ff.sve-mo.baff.sve-mo.ba/sites/default/files/slike-staticke-stranice... · web view- osposobiti...

OPIS KOLEGIJA NA PREDDIPLOMSKOM STUDIJU POVIJESTI

Naziv kolegija Uvod u povijest s metodologijom Kod kolegija FFPVB101Studijski programCiklus

Studij povijestiPreddiplomski sveučilišni studij

Godinastudija

I.

ECTS vrijednost boda

3 Semestar 1. Broj sati po semestru (p+v+s)

15+30+0

Status kolegija obvezni (A)

Preduvjeti: Usporedni uvjeti

nema ih

Pristup kolegiju studenti Povijesti Vrijeme održavanja nastave

prema rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik dr. sc. Marina Beus, doc.Kontakt sati/konzultacije prema rasporeduE-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-408Ciljevi kolegija Upoznati studente s osnovama razvoja povijesne znanosti. Uvesti

studente u povijesno istraživanje uz praktičnu primjenu informacijskih tehnologija, razviti sposobnost i stjecanje vještina u pronalaženju izvora i literature, strukturiranju i izradi radova koristeći se znanstvenim bilješkama i bibliografijom.

Ishodi učenja(opće i specifične kompetencije)

Nakon položenog ispita studenti će razumjeti metodologiju i metode koje se primjenjuju u povijesnom istraživanju, steći sposobnost i vještine u formuliranju istraživačkoga pitanja te vještine u prikupljanju primjerenih bibliografskih jedinica, strukturiranju rada te pisanoj obradi teme uz primjenu informacijskih tehnologija i utvrđene znanstvene metodologije za izradu pisanih radova.

Sadržaj syllabusa/izvedbenog plana (ukratko)

Uvodna objašnjenja što je povijest, razlika između povijesti, historije i historiografije. Pomoćne povijesne znanosti. Znanstvene publikacije i kategorizacija. Povijesni izvori – vrste. Razlikovanje izvora i literature. Objasniti znanstvene formulacije, način povijesnog istraživanja i samu strukturu rada. Plagijat i kako ga izbjeći. Uputiti studente kako i gdje će tražiti literaturu i izvore, način izradbe i pisanja seminarskog i znanstvenog rada uz korištenje računala – strukturiranje rada, pisanje znanstvenih bilješki i bibliografije. Predviđen je i posjet Arhivu Hercegovačko-neretvanske županije/kantona.

Način izvođenja nastave(označiti masnim tiskom)

predavanja vježbe seminari samostalni zadatci

konzultacije mentorski rad terenska nastava

ostalo

Napomene: Nastava se izvodi po skupinama u učionici opremljenoj računalima, a predviđen je posjet Arhivu Hercegovačko-neretvanske županije/kantona.

Studentske obveze - Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.- Praktična primjena stečenih znanja iz metodologije izrade rada uz korištenje računala. - Usmeni ispit.

Praćenje i ocjenjivanje studenta(označiti masnim tiskom)

pohađanje nastave

aktivnosti u nastavi

seminarski rad praktični rad

usmeni ispit pismeni ispit kontinuirana provjera znanja

referat

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi

45 1,5 Max 25%

Završni ispit - pismeni dio ispita*

30 1 Max 40%

Završni ispit - usmeni dio ispita*

15 0,5 Max 35%

Dodatna pojašnjenja:Pohađanje nastave:Pohađanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu (dobiti potpis) trebaju tijekom nastave nazočiti najmanje 50% predavanjima i vježbama. Sudjelovanje u nastavi iznad 50% te svaka aktivnost u nastavnom procesu vrednuje se prema prethodno navedenim kriterijima. Pismeni ispit:Prije završnog usmenog ispita studenti polažu pismeni dio na temelju kojega nositelj kolegija stječe uvid o stečenom znanju i vještinama izradbe pisanih radova. Studenti na računalu dobiju radni tekst kojeg moraju uraditi prema naputcima i stečenom znanju o metodologiji izradbe pisanih radova. Ovaj dio ispita, osim stjecanja znanja i vještina izrade pisanih radova, podrazumijeva usvajanje jednoga dijela teorijske građe. * Završni ispit sastoji se od pismenog i usmenog dijela ispita.Završni ispit je obvezan i bez njega student ne može biti ocijenjen. Da bi student pristupio završnom ispitu, mora na pismenom ispitu imati minimalno 51% točnih odgovora.Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova odnosi se samo na redovite studente.Izvanredni studenti nakon položenoga pismenoga ispita (na kojem mogu ostvariti maksimalno 50% od ukupne ocjene) pristupaju završnom usmenom ispitu (maksimalno 50% od ukupne ocjene).Sudjelovanje i angažiranost u nastavnom procesu (maksimalno 25%):Nazočnost nastavi do 50% = 0% (ostaje bez potpisa).Nazočnost nastavi od 51% do 75% = do 5%Nazočnost nastavi od 51% do 75% + rad na zadanim vježbama = do 10%Nazočnost nastavi od 76% do 100% + aktivnost u radu na zadanim vježbama = do 15%Nazočnost nastavi od 76% do 100% + sudjelovanje u diskusiji + aktivnost u radu na zadanim vježbama = do 20%Nazočnost nastavi od 76% do 100% + aktivno sudjelovanje u diskusiji + uspješno savladane aktivnosti u radu na zadanim vježbama = do 25%Pismeni dio ispita (maksimalno 40%):manje od 50% točno odrađenih zadataka = 0% ocjene od 51% do 60% = do 8% ocjene od 61% do 70% = do 16% ocjene od 71% do 80% = do 24% ocjene od 81% do 90% = do 32% ocjene

od 91% do 100% = do 40% ocjene Završni ispit ocjenjuje se na sljedeći način (maksimalno 35%): manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = do 7% ocjene od 61% do 70% = do 14% ocjene od 71% do 80% = do 21% ocjene od 81% do 90% = do 28% ocjene od 91% do 100% = do 35% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna ocjena dobiva se na sljedeći način:izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjenevrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjenedobar - 3 (C/D) - 63 do 75,9% ocjene dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjeneObvezna literatura: - NIKOLIĆ JAKUS, Z., Uvod u studij povijesti: Historiografski

praktikum, Leykam international, d.o.o., Zagreb, 2008.Dopunska literatura:

- GROSS, M., Suvremena historiografija: korijeni, postignuća, traganja, Novi Liber, Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 1996. (ili 2001.).

Dodatne informacije o kolegiju

Informiranje o kolegiju:Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama prema kolegiju studenti će dobiti na prvom predavanju, a te informacije dostupne su i na mrežnoj stranici Fakulteta (ffmo.ba). Kontaktiranje s nastavnikom:Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a kontaktiranje je omogućeno i elektroničkom poštom izvan termina konzultacija, prema potrebi (adresa dostupna na mrežnoj stranici Filozofskog fakulteta).Termin za konzultacije određuje se početkom akademske godine.

PRILOG: Kalendar nastaveBroj nastavnecjeline

TEME I LITERATURA

I. Naslov: Uvod u kolegij i detaljni izvedbeni nastavni plan i program. Povijest /historija/ historiografija.Kratak opis: Što je povijest? Odnos povijest – historija – historiografija. Grane povijesne znanosti.Literatura: - NIKOLIĆ JAKUS, Z., Uvod u studij povijesti: Historiografski praktikum, Leykam international, d.o.o., Zagreb, 2008., str. 1.-11.

II. Naslov: Povijesni izvori.Kratak opis: Pojasniti što su povijesni izvori, vrste povijesnih izvora, pomoćne povijesne znanosti, izvori i literatura, najvažnije zbirke povijesnih izvora. Literatura: - NIKOLIĆ JAKUS, Z., Uvod u studij povijesti: Historiografski praktikum, Leykam international, d.o.o., Zagreb, 2008., str. 11.-27., 97.-131.

III. Naslov: Izvori i literatura.Kratak opis: Kako tražiti literaturu? Enciklopedije, leksikoni, knjižnice, internet kao izvor podataka.Literatura:

- NIKOLIĆ JAKUS, Z., Uvod u studij povijesti: Historiografski praktikum, Leykam international, d.o.o., Zagreb, 2008., str. 27.-38.

IV. Naslov: Arhivi.Kratak opis: Arhivska građa, fondovi i zbirke, korištenje arhivskom građom, državni i područni arhivi.Literatura: - NIKOLIĆ JAKUS, Z., Uvod u studij povijesti: Historiografski praktikum, Leykam international, d.o.o., Zagreb, 2008., str. 38.-43., 138.-146.

V. Naslov: Muzeji.Kratak opis: Definicija i podjela, značenje muzeja za povjesničara, najvažniji muzeji u Hrvatskoj i BiH. Literatura: - NIKOLIĆ JAKUS, Z., Uvod u studij povijesti: Historiografski praktikum, Leykam international, d.o.o., Zagreb, 2008., str. 43.-45., 146.-153.

VI. Naslov: Posjet Muzeju Hercegovine i Arhivu Hercegovine.Kratak opis: Terenska nastava.Literatura: Terenska nastava.

VII. Naslov: Znanstvene publikacije.Kratak opis: Podjela znanstvenih publikacija, znanstveni časopisi, klasifikacija radova u znanstvenim publikacijama, hrvatski historijski časopisi, važnije međunarodne kratice kojima se služe povjesničari. Literatura: - NIKOLIĆ JAKUS, Z., Uvod u studij povijesti: Historiografski praktikum, Leykam international, d.o.o., Zagreb, 2008., str. 45.-49., 153.-160., 169.-175.

VIII. Naslov: Izbor teme istraživanja.Kratak opis: Kako izabrati temu, formuliranje istraživačkog pitanja i komunikacija s profesorom.Literatura: - NIKOLIĆ JAKUS, Z., Uvod u studij povijesti: Historiografski praktikum, Leykam international, d.o.o., Zagreb, 2008., str. 49.-55.

IX. Naslov: Struktura rada.Kratak opis: Osnovni dijelovi rada – pojedinačno pojašnjavanje pojedinih dijelova, način i stil pisanja.Literatura: - NIKOLIĆ JAKUS, Z., Uvod u studij povijesti: Historiografski praktikum, Leykam international, d.o.o., Zagreb, 2008., str. 55.-58; Upute za izradu seminarskih, završnih/magistarskih radova objavljene su na službenim internetskim stranicama Studija povijesti Filozofskog fakulteta u Mostaru.

X. Naslov: Plagijat i citiranje.Kratak opis: Što je plagijat i kako ga izbjeći, izravni i neizravni plagijat. Značenje citata u radu i pisanje pisanja.Literatura: - NIKOLIĆ JAKUS, Z., Uvod u studij povijesti: Historiografski praktikum, Leykam international, d.o.o., Zagreb, 2008., str. 58.-65; Upute za izradu seminarskih, završnih/diplomskih radova objavljene su na službenim internetskim stranicama Studija povijesti Filozofskog fakulteta u Mostaru.

XI. Naslov: Pisanje bibliografskih jedinica i pozivnih bilješki.Kratak opis: Pojasniti što su to pozivne bilješke, vrste pozivnih bilješki,

način pisanja pozivnih bilješki (knjige, knjige klasičnih autora, enciklopedija, internet).Literatura: Upute za izradu seminarskih, završnih/diplomskih radova objavljene su na službenim internetskim stranicama Studija povijesti Filozofskog fakulteta u Mostaru.

XII. Naslov: Način citiranja članka u zbornicima, časopisima i tiskovinama, citiranje Biblije.Kratak opis: Pojasniti i izvježbati način pisanja pozivnih bilješki kod navedenih bibliografskih jedinica.Literatura: Upute za izradu seminarskih, završnih/diplomskih radova objavljene su na službenim internetskim stranicama Studija povijesti Filozofskog fakulteta u Mostaru.

XIII. Naslov: Izrada popisa izvora i literature. Kratak opis: Upoznavanje studenata s pravilima i načinom pisanja popisa izvora i literature. Literatura: Upute za izradu seminarskih, završnih/diplomskih radova objavljene na službenim internetskim stranicama Studija povijesti Filozofskog fakulteta u Mostaru.

XIV. Naslov: Američki sustav citiranja. Korištenje kratica u pozivnim bilješkama. Kratak opis: Upoznavanje s američkim sustavom citiranja. Najčešće hrvatske i latinske kratice u pozivnim bilješkama s kojima se studenti susreću u literaturi. Literatura: Bilješke s predavanja.

XV. Naslov: Zaključna vježba pripreme za pismeni ispit.Kratak opis: Sređivanje ponuđenoga teksta prema utvrđenoj metodologiji izrade pisanih radova – rad na računalu.Literatura: Radni tekst.

Naziv kolegija Stara povijest Istoka Kod kolegija FFPVB102Studijski programCiklus


Godinastudija

I.

ECTS vrijednost boda:


30+0+0

Status kolegija: obvezni (A)

Preduvjeti: - Usporedni uvjeti:

nema ih

Pristup kolegiju: studenti Povijesti Vrijeme održavanja nastave:

prema rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Boris Olujić, izv. prof. Kontakt sati/konzultacije: prema rasporeduE-mail adresa i broj telefona: [email protected] kolegija: Cilj je kolegija osposobiti studente za razumijevanje najvažnijih

procesa u dugom povijesnom trajanju prostora, na kojem nastaju prva organizirana društva. Studenti se upoznaju s osnovnom terminologijom i kronologijom, suvremenim paradigmama i mogućim teorijskim i praktičnim pristupima u istraživanju najstarije povijesti čovječanstva. Jedan je od najvažnijih ciljeva kolegija studenta uputiti u samostalan rad (rad na literaturi, rad na izvorima).

