fakultet prometnih znanosti - fpz.unizg.hr · sustav za arhiviranje služi kao sredstvo za...
TRANSCRIPT
FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI
Sveučilište u Zagrebu
Zavod za inteligentne transportne sustave doc.dr.sc. Sadko Mandžuka, dipl.ing.el.
INTELIGENTNI TRANSPORTNI SUSTAVI 2
Izabrana poglavlja
Zagreb, lipanj 2010.
Inteligentni transportni sustavi 2 1/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
SADRŽAJ:
1. UVOD
2
2. RAZVOJ INTEGRALNIH I INTEROPERABILNIH RJEŠENJA
INTELIGENTNIH TRANSPORTNIH SUSTAVA
3
3. PLATFORME ZA KOMPLEKSNE SENZORSKE, KOMUNIKACIJSKE I
UPRAVLJAČKE SUSTAVE
24
4. INTELIGENTNI TRANSPORTNI SUSTAVI I UPRAVLJANJE
KRIZAMA
35
5. PRIMJENA INFORMACIJSKO KOMUNIKACIJSKIH TEHNOLOGIJA
(ICT) U UPRAVLJANJU KRITIČNOM INFRASTRUKTUROM
44
6. CJELOVITO UPRAVLJANJE PROMETOM INTEGRACIJOM
RAZLIČITIH ITS PODSUSTAVA
52
7. UPRAVLJANJE ŽIVOTNIM CIKLUSOM ITS APLIKACIJA
101
8. LITERATURA 125
Inteligentni transportni sustavi 2 2/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
1. UVOD
U ovom priručniku Inteligentni transportni sustavi 2, prikazana su izabrana poglavlja
koja se odnose na program kolegija istoga imena, koji se drži na diplomskom studiju
Inteligentnih transportnih sustava na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.
U priručniku su obrañene slijedeće programske cjeline: RAZVOJ INTEGRALNIH I
INTEROPERABILNIH RJEŠENJA INTELIGENTNIH TRANSPORTNIH SUSTAVA,
PLATFORME ZA KOMPLEKSNE SENZORSKE, KOMUNIKACIJSKE I UPRAVLJAČKE
SUSTAVE, INTELIGENTNI TRANSPORTNI SUSTAVI I UPRAVLJANJE KRIZAMA,
PRIMJENA INFORMACIJSKO KOMUNIKACIJSKIH TEHNOLOGIJA (ICT) U
UPRAVLJANJU KRITIČNOM INFRASTRUKTUROM, CJELOVITO UPRAVLJANJE
PROMETOM INTEGRACIJOM RAZLIČITIH ITS PODSUSTAVA te UPRAVLJANJE
ŽIVOTNIM CIKLUSOM ITS APLIKACIJA.
Svrha ovog priručnika je prikazati neke od mogućnosti primjene pristupa
inteligentnih transportnih sustava u različitim područjima. Korištena su najnovija
dostignuća u ovom području u svijetu, kao i neki primjeri primjene u Republici Hrvatskoj.
U Zagrebu, lipanj 2010.
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka
Inteligentni transportni sustavi 2 3/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
2. RAZVOJ INTEGRALNIH I INTEROPERABILNIH RJEŠENJA I NTELIGENTNIH
TRANSPORTNIH SUSTAVA
2.1. TLS sustav
TLS - "Technische Lieferbedingungen für Streckenstationen" (Tehničke specifikacije za
cestovne stanice), njemačka je arhitektura za opremu prometnica, prije svega namijenjenu
brojanju i kontroli prometa. To je jedna od uspješno primijenjenih ranih ITS
arhitektura. Osnovna ideja TLS bio je definirati funkcionalne grupe za opremu cesta,
koncentratora podataka, pomoćnih i glavnih kontrolnih centara i dr, a kako bi se
standardizirala sučelja i komunikacijski protokoli. Na taj način oprema različitih dobavljača
napravljena je kompatibilnom. Važno je istači da se ovim standardom definiraju i
primopredajni testovi, a kako bi se omogućilo transparentno nadmetanje kod ugovaranja
izgradnje ovih sustava na prometnicama. Osim toga, na ovaj način moguće je bolje pratiti i
rad samog sustava. TLS arhitektura se danas primjenjuje ne samo u Njemačkoj, nego i u
Austriji i nekim srednje-istočnim europskim zemljama. Svi su oni članovi TLS radne
skupine.
Slika 1 Arhitektura TLS-a
2.2. Povijest TLS-a
Prvo preliminarno izdanje izašlo je 1988. godine sa sadržajem koji definira način
Inteligentni transportni sustavi 2 4/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
prikupljanja prometnih podataka. Ovo izdanje je nadopunjeno 1990. godine s dodatnim
tehničkim značajkama koje pokrivaju područje komunikacija. Izdanje iz 1993. je prvo
potpuno izdanje, koje postaje obvezno za cestovnu oprema za upravljanje prometom.
Finalna verzija je definirana 2002. godine, a priprema novog izdanje je od 2005.
Na slici 2 dan je prikaz jedne tipične implementacije TLS arhitekture na dijelu cestovne
dionice.
2.3. Definiranje područja zahvata standarda i funkcijske grupe
Zahtjevi za "TLS" standard za opremu namijenjenu brojanju i kontroli prometa
obuhvaćaju sljedeće zadaće:
1. prikupljanje podataka o prometu i meteoroloških podataka u lokalnoj cestovnoj
stanici,
2. prikupljanje (koncentracija) prometnih podataka iz različitih cestovnih stanica u
jedan Centar za kontrolu prometa,
3. oprema se koristi za kontrolu prometa preko promjenljivih prometnih znakova
(VMS),
4. informacije se mogu dopuniti informacijama iz policije i drugih tijela državne vlasti,
5. sustav za arhiviranje služi kao sredstvo za dobivanje podataka o prometu u
statističke svrhe (povijesni podaci o prometu),
6. emitiranje svih relevantnih informacija preko radio postaja,
7. prilagodba sustava za mogućnost daljnjih proširenja.
Na slici 3. prikazana je tipična TLS mrežna toplogija.
Inteligentni transportni sustavi 2 5/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
Slika 2 Primjer implementacije TLS-a
Slika 3 Tipična TLS mrežna topologija
Inteligentni transportni sustavi 2 6/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
TLS globalna arhitektura se zasniva na tkz. funkcijskim grupama (FG), koje definiraju vrstu
i namjenu ureñaja za obradu informacija te njihovu prezentaciju. Temeljne funkcijske
grupe (FG) u okviru TLS su:
� FG 1: Prikupljanje podataka o prometu (Traffic data acquisition)
� FG 2: Podaci o osovinskom opterećenju (Axle load data)
� FG 3: Podaci o okolišu (Environmental data acquisition)
� FG 4: Promjenljivi znakovi (Variable message sign and variable direction sign
control)
� FG 6: Operativne poruke i upravljanje (Operational messages and control)
� FG 7: Upravljanje sustavom (System management)
� FG 8: Speed control systems
Na slici 4 prikazan je primjer strukture upravljačkog podcentra za slučaj upravljanja VMS-
om kao dijelom TLS pristupa.
Inteligentni transportni sustavi 2 7/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
Slika 4 Struktura podcentra za upravljanje VMS-om kao dio TLS-a
Inteligentni transportni sustavi 2 8/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
2.4 Opis sustava
2.4.1 Razine sustava
Zbog prostornog rasporeda mreže magistralnih cesta i zbog različitih nadležnosti
cestovna mreža se mora podijeliti u pojedine regionalne mreže. Kako bi se omogućila
obrada očekivane količine podataka, pojedine regionalne mreže opet treba podijeliti u
pojedine niže hijerarhijske razine (tabela 1). Odreñivanje funkcija i sučelja cestovnih
stanica treba pri tome omogućiti fleksibilnu prilagodbu stvarnim potrebama.
Prometnoj računarskoj centrali ( Verkehrsrechnerzentrale -VRZ) su podreñene
podcentrale (Unterzentralen -UZ), a njima pak su podreñene lokalne cestovne stanice
(Streckenstationen -SS).
Svaka cestovna stanica dobiva jedan upravljački modul (Steuermodul -SM), koji opslužuje
različite E/A koncentratore (sabirnike) (E/A-Konzentratoren -EAK). E/A ) = „Ulaz/Izlaz“
Prometna računarska centrala komunicira sa pridruženim podcentralama preko daljinske
sabirnice, podcentrala komunicira sa upravljačkim modulima cestovnih stanica preko
samostalnih sabirnica , a različiti ureñaji za snimanje i izlaz podataka u cestovnoj stanici
komuniciraju sa upravljačkim modulom preko lokalne sabirnice.
Podcentrale se postavljaju radi odvijanja prijenosa podataka za zatvorene dijelove mreže i
za upravljanje ureñajima promjenjivih znakova, ako takvi postoje. Podcentrala se postavlja
unutar priključenog dijela mreže (npr. u upravi autoceste ili telekomunikacijskoj upravi) ili u
prometnoj računarskoj centrali.
Slika 5 Izgled cestovne stanice
Inteligentni transportni sustavi 2 9/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
Tabela 1: Hijerarhijska podjela ugradbenih sklopovskih skupina.
Razina Ureñaj Smještaj
1 Prometna računarska centrala (VRZ) Središnja točka u mreži
autocesta jedne savezne
zemlje
2 Podcentrala (UZ) služi, npr., za upravljanje
ureñaja promjenjivih prometnih znakova i
za odvijanje prijenosa podataka u
zatvorenim dijelovima mreže
Npr. uprava za ceste ili u
prometnoj računarskoj
centrali
3 Upravljački modul (SM) i sustav prijenosa
lokalnih cestovnih stanica
Cestovna stanica
4 Ureñaji za snimanje i izlaz podataka
(DEG/DAG) za lokalno agregiranje
podataka, vrednovanje podataka, odnosno
za predavanje parametara i izvršnih naloga.
Cestovna stanica
Ureñaji na razinama 3 i 4 (upravljački modul i ureñaji za snimanje i izlaz podataka) su u
pravilu smješteni na dionici u zajedničkom rasklopnom ormaru cestovne stanice. Ureñaj
podcentrale (razina 2) ima veoma važnu funkciju. On izmeñu ostalog služi sažimanju
podataka i smanjenju potrebne količine podataka za prijenos, što je kod nekih primjena
kritična situacija. Iz podcentrala se isto tako upravlja i ureñajima promjenjivih prometnih
znakova, ako ih ima na danoj poddionici.
2.4.2 Raspodjela funkcija
Svaka od gore navedenih razina mora ispuniti posebne zadaće. Funkcije treba
meñusobno uskladiti i rasporediti tako da količina podataka za prijenos ne prelazi kapacitet
prijenosa. Na prvu sljedeću razinu se uvijek predaju samo oni podaci koji su potrebni na toj
razini. Valja predvidjeti da svaka viša razina odreñuje koje podatke treba prenositi
(fleksibilni sustav).
Zadaci koji su predviñeni na razinama sustava prometne računarske centrale i podcentrale
opisani su u podsjetnom listu za opremu prometnih računarskih centrala i podcentrala.
Inteligentni transportni sustavi 2 10/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
Na razinama 3 i 4 cestovnih stanica smještene su sljedeće glavne funkcije:
UPRAVLJAČKI MODUL (SM)
- Upravljanje razmjenom podataka izmeñu podcentrale i E/A koncentratora
(sabirnika).
- Upravljanje odzivnim ritmom i postupkom prijenosa za E/A koncentratore
(sabirnike) na lokalnoj sabirnici.
E/A koncentrator (sabirnik) (EAK)
- Snimanje i agregiranje podataka o prometu ili okolini iz priključenih senzora.
- Retransmisija upravljačkih naloga do promjenjivih prometnih znakova
- Nadzor funkcija i dojave stanja.
Ove se glavne funkcije nastavno opisuju u detalje.
Slika 6 Prikaz korištenja VMS-a
Inteligentni transportni sustavi 2 11/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
2.5. Prijenos podataka
Za prijenos podataka izmeñu cestovnih stanica i podcentrala u pravilu je na raspolaganju
par žila BAB cestovnog dojavnog kabla, kojim se podaci mogu prenositi u oba smjera
(poludupleksni rad) sa 1.200 Bit/s (osnovni pojas prema CCITT V23, bez pomoćnog
pojasa). Ako u pojedinom slučaju kvaliteta prijenosa nije za to dostatna, potrebno je na
odgovarajući način doratiti kabel, odnosno pripadajuće ureñaje. Pojedinosti o zahtjevima
prijenosa podataka regulirane su u dijelu III, poglavlje 14. Upućuje se i na planska načela
„Mreža prijenosa podataka za prometno tehničku obradu informacija“ saveznog ministra
za promet.
Prijenos podataka unutar cestovne stanice odvija se uz pomoć spoja sabirnicom, koji je
izveden kao dvožični vodič prema standardu RS 485 (lokalna sabirnica).
Zbog ograničenih kapaciteta prijenosa samostalne sabirnice postoje ograničenja broja
cestovnih stanica na jednoj samostalnoj sabirnici. U tom smislu se daju preporuke.
Inteligentni transportni sustavi 2 12/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
2.6. Uvjeti za cestovne stanice
Svojstva opisana u Tehničkim dobavnim uvjetima za cestovne stanice (TLS) valja shvatiti
kao uvjete koji moraju biti ispunjeni kod implementacije odgovarajućih funkcionalnih
svojstava. Funkcionalna svojstva su razvrstana u takozvane «funkcionalne grupe».
Opremanje pojedinih komponenti ureñaja pojedinim funkcionalnim grupama ovisi o
zadacima. Funkcionalna grupa FG 254 mora uvijek biti instalirana.
Pojedina svojstva unutar pojedinih funkcionalnih grupa se takoñer izvode ovisno o zadatku
ili ureñaju. Ta su svojstva u Tehničkim uvjetima označena kao «opcijska».
Kako bi se jednoznačno utvrdila tražena radna sposobnost ureñaja prema Tehničkim
uvjetima, valja postupati na sljedeći način:
U popisu konfiguracije ureñaja najprije se može odabrati koje su funkcionalne grupe
potrebne. Drugi korak je utvrñivanje potrebnih opcijskih svojstava u prethodno odabranim
funkcijskim grupama.
Ako se ispunjavaju slobodna polja u Tehničkim uvjetima, to treba dogovoriti sa
nalogodavcem prije izvedbe, To vrijedi i kod upotrebe telegrama specifičnih za pojedine
proizvoñače. Isto vrijedi i za implementaciju dodatnih učinaka ili telegrama.
Slika 7 Ugradnja petlje
Inteligentni transportni sustavi 2 13/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
2.7. Definicije korištene u TLS-u
Pozivni smjer / odzivni smjer
U svrhu jednostavnijeg označavanja smjera obavijesti u mreži ovdje se smjer prema dolje
u hijerarhiji (npr. od podcentrale prema upravljačkom modulu) označava kao pozivni smjer,
a na isti način smjer prema gore u hijerarhiji (npr. od upravljačkog modula prema
podcentrali) označava se kao odzivni smjer.
Osovinski teret
Vrijednosti (opterećenja) izmjerene za jednu osovinu kod snimanja dinamičkog osovinskog
tereta cestovnih vozila.
Ureñaj za snimanje osovinskog tereta (dinamički)
Ureñaji mjere opterećenja pojedinačnih kotača cestovnih vozila koji djeluju na kolnički
zastor tijekom vožnje. Izmjerena opterećenja sastavljena su od statičke težine i dinamičkih
komponenti koje nastaju zbog vožnje (doprinos mjernim pogreškama). Iz mjernih
vrijednosti mogu se izvesti zaključci o statičkoj težini i pretovarivanjima vozila ili njegovih
osovina. Oni mjere osovinski teret, teret osovinskih grupa (dvostruke i trostruke osovine) i
ukupne težine. Za potrebe prometne statistike ovi ureñaji daju i druge karakteristične
veličine, kao što su detaljna klasifikacija vozila, brzine i standardno snimljeni prometni
podaci.
Teret osovinskih grupa
Vrijednosti (opterećenja) za osovinske grupe (dvostruke ili trostruke osovine) izmjerene pri
dinamičkom snimanju osovinskog tereta cestovnih vozila.
Automatsko brojno mjesto za trajno brojanje (točke trajnog brojila)
Automatska trajna brojna mjesta su mjerni presjeci čiji se podaci u prvom redu obrañuju za
statističke svrhe, a ne isključivo za ocjenu aktualne prometne situacije. Statistički podaci u
praliu trebaju biti spremljeni na nositelje podataka u prometnoj računarskoj centrali ili u
podcentrali. Cestovne stanice automatskih trajnih brojnih mjesta načelno se ne razlikuju od
ostalih cestovnih stanica, ali moraju biti u stanju provoditi diferenciraniju klasifikaciju vozila
u najmanje 5+1 klasa vozila.
Nalog
Inteligentni transportni sustavi 2 14/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
Upute iz sastavnih dijelova sustava nadreñene hijerarhijske razine dijelovima sustava
podreñene hijerhijske razine za izvoñenje neke operacije.
Skupni kanal (Clusterkanal)
Skupni kanal (Clusterkanal) je dodatni E/A kanal E/A koncentratora (sabirnika) koji po
potrebi treba dodatno predvidjeti. Njime se prorañuju zajedničke funkcije skupine E/A
kanala.
Slika 8. Centar upravljanja prometom
Kanal krajnjih naprava (terminala) za podatke (Daten-Endgeräte-Kanal (DE))
DE je logična adresa najmanje jedinice koja prima ili odašilje informacije. Njegov fizikalni
ekvivalent označava se kao E/A kanal i to može biti, npr. dvostruka petlja za vozni trak
odnosno detektorska ugradna skupina ili pojedinačni osjetnik promjenjivog prometnog
znaka.
Ureñaj za snimanje i izlaz podataka (DEG/DAG)
Kao ureñaji za snimanje i izlaz podataka označavaju se E/A koncentratori (sabirnici) i
njima podreñene hardware jedinice (npr. detektor s induktivnim petljama i E/A koncentrator
(sabirnik) koji sadrži uključivanje obrade i sakupljanja).
DE-Dojava kvara/pogreške
Inteligentni transportni sustavi 2 15/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
DE-dojava kvara/pogreške je obavijest koja označava momentalno funkcioniranje,
odnosno momentalne smetnje u funkcioniranju kanala krajnjih naprava za podatke,
odnosno E/A koncentratora.
Dirigent
Dirigent je EAK (E/A sabirnik) koji pomoću vlastitog upravljačkog programa može
uključivati SUB-mrežu sa različitim poprečnim presjecima prikaza.
Dinamička vaga osovinskog tereta
Ureñaj za mjerenje dinamičkog osovinskog tereta.
Vage za osovinski teret koriste se u različite svrhe (npr. čisti ureñaji za vaganje osovinskog
tereta, selektivni ureñaji za vaganje za kontrolne točke, ureñaji za vaganje koji se mogu
baždariti). Ovisno o postavljenom zadatku, potrebna točnost odnosno mogućnost
baždarenja može se postići odgovarajućom izvedbom senzora, konfiguracijom senzora i
brzinom prelaženja vozilom.
E/A-kanal
E/A-kanal je fizikalna oznaka za najmanju jedinicu koja prima ili daje informacije. Na E/A
kanal djeluje se preko njegove logične adrese, DE (kanala krajnjih naprava za podatke).
E/A-kanal čine, primjerice, pojedinačni detektori s petljama voznog traka ili pojedinačni
osjetnik promjenjivog prometnog znaka.
E/A-koncentrator(sabirnik) (EAK)
E/A-koncentrator (sabirnik) je hardverska jedinica koja je preko lokalne sabirnice spojena
sa upravljačkim modulom. EAK sadrži jedan ili više E/A kanala. E/A koncentrator nije
identičan funkcionalnoj grupi FG, jer on označava hardversku jedinicu, dok je FG logička
jedinica.
Pojedinačni telegram (Einzeltelegramm)
Pojedinačni telegram je dio okteta (bajta) podataka OSI-7-bloka koji sadrži podatke jedne
funkcionalne grupe (FG). Pojedinačni telegram se sastoji od glave (zaglavlja) duljine 5
okteta (bajta) i opcijski različitog broja DE blokova varijabilne duljine. U pojedinačni
telegram ne spadaju opće zaglavlje telegrama sa brojem čvora i bajtom broja
(Anzahlbyte) pojedinačnih telegrama.
Inteligentni transportni sustavi 2 16/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
Daljinska sabirnica
Daljinskom sabirnicom označava se razina prijenosa na kojoj su prometne računarske
centrale povezane sa podcentralama.
Funkcionalna grupa (FG)
Funkcionalna grupa je logički elemenat adresiranja. Ona obilježava grupe ulaznih i izlaznih
kanala (DE) koji predstavljaju istu vrstu izvora podataka, odnosno prijemnog mjesta
podataka.
Ukupna težina
Ukupna težina cestovnog vozila koja se kod dinamičkog snimanja osovinskih tereta
izračunava zbrajanjem osovinskih tereta u ukupnu težinu.
Identifikator (Identifier)
Identifikator (označivač) je sastavni dio telegrama podataka kojim se označava vrsta
njegovog sadržaja.
Samostalna sabirnica
Samostalna sabirnica je oznaka za razinu sabirnice na kojoj su podcentrale povezane sa
cestovnim stanicama.
ISO
International Standards Organizations
ISO/OSI-Referentni model
Referentni model definira koje funkcije se pojavljuju u kojim vezama u komunikaciji, te time
kao samostalan standard koji sam ne sadrži upućivanja na druge standarde, ima karakter
funkcionalne zadane vrijednosti za druge standarde, npr. za IEC-60 870.
Čvorovi
"Čvorovi" je opći pojam za jedinice koje meñusobno komuniciraju unutar mreže prijenosa.
Cestovna stanica, podcentrala i prometna računarska centrala su svaka po jedan čvor
mreže prijenosa.
Sredstvo komunikacije
Inteligentni transportni sustavi 2 17/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
U ovom kontekstu su sredstva komunikacije ureñaji za komunikaciju sa sudionicima u
prometu (npr. promjenjivi prometni znakovi, promjenjivi putokazi, radiosvjetionici).
Kratkotrajni podaci
Kratkotrajni podaci su lokalni podaci o prometu koji odražavaju momentalno stanje
prometa temeljem odabranih karakterističnih veličina. Oni u prvom redu služe kao ulazni
podaci za upravljačke modele ureñaja za reguliranje prometa i najčešće se snimaju u
vremenskim intervalima od jedne minute. Kratkotrajni podaci se ne koriste u statističke
svrhe.
Dugotrajni podaci
Dugotrajni podaci su lokalni podaci o prometu koji se snimaju prvenstveno za statističke
svrhe. Oni se snimaju u vremenskim intervalima od najmanje jednog sata i ne koriste se u
upravljačkim modelima ureñaja za reguliranje prometa.
Logična shema adresiranja
Logična shema adresiranja tvori jedinice adrese koje se odnose na funkcionalne grupe. Za
logičnu shemu adresiranja je irelevantno gdje su logične jedinice adresiranja fizikalno
rasporeñene.
Lokalna sabirnica
Kao lokalna sabirnica označava se razina sabirnice na kojoj su upravljački moduli
cestovnih stanica povezani sa E/A koncentratorima (sabirnicima) (interna sabirnica
cestovnih stanica).
LVE (Lokalno snimanje podataka o prometu )
Lokalno snimanje podataka o prometu.
Master
Master je centralna stanica koja upravlja tokom podataka priključenih hijerarhijski
podreñenih nesamostalnih ureñaja (Slave= nesamostalni ureñaj, ureñaj pod kontrolom).
Primjeri: u odnosu prometna računarska centrala – podcentrala prometna računarska
centrala je master, a podcentrala je Slave; u odnosu podcentrala – cestovna stanica
podcentrala je master, a cestovna stanica je Slave).
Inteligentni transportni sustavi 2 18/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
Dojava
Dojava je obavijest iz sastavnih djelova sustava podreñene hijerarhijske razine sastavnim
dijelova sustava nadreñene hijerarhijske razine.
Mjerni interval
Mjerni interval je vrijeme tijekom kojeg se u cestovnoj stanici sakupljaju podaci prije nego
ih podcentrala pripremi za poziv. Dužina mjernog intervala je fleksibilna; podcentrala
odreñuje dužinu mjernog intervala i o tome obavještava cestovnu stanicu. Time postoji
mogućnost vremenskog sinkroniziranja mjernih podataka.
Fleksibilnost mjernog intervala omogućava da se podaci cestovnih stanica pozivaju u
različitim pozivnim ritmovima, ovisno o prioritetu.
OSI
Open Systems Interconnection (Komunikacija otvorenih sustava) označava sustave u
kojima ureñaji različitih proizvoñača rade zajedno i meñusobno komunciraju (usp. ISO/OSI
referentni model).
