fagopyrum esculentum moench) jučer, danas i sutra · heljda (fagopyrum esculentum moench) jučer,...

HELJDAHELJDAHELJDA HELJDA ((Fagopyrum esculentum Fagopyrum esculentum Moench)Moench)

J č d i tJ č d i tJučer, danas i sutraJučer, danas i sutra

Prof. Prof. drdr. . scsc. Ivan Kolak. Ivan KolakRedoviti profesor u trajnom zvanjuRedoviti profesor u trajnom zvanjuRedoviti profesor u trajnom zvanju Redoviti profesor u trajnom zvanju

Vidovec Vidovec –– Varaždin, 21. veljače 2014.Varaždin, 21. veljače 2014.

SISTEMATSKA KLASIFIKACIJA HELJDE SISTEMATSKA KLASIFIKACIJA HELJDE

RED: RED: Polygonales

PORODICA:PORODICA: PolygonaceaePORODICA: PORODICA: Polygonaceae,

PODPORODICA: PODPORODICA: Poligonoides

ROD:ROD: FagopyrumROD: ROD: Fagopyrum

VRSTA: VRSTA: Fagopyrum esculentum Moench

‐ obična heljda ili prava heljdaobična heljda ili prava heljda

(syn. F. vulgare Hill)

‐‐ ima tri podvrste: ima tri podvrste:

Fagopyrum esculentum ssp. vulgare var. alate Bat.

Fagopyrum esculentum ssp. vulgare var. aptera Bat.

Fagopyrum esculentum ssp. multiflorum St.

Druge značajne vrste roda Druge značajne vrste roda FagopyrumFagopyrum: :

Fagopyrum cymosum Fagopyrum cymosum Meissn.Meissn.

‐ višegodišnja divlja vrsta heljde koja se još nalazi

u svom gen‐centru Mandžurije i Himalaja

‐ u Indiji se koristi kao ljekovita i krmna kultura

praroditelj kultivirane heljde‐ praroditelj kultivirane heljde

Fagopyrum tataricum Fagopyrum tataricum (L.) Gaentn.(L.) Gaentn.g pyg py ( )( )‐ tatarska heljda a u Europu i Ameriku su je donijeli Tatari

poznata je kao ražena heljda ptičje žito‐ poznata je kao ražena heljda, ptičje žito

‐ sjeme je crnosive boje i nešto sitnije od naše heljde

‐ cvjetovi su žućkastozelenkaste boje

Tatarska heljdaTatarska heljda

Druge značajne vrste rodaDruge značajne vrste roda FagopyrumFagopyrum::

Fagopyrum giganteumFagopyrum giganteum Krot.Krot.

Druge značajne vrste roda Druge značajne vrste roda FagopyrumFagopyrum: :

Fagopyrum giganteum Fagopyrum giganteum Krot. Krot.

‐ velika gigantska heljda je kultivirana heljda koju je stvorio čovjek križanjem F. tataricum sa F. cymosum

F. homotropicum F. homotropicum Ohniski.Ohniski.‐ samooplodna divlja vrsta, slična je F. esculentum (stranooplodna) pa p j , j ( p ) p

se njihovim križanjem mogu stvarati novi kultivari novih hranidbenih vrijednosti

KORIJENKORIJENMORFOLOŠKA SVOJSTVAMORFOLOŠKA SVOJSTVA

KORIJEN: KORIJEN:

‐ vretenast s dobro razvijenim lateralnim korjenčićimakorjenčićima

‐ prodire u tlo 90‐110 cm

‐ čini oko 3% ukupne mase biljke a ima i p jdobru upojnu snagu hranjiva i vode iz tla

‐ više od 85% korjenove mase đ d braspoređeno je na dubinu 20‐30 cm

STABLJIKA:STABLJIKA:

‐ 30‐150 cm visoka ovisno o kultivaru i uvjetima uzgoja, zelene do crvene boje, a u zriobi smeđe do tamnoljubičastea u zriobi smeđe do tamnoljubičaste boje

