federacija bosne i hercegovine, 2002.god. · dr. dželal imamović, ravnatelj zzjz zeničko –...

Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine

ISTRAŽIVANJE ZDRAVSTVENOG PONAŠANJA

ŠKOLSKE DJECE

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE, 2002.god.

Sarajevo-Mostar 2002.

2

Istraživanje zdravstvenog ponašanja školske djece:

Federacija Bosne i Hercegovine 2002 Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine

Sarajevo, Titova 9, Tel. + 387 33 663 – 940, Tel./Fax: + 387 33 220 - 548 Mostar, Vukovarska b.b., Tel./Fax: + 387 36 324 – 687

Autori:

Dr. Tiina Laatikainen Dr. Ari Haukkala Dr. Jelena Ravlija Dr. Jasna Omanić

Dr. Aida Filipović - Hadžiomeragić Dr. Aida Vilić - Švraka

Dr. Mirsada Mulaomerović Dr. Marija Zeljko

Prijevod s engleskog jezika:

Nina Bosankić

Tehnička obrada teksta: Sanela Repovac

Neira Ćatić

Štampa:

Laserprint d.o.o

3

Istraživanje je proveo Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine

u saradnji sa Ministarstvom zdravstva Federacije Bosne i Hercegovine

i Institutom za javno zdravstvo Finske

4

Sadržaj

Predgovor ………………………………………………………………………………………………………………...5

Saradnici…………………………………………………………………………………………………………………..6

Sažetak……………………………………………………………………………………………………………………8

1. Uvod………………………………………………………………………………………………………………….9

2. Metodologija……………………………………………………………………………………………………….10

3. Osnovni podaci……………………………………………………………………………………………………12

4. Vlastita procjena zdravlja…………………………………………………………………………………………13

5. Zdravstveno ponašanje…………………………………………………………………………………………..14

Zaključci………………………………………………………………………………………………………………….19

Reference………………………………………………………………………………………………………………..21

Dodatak 1: Lista škola u uzorku………………………………………………………………………………………22

Dodatak 2: Lista terenskih radnika i unositelja podataka…………………………………………………………..25

Dodatak 3: Upitnik korišten u istraživanju……………………………………………………………………………27

Dodatak 4: Tabele………………………………………………………………………………………………………47

Dodatak 5: Skraćenice………………………………………………………………………………………………...52

Predgovor

Mladi su izuzetno osjetljivi na posebne rizike kao što su pušenje, konzumiranje alkohola, uzimanje droga, neadekvatna prehrana, stres i dr. i ti riziko faktori, odgovorni za kasniju pojavu mnogih kroničnih nezaraznih bolesti, počinju već u ranoj životnoj dobi. Međutim, mi raspolažemo s vrlo malo relevantnih informacija o životnim navikama, zdravstvenom ponašanju djece i mladih u Federaciji Bosne i Hercegovine, osobito u ovom našem izmijenjenom socioekonomskom, kulturološkom i dr. okruženju. Istraživanje među djecom školskog uzrasta treba omogućiti prikupljanje informacija o zdravstvenom ponašanju, načinu života i njihovom kontekstu što će omogućiti da se bolje razumije što predisponira mlade da razviju zdravstvene rizike u ponašanju. Na taj način je moguće identificirati specifične skupine u riziku u ranom stadiju, a na temelju toga dizajnirati i implementirati integrirane preventivne i kontrolne mjere, kao i evaluirati njihovu efikasnost. Škole predstavljaju efikasno mjesto za dizajniranje uzoraka za ovakva istraživanja , a primjenom postojećeg istraživačkog protokola Svjetske zdravstvene organizacije, rezultati istraživanja bi trebali omogućiti komparabilnost s drugim zemljama i poređenje trendova u prevalenci zdravstvenog ponašanja mladih. Stoga je ključni cilj ove studije razvoj nacionalnog informacionog sistema o zdravstvenom ponašanju djece školskog uzrasta. Pri tome, ovo istraživanje, uz konsultantsku pomoć eksperata iz Finske, predstavlja efikasan način osposobljavanja lokalnih javnozdravstvenih profesionalaca za samostalna javnozdravstvena istraživanja, razvoj i testiranje metodologije za formiranje baze podataka o zdravstvenom ponašanju djece školskog uzrasta u Fedaraciji Bosne i Hercegovine, a što će omogućiti uključivanje BiH u internacionalni informacioni sistem praćenja zdravstvenog ponašanja mladih.

Direktor Prim.dr. Zlatko Vučina

6

Saradnici

Ovaj izvještaj je pripremljen u okviru Projekta “Osnovno zdravstvo – javno zdravstvo i kontrola bolesti”, podržanog od strane Svjetske banke. Projekat se sastojao od komponenata: Jačanje kapaciteta, Statistika o mortalitetu, Sistem nadzora i monitoringa, te Razvoj strategije za kontrolu proizvodnje duhana i duhanskih proizvoda u Federaciji Bosne i Hercegovine. Projektom je koordinirao Upravni odbor u kojem su bili predstavnici Ministarstva zdravstva i Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine. Projektom je upravljao konzorcij koji je vodila Helsinki konsultantska grupa. Pored njih, u konzorciju su bili i KTL (Nacionalni institut za javno zdravstvo) iz Finske, Pulmološka asocijacija HELI iz Finske i Međunarodna grupa za unaprjeđenje zdravlja iz Danske.

Treću komponentu projekta, “Sistem nadzora i monitoringa“ činila su dva populacijska istraživanja : Istraživanje riziko faktora kod odrasle populacije i Istraživanje zdravstvenog ponašanja školske djece. U ovom izvješću prezentirana je metodologija i rezultati istraživanja zdravstvenog ponašanja školske djece (HBSC). U planiranju, implementaciji i izvještaju o rezultatima istraživanja, značajan doprinos su dale sljedeće institucije, konsultanti i zaposleni na projektu:

Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine Direktor prim. dr. Zlatko Vučina Zamjenik ravnatelja dr. Aida Ćemerlić-Kulić Vođa projektnog tima: Profesorica Aulikki Nissinen, KTL, Finska

Vođa tima:

Dr. Aida Pilav, FZZJZ, Sarajevo

7

Upravljački odbor: Prof. Aulkki Nissinen, Helsinki Consultant Group Dr. Dragica Petrović, Ministarstvo zdravstva Federacije BiH Prim. dr. Zlatko Vučina, ravnatelj FZJZ Dr. Ferid Huseinbegović, PMU Dr. Aida Pilav, koordinator projekta Prim. dr. Jelena Ravlija, voditeljica radne grupe, FZJZ Dr. med. sci. Habiba Salihović, ravnatelj ZZJZ Sarajevskog kantona Prof. dr. Zijad Bešlagić, ravnatelj ZZJZ Tuzlansko – podrinjskog kantona Dr. Dželal Imamović, ravnatelj ZZJZ Zeničko – dobojskog kantona Dr. Sead Karakaš, ravnatelj ZZJZ Srednje – bosanskog kantona

Koordinirajući tim za istraživanje: Prof. dr. Zlatko Puvačić, FZZJZ, Sarajevo Dr. Jelena Ravlija, FZZJZ, Mostar Dr. Jasna Omanić , FZZJZ, Sarajevo Dr. Aida Filipović-Hadžiomeragić, FZZJZ, Sarajevo Dr. Aida Vilić-Švraka, FZZJZ, Sarajevo Dr. Mirsada Mulaomerović, FZZJZ, Sarajevo Dr. Marija Zeljko, FZZJZ, Mostar Dr. Dragica Petrović, Ministarstvo zdravstva F B i H

Konzorcij eksperata: Dr. Tiina Laatikainen, KTL, Finska Docent Pekka Jousilahti, KTL, Finska Dr. Ari Haukkala, KTL, Finska Profesor Anders Green, EpiMed, Danska

8

Sažetak

Istraživanje zdravstvenog ponašanja školske djece provedeno je među učenicima 6 i 8 razreda osnovne škole (11 i 13 godina) u Federaciji Bosne i Hercegovine u jesen 2002. godine. Cilj istraživanja je bio prikupljanje informacija o zdravlju, zdravstvenom ponašanju i drugim faktorima koji djeluju na zdravlje djece. Istraživanje je bazirano na Protokolu o zdravstvenom ponašanju školske djece SZO-e. Planirano je da se istraživanje koristi kao sistem nadzora zdravstvenog stanja u Federaciji Bosne i Hercegovine te u svrhu razvijanja zdravstvene politike i prakse, obrazovanja, te programa namijenjenih mladim ljudima.

Ispitanici u istraživanju su bila djeca iz uzorka od 65 šestih i isto toliko osmih razreda. Bilo je ukupno 1670 učenika šestog i 1680 učenika osmog razreda. Stopa odziva je iznosila 96.5% kod šestih i 96.2% kod učenika osmih razreda. Podaci su prikupljeni na osnovu upitnika koji su učenici sami popunjavali za vrijeme školskog časa u skladu s instrukcijama koje su dobili od, za tu svrhu osposobljenih, radnika na terenu. Upitnik je uključivao pitanja o zdravstvenom ponašanju, porodičnoj i školskoj sredini i socijalnim odnosima.

9

1. Uvod

Djetinjstvo i adolescencija su kritična razdoblja za promoviranje zdravlja i dobrog stanja, te za prevenciju mogućih bolesti. Mnoga ovisnička ponašanja poput pušenja, mogu se javiti već tokom ovog razdoblja. Neka ponašanja ili pak njihov nedostatak, npr. fizička aktivnost i pranje zuba, imaju uticaja na zdravlje djece tijekom cijelog života. Dalje, djeca koja su fizički aktivna tokom djetinjstva, vrlo vjerovatno će biti takva i u odrasloj dobi. Zbog toga je značajno prikupiti informacije o zdravstvenom ponašanju djece. Također je, pored informacija vezanih za zdravlje, značajno poznavati i druge faktore kao što su obiteljska struktura, odnosi s prijateljima, školsko okruženje, koji mogu uticati na individualno ponašanje i dobro stanje djece.

