja o �En - nikahu� i Ibn - Madè,

1/633, knjiga �En - Nikahu�, poglavlje �El - Ekuffau�.395 El - En�am, 152.396 El - Ahzab, 70.397 El - Furkan, 67.398 En - Nisa�, 34.399 El - Bekara, 228.400 Al - En�am, 152.401 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 13/20, knjiga �El - Birru ves - siletu�,

poglavlje �Sevabu siletir - rahimi ve ismun men kata�aha.� Muhammed, 22, 23.402 En - Nisa�, 1.403 Al - Isra�, 23.404 Al - Isra� ,26.405 En - Nisa�, 36.406 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �Rijadus - salihin�, str. 51, poglavlje �Es - Sidku�.


407 �Sahihu Muslim �, 6/115, knjiga �Salatul - musafirine �, poglavlje �El - Evkatul - letnuhije �anis - salati fiha�.

408 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �Rijadus - salihin�, str. 195, poglavlje �Birrul - validejni vesiletul - erhami�.

409 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 13/19, knjiga �El - Birru ves - siletu �,poglavlje �Sevabu siletir - rahimi�.

410 Biljeì ga Buharija u �El - Edebul - mufred�, 1/140, poglavlje �Men vesale rahimehuehabbehullah�.

411 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 13/19, knjiga �El - Birru ves - siletu �,poglavlje �Sevabu siletir - rahimi ve ismun men kata�aha�.

412 1/144, poglavlje �La tenzilur - rahmetu �ala kavmin fihim kati�ur - rahimi�.413 Biljeì ga Buharija u �El - Edebul - mufred�, 1/142, poglavlje �Birrul - akrebi fel - akreb�.414 Biljeè ga Ahmed, 5/38 i Ibn - Madè, 2/37, knjiga �Ez - Zuhdu�, poglavlje �El - Bagju�.

Sened je vjerodostojan.415 Biljeì ga Buharija u �El - Edebul - mufred�, 1/146, poglavlje �Ismu kati�ir - rahimi�.416 Biljeì ga Buharija u �El - Edebul - mufred�, 1/132, poglavlje �Fadlu siletir - rahimi�.417 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �Rijadus - salihin�, str. 189, poglavlje �Birrul - validejni ve

siletul - erhami�.418 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 6/187, knjiga �Ez - Zekatu �, poglavlje

�Fadlus - sadekati �alel - evladi vel - ekaribi�.419 Biljeì ga Et - Tirmizi, 2/84, poglavlja o �Ez - Zekatu�. On je rekao da je hadis hasen.420 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunnet�, 6/195, knjiga �Ez - Zekatu�, poglavlje

�Fadlus - sadekati �alel - evladi vel - ekaribi�.421 Ali - �Imran, 92.422 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 6/189, knjiga �Ez - Zekatu�, poglavlje

�Fadlus - sadekati �alel - ekaribi�.423 �Sahihu Muslim�, 16/97,knjiga �Fedailus - sahabeti�, poglavlje �Vesijjetun - nebijji

s.a.v.s.,bi ehli Misr�.424 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 13/29, knjiga �El - Birru ves - siletu�,

poglavlje �Sevabu siletir - rahimi�.425 E{ - [u�ra�, 214.426 �Sahihu Muslim�, 3/79, knjiga �El - Imanu�, poglavlje �Men mate �alel - kufri la

telhakuhu{ - {efa�atu �.427 �El - Isti�abu�, 4/1872, �El - Isabetu�, 8/127.428 �Fethul - bari�, 10/414, knjiga �El - Edebu �, poglavlje �Siletul - ehil - mu{rik�.429 El - Enbija�, 107.430 Biljeì ga El - Bezzar od Ibn - Abbasa, onako kako se navodi u djelu �Ke{ful - estar �

od El - Hejsemija, 2/373. Njegovi putevi predanja ja~aju jedni druge, kao {to se tonavodi u djelu �El - Mekasidul - haseneti� od Es - Sehavija, str. 146.

431 �Fethul - bari�, 10/414, knjiga �El - Edebu�, poglavlje �Lejsel - vasilu bil - mukafi�i�.432 �Sahihu Muslim�, 16/115, knjiga �El - Birru ves - siletu vel - adabu�, poglavlje

�Tahrimut - tehasudi vet - tebagudi �.433 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �Rijadus - salihin�, str. 191, poglavlje �Birrul - validejni ve

siletul - erhami�.


434 En - Nisa�, 36..435 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 13/71, knjiga �El - Birru ves - siletu�,

poglavlje �Hakkul - dàri�.436 Biljeì ga Et - Taberani sa senedom koji je dèjjid. Pogledaj �Med`me�uz - zevaid�, 8/

165.437 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �Rijadus - salihin�, str. 191, poglavlje �Hakkul - dàri

vel - vesijjetu bihi �.438 �Fethul - bari�, 10/414, knjiga �El - Edebu�, poglavlje �Men kane ju�minu billahi vel - jevmil

- ahiri fe la ju�zi dàrehu�.439 Muttefekun�alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 13/60, knjiga �El - Birru ves - siletu�,

poglavlje �Hakkul - dàri�.440 �Sahihu Muslim�, 2/17, knjiga �El - Imanu�, poglavlje �Min hisalil - imani en tuhibbu li

ehike ma tuhibbu li nefsike�.441 �Sahihu Muslim�, 6/177, knjiga �El - Edebu�, poglavlje �El - Vesijjetu bil - dàri vel - ihsanu

ilejhi�.442 �Sahihu Muslim�, 6/177, knjiga �El - Edebu�, poglavlje �El - Vesijjetu bil - dàri vel - ihsanu

ilejhi �.443 Biljeè ga Et - Taberani i El - Bezzar sa senedom koji je hasen. Pogledaj �Med`me�uz

- zevaid�, 8/167.444 Biljeè ga Et - Taberani i Ebu - Ja�la. Njegovi prenosioci su povjerljivi (sikatun).

Pogledaj �Med`me�uz - zevaid�, 8/167.445 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 6/141, knjiga �Ez - Zekatu�, poglavlje

�Et - Tesadduk bi{ - {ejil - jesir�.446 Ez - Zilzal, 7.447 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 6/141, knjiga �Ez - Zekatu�, poglavlje

�Et - Tesadduk bi{ - {ejil - jesir.�448 Biljeì ga Buharija u �El - Edebul - mufred�, 1/310, poglavlje �Men lem je{kurin - nase�.449 El - Mumtehine, 8.450 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 13/71, knjiga �El - Birru ves - siletu �,

poglavlje �Hakkul - dàri�.451 Biljeì ga Buharija u �El - Edebul - mufred�, 1/198, poglavlje �Tuhdi ila akrebihin

baben�.452 Biljeì ga Et - Tirmizi sa vjerodostojnim senedom, 3/224, poglavlja �El - Birru ves - siletu�,

dio �Ma dà�e fi hakkil - dìvari�.453 Biljeì ga El - Hakim sa vjerodostojnim senedom, 4/166, knjiga �El - Birru ves - siletu�.454 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �Rijadus - salihin�, str. 185, poglavlje �Fi hakkil - dàri vel

- vesijjetu bihi �.455 �Sahihu Muslim �, 2/17, knjiga �El - Imanu�, poglavlje �Bejanu tahrimi izail - dàr�.456 Biljeì ga Buharija u �El - Edebul - mufred�, 1/210, poglavlje �La ju�zi dàrehu�.457 Biljeì ga Et - Taberani u �El - Kebir�, 18/267, a njegovi prenosoci su pouzdani (sikat).458 Biljeè ga Ahmed i Et - Taberani sa dobrim (hasen) senedom. Pogledaj

�Med`me�uz - zevaid�, 8/170.459 Biljeì ga Buharija u �El - Edebul - mufred�, 1/200, poglavlje �Men aglekal - babe

�alel - dàri�.


460 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 13/47, knjiga �El - Birru ves - siletu�,poglavlje �Te�avunul - mu�minine ve terahumuhum�.

461 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti �, 13/46, knjiga �El - Birru ves - siletu�,poglavlje �Te�avunul - mu�minine ve terahumuhum�.

462 Izreka kod Arapa koja ozna~ava radost.463 Es - Saff, 4.464 Biljeè ga Ahmed i Et - Taberani s vjerodostojnim senedom. Pogledaj

�Med`me�uz - zevaid�, 8/171.465 �Fethul - bari�, 10/445, knjiga �El - Edebu�, poglavlje �Men kane ju�minu billahi

vel - jevmil - ahiri fe la ju�zi dàrehu�.466 El - Hudùrat, 10.467 Pogledaj �[erhus - sunneti�, 1/49, knjiga �El - Imanu�, poglavlje �Halavetul - imani�.468 �Sahihu Muslim�, 16/123, knjiga �El - Birru ves - siletu vel - adabu�, poglavlje

�Fadlul - hubbi fillah�.469 Biljeì ga Et - Tirmizi, 4/24, pogalvlje �Ma dà�e fil - hubbi fillah�. On kaè da je hadis

hasen - sahih.470 �Sahihu Muslim�, 16/124, knjiga �El - Birru ves - siletu vel - adabu�, poglavlje

�Fadlul - hubbi fillah�.471 Biljeì ga Ebu - Davud s vjerodostojnim senedom, 4/452, knjiga �El - Edebu �,

poglavlje �Ihbarur - redùli bi mehabbetihi ilejhi �.472 Biljeì ga Ahmed, 5/245, s vjerodostojnim snedom.473 Biljeì ga Malik u svom �El - Muvetta��, 2/953, knjiga �E{ - [i�aru�, poglavlje �Ma dà�e

fil - mutehabbine fillahi�.474 �Sahihu Muslim�, 2/35, knjiga �El - Imanu�, poglavlje �Bejanun ennehu la

jedhulul - Dènnete illa el - mu�minune�.475 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 13/47, knjiga �El - Birru ves - siletu�,

poglavlje �Te�avunul - mu�minine ve terahumuhum�.476 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 13/46, knjiga �El - Birru ves - siletu�,

poglavlje �Te�avunul - mu�minine ve terahumuhum�.477 Biljeì ga Buharija u �El - Edebul - mufred�, 1/493, poglavlje �Hid`retul - muslimi�.478 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 13/100, knjiga �El - Birru ves - siletu�,

poglavlje �En - Nehju �an hed`ranil - ihvani�.479 Biljeì ga Buharija u �El - Edebul - mufred�, 1/505, poglavlje �Innes - selame jed`zi�u

mines - sarim �.480 Biljeì ga Buharija u �El - Edebul - mufred�, 1/497, poglavlje �Men hedère ehahu

seneten�.481 �Sahihu Muslim�, 16/120, knjiga �El - Birru ves - siletu vel - adabu�, poglavlje

�Tahrimuz - zanni vet - tedèssusi vet - tenafusi�.482 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 13/109, knjiga �El - Birru ves - siletu�,

poglavlje �Ma la jedùzu minez - zanni�.483 Tj. da pove}a cijenu robe, ne zato {to je èli kupiti, nego da bi prevario drugoga i da

bi ga obmanuo kako bi pove}ao cijenu i sam kupio robu.484 Tj. da nekome ko je ve} ne{to kupio prilikom izbora, kaè: �Batali to. Ja }u ti to isto

prodati za manju cijenu.�


485 �Sahihu Muslim�, 16/120, knjiga �El - Birru ves - siletu vel - adabu�, poglavlje �Tahrimuzulmil - muslimi ve hazlihi ve ihtikarihi�.