Parametri
Parametri su veličine koje odreñuju funkciju pojedinih DE (kanala krajnjih naprava za
podatke) (npr. agregiranje podataka ili uključivanje promjenjivih prometnih znakova).
Fizikalna shema adresiranja
Fizikalnu shemu adresiranja odreñuju ugradne skupine hardwarea i njihova struktura.
Primar (Primary)
Vidi: Master
Primitive
Primitive tvori nedjeljivu kombinaciju prijenosnih telegrama izmeñu Mastera i Slave-a za
pozivanje, odnosno predavanje podataka.
Protokol
Protokol je cjelina regulacija za komunikaciju izmeñu partnera sustava.
Teret kotača
Inteligentni transportni sustavi 2 19/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
Vrijednosti (opterećenja) izmjerene kod dinamičkog snimanja osovinskog tereta cestovnih
vozila za kotače jedne strane vozila (jednostruki ili dvostruki kotači) na jednoj osi.
Sekundar (Secondary)
Vidi: Slave
Senzor
Senzori su osjetnici (mjerni pretvornici) za snimanje karakterističnih veličina prometa ili
drugih utjecajnih veličina (npr. vidljivost, oborine, stanje kolnika i sl.).
Slave
Slave je stanica koja je u hijerarhiji podreñena masteru. (Primjeri: u u odnosu prometna
računarska centrala – podcentrala podcentrala je Slave, a prometna računarska centrala
je master; u odnosu podcentrala – cestovna stanica cestovna stanica je Slave,a
podcentrala je master).
Upravljački modul (SM)
Upravljački modul je središnja ugradna skupina cestovne stanice koja odvija razmjenu
podataka izmeñu E/A koncentratora (sabirnika) i podcentrala.
Cestovna stanica (Streckenstation - SS)
Cestovna stanica je ureñaj na cesti koji snima podatke, lokalno ih sakuplja i/ili uključuje
promjenjive prometne znakove ili sl. (strukturalni ustroj vidi Dio V slika 1).
SUB-EAK
E/A sabirnik koji u SUB-mreži kojom upravlja dirigent služi za upravljanje jednog presjeka
prikaza.
SVE (Streckenbezogene Verkehrsdatenerfassung)
Snimanje podataka o prometu koje se odnosi na cestu (dionicu).
Upravljanje sustavom
Upravljanje sustavom je oznaka za onaj dio inteligentne ugradne skupine koji izvodi
interne funkcije u sustavu. To je, primjerice, samonadzor (prepoznavanje pogrešaka,
Inteligentni transportni sustavi 2 20/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
generiranje telegrama pogrešaka), dodjela adresa (DE), upravljanje internim satom,
upravljanje parametrima koji se mogu projektirati, itd.
Telegram
Telegram je formatirani prikaz naredbi i dojava.
Pretovarivanje i vrste pretovarivanja teških teretnih vozila
Pretovarivanje osovina, grupa osovina ili ukupne težine izmjereno kod dinamičkog
snimanja težine cestovnih vozila. Kao osnova za usporedbu služi tabela pretovarivanja
cestovnih vozila koja se oslanja na Uredbu o dozvoli vožnje u cestovnom prometu
Savezne Republike Njemačke (STVZO).
Podcentrala (UZ)
Podcentrala je razina sustava izmeñu prometne računarske centrale i cestovnih stanica sa
koje se upravlja snimanjem i prijenosom podataka kao i izlazom podataka, s koje se
intervenira u proces „prometa“ i nadzire sustav upravljanja. Podcentrale rasterećuju
prometne računarske centrale i puteve prijenosa podataka i jamče veću raspoloživost
ureñaja vodova. Podcentrale su potrebne i za upravljanje ureñajima promjenjivih
prometnih znakova.
VBA (Verkehrsbeeinflussungsanlage)
Ureñaj za regulaciju prometa.
VÜ-sabirnica
Direkna veza izmeñu EAK (E/A koncentrator (sabirnik)) navoñenja (aktiviranja)
promjenjivog prometnog znaka i VÜ – ureñaja.
VÜ-ureñaj
Ureñaj za kontrolu brzine koji se koristi za kontrolu brzine u području ureñaja za regulaciju
prometa.
VÜ-Sučelje
Logično i/ili fizikalno sučelje izmeñu E/A koncentratora (sabirnika) navoñenja promjenjivog
prometnog znaka i VÜ-ureñaja.
Inteligentni transportni sustavi 2 21/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
Slika 9. Struktura prometnih upravljačkih algoritama
Prometna računarska centrala (Verkehrsrechnerzentrale - VRZ)
Prometna računarska centrala je središnja uklopnica voñenja (Leitwarte) iz koje se nadzire
rad sustava voñenja prometa na autocestama u pravilu čitave jedne savezne zemlje. Iz
prometne računarske centrale se može intervenirati i u rad ureñaja promjenjivih prometnih
znakova kojima upravljaju podcentrale.
Promjenjivi tekstualni prikazi
Promjenjivi tekstualni prikazi su natpisi upozorenja sudionicima u prometu koji se iz
centrale mogu oblikovati u bilo koji tekst.
Promjenjivi prometni znakovi (Wechselverkehrszeichen - WVZ)
Promjenjivi prometni znakovi su prometni znakovi koji se po potrebi mogu prikazati,
mijenjati i ukidati. Promjenjive prometne znakove daju davači promjenjivih znakova
(Wechselzeichengeber - WZG) koji mogu prikazati po jedan promjenjivi prometni znak iz
svoje zalihe promjenjivih prometnih znakova.
Inteligentni transportni sustavi 2 22/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
Promjenjivi putokazi (Wechselwegweiser - WWW)
Promjenjivi putokazi su promjenjivi prometni znakovi koji vozačima prenose informacije o
rutama vožnje.
Slika 10 Promjenjivi putokazi
Inteligentni transportni sustavi 2 23/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
Ureñaj promjenjivog prometnog znaka (Wechselverkehrszeichenanlage - WVA)
Naziva se i ureñajem za regulaciju prometa (Verkehrsbeeinflussungsanlage - VBA).
Davači promjenjivih znakova (Wechselzeichengeber - WZG)
Davači promjenjivih znakova su ureñaji kojima se vozačima daju promjenjivi prometni
znakovi. Za upravljanje davača promjenjivih znakova se ovdje definira da je davač
promjenjivih znakova ureñaj, odnosno dio ureñaja, koji u jednom trenutku može prikazati
samo jedan sadržaj. Stoga se svaki dio davača promjenjivih znakova koji može prikazivati
informacije fizikalno neovisno o drugom dijelu smatra posebnim davačem promjenjivih
znakova.
Primjeri: Dva prostorno integrirana davača promjenjivih znakova, koji npr. mogu prikazati
znak upozorenja i dodatni tekst smatraju se dvama davačima promjenjivih znakova.
Inteligentni transportni sustavi 2 24/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
3. PLATFORME ZA KOMPLEKSNE SENZORSKE, KOMUNIKACIJSK E I
UPRAVLJA ČKE SUSTAVE
1. UVOD
Upravljanje incidentnim situacijama je koordiniran skup aktivnosti kojim se pomaže
unesrećenima, uklanjaju vozila i normalizira prometni tok nakon nastanka prometne
nezgode ili druge incidentne situacije (kvar vozila, guma, itd.). Ovaj novi pristup definiran je
kao dio inteligentnih transportnih sustava (ITS). ITS se može definirati kao holistička,
upravljačka i informacijsko-komunikacijska (kibernetska) nadgradnja klasičnog sustava
prometa i transporta kojim se postiže znatno poboljšanje performansi, odvijanje prometa,
učinkovitiji transport putnika i roba, poboljšanje sigurnosti u prometu, udobnost i zaštita
putnika, manja onečišćenja okoliša, itd. Suštinu ITS-a čine sustavna upravljačka i
informatičko-komunikacijska rješenja ugrañena u mrežnu infrastrukturu, vozila, upravljačke
centre i različite komunikacijsko-računalske terminale.
Brzi koordiniran odziv policije i drugih hitnih službi (prva pomoć, vatrogasci, itd.) ključni su
zahtjevi pri nastanku prometnih nezgoda ili drugih incidentnih situacija na prometnicama.
Sustav upravljanja incidentnim situacijama (IMS – Incident Management System) usko je
vezan s drugim podsustavima upravljanja prometom u gradu (Urban Transport and Traffic
Management), odnosno drugim podsustavima. Spašavanja stradalih u prometnim
nezgodama RSIM (Rescue Service Incident Management) predstavlja jednu od traženijih
implementacija ITS-a u razvijenim zemljama. Nakon nastanka nezgode iz vozila se aktivira
signal (aktiviranjem zračnog jastuka ili ručno) i šalje do RSIM centra. Pozicija vozila se
precizno utvrñuje preko globalnih satelitskih pozicijskih/navigacijskih sustava. Sustavi
automatskog praćenja i davanja prioriteta omogućuju najbližem vozilu da najkraćom rutom
doñe do mjesta nezgode. Ostali učesnici u prometu se informiraju preko drugih
komunikacijskih kanala, a u ovom radu posebno je ukazano na mogućnost primjene SMS
ćelijskog emitiranja.
Proces IMS ima četiri sekvencijalne faze prikazane na slici 1. Detekcija je prostorno
vremensko odreñivanje incidentne situacije, verifikacija je odreñivanje tipa i lokacije. Sve
do pojave naprednih ITS rješenja dominantan način detekcije bile su redovite policijske
ophodnje. Prometna policija u pravilu koordinira aktivnosti i komunikacije do
"raščišćavanja" situacije.
Inteligentni transportni sustavi 2 25/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
Detekcija Odziv Raščišćavanje Obnavljanje
Nastanak incidentne situacije
Verifikacija incidentne situacije
Odziv na incidentnu situaciju
Incidentna situacija
raščišćena
Prometni tok vraćen u normalu
Slika 1. Osnovne faze sustava upravljanja incidentima
Implementacija suvremenih IMS-a umanjuju negativne posljedice kao što su čekanja,
prometna zagušenja i sekundarno izazvane prometne nezgode. Brzi dolazak medicinske
pomoći odlučujući je za spašavanje života teško stradalih. GIS tehnologije i ekspertni
sustavi za donošenje odluka uključeni u ITS omogućuju točnu detekciju, brz odziv i bolju
koordinaciju različitih organizacija uključenih u IMS.
Diljem svijeta, penetracija mobilnih komunikacija ubrzano raste; razine od 80% i više nisu
više iznimke. Iako je u mnogim zemljama konkurencija po pitanju cijena vrlo jaka,
ponuñači se sve više usredotočuju na diferencijaciji usluga kroz dodanu vrijednost. Ključ
pružanja uspješnih mobilnih usluga dodane vrijednosti je u pronalaženju prave
kombinacije mrežnih usluga i sadržaja. Jedna takva snažna kombinacija sadržaja i
funkcionalnosti mobilne mreže je pružanje usluga temeljenih na lokacijskoj tehnologiji. Cell
Broadcast je inovativna mreža funkcionalnost koja se snažnije počela razvijati nakon
2000.god. Cell Broadcast omogućava krajnjim korisnicima primanje različitih vrsta „push”
informacija specifičnih u odnosu na njihovu trenutnu lokaciju, i to od više pošiljatelja.
Ova nova tehnologija ima posebne značajke jer omogućuje veoma brzu reakciju na
nastanak incidentnog dogañaja. Na slici 2 je prikazana ovisnost veličine konačne štete u
ovisnosti o brzini reakcije i ukupnog odziva službi na pojavu incidentnog dogañaja. Iz slike
je vidljivo da se ukupna šteta može značajno smanjiti ako je brzina odziva unutar prvih pet
minuta.
Inteligentni transportni sustavi 2 26/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
Slika 2. Ovisnost veličine štete o brzini reakcije na incident
2. SUSTAV CELL BROADCAST
Cell Broadcast sustav šalje sadržaj na mobilne telefone koji se nalaze u odreñenom
području koje odreñuje davatelja sadržaja. Najmanje područje na koje davatelj sadržaja
može slati sadržaj je jedna radio ćelija, a najveće je kompletna mobilna mreža. Cell
Broadcast distribuira informacije u obliku poruke, vrlo slične poznatim SMS porukama. Te
poruke mogu biti tekstualne ili u binarnom obliku. Dužina poruke Cell Broadcast je izmeñu
1 i 15 stranica od 82 okteta (93 znakova). Cell Broadcast distribuira informacije na veliki
broj korisnika. Obrada potrebna za distribuciju informacija je potpuno neovisna od broja
korisnika koji primaju informacije (odnosno koji su odabrali ih primati). Krajnji korisnik
odreñuje, koje informacije mu se prezentiraju i da li želji primati taj sadržaj. Dostupno je
više od 65.000 kanala (u terminologiji ETSI zvani identifikatori poruka „Message
Identifiers”) svaki odgovarajući odreñenoj vrsti informacije.
Korisnik aktivira i deaktivira pojedinačno prijem prvih 999 Cell Broadcast kanala. Ostatak
kanala mora biti aktiviran po OTA. Osim toga, Cell Broadcast nudi niz jedinstvenih
funkcionalnosti kao što su omogućavanje slanja specifičnih informacija o lokaciji.
Inteligentni transportni sustavi 2 27/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
Postavljanje pokrivanja do jedne radio ćelije - davatelj sadržaja odreñuje područje u koje
se šalje svaka poruka. Osim značajki rada u realnom vremenu, terminal potreban za
primanje Cell Broadcast informacija stalno je kod korisnika, pa ga on može pročitati odmah
u trenutku isporuke.
Arhitektura sustava Cell Broadcast daje operatoru potpunu kontrolu nad topologijom
mreže (u smislu CBS poručivanja), bilo da je riječ o GSM mreži ili UMTS mreži. Istodobno
omogućava davatelju sadržaja rad i pod najvećim opterećenjem i složenošću mobilne
mreže i njenim čestim promjenama. To se ostvaruje dijeljenjem sustava Cell Broadcast u
dvije podkomponente, obično smještene u dvije domene.
• Cell Broadcast centar (CBC) je mrežni element u mobilnoj mreži koja šalje
broadcast poruke na odreñene radio ćelije. CBC kojem u potpunosti upravlja mrežni
operator, održava sve relevantne informacije o lokacijama radio ćelija cell te
upravlja opterećenjem radio ćelija.
• Jedan ili više Cell Broadcast entiteta (CBE) su spojeni na CBC i mogu se koristiti
lokalno (od strane operatora) i na daljinu (od strane neovisnih davatelja sadržaja)
za definiranje i slanje cell broadcast poruka. CBE korisnik definira broadcast
područja u geografskim oznakama abstrhirajući ih iz topologije mobilne mreže. CBC
mapira definicije geografskog područja dobivenih od CBE entiteta na dotične radio
ćelije.
Korištenjem Cell Broadcast funkcije, krajnji korisnik odabire relevantne informacije
istodobno blokirajući sve druge informacije. Primljene Cell Broadcast poruke su prikazane
odmah na zaslonu mobilnog telefona, ili kao SMS poruke mogu biti pohranjene u memoriju
za kasnije čitanje. Korisnik odabire relevantne informacije aktiviranjem tzv. Cell Broadcast
kanala (u terminologiji ETSI: Identifikatora poruka “Message Identifiers”). Od trenutka
aktivacija nadalje, terminali će prikazati sve poruke vezane za aktivirane kanale. Cell
Broadcast kanali odgovaraju sadržaju raznolikog tipa.
Cell Broadcast podržava poruke u nekoliko jezika, kodirane u ETSI Default Alphabet i
Unicode (UCS2), kao što je definirano u GSM 03,38 Faza 2 +] i [3GPP TS 23,038].
Osim toga, Cell Broadcast informacije mogu se slati u binarnom formatu za obradu
pomoću aplikacija ureñaj-ureñaj (machine-to-machine). Niz primjena može koristiti
Inteligentni transportni sustavi 2 28/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
prednosti tehnologije Cell Broadcast (ekonomična masovna distribucija, broadcast u skoro
realnom vremenu, i broadcast lokacijskih informacija), uključujući sljedeće primjere:
• Prometni informacijski znakovi i panoi na cesti mogu se opremiti s mobilnim
prijemnicima koji će se osvježiti novim tekstom, rasporedima ili drugim podacima
preko binarnih (ili alfanumeričkih) CB poruka.
• Dispečerski sustavi mogu koristiti CB poruke za slanje informacija vozilima na
primjer javnih komunalnih usluga, kao što su taksi, policija ili vatrogasci.
• Prometne informacije za navigo sustave u stvarnom vremenu još je jedan primjer
emitiranja ureñaj-ureñaj (u ovom slučaju, slanje navigacijskom sustavu).
Korisnička sučelja današnjih mobitela podržavaju različite procedure za aktivaciju Cell
Broadcast kanala. Iako proizvoñači mobilnih terminala razvijaju i poboljšavaju funkcije,
iznimno je važno za uslugu davatelja sadržaja da se olakša aktivacija CB-kanala. Postoji
dva načina za to:
• pomoću indeks poruke
• pomoću aktivacije putem OTA
Indeks poruka je posebno formatirana CB poruka s kojom se može odabrati i aktivirati
kanale iz izbornika.
U slučaju aktivacije putem OTA, daljinsko aktiviranje CB kanala (npr. preko web stranice)
moguće je izvesti slanjem binarnog SMS-a (takoñer se navodi kao OTA poruke) mobilnom
ureñaju što ažurira SIM-karticu i aktivira CB-kanal.
Uz poboljšanje korisničkog sučelje, aktivacija CB kanala putem OTA može omogućiti
tarifiranje CB usluge (ili njene aktivacija), ako se koriste kanali koji mogu biti aktivirani
samo preko OTA naredbi (a ne preko telefonskog korisničkog sučelja). Preporučuje se od
strane ETSI (ali nije obvezno) da CB kanali veći od 999 ne budu dostupni od mobilnog
terminala.
A. Cell Broadcast centar (CBC)
CBC je središnja točka za distribuiranje CB-poruka GSM mreži i UMTS mreži. Entiteti CBE
podnose broadcast zahtjeve centru CBC. Nekoliko entiteta CBE može biti istovremeno
sučeljeno sa centrom CBC. CBC će adresirati odgovarajuću ćelijske kontroleri (BSC u
Inteligentni transportni sustavi 2 29/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
GSM mreži i RNC u UMTS mreži), koji će zauzvrat osigurati prijenos broadcast poruka od
strane odgovarajućih radio ćelija (BTS u GSM mreži i Node-B u UMTS mreži). Potrebno je
naglasiti da radio ćelije prenose poruke, a nisu izravno povezane na centar CBC, negu su
sučeljene preko kontrolera ćelija. CBC podržava niz ćelijskih kontrolera koji jesu i nisu u
skladu s ETSI standardima. Sučelja centra CBC prema okruženju centra su opisani u niže
navedenim podtočkama.
Slika 3. - Shematski prikaz Cell Broadcast sustava.
B. Sučelja Cell Broadcast
Sučelje CBE-CBC omogućava entitetu CBE pristup funkcijama centra CBC. Sučelje
prihvaća zahtjeve, obrañuje ih i prenosi CBE-u poruke o greškama ili potvrde. Kodiranje
poruka (npr. Universal Character Set 2) je transparentno sučelju CBE-CBC. CBC centar
nudi dva protokola za pristup CBE-u:
• Protokol koje se temelji na ASN.1
• Protokol koje se temelji na HTTP / XML
CBE je povezan sa CBC centrom preko LAN mreže ili mrežnog sučelja, kao što su ISDN,
protokol X.25 ili Internet.
U CBC centru, regulacija propusnosti se izvodi na sučelju CBE-CBC. To znači kada CBE
premaši konfiguriranu maksimalnu propusnost, CBC će usporiti slanje odgovora.
Inteligentni transportni sustavi 2 30/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
Slika 4. - Arhitektura Cell Broadcast sustava
Sustav Cell Broadcast System istovremeno podržava sučelja ćelijskih kontrolera svih
vodećih dobavljača mreža: Ericsson, Alcatel, Lucent, Motorola, Nokia, Siemens i Nortel.
Za izvršavanje naredbi dobivenih od CBE-a, CBC centar mora adresirati odgovarajuće
ćelijske kontrolere. Ćelijski kontroleri su odgovorni za adresiranje povezanih radio ćelija.
Naredbe za ćelijske kontrolere su dane s listom ćelija, identificirajući radio ćelije uključene
u naredbi. Kontroler ćelija je takoñer odgovoran za ponavljanje CB-poruke po odreñenoj
učestalosti. Kada je CB-poruka zaustavljena, kontroler ćelija izvješćuje o broju emitiranja
po radio ćeliji. ETSI je definirao standard za to sučelje (GSM 03,49 i [3GPP TS 25,419]),
koji CBC podržava. CBC takoñer podržava sučelja prema ćelijskim kontrolerima koja nisu
u skladu s ETSI standardima. Budući da ćelijski kontroleri koji nisu u skladu s ETSI
standardima možda ne pružaju istu funkcionalnost kao ćelijski kontroleri koji su u skladu s
ETSI standardima, postoji mogućnost da se ne može koristiti sva funkcionalnost CBC
centra. Sučelje prema BSC-u je preko X.25 mreže, preko X.25 preko E1, ili preko TCP/IP.
Korištenjem paralelnih veza, CBC može adresirati više BSC-ova istovremeno. Sučelje
prema RNC-u se temelji na IP.
Odgovori ćelijskog kontrolera mogu mijenjati interno održavane varijable statusa ćelijih
kontrolera i radio ćelija. CBC ponovo pokušava propale poruke konfigurabilnim brojem
puta. Ako nakon tih pokušaja, naredba još uvijek nije prihvaćena, naredba se otkazuje.
CBC centrom se može daljinski upravljati pomoću OMC centra putem web sučelja.
Funkcije, koje web sučelje osigurava, su osnovne funkcije kao što su:
• pokretanje i isključivanje CBC centra ili njegovih dijelova
• unošenje osnovnih podataka o sustavu (npr. položaj jedne radio ćelije ili koji ćelijski
kontroler kontrolira odreñenu radio ćeliju)
Inteligentni transportni sustavi 2 31/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
• monitoriranje aktivnosti CBC centra
Iste funkcionalnosti je pružena putem command line tool u samom CBC centru. Dostupno
je SNMP sučelje za daljinsko monitoriranje alarma.
CBC automatski importira podatke o topologiji GSM mreže i UMTS mreže (tj. odnosima
izmeñu radio ćelija i ćelijskih kontrolera) pomoću alata za importiranje datoteka. Podaci
moraju biti prikazani u datotekama, prenesenim korištenjem protokola za prijenos datoteka
(poput FTP).
Slika 5. - Alfanumeričko sučelje za Cell Broadcast sustav.
Za mrežni element kao što je Cell Broadcast centar, karakteristike kao što su raspoloživost
i kapacitet su od odlučujuće važnosti. Ovaj odjeljak opisuje te karakteristike.
- Skalabilnost, CBC moguće je izvoditi CBC na Smart CBS (entry level platformi), ili na
dual node Power CBS, pružajući dodatnu redundanciju CBC centru. Meñutim, ne postoji
put za upgrade od Smart CBS do Power CBS odnosno mogućnost njegove nadogradnje.
- Raspoloživost, nekoliko tehnika se koristi u CBC-u za poboljšanje raspoloživosti sustava:
1. Tehnika Fail-take-over se koristi u dual-node sustavima: ako jedan čvor ispadne drugi
će preuzeti.
2. Uz sustav se može koristiti izvor neprekinutog napajanja (UPS): ako doñe do prekida
napajanja, sustav će raditi odreñeno vrijeme. CBC detektira prekid napajanja i nastavak
rada te djeluje na osnovu toga.
3. Disk shadowing: Podaci pohranjeni na jednom disku se kopiraju na drugi, ako doñe do
pada diska kopija diska će preuzeti.
4. Aplikacijski softvera podržava rolling updates.
Inteligentni transportni sustavi 2 32/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
5. Promjene u konfiguraciji parametara u CBC-u mogu biti izvršeni tijekom rada sustava.
- Recovery CBC-a, kada CBC starta (nakon normalnog shutdown ili nakon oporavka
(recovery) iz pogreške), CBC će:
1. Provjeriti postoje li naredbe koje su trebali biti obrañene tijekom vremena kada je CBC
bio izvan funkcije, a ako su još uvijek relevantne, CBC će obraditi te naredbe i poslati ih u
mrežu;
2. Prijaviti log tog dogañaja u system history file (datoteka povijesti sustava).
3. PRIMJENA CBS
A. Emergency Cell Broadcast
Emergency Cell Broadcast su alfanumeričke poruke za lokacijski odreñeno alarmiranje i
poručivanje unutar mobilne telekom. mreže. Osnovna namjena je alarmiranje i informiranje
grañanstva u slučaju velikih prirodnih katastrofa, prometnih, kemijskih ili infrastrukturnih
nezgoda, te terorističkih ili drugih sigurnosnih incidenata.