‐ ima 5‐10 grana, šupljaima 5 10 grana, šuplja

MORFOLOŠKA SVOJSTVAMORFOLOŠKA SVOJSTVA

LIST: LIST: ‐ srcolik, naizmjeničan, dužine 5‐10 cm, zelene

boje u vegetacijiboje u vegetaciji

‐ gornji listovi su sjedeći jer nemaju peteljku

CVJETOVICVJETOVICVJETOVI: CVJETOVI:

‐ sastavljeni od 5 lapova, 5 latica, 8 prašnika i 1 tučka s tri plodnička listića po čemu se razlikuje od svih ostalih oraničnih kultura, napose žitaricap j p

‐ cvjetovi su skupljeni u grozdaste cvatove na grančicama koje izbijaju iz pazušca listova


‐ cvjetovi su karakterizirani heterostilijom tj. imaju različite dužine vratova i tučke, tzv. PIN i THRUM tip.

‐ uz heterostiliju u stranooplodnji heljde nazočni su kultivari s homomorfnim cvjetovima tj. istog morfološkog oblika

najbolja oplodnja je između PIN i THROM cvjetova ili kad pelud s kratkim‐ najbolja oplodnja je između PIN i THROM cvjetova ili kad pelud s kratkim prašnicima padne na njušku tučka cvijeta s kratkim vratom tučka i kad pelud iz dugih prašnika padne na njuške tučka s dugim vratom

‐ oplodnju unutar PIN populacije ili THRUM tj. kad pelud s dugih prašnika padne na njuške cvjetova s kratkim vratom tučka i obrnuto, usporen je porast peludne mješinice te je oplodnja slabijaj j p j j

‐ udio PIN i THRUM cvjetova je 50% : 50% što održava populacije kultivara u genetskoj ravnoteži

h ljd f i 1000 2000 j 10 20% j d l d ( j )‐ heljda formira 1000‐2000 cvjetova a 10‐20% cvjetova donose plod (sjeme)

‐ razlog ovome leži u genetskoj konstituciji kultivara i agroekološkim uvjetima uzgojag j


PLOD: PLOD: trobridi jednosjemeni oraščić, sivkastosmeđe, smeđe, do crne boje

‐ prekriven je čvrstim stanicama perikarpa koje tvore 18‐40% od ukupne mase plodaploda

‐ hranjivo staničje ili endosperm je neproziran, bijel

‐ embrio ili klica kod heljde je smješteno u sredini hranidbenog staničja dok su dvije kotiledone složene u obliku slova S.

‐ neke biljke mogu donijeti 10‐20 plodova a neke i 200, često su na istoj biljci zreli plodovi drugi su u mliječnoj zriobi a treći se formiraju ili tek otvaraju cvjetoviplodovi, drugi su u mliječnoj zriobi a treći se formiraju ili tek otvaraju cvjetovi

Masa Masa 1000 1000 sjemenki: sjemenki: 18‐40 g

H kt lit kH kt lit k 54 65 kHektolitarska masa: Hektolitarska masa: 54‐65 kg

POVIJESTPOVIJEST

‐ heljda se kao ljudska i stočna hrana koristi više od 7.000 godina (The Tsi Min Jao Shu)

‐ rimski povjesničar spominje heljdu prije 5.000 godina (Polibij).

