STRUČNO INFORMATIVNI ČASOPIS FARMACEUTSKIH TEHNIČARA HRVATSKE

FARMACEUTSKITEHNIČAR

Lipanj 2005.

2

Nakladnik HRVATSKO DRUŠTVOFARMACEUTSKIH TEHNIČARAZagreb, Capraška 1fax: 23 71 441Mat. br. 3253414

Predsjednik HDFT-a ALENKA LUBINAZagreb, Selska 23tel. 37 74 376091 5241 744

Glavna i odgovorna urednica SANJA SCHILLERZagreb, Jakova Gotovca 14tel. 23 88 354091 7207 993

Uređivački odbor VESNA ANIĆERŽEBET FRANČIĆALAN PINTARIĆBOŽIDAR TOMAŠIĆNADA VRANEKOVIĆ

Adresa uredništva Zagreb, Capraška 1fax: 23 71 441Žiroračun2360000-1101240952s naznakom za "Tehničar"e-mail: hdftzagreb@yahoo.com

Lektor MIRA JELIĆ

Tehnički urednik FRANJO MARIČIĆ

Tisak Sveučilišna tiskara d.o.o. ZagrebTrg m. Tita 14

Ovaj broj je tiskan u 1200 primjeraka

Ljekarnička posuda s naslovnice preslikana iz knjige “Ilustrirana povijest Hrvatskogljekarništva”, 1997., prof. dr. Vladimira Grdinića

3

UVODNIK

Poštovane kolegice i kolege!

Gotovo da nema dana u godini kojim se ne obilježi neki svjetski dan, a velik brojdotiče zdravstvo ili su na neki način vezani uz zdravstvo i medicinu. Kako je obiteljtemelj svakog društva, korisno je da se takav dan i obilježi. U metropoli, kako mnogivole zvati Zagreb svečano je obilježen Međunarodni dan obitelji, 8. svibnja, progra-mom na Cvjetnom trgu. Tu su bili postavljeni štandovi udruga koje su predstavilesvoje programske aktivnosti, a svojim su radom vezane uz obitelj. Obilježavanje jebilo popraćeno i prigodnim kulturno – zabavnim programom.

Jedan od značajnijih datuma koji možemo upamtiti je 25. svibanj 1940. kada subritanski kemičari Howard Florey i Ernst Chain dokazali smrtonosno djelovanjepenicilina na streptokoke. Tome je prethodilo slučajno otkriće škotskog liječnika i mikro-biologa Alexandera Fleminga 1928. kada je opazio da plijesan koja je onečistila Petrijevuposudicu, u kojoj je uzgajao stafilokoke, utječe na kolonije stafilokoka koje su postaleprozirne - otopljene. Tim otkrićem, a daljim istraživanjima nađen je najmoćniji lijek uborbi protiv patogenih mikroorganizama koji je spasio mnoge živote – penicilin.

Svjesni smo da je zdravlje najveće čovjekovo blago na koje možemo sami utjecatisvojim ponašenjem. Svi nam predlažu što više kretanja i provođenja slobodnog vremenau prirodi kako bismo bili zdraviji. Lijepo sunčano vrijeme upravo nas mami da odemona izlet u šumu, u vikendicu kod prijatelja uz rijeku ili na moru. Tu se možemo izležavatina toplom suncu i slušati šum valova, jurcati po plićaku i igrati “picigina”. Oprez,posebno roditeljima s djecom – pripremimo se za boravak u prirodi. Oni dosadnikukci, komarci koji bodu i vole našu krv, u upravo pokošenoj travi ose i pčele samovrebaju na naše bose noge. Iskustvo može biti i neugodno jer je sve više jakih alergijskihreakcija, a ne samo crvenila kože oko mjesta uboda. Divno je istraživati, verati se pokršu, ali samo u tenisicama. Znatiželja može biti kobna pa ne turajmo ruke podkamenje, zaboravimo branje kupina i mirišljavog cvijeća uz putove jer ugriz zmije ilipauka može završiti našim boravkom u zdravstvenoj ustanovi. I u morskom plićaku idubinama plavog Jadrana vrebaju vlasulje i meduze čije su opekline vrlo bolne. Nisusret s morskim paukom nije za poželjeti – bodlje su otrovne. Nagaziti na ježinca ili,još gore, ubodi bodlji po osjetljivim dijelovima tijela nisu nimalo ugodni. Nakon dugihšetnji i plivanja dobro je malo zadrijemati, ali samo u hladu jer i sunce i UV zrakemogu nam štetiti.

I mi vam predlažemo što dulji boravak u prirodi te u ovom broju donosimokorisne članke i korisne savjete kako bi nam boravak u prirodi činio zadovoljstvo.

Ugodne ljetne praznike i dobro se odmorite,

vaše uredništvo

4

Carpe diem(uæivaj u æivotu)

5

REKLAMA OKTALPHARMARapid Care (iz br. 30)

6

PLAKAT - DOBRO JE ZNATI(film)

7

KRPELJI PONOVO U POKRETU

V. Krajinović*

* Vladimir Krajinović, dr. med., liječnik na specijalizaciji, Klinika za infektivne bolesti dr.Frana Mihaljevića

S dolaskom proljeća bude se i krpelji,što može biti potencijalna opasnost svimakoji često odlaze u prirodu. Krpeljnaaktivnost uglavnom traje od proljeća dojeseni i u tom je razdoblju potreban pojačanoprez tijekom boravka u prirodi. Hrane sekrvlju gmizavaca, ptica i sisavaca. Usni suim organi prilagođeni za ubode i sisanjekrvi te mogu biti prijenosnici opasnihzaraznih bolesti. Ne napadaju samočovjeka nego i čovjekove ljubimce.

Nekoliko je vrsta krpelja, a najvišeproblema čovjeku zadaje europski krpeljkoji može prenijeti krpeljni meningo-encefalitis, tj. virusnu upalu mozga imoždanih ovojnica te bakterijske bolestipoput lajamske borelioze i u nas priličnorijetke i nedovoljno poznate erlihioze.Unatoč velikom broju krpelja u prirodi ibroju ugriza, vjerojatnost je zaraze raz-mjerno mala.

Krpeljni meningoencefalitis

Krpeljni meningoencefalitis bolest jesrednjoeuropskog tipa uzrokovana viru-som meningoencefalitisa (RNA virus,skupina Flaviviridae) koji na čovjekaprenosi europski krpelj (Ixodes ricinus).

U Hrvatskoj se krpeljni meningo-encefalitis javlja u kontinentalnom dijeluizmeđu Drave i Save (okolica Zagreba,Varaždin, Koprivnica, Vinkovci, Bjelo-var) sa slobodnim područjem oko Slavon-skog Broda te u novije vrijeme u Gorskomkotaru. Bolest je “sezonskog karaktera”– u proljeće i ljeto. U europskim žarištimasezona može trajati i dulje, te se javlja jošjedan epidemijski val u jesen. Najčešćesu pogođene osobe koje dolaze u dodir skrpeljom profesionalno ili turistički,provodeći vrijeme na livadama i šumskimpredjelima u prirodnim žarištima bolesti.

Prirodni rezervoar bolesti različitisu šumski glodavci, mogu biti i ptice, anovija istraživanja pokazuju da su i velikedivlje životinje nosioci virusa. I krpeljmože biti rezervoar, koji uz to što ostajedugo zaražen prenosi virus na sljedećugeneraciju krpelja. Virus se prenosi nakonugriza krpelja, ali i putem ingesticije(pijenja) mlijeka.

Inkubacija bolesti, tj. vrijeme odzaraze do pojave prvih simptoma trajeosam do četrnaest dana. Bolest se razvijau dvije faze. Prva faza javlja se u 90 postobolesnika sa simptomima sličnima gripi:

8

opća slabost i nevoljkost, povišena tempe-ratura, glavobolja, povraćenje, bolovi ucijelom tijelu. Nakon te faze koja traječetiri, pet dana obično je razdoblje bezsimptoma koje traje sedam do deset dana.Druga faza bolesti počinje naglo s viso-kom temperaturom, glavoboljom, zakoče-nom šijom i povraćanjem. Češće suizraženi simptomi upale moždanih ovojni-ca (meningitični), a rjeđe simptomi zbogupale mozga (encefalitični), odnosnokralježnične moždine (mijelitični). Uzaznakove upale središnjega živčanogsustava, javlja se slabost mišića (osobitogornjih udova), vrtoglavica i pospanost.

Bolest ne mora nužno imati takavtijek nego se može javiti samo prva fazaili, pak, odmah počne drugom fazom. Unajtežim slučajevima dolazi do paralizedisanja, delirija i drugih oblika pore-mećaja svijesti (koma) sa smrtnimzavršetkom. Liječenje je isključivo sim-ptomatsko.

Prevencija bolesti uključuje mnogepostupke, od dezinsekcije ugroženihpodručja do pasivne imunizacije, tj.cijepljenja. Za ljude koji profesionalnodolaze u kontakt s krpeljima postojipreekspozicijsko cjepivo što se daje u tridoze: prve dvije u razmaku od mjesecdana, a treća nakon 12 mjeseci. Takopostignuta zaštita traje između tri i petgodina pa se preporučuje docjepljivanjesvake tri godine.

Nakon što krpelj dospije na čovjeka,treba mu oko šest sati da nađe mjesto zahranjenje, potom dva sata buši kožu i naj-manje deset sati ju siše i tek je tada osobazaražena. Uvlačenjem hlača u čarape imajica u hlače produljujemo put kojikrpelj treba prijeći i povećavamo moguć-nost nalaženja krpelja tijekom njegovakretanja. U prevenciji je važna i inspek-cija tijela na krpelje nakon povratka iz

endemskih područja, kao i uporabarepelenata za insekte na koži i odjeći priodlasku u takva područja. Ako se krpeljipak učvrstio u koži, treba ga što prijeodstraniti. Odstranjivanje krpelja ne smijebiti nasilno jer postoji mogućnost da murilce ostane u koži. Kako krpelj na zatkuima otvore za zrak, ako na njega kapnemoulje ili ga premažemo vazelinom, zbogpomanjkanja zraka nakon nekog vremenapočet će se otpuštati i omogućiti nam daga izvučemo sterilnom pincetom.

Lajamska bolest

Sljedeća bolest koju prenose krpeljijest Lyme borelioza, uzrokovana bakte-rijom (spirohetom) Borrelia burgdorferi.Naziv je dobila po gradići Lymeu u SAD-u gdje se prvi put pojavila u epidemijskimrazmjerima. Zahvaća kožu, živčani sustav,srce i zglobove. Najveći broj oboljelihregistrira se obično u proljeće i ljeto.

Najčešće počinje pojavom karak-teristične kožne promjene erythemamigrans na mjestu uboda krpelja (1.stadij). Za nekoliko dana do tjedana možedoći do širenja uzročnika u živčani sustav,srce i zglobove, kao i rasipanja po koži(2. stadij), a poslije mjeseci ili godinalatencije (infekcija u mirovanju) spirohetemogu dodatno zahvatiti zglobove, živčanisustav i/ili kožu (3. stadij). Godišnje se uHrvatskoj zabilježi oko 200-300 slučaje-va, najčešće u lipnju i srpnju. Većinabolesnika inficira se u prirodi, a bolest sepojavljuje i među poljoprivrednicima.

Klinička slika, epidemiološki podacio boravku u kraju endemičnom za bore-liozu te mikrobioloških pretraga ključnisu u postavljanju dijagnoze, a konačnudijagnozu osigurava jedino uzgoj uzroč-nika. Liječenje prije svega ovisi o stadiju

9

bolesti: prvi stadij (erythema migrans)liječi se antibioticima peroralno (na usta),a za neurološke i reumatske manifestacijepotrebna je parenteralna antibiotskaterapija (u venu ili mišić).

Erlihioza

Erlihioza je zarazna bolest kojuuzrokuju bakterije iz roda Erlichia.Poznata su dva oblika humane erlihioze,potencijalno vrlo opasne bolesti: humanamonocitna (uzročnik E. Chaffeensis) ihumana granulocitna (uzročnik još bezimena, ali se gotovo ne razlikuje od E.equi koji je patogen za životinje).

Iako je erlihioza poznatija u Japanui Sjevernoj Americi, ima je i u nas. Pre-nose ju krpelji srodnici Ixodesa ricinussa,

a najčešće se javlja ljeti u ruralnim pod-ručjima. Prosječna inkubacija je osam,devet dana, a prosječno trajanje bolestioko tri tjedna. Po redu učestalosti sim-ptomi su: vrućica, glavobolja, bolovi umišićima, povraćanje, osip, kašalj, upalaždrijela (faringitis), proljev, oteklinalimfnih čvorova, bolovi u trbuhu, smete-nost. Kao komplikacija mogu se javitigljivične infekcije. U težim slučajevimamože doći do poremećaja disanja, neuro-loških simptoma i zatajenja bubrega. Jed-nom kad se posumnja na erlihiozu, trebašto prije početi liječenje lijekom izbora, ato je doksiciklin.

Zahvaljujemo doktoru VladimiruKrajinoviću na ustupljenim materijalima.

10

HYMENOPTERA- KUKCI KOJI UBADAJU

B. Pevec, M. Radulović Pevec, A. Stipić-Marković*

* Branko Pevec, dr. med., znanstveni novak; Mira Radulović Pevec, dr. med., znanstvenanovakinja; primarijus Asja Stipić-Marković, dr. med.; opća bolnica “SVETI DUH”, Klinika za unutarnjebolesti

Napokon smo dočekali toplo dobagodine. Veselimo se kupanju, sunčanju,izletima. No, često zaboravljamo na opas-nosti koje vrebaju i zateknu nas običnona nezgodnim mjestima, kilometrimadaleko od najbliže medicinske ustanove.Jedna od opasnosti su ubodi kukaca izreda Hymenoptera (opnokrilci), čije pos-ljedice su u većini slučajeva bezazlene imanifestiraju se manjim lokalnim otokomi crvenilom praćenim osjećajem boli i pe-čenja. Međutim, u osoba preosjetljivih naotrove kukaca, mogu se javiti teške anafi-laktičke reakcije što mogu završiti i smrću.

Svjetske statistike pokazuju da se urazličitim populacijama od 0,4-4% ljudi

nakon uboda kukca razvije anafilaktičkareakcija. U SAD je 30-50 smrtnih sluča-jeva godišnje povezano s ubodima kuka-ca. Također je velik broj pacijenata (oko30%) koji već nakon jednog uboda kukacapostanu preosjetljivi.

U redu Hymenoptera su porodiceApidae (pčele) i Vespidae (ose). Naj-značajniji predstavnik porodice Apidae jeApis mellifera (pčela medarica), dok su uporodici Vespidae brojne vrste od kojihsu za naše podneblje najvažnije Vespulavulgaris (obična osa), Vespa crabro (strš-ljen) i Polistes gallicus (galska osa) [tabli-ca 1, slike 1-5].

Tablica 1 Taksonomija opnokrilaca

HYMENOPTERA

(opnokrilci)

APIDAE

(pčele)

APIS

BOMBUS

Apis mellifera

Bombus terrestris

VESPINAE

VESPULA Vespula vulgaris

VESPIDAE

(ose)

DOLICHO-

VESPULA

VESPA

Dolichovespula

silvestris

POLISTINAE

Vespa crabro

POLISTES Polistes gallicus

RED PORODICA POTPORODICA ROD VRSTA

11

Slika 1 Apis mellifera

OTROVI KUKACA

Otrovi kukaca kompleksnog susastava [tablica 2], a pojedine komponenteimaju različite učinke u živom organizmu.Biogeni amini i hijaluronidaza dovode dovazodilatacije i povećanja permeabilnostikrvnih žila te su odgovorni za lokalnenealergijske reakcije. Bazični peptidi ifosfolipaze zbog svog citotoksičnog,hemolitičkog i neurotoksičnog učinkauzrokuju sistemske toksične reakcijenakon multiplih uboda. Najopasnijiučinak je alergijska senzibilizacija dokoje, zbog svog velikog alergogenogpotencijala, dovode enzimi i drugi proteiniprisutni u otrovima insekata [tablica 3].U senzibiliziranih pojedinaca već vrlomala količina otrova može izazvati aler-gijsku reakciju.

Tablica 2 Sastav otrova opnokrilaca

TVARI NISKE biogeni aminiMOLEKULARNE šećeriMASE aminokiseline

oligopeptidifosfolipidi itd.

PEPTIDI melitinapaminMCD-peptidkinini itd.

PROTEINI fosfolipazehijaluronidazafosfatazeesteraze itd.

Slika 2 Bombus terrestris

Slika 3 Vespula vulgaris

Slika 4 Vespa crabro

Slika 5 Polistes gallicus

12

Tablica 3 Glavne alergogenekomponente

OTROV fosfolipaza A2PČELE hijaluronidaza

kisela fosfatazaalergen C

melitin

OTROV OSE fosfolipaza A i Bhijaluronidazaantigen 5

kisela fosfatazaalkalna fosfatazaproteaza

Iako su otrovi pojedinih vrsta inseka-ta različiti, između nekih postoji određenstupanj križne reaktivnosti. Križnareaktivnost posebno je izražena izmeđupojedinih vespida. Zbog toga su mogućealergijske reakcije nakon uboda jednevrste kukaca (npr. stršljena) u pacijentasenzibiliziranog otrovom druge vrste (npr.ose).