U Japanu od 2008 DoCoMo implementira sustav alarmiranja i poručivanja za
opasne vremenske neprilike i upozorenje na potrese pomoću cell broadcast servisa.
Emergency Cell Broadcast za potrese pri malim vibracija šalje upozorenja na mobilne
telefone o mogućnosti udarnog potres na tim lokacijama i time vrši rano upozoravanje, tj
omogućuje evakuaciju ljudi sa ugroženih lokaliteta.
Grad New York je 2007 god. pokrenuo projekt “crisis text via CB” koji je namjenjen
ranom upozorenju grañana. Tekstualne poruke su ograničene na 60 znakova i služe za
hitno alarmiranje uslijed velikih požara ili nesreća.
Indijski operator BSNL uveo je ćelijsko emitiranje važnih informacija o katastrofama,
te za upravljanje kriznim situacijama. Lokacijski temeljene usluge uključuju: promet alert
servis, hitna služba, javne sigurnosti i informacije koje se odnose na vremenske prilike.
BSNL mobilna mreža u Indiji ima više od 17,8 milijuna mobilnih korisnika.
Američka FEMA (Federal Emergency Management Agency) u sklopu odjela za
domovinsku sigurnost u SAD-u implementira “Emergency Cell Broadcast Network”
sustave za gradove i do sada češće ugrožavana područja prirodnim katastrofama. Sustav
je namjenjen alarmiranju i poručivanju za terorističkih napada ili prirodnih katastrofa kao
Inteligentni transportni sustavi 2 33/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
što su uragani. Osnovni im je cilj brzi odgovor i informiranje šire javnosti o raznim
ugrozama stanovništva.
B. Prometne informacije u realnom vremenu
Nekoliko operatora i davatelji sadržaja razvijaju usluge prometnih informacija u realnom
vremenu. Dva osnovna oblika se mogu razlikovati u tim primjenama. Jedna je osnovna
verzija u kojoj lokacijske prometne informacije se šalju korisnicima i prikažu se kao
tekstualna poruka na mobilnom ureñaju.
Naprednija varijanta te usluge je kontinuirano slanje dinamičkih informacija o stanju na
cestama i njihovo prikazivanje na navigacijskom sustavu. Takav sustav inače radi pomoću
statičkih informacija o cestovnoj mreži i tipičnim informacijama o vremenu putovanja. Kada
korisnik želi ići od točke A do točke B, sustav obično ukazuje na najbrži put. Cell Broadcast
poboljšava navigacijski sustav, u pozadini, s podacima u realnom vremenu o prometnim
uvjetima, tako da može predložiti alternativnu rutu, kad god je put koji je obično najbrži
opstruiran primjerice zastojom u prometu u odreñenu vremenu.
Slika 6. - Prikaz Cell Broadcast poruke za prometno poručivanje
C. Davatelj Cell Broadcast sadržaja
Za davatelje sadržaja, Cell Broadcast predstavlja jedinstveni način distribuiranja
(postojećih) informacija velikim grupama korisnika (u krajnjem slučaju: svi korisnici mobilne
mreže). Spajanjem geografskih informacija s demografskim informacijama, davatelj
sadržaja može ciljati odreñena područja na vrlo napredan i učinkovit način. Područja se
Traffic congestion. Turn on the E6 - to the south. Attention - Watch out for hard braking!
Inteligentni transportni sustavi 2 34/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
odabiru putem alfanumeričkih oznaka BS ili putem GIS sustava „Geographical Information
System”, te s korištenjem intuitivnog grafičkog sučelja za upis tekstualnih poruka i
parametara.
Davatelj usluga može koristiti unaprijed definirana područja ili ih definirati na ekranu
pomoću Geographical Information System. U oba slučaja kompleksna i promjenjiva
topologija mobilne mreže je davatelju usluga transparentna. Kreirana se poruka (sadržaj,
područje i ostali parametri) šalje u Cell Broadcast centar (CBC). CBC obrañuje navedeni
zemljopisne koordinate, odabire relevantne radio ćelije i šalje zahtjev za slanje odabranim
kontrolerima ćelija.
Mobilne mreže se stalno proširuju s novim radio ćelijama. Cell Broadcast centar
automatski dohvaća ažurirane podatke o mrežnoj topologiji u predefiniranom vremenu.
Novododane ćelije se odmah koriste i za sve tekuće poruke čije broadcast područje se
preklapa s novim ćelija. Ovaj proces je automatski i transparentan davatelju sadržaja.
4. ZAKLJUČAK
Reakcije na incidentne dogañaje u realnom vremenu smanjuju materijalnu štetu i
ljudske žrtve. Takva svojstva imaju sustavi za rano upozorenje, koji omogućuju dislociranje
ljudi izvan ugroženih lokacija. Veća sigurnost u odvijanju prometa, smanjenje broja
stradalih u prometnim nezgodama i brži odziv žurnih službi predstavljaju najveće koristi od
uvoñenja ITS-a. Praćenje broja i težine posljedica nezgoda prije i nakon uvoñenja ITS-a
omogućuje relativno objektivnu kvantifikaciju sigurnosnih dobitaka te ublažavanja
posljedica ovih dogañaja. Osim u prometnim incidentima, sličan postupak i tehnologija
može se primjeniti i u slučajevima ostalih izvanrednih dogañaja, većih nezgoda i
katastrofa. Mjerenje postotka redukcije vremena odziva nije izravni pokazatelj dobitaka, no
vrlo je značajan čimbenik. Smanjenje vremena odziva bitno utječe na smanjenje smrtno
stradalih i sprječavanje dodatno stradalih nakon početne prometne (ili druge) nezgode.
Sustavi upozorenja na autocestama poboljšavaju percepciju vozača o mjestu nesreće i
pridonose smanjenju stresa tijekom putovanja. Percepcija sigurnog putovanja nije vezana
samo za reduciranje broja nezgoda i njihovih posljedica nego i povećanje percepcije
osobne sigurnosti i zaštićenosti u prometu. Takoñer, dinamičko i lokacijski selektivno
upravljanje velikim incidentima smanjuje mogućnost nekontroliranih procesa (npr. panike
kod ljudi). Uvoñenjem novih tehnologija sa gore navedenim svojstvima, kao što su Cell
Broadcast sustavi, bitno se povećava učinkovitost sigurnosnih sustava u javnom i
prometnom sektoru.
Inteligentni transportni sustavi 2 35/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
4. INTELIGENTNI TRANSPORTNI SUSTAVI I UPRAVLJANJE K RIZAMA
1. UVOD
U kontekstu nacionalne ITS arhitekture cilj sigurnosti je da zaštiti informacije vezane za
transport i transportnu infrastrukturu. Iz tih razloga sigurnosne mjere i pripadni procesi koji
zadovoljavaju ciljeve najvećeg stupnja imaju važnu ulogu u izgradnji nacionalne ITS
arhitekture, [5, 6]. Kako su u današnje vrijeme sve više zastupljene nove tehnologije u
svim segmentima života tako se i upravljanje prometom u sve većoj mjeri bazira na
korištenju raznih tehnologija. Za odvijanje sigurnijeg i udobnijeg transporta te za povećanje
efikasnosti bitno je omogućiti stvarno-vremensko prikupljanje, obradu i daljnje širenje
podataka i informacija. Značenje ITS-a u funkciji nacionalne sigurnosti temelji se na dva
ključna aspekta ITS sigurnosti:
1. Osiguranje ITS-a kao cjeline, a posebno u smislu zaštita ITS komunikacije,
2. ITS sigurnosna područja – korištenje ITS-a kako bi detektirali, odgovorili i oporavili
se od sigurnosnih prijetnji.
2. NACIONALNA SIGURNOST KAO FUNKCIONALNO PODRU ČJE ITS-a
Da bi ITS aplikacija poboljšala sigurnost transportnog sustava glavni preduvjet je siguran
sam ITS sustav. Slika 3 prikazuje dva ključna aspekta ITS-a u području sigurnosti sa
svojim područjima djelovanja.
Inteligentni transportni sustavi 2 36/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
Slika 3. Sigurnost u nacionalnoj ITS Arhitekturi
Osiguranje ITS-a podrazumijeva zaštitu ITS sustava i meñusobne komunikacije izmeñu
pojedinih dijelova. ITS se sastoji od informacijskih sustava koji se moraju zaštititi kako bi
ITS aplikacije bile pouzdane i raspoložive. Ovo je bitan aspekt sigurnosti te se odnosi na
sve podsustave u nacionalnoj ITS arhitekturi.
Kako bi se spriječilo neovlašteno rukovanje koristi se izmeñu ostalog dinamički sustav
poruka. U slučaju napada na ITS sustav isti mora biti u stanju javiti drugim ITS centrima da
u smislu odgovora i postupka oporavka od štete. Da bi ITS sustavi mogli komunicirati i
odgovarati na napade moraju biti dovoljno robusni i sigurni.
Sigurnost nije usmjerena samo prema neovlaštenom rukovanju podacima, već postoji
širok spektar prijetnji koje mogu odštetiti i poremetiti siguran rad ITS sustava. Kao što se
vidi na slici 3, sustav sigurnosti temelji se na osnovnim konceptima meñusobno povezanim
u jednu cjelinu. Sigurnosni servisi služe kao potpora sigurnosnim ciljevima i zaštiti od
identificiranih prijetnji. Ranjivost sustava temelji se na procjeni tehnologije koja se koristi,
sigurnosnih službi na mjestu dogañaja i okruženju u kojem sustav djeluje. Sigurnosne
analize koje sadrži nacionalna ITS arhitektura su na visokoj razini i predstavljaju početnu
sigurnosnu analizu koja se obavlja za bilo koji sustav.
3.1. Ciljevi sigurnosti
Inteligentni transportni sustavi 2 37/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
Na bilo koji sigurnosni program pa tako i na ITS sigurnost primjenjuju se glavni ciljevi i
načela sigurnosti. Ocjenjivanje nacionalne ITS arhitekture se obavlja u smislu tri
povezujuća sigurnosna cilja:
1. Povjerljivost – osigurava da podaci budu nedostupni neovlaštenim osobama,
procesima ili sustavima.
2. Integritet – osigurava točnost i pouzdanost sustava i podataka te definira razinu
zaštite od neovlaštene namjerne ili nenamjerne promjene.
3. Raspoloživost – osigurava da sustavi i podaci budu dostupni ovlaštenim osobama.
3.2. Sigurnosne prijetnje
To su dogañaji koji nepovoljno utječu na odvijanje sustava i komunikaciju izmeñu njih.
Postoji širok spektar prijetnji, stoga u nacionalnoj ITS arhitekturi postoje četiri kategorije
prijetnji koje obuhvaćaju sve specifične prijetnje:
1. Obmana – situacija kad se sustavu podmeću lažni podaci za koje on vjeruje da su
istiniti.
2. Poremećaj – dogañaj koji prekida ili ometa ispravan rad sustava.
3. Prisvajanje – dogañaj kada neovlaštena osoba preuzima kontrolu nad sustavom.
4. Otkrivanje – dogañaj kada osoba dobiva pristup podacima za koje nije ovlaštena.
3.3. Sigurnosne službe
Služe kao protumjere za poboljšanje sigurnosti sustava, prihvaćaju sigurnosne prijetnje te
pomažu kako bi se ispunili sigurnosni ciljevi sustava. Sigurnosni mehanizmi su specifične
tehnike koje se koriste za omogućavanje sigurnosnih službi. Sigurnosne usluge grupirane
su u četiri kategorije:
1. Informacijska sigurnost – bave se osiguranjem podrijetla, prijenosa i odredišta
podataka.
2. Operacijska sigurnost – je odgovorna za zaštitu ITS imovine od fizičkih prijetnji.
3. Djelatnici i ITS sigurnost – osigurava da djelatnici ITS sustava slučajno ili namjerno
ne oštete imovinu ITS-a te da imaju kvalitetne vježbe za razne kritične situacije.
4. Sigurnosni menadžment – povezuje sve druge sigurnosne usluge u jednu cjelinu
kako bi omogućili sigurnosne kontrole ITS-a.
Sigurnosne službe mogu biti usmjerene prema potencijalnim napadima kao i prema
organizaciji obrane od tih napada.
Inteligentni transportni sustavi 2 38/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
3.4. Osiguranje ITS-a i nacionalna ITS arhitektura
Različiti dijelovi ITS-a podliježu različitim sigurnosnim problemima baziranim na kritičnosti
aplikacija i osjetljivosti informacija koje se razmjenjuju. Kako bi ITS bio sigurniji potrebna je
kvalitetna identifikacija sigurnosnih ciljeva, prijetnji i sigurnosnih službi. Slika 4. shematski
prikazuje procesnu analizu sigurnosti ITS sustava.
Slika 4. Analiza sigurnosti na ITS sustav
3. SIGURNOSNA PODRUČJA PRIMJENE ITS-a
Sigurnosna područja ITS-a daju specifične aktivnosti koje se mogu koristiti kako bi se
poboljšale zaštitne funkcije u prometu i transportu. Kako se vidi na slici 3 nacionalna ITS
arhitektura pokriva aspekte osam ITS sigurnosnih područja. Ta područja služe za
definiranje načina detektiranja, odgovora i oporavka u slučaju katastrofe, [7]. U nastavku
teksta je navedeno i ukratko objašnjeno svako sigurnosno područje.
3.1. Odgovor na katastrofe i evakuacija
U ovom području ITS se koriste kako bi se transportnim sustavima omogućila zaštita od
slučajnih i neslučajnih ugroza te što efikasnije obavilo evakuiranje stradalih sudionika iz
područja katastrofa. Značajni iskoraci u ovom području su rezultat iskustava sa uragan
Inteligentni transportni sustavi 2 39/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
Katrina u SAD-u. U okviru ovog sigurnosnog područja poboljšava se pristup mjestu
evakuacije, daje bolje informacije o sustavu prijevoza u blizini katastrofe, koordinira
resursima podrške i razmjenjuje informacije o trenutnoj situaciji.
3.2. Sigurnost komercijalnih vozila i tereta
U ovom području se razmatraju zaštitni (sigurnosni) aspekti, a u smislu nadogradnje
komercijalnih vozila ili prijevozne opreme sigurnosnim aplikacijama. Područje je
podijeljeno na više dijelova. U prvom dijelu se prati ruta po kojoj se vozilo kreće i u slučaju
vožnje izvan rute obavještava se operativni centar koji dalje donosi plan odgovora koji
može uključivati obavještavanje sigurnosnih agencija. Drugi dio je provjera identiteta
vozača i u slučaju neke nepravilnosti potrebna je pravodobna intervencija nadležnih tijela.
U trećem dijelu se nadgleda oprema kako bi se spriječilo nedopušteno manipuliranje
njome.
3.3. HAZMAT osiguranje
HAZMAT (HAZardous MATerials) osiguranje je sustav i proces smanjenja vjerojatnosti
krañe rizičnog (opasnog) tereta. Dijeli se na tri funkcije. U prvoj funkciji se prati teret te se
obavještavaju nadležne službe u slučaju neplaniranog dogañaja na putu. Druga funkcija je
provjera tereta koji se prevozi komercijalnim vozilima. U trećoj funkciji se vrši identifikacija
vozača radi sprječavanja upravljanja vozilom neovlaštenim osobama.
3.4. ITS široko područje obavještavanja
Ovo područje je bazirano na obavještavanju javnosti u slučaju da se dogodi nekakva
katastrofa te davanju uputa kako se treba dalje ponašati. Koriste se ITS tehnologije
informiranja vozača i putnika kako bi izravno davali informacije i instrukcije, poboljšali
javnu sigurnost te pozvali u pomoć druge sustave. Kada je hitna situacija prijavljena i
provjerena te uvjet za aktivaciju sustava zadovoljen, hitne informacije se mogu slati
prometnim agencijama, prijevoznim agencijama, servisima za pružanje informacija,
medijima te drugim ITS sustavima. Neki od načina obavještavanja mogu biti putem
televizije, radija, razglasa, SMS poruka, displeja i sl.
3.5. Sigurnost željeznice
Bazirana je na nadgledanju i osiguranju željezničkih vozila, vlakova i cjelokupnog osoblja.
Jedna od važnijih funkcija ovog područja je sprječavanje mogućih sudara na željezničkim
prijelazima izmeñu željezničkih vozila i vozila cestovnog prometa. U tu svrhu se postavljaju
Inteligentni transportni sustavi 2 40/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
sustavi koji moraju pravodobno dizati i spuštati rampe, te uključivati svjetlosne i zvučne
signale.
3.6. Transportna sigurnost
Ovo područje uključuje nadzor stanica, vozila, ustanova i infrastrukture te se bavi
osiguranjem putnika, objekata i imovine. Sustav vrši analizu nadzornih točaka te u slučaju
moguće prijetnje obavještava nadležno osoblje. Nadzorom osiguravamo da znamo što se
dogaña, u bilo kojem trenutku, bilo gdje u transportnom sustavu. U svrhu osiguranja
koriste se audio i video nadzor, različiti drugi senzori, provjera identiteta putnika, provjera
vozila. Ovo područje takoñer omogućuje sigurnosno upravljanje i mogućnosti ne samo
otkrivanja, identifikacije i obavijesti o prijetnjama i incidentima već i da se poduzmu
protumjere u sprječavanju istih. Osim toga, mora se omogućiti pružanje hitnih informacija
vizualno ili putem audio poruke putnicima koji koriste transportni sustav. Dosadašnja
iskustva upućuju da prometna sigurnost i prometno osiguranje moraju postati integrirani
program. Stvaranje ovakvog pristupa integraciji sigurnosnog sustava je neophodno za
maksimalnu sigurnost, kao i operacijsku i financijsku efikasnost. Nadzorni centar za
prijevozne operacije integrira različite informacije u centrali. Te informacije se koriste kako
bi se uspješnije riješili izazovi povezani s kriminalom, vandalizmom, nesrećama i ne tako
čestih izazova kao što su opasne vremenske prilike. Integrirano elektroničko sigurnosno
rješenje može izgraditi operativnu inteligenciju za cijeli transportni sustav. Umjesto dijelova
informacije, integrirani sustav sigurnost osigurava ukupnu sliku transportnoj vlasti.
3.7. Sigurnost transportne infrastrukture
Ovo područje se bavi nadgledanjem mostova, tunela i potencijalnih mjesta prijetnji
koristeći odgovarajuće senzore i nadzornu opremu. Prijetnje mogu biti prirodne naravi
poput potresa, požara, poplava, jakih vjetrova i sl., a mogu biti takoñer i teroristički napadi
ili druge nezgode uzrokovane ljudskim djelovanjem. Sigurnosni sustavi se koriste za
kontrolu pojedinog incidenta, kontrolu pristupa tijekom i nakon incidenta i smanjenje
utjecaja incidenta na ostale dijelove infrastrukture.
3.8. Sigurnost putnika
Područje koje je odgovorno za sigurnost putnika u javnim područjima. Postoje četiri
aspekta koji definiraju putničko sigurnosno područje, a to su: putnička sigurnost,
infrastruktura prometne zaštite, široka zona obavještavanja te informiranje putnika o
katastrofama.
Inteligentni transportni sustavi 2 41/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
4. PRIMJER SUSTAVA OBAVJEŠ ĆIVANJU U KRIZNIM SITUACIJAMA
Reakcije na incidentne dogañaje u realnom vremenu smanjuju materijalnu štetu i ljudske
žrtve. Takva svojstva imaju sustavi za rano upozorenje, koji omogućuju dislociranje ljudi
izvan ugroženih lokacija. Veća sigurnost u odvijanju prometa, smanjenje broja stradalih u
prometnim nezgodama i brži odziv žurnih službi predstavljaju najveće koristi od uvoñenja
ITS-a. Kao zrela tehnologija, danas se kao rješenje nameće Cell Broadcast sustav, [8, 9].
Osim u prometnim incidentima, sličan postupak i tehnologija može se primijeniti i u
slučajevima ostalih izvanrednih dogañaja, većih nezgoda i katastrofa. Mjerenje postotka
redukcije vremena odziva nije izravni pokazatelj dobitaka, no vrlo je značajan čimbenik.
Smanjenje vremena odziva bitno utječe na smanjenje smrtno stradalih i sprječavanje
dodatno stradalih nakon početne prometne (ili druge) nezgode. Cell Broadcast sustav šalje
sadržaj na mobilne telefone koji se nalaze u odreñenom području koje odreñuje davatelja
sadržaja. Najmanje područje na koje davatelj sadržaja može slati sadržaj je jedna radio
ćelija, a najveće je kompletna mobilna mreža. Cell Broadcast distribuira informacije u
obliku poruke, vrlo slične poznatim SMS porukama. Te poruke mogu biti tekstualne ili u
binarnom obliku. Dužina poruke Cell Broadcast je izmeñu 1 i 15 stranica od 93 znaka. Cell
Broadcast distribuira informacije na veliki broj korisnika. Obrada potrebna za distribuciju
informacija je potpuno neovisna od broja korisnika koji primaju informacije (odnosno koji
su odabrali ih primati). Osim toga, Cell Broadcast nudi niz jedinstvenih funkcionalnosti kao
što su omogućavanje slanja specifičnih informacija o lokaciji. Postavljanje pokrivanja do
jedne radio ćelije - davatelj sadržaja odreñuje područje u koje se šalje svaka poruka. Osim
značajki rada u realnom vremenu, terminal potreban za primanje Cell Broadcast
informacija stalno je kod korisnika, pa ga on može pročitati odmah u trenutku isporuke.
Arhitektura sustava Cell Broadcast (Slika 5.) daje operatoru potpunu kontrolu nad
topologijom mreže (u smislu CBS poručivanja), bilo da je riječ o GSM mreži ili UMTS
mreži. Istodobno omogućava davatelju sadržaja rad i pod najvećim opterećenjem i
složenošću mobilne mreže i njenim čestim promjenama. To se ostvaruje dijeljenjem
sustava Cell Broadcast u dvije podkomponente, obično smještene u dvije domene.
• Cell Broadcast centar (CBC) je mrežni element u mobilnoj mreži koja šalje broadcast
poruke na odreñene radio ćelije.
• Jedan ili više Cell Broadcast entiteta (CBE) su spojeni na CBC i mogu se koristiti
lokalno (od strane operatora) i na daljinu (od strane neovisnih davatelja sadržaja) za
definiranje i slanje cell broadcast poruka.
Inteligentni transportni sustavi 2 42/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
Slika 5. Arhitektura Cell Broadcast sustava
Korištenjem Cell Broadcast funkcije, krajnji korisnik odabire relevantne informacije
istodobno blokirajući sve druge informacije. Primljene Cell Broadcast poruke su prikazane
odmah na zaslonu mobilnog telefona, ili kao SMS poruke mogu biti pohranjene u memoriju
za kasnije čitanje. Korisnik odabire relevantne informacije aktiviranjem tzv. Cell Broadcast.
5. ZAKLJU ČAK
ITS kao kompleksan sustav mora zadovoljiti brojne sigurnosne ciljeve i mjere te biti u
stanju odgovoriti na prijetnje kako bi njegova implementacija u nacionalnoj ITS arhitekturi
bila što efikasnija i kvalitetnija. Ovaj rad je izrañen u cilju prikaza mogućnosti ITS-a te o
njegovoj primjeni u slučaju velikih nesreća (katastrofa), kao i u funkciji poboljšanja
nacionalne sigurnosti i zaštite. S aspekta nacionalne sigurnosti ITS ima sve veće značenje
te zbog toga nacionalna sigurnost po novoj klasifikaciji i spada pod temeljna funkcionalna
područja ITS-a. Značajna potreba za korištenjem ITS-a u funkciji nacionalne sigurnosti i
zaštite pojavila se nakon terorističkog napada u Sjedinjenim američkim državama 11.
rujna, [7]. Tad se spoznalo da ITS može imati velike doprinose u detektiranju, ublažavanju
Inteligentni transportni sustavi 2 43/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
ili sprječavanju katastrofa, odnosno da mogu i nakon što se dogodila neka neplanirana
situacija pomoći da se stanje što prije vrati u normalu s što manjim posljedicama .
ITS se može implementirati u svim sferama odvijanja prometa i transporta. Postizanjem
što bolje interoperabilnosti i komunikacije izmeñu tih sustava osigurava se veća sigurnost i
učinkovitost u odvijanja prometa i transporta.
Republika Hrvatska je u posljednje vrijeme izgradila značajnu prometnu infrastrukturu
(autoceste). U okviru tih projekata instalirana je i značajna telematička oprema, koja može
predstavljati podlogu za razvoj hrvatskog ITS-a. U ovoj fazi najznačajniji je korak
pokretanje projekta razvoja pripadne ITS arhitekture. U tom smislu su napravljeni
odgovarajući preduvjeti (podloge) [10], a sada je na tijelima državne vlasti da osiguraju
uvjete za izrade odgovarajuće projektne dokumentacije.