486 �Sahihu Muslim�, 16/120, knjiga �El - Birru ves - siletu vel - adabu�, poglavlje �En - Nehju�ani{ - {ahna�i�.

487 Ali - �Imran, 134.488 �Sahihu Muslim�, 16/120, knjiga �El - Birru ves - siletu vel - adabu�, poglavlje

�Istihbabul - �afvi vet - tevadu�i �.489 Biljeì ga Buharija u �El - Edebul - mufred�, 1/505, poglavlje �E{ - {ahna�u�.490 �Sahihu Muslim�, 16/177, knjiga �El - Birru ves - siletu vel - adabu�, poglavlje

�Istihbabu talakatil - ved`hi �indel - likai�.491 Biljeì ga Et - Tirmizi, 3/228, poglavlja �El - Birru�, 36. On kaè da je hadis hasen -

garib.492 �Fethul - bari�, 10/504, knjiga �El - Edebu�, poglavlje �Et - tebessumu ved - dahiku� i

�Sahihu Muslim�, 16/35, knjiga �Fedailus - sahabeti�, poglavlje �Fedailu Dèrir binAbdullah�.

493 �Sahihu Muslim�, 2/37, knjiga �El - Imanu�, poglavlje �Bejanun enned - dine en -nasihatu.�

494 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 1/63, knjiga �El - Imanu�, poglavlje �El- Bej�atu �alel -islani�.

495 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 13/60, knjiga �El - Birru ves - siletu�,poglavlje �Juhibbu li ehihi ma juhibbu li nefsihi�.

496 Biljeì ga Buharija u �El - Edebul - mufred�, 1/333, poglavlje �El - Muslimu mir�atuehihi�.

497 Ibid.498 �Sahihu Muslim�, 16/110, knjiga �El - Birru ves - siletu vel - adabu�, poglavlje �Fadlu

sileti asdikail - ebi vel - ummi�.499 Biljeì ga Ibn - Hiban u svom �Sahihu�, 2/162, knjiga El - Birru vel - ihsanu�, poglavlje

�Hakkul - validejni�.500 �Fethul - bari�, 7/133, knjiga �Menakibul - ensari�, poglavlje �Tezvidùn - nebijji

s.a.v.s.,Hadidète ve fadluha� i �Sahihu Muslim �, 15/201, knjiga �El - Fedailu�,poglavlje �Fedailu Hadidète�.

501 �Fethul - bari�, 7/133, knjiga �Menakibul - ensari�, poglavlje �Tezvidùn - nebijjis.a.v.s.,Hadidète ve fadluha�.

502 El - Maida, 54.503 �Sahihu Muslim�, 16/177, knjiga �El - Birru ves - siletu vel - adabu �, poglavlje

�Fadlur - rifki�.504 Ali -�Imran, 159.505 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �Rijadus-salihin�, str. 336, poglavlje �Husnul-huluki�.506 Za ovu sintagmu u tefsiru se kaè: �Vjerovjesnik èlio je njome izraziti dovu da mnogo

~ini sed`du. U tome se za njega nalazi uputa i razrije{enje.�507 �Fethul - bari�, 10/452, knjiga �El - Edebu�, poglavlje �Lem jekunin-nebijju fahi{en ve la

mutefehhi{en�.508 El - Hudùrat, 12.


509 Hadis je hasen sahih, a biljeì ga Ibn - Madè, 2/1315, knjiga �El - Fitenu�.510 �Fethul - bari�, 10/452, knjiga �El - Edebu�, poglavlje �Ma kile fi zil - ved`hejni� i

�Sahihu Muslim �, 16/157, knjiga �El - Birru ves - siletu vel - adabu�, poglavlje �Zemmuzil - ved`hejni�.

511 Biljeì ga Buharija u �El - Edebul - mufred�, 1/485, poglavlje �La te�id ehake {ej�en fetahlifuhu�.

512 Iz ~lanka prof. Vehiduddina Hana pod nazivom�Obaveznost primjene [erijata usvakom vremenu i na svakom mjestu�, Kuvajtski ~asopis �El - Mud`teme�u�, izdanjebr. 325, 24. zul - ka�de 1396 god.p.H. / 16.novembar 1976. godine.

513 Naziv rijeke u Siriji.514 Pogledaj �Edebul - mehdèri� od �Isaa En - Na�uri, Darul - me�arif, Egipat, str.527.515 Hadis je hasen i biljeì ga Ahmed, 6/16.516 Hadis je vjerdostojan. Biljeè ga Ahmed, 2/295 i El - Hakim, 4/129, knjiga �El - At

�imetu�.517 Hadis je hasen. Biljeè ga Ahmed, 5/343 i Ibn - Hiban, 2/262, knjiga �El - Birru

vel - ihasanu�, poglavlje �If{aus - selami ve it�amut - ta�ami�.518 Biljeì ga Buharija u �El - Edebul - mufred�, 2/83, poglavlje �Du�aul - ehi bi zahril - gajbi�.519 Biljeì ga Buharija u �El - Edebul - mufred� ,2/84, poglavlje �Ed - Du�au bi zahril - gajbi�.520 Biljeì ga Buharija u �El - Edebul - mufred� ,2/85, poglavlje �Ed - Du�au bi zahril - gajbi�.521 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 13/235, knjiga �El - Fedailu�, poglavlje

�Husnu hulukihi s.a.v.s.�522 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �Rijadus - salihin�, str.336, poglavlje �Husnul - huluki�.523 Al - Kalem ,4.524 �Fethul - bari �, 10/456, knjiga �El - Edebul - mufred�, poglavlje �Husnul - huluki �i

�Sahihu Muslim �, 15/78, knjiga �El - Fedailu�, poglavlje �Kesretu hajaihi, s.a.v.s.�525 Biljeì ga Et - Tirmizi, 3/249, poglavlja �El - Birru�, str. 70. On kaè da je hadis hasen.526 Biljeì ga Buharija u �El - Edebul - mufred�, 1/375, poglavlje �Sehavetun - nefsi�.527 Biljeì ga Et - Tirmizi, 3/244, poglavlja �El - Birru� - dio �Husnul - huluki�. Hadis je

hasen sahih.528 Biljeì ga Et - Tirmizi, 2/315, poglavlja �Er - Rida�u�, str.11. Hadis je hasen sahih.529 Biljeì ga Et - Taberani u �El - Kebir�, 1/181,183. Njegovi prenosioci su �ridàlus - sahihi�.530 Biljeì ga Et - Tirmizi, 3/245, poglavlja �El - Birru ves - siletu�, str.61. Njegovi

prenosioci su pouzdani (sikatun).531 Biljeè ga Ebu - Ja�la i Et - Taberani u djelu �El - Evsat �a prenosioci kod Ebu - Ja�laa

su puzdani (sikatun). Pogledaj �Med`me�uz - zevaid �, 8/22.532 Biljeì ga Ahmed, 3/502 i njegovi prenosioci su sikatun.533 Biljeì ga Ahmed, 3/403 i njegovi prenosioci su ridàlus - sahih.534 El - Kalem, 4.535 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �Rijadus - salihin�, str.50, poglavlje �Es - Sidku�.536 El - Had`d`, 30.537 El - Furkan, 72.538 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �Rijadus - salihin�, str.689, poglavlje �Gilezu tahrimi

{ehadetiz - zuri�.


539 �Sahihu Muslim �, 2/37, knjiga �El - Imanu�, poglavlje �Bejanun enned - dine en - nasihatu�.540 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 1/92, knjiga �El - Imanu�, poglavlje

�En - Nasihatu�.541 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 10/61, knjiga �El - Imaretu vel - kada�u�,

poglavlje �Er - Ra�i mes�ulun �an ra�ijjetihi�.542 �Sahihu Muslim �, 13/38, knjiga �El - Imaretu�, poglavlje �Fadlu i�anetil - gazi fi sebi - lillah�.543 �Sahihu Muslim�, 2/108, knjiga �El - Imanu�, poglavlje �Kavlun - Nebijji s.a.v.s., men

ga{{ena fe lejse minna�.544 �Sahihu Muslim�, 2/109, knjiga �El - Imanu�, poglavlje �Men ga{{ena fe lejse minna�.545 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 10/71 - 73, knjiga �El - Imaretu vel -

kada�u�, poglavlje �Ve�idul - gadri� i �Rijadus - salihin�, str.705, poglavlje �Tahrimul -gadri�.

546 �Fethul - bari�, 4/417, knjiga �El - Buju�u�, poglavlje �Ismu men ba�a hurren�.547 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 1/74, knjiga �El - Imanu�, poglavlje

�Alamatun - nifaki�.548 El - Maida, 1.549 El - Isra�, 34.550 En - Nahl, 91.551 Es - Saff , 2,3.552 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 1/72, knjiga �El - Imanu�, poglavlje

�Alamatun - nifaki�.553 �Sahihu Muslim �, 2/48, knjiga �El - Imanu�, poglavlje �Bejanu hisalil - munafiki�.554 Govorite onako kako govorite u obi~nom govoru i ne ~inite svoj govor prefinjenim i

istan~anim i ne preuzimajte na sebe obavezu kao da ste {ejtanovi zastupnici i njegoviizaslanici, kao da govorite njegovim jezikom.

555 �Hajatus - sahabeti�, 3/99.556 �Fethul - bari�, 10/476, knjiga �El - Edebul - mufred�, poglavlje �Ma jekrehu minet -

temaduhi� i �Sahihu Muslim �, 18/126, knjiga �Ez - Zuhdu�, poglavlje �En - Nehju �anil -ifrati fil - medhi�.

557 �El - Edebul- mufred�, 1/433, poglavlje �Fi vudùhil - meddahin�.558 Biljeì ga Ahmed, 5/32, njegov sened je vjerodostojan.559 �Hajatus - sahabeti�, 3/103.560 �Fethul - bari�, 13/170, knjiga �El - Ahkamu�, poglavlje �Ma jukrihu min senais - sultani�.561 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �Rijadus - salihin�, str.364, knjiga �El - Edebul - mufred�,

poglavlje �Fil - haja�i ve fadlihi�.562 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �Rijadus - salihin�, str.363, knjiga �El - Edebul - mufred�,

poglavlje �Fil - haja�i ve fadlihi�.563 �El - Haja�u {u�betun minel - imani�.564 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �Rijadus - salihin�, str.363, knjiga �El - Edebul - mufred�,

poglavlje �Fil - haja�i ve fadlihi�.565 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �Rijadus - salihin�, str.35, poglavlje �Es - Sabru�.566 �Sahihu Muslim�, 7/124, knjiga �Ez - Zekatu�, poglavlje �Bejanun ennel - jed el - �ulja

hajrun minel - jedis - sufla�.567 Biljeè ga Et - Tirmizi, 3/382, poglavlja �Ez - Zuhdu�, str.8 i Ibn - Madè, 2/1316,


knjiga �El - Fitenu�, poglavlje �Kufful - lisani �anil - fitneti�.568 �Sahihu Muslim�, 12/10, knjiga �El - Akdijetu�, poglavlje �En - Nehju �an kesretil - mesa�ili

min gajri hadètin�.569 En - Nur, 19.570 Biljeì ga Buharija u �El - Edebul - mufred�, 1/419, poglavlje �Men semi�a bi fahi{etin

f e ef{aha�.571 El - Hudùrat, 12.572 Biljeì ga Ebu - Davud, 4/375 knjiga �El - Edebul - mufred�, poglavlje �Fin - nehji �anit