KLINIČKE MANIFESTACIJE

Za razliku od opisane lokalne nealer-gijske reakcije koju susrećemo kod većineljudi, u preosjetljivih osoba mogu serazviti različiti oblici alergijskih reakcija:

1. Jaka lokalna reakcija - otok namjestu uboda veći od 10 cm upromjeru, koji traje dulje od 24 sata.

2. Sistemske reakcije. Najblaži obliksistemskih reakcija uključuje kožnemanifestacije kao što su svrbež,eritem, generalizirana urtikarija.Nešto teži oblik predstavljaju angio-edem (angioneurotski ili Quinckeovedem) te različite probavne smetnjekao mučnina, povraćanje, proljev,

bolovi u abdomenu. Otežano disa-nje, osjećaj gušenja, pritisak i “pis-kanje” u prsima kao posljedica bron-hoopstrukcije teški je oblik sistem-ske reakcije. Najteža sistemskamanifestacija je anafilaktički šok štouključuje hipotenziju, kolaps, gubi-tak svijesti, inkontinenciju urina istolice, cijanozu te ako se promptnone intervenira može na kraju završitipogubno.

3. Atipične reakcije uključuju nizrazličitih manifestacija u pojedinimorganskim sustavima. Tu spadajusindrom serumske bolesti (vrućica,artralgija, artritis, limfadenopatija,egzantem), generalizirani vaskulitis(purpura), bubrežne manifestacije(nefrotski sindrom), manifestacije uživčanom sustavu (periferni neuritis,poliradikulitis, epileptični napad,reverzibilna i ireverzibilna oštećenjaCNS-a), manifestacije u krvotvor-nom sustavu (trombocitopenija,hemolitička anemija, DIK), kardio-vaskularni učinci (angina pectoris,akutni infarkt miokarda, aritmije).

Kod ponovnog uboda, u većini slu-čajeva, javlja se u iste osobe ista vrstareakcije kao kod prethodnog uboda (rizikponovne sistemske reakcije je >60%).

POSTUPAK NAKON UBODA

Nakon uboda kukca potrebno je štoprije odgovarajuće liječiti nastale reakcije.Ako se radi o ubodu pčele, važno jeodmah nakon uboda odstraniti zaostaližalac budući da peristaltički valovi jošodređeno vrijeme istiskuju otrov pohra-njen u otrovnim vrećicama u kožu. Tako-đer je važno odstraniti žalac bez pritiskana otrovne vrećice (pomoću nokta ili

13

pincete), kako bi se izbjeglo dodatnoinjiciranje otrova u kožu [slika 6]. Mjestouboda tada je dobro dezinficirati i hladiti.Jake lokalne reakcije liječe se peroralnomprimjenom antihistaminika te lokalnomprimjenom hladnih obloga i kortiko-steroidnih krema. Ako su ove reakcijeizrazito jake, može se razmotriti i sistem-ska primjena kortikosteroida. Sistemskei atipične reakcije potrebno je zbrinuti

hospitalno, a u liječenju se primjenjujusistemski kortikosteroidi i antihistaminici,spazmolitici, blokatori H2 receptora,antiemetici, inhalacijski i sistemskibronhodilatatori, kisik, adrenalin i drugilijekovi, a u najtežim slučajevima pone-kad je potrebno primijeniti intubaciju,mehaničku ventilaciju i druge reanima-cijske postupke.

Slika 6 Pravilan način odstranjivanjazaostalog žalca

DIJAGNOSTIČKI POSTUPCI

Algoritam dijagnostičkih postupakau utvrđivanju preosjetljivosti na otrovekukaca započinje prikupljanjem anamne-stičkih podataka o kojem se kukcu radilo,je li reakcija bila alergijska ili nealergijskate kakav je rizik budućih uboda koddotičnog pacijenta. Slijede kožni testovi(skin prick test, intradermalni test) ispecifični in vitro testovi (RAST). Unejasnim slučajevima (pozitivna anam-neza, uz negativne rezultate kožnih ilaboratorijskih testova) izvodi se provo-kativni test ubodom živog kukca (stingchallenge test). Test se izvodi tako da sevolarna strana podlaktice pacijenta izloži

ubodu kukca, nakon toga se promatraju ibilježe sve nastale reakcije. Potreban jeintenzivan monitoring vitalnih funkcija tebrza primjena odgovarajuće terapije akose razvije sistemska reakcija. Ovaj testizvodi se samo u specijaliziranim ustano-vama, u kojima postoji mogućnost prom-ptnog zbrinjavanja teških sistemskihreakcija.

SPECIFIČNA IMUNOTERAPIJA(HIPOSENZIBILIZACIJA)

Specifična imunoterapija otrovomkukca (Venom immunotherapy - VIT)danas se smatra jedinom učinkovitom

14

metodom liječenja preosjetljivosti, jer uvelikog broja pacijenata uspješno pre-venira anafilaktičke reakcije nakonbudućih uboda kukaca. Provodi se upacijenata koji su nakon uboda kukacaimali teške sistemske reakcije (bronho-opstrukcija, anafilaktički šok), kao i upacijenata kod kojih je reakcija bila blaga(urtikarija) ili umjerena (angioedem), alipostoji veći stupanj izloženosti budućimubodima (npr. pčelari, šumski radnici). Uzto, pacijent mora biti specifično reaginskisenzibiliziran na otrov kukca, tj. moraimati pozitivan kožni test i/ili RAST.Primjenom otrova insekta na kojeg jepacijent senzibiliziran, postiže se ravno-teža između Th1 i Th2 fenotipova imuno-loškog odgovora. Posljedično izostajeprodukcija specifičnih IgE protutijelapotrebnih za razvoj anafilaksije.

Inicijalna faza imunoterapije trajerazličito dugo, ovisno o protokolu koji sekoristi (konvencionalni, rush, ultrarush),

nakon toga slijedi faza održavanja utrajanju od 3-5 godina [slika 7]. Nuspo-jave terapije su uglavnom blage (lokali-zirani otok i crvenilo na mjestu injekcije)i ne zahtijevaju liječenje. Češće su uinicijalnoj fazi terapije, uglavnom suizraženije u žena nego u muškaraca, češćesu kod primjene otrova pčele u odnosuna otrov ose te kod rush protokola uodnosu na konvencionalne protokole.Teže su nuspojave (sistemske reakcije)rijetke, ali moguće, pa je potreban oprez.Težina nuspojava terapije ne može sepredvidjeti na osnovi težine prethodnihreakcija na ubode kukaca. Stoga sepreporučuje da specifičnu imunoterapijuprimjenjuje iskusno osoblje u specija-liziranoj ustanovi. Uspješnost terapijeprocjenjuje se kožnim i in vitro testovima,no najbolji pokazatelj je “sting challenge”test. Zaštitni učinak imunoterapije pri-sutan je tijekom sljedećih 7 godina u 85-95% pacijenata.

Slika 7 Shematski prikaz izvođenja specifične imunoterapije

15

PREVENCIJA

Najbolja preventivna mjera kodalergijskih bolesti obično je izbjegavanjealergena, što kod pacijenata preosjetljivihna otrove kukaca znači izbjeći ubode.Poznato je da kukci napadaju kada seosjećaju ugroženi te se ubod može izbjećitako da se u njegovoj blizini ne izvodenagli pokreti. Cvijeće i voće otpalo s drve-ća, kozmetički preparati s intenzivnimmirisom i ostatci hrane privlače kukce.Njihovim izbjegavanjem, odnosno odgo-varajućom dispozicijom, mogu se izbjećineželjeni susreti.

Svaki pacijent preosjetljiv na otrovkukca trebao bi nabaviti i u toplo dobagodine, kada su opnokrilci aktivni, stalnonositi sa sobom komplet za samopomoćkoji sadrži autoinjektor adrenalina(EpiPen, Fastject i sl.). Uz autoinjektor ukompletu se mogu nalaziti tablete kortiko-steroida i antihistaminika. U slučajuuboda kukca, pacijent može na vrlojednostavan način samostalno primijenitiautoinjektor te potražiti stručnu pomoć.

Kompleti za samopomoć, iako udanom trenutku spašavaju život, nipoštonisu dostatni u liječenju preosjetljivosti naotrov kukca. Pacijentima koji su preživjeliteške anafilaktičke reakcije, osim što živeu strahu od mogućih posljedica ponovnihuboda i realno prijeti opastnost da razvijusličnu reakciju. Nažalost, ne postojiadekvatna metoda kojom bi bilo mogućepredvidjeti stupanj težine reakcije kodponovljenih uboda. Stoga je specifičnaimunoterapija ujedno i najbolja mjeraprevencije potencijalnih anafilaktičkihreakcija.

Literatura

1. Lockey RF. Allergic reaction toinsect stings. In: Rakel RE, ed.Conn’s Current Therapy. Phila-delphia: WB Saunders; 1988:767-70

2. Müller U. Insect sting allergy:clinical picture, diagnosis andtreatment. Gustav Fischer Verlag,Stuttgart, New York, l990

3. Müller U, Mosbech H. Positionpaper. Immunotherapy with Hyme-noptera venoms. EAACI Subco-mmittee on insect venom allergy1993; 43:suppl.4:36-46

4. Müller U. Hymenoptera venomhypersensitivity: an update. Clin ExpAllergy 1998; 28: 4-6

5. Müller U. Immunotherapy for insectallergy: recent advances and thera-peutic perspectives. Int J Immuno-pathol Pharmacol 1997; 10: 155-6

6. Incorvaia C, Pravettoni V, Mauro M,Marino G, Pastorello EA. Diagnosisand monitoring of hymenopteravenom allergy: clinical aspects andnew tools. Int J ImmunopatholPharmacol 1997; 10: 165-8

7. Mosbech H, Müller U. Side-effectsof insect venom immunotherapy:results from an EAACI multicenterstudy. Allergy 2000; 55: 1005-10

8. Brehler R, Wolf H, Kütting B,Schnitker J, Luger T. Safety of a two-day ultrarush insect venom immu-notherapy protocol in comparisonwith protocols of longer duration andinvolving a larger number of injecti-ons. J Allergy Clin Immunol 2000;105: 1231-5

16

CRNA UDOVICA

U svijetu je poznato preko 37. 000 vrsta pauka. Oko 100 vrsta može biti opasno.U našim krajevima osobito u priobalju, najpoznatiji otrovni pauk je crna udovica(Latrodectus tredecimguttatus). Latinsko ime potječe od crvenih pjega po abdomenu,kojih je najčešće 13, a može ih biti do 17 ili ni jedna. Tijelo ženke dugo je 1,5 cm amužjaka 5 mm. Nakon oplodnje, tijekom srpnja i kolovoza, ženka leže jajašca, omotaih i pohrani u zaštićeni dio paučine. Paučina je najčešće smještena u šupljinamadrveta, ispod kamena, ili na rubovima jaraka. Sljedećeg travnja legu se mladi paucikoji se međusobno proždiru. Tijekom rasta mjenjaju boju od smeđe s bijelim točkicama,sve do crne s crvenim točkicama. Zrelost i konačnu veličinu dosežu u lipnju.

Otrovni aparat čine helicene kroz koje kanaličima iz žlijezda izlazi otrov. Otrovsadrži toksalbumine i lipoproteine s fosfolipidima. Djeluje na autonomni i središnjiživčani sustav i to centralno i periferno. Kod osoba s manjom muskulaturom simptomisu jače izraženi. Simptomi počinju crvenilom na mjestu ugriza, slijedi bol u regionalnimlimfnim čvorovima koji su ponekad otečeni. Uskoro se bol širi u područje prsa, trbuha,križa i nogu. Tipične su sve jače kontrakcije. Pojavljuje se povišena temperatura,crvenilo i znojenje lica, otok kapaka, a često i bolne grimase lica uz tipičan strah odsmrti. Izmjenjuje se tahikardija i bradikardija, midrijoza i mijoza. Sekrecija bronha idisanje je otežano, dolazi do pareze mokraćnog mjehura, pa i toksičnog nefritisa.Karakteristična je anoreksija, nesanica i opstipacija. Pojavljuje se neuropatsko žarenjestopala.

Dijagnozu je ponekad teško odrediti jer bolesnici često ne znaju da su ugrizeni.Kao “alarmne reakcije” mogu se shvatiti leukocitoza s neutrofilijom, prolaznahiperglikemija, povišene vrijednosti ureje, eritrocita, hemoglobina i indeksa boje.

Osjećaj bolesti traje oko tjedan dana uz značajan gubitak težine. Rekonvalescen-cija traje dugo s asteničnim i neurasteničnim sindromom. Komplikacije su češće kodsrčanih bolesnika i hipertoničara. Letalitet je danas manji od 1 posto.

Terapija izbora je kalcij i.v., nakon toga nastaje brzo, makar i prolazno olakšanje.No, brzo treba dati anafilaktički serum koji je efikasan u svim stadijima, bilo da se daodmah ili nakon 24 sata nakon uboda.

Prevencija se sastoji u mehanizaciji poljoprivrede, zaštitnoj odjeći i zdravstvenomprosvjećivanju. Ako postoji ikakva sumnja na ugriz crne udovice, odmah treba ugrože-nog uputiti u ambulantu hitne medicinske pomoći.

Legenda o nastanku pauka crne udovice

“Mlada lidijka Arahna tkala je predivna tkanja. U svojoj oholosti izazove na natjecanje božicu Atenu, zaštitnicu tkalja.Atena izveze veličanstvenih dvanaest olimpijskih bogova, aArahna prikaz njihovih grijeha, ljubav sa smrtnicima.Razjarivši time božicu u očajanju se objesi. Atena je pretvoriu pauka koji od tada vječno plete svoje tkanje.”

Arahna (grč. pauk)

17

ZMIJSKI UGRIZ I NJEGOVO LIJEČENJE

Iako je u razvijenim zemljama Euro-pe, Amerike, Azije, te u Australiji malosmrtnih slučajeva od ugriza zmija otrov-nica, zmijski je ugriz još uvijek važanuzrok smrti u mnogim nerazvijenimzemljama. Ukupan broj ljudi koje ugrizuzmije (otrovnice i neotrovnice) priličnoje velik. U SAD-u, primjerice, godišnjibroj ugriza zmija je oko 10. 000, ali samomali postotak od ovog broja otpada naotrovnice.

Osim mogućih fizioloških posljedicadjelovanja zmijskog otrova, u ljudi je vrlovažan i psihološki učinak ugriza. Naime,u većine ljudi zmije izazivaju jakenegativne osjećaje i strah tako da ugrizineotrovnica kod njih mogu izazvatinepredvidive, ponekad histerične, reak-cije. Mislili biste da se takve reakcijejavljaju samo u ljudi koji se povremenoili slučajno susreću sa zmijma. Međutim,psihološka su istraživanja pokazala danepredvidive reakcije nisu nimalo rijetkemeđu osobama koje su stalno u dodiru sazmijama (primjerice, djelatnici u zoo-loškim vrtovima). Takvi su slučajevidobro dokumentirani u medicinskojliteraturi. Tako je godine 1992. u časopisuTropical and Geographical Medicineopisan slučaj histerične paralize nakonugriza zmije. Dvadesetpetgodišnjak jepokušao samoubojstvo nakon ugrizačegrtuše koju je držao kao kućnogljubimca. Nakon liječničke intervencije,čovjek je preživio, ali je bilo potrebnoliječenje antiserumom te složen kirurškizahvat na podlaktici.

Zmijski su otrovi složene mješavinebiološki aktivnih tvari koje mogu para-lizirati ili usmrtiti plijen. Otrov se,

međutim, može koristiti i u samoobrani.Biokemijskom analizom zmijskih otrovautvrđeno je da oni sadrže brojne enzime.Do danas je utvrđeno najmanje 26 enzimaod kojih su najvažniji proteolitički enzimi,hidrolaze argininskih estera, enzimi sličnitrombinu, kolagenaze, fosfolipaze, fosfo-esteraze, acetilholin esteraze, ribonu-kleaze, deoksiribonukleaze, NAD nukleo-tidaze, laktat dehidrogenaze, L - amino-ksidaze i adenozin trifosfataze. U otrovi-ma se mogu naći i biološki aktivne tvariniske molekularne mase. One nemajuenzimsku aktivnost, ali je njihovo djelova-nje u otrovu vrlo važno. Često su oneodgovorne za toksično djelovanje otrova.Primjerice, čisti krotoksin izoliran izotrova čegrtuša, ima 15 puta ječe toksičnodjelovanje nego sirovi otrov. On se sastojiod 18 aminokiselina, a denaturira hemo-globin, izaziva hemolizu, aktivira fibrino-gen, oslobađa bradikinin, te izazivaporemećaje u disanju i smrt. U otrovimase mogu naći i tvari koje izazivajugrušanje krvi, ali i one koje sprečavajugrušanje.

Pošto su otrovi proteinskog sastava,oni u ugrizenih mogu izazvati reakcijebrze preosjetljivosti (tzv. anafilaktičkišok). Međutim, ove su reakcije na zmijskeotrove vrlo rijetke i javljaju se kod malogbroja ugrizenih osoba.

Podjela zmijskih otrova

Više je podjela zmijskih otrova, alije najčešća na hemotoksične i neuro-toksične otrove. Hemotoksini izravno

18

razaraju tkivo na mjestu ugriza i dalje odnjega, razaraju krvne stanice (eritrocite ileukocite), utječu na sustav grušanja krvi,a mogu oštetiti i srce, skeletne mišiće,bubrege i pluća. Neurotoksini ne izazivajujaka razaranja tkiva, ali utječu na živčanisustav izazivajući ozbiljne promjene uosjetilnim i motoričkim sustavima, teometaju ili potpuno zaustavljaju disanje iotkucaje srca.

Često se čuje kako zmija ima hemo-toksičan ili neurotoksičan otrov. Tetvrdnje nisu točne jer niti jedna zmijanema čisto hemotoksičan ili neuroto-ksičan otrov. Može se samo govoriti okoličini pojedinih tvari koje prevladavajuu nekom otrovu. U otrovu ljutica prevla-davaju uglavnom hemotoksične tvari, aliima i neurotoksičnih. Isto tako, u otrovuzmija porodice Elapidae (guje) najza-stupljenije su neurotoksične tvari, ali tone znači da u otrovu nema i hemotoksina.