Ishodi učenja(opće i specifične kompetencije):

Nakon položenog ispita stječu se osnovna znanja o povijesti starog Istoka. Studenti bi trebali znati analizirati osnovne pojmove koji se tiču povijesti stare Mezopotamije, Siro-palestine i Egipta, kao i znati protumačiti osnovna zbivanja i procese koji su utjecali na cjelokupnu povijest Bliskog istoka, istočnog Sredozemlja i sjeverne Afrike.

Sadržaj silabusa/izvedbenog plana (ukratko):

Kolegijem se komparativno, dijakronijski i sinkronijski, prati povijesni razvitak nekoliko najstarijih civilizacijskih žarišta, poput Egipta, Mezopotamije, Sirije, Irana, Anadolije i istočnog Sredozemlja. Naglasak nije na faktografskom pregledu, već na razumijevanju povijesnih procesa, promjena, kontinuiteta i diskontinuiteta čovjekovog trajanja u prostoru. Predavanja daju pregled međusobno povezanih pojava, poput tehnološkog razvitka, urbanizacije, prometnog povezivanja, nastajanja globalnih imperija, problema etniciteta i etničkog identiteta, konceptualizacije religijskog i mitološkog svijeta i dr. Seminar tematski prati predavanja i ujedno ih problematizira. Seminar omogućuje praktičan rad na razumijevanju i intepretaciji različitih literarnih i arheoloških izvora, a pretpostavlja i promišljanje mogućih metodoloških pristupa i teorijskih modela.




ostalo

Napomene: Kroz nastavu će se sa studentima poticati diskusija kako bi se što više poticala njihova aktivnost.

mailto:[email protected]

Studentske obveze - Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.- Polaganje završnog ispita: pismena i usmena provjera znanja.


pohađanje nastave




esej


Detaljan prikaz ocjenivanja za studente koji slušaju predavanja i seminarOBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U

OCJENIPohađanje nastave 30 1 Max 10%Angažiranost na predavanjima

15 0,5 Max 20%

Završni ispit - pismena provjera znanja*

30 1 Max 50%

Završni ispit - usmeni dio ispita*

15 0,5 Max 20%

Dodatna pojašnjenja:- Pohađanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave nazočiti najmanje 50% predavanjima. Studenti koji iz bilo kojeg razloga izostanu više, ne mogu dobiti potpis nositelja kolegija niti pristupiti završnom ispitu. - Pod aktivnosti u nastavi podrazumijeva se redovito pripremanje i sudjelovanje u diskusijama na određenu temu. Student kroz pohađanje nastave i aktivnost može ostvariti maksimalno 30% od ukupne ocjene.*Završni ispit sastoji se od pismenog i usmenog dijela ispita.Konačna ocjena rezultat je svih ispunjenih aktivnosti.Sve obveze moraju biti ispunjene u predviđenom roku.Završni ispit za izvanrednog studenta jest 100%. Izvanredni studenti na pismenom dijelu ispita moraju dati najmanje 50% točnih odgovora kako bi pristupili usmenom dijelu ispita.Ocjenjivanje se vrši na sljedeći način:Pohađanje nastave ocjenjuje se na sljedeći način:Nazočnost na nastavi do 50% = ostaje bez potpisa2% = od 51% do 60% nazočnosti na nastavi4% = od 61% do 70% nazočnosti na nastavi 6% = od 71% do 80% nazočnosti na nastavi 8% = od 81% do 90% nazočnosti na nastavi 10% = od 91% do 100% nazočnosti na nastavi Aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:0% - Ne dolazi na nastavu.4% - Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.8% - Povremeno se uključuje u nastavni proces.12% - Pripremljen/na je i aktivno sudjeluju u nastavnom procesu.16% - Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.20% - Redovito pohađa nastavu, pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, razvija kritičko mišljenje te iznosi svoja zapažanja.Pismeni dio ispita ocjenjuje se na sljedeći način:Test nosi 50 bodova, a za prolaz je potrebno ostvariti 25 bodova.10% udjela u ocjeni = ostvarenih 25 do 30 bodova20% = ostvarenih 31 do 35 bodova

30% = ostvarenih 36 do 40 bodova40% = ostvarenih 41 do 45 bodova50% = ostvarenih 46 do 50 bodovaUsmeni dio ispita ocjenjuje se na sljedeći način:- manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene- dalje prema proporcionalnom postotku = maksimalno 20% ocjene.4% = od 51% do 60% 8% = od 61% do 70% 12% = od 71% do 80% 16% = od 81% do 90% = 8% ocjene20% = od 91% do 100%Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: A = 89 − 100% 5 (izvrstan) B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar) C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar) E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan) Obvezna literatura - DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana

povijest svijeta, I.-V., Otokar Keršovani, Rijeka, 1978. (određeni dijelovi - stupci)- VAN DE MIEROOP, M., A History of the Ancient Near East ca. 3000-323 BC, Blackwell, Oxford, 2007.

Dopunska literatura: - BOURBON, F., Drevne civilizacije. Velike kulture svijeta, Mozaik knjiga, Zagreb, 2002.- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Prapovijest i prve civilizacije, I., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007.- CRAWFORD, H., Sumer and Sumerians, Cambridge, Cambridge University Press, 1994.- KUHRT, A., The ancient Near east, I-II., Routledge, London, New York, 2002. - KUNTIĆ-MAKVIĆ, B., OLUJIĆ, B., Mali pojmovnik stare povijesti: Ispitno pomagalo, FF Press, Zagreb, 2004.- SHAW, I. (ur.), The Oxford History of Ancient Egypt, Oxford University Press, Oxford, 2004.


Pohađanje nastave:Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 50% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je prethodno iz svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova. Stoga je i pohađanje nastave u konačnici važno u zbroju bodova. Za pozitivnu ocjenu u konačnici student mora imati minimalno 55% od ukupne ocjene.


TEME I LITERATURA

I. Naslov: Upoznavanje s problematikom stare povijestiKratki opis: Razgovor sa studentima, upoznavanje studenata s načinom rada, osnovnom literaturom, ispitima i dr. Pregled povijesti istraživanja najstarije povijesti čovječanstva, stanje historiografije danas: teorijski pristupi i znanstvene discipline koje se bave istraživanjem različitih aspekata povijesti ranih civilizacija. Upoznavanje s osnovnim kronološkim

smjernicama, znanstvenim metodama i pristupima istraživanju stare povijesti.Literatura:

II. Naslov: Uvjeti u kojima nastaju prve civilizacijeKratki opis: Definiranje prostornih i kronoloških granica u kojima će se odvijati nastava povijesti ranih civilizacija. U ovoj će nastavnoj jedinici posebna pažnja biti posvećena geomorfološkim, klimatskim i vegetacijskim osobinama prostora Mezopotamije, Anadolije, Sirije, Irana, istočnog Sredozemlja, sjeverne Afrike. Starije kameno doba u ovom prostoru.Literatura: - CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Prapovijest i prve civilizacije, I., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007.- VAN DE MIEROOP, M., A History of the Ancient Near East ca. 3000-323 BC, Blackwell, Oxford, 2007.

III. Naslov: Neolitizacija starog IstokaKratki opis: Početci zemljoradnje i uzgoja životinja, organiziranje prvih većih naselja, mreža uzajamnih kontakata između udaljenih prostornih cjelina (razmjena, kontakti, utjecaji). Pregled žarišnih zona neolitizacije ovog prostora, osnovne kronološke smjernice.Literatura: - CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Prapovijest i prve civilizacije, I., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007.- DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest svijeta, I., Otokar Keršovani, Rijeka, 1978.

IV. Naslov: Civilizacije „Plodnog polumjeseca“ u razdoblju od 5. do 3. tisućljeća prije KristaKratki opis: U ovom predavanju najviše se pažnje pridaje razdoblju od 5. do 3. tisućljeća prije Krista, ključnom za razumijevanje početaka prvih velikih civilizacija „Plodnog polumjeseca“ (od Egipta do Mezopotamije). Nastajanje prvih velikih urbanih aglomeracija, stvaranje društvenih elita koje upravljaju resursima (gradnja kanala, organiziranje trgovačkih mreža). Ovladavanje tehnologije metala (bakar, bronca), gradnja kanala, pojava pisma, lončarsko kolo, kotač te druge tehnološke inovacije (bakreno doba). Razdoblje Nagada u Egiptu i razdoblja Obeid i Uruk u Mezopotamiji.Literatura:- DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest svijeta, I., Otokar Keršovani, Rijeka, 1978.- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Prapovijest i prve civilizacije, I., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007.

V. Naslov: Stvaranje velike egipatske države tijekom 3. tisućljeća prije KristaKratki opis: Stara država i 1. međurazdoblje. Koncepcija zagrobnog života, izgradnja hramskih i grobnih kompleksa.Literatura: - DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest svijeta, I., Otokar Keršovani, Rijeka, 1978.- DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest svijeta, II., Otokar Keršovani, Rijeka, 1978.

VI. Naslov: 3. tisućljeće na prostoru Mezopotamije

Kratki opis: Prve dinastije, Akadsko kraljevstvo, III. dinastija Ura. Ujedinjenje prostora Međurječja u veliku državnu cjelinu. Rana povijest jugozapadnog Irana, istočnog Sredozemlja i Anadolije, u svjetlu kontakata s prostorom Mezopotamije i Egipta.Literatura:- VAN DE MIEROOP, M., A History of the Ancient Near East ca. 3000-323 BC, Blackwell, Oxford, 2007.- DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest svijeta, II., Otokar Keršovani, Rijeka, 1978.

VII. Naslov: Sirija i Mezopotamija u prvoj polovici 2. tisućljeća prije KristaKratki opis: Mari, Ebla, Starobabilonsko kraljevstvo, Staroasirska država. Pravni tekstovi i zakonici starog Istoka. Religija Mezopotamije.Literatura: - DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest svijeta, II., Otokar Keršovani, Rijeka, 1978.- VAN DE MIEROOP, M., A History of the Ancient Near East ca. 3000-323 BC, Blackwell, Oxford, 2007.

VIII. Naslov: Srednja država i 2. međurazdoblje (prva polovica 2. tisućljeća prije Krista u Egiptu)Kratki opis: Urbanizacija Egipta (Memfis i Teba), društveno-gospodarski razvoj, literarna baština.Literatura: - DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest svijeta, II., Otokar Keršovani, Rijeka, 1978.

IX. Naslov: Egipatska Nova država: ekspanzija te razdoblje krizeKratki opis: Gospodarski razvoj, međunarodni odnosi, arhiv u Tel El Amarni.Literatura:- DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest svijeta, II., Otokar Keršovani, Rijeka, 1978.

X. Naslov: Kasno brončano doba na prostoru starog Istoka, 15.-12. stoljeće prije KristaKratki opis: Globalni ideološki koncepti (titula veliki kralj, kralj kao božji namjesnik na zemlji te veliki svećenik), stvaranje velikih država, internacionalizacija i stvaranje intezivnih diplomatskih kontakata Hetitskog kraljevstva, Egipatske države, Asirije, Babilonije, Elamskog kraljevstva. Nadiranje „Naroda s mora“, propast Hetitske države.Literatura:- DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest svijeta, III., Otokar Keršovani, Rijeka, 1978.- VAN DE MIEROOP, M., A History of the Ancient Near East ca. 3000-323 BC, Blackwell, Oxford, 2007.

XI. Naslov: Egipatska povijest od početka 1. tisućljeća do Saiske dinastije (664. prije Krista)Kratki opis: Asirsko osvajanje Egipta 671. godine pr. Kr.Literatura:- DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest svijeta, III., Otokar Keršovani, Rijeka, 1978.

XII. Naslov: Veliko Asirsko kraljevstvo (934.-612. prije Krista). Stvaranje globalnog imperija.

Kratki opis: Politički marketing i ideološki koncepti asirskih kraljeva: kraljevski natpisi i stele. Veliki gradovi: Niniva, Ašur, Kalhu (Nimrud), Dur Šarukin (Korsabad), Babilon.Literatura:- DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest svijeta, III., Otokar Keršovani, Rijeka, 1978.- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Prapovijest i prve civilizacije, I., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007.- VAN DE MIEROOP, M., A History of the Ancient Near East ca. 3000-323 BC, Blackwell, Oxford, 2007.

XIII. Naslov: Novobabilonska država (626. - 539.) i početak ekspanzije PerzijanacaKratki opis: Društveni i gospodarski razvoj, ekspanzionistička politika, bitka kod Karkemiša (605. prije Krista); Feničani – gradovi, trgovina, religija i kultovi; Frigija i Lidija.Literatura:- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Prapovijest i prve civilizacije, I., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007.- DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest svijeta, III., Otokar Keršovani, Rijeka, 1978.- DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest svijeta, IV., Otokar Keršovani, Rijeka, 1978.- VAN DE MIEROOP, M., A History of the Ancient Near East ca. 3000-323 BC, Blackwell, Oxford, 2007.

XIV. Naslov: Povijest perzijskog kraljevstva (6. - 4. stoljeće prije Krista)Kratki opis: Početak helenističkog razdoblja na prostoru starog Istoka.Literatura:- VAN DE MIEROOP, M., A History of the Ancient Near East ca. 3000-323 BC, Blackwell, Oxford, 2007.