Inteligentni transportni sustavi 2 44/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
5. PRIMJENA INFORMACIJSKO KOMUNIKACIJSKIH TEHNOLOGI JA (ICT) U
UPRAVLJANJU KRITI ČNOM INFRASTRUKTUROM
1. UVOD
Današnja ekonomska i kulturna globalizacija, i u političkom kontekstu integracija s jedne
strane, te liberalizacija proizvodnje i distribucije proizvoda i usluga s druge strane bitno
problematizira upravljanje osnovnom infrastrukturom u tranzicijskim zemljama. I
suvremena sociologija s puno uvjerljivih razloga govori o modernom društvu kao društvu
rizika, u kojem proizvedeni rizici ugrožavaju pojedince i ljudske skupine znatno više od
vanjskih generiranih rizika. Kada navedenu problematiku stavimo u recesijsko okruženje,
gdje su financijski okviri i resursi vrlo ograničeni uočavamo bitno povećanje intenziteta
rizika. Gdje je tu ICT industrija kao osnovna poluga razvoja poslovanja i da li ICT
tehnologije mogu uspješno odgovoriti na rastuće izazove našega društva?
Prema tradicionalnom pristupu zaštita kritične infrastrukture je identifikacija specifičnih
postrojenja i objekata od posebnog društvenog interesa, te razvoj planova za njihovu
zaštitu. Suvremeni znanstveni pristup holistički je usmjeren na cijelokupan eko-sustav,
mreže i njihove meñuovisnosti, a upravo stručnjaci iz područja ICT-a imaju veliko znanje i
iskustva iz područja umrežavanja. ICT je neizostavan faktor u stvaranju razvijenog i
konkurentnoga gospodarstva, s efikasnom, transparentnom i štedljivom lokalnom
upravom. Živimo u doba sve veće proliferacije elektroničkih informacija, društvenih mreža
ili pak raznih drugih inteligentnih zapisa. Takav snažan porast e-informacija definira i same
dijelove ICT kao važnu „kritičnu infrastrukturu“ i s druge strane se nameće kao vrijedno
rješenje za zaštitu kritične infrastrukture u širem smislu. ICT rješenja mogu procesuirati
široki spektar informacija neovisno o njihovu formatu, izvoru, jeziku i sl., i tako procesiranu
informaciju učiniti humanom, iskoristivom u stvarnom poslovnom procesu ili incidentnoj
situaciji, onda kada je to najpotrebnije - u realnom vremenu. Takoñer, nedostatak
strukturiranih, vremenski i lokacijski odreñenih informacija može ugroziti gospodarsko-
društvenu infrastrukturu i učiniti je neracionalnom ili neupotrebljivom za korištenje, npr.
opskrbu energijom, smanjenje sposobnosti službi za zaštitu i spašavanje za transportne,
zapovjedno-komunikacijske, logističke i druge ciljeve u slučajevima prirodnih nepogoda,
Inteligentni transportni sustavi 2 45/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
ekstremnih uvjeta za život i rad ili nekih drugih akcidenata.
2. DEFINICIJA KRITIČNE INFRASTRUKTURE
Pojam „kritične infrastrukture“ u SAD-u se definira kao ona dobra, sustavi i mreže, bilo
materijalne ili nematerijalne (tj. fizičke ili virtualne) toliko važne za SAD da bi njihovo
onesposobljavanje ili uništenje oslabilo sustav nacionalne sigurnosti, nacionalnu
ekonomsku sigurnost, javno zdravstvo i sigurnost, odnosno bilo koji od spomenutih
sustava pojedinačno ili u kombinaciji sa spomenutim. Zaštita te osiguranje kontinuiranog
djelovanja kritične infrastrukture i ključnih resursa SAD (eng. CIKR) neophodno je za
očuvanje nacionalne sigurnosti, javno zdravstvo i opću sigurnost, te vitalnost ekonomskog
sustava i očuvanje američkog načina života.
Uredbom predsjednika SAD, oznake 7 (HSPD-7) utvrñene su odrednice za osnivanje
sustava zaštite spomenutih resursa od mogućih napada i nefunkcionalnosti.
Definiranje pojma „kritične infrastrukture“ u EU je na slijedeći način: Kritičnu
infrastrukturu čine djelatnosti, mreže, usluge i dobra materijalne i informacijske tehnologije
čiji bi kvar ili uništenje značajno utjecalo na zdravlje, sigurnost ili ekonomski prosperitet
grañana ili na učinkovito djelovanje vlada država članica.
Kritična infrastruktura obuhvaća brojna područja gospodarstva, uključujući takoñer i
bankarstvo i financije, promet i distribuciju, energetiku, komunalne usluge, zdravstvo,
opskrbu hranom i komunikacije, a takoñer i ključne državne službe.
Definiranje okvira kritične infrastrukture u mnogim zemljama je različito i ovisi o raznim
specifičnostima od političkih prilika do geografskih lokacija. Za lakše sagledavanje
područja ovog pojma tablično su dani okviri za nekoliko zemalja (tabela 1.)
Inteligentni transportni sustavi 2 46/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
TABELA 1: INDIKATIVNA LISTA KRITIČNE INFRASTRUKTURE
Inteligentni transportni sustavi 2 47/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
Trenutno, svjetsko gospodarstvo proživljava velike financijske izazove, ali u područje
nacionalne i javne sigurnosti u smislu zaštite kritične infrastrukture ulažu se velika sredstva
sa stalnim trendom rasta što govori o velikoj važnosti KI.
Slika 1. prikazuje istraživanja koja su provedena od strane Corporation HSRC.
Prikazana je potrošnja na zaštitu kritične infrastrukture sa projekcijama na 2018 god.
Najnovija istraživanja tržišta iz JP Freeman procjenjuju da je 38% integriranih sigurnosnih
sustava temeljenih na mrežnim tehnologijama i 76% su integrirani sa postojećim IT
mrežama za prijenos podataka i zakupljenih od tvrtki. Ovaj trend je potaknula recesija i
želja za racionalizacijom sustava, te poboljšanjem sigurnosnih funkcionalnosti.
Sl. 1. Potrošnja na zaštitu kritične infrastrukture ($Mr)
Inteligentni transportni sustavi 2 48/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
3. ZAŠTITA KRITIČNE INFRASTRUKTURE
Da bi se kritična infrastruktura kvalitetno definirala, nadzirala i razvijala minimalno je
potreban institucijski sustav koji će preuzeti odgovornost i autoritet. Naravno, potrebna je i
strategijska odrednica u ovom segmentu, zbog ulaska u nove integracije i zbog novih
tehnoloških dostignuća koji uvelike mijenjaju društvene uvjete poslovanja, a sve zbog
očuvanja i jačanja već postojeće infrastrukture. Moramo uzeti u obzir da je tehnološki
razvoj promijenio način poslovanja, upravljanja i voñenja politike pa i shvaćanja
nacionalne i javne sigurnosti. Takoñer tehnologija je postala jeftinija, sofisticiranija i
dostupnija, što je pretvara u potencijalno vrlo opasan instrument kojeg je teško nadzirati. Iz
toga razloga neophodno je stvoriti preduvjete za smanjenje rizika od negativnih aktivnosti i
posljedica na kritičnoj infrastrukturi. Poremećaji u kontinuiranom djelovanju institucija i
kritične infrastrukture kao posljedicu mogu imati krajnje štetan učinak na obrambenu i
ekonomsku sigurnost zemlje.
Kritična infrastruktura može obuhvaćati subjekte iz javnog i privatnog sektora, kanale
distribucije, te „mreže“ osoba i informacija koje osiguravaju kontinuirani protok ljudi, roba, i
usluga, što je ključno za stabilnost gospodarskog sustava, te javno zdravstvo i strateške
funkcije zemlje.
Sl. 2. Prikaz djelova kritične infrastrukture
Inteligentni transportni sustavi 2 49/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
Prekid funcioniranja u jednom segmentu ili infrastrukturnom sustavu može dovesti do
prekida ili nefunkcioniranja u drugim sustavima, te kombinirano izazvati dugoročne
posljedice na sustav vlasti, ekonomiju, javno zdravlje i sigurnost, nacionalnu sigurnost i
povjerenje javnosti. U grupu “kritične infrastrukture” ubrajaju se institucije telekomunikacija,
elektroprivrede, skladištenja i prijenosa plina i nafte, bankarstva i financija, transporta,
vodoopskrbe, hitne službe (uključujući medicinske, policijske, vatrogasne i spasilačke), te
Vlada.
Tema kritične infrastrukture postaje, posebice posljednjih nekoliko godina, nezaobilazna
u svekolikoj stručnoj literaturi, od prevencije rizika i katastrofa do mogućih štetnih učinaka
ljudske aktivnosti. S elementima
kritične infrastrukture susrećemo se u svim sferama naših svakodnevnih aktivnosti. Ne
prepozna li se važnost tog zadatka kao prioritet na najvišim razinama odlučivanja, bojazan
od nedovoljnog ulaganja u kritičnu infrastrukturu postat će opravdana, a gospodarstvo
izloženije velikom riziku. Preduvjeti za kvalitativni napredak i povezanost svih segmenata
sigurnosti kritične infrastrukture počiva u specifičnim znanjima, posebno iz ICT područja u
koja treba ulagati znatna sredstva da bi se preventivne mehanizme što prije povezalo u
strateški okvir za kritičnu infrastrukturu.
Upravljanje kritičnom infrastrukturom stoga treba biti sastavnim dijelom razvojnih
programa, a kategorije poput sigurnosti i prevencije rizika od nepogoda i katastrofa,
moraju se integrirati u sve relevantne dokumente Vlade. Obično briga o kritičnoj
infrastrukturi ne bude prepoznata kao jedan od prioriteta u procesima integracija pa su i
početana ulaganja i tehnička pomoć nedostatni za optimalno osiguranje kritične
infrastrukture. Nužno je zato osmisliti programe i zaštiti ključne resurse za upravljanje
kritičnom infrastrukture u vremenu provoñenja strukturnih reformi kako bi gospodarstvo
moglo stvoriti konkurentske sposobnosti za nove okolnosti na tržištu. Potrebno je upoznati
europske i regionalne partnere ali i privatni sektor kako je ulaganje u jačanje kritične
infrastrukture jedan od prioriteta i temelja za funkcioniranje gospodarstva i društvo u cjelini.
U tom smislu, bojazan od prebrze deregulacije tržišta i daljnje liberalizacije pojedinih
infrastrukturnih sektora, ponekad je i opravdana, posebno ako je cilj pravilnije relokacije
postojećih resursa i izgradnja održivih sustava nasuprot kratkoročnom ostvarenju dobiti.
Prema tome, koordinacija i priprema procedura za smanjenje rizika i preventivno
djelovanje u slučajevima nepogoda i katastrofa koje se odnosi na sigurnost kritične
infrastrukture predstavlja velik i široki dio aktivnosti gdje su važni nositelji industrija,
Inteligentni transportni sustavi 2 50/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
posebno napredna ICT, te akademsko poduzetništvo u razvoju i tržišno orijentirane
primijenjene znanosti zbog potrebnog visoko tehnološkog znanja.
Razvojem ICT industrije, a time i suvremenog informacijskog društva došlo se do
spoznaja da neki ključni sektori, kao što je energija, telekomunikacije, financijski sektor,
voda, javno zdravlje, te državni objekti od posebnog značaja koji su vitalni za nacionalnu
sigurnost i ključni za ekonomsku i društvenu dobrobit, sadrže kritičnu infrastrukturu, koja
počiva na čitavom spektru meñusobno povezanih, nacionalnih i meñunarodnih
informacijskih sustava, koji se koriste u svrhu uspješnog i učinkovitog rada i upravljanja
odreñene kritične infrastrukture.
Sl. 3. Simbolički prikaz kritične ICT infrastrukture
U tom smislu kritična infrastruktura je infrastruktura čija bi onesposobljenost ili uništenje
imala utjecaj na slabljenja nacionalne sigurnosti, te ekonomske i društvene dobrobiti
nacije, a kritična informacijska infrastruktura jest informacijska infrastruktura koja podupire
višestruke elemente kritične infrastrukture. Kako su informacijski sustavi u velikoj mjeri
meñusobno povezani ili povezani s javnim sustavima, kritična informacijska infrastruktura
u današnje vrijeme postaje sve izloženija, ne samo otkazima i havarijama, već i raznim
vrstama namjernih napada. Osnovni problem iz kojeg proizlazi nužnost prepoznavanja
kritične infrastrukture, predstavlja činjenica da napad na odreñenu kritičnu infrastrukturu
sam po sebi multiplicira još veću štetu, jer relativno mali napad na jedan infrastrukturni
objekt može imati ogroman utjecaj i prouzročiti štetu na čitavom nizu meñusobno
Inteligentni transportni sustavi 2 51/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
povezanih infrastrukturnih subjekata.
4. ZAKLJU ČAK
Sa EU procesima integracije iniciraju se i zahtjevi interoperabilnosti izmeñu regionalnih
infrastruktura i u cijelosti EU infrastrukture. Poseban naglasak je na kritičnoj infrastrukturi
kao nositelju stabilnosti gospodarskog razvoja i društvenih odnosa. Preporuke i zakonski
okviri za zaštitu kritične infrastrukture postaju nužnost u nacionalnim razvojnim
programima.
Definiranjem okvira nacionalne kritične infrastrukture uviñamo da je to vrlo kompleksan
sustav sastavljen od ljudskih potencijala, fizičkih objekata i njihove meñupovezanosti kroz
informacijsko komunikacijske sustave. Upravo ovo zadnje - ICT industrija, nužna je i
ključna zbog svojih sinergijskih sposobnosti u povezivanju raznih gospodarskih i
društvenih grana koji su po tradiciji konzervativni. Ovdje je takoñer potrebno istaknuti i
dosadašnju važnu ulogu informacijsko-komunikacijskog sektora u modernizaciji i
transformaciji gospodarstva i društva.
ICT sektor se ne smije izolirati zbog svojih, ponekad prenaprednih tehnoloških rješenja i
vrlo inovativnog pristupa novim izazovima.
Navest ću jedan primjer zbog pojašnjenja gore navedenih teza.
Svjedoci smo velikog trenda rasta društvenih mreža, poput Facebooka, YouTubea, raznih
blogova i itd. Pojavom velikih kriznih incidenata ili katastrofa ljudi su reagirali na način da
su koristili sve moguće resurse za spašavanje i zaštitu, pa i društvene mreže. Prema
kasnijim izvješćima nekih organizacija, stanovništvo su i nove ICT tehnologije prepoznali
kao faktor remećenja. Stanovništvo nikad ne smije biti dio problema već dio rješenja isto
tako kao i ICT napredne tehnologije. Takoñer kada su preživjele unesrećene ljude pitali što
im nedostaje, odgovor je bio: voda i informacije.
Zaključno možemo konstatirati kako je za uspješnu zaštitu kritične infrastrukture, ne samo
u ekstremnim uvjetima, potrebna informatizacija društva i stalno podizanje ICT znanja i
svijesti o važnosti umrežavanja svih grana kritične infrastrukture.
Inteligentni transportni sustavi 2 52/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
6. CJELOVITO UPRAVLJANJE PROMETOM INTEGRACIJOM RAZL IČITIH ITS
PODSUSTAVA
1. SUSTAV DALJINSKOG NADZORA I UPRAVLJANJA TUNELIMA
U današnje vrijeme voñenje prometa kroz cestovne grañevine zauzima sve više interesa,
naročito nakon nekoliko veoma ozbiljnih incidenata sa značajnim ljudskim žrtvama.
Najkritičnija situacija je u tunelima, kao grañevinama visokog sigurnosnog rizika. Kao
rješenje se nameće sve veća integracija ureñaja, opreme i sustava. Naime, poznato je da
su pojedine neželjene pojave u tunelima veoma meñusobno povezane. U tom smislu i
pripadna rješenja nadzora i upravljanja moraju o tome voditi računa.
U slijedećim poglavljima su opisani neki tipični scenariji mogućih dogañaja u tunelima.
Ovaj pristup se sve više koristi jer na jedan funkcionalni i logički način opisuje aktivnosti
cjelokupnog sustava za moguće situacije. Pri tome, od posebnog su interesa i preporuke
Komisije europske unije za odreñene klase tunela, a koje su proistekle kao odgovor na
navedene katastrofalne incidente. Prikazana rješenje predstavljaju rezultat istraživanja
hrvatskih institucija u ovom području. U stručnoj EU javnosti je poznat kao „hrvatski
pristup“.
2. ORGANIZACIJSKA STRUKTURA ODGOVORNOSTI I UPRAVLJANJA TUNELIMA
Prema dokumentu : ''DIRECTIVE 2004/54/EC OF THE EUROPEAN PARLAMENT AND
OF THE COUNCIL'' (29. travanj 2004), propisuje se organizacijska struktura, definicije
nadležnosti te potreban ljudski kadar u centrima za nadzor i praćenje prometa i stanja
tunela.
Organizacijsku strukturu upravljanja i nadzora tunela prema Europskoj direktivi čine:
• Upravna vlast
• Upravitelj tunela
• Službenik za sigurnost tunela
• Inspekcijsko tijelo
Inteligentni transportni sustavi 2 53/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
2.1. UPRAVNA VLAST
Na čelu uprave tunela propisuje se: UPRAVNA VLAST (Administrative authority).
Upravna vlast treba osigurati provoñenje svih mjera sigurnosti u tunelu, te usklañenost
istih sa direktivom. Može biti organizirana na državnoj, lokalnoj ili regionalnoj razini. Svi
tuneli unutar granica jedne države trebaju biti nadzirani istom upravnom vlasti. Upravna
vlast provodi inspekciju tunela, pušta tunel u promet sukladno dokumentu :''ANEX II'' iz
direktive EU 2004/54/EC. Ukoliko nisu zadovoljeni osnovni uvjeti sigurnosti, ograničava ili
obustavlja funkcioniranje tunela, te specificira uvjete koje je potrebno zadovoljiti prije
ponovnog puštanja tunela za promet.
Upravna vlast osigurava provoñenje slijedećih zadataka:
• Provodi inspekciju i testiranje tunela u skladu sa zakonskim osnovama, te
izdaje zapisnik o provedenom postupku;
• Izdaje organizacijske i operacijske sheme (uključujući planove interventnih
službi) za slučajeve provoñenja testiranja i vježbi nad tunelom, te specificira potrebnu
opremu interventnih službi;
• Definira proceduru trenutnog zatvaranja tunela u incidentnim situacijama;
• Donosi mjere i provodi postupke za smanjivanje rizika u tunelima.
Provjerava provedbu redovite inspekcije tunela koju vrši ''inspekcijsko tijelo'', maksimalni
period izmeñu dva ispitivanja je 6 godina.
Ukoliko izvještaj koji daje inspekcijsko tijelo utvrdi da tunel ne zadovoljava zahtjevima
direktive EU 2004/54/EC, obavještava upravitelja tunela te nadzornika sigurnosti da se
mora osigurati povećanje tehničke sigurnosti tunela.
2.2. UPRAVITELJ TUNELA
Za svaki tunel na teritoriju države, bez obzira je li u fazi projektiranja, konstrukcije ili je
operativan, upravna vlast imenuje : UPRAVITELJA TUNELA (Tunnel manager).
Upravitelj tunela može biti pravna ili fizička osoba, a odgovoran je za upravljanje tunelom.
Inteligentni transportni sustavi 2 54/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
Upravitelj daje pisane izvještaje za svaki pojedini incident (ili akcident1) u tunelu. Izvještaj
je dužan podnijeti u roku jednog mjeseca od pojave incidenta/akcidenta upravnoj vlasti,
službeniku sigurnosti tunela te interventnoj službi. Takoñer nakon primitka izvještaja s
očevida dužan je u roku mjeseca dana isti proslijediti upravnoj vlasti, službeniku sigurnosti
tunela te interventnoj službi.
2.3. SLUŽBENIK ZA SIGURNOST TUNELA
Upravitelj tunela uz prethodno odobrenje upravne vlasti, imenuje SLUŽBENIKA
SIGURNOSTI (Safety Officer) za tunel. Zadaće službenika sigurnosti su osiguranje
prevencijskih i sigurnosnih mjera radi postizanja zadovoljavajuće sigurnosti korisnika
tunela i pouzdanosti rada tehničke opreme postavljene u tunelu.
Službenik sigurnosti može biti član tunelskog osoblja, interventnih službi, te mora djelovati
nezavisno, samostalno u svim zadacima sigurnosti tunela .
Osigurava provoñenje slijedećih zadataka:
• Osigurava koordinaciju, usklañenost svih interventnih službi te sudjeluje u
izradi operacijske sheme;
• Sudjeluje u planiranju, implementaciji, procijeni, ocijeni interventnih operacija;
• Sudjeluje u izradi sigurnosnih postupaka i specifikaciji potrebne opreme,
strukture i nadzora upravljanja, te funkcioniranju tunela.
• Osigurava provjeru , uvježbanost operativnog osoblja i interventnih službi u
redovitim vremenskim intervalima;
• Daje savjete pri puštanju tunela, savjete za tehničku opremu i funkcioniranje
tunela;
• Provjerava ispravnost opreme i strukture tunela.
2.4. INSPEKCIJSKO TIJELO
INSPEKCIJKO TIJELO (Inspection entity) je organizacija koja provodi redovite inspekcije,
procjenu stanja te testiranje tunela. Upravna vlast može takoñer obavljati ovu funkciju.
1 Prema Directive 2004/49/EC, Article 3 Definitions: Akcident - znači neželjeni ili neplanirani iznenadni dogañaj ili specifični lanac takvih
dogañaja koji ima štetne posljedice ((požari, sudari, ostale nesreće); Incident - bilo koja pojava, osim nesreće i ozbiljne nesreć, povezan sa funkcioniranjem tunela, a koja utječe na sigurnost rada
Inteligentni transportni sustavi 2 55/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
Mora imati visoku razinu stručnosti, dobro razumjeti problematiku tunela te svih posebnih
tehničkih sustava tunela, te djelovati potpuno nezavisno o upravitelju tunela.
2.5. BLOCK SHEMA ORGANIZACIJSKE STRUKTURE
Sl. 1. Organizacijska struktura tunela prema EUROPSKOJ DIREKTIVI
2.6. SCENARIJI I ALGORITAMI
Izrañeni scenariji/algoritmi definiraju odreñene radnje i postupke kao:
• Automatske radnje koje pokreče integracijski program, kada dežurni operater u
COKP-i ne reagira na indikaciju izvanredne situacije;
• Način audio i vizualne indikacije stanja tunela na računalnoj opremi u COKP-i;
Inteligentni transportni sustavi 2 56/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
• Postupak koji u svakom redovnom ili izvanrednom slučaju mora provesti dežurni
operater u COKP-i, uključujući procijene i odluke koje mora donijeti i službe koje mora
obavijestiti;
• Postupci koje u pojedinim slučajevima moraju primijeniti operativne službe u tunelu
(npr. služba održavanja);
• Djelovanje integracijskog software-a i dežurnog operatera u COKP-i na elemente
sustava za upravljanje prometom u prilaznoj dionici tunela i u samom tunelu (promjenjive
prometne znakove (SPZ, SPT), tekstualne displeje, semafore);
• Vizualne i audio poruke koje će se u pojedinim slučajevima putnicima zatečenim u
tunelu upućivati putem tekstualnih displeja i sustava razglasa;
• Upravljanje CCTV kamera montiranim u tunelu, kako bi se prijenosom ''žive'' slike u
COKP-u ustanovilo ili potvrdilo stvarno stanje u tunelu.
U svakom algoritmu su navedene točne projektne oznake pojedinih infrastrukturnih,
sigurnosnih ili prometnih ureñaja tunela, s kojih se očitavaju podaci ili se njima upravlja,
čime predstavljaju i podlogu za neposrednu realizaciju tehničkog dijela sustava.
Scenariji i algoritmi prikazuju mogući način reakcije operatera prema uočenim dogañajima
u tunelu ili prema primljenim informacijama na alarmnom ili SDU monitorima.
Scenariji/algoritmi izrañeni su na slijedeći način: čeka se signal sa SDU koji potiče neku
reakciju ili čeka na pobudu od strane operatera, nakon čega se startaju odreñeni
standardni postupci. Srodni postupci su svrstani u grupe, a pojedini postupci unutar grupe
razlikuju se brojem koji slijedi oznaku grupe. Na isti postupak mogu upućivati različiti
scenariji.