Simptomi i posljedicedjelovanja otrova

Pojave znakova trovanja zmijskimotrovom, te razvoj kasnijih posljedicaovisi o velikom broju čimbenika: starostii masi žrtve, mjestu i dubini ugriza, duljinitrajanja ugriza (količini ubrizganogotrova), razini straha zmije, vrsti i veličinizmije, stanju otrovnog sustava zmije(otrovnih žlijezda i zuba), osjetljivostiosobe na otrov, patogenim mikroorgani-zmima prisutnim u ustima zmije u tre-nutku ugriza, te o brzini prve pomoći ikvaliteti kasnije medicinske obrade uzdravstvenoj ustanovi.

Ugriz ljutice – poskok (Viperaammodytes), riđovka (Vipera berus) čestose može prepoznati po tragovima otrovnihzuba na mjestu ugriza. U većini slučajeva,u roku od deset minuta nakon ugriza,

javlja se otok koji se širi od mjesta ugrizai može u roku od jednog sata, ako se nezapočne liječenje, brzo zahvatiti čitavugrizeni dio tijela (primjerice, ruku ilinogu). U mnogim slučajevima, uz otokjavlja se i lokalno krvarenje u površin-skom dijelu. Zbog otoka, koža je vrlonapeta, sjajna i osjetljiva na dodir. Limfničvorovi u ugrizenom dijelu tijela ubrzose povećaju i bolni su na dodir. U rokuod tri sata nakon ugriza, na ugrizenomdijelu tijela, na površini kože ponekad sejavljaju mjehuri ispunjeni seroznomtekućinom koja je, u nekim slučajevima,pomiješana s krvlju. Ovakav razvojsimptoma često prati jaka bol koja se saugrizenog dijela širi u ostale dijelovetijela. Od ostalih simptoma često sejavljaju slabost, povraćanje, obilnoznojenje, grčevi u crijevima, ponekad igubitak svijesti. Neki se bolesnici žale ina utrnuće zahvaćenog dijela tijelaodnosno na pojavu utrnuća usta ili usnica.Neke ljutice imaju u svojem otrovu i tvarikoje sprečavaju grušanje krvi i izazivajukrvarenje iz sluznica. Simptomi djelova-nja ovih tvari su opsežna unutrašnja ivanjska krvarenja. Osobito su značajnakrvarenja iz sluznice usta.

Simptomi ugriza kobre su laganilokalni otok, i ponekad, bol koja se razvijadesetak minuta nakon ugriza. Nakon ovihsimptoma, javlja se slabost, umor, poja-čano lučenje sline, otok kapaka, te parezaličnih mišića, usnica jezika i ždrijela. Pulsje oslabljen, krvni tlak nizak, a disanjeotežano. Može se javiti i paraliza skeletnihmišića. Vid je jako oslabljen i javljaju sedvostruke slike. Ponekad se javlja i glavo-bolja. Često su i opsežna odumiranja tkiva(nekroze) na mjestu ugriza. Svi se sim-ptomi brzo razvijaju tako da već nako 30minuta može biti posve razvijena slikajakog trovanja. Većina tih simptoma

19

karakteristična je za trovanje otrovom ukojem prevladavaju neurotoksične tvari.Pojava nekroze upućuje da su u otrovu ihemotoksične tvari.

Ugriz kraita izaziva iste simptomekao i ugriz kobre, ali nema nikakvogoticanja niti bola na mjestu ugriza.

Nakon razvoja simptoma ugrizakobre ili kraita ubrzo se javlja opći šok,koma i prestanak disanja. Zato je, uslučajevima trovanja ovakvim otrovom,potrebno vrlo brzo reagirati.

Za trovanje mambinim otrovomznačajna je opća slabost, mučnina,povraćanje, slabljenje vida, pojačanolučenje sline, glavobolja i jaki bolovi utrbuhu. Nakon početnih simptoma, razvi-ja se jaka hipotenzija i respiracijski šok.

Nakon ugriza australskih otrovnicajavlja se umor, mučnina i povraćanje,bolovi u trbuhu, glavobolja, otežan govor,opća slabost mišića i paraliza koja u nekimslučajevima može biti i trajna (primjerice,u slučaju ugriza taipana). Često se javlja ioštećenje mišićnih stanica, a u mokraćise pojavljuje hemoglobin.

Za ugriz morskih zmija značajna jelagana bol u skeletnim mišićima, posebiceu vratnim mišićima. Bol se pojačavakretnjama glave. Oticanje se uopće nejavlja. Oko usta se često javljaju trnci, aona postaju suha. Ponekad se ugrizeneosobe žale na bol pri gutanju. Zjenice sugotovo uvijek proširene. U slučajevimajakog trovanja javlja se respiracijski šok.

Iako većina zmija iz porodice Colu-bridae nije otrovna, postoji nekoliko vrstakoje u stražnjem dijelu gornje čeljustiimaju užlijebljene zube. Ti su zubipovezani s posebnom žlijezdom (tzv.Duvernoyovom žlijezdom) koja proizvodiotrov. Većina ovih vrsta nije opasna začovjeka, ali ugrizi nekih mogu izazvati za

život opasna trovanja. Zmije iz porodiceColubridae za koje se zna da mogu bitiopasne za čovjeka su boomslang (Diapho-lidus typus), ptičje zmije (Thelotorniskirtlandi i T. capensis), mangrovska zmija(Boiga dendrophila), Psammophylaxrhombeatus i Rhabdophis tigrinus.

Ugriz zmajura (Malpolon monspe-ssulanus) koji živi i u nas može izazvatiglavobolju, mučninu, povračanje i groz-nicu. Medjutim, ovi simptomi najčešćetraju samo nekoliko sati nakon toga sljedipotpuni oporavak.

Prva pomoć kod ugriza našihzmija otrovnica

U nas najviše ugriza ima u proljećei ljeto kada su zmije najaktivnije. Gotovosvi ugrizi potječu od riđovke ili poskoka.Loše pružena prva pomoć može samopogoršati stanje ugrizene osobe. Ako jedošlo do ugriza treba učiniti sljedeće :

1. Pričekati nekoliko minuta. Akonakon 5 - 10 minuta ne dolazi dooticanja ugrizenog mjesta, onda nijedošlo do trovanja. Moguće je dazmija nije otrovnica ili da zmijaotrovnica nije ubrizgala otrov u ranu.

2. Ohrabriti ugrizenog. Vrlo ozbiljnatrovanja su rijetka, a smrtni suslučajevi gotovo nepoznati ako seliječenju pristupi u roku od 6 do 10sati nakon ugriza. Zapravo, smrtnislučajevi izazvani znijskim ugrizomtoliko su rijetki da u krajevima gdjeje poskok česta životinja više ljudipogine od elementarnih nepogoda(potresa, poplava) nego od ugriza.

3. Imobilizirati ugrizeni dio tijela.Nogu ili ruku treba omotati čitavomduljinom (ne prečvrsto) do dolaskau bolnicu.

20

4. Ne loviti zmiju. Rezultat lova sunajčešće dodatni ugrizi.

5. Što prije odvesti ugroženog ubolnicu. Tijekom transporta ugrizenidio tijela što manje micati jer sepomicanjem otrov brže širi. Akodođe do povraćanja, okrenuti ugrize-nog u bočni položaj.

Napomena

Često se predlaže ranu zarezati iisisati što je više moguće otrova. To možeraditi samo stručna osoba jer rezanje ranepojačava krvarenje, a ako se, primjerice,koriste nesterilni noževi, britvice i sl.,onda može doći i do infekcije rane.

Neki autori predlažu stavljanjepoveza kako bi se spriječilo širenje otrova.Takav povez mora biti dovoljno čvrst dauspori širenje otrova a da ne ometakrvotok. Pošto je neiskusnom čovjeku

vrlo teško odrediti što je to dovoljno“jako” da zaustavi otrov, a dovoljno“slabo” da ne zaustavlja krvotok, nepreporučuje se samostalno stavljanjepoveza. Čvrsto stegnuti povezi moguznatno pogoršati stanje ugrizenog dijelatijela i izazvati gangrenu.

Najvažnije: Iako se zmijski anti-serum može kupiti u ljekarnama, nikadaga ne ubrizgavajte sami sebi ili drugojosobi bez liječničkog nadzora. U osobaosjetljivih na serum razvije se reakcijabrze preosjetljivosti (anafilaktički šok)koja može biti smrtonosna ako se njenisimptomi odmah ne ublaže. Prema tome,ubrizgavanje antiseruma (“protu-otrova”) bez liječničkog nadzora možebiti opasnije od samih simptomatrovanja. Zmijski je antiserum medicin-ski pripravak koji se može dati samo ubolnici pod strogim liječničkim nad-zorom.

* srce.hr/botanic/cisb/doc/fauna/zmije/ugriz.htm

21

ŽARNJACI

Žarnjaci ili mješanci (Coelenterata,Cnidaria) skupina su morskih životinjakojima mješinasto tijelo čini jedna tjelesnašupljina s jednim otvorom oko kojeg senalaze lovke koje laganim titranjempokreću struju vode u smjeru otvora. Brojlovki je uvijek paran, višekratnik od 4, 6,a na njima se nalaze mnogobrojni žarnjaci.

Žarnjaci se dijele u tri razreda: ko-ralje (Anthozoa), režnjake ili pravemeduze (Scyphozoa), i vodenpolipe iliobrubnjake (Hydrozoa). Kod nas sunajvažniji razred koralja, u kojemu suvlasulje ili moruzgve, te razred pravihmeduza. Iz razreda koralja najpoznatijevrste koje žive u Jadranu su: crvenavlasulja (Actinia equina), smeđa vlasulja(Anemonia sulcata) i plaštena moruzgva(Adamsia palliata). Od meduza kod nassu učestale: uhati klobuk (Aurelia aurita),morska mjesečina (Pelagia noctiluca) imorska pluća (Rhizostoma pulmo).

Otrov što se nalazi u mjehurastimžarnicama izbacuje se kroz duguljastucjevčicu ako je podražen osjetni produ-žetak. Najčešće pogođene osobe su plivačii turisti kod kojih je uglavnom riječ oslučajnom kontaktu i ribari kod kojihubodi žarnjaka mogu biti i profesionalnaozljeda.

Simptomatologija može kod ubodažarnjaka varirati od lagane lokalne, doteške opće kod preosjetljivosti (alergije)na sastojke otrova.

Obično se javi crvenilo i oteklina namjestu uboda praćena jakom boli, a nakonkratkog vremena javlja se uzdignutablijeda papula, najčešće kao vjerni otisakkontakta s lovkom. Mogu nastati mjehuri,kraste i ožiljci, a kao dugotrajne posljedicečeste su promjene boje kože. Kod sluča-jeva preosjetljivosti ili kod mnogostrukihuboda mogu se javiti opći simptomi, kaošto su: suzenje, vrtoglavica, pospanost,grčevi mišića, povraćanje, a može sezavršiti i smrtno ili zbog prestanka disanjai šoka ili pak zbog utapanja.

Kod pružanja prve pomoći vrlo jevažno isprati mjesto uboda morskomvodom kako bi se odstranile preostaležarnice. Nikako ne ispirati običnomvodom jer se zaostale žarnice moguaktivirati. Nakon ispiranja morskomvodom potrebno je mjesto uboda politialkoholom ili vinskim octom koji ćepreostale aktivne žarnice fiksirati. Mjestona kraju premazati kortikosteroidnom iantihistaminskom mašću. Jako izraženiopći simptomi zahtijevaju hospitalizacijui adgovarajuću terapiju.

* medicina. hr/clanci/zarnjaci.htm

22

OPREZNO S UVA, UVB I UVC ZRAKAMA

K. Kostović*

* Dr. sc., Krešimir Kostović, specijalist dermatovenerolog, Klinika za kožne i spolne bolesti,KBC “Zagreb”

Posljednjih dvadesetak godina, zbogpromjene načina života i pomodnosti,ljudi se produljeno izlažu ultraljubičastim(UV) zrakama, bilo da je riječ o prirod-nom sunčanju ili izlaganju umjetnimizvorima UV zračenja (solarij). Tamni tenpostao je dio prestiža te sinonim zdravlja,mladosti i dobre forme.

Nasuprot tomu, zbog oštećenjaozonskog sloja u atmosferi, sve višeštetnih UV zraka dopire do površineZemlje. Znanstvenici su utvrdili da se uHrvatskoj ozonski sloj smanji svakogdesetljeća za 10%, što dovodi do petpos-totnog povećanja UV zračenja koje dopiredo Zemljine površine. Ti su razloziprouzročili porast oštećenja kože koji seočituju kao fotostarenje kože ili rak kože.

Sunce je prirodni izvor UV zračenja.Takvom zračenju izložene su osobe kojerade na otvorenome (građevinski radnici,poljoprivrednici, i dr.) te ostali za vrijemegodišnjeg odmora ili rekreacijskih aktiv-nosti. Osim sunca, danas postoje umjetniizvori UV zraka: solariji koji se primjenjujuu kozmetici te fototerapijski uređaji udermatološkim klinikama kojima se djelujeu liječenje nekih dermatoloških bolesti.

Sunčevo ultraljubičasto svjetlo

Od ukupnog sunčeva zračenja, 50%čini vidljivi dio sunčevog spektra (400 do800 nm), infracrveni dio spektra čini 40%

(800 do 2500 nm), a samo 10% sunčevaspektra čini ultraljubičasto (UV) zračenje(100 do 400 nm). No upravo taj, najmanjidio sunčeva spektra, biološki je najaktiv-niji te je odgovoran za akutna i kroničnaoštećenja kože. Intezitet UV zračenja ovisio geografskoj širini, nadmorskoj visini,godišnjem dobu i dijelu dana. SunčevoUV zračenje je energija koju Sunceotpušta i transportira u obliku čestica tzv.fotona. Oštećenje kože nastaje upravozbog raspršivanja fotona u sve slojevekože.

Spektar UV zračenja dijeli se u tripodručja: UVC 100 do 280 nm,UVB 280 do 320 nm, UVA 320 do400nm.

UVC zrake ne dopiru do Zemljinepovršine, već se apsorbiraju u ozonskomeomotaču Zemlje. Zbog zabrinjavajućihoštećenja ozonskog omotača, pojavio sestrah od pojačanog propuštanja opasnihUVC zraka. One mogu uzrokovati nasta-nak eritema (crvenila) kože te moguprouzročiti iritacije sluznice oka (konjuk-tive), kao i oštećenje rožnice oka.

UVB zrake dopiru do Zemljinepovršine; ne prolaze kroz prozorskostaklo, no prolaze kroz vodu. Na kožiuzrokuju eritem (crvenilo kože) i to 12do 24 sata nakon što je koža obasjana;poslije 48 do 72 sata počinje tamnjeti. Tezrake izazivaju opekline na koži, ubrza-

23

vaju starenje kože, a smatraju se i naj-odgovornijima za nastanak karcinomakože.

UVA zrake na Zemljinu površinudopiru u malim kolićinama. U malimdozama ne uzrokuju eritem na koži, no uvećim dozama uzrokuju eritem i tako-zvanu neposrednu pigmentaciju koja serazvija kratko vrijeme nakon UVAzračenja. UVA zrake prodiru kroz pro-zorsko staklo; prodiru dublje u kožu iodgovorne su za ubrzano starenje kože.

Fototerapija

Sedamdesetih godina dvadesetogstoljeća počela je proizvodnja umjetnihizvora UV svjetla budući da je dokazanokako je taj dio elektromagnetskog zrače-nja biološki najaktivniji. Proizvedeni suizvori UV svjetla koji emitiraju željenevalne duljine: u terapiji kožnih bolestiprimjenjuje se UVB svjetlo valne duljineoko 311 nm. Primjenjuje se, također, iUVA svjetlo u obliku PUVA terapije.Moderne fototerapijske jedinice imajumogućnost emitiranja ili samo UVAsvjetla ili samo UVB svjetla, ili isto-dobnog emitiranja kombiniranog UVA iUVB zračenja.

UVB terapija

UVB terapija provodi se u posebnimkabinama, obloženim fluorescentnimsvjetiljkama. Doza UVB zračenja mjerise fotometrom ugrađenim u uređaj. Natemelju željene doze UVB zračenja,uređaj izračunava potrebno vrijemeizloženosti UVB zračenju; može seprovesti obasjavanje cijelog tijela iliobasjavanje dijelova tijela, ovisno o

naravi bolesti. Tijekom fototerapijepotrebno je oči bolesnika zaštititi tamnimnaočalama (kako bi se izbjegla iritacijaočiju te upala rožnice i očne spojnice).Ako promjene vezane za bolest nisuvidljive na licu, najbolje je u cijelostizaštititi ga pokrivalom. Osobito je važnoprije početka fototerapije bolesnika pitatio reakciji kože na sunčevo svjetlo teprocijeniti tip kože jer o tome ovisi počet-na doza UVB zračenja. Također, trebadoznati prima li bolesnik neke lijekovekoji mogu uzrokovati fototoksične ilifotoalergijske reakcije na koži. UVBterapija primjenjuje se u liječenju pso-rijaze, bolesti iz skupine parapsorijaze,atopijskog dermatitisa (neurodermitisa),vitiliga, lihen ruber, itd…

PUVA terapija

PUVA terapija sastoji se od primjenefotosenzibilizirajućih tvari, tzv. psoralena(P), i UVA zračenja. Psoraleni pojačavajuosjetljivost kože na UVA zračenje. Moguse primjenjivati u obliku tableta ilikapsula, kupki ili krema te otopina. Kao iprilikom UVB terapije, treba odrediti tipkože bolesnika te ga pitati o lijekovimakoje uzima, a kod primjene psoralena uobliku tableta osobito je važno upozoritibolesnika o jačoj osjetljivosti na sunčevosvjetlo čak 24 sata nakon terapije.Obvezno je nošenje zaštitnih naočalatijekom terapije. PUVA terapija se koristiza liječenje težih oblika psorijaze, ranihoblika nekih kožnih limfoma, atopijskogdermatitisa, vitiliga, lihen rubera, sklero-dermije (kod te bolesti koriste se isklju-čivo PUVA kupke) te profilaktičko(preventivno) obasjavanje kod polimorfnesvjetlosne reakcije.