XV. Naslov: Osvrt na prijeđeno gradivo i ponavljanje najvažnijih temaKratki opis:Literatura:

Naziv kolegija Povijest Grčke i Rima sa starom poviješću na našim prostorima

Kod kolegija FFPVB103

Studijski programCiklus


Godinastudija

I.

ECTS vrijednost boda: 4 Semestar 1. Broj sati po semestru (p+v+s)

45+0+0

Status kolegija: obvezni (A)

Preduvjeti: Usporedni uvjeti:


prema rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Boris Olujić, izv. prof.Kontakt sati/konzultacije: prema rasporeduE-mail adresa i broj telefona: [email protected] kolegija: Cilj je kolegija osposobiti studente za razumijevanje najvažnijih

procesa u dugom povijesnom trajanju, usporednim praćenjem grčke i rimske stare povijesti. U ovu se problematiku radom na predavanjima i u seminaru uklapa istovremeni prostorni i vremenski kontekst povijesnih procesa na našem prostoru.


Polaganjem ispita stječe se znanje o grčko-rimskom svijetu, kao i o ostalim sredozemnim kulturama u predantičko i antičko doba. Studenti bi trebali znati opisati i definirati povijesne procese svojstvene pojedinim povijesnim razdobljima antičkog grčkog i rimskog svijeta te prepoznati važnost grčke i rimske kulturne baštine u razvoju kasnijih europskih kultura.


Najznačajniji naglasci povijesti Grčke, Rima i stare povijesti hrvatskih zemalja. Studenti se upoznaju s osnovnom terminologijom i kronologijom, suvremenim paradigmama i mogućim teorijskim i praktičnim pristupima u istraživanju civilizacija Grčke i Rima te našeg prostora u prapovijesnom i antičkom razdoblju. Jedan je od najvažnijih ciljeva kolegija studente uputiti u samostalan rad (rad na literaturi, rad na izvorima).




ostalo

Napomene: Kroz nastavu će se sa studentima poticati diskusija kako bi se što više poticala njihova aktivnost.

Studentske obveze - Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.- Polaganje završnog ispita: pismena i usmena provjera znanja.


pohađanje nastave




Esej



Detaljan prikaz ocjenjivanja za studente koji slušaju predavanja i seminarOBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U

OCJENIPohađanje nastave i aktivnost u nastavi

45 1,5 Max 30%

Završni ispit – pismena provjera znanja*

60 2 Max 50%

Završni ispit – usmena provjera znanja*

15 0,5 Max 20%

Dodatna pojašnjenja:- Pohađanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave nazočiti najmanje 50% predavanjima. Studenti koji iz bilo kojeg razloga izostanu više, ne mogu dobiti potpis nositelja kolegija niti pristupiti završnom ispitu. - Pod aktivnosti u nastavi podrazumijeva se redovito pripremanje i sudjelovanje u diskusijama na određenu temu. Student kroz pohađanje nastave i aktivnost može ostvariti maksimalno 30% od ukupne ocjene.- Završni ispit sastoji se od pismenog i usmenog dijela ispita.Konačna ocjena rezultat je svih ispunjenih aktivnosti.Sve obveze moraju biti ispunjene u predviđenom roku.Završni ispit za izvanrednog studenta jest 100%. Izvanredni studenti na pismenom dijelu ispita moraju dati najmanje 50% točnih odgovora kako bi pristupili usmenom dijelu ispita. Ocjenjivanje se vrši na sljedeći način:Pohađanje nastave ocjenjuje se na sljedeći način:Nazočnost na nastavi do 50% = ostaje bez potpisa2% = od 51% do 60% nazočnosti na nastavi4% = od 61% do 70% nazočnosti na nastavi 6% = od 71% do 80% nazočnosti na nastavi 8% = od 81% do 90% nazočnosti na nastavi 10% = od 91% do 100% nazočnosti na nastavi Aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:0% - Ne dolazi na nastavu.4% - Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.8% - Povremeno se uključuje u nastavni proces.12% - Pripremljen/na je i aktivno sudjeluju u nastavnom procesu.16% - Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.20% - Redovito pohađa nastavu, pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, razvija kritičko mišljenje te iznosi svoja zapažanja.Pismeni dio ispita ocjenjuje se na sljedeći način:Test nosi 50 bodova, a za prolaz je potrebno ostvariti 25 bodova10% udjela u ocjeni = ostvarenih 25 do 30 bodova20% = ostvarenih 31 do 35 bodova30% = ostvarenih 36 do 40 bodova40% = ostvarenih 41 do 45 bodova50% = ostvarenih 46 do 50 bodovaUsmeni dio ispita ocjenjuje se na sljedeći način:- manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene- dalje prema proporcionalnom postotku = maksimalno 20% ocjene.4% = od 51% do 60% 8% = od 61% do 70% 12% = od 71% do 80%

16% = od 81% do 90% 20% = od 91% do 100% Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: A = 89 – 100% 5 (izvrstan) B = 76 – 88,9% 4 (vrlo dobar) C/D = 63 – 75,9% 3 (dobar) E = 55 – 62,9% 2 (dovoljan) Obvezna literatura: - DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana

povijest svijeta, I.-VII., Otokar Keršovani, Rijeka, 1974.-1976. (određeni stupci)- ŠIŠIĆ, F., Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Matica hrvatska, Zagreb, 1990. (određeni dio)

Dopunska literatura: - CABANES, P., Iliri od Bardileja do Gencija, Svitava, Zagreb, 2002.- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Egipat i antička Grčka, II., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007.- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Helenizam i rimska republika, III., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007.- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Kasno Rimsko Carstvo i rani srednji vijek, V., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. - CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Rimsko Carstvo, IV., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007.- KUNTIĆ-MAKVIĆ, B., OLUJIĆ, B., Mali pojmovnik stare povijesti: Ispitno pomagalo, FF Press, Zagreb, 2004.- MATIJAŠIĆ, R., Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara Dioklecijana, Leykam International, Zagreb, 2009.- SUIĆ, M., Antički grad na istočnom Jadranu, Golden marketing, Zagreb, 2003.


Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 50% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je prethodno iz svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova. Stoga je i pohađanje nastave u konačnici važno u zbroju bodova. Za pozitivnu ocjenu u konačnici student mora imati minimalno 55% od ukupne ocjene.

PRILOG: Kalendar nastaveBroj nastavne cjeline

TEME I LITERATURA

I. Naslov: Uvod u kolegij. Metodološki pristupi i povijest istraživanja.Kratki opis: Razgovor sa studentima o temama koje će se obrađivati tjekom semestra. Upoznavanje s literaturom i povjesnim izvorima. Upoznavanje s metodološkim pravilima pisanja seminarskog rada, eseja ili referata.Literatura:

II. Naslov: Pristup staroj povijesti i staroj povijesti naših prostoraKratki opis: Način i okolnosti proučavanja stare povijesti. Istraživanja antičke grčke povijesti. Antičko gledanje na stariju povijest. Dostignuća u proučavanju starije povijesti naših prostora.Literatura:- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Egipat i antička Grčka, II., Europapress

holding d. o. o., Zagreb, 2007.III. Naslov: Pregled prapovijesti na sredozemnom, balkanskom, panonskom i

alpskom prostoruKratki opis: Pregled prapovijesnih kultura od najstarijih vremena do kraja mlađeg kamenog doba i početka bakrenog doba (eneolitik).Literatura:- DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest svijeta, I., Otokar Keršovani, Rijeka, 1974.- ŠIŠIĆ, F., Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Matica hrvatska, Zagreb, 1990.

IV. Naslov: Osvit europske povijesti. Kontakti između Egeja, Apeninskog poluotoka i naših prostora.Kratki opis: Ranominojska kultura, kultura Kiklada, uspon i kraj mikenske kulture, dorska seoba, formiranje etrušćanske civilizacije.Literatura:- DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest svijeta, I., Otokar Keršovani, Rijeka, 1974.- DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest svijeta, II., Otokar Keršovani, Rijeka, 1974.- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Egipat i antička Grčka, II., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007.- DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest svijeta, III., Otokar Keršovani, Rijeka, 1974.

V. Naslov: Brončano i željezno doba na našim prostorimaKratki opis: Pregled brončanodobnih kultura na našem prostoru, kulture starijeg željeznog doba (glavna obilježja, umjetnost i umjetnički obrt, interkulturni kontakti, trgovina, razmjena, sukobi), najznačajnija nalazišta.Literatura:- DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest svijeta, III., Otokar Keršovani, Rijeka, 1974.- ŠIŠIĆ, F., Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Matica hrvatska, Zagreb, 1990.

VI. Naslov: Urbanizacija, kolonizacija i međusobne veze različitih civilizacijskih žarišta u vremenu od 8. do 4. stoljeća prije KristaKratki opis: Razvitak grčkih polisa i društveno uređenje, Atena, Sparta. Grčka kolonizacija Mediterana, Velika Grčka, naseobine na Siciliji. Grčke naseobine na Jadranu. Grčko-perzijski ratovi, Atenska hegemonija i Peloponeski rat. Istočnojadranski prostori u 6. i na početku 5. st.Literatura:- DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest svijeta, III., Otokar Keršovani, Rijeka, 1974.- DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest svijeta, IV., Otokar Keršovani, Rijeka, 1975.

VII. Naslov: Kelti na našim prostorimaKratki opis: Problem širenja latenske kulture (mlađe željezno doba, migracije i kulturni utjecaji). Problem miješanja keltskih i autohtonih (ilirskih, tračkih?) zajednica. Literatura:- ŠIŠIĆ, F., Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Matica hrvatska, Zagreb, 1990.

- MATIJAŠIĆ, R., Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara Dioklecijana, Leykam International, Zagreb, 2009.

VIII. Naslov: Povijest jadranskih GrkaKratki opis: Prvi dodiri i kontakti. Grčka kolonizacija, akulturacijski procesi, kontakti s autohtonim stanovništvom. Grčka naselja na Jadranu i njihov život (4.-1. stoljeće prije Krista).Literatura:- MATIJAŠIĆ, R., Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara Dioklecijana, Leykam International, Zagreb, 2009.

IX. Naslov: Helenizam. Južna Ilirida i grčki svijet.Kratki opis: Aleksandar Veliki, koncept helenizma i društvene promjene. Kriza grčkog svijeta i nastanak novih država. Helenistička kultura, književnost i znanost. Naši prostori u vrijeme helenizma (Ilirsko kraljevstvo, ilirski narodi u dodiru sa sredozemnim kulturnim utjecajima itd.).Literatura:- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Helenizam i rimska republika, III., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007.- DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest svijeta, VI., Otokar Keršovani, Rijeka, 1976.

X. Naslov: Rimska ekspanzija: Sredozemlje i naši prostori: ratovi i akulturacijski procesiKratki opis: Postanak Rima i borba za hegemoniju u Italiji (od kraljevstva do republike). Rimska Republika, osnivanje i organizacija. Širenje Sredozemljem, punski ratovi. Ilirski ratovi.Literatura: - MATIJAŠIĆ, R., Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara Dioklecijana, Leykam International, Zagreb, 2009.- ŠIŠIĆ, F., Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Matica hrvatska, Zagreb, 1990.- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Helenizam i rimska republika, III., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007.

XI. Naslov: Kasna Republika i uspostava CarstvaKratki opis: Doba građanskih ratova. Sulino doba. Uspon Cezara. Prvi i drugi trijumvirat. Uspostava Carstva. Ilirik u vrijeme Cezara.Literatura:- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Rimsko Carstvo, IV., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007.- MATIJAŠIĆ, R., Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara Dioklecijana, Leykam International, Zagreb, 2009.- ŠIŠIĆ, F., Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Matica hrvatska, Zagreb, 1990.- DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest svijeta, VI., Otokar Keršovani, Rijeka, 1976.

XII. Naslov: PrincipatKratki opis: Rimsko Carstvo od Augusta do Dioklecijana. Julijevsko-klaudijevska dinastija, Flavijevci, Antonini, Severi. Literatura:- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Rimsko Carstvo, IV., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007.

- DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest svijeta, VI., Otokar Keršovani, Rijeka, 1976.

XIII. Naslov: Organizacija rimskog provincijalnog ustroja u vrijeme CarstvaKratki opis: Provincijalni ustroj od Augustovog doba do kasne antike. Uspostava i reorganizacija provincija. Administrativni ustroj, gospodarstvo, kulturni život.Literatura:- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Rimsko Carstvo, IV., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007.- DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest svijeta, VI., Otokar Keršovani, Rijeka, 1976.

XIV. Naslov: Organizacija rimskog provincijalnog ustroja na našem prostoruKratki opis: Ustroj provincije, gospodarstvo, ceste, vojska i kultovi. Namjesnici, kolonije, municipiji, lokalno i globalno u provincijalnom kontekstu.Literatura:- MATIJAŠIĆ, R., Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara Dioklecijana, Leykam International, Zagreb, 2009.- ŠIŠIĆ, F., Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Matica hrvatska, Zagreb, 1990.