- tedèssusi�. Hadis je s vjerodostojnim senedom.573 Biljeì ga Ahmed, 5/279. Sened mu je hasen.574 Biljeì ga Et - Taberani i njegovi prenosioci su pouzdani (sikatun). Pogledaj

�Med`me�uz - zevaid�, 8/94.575 Ez - Zarijat, 56.576 El - Bejjina, 5.577 El - Bekara, 264.578 En - Nisa�, 142.579 �Sahihu Muslim�, 18/115, knjiga �Ez - Zuhdu�, poglavlje �Tahrimur - rija�i�.580 �Sahihu Muslim�,13/50, knjiga �El - Imaretu�, poglavlje �Men katele lir - rijai ves - sumdati�.581 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 10/323, knjiga �Er - Rikaku�, poglavlje

�Er - Rija�u ves - sum�atu�.582 En - Nisa�, 58.583 El - Maida, 8.584 El - En�am, 152.585 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 10/328, knjiga �El - Hududu�, poglavlje

�Kat�u jedi{ - {erifi vel - mer�eti ve{ - {efa�atu fil - haddi�.586 �Sahihu Muslim�, 16/134, knjiga �El - Birru ves - siletu vel - adabu�, poglavlje

�Tahrimuz - zulmi�.587 �Sahihu Muslim�, 16/134, knjiga �El - Birru ves - siletu vel - adabu�, poglavlje

�Tahrimuz - zulmi�.588 �Fethul - bari�, 5/97, knjiga �El - Mezalimu�, poglavlje �La jazlimul - muslimu el - muslime

ve la juslimuhu�.589 El - Mumtehine, 8.590 �Fethul - bari�, 10/527, knjiga �El - Edebu - mufred�, poglavlje �El - Mudaratu

me�an - nasi.�591 �Fethul - bari�, 10/528, knjiga �El - Edebul - mufred�, poglavlje �El - Mudaratu

me�an - nasi.�592 �Sahihu Muslim�, 15/206, knjiga �Fedailus - sahabeti�, poglavlje �Fedailu ummil - mu�minin

Ai{a�.593 �Fethul - bari�, 8/455, knjiga �Et - Tefsiru�, poglavlje �Lev la iz semi�tumuhu

zannel - mu�minune vel - mu�minatu bi enfusihim hajren�.594 �Es - Semtus - semin�, str.110, �El - isti�abu�, 4/1851, �El - Isabetu�, 8/93.595 �El - isabetu�, 8/192.596 Biljeì ga Et - Tirmizi, 4/662 u knjizi (dijelu) �Sifetul - kijame�, str.54. On kaè da je

hadis hasen sahih.


597 El - Hudùrat, 12.598 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 13/109, knjiga �El - Birru ves - siletu�,

poglavlje �Ma la jedùzu minez - zanni�.599 �Hajatus - sahabeti�, 2/151.600 El - Isra�, 36.601 Kaf , 18.602 Hadis je vjerodostojan, a biljeì ga Malik u svom djelu �El - Muvetta��, 2/985, knjiga

�El - Kelamu �, poglavlje �Ma ju�meru bihi minet - tehaffuzi fil - kelami�.603 �Sahihu Muslim �, 1/73, uvod, poglavlje �En - Nehju �anil - hadisi bi kulli ma semi�a�.604 El - Hudùrat, 12.605 �Sahihu Muslim �, 2/12, knjiga �El - Imanu�, poglavlje �Bejanu tefadulil - islami�.606 Biljeè ga Ebu - Davud, 4/371, knjiga �El - Edebul - mufred�, poglavlje �Fil - gibeti� i

Et - Tirmizi, 4/660, knjiga �Sifetul - kijameti�, str. 51. On kaè da je hadis hasen sahih.607 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 1/86, knjiga �El - Imanu�, poglavlje

�El - Kebairu�.608 Biljeì ga Ahmed, 6/461 sa senedom koji je hasen.609 Biljeì ga Ahmed, 4/227 s vjerodostojnim sahih senedom.610 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 13/147, knjiga �El - Birru ves - siletu�,

poglavlje �Ve�idun - nemmami�.611 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 1/370, knjiga �Et - Taharetu�, poglavlje

�El - istitaretu �inde kadail - hadèti�.612 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 1/76, knjiga �El - Imanu�, poglavlje

�Alamatun - nifaki�.613 Biljeè ga Ahmed i Et - Taberani a njihovi prenosioci su pouzdani (sikatun). Pogledaj

�Med`me�uz - zevaid�, 8/64.614 Biljeì ga Et - Taberani i njegovi prenosioci su pouzdani (sikatun). Pogledaj

�Med`me�uz - zevaid�, 8/64.615 �Palo mu ~elo u pra{inu� izreka je Arapa koja nema doslovno zna~enje - Da Bog da

mu ~elo palo u pra{inu, nego se njome izraàva èlja za dobrim.616 �Fethul - bari�, 10/452, knjiga �El - Edebul - mufred�, poglavlje �Lem jekunin - nebijju

fehha{en ve la mutefehhi{en�.617 �Sahihu Muslim�, 16/150, knjiga �El - Birru ves - siletu vel - adabu�, poglavlje �Men

le�anehu Ennebijju s.a.v.s.�618 �Sahihu Muslim �, 16/135, knjiga �El - Birru ves - siletu vel - adabu�, poglavlje

�Tahirmuz - zulmi�.619 El - Hudùrat, 11.620 �Sahihu Muslim �, 16/120, knjiga �El - Birru ves - siletu vel - adabu�, poglavlje

�Tahrimu zulmil - muslimi ve hazlihi ve ihtikarihi�.621 Fussilet, 34,35.622 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �Rijadus - salihin�, str. 340, poglavlje �El - Hilmu vel - enatu

ver - rifku�.623 �Sahihu Muslim�, 16/146, knjiga �El - Birru ves - siletu vel - adabu�, poglavlje �Fadlur - rifki�.624 �Sahihu Muslim�, 16/146, knjiga �El - Birru ves - siletu vel - adabu�, poglavlje �Fadlur - rifki�.


625 �Fethul - bari�, 1/323, knjiga �El - Vudu�u�, poglavlje �Sabbul - mai �alel - bevli fil - mesdìdi�.626 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 10/67, knjiga �El - imaretu vel - kadau�,

poglavlje �Ma �alel - vulati minet - tejsiri�.627 Ali -�Imran, 159.628 Ta - ha, 43,44.629 �Sahihu Muslim �, 16/145, knjiga �El - Birru ves - siletu vel - adabu�, poglavlje

�Fadlur - rifki�.630 Biljeì ga Ahmed, 6/104. Njegovi prenosioci su vjerodostojni (ridàlus - sahih).631 Ibid.632 Biljeì ga El - Bezzar i njegovi prenosioci su vjerodostojni (ridàlus - sahih). Pogledaj

�Med`me�uz - zevaid, �8/18, poglavlje �Ma dàe fir - rifki�.633 Biljeì ga Et - Tirmizi, 4/654, knjiga �Sifetul - kijameti�, str.45. On kaè da je hadis

hasen.634 �Sahihu Muslim�, 13/106, knjiga �Es - Sajdu�, poglavlje �El - Emru bi ihsaniz - zebhi�.635 Biljeì ga Et - Taberani i njegovi prenosioci su vjerodostojni (ridàlus - sahih).

Pogledaj �Med`me�uz - zevaid, �8/187, poglavlje �Rahmetun - nasi�.636 Biljeì ga Et - Taberani sa dobrim (hasen) senedom. Pogledaj �Med`me�uz - zevaid�,

8/187, poglavlje �Rahmetun - nasi�.637 Biljeì ga Buharija u �El - Edebul - mufred�, 1/466, poglavlje �Irham men fil - erdi�.638 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 13/34, knjiga �El - Birru ves - siletu�,

poglavlje �Rahmetul - veledi ve takbiluhu�.639 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 3/410, knjiga �Es - Salatu�, poglavlje

�Et - tahfifu li emrin jahdusu�.640 �Fethul - bari�, 10/426, knjiga �El - Edebul - mufred�, poglavlje �Rahmetul - veledi ve

takbiluhu�.641 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 13/34, knjiga �El - Birru ves - siletu�,

poglavlje �Rahmetul - veledi ve takbiluhu�.642 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 2/229, knjiga �Es - Salatu�, poglavlje

�Fadlu salatil - �i{ai vel - fed`ri fi dèma�atin�.643 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 6/171, knjiga �Ez - Zekatu�, poglavlje

�Fadlu sekjil - mai�.644 Biljeì ga Buharija u �El - Edebul - mufred�, 1/472, poglavlje �Ahzul - bejdi minel -

hummereti�.645 �Sahihul Muslim�, 14/242, knjiga �Katlul - hajjat ve nahveha�, poglavlje �Fedlu

sekjil - behaimi�.646 El - Had`d`, 77.647 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 6/142, knjiga �Ez - Zekatu�, poglavlje

�Kullu ma�rufin sadekatun�.648 Dio iz hadisa muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 6/145, knjiga �Ez - Zekatu�,

poglavlje �Kullu ma�rufin sadekatun�.649 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 6/143, knjiga �Ez - Zekatu�, poglavlje

�Kullu ma�rufin sadekatun�.650 �Fethul - bari�, 1/53, knjiga �El - Imanu�, poglavlje �Men selimel - muslimune min

lisanihi ve jedihi�.


651 Biljeì ga Ahmed i njegovi prenosioci su ridàlus - sahih. Pogledaj �Med`me�uz - zevaid�,8/183, poglavlje �Fi men jurdà hajruhu�.

652 �Sahihu Muslim�, 17/21, knjiga �Ez - Zikru ved - du�au�, poglavlje �Fadlul - id`tima�i�ala tilavetil - Kur�ani ve �alez - zikri�.

653 Biljeì ga Et - Taberani u �El - Evsat� sa dobrim (dèjjid) senedom. Pogledaj�Med`me�uz - zevaid�, 8/192, poglavlje �Fadlu kadail - havaidì�.

654 �Sahihu Muslim�, 16/171, knjiga �El - Birru ves - siletu vel - adabu�, poglavlje �Fadluizaletil - eza �anit - tariki�.

655 �Sahihu Muslim�, 16/171, knjiga �El - Birru ves - siletu vel - adabu�, poglavlje �Fadluizaletil - eza �anit - tariki�.