24

Solariji

Prvi moderni solariji u kozmetičkimsalonima pojavili su se u drugoj polovicisedamdesetih godina. Broj solarija usvijetu rastao je iz godine u godinu, aposljednjih 15-ak godina taj trend nala-zimo i u Hrvatskoj.

Tako, primjerice, u SAD-u više od28 milijuna stanovnika povremeno ilistalno koristi solarije. Kozmetički salonipromoviraju “sigurno tamnjenje” jersvjetiljke u salarijima emitiraju samo UVAsvjetlo. Međutim, uz UVA svetlo, ovesvjetiljke emitiraju i manji postotak UVBzraka koje su najodgovornije za nastanakkarcinoma kože (prema nekim istraživa-njima od 0,5 do 9,5%). Nadalje, UVAzrake nisu neopasne. Procjenjuje se kakoUVA zrake uzrokuju oko 10 do 20%karcinogenosti sunčevih UV zraka, a dozeUVA zraka emitirane u solarijima su dvado tri puta veće nego kod sunčeva svjetla.Kao što je već navedeno, UVA zrakeprodiru u kožu dublje nego UVB zrake tesu najodgovornije za fotostarenje kože.Čest problem solarija kod nas jesuzastarjeli uređaji i neredovite kontrolesvjetiljki fotometrijskim uređajima. Osimtoga, često se vrijeme pojedinog tretmana

u solariju određuje bez točne procjene tipakože, ne pridaje se pažnja mogućnostinastanka fototoksičnih i fotoalergijskihreakcija kao posljedica međudjelovanjaUVA svjetla i lijeka te o bolestima kojese pogoršavaju pod utjecajem UV svjetla(npr. rosacea ili sistemski lupus erythe-matosus).

Kliničke studije pokazale su da sejače ili blaže opekline javljaju kod otpri-like petine osoba koje odlaze u solarije.

Zdravstveno je prihvatljiv jedinosezonski odlazak u solarij prijeintenzivnog sunčanja kao prevencijaod sunčevih opeklina, i to otprilike šestdo osam odlazaka u solarij tijekomtri do četiri tjedna. Cjelogodišnja jenavika odlaska u solarij štetna jerubrzava starenje kože i povećavarizik nastanka karcinoma kože.

Tipovi kože prema osjetljivostina UV zrake

Prema odgovoru kože nakon 30minuta izlaganja sunčevu svjetlu tijekomljeta, razlikujemo 6 tipova kože:

I. tip IV. tipUvijek se pojave opekline, a nikad pigmentacija Opekline su vrlo rijetke, a(izrazito svjetlopute osobe s crvenom ili plavom pigmentacija osobito jakakosom, sunčevim pjegama i plavim očima)

II. tip V. tipObično se pojave opekline, katkad pigmentacija Izrazito tamnopute osobe (npr.

Meksikanci, Indijanci)

III. tip VI. tipOpekline se pojavljuju ponekad, Crncipigmentacija uvijek

25

Procjenjuje se kako UVA zrakepridonose oko 10 do 20 %karcinogenosti sunčevih UV zraka,a doze UVA zraka emitirane usolarijima su 2 do 3 puta većenego kod sunčeva svjetla.

Dugotrajne posljediceprekomjernog izlaganja suncu

Dugotrajno, prekomjerno izlaganjeUV zrakama dovodi do fotostarenja(engl. photoageing) ili prijevremenogastarenja kože. Tipično je da, u odnosuna dob osobe, koža na izloženim podru-čjima izgleda starije. Fotostarenje seočituje naboranom, suhom, stanjenom,žućkastom kožom, zatim neravno-mjernom smećkastom pigmentacijom iproširenim kapilarama. Naime, UVzrake (primarno UVA) prodiru u dubljedijelove kože i oštećuju strukturu kola-genih i elastičnih vlakana: zbog njihovaoštećenja dolazi do gubitka gipkosti ielastičnosti kože te sposobnosti vezanjavlage, uz postupno razvijanje naborane,suhe kože.

Zbog različitih oštećenja na raziniDNA kao posljedica dugotrajnog,kumulativnog izlaganja UV svjetlumogu nastati prekanceroze (promjenekoje prethode nastanku raka kože) ikarcinomi kože.

Najčešća prekanceroza jest aktinič-ka keratoza što može prijeći u spino-celularni karcinom. Te se promjenenajčešće javljaju na licu, nosu, uškama išakama, dakle područjima izravnoizloženim suncu. Upravo se ova vrsta rakakože izravno povezuje sa sunčevim UVzrakama, a najčešće oboljevaju svjetlo-pute osobe (tip kože I. i II.) koje rade naotvorenom (građevinski radnici, poljo-privrednici, ribari).

Druga vrsta raka kože je bazo-celularni karcinom koji se javlja naprethodno nepromijenjenoj koži. Najčeš-će se opaža na licu, ali se može javiti i nadrugim područjima. Obje vrste karcinomakože u početku se očituju kao čvorić bojenormalne kože koji se postupno povećavaili kao erozija (ranica) koja ne cijeli i trajeviše mjeseci. Najopasnija vrsta raka kožeje maligni melanom koji se može razvitiiz pigmentiranih madeža, ali se možejaviti i na prethodno nepromijenjenojkoži. Svaka promjena boje madeža, naglopovećanje, uzdignuće madeža ili neravno-mjerna pigmentacija zahtijeva odlazakdermatologu. Rizik nastanka malignogamelanoma u posljednja se dva desetljećaudvostručio, a sve se češće javlja i umlađim dobnim skupinama (za razliku odranije navedenih karcinoma). Za nastanakmelanoma osobito je opasno izlaganje UVzrakama i sunčane opekline u ranomdjetinjstvu.

Uz suglasnost autora i uredništva časopisa Zdrav život preneseno iz, broj 23/2005.

26

PRESLIKA AMBROZIJE

27

POŠAST ZVANA AMBROZIJA

O alergijama općenito, osobito alergiji na pelud ambrozije dosta smo pisali isigurno je većina upoznana s problemima koji pritom nastaju. S obzirom da je brojoboljelih u stalnom porastu i predstavlja veliki zdravstveni i gospodarski problem,neke spoznaje korisno je ponoviti.

“Repetitio est mater studiorum”

Preporuke

• provjerite ima li u vašoj okolici ambrozije• upoznajte članove obitelji, prijatelje i susjede s problemima koje izaziva pelud

ambrozije• sudjelujte u svim aktivnostima uklanjanja korova ambrozije, priključite se

preventivnim akcijama, obavijestite mjerodavne o mjestu gdje raste ambrozija• redovito plijevite mlade biljke u proljeće, okopavajte posađene kulture, učestalo

kosite travnjake i neobrađene površine, redovito rabite herbicide (uz savjet stručnjaka)• ako ste alergični pri radu u vrtu stavite zaštitne rukavice kako bi izbjegli kontaktni

dermatitis• za vrijeme sezone cvatnje ambrozije držite zatvorene prozore stana, a isto tako

prozore automobila tijekom putovanja• izbjegavajte jutarnje provjetravanje prostorija od 5 do 10 sati kada je koncentracija

peluda najviša• planirajte ugradnju klima uređaja jer oni smanjuju količinu peluda za 90 posto• ne sušite odjeću izvan kuće jer će tako “prikupiti” jako opasan pelud• posavjetujte se sa stručnjakom koje kulture uzgajati u vlastitom vrtu i okućnici• nosite masku prilikom izlaska iz kuće akoje to nužno za vrijeme suhih i vjetrovitih

dana• boravak u prirodi planirajte za poslijepodnevne sate i predvečer• izbjegavajte boravak izvan kuće ili stana za vrijeme suhih i vjetrovitih dana• slobodno vrijeme provodite što je moguće češće na planinama iznad 1000 m/

nm, jer nema onečišćenja niti cvatnje• perite kosu svaku večer, peludna zrnca skupljaju se na vlasima kose, perite ruke• koristite kvalitetne hipoalergijske kozmetičke proizvode i sredstva za sunčanje• izbjegavajte pušenje, sprejeve protiv kukaca i slične iritanse jer pojačavaju

simptome alergije• izbjegavajte namirnice koje izazivaju sličnu alergijsku reakciju, a to su u slučaju

ambrozije lubenice, dinje, banane i kamilica• redovito pratite bioprognozu• proučite peludni kalendar za određeno klimatsko i vegetacijsko područje• koristite podatke alergijskog semafora• odaberite pravilnu i redovitu farmakoterapiju

Grad Zagreb, Gradski ured za zdravstvo, rad i socijalnu skrb

28

REKLAMA OTOSAN(film)

29

REKLAMA NATURPRODUKT (MASLINA)(film)

30

31

USUSRET 50. GODIŠNJICI POSTOJANJAI NEPREKIDNOG DJELOVANJA HDFT-a

PULA 24.-26. 3. 2006.

U prošlim brojevima našeg časopisa najavljivali smo početak priprema obilježa-vanja 50. obljetnice našeg neprekidnog rada.

Kao što smo vas obavijestili, za mjesto održavanja odabrali smo nakon 16. godinagrad Pulu, koja se smatra glavnim gradom istarskog turizma u povijesnom, kulturnomi tradicijskom smislu te obiluje brojnim prirodnim ljepotama.

Nekoliko kilometara od povijesnog centra Pule nalazi se Turistički centarVerudela gdje je smješten hotel HISTRIA u kojem ćemo proslaviti naš jubilej.

Vrijeme je brzih promjena i u farmaceutskoj djelatnosti te se kao priprema zaintegraciju što nas očekuje nameće potreba da i prilikom obilježavanja našeg velikogjubileja organiziramo i stručno-edukativni dio. To je najbolji način da doznamo kamoide ljekarnička djelatnost i naše zvanje unutar struke.

Kao aktivni sudonici farmaceutske struke ponosni smo što ćemo našu obljetnicuobilježiti u godini kada se obilježava 735. godina prvog pisanog traga ljekarne unašim krajevima, ljekarne u Trogiru, kao i 85. godišnjice postojanja farmaceutskeindustrije u Hrvatskoj.

To je prilika da se nakon sudjelovanja u stručnom dijelu te svečanom obilježa-vanju 50. obljetnice družimo sa svojim kolegama.

Posebno nam je drago da će se na ovoj manifestaciji ponovno nakon deset godinaokupiti naši osnivači.

UBI CONCORDIA, IBI VICTORIA!

ORGANIZACIJSKA SHEMA

POČASNI POKROVITELJPREDSJEDNIK REPUBLIKE HRVATSKEGOSPODIN STJEPAN MESIĆ

ORGANIZATORHRVATSKO DRUŠTVO FARMACEUTSKIH TEHNIČARAPUTEM ORGANIZACIJSKOG ODBORA

RADNA TIJELAPočasni odborMatko BOLANČA, dr. med., Silva CVEK, prof. dr. Igor FRANCETIĆ, Darinka

FRANOLIĆ – KRULC, Zvonimir FRANJČEC, prof. dr. Zdenka KALOĐERA, mr.sc. Damir KUŠTRAK, Alenka LUBINA, Nevenka MIKOČEVIĆ, Marcela

32

MILOVAC, Drago MOČAN, Ivo POROPAT, doc. dr. Dragan PRIMORAC, MarinRADIĆEV, Andrija SRŠA i Božidar TOMAŠIĆ.

Očekujemo potvrdu Ministra zdravstva.

Organizacijski odborObjavljena imena u našem časopisu ”Farmaceutski tehničar” br. 32.Prijevoz i smještaj organizira putnička agencija PENTA – Zagreb.

PROGRAM OBILJEŽAVANJASVEČANI SABOR HDFT-aSIMPOZIJ FARMACEUTSKI TEHNIČAR U EUROPSKOJ ZAJEDNICI(djelokrug rada i školovanje)SEMINAR SAMOLIJEČENJESKUPŠTINA HDFT-a

OPĆE OBAVIJESTIPrijava sudjelovanjaSvi farmaceutski tehničari te drugi sudionici dobit će predprogram i obrazac za

prijavu sudjelovanja s dokazom o uplaćenoj kotizaciji tijekom studenog 2005. a prijavaće se morati dostaviti Turističkoj agenciji PENTA najkasnije do 4. veljače 2006.

KotizacijaKotizacija će se moći uplatiti osobno u agenciji, virmanskom uplatnicom ili

osobno na mjestu obilježavanja.Visina kotizacije bit će objavljena u predprogramu, a bit će različita u odnosu na

vrijeme uplate.Članovi društva koji podmire svoju članarinu u roku imat će nižu kotizaciju.Krajnji rok za uplatu najpovoljnije kotizacije je 27. siječnja 2006.

Dolazak i odlazakTuristička agencija PENTA organizirat će prijevoz za sudionike sabora

autobusima s polascima iz Osijeka, Splita i Zagreba, a prema zanimanju i iz Rijeke.(najmanji broj putnika 40).

Cijena će biti objavljena u predprogramu.Dolazak sudionika očekuje se u četvrtak 23. ožujka 2006. tijekom kasnih

večernjih / noćnih sati.

Registracija sudionikaRegistracija sudionika uz dodatne obavijesti odvijat će se uz recepciju hotela

HISTRIA prilikom dolaska.

BedževiPrigodom registracije svaki sudionik uz materjale sabora dobiva bedž koji treba

nositi u prostorijama održavanja sabora, jer bez bedža neće biti moguća nazoćnost uhotelu HISTRIA.

33

OsiguranjeOrganizacijski odbor ne preuzima odgovornost za slučaj pretrpljenih ozljeda,

gubitaka ili moguće štete za sudionike.

Završna večeraZavršna večera svih sudionika bit će u subotu 25. ožujka 2006. u hotelu HISTRIA.

Izložba i promidžbaU okviru sabora bit će organizirana farmaceutska izložba kao i kratka edukativno-

promidžbena predavanja. Moguće je i oglašavanje u knjizi stručnih radovaprezentiranih u okviru sabora. Obavijesti:Nada Vraneković 01/2388106, BožidarTomašić 01/3692220.

SHEMA OKVIRNOG PROGRAMA

Četvrtak 23.3.2006.poslijepodne – večer – noć

dolazak sudionika, smještaj, akreditacija

Petak 24.3.2006. prijepodnedolazak sudionika, smještaj, akreditacijaSkupština HDFT – a

poslijepodneSvečano otvaranje Sabora

Simpozij farmaceutski tehničaru Europskoj zajednici

Seminar samoliječenje

Subota 25.3.2006. prijepodneSeminar samoliječenjeStručno promotivna predavanja

poslijepodneObilazak grada – izlet

navečerPodjela nagrada HDFT-aSvečana večera

Nedjelja 26.3.2006.prijepodne

Odlazak kućama

34

MonografijaŽelja nam je da ovu značajnu obljetnicu obilježimo svečano i trajno – tiskanjem

monografije da se odužimo osnivačima i svim farmaceutskim tehničarima koji susvojim entuzijazmom i aktivnim radom omogućili da društvo opstane sve te godine.

Željeli bismo da monografija ima sljedeći sadržaj:

općenito o društvuRazvoj društva od početka rada u USMERAH-u, organizacijske promjene u

ustroju tijekom pedest godina, podružnice u svim većim mjestima, osnivanje Društvau regijama i Saveza društava -1974., jedinstveno društvo s podružnicama bez pravnogstatusa-1992.

ŠkolovanjeDjelatnost društva, promjena naziva zvanjaSuradnja s drugima i nazočnost manifestacijama u organizaciji drugihStručni i društveni rad u podružnicama.

edukacijaTrajna edukacija završenih tehničara, organizacija na razini društva i podružnica.Kronološkim redom nabrojiti sve naše članove koji su prezentirali stručne teme

od I. kongresa 1969. u Crikvenici.Objaviti naslove i sažetke s podacima o autoru.Seminar iz kozmetike, seminar iz farmakologije, seminar serumi i vaccine -

njihov značaj.Tečaj iz Farmakopeje.

izdavačka djelatnostOd prvog broja Biltena do zadnjeg broja “Farmaceutskog tehničara”, glavne

teme pojedinih brojeva, urednici i uredništva, preslike pojedinih brojeva gdje dolazido promjena.

tko je tko u društvuPrema zapisnicima iz arhive i materijala objavljenih u časopisima kao i prema

sjećanjima starijih članova pronaći sva imena i doći do njihovih fotografija te opisatinjihove podatke. Kako bi što vjerodostojnije ispunili postavljenu zadaću potrebnanam je i vaša suradnja, na koju smo pozvali sve članove u prošlom broju.