‐ Euroazijski prostori spominju heljdu kao "dobru" hranu

1492. godine, Rusija (Tsretohkhine, 1952)

1460. godine, Francuska (Tsretohkhine, 1952)

1587. godine, Njemačka (Tsretohkhine, 1952)

‐ Europa poznaje heljdu od poznavanja željeza i kovanja željeza (željezno doba)

‐ područje Mandžurije i Himalaja te Dalekog istoka i danas u slobodnoj prirodi ima samonikle divlje forme heljde kao korovske vrste Iz ovih divljih korovskihima samonikle divlje forme heljde kao korovske vrste. Iz ovih divljih korovskih formi stvorene su diploidne (2n=16 kromosoma) te tertaploidne (4n=32 kromosoma)

‐ djelovanjem kolhicinom na 2n biljke može doći do podvostručena broja kromosoma pa nastaju tetraploidne 4n biljke

POVIJESTPOVIJEST

‐ prostori sjeverne Hrvatske i Slovenije koriste heljdukao hranu od 1426 godinekao hranu od 1426. godine

‐ heljda je na naše prostore došla iz Sjeveroistočne Azije, Mandžurije i Himalaje, preko Rusije, Rumunjske j , j j , p j , ji Mađarske

‐ po svojoj prilici Mongoli su heljdu nosili sa sobom u svojim ratnim pohodima jer je to bila brzorastuća kultura za ratnike ali i konje

di 1972 SFRJ j i l 7 616 h7 616 h d h ljd‐ godine 1972. SFRJ je imala 7.616. ha 7.616. ha pod heljdom u postrnoj sjetvi dok je glavni usjev bio na 1.206 ha ili ukupno 8.822 ha s prosječnim urodom od 1,28 t/ha zrna

‐ najveći proizvođači bili su Slovenija sa 3.206 ha i Hrvatska sa 3.389 ha dok su BiH, Srbija, Makedonija, C. Gora imale ostatak.

HRANIDBENA VRIJEDNOST I LJEKOVITA SVOJSTVAHRANIDBENA VRIJEDNOST I LJEKOVITA SVOJSTVA

‐ u odnosu na ostale žitarice i mahunarke, heljda ima veću iskoristivost bjelančevina te veću količinu lizinabje a če a te eću o č u a

‐ čovjek može iskoristiti više od 74% bjelančevina zrna‐heljde

‐ na bazi suhe tvari, sjeme heljde ima 11‐15% lako probavljivih i visokokvalitetnih aminokiselina (bjelančevina), 1,5‐3,7% masti, 71‐73% ugljikohidrata, itd.

‐ ulje zrna heljde ima 16‐20% zasićenih masnih kiselina, 30‐40% oleinske j j ,kiseline i 31‐41% linolenske kiseline

‐ sastav aminokiselina zrna heljde značajno je bolji od ostalih zrnatih oraničnih kulturakultura


‐ heljda (list, cvijet i zrno) sadrži flavonid RUTINRUTIN (1,8‐2,9%) koji se rabi kao:

(1) lijek protiv krvarenja ljudi i životinja

(2) snižavanje krvnog tlaka i kolesterola u krvi(2) snižavanje krvnog tlaka i kolesterola u krvi

(3) liječenje šećerne bolesti, šarlaha i sl.

(4) izvrstan je za zaštitu od radijacije i raznih zračenja (jastuci, ležajevi i sl.)(4) izvrstan je za zaštitu od radijacije i raznih zračenja (jastuci, ležajevi i sl.)

(5) liječenje gangrena i zaštite od smrzotina i hladnoće (lovci, planinari,

šumari i sl.). )


‐ uz vitamin P i flavonid rutin, heljdino zrno sadrži vitamin C, vitamin B1 (tiamin), vitamin B2 (riboflavin), veće količine K, Zn, Mg, Fe, P i dr., što je važno za regulaciju tlaka čovjeka, anemije i sl.

‐‐ HOLINHOLIN iz brašna heljde olakšava rad jetre a kako brašno heljde nema ljepka (glutena i glijadina) lako je probavljiva dijetalna hrana(glutena i glijadina) lako je probavljiva dijetalna hrana

‐ korisna i pogodna vrsta za ekološko (biološko) poljodjelstvo i sjemenarstvo

‐ heljda je zdrava ljudska hrana od čijeg se zrna prave kaša, krupica, brašno j j j j g p p

itd.