Inteligentni transportni sustavi 2 57/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
2.7. PROCES UPRAVLJANJA INCIDENTIMA
Budući da pojava incidentne situacije zahtijeva od strane cjelokupnog sustava brz odgovor
kako bi se ublažile posljedice i spriječili sekundarni incidenti, potrebno je formalizirati
odgovor (response) operativnih snaga na sam incident. Spomenuta formalizacija ubrzava
cijeli postupak otklanjanja incidenta tako što odreñuje prioritetne radnje operativnih snaga
na poprištu, te pojednostavljuje prijenos informacija o incidentu do ISP-a.
Prikazi procesa upravljanja incidentima dani su na slici 2. i slici 3.
Slika 2. Prikaz tijeka procesa upravljanja incidentima
Inteligentni transportni sustavi 2 58/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
DETEKCIJA INCIDENTA REAKCIJA
OTKLANJANJE POSLJEDICA EVALUACIJA
INFORMACIJA O INCIDENTU
POTVRDA
DISPEČER
NALOG ZA AKCIJU
UPRAVLJANJE OP. SNAGAMA
IZBOR OP. SNAGA I RUTE
ODZIV
UPRAVLJANJE POPRIŠTEM
ČIŠĆENJE POPRIŠTA
UPRAVLJANJE PROMETOM
IZRADA DOKUMENTACIJE
INCIDENT COMMAND
SYSTEM
KRAJ
_
+
Slika 3. Prikaz tijeka procesa upravljanja incidentima - dijagram aktivnosti
Inteligentni transportni sustavi 2 59/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
Mjesto incidenta je kompleksno i opasno okruženje. Ono izlaže žrtve i djelatnike
operativnih snaga različitim opasnostima kao što su nailazak drugih vozila (opasnost od
sekundarnih incidenata), rukovanje opasnim tvarima, opasnost od požara i strujnog udara,
oštećena vozila, različite stresne situacije. Svaka akcija kojom se može brzo uspostaviti
normalan protok vozila, te smanjiti vrijeme izloženosti prethodno navedenim opasnostima
donosi direktnu korist. Iz tog se razloga u razvijenim zemljama razvija, u sklopu procesa
upravljanja incidentima, i Incident Command System (ICS), koji upravo služi za definiranje
uloga pojedinih operativnih snaga na mjestu incidenta kako bi se što brže otklonile
posljedice, a da se ne ugroze životi ljudi ili tehnička sredstva.
Potreba za ICS-om vidljiva je kod otklanjanja posljedica većih incidenata u prometu, kada
je uključeno više operativnih snaga u sam proces te kada može doći do problema
koordinacije na mjestu incidenta. U praksi bi na takvo mjesto incidenta došao djelatnik
ICS-a koji dobro poznaje procedure u otklanjanju incidenata, te bi bio zadužen za
upravljanje operativnim snagama, njihovom opremom itd.
3. SUSTAV DALJINSKOG NADZORA I UPRAVLJANJA TUNELIMA U COKP-I
3.1. ARHITEKTURA SUSTAVA
Pri izradi scenarija i algoritama mogućih dogañaja u tunelima, cjeloviti sustav za daljinski
nadzor i upravljanje tunelima u nadzornom centu čine više meñusobno povezanih
podsustava tunela u integracijskom nivou. Cjeloviti sustav upravljanja čine slijedeći
sustavi:
• SDU (sustav daljinskog upravljanja i nadzora), a obuhvaća sustav ventilacije
(upravljanje i nadzor nad pojedinim ventilatorima, mjerenje CO, mjerenje vidljivosti unutar
tunela, mjerenje brzine i strujanja zraka), sustav elektroenergetske opskrbe tunela (nadzor
nad Transformatorskim-stanicama tunela), rasvjetu tunela (nadzor razdjelnika rasvjete
unutar tunela), rezervno napajanje tunela, nadziranje SOS i mini niša, sustav vodospreme
i sustav vatrodojave i vatrozaštite.
Ovaj sustav ostvaren je preko RIO jedinica smještenih u pojedine razdjelnike rasvjete,
ventilacije, pješačke prolaze, TS, koje su meñusobno komunikacijski povezane na glavne
daljinske stanice unutar tunela.
Inteligentni transportni sustavi 2 60/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
Glavne daljinske stanice optičkom vezom vezane su na ''Master'' PLC u COKP-i koji
primljene informacije (stanja sustava, alarme) obrañuje, te ih prosljeñuje na Integracijski
Server (prema slici 4.).
Integracijski server predstavlja centralno nadzorno i upravljačko računalo koje preko
aplikacijskih programa integrira sve podsustave tunela u jedinstven sustav nadzora i
upravljanja tunelom. Primljene informacije od ''Master '' PLC-a dodatno obraduje, pokreće
tzv. automatizatore procesa te obrañene informacije prikazuje na SDU monitoru. Podaci
se prikazuju u obliku simbola u odgovarajućoj boji i na odgovarajućoj poziciji. Promjenom
stanja pojedinih elemenata sustava mijenja se boja pripadnih simbola na ekranu te se
aktivira odreñeni postupak.
• Prometni podsustav sastoji se od svjetlosno promjenjivih prometnih znakova unutar
tunela koji su vezani sa centrom preko cestovnih stanica (CPS ili CPPS). Ovaj sustav
obuhvaća i brojila prometa. Cestovne prometne stanice vežu se na prometni server
(prometnu centralu) koja nadzire i upravlja stanjem svjetlosnih znakova. Vezom prometne
centrale na Integracijski server, prometni podsustav objedinjuje se sa ostalim sustavima u
cjeloviti sustav daljinskog nadzora i upravljanja (Integracijski nivo).
Prikaz trenutnog stanja prometnog te TPS sustava, simbola i stanja svih
promjenjivih prometnih znakova, semafora ostvaruje se na zasebnim monitorima
integracijskog nivoa, monitorima prometno-informacijskog sustava.
• TPS, Telefonsko pozivni sustav postavljen u tunelu (SOS) i na portalima tunela
(TPS), veže se na TPS centralu u centru. Takoñer se ostvaruje veza TPS centrale i
Integracijskog servera. Stanje svake pojedine TPS/SOS stanice sustava prikazuje se na
monitorima.
• Sustav video nadzora integrira se u cjeloviti sustav daljinskog nadzora i upravljanja
tunelom, a čini samostalni sustav tunela.
Prikaz pojedinih kamera tunela vrši se preko video matrice i video servera na posebnom
video zidu. Video zid ima više segmenata.
Zaslon 1 je stalan i prikazuje odabrane kamere cijelo vrijeme neovisno o
dogañajima, alarmima u tunelu. Prikaz može biti slijedni, sekvenca slika ili stalan prikaz
odabranih kamera.
Zaslon 2 se aktivira prilikom odreñenog alarma ili detekcijom incidenta preko
kamere i prikazuje kamere u požarnoj zoni koja je alarmirana, prema scenarijima.
Inteligentni transportni sustavi 2 61/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
U Zaslonu 3 operater odabire koje kamere će se prikazati na istom zaslonu.
U slučaju redovnog pogona bez incidenta, moguće je da zaslonu 2 i zaslon 3 budu u
funkciji zaslona 1. Aktiviranjem pojedinih alarma sa ''Master'' PLC , preko DIO modula
upravlja se prikazom pojedinih kamera na alarmnom video zaslonu. Slično, aktiviranjem
alarma sa servera detekcije incidenata, preko ''Master'' PLC. Integracijski server
pokreće odreñene automatizatore, postupke kojima se utječe na prometnu signalizaciju i
ostale tehničke sustave tunela prema opisanim algoritmima.
• Sustav automatske detekcije incidenta
Obradom slika sa svake kamere te uočenim incidentom ovaj sustav preko DIO modula
alarmira sustav nadzora o uočenom incidentu. Integracijski program na temelju primljenih
informacija pokreće odreñene postupke u tunelu. Aktiviranjem pojedine kamere, na
zaslonu 2 videozida automatski se prikazuju slike s alarmiranih požarnih zona, odnosno
bliska lokacija mjestu incidenta.
Slika 4. prikazuje preglednu shemu cjelovitog sustava nadzora i upravljanja tunela u
COKP-i.
Inteligentni transportni sustavi 2 62/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
CP
SC
PP
S
BP
SPT
SPZ
SZ
S
Display
SC
UC
DP
Senzorski
kabel
OJP
RJP
KJP
DP
1P
LC
DP
2P
LC
RIOvent
RIOenergetika
RIO rasvijeta
RIOPP
Kamera
Kamera
vo
TPS
SOS
TP
Scentr
ala
Pro
met
centr
ala
''MA
ST
ER
''P
LC
DIO
VID
EO
Matr
ica
Prikaz S
DU
Prikaz p
rom
etn
og p
odsusta
va i T
PS
-a
VID
EO
ZID
SD
U M
ON
ITO
R
MO
NIT
OR
PIS
ALA
RM
NI
PR
IKA
ZS
TA
LN
I P
RIK
AZ
OD
AB
IR
OP
ER
AT
ER
A
Zasl
on 1
Za
slon
2Z
asl
on
3
VID
EO
Serv
er
tunel
CO
KP
ALA
RM
NI
MO
NIT
OR
VID
EO
Dete
kcija
incid
enta
INT
EG
RA
CIJ
SK
I S
ER
VE
RIN
TE
GR
AC
IJS
KI
NIV
O
Kaz
alo
pojm
ova:
RIO
– v
anjs
ko u
lazn
a/iz
lazn
a je
dini
ca s
usta
va d
aljin
skog
nad
zora
i up
ravl
janj
aD
P-
dalji
nska
pod
stan
ica
SC
U –
sen
zors
ka k
ontro
lna
vatro
doja
vna
cent
rala
CD
P –
cen
trala
doj
ave
poža
raO
JP-
optič
ki ja
vlja
č po
žara
RJP
– ru
čni j
avlja
č po
žara
KJP
– k
onta
ktni
javl
jač
poža
raC
PS
–ce
stov
na p
rom
etna
sta
nica
CP
PS
– c
esto
vna
prom
etna
pod
stan
ica
BP
-br
ojač
pro
met
a
SP
Z –
svje
tlosn
o pr
omje
njiv
i zna
kS
PT-
sign
al p
rom
etno
g tra
kaS
Z-s
vjet
losn
i zna
kS
-se
maf
orT
PS
-te
lefo
nsko
poz
ivni
stu
pS
OS
-S
OS
poz
ivni
tele
fon
u tu
nelu
VO
–vi
deo
orm
arić
DIO
-ul
azno
/izla
zna
jedi
nica
SD
U p
rem
a su
stav
u vi
deo
nadz
ora
Mas
ter P
LC –
glav
ni k
ontro
ler S
DU
sus
tava
Inte
grac
ijski
ser
ver-
cent
raln
o na
dzor
no i
upra
vlja
čko
raču
nalo
Sl. 4. Pregledna shema arhitekture SDU
Inteligentni transportni sustavi 2 63/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
3.2. VIDEOZID
Video nadzorni sustav, te sustav automatske detekcije incidenta prikazuje se na posebnim
zaslonima, tzv video-zidu. Koncepcija videozida je osmišljena kao 3 posebna zaslona od
kojih svaki istovremeno mora prikazivati više kamera ovisno o broju kamera po tunelu i
broju tunela koji se nadziru u istom centru.
ZASLON 1:
Stalan prikaz pojedinih kamera tunela (portalnih kamera i kamera unutar tunela (ovisno o
broju kamera i broju nadziranih tunela iz COKP). Neovisno o pojavi incidenta, odreñenih
dogañaja u odreñenom tunelu, ovaj zaslon stalno prikazuje odreñene kamere. Prikaz
kamera može biti sekvenca ili stalan prikaz odreñenih kamera.
ZASLON 2 (alarmni zaslon) :
Aktiviranjem servera detekcije incidenta (automatska obrada slike) na uočeni incident ili
pojavom alarma na SDU sustavu, automatski se prikazuju slike sa odreñenih kamera na
ovom zaslonu, prema algoritmima. U slučaju redovnog tijeka prometa, bez incidenta, na
ovom zaslonu prikazuju se ostale kamere koje nisu prikazane na zaslonu 1. Prikaz kamera
je moguć slijedno.
ZASLON 3:
Ovisno o uočenom dogañaju od operatera preko zaslona 1 ili 2, operater odabire pojedine
kamere koje će se posebno prikazivati na ovom zaslonu.
U slučaju da operater ne odabere kamere za prikaz na istom, zaslon 3 može isto biti u
funkciji zaslona 1.
Ovaj ekran prikazuje stalan prikaz sa minimalno 4 odabrane kamere (quad prikaz).
Inteligentni transportni sustavi 2 64/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
3.3. MONITORI INTEGRACIJSKOG NIVOA
Prikaz stanja svih tehničkih sustava postavljenih unutar tunela (ispravno stanje ili greška
na ureñaju, prikaz mjernih vrijednosti elemenata, prikaz trenutno aktivnih ureñaja , alarma)
mora biti moguć preko monitora integracijskog nivoa.
Postoji tri (skupine) monitora:
- SDU monitori
- monitori PIS
- alarmni monitor
Kako su svi sustavi tunela objedinjeni na integracijskom nivou preko servera i pripadnih
aplikacija, izbor prikaza sustava ili prikaza kombinacija više sustava na pojedinim
monitorima (SDU monitor , monitor PIS) definiran je na slijedeći način:
Zbog više nadziranih tunela iz istog centra, te većeg broja različitih sustava svakog tunela,
prometno informacijski sustav te TPS sustav prikazuje se na monitorima PIS
integracijskog nivoa. Ovi monitori prikazuju trenutno stanje prometno promjenjivih znakova
preko simbola.
Potreban broj monitora za prikaz stanja ovog sustava u svim predmetnim tunelima
definirat će se naknadno.
Sustav SDU i svi njegovi pod-sustavi prikazuju se na SDU monitoru integracijskog nivoa i
to svaki pod-sustav u posebnom screen-u. Broj ovih monitora takoñer će se naknadno
definirati.
Obrañene Informacije o alarmima integracijski server prikazuje na alarmnom monitoru u
tekstualnom obliku . Operater primljene alarme potvrñuje preko alarmne tipkovnice.
Ukoliko pojedine alarme ne potvrdi u predviñenom roku, sustava automatski pokreće
definirane postupke.
SDU monitor :
Na ovom zaslonu (sastoji se od više vezanih monitora) predviña se prikazivanje stanja
svih pod-sustava SDU.
Inteligentni transportni sustavi 2 65/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
Svaki ureñaj/mjerni element pojedinog sustava prikazan je različitim simbolom, oznakom
na odreñenoj poziciji.
U slučaju alarma na istom, simbol mijenja boju (crveno ili narančasto) te trepti dok god
operater ne potvrdi alarm. Popravkom ureñaja ili resetiranjem alarma, ureñaj ponovno
poprima radnu boju.
Prikaz mjernih veličina pojedinih ureñaja moguć je otvaranjem pripadnog ''dijalog'' box-a.
Operater odabire koji sustav će se trenutno prikazivati na odreñenom monitoru.
Pregled sustava, njihovih stanja i elemenata na SDU monitoru :
• prikaz sustava ventilacije:
– stanje, smjer i brzina svakog ventilatora
– mjerne veličina CO i V svakog mjernog ureñaja MCO i MV
– brzina i smjer strujanja zraka svakog mjernog ureñaja MZ
• prikaz vatrodojave i vatrozaštite:
- Stanje CDP (skupni alarm, skupna greška, ispravno stanje)
- Stanje SCU (skupni alarm, skupna greška, ispravno stanje)
• prikaz stanja elektroenergetskog sustava :
- Stanje (ispad ili redov pogon) i mjerne veličine pripadnih TS tunela
- (U, I, cos φ) za SN i NN blokove
• prikaz stanja UPS napajanja :
- Kvar ili greška na statičkom izmjenjivaču
- Baterija UPS-a pri kraju
- UPS u ispravnom stanju
• prikaz stanja sustava rasvjete tunela :
- stanje rasvjete u ulaznoj i tunelskim zonama
• prikaz stanja sustava razglasa i radiodifuzije tunela :
- stanje pojedinih elemenata sustava razglasa i sustava radiodifuzije tunela
• prikaz stanja vodospreme tunela :
Inteligentni transportni sustavi 2 66/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
- stanje diesel agregata i hidroforskog ureñaja
- nivo vode u vodospremi
- tlak u hidrantskoj mreži
- izljev vode u prostoriju
- temperatura cijevi hidrantske mreže
Monitor PIS:
Na ovom zaslonu (sastoji se od više vezanih monitora) predviña se prikazivanje stanja
prometno informacijskog podsustav te sustava TPS/SOS.
Monitor prikazuje stanje svakog promjenjivog prometnog znaka (SPZ, SPT, SZ ), Display-
a te semafora u tunelu.
Svaka promjena na stanju bilo kojeg elementa prometnog podsustava ili TPS podsustava,
prikazuje se promjenom boje pripadajućeg simbola.
Operater preko ovog monitora ručno upravlja promjenjivim znakovima, semaforima i
display-ima u tunelu. Slika 5 prikazuje jednocjevni tunel sa dvosmjernim prometom u
cijevi.
Inteligentni transportni sustavi 2 67/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
Sl.5. Moguć prikaz stanja prometno informacijskog sustava
Inteligentni transportni sustavi 2 68/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
3.4. ALARMNA TIPKOVNICA
Preko alarmne tipkovnice operater komunicira sa sustavom na način: potvrñuje alarme,
pokreće pred definirane postupke. Izbor funkcijskih tipaka alarmne tipkovnice i njihove
veze prema željenom postupku, definirat će se prilikom implementacije sustava.
Prikazane funkcijske tipke scenarijima mogu poslužiti kao prijedlog rješenja, a uzete su na
temelju ranije napravljenih scenarija za slične tunele.
Opis funkcijskih tipaka alarmne tipkovnice (primjer dosadašnjeg rješenja):
Sl.6. Prikaz stanja prometno informacijskog sustava
Izgled tipkovnice i prikaz meni-a funkcijskih tipaka prikazan je na slici 7. Aktiviranje
odreñenog postupka u meni-u za odabir, vrši se klikom miša na željeni postupak.
Inteligentni transportni sustavi 2 69/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
F1 F2
F6
F3 F4 F5
F8 F10 F11 F12
Potvrda primljenog alarma
Aktivacija postupka''POŽAR 1''
Aktivacija postupka''POŽAR 2''
Aktivacija postupka''TEHNIČKA''
Aktivacija postupka''INCIDENT''
MENI ZA ODABIR
MENI ZA ODABIR
USZ-1 - Umirivanje strujanja zraka u desnoj tunelskoj cijevi u smjeru ZagrebaUSZ-2 - Umirivanje strujanja zraka u desnoj tunelskoj cijevi u smjeru RijekeUSZ-3 - Umirivanje strujanja zraka u lijevoj tunelskoj cijevi u smjeru ZagrebaUSZ-4 - Umirivanje strujanja zraka u lijevoj tunelskoj cijevi u smjeru Rijeke
POT1 - Prijevoz opasnih tvari desnom tunelskom cijeviPOT2 - Prijevoz opasnih tvari lijevom tunelskom cijeviPVGT1 - Prijevoz vangabaritnog tereta desnom tunelskom cijeviPVGT2 - Prijevoz vangabaritnog tereta lijevom tunelskom cijeviZDTC - Zatvaranje desne tunelske cijevi - prijevoz tereta uz pratnjuZLTC - Zatvaranje lijeve tunelske cijevi - prijevoz tereta uz pratnju
MENI ZA ODABIR
Z1 -Zatvaranje desne vozne trake desne tunelske cijeviZ2 -Zatvaranje lijeve vozne trake desne tunelske cijeviZ1-2 -Zatvaranje desne tunelske cijeviZ3 -Zatvaranje desne vozne trake lijeve tunelske cijeviZ4 -Zatvaranje lijeve vozne trake lijeve tunelske cijeviZ3-4 -Zatvaranje lijeve tunelske cijeviRO-1 -Radovi održavanja u desnoj tunelskoj cijeviRO-2 -Radovi održavanja u lijevoj tunelskoj cijeviSOS 1 -Radovi održavanja - Lijeva cijevSOS 2 -Radovi održavanja - Desna cijevSOS 3 -Radovi održavanja - Lijeva cijev
Z1- Zatvaranje desne vozne trake desne tunelske cijeviZ2- Zatvaranje lijeve vozne trake desne tunelske cijeviZ3- Zatvaranje desne vozne trake lijeve tunelske cijeviZ4- Zatvaranje lijeve vozne trake lijeve tunelske cijeviK- Prikaz kamera
MENI ZA ODABIR
Ručno resetiranje sustava
Sl.7. Izgled tipkovnice i prikaz meni-a funkcijskih tipaka
3.5.UPRAVLJANJE SUSTAVOM
Integracijski programski nivo objedinjuje sve pod sustave tunela. Njegov zadatak je
reakcija na primljene informacije, alarme i signale iz bilo kojeg podsustava, upravljanje
podsustavima i komunikacija sa operaterom.
Nekim pod-sustavima integracijski program može upravljati, a neke samo nadgledati.
Upravljivi sustavi su:
• Prometni pod sustav – slanjem naredbi preko prometne centrale.
• TPS sustav – slanjem naredba preo TPS centrale
• Video sustav – komunikacija SDU sustava sa video matricom. Koja kamera se
prikazuje na kojem monitoru;
Inteligentni transportni sustavi 2 70/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
• Sustav SDU –djelomično upravljiv (ventilacija , EE napajanje)
• Radiodifuzija, razglas
Sustavi koji nisu upravljivi (samo se nadgledaju):
• Vatrodojava
• Vodosprema, crpne stanice, temperatura hidrantske mreže
• Rezervno napajanje
Implementacijom upravljačkih algoritama i automatizatora u integracijski program sustav
prema unaprijed definiranim postupcima, upravlja upravljivim sustavima tunela. U slučaju
aktivacije alarma s odreñenog podsustava, sustav pokreće odreñene postupke definirane
scenarijima.
Primljeni alarmni mogu biti bez odgode i s odgodom izvršenja. Primanjem alarma bez
odgode izvršenja sustav automatski pokreće definirane postupke neovisno o mogućnosti
da se radi o lažnom alarmu.Operater ima mogućost resetiranja sustava nakon što je
postupak pokrenut.
Aktiviranjem alarma sa odgodom izvršenja, sustav ostaje odreñeno vrijeme bez konkretne
reakcije, pružajući operateru mogućnost da ocijeni dali se radi o stvarno alarmu ili lažnom
alarmu. Ukoliko operater u zadanom vremenu (vrijeme odgode) ne djeluje na aktivaciju
odreñenog postupka ili resetiranju sustava (preko alarmne tipkovnice) sustava automatski
sam aktivira odreñene postupke opisane scenarijima.
Komunikacija operatera i sustava ostvaruje se preko integracijskih monitora, posebno
alarmnog monitora i alarmne tipkovnice. Na alarmnom monitoru u tekstualnom formatu
ispisuju se svi pristigli alarmi i druge važne informacije sustava prema scenarijima i
algoritmima. Potvrdom prijema alarma od strane operatera, integracijski nivo sustava
pokreće ili zaustavljanje odreñenih postupaka prema scenarijima.
Alarmna tipkovnica služi operateru za potvrdu primljenih alarma, za pokretanje definiranih
postupaka, i pozive prema raznim službama.
Pojavom alarma integracijski program aktivira i zvučni signal, kojeg operater deaktivira
potvrdom alarma preko alarmne tipkovnice.
Inteligentni transportni sustavi 2 71/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
4. POSTUPANJE SUSTAVA I OPERTERA
Integracijski program reagira na slijedeće signale pokretanjem odreñenih pred definiranih
akcija :
• Signal sa CDP i SCU
• Alarm sa kamera
• Alarm sustava ventilacije (kritična razina CO , smanjenje vidljivosti u tunelu,
povećanje strujanja zraka)
• Alarm EE sustava (ispad TS , ispad NN sklopnih blokova)
• Alarm UPS napajanja
• Alarm otvaranja vrata SOS niše i prolaza za pješake i vozila
• Aktivacija SOS telefona
• Alarmi greške sa svih sustava
Ovisno o primljenom signalu reakcije sustava mogu bite poluautomatske (dijalog sa
operaterom kroz koji operater odabire neku od pred definiranih akcija) ili automatske-
sustav trenutno pokreće pred definiranu akciju.
Za slučaj održavanja ili redovnog pogona, operater preko alarmne tipkovnice i kroz dijalog
sa sustavom pokreće postupke kojima ograničava, zatvara promet tunelskom cijevi,
odreñenim tunelskim trakom, ili priprema tunel za prijevoz opasnog ili vangabaritnog
tereta.
Svi navedeni postupci opisani su u scenarijima.
4.1. PREGLED POSTUPANJA ZA SLU ČAJ REDOVNOG POGONA
• Elektroenergetsko napajanje:
Nadziranje redovnog mogućeg pogonskog stanja, napajanja pojedinih TS tunela.
Postupci prebacivanja napajanja na druge TS.