XV. Naslov: Kasno Carstvo. Izmak antike na hrvatskom povijesnom prostoru.Kratki opis: Od Dioklecijana do Romula Augustula i obitelji Nepota. Početak krize i podjela Carstva. Društveni i ekonomski razvoj. Religija. Literatura:- MATIJAŠIĆ, R., Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara Dioklecijana, Leykam International, Zagreb, 2009.- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Kasno Rimsko Carstvo i rani srednji vijek, V., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007.- DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest svijeta, VII., Otokar Keršovani, Rijeka, 1976.

Naziv kolegija Seminar iz stare povijesti Istoka Kod kolegija

FFPVB104



Godinastudija

I.


0+0+30

Status kolegija: izborni (B1)


nema ih


prema rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Boris Olujić, izv. prof.Kontakt sati/konzultacije: prema rasporeduE-mail adresa i broj telefona: [email protected] Ana Noković, v. asist.Kontakt sati/konzultacije: prema rasporeduE-mail adresa i broj telefona [email protected], 036-355-532Ciljevi kolegija: Cilj seminara je protumačiti zbivanja i procese koji su utjecali na

cjelokupnu povijest Mezopotamije, prednje Azije i Egipta. Jedan od najvažnijih ciljeva kolegija je studenta uputiti u samostalan rad (rad na literaturi i izrada referata, rad na izvorima).


Stjecanje osnovnog znanja o povijesti staroga Istoka, kao i mogućnost snalaženja u stručnoj literaturi.Znati interpretirati određene povijesne literarne izvore, kao i arheološke materijale.


Seminar tematski prati predavanja i ujedno ih problematizira. Seminar omogućuje praktičan rad na razumijevanju i interpretaciji različitih literarnih i arheoloških izvora. Analizira se tehnološki razvitak neolitičkih zajednica, pojava pisma (nastanak i dešifriranje prvih pisama), religijska povijest starog Istoka (teogonijske koncepcije, koncept zagrobnog života, hramski kompleksi…), urbanizacija, analiza najstarijih pravnih tekstova i zakonika kao i analiza egipatske literarne baštine. Diskusija na teme koje se obrađuju na predavanjima.




ostalo

Napomene: Seminar tematski prati predavanja. Student koji izabere ovaj seminar dužan je odraditi referat na određenu temu (3-5 stranica) i usmeno ga prezentirati. Referat mora biti napisan na temelju relevantne literature. Svaki izloženi referat je ujedno i tema za diskusiju s ostalim studentima. Studenti su dužni aktivno sudjelovati u nastavi.

Studentske obveze - Pohađati seminar i aktivno sudjelovati u diskusijama.- Napisati referat i izložiti ga.- Analiza povijesnih izvora.



pohađanje nastave




referat


OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENIPohađanje seminara 30 1 Max 10%Priprema za diskusiju i aktivnost

15 0,5 Max 40%

Referat (pismeni i usmeni)

15 0,5 Max 50%

Dodatna pojašnjenja: - Pohađanje seminara je obvezno. Da bi studenti mogli ostvariti predviđeni broj bodova iz seminara trebaju tijekom nastave nazočiti najmanje 50% seminaru. Studenti koji iz bilo kojeg razloga izostanu više ne mogu dobiti potpis nositelja kolegija.- Uvjet za pristup završnom ispitu također je i urađen i obranjen referat tijekom semestra, a odnosi se samo na redovite studente koji su izabrali seminar iz ovog kolegija. Referat se odnosi na pisanje/izlaganje o dogovorenoj temi, pisan na temelju povijesnih izvora i relevantne literature (pisan na računalu, Times New Roman, veličinom slova 12 s proredom 1,5, najmanje tri jedinice literature ili izvor). Studenti na konzultacijama mogu dobiti smjernice za obavljanje samostalnih zadataka. Vrlo je važno slijediti naputke o izradbi radova. - Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u diskusijama na određenu temu.- Izvanredni studenti (koji odaberu seminar iz ovog kolegija) dužni su na početku semestra uzeti temu za seminarski rad i izložiti ga u vrijeme trajanja seminara (u zimskom semestru) na kojem mogu dobiti najviše 100% ocjene. Za studente koji slušaju seminar iz ovoga kolegija ocjenjivanje se vrši na sljedeći način: Pohađanje seminara ocjenjuje se na sljedeći način:Nazočnost na nastavi do 50% = ostaje bez potpisa2% = od 51% do 60% nazočnosti na nastavi4% = od 61% do 70% nazočnosti na nastavi 6% = od 71% do 80% nazočnosti na nastavi 8% = od 81% do 90% nazočnosti na nastavi 10% = od 91% do 100% nazočnosti na nastavi Aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način: 0% = Ne dolazi na nastavu. 8% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja. 16% = Povremeno se uključuje u nastavni proces. 24% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu. 32% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na. 40% = Redovito pohađa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij. Esej se ocjenjuje na sljedeći način: 0% = Rad nije napisan u zadanom roku. 4% = Rad je na vrijeme predan, ali nije urađen prema zadanim naputcima. 10% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom planu. 15% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni manji nedostatci na sadržajnom

planu. 20% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje jezične i tehničke pogreške. 25% = Rad je korektno urađen formalno, sadržajno i jezično.Izlaganje eseja ocjenjuje se na sljedeći način: 0% = Rad nije usmeno prezentiran. 5% = Rad je pročitan.10% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen. 15% = Rad nije pročitan, ali su uočeni veći nedostatci u usmenom izlaganju. 20% = Izlaganje je dobro pripremljeno. 25% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.Obvezna literatura: Literatura ovisi o temi referata koju student bira i određuje se u

konzultacijama s profesorom. Analiza povijesnog izvora određuje se prema interesu studenta ili grupe studenata.

Dopunska literatura: - CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Prapovijest i prve civilizacije, I., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. (određena poglavlja)- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Egipat i antička Grčka, II., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. (određena poglavlja)- HERODOT, Povijest, preveo Dubravko Škiljan, Matica hrvatska, Zagreb, 2007.- VIŠIĆ, M., Književnost drevnog Bliskog istoka: Enuma eliš; Gilgameš, Naprijed, Zagreb, 1993.- VIŠIĆ, M., Zakonici drevne Mezopotamije, Svjetlost, Sarajevo, 1989.


Pohađanje seminara: Pohađanje seminara je obvezno. Tolerira se 50% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. Da bi se položio seminar, potrebno je tijekom nastave ostvariti minimalno 50% bodova, stoga je i pohađanje seminara u konačnici važno u zbroju bodova. Ispunjavanje obveza iz ovog seminara uvjet su za dobivanje potpisa nositelja kolegija. Pismeni radovi: Referat je potrebno predati u pisanom obliku do dogovorenog termina tijekom semestra. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada. Vrlo je važno slijediti zadanu metodologiju.


TEME I LITERATURA

I. Naslov: Uvod u seminarKratki opis: Organiziranje radnih grupa i predstavljanje plana rada. Upoznavanje s načinom rada i literaturom.Literatura: Obvezna literatura je gore navedena.

II. Naslov: Uvjeti u kojima nastaju prve civilizacije – diskusijaKratki opis: Problematizacija prostora kao čimbenika povijesnog razvitka. Određivanje kronoloških granica. Literatura:- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Prapovijest i prve civilizacije, I., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. - određeni podnaslovi

III. Naslov: Neolitik starog Istoka - diskusija. Prezentacija referata.Kratki opis: Najstarije neolitičke kulture: tehnološki razvitak, proizvodnja

predmeta, organizacija naselja, pogrebni rituali.Literatura:- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Prapovijest i prve civilizacije, I., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. - određeni podnaslovi

IV. Naslov: Razdoblje Nagada u Egiptu i razdoblja Obeid i Uruk u Mezopotamiji - diskusija. Prezentacija referata.Kratki opis: Inovacije u graditeljstvu. Pojava pisma. Prve urbane aglomeracije (pojava hramskih kompleksa).Literatura:- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Prapovijest i prve civilizacije, I., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. - određeni podnaslovi

V. Naslov: Stvaranje velike egipatske države tijekom 3. tisućljeća prije KristaKratki opis: Rad na izvorima (analiza Herodotovog saznanja o Egiptu). Religija. Književnost Stare države i prvog međurazdoblja.Literatura:- HERODOT, Povijest, preveo Dubravko Škiljan, Matica hrvatska, Zagreb, 2007. (određena poglavlja)- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Egipat i antička Grčka, II., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. - određeni podnaslovi

VI. Naslov: 3. tisućljeće na prostoru Mezopotamije – diskusijaKratki opis: Urbanizacija Mezopotamije. Pojava prvih dinastija. Analiza izvora (sumerski popis kraljeva).Literatura:- VIŠIĆ, M., Književnost drevnog Bliskog istoka: Enuma eliš; Gilgameš, Naprijed, Zagreb, 1993. (ili neko drugo izdanje epa)

VII. Naslov: Mezopotamija u prvoj polovici 2. tisućljeća prije Krista - diskusija. Prezentacija referata.Kratki opis: Kozmogonijske i teogonijske koncepcije u religiji MezopotamijeLiteratura:- VIŠIĆ, M., Književnost drevnog Bliskog istoka: Enuma eliš; Gilgameš, Naprijed, Zagreb, 1993.

VIII. Naslov: Zakonici drevne Mezopotamije - diskusija. Prezentacija referata.Kratki opis: Analiza najstarijih pravnih tekstova s područja starog Istoka; Ur-Nammuov, Lipit-Ištarov, Bilalamov i Hamurabijev zakonik.Literatura: - VIŠIĆ, M., Zakonici drevne Mezopotamije, Svjetlost, Sarajevo, 1989.

IX. Naslov: 2. tisućljeće prije Krista u Egiptu - diskusija. Prezentacija referata.Kratki opis: Urbanizacija Egipta: Teba, Memfis. Egipatska literarna baština ovog razdoblja.Literatura:- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Egipat i antička Grčka, II., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. - određeni podnaslovi

X. Naslov: Egipatska Nova država - diskusija. Prezentacija referata.Kratki opis: Razdoblje Amarne; Ramzesidi.Literatura:- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Egipat i antička Grčka, II., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. - određeni podnaslovi

XI. Naslov: Hetitsko kraljevstvo – diskusija

Kratki opis: Studenti podijeljeni u grupe analiziraju određene značajke uzdizanja, ustroja, ekspanzije Hetitskog kraljevstva, kao i razvoj religije (Yazilikaya) i umjetnosti.Literatura:- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Prapovijest i prve civilizacije, I., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. - određeni podnaslovi

XII. Naslov: Kasno razdoblje Egipatske države - diskusija. Prezentacija referata.Kratki opis: Egipat u 1. tisućljeću prije Krista. Asirsko osvajanje Egipta. Saiska dinastija, perzijsko osvajanje, razdoblje helenizma u Egiptu.Literatura:- HERODOT, Povijest, preveo Dubravko Škiljan, Matica hrvatska, Zagreb, 2007., 152-182 (poglavlja, ne stranice)- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Egipat i antička Grčka, II., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. - određeni podnaslovi

XIII. Naslov: Asirsko kraljevstvo - diskusija. Prezentacija referata.Kratki opis: Politički marketing i ideološki koncepti asirskih kraljeva. Natpisi i stele.Literatura:- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Prapovijest i prve civilizacije, I., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. - određeni podnaslovi

XIV. Naslov: Feničani i njihove kolonije - diskusija. Prezentacija referata.Kratki opis: Fenički gradovi, trgovina, religija i kultovi. Frigija i Lidija.Literatura:- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Prapovijest i prve civilizacije, I., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. - određeni podnaslovi

XV. Naslov: Novobabilonska država i uzdizanje Perzije - diskusija. Prezentacija referata.Kratki opis: Studenti podijeljeni u grupe analiziraju Herodota kao izvor za poznavanje perzijske povijesti. Obrađuju se određena poglavlja prve i treće knjige.Literatura: HERODOT, Povijest, preveo Dubravko Škiljan, Matica hrvatska, Zagreb, 2007.

Naziv kolegija Seminar iz Povijest Grčke i Rima sa starom poviješću na našim

prostorima




Godinastudija

I.


0+0+30



nema ih


prema rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Boris Olujić, izv. prof.Kontakt sati/konzultacije: prema rasporeduE-mail adresa i broj telefona: [email protected] Ana Noković, v. asist.Kontakt sati/konzultacije: prema rasporeduE-mail adresa i broj telefona [email protected], 036-355-532Ciljevi kolegija: Cilj je seminara osposobiti studente za razumijevanje najvažnijih

procesa u dugom povijesnom trajanju, usporednim praćenjem grčke i rimske stare povijesti i na koji su način ti povijesni procesi utjecali na povijesna događanja na našim prostorima. Jedan od najvažnijih ciljeva seminara je uputiti studenta na samostalan rad (rad na literaturi, izrada referata, rad na izvorima).


Stjecanje osnovnog znanja o grčko-rimskom svijetu kao i o ostalim sredozemnim kulturama u predantičko i antičko doba. Mogućnost snalaženja u stručnoj literaturi, izvorima i arheološkoj građi.


Seminar tematski prati predavanja i ujedno ih problematizira. Seminar omogućuje praktičan rad na razumijevanju i interpretaciji različitih literarnih i arheoloških izvora. Seminarom se studenti upoznaju s osnovnom terminologijom i kronologijom, suvremenim paradigmama i mogućim teorijskim i praktičnim pristupima u istraživanju civilizacija Grčke i Rima te našeg prostora u prapovijesnom i antičkom razdoblju. Diskusija na teme koje se obrađuju na predavanjima.




ostalo

Napomene: Seminar tematski prati predavanja. Student koji izabere ovaj seminar dužan je odraditi referat na određenu temu (3-5 stranica) i usmeno ga prezentirati. Referat mora biti napisan na temelju relevantne literature. Svaki izloženi referat je ujedno i tema za diskusiju s ostalim studentima. Studenti su dužni aktivno sudjelovati u nastavi.