HRANIDBENA VRIJEDNOST I LJEKOVITA SVOJTSTVAHRANIDBENA VRIJEDNOST I LJEKOVITA SVOJTSTVA

‐ od 100 kg sjemena heljde dobije se 60‐70 kg brašna, 4‐18 kg mekinja i 18‐26 kg teste, omotača sjemena (ljuske).

‐ zrno se može čuvati više od 2 godine u prikladnim skladištima bez vlage

‐ brašno heljde dobro se miješa sa pšeničnim, raženim, pšenoraženim (tritikale) u proizvodnji kruha peciva kolača tjestenina palente ili žganci(tritikale) u proizvodnji kruha, peciva, kolača, tjestenina, palente ili žganci (pura)

‐ od brašna se rade dijetalni proizvodi, korneti za sladoled, dodatak j pkonzerviranoj ribi, povrću, mesu i sl.

‐ kako heljda ne sadrži gluten, koriste je u prehrani alergični ljudi na gluten

HELJDA HELJDA –– MEDONOSNA VRSTAMEDONOSNA VRSTA

‐ s produkcijom od 120‐300 kg/ha kvalitetnog meda

‐ pčelari je siju u više sjetvenih rokova od ranog proljeća do ljeta kako bi na istom mjestu proizveli kvalitetni med i značajne količine zrnaistom mjestu proizveli kvalitetni med i značajne količine zrna

‐ urodi zrna po ha mogu se uz pašu s pčelama povećati i do 35%

‐ kakvoća heljdina meda je izuzetno velika pa se postižu cijene kao i kodkakvoća heljdina meda je izuzetno velika pa se postižu cijene kao i kod kadulje

‐ med je tamnije boje, snažnijeg okusa ali i tipičnog za vrstu

‐ cvatnja heljde je 30‐40 dana pa je to razlog više za ovu produkciju meda po ha

HELJDA U HRANIDBI ŽIVOTINJAHELJDA U HRANIDBI ŽIVOTINJA

ZELENA MASA heljde koristi se za hranidbu stoke a urodi zelene bi i 12 65 /hmase mogu biti 12‐65 t/ha

‐ slama heljde je hranjiva ali se ne smije davati puni obrok dnevno (do 50%), zbog pojave osipa, crvenila (fagopirizam) kojeg uzrokuje alopin toksičan za stoku.

KLIMATSKI I EDAFSKI ČIMBENICI UZGOJAKLIMATSKI I EDAFSKI ČIMBENICI UZGOJA

‐ heljda se može se zgajati od mora do 4.170 m.n.v. jer ima dobru adaptibilnost i stabilnostadaptibilnost i stabilnost

‐ optimalna zona proizvodnje heljde je između 44º i 55ºz.g.š.

TEMPERATURA:TEMPERATURA:

‐ osjetljive na niske temperature ali i na visoke iznad 30°C heljda je jako j tlji č j j j d Mi i l t tosjetljiva pa značajno smanjuje urod zrna. Minimalna temperatura

klijanja sjemena je 4‐5ºC a optimalna 26°C dok je za rast i razvitak biljke potrebita optimalna temperatura 17‐25°C bez značajnih noćnih i dnevnih razlika

‐ širenje heljde prema sjeveru sprečavaju niske temperature a širenje j i kprema jugu visoke temperature

KLIMATSKI I EDAFSKI ČIMBENICI UZGOJAKLIMATSKI I EDAFSKI ČIMBENICI UZGOJA

VODA:VODA:‐ osjetljiva na nedostatak vode u tlu te nisku relativnu vlagu zraka

ji dimanji urodi‐ najviše vode treba u fazi cvatnje, oplodnje te nalijevanja sjemena‐ transpiracijski koeficijent iznosi 500‐600a sp a js oe je os 500 600‐ učestale kiše u vegetativnom razdoblju uz visoke temperature izaziva bujnost vegetativnog rasta i smanjenje uroda zrna