656 Hadis je vjerodostojan i biljeì ga Ahmed, 4/423.657 El - Bekara, 280.658 Tj. da otkloni od njega tegobu time {to }e pri~ekati na vra}anje njegovog duga, ako

mu je duàn, ili }e mu taj tug pokloniti.659 Tj.da mu pokloni njegov dug.660 �Sahihu Muslim�, 10/227, knjiga �El - Musakatu vel - muzare�a�, poglavlje �Fadlu

inzaril - mu�siri�.661 Hadis je hasen sahih. Biljeì ga Et - Tirmizi, 3/590, knjiga �El - Buju�u�, poglavlje �Ma

dàe fi inzaril - mu�siri�.662 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti �, 8/196, knjiga �El - Buju�u�, poglavlje

�Sevabu men enzare mu�siren�.663 Trgovao je s njima i davao im zajmove.664 �Sahihu Muslim�, 10/226, knjiga �El - Musakatu vel - muzare�a�, poglavlje �Fadlu

inzaril - mu�siri�.665 �Sahihu Muslim�, 10/225, knjiga �El - Musakatu vel - muzareà�, poglavlje �Fadlu

inzaril - mu�siri�.666 El - Bekara, 273.667 El - Bekara, 261.668 Se�be, 39.669 El - Bekara, 272.670 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 6/155, knjiga �Ez - Zekatu�, poglavlje

�Ma jekrehu min imsakil - mali�.671 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �Rijadus - salihin�, str.301, poglavlje �El - Keremu vel - dùdu

vel - infaku fi vudùhil - hajri�.672 �Sahihu Muslim�, 16/141, knjiga �El - Birru ves - siletu vel - adabu�, poglavlje

�Istihbabul - �afvi vet - tevadu�i�.673 Biljeì ga Et - Tirmizi, 4/644, knjiga �Sifetul - kijameti�, str.33.674 Radi se malim halkama od zlata ili srebra, bilo da su min|u{e ili prstenovi.675 �Fethul - bari�, 10/330, knjiga �El - Libasu�, poglavlje �El - Kalaidu ves - sihabu lin - nisai�.676 Prstenje bez dragog kamena.677 �Fethul - bari�, 10/330, knjiga �El - Libasu�, poglavlje �El - Kalaidu ves - sihabu lin - nisai�.678 Bilo da se radi o min|u{ama od ~istog zlata ili srebra, ili da su s biserom ili nekim

dragim kamenom.


679 �Fethul - bari�, 10/331, knjiga �El - Libasu�, poglavlje �El - Kurtu lin - nisai�680 2/187.681 �Sahihu Muslim�, 16/8, knjiga �Fedailus - sahabeti�, poglavlje �Fedailu ummul - mu�minine

Zejneb�.682 �Tabekatu Ibn - Sa�d�, 8/109,110, �Sifetus - safveti�, 2/48 i �Sijeru e�alamin - nubelai�,

2/212.683 �Ahkamun - nisai�, Ibn - D`evzi, str.446.684 El - Bekara, 286.685 �Fethul - bari�, 3/283, knjiga �Ez - Zekatu�, poglavlje �Ittekun - nare ve lev bi {ekki temrin�.686 Bilje`i ga Ahmed s vjerodostojnim senedom, 6/79.687 �Fethul - bari�, 3/293, knjiga �Ez - Zekatu�, poglavlje �Men emere hadimehu bis - sadeka�.688 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 6/143, knjiga �Ez - Zekatu�, poglavlje

�Kullu ma�rufin sadekatun�.689 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 6/142, knjiga �Ez - Zekatu�, poglavlje

�Kullu ma�rufin sadekatun�.690 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �Rijadus - salihin�, str.167, poglavlje �Mulatafetul - jetimi

vel - miskini�.691 Pogledaj �Rijadus - salihin�, str.167, poglavlje �Mulatafetul - jetimi vel - miskini�.692 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 13/43, knjiga �El - Birru ves - siletu�,

poglavlje �Sevabu kafilil - jetimi�.693 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 13/45, knjiga �El - Birru ves - siletu�,

poglavlje �Es - Sa�i �alel - ermeleti�.694 El - Bekara, 262.695 El - Bekara, 264.696 �Sahihu Muslim�, 2/114, knjiga �El - Imanu�, poglavlje �Tahrimu isbalil - izari vel - menni

bil - �atijjeti�.697 Ali -�Imran, 134.698 Fussilet, 34, 35.699 �Sahihu Muslim �, 1/189, knjiga �El - Imanu�, poglavlje �Mubaje�a vefdu Abdul - Kajs�.700 �Fethul - bari�, 10/519, knjiga �El - Edebul - mufred�, poglavlje �El - Hazru minel - gadabi�.701 �Fethul - bari�, 6/566, knjiga �El - Menakibu�, poglavlje �Sifetun - Nebijji �u �Sahihu

Muslim�, 15/83, knjiga �El - Fedailu�, poglavlje �Muba�adetuhu s.a.v.s.,lil - asam�.702 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 3/409, knjiga �Es - Salatu�, poglavlje

�El - Imamu juhaffifus - salate�, a tekst je uzet od Muslima.703 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 12/128, knjiga �El - Libasu�, poglavlje

�Et - Tesavir�, a tekst je uzet od Muslima.704 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 10/328, knjiga �El - Hududu�, poglavlje

�Kat�u jedi{ - {erifi vel - mer�etu ve{ - {efa�atu fil - haddi�.705 Ali -�Imran, 134.706 �Fethul - bari�, 7/141, knjiga �Menakibul - ensari�, poglavlje �Zikru Hind bint �Utbe�.707 E{ - [ura, 39 - 43.708 En - Nur, 22.709 Fussilet, 34,35.


710 El - Hid`r, 85.711 �Sahihu Muslim�, 15/84, knjiga �El - Fedailu�, poglavlje �Muba�adetuhu lil - asam�.712 El - A�raf, 199.713 Fussilet, 34.714 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �Rijadus - salihin�, str. 344, poglavlje �El - �Afvu vel -

i�radu �anil - dàhilin�.715 Buharija i Muslim hadis biljeè ovim rije~ima. Pogledaj �Fethul - bari�, 7/497,

knjiga �El - Megazi�, poglavlje E{ - [atul - mesmumetu �, i 5/230, knjiga �El -Hibetu, poglavlje �Kabulul - hedijjeti minel - mu{rikine� i �Sahihu Muslim�, 14/178,knjiga �Es - Selamu�, poglavlje �Es - Summu�.

716 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 5/150, knjiga �Ed - Da�vatu�, poglavlje�Ed - Du�au lil - kuffari bil - hidajeti�.

717 Biljeè ga Ahmed i Et - Taberani, a prenosioci kod Ahmeda su pouzdani (sikatun).Pogledaj �Med`me�uz - zevaid�, 8/188, poglavlje �Mekarimul - ahlaki�.

718 �El - Isti�abu� 4/1872, �El - Isabetu �8/127.719 Fussilet, 34,35.720 El - Bekara, 185.721 Biljeì ga Buharija u �El - Edebul - mufred�, 1/342, poglavlje �El - �Afvu ves - safhu

�anin - nasi�.722 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 13/260, knjiga �El - Fedailu�, poglavlje

�Ihtijaruhu ejserul - emrejni�.723 Tj. slijedio je tog ~ovjeka.724 Ahmedov �El - Musned�, 3/166.725 Biljeì ga Buharija u �El - Edebul - mufred�, 1/210, poglavlje �La ju�zi dàrehu�.726 Biljeì ga Ibn - Hiban u svom �Es - Sahihu�(10) 466, knjiga �Es - Sijeru�, poglavlje

�Fadlul - dìhadi�.727 Biljeì ga Et - Taberani i njegovi prenosioci su pouzdani (sukatun). Pogledaj

�Med`me�uz - zevaid�, 8/78, poglavlje �Ma dàe fil - hasedi vez - zanni�.728 �Sahihu Muslim�, 14/110, knjiga �El - Libasu vez - zinetu�, poglavlje �En - Nehju

�anit - tezviri fil - libasi ve gajrihi�.729 Biljeè ga Ebu - Ja�la i Et - Taberani, a njihovi prenosioci su pouzdani (sukatun). Pogledaj

�Med`me�uz - zevaid �, 10/251, poglavlje �Ma dàe fil - mutene�imin vel - mutenetti�in�.730 �Sahihu Muslim�,16/184, knjiga �El - Birru ves - siletu vel - adabu�, poglavlje �Iza

ehabbellahu�abden�.731 �Sahihu Muslim�, 16/189, knjiga �El - Birru ves - siletu vel - adabu�, poglavlje �Iza

usnije �ales - salihi fe hije bu{ra�.732 Biljeì ga Ahmed sa senedom koji je dobar (dèjjid), 2/185.733 Biljeè ga Ahmed i El - Bezzar, a prenosioci kod Ahmeda su ridalus - sahih. Pogledaj

�Med`me�uz - zevaid�, 8/87, poglavlje �El - Mu�minu je�lefu ve ju�lefu�.734 Pogledaj �Hajatus - sahabeti �, 1/22,23.735 �Fethul - bari�, 10/471, knjiga �El - Edebul - mufred�, poglavlje �Ma jedùzu min igtijabi

ehlil - fesadi ver - rijebi - i �Sahihu Muslim�, 16/144, �El - Birru ves - siletu vel -adabu�,poglavlje �El - Mudaratu men jutteka fuh{ehu�.


736 �Fethul - bari�, 9/175, knjiga �En - Nikahu�, i 7/317 knjiga �El - Megazi�, poglavlje��Ardul - insan ibnetehu �ala ehlil - hajri�.

737 �Sahihu Muslim�, 16/41, �Fedailus - sahabeti�, poglavlje �Fedailu Enes.� A Sabit jetabi�in koji je prenosio hadis od Enesa.

738 �Sahihu Muslim�, 10/8, knjiga �En - Nikahu�, poglavlje �Tahrimu if{ai sirril - mer�eti�.739 �Sahihu Muslim�, 16/177, �El - Birru ves - siletu vel - adabu�, poglavlje �Istihbabu

talakatil - ved`hi�.740 �Fethul - bari�, 10/504, knjiga �El - Edebul -mufred�, poglavlje �Et - Tebessumu

ved - dahiku i �Sahihu Muslim�, 16/41, �Fedailus - sahabeti�, poglavlje �FedailuDèrir bin Abdullah�.

741 Biljeì ga El - Buhari u �El - Edebul- mufred�, 1/365, poglavlje �El - Mizahu�.742 �Hajatus - sahabeti�, 3/149.743 Biljeì ga El - Buhari u �El - Edebul - mufred�, 1/366, poglavlje �El - Mizahu�.744 Biljeì ga Ahmed i njegovi prenosioci su �ridàlus - sahih.� Pogledaj

�Med`me�uz - zevaid�, 9/368, poglavlje �Ma dàe fi Zahir bin Hazam�.745 El - Vaqi�a, 35, 36.746 Biljeì ga Et - Tirmizi �E{ - [emailu�, str.111. Hadis je �hasenun bi {evahidihi�.747 Hadis je vjerodostojan i biljeè ga Ahmed, 6/264 i Ebu - Davud 3/41, knjiga �El - Dìhadu�,

poglavlje �Fis - sebki �aler - redùli�.748 Biljeì ga Ebu - Ja�la. Njegovi prenosioci su �ridàlus - sahih�, osim Muhammeda bin

Amra bin Alkame. Njegov hadis je hasen. Pogledaj �Med`me�uz - zevaid�, 4/316.749 Biljeì ga Et - Taberani u djelu �Es - Sagir�, sa senedom koji je hasen. Pogledaj

�Med�me uz - zevaid�, 8/193, poglavlje �Radlu kadail - havaid`�.750 Fethul - bari�, 9/225, knjiga �En - Nikahu�, poglavlje �En - Nisvtul - lati jehdinel - mer�ete

ila zevd�iha�.751 Bu�as je podru~je, dio Medine u kojem se prije islama vodio rat izme|u plemena Evsa

i Hazredà i taj dan je nazvan �Jevmu Bu�as�. Pjesnici su o tome opjevali mnoge pjesme koje se pjevaju.

752 Isto, 2/440, knjiga �El - �Idejni�, poglavlje �El - Hirabu ved - dereku jevmel - �idi�.753 Isto, 2/445, poglavlje �Sunnetul - �idejni li ehlil - islami�.754 Isto, 2/440.755 Isto, 2/440.756 Isto.757 Isto.758 Pogledaj predaje u djelu �Fethul - bari�, 2/444.759 Biljeì ga Et - Tirmizi, 5/621, knjiga �El - Menakibu�, poglavlje �Menakibu Umer�, str.