Da bismo dobili ovakvu vrstu informacije, koristili smo istraživanje zasnovano na Protokolu zdravstvenog ponašanja školske djece SZO-e. Ovaj Protokol je napravljen u sklopu velike međunarodne mreže koju trenutno koordinira istraživački odjel za zdravstvene promjene i promjene ponašanja pri Univerzitetu u Edinburgu. Cilj ove mreže je razvijanje nacionalnih informacijskih sistema vezanih za zdravlje i životni stil mladih ljudi. Ovakve studije se provode svake četiri godine od 1985/1986. godine u sve većem broju evropskih zemalja. Drugi cilj ove mreže je osiguravanje razmjene informacija i iskustava o teoriji , metodologiji, rezultatima i primjeni otkrića među zemljama i timovima .

Osnovni cilj istraživanja je bio prikupljanje informacija o zdravstvenim ponašanjima, životnim stilovima te njihovoj povezanosti kod školske djece. Ciljna grupa u istraživanju su bile dvije dobne skupine; djeca dobi od 11 godina koja trebaju pružiti informacije o indikatorima na početku puberteta i trinaestogodišnjaci koji trebaju pružiti informacije o indikatorima u razdoblju kada se dešavaju fizičke i emocionalne promjene. Istraživanje zdravstvenog ponašanja djece u Federaciji Bosne i Hercegovine provedeno je u jesen 2002. godine.

Konačno, jedan od glavnih ciljeva istraživanja je bio uspostava “alatki” koje bi se koristile u svrhu zdravstvenog obrazovanja i za razvijanje strategija promocije zdravlja kod djece i adolescenata. Kasnije, kada se formuliraju i implementiraju konkretne strategije i politika, takve “alatke“ su sredstva za kontinuirani nadzor efekata takvih inicijativa.

10

2. Metodogija

Odabir uzorka

HBSC (Zdravstveno ponašanje školske djece) predstavlja metodološki okvir za istraživanja koja se rade u školama i gdje se podaci dobivaju putem primjene upitnika koje učenici sami popunjavaju tokom nastave. Ciljna populacija u HBSC istraživanju su djeca dobi 11, 13 i 15 godina. Međutim u školskom sistemu u Federaciji Bosne i Hercegovine nije ispitivana najstarija dobna skupina zato što su oni već srednjoškolci. Bilo bi vrlo teško doći do njih i ispitati ovu dobnu skupinu u vremenu predviđenom za provođenje istraživanja. Zbog toga su ispitane samo dvije dobne skupine, koje bi u prosjeku trebale imati 11.5 i 13.5 godina, odnosno djeca koja pohađaju šesti i osmi razred osnovne škole.

Cilj je bio odabrati u uzorak najmanje 1600 učenika iz svake dobne skupine. Pretpostavljajući da prosječna veličina jednog razreda iznosi 25 učenika, odabirom po jedog šestog i jednog osmog razreda iz 65 škola dobili smo dovoljan broj učenika za uzorak. Klaster uzorak učenika napravljen je u dvije faze na osnovu liste koja je uključivala sve školske razrede u Federaciji Bosne i Hercegovine. Prvo je sistemstskim, slučajnim odabirom selektirano 65 škola s liste na kojoj su bili sedmi razredi iz prethodne školske godine. Nakon što su selektirane škole, istraživački tim je metodom slučajnog odabira selektirao po jedan osmi i po jedan šesti razred iz iste škole, ukoliko je u toj školi postojalo više od jednog razreda.

Metoda prikupljanja podataka

Rad na terenu je obavljen u odabranim školama u trajanju od dvije sedmice, tokom zadnje sedmice oktobra i prve sedmice novembra 2002. godine. Prikupljanje podataka je obavilo šest, za tu svrhu educiranih, terenskih radnika (vidjeti dolje), u skladu s HBSC protokolom. Istraživački tim je prethodno upoznao Federalno i Kantonalna ministarstva obrazovanja, koja su preporučila školama učestvovanje u istraživanju. Istraživački tim je blagovremeno informirao direktore škola, koji su proslijedili informacije o predstojećem istraživanju svim roditeljima učenika iz odabranih razreda. Upitnici su popunjavani tokom uobičajenog školskog časa, nakon što su terenski radnici dali instrukcije učenicima. Terenski radnici su instruirani da daju samo one savjete koji neće uticati na odgovore učenika. Nakon časa, prikupili su popunjene upitnike vodeći računa o povjerljivosti podataka. Terenski radnici su također provjerili broj odsutnih učenika i razloge njihove odsutnosti.

11

Upitnik

Upitnik prati preporuku istraživanja zdravstvenih navika školske djece SZO- e (2). Upitnik je identičan za šesti i za osmi razred. U upitnik nisu uneseni ni ime ni identifikacijska šifra (jedinstveni matični broj). Pitanja iz HBSC istraživanja iz 2001/2002. dostupna su od jula 2002. Pilot testiranje upitnika provedeno je u septembru 2002. godine prije početka samog istraživanja. Nakon toga, prevedena su na bosanski i hrvatski jezik konačno odabrana pitanja u upitniku.

Trening Članovi istraživačkog koordinirajućeg tima educirani su o principima i opštoj metodologiji u školskim istraživanjima. Nakon ovoga su finski konsultanti, zajedno s istraživačkim koordinirajućim timom iz Federalnog zavoda za javno zdravstvo, proveli trening terenskih radnika. Koordinirajući tim je odabrao šest terenskih radnika za prikupljanje podatka u različitim dijelovima Federacije Bosne i Hercegovine. Za njih je organizovan trening seminar u Sarajevu, prije perioda prikupljanja podataka. Tokom treninga konsultanti i koordinirajući tim su prezentirali glavne ciljeve i sadržaj HBSC istraživanja. Također je naročita pažnja posvećena značajnim temama kao što su povjerljivost podataka, kako da različiti radnici daju isto uputstvo, te kako odgovoriti na pitanja (koja bi učenici eventualno mogli postavit), na sličan način koji garantuje kvalitet prikupljenih podataka.

Unos podataka

Svi prikupljeni upitnici kao i informacije o odsutnim učenicima proslijeđeni su Federalnom zavodu za javno zdravstvo, gdje su podaci uneseni u bazu podataka koristeći se Access programom. Prema listama terenskih radnika 61 učenik je bio odsutan u šestim razredima i 67 učenika u osmim razredima. Prema izvješćima terenskih radnika nijedan od prisutnih učenika nije odbio popuniti upitnik. Učestvovalo je 1670 učenika šestih razreda i 1680 učenika osmih razreda. Dakle, procenat odziva je iznosio 96.5% u šestom i 96.2%u osmom razredu.

12

3. Osnovni podaci

U ovom dijelu su opisani rezultati odabira uzorka i odziva na intervju, prezentirajući pitanja od 1 do 4 u upitniku (Q1 do Q4). Informacije o mjesecu i godini rođenja su isključene jer su neka djeca starija od drugih. Zbog toga u stratifikaciji nije korištena dob. Međutim, s obzirom da su dostupni podaci o razredima (šesti ili osmi), razred će biti korišten u daljnjoj analizi kao “surogat“ stratificirajuće varijable za dob.

Originalni uzorak uključuje 3350 učenika. Međutim, podaci o spolu nedostaju za 28 učenika koji su zato isključeni iz dalje analize. Dakle, konačni uzorak u istraživanju uključuje 3322 učenika (1658 u šestom razredu i 1664 u osmom razredu, Tabela 3.1.). Isključivanje 28 učenika je jednako distribuirano kod oba razreda . ( X2: 0.13, DF=1, P=0.714).

Tabela 3.1. Prikaz uzorka: Isključeni učenici

Distribucija finalnog uzorka u istraživanju prema spolu i razredu prikazana je u Tabeli 3.2. Djevojčice i dječaci su skoro jednako zastupljeni (49.8% su dječaci, a 50.2% djevojčice). Slično, dva razreda su jednako zastupljena (49.9% pripada šestom, a 50.1% osmom razredu). Nema povezanosti između spola i razreda (X2: 1.16, DF=1, P=0.282).

Tabela 3.2. Uzorak u istraživanju prema spolu i razredu

Razred Uključeno Isključeno Ukupno Isključeno (%)

Šesti 1658 13 1671 0.78% Osmi 1664 15 1679 0.89%

Ukupno 3322 28 3350 0.84%

Razred Dječaci Djevojčice Ukupno %

Šesti 841 817 1658 49.9% Osmi 813 851 1664 50.1% Ukupno 1654 1668 3322

% 49.8% 50.2% 100.0%

13

4. Vlastita procjena zdravlja

Ovaj dio prikazuje analizu 23. pitanja (Q23) upitnika.

Oko 80% učenika izjavljuje da su odličnog ili vrlo dobrog zdravlja. Stopa učenika koji su izjavili da su lošeg zdravlja je niska (3.7%). Stopa učenika koji nisu dali nikakvu informaciju je niska (1.1%), Sl. 4.1,(lijevo).

Općenito, dječaci se u većoj mjeri osjećaju vrlo dobrog ili odličnog zdravlja u odnosu na djevojčice. Dalje, djeca osmog razreda izjavljuju da im je zdravlje nešto lošije nego djeca šestog razreda, bez obzira na spol (Sl. 4.1, desno). Povezanost vlastite procjene zdravlja s razredom i spolom je statistički značajna (za više detalja vidjeti Dodatak 4, Tabela A1).