Studentske obveze - Pohađanje seminara i aktivno sudjelovanje u diskusiji.- Napisati referat i izložiti ga.- Analiza povijesnih izvora.


pohađanje seminara




referat



Pohađanje seminara 30 1 Max 10%Priprema za diskusiju i aktivnost

15 0,5 Max 40%

Referat 15 0,5 Max 50%Dodatna pojašnjenja: - Pohađanje seminara je obvezno. Da bi studenti mogli ostvariti predviđeni broj bodova iz seminara trebaju tijekom nastave nazočiti najmanje 50% seminaru. Studenti koji iz bilo kojeg razloga izostanu više ne mogu dobiti potpis nositelja kolegija.- Uvjet za pristup završnom ispitu također je i urađen i obranjen referat tijekom semestra, a odnosi se samo na redovite studente koji su izabrali seminar iz ovog kolegija. Referat se odnosi na pisanje/izlaganje o dogovorenoj temi, pisan na temelju povijesnih izvora i relevantne literature (pisan na računalu, Times New Roman, veličinom slova 12 s proredom 1,5, najmanje tri jedinice literature ili izvora). Studenti na konzultacijama mogu dobiti smjernice za obavljanje samostalnih zadataka. Vrlo je važno slijediti naputke o izradbi radova. - Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u diskusijama na određenu temu.- Izvanredni studenti (koji odaberu seminar iz ovog kolegija) dužni su na početku semestra uzeti temu za seminarski rad na kojem mogu dobiti najviše 100% ocjene. Seminarski rad se mora uraditi isključivo u zimskom semestru.- Za studente koji slušaju seminar iz ovoga kolegija ocjenjivanje se vrši na sljedeći način: Pohađanje seminara ocjenjuje se na sljedeći način:- Nazočnost na nastavi do 50% = ostaje bez potpisa2% = od 51% do 60% nazočnosti na nastavi4% = od 61% do 70% nazočnosti na nastavi 6% = od 71% do 80% nazočnosti na nastavi 8% = od 81% do 90% nazočnosti na nastavi 10% = od 91% do 100% nazočnosti na nastavi - Aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način: 0% = Ne dolazi na nastavu. 8% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja. 16% = Povremeno se uključuje u nastavni proces. 24% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu. 32% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na. 40% = Redovito pohađa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij. - Esej se ocjenjuje na sljedeći način: 0% = Rad nije napisan u zadanom roku. 5% = Rad je na vrijeme predan, ali nije urađen prema zadanim naputcima.

10% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom planu. 15% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni manji nedostatci na sadržajnom planu. 20% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje jezične i tehničke pogreške. 25% = Rad je korektno urađen formalno, sadržajno i jezično.- Izlaganje eseja ocjenjuje se na sljedeći način: 0% = Rad nije usmeno prezentiran. 5% = Rad je pročitan.10% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen. 15% = Rad nije pročitan, ali su uočeni veći nedostatci u usmenom izlaganju. 20% = Izlaganje je dobro pripremljeno. 25% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.Obvezna literatura: Literatura ovisi o temi referata koju student bira i određuje se u

konzultacijama s profesorom.. Analiza povijesnog izvora određuje se prema interesu studenta ili grupe studenata.

Dopunska literatura: - CEZAR, G. J., Moji ratovi, preveo Ton Smerdel, Zora, Zagreb, 1972.- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Egipat i antička Grčka, II., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. - određeni podnaslovi.- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Helenizam i rimska republika, III., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. - određeni podnaslovi.- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Kasno Rimsko Carstvo i rani srednji vijek, V., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. - određeni podnaslovi.- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Rimsko Carstvo, IV., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. - određeni podnaslovi.- HERODOT, Povijest, preveo Dubravko Škiljan, Matica hrvatska, Zagreb, 2007.- KSENOFONT, Grčka povijest, prevela Ana Galjanić, Matica hrvatska, Zagreb, 2001.- MATIJAŠIĆ, R., Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara Dioklecijana, Leykam International, Zagreb, 2009.- PLUTARH, Usporedni životi, preveo Zdeslav Dukat, August Cesarec, Zagreb, 1988.- SPARCIJAN, E., dr., Historia Augusta, preveo Daniel Nečas Hraste, Antibarbarus, Zagreb, 1994.- TACIT, K., Anali, preveo Josip Miklić, Matica hrvatska, Zagreb, 2006.- TRANKVIL, G. S., Dvanaest rimskih careva, preveo Stjepan Hosu, Naprijed, Zagreb, 1978.- TUKIDID, Povijest Peloponeskog rata, preveo Stjepan Telar, Matica hrvatska, Zagreb, 1957.


Pohađanje seminara je obvezno. Tolerira se 50% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. Da bi se položio seminar, potrebno je tijekom nastave ostvariti minimalno 50% bodova, stoga je i pohađanje seminara u konačnici važno u zbroju bodova. Ispunjavanje obveza iz ovog seminara uvjet su za dobivanje

potpisa nositelja kolegija.Pismeni radovi: Referat treba predati u pisanom obliku do dogovorenog termina tijekom semestra. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada. Vrlo je važno slijediti zadanu metodologiju.


TEME I LITERATURA

I. Naslov: Uvod u seminarKratki opis: Upoznavanje s literaturom i povijesnim izvorima. Upoznavanje s metodološkim pravilima pisanja, seminarskog rada, eseja ili referata.Literatura:----

II. Naslov: Pristup staroj povijesti – diskusijaKratki opis: Istraživanja antičke grčke povijesti. Antičko gledanje na stariju povijest.Literatura: - CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Egipat i antička Grčka, II., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. - određeni podnaslovi.

III. Naslov: Prapovijest - diskusija; izlaganje referataKratki opis: Pregled prapovijesti hrvatskog povijesnog prostora: tekovine i dostignuća prapovijesnih kultura.Literatura:- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Egipat i antička Grčka, II., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. - određeni podnaslovi.

IV. Naslov: Osvit europske povijesti - diskusija. Izlaganje referata.Kratki opis: Minojska kultura. Mikenska kultura. Mitovi vezani za Kretu i Mikenu.Literatura:- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Egipat i antička Grčka, II., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. - određeni podnaslovi.

V. Naslov: Urbanizacija i početci kolonizacija od 8. do 6. st. - diskusija. Izlaganje referata.Kratki opis: Razvoj najvažnijih grčkih polisa. Društveno uređenje. Grčka kolonizacija Mediterana. Velika Grčka. Naseobine na Siciliji.Literatura:- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Egipat i antička Grčka, II., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. - određeni podnaslovi.

VI. Naslov: Grčko-perzijski ratovi - diskusija. Izlaganje referata.Kratki opis: Uzroci i posljedice rata. Analiza Herodotovih zapisa o važnim događanjima (studenti su podijeljeni u grupe prilikom rada na izvoru).Literatura: - HERODOT, Povijest, preveo Dubravko Škiljan, Matica hrvatska, Zagreb, 2007. (IV-IX knjiga)

VII. Naslov: Peloponeski rat - diskusija. Izlaganje referata.Kratki opis: Najvažniji izvori; uzroci, faze i posljedice rata. Tebanska hegemonija i uzdizanje Makedonije. Studenti su podijeljeni u grupe prilikom rada na izvoru.

Literatura: - TUKIDID, Povijest Peloponeskog rata, preveo Stjepan Telar, Matica hrvatska, Zagreb, 1957.- KSENOFONT, Grčka povijest, prevela Ana Galjanić, Matica hrvatska, Zagreb, 2001.

VIII. Naslov: Grčka kolonizacija JadranaKratki opis: Prvi doticaji s ilirskim stanovništvom. Osnivanje prvih kolonija. Dionizije Sirakuški. Grčka naselja na Jadranu i njihov život (4.-1. stoljeće prije Krista). Analiza arheoloških izvora (Lumbardska i Farska psefizma).Literatura:- MATIJAŠIĆ, R., Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara Dioklecijana, Leykam International, Zagreb, 2009.

IX. Naslov: Helenizam - diskusija. Izlaganje referata.Kratki opis: Uzdizanje Aleksandra Makedonskog i njegova ekspanzivna politika. Obilježja helenizma: kultura, umjetnost, arhitektura...Literatura:- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Helenizam i rimska republika, III., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. - određeni podnaslovi.

X. Naslov: Rimska ekspanzija - diskusija. Izlaganje referata.Kratki opis: Etruščanska civilizacija. Postanak Rima i borba za hegemoniju u Italiji (od kraljevstva do republike). Punski ratovi. Prvi kontakti Rimljana s istočnojadranskom obalom.Literatura:- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Helenizam i rimska republika, III., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. - određeni podnaslovi.

XI. Naslov: Kasno doba Republike - diskusija. Izlaganje referata.Kratki opis: Agrarne reforme. Sulina diktatura. Uzdizanje Cezara.Literatura:- TRANKVIL, G. S., Dvanaest rimskih careva, preveo Stjepan Hosu, Naprijed, Zagreb, 1978. (studenti podijeljeni u grupe analiziraju kritički izvor)- MATIJAŠIĆ, R., Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara Dioklecijana, Leykam International, Zagreb, 2009.

XII. Naslov: Principat - diskusija. Izlaganje referata.Kratki opis: Analiza izvora koji se odnose na razdoblje Augustove vladavine. Glavna obilježja principata. Literatura:- SPARCIJAN, E., dr., Historia Augusta, preveo Daniel Nečas Hraste, Antibarbarus, Zagreb, 1994. - CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Rimsko Carstvo, IV., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. - određeni podnaslovi.

XIII. Naslov: Hrvatske zemlje od Augustovog osvajanja do Dioklecijana - referat. Izlaganje referata.Kratki opis: Administrativni ustroj, najvažniji događaji, gospodarstvo, kulturni život, namjesnici itd. Analiza arheoloških izvora.Literatura: - MATIJAŠIĆ, R., Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara Dioklecijana, Leykam International, Zagreb, 2009.

XIV. Naslov: Kasno Carstvo - referat. Izlaganje referata.Kratki opis: Kriza Carstva. Hrvatski povijesni prostor na kraju antike. Religija.Literatura:- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Kasno Rimsko Carstvo i rani srednji vijek, V., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. - određeni podnaslovi.

XV. Naslov: Izmak antike na hrvatskom povijesnom prostoru - referat. Izlaganje referata.Kratki opis: Društveni i ekonomski razvoj. Kultovi i religija (širenje kršćanstva). Materijalna baština.Literatura: Zabilješke s predavanja, analiza epigrafskih spomenika.

Naziv kolegija Uvod u latinsku filologiju Kod kolegija FFLAB104

Studijski programCiklus Preddiplomski sveučilišni studij

Godinastudija I.

ECTS vrijednost boda: 2

Semestar 1.

Broj sati po semestru (p+s+v)

15+0+15


Preduvjeti:

- Usporedni uvjeti: -

Pristup kolegiju: studenti preddiplomskog studija FF-a

Vrijeme održavanja nastave:

prema rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Luciana Boban, doc.Kontakt sati/konzultacije: prema rasporeduE-mail adresa i broj telefona: [email protected] Jelena Ostojić, asist.Kontakt sati/konzultacije: prema rasporeduE-mail adresa i broj telefona [email protected] kolegija: Kolegij daje uvid u klasičnu, a time i latinsku filologiju, definirajući

je kao humanističku disciplinu koja na osnovi pisanih tekstova proučava najrazličitije vidove rimskog (a djelomično i grčkog) svijeta u antici. Studenti se najprije upoznaju s osnovnim lingvističkim, povijesnim i književno-teorijskim pojmovima, a zatim se različiti aspekti rimske civilizacije (jezik, umjetnost, književnost, filozofija, povijest, itd.) obrađuju na sačuvanim (pretežno književnim) tekstovima. Žanrovski pristup tekstovima omogućava pregledni uvid u osnovne autore i djela s kojima će se student tijekom studija susretati, a jednako tako ga upoznaje i s različitim disciplinama na kojima se filologija temelji.


Student će se upoznati s različitim žanrovima antičkog, prvenstveno rimskog svijeta. Nakon polaganja ispita student će:- znati čime se bavi filologija kao i koje su specifičnosti latinske filologije,- moći prepoznati osnovne književne žanrove prema formi i sadržaju i nabrojati njihove osnovne karakteristike,- nabrojati glavne predstavnike književnih žanrova i njihova djela,- smjestiti autore u društveno-povijesni kontekst.