• Mjerni ureñaji CO/V tunela:
Inteligentni transportni sustavi 2 72/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
Pojavom alarma sa ventilacijskog sustava, sa pojedinog mjernog ureñaja CO/V, ovisno o
izmjerenoj vrijednosti, sustav automatski aktivira dodatne ventilatore,ograničenje brzine ili
zatvaranje tunelske cijevi ovisno o izmjerenoj koncentraciji CO i izmjerenoj vidljivosti u
tunelu.
• Prijevoz opasnog tereta:
Operater preko alarmne tipkovnice (tipka ''F10'') pokreće izbornik redovnog pogona, te
izabire POT1 ili POT2 postupak za prijevoz opasnog tereta kroz tunelsku cijev;
Sl.8. Prijevoz opasnog tereta
• Prijevoz vangabaritnog tereta:
Operater preko alarmne tipkovnice (tipka ''F10'') pokreće izbornik redovnog pogona, te
izabire PVGT1 ili PVGT2 postupak; Za slučaj prijevoza vangabaritnog tereta šireg od
vozne trake (Sl. 7) odabire ZDTC ili ZLTC postupke.
Inteligentni transportni sustavi 2 73/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
Sl.9. Prijevoz vangabaritnog tereta, slučaj 1
Sl.10. Prijevoz vangabaritnog tereta, slučaj 2
• Umirivanje strujanja zraka u tunelu:
Aktiviranjem mjernog ureñaja strujanja zraka o povećanju brzine strujanja zraka u cijevi u
odreñenom smjeru, operater preko alarmne tipkovnice (funkcijska tipka ''F6'') pokreće
Inteligentni transportni sustavi 2 74/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
izbornik umirivanje strujanja zraka te prema scenariju odabire odgovarajući postupak
USZ.
Sl.11. Umirivanje strujanja zraka u tunelu
• Operater uočava incidentnu situaciju;
Operater preko video zida uočava incidentnu situaciju . Preko alarmne tipkovnice (tipka ''
F 11'' ) pokreće izbornik za prikaz kamera na alarmnom dijelu videozida ili izbornik
zatvaranja prometnih trakova. Preko alarmne tipkovnice pokreće druge izbornike ovisno o
uočenom dogañaju.
Sl.12. Operater uočava incidentnu situaciju
Inteligentni transportni sustavi 2 75/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
4.2. PREGLED POSTUPANJA ZA SLU ČAJ MOGUĆIH KVAROVA
Scenariji obrañuju slijedeće moguće kvarove:
• Kvar na EE napajanju
• Kvar na UPS napajanju
• Kvar na rasvjeti tunela
• Kvar na ventilaciji
• Kvar na TV sustavu
• Kvar na razglasnom sustavu
• Kvar na SDU (zajedno sa prometnim podsustavom)
• Kvar na TPS i SOS ureñajima
• Kvar na sustavu radiodifuzije
• Kvar na hidrantskoj mreži tunela
• Kvar na vatrodojavnom sustavu
• Kvar na MCO i MV u tunelu;
Aktiviranjem signala kvara pojedinog sustava ili ureñaja u sustavu operater prima poruku
alarma u tekstualnom obliku na alarmnom monitoru. Uz to simbol ureñaja u kvaru
prikazuje se na jednom od integracijskih monitora (simbol je promijenio boju). Potvrdom
alarma preko alarmne tipkovnice (funkcijska tipka ''F1'') gasi se aktivirana zvučna
signalizacija u COKP-i. Ovisno o veličini kvara, integracijski program poduzima pre-
definirane akcije, kao zatvaranje tunela, ograničenje brzine u tunelu, aktiviranje pojedine
signalizacije.
Popravkom kvara, na alarmnom monitoru se ispisuje poruka o ispravnosti ispalog ureñaja,
sustava. Sl. 13 prikazuje primjer algoritma za kvar na mjernom ureñaju strujanja zraka
lijeve cijevi.
Inteligentni transportni sustavi 2 76/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
Sl. 13 Kvar mjernog ureñaja ventilacije
4.3. INCIDENTNE SITUACIJE
4.3.1. PREGLED POSTUPANJA ZA SLU ČAJ INCIDENTNIH SITUACIJA
Scenariji obrañuju slijedeće moguće incidentne situacije:
• Prekoračenje granične temperature ili gradijenta u portalnoj vatrodojavnoj zoni
• Prekoračenje granične temperature ili gradijenta u tunelskoj vatrodojavnoj zoni
• Aktiviranje ručnog javljača požara montiranog na jednom od portala
• Aktiviranje ručnog javljača požara montiranog u jednoj od SOS kabina
• Skidanje s držača vatrogasnog aparata u SOS kabini
• Skidanje s držača vatrogasnog aparata uz TS ili UPS nišu
• Prorada automatskog optičko-termičkog javljača u TS
• Prorada automatskog optičko-termičkog javljača u jednoj od UPS niša
Inteligentni transportni sustavi 2 77/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
• Prorada automatskog optičko-termičkog javljača u pješačkom prolazu
• Otvaranje vrata PP izmeñu dvije tunelske cijevi
• Otvaranje vrata SOS kabine
• Aktiviranje CCTV kamere zbog zaustavljenog vozila u ugibalištu
• Aktiviranje CCTV kamere zbog zaustavljenog vozila u voznom traku
• Smanjenje vidljivosti ispod granične vrijednosti
4.3.1.1. ALARMI VATRDOJAVNOG SUSTAVA
Alarmi sa vatrodojavnog sustava mogu biti bez odgode ili sa odgodom. Nakon aktiviranja
alarma vatrodojave bez odgode, kao i nakon potvrde alarma vatrodojave s odgodom: ''
POŽAR- požarna zona x '' sustav daljinskog voñenja preko prometne centrale, CPS-ova
pokreće algoritme za mijenjanje prometne signalizacije.
Reakcija prometnog sustava:
=> svi SPZ ovi koji vode prema mjestu požara (od 500 m ispred ulaznog portala tunela)
postavljaju se na 40 km/h;
=> svi SPT-ovi koji vode prema mjestu požara postavljaju se u na ''zatvoreno''
=> sve semaforske lanterne koje vode prema mjestu požara postavljaju se u ''crveno''
=> SZ na portalnom stupu ispred ulaza u cijev ispisuje: ''STOP''
=> brklje na portalima i stupovima ispred ulaznih portala spuštaju se
=> sva prometna signalizacija koja vodi od mjesta požara prema izlazu tunela ostaje
zatečenom stanju .
=> operater zatvara za promet suprotnu cijev na ulaznom portalu i portalima
stacioniranim 500 m ispred.
Integracijski softver prelazi u ''alarmni mod'', prikaz kamera alarmirane požarne zone na
alarmnom ekranu. Ostali pod sustavi reagiraju prema algoritmima odreñenim projektom
svakog podsustava zasebno.
Prikaz prometne situacije dat je na slici 14.
Inteligentni transportni sustavi 2 78/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
PO
ŽA
R
STOP
STOP
Sl. 14 Alarmi vatrodojavnog sustava, reakcija prometnog sustava
Inteligentni transportni sustavi 2 79/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
4.3.1.2. Alarm kriti čne razina CO u cijevi
Aktiviranje signala alarma o povećanju razine CO preko 150 ppm, sustav daljinskog
voñenja preko prometne centrale, CPS-ova pokreće algoritme za zatvaranje tunelske
cijevi, te preko ''Master '' PLC-a pali sve ventilatore u cijevi u smjeru prethodno
uspostavljenog strujanja zraka.
Reakcija prometnog sustava:
=>svi SPZ ovi koji vode prema tunelu (od 500 m ispred ulaznog portala tunela)
postavljaju se na 40 km/h;
=>svi SPT-ovi na portalima tunelske cijevi postavljaju se u na ''zatvoreno''
=>sve semaforske lanterne na portalima tunela postavljaju se u ''crveno''
=> SZ na portalnom stubu ispred ulaza u cijev ispisuje: ''STOP''
=> brklje na portalima i stupovima ispred ulaznih portala spuštaju se
=>sva prometna signalizacija koja vodi kroz tunela ostaje u zatečenom stanju .
=> Suprotna cijev ostaje u režimu normalnog prometa;
Integracijski softver prelazi u ''alarmni mod'', prikaz kamera alarmirane požarne zone na
alarmnom ekranu. Ostali pod sustavi reagiraju prema algoritmima odreñenim projektom
svakog podsustava zasebno.
Prikaz prometne situacije dat je na slici 15.
Inteligentni transportni sustavi 2 80/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
STOP
MC
O
Sl. 15. Alarm kritične razina CO u cijevi, reakcija prometnog sustava
Inteligentni transportni sustavi 2 81/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
4.3.1.3. Alarm: Smanje vidljivosti u tunelu ispod g rani čne vrijednosti
Aktiviranje signala alarma o smanjenju vidljivosti ispod granične vrijednosti (K>
12x10 -3 m-1) operater provjerava dali je proradio senzor magle postavljen ispred ulaznog
portala. Ukoliko senzor nije proradio operater aktivira postupak POŽAR-2 preko funkcijske
tipke ''F3'' alarmne tipkovnice. Reakcija prometnog pod sustava je identična kao u točki
4.3.1. U slučaju prorade senzora magle, operater vrši ograničenje brzine na 40 km/h ili 60
km/h kroz tunel.
4.3.1.4. Alarmi sa kamera
Sustav automatske video detekcije analizira primljene slike sa kamera te ukoliko uoči
zaustavljeno vozilo u prometnom traku ili u ugibalištu tunela šalje alarm.
Primljeni alarm sa kamere mora potvrditi operater, kako bi se izbjegli mogući lažni alarmi.
U slučaju lažnih alarma vrši se resetiranje sustava alarmnom tipkovnicom preko funkcijske
tipke ''F 12''.
Ukoliko operater ne potvrdi alarm u roku 30 sekundi. sustav pokreće postupak
''TEHNIČKA'' za zonu u kojoj je aktivirana kamera. Prometni pod sustav zatvara za promet
tunelsku cijev u kojoj je aktiviran alarm aktiviranjem signalizacije do mjesta nesreće.
Prometna signalizacija od mjesta nesreće prema izlazu tunela ostaje u zatečenom stanju.
Ukoliko operater potvrdi alarm, prometni podsustav zatvara za promet prometni trak
zaustavljenog vozila do mjesta nesreće. Prometna signalizacija traka iza mjesta nesreće
ostaje u zatečenom stanju.
Primjeri su dani na slici 16. i 17.
Inteligentni transportni sustavi 2 82/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
Pro
met
na
nezg
oda
STOP
Sl.16. Tehnička u desnoj cijevi
Inteligentni transportni sustavi 2 83/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
Zau
stav
ljeno
vozi
lo
Sl.17. Zaustavljeno vozilo
Inteligentni transportni sustavi 2 84/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
4.3.1.5. Alarmi otvaranja vrata PP i SOS niša
Otvaranjem vrata SOS niše, razdjelnik SOS šalje signal alarma na SDU sustav. Preko
integracijskog programa, prometni podsustav automatski aktivira treptajuća žuta svijetla na
semaforskim lanternama postavljenim ispred SOS niše te ograničava brzinu u tunelu
ispred alarmirane niše na 60 Km/h. Operater nakon provjere alarma pokreće odreñeni
postupak ovisno o nastalom incidentu.
U slučaju otvaranja vrta pješačkog prolaza, sustav aktivira treptajuća žuta svijetla duž cijeli
tunelske cijevi u kojoj su vrata otvorena. Nakon provjere alarma operater pokreće odreñeni
postupak ovisno o nastalom incidentu.
Prikaz prometne situacije dat je na slici 18.
Inteligentni transportni sustavi 2 85/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
SO
S
60 60
Sl.18. Reakcija prometnog sustava na otvaranje vrata SOS niše
Inteligentni transportni sustavi 2 86/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
4.3.2. PREGLED PRIORITETA PREMA VRSTI ALARMA
S obzirom da jedan COKP nadzire više tunela potrebno je odrediti prioritete alarma,
odnosno redoslijed kojim će operater i sustav obrañivati pristigle alarme te je potrebno
odrediti koji tuneli imaju prioritete s obzirom na pristigle alarme.
Alarmi bez odgode izvršenja su alarmi najvećeg prioriteta, slijedeći u nizu su alarmi s
odgodom izvršenja (dizanje vatrogasnih aparata, termički detektor požara u
trafostanicama), i ostali alarmi (otvaranje vrata PP prolaza, vidljivost u tunelu,
zaustavljanje vozila u ugibalištu i dr.) su alarmi najnižeg prioriteta.
U slučaju pojave alarma najvećeg prioriteta (alarm bez odgode izvršenja) u nekoliko tunela
istodobno sustav i operater daju prioritet prema duljini tunela u kojima su se alarmi pojavili.
Požar u tunelu veće duljine predstavlja veću opasnost za putnike nego požar u kratkom
tunelu.
U slučaju istodobne pojave alarma druge razine prioriteta, sustav i operater daju prioritet
duljem tunelu.
U slučaju istodobne pojave alarma najnižeg prioriteta sustav i operater daju prioritet
alarmima prema vremenu pristizanja. S obzirom da alarmi najnižeg prioriteta predstavljaju
jednaku opasnost bez obzira na duljinu tunela, nije potrebno prekidati već započeti
postupak obrade alarma.
Alarmi bez odgode izvršenja su prva razina priorite ta!
4.3.2.1. Vatrodojava – alarm bez odgode izvršenja:
1. povećanje temperature iznad maksimalne temperature u bilo kojoj točci portalne
vatrodojavne zone tunela od 65ºC
2. povećanje temperature u bilo kojoj točci iznad 25ºC od prosječne temperature u
portalnoj vatrodojavnoj zoni tunela
3. porast gradijenta temperature od 10ºC/minuti ili porast od 12ºC/2 minute ili porast od
14ºC/3 minute u portalnoj vatrodojavnoj zoni
Inteligentni transportni sustavi 2 87/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
4.3.2.2. Vatrodojava – alarm bez odgode izvršenja:
1. povećanje temperature iznad maksimalne temperature u bilo kojoj točci tunelske
vatrodojavne zone od 58ºC
2. povećanje temperature u bilo kojoj točci iznad 15ºC od prosječne temperature u
tunelskoj vatrodojavnoj zoni
3. porast gradijenta temperature od 8ºC/minuti ili porast od 10ºC/2 minute ili porast od
12ºC/3 minute u tunelskoj vatrodojavnoj zoni.
4.3.2.3. Vatrodojava – aktiviranje ručnog javljača požara s portala
4.3.2.4.Vatrodojava – alarm bez odgode izvršenja - aktiviranje ručnog javljača požara iz
SOS kabine:
4.3.2.5. Vatrodojava - Skidanje s držača vatrogasnog aparata u SOS kabini.
4.3.2.6. Vatrodojava – Skidanje s držača vatrogasnog aparata u TS pred portalom tunela.
4.3.2.7. Vatrodojava – Skidanje s držača vatrogasnog aparata uz transformatorsku stanicu
ili UPS nišu.
4.3.2.8. Vatrodojava – Prorada automatskog optičko termičkog javljača u jednoj od
transformatorskih stanica.
4.3.2.9.Vatrodojava – Prorada automatskog optičko termičkog javljača u jednoj od UPS
niša
4.3.2.10. Vatrodojava - Prorada automatskog optičko termičkog javljača u pješačkom
prolazu.
4.3.2.11. Otvaranje vrata pješačkog prolaza izmeñu dviju tunelskih cijevi.
4.3.2.12. Otvaranje vrata SOS kabine.
Inteligentni transportni sustavi 2 88/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
4.3.2.13. Aktiviranje CCTV kamere zbog zaustavljanja vozila u ugibalištu
4.3.2.14. Aktiviranje CCTV kamere zbog zaustavljanja vozila u voznom traku.
4.3.2.15. Smanjenje vidljivosti u tunelu ispod granične vrijednosti.
Primjer prikaza prioriteta pridruženih alarmima za više tunela (4) na nekoj nadgledanoj
dionici dan je u tablici 1. U tablici su navedeni prioriteti označeni numerički oznakom
D.T.A, pri čemu niža vrijednost označava viši prioritet. Isti sustav vrijedi i za pojedine
Obavijesti unutar pojedinog slučaja.
D – vrsta dogañanje (redovni pogon (2), kvarovi (1), incidenti (0), održavanje (3) )
T – tunel (T1(0), T2(1), T3(2), T4(3))
A –aktivnost (tablica)
Pregled postupanja operatera i sustava nakon i tijekom pojave alarma dan je na slici 19.
Tablica 1. Pregled prioriteta u slučaju dionice sa više tunela
AKTIVNOST
PRIORITET
REDOVNI POGON
2.T.X
1. MJERNI UREðAJI CO/E TUNELA 2.T.3
2. PRIJEVOZ OPASNOG TERETA U TUNELU 2.T.2
3. PRIJEVOZ VAN GABARITNOG TERETA U TUNELU 2.T.5
4. UMIRIVANJE STRUJANJA ZRAKA U TUNELU 2.T.4
5. OPERATER UOČAVA AKCIDENTNU SITUACIJU 2.T.1
KVAROVI
1.T.X
1 KVAROVI NA ELEKTROENERGETSKOM NAPAJANJU 1.T.2
2. KVAROVI NA BEZPREKIDNOM NAPAJANJU -UPS-U 1.T.5
3 KVAROVI NA RASVJETI TUNELA 1.T.8
4. KVAROVI NA VENTILACIJI TUNELA 1.T.7
5. KVAROVI NA TV SUSTAVU TUNELA 1.T.4
Inteligentni transportni sustavi 2 89/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
6. KVAROVI NA RAZGLASNOM SUSTAVU TUNELA 1.T.10
7. KVAROVI MJERNIH UREðAJA CO/E TUNELA 1.T.6
8. KVAROVI SOS i TPS UREðAJA TUNELA 1.T.3
9. KVAROVI SUSTAVA RADIODIFUZIJE TUNELA 1.T.11
10. KVAROVI HIDRANTSKE MREŽE TUNELA 1.T.9
11. KVAROVI NA VATRODOJAVNOM SUSTAVU TUNELA 1.T.1
INCIDENTI
0.T.X
1 VATRODOJAVA – ALARM BEZ ODGODE IZVRŠENJA 0.T.1
2. VATRODOJAVA – ALARM S ODGODOM IZVRŠENJA 0.T.2
3 OTVARANJE VRATA PJEŠAČKOG PROLAZA I
OKRETNICE - ODGODA IZVRŠENJA
0.T.3
4. AKTIVIRANJE KAMERE U UGIBALIŠTU- ODGODA
IZVRŠENJA
0.T.8
5. OTVARANJE VRATA SOS KABINE- ODGODA
IZVRŠENJA
0.T.4
6. AKTIVIRANJE KAMERE ZBOG ZAUSTAVLJENOG
VOZILA- ODGODA IZVRŠENJA
0.T.7
7. AKTIVIRAN SENZOR VIDLJIVOSTI - ODGODA
IZVRŠENJA
0.T.6
8. AKTIVIRANJE KAMERE ZBOG DIMA U TUNELU-
ODGODA IZVRŠENJA
0.T.5
ODRŽAVANJE 3.T.X
1 ODRŽAVANJE OPREME U UGIBALIŠTIMA,
PJEŠAČKIM PROLAZIMA I OKRETNICAMA
3.T.3
2. ODRŽAVANJA UZ ZATVARANJE DESNE VOZNE
TRAKE TUNELSKE CIJEVI
3.T.1
3 ODRŽAVANJA UZ ZATVARANJE LIJEVE VOZNE
TRAKE TUNELSKE CIJEVI
3.T.2
4. ODRŽAVANJA UZ ZATVARANJE TUNELSKE CIJEVI 3.T.4
Inteligentni transportni sustavi 2 90/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
Primjeri:
Tunel T4, VATRODOJAVA – ALARM BEZ ODGODE IZVRŠENJA - 0.3.1
Tunel T1, KVAROVI SOS i TPS UREðAJA TUNELA – 1.0.3
Tunel T3, KVAROVI NA BEZPREKIDNOM NAPAJANJU -UPS-U – 1.2.5
Sl. 19. Pregled postupanja operatera i sustava nakon i tijekom pojave alarma
Inteligentni transportni sustavi 2 91/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
4.4. PREGLED POSTUPANJA ZA SLU ČAJ ODRŽAVANJA
Za slučaj održavanja sustava tunela, operater nakon što je održavanje usuglašeno sa
centrom održavanja, preko alarmne tipkovnice (funkcijska tipka ''F8'') pokreće izbornik
održavanja.
Sl. 20. Održavanje tunela
Ovisno o potrebnom održavanju (obimu radova), operater odabire odgovarajući postupak
iz izbornika. Prati stanje radova preko video zida. Reakcije prometnog sustava za
aktivirane postupke ''Z'' prikazane su ispod. Za ostale postupke održavanja, prometni
sustav ograničava brzinu na dijelu tunela (SOS postupci) ili u cijelom tunelu (RO)
Reakcije prometnog sustava prikazana je na slikama 21., 22., 23., 24., 25., 26.
Inteligentni transportni sustavi 2 92/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
Sl. 21. Aktiviran postupak Z1
Sl. 22. Aktiviran postupak Z2
Sl. 23. Aktiviran postupak Z1-2
Inteligentni transportni sustavi 2 93/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
Sl. 24. Aktiviran postupak Z3
Sl. 25. Aktiviran postupak Z4
Sl. 26. Aktiviran postupak Z3-4
Inteligentni transportni sustavi 2 94/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
4.5. VOðENJA VANGABARITNIH VOZILA
Kao što je već ranije naglašeno, u kontekstu ove studije voñenje vangabaritnih vozila
jednotračnim i dvotračnim prometnicama promatrat će se kao izvanredni prometni
dogañaj koji se može svrstati u kategoriju incidenta u prometu. Takoñer, prikazano je da
voñenje takvih vozila zahtijeva zajedničku koordiniranu i sistematičnu reakciju svih
uključenih strana, sve s ciljem sigurnog prolaska dionicom i sprečavanju sekundarnih
prometnih incidenata.
Temelj zbog kojeg se voñenje vangabaritnog vozila smatra incidentnom situacijom jest
činjenica da takvo vozilo odstupa od odreñenih ograničenja (u pogledu gabarita vozila:
dužina, visina, širina).
Nakon definiranja uloga pojedinih uključenih strana, u idejnom rješenju upravljanja
incidentnim situacijama ovog karaktera, uključeni su:
� Policija
� Vatrogasna služba
� Dispečerska služba
� Transportna služba
� Služba za rukovanje opasnim tvarima
� Davatelji usluga informiranja putnika.
Budući da se radi o prijevozu specijalnog tereta, njega najčešće prevozi privatni subjekti
koji su dužni na temelju informacija o teretu odrediti:
� Tip kamiona i prikolice koji će biti neophodni za prijevoz
� Rutu kojom će teret moći prevesti
� Vrstu opreme koja će biti potrebna za sigurno osiguranje terete
� Koje sve dozvole su potrebne da se obavi prijevoz
� Cijenu prijevoza
� Koliko i kakvim oznakama vozilo mora biti označeno
� Koliko vozila je potrebno za prijevoz.
Inteligentni transportni sustavi 2 95/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
Prolaz dvotračnom prometnicom
Kod prijevoza vangabaritnog tereta dionicom dvotračne prometnice koji zauzima jednu
ili obje trake prometnice, prije ulaska na dionicu potrebno je osigurati pratnju tehničkih
vozila. Prije pokretanja vozila s van gabaritnim teretom upaliti žutu rotirajuću lampu ili
žuto treptajuće svjetlo. U slučaju potrebe prolaska kroz tunel koji ima integrirani sustav
nadzora i upravljanja, te je opremljen videonadzorom i sustavima informiranja vozača,
na površini ispred tunela namijenjenoj za zadržavanje vozila s vangabaritnim teretom,
potrebno je pripremiti vozilo koje će uz pratnju vatrogasnog vozila (tehničko) proći
tunelom.
Prije pokretanja vozila s van gabaritnim teretom moraju upaliti žutu rotirajuću lampu ili
žuto treptajuće svjetlo. Vatrogasno vozilo ide iza vozila na udaljenosti od 50 m, a vozilo
koje prevozi vangabaritni teret drži razmak od 50 m od vozila ispred sebe. Brzina
kretanja vozila kroz tunel je 40 km/h. Idejni algoritam voñenja vangabaritnog vozila
nalazi se u nastavku.