Sl. 4.1. Vlastita procjena zdravlja. Jednostavna distribucija (lijevo) i relativna distribucija po spolu i razredu (desno)

Odlično 44.2%

Vrlo dobro 35.8%

Dobro 15.3%

Loše 3.7%

Nepoznato 1.1%

458394

330 286

249275

14 3

311 354

111 135 17488

33 19 38 32513

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

Šesti Osmi Šesti Osmi

Nepoznato Loše

Dobro

Vrlo dobro Odlično

DJEČACI DJEVOJČICE

14

5. Zdravstveno ponašanje

U ovom dijelu su prezentirani aspekti vezani za zdravstveno ponašanje. Analize su rađene na osnovu pitanja 30, 31, 37, 43A, 49, 51 iz upitnika (Q30, Q31, Q37, Q43A, Q49 i Q51).

5.1. Pušenje

Općenito, 20.8% učenika izjavljuje da su barem nekad pušili, barem jednu cigaretu (Sl. 5.1, lijevo). Postotak je veći kod dječaka (25.3%) nego kod djevojčica (16.3%). Izgleda da kod oba spola dolazi do značajnog povećanja od šestog do osmog razreda u postotku onih koji izjavljuju da su barem nekad pušili (Sl. 5.1, desno). Povezanost između izjave da su barem nekad pušili i razreda je statistički vrlo značajna općenito, kao i za dječake i za djevojčice odvojeno (za više detalja vidjeti Dodatak 4, Tabela A2).

Što se tiče trenutne navike pušenja, 90.6% učenika izjavljuje da ne puši (Sl. 5.2, lijevo), nešto manje dječaci (87.7%) nego djevojčice (93.5%). Samo 1.7% (2.5% dječaka i 1.0% djevojčica) izjavljuje da puši svakodnevno. Također, kad je u pitanju trenutna navika pušenja, postoji značajno povećanje od šestog do osmog razreda (Sl. 5.2, desno). Povezanost između trenutne navike pušenja i razreda je statistički veoma značajna općenito, kao i za dječake i za djevojčice odvojeno (za više detalja vidjeti Dodatak 4, Tabela A3).

Sl. 5.1. Pušenje: Da li si ikada pušio/pušila ? Jednostavna distribucija (lijevo) i relativna distribucija po spolu i razredu (desno)

Nepoznato1.1%

Ne 78.1%

Da 20.8%

143

275

52 220

686

527625

758

12 67 11

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%


Nepoznato Ne

Da


15

Sl. 5.2. Trenutna navika pušenja: jednostavna distribucija (lijevo) i relativna distribucija po spolu i razredu (desno)

5.2. Konzumiranje alkohola

Trenutna navika pijenja je ilustrirana na Sl. 5.3. Općenito, 4.2% učenika izjavljuje da često pije alkohol (ovdje definisano kao pijenje piva i/ili vina i/ili žestokih piće najmanje svake sedmice) Sl. 5.3, lijevo. Stopa je veća kod dječaka (6.7%) nego kod djevojčica (1.7%). 58.5% učenika izjavljuje da nikada nije konzumiralo alkohol (48.1% dječaka i 68.8% djevojčica).

Sl. 5.3. Navika konzumiranja alkohola: jednostavna distribucija (lijevo) i relativna distribucija po spolu i razredu (desno)

Svakodnevno1.7%

Najmanje 1 x sedmično2.1%

Manje od 1xsedmično2.7%

Ne puši90.6%

Nepoznato2.8%

9

757693

791 769

30 23 16 25

14332

2420 5 22

41

22125

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%


Nepoznato

Ne puši

Manje od 1xsedmično

Najmanje 1xsedmično

Svakodnevno


Nepoznato 4.7%

Nikad 58.5%

Rijetko 32.7%

Često 4.2%

51

48 33 41 33

597 22

267

150

291

377

451529

619

344

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%


Nepoznato Nikad Rijetko Često


16

I za dječake i za djevojčice postoji značajan porast u pijenju alkohola od šestog do osmog razreda, naročito u kategoriji “rijetko” (Sl. 5.3, desno). Povezanost između konzumiranja alkohola i razreda je statistički vrlo značajna općenito, kao i za dječake i za djevojčice odvojeno (za više detalja vidjeti Dodatak 4, Tabela A4).

5.3. Korelacija navike pušenja i konzumiranja alkohola

Učenici su promatrani u odnosu na trenutnu naviku pušenja i trenutno konzumiranje alkohola, kao što je to prikazano u Tabeli 5.1. Povezanost između ta dva seta indikatora, dobivena nakon isključivanja učenika čiji je status nepoznat, je statistički vrlo značajna (X2: 372.42, DF=4, P<0.001). Ipak, samo nekolicina učenika (1.1%) izjavljuje da često puše i da često konzumiraju alkohol, a čak 56.9% (1861/3322) izjavljuje da ne puše niti piju alkohol.

Tabela 5.1. Navika konzumiranja alkohola spram navike pušenja

5.4. Navika doručkovanja

Navika doručkovanja radnim danima sedmice ilustrirana je na Sl. 5.4. Općenito, 60.6% učenika izjavljuje da doručkuju svih pet radnih dana u sedmici (Sl. 5.4, lijevo), prilično jednako i dječaci (58.9%) i djevojčice (62.2%). Prilično veliki broj (14.8% ukupno, odnosno 13.5% dječaka i 16.1%djevojčica) izjavljuje da nikada ne doručkuje. Za oba spola postoji razlika u navici doručkovanja između šestog i osmog razreda (Sl. 5.4, desno). Međutim, taj pomak predstavlja nesistematsku promjenu i teško ga je interpretirati; jer dobivena statistička značajnost može odražavati veliki uzorak ali ne i klinički relevantne razlike (za više detalja vidjeti Dodatak 4, Tabela A5).

Navike pušenjaNavike pijenja alkohola Često Rijetko Ne puši Nepoznato Ukupno %

Često 38 20 79 2 139 4.2%Rijetko 68 44 946 27 1085 32.7%Nikad 19 20 1861 43 1943 58.5%

Nepoznato 4 5 124 22 155 4.7% Ukupno 129 89 3010 94 3322 100.0%

% 3.9% 2.7% 90.6% 2.8% 100.0%

17

Sl. 5.4. Navika doručkovanja radnim danima sedmice. Jednostavna distribucija (lijevo) i relativna distribucija po spolu i razredu (desno)

5.5. Navika pranja zuba

Navika pranja zuba indicira opće higijenske standarde i ilustrirana je na Sl. 5.5. Općenito, 90.1% učenika izjavljuje da peru zube barem jedanput dnevno (Sl. 5.5, lijevo), prilično jednako i dječaci (86.6% ) i djevojčice (93.4%). Postoji statistički značajna razlika u navici pranja zuba između 6. i 8. razreda općenito, kao i za dječake i za djevojčice odvojeno (Sl. 5.5, desno, za više detalja vidjeti Dodatak 4, Tabela A6). Međutim, taj pomak predstavlja nesistematsku promjenu i teško ga je interpretirati; jer dobivena statistička značajnost može odražavati veliki uzorak ali ne i klinički relevantne razlike.

Sl. 5.5. Navika pranja zuba. Jednostavna distribucija (lijevo) i relativna distribucija po spolu i razredu (desno)

Nepoznato7.0%

Pet dana

60.6%

Četiri dana3.6%

Tri dana

4.4%

Dva dana

3.9%

Jedan dan5.7%

Nikad14.8%

97 127 120 149

6841

29 31

496 479 507 531

82 66 49 34

3942

34 29333243353929

3526

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%


Nepoznato

Pet danaČetiri dana

Tri dana

Dva dana

Jedan danNikad


Više od jedanput/dan75.3%

Jedanput/dan14.8%

Najmanje jedanput sedmično4.9%

Manje od jedanputtsedmično1.9% Nikad

0.8% Nepoznato2.4%

587509

664740

131205

36 16

757950

4517

5128 19 11 4214 3

8820

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%


Nepoznato

Nikad

Manje od jedanput sedmično

Najmanje jedanput sedmično

Jedanput/dan

Više od jedanput/dan


18

5.6. Fizička aktivnost

Fizička aktivnost tokom sedmice ilustrovana je na Sl. 5.6. Općenito, stopa fizički neaktivnih učenika (definisanih kao oni koji nisu nikada aktivni ili su aktivni dva ili manje dana sedmično) iznosi 27.2% (Sl. 5.6, lijevo). Stopa je niža kod dječaka (21.3%) nego kod djevojčica (33.0%). Dalje, kod dječaka postoje samo blage promjene između šestog i osmog razreda (statistička značajnost je na granici značajnosti). Nasuprot njima, kod devojčica postoji statistički vrlo značajan pomak u smislu manje fizičke aktivnosti u osmom razredu nego u šestom (za više detalja vidjeti Sl. 5.6, desno, i Dodatak 4, Tabela A7).

Sl. 5.6. Fizička aktivnost. Jednostavna distribucija (lijevo) i relativna distribucija po spolu i razredu (desno)

Nepoznato9.8%

7 dana/sedmično22.2%

3-6 dana/sedmično40.8%

1-2 dana/sedmično26.0%

Nikad1.2%

12 5 5 19

176 160

11065

10644

305222

312

378

299368

105

185215

231

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%


Nepoznato

7 dana/semično

3-6 dana/tsedmično

1-2 dana/sedmično

Nikad


19

Zaključci

Istraživanje je provedeno u Federaciji Bosne i Hercegovine tokom jeseni 2002. godine. Osnovni cilj je bio ispitati zdravstveno ponašanje i faktore koji su u vezi s tim ponašanjem kod školske djece dobi između 11 i 13 godina. Uzorak u istraživanju je uključivao 1670 učenika šestih razreda i 1680 učenika osmih razreda. Istraživanje je provedeno primjenom upitnika koje su učenici sami popunjavali tijekom školskog sata. Učestvovalo je više od 96% učenika; oni koji nisu učestvovali nisu bili prisutni u školi taj dan. Jednako su zastupljeni i dječaci i djevojčice, i šesti i osmi razredi.