Klasifikacija književnosti. Specifičnosti latinske filologije. Žanrovska podjela.




ostalo



Studentske obveze - Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.- Polagati pismeni ispit.


pohađanje nastave




esej


OBVEZE STUDENTA

SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

Angažiranosti tijekom nastave

30 1 10%

Samostalni zadatci i tjedne zadaće

15 0.5 20%

Završni ispit 15 0.5 70%Dodatna pojašnjenja:Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:manje od 80% dolazaka = 0% ocjene od 81% do 84% = do 2% ocjene od 85% do 88% = do 4% ocjene od 89% do 92% = do 6% ocjene od 93% do 96% = do 8% ocjene od 97% do 100% = do 10% ocjene Samostalni zadatci i tjedne zadaće ocjenjuju se na sljedeći način:manje od 50% riješenih zadaća = 0% ocjene od 51% do 60% = do 4% ocjene od 61% do 70% = do 8% ocjene od 71% do 80% = do 12% ocjene od 81% do 90% = do 16% ocjene od 91% do 100% = do 20% ocjene Završni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = do 14%ocjene od 61% do 70% = do 28% ocjene od 71% do 80% = do 42% ocjene od 81% do 90% = do 56% ocjene od 91% do 100% = do 70% ocjenePrema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: A = 89 − 100% 5 (izvrstan) B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar) C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar) E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan) Obvezna literatura:

- VRATOVIĆ, V., „Rimska književnost“ u: Povijest svjetske književnosti 2 (ur. V. Vratović), Zagreb, 1977. (str. 189.-312.) - materijali podijeljeni na satovima kolegija

Dopunska literatura:

- BITI, Vladimir, Pojmovnik suvremene književne teorije i kulturne teorije, Matica hrvatska, Zagreb, 2000. (odabrane natuknice) - Helenizam i rimska republika (3. knjiga), Biblioteka Povijest Jutarnjeg lista, Zagreb, 2007. (pregled povijesti nastanka Rima i

Rimske Republike ili bilo koji drugi povijesni pregled za to razdoblje)- Leksikon antičkih autora (ur. D. Škiljan), Matica hrvatska, Zagreb, 1996. (odabrani autori)- Leksikon antičkih termina (ur. D. Škiljan), Antibarbarus, Zagreb, 2003. (odabrani termini) - MATASOVIĆ, Ranko, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskog jezika, Matica hrvatska, Zagreb, 1997.- MUSIĆ, August, Nacrt grčkih i rimskih starina (reprint), Ex libris, Zagreb, 2002. - Rimsko Carstvo (4. knjiga), Biblioteka Povijest Jutarnjeg lista, Zagreb, 2007. (pregled povijesti Rimskog Carstva ili bilo koji drugi povijesni pregled za to razdoblje) - SOLAR, Milivoj, Teorija književnosti, Školska knjiga, Zagreb, 2005. - ZAMAROVSKY, Vojtech, Bogovi i junaci antičkih mitova, ArTresor, Zagreb, 2004. (ili bilo koji drugi mitološki priručnik)


Redovito pohađanje predavanja, sudjelovanje u raspravama i na vježbama, studiranje zadane literature te polaganje ispita. Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je prethodno iz svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 30%), stoga je i pohađanje nastave u konačnici važno u zbroju bodova.Studenti se upućuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.


TEME I LITERATURA

I. Naslov: Što je filologija? Značenje latinskog jezika.Kratki opis: Specifičnosti latinske filologije.Literatura: Leksikon antičkih termina; SOLAR, Teorija književnosti

II. Naslov: Izvori za proučavanje povijesti latinskog jezikaKratki opis: Zašto i kako proučavamo povijest latinskog jezika?Literatura: MUSIĆ, Nacrt grčkih i rimskih starina

III. Naslov: Usporedna kronologija – povijest i književnost Kratki opis: Od osnutka Rima do pada Zapadnog Rimskog Carstva.Literatura: Leksikon antičkih pisaca

IV. Naslov: Klasifikacija književnosti – problemiKratki opis: Zadatci i načela, pojam književne vrste, problem terminologije i književnih rodova.Literatura: SOLAR, Teorija književnosti

V. Naslov: Citati i žanroviKratki opis: Literarna topografija.Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost

VI. Naslov: Početci epikeKratki opis: Mitološka epika / Ovidije / Mitologija.Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost

VII. Naslov: Osnovne karakteristike epa i epskog pjesništva

Kratki opis: Vergilije/ Augustovo doba – Pax Augusta.Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost

VIII. Naslov: Razvoj tragedije i komedijeKratki opis: Rimsko kazalište / Plaut i Terencije.Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost

IX. Naslov: Rimska lirikaKratki opis: Terminologija i predstavnici.Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost

X. Naslov: Antički romanKratki opis: Petronije i Apulej / Osobine jezika.Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost

XI. Naslov: RetorikaKratki opis: Ciceron / Cursus honorum.Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost

XII. Naslov: Rimska historiografijaKratki opis: PredstavniciLiteratura: VRATOVIĆ, Rimska književnost

XIII. Naslov: Marcijal i epigramKratki opis: Fenomen komičnog i smiješnog.Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost

XIV. Naslov: Treba li nam još filologija?Kratki opis: Svrhovitost filologijeLiteratura: VRATOVIĆ, Rimska književnost

XV. Naslov: PonavljanjeKratki opis: Priprema za završni ispitLiteratura: VRATOVIĆ, Rimska književnost

Naziv kolegija Grčka kultura i civilizacija Kod kolegija FFLAB105Studijski programCiklus

Studij latinskog jezika i rimske književnosti/ Studij povijesti

Preddiplomski sveučilišni studij

Godinastudija

I.



30+0+0

Status kolegija: izborni (B2) Preduvjeti: Usporedni uvjeti:

Pristup kolegiju: studenti Latinskog jezika i rimske književnosti i studenti Povijesti


prema rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Luciana Boban, doc.Kontakt sati/konzultacije: prema rasporeduE-mail adresa i broj telefona: [email protected] Ciljevi kolegija: Upoznati studente s osnovnim pojmovima grčke kulture od

mikenskog do helenističkog razdoblja. Cilj je upoznati grčko nasljeđe i prinose europskoj kulturi.


Studenti će nakon položenog kolegija moći:- analizirati grčke elemente u rimskoj kulturi, a osobito u književnosti, religiji, umjetnosti i filozofiji,- uspoređivati život Rimljana i Grka,- razlikovati reference na grčku kulturu i grčke autore kojih u rimskoj književnosti ima u izobilju,- opisati ostatke grčke kulture nađene na području Hrvatske, gdje se isprepliću s rimskim.


Kolegij obuhvaća razdoblja grčke povijesti, zemljopisni sadržaj Grčke, glavne odlike mikenske kulture. Studenti će biti upoznati s grčkim stilom odijevanja, uvjetima života jednog Grka, s grčkom religijom, grčkim bogovima i svetkovinama. Posebna pozornost dat će se pregledu grčke književnosti od Homera do helenističkog doba, obrazovanju u antičkoj Grčkoj te pregledu znanosti, umjetnosti, ekonomije i kolonizacije.



konzultacije mentorski rad terenska nastava ostalo

Studentske obveze - Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.- Pisati test.


pohađanje nastave




esej


OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENIAngažiranost u nastavi 30 1 Max 10%


Samostalni zadatci i priprema za predavanje

15 0.5 Max 20%

Završni ispit 15 0.5 Min 70%Dodatna pojašnjenja:Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:manje od 80% dolazaka = 0% ocjene od 81% do 84% = do 2% ocjene od 85% do 88% = do 4% ocjene od 89% do 92% = do 6% ocjene od 93% do 96% = do 8% ocjene od 97% do 100% = do 10% ocjeneSamostalni zadatci i priprema za predavanje ocjenjuju se na sljedeći način:manje od 50% riješenih zadataka = 0% ocjene od 51% do 60% = do 4%ocjene od 61% do 70% = do 8% ocjene od 71% do 80% = do 12% ocjene od 81% do 90% = do 16% ocjene od 91% do 100% = do 20% ocjeneZavršni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = do 14%ocjene od 61% do 70% = do 28% ocjene od 71% do 80% = do 42% ocjene od 81% do 90% = do 56% ocjene od 91% do 100% = do 70% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: A = 89 − 100% 5 (izvrstan) B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar) C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar) E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan) Obvezna literatura: - KALIN, B., Povijest filozofije, Školska knjiga, Zagreb, 1996., str.

76.-111.- LESKY, A., Povijest grčke književnosti, Golden marketing, Zagreb, 2001. (poglavlja o Tukididu: 449.-456., Kalimahu, Teokritu i Apoloniju: 685.-719.)- LISIČAR, P., Grci i Rimljani, Školska knjiga, Zagreb, 1971.- MUSIĆ, A., Nacrt grčkih i rimskih starina, Ex libris, Zagreb, 2002. (dio o Grčkoj)- ŽEPIĆ, M., Pregled grčke književnosti - od najstarijeg vremena do konca drugog stoljeća poslije Isusa, Nakladom Kralj.Hrv.-Slav.-Dalm. Zemaljske vlade., Zagreb, 1908.

Dopunska literatura: - BOARDMAN, J., GRIFFIN, J., MURRAY, O., The Oxford History of Greece & the Hellenistic World, Oxford University Press, Oxford, New York. 1988.- CHAMOUX, F., Grčka civilizacija, Jugoslavija, Beograd, 1967.- DURANDO, F., Drevna Grčka, Mozaik knjiga, Zagreb, 1999.- FLACELIÈRE, R., Grčka u doba Perikla, Naprijed, Zagreb, 1979.- FRIEDEL, E., Povijest grčke kulture, Antibarbarus, Zagreb, 2001.

- GUHL, E., KONER, W., The Greeks: Their life and customs, Senate, London, 1994.- JURIĆ, A., Grčka: od mitova do antičkih spomenika, Andromeda, Rijeka, 2001. (obavezna poglavlja: „Zemljopisni prikaz Grčke“: 11.-20.; od „Egejske kulture“ do „Rimskog razdoblja“, 24.-51.; „Povijest“, 54.-66.; „Drama“, 121.-126.; „Kreta“ i „Mikena“, 139.-152., 172.-204.; „Atena“, 219.-242., 252.-267., 276.-311.; „Delfi“, 324.-358.; „Epidaur“, 372.-387.; „Korint“, 397.-413.; „Olimpija“, 424.-453.; „Sparta“ i „Sounion“, 468.-483.)- SIRONIĆ, M., Rasprave o helenskoj književnosti, Matica hrvatska, Zagreb, 1995.- STRUVE, V. V., KALISTOV, D. P., Stara Grčka, Veselin Masleša, Sarajevo, 1969.


Pohađanje nastave:Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je prethodno iz svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 20%), stoga je i pohađanje nastave u konačnici važno u zbroju bodova.


TEME I LITERATURA

I. Naslov: Izvori – neolitsko i rano brončano dobaKratki opis: Razdoblja grčke povijesti, njezin zemljopisni položaj, glavna središta. Literatura: - LISIČAR, P., Grci i Rimljani, Školska knjiga, Zagreb, 1971.

II. Naslov: Egeida u drugom tisućljećuKratki opis: Kreta u doba minojskih palača. Helada. Dorska seoba i razmještaj Grka.Literatura: - LISIČAR, P., Grci i Rimljani, Školska knjiga, Zagreb, 1971.

III. Naslov: Razvitak društva u grčkom polisuKratki opis: Što određuje polis i razlike između polisa?Literatura: - LISIČAR, P., Grci i Rimljani, Školska knjiga, Zagreb, 1971.

IV. Naslov: Grčko-perzijski ratovi i peloponeski ratoviKratki opis: Kratki prikaz grčko-perzijskih i peloponeskih ratova.Literatura: - LISIČAR, P., Grci i Rimljani, Školska knjiga, Zagreb, 1971.

V. Naslov: MakedonijaKratki opis: Filip II, Aleksandar Veliki i helenističke države i kultura.Literatura: - LISIČAR, P., Grci i Rimljani, Školska knjiga, Zagreb, 1971.

VI. Naslov: Grčka mitologijaKratki opis: Nabraja se 12 glavnih božanstava s njihovim obilježjima. Literatura: - MUSIĆ, A., Nacrt grčkih i rimskih starina, Ex libris, Zagreb, 2002.

VII. Naslov: Kozmološko razdoblje grčke filozofijeKratki opis: Miletska, pitagorejska, elejska škola. Heraklit. Atomisti.Literatura: - KALIN, B., Povijest filozofije, Školska knjiga, Zagreb, 1996.

VIII. Naslov: Antropološko razdoblje grčke filozofijeKratki opis: Sofisti. Sokrat. Kirenska i kinička škola.Literatura: - KALIN, B., Povijest filozofije, Školska knjiga, Zagreb, 1996.

IX. Naslov: Ontološko razdoblje grčke filozofijeKratki opis: Platon i Aristotel.Literatura: - KALIN, B., Povijest filozofije, Školska knjiga, Zagreb, 1996.

X. Naslov: DemostenKratki opis: Demostenov život.Literatura: - ŽEPIĆ, M., Pregled grčke književnosti - od najstarijeg vremena do konca drugog stoljeća poslije Isusa, Nakladom Kralj.Hrv.-Slav.-Dalm. zemaljske vlade., Zagreb, 1908.

XI. Naslov: Prva perioda grčke književnostiKratki opis: Grčki jezik i početci epskog i lirskog pjesništva. Literatura: - LESKY, A., Povijest grčke književnosti, Golden marketing, Zagreb, 2001.

XII. Naslov: Druga perioda grčke književnosti – epsko pjesništvoKratki opis: Heroički ep – Ilijada i Odiseja. Homer. Religiozno-didaktički ep.Literatura: - LESKY, A., Povijest grčke književnosti, Golden marketing, Zagreb, 2001.