Inteligentni transportni sustavi 2 96/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
Inteligentni transportni sustavi 2 97/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
Sl. 27. Prolaz jednotračnom prometnicom – vozilo zauzima jednu prometnu traku
Kod prijevoza vangabaritnog tereta dionicom jednotračne prometnice koji zauzima
jednu traku prometnice, prije ulaska na dionicu potrebno je osigurati pratnju tehničkih
vozila. Prije pokretanja vozila s van gabaritnim teretom upaliti žutu rotirajuću lampu ili
žuto treptajuće svjetlo. U slučaju potrebe prolaska kroz tunel koji ima integrirani sustav
nadzora i upravljanja, te je opremljen videonadzorom i sustavima informiranja vozača,
na površini ispred tunela namijenjenoj za zadržavanje vozila s vangabaritnim teretom,
potrebno je pripremiti vozilo koje će uz pratnju vatrogasnog vozila (tehničko) proći
tunelom.
Prije pokretanja vozila s van gabaritnim teretom moraju upaliti žutu rotirajuću lampu ili
žuto treptajuće svjetlo. Vatrogasno vozilo ide iza vozila na udaljenosti od 50 m, a vozilo
koje prevozi vangabaritni teret drži razmak od 50 m od vozila ispred sebe. Brzina
kretanja vozila kroz tunel je 40 km/h. Idejni algoritam voñenja vangabaritnog vozila
nalazi se u nastavku.
Inteligentni transportni sustavi 2 98/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
Unos dobivenih podataka o vrsti opasnog tereta
APLIKACIJA
Prijevoz van gabaritnog tereta
DA NE ODUSTANI
Prijevoz van gabaritnog tereta. Koriste se obje vozne trake:
Ne
«Ograničenje brzine na 40 km/h»
PROMET
<< >> RESET
Upravljanje prikazom slike s kamera
Operater prati kolonu vozila; tipkama «>>» i «<<» pomiče
slike na alarmnim monitorima; na monitoru 2 prikazana
kolona
Kolona napustila
tunel DA
NE
Postupak A-1-1 ili A-2-1 ili A-4-1
RESET
«RESET»
RESET SUSTAVA
X Y NATRAG
Prijevoz van gabaritnog tereta. Smjer:
X ili Y
Natrag
Prikaz s kamera u tunelu
1 2 3 4
XXXXX XXXX XXXXXXXXX XXXX XXXXXXXXX XXXX XXXX
«Smanji brzinu – vozilo pod pratnjom»(na tri jezika - hrvatski, njemački, engleski)
PROMET
U odabranom smjeru na portalnim displejima
Inteligentni transportni sustavi 2 99/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
Sl. 28. Prolaz jednotračnom prometnicom – vozilo zauzima obje prometne traku
Kod prijevoza vangabaritnog tereta dionicom jednotračne prometnice koji zauzima obje
trake prometnice, prije ulaska na dionicu potrebno je osigurati pratnju tehničkih vozila.
Prije pokretanja vozila s van gabaritnim teretom upaliti žutu rotirajuću lampu ili žuto
treptajuće svjetlo. U slučaju potrebe prolaska kroz tunel koji ima integrirani sustav
nadzora i upravljanja, te je opremljen videonadzorom i sustavima informiranja vozača,
na površini ispred tunela namijenjenoj za zadržavanje vozila s vangabaritnim teretom,
potrebno je pripremiti vozilo koje će uz pratnju vatrogasnog vozila (tehničko) proći
tunelom.
Prije pokretanja vozila s van gabaritnim teretom moraju upaliti žutu rotirajuću lampu ili
žuto treptajuće svjetlo. Vatrogasno vozilo ide iza vozila na udaljenosti od 50 m, a vozilo
koje prevozi vangabaritni teret drži razmak od 50 m od vozila ispred sebe. Brzina
kretanja vozila kroz tunel je 40 km/h. Prije ulaska u tunelsku cijev potrebno je zaustaviti
ulazak vozila na suprotnom kraju tunela, i pričekati dok se tunel isprazni od nailazećeg
prometa. Idejni algoritam voñenja vangabaritnog vozila nalazi se u nastavku.
Inteligentni transportni sustavi 2 100/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
Sl. 28. Prolaz jednotračnom prometnicom – vozilo zauzima obje prometne traku
Inteligentni transportni sustavi 2 101/125 Izabrana poglavlja
doc.dr.sc. Sadko Mandžuka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti
6. UPRAVLJANJE ŽIVOTNIM CIKLUSOM
ITS u nadzoru, zaštiti i održavanju cestovne infrastrukture
UVOD
Suvremeni pristup projektiranju složenih sustava je njegovo sagledavanje na razini
cjeloživotnog postojanja sustava [1]. Pri tome, od posebne je važnosti sagledavanje
funkcije ITS u području nadzora, zaštite i održavanja sustava. Ovisno o polazištu i svrsi
postoje različiti dijelovi životnog ciklusa (faze) kako je to prikazano na slici 3. Polazi se
od vizije sustava, nakon čega slijede strategijsko planiranje i druge analize (vezano za
uporabu prometnice, interoperabilnost pojedinih dijelova sustava i dr.). Nakon planiranja
slijedi tehničko-tehnološki razvoj, projektiranje i gradnja sustava. Dovršetkom gradnje i
puštanjem sustava u pogon počinje period eksploatacije odnosno uporabe i održavanja
sustava sve do razgradnje/povlačenja sustava. U okviru razmatranja životnog ciklusa,
postoje tri generičke faze: definiranje, razvoj i postavljanje (Definition, Development,
Deployment – 3D).
Slika 1. Dekompozicija životnog ciklusa sustava
Inteligentni transportni sustavi 2 102/125 Izabrana poglavlja
Nakon gradnje, nabavke ili instaliranja, sustav postaje operativan. Nakon toga slijedi
faza eksploatacije odnosno uporabe sustava uz odgovarajuće održavanje. Zadnja faza
je povlačenje odnosno razgradnja sustava.
ITS sadrži veliki broj tehnički komponenti i podsustava čiji dizajneri i konstruktori nisu
prometni, odnosno ITS stručnjaci. Neophodno je stoga primijeniti modele životnog
ciklusa sustava kako bi se postiglo da komponente i podsustavi omoguće efektivno i
efikasno funkcioniranje ITS-a u realnom okruženju. Metode i alati sustavskog
inženjerstva podržavaju definiranje, razvoj i postavljanje ITS rješenja koja će zadovoljiti
zahtjeve korisnika te ITS kriterije interoperabilnosti. ITS rješenja promatraju se kroz
višefazni životni ciklus kako je to naznačeno na slici 2.
Operativni koncept predstavlja sažete opise kako će sustav ostvariti postavljene zadaće
odnosno temeljnu funkciju. Funkcionalnom deko0mpozicijom razlaže se temeljna
funkcija na funkcije niže razine sve dok se funkcijski proces ili aktivnost ne pridruži
jediničnom fizičkom resursu (razini tehničkih komponenti). Fizički dizajn komponenti i
podsustava ITS-a temelji se na različitim disciplinarnim znanjima: grañevinskim,
strojarskim, elektroničkim, softverskim, itd. Dizajnirani sustav se gradi i nabavlja se
oprema prema izvedbenom projektu usuglašenom sa programom razvoja ITS-a. Zbog
kompleksnosti sustava poželjna je izrada prototipa i njegovo testiranje u "realnom
okruženju". Nakon modifikacija pristupa se modifikaciji odnosno postavljanju ITS
rješenja na širem području. Po izvršenom tehničkom pregledu počinje faza
implementacije koja traje do povlačenja odnosno razgradnje sustava.
Definiranje općega koncepta ITS-a i operativnih koncepata za pojedine ITS aplikacije ili
primjere sustava (example systems) predstavlja prvu fazu razvojnog ciklusa ITS-a.
Nakon definiranja slijedi razvoj ITS-a kako je to naznačeno na slici 1.3. u skladu s
općom metodologijom sustavskog inženjerstva [80].
Inteligentni transportni sustavi 2 103/125 Izabrana poglavlja
Slika 2. Životni ciklus ITS-a
ITS kao "sustav sustava" uključuje niz interoperabilnih ITS rješenja putnog informiranja,
upravljanja prometom, praćenja tereta i vozila, elektroničkih plaćanja, inteligentnih
čvorišta i prometnica, itd. Definiranje i razvoj nisu fokusirani na trenutačna tehnička
rješenja senzorske tehnike, komunikacijske i informacijske opreme, već na temeljnu
funkciju i učinke ITS-a.
SUSTAVI NADZORA I ZAŠTITE
U kontekstu nacionalne ITS arhitekture cilj sigurnosti je da zaštiti informacije vezane za
transport i transportnu infrastrukturu. Iz tih razloga sigurnosne mjere i pripadni procesi
koji zadovoljavaju ciljeve najvećeg stupnja imaju važnu ulogu u izgradnji nacionalne ITS
arhitekture, [3,4]. Kako su u današnje vrijeme sve više zastupljene nove tehnologije u
svim segmentima života tako se i upravljanje prometom u sve većoj mjeri bazira na
korištenju raznih tehnologija. Za odvijanje sigurnijeg i udobnijeg transporta te za
povećanje efikasnosti bitno je omogućiti stvarno-vremensko prikupljanje, obradu i
Inteligentni transportni sustavi 2 104/125 Izabrana poglavlja
daljnje širenje podataka i informacija. Značenje ITS-a u funkciji nacionalne sigurnosti
temelji se na dva ključna aspekta ITS sigurnosti, [5,6]:
1. Osiguranje ITS-a kao cjeline, a posebno u smislu zaštita ITS komunikacije,
2. ITS sigurnosna područja – korištenje ITS-a kako bi detektirali, odgovorili i
oporavili se od sigurnosnih prijetnji.
Da bi ITS aplikacija poboljšala sigurnost transportnog sustava glavni preduvjet je
siguran sam ITS sustav.U nacionalnim arhitekturama ITS-a posebno mjesto zauzimaju
funkcije (usluge) održavanja sustava. ITS pristup ima dvojaku ulogu u slučaju
održavanja cestovne infrastrukture. U prvom slučaju pojedini ureñaji koji inherentno
pripadaju ITS-u (cestovna telematika, sustavi upravljanja incidentima, i dr.) sami su
predmet održavanja i procesa u svezi s tim. Meñutim, osim tog značenja, ITS može
predstavljati i dio sustava održavanja za ostale elemente prometnice (kolnik, zimska
služba održavanja, cestovne grañevine i dr.). U tom slučaju koriste se pojedine
mogućnosti ITS-a (monitoring, baze podataka sa arhivskim zapisima o prometnom toku
na odreñenim dionicama i sl.).
Osiguranje ITS-a podrazumijeva zaštitu ITS sustava i meñusobne komunikacije izmeñu
pojedinih dijelova. ITS se sastoji od informacijskih sustava koji se moraju zaštititi kako bi
ITS aplikacije bile pouzdane i raspoložive. Ovo je bitan aspekt sigurnosti te se odnosi
na sve podsustave u nacionalnoj ITS arhitekturi. Kako bi se spriječilo neovlašteno
rukovanje koristi se izmeñu ostalog dinamički sustav poruka. U slučaju napada na ITS
sustav isti mora biti u stanju javiti drugim ITS centrima i odgovarajućim institucijama i
službama. Da bi ITS sustavi mogli komunicirati i odgovarati na napade moraju biti
dovoljno robusni i sigurni. Sigurnost nije usmjerena samo prema neovlaštenom
rukovanju podacima, već postoji širok spektar prijetnji koje mogu odštetiti i poremetiti
siguran rad ITS sustava. Kao što se vidi na slici 3, sustav sigurnosti temelji se na
osnovnim konceptima meñusobno povezanim u jednu cjelinu. Sigurnosni servisi služe
kao potpora sigurnosnim ciljevima i zaštiti od identificiranih prijetnji. Ranjivost sustava
temelji se na procjeni tehnologije koja se koristi, sigurnosnih službi na mjestu dogañaja i
okruženju u kojem sustav djeluje. Sigurnosne analize koje sadrži nacionalna ITS
arhitektura su na visokoj razini i predstavljaju početnu sigurnosnu analizu koja se
obavlja za bilo koji sustav.
Sigurnosna područja ITS-a daju specifične aktivnosti koje se mogu koristiti kako bi se
poboljšale zaštitne funkcije u prometu i transportu. Nacionalna ITS arhitektura pokriva
Inteligentni transportni sustavi 2 105/125 Izabrana poglavlja
aspekte osam ITS sigurnosnih područja. Za dijelove cestovne infrastrukture od
posebnog su značaja transportna sigurnost i sigurnost transportne infrastrukture.
3.1 Transportna sigurnost
Ovo područje uključuje nadzor postaja, vozila, ustanova i infrastrukture te se bavi
osiguranjem putnika, objekata i imovine. Sustav obavlja analizu nadzornih točaka te u
slučaju moguće prijetnje obavještava nadležno osoblje. Nadzorom osiguravamo
informacije što se dogaña, u bilo kojem trenutku, bilo gdje u transportnom sustavu. U
svrhu osiguranja koriste se audio i video nadzor, različiti drugi senzori, provjera
identiteta putnika, provjera vozila. Ovo područje takoñer omogućuje sigurnosno
upravljanje i mogućnosti ne samo otkrivanja, identifikacije i obavijesti o prijetnjama i
incidentima već i da se poduzmu protumjere u sprječavanju istih. Osim toga, mora se
omogućiti pružanje hitnih informacija vizualno ili putem audio poruke putnicima i drugim
korisnicima transportnog sustava. Dosadašnja iskustva upućuju da prometna sigurnost i
prometno osiguranje moraju postati integrirani program. Stvaranje ovakvog pristupa
integraciji sigurnosnog sustava je neophodno za maksimalnu sigurnost, kao i
operacijsku i financijsku efikasnost. Nadzorni centar za prijevozne operacije integrira
različite informacije u centrali. Te informacije se koriste kako bi se uspješnije riješili
izazovi povezani s kriminalom, vandalizmom, nesrećama i ne tako čestih izazova kao
što su opasne vremenske prilike. Integrirano elektroničko sigurnosno rješenje može
izgraditi operativnu inteligenciju za cijeli transportni sustav. Umjesto dijelova informacije,
integrirani sustav sigurnost osigurava ukupnu sliku transportnoj vlasti.
3.2 Sigurnost transportne infrastrukture
Ovo područje se bavi nadgledanjem mostova, tunela i potencijalnih mjesta prijetnji
koristeći odgovarajuće senzore i nadzornu opremu. Prijetnje mogu biti prirodne naravi
poput potresa, požara, poplava, jakih vjetrova i sl., a mogu biti takoñer i teroristički
napadi ili druge nezgode uzrokovane ljudskim djelovanjem. Sigurnosni sustavi se
koriste za kontrolu pojedinog incidenta, kontrolu pristupa tijekom i nakon incidenta i
smanjenje utjecaja incidenta na ostale dijelove infrastrukture.
U novoj klasifikaciji ITS funkcionalnih područja definirano je posebno područje
nacionalna sigurnost i zaštita. Povezivanje ITS-a i problema nacionalne sigurnosti i
zaštite potaknuta je rastućom opasnosti od namjernih (terorističkih) djelovanja vezanih
za prometna vozila i prometnice. Pod utjecajem tragičnih dogañaja "11. rujna", u većini
zemalja je zaštita postala jedno od glavnih prioriteta transportnih uprava i ministarstava.
Inteligentni transportni sustavi 2 106/125 Izabrana poglavlja
U SAD-u su Nacionalna akademija i TRB (Transportation Research Board) pokrenuli niz
projekata i aktivnosti vezanih za transportnu zaštitu (transportation security). Na općoj
razini prihvaćeno je novo funkcionalno područje nacionalna sigurnost i zaštita kao jedno
od 11 funkcionalnih područja ITS-a. Klasični prometni i transportni sustavi imali su
ograničenu informacijsku transparentnost tako da nije postojao potpuni stvarno-
vremenski uvid u dogañanja na prometnicama, lukama, skladištima, logističko-
distribucijskim centrima i drugim dijelovima prometne infrastrukture. ITS rješenjima
uvodi se znatno veća informacijska transparentnost koja je prvenstveno vezana uz
informiranje putnika i vozača, upravljanje tokovima vozila, teretima i pošiljkama,
elektronička plaćanja, itd. Ključna preporuka je da u dizajniranje nacionalne arhitekture
ITS-a treba uključiti eksplicitna i tacitna znanja o suzbijanju terorizma kako bi sustav bio
što robusniji i otporniji na namjerna oštećenja i teroristička djelovanja. Zaštita kritične
transportne infrastrukture i realne procjene rizika postaju jedna od važnih tema u
razvoju ITS-a i srodnim područjima kao što je razvoj nacionalnog sustava nadzora i
otklanjanja incidenata (National Incident Management System). U ITS kontekstu
potrebno je integralno promatrati upravljanje prometnim sustavom i sustav nadzora i
otklanjanja incidenata (prometnih nezgoda i drugih vezanih za prometnice). Problem
sigurnosti i zaštite u prometu u uvjetima terorističkog djelovanja poprima nove
dimenzije. Zaštita kritične transportne infrastrukture zahtijeva ovladavanje kompleksnim
problemima koji se ne mogu rješavati postojećim pristupima i metodama. Posebno je
naglašeno pitanje upravljanja kompleksnošću i djelovanja u stvarnom vremenu s
ograničenim informacijama. Prikupljanje i obrada informacija ključni je dio ITS-a tako da
je moguće informacijske zahtjeve prilagoditi tako da uvažavaju kriterije zaštite od
terorističkog djelovanja. Osnovni informacijski lanac ITS-a predočen je na slici 3.
Inteligentni transportni sustavi 2 107/125 Izabrana poglavlja
Slika 3. Ugrañivanje zahtjeva sigurnosti i zaštite u informacijski lanac ITS-a
Prijetnja je mogući opasan ili štetan dogañaj ili okolnost koji svojom pojavom mogu
prerasti u krizu (požar, poplava, zarazna bolest, teroristički napad, onečišćenje okoliša i
sl.). Analiza prijetnji je početak cijelog procesa koji treba biti strukturiran na način koji će
osigurati da se ne previdi ni jedna potencijalna prijetnja za neko društvo, ali i da se ne
ide u pretjeranu širinu svih mogućih prijetnji koje se mogu pojaviti, a čija je vjerojatnost
minimalna. Proces počinje odreñivanjem prijetnji koje mogu pogoditi neki dio sustava, a
potom se te prijetnje rangiraju prema tome kolika je vjerojatnost njihove realizacije,
odnosno pojavljivanja, koliki bi bio njihov eventualni negativni učinak na sustav i koliko
je sustav otporan na takvu prijetnju. U tablici 1. prikazana je temeljna razdioba prijetnji
po značaju, a sukladno dokumentu MIL-STD-882C.
Inteligentni transportni sustavi 2 108/125 Izabrana poglavlja
Tablica 1. Primjer matrice ocjene rizika, [7]
Inteligentni transportni sustavi 2 109/125 Izabrana poglavlja
Eksplicitna i tacitna znanja o suzbijanju terorizma mogu biti ugrañena kroz računalne
ekspertne sustave koji će poslužiti u obradi prometnih podataka što se prikupljaju u
stvarnom vremenu s različitih dijelova prometnog sustava. S informacijskog stajališta
suštinu ITS-a čine prikupljanje i obrada podataka u realnom vremenu tako da vozači,
putnici, operatori mreže i davatelji usluga mogu donositi bolje odluke. Početna iskustva
pokazuju da je ključni zahtjev osigurati funkcionalnu i institucionalnu integraciju različitih
usluga i ostalih zainteresiranih koji su uključeni u prometni sustav. S aspekta sigurnosti i
zaštite, posebno je važno postići usuglašen i brz odziv na slučajno i/ili namjerno
izazvane prometne incidentne dogañaje. Sprječavanjem pojedinih "kaskadnih" ispada
sprječava se nastajanje katastrofalnih posljedica. Zaštita u putničkom i teretnom
prometu, te sigurnost tranzita preko Republike Hrvatske treba biti u značajnoj korelaciji
s razvojem ITS funkcionalnog područja nacionalne sigurnosti i zaštite. U budućim
aktivnostima neophodno je definirati sadržaj ovakvih sustava na razini Republike
Hrvatske.
Inteligentni transportni sustavi 2 110/125 Izabrana poglavlja
ITS U ODRŽAVANJU
Od posebne je važnosti u fazama projektiranja ITS-a predvidjeti funkcije ITS-a u dijelu
održavanja. Sustavsko inženjerstvo razmatra tri faze životnog ciklusa sustava –
definiranje, razvoj i postavljanje sustava, [1]. Nakon definiranja i razvoja sustava slijedi
njegovo postavljanje i eksploatacija s pratećim aktivnostima sve do završne faze
razgradnje ili ponovnog reinženjeringa sustava. Da bi sustav bio efektivan i efikasan u
uporabi neophodno je promatrati cjelokupan život sustava. Metode i alati sustavskog
inženjerstva podržavaju analizu potreba, specifikaciju zahtjeva, funkcionalni dizajn
sustava, analizu ponašanja, procjenu izvodljivosti, odmjeravanje performansi i troškova,
itd. Budući da pojedine faze i skupine aktivnosti izvode različite skupine stručnjaka
neophodno je formalizirati i precizirati sadržaje faza.
Praksa pokazuje da postoji odreñeno nerazumijevanje procesa pojave otkaza (kvarova)
na ugrañenoj telematičkoj opremi, što je posljedica nedostatka iskustava u radu sa
ovom novom opremom, koja je u značajnom porastu uporabe u posljednje vrijeme. Na
autocestama u Republici Hrvatskoj u posljednjih desetak godina ugrañena je veoma
kompleksna oprema, koja zahtjeva i odgovarajući pristup u održavanju i odnosu prema
pojavi kvarova. Za potrebe analize učestalosti kvarova na pojedinoj opremi koristi se
funkcija poznata pod nazivom „brzina kvarenja“, [8], kvalitativno prikazana na slici 4.
Posljedice kvara su smanjena kvaliteta ili potpuni izostanak namjene (svrhe)
sustava/ureñaja/sklopa.
Kvarovi se mogu razvrstati u dvije kategorije:
1. smanjenje razine kvalitete ili običan kvar
2. prestanak funkcije ili katastrofalan kvar
Kod običnih kvarova razlikuju se dvije vrste:
- trajno smanjenje razine kvalitete, koje se uklanja popravljanjem,
- privremeno smanjenje razine kvalitete, koje ne zahtjeva popravak
Osim toga, važno je poznavati fenomenološki aspekt učestalosti kvarova u pojedinim
periodima uporabe sustava. U tom smislu, faza uporabe sustava može se podijeliti na tri
intervala. U prvom intervalu, nakon primopredaje sustava/ureñaja/sklopova (faza
uhodavanja), relativno su učestali kvarovi na opremi („dječje bolesti“), što je posljedica
skrivenih kvarova kod proizvodnje ili neki problemi vezani za samu ugradnju. To je
posebno istaknuto kod ugradnje najnovijih tehnoloških rješenja. Najbolja preventiva za
Inteligentni transportni sustavi 2 111/125 Izabrana poglavlja
smanjenje ovih kvarova je rigorozna provjera kod proizvoñača sa dugotrajnim
ispitivanjima u približno realnim uvjetima. Slijedeći interval je obilježen bitno smanjenom
učestalosti kvarova i približno konstantnom brzinom kvarenja. Nakon ovog intervala
(bitno dužeg od prethodnog) dolazi period povećanog kvarenja dijelova sustava, kao
posljedica „starenja“ pojedinih dijelova. Za ovaj interval neophodno je intenzivirati
preventivno održavanje.
Slika 3. Kvalitativni prikaz funkcije „brzina kvarenja“
ZAKLJUČAK
U ovom radu je ukazano na značaj ITS-a iz perspektive nadzora i zaštite te održavanja
cestovne infrastrukture. ITS kao kompleksan sustav mora zadovoljiti brojne sigurnosne
ciljeve i mjere te biti u stanju odgovoriti na prijetnje kako bi njegova implementacija u
nacionalnoj ITS arhitekturi bila što efikasnija i kvalitetnija. S aspekta nacionalne
sigurnosti ITS ima sve veće značenje te zbog toga nacionalna sigurnost po novoj
klasifikaciji i spada pod temeljna funkcionalna područja ITS-a. ITS se može
implementirati u svim sferama odvijanja prometa i transporta. Postizanjem što bolje
interoperabilnosti i komunikacije izmeñu tih sustava osigurava se veća sigurnost i
učinkovitost u odvijanja prometa i transporta. Republika Hrvatska je u posljednje vrijeme
izgradila značajnu prometnu infrastrukturu (autoceste). U okviru tih projekata instalirana
je i značajna telematička oprema, koja zahtjeva i novi pristup održavanju. U tom smislu
neophodno je napraviti iskorake kako u ustrojbenom dijelu, tako i odgovarajuće
izobrazbe u tehničko-tehnološkom smislu. Potrebno je pokrenuti odgovarajuće
obrazovne aktivnosti (srednjoškolske i visokoškolske) u dijelu održavanja cestovne
Inteligentni transportni sustavi 2 112/125 Izabrana poglavlja
telematike, [9]. Postojeće osoblje koje pokriva održavanje telematičke i druge opreme
neophodno je da proñe odgovarajuće obuke.