Slična pitanja se koriste u 36 drugih zemalja. Ovo pruža sjajnu mogućnost za komparaciju rezultata između različitih kultura, ali također znači i da neka pitanja mogu biti pogodnija za određene zemlje više nego za druge. Uprkos činjenici da djeca rado daju iskrene odgovore, neka pitanja mogu biti komplikovana za razumjeti ili ih djeca različite dobi mogu različito interpretirati. Zbog toga je ovaj preliminarni izvještaj fokusiran na nekoliko glavnih aspekata vezanih za zdravstveno ponašanje koje djeca mogu lako razumjeti.

Većina djece izjavljuje da su dobrog i odličnog zdravlja. Međutim vrijedno je zapaziti da se kvaliteta zdravlja prema vlastitoj procjeni pogoršava od šestog do osmog razreda, naročito kod djevojčica. U daljnjim analizama nalazimo da i druge vlastite izjave o dobrom stanju zdravlja pokazuju sličan trend.

Upitnik uključuje i nekoliko pitanja o prehrambenim navikama. Mi smo odabrali učestalost doručkovanja tokom radnih dana u sedmici (isključujući vikende) kao indikator stanja ishrane. Iako veliki broj djece izjavljuje da doručkuje prilično redovno, ipak nekih 15% izjavljuje da nikada ne doručkuje. Dalje, mi ne znamo što to oni doručkuju. Većina djece pere zube, i njih 75% izjavljuje da to rade više od jedanput dnevno.

Prevalenca sedmičnih pušača i procenat učenika koji su probali cigarete manja je nego u HBSC istraživanju provedenom 1997/98 u drugim zemljama. Nažalost, rezultati istraživanja iz 2001/02. nisu bili dostupni u vrijeme pisanja ovog izvještaja. Kako god, prevalenca se povećala za oko 20% između šestog i osmog razreda. Ovo ukazuje na potrebu usmjeravanja preventivnih programa protiv pušenja već na djecu u šestom razredu ili čak i na mlađe.

Kod konzumiranja alkohola javlja se isti obrazac kao i kod pušenja, međutim s većim brojem učenika koji konzumiraju alkohol određenom učestalošću. Također, i kod konzumiranja alkohola postoji značajan porast između šestog i osmog razreda - s prikladnom mogućnošću primjene javnozdravstvenih intervencija. Budući izazovi bi mogli biti prevencija porasta pušenja kada ekonomska situacija postane bolja i djeca budu imala više novca koji mogu potrošiti na cigarete.

Općenito, izgleda da su školska djeca aktivna do određenog stupnja. Samo mali postotak vježba manje od tri puta sedmično. Međutim, trebali bismo se zapitati zbog čega se kod djevojčica broj fizički neaktivnih značajno povećava od šestog do osmog razreda.

20

Perspektive:

• Ovaj set podataka pruža jedinstvenu mogućnost za daljnje analize u svrhu ispitivanja karakteristika učenika s manje adekvatnim zdravstvenim ponašanjem. Identifikacijom tih karakteristika omogućava se izrada ciljanih preventivnih programa namijenjenih specifičnim segmentima populacije školske djece.

• Iskustvo i rezultati stečeni u ovom istraživanju predstavljaju platformu za uspostavljanje rutinskog monitoringa zdravstvenog ponašanja školske djece, time štio će se slična istraživanja raditi i ubuduće, u redovitim vremenskim intervalima.

• Set podataka je od izuzetne važnosti kao sredstvo treninga profesionalaca zaposlenih u javnom zdravstvu za izradu analize i izvještaja na osnovu dobivenih rezultata, čime se unaprjeđuju standardi za planiranje, implementaciju, analiziranje i izradu izvještaja u nekim budućim istraživanjima.

• U ovo istraživanje su uključena djeca dobi od 11 -14 godina, a istraživanje riziko faktora je uključivalo osobe dobi od 25 do 64 godine. Značajna stvar u nekim budućim istraživanjima je dizajn prikupljanja informacija iz onog dijela populacije koji uključuje osobe starije od 13 ali mlađe od 25 godina.

21

Reference

1 . Protokol za istraživanje zdravstvenog ponašanja školske djece. Federacija Bosne i Hercegovine, 2002. Federalni zavod za javno zdravstvo, 2002.

2 Currie C, Samdal O, Boyce W and SmithB (eds). Zdravstveno ponašanje školske djece: Inetrnacionalana studija Svjetske zdravstvene organizacije. Protokol za istraživanje iz 2001/02. Univerzitet u Edinburgu, Škotska.

22

DODATAK 1:

Lista škola u uzorku

23

Broj Šifra Škola Adresa

1 6 Brekovica Bihać 2 13 Prekounje Safvet-bega Bašagića 26 3 22 Prva os. škola Trg Avde Ćuka bb 4 32 12 septembar Generala Izeta Nanića 35 5 37 Pećigrad Pećigrad bb 6 44 27 Maj Velagići 7 51 Fajtovci Fajtovci bb 8 58 Suad Tabaković Zvrkić Todorovo 9 64 Vladimira Nazora Nova ulica 10 71 Banovići ORB 4 11 83 Brijesnica PO Brijesnica Mala 12 92 Donja Orahovica Donja Orahovica 13 98 M.beg Kapetanović-Ljubušak Srnice Donje 14 105 Vukadije Vukadije Gornje 15 110 Kladanj Kladanjskih brigada 16 117 Turija Turija bb 17 123 Sapna 206 Viteške bb 18 131 Podorašje Podorašje 57 19 135 Pazar Pazar 1 20 136 Bukinje V. Milovanovića 46 21 144 Husino PO Ljubače 22 145 Tušanj 4. Jula 29 23 150 Novi Grad Ivana Ribara 17 24 157 KŠC Sveti Franjo Klosterska 10 25 162 Višća D.Višća 16 Muslimanske 26 167 Safvet-beg Bašagić Branilaca grada bb 27 174 Rešad Kadić Brnjić 28 182 S. Omerović-Car Aleja Ljiljana 46 29 188 Rešad Kodić PO Džemilić Planje 30 195 Abdulvehab Ilhamija Kalošević bb 31 202 Mula M. Bašeskija Donje Moštre 32 208 Gostović Gostović 33 214 Hasan Kikić Tetovo Tetovska 391 34 219 Meša Selimović Talića brdo 14 35 224 Skender Kulenović Zenica 36 232 Ćamil Sijarić Nemila Doglodska 37 235 Alija Nametak Begov Han A. Bešlagića 90 38 245 Mehmedalija M.Dizdar PO Sadba 39 254 Gračanica PO Hum 40 262 Oborci Oborci bb 41 271 Pajić Polje Pajić Polje bb 42 278 Braća Jezerčić Divičani bb 43 289 Josip Gadžić- Ćupo Stojkovići bb 44 297 Kalibunar V. Karasa bb 45 304 Nova Bila Nova Bila bb 46 313 Vladimira Pavlovića R. Boškovića 8 47 319 Suljo Čilić Bokulja 28 48 329 Prva os. Škola 3. Marta 2 49 341 S. Strahimir Kranjčević PO Cim 50 348 Drežnica D. Drežnica bb

24

Broj Šifra Škola Adresa 51 357 Kardinala Stepinca S. Radića bb 52 368 Ruđera Boškovića S. Kranjčevića bb 53 376 Ivana Mažuranića Posušje 54 382 Biograci Biograci 55 387 Hasan Kamija Cicin han 93 56 394 Hasan Kikić Gorica 27 57 399 Druga os. Škola Školska 1 58 408 Podlugovi Podlugovi Željeznička 59 413 Behaudin Selmanović Viteška 4 60 418 Fatima Gunić N. Smailagića 18 61 423 Risala K. Kapetanovića 43 62 428 Malta Marka Marulića 27 63 437 Edhem Mulabdić Konak 1 64 445 Fra Franjo Glavinić S. Radića bb 65 456 Ivana Mažuranića S. Radića bb

25

DODATAK 2:

Lista terenskih radnika i unositelja podataka

26

Istraživanje zdravstvenog ponašanja školske djece Federacija Bosne i Hercegovine, 2002. god. TERENSKI RADNICI 1. Jasmina Čavkić, Bihać 2. Nesiba Mahmutović, Tuzla

3. Admir Glušak, Zenica

4. Lazar Đurđević, Travnik

5. Slavica Mikulić, Mostar

6. Subhija Bezdrob, Sarajevo

UNOSITELJI PODATAKA

1. Julujana Krešić, Mostar 2. Neira Ćatić, Sarajevo

3. Aida Priganica, Sarajevo

27

DODATAK 3:

Upitnik

28

UPUTSTVA ZA UČENIKE Dragi učeniče, Hvala što nam pomažeš u ovom istraživanju. Odgovarajući na ova pitanja pomoći ćeš nam da saznamo više o načinu života mladih ljudi. Ista pitanja su korištena u mnogim drugim zemljama.

Tvoje odgovore će pregledati istraživački tim i nitko drugi. Neće ih vidjeti ni tvoji nastavnici ni roditelji. Ne trebaš pisati svoje ime na upitniku. Kada ga ispuniš, stavi ga u kovertu koju si dobio i zalijepi je. Upotrijebi dovoljno vremena da pažljivo pročitaš svako pitanje po redu i odgovoriš na njega kako najbolje možeš. Molimo da napišeš svoje vlastite odgovore. Zapamti da nas zanima samo tvoje mišljenje. Ovo nije test.