18. On kaè da je hadis hasen sahih garib u ovom obliku.760 El - Kasas, 83.761 Lukman, 18.762 �Sahihu Muslim�, 2/89, knjiga �El - Imanu�, poglavlje �Tahrimul - kibri�.763 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �Rijadus - salihin�, str. 334, poglavlje �Tahrimul - kidbri vel

- i�dàbi�.764 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 12/9, knjiga �El - Libasu�, poglavlje

�Raksirus - sijabi�.


765 �Sahihu Muslim�, 2/115, knjiga �El - Imanu�, poglavlje �Bejanus - selasetil - lezine lajukellimuhumullahu jevmel - kijameti�.

766 Isto, 16/173, knjiga �El - Birru ves - siletu vel - adabu�, poglavlje �Tahrimul - kibri� i �El- Edebul - mufred� 2/9, poglavlje �El - Kibru�.

767 �Edebul - mufred�, 2/7 poglavlje �El - Kibru�.768 �Sahihu Muslim�, 16/173, knjiga �El - Birru ves - siletu vel - adabu�, poglavlje

�Istihabul - �afvi vet - tevadu�i�.769 Isto, 17/200, knjiga �El - Dènnetu ve sifetu ne�imiha ve ehliha�, poglavlje �Es - Sifatul

- leti ju�refu biha fiddunja ehlul - dènneti�.770 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �Rijadus - salihin�, str. 331, poglavlje �Et - Tevadu�u�.771 �Fethul - bari�, 10/489, knjiga �El - Edebu�, poglavlje �El - Kibru�.772 �Sahihu Muslim� 6/165, knjiga �El - Dùmu�atu�, poglavlje �Et - Ta�limu fil - hutbeti�.773 �Fethul - bari�, 5/199, knjiga �El - Hibetu�, poglavlje �El - Kalilu minel - hibeti�.774 El - Furkan, 67.775 El - hamisa je odje}a od svilene ili vunene tkanine koju su ljudi nekada obla~ili.776 �Fethul - bari�, 6/81, knjiga �El - Dìhadu�, poglavlje �El - Hirasetu fil - gazvi fi

sebilillahi�.777 �Sahihu Muslim�, 14/64, knjiga �El - Libasu vez - zinetu�, poglavlje �Tahrimut - tebehturi

fil - me{ji�.778 �Fetava Ibnu - Tejmijje�, 22/138, 139.779 Biljeì ga Et - Taberani u �El - Kebir� i njegovi prenosioci su �sikatun�. Pogledaj

�Med`me�uz - zevaid�, 8/188.780 �Sahihu Muslim�, 16/140, knjiga �El - Birru ves - siletu el - adabu�, poglavlje

�Terahumul - mu�minine ve te�atufuhum�.781 Isto, 16/139.782 Isto, 3/128, knjiga �Et - Taharetu�, poglavlje �Vudùbu guslir - rid`lejni�.783 �Tabekatu Ibnu - Sa�din�, 3/363.784 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 14/312, knjiga �Er - Rikaku�, poglavlje

�Hifzul - lisani�.785 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �Rijadus - salihin�, str. 379, knjiga �El - Edebu�, poglavlje

�Ikramud - dajfi�.786 Biljeì ga El - Buhari u �El - Edebul - mufred�, 2/207, poglavlje �Dàizetud - dajfi�.787 Biljeì ga imam Ahmed, 4/155 i njegovi prenosioci su �ridàlus - sahih�.788 Pogledaj �El - Edebul - mufred�, 2/10, poglavlje �Iza asbehad - dajfu mahrumen�.789 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 11/320, knjiga �El - At�imetu�,

poglavlje �Ta�amul - isnesjni jekfis - selasete�.790 �Sahihu Muslim�, 14/22, knjiga �El - E{ribetu�, poglavlje �Fadiletul - muvasati fit -

ta�amil - kalili�.791 El - Ha{r, 9. �Fethul - bari�, 8/631, knjiga �Et - Tefsiru�, poglavlje �Ve ju�sirune �ala

enfusihim� i �Sahihu Muslim�, 4/12, knjiga �El - E{ribetu�, poglavlje �Ikramud - dajfi�.792 On je Hatim Et - Taijj kao {to se navodi u djelu �El - �Ikdul - ferid�,1/236.793 El - Ha{r, 9.794 �Fethul - bari�, 3/143, knjiga �El - Dènaizu�, poglavlje �Men iste�addel - kefn� i 4/318,

knjiga �El - Buju�u�, poglavlje �En - Nessadù�.


795 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �Rijadus - salihin�, str. 310, poglavlje �El - Isaru vel - muvasatu�.796 Isto, str. 741, knjiga �El - Umurul - munhijj �anha�, poglavlje �Tahrimus - suveri�.797 Isto, 742.798 Isto.799 Isto, 743800 �Sahihu Muslim�, 14/81, knjiga �El - Libasu vez - zinetu�, poglavlje �Tahrimu

tasviril - hajvani�.801 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �Rijadus - salihin�, str. 744, knjiga �El - Umurul - menhijj�anha�,

poglavlje �Tahrimu ittihazil - kelbi illa li sajdin ev ma{ijetin�.802 Isto, str. 788, poglavlje �Tahrimu isti�mali inaiz - zehebi vel - fiddati�.803 �Sahihu Muslim�, 14/29, knjiga �El - Libasu vez - zinetu�, poglavlje �Tahrimu isti�mali

evaniz - zehebi velfiddati�.804 Isto, 30.805 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �Rijadus - salihin�, str. 394, knjiga �Adabut - ta�ami�,

poglavlje �Et - Tesmijetu fi evvelihi vel - hamdu fi ahirihi�.806 Biljeè ga Ebu - Davud, 3/475, knjiga �El - At�imetu�, poglavlje �Et - Tesmijetu� i Et -

Tirmizi, 4/288, knjiga �El - At�imetu�, poglavlje �Ma dàe - fit - tesmijeti�alet - ta�ami�.807 �Sahihu Muslim�, 13/191, knjiga �El - E{ribetu�, poglavlje �Adaput - ta�ami ve{ - {erabi�808 Isto, str. 192809 Isto,810 Isto.811 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 11/385, knjiga �El - E{ribetu�,

poglavlje El - Bidaetu bilejmeni�.812 To je bio Ibn - Abbas.813 Isto, 11/386, knjiga �El - E{ribetu�, poglavlje �El - Bidaetu bil - ejmeni�.814 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �Rijadus - salihin�, str. 399, knjiga �Adabut - ta�ami�,

poglavlje �El - Eklu mimma - jelihi�.815 �Sahihu Muslim�, 13/204, knjiga �El - E{ribetu�, poglavlje �Istihbabu la�ikil - esabi�i�.816 Isto, str. 13/207.817 Isto.818 �Fethul - bari�, 9/580, knjiga �El - At�imetu�, poglavlje �Ma jekulu iza ferega min

ta�amihi�.819 Biljeè ga Ebu - Davud, 4/63, knjiga �El - Libasu�, poglavlje - prvo i Et - Tirmizi, 5/508,

knjiga �Ed - Da�vatu�, str. 56. On kaè da je hadis hasen.820 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 11/290, knjiga �El - At�imetu�,

poglavlje �La je�ibut - ta�ame�.821 Tj. predahnuo bi izvan posude.822 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �Rijadus - salihin�, str. 406, knjiga �Adabut - ta�ami�,

poglavlje �Adabu{ - {erabi�.823 Biljeì ga Et - Tirmizi, 4/302, knjiga �El - E{ribetu�, str. 13. On kaè da je hadis hasen.824 Isto, str. 15. On kaè da je hadis hasen sahih.825 En - Nur 27.826 En - Nisa� 86.


827 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 12/260, knjiga �El - Isti�zanu�,poglavlje �Fadlus - selami�.

828 Muttefekun �alejhi, �Rijadus - salihin�, str. 437, knjiga �Es - Selamu�, poglavlje �Fadlus- selami�, Rije~i iz jedne od predaja koje biljeì El - Buhari.

829 �Sahihu Muslim�, 2/35, knjiga �El - Imanu�, poglavlje �Bejanun ennehu lajedhulul - dènnete illelmu�minune�.

830 Biljeì ga Ebu - Davud sa senedom koji je dèjjidun, 5/380, knjigu �El - Edebu�,poglavlje �Fi fadli men bede�es - selame�.

831 Biljeì ga El - Buhari u �El - Edebul - mufred�, 2/465, poglavlje �Men heredè jusellimve jusellem �alejhi�.

832 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �Rijadus - salihin�, str. 437, knjiga �Es - Selamu�,poglavlje �Fadlus - selami�.

833 En - Nur 61.834 Isto, str. 439, knjiga �Es - Selamu�, poglavlje �Kejfijjetus - selami�.835 Isto, str. 440, knjiga �Es - Selamu�, poglavlje �Fi adabis - selami�.836 Biljeì ga El - Buhari. Isto, str. 440837 Biljeì ga Et - Tirmizi, 5/58, knjiga �El - Isti�zanu�, poglavlje �Ma dàe fit - teslim �alen -

nisa�i�. On kaè da je hadis hasen.838 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �Rijadus - salihin�, str. 442, knjiga �Es - Selamu�,

poglavlje �Es - Selamu �alessibjani�.839 �Sahihu Muslim�, 14/14, knjiga �El - E{ribetu� poglavlje �Ikramud - dajfi, Pogledaj

�Rijadus - salihin�, str. 439.840 Biljeè ga Ebu - Davud, 5/386, knjiga �El - Edebu�, poglavlje �Es - Selamu� i Et - Tirmizi,

5/62, knjiga �El - Isti�zanu�, str. 15. On kaè da je hadis hasen.841 En - Nur, 27, 28.842 En - Nur, 59.843 Biljeì ga El - Buhari u �El - Edebul - mufred�, 2/513, poglavlje �Kejfe jekumu �indel - babi�.844 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �Rijadus - salihin�, str. 445, knjiga �Es - Selamu�,

poglavlje �El - isti�zanu ve adabuhu�.845 Biljeì ga El - Buhari u �El - Edebul - mufred�, 2/518 poglavlje �Iza kale: �E edhulu� ve

lem jusellim�. Pogledaj �Rijadus - salihin�, str. 445.846 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �Rijadus - salihin�, str. 447, knjiga �Es - Selamu�,

poglavlje �Fi bejanin ennes - sunnete en jusemmil - muste�zinu nefsehu�.847 Isto.848 Isto.849 En - Nur, 28.850 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �Rijadus - salihin�, str. 445, knjiga �Es - Selamu�,

poglavlje �El - isti�zanu ve adabuhu�.851 �Fethul - bari�, 11/26, knjiga �El - Isti�zanu�, poglavlje �Et - Teslim vel - isti�zanu� i

�Sahihu Muslim�, 14/130, knjiga �El - Adabu�, poglavlje �El - Isti�zanu�.852 �Sahihu Muslim�, 14/134, knjiga �El - Adabu�, poglavlje �El - Isti�zanu�.853 Biljeè ga Ebu - Davud, 5/164, knjiga �El - Isti�zanu�, str. 16 i Et - Tirmizi, 5/73, knjiga

�El - Isti�zanu�, str. 29 i on kaè da je hadis hasen sahih garib.