Inteligentni transportni sustavi 2 113/125 Izabrana poglavlja
7. PRIMJENA ITS-A U GRADOVIMA
1. UVOD
Jedan od temeljnih problema suvremenog grada je promet, koji se naglim razvojem
gradskih i prigradskih sredina ne uspijeva više rješavati samo fizičkom gradnjom
odnosno rekonstrukcijama prometnica (build only - pristup). U tom smislu, u posljednjih
dvadesetak godina napravljeni su značajni znanstveno-istraživački napori u SAD-u,
Japanu, zemljama Europske Unije i drugim visoko-razvijenim zemljama, na
sagledavanju rješavanja problema prometa (ne samo gradskog) korištenjem resursa
novih informacijsko-komunikacijskih tehnologija i novousvojenih znanja o voñenju
ovakvih kompleksnih sustava i procesa. To novo područje nadgradnje klasičnog
prometnog inženjerstva, nazvano Inteligentni transportni sustavi (ITS), iskazuje novi
pristup i primjenu naprednih upravljačkih i tehničko-tehnoloških rješenja, kojima se
postiže veća sigurnost, učinkovitost i pouzdanost prijevoza, a uz smanjenje utjecaja na
okoliš i društvo (smanjenje emisije onečišćenja, buka i slično). Očigledna ograničenja
klasičnog pristupa razvoju prometnog sustava, sukladno načelima znanstveno
utemeljenog kreiranja politike gospodarenja i održivog razvitka, doveli su do zahtjeva za
novim usklañenim rješenjima u cestovnom i drugim granama prometa, te njihovim
sučeljima (lukama, kolodvorima itd.). Suštinu ITS-a čine sustavna upravljačka i
informatičko-komunikacijska rješenja ugrañena u mrežnu infrastrukturu, vozila,
upravljačke centre i različite komunikacijsko-računalske terminale. Holistički razvitak
Hrvatskog inteligentnog transportnog sustava (HITS) podrazumijeva nacionalnu
arhitekturu ITS-a usklañenu s postojećim europskim projektima i normama te
prilagoñenu specifičnostima Republike Hrvatske. To je urgentna zadaća u budućem
razdoblju na kojoj se intenzivno radi u okviru znanstveno-stručne udruge Inteligentni
transportni sustavi Hrvatske. U prioritetne zadaće spada i promišljanje i aktivno učešće
u rješavanju prometnih problema u Zagrebu - hrvatskoj metropoli, kao i drugim većim
gradskim sredinama (Rijeka, Split, Osijek i dr.). Kako se radi i jedinstvenom projektu, sa
čitavim nizom posebnosti, ovaj projekt, kao i budući sustav, imenovani su kao
Zagrebački inteligentni transportni sustav, slično nekim svjetskim iskustvima.
Inteligentni transportni sustavi 2 114/125 Izabrana poglavlja
OSNOVNE ZNAČAJKE ITS-a
ITS se može definirati kao holistička, upravljačka i informacijsko-komunikacijska
(kibernetska) nadgradnja klasičnog sustava prometa i transporta kojim se postiže
znatno poboljšanje performansi, odvijanje prometa, učinkovitiji transport putnika i roba,
poboljšanje sigurnosti u prometu, udobnost i zaštita putnika, manja onečišćenja okoliša,
itd. ITS ima značenje novoga kritičnog pojma koji mijenja pristup i trend razvoja
prometne znanosti i tehnologije transporta ljudi i roba tako da se postiže rješavanje
rastućih problema zagušenja prometa, onečišćenja okoliša, učinkovitosti prijevoza,
sigurnosti i zaštite ljudi i roba u prometu. Dokaz tome su brojni programi i projekti ITS-a
u svijetu, pokretanje studijskih programa ITS-a i osnivanje ITS udruženja na nacionalnoj
i globalnoj razini (ITS Croatia osnovana je krajem 2005. godine). ITS mijenja
dosadašnju dominantnu paradigmu rješavanja problema koja je uglavnom potrošena.
Rastući problemi prometa u svim većim gradovima, centrima, aerodromima, itd.
pokazuju potrebu za novim pristupom i rješenjima.
Fizički prometni sustav
ITS kao nadgradnja
Slika 1. ITS kao nadgradnja klasičnoga prometnog sustava
Konkretne koristi od ITS-a mogu se promatrati kroz različite skupine pokazatelja
odnosno kategorije ITS učinaka. U literaturi se ITS učinci (benefits) povezuju uz
sljedeće pokazatelje:
> sigurnost (safety)
Inteligentni transportni sustavi 2 115/125 Izabrana poglavlja
> učinkovitost protoka (flow efficiency)
> produktivnost i reduciranje troškova (productivity and cost reduciton)
> koristi za okoliš (environment benefits)
Uz mjerljive koristi postoje i značajne kolateralne koristi, kao što su:
> poticaj novim poslovima i zapošljavanju
> podizanje tehnološkog imidža grada i regije odnosno nacije, itd.
ITS učincipovećanje protočnosti
učinkovitiji transportni i
logistički procesiPoboljšanje sigurnosti u prometu
kvalitetnija usluga za krajnje korisnike
zaštita okoliša
novi poslovi i zapošljavanje
eksternalije
Slika 2. Osnovne kategorije ITS učinaka
Korisnici odnosno zainteresirane skupine (stakeholderi) mogu biti: krajnji korisnici,
mrežni operatori, vlasnici sustava (shareholders) davatelji usluga, turističke tvrtke,
lokalna zajednica, gradska uprava, itd.
Pri razvoju i implementaciji novih ITS projekata postoje u osnovi tri pristupa mjerenju
učinaka i koristi od ITS-a:
> pregledna analiza iskustava drugih uz ekstrapolaciju rezultata ITS-a
> izvoñenje pilot-projekta i odreñivanje izglednih koristi u konkretnom kontekstu
> korištenjem simulacijskog modela.
Dizajn efektivnih i uporabljivih ITS rješenja podrazumijeva mogućnost procjene ITS
učinaka primjenom odgovarajućih metoda, kao što su:
Inteligentni transportni sustavi 2 116/125 Izabrana poglavlja
> metoda mjerenja fizičkih učinaka
> metode analize koristi
> analiza troškova i efektivnosti (C/E)
> analiza koristi i troškova (B/C).
2. OSNOVNA PODRUČJA I USLUGE ITS-a
ISO (International Standardization Organization) je postavio početnu normizaciju ITS
usluga fokusiranih na cestovni promet. U početnom referentnom modelu za ITS sektor
definirano je 8 funkcionalnih područja i 32 usluge (ISO TR 14813-1 - Transport
information and control systems -- Reference model architecture(s) for the TICS sector).
Definirana funkcionalna područja su:
I. informiranje putnika (Traveller Information)
II. upravljanje prometom i operacijama (Traffic Management and Operations)
III. pomoć vozaču i kontrola vozila (Driver Assistance and Vehicle Control)
IV. prijevoz tereta i komercijalne operacije vozila (Freight Transport and
Commercial Vehicle Operations)
V. javni prijevoz (Public Transport Operations)
VI. žurne službe (Emergency Service)
VII. elektronička plaćanja (Electronic Payment)
VIII. osobna sigurnost (Personal Safety)
Unutar svakoga funkcionalnog područja nalaze se odreñene meñusobno povezane
usluge.
Skup od 32 temeljne usluge što ih je definirao ISO čine:
1. predputno informiranje (Pre-trip Information)
2. putno informiranje vozača (On-trip Driver Information)
3. putno informiranje u javnom prijevozu (On-trip Public Transport Information)
4. osobne informacijske usluge (Personal Information Services)
5. rutni vodič i navigacija (Route Guidance and Navigation)
6. podrška planiranju prijevoza (Transport Planning Support)
7. voñenje prometnog toka (Traffic Control)
8. nadzor i otklanjanje incidenata (Incident Management)
Inteligentni transportni sustavi 2 117/125 Izabrana poglavlja
9. upravljanje potražnjom (Demand Management)
10. nadzor nad kršenjem prometne regulative (Policing/Enforcing Traffic
Regulations)
11. upravljanje održavanjem infrastrukture (Infrastructure Maintenance Management)
12. poboljšanje vidljivosti (Vision Enhancement)
13. automatizirane operacije vozila (Automated Vehicle Operation)
14. izbjegavanje čelnih sudara (Longitudinal Colision Avoidance)
15. izbjegavanje bočnih sudara (Lateral Collision Avoidance).
16. sigurnosna pripravnost (Safety Readiness)
17. sprječavanje sudara (Pre-crash Restraint Deployment)
18. odobrenja za komercijalna vozila (Commercial Vehicle Pre-Clearance)
19. administrativni procesi za komercijalna vozila (Commercial Vehicle
Administrative Processes)
20. automatski nadzor sigurnosti cesta (Automated Roadside Safety Inspection)
21. sigurnosni nadzor komercijalnog vozila na instrumentnoj ploči vozila (Commercial
Vehicle On-board Safety Monitoring)
22. upravljanje komercijalnim voznim parkom (Commercial Fleet Management)
23. upravljanje javnim prijevozom (Public Transport Management)
24. javni prijevoz na zahtjev (Demand-Responsive Public Transport)
25. upravljanje zajedničkim prijevozom (Shared Transport Management)
26. žurne objave i zaštita osoba (Emergency Notification and Personal Security)
27. upravljanje vozilima žurnih službi (Emergency Vehicle Management)
28. obavješćivanje o opasnim teretima (Hazardous Materials and Incident
Information)
29. elektroničke financijske transakcije (Electronic Financial Transactions)
30. zaštita u javnom prijevozu (Public Travel Security)
31. povećanje sigurnosti "ranjivih" cestovnih korisnika (Safety Enhancement for
Vulnerable Road Users)
32. inteligentna čvorišta i dionice (Intelligent Junctions and Links).
ISO je korigirao referentne modele arhitekture za ITS sektor tako da Part I (1999.) koji
opisuje ITS temeljne usluge (ITS Fundamental Services) zamjenjuje norme dane u
tehničkom izvješću iz 1999. godine (Technical Report on Transport Information and
Control Systems). Nova taksonomija teži povezivanju sličnih i komplementarnih ITS
korisničkih usluga. U novoj taksonomiji definirano je 11 funkcionalnih područja:
Inteligentni transportni sustavi 2 118/125 Izabrana poglavlja
1. informiranje putnika (Traveler Information)
2. upravljanje prometom i operacijama (Traffic Management and Operations)
3. vozila (Vehicles)
4. prijevoz tereta (Freight Transport)
5. javni prijevoz (Public Transport)
6. žurne služne (Emergency)
7. elektronička plaćanja vezana za transport (Transport Related Electronic
Payment)
8. sigurnost osoba u cestovnom prijevozu (Road Transport Related Personal
Safety)
9. nadzor vremenskih uvjeta i okoliša (Weather and Environmental Monitoring)
10. upravljanje odzivom na velike nesreće (Disaster Response Management and
Coordination)
11. nacionalna sigurnost i zaštita (National Security).
Nacionalne ITS arhitekture mogu sadržavati usluge i funkcionalna područja koja nisu
eksplicitno navedena u postojećim ISO taksonomijama usluga.
3. ZNAČENJE ARHITEKTURE ITS-A
Arhitektura predstavlja temeljnu organizaciju inteligentnog transportnog sustava koja
sadrži ključne komponente, njihove odnose i veze prema okolini te načela njihova
dizajniranja i razvoja promatrajući cijeli životni ciklus sustava. Na slici 3 prikazani su
temeljni aspekti realizacije jednog ITS rješenja.
Inteligentni transportni sustavi 2 119/125 Izabrana poglavlja
Realizatno ITS rješenje
Funkcionalni aspekt
Informacijski aspekt
Fizički aspekt
Komunikacijski aspekt
Slika 3. Osnovno gledište na arhitekturu ITS-a
Početni korak u razvoju ITS arhitekture je dovoljno jasno i jednoznačno definiranje
potreba odnosno zahtjeva korisnika (interesnih skupina). Nakon toga, slijedi istraživanje
funkcionalnog aspekta kojim se definiraju funkcije (više i niže razine) neophodne za
zadovoljenje zahtjeva i ostvarivanje sučelja s vanjskim svijetom preko terminatora ili
aktera. Funkcionalni tokovi podataka mogu se promatrati kao zasebna arhitektura ili kao
dio funkcionalne (logičke arhitekture).
Fizička ITS arhitektura definira i opisuje načine kojima dijelovi funkcionalne arhitekture
mogu biti povezani tako da formiraju fizičke entitete. Temeljna značajka fizičkih entiteta
je da mogu pružati jednu ili više usluga zahtijevanih od korisnika te da mogu biti fizički
realizirani. Proces kreiranja uključuje fizičke i/ili virtualne (informacijske) entitete, kao što
su ceste, telematički ureñaji, softver, itd. Izmeñu fizičkih sustava, podsustava i modula
obavlja se komunikacija putem žičnih i bežičnih medija uz definirane oblike protoka
podataka (data flows). Komunikacijski aspekt može se promatrati odvojeno od fizičke
arhitekture i tada se govori o komunikacijskoj arhitekturi.
ITS arhitektura predstavlja primarni zahtjev i element ITS planiranja i usklañenog
razvoja brojnih ITS aplikacija. Arhitektura specificira kako su različite komponente u
interakciji tako da se rješavaju konkretni transportni i prometni problemi u odreñenom
kontekstu. Arhitektura daje opći predložak (General Framework) prema kojemu se
planiraju, dizajniraju i postavljaju integrirani sustavi u odreñenom prostorno
Inteligentni transportni sustavi 2 120/125 Izabrana poglavlja
vremenskom obuhvatu. Različite dizajnerske alternative mogu se razvijati oko iste
arhitekture.
Uspješan razvoj i gradnja kompleksnih sustava poput ITS-a ne može se temeljiti na
klasičnom razvojnom ciklusu koji pretpostavlja da su ulazni zahtjevi dobro definirani i da
se tehnologija neće bitno promijeniti tijekom razvojnog ciklusa. Kao dokaz te tvrdnje
mogu poslužiti brojni projekti kompleksnih sustava kao i početni ITS projekti koji su
realizirani u razvijenim zemljama. Korisnici ne mogu jasno izraziti zahtjeve niti spoznati
moguće implikacije novih tehničko tehnoloških rješenja. Dinamičan razvoj informacijsko
komunikacijskih tehnologija stalno proširuje prostor mogućih rješenja sve do razine
sveprisutnog računalstva odnosno ambijentalne inteligencije.
Kao poseban problem kod izgradnje inteligentnih transpornih sustava je mogućnost
korištenja nekih od postojećih resursa izgrañenih u okvirima klasične cestovne
prometne infrastrukture. Ovaj pristup nudu čitav niz mogućih ušteda, ali i potencijalnih
opasnosti za nefunkcionalna buduća rješenja. U tom smislu potrebno je pažljivo
razmotriti mogućnosti postojećih dijelova sustava u predvidljivom životnom ciklusu
budućeg inteligentnog transportnog sustava.
Inteligentni transportni sustavi 2 121/125 Izabrana poglavlja
4. PRIMJERI PRIMJENE ITS-A U GRADSKIM UVJETIMA
Funkcioniranje gradskog prometa te opće pokretljivosti (mobility) u sve složenijim
uvjetima povećanih zahtjeva za sigurnim, učinkovitim i pouzdanim transportom (uz
minimalni negativni utjecaj na okoliš i društvo) obilježeno je u posljednje vrijeme
imperativom nižih troškova. U tom smislu, sve je veći interes znanstvenika za novim
pristupom rješavanja navedenih problema, a posebno u dijelu nuñenja novih rješenja.
Poseban interes u istraživanju problema vezanim za gradski promet i opću pokretljivost
vezana je za slijedeća funkcionalna područja ITS-a: informiranje putnika (Traveler
Information), upravljanje prometom i operacijama (Traffic Management and Operations),
javni prijevoz (Public Transport), žurne služne (Emergency), elektronička plaćanja
vezana za transport (Transport Related Electronic Payment) te upravljanje odzivom na
velike nesreće (Disaster Response Management and Coordination). U posljednje
vrijeme, kao posljedica pojave terorizma i sličnih prijetnji, sve je veći interes i za
novouvedeno funkcionalno područje nacionalna sigurnost i zaštita (National Security).
Značajne direktne i indirektne koristi se mogu polučiti investiranjem u područje
informiranja putnika (Traveler Information). To su rješenja koja veoma brzo daju
rezultate kao i podizanje općeg interesa za primjenu inteligentnih transportnih sustava.
Meñu poznatijim europskim iskustvima su STOPMAN, NOPPA, MUMMS, RTPIS i dr.
STOPMAN program je uveden u finskom gradu Tampere, gdje putnike obavještava o
redu i vremenu vožnje gradskih busova. On se u prvom redu temelji na davanju
govornih informacija, dok je za Smartphone ureñaje napravljeno i grafičko sučelje, tj.
putniku je dana mogućnost biranja i pregledavanja sadržaja sustava. Korisnik pristupa
sustavu pozivom sa svog mobilnog terminala, a sustav od njega traži da odredi o kojoj
bus stanici točno želi dobiti raspored vožnje busove. Kad to korisnik to učini, sustav
počinje navoditi koji sve busovi različitih linija odlaze s te stanice i u kojem periodu.
Korisnik takoñer može glasovnom naredbom dobiti informacije i za samo jednu
odreñenu liniju koja ga zanima. Na Smartphone sučeljima se svaka od ovih operacija
može dobiti i odgovarajućim tipkama pregledavati i izabrati, a izabrane opcije se
označavaju i izgovaraju. Uloga servera u ovom sustavu je upravljanje dijalozima
pomoću VoiceXML jezika koji omogućava sve podatke potrebne za izvoñenje
multimodalnih govornih zaduženja.
Inteligentni transportni sustavi 2 122/125 Izabrana poglavlja
NOPPA sustav je prvenstveno napravljen kao pomoć slijepim i slabovidnim osobama,
pa stoga ima i specifične karakteristike. Ovim programom je omogućeno, ne samo
govorno navoñenje nego i navigacija te informiranje o izvanrednim situacijama (npr.
radovi na putu, nesreće itd.). Za ovaj sustav je posebno važno istaknuti da pruža
neprekinuto informiranje, tj. putnik je stalno povezan sa serverom koji mu u bilo kojem
trenutku daje potrebne informacije o putu, bilo da se radi o samom procesu prijevoza, o
navoñenju slijepe osobe na putu od npr. doma do željene stanice ili izmeñu stanica ako
je potrebno presjedati. Da bi se postigao neprekidni slijed informiranja, potrebno je
neprimjetno mijenjati različite operacije tijekom perioda putovanja. Sustav mora biti
sposoban prepoznati prelazne (tranzicijske točne) točke, te točno i automatski mijenjati
potrebne operacije. Baza podataka u sustavu mora sadržavati podatke o imenima ulica,
vozilima, stanicama, koordinatama, redu vožnje itd. Pravovremeno (real – time)
informiranje je jedna od postavki za funkcioniranje ovog sustava.
Podsustave možemo promatrati prema:
1. planu puta
2. informacije o stanju na cestama
3. informacije o području zanimanja
4. informacije o točkama zanimanja
Real – time informiranje obično ne dolazi iz podsustava plana puta, nego iz ostalih.
Operativno izvoñenje sustava mijenja modove s obzirom na lokaciju putnika. Prema
tome faze putovanja možemo podijeliti na:
• navoñenje putnika (slijepe osobe) od doma do stanice
• informiranje putnika o točnom dolasku vozila (real – time)
• informiranje unutar vozila o stanicama i silasku iz vozila
• navoñenje putnika do željene destinacije
Problemi pri funkcioniranju ovog sustava se odnose na pitanje kako navigaciju
prilagoditi pješacima. Postojeće karte su uglavnom prilagoñene automobilima gdje sve
koordinate prolaze kroz središte prometnice, dok pješaci koriste pločnik i pješačke
prijelaze. Za slijepe osobe je važno točno odrediti gdje može hodati, prelaziti cestu.
Zbog ovakvih netočnosti GPS navigacija namijenjena za automobile se ne može koristiti
Inteligentni transportni sustavi 2 123/125 Izabrana poglavlja
i za pješake. Interakcija s ovim sustavom počinje tako što putnik izabire željene opcije
pomoću tipkovnice. Ako je nepoznata odredišna adresa, sustav zahtijeva da se unese
(baza podataka sadrži oko 10 000 imena ulica s područja Helsinkija). Nakon
prepoznavanja destinacije, putnik sluša predloženi plan puta, i ako je prihvatljiv, počinje
navigacija i slijed putovanja.
MUMMS sustav pruža slične mogućnosti kao i NOPPA, s razlikom da je namijenjen
samo korisnicima koji posjeduju PDA ureñaj. Kao dodatak govornim ulazima i
izlazima, MUMMS dopušta i korištenje olovki (touch screen) za biranje odgovarajućih
ulaza koji najbolje pašu odreñenom korisniku, u bilo svakoj situaciji. Korisnici mogu
birati bilo koju kombinaciju ulaznih i izlaznih veličina, što na kraju rezultira efikasnom i
fleksibilnom interakcijom.
Slika 4. Primjer navigacijske situacije u NOPPA-i
Inteligentni transportni sustavi 2 124/125 Izabrana poglavlja
Dodatne informacije se omogućuju GPS – om. Korisničko sučelje je instalirano u
mobilnom terminalu. Korisnici mogu pretraživati i zumirati karte, a ulazni podaci, geste
korisnika se snimaju pomoću gumba za snimanje. Korisnik se može služiti, bilo glasovnim
ili gestikularnim naredbama, ili multimodalno – oboma. Kada korisnik izabere odreñeni put,
navigacija se započinje jednostavnom naredbom „počni navigaciju“. Nakon toga se
korisnik navodi duž odabranom puta, na razini normalnog ili detaljnog usmjeravanja.
Zaključak
Razvoj gradova u posljednje vrijeme ima dramatične učinke na stanje prometa i opće
pokretljivosti u njima. To se posebno odnosi na većinu metropola zemalja u tranziciji. U
tom smislu Zagreb nije izuzetak. Korištenje iskustava drugih od posebne je važnosti za
izbjegavanje razvojnih pogrešaka. Strategija razvoja prometnog sustava prema načelu
"build only" znatno je neučinkovitija nego strategija "build + ITS" tako da je u planove i
projekte razvoja gradskog prometa i opće pokretljivosti u gradu Zagrebu bitno uključiti ITS
pristup.
Holistički razvitak Hrvatskog Inteligentnog Transportnog Sustava (HITS) podrazumijeva
nacionalnu arhitekturu ITS-a usklañenu s europskim projektima i prilagoñenu
specifičnostima RH. Ovakvim pristupom za očekivati je da se neće pojaviti pogreške
vezane za široku nabavku nekompatibilne i neuskladive opreme, koja ne može biti dio
integralnog HITS.
U ovom trenutku od presudne je važnosti uključenje u europska promišljanja razvoja ITS-a
i voditi se odgovarajućim preporukama europskih institucija. Naime, i u ovom području
treba uskoro očekivati odgovarajuće tehničke norme, kao i preporuke EU.
Inteligentni transportni sustavi 2 125/125 Izabrana poglavlja
LITERATURA
[1] Bošnjak, I.: Inteligentni transportni sustavi 1, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb,
2007.
[2] Bošnjak, I., Mandžuka, S., Šimunović, Lj.: Mogućnosti inteligentnih transportnih sustava
u poboljšanju stanja sigurnosti u prometu, Zbornik radova: Nezgode i nesreće u prometu i
mjere za njihovo sprječavanje, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 2007.
[3] Darryl T, Ruben D.: Security Applications of Intelligent Transportation Systems, Rudin
Center for Transportation Policy and Management, New York, 2002.
[4] Architecture Development Team, National ITS Architecture Security, Federal Highway
Administration, US Department of Transportation, May 2007.
[5] Vidačković, D., ITS u nadzoru i zaštiti cestovne infrastrukture, diplomski rad, Fakultet
prometnih znanosti, Zagreb, 2010.
[6] Savi, I.: Nacionalna sigurnost i zaštita kao funkcionalno područje ITS-a, završni rad,
Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 2009.
[7] Kulišić, D.: Mjere sigurnosti od terorističkih i inih zlonamjernih ugroza kritične
infrastrukture, II dio, Sigurnost, 50 (4), 2008.
[8] Begović, M.: Održavanje tehničkih sustava, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 2003.
[9] Mandžuka, S., Martinović, M., Dumbović., T.: Problemi stručnog usavršavanja s
područja održavanja cesta, Ceste i mostovi : glasilo Hrvatskog društva za ceste, 55, 2009.