XIII. Naslov: Druga perioda grčke književnosti – lirsko pjesništvoKratki opis: Elegija. Jampska poezija. Popijevka. Korska lirika. Ditiramb.Literatura: - LESKY, A., Povijest grčke književnosti, Golden marketing, Zagreb, 2001.

XIV. Naslov: Treća perioda grčke književnostiKratki opis: Trajanje. Opće karakteristike i razvitak tragedije. Komedija. Proza.Literatura: - LESKY, A., Povijest grčke književnosti, Golden marketing, Zagreb, 2001.

XV. Naslov: Četvrta perioda grčke književnostiKratki opis: Opće karakteristike i dioba: aleksandrinsko doba, rimsko doba.Literatura: - LESKY, A., Povijest grčke književnosti, Golden marketing, Zagreb, 2001.

Naziv kolegija Engleski jezik 1 Kod kolegija FFZAB101


Preddiplomski sveučilišni studij Godinastudija

I.



15+0+15

Status kolegija: izborni (D) Preduvjeti - Usporedni uvjeti:

-

Pristup kolegiju: studenti I. godine koji ne studiraju Engleski jezik


prema rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Ivona Šetka Čilić, doc.Kontakt sati/konzultacije: prema rasporeduE-mail adresa i broj telefona: [email protected] kolegija: Ciljevi navednog kolegija su:

- osposobiti studente za samostalno praćenje i razumijevanje pisanog i govornog engleskog jezika,- poučiti studente pravilnom korištenju gramatičkih konstrukcija engleskog jezika,- potaknuti studente na samostalno istraživanje i obogaćivanje vlastitog rječnika čitanjem i prevođenjem različitih vrsta tekstova na engleskom i hrvatskom jeziku vezanim za struku.


Nakon odslušanog kolegija studenti će moći/znati:- prepoznati i pravilno koristiti određene gramatičke konstrukcije engleskog jezika,- samostalno čitati i prevoditi različite stručne tekstove na engleskom jeziku,- biti osposobljeni pisati razne vrste pismenih zadataka (poslovna i privatna pisma, molba, zahtjev, prijava na natječaj, prijava na posao itd),- obogatiti vlastiti rječnik čitanjem i prevođenjem različitih vrsta tekstova.


Gramatičke vježbe u kombinaciji s vježbama čitanja i prevođenja tekstova izvan struke kao i stručnih tekstova. Predavanja se kombiniraju s komunikativnim pristupom u nastavi – potrebno je aktivno sudjelovanje u raspravama i grupnom radu. Korištenje audio/video/web-materijala.




Studentske obveze - Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.- Pisati domaće zadaće.- Pisati kolokvije.


- Pisati test.Praćenje i ocjenjivanje studenta(označiti masnim tiskom)

pohađanje nastave




esej


OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENIAngažiranost u nastavi 30 1 10%Samostalni zadatci 10 0.3 20%Kolokviji (2) ili završni ispit

20 0.7 70%

Dodatna pojašnjenja:Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:Studenti prikupljaju bodove tijekom nastave putem kratkih provjera i sudjelovanjem u nastavi. Za ovu komponentu studenti će dobiti postotak (0-10%) proporcionalno zbroju osvojenih bodova.Samostalni zadatci ocjenjuju se na sljedeći način: manje od 50% urađenih zadataka = 0% ocjene od 51% do 60% = do 4% ocjene od 61% do 70% = do 8% ocjene od 71% do 80% = do 12% ocjene od 81% do 90% = do 16% ocjene od 91% do 100% = do 20% ocjene Kolokviji se ocjenjuju na sljedeći način (svaki kolokvij nosi 35% ukupne ocjene) manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = do 7% ocjene od 61% do 70% = do 14% ocjene od 71% do 80% = do 21% ocjene od 81% do 90% = do 28% ocjene od 91% do 100% = do 35% ocjene Završni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = do 14% ocjene od 61% do 70% = do 28% ocjene od 71% do 80% = do 42% ocjene od 81% do 90% = do 56% ocjene od 91% do 100% = do 70% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: A = 89 − 100% 5 (izvrstan) B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar) C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar) E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan) Obvezna literatura: - HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate,

Student's book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007, Units 1-7- HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Workbook, Pearson Education Limited, Harlow, 2007, Units, 1-7



Pohađanje nastaveStudenti moraju pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavnom procesu. Toleriraju se 3 izostanka.


TEME I LITERATURA

I. Naslov: Simple present tense. Tekst: An identity card of an English language.Kratki opis: Obično sadašnje vrijeme: tvorba i uporaba. Prijevod teksta.Literatura: - HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Student's book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 6.-11. - HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Workbook, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 6.-11.

II. Naslov: Present continuous tense. Simple present tense vs. Present continuous tense.Kratki opis: Sadašnje trajno vrijeme: tvorba i uporaba. Prijevod teksta.Literatura: - HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Student's book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 12.-18.- HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Workbook, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 12.-18.

III. Naslov: Simple past tense, tekst: Povratak u školske klupeKratki opis: Prošlo završeno vrijeme: tvorba i uporaba. Prijevod teksta.Literatura: - HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Student's book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 19.-26.- HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Workbook, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 18.-26.

IV. Naslov: Past continuous tense. Simple past tense vs. Past continuous tense.Kratki opis: Prošlo trajno vrijeme: tvorba i uporaba. Prijevod teksta.Literatura: - HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Student's book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 27.-34.- HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Workbook, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 27.-34.

V. Naslov: Present perfect tense. Tekst: Tea.Kratki opis: Perfekt sadašnji: tvorba i upotreba. Prijevod teksta.Literatura: - HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Student's book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 25.-40.- HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Workbook, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 25.-40.

VI. Naslov: Present perfect continuous tense. Present perfect tense vs. Present perfect continuous tense. Simple past tense vs. Present perfect tense.Kratki opis: Perfekt sadašnji. Perfekt sadašnji trajni: tvorba i uporaba. Usporedba.Literatura:

- HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Student's book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 41.-45.- HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Workbook, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., 41.-45.

VII. Naslov: Past perfect tense. Tekst: Britanski i američki engleski.Kratki opis: Pluskvamperfekt: tvorba i uporaba. Prijevod teksta.Literatura: - HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Student's book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 46.-50.- HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Workbook, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 46.-50.

VIII. Naslov: Past perfect continuous tense. Past perfect tense vs. Past perfect continuous tense. Simple past tense vs. Past perfect tense.Kratki opis: Pluskvamperfekt. Pluskvamperfekt trajni: tvorba i uporaba. Usporedba.Literatura: - HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Student's book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 51.-55.- HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Workbook, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 51.-55.

IX. Naslov: Simple future tense. Going to future form. Simple present tense and Present continuous tense for the future. Tekst: Bristol.Kratki opis: Obično buduće vrijeme. Going to oblik. Obično sadašnje vrijeme i sadašnje trajno vrijeme za budućnost. Tvorba, uporaba i usporedba. Prijevod teksta.Literatura: - HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Student's book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 56.-60.- HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Workbook, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 56. – 60.

X. Naslov: Prvi kolokvijKratki opis: Literatura: - HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Student's book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007.- HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Workbook, Pearson Education Limited, Harlow, 2007.

XI. Naslov: Future continuous tense. Future perfect tense. Tekst: Thanksgiving day.Kratki opis: Buduće trajno vrijeme. Buduće završeno vrijeme. Tvorba, upotreba i usporedba. Prijevod teksta.Literatura: - HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Student's book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 61.-65.- HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Workbook, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 61.-65.

XII. Naslov: Conditional sentences: zero type, first type. Writing exercise: formal vs. informal letter.Kratki opis: Pogodbene rečenice: nulti i prvi tip. Vježbe pisanja: formalno i neformalno pismo.

Literatura: - HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Student's book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 66.-69.- HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Workbook, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 66.-69.

XIII. Naslov: Conditional sentences: second type, third type. Writing exercise: a description.Kratki opis: Pogodbene rečenice: drugi i treći tip. Vježba pisanja: opisivanje.Literatura: - HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Student's book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 70.-74.- HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Workbook, Pearson Education Limited, Harlow, 2007.

XIV. Naslov: Making questions. Yes/No questions. Wh-questions.Kratki opis: Postavljanje pitanja. Da/ne pitanja. Pitanja s WH-riječima.Literatura: - HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Student's book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 75.-80.- HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Workbook, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 75.-80.

XV. Naslov: Revision: Tenses, conditional sentences, questions.Kratki opis: Ponavljanje: glagolska vremena, pogodbene rečenice, pitanja.Literatura: - HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Student's book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 81.-84.- HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Workbook, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 81.-84.

Naziv kolegija Njemački jezik 1 Kod kolegija FFZAB102

Studijski programCiklus Preddiplomski sveučilišni studij Godina

studijaI.


2

Semestar

1. Broj sati po semestru (p+v+s)

0+30+0

Status kolegija: izborni (D) Preduvjeti:

student ima predznanje njemačkog jezika na razini A1/A2 ZEROJ-a

Usporedni uvjeti: nema ih

Pristup kolegiju:studenti I. godine koji imaju predznanje

njemačkog jezika, a ne studiraju Njemački jezik.


prema rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Senka Marinčić, izv. prof.Kontakt sati/konzultacije: prema rasporeduE-mail adresa i broj telefona: [email protected] Magdalena Ramljak, v.asist.Kontakt sati/konzultacije: prema rasporeduE-mail adresa i broj telefona [email protected]

Ciljevi kolegija:Cilj kolegija je produbljivanje znanja stečenog u dosadašnjem obrazovanju s naglaskom na sve četiri jezične vještine: čitanje, pisanje, pričanje i slušanje. Studenti se osposobljavaju za razumijevanje i interpretaciju tekstova koji se bave temama iz njihove svakodnevice, ali i tekstovima koji obrađuju tematiku njihovog studija.


Razvijanje komunikacijske kompetencije na razini A2/B1 prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike (ZEROJ) kako bi se studenti mogli sporazumjeti u svakodnevnim situacijama u zemljama njemačkog govornog područja, kako bi mogli razumjeti i razmijeniti informacije o poznatim i uobičajenim stvarima (o sebi, obitelji, studiju, hobiju, poslu i sl.).Spoznaje o načinu života i kulturnim prilikama u zemljama njemačkog govornog područja.


Ponavljanje i dodatno uvježbavanje osnovnih gramatičkih struktura u njemačkom jeziku; ponavljanje osnovnog (već usvojenog) vokabulara; razvijanje komunikacijskih vještina (predstavljanje, pozdravljanje, telefonski razgovor, „small talk“ i sl.); upoznavanje s osnovnim podatcima o zemljama njemačkog govornog područja (položaj, ustroj države, povijest) kao i položaj unutar Europske unije. Razvijanje pismene kompetencije u njemačkom jeziku (pisanje eseja na zadanu temu, pisanje kraćih komentara, priopćenja i sl.).

Način izvođenja predavanja vježbe seminari samostalni zadatci



nastave(označiti masnim tiskom)


Studentske obvezeSudjelovanje u nastavi, koje uključuje prisutnost, aktivnost, zadaće i izradu domaćih uradaka, čini 10% cjelokupnog ispita.Uspjeh se u svim segmentima izražava postotcima. Student ne može dobiti potpis nastavnika ukoliko ne izvrši jednu od navedenih obveza, a time gubi pravo pristupanja završnom ispitu.


pohađanje nastave

aktivnosti u nastavi seminarski rad praktični

rad

usmeni ispit pismeni ispit kontinuirana provjera znanja esej



Sudjelovanje na nastavi 30 1 Min 10%Kolokviji i priprema za kontinuiranu provjeru znanjaILI*Završni pismeni ispit

15 0,5 Max 40%

Završni usmeni ispit 15 0,5 Min 50%Dodatna pojašnjenja:Npr. Da bi se pristupilo završnom ispitu studenti su dužni prije njega (tijekom nastave) doseći minimalan broj bodova (ukupno 20%). Tijekom semestra pišu se dva kolokvija. U konačnu ocjenu ulaze rezultati kolokvija, završnog ispita, angažiranosti tijekom nastave.*U ovom primjeru kolokviji su alternativa završnom pismenom ispitu, tako da u zbroj računamo ili kolokvije ili završni pismeni ispit, a ne oboje.Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:manje od 80% dolazaka = 0% ocjene od 81% do 84% = do 2% ocjene od 85% do 88% = do 4% ocjene od 89% do 92% = do 6% ocjene od 93% do 96% = do 8% ocjene od 97% do 100% = do 10% ocjeneKolokviji se ocjenjuju na sljedeći način: manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = do 4% ocjene od 61% do 70% = do 8% ocjene od 71% do 80% = do 12% ocjene od 81% do 90% = do 16% ocjene od 91% do 100% = do 20% ocjene Završni ispit ocjenjuje se na sljedeći način manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = do 6% ocjene od 61% do 70% = do 12% ocjene od 71% do 80% = do 18% ocjene od 81% do 90% = do 24% ocjene

od 91% do 100% = do 30% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: A = 89 − 100% 5 (izvrstan) B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar) C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar) E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan) Obvezna literatura: - GAIDOSCH, U., MÜLLER, C., Zur Orientierung, Hueber

Verlag, Ismaning, 2010.- HERING, A., MATUSSEK, M., Geschäftskommunikation, Screiben und Telefonieren, Max Hueber Verlag, Ismaning, 2003.