Izrada monografije zahtjevan je posao, stoga se p o n o v n o obraćamo svimčlanovima u društvu koji aktivno sudjeluju ili su sudjelovali u radu tijela društva iliu podružnicama, te ih molimo da prikupe podatke i fotografije iz svojih arhiva ilisvojih sjećanja o cjelokupnom radu društva i radu pojedinaca te i onih koji danas nisuviše među nama. Do sada smo dobili samo tri životopisa, a prema našim podacima uradu od osnivanja do 1974. godine (do sada obrađena arhiva) sudjelovalo je više odsto članova društva. Kako bismo olakšali prikupljanje i obradu podataka donosimopitanja kako biste nam dostavili svoje osobne podatke, odnosno osoba za koje znateili mislite da su sudjelovali u radu od 1956. do danas:

35

Ime i prezime (djevojačko prezime)Mjesto, godina i datum rođenjaZavršena srednja škola (kada, koja, gdje)Radna mjesta (nabrojiti sve promjene ustanova i tvrtki te radna mjesta)Članstvo u HDFT-a ( od kada, koja podružnica, datum prestanka ako niste više

član)Dužnosti u HDFT-a (navesti koje, od kada do kada u tijelima društva i podružnice-

koje)Sudjelovanje na stručnim skupovima kao organizator, sa stručnim radom ili kao

sudionikPopis radova, sažetak do 80 riječi (navesti na kojem skupu)Sudjelovanje u Domovinskom ratu (kratki ratni put)Drugi značajni podaci važni za djelovanje HDFT-aPriložiti noviju fotografiju ( kao za osobnu ispravu)

Vaše podatke molimo da dostavite najkasnije do 1. rujna 2005. na adresudruštva:

Hrvatsko društvo farmaceutskih tehničara- za monografiju -10000 Zagreb, Capraška 1 (Medika)Napomena:Sve dokumente i slike iz vaše arhive vraćamo nakon tiskanja monografije.

Osobne kontakte možete ostvariti na telefone01/2388354 ili GSM 091 7207993 Sana Schiller te01/3692220 ili GSM 091 5172983 Božidar Tomašić

Organizacijski odbor

36

IZ RADA DRUŠTVA

RAZGOVOR U MINISTARSTVU ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI

U petak 20. svibnja 2005. predstavnici HDFT-a primljeni su u Ministarstvuzdravstva i socijalne skrbi na sastanku za koji je termin odredio doc.dr. RenatoMitermayer, pomoćnik ministra za stručno-medicinske poslove.

HDFT su predstavljale Marija Žužak, predsjednica Stručnog odbora, i MiraGrubišić, članica Stručnog odbora, a iz ministarstva su bile nazočne Tihomira Ivandai Marija Pećanec.

Očekivali smo i nazočnost doc. dr. Mitermayera, no njega je ispričala tajnica,jer je morao žurno otići na drugi sastanak.

Za ovaj razgovor smo se pripremili vrlo sistematično jer smo došli govoriti uime svih naših kolega, posebno onih koji rade u područjima gdje ima više gospodarskihteškoća.

Prvo smo postavili pitanje odziva ministra na naš sabor u svojstvu člana Počasnogodbora, zatim predavača i predavanja za stručni skup u Puli uz zamolbu da to budeosoba koja će biti kompetentna odgovarati na pitanja prilikom rasprava.

Ocijenili smo da bi bilo korisno da predstavnici ministarstva budu upoznani snašim pitanjima iz područja zakonodavstva radi fokusiranog razgovora, te smo ihdali u ovom obliku našim sugovornicama.

PROBLEMI KOJI TIŠTE FARMACEUTSKE TEHNIČAREU HRVATSKOJ

Došli smo puni povjerenja u mogućnost pronalaženje rješenja po principu “dobroza svakoga”.

Prije ovog razgovora želimo biti sigurni da Vi razumijete naše potrebe i brige.U ovom trenutku smo suočeni s brojnim nepoznanicama glede statusnih pitanja.Isto tako da mi razumijemo Vaše stajalište glede uloge i zadaće farmaceutskog

tehničara u sustavu zdravstvene djelatnosti u Republici Hrvatskoj.I. Polazište : Zakon o zdravstvenoj zaštiti iz 1994.godine regulira: pripravnički

staž u javnoj ljekarni (7 mjeseci - ljekarna, 4 mjeseca - galenski laboratorij, 1 mjesecanalitički laboratorij).

- stručni ispit i djelokrug rada (proizlazi iz čl. 64 i 67 te 103 i 104)- poznavanje prostorija i opreme ljekarne te zakonskih propisa koji reguliraju

ljekarničku djelatnost- poznavanje organizacije rada u ljekarni, dužnosti i odgovornosti zdravstvenih

djelatnika- osnovna načela ljekarničke deontologije i etike

37

- poznavanje stručnih knjiga u ljekarni- poznavanje zakonskih propisa koji reguliraju stavljanje lijekova u promet- poznavanje smjernica dobre ljekarničke prakse- poznavanje skupina lijekova i njihovih farmaceutskih oblika- znanje o čuvanju, skladištenju, defektiranju, preuzimanju, kontroli rokova- znanje o lijekovima koji se mogu izdati bez recepta- poznavanje pomoćnih ljekovitih sredstava, dječje hrane, dijetetskih

proizvoda, te proizvoda koji su propisani zakonom, a predmet su poslovanjaljekarne

- izrada magistralnih pripravaka (izuzev onih koji sadrže supstancije jakog ivrlo jakog djelovanja), izbor ambalaže, vođenje laboratorijskog dnevnika

- administrativni poslovi: razvrstavanje recepata, obrada recepata, obradadostavnica i izdatnica

- poznavanje kompjuterske obrade podatakaIz toga proizlazi točan opis zvanja, naša uloga i mjesto u sustavu zdravstva, u

skladu s obrazovanjem, pozitivnom praksom i zakonskim normama.Farmaceutski je tehničar zdravstveni stručni radnik, srednje stručne spreme, koji

je u sustavu klasičnog obrazovanja, nakon obavljenog pripravničkog staža i položenogstručnog ispita, osposobljen za samostalno obnašanje ljekarničke djelatnosti izpodručja:

- vođenja drogerija ili specijaliziranih prodavaonica za promet na malolijekovima i medicinskim proizvodima što se izdaju bez liječničkog receptaza koje ministar zdravstva prilikom izdavanja odobrenja za stavljanje lijekovau promet odobri izdavanje izvan ljekarni

- opskrbe medicinskim proizvodima, pomoćnim sredstvima u liječenju ihomeopatskim proizvodima

- opskrbe dječjom hranom i ostalim dijetetskim proizvodima- opskrbe kozmetičkim i drugim zaštitnim sredstvima- savjetovanju u vezi s primjenom OTC lijekova, medicinskih proizvoda,

pomoćnih sredstava i homeopatskih proizvoda uz obvezu permanentneedukacije

II. Zakon o zdravstvenoj zaštiti - NN 121/03 čl.47 st.2 i 143 st. 3Zakon o ljekarništvu - NN 121/03 čl.11 i čl.12

Ministar zdravstva i socijalne skrbi donio je Pravilnik (objavljeno u Narodnimnovinama br.90 od 2.srpnja 2004.)

PRAVILNIK o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinskotehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti - NN 90/04 čl.17

- definira TIM u ljekarni za 8-satno radno vrijeme: 1 magistar farmacije i 1farmaceutski tehničar

RAVNOPRAVAN SMO DIO TIMA, A KAD SE RAZGOVARA O PROBLE-MIMA STRUKE NE POZIVA SE NA DOGOVOR FARMACEUTSKE TEHNI-ČARE!?

U zemljama EU primjenjuje se omjer 1 : 2-4 u korist tehničara.

38

III. Pravilnik o prometu lijekovima i medicinskim proizvodima objavljen u NNbr.143/98 koji je člancima 43 - 50 regulirao da farmaceutski tehničar možesamostalno voditi drogeriju.

Pravilnik o specijaliziranim prodavaonicama, objavljenim u NN br. 29/05,(donesen temeljem Zakona NN 121/03 ; 177/04)

Čl.5 točka1 (Osim općih uvjeta propisanih za trgovinu na malo, specijaliziranaprodavaonica mora ispunjavati i sljedeće posebne uvjete:

1. Imati zaposlenu odgovornu osobu - magistra farmacije s položenim državnimispitom te jednom godinom radnog iskustva) i čl.12 (Drogerije kojima je dana dozvolaza obavljanje prometa na malo lijekovima i medicinskim proizvodima u skladu sčl.47 pravilnika - NN 143/98, obavezne su uskladiti svoj rad i poslovanje s odredbamaovog pravilnika u roku dvije godine od dana stupanja na snagu ovog pravilnika) stavljavan snage trenutačno vrijedeći pravilnik - NN br.143/98 koji je bio suglasan sa čl. 50navedenog zakona.

(Članak 50 glasi: Agencija oduzima dozvolu specijaliziranoj prodavaonici zapromet na malo lijekovima ako utvrdi da podaci koji su priloženi u zahtjevu nisutočni te ako nositelj dozvole više ne ispunjava uvjete na temelju kojih je dozvoladana).

OBRAZLOŽENJE:Čl. 50 tako štiti prava stečena ulaganjem kapitala i osigurava poslovanje pod

uvjetima koji su važili u trenutku dobivanja dozvole.Čl.12 nasrće na jednu od važnijih stečevina pravnog poretka: zabranu

retroaktivnog djelovanja propisa.

Spomenuti članci 5 i 12 suprotstavljaju se Ustavu Republike Hrvatske koji kaže:čl. 49 Ustava: poduzetnička i tržišna sloboda temelj su gospodarskog ustroja

Republike Hrvatske. Država osigurava svim poduzetnicima jednak pravni položaj natržištu.

Zabranjena je zlouporaba monopolskog položaja određenog zakonom.Država potiče gospodarski napredak i socijalno blagostanje građana i brine za

gospodarski razvitak svih svojih krajeva.Prava stečena ulaganjem kapitala ne mogu se umanjiti zakonom niti drugim

pravnim aktom.

IV.Pravilnik o dobroj praksi i uvjetima za davanje dozvole za promet medicinskimproizvodima - NN broj 54/05 kojim se malim specijaliziranim prodavaonicama namećuisti standardi kao veledrogerijama.

V. Posebno poglavlje predstavlja dioba vlasništva nastalog temeljem izdvajanjaiz dohotka svih zaposlenih u ljekarnama (nas zanimaju farmaceutski tehničari) kojisu tijekom proteklih 40 godina stvarali materijalna dobra u socijalističkom sustavu, au novom ekonomskom poretku im je jednostavno izbrisano priznavanje pravavlasništva nad nekretninama.

39

Zakon o zdravstvenoj zaštiti - NN br.75/93 ;11/94 ; 55/96 iPravilnici o zakupu - NN br.6/96; 28/97 i 1/98(Zakon o ljekarništvu u članku 13 imenuje VODITELJA, a u člancima 14 do 17

DOKIDA pravo na participiranje u VLASNIŠTVU, kao da VODITI i IMATI značeisto pred zakonom.)

- Nadriljekarnici imaju svoje prodavaonice čajevima i napitcima (po nekomtrgovačkom zakonu) - stavljeni ispred farmaceutskog tehničara s položenimstručnim ispitom

- rengen - tehničari imaju prodavaonice pomoćnim ljekovitim sredstvima- stomatološki tehničari imaju svoje laboratorije i prodavaonice medicinskom

opremom- medicinski tehničari samostalno pružaju kućnu njegu- srednji fizioterapeuti imaju svoje salone za oblikovanje tijela- trgovci imaju prodavaonice zdrave hrane- kuhari imaju bistroe sa zdravom hranom- farmaceutski tehničari ne smiju imati ništa (?!), dok se istodobnu na planu

srednješkolskog obrazovanja događa HIPERPRODUKCIJA FARMACEUT-SKIH TEHNIČARA KOJI ČEKAJU NA BURZI !

Što je to održivi razvoj unutar farmaceutske djelatnosti?

Znači li sve ovo da neki “MALI” farmaceuti inzistiraju da se iz svih pravilnikabriše i sam spomen farmaceutskog tehničara?

Hrvatska ljekarnička komora naše zanimanje spominje kao “i drugi zdravstvenidjelatnici”, a onda ipak “dopusti” jednog tehičara u timu jer netko ipak treba obavljatisve one poslove opisane u djelokrugu rada na početku teksta.

Došavši do kraja razgovora u kojem smo pokušali dobiti makar naznakumožebitno uočenih nepravilnosti u radu naših kolega koji vode drogerije, koje suposljedično uzrokovale donošenje novog pravilnika, nismo doznali ništa.

Ljubazno smo obaviješteni da će predmet ovog razgovora biti predočen njihovimnačelnicima odjela i da ćemo dobiti odgovor u pisanom obliku.

Kad ne bismo s vjerom i nadom gledali u budućnost, stekli bismo dojam da jeovaj korak bio samo jedan u nizu uzaludnih kucanja na vrata “Olimpa”, na kojemsjede oni što su već zaboravili kako izgleda podnožje.

Marija Žužak

40

REAKCIJE NA TEKST PRAVILNIKA O UVJETIMA ZA DAVANJEDOZVOLE SPECIJALIZIRANIM PRODAVAONICAMA ZA PROMETNA MALO LIJEKOVIMA I MEDICINSKIM PROIZVODIMA

Nakon objave Pravilnika o uvjetima za davanje dozvole specijaliziranimprodavaonicama za promet na malo lijekovima i medicinskim proizvodima (NN 29/2005), mnogi članovi HDFT-a su nam se počeli javljati s upozorenjima da ovajpravilnik dovodi u pitanje opstojnost mnogih biljnih drogerija u državi s obzirom nato da u članku 5 točka 1 propisuje da biljna drogerija mora imati zaposlenog magistrafarmacije s položenim stručnim ispitom te jednom godinom radnog iskustva. Totrenutačno u mnogim specijaliziranim prodavaonicama toga tipa nije slučaj jer većinaima zaposlene isključivo farmaceutske tehničare, te slijedom odredaba ovog pravilnikaneće moći dobiti dozvole za rad.

I mi smo sami shvatili kakve posljedice ovakav tekst pravilnika može izazvatiunutar naše struke, pa smo odlučili provesti anketu među biljnim drogerijama kakobismo makar i približno ustanovili koliki je broj biljnih drogerija izravno pogođenpravilnikom - tj. koliki broj biljnih drogerija ne ispunjava novopostavljene uvjete imorat će se zatvoriti jer neće dobiti dozvole za rad.

Akciju smo započeli pronalaženjem adresa biljnih ljekarni u državi. Kako nismomogli pronaći jedinstveni registar krenuli smo od telefonskog imenika po djelatnostimai nekim registrima s Interneta. Na taj način došli smo do oko 150 adresa raznih biljnihdrogerija. Poslali smo im dopis u kojem objašnjavamo trenutnu situaciju u veziPravilnika i zamolili da nam pošalju odgovor na samo jedno pitanje: imaju lizaposlenog magistra farmacije s položenim stručnim ispitom te jednom godinomradnog iskustva.

Odziv na anketu bio je iznad naših očekivanja. Javljali su nam se vlasnici koji suraznih struka (ne samo farmaceutski tehničari) i u ogromnoj većini biljnih drogerijaovoga časa nema zaposlenih magistara farmacije s položenim stručnim ispitom tejednom godinom radnog iskustva.

Zahvaljujemo svima koji su nam poslali svoje odgovore koji će nam bitidragocjena pomoć u nastojanju da se izmijeni pravilnik. Osobito zahvaljujemo onimakoji su u svojim odgovorima na anketu proširili problem na pitanje ustavnosti odredabapravilnika i koji su nam svojim prijedlozima pomogli da i s nekog dodatnog aspektasagledamo problem koji se ovim pravilnikom pojavio.

Zanimljivo je da nam se javio i dobar dio vlasnika biljnih drogerija koji su postruci magistri farmacije, a u svojim prodavaonicama nemaju zaposlene magistrefarmacije, nego isključivo farmaceutske tehničare s kojima su izuzetno zadovoljni.Čak nas i oni podržavaju u našim nastojanjima da se izmijeni aktualni tekst pravilnikai da se (kao i dosad) dopusti da u biljnoj drogeriji može raditi samo farmaceutskitehničar s položenim stručnim ispitom i obvezom stalnog stručnog usavršavanja.

Neki od više desetaka pristiglih odgovori na naš upit:

41

PREDMET: vlasnička struktura biljnih drogerija

Poštovani,

U vezi vašeg dopisa od 9.5.2005. i nastale situacije nakon donošenja Pravilnikao uvjetima za davanje dozvole specijaliziranim prodavaonicama za promet na malolijekovima i medicinskim proizvodima (NN 29/2005), odgovaram na vaše anketnopitanje.

U svojoj drogeriji radim sama, pa prema tome nemam zaposlenog magistrafarmacije s položenim stručnim ispitom.

Novonastalom situacijom sam ostala zatečena i zaprepaštena.Naime, smatram da se ovdje ne radi samo o tome koliko ima drogerija koje ne

ispunjavaju novopostavljeni uvjet, te koliko ih mora biti da bi se pokrenula inicijativaza izmjenu ovog pravilnika. Smatram da je dovoljna samo jedna za takvu inicijativu,pa čak niti jedna.

Problem je dublji i dalekosežniji.Pokušat ću ukratko iznijeti svoj slučaj, kako i zašto sam otišla raditi samostalno.U zdravstvenu ustanovu Ljekarne Jadran iz Rijeke zaposlila sam se 1980. Po

potrebi službe radila sam u nekoliko ljekarni, a 1982. raspoređena sam u ljekarnu uMalom Lošinju, u kojoj sam ostala do 1998. Sve to vrijeme sam sa zadovoljstvom,savjesno i angažirano radila svoj posao, mijenjala nedostajuće kolegice, često radećisama u smjeni, prihvaćala postavljene zadatke. Kada drugi nisu htjeli, ja sam prihvatilada uz redovitu smjenu u M. Lošinju, radim i u dvadesetak kilometara udaljenoj ljekarniNerezine, i to šest godina, ne izostajući ni u najgorim danima ratne napetosti 1991.,kada sam svakodnevno svojim autom prolazila između zaraćenih strana i barikadana cesti, pokraj vojarne s vojskom JNA, ostavljajući kod kuće malu djecu samu (suprugmobiliziran), za sve to ničim posebnim stimulirana (stan, primanja i dr.). Ne jednom,znalo se dogoditi da nakon Nerezina, sama odradim i smjenu u Lošinju.