29

Zdravstveno ponašanje školske djece

Međunarodno istraživanje SZO-e 1. Da li si dječak ili djevojčica? 1 Dječak 2 Djevojčica 2. U kojem si razredu? 1 6 (šestom razredu) 2 8 (osmom razredu) 3. Kojeg si mjeseca rođen/rođena? ............................................................... 4. Koje si godine rođen/rođena? ............................................................... 5. Sad te želimo pitati o tome s kim živiš. Ne žive svi s oba svoja roditelja. Nekada djeca žive samo s jednim roditeljem, nekada imaju dva doma ili dvije porodice. Molimo odgovori na sljedeće pitanje za tvoj glavni ili jedini dom.

Molimo obilježi sve ljude koji žive ovdje. Odrasli:

1 Majka 2 Otac 3 Maćeha (ili očeva prijateljica) 4 Očuh (ili majčin prijatelj) 5 Nana/baka 6 Djed 7 Ja živim u domu za siročad ili dječjem domu 8 Negdje drugo ili s nekim drugim, napiši: _________________________ Djeca: Molimo, navedi koliko braće i sestara živi ovdje (uključujući polubraću i polusestre, braću i sestre iz drugih brakova, usvojenu braću i sestre). Molimo napiši njihov broj ili broj 0, ako nema nikoga. Koliko braće?_____________________ Koliko sestara?____________________ 5.a. Tu gdje stanuješ, da li stanuješ… 1 Svo vrijeme 2 Većinu vremena 3 Polovinu vremena

30

6. Na ovo pitanje odgovori samo ako dio vremena provodiš u drugom domu odnosno kod drugog roditelja, dakle kada oni ne žive zajedno (ne odnosi se na vikendice).

Molimo obilježi sve ljude koji žive ovdje. Odrasli:

1 Majka 2 Otac 3 Maćeha (ili očeva prijateljica) 4 Očuh (ili majčin prijatelj) 5 Nana/baka 6 Djed 7 Ja živim u domu za siročad ili dječjem domu 8 Negdje drugo ili s nekim drugim, napiši: _________________________ Djeca: Molimo, navedi koliko braće i sestara živi ovdje (uključujući polubraću i polusestre, braću i sestre iz drugih brakova tvojih roditelja, usvojenu braću i sestre. Molimo napiši broj ili broj 0 ako nema nikoga. Koliko braće?_____________________ Koliko sestara?____________________ 6. a. Tu gdje stanuješ, da li stanuješ… 1 Polovinu vremena 2 Redovno, ali manje od polovine vremena 3 Za vrijeme vikenda 4 Ponekad 5 Skoro nikako 7. Koliko je tebi lako razgovarati s navedenim osobama o stvarima koje te zaista uznemiruju? Molimo obilježi jednu kućicu u svakom redu, a ako neke od navedenih osoba nemaš ili ne viđaš obilježi kućicu u koloni 5. 1) 2) 3) 4) 5) Veoma

lako Lako Teško Veoma

teško Nemam ili ne viđam ovu osobu

1. Otac 2. Očuh (ili majčin prijatelj) 3. Majka 4. Maćeha (ili očeva prijateljica)

5. Stariji brat (braća) 6. Starija sestra (sestre) 7. Najbolji prijatelj/ prijateljica 8. Prijatelji istog spola 9. Prijatelji suprotnog spola

31

8. Da li je tvoj otac zaposlen?

1 Da 2 Ne 3 Ne znam 4 Nemam ili ne viđam oca Ako je tvoj otac zaposlen, molimo napiši na kom mjestu radi (na primjer: bolnica, banka, restoran) ______________________________ Molimo napiši tačno koji posao tamo obavlja (na primjer: učitelj, vozač autobusa) _____________________________ 8.a. Na ovaj dio pitanja odgovori samo ako tvoj otac ne radi. Ako nema posla, zašto ga tvoj otac nema? (Molimo obilježi kućicu koja najbolje opisuje situaciju) 1 On je bolestan ili je u penziji ili studira 2 On traži posao 3 On brine o drugima ili je u kući puno radno vrijeme 4 Ne znam 9. Da li je tvoja majka zaposlena?

1 Da 2 Ne 3 Ne znam 4 Nemam ili ne viđam majku Ako je tvoja majka zaposlena, molimo napiši na kom mjestu radi (na primjer: bolnica, banka, restoran) ______________________________ Molimo napiši tačno koji posao tamo obavlja (na primjer: učiteljica, kuharica) _____________________________ 9. a. Na ovaj dio pitanja odgovori samo ako tvoja majka ne radi. Ako nema posla, zašto ga tvoja majka nema? (Molimo obilježi kućicu koja najbolje opisuje situaciju) 1 Ona je bolesna ili je u penziji ili studira 2 Ona traži posao 3 Ona brine o drugima ili je u kući puno radno vrijeme 4 Ne znam 10. Po tvom mišljenju, šta tvoj razrednik misli o tvom uspjehu u školi, u usporedbi s tvojim drugovima iz razreda?

1 Da je veoma dobar 2 Da je dobar 3 Da je prosječan 4 Da je ispod prosjeka 11. Što trenutno misliš o školi? 1 Veoma mi se sviđa 2 Sviđa mi se 3 Ne sviđa mi se previše 4 Uopće mi se ne sviđa

32

12. Ovdje su neke izjave o učenicima u tvom razredu. Molimo pokaži koliko se slažeš ili ne slažeš sa svakom od njih. Molimo obilježi kućicu u svakom redu. 1) 2) 3) 4) 5) Potpuno se

slažem Slažem se Niti se slažem

niti se ne slažem

Ne slažem se

Nikako se ne slažem

1. Učenici u mom razredu vole biti zajedno

2. Većina učenika u mom razredu je ljubazna i želi pomoći

3. Ostali učenici me prihvaćaju onakvog/onakvu kakav/kakva sam

13. Koliko osjećaš da si pod pritiskom u odnosu na školske obveze koje moraš ispuniti? 1 Nisam uopće 2 Malo 3 Nešto 4 Puno 14. Koliko trenutno imaš bliskih prijatelja i prijateljica? Molimo obilježi jednu kućicu u svakoj koloni.

a. Prijatelji b. Prijateljice

1 Nijednog 2 Jednog 3 Dva 4 Tri ili više

1 Nijednu 2 Jednu 3 Dvije 4 Tri ili više

15. Koliko dana sedmično obično provodiš u druženju sa svojim prijateljima odmah poslije škole?

0 dana 1 2 3 4 5 16. Koliko večeri sedmično obično provodiš vani, u druženju sa svojim prijateljima?

0 večeri 1 2 3 4 5 6 7 večeri 17. Kako često, sa svojim prijateljima/prijateljicama, razgovaraš telefonom ili im šalješ pisane poruke ili e-mail poruke?

1 Rijetko ili nikada 2 1 ili 2 dana u sedmici 3 3 ili 4 dana u sedmici 4 5 ili 6 dana u sedmici 5 Svaki dan

33

Ovdje je nekoliko pitanja o zadirkivanju/maltretiranju. Mi kažemo da je učenik/učenica ZADIRKIVAN/MALTRETIRAN kada drugi učenik ili grupa učenika govori ili radi ružne i neprijatne stvari tom učeniku ili učenici. ZADIRKIVANJE/MALTRETIRANJE je također i to kada učenika/učenicu stalno izazivaju na način koji on ili ona ne vole ili kada ih se namjerno stavlja van događaja. Ali, kada se dvoje učenika približno iste snage ili moći svađa ili tuče onda to NIJE ZADIRKIVANJE/MALTRETIRANJE. Zadirkivanje/maltretiranje nije ni kada se zadirkuje na prijateljski način ili kroz igru. 18. Kako često si bio/bila zadirkivan/zadirkivana odnosno maltretiran/maltretirana u školi, u zadnjih nekoliko mjeseci? 1 Nisam bio/bila zadirkivan/zadirkivana odnosno maltretiran/maltretirana u školi u zadnjih nekoliko mjeseci 2 To se desilo samo jedanput ili dva puta 3 2 – 3 puta mjesečno 4 Od prilike jedanput sedmično 5 Nekoliko puta sedmično 19. Kako često si učestvovao/učestvovala u zadirkivanju/maltretiranju drugih učenika/učenica u školi, u zadnjih nekoliko mjeseci? 1 Nisam zadirkivao/zadirkivala odnosno maltretirao/maltretirala druge u školi u zadnjih nekoliko mjeseci 2 To se desilo samo jedanput ili dva puta 3 2 – 3 puta mjesečno 4 Od prilike jedanput sedmično 5 Nekoliko puta sedmično Mnogo mladih ljudi se udare ili povrijede prilikom bavljenja sportom ili u tuči s drugima na različitim mjestima kao što je ulica ili kuća. Povrede mogu uključiti i trovanje i opekotine. Povrede ne uključuju bolesti kao što su pljuskavice ili gripa. Naredna pitanja su o povredama koje si možda imao/imala u proteklih 12 mjeseci. 20. U zadnjih 12 mjeseci, koliko puta si bio/bila povrijeđen/povrijeđena da te je morao liječiti ljekar ili sestra? 1 Nisam bio/bila povrijeđen/povrijeđena u zadnjih 12 mjeseci 2 Jedanput 3 Dva puta 4 Tri puta 5 Četiri puta i više 21. U zadnjih 12 mjeseci, koliko puta si se potukao/potukla? 1 Nisam se potukao/potukla 2 Jedanput 3 Dva puta 4 Tri puta 5 Četiri puta i više

34

22. Kako često si, u zadnjih 6 mjeseci, imao/imala neke od dolje navedenih problema? Molimo obilježi jednu kućicu u svakom redu. 1) 2) 3) 4) 5) Skoro

svakog dana

Više od jedanput tjedno

Skoro svakog tjedna

Skoro svakog mjeseca

Rijetko ili nikada

1) Glavobolja 2) Bolovi u stomaku 3) Bolovi u leđima 4) Loše raspoloženje 5) Ljutitost, razdražljivost ili naprasitost

6) Osjećaj nervoze 7) Poteškoće pri uspavljivanju

8) Osjećaj nemira 23. Da li bi rekao/rekla da je tvoje zdravlje...