854 Biljeè ga Ebu - Davud, 5/175, knjiga �El - Edebu�, str. 24 i Et - Tirmizi, 5/73, knjiga�El - Edebu�, str. 11. On kaè da je hadis hasen sahih.

855 Biljeì ga El - Buhari u �El - Edebul - mufred�, 2/580, poglavlje �Iza rea kavmenjetenadùne fe la jedhulu me�ahum�.

856 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 12/296, 297, knjiga �El - Isti�zanu�,poglavlje �La jukimur - redùle min medìlisihi iza hadare�.

857 �Sahihu Muslim�, 14/161, knjiga �Es - Selamu�, poglavlje �La jetenadà isnanun dunesalisin�.

858 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 13/90, knjiga �El - Birru ves - siletu�,poglavlje �La jetendà isnani dunes - salisi�.

859 �El - Muvetta��, 2/988, knjiga �El - Kelamu�, (6.)860 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �Rijadus - salihin�, str. 207, poglavlje �Tevkirul - �ulemai

vel - kibari ve ehlil - fadili�.861 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �Rijadus - salihin�, str. 207, poglavlje �Tevkirul - �ulemai

vel - kibari ve ehlil - fadli�.862 Tj. ko zanemaruje da u~i Kur�an i da radi prema onome {to se nalazi u njemu.863 Biljeì ga Ebu - Davud, 5/174, knjiga �El - Edebu�, str. 23. Hadis je hasen.864 �Sahihu Muslim�, 1/55.865 Isto, 14/138, knjiga �El - Adabu�, poglavlje �Tahrimun - nezari fi bejti gajrihi�.866 �Fethul - bari�, 10/611, knjiga �El - Edebu�, poglavlje �Iza tesaebe fel - jeda� jedehu

�ala fihi� i �Sahihu Muslim�, 18/123, knjiga �Ez - Zuhdu�, poglavlje �Kerahetut --tesaubi�.

867 �Sahihu Muslim�, 18/122, knjiga �Ez - Zuhdu�, poglavlje �Kerahetut - tesaubi�.868 �Fethul - bari�, 10/611, knjiga �El - Edebu�, poglavlje �Iza tesaebe fel - jeda� jedehu

�ala fihi�.869 Isto, 10/6608, poglavlje �Iza �atase kejfe ju{emmitu�.870 �Sahihu Muslim�, 18/121, knjiga �Ez - Zuhdu�, poglavlje �Te{mitul - �atisi�.871 Muttefekun �alejhi. Pogledaj� Rijadus - salihin�, str. 448, knjiga �Es - Selamu�,

poglavlje �Istihabu te{mitil�atisi�.872 Biljeè ga Ebu - Davud, 5/288, knjiga �El - Edebu�, str. 98 i Et - Tirmizi, 5/86, knjiga

�El - Edebu�, str. 6. On kaè da je hadis hasen sahih.873 Tj. neka ne traì od ~ovjeka da pusti svoju ènu kako bi se ova udala za njega i kako

bi ona imala sve ono {to je kod njega imala razvedena èna.874 �Fethul - bari�, 4/352, 453, knjiga �El - Buju�u�, poglavlje �La jebi�u ala bej�i ehihi� i

�Sahihu Muslim�, 9/198, knjiga �En - Nikahu�, poglavlje �Tahrimu hitbetir - redùl �alahitbeti ehihi�, a tekst ovog hadisa je kod Muslima.

875 �Fethul - bari�, 9/219, knjiga �En - Nikahu�, poglavlje �E{ - [urutu elleti la tehilu fin - nikahi�.876 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 13/60, knjiga �El - Birru ves - siletu�,

poglavlje �Juhibbu li ehihi ma juhibbu li nefsihi�.877 �El - mer�etu bejnel - fikhi vel - kanuni�, str.176.878 Ovo je izraàvanje hereti~kog Zapada: �Priroda� umjesto Allah, Stvoritelj, nakon {to je

Zapad okrenuo le|a vjeri.879 �El - Mer�etu bejnel - fikhi vel - kanuni�, str.178.


880 Ibid, str.179.881 Pogledaj poglavlje �Ponosna je svojom islamskom li~no{}u i svojom istinitom vjerom�,

str.58.882 �El - mer�etu bejnel - fikhi vel - kanuni �, str.181.883 El - Maida, 50.884 Pogledaj �Fethul - bari �,10/332, knjiga �El - Libasu �, poglavlje �El - Mute{ebbihine bin

- nisai vel - mute{ebbihatu bir - ridàli�.885 Pogledaj �Fethul - bari �,10/333, knjiga �El - Libasu �, poglavlje �Ihradùl - mute{ebbihine

bin - nisai minel - bujuti�.886 Hadis je vjerodostojan a biljeè ga Ebu - Davud, 4/86, knjiga �El - Libasu� i Ibn - Hiban

(13) 63, knjiga �El - Hazru vel - ibahatu �, poglavlje �El - La�nu�.887 Ez - Zarijat, 56.888 Misli se na to da ima bogatstvo u devama koje bi podijelio kao sadaku.889 �Fethul - bari �, 7/476, knjiga �El - Megazi�, poglavlje �Gazvetu Hajber�.890 �Sahihu Muslim �, 16/227, knjiga �El - �Ilmu�, poglavlje �Men senne sunneten

haseneten�.891 �Fethul - bari �, 6/496, knjiga �Ehadisul - enbijai�, poglavlje �Ma zukire �an Beni Israil�.892 Biljeì ga Et - Tirmizi, 5/34, knjiga �El - �Ilmu�, str.7. On kaè da je hadis hasen sahih.893 Et - Tevba, 71.894 �Sahihu Muslim�, 2/22, knjiga �El - Imanu�, poglavlje �Bejanu kevnin - nehji �anil - munkeri

minel - imani�.895 �Sahihu Muslim �, 2/37, knjiga �El - Imanu�, poglavlje �Bejanun enned - dine en - nasihatu�.896 Biljeè ga Ahmed i Et - Taberani, a njihovi prenosioci su �sukatun.� Pogledaj

�Med�me�uz - zevaid�, 7/263, poglavlje �Fi ehlil - ma�rufi ve ehlil - munkeri�.897 El - Maida, 105.898 �Hajatus - sahabeti�, 3/233.899 Biljeì ga Et - Taberani i njegovi prenosioci su �ridàlus - sahih�, 10/146.900 En - Nahl, 125.901 To jest, ja sam se obavezao da vam vazim u razli~itim danima.902 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �Rijadus - salihin�, str. 374, knjiga �El - Edebul - mufred�,

poglavlje �Fil - va�zi vel - iktisadi fihi�.903 Tj. jedan od klanja~a.904 Tj. da traè od mene da u{utim, rasrdio sam se.905 Tj. To im ne zabranjuje njihovo stanovi{te i to, doista, ne koristi niti {teti.906 �Sahihu Muslim�, 5/20, knjiga �El - Mesadìdu�, poglavlje �Tahrimul - kelami fis - salati�.907 �Hajatus - sahabeti�, 3/129.908 �Fethul - bari�, 1/188, knjiga �El - I�lmu�, poglavlje �Men e�adel - hadise selasen li

jufheme �anhu�.909 Biljeì ga Ebu - Davud, 4/360, knjiga �El - Edebu - mufred�, str. 21, a njegov sened je

�sahihun�.910 El - Kehf, 28.911 Ibid, 66.912 Ibid, 67.


913 Ibid, 69.914 �Sahihu Muslim �, 16/185, knjiga �El - Birru ves - siletu vel - adabu �, poglavlje �El -

Ervahu dùnudun mudènnedetun�.915 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �Rijadus - salihin�, str.211, poglavlje �Zijaretu ehlil - hajri

ve mud�alesetuhum�.916 Ona je odgojteljica Allahovog Poslanika, s.a.v.s.,i njegova slu{kinja u djetinjstvu.

Vjerovjesnik, s.a.v.s., oslobodio ju je ropstva kada je odrastao i oènio se njom Zejdbin Harise, a Vjerovjesnik, s.a.v.s., po{tovao ju je i ~inio joj dobro~instvo. Govorio bi:�Ummu Ejmen je moja majka.�

917 �Sahihu Muslim �, 16/9, knjiga �Fedailus - sahabeti�, poglavlje �Fedailu Ummu Ejmen�.918 Tj. ~ist je od grijeha zbog njegove {utnje.919 Biljeì ga El - Buhari u �El - Edebul - mufred�, 1/505, poglavlje �Innes - selame jed`ziu

mines - sarimi�.920 El - Hudùrat, 9.921 El - Hudùrat, 10.922 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �Rijadus - salihin �, str.687, knjga �El - Umurul - menhijju

�anha �, poglavlje �Bejanun ma jed�uzu minel - kezibi�.923 �Sahihu Muslim �, 16/157, knjiga �El - Birru ves - siletu vel - adabu �, poglavlje

�Tahrimul - kezibi ve bejanun ma jubahu minhu�.924 Biljeì ga El - Buhari u �El - Edebul - mufred�, 1/478, poglavlje �Ellezi jasbiru �ala ezan

- nasi�.925 Biljeì ga Et - Tirmizi, 4/380, knjiga �El - Birru ves - siletu�, str. 87. Hadis je

hasenun - dèjjidun - garibun.926 biljeè ga Ebu - Davud, 2/172, knjiga �Ez - Zekatu�, str. 548 i Ahmed, 2/68, i njegov

sened je sahihun.927 Biljeì ga El - Buhari u �El - Edebul - mufred�, 1/310, poglavlje �Men lem

je{kurin - nase�.928 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �Rijadus - salihin�, str. 452, poglavlje� �Ijadetul - meridi�.929 �Sahihu Muslim�, 14/143, knjige �Es - Selamu�, poglavlje �Min hakkil - muslimi lil - muslimi

reddus - selami�.930 �Fethul - bari�, 9/517, knjiga �El - At�imetu�, poglavlje �Kulu min tajjibatin ma

rezaknakum�.931 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �Rijadus - salihin�, str. 451, poglavlje ��Ijadetul - meridi�.932 �Sahihu Muslim�, 16/125, knjiga �El - Birru ves - siletu vel - adabu�, poglavlje �Fadlu

�ijadetil - meridi�.933 �Sahihu Muslim�, 16/125, knjiga �El - Birru ves - siletu vel - adabu�, poglavlje �Fadlu

�ijadetil - meridi�934 �Sahihu Muslim�, 16/125, knjiga �El - Birru ves - siletu vel - adabu�, poglavlje �Fadlu

�ijadetil meridi�.935 �Fethul - bari�, 3/219, knjiga �El - Dènaizu�, poglavlje �Hel ja�rudu �ales - sabijji el -

islamu�.936 Biljeì ga El - Buhari �El - Edebul - mufred�, 1/633, poglavlje �Ejne jak�udul - �aidu�.937 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �Rijadus - salihin�, str. 454, knjiga ��Ijadetul - meridi�,

poglavlje �Fi ma jedde�i lil - meridi�.