I tako do 1998. i privatizacije zdravstvenih ustanova.Ne znajući ništa što nam se sprema, tadašnja šefica, a buduća vlasnica, nas

dovodi pred svršen čin. Zadnjeg dana u siječnju, mjesec dana iza godišnje inventure,bez obrazloženja zakazuje inventuru, da bi nam navečer nakon obavljenog posla,uručila da potpišemo pripremljeni sporazumni raskid radnog odnosa sa Zdravstvenomustanovom Ljekarne Jadran, i to vrlo bahato i prepotentno, uz prijetnju –“ tko ujutrone donese potpisan otkaz, može vratiti ključ i otići”. Istodobno je odbila pokazatiugovor koji nam nudi kao novi poslodavac dok ne potpišemo otkaz. U takvoj atmosferii situaciji, kada nismo bili sindikalno organizirani niti zaštićeni Kolektivnim ugovorom,tražili smo zaštitu od Uprave u Rijeci, koja također nije stala na našu stranu, naprotiv.Tek na naše insistiranje i intervenciju iz Rijeke, nakon nekoliko dana dobili smo nauvid taj novi ugovor. Kako smo i pretpostavljali, bio je potpuno neprihvatljiv, a naruku su mu išli i nejasni propisi, koji nisu jasno štitili stečena prava zaposlenika.Takav, da smo sve osim jedne blagajnice i laborantice, odlučile ne potpisati ga.Odlučila sam otići iz tvrtke u potpunu neizvjesnost, iako mije to bio jedini izvor prihodabudući daje suprug godinama nezaposlen.

42

Nakon toga, u susjednom mjestu Velom Lošinju unajmljujem zapušteni prostor,te ga uz zaduživanje i minimalnu otpremninu koju sam jedva izborila, uređujem i uskladu s tadašnjem pravilnikom krajem kolovoza 1998. otvaram drogeriju. U toj radnjisam radila jedva pet mjeseci kada se zbog tuđeg nemara desio požar u kojem jeizgorjela cijela kuća, pa tako i moja radnja. Protiv vlasnika kuće, kojeg držim odgo-vornim, podnijela sam tužbu za naknadu štete, a zbog visine štete i kaznenu tužbu.Međutim, sukladno stanju u našem pravosuđu, taj se postupak nije pomakao sa mrtvetočke, a neki djelovi tužbe su već otišli u zastaru, sa malom šansom da nadoknadim parstotina tisuća kuna štete, dok meni moje dugove nitko nije oprostio i ja ih uredno vraćam.

U međuvremenu sam bila prisiljena svašta raditi, čak i u inozemstvu. Godine2000. ponovo unajmljujem, te uz novo zaduživanje, uređujem opet potpuno zapušteniprostor, i u rujnu otvaram sadašnju drogeriju NATURA B. U njoj nemam uvjeta danekoga zaposlim, već radim sama, noseći se sa svim problemima koji prate malepoduzetnike i još dodatno život na udaljenom otoku.

Dakle, nakon svega što sam nepotrebno ja i moja obitelj morali proći, sada jestigao i aktualni pravilnik, koji nama farmaceutskim tehničarima ukida pravo nasamostalan rad. Nakon njega, nedavno su stigla još dva pravilnika, koji regulirajupromet medicinskih i homeopatskih proizvoda.

Čitajući te pravilnike, pitam se da li mi još uvijek spadamo u zdravstvene radnike,odnosno, da li nas oni koji su donijeli te pravilnike tako smatraju.

Ponavlja se priča iz 1998. da nitko nije znao što se sprema i da smo ponovodovedeni pred gotov čin.

Prateći tisak u protekloj godini, očito je daje u farmaceutskom biznisu u utrci zazaradom sve veća gužva. Nakon halabuke među magistrima, koplje se lomi natehničarima i zbog toga smatram da je problem dublji i dalekosežniji i ne odnosi sesamo na tehničare koji sada imaju drogerije, već i na sve druge i sve buduće. Ukidaim se jedna od mogućnosti da se samostalno upuštaju u poduzetničke vode. A kao idosad, ne zna se što će se sljedeće izmisliti i tko je na redu, unatoč brojnim pozivimana ulaganje i otvaranje radnih mjesta.

Smatram da se treba ugledati na medicinske sestre ili se s njima povezati, jer sukao i mi uglavnom srednji zdravstveni kadar, imaju jak sindikat, udrugu i svoju komoru,koji se brinu o zaštiti njihovih prava i interesa, te su se izborile i za poseban Zakon osestrinstvu. Jednako tako na samostalan rad imaju pravo i zubni tehničari ifizioterapeuti, pa ne vidim razloga da u skladu sa svojim obrazovanjem i radnimiskustvom mi ne bismo mogli raditi sve ono što nije zabranjeno čl. 19. Zakona oljekarništvu. Za utvrđivanje našeg statusa i prava na samostalni rad valja se pozvatina Zakon o zdravstvenoj zaštiti:

ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI (IZVOD NN 121/03)XI. ZDRAVSTVENI RADNICIČlanak 120Zdravstveni radnici su osobe koje imaju obrazovanje zdravstvenog usmjerenja i

neposredno u vidu zanimanja pružaju zdravstvenu zaštitu stanovništvu, uz obveznopoštovanje moralnih i etičkih načela zdravstvene struke.

43

Zdravstveni radnici obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farma-ceutsko-biokemijskom fakultetu te drugom visokom učilištu zdravstvenog usmjerenjakao i u srednjim školama zdravstvenog usmjerenja.

Članak 125Zdravstveni radnici obvezni su nakon završenog obrazovanja obaviti pripravnički

staž. Pripravnički staž je rad pod nadzorom kojim se zdravstveni radnik osposobljavaza samostalan rad.

Članak 127Nakon obavljenoga pripravničkog staža zdravstveni radnici visoke, više i srednje

stručne spreme polažu stručni ispit pred ispitnom komisijom ministarstva nadležnogza zdravstvo.

Stoga smataram da je Zakon u članaku 141 nedorečen kada ne navodi ifarmaceutskog tehničara, koji pohađa istu školu ali različitog usmjerenja, a uprethodnim člancima navodi tko su zdravstveni radnici, gdje se obrazuju i kako seosposobljavaju za samostalan rad. Temeljem toga stječu i pravo na samostalan rad.

Članak 141Zdravstveni radnici više ili srednje stručne spreme mogu obavljati privatnu

praksu iz svoje stručne spreme i to:- medicinske sestre,-višizubari, zubnitehničari,- fizioterapeuti.Zdravstveni radnici iz stavka 1. ovoga članka moraju imati odgovarajuće

obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, položen stručni ispit te ispunjavati uvjete izčlanka 139. stavka 1. točke 2 - 9 ovoga Zakona.

Zdravstveni radnici više ili srednje stručne spreme - stranci mogu obavljatiprivatnu praksu prema propisima koji ureduju rad stranaca u Republici Hrvatskoj,pod uvjetima iz članka 139 stavka 1. točke 3 - 9 ovoga Zakona te ako ispunjavajuuvjet znanja hrvatskog jezika.

Medicinske sestre općeg smjera iz stavka 1 ovoga članka poslove zdravstvenenjege bolesnika obavljaju samostalno.

ZAKON O LJEKARNIŠTVU (Izvod NN 121/03 čl. 19)Članak 19Farmaceutski tehničar može raditi u ljekarničkoj djelatnosti samo uz prisustvo

magistra farmacije, u skladu s opsegom rada za farmaceutske tehničare (ne smijeizdavati lijekove na recept, lijekove koji sadrže opojne droge niti izrađivati magistralnepripravke koji sadrže tvari jakog ili vrlo jakog djelovanja).

Držim da je ovim člankom definirano što farmaceutski tehničar u samostalnomradu ne smije, pa slijedom toga, sve ostalo što nije zabranjeno je dopušteno, što jebila praksa temeljem Pravilnika... NN 143/98.

44

Diskriminirajući je da moja škola, stručni ispit i dugogodišnje radno iskustvouglavnom za recepturom, na desetine tisuća izdanih recepata i na tone svih vrstalijekova i svih drugih preparata nisu dovoljni za samostalan rad, i manje vrijede odsamostalnosti svakog laika pacijenata-kupca, koji može biti i dijete, i koji možesamostalno odlučiti što će kupovati i trošiti, praktično sve što je izvan režima recepata.Prema tome, ne samo da smo diskriminirani u odnosu na ostale zdravstvene radnikeiste škole, ali drugih usmjerenja koji imaju pravo na samostalan rad, već i u odnosuna običnog pacijenta-kupca izvan zdravstvene struke.

Potvrda moga rada i u sadašnjoj trgovini je da sam zadobila povjerenje tisućakupaca koji mi se vraćaju, zadovoljni mojom uslugom. Treba napomenuti da smo unabavi robe i dosad oštećeni jer su nam uskraćene isporuke određenih lijekova,odnosno proizvoda za koje smo prema propisima imali pravo na držanje u svojimtrgovinama.

Diskriminirani smo i u odnosu na bilo koju drugu struku, bilo trogodišnju iličetverogodišnju. Zamislimo da mesar koji radi s tvornički zapakiranim, ali i sa svježimmesom mora zaposliti veterinara, automehaničar inženjera, itd., a svaka struka takođerima svoje odgovornosti.

Tisak, televizija i internet su preplavljeni ponudom lijekova i medicinskih (i“zdravih”) proizvoda. Svi mogu prodavati sve, od ljekarni u kojima se može svaštanaći jer je pravilnik vrlo “širok”, do trgovačkih centara, pa čak i mesnica koje drže“zdrave” stvari. Jedino se farmaceutski tehničar u svojoj maloj trgovini ne bi smiosamostalno baviti poslom u svojem zanimanju.

Budući da sam svoju trgovinu otvorila u skladu s Pravilniku o prometu lijekovimai medicinskim proizvodima (NN 143/98), na osnovi kojega sam dobila rješenje zaotvaranje, i nadalje uložila kapital, svorila obveze, smatram protuustavnim da mi sesada iz temelja mijenjaju uvjeti poslovanja, smanjuju i derogiraju moja stečena pravana temelju kojih sam krenula u posao, (čl.49. Ustava RH)

Tu valja upozoriti i na članak 50. Zakona o lijekovima i medicinskim proizvodima(NN 121/03) kojim se štite prava stečena ulaganjem kapitala te nam omogućuje daposlujemo po uvjetima koji su bili propisani na dan kada smo dozvolu i dobili. Snjime je inkompatibilan članak 12. koji nas prisiljava na usklađivanje s novimPravilnikom iako smo dozvolu za rad dobili po starom. Naime, negirajući logikustečenih prava, može se postaviti pitanje da li nam više i školske diplome vrijede, ilibilo što drugo, jer su na snazi novi propisi.

ZAKON O LIJEKOVIMA I MEDICINSKIM PROIZVODIMA (NN 121/03)Članak 50Agencija oduzima dozvolu specijaliziranoj prodavaonici za promet na malo

lijekovima ako utvrdi da podaci koji su priloženi zahtjevu nisu točni te ako nositeljdozvole više ne ispunjava uvjete na temelju kojih je dozvola dana.

45

PRAVILNIK O UVJETIMA ZA DAVANJE DOZVOLE SPECIJALIZIRANIM PRODAVAONICAMA

ZA PROMET NA MALO LIJEKOVIMA I MEDICINSKOM PROIZVODIMA (IZVOD NN 29/05)Članak 12 Drogerije kojima je dana dozvola za obavljanje prometa na malo lijekovima

i medicinskim proizvodima sukladno članku 47 Pravilnika o prometu lijekovima imedicinskim proizvodima (“Narodne novine”, br. 143/98) obvezne su uskladiti svojrad i poslovanje s odredbama ovoga Pravilnika u roku dvije godine od dana stupanjana snagu ovoga Pravilnika.

USTAV REPUBLIKE HRVATSKE (NN 41/2001)Članak 49Poduzetnička i tržišna sloboda temelj su gospodarskog ustroja Republike

Hrvatske.Država osigurava svim poduzetnicima jednak pravni položaj na tržištu. Zabra-

njena je zlouporaba monopolskog položaja određenog zakonom.Država potiče gospodarski napredak i socijalno blagostanje građana i brine se

za gospodarski razvitak svih svojih krajeva.Prava stečena ulaganjem kapitala ne mogu se umanjiti zakonom niti drugim

pravnim aktom.Inozemnom ulagaču jamči se slobodno iznošenje dobiti i uloženog kapitala.Članak 89Prije nego što stupe na snagu zakoni i drugi propisi državnih tijela objavljuju se

u “Narodnim novinama”, službenom listu Republike Hrvatske.Propisi tijela koja imaju javne ovlasti prije stupanja na snagu moraju biti

objavljeni na dostupan način u skladu sa zakonom.Zakon stupa na snagu najranije osmi dan od dana njegove objave, osim ako nije

zbog osobito opravdanih razloga zakonom drukčije određeno.Zakoni i drugi propisi državnih tijela i tijela koja imaju javne ovlasti ne mogu

imati povratno djelovanje.Iz posebno opravdanih razloga samo pojedine odredbe zakona mogu imati

povratno djelovanje.

Stoga drage kolegice molim vas da se, koliko je u vašoj moći angažirate svimdopuštenim pravnim sredstvima da se ova nepravda ispravi i da se farmaceutskitehničar vrati tamo gdje mu je i mjesto u članak 5 točka 1 Pravilnika o uvjetima zadavanje dozvole specijaliziranim prodavaonicama za promet na malo lijekovima imedicinskim proizvodima (NN 29/05), kako je to stajalo i u dosadašnjem Pravilnikuo prometu lijekovima i medicinskim proizvodima u članku 46 (NN 143/98) beznepotrebnih usklađivanja.

U M. Lošinju 28.05.2005

S poštovanjemBožena Paskaš, farm.teh.DROGERIJA “NATURA B”,51550 Mali Lošinj, ul. Bočac 2a

46

PREDMET: odgovor na vaš upit o vlasničkoj strukturi biljne ljekarne/i

Poštovana gđo Lubina

Odgovoram na vaš dopis od 9.5. ove godine, a vezano za novi Pravilnik o prometulijekovima i medicinskim proizvodima.

Naime, jedini vlasnik Biljne ljekarne “Zrake svjetlosti” sam ja, Nada Vugdelija,i trenutačno sam i jedina zaposlena. No, uskoro planiram stanovite promjene vezaneza poslovanje iste, a one podrazumijevaju preseljenje na novu adresu (Kneza Višeslava6, Split) kao i zaposlenje još jednog djelatnika tj .djelatnice. Moja buduća kolegica ija smo farmaceutski tehničari.

Na otvaranje vlastite ljekarne odlučila sam se nakon dugogodišnjeg iskustva uovoj branši (rad u ljekarnama i specijaliziranoj prodavaonici za ortopedskapomagala), ali nadasve zbog ljubavi prema ovom poslu. Vjerujem da je moje znanje,a koje svakodnevno i proširujem, dovoljno za samostalan rad u biljnoj ljekarni. Mojglavni cilj je pokušati pomoći svakoj osobi koja uđe u moju ljekarnu (bilo savjetombilo razgovorom o potrebi za zdravim životom svakog od nas) i vjerujte mi kadakažem da u ovaj posao ulažem svu sebe te da ga radim s punim srcem.

Moje osobno mišljenje je da novodoneseni pravilnik ugrožava budućnost mnogihfarmaceutskih tehničara s radom u vlastitim biljnim ljekarnama. Ako ova odlukaostane na snazi, moglo bi doći do brojnih ozbiljnih problema za sve nas, a budući daih i ovako ima dovoljno s obzirom na cjelokupnu situaciju u našem zdravstvu, smatramda bi Vlada odnosno, Ministarstvo zdravstva trebalo nešto napraviti o tom pitanju isvakako omogućiti izmjenu pravilnika.

Stoga vas ljubazno molim da se zauzmete za sve nas koji smo dovedeni u prilično“nezahvalan” položaj jer u vašim rukama te rukama našeg ministarstva je našabudućnost.

Unaprijed zahvaljujem.S poštovanjem i lijep pozdrav,

Nada Vugdelija”Zrake svjetlosti”Split,Kneza Višeslava 6

PREDMET: Odgovor na dopis od 9.5.2005.

Poštovani !

Vezano za vaš dopis od 9.5.2005. očitujemo se kako slijedi:1. Biljna drogerija u vlasništvu ovog trgovačkog društva nema zaposlenog

magistra formacije s položenim stručnim ispitom i najmanje jednom godinom radnogiskustva.

2. S obzirom na činjenicu da, veći broj ljekarni u Hrvatskoj ne može osiguratipotreban broj farmaceuta za rad u ljekarni u dvije smjene, bit će gotovo nemoguće

47

pronaći magistra farmacije s položenim stručnim ispitom i najmanje jednom godinomradnog iskustva za rad u biljnoj ljekarni / drogeriji / specijaliziranoj prodavaonici.

3. Zbog razloga navedenog pod toč. 2 izmjena Pravilnika o uvjetima za davanjedozvole specijaliziranim prodavaonicama za promet na malo lijekovima i medicinskimproizvodima ukazuje se kao nužnost. Izmjenu predmetnog Pravilnika treba inicirati usmislu vraćanja odredbe članka 46 bivšeg Pravilnika o prometu lijekovima imedicinskim proizvodima prema kojoj u drogerijama mogu raditi (i biti njihovi osnivačii vlasnici!) farmaceutski tehničari s položenim stručnim ispitom.