1 Odlično 2 Dobro 3 Zadovoljavajuće 4 Loše 24. Da li si trenutno na dijeti ili činiš nešto drugo kako bi izgubio/izgubila na težini?

1 Ne, moja težina je u redu 2 Ne, ali bih trebao/trebala malo izgubiti na težini 3 Ne, jer trebam dobiti na težini 4 Da 25. Da li misliš da je tvoje tijelo… 1 Premršavo 2 Nešto mršavije 3 Otprilike odgovarajuće težine 4 Nešto deblje 5 Predebelo 26. Koliko imaš kilograma bez odjeće? ..................................................................kg 27. Koliko si visok/visoka bez obuće? ..................................................................cm 28. Da li si dobila menstruaciju (mjesečnicu)?

1 Ne, nisam dobila menstruaciju

2 Da, dobila sam menstruaciju sa ______________ godina

35

29.

10 Najbolji mogući život

9

8

7

6

5

4

3

2

1

Ovdje je prikaz skale. Vrh skale “10” predstavlja najbolji mogući život, a dno skale “0” predstavlja najgori mogući život. Uopćeno, gdje bi se na skali nalazio tvoj život, odnosno kakav je tvoj život? Obilježi kućicu do broja koji najbolje opisuje kakav je tvoj život

0 Najgori mogući život

30. Da li si ikada pušio/pušila duhan? (barem jednu cigaretu, cigaru ili lulu) 1 Da 2 Ne 31. Kako često trenutno pušiš? 1 Svaki dan 2 Najmanje jedanput sedmično, ali ne svaki dan 3 Manje od jedanput sedmično 4 Ja ne pušim 32. Koliko cigareta obično sedmično pušiš? Ako pušiš manje nego jedanput sedmično ili ako ne pušiš, molimo napiši 0. ................................................. cigareta tjedno. 33. Koliko tvojih prijatelja/ prijateljica puši?

1 Svi ili skoro svi 2 Više od polovine 3 Polovina 4 Manje od polovine 5 Skoro nijedan/nijedna 6 Nijedan/nijedna

36

34. Molimo popuni kolonu A ako imaš samo jedno mjesto stanovanja. A

Da li ti je dopušteno pušiti kod kuće? 1 Da, uvijek 2 Da, ponekad 3 Ne, nikad B. Kolonu B popuni ako imaš dva mjesta stanovanja (ne uključujući vikendice) B

Da li ti je dopušteno pušiti kod kuće? 1 Da, uvijek 2 Da, ponekad 3 Ne, nikad 35. Da li ijedna od navedenih osoba puši? Obilježi jednu kućicu za svaku osobu. 1) 2) 3) 4) 5) Puši svaki dan Ponekad

puši Ne puši Ne znam Nemam ili ne

viđam ovu osobu

1. Majka 2. Otac 3 Ostali članovi porodice 4 Najbolji/najbolja prijatelj/ prijateljica

36. Kada pušiš, kako često se nalaziš u sljedećim situacijama? 1) 2) 3) 4) Nikad Rijetko Ponekad Često 0) Ja ne pušim 1) Sam/sama 2) S prijateljima/prijateljicama 3) Sa svojim ocem 4) Sa svojom majkom

37

37. Trenutno, kako često piješ bilo šta od alkoholnih pića, kao što je pivo, vino, žestoka pića na primjer

rakija, konjak, viski, šampanjac, liker? Pokušaj uključiti čak i onaj put kada popiješ jedan gutljaj. Molimo obilježi jednu kućicu u svakom redu

. 1) 2) 3) 4) 5) Svaki dan Svake

sedmice Svaki mjesec

Rijetko Nikad

1. Pivo 2. Vino 3. Žestoka pića/likeri 38. Da li si ikada popio/popila toliko alkohola da si bio/bila zaista pijan/pijana? 1 Ne, nikad 2 Da, jedanput 3 Da, 2 – 3 puta 4 Da, 4 – 10 puta 5 Da, više od 10 puta 39. U posljednjih 30 dana, koliko si puta u nekoj prilici popio/popila pet ili više pića? 1 4 ili više puta 2 3 puta 3 Dva puta 4 Jedanput 5 Nisam popio/popila 5 ili više pića u istoj prilici, u proteklom mjesecu 6 Nisam nikad popio/popila 5 ili više pića u istoj prilici 40. S koliko godina si, po prvi put, uradio/uradila sljedeće stvari? Ako ima nešto što nisi uradio/uradila, izaberi odgovor “nikad”.

1. Pio/pila alkohol (više od gutljaja) Bilo mi je________ godina Nikad Napiši koliko si imao/ imala godina

2. Napio se/napila se Bilo mi je________ godina Nikad Napiši koliko si imao/ imala godina

3. Pušio/pušila cigaretu (više od jednog dima)

Bilo mi je_________ godina Nikad Napiši koliko si imao/ imala godina

4. Pio/pila pivo (barem jednu pivsku čašu, limenku ili flašu)

Bilo mi je________ godina Nikad Napiši koliko si imao/ imala godina

5. Pio/pila vino (barem jednu vinsku čašu)

Bilo mi je_________ godina Nikad Napiši koliko si imao/ imala godina

6. Pio/pila žestoka pića (barem jednu malu čašu)

Bilo mi je________ godina Nikad Napiši koliko si imao/ imala godina

41. Kada piješ alkohol, kako često se nalaziš u sljedećim situacijama? 1) 2) 3) 4) Nikad Rijetko Ponekad Često 0) Ja ne pijem 1) Sam/sama 2) S prijateljima/prijateljicama 3) Sa svojim ocem 4) Sa svojom majkom

38

42. Molimo popuni kolonu A ako imaš samo jedno mjesto stanovanja. A

Da li ti je dopušteno piti alkohol kod kuće? 1 Da, uvijek 2 Da, ponekad 3 Ne, nikad

Kolonu B popuni samo ako imaš i drugo mjesto stanovanja, ne uključujući vikendice. B

Da li ti je dopušteno piti alkohol kod kuće? 1 Da, uvijek 2 Da, ponekad 3 Ne, nikad

43. Kako često obično doručkuješ (još nešto osim jedne čaše mlijeka ili voćnog soka)? Molimo obilježi jednu kućicu za radne dane i jednu za vikend a. Radni dani b. Vikend

1 Radnim danima nikada na doručkujem 2 Jedan dan 3 Dva dana 4 Tri dana 5 Četiri dana 6 Pet dana

1 Vikendom nikada na doručkujem 2 Obično doručkujem samo jednog dana vikenda

(subotom ili nedjeljom)

3 Obično doručkujem oba dana vikenda (subotom i nedjeljom)

39

44. Koliko puta dnevno užinaš (užina je npr. jabuka, sendvič, čokolada, čips) ? (Molimo, označi jednu kućicu za radne dane i jednu za vikend) a. Radni dani b. Vikend 1 Rijetko ili nikad 2 Jedanput dnevno 3 Dva puta dnevno 4 Tri puta dnevno 5 Četiri puta dnevno 6 Pet puta dnevno 7 Šest ili više puta dnevno

1 Rijetko ili nikad 2 Jedanput dnevno 3 Dva puta dnevno 4 Tri puta dnevno 5 Četiri puta dnevno 6 Pet puta dnevno 7 Šest ili više puta dnevno

45. Kako često obično ručaš (još nešto osim pića ili užine)? Molimo obilježi jednu kućicu za radne dane i jednu za vikend a. Radni dani b. Vikend

1 Radnim danima nikada na ručam 2 Jedan dan 3 Dva dana 4 Tri dana 5 Četiri dana 6 Pet dana

1 Vikendom nikada na ručam 2 Obično ručam samo jednog dana vikenda (subotom ili nedjeljom) 3 Obično ručam oba dana vikenda (subotom i nedjeljom)

46. Kako često obično večeraš (još nešto osim pića ili užine)? Molimo obilježi jednu kućicu za radne dane i jednu za vikend a. Radni dani b. Vikend

1 Radnim danima nikada na večeram 2 Jedan dan 3 Dva dana 4 Tri dana 5 Četiri dana 6 Pet dana

1 Vikendom nikada na večeram 2 Obično večeram samo jednog dana vikenda (subotom ili nedjeljom) 3 Obično večeram oba dana vikenda (subotom i nedjeljom)

40

47. Kako često jedeš ili piješ nešto od dolje nabrojanog? Molimo obilježi jednu kućicu u svakom redu 1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) Nikad Manje od

jedanput sedmično

Jedanput sedmično

2-4 dana u sedmici

5-6 dana u sedmici

Jednom dnevno, svaki dan

Svaki dan, više puta

1. Voće 2. Povrće 3. Slatkiši (bombone ili čokolada)

4. Kola ili sokovi koji sadrže šećer

5. Bilo koje alkoholno piće

6. Dijetna kola ili druga dijetalna osvježavajuća pića

7.Poluobrano mlijeko (s manje masti)

8.Punomasno mlijeko

9. Sir 10. Ostali mliječni proizvodi (jogurt, čok. mlijeko, puding itd.)

11. Žitarice ( kao kornfleks)

12. Bijeli hljeb 13. Crni hljeb 14.Grickalice 15. Čips 48. Neki mladi ljudi idu u školu ili u krevet gladni jer nemaju dovoljno hrane kod kuće. Kako često se to tebi događa?