938 �Fethul - bari�, 10/118, knjiga �El - Merda�, poglavlje ��Ijadetul - a�rabi�.939 Isto, 10/117, poglavlje ��Ijadetun - nisair - ridàle�.940 �Sahihu Muslim�, 2/57, knjiga �El - Imanu�, poglavlje �Itlakul - kufri �alet - ta�ni fin - nesebi

ven - nijahati�.941 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 5/436, knjiga �El - Dènaizu�,

poglavlje �En - Nehju �anin - nijahati en - nedebi�.942 �Sahihu Muslim�, 2/110, knjiga �El - Imanu�, poglavlje �Tahrimu darbil - hududi ve

{ekkil - dùjubi�.943 �Sahihu Muslim�, 6/224, 225, knjiga �El - Dènaizu�, poglavlje �El - Bukau �alel - mejjiti�.944 Muttefekun �alejhi. Pogledaj �[erhus - sunneti�, 5/429, knjiga �El - Dènaizu�,

poglavlje �El - Bukau �alel - mejjiti�.945 Biljeè ga El - Buhari i Muslim Pogledaj �Rijadus - salihin�, str. 463, knjiga

��Ijadetul - meridi�, poglavlje �Dèvaul - bukai �alel - mejjiti bi gajri nedebin ve lanijahatin�.

946 Tj. iz gornjeg dijela Medine.947 Tj. u plakanju i naricanju.948 Prvi put: Nakon {to je du{a Ebu - Selemea preselila na onaj svijet, uznemirili su se

~lanovi njegove porodice, te im je Allahov Poslanik, s.a.v.s, rekao: �Molite za sebesamo dobro, jer meleki kaù �Amin� nakon onoga {to vi kaète�, a potom je molioAllaha za Ebu - Selemu. A drugi put: Nakon {to je du{a Ummu Seleme govorila samosebi da ga oplakuje, a potom je odustala od toga.

949 �Sahihu Muslim�, 6/224, knjiga �El - Dènaizu�, poglavlje �El - Bukau �alel - mejjiti�.950 �Fethul - bari�, 3/176, knjiga �El - Dènaizu�, poglavlje �Ma junha minen - nuhi vel - bukai�

i �Sahihu Muslim�, 6/237, knjiga �El - Dènaizu�, poglavlje �Tahrimun - nijahati�.951 El - Mumtehine, 12.952 �Sahihu Muslim�, 6/238, knjiga �El - Dènaizu�, poglavlje �Tahrimun - nijahati�.953 Isto, 6/235.954 �Musnedu imami Ahmed�, 2/362, a njegovi prenosioci su i sikatun.955 �Fethul - bari�, 3/144, knjiga �El - Dènaizu�, poglavlje �Itba�un - nisai�l - dènaize� i

�Sahihu Muslim�, 7/2, knjiga �El - Dènaizu�, poglavlje �Nehjun - nisa�i �an itba�il -dènaiz�.

956 En - Nisa�, 78.


SADR@AJSADR@AJSADR@AJSADR@AJSADR@AJPREDGOVOR ......................................................................................................................................... 5

@ENA MUSLIMANKA PREMA SVOME GOSPODARU ............................................................................... 7

BUDNA VJERNICA ............................................................................................................................ 9

OBO@AVA SVOGA GOSPODARA ................................................................................................... 11

OBAVLJA PET NAMAZA .................................................................................................................. 11

POVREMENO PRISUSTVUJE D@EMATU U D@AMIJI ....................................................................... 13

PRISUSTVUJE BAJRAM - NAMAZIMA ............................................................................................ 18

KLANJA POTVR\ENE SUNNETE I NAFILE .................................................................................... 20

LIJEPO OBAVLJA NAMAZ .............................................................................................................. 22

UDJELJUJE ZEKAT ZA SVOJ IMETAK ........................................................................................... 23

POSTI MJESEC RAMAZAN I NO]U KLANJA .................................................................................. 24

POSTI NAFILE ................................................................................................................................ 26

HAD@ OBAVLJA .............................................................................................................................. 27

OBAVLJA UMRU ............................................................................................................................. 27

POKORNA JE NAREDBI SVOGA GOSPODARA ............................................................................. 28

NE OSAMLJUJE SE SA ONIM KO JOJ NIJE MAHREM .................................................................. 32

PRIDR@AVA SE [ERIJATSKOG HID@ABA - POKRIVANJA ............................................................ 33

IZBJEGAVA APSOLUTNO MIJE[ANJE S MU[KARCIMA ............................................................... 37

NE RUKUJE SE S MU[KARCIMA OSIM S MAHREMIMA ................................................................ 38

PUTUJE SAMO S MAHREMOM ....................................................................................................... 38

ZADOVOLJNA JE S ALLAHOVIM KADA�OM I KADEROM ............................................................... 39

ONA JE TA KOJA SE KAJE ............................................................................................................ 40

OSJE]A ODGOVORNOST ZA LANOVE SVOJE PORODICE ........................................................ 40

NJEN CILJ JE ZADOVOLJSTVO ALLAHA, D@.[. ........................................................................... 41

POKORNA JE SVIM ASPEKTIMA ROBOVANJA ALLAHU, D@.[. ................................................... 42

RADI NA POTPOMAGANJU ALLAHOVE, D@.[., VJERE ................................................................. 43

PONOSNA JE SVOJOM ISLAMSKOM LI^NO[]U I SVOJOM

ISTINITOM VJEROM ....................................................................................................................... 54

PRIVR@ENA JE SAMO ALLAHU, D@.[. ........................................................................................... 59

ISPUNJAVA SVOJU OBAVEZU POZIVANJA INJENJU

DOBRA I ODVRA]ANJA OD ZLA .................................................................................................... 61


MNOGO UÎ KUR�AN ....................................................................................................................... 63

@ENA MUSLIMANKA NASPRAM SAME SEBE ........................................................................................ 65

UVOD ...................................................................................................................................................... 67

NJENO TIJELO ...................................................................................................................................... 68

UMJERENA JE U SVOJOJ HRANI I PI]U ...................................................................................... 68

PRAKTIKUJE TJELESNE VJE@BE .................................................................................................. 69

ONA JE ISTOG TIJELA I ODJE]E ............................................................................................... 69

VODI BRIGU O SVOJIM USTIMA I SVOJIM ZUBIMA ..................................................................... 71

VODI BRIGU O ULJEP[AVANJU SVOJE KOSE ............................................................................. 72

ONA JE LIJEPE SPOLJA[NOSTI ................................................................................................... 73

ONA SE NE]E OKLIZNUTI PRED POKAZIVANJEM DRA@I

I PRETJERIVANJEM S UKRASIMA ................................................................................................. 75

NJEN UM ............................................................................................................................................ 76

BRINE SE DA SVOM UMU PODARI ZNANJE .................................................................................. 76

ONO [TO @ENA MUSLIMANKA TREBA NAUÎTI

I TEMELJITO POZNAVATI .............................................................................................................. 79

NADARENOST I SPOSOBNOST @ENE MUSLIMANKE U NAUCI ..................................................... 80

ONA JE DALEKO OD BILO KAKVIH IZMI[LJOTINA

I PRAZNOVJERJA ........................................................................................................................... 83

ONA KONTINUIRANO UÎ I ITA ................................................................................................... 83

NJENA DU[A ..................................................................................................................................... 84

USTRAJAVA U IBADETU I I[]ENJU DU[E .................................................................................. 84

IZABIRE ESTITU PRIJATELJICU I OBAVEZNO PRISUSTVUJE

DRU@ENJIMA NA KOJIM SE UÎ O VJERI ..................................................................................... 85

ÊSTO IZGOVARA TRADICIONALNE KONSTRUKCIJE I DOVE ..................................................... 86

@ENA MUSLIMANKA PREMA SVOJIM RODITELJIMA ............................................................................ 89

POSLU[NA JE PREMA NJIMA ........................................................................................................ 91

ONA ZNA NJIHOVU VRIJEDNOST I VELIÎNU

I SVOJE OBAVEZE PREMA NJIMA ................................................................................................ 91

ÎNI DOBROÎNSTVO PREMA SVOJIM RODITELJIMA

IAKO NISU MUSLIMANI .................................................................................................................. 94

STRAHUJE OD NEPOSLU[NOSTI PREMA NJIMA .......................................................................... 95

ÎNI DOBROÎNSTVO PREMA MAJCI, A ZATIM PREMA OCU ...................................................... 95

NA LIJEP NAÎN INI IM DOBROÎNSTVO ................................................................................... 97

@ENA MUSLIMANKA NASPRAM SVOGA MU@A ................................................................................... 101


BRAK U ISLAMU ........................................................................................................................... 103

NA LIJEP NAÎN IZABIRE MU@A .................................................................................................. 104

POKORNA JE I POSLU[NA SVOME MU@U .................................................................................. 108

ÎNI DOBROÎNSTVO PREMA NJEGOVOJ MAJCI

I PO[TUJE NJEGOVU PORODICU ............................................................................................... 118

UMILJAVA SE SVOM MU@U I BRINE

O NJEGOVOM ZADOVOLJSTVU ................................................................................................... 120

NE OTKRIVA NJEGOVU TAJNU .................................................................................................... 123

STAJE UZ NJEGA I S NJIM UÊSTVUJE

U ISKAZIVANJU MI[LJENJA ........................................................................................................ 125

PODSTIÊ GA NA TRO[ENJE NA ALLAHOVOM PUTU ............................................................... 129

POTPOMA@E GA U POKORNOSTI PREMA ALLAHU .................................................................... 130

ISPUNJAVA NJEGOVU DU[U ....................................................................................................... 130

ULJEP[AVA MU SE ...................................................................................................................... 131

VESELO, RADOSNO I ZAHVALNO GA DOÊKUJE ...................................................................... 132

SUDJELUJE U NJEGOVOJ RADOSTI I @ALOSTI ......................................................................... 133

NE GLEDA U DRUGE MU[KARCE ................................................................................................ 133

NE OPISUJE MU DRUGU @ENU .................................................................................................... 134

OMOGU]AVA MU MIR, ODMOR I UTOÎ[TE ............................................................................... 134

ONA MNOGO PRA[TA I VELIKODU[NA JE ................................................................................. 135

ONA JE MUDRA I SNA@NE LI^NOSTI ......................................................................................... 135

ONA JE JEDNA OD NAJUSPJE[NIJIH SUPRUGA ....................................................................... 140

@ENA MUSLIMANKA NASPRAM SVOJE DJECE .................................................................................. 141

UVOD .................................................................................................................................................... 143

ONA ZNA ZA SVOJU NAJVE]U ODGOVORNOST

NASPRAM SVOJE DJECE ............................................................................................................ 143

U NJIHOVOM ODGOJU KORISTI SE

NAJUSPJE[NIJIM METODAMA .................................................................................................... 146

UKAZUJE IM SVOJU LJUBAV I NJE@NOST ................................................................................. 146

NE PRAVI RAZLIKU IZME\U SVOJIH SINOVA I K]ERI ............................................................... 148

U SVOJOJ NJE@NOSTI I BRIZI NE PRAVI RAZLIKU

IZME\U SINOVA I K]ERI ............................................................................................................. 149

NE PROKLINJE SVOJU DJECU .................................................................................................... 151

PAZI NA SVE ONO [TO OSTAVLJA TRAGA

NA NJIHOV RAZVOJ I USMJERENJE ........................................................................................... 152


USA\UJE U NJIH PLEMENITO VLADANJE .................................................................................. 153

@ENA MUSLIMANKA NASPRAM SVOJIH SNAHA I ZETOVA ................................................................ 155

a) PREMA SVOJIM SNAHAMA ......................................................................................................... 157

ODNOS PREMA SVOJOJ SNAHI .................................................................................................. 157

IZABIRE SEBI DOBRU SNAHU ...................................................................................................... 157

PRIHVATA REALNOST NJENE

PRISUTNOSTI U BRA^NOJ ZAJEDNICI ........................................................................................ 158