TLO: TLO: ‐ skromnih zahtjeva prema plodnost tla i hranidbi a dobro koristi rezerve j p phranjiva iz tla‐ najbolja tla za heljdu su ona duboka, srednje plodna i rastresita a dobro uspijeva i na skromnijim tlima onim iza žitaricadobro uspijeva i na skromnijim tlima onim iza žitarica‐ vlažna i plodna tla s pokoricom nisu dobra za uzgoj heljde (teška tla)

ETAPE ORGANOGENEZEETAPE ORGANOGENEZE

‐ heljda kao i žitarice ima 12 etapa organogenze što se može dij li i i i d ipodijeliti u tri perioda i to:

(1) prvi period traje od nicanja do cvatnje što je 25‐30 dana

( ) d i i d j d j d č k j j j(2) drugi period traje od cvatnje do početka tamnjenja sjemena

i traje 25‐35 dana

(3) treći period traje od početka tamnjenja sjemena do pune

zriobe i traje 15‐30 dana

‐ varijabilnost kultivara odnosi se na; vrlo rane, rane, srednje do kasnih kultivara

h ljd j l d (k k i j ) i d j i‐ heljda je stranooplodna (kukci, vjetar) vrsta a za proizvodnju i održavanje kategorija sjemena treba izolaciju od 1500 m

TEHNOLOGIJA UZGOJATEHNOLOGIJA UZGOJA

‐ iako nije žitarica, heljda se svrstava u prosolike žitarice zbog slične agrotehnike i

proizvodnje

ima kratku vegetaciju pa se uzgaja kao osnovni a najčešće kod nas postrni usjev‐ ima kratku vegetaciju pa se uzgaja kao osnovni a najčešće kod nas postrni usjev

PLODORED: PLODORED: iza strnih žitarica, kupusa, mahunarki, uljane repice i sl., a dobra je predkultura za sve vrste izuzev one iz roda Fagopyrum

PRIPREMA TLA: PRIPREMA TLA:

‐ oranje na dubinu 20‐25 cm u jesen ili proljeće

‐ kad se sije dosta kasno (konac travnja i početak svibnja) kao glavna kultura nužno‐ kad se sije dosta kasno (konac travnja i početak svibnja) kao glavna kultura, nužno je održavati tlo bez korova (tanjurače) uz čuvanje vlage

‐ predsjetvena priprema tla obavlja se rotacijskom drljačom ili sjetvospremačem

‐ kad se sije kao postrni usjev, priprema tla za sjetvu heljde obavlja se oranjem na dubinu 20‐25 cm uz istovremenu predsjetvenu pripremu tla i sjetvu

TEHNOLOGIJA UZGOJATEHNOLOGIJA UZGOJAGNOJIDBA:GNOJIDBA:

‐ ovisno o plodnosti tla treba osigurati 40‐60 kg/ha N, 50‐60 kg/ha P2O5 i 100 p g g/ , g/ 2 5kg/ha K2O

‐ heljda može koristiti P2O5 iz teže topivih spojeva nego ostale oranične kulture

i d d j d j k d j f i‐ K2O i P2O5 dodaju se predsjetveno a N 50% kod sjetve a 50% u fazi pupa a prije cvatnje dozatorom uz redove biljaka

‐ kada tlo do dubine 30 cm ima više od 20 g NO3 – N/kg suhog tla, nepotrebna g 3 / g g , pje hranidba s N

‐ za 100 kg sjemena heljde nužno je osigurati čistih 1,8 kg N, 1,3 kg P2O5 i 1,0 kg K OK2O

SJETVA:SJETVA:

‐ kvalitetnim certificiranim sjemenom (problem kod nas u RH je jer nema registriranih proizvoda konvencionalnog ali ni biosjemena)


VRIJEME SJETVE:VRIJEME SJETVE:‐ kad je sjetveni sloj zagrijan na 12°C ili približno 25.IV‐15.V kao glavni usjevk i j jč šć h ljd ij i 10 VII‐ kao postrni usjev najčešće se heljda sije iza 10. VII.