1 Uvijek 2 Često 3 Nekada 4 Nikada 49. Kako često pereš zube? 1 Više od jedanput dnevno 2 Jedanput dnevno 3 Najmanje jedanput sedmično, ali ne svaki dan 4 Manje od jedanput sedmično 5 Nikada

41

Fizička aktivnost je svaka aktivnost koja povećava tvoje srčane otkucaje i čini da neko vrijeme budeš zadihan. Fizička aktivnost se može obavljati pri sportskim ili školskim aktivnostima, u igri s prijateljima ili hodanjem do škole. Neki primjeri fizičke aktivnosti su trčanje, brzo hodanje, rolanje, voženje bicikla, plesanje, klizanje, plivanje, nogomet, surfanje. Za sljedeća dva pitanja, saberi svo vrijeme koje provedeš u fizičkoj aktivnosti svaki dan. 50. U proteklih sedam dana, koliko si dana bio/bila fizički aktivan/aktivna sveukupno najmanje 60 minuta dnevno?

0 dana 1 2 3 4 5 6 7 dana 51. Koliko si inače dana sedmično (tipični ili uobičajena sedmica) fizički aktivan/aktivna sveukupno najmanje 60 minuta dnevno?

0 dana 1 2 3 4 5 6 7 dana 52. Vanškolske aktivnosti: Kako ČESTO u svom slobodnom vremenu vježbaš, tako da se oznojiš ili zadišeš? 1 Svaki dan 2 4-6 puta sedmično 3 2-3 puta sedmično 4 Jedanput sedmično 5 Jedanput mjesečno 6 Manje od jedanput mjesečno 7 Nikad 53. Vanškolske aktivnosti: Koliko SATI sedmično, u svom slobodnom vremenu, vježbaš tako da se oznojiš ili zadišeš? 1 Nikako 2 Pola sata 3 Jedan sat 4 2-3 sata 5 4-6 sata 6 7 sati ili više

42

54. Otprilike, koliko sati dnevno, u svoje slobodno vrijeme, obično gledaš televiziju (uključujući video)? Molimo obilježi jednu kućicu za radne dane i jednu za vikend a. Radni dani b. Vikend

1 Nijedan 2 Oko pola sata dnevno 3 Oko 1 sat dnevno 4 Oko 2 sata dnevno 5 Oko 3 sata dnevno 6 Oko 4 sata dnevno 7 Oko 5 sati dnevno 8 Oko 6 sati dnevno 9 Oko 7 ili više sati dnevno


55. Koliko sati dnevno obično provedeš radeći domaću zadaću izvan škole i nastave? Molimo obilježi jednu kućicu za radne dane i jednu za vikend a. Radni dani b. Vikend



56. Otprilike, koliko sati dnevno, u svoje slobodno vrijeme, obično koristiš kompjuter (za igranje igara, e-mail, razgovaranje ili surfanje po internetu)? Molimo obilježi jednu kućicu za radne dane i jednu za vikend a. Radni dani b. Vikend



57. Da li tvoja porodica ima auto, kombi ili kamion? 1 Ne 2 Da, jedan 3 Da, dva ili više 58. Da li imaš sobu samo za sebe? 1 Da 2 Ne

43

59. U proteklih 12 mjeseci, koliko puta si putovao/putovala na raspust ili odmor sa svojom porodicom? 1 Nisam nijedanput 2 Jedanput 3 Dva puta 4 Više od dva puta 60. Koliko kompjutera ima tvoja porodica? 1 Nijedan 2 Jedan 3 Dva 4 Više od dva 61. Što misliš, kako novčano stoji tvoja porodica? 1 Veoma dobro 2 Prilično dobro 3 Prosječno 4 Ne baš dobro 5 Nikako ne stoji dobro

44

NE ISPUNJAVAJU UČENICI Datum anketiranja I_I_I /I_I_I/I_I_I Opština I_I_I_I_I_I I_I urbana I_I ruralna Šifra škole: I_I_I Šifra razreda: I_I_I/I_I_I Šifra upitnika: I_I_I/I_I_I/I_I_I Šifra anketara: I_I

45

UPUTSTVA ZA NASTAVNIKE/PROFESIONALCE KOJI PROVODE ISTRAŽIVANJE U UČIONICI UVODNE INFORMACIJE Ovo se istraživanje fokusira na zdravstveno ponašanje i faktore vezane za zdravlje učenika. Istraživanje je dio veće kolaborativne studije Svjetske zdravstvene organizacije koja je urađena u velikom broju zemalja tokom školske 2001 –02 godine.

Na osnovu preporuka Ministarstva zdravstva, Ministarstva prosvjete i Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine i Regionalnog ureda SZO-e, u ovoj školskoj godini, ovo istraživanje će se provesti i u našoj zemlji. Upitnik je napravljen nakon testiranja nekoliko pilot verzija u školama. Vrijeme potrebno za ispunjavanje upitnika, u grupi sastavljenoj od učenika različitih sposobnosti, starosne dobi 11 -14 godina iznosi 45 minuta.

Od vitalnog je značaja da se djeca ne požuruju, zato što bi to utjecalo na validnost njihovih odgovora. Najbolje bi bilo da se anketiranje provodi u grupama veličine razreda. Znanstveno je dokazano da je ova forma administracije najbolji način da se postignu najiskreniji odgovori učenika. Predmet upitnika je takav da učenici mogu poželjeti da prodiskutiraju svoje odgovore. Ovo bi svakako kompromitiralo rezultate, i zato djeci ne bi trebalo dopustiti da razgovaraju, i ako je moguće, da ne gledaju odgovore jedni od drugih. Trebalo bi izbjeći administriranje upitnika u laboratorijima ili na drugim “neuobičajenim” mjestima. Ako učenici imaju poteškoće pri čitanju upitnika, molimo da im kada je primjereno pomognete. Pod takvim okolnostima vi bi bez sumnje bili svjesni potencijalnog rizika od bijasa u njihovim odgovorima. Većina učenika neće uopće trebati pomoć pri popunjavanju upitnika. Međutim, možda će biti potrebno naglasiti da svaki učenik mora odgovoriti na svako pitanje kako najbolje može. Da bi se postigli pouzdani rezultati, vitalno je važno da se ne utječe na učeničke odgovore na pitanja iz istraživanja. Zato smo razvili zajedničku proceduru koju su koristili svi sudionici u istraživanju i nadamo se da ćete vi slijediti ovu proceduru što bliže možete: 1. Na početku sata, nakon što se podjele upitnici ali prije nego što ih itko počne popunjavati, učenicima bi

trebao biti pročitan sljedeći tekst: “Naša škola sudjeluje u studiji o zdravlju i stilovima života, koja je bila provođena i u mnogim drugim zemljama. Na ovom satu ću vas zamoliti da popunite upitnik. Pitanja se tiču stvari kao što je ishrana, vježbanje, pušenje itd. Nema potrebe da pišete svoje ime na upitniku. Nitko u školi neće vidjeti vaše odgovore, uključujući i mene. Zato

46

se od mene ne očekuje da vam previše pomognem u ispunjavanju upitnika, osim kad me pitate. Kada ga popunite, stavite upitnik u kovertu koju ste dobili i zalijepite je. Ja ću sve koverte staviti u veliku kovertu i poslati istraživačkom studijskom timu. Odgovorite na pitanja najiskrenije što možete ali nemojte provesti previše vremena na svakom pitanju. Sva pitanja se moraju pažljivo pročitati, a za svako pitanje, postoje i jasna uputstva. Vi ne biste trebali razgovarati jedni s drugima sve dok svi ne završe. Također ne smijete gledati u tuđe odgovore. Važno je vaše lično mišljenje, a ne mišljenje nekog drugog. Iako neće biti priče, upitnik nije test, te nema ispravnih i pogrešnih odgovora. Sada možete početi.” 2. Ako neki učenici ne žele sudjelovati, nađite im da rade nešto drugo. 3. Pomozite učenicima samo ako oni zatraže pomoć, a ako nekoliko učenika upita za istu stvar, možete

upotrijebiti tablu za objašnjenje. Ovo bi se češće moglo događati među jedanaesto-godišnjacima. 4. Kada prvi učenici završe, treba ih zamoliti da rade nešto specifično, kako ne bi uznemirivali one koji još

uvijek popunjavaju upitnik. 5. Kada svi učenici završe, stave i zalijepe svoje upitnike u neoznačene koverte koje su im date, zamolite

jednog učenika da pokupi koverte. Molimo da ispunite ovaj obrazac i pošaljite ga s upitnicima:

Datum istraživanja:................................................................................................. Ime i adresa škole:.................................................................................................. Ime supervizora u razredu:...................................................................................... Ispitivani razred:................................................................................................... Vrsta sata (npr. razredni):....................................................................................... Broj prisutnih učenika:............................................................................................. Broj odsutnih učenika i razlozi odsustva, ukoliko su poznati: ....................................................................................................................………. Broj učenika koji su odbili odgovarati:................................................................ Broj roditelja koji su odbili odgovarati:............................................................ Broj vraćenih upitnika:............................................................................................

Hvala Vam na pomoći.

47

DODATAK 4:

Tabele

48

Tabela A1. Vlastita procjena zdravlja

Tabela A2. Pušenje: Da li si ikad pušio/pušila ?