SAVJETUJE, A NE ZALAZI U PRIVATNE STVARI ........................................................................ 159

ÎNI JOJ DOBROÎNSTVO I LIJEPO POSTUPA PREMA NJOJ ................................................... 159

MUDRA JE I PRAVEDNA PRILIKOM PRESU\IVANJA

SVOJOJ SNAHI ............................................................................................................................ 160

B) NASPRAM SVOJIH ZETOVA ....................................................................................................... 161

ODNOS PREMA ZETU ................................................................................................................... 161

IZABIRE SEBI DOBROG ZETA ...................................................................................................... 161

PO[TUJE GA I INI MU DOBROÎNSTVO ................................................................................... 162

SAVJETUJE SVOJU K]ER DA BUDE POSLU[NA

SVOME MU@U I DA LIJEPO POSTUPA PREMA NJEMU ............................................................... 162

ONA JE PRAVEDNA I NIJE PRISTRASNA

PREMA SVOJOJ K]ERI ................................................................................................................ 163

MUDRA I SNALA@LJIVA PRI SUOÂVANJU S PROBLEMIMA ..................................................... 164

@ENA MUSLIMANKA NASPRAM SVOJE RODBINE I MAHREMA .......................................................... 167

@ENA MUSLIMANKA I BLI@A RODBINA ........................................................................................ 169

PA@NJA ISLAMA PREMA ODR@AVANJU RODBINSKIH VEZA ...................................................... 169

@ENA MUSLIMANKA OBILAZI RODBINU U SKLADU S UPUTOM

ISLAMA ......................................................................................................................................... 174

ODR@AVA RODBINSKE VEZE SA SVOJIM BLI@NJIM,

MAKAR BILI I NEMUSLIMANI ....................................................................................................... 176

ODR@AVANJE RODBINSKH VEZA RAZUMIJE

U [IROKOM ZNAÊNJU TOG POJMA .......................................................................................... 177

OBILAZI SVOJE BLI@NJE I ONDA

KADA JE ONI NE OBILAZE .......................................................................................................... 178

@ENA MUSLIMANKA NASPRAM SVOJIH KOM[IJA ............................................................................. 181

MUSLIMANKA INI DOBROÎNSTVO

I OMILJENA JE KOD SVOJIH KOM[IJA ...................................................................................... 183

PRIDR@AVA SE UPUTE ISLAMA U POGLEDU PREPORUKE


ÎNJENJA DOBROÎNSTVA KOM[IJAMA .................................................................................... 183

SVOJIM KOM[IJAMA VOLI ONO [TO VOLI SAMOJ SEBI .......................................................... 185

LIJEPO SE PONA[A PREMA SVOJIM KOM[IJAMA

U SKLADU SA SVOJIM MOGU]NOSTIMA .................................................................................... 186

OBRA]A POSEBNU PA@NJU NA DOBROÎNSTVO PREMA

KOM[IJAMA, MAKAR ONI BILI NEMUSLIMANI ............................................................................ 187

U SVOM DOBROÎNSTVU PREMA KOM[IJAMA

DAJE PREDNOST BLI@IMA ........................................................................................................... 188

ISKRENA MUSLIMANKA NAJBOLJA JE KOM[INICA ................................................................... 188

LO[A KOM[INICA I NJENA CRNA STRANA ................................................................................. 189

LO[A KOM[INICA LI[ENA JE BLAGODATI IMANA ..................................................................... 189

LO[A JE KOM[INICA @ENA IJE DJELO JE UZALUDNO ........................................................... 190

MUSLIMANKA NE USKRA]UJE PRU@ANJE POMO]I

SVOJIM KOM[IJAMA ................................................................................................................... 191

STRPLJIVA JE KADA JOJ NJENE KOM[INICE NANOSE ZLO .................................................... 192

@ENA MUSLIMANKA NASPRAM SVOJIH SESTARA I PRIJATELJICA ................................................. 195

VOLI IH I PRIJATELJUJE S NJIMA U IME ALLAHA ..................................................................... 197

STUPANJ ONIH KOJE SE VOLE U IME ALLAHA ......................................................................... 198

UTICAJ LJUBAVI U IME ALLAHA NA @IVOT

MUSLIMANA I MUSLIMANKI ......................................................................................................... 200

NE PREKIDA VEZE SA SVOJIM SESTRAMA

I NE ODBACUJE IH ....................................................................................................................... 201

BLAGA JE PREMA NJIMA I PRA[TA IM ....................................................................................... 203

DOÊKUJE SVOJE SESTRE MUSLIMANKE VEDRA LICA .......................................................... 205

ONA IH SAVJETUJE ..................................................................................................................... 205

ÎNI IM DOBROÎNSTVO I ODANA IM JE .................................................................................... 207

NJE@NA JE PREMA NJIMA ........................................................................................................... 208

NE OGOVARA IH .......................................................................................................................... 209

IZBJEGAVA S NJIMA SVA\U I [ALU KOJA [TETI

I IZBJEGAVA IZNEVJERITI OBE]ANJE ....................................................................................... 210

DARE@LJIVA JE, VELIKODU[NA I PLEMENITO SE

PONA[A PREMA SVOJIM SESTRAMA ......................................................................................... 210

POTAJNO UÎ DOVU SVOJIM SESTRAMA .................................................................................. 212

@ENA MUSLIMANKA NASPRAM SVOJE ZAJEDNICE I DRU[TVA ....................................................... 215

UVOD .................................................................................................................................................... 217


LIJEPOG JE MORALA .................................................................................................................. 218

ISKRENA ....................................................................................................................................... 221

LA@NO NE SVJEDOÎ ................................................................................................................... 221

SAVJETUJE .................................................................................................................................. 222

UPU]UJE NA DOBRO ................................................................................................................... 223

NE VARA, NE OBMANJUJE I NE IZDAJE ..................................................................................... 224

IZVR[AVA OBE]ANJE .................................................................................................................. 225

KLONI SE LICEMJERSTVA ........................................................................................................... 227

ODLIKUJE SE STIDOM ................................................................................................................. 229

ÊDNA JE I PONOSNE DU[E ...................................................................................................... 230

NE MIJE[A SE U ONO [TO JE SE NE TIÊ ............................................................................... 230

IZBJEGAVA ZADIRANJE U AST LJUDI I ISTRA@IVANJE NJIHOVIH SLABOSTI ....................... 231

ONA JE DALEKO OD LICEMJERJA .............................................................................................. 233

PRAVEDNA JE U SVOM PRESU\IVANJU .................................................................................... 235

NE INI NASILJE .......................................................................................................................... 236

PRAVEDNO POSTUPA PREMA ONOME KOGA NE VOLI ............................................................. 237

NIJE ZLOBNA NI PREMA KOME ................................................................................................... 239

KLONI SE SUMNJIÊNJA ............................................................................................................. 240

ÛVA SVOJ JEZIK OD GIBETA I NEMIMETA .............................................................................. 241

KLONI SE PSOVKE I BESTIDNOG GOVORA ............................................................................... 243

NE RUGA SE NIKOME .................................................................................................................. 244

BLAGO POSTUPA PREMA LJUDIMA ............................................................................................ 245

MILOSTIVA JE .............................................................................................................................. 247

POMA@E LJUDIMA I OTKLANJA NEVOLJU OD NJIH ................................................................... 250

POMA@E @ENI U NEVOLJI ............................................................................................................ 253

ONA JE PLEMENITA I VELIKODU[NA ......................................................................................... 254

NE PRIGOVARA NA ONOME [TO IM DADNE .............................................................................. 259

BLAGA JE (DOBRODU[NA) .......................................................................................................... 260

TOLERANTNA JE, NE MRZI I NIJE PAKOSNA ............................................................................. 262

OLAK[AVA, A NE OTE@AVA ........................................................................................................ 266

NIJE ZAVIDNA .............................................................................................................................. 266

UDALJENA JE OD HVALISAVOSTI I @ELJE ZA ISTICANJEM ...................................................... 268

KLONI SE CIJEPIDLAÊNJA I IZVJE[TAÊNOSTI ..................................................................... 269

NJENA LI^NOST OMILJENA JE KOD LJUDI ................................................................................ 269

PRISNA JE PRIJATELJICA ........................................................................................................... 271

ÛVA TAJNU ................................................................................................................................. 272


VEDROG JE LICA ......................................................................................................................... 274

PRIJATNA JE I SIMPATI^NA ........................................................................................................ 275

UNOSI RADOST U SRCA .............................................................................................................. 277

NIJE STROGA ............................................................................................................................... 277

NIJE OHOLA ................................................................................................................................. 279

SKROMNA JE ................................................................................................................................ 281

UMJERENA JE U OBLAÊNJU I SPOLJA[NOSTI ........................................................................ 282

PRIDAJE VA@NOST VRIJEDNIM STVARIMA ................................................................................ 283

ZAINTERESOVANA JE ZA STANJE MUSLIMANA ......................................................................... 284

UGO[]UJE GOSTA ...................................................................................................................... 285

VI[E VOLI DRUGIMA NEGO SEBI ............................................................................................... 287

SVOJE ADETE MJERI MJERILIMA ISLAMA ................................................................................. 288

PRIDR@AVA SE ISLAMSKOG BONTONA PRI JELU I PI]U .......................................................... 291

PRIDR@AVA SE ISLAMSKOG POZDRAVA .................................................................................... 295

NE ULAZI U KU]E DRUGIH OSIM S DOPU[TENJEM .................................................................. 298

NA SIJELU SJEDA GDJE IMA MJESTA ........................................................................................ 301

NE DO[APTAVA SE S DRUGOM @ENOM U PRISUSTVU TRE]E ................................................. 302

PO[TUJE STARIJE I UÊNE @ENE .............................................................................................. 303

NE UPIRE SVOJ POGLED U UNUTRA[NJOST TU\E KU]E ........................................................ 305

IZBJEGAVA ZIJEVANJE NA SIJELU KOLIKO JE GOD TO MOGU]E ......................................... 305

PRIDR@AVA SE ISLAMSKOG BONTONA PRI KIHANJU ............................................................... 306

NE @ELI RAZVOD BRAKA DRUGOJ @ENI KAKO BI JOJ TA @ENA USTUPILA SVOJE MJESTO . 307

ODABIRE POSAO KOJI ODGOVARA NJENOJ @ENSTVENOSTI ................................................. 309

NE OPONA[A MU[KARCE ........................................................................................................... 312

POZIVA KA ISTINI ........................................................................................................................ 314

NARE\UJE INJENJE DOBRA, A ODVRA]A OD ZLA ................................................................. 315

SNALA@LJIVA JE I MUDRA U SVOM MISIONARSTVU ................................................................. 317

DRU@I SE S KREPOSNIM @ENAMA .............................................................................................. 319

TE@I KA IZMIRENJU ME\U MUSLIMANKAMA .............................................................................. 321

DRU@I SE SA @ENAMA I STRPLJIVO PODNOSI NJIHOVO UZNEMIRAVANJE ............................ 322

UVA@AVA UÎNJENO JOJ DOBRO I ZAHVALJUJE NA NJEMU ................................................... 323

OBILAZI BOLESNE ....................................................................................................................... 324

NE NARIÊ ZA UMRLIM ................................................................................................................ 328

NE PRATI D@ENAZU ...................................................................................................................... 331

POGOVOR ...................................................................................................................................... 333

BILJE[KE ........................................................................................................................................ 337

المكتبة الإسلامية الإلكترونية الشاملة · pomo} bih i pomo}...

Documents