4. Pored zahtjeva za izmjenu novog Pravilnika, treba inicirati i postupak ZAOCJENU SUGLASNOSTI S USTAVOM I ZAKONOM novog pravilnika budući da jeodredba čl. 5 toč. 1 Pravilnika o uvjetima za davanje dozvole specijaliziranimprodavaonicama za promet na malo lijekovima i medicinskim proizvodima -neustavna.Naime, budući da se ovom odredbom farmaceutski tehničari kao “pojedinci, skupine... neosnovano stavljaju u ... nepovoljniji položaj” (Čl 55 st. 3 alineja 2 Ustavnogzakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske) odredba čl. 5 toč. 1 novog Pravilnikanije suglasna s Ustavom RH, pa bi je Ustavni sud mogao ukinuti.

S poštovanjem,

DROGERIJA VUJANOVIĆ d.o.o SinjSimona Vujanović, mr pharm., direktor21230 SINJ, Vujanovićev prolaz 39,

Rezultati ankete navode nas na zaključak da će, ne izmijeni li se tekst pravilnika,više od 90 % biljnih drogerija u državi morati prekinuti svoje poslovanje i tako ostavitičitav prostor države bez tog tipa prodavaonica i nekoliko stotina ljudi u njimazaposlenih bez posla. I to sve unatoč tome što je većina vlasnika biljnih drogerijagodinama ulagala sve svoje financijske i ine potencijale u razvoj svog poslovanja.Doslovno jednim potezom pera nekoga iz birokratskog aparata Ministarstva zdravstvai socijalne skrbi, nekoliko stotina ljudi (većinom farmaceutskih tehničara) ostat ćebez egzistencije, bez posla u koji su godinama ulagali uz velika odricanja.

Gdje se tu očituje zalaganje za slobodu i razvitak malog poduzetništva koji našadržava toliko (očito samo deklarativno) potiče i zagovara?!

Čitav ovaj problem iznijeli su predstavnici HDFT-a u razgovoru u Ministarstvuzdravstva i socijalne skrbi. HDFT će kao udruga sa svoje strane učiniti sve što je unjegovoj moći da (osnaženo pristiglim rezultatima ankete koja pokazuje svu veličinuproblema) uvjeri mjerodavno ministarstvo da ovaj pravilnik treba izmijeniti, odnosnovratiti odredbu prema kojoj je dovoljno da biljne drogerije zapošljavaju djelatnika sazavršenom srednjom farmaceutskom školom s položenim stručnim ispitom uz obvezuusavršavanja.

Alenka Lubina

48

USPJEH AKCIJE ZA NABAVU PRIJENOSNOG RAČUNALA

Jednoglasnom odlukom na 3. sjednici Središnjeg odbora HDFT-a u Trakošćanu(18. i 19. veljače 2005.) pokrenuli smo veliku akciju prikupljanja novca za nabavujednog prijenosnog računala (laptopa) za potrebe društva jer smo ocijenili da je vrijemeda se riješimo, prije svega, glomazne papirnate kartoteke članova i da omogućimokvalitetniju kontrolu uplata članarine, a za što nam je informatička oprema nužna.Kako bismo bili fleksibilni i neovisni o mjestu gdje bi računalo bilo postavljeno smatralismo da je upravo prijenosno računalo idealno rješenje za naše potrebe.

Kako su prijenosna računala relativno skupa, obratili smo se nekim privatnimljekarnama i drugim tvrtkama s kojima obično surađujemo sa zamolbom da namdoniraju novac za kupnju. Ugodno nas je iznenadio odziv na našu zamolbu te ovimputem iskreno zahvaljujemo svim donatorima koji su nam omogućili da već dozaključenja ovoga broja časopisa koristimo prijenosno računalo.

DONATORI

LJEKARNA ĐAKOVO ravnatelj Jozo Raić iznos: 2.000 kn

ŽUPANIJSKE ravnateljica Darija Naranča, iznos: 1.500 knLJEKARNE SPLIT mr. pharm.

ISTARSKE ravnateljica Katica Andrušić, iznos: 1.500 knLJEKARNE PULA mr. pharm.

LJEKARNA Irena Grahovac, mr. pharm. iznos: 500 knGRAHOVAC PULA

LJEKARNE ZAGREB ravnateljica Ljiljana Vranešić, iznos: 1.500 knmr. pharm.

LJEKARNE ravnateljica Anđelka Solarić, iznos: 1.000 knSLAVONSKI BROD mr. pharm.

Svima još jedno veliko HVALA !

No, računalo samo po sebi ne može riješiti naše probleme i namjeru da se riješimopapirnate kartoteke, poboljšamo praćenje naplate članarine i efikasnije obavljamo idruge poslove u vezi s članstvom ako nemamo i informatičku potporu - programeprilagođene našim potrebama. Stoga je na istoj sjednici Središnjeg odbora prihvaćenaodluka o angažiranju vanjskog suradnika koji će prema našim zahtjevima izraditiodgovarajući program za evidenciju članstva, praćenje uplata članarine i ostale sličneposlove namijenjen prije svega tajniku HDFT-a i predsjednicima podružnica. I tuodluku Središnjeg odbora smo uspješno ispuniti, tako da je traženi program već gotov

49

i isporučen (samo se čeka isporuka prijenosnog računala - pa će biti i postavljeno), asve uz nadzor i prema zahtjevima tajnice HDFT-a. Uvjereni smo da će uz nabavljenoprijenosno računalo i odgovarajući program za naše potrebe rad Središnjeg odbora,Izvršnog odbora i drugih tijela HDFT-a biti jednostavniji, a kvalitetniji i efikasniji zadobrobit svih naših članova.

Alenka Lubina

PLIVA HRVATSKA d.o.o. DONIRALA OSOBNO RAČUNALO

Naši dugogodišnji partneri iz tvrtke PLIVA HRVATSKA d.o.o. donirali su namjedno osobno računalo na čemu im ovim putem iskreno zahvaljujemo. U vrijemekad intenzivno radimo na pripremi obilježavanja 50. godišnjice djelovanja, to ćeračunalo biti od neprocjenjive koristi u radu Organizacijskog odbora koji ga trenutačnokoristi.

Alenka Lubina

IZ RADA PODRUŽNICA

Podružnica Slavonije i Baranje

Nakon više od godinu dana i u našoj podružnici organizirano je predavanje–prezentacija . Dvanaestog svibnja 2005. u hotelu “Central” u Osijeku u 19 sati okupilose 80-ak kolega i kolegica iz cijele podružnice. S obzirom na veliku površinu našepodružnice odazivom smo jako zadovoljni.

Predavanje – prezentaciju organizirala je tvrtka Bauerfiend i njena PJ Osijek.Skup je pozdravila tajnica podružnice Slavica Belošević, potom prezentaciju

vodi kolega Davor Cerovski koji je koordinator poslovanja Bauerfeinda za Slavonijui Baranju.

Bauerfeind d.o.o. novi je naziv tvrtke Medicus Matea koja u Hrvatskoj poslujeod 1994. Osnovna joj je djelatnost distribucija i proizvodnja ortopedskih pomagala.Od 1. 1. 2004. u Antunovcu kod Osijeka je aktivna tvrtka Schmidt & partneri s 50-akdjelatnika na proizvodima ortopedske obuće s programima Spil Activ, Spil for 2 iDupin. Misija tvrtke je “Ljudi za ljude”.

Bave se opskrbom našeg zdravstva rehabilitacijsko – terapijskim proizvodimaiz područja :

• kontrole dijabetesa i proizvodi za dijabetičare• proizvodi za inkontinenciju

50

• kompletan program podrške dojenju• digitalni tlakomjeri i toplomjeri• rehabilitacijska pomoć• kompletna ortopedska njega• jastuci i madraci• uređaji za pulmološku terapiju• preventivne elastično kompresivne čarape• berkemann• tendra• specijalna oprema za invalide i hendikepirane osobe u njihovim kućama

Predavači su bili:• iz Zagrebagđa. dr. Natalija Kožnjak - Vidatić – dir. marketingagđa. dr. Dubravka Petrašević – voditelj programag. Joško Poduje – voditelj programa

• iz Osijekagđa. Darija Gojković – med. sestragđa. Vanja Vorih – fizioterapeutkinja

Programi su obrađivani redom:- program inkontinencije –Tena ulošci i pelene, medicinska kozmetika

Nesesse i Tenaset – gđa Darija Gojković- Instillagel – gđa. dr. Dubravka Petrašević- Program glukometara Arkray –g. Joško Poduje- Program za podršku dojenja –Medela – gđa. dr. Dubravka Petrašević- Digitalni tlakomjeri, toplomjeri, te uređaji za pulmološku terapiju –Devilbiss

– gđa. dr. Natalija Kožnjak - Vidatić- Elastično kompresivne čarape, ortroze i bandaže, program cipela i uložaka, te

proizvodi za njegu i korekciju stopala – gđa. Vanja Vorih.

Na kraju gotovo dvosatne prezentacije kolega Davot Cerovski nam je zahvalio ipozvao nas na domjenak, u organizaciji Bauerfeinda i razgledanje izloženog, vrloširokog asortimana tvrtke.

Predavačima i organizatoru sam zahvalila u ime podružnice, a kolege i kolegiceizvijestila o obilježavanju 50. godišnjice osnivanja društva slijedeće godine u Puli izamolila ih za pomoć u prikupljanju podataka za monografiju koja će biti tiskana upovodu naše obljetnice.

Na ovom predavanju članovi su mogli platiti članarinu, a oni koji to do sadanisu, mogli su se učlaniti.

Ugodno druženje se nastavilo dugo uz domjenak i razgovor. Potom smo mi kojismo doputovali iz zaznih gradova krenuli kućama, a kolege domaćini nastavili su sedružiti s predstavnicima Bauerfeinda u prelijepom gradu na obali Drave.

Snježana Kruljac

51

Već više od tri desetljeća u Zagrebu se održava međunarodni specijalizirani sajamMedicina i tehnika. Ove godine održan je 33. sajam, od 18. do 21. svibnja 2005., podpokroviteljstvom Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske. Partnersajma bio je Medicinski fakultet Sveučulišta u Zagrebu. Sajam je otvorio ministarzdravstva doc. dr. sc. Neven Ljubičić kratkim prigodnim govorom.

Tijekom sajma uz velik broj izlagača održano je niz stručnih popratnihdogađanja. Izlaganja su prikazana u nekoliko tematskih cjelina kao posebnipodsajmovi:

CroMed • CroPharm • CroLab • CroReha • CroOpta • CroDent • CroRescue

Za razliku od prijašnjih godina sajam je dobio drugu dimenziju tako su najvećimdijelom prikazani uređaji, oprema i pribor iz svih područja zdravstva, radna i zaštitnaodjeća i obuća zdravstvenih djelatnika, novosti iz područja informatike u zdravstvu,medicinski software, znanstvena literatura i publikacije, itd.

Sajam je bio praćen bogatim programom stručnih skupova (seminara, simpozija,kongresa, videokonferencija) – primjerice:

Okrugli stol: Menadžment u zdravstvu,16. simpozij : Laboratorijska dijagnostika bubrežnih bolesti,6. hrvatski kongres o suradnji klasične i nekonvencionalne medicine,Konferencija: Alpe-Jadran miastenia gravis grupa itd.

MEDICINA I TEHNIKA18.-21. 5. 2005.

52

Na sajmu je bio prisutan velik broj raznih udruga i društva (zdravstvenihdjelatnika, pacijenata oboljelih od raznih bolesti te drugih udruga tematski vezanihuz medicinu i zdravstvo).

Izložbeni prostor HDFT-a nalazio se u pavljonu br. 9 umjesto prethodnonajavljenog pavljona 11a, no vjerujemo da su nas zainteresirani posjetioci svejednonašli. Na sajmu smo predstavili rad našeg društva, pogotovo jer je pred nama 50.obljetnica neprekidnog djelovanja. Posjetiteljima smo dijelili kratku brošuru o društvu,zadnji broj časopisa “Farmaceutski tehničer” te čaj od kamilice. Uz naš izložbeniprostor ponajviše su se zaustavljali učenici farmaceutskih i medicinskih škola, budućisrednjoškolci, te naravno naši kolege iz Zagreba i drugih gradova i farmaceuti koji suprošli uz štand. Povjerenica Hrvatske ljekarničke komore Katica Vugrinčić Tomičić,mr.pharm. zadržala se u duljem razgovoru. Nekoliko farmaceuta i kolegica iz susjedneBosne i Hercegovina sa zanimanjem su razgledali izložene predmete (našu publikaciju– prve brojeve Biltena, primjerke Farmaceutskog tehničera te Zbornike radova,priznanja i plakete koje su dobili zaslužni članovi), pritom su istaknuli da kod njih nepostoji stručno društvo. Imali smo čast da nas posjeti Marijan Bajsić, mr.pharm. kojije 1956., tada naš kolega, s 28 drugih farmaceutskih tehničara osnovao ovo društvo.Pohvalio je angažiranost i rad HDFT-a kroz sve protekle godine na što je s razlogomponosan. Vjerujemo da će moći prisustvovati 50. obljetnici u Puli jer nažalost na 40.obljetnici u Selcu magister Bajsić nije bio.

S obzirom na to da je Hrvatsko društvo farmaceutskih tehničara kao udrugaprvi put bila prisutna na sajmu Medicina i tehnika i da smo naš izložbeni prostoruredili sami, ostvarili smo željeni cilj i predstavili naše društvo.

S. Schiller

53

MI KOD DRUGIH

CAVTAT 2005.Treći hrvatski kongres farmacijes međunarodnim sudjelovanjem27.- 30. travnja 2005.

Temeljem odluke Središnjeg odbora sudjelovali smo u radu ovog kongresa kaopredstavnici HDFT-a (Tomašić i Žužak)

Organizatori kongresa bili su: Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveučilišta uZagrebu i Hrvatsko farmaceutsko društvo pod počasnim pokroviteljstvom predsjedikaRepublike Hrvatske Stjepana Mesića, pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti,obrazovanja i športa Repoblike Hrvatske i Ministarstva zdravstva i socijalne skrbiRepublike Hrvatske.

Znanstvena i stručna predavanja Kongresa predstavljena su po tematskimcjelinama:

1) Istraživanje i razvoj lijekova2) Osiguranje kakvoće lijekova3) Fitofarmacija i medicinski proizvodi4) Socijalna farmacija- farmakoekonomika- farmakoepidemiologija5) Zdravstvena ekologija6) Javno ljekarništvo7) Bolničko ljekarništvo8) Farmaceutska regulativa

Posebo treba istaknuti tematsku cjelinu koja se bavila trenutnom problematikom;USKLAĐIVANJE HRVATSKOG LJEKARNIŠTVA S LJEKARNIŠTVOM U

EU, a osobito tema pod naslovom “Koliko se naše ljekarništvo razlikuje od ljekarništvau EU” koje je predstavila Maja Jakševac Mikša.

Sažetak predavanja:Regulativa za lijekove (registracija i stavljnje u promet, kontrola kakvoće, način

izdavanja, oglašavanje) harmonizirana je u EU, dok organizacija ljekarničke djelatnostipodliježe nacionalnom zakonodavstvu, koje mora poštivati postojeće propise EU, testanovništvu osigurati dostupnost svih potrebnih lijekova visoke kakvoće, sigurnostii dokazane učinkovitosti.

Svakoj je državi prepušteno da ljekarništvo u pogledu vlasništva ljekarni,ljekarničke mreže, prostornih i kadrovskih standarda za ljekarne, odnosa sazdravstvenim osiguranjima, liste lijekova itd., uredi na način koji najbolje odgovarapotrebama nacionalne zdravstvene politike.

Ljekarništvo u Hrvatskoj je, u usporedbi s onim u zemljama EU, relativno dobroorganizirano, no za priključenje EU potrebno je harmonizirati dodiplomskofarmaceutsko obrazovanje, upotpuniti zdravstvenu regulativu, urediti vlasničku

54

strukturu, uvesti redoviti i ravnopravan inspekcijski nadzor, izraditi strukovne stan-darde za izdavanje lijekova, te promijeniti kadrovsku strukturu u ljekarnama. Ovoposljednje je za nas tehničare osobito zanimljivo, jer u EU na jednog magistra farmacijedolaze 2-4 farmaceutska tehničara.

Temeljna promjena u ljekarništvu događa se na planu usredotočenosti na pacijentaumjesto na lijek i praćenje povratne informacije o ishodu farmakoterapije.

U ime Hrvatske ljekarničke komore govorila je Katica Vugrinčić Tomičić na temu:“Pozitivni propisi u ljekarničkoj djelatnosti”, pritom je istaknula:Pojedine pravilnike ministar zdravstva donosi bez sudjelovanja Komore, za neke

je potrebno prethodno mišljenje Komore, dok neke pravilnike donosi na prijedlogKomore…

Govoreći o Pravilniku o uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za zdravstvene ustanove (Narodne novine br.90 od 2.srpnja 2004.)članak 17 definira TIM u ljekarni za

8-satno radno vrijeme: 1 magistar farmacije i 1 farmaceutski tehničar, rekla je:“Mi smo malo utjecali na to da se i dalje koristi kriterij za ugovaranje s HZZO-

om, da tim u ljekarni bude 1 magistar farmacije i 1/2 farmaceutskog tehničara- SAMO

RADI UGOVARANJA (!) jer; tko može platiti sve te ljude?!” …… Je li potrebankomentar?

Naše sudjelovanje na kongresu bilo je višestruko korisno jer smo ostvarili brojnekontakte s tvrtkama koje se bave proizvodnjom i distribucijom farmaceutskihproizvoda, a od kojih očekujemo sudjelovanje na našem svečanom saboru prigodomobilježavanja 50. obljetnice HDFT-a.