DJEČACI+DJEVOJČICE: RAZRED

Šesti % Osmi % Ukupno % StatistikaOdlično 788 47.5% 680 40.9% 1468 44.2% (isključeno nepoznato):Vrlodobro

560 33.8% 629 37.8% 1189 35.8% X 2 : 22.79Dobro 223 13.4% 285 17.1% 508 15.3% DF: 3Loše 71 4.3% 51 3.1% 122 3.7% P: <0.001

Nepoznato 16 1.0% 19 1.1% 35 1.1% Ukupno 1658 100.0% 1664 100.0% 3322 100.0%

DJEČACI: RAZREDVlastita procjena zdravlja

Šesti % Osmi % Ukupno % StatistikaOdlično 458 54.5% 394 48.5% 852 51.5% (isključeno nepoznato):

Vrlo dobro 249 29.6% 275 33.8% 524 31.7% X 2 : 12.01Dobro 88 10.5% 111 13.7% 199 12.0% DF: 3Loše 33 3.9% 19 2.3% 52 3.1% P: 0.007


DJEVOJČICE: RAZRED

Vlastita procjena zdravlja Šesti % Osmi % Ukupno % StatistikaOdlično 330 40.4% 286 33.6% 616 36.9% (isključeno nepoznato):

Vrlo dobro 311 38.1% 354 41.6% 665 39.9% X 2 : 10.75Dobro 135 16.5% 174 20.4% 309 18.5% DF: 3Loše 38 4.7% 32 3.8% 70 4.2% P: 0.013


Vlastita procjena zdravlja

Vrlo dobro

DJEČACI + DJEVOJČICE: RAZREDIkad pušili? Šesti % Osmi % Ukupno % Statistika

Da 195 11.8% 495 29.7% 690 20.8% (isključeno nepoznato):Ne 1444 87.1% 1152 69.2% 2596 78.1% X 2 : 163.26

Nepoznato 19 1.1% 17 1.0% 36 1.1% DF: 1Ukupno 1658 100.0% 1664 100.0% 3322 100.0% P: <0.001

DJEČACI: RAZREDIkad pušili? Šesti % Osmi % Ukupno % Statistika



DJEVOJČICE: RAZREDIkad pušili? Šesti % Osmi % Ukupno % Statistika



49

Tabela A3. Pušenje: Trenutna navika pušenja

Tabela A4. Konzumiranje alkohola: Trenutna navika pijenja

DJEČACI + DJEVOJČICE: RAZREDPušački status Šesti % Osmi % Ukupno % StatistikaSvakodnevno 12 0.7% 46 2.8% 58 1.7% (isključeno nepoznato):

Najmanje jedanput sedmično 25 1.5% 46 2.8% 71 2.1% X 2 : 42.36Manje od jedanput sedmično 27 1.6% 62 3.7% 89 2.7% DF: 3

Ne puši 1548 93.4% 1462 87.9% 3010 90.6% P: <0.001Nepoznato 46 2.8% 48 2.9% 94 2.8%Ukupno 1658 100.0% 1664 100.0% 3322 100.0%

DJEČACI: RAZREDPušački status Šesti % Osmi % Ukupno % StatistikaSvakodnevno 9 1.1% 32 3.9% 41 2.5% (isključeno nepoznato):



DJEVOJČICE: RAZRED

Pušački status Šesti % Osmi % Ukupno % StatistikaSvakodnevno 3 0.4% 14 1.6% 17 1.0% (isključeno nepoznato):



DJEČACI + DJEVOJČICE: RAZREDNavika pijenja Šesti % Osmi % Ukupno % Statistika

Često 58 3.5% 81 4.9% 139 4.2% (isključeno nepoznato):Rijetko 441 26.6% 644 38.7% 1085 32.7% X 2 : 61.50Nikad 1070 64.5% 873 52.5% 1943 58.5% DF: 2

Nepoznato 89 5.4% 66 4.0% 155 4.7% P: <0.001Ukupno 1658 100.0% 1664 100.0% 3322 100.0%

DJEČACI: RAZREDNavika pijenja Šesti % Osmi % Ukupno % Statistika

Često 51 6.1% 59 7.3% 110 6.7% (isključeno nepoznato):Rijetko 291 34.6% 377 46.4% 668 40.4% X 2 : 25.95Nikad 451 53.6% 344 42.3% 795 48.1% DF: 2


DJEVOJČICE: RAZRED

Navika pijenja Šesti % Osmi % Ukupno % StatistikaČesto 7 0.9% 22 2.6% 29 1.7% (isključeno nepoznato):

Rijetko 150 18.4% 267 31.4% 417 25.0% X 2 : 46.57Nikad 619 75.8% 529 62.2% 1148 68.8% DF: 2


50

Tabela A5. Navika doručkovanja u RADNIM danima

DJEČACI + DJEVOJČICE: RAZREDUčestalost (broj dana) Šesti % Osmi % Ukupno % Statistika

Nikad 217 13.1% 276 16.6% 493 14.8% (isključeno nepoznato):Jedan dan 110 6.6% 80 4.8% 190 5.7% X 2 : 14.88Dva dana 67 4.0% 61 3.7% 128 3.9% DF: 5Tri dana 64 3.9% 82 4.9% 146 4.4% P: 0.011

Četiri dana 66 4.0% 55 3.3% 121 3.6% Pet dana 1003 60.5% 1010 60.7% 2013 60.6%


DJEČACI: RAZRED

Učestalost (broj dana) Šesti % Osmi % Ukupno % StatistikaNikad 97 11.5% 127 15.6% 224 13.5% (isključeno nepoznato):

Jedan dan 68 8.1% 41 5.0% 109 6.6% X 2 : 13.00Dva dana 34 4.0% 32 3.9% 66 4.0% DF: 5Tri dana 29 3.4% 39 4.8% 68 4.1% P: 0.023



DJEVOJČICE: RAZREDUčestalost (broj dana) Šesti % Osmi % Ukupno % Statistika

Nikad 120 14.7% 149 17.5% 269 16.1% (isključeno nepoznato):Jedan dan 42 5.1% 39 4.6% 81 4.9% X 2 : 3.80Dva dana 33 4.0% 29 3.4% 62 3.7% DF: 5Tri dana 35 4.3% 43 5.1% 78 4.7% P: 0.579



51

Tabela A6. Navike pranja zuba

Tabela A7. Fizička aktivnost (učestalost tijekom tjedna)

DJEČACI + DJEVOJČICE: RAZREDUčestalost Šesti % Osmi % Ukupno % Statistika

Više od jedanput dnevno 1251 75.5% 1249 75.1% 2500 75.3% (isključeno nepoznato):Jedanput dnevno 206 12.4% 284 17.1% 490 14.8% X 2 : 23.08

Najmanje jedanput sedmično 96 5.8% 67 4.0% 163 4.9% DF: 4Manje od jedanput sedmično 39 2.4% 23 1.4% 62 1.9% P: <0.001

Nikad 10 0.6% 17 1.0% 27 0.8%Nepoznato 56 3.4% 24 1.4% 80 2.4%Ukupno 1658 100.0% 1664 100.0% 3322 100.0%

DJEČACI: RAZREDUčestalost Šesti % Osmi % Ukupno % Statistika


Najmanje jedanput sednučno 51 6.1% 50 6.2% 101 6.1% DF: 4Manje od jedanput sedmično 28 3.3% 19 2.3% 47 2.8% P: <0.001

Nikadr

8 1.0% 14 1.7% 22 1.3%Nepoznato 36 4.3% 16 2.0% 52 3.1%Ukupno 841 100.0% 813 100.0% 1654 100.0%

DJEVOJČICE: RAZREDUčestalost Šesti % Osmi % Ukupno % Statistika


Najmanje jedanput sedmično 45 5.5% 17 2.0% 62 3.7% DF: 4Manje od jedanput sedmično 11 1.3% 4 0.5% 15 0.9% P: <0.001

Nikad 2 0.2% 3 0.4% 5 0.3%Nepoznato 20 2.4% 8 0.9% 28 1.7%Ukupno 817 100.0% 851 100.0% 1668 100.0%

DJEČACI + DJEVOJČICE: RAZREDUčestalost aktivnosti Šesti % Osmi % Ukupno % Statistika

Nikad 17 1.0% 24 1.4% 41 1.2% (isključeno nepoznato):1-2 dana/sedmično 398 24.0% 465 27.9% 863 26.0% X 2 : 28.133-6 dana/sedmično 611 36.9% 746 44.8% 1357 40.8% DF: 3

7 dana/sedmično 416 25.1% 320 19.2% 736 22.2% P: <0.001Nepoznato 216 13.0% 109 6.6% 325 9.8%Ukupno 1658 100.0% 1664 100.0% 3322 100.0%

DJEČACI: RAZREDUčestalost aktivnosti Šesti % Osmi % Ukupno % Statistika

Nikad 12 1.4% 5 0.6% 17 1.0% (isključeno nepoznato):1-2 dana/sedmično 176 20.9% 160 19.7% 336 20.3% X 2 : 8.643-6 dana/sedmično 312 37.1% 368 45.3% 680 41.1% DF: 3

7 dana/sedmično 231 27.5% 215 26.4% 446 27.0% P: 0.035Nepoznato 110 13.1% 65 8.0% 175 10.6%Ukupno 841 100.0% 813 100.0% 1654 100.0%

DJEVOJČICE: RAZRED

Učestalost aktivnosti Šesti % Osmi % Ukupno % StatistikaNikad 5 0.6% 19 2.2% 24 1.4% (isključeno nepoznato):

1-2 dana/sedmično 222 27.2% 305 35.8% 527 31.6% X 2 : 46.643-6 dana/sedmično 299 36.6% 378 44.4% 677 40.6% DF: 3

7 dana/sedmično 185 22.6% 105 12.3% 290 17.4% P: <0.001Nepoznato 106 13.0% 44 5.2% 150 9.0%Ukupno 817 100.0% 851 100.0% 1668 100.0%

52

DODATAK 5:

Skraćenice

53

Skraćenice

SZO Svjetska zdravstvena organizacija

KTL Nacionalni institut za javno zdravstvo Finske

HBSC Zdravstveno ponašanje školske djece

PMU Program management unit – jedinica za upravljanje projektima

FZJZ Federalni zavod za javno zdravstvo

ZZJZ Zavod za javno zdravstvo

federacija bosne i hercegovine, 2002.god. · dr. dželal imamović, ravnatelj zzjz zeničko –...

Documents