‐ ranije sjetve daju veći urod‐ kod sjetve heljde kao glavnog usjeva treba osigurati 170‐200 klijavih biljaka/m² ili 40‐ 50 kg/ha sjemena a u postrnoj sjetvi valja osigurati sklop od 250‐300 klijanaca/m² ili 60‐90 kg/ha sjemena‐ u gustoj sjetvi heljda razvija tanke i lako lomljive stabljike s malo grana i niskoj g j j j j j j g jproizvodnji sjemena po biljci uz veće polijeganje

TEHNOLOGIJA UZGOJATEHNOLOGIJA UZGOJARAZMAK SJETVE:RAZMAK SJETVE:

‐ između redova je 12,5‐25,0 cm

DUBINA:DUBINA:

‐ 2‐3 cm na težim a 3‐4 cm na lakšim tlima

‐ rani kultivari imaju dužinu vegetacije 60‐70 dana,

srednje kasni 70‐80 dana a kasni 80‐90 dana

‐ u pravilu se kod ranijih kultivara prvi cvjetovi pojavljuju 20 dana po nicanju, kod p j p j p j j j p j ,srednje kasnih 25‐28 dana a kod kasnih 30 i više dana po nicanju

GOSPODARENJE USJEVOM:GOSPODARENJE USJEVOM:

‐ podrazumijeva valjanje površine nakon sjetve valjcima radi boljeg kontakta sjemena i vlage u tlu

‐ pokorica se razbija zvjezdastim drljačama a korovi se pljeve ili se uništavaju p j j j p j jmeđurednim kultivatorom (sjetva 50 cm razmaka u redu)

‐ sa 3‐5 košnica/ha pčela poboljšava se oplodnja i broj zrna po biljci a navodnjavanje ili kišenje korisno je u početku cvatnje (ne po danu već po noći) radi smanjenja stresa j j p j ( p p ) j jbiljaka (šoka)


‐ proizvodnja heljde 2,5‐3,0‐ ili više t/ha ostvaruje se kod sklopa 120 140 ili više biljaka po m² u širokorednoj sjetvi broj zrna po120‐140 ili više biljaka po m² u širokorednoj sjetvi, broj zrna po biljci 80‐110‐ili više i težinom zrna po biljci 2,2‐3,0‐ili više g po biljci

‐ dobar je odnos sjeme‐slama 1:2 ili čak 1:1,1dobar je odnos sjeme slama 1:2 ili čak 1:1,1

‐ pljevičavost sjemena heljde iznosi 20‐22% uz iznos krupne frakcije 75% (pljevom se pune ekološki jastuci i ležaji, automobilska sjedala u Japanu itd.)

‐ za normalnu produktivnost neophodna je oplodnja heljde (ss x Ss) ili (S1 x ss) pri čemu je THRUM ili Ss kratki tučak i dugi prašnici aili (S1 x ss) pri čemu je THRUM ili Ss – kratki tučak i dugi prašnici a PIN ss‐ dugi tučak cvijeta i kratki prašnici

‐ valja znati da se kod visokih temperatura u oplodnji zameće manje j p p j jsjemenki po biljci a samooplodnja je isključena

ŽETVA ŽETVA

‐ neravnomjerno cvate tako i dozrijeva sjeme što može trajati i 35 dana

‐ žetva žitnim kombajnom obavlja se kad je 75% sjemenki na gornjoj trećini j j j j g j jstabljike dobilo tamnu zrelu boju

‐ tada je stabljika crvenkasta a može se obaviti i desikacija (sušenje lista i stabljike) 10 ak dana prije žetve radi lakše žetvestabljike) 10‐ak dana prije žetve radi lakše žetve

‐ žetva je najbolja ujutro, kod vlage biljke a popodne gubici mogu biti iznad 10% (osipanje)

ŽETVA ŽETVA

‐ kalendarski se žetva glavnog usjeva heljde obavlja početkom kolovoza a kad je postrni usjev, žetva je tijekom rujna ili poslije prvih mrazeva