Također smo postigli dogovore o održavanju edukativno-promidžbenihpredavanja o novim OTC proizvodima u organizaciji proizvođača za naše članove popodružnicama.

Marija Žužak

STRUČNI SKUP FARMACEUTSKIH TEHNIČARAREPUBLIKE MAKEDONIJE

STRUGA, 13. – 14. SVIBNJA 2005.

Već osmu godinu gosti smo na stručnom skupu i godišnjoj skupštini farmace-utskih tehničara Republike Makedonije. Prema odluci Središnjeg odbora svake godinedrugi članovi predstavljaju naše društvo. Ove godine predstavnice su bile SanjaSchiller i Zdenka Tomašić. Skup je održan u Strugi od 13. do14. svibnja.

Brojna stručna predavanja bila su dobro posjećena jer je skup jedini oblikedukacije kolega iz Makedonije. Nažalost, jezična barijera malo je omela naše praćenjepredavanja koja su bila na zavidnoj razini. Ističemo najzanimljivija predavanja:“Matična mlječ i zdravlje” dr. med. Aleksandra Bašić iz Beograda, “Novi pristupprevencije alergijskog rinitisa, Dr. Theiss-Alergol-linija proizvoda” koju je prezentirao

55

SUDJELOVANJE NA SIMPOZIJU FARMACEUTSKIH TEHNIČARAREPUBLIKE SLOVENIJE, ROGLA NA POHORJU,

27. DO 29. SVIBNJA 2005.

U organizaciji SLOVENSKOG FARMACEUTSKOG DRUŠTVA – SEKCIJEFARMACEUTSKIH TEHNIČARA održan je simpozij na teme:

• Bolesti ušne šupljine• Prepoznavanje psihoza• Vještine komuniciranjaKao i obično, slovenske kolege ljubazno su pozvali dva naša predstavnika da

budu gosti na simpoziju. Prema odluci Središnjeg odbora, HDFT su predstavljalekolegice Anita Farkaš Marin i Alenka Lubina koje su se uključile u rad već napredsusretu u četvrtak 26. svibnja 2005. godine.

Predavanja na simpoziju održali su istaknuti liječnici Kliničkog bolničkog centraLjubljana. Drugog dana simpozija održana je izborna skupština Sekcije kojoj smotakođer nazočili. Uz naše predstavnike, simpoziju su nazočili i predstavnicifarmaceutskih tehničara iz Makedonije i Srbije pa je to bila nova prigoda da međusobnorazmijenimo iskustva u rješavanju statusnih i inih problema koji su nam svima više-manje slični. Uza sve probleme i različite načine na koje ih rješavamo, u svimudruženjima farmaceutskih tehničara vidi se apsolutna spremnost za razvojem iusavršavanjem zvanja za bolje sudjelovanje u izgradnji cijele ljekarničke struke.Kolege iz Makedonije najviše su postigli u organizacijskim i statusnim pitanjimauočili smo to i sada, kao i na prijašnjim susretima.

Kolege iz Slovenije ulaskom u EU susreli su se s mnogim problemima, od pitanjaprivatizacije ljekarni do promjena u načinu školovanja s obzirom na direktive EUkoje reguliraju zvanja i djelatnosti jedinstveno u čitavoj EU. Predavanje o toj, za naszanimljivoj temi o jedinstvenoj regulaciji zvanja u EU održala je dr. Darja Frankič,mr.pharm. iz Ljekarničke komore Slovenije.

Anita Farkaš MarinAlenka Lubina

dr. stomatologije Aleksandar Donev iz Skopja. Osobito dobro i poučno izlaganje zanas žene bilo je “Lijepi i privlačni i u postklimakteriju” primarijus dr. med. iz SkopjaSpasenije Jovanović, te predavanje kolegice farmaceutske tehničarke Sonje Mitreskekoja je predstavila kolekcije Avopharma.

Izvještajnu skupština otvorila je i vodila predsjednica Sabrija Usein. Privatizacijaljekarni i gdje je tu farmaceutski tehničar te ulazak u Europu i njihova su neriješenapitanja.

Zahvaljujemo izuzetno gostoljubivim domaćinima na ugodnom boravaku uStrugi i Ohridskom jezeru.

S. Schiller, Z. Tomašić

56

“SCHOLA MEDICA 2005”15. i 16. travnja 2005.

Medicinska škola Osijek je 15. travnja 2005. bila domaćin natjecanja zdravstve-nih škola. Trideset i četiri učenika iz 13 zdravstvenih i medicinskih škola sudjelovalisu u dvodnevnom državnom natjecanju «SCHOLA MEDICA» 2005. Natjecanje seodržalo za tri zanimanja: zdravstveno-laboratorijski tehničar, farmaceutski tehničar ifizioterapeutski tehničar. Pisane i praktične zadatke za natjecanje sastavilo je državnopovjerenstvo.

Cilj je ovog skupa upoznavanje, razmjena iskustva i ideja za dobrobit struke iodnosa među školama i zdravstvenim ustanovama. Svoja znanja, vještine i sposobnostipokazali su naše kolege i kolegice, budući farmaceutski tehničari iz:

Medicinske škole BjelovarSrednje škole KoprivnicaZdravstvene škole Split iZdravstvenog učilišta Zagreb.

Uz školu domaćina organizatori natjecanja bili su i Ministarstvo obrazovanja išporta, Zavod za školstvo, Udruga zdravstvenih škola RH te Hrvatsko društvofarmaceutskih tehničara. Ispit znanja počeo je farmaceutskom tehnologijom ikozmetologijom te farmaceutskom kemijom i farmakologijom. Svi sudionici«SCHOLA MEDICA 2005.» pokazali su svoje znanje i vještinu. Svaka se vještinaocjenjivala s 0, 0,5 i 1 bodom. Ocjenjivala se tehnika rada, rukovanje farmaceutskimpriborom, tehnika vaganja, izrada pripravaka, oprema i signiranje.

Najbolje rezultate pokazali su predstavnici Zdravstvene škole Split, i time osvojiliprvo mjesto. Drugo i treće mjesto zauzelo je Zdravstveno učilište Zagreb.

1. ANTONIJA ERCEG Zdravstvena škola Split2. MAJA BARTOLEC Zdravstveno učilište Zagreb3. SANJA ŠIPEK Zdravstveno učilište Zagreb

U ime HDFT-a natjecanje su pratile kolegice Kaja Huremović i Slavica Belošević.Kao i prijašnjih godina za prva tri mjesta dodijeljene su nagrade HDFT-a – ručnisatovi.

K. Huremović

57

POPIS MATURANATA - FARMACEUTSKIH TEHNIČARAŠKOLSKA GODINA 2004./2005.

ZDRAVSTVENO UČILIŠTE ZAGREB

Voditeljica programa farmaceutski tehničarVesna Vranješ, mr.pharm.IV.a. razredRazrednik: Miranda Žužul Posilović, prof.

1. Dunja Balenović2. Jelena Batan3. Iva Benić4. Ivana Bukovac5. Maja Burmić6. Kristina Cindrić7. Dijana Čakarić8. Ivona Čevizović9. Andrea Ćurćić

10. Monika Dajević11. Martina Domjančić12. Ana Domović13. Maja Ereš14. Helena Hribar15. Petra Ilinić16. Nikolina Ivorek17. Ivana Jakopović18. Ivana Jovica19. Mirta Korić20. Martina Križić21. Petra Krmpotić22. Sanja Levak23. Barbara Lučić24. Ana Mikulić25. Suzana Mužic26. Djordjija Palić27. Irena Pejazić28. Andrea Sladoljev29. Ana Šum30. Martina Tomaško31. Marija Volarić

IV. b.Razrednik: Jelena Marić, prof.

1. Tomislav Baričević2. Maja Bartolec3. Antonija Bešlić4. Mara Butorac5. Tajana Điđa6. Emilija Herceg7. Natalija Hosu8. Mirna Jakopec9. Andreja Jamičić

10. Dalia Tisha Kezele11. Ivana Legan12. Monika Lelić13. Jelena Levicki14. Mirela Marović15. Marina Matošević16. Marijana Mihovec17. Morena Milinković18. Snježana Nikolić19. Mihaela Oremuš20. Martina Ožvačić21. Maja Pavlić22. Kristina Perica23. Ida Rupčić24. Uglješa Rušnov25. Sanja Šipek26. Lidija Škrlec27. Neven Šoić28. Ana Tometić29. Katarina Ujević30. Eurita Vaiti31. Andrea Volarić

58

ZDRAVSTVENA ŠKOLA SPLIT

IV.f razred u programu farmaceutski tehničarRazrednik: Diana Vukušić, prof.

1. Tea Bacelj2. Josipa Beljo3. Maja Bilonić4. Jelena Bošnjak5. Maja Buljević6. Marina Bruža7. Dolores Čavlina8. Paula Domić9. Petra Dulčić

10. Kristina Čukušić11. Jasmina Elezi12. Antonija Erceg13. Ivana Gruić14. Mia Haklička15. Zrinka Ilić16. Marina Ivić17. Doris Jakus18. Nikica Janjić19. Ivana Jerković20. Vinko Jončić21. Ana Kolak22. Jelena Koljanin23. Ani Korčulanin24. Lea Lemo25. Dino Leskur26. Boženka Lončar27. Karolina Mandac28. Darinka Marić29. Tina Mikelić30. Tea Palada31. Duje Parčina32. Zrinka Penović33. Antonija Petričević34. Matea Plazibat35. Željana Relja36. Nikolina Rogulj37. Josip Serdarušić38. Ana Spaić39. Bojana Ščekić40. Kristina Vuletić41. Vera Zelić

MEDICINSKA I KEMIJSKAŠKOLA ŠIBENIK

IV.b razred u programufarmaceutski tehničarRazrednik: Anita Donđivić, prof.

1. Vendi Badžim2. Valerija Bračanov3. Zrinka Čipčić4. Tereza Ćuzela Papata5. Ana Huljev6. Marina Jelić7. Petra Jokić8. Nikola Jugov9. Ivona Junaković

10. Martina Krpetić11. Katarina Marić12. Ana Orlović13. Blaženka Peran14. Antonia Perkov15. Vinka Petković16. Leonard Radnić17. Luka Radoš18. Senija Sladić19. Anela Španja20. Marija Štorić21. Ivana Topić22. Ivana Veldić23. Josipa Vukičević24. Darija Vukičević

59

SREDNJA ŠKOLAKOPRIVNICA

IV. e. razred, farmaceutski tehničarRazrednik: Ivo Ivandić, prof.

1. Andreja Babić2. Svjetlana Blatarić3. Aleksandra Borko4. Suzana Božić5. Sanda Brzović6. Marinela Buneta7. Natalija Bunić8. Ivan Celiščak9. Ivana Cifrek

10. Ana Ciganek11. Ana Jurkić12. Antonija Križanović13. Zrtinka Lončarić14. Denis Markešić15. Ivana Markić16. Mateja Matijašec17. Nataša Matijašević18. Romana Novak19. Monika Pintar20. Mirela Plantić21. Antonija Puž22. Anita Rosić23. Ivana Rukelj24. Andrijana Rumek25. Dejan Stubičar26. Anita Šamonik27. Melita Šeb28. Iva Šironja29. Ivana Takač30. Dražen Tetec31. Vesna Tišler32. Danijel Vugrač

MEDICINSKA ŠKOLABJELOVAR

zanimanje farmaceutski tehničarRazrednik: Zlata Čorba, prof.

1. Karolina Antolin2. Martina Antolović3. Branka Bekić4. Monika Barić5. Bojan Benedičić6. Renata Čagalj7. Mirko Đivić8. Sanja Fritz9. Lucija Glibo

10. Darija Grbaš11. Tomislav Grula12. Dijana Kuzminović13. Nikolina Matić14. Draženka Mesec15. Martina Mlinarić16. Tatjana Mušak17. Kristina Pavlović18. Tanja Pleskalt19. Lidija Prekpaljaj20. Nikolina Štefković21. Kristina Šubić22. Marinela Zalabak23. Marina Zabec24. Tanja Zmijanac

60

Svoju člansku obvezu plaćanja članarine redovito možete izvršiti uplatomsvake srijede u prostorijama HDFT-a, Zagreb, Capraška 1 (za članove izZagreba i okolice), ili uplatom na žiroračun HDFT-a. Kod uplate putemuplatnice molimo vas da ispunite sve rubrike: (1) za godinu za koju plaćatečlanarinu, (2) svoj broj članske iskaznice i (3) točan broj žiroračuna 2360000-1101240952.

Ako ste iz bilo kojeg razloga ostali u dugu, članarinu treba uplatiti prvo zaprotekle godine, te za 2002. i 2003. godinu.

Obavezno javite na adresu Društvasvaku promjenu prezimena,

adrese stanovanja i mjesta rada.

KAKO PLATITI ČLANARINU?

»LANARINA JE OSNOVNI IZVORNA©IH PRIHODA!!!

Koliko iznosi moj dug?

1✍

2✍3✍

61

UPUTE ZA SURADNJU

Časopis donosi:

1. Originalne stručne radove iz područja farmacije i srodnih struka2. Informacije o novoodobrenim lijekovima, prirodnim lijekovima, homeopatskim proizvodima,

dijetetskim namirnicama i preparatima za medicinsku kozmetiku.3. Intervjue s uglednicima iz javnog života i struke, te članovima HDFT-a.4. Članke o radu farmaceutskih ustanova i poduzeća te komentare zakonskih propisa i podzakonskih

akata važnih za struku.5. Izvješća o radu tijela HDFT-a, komisija i podružnica, te održanim skupovima u organizaciji HDFT-

a ili drugim udrugama čija tematika predstavlja interes članova.6. Upite članova s odgovorima.7. Društvenu rubriku.8. Različite vijesti i obavijesti.

Tehničke upute za pripravu rukopisa

1. Rukopisi moraju biti dostavljeni na disketi ili CD-u, pisani s dvostrukim proredom te s gornjim,donjim i lijevim rubom od 3 cm i desnim rubom od 2 cm formata A4.

2. Crteži, tablice i fotografije - trebaju biti jasni i oštri, da se mogu valjano reproducirati. Trebaju biti označenibrojem, odnosno mjestom gdje se nalaze u tekstu.

3. Literaturu citirati redoslijedom, kako je navedena u tekstu te dolje navedenim načinom. Časopisi:prezime autora i inicijal imena, naslov članka u originalu, skraćeni naziv časopisa prema međunarodnimreferentnim časopisima, godište izlaženja, svezak, godina izdanja i stranice.

Primjer: Francetić I, Vrhovac B., Praćenje nuspojava lijekova u Hrvatskoj 1993. godinePharmaca 32 (1994), 221-36.

Knjige: prezime autora i inicijal imena, naslov knjige, izdavač, grada, godina izdanja i stranica.Primjer: Bencarić L., Registar lijekova u Hrvatskoj, Udruga zdravstva Zagreb, Zagreb, 1994, 34.

4. Rukopisi podliježu lekturi.5. Rukopisi se šalju na adresu izdavača: Hrvatsko društvo farmaceutskih tehničara, Capraška 1, 10000

Zagreb6. Rukopisi se ne vraćaju.

"FARMACEUTSKI TEHNIČAR" je stručno informativno glasilo Hrvatskog društvafarmaceutskih tehničara sa sjedištem u Zagrebu, Capraška 1.Upisano u registar Udruge RH, 6. travnja 1998. godine pod brojem 00000551.

Ured za priopćavanje Vlade RH, temeljem Zakona o priopćavanju, izdao je potvrdu podrednim brojem 50402/97-01 da 9. svibnja 1997. godine o prijavi novina i odobrio izlaženje

ISSN 0350-5715

Osnivač lista je Hrvatsko društvo farmaceutskih tehničara, a financira se sredstvima HDFTi prodajom stranica lista za promidžbene poruke, uz pomoć drugih institucija i donatora

Stručno informativni časopis izlazio od 1968. do 1975. godine pod imenom BILTEN;8 god., 16 brojeva, a od 1976. do 1985. godine, 9 god., 11 brojeva pod imenomFARMACEUTSKI TEHNIČAR.

List izlazi četiri puta godišnje u obimu koji utvrdi nakladnik, a primaju ga svi članoviHDFT besplatno.

Odgovornost za stručnu primjerenost tekstova preuzimaju autori.

62

SADRŽAJ

Uvodnik ................................................................................................. 3

Krpelji ponovo u pokretu ..................................................................... 7Vladimir Krajinović

Hymenoptera - kukci koji ubadaju ..................................................... 10Branko Pevec, Mira Radulović Pevec, Asja Stipić-Marković

Crna udovica ......................................................................................... 16

Zmijski ugriz i njegovo liječenje ......................................................... 17

Žarnjaci ................................................................................................. 21

Oprezno s UVA, UVB i UVC zrakama ............................................... 22Krešimir Kostović

Pošast zvana ambrozija ........................................................................ 27

Ususret 50. godišnjici postojanja i neprekidnog djelovanjaHDFT-a, Pula 24.-26. 3. 2006. ..................................................... 31

Iz rada društva ...................................................................................... 36

Razgovor u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi .................... 36

Reakcije na Pravilnik o uvjetima za davanje dozvolaspecijaliziranim prodavaonicama na malo lijekovimai medicinskim proizvodima ........................................................... 40

Iz rada podružnica ............................................................................... 49

Medicina i tehnika, 18.-21. 5. 2005. ..................................................... 51

Mi kod drugih ....................................................................................... 53Cavtat, Struga, Rogla

“Schola medica 2005”, 15. i 16. travnja 2005. .................................... 56

Popis učenika koji će pristupiti maturi 2005. .................................... 57

Kako platiti članarinu .......................................................................... 60

Upute za suradnju ................................................................................ 61

Sadržaj ................................................................................................... 62