ž t ž b iti i d f i j t h l ij‐ žetva se može obaviti i dvofazno; primjenom ove tehnologije mogu se postići urodi 2,0‐3,0 t/ha suhog zrna heljde a ja sam u Š. Lugu, fakultetskom pokušalištu ostvario i preko 3,5 t/ha zrna heljde (na 3 ha površine)

‐ po žetvi se sjeme suši i svodi na vlagu 13‐14% te skladišti u suhim skladištima (40‐50% relativne vlage zraka)skladištima (40 50% relativne vlage zraka)

UZGOJ U SVIJETU UZGOJ U SVIJETU

UKUPNO U SVIJETUUKUPNO U SVIJETU: proizvodnja na 2.934.918 ha

‐ najveći proizvođači heljde su RusiRusi s 1 004 850 t i KineziKinezi s oko‐ najveći proizvođači heljde su RusiRusi s 1.004.850 t i Kinezi Kinezi s oko

800.000 t itd.

PROSJEČNI SVJETSKI URODI ZRNA: PROSJEČNI SVJETSKI URODI ZRNA: heljde su 0,84 t/ha što je vrlo, vrlo nisko

FRANCUSKAFRANCUSKA sa 32.945 ha ima prosječni urod od 3,56 t/ha suhog zrna što je i najveći državni prosjek heljde u svijetu.

prema tome urodi heljde variraju od onih ispod 1 t do onih iznad 5 t/ha‐ prema tome, urodi heljde variraju od onih ispod 1 t do onih iznad 5 t/ha

UZGOJ U HRVATSKOJUZGOJ U HRVATSKOJ

kod nas su zastupljena dva domaća diploidna kultivara koje je‐ kod nas su zastupljena dva domaća diploidna kultivara koje je ujednačio Dr. Kreft Siva i Crna heljda te tetraploidna hrvatska heljda, kultivar Bednja 4n čiji je oplemenjivač sa Agronomskog j , j j j p j g gfakulteta, Zagreb prof. dr. sc. Vinko Milinković i inž. Drago Adamić iz Martijanca.

‐ ostvaruje se prosječni urod heljde kao glavne kulture od 2 t/ha a kao postrnog usjeva 1 t/ha što je vrlo nisko, stoga je nužno

iti t h l ij j h ljdpopraviti tehnologiju uzgoja heljde

KAKO REVITALIZIRATI DOMAĆE KAKO REVITALIZIRATI DOMAĆE VARAŽDINSKE HELJDEVARAŽDINSKE HELJDEVARAŽDINSKE HELJDEVARAŽDINSKE HELJDE

• Prikupiti različite uzorke sjemena heljde iz sjeverozapadne Hrvatske

• Posijati uzorke na 2 lokacije Varaždin‐Zagreb u 2014. godiniPosijati uzorke na 2 lokacije Varaždin Zagreb u 2014. godini• Utvrditi genetičke, agronomske i morfološke razlike između

uzoraka (primki) sjemena• Ispitati kemijski sastav sjemena svih primki s obe lokacije• Ispitati kemijski sastav sjemena svih primki s obe lokacije

eksperimenata• Odabrati biljke u populacijama za odvojeno umnažanje "biljka na

red" u 2015 godini te pristupiti stvaranju predosnovnog sjemenared" u 2015. godini te pristupiti stvaranju predosnovnog sjemena BEDNJE 4n ili drugih genotipova Varaždinskih heljda.

• Sjetvena površina od 1 kg na 2 lokacije (2 kg) je 200 m² ukupno ili 100 ² l k iji (V ždi i Z b)100 m² po lokaciji (Varaždin i Zagreb)

ŽŽHVALA NA PAŽNJI!HVALA NA PAŽNJI!

fagopyrum esculentum moench) jučer, danas i sutra · heljda (fagopyrum esculentum moench) jučer,...

Documents