Dopunska literatura: - DREYER, H., SCHMITT, R., Lehr-und Übungsbuch der deutschen Grammatik, Hueber Verlag, München, 2007.- KUHNE, B., Grundwissen Deutschland, kurze Texte und Übungen, Iudicium Verlag, München, 2003. (odabrani tekstovi).- JAKIĆ, B., HURM, A., Hrvatsko-njemački rječnik, Školska knjiga, Zagreb.- JAKIĆ, B., HURM, A., Njemačko-hrvatski rječnik, Školska knjiga, Zagreb.- Stručni materijali i aktualni tekstovi iz njemačkih tiskovina i s interneta.


PRILOG: Kalendar nastaveBroj nastavnecjeline TEME I LITERATURA

I. Naslov: Upoznavanje s programom kolegija. Mali kviz o Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj.

Kratki opis:

Upoznavanje s metodama učenja stranog jezika. Utvrđivanje studentskih obveza u okviru kolegija. Uspostavljanje kontakta, izražavanje mišljenja i iskustava na njemačkom jeziku. Ponavljanje osnova njemačke gramatike.

Literatura: GAIDOSCH, U., MÜLLER, C., Zur Orientierung, Hueber Verlag, Ismaning, 2010.

II. Naslov: Upoznavanje i predstavljanje sebe i drugih. Intervju.Kratki opis:

Analiza teksta i razgovor u skupinama. Razumijevanje i vođenje razgovora. Predstavljanje sebe i drugih osoba. Dijalozi iz svakodnevice.


III. Naslov: Moj dan i moj radni tjedan.Kratki opis:

Razumijevanje i vođenje razgovora. Predstavljanje sebe i drugih osoba. Dijalozi iz svakodnevice.


IV. Naslov: 1. zadaća (15 minuta). Gradovi i pokrajine Njemačke.Kratki opis:

Njemačka: povijest, geografija, politički sustav, državni simboli.


V. Naslov: Gradovi i pokrajine Austrije i Švicarske.Kratki opis:

Austrija i Švicarska: povijest, geografija, politički sustav, državni simboli.


VI. Naslov: Čovjek i društvo.Kratki opis:

Čovjek i društvo. Izražavanje želja, davanje savjeta, prihvaćanje i odbijanje prijedloga.


VII. Naslov: 2. zadaća (15 minuta). Čitanje i razgovor na zadanu temu.Kratki opis:

Pismena zadaća iz obrađenog gradiva.


VIII. Naslov: Poslovna komunikacija. Kratki opis:

Osnove i pravila poslovnog komuniciranja. Vokabular vezan za pisane i elektroničke medije, usmenu i pismenu komunikaciju.

Literatura: KUHNE, B., Grundwissen Deutschland, kurze Texte und Übungen, Iudicium Verlag, München, 2003. (odabrani tekstovi).

IX. Naslov: Moj grad i država.Kratki opis:

Predstavljanje svoga grada i znamenitosti jednog grada i države.


X. Naslov: 3. zadaća (25 minuta). Europska unija.Kratki opis:

Osnovni podatci vezani za Europsku uniju.


XI. Naslov: Umjetnost zemalja njemačkog govornog područja.Kratki opis:

Važnije osobe iz povijesti umjetnosti zemalja njemačkog govornog područja.


XII. Naslov: Rad na tekstu, pismeno izražavanje.Kratki opis:

Razumijevanje čitanja i pismeno izražavanje na razini A2/B1.

Literatura: KUHNE, B., Grundwissen Deutschland, kurze Texte und Übungen, Iudicium Verlag, München, 2003. (odabrani tekstovi).

XIII. Naslov: Razumijevanje slušanja i usmeno izražavanje.Kratki opis:

Razumijevanje slušanja i usmeno izražavanje na razini A2/B1.


XIV. Naslov: 4. zadaća (20 minuta). Ljudi u Njemačkoj (Austriji i

Švicarskoj).Kratki opis:

Zemlja s puno lica: specijaliteti, obitelj, školstvo.


XV. Naslov: Ponavljanje i priprema za pismeni i usmeni ispit.Kratki opis:

Ponavljanje usvojenih znanja i vještina. Predispit.


Naziv kolegija Europska i svjetska povijest srednjega vijeka




Godinastudija

I.



45+0+0

Status kolegija obvezni (A) Preduvjeti: upisan 2. semestar

Usporedni uvjeti:

nema ih


prema rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik dr. sc. Dijana Korać, doc.Kontakt sati/konzultacije prema rasporeduE-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-420Ciljevi kolegija Upoznati studente s političkim, gospodarskim, društvenim i

kulturnim zbivanjima na prostoru Europe od seobe naroda do velikih zemljopisnih otkrića te im približiti mjesto Europe u tadašnjem svijetu. Usvajanje određenih srednjovjekovnih pojmova te osposobljavanje studenata za analiziranje izvorne građe i kritički pristup određenim historiografskim pretpostavkama.


Nakon položenog ispita studenti će poznavati najvažnije trendove europskog razvoja u razdoblju od 5. do 15. stoljeća te biti osposobljeni za samostalno promišljanje o važnim događajima i procesima iz srednjovjekovne europske povijesti i samostalno služenje relevantnom literaturom i izvornom građom.


Pojam i vremenske granice srednjega vijeka. Europa u doba Velike seobe naroda i promjene u Europi nakon Velike seobe naroda. Franci. Imperium christianum u raspadanju. Feudalizam. Civilizacije Istoka – Bizant i Arapi. Bizant od 5. do 11. stoljeća. Arapski svijet do pojave islama. Arapska osvajanja u sjevernoj Africi i Europi. Obnova Zapadnog Carstva. Oporavak Zapada. Prevlast Crkve na Zapadu. Uspon zapadnih monarhija. Borba Crkve za očuvanje prevlasti u društvu. Uspon svjetovnih institucija i novih društvenih grupa. Širenje kršćanske Europe i gubitak prvenstva Crkve. Neuspjeh svjetovnog vodstva. Traženje rješenja društvene krize. Ukratko: politička, vjerska, društvena, gospodarska i kulturna zbivanja na europskom području od 5. do kraja 15. stoljeća.




ostalo

Studentske obveze - Pohađanje nastave.- Aktivno sudjelovanje u nastavi.- Kontinuirana provjera znanja kroz kolokvije.- Polaganje završnog ispita.

Praćenje i pohađanje aktivnosti u seminarski rad praktični

ocjenjivanje studenta(označiti masnim tiskom)

nastave nastavi radusmeni ispit pisani ispit kontinuirana

provjera znanjaesej

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova.

OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENIPohađanje nastave i aktivnost u nastavi

45 1,5 Max 10%

Kolokviji i priprema za kontinuiranu provjeru znanja*

60 2 Max 40%

Pismeni ispit* 60 2 Max 40%Završni ispit: usmeni (usmena provjera stečenih kompetencija u svrhu potvrđivanja stečenog znanja i ostvarenih ishoda)

45 1,5 Max 50%

Dodatna pojašnjenja:- Pohađanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave nazočiti najmanje 50% predavanjima. Studenti koji iz bilo kojeg razloga izostanu više ne mogu dobiti potpis nositelja kolegija niti pristupiti završnom ispitu. - Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi. - Studenti tijekom semestra rade dva kolokvija. Studenti koji su položili oba kolokvija tijekom nastave, polažu usmeni dio ispita na kojem se provjeravaju stečene kompetencije u svrhu potvrđivanja stečenog znanja i ostvarenih ishoda. - Studenti koji su položili jedan od dva kolokvija tijekom nastave imaju popravni na prvom ispitnom roku iz dijela koji nisu položili, a nakon toga polažu usmeni dio ispita. Ukoliko ne polože taj dio na popravnom roku, na sljedećim ispitnim rokovima polažu pismeni (test znanja), a nakon toga pristupaju usmenom dijelu ispita.* Studenti koji tijekom semestra nisu položili nijedan kolokvij ili nisu pristupili polaganju kolokvija iz bilo kojih razloga, a ispunili su druge obveze, polažu pismeni i usmeni (završni) dio ispita na predviđenim ispitnim rokovima. - Završni ispit je obvezan i bez njega student ne može biti ocijenjen. - U konačnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza. Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:0% = Ne dolazi na nastavu.2% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.4% = Povremeno se uključuje u nastavni proces.6% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.8% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.10% = Redovito pohađa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.Kolokviji se ocjenjuju na sljedeći način: - manje od 50% točnih odgovora = 0 % ocjene - od 51% do 60% = do 4% ocjene - od 61% do 70% = do 8% ocjene - od 71% do 80% = do 12% ocjene - od 81% do 90% = do 16% ocjene - od 91% do 100% = do 20% ocjene

Za studente koji polažu pismeni dio ispita ocjenjivanje se vrši na sljedeći način:- manje od 50% točnih odgovora = 0 % ocjene - od 51% do 60% = do 8% ocjene - od 61% do 70% = do 16% ocjene - od 71% do 80% = do 24% ocjene - od 81% do 90% = do 32% ocjene - od 91% do 100% = do 40% ocjene Studenti koji polažu pismeni dio ispita mogu dobiti maksimalno 40% ocjene, a da bi pristupili usmenom dijelu ispita trebaju imati najmanje 51% točnih odgovora. Završni se ispit ocjenjuje na sljedeći način:- manje od 50% točnih odgovora = 0 % ocjene - od 51% do 60% = do 10% ocjene - od 61% do 70% = do 20% ocjene - od 71% do 80% = do 30% ocjene - od 81% do 90% = do 40% ocjene - od 91% do 100% = do 50% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: A = 89 − 100% 5 (izvrstan) B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar) C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar) E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)Obvezna literatura: - GOLDSTEIN, I., GRGIN, B., Europa i Sredozemlje u srednjem

vijeku, Novi liber, Zagreb, 2006.Dopunska literatura: - BLOCH, B., Feudalno društvo, Zagreb, 1999. i po naputku

profesora.- KULISCHER, J., Opća ekonomska povijest, I., Kultura, Zagreb, 1957.- PIRENNE, H., Povijest Evrope, Marjan tisak, Split, 2005.


Informiranje o kolegiju:Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama prema kolegiju studenti će dobiti na prvom predavanju - te informacije dostupne su i na mrežnoj stranici Fakulteta (www.ffmo.ba). Kontaktiranje s nastavnikom:Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a kontaktiranje je omogućeno i elektroničkom poštom izvan termina konzultacija, prema potrebi (adresa dostupna na mrežnoj stranici Filozofskog fakulteta).Termin za konzultacije određuje se početkom akademske godine.


TEME I LITERATURA

I. Naslov: Uvodno predavanje: izlaganje načina rada, uvođenje u sadržaj kolegija i koncepcija predavanja. Pojam i vremenske granice srednjega vijeka.Kratak opis: Opis kolegija – ciljevi, metode, studentska prava i obveze itd. Pojam i vremenske granice srednjega vijeka.Literatura: Obvezna: - GOLDSTEIN, I., GRGIN, B., Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku,

Novi liber, Zagreb, 2006., str. 11.-13, 35.-486.Dopunska: - BLOCH, M., Feudalno društvo, Zagreb, 1999. i po naputku profesora.- KULISCHER, J., Opća ekonomska povijest, I., Kultura, Zagreb, 1957.- PIRENNE, H., Povijest Evrope, Marjan tisak, Split, 2005.

II. Naslov: Europa u doba Velike seobe narodaKratak opis: Germanska plemena i njihove seobe. Barbarska kraljevstva na Zapadu. Crkva u germanskim kraljevstvima. Početci oblikovanja Europe.Literatura:- GOLDSTEIN, I., GRGIN, B., Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku, Novi liber, Zagreb, 2006., str. 35.-87.

III. Naslov: Preinake i nova stanja u Europi nakon Velike seobe narodaKratak opis: Razvitak Istočnorimskog Carstva (Bizanta) do Justinijana I. Bizant u vrijeme Justinijana I. Langobardi u Italiji. Islam i arapska osvajanja. Literatura:- GOLDSTEIN, I., GRGIN, B., Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku, Novi liber, Zagreb, 2006., str. 87.-107.

IV. Naslov: Franci – doba Merovinga i doba KarolingaKratak opis: Od Merovinga do Pipina Malog. Vladavina Pipina Malog. Privredni i društveni odnosi. Politička organizacija. Doba Karla Velikog. Karolinška renesansa. Venecija.Literatura:- GOLDSTEIN, I., GRGIN, B., Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku, Novi liber, Zagreb, 2006., str. 107.-131.

V. Naslov: Imperium christianum u raspadanjuKratak opis: Propast Karolinškog Carstva. Nasljednici Karla Velikog. Nove barbarske provale. Novi narodi u srednjoj i istočnoj Europi: Rusi, Česi, Poljaci.Literatura:- GOLDSTEIN, I., GRGIN, B., Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku, Novi liber, Zagreb, 2006., str. 131.-150.

VI. Naslov: FeudalizamKratak opis: Feudalizam. Osnovni pojmovi zapadnoeuropskoga feudalizma. Feudalno društvo. Selo u ranom srednjem vijeku. Crkva u feudalno doba.Literatura:- GOLDSTEIN, I., GRGIN, B., Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku, Novi liber, Zagreb, 2006., str. 150.-171.

VII. Naslov: Mostovi preko tamnih vremenaKratak opis: Civilizacije Istoka – Bizant i Arapi. Obnova Zapadnog Carstva.Literatura:- GOLDSTEIN, I., GRGIN, B., Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku, Novi liber, Zagreb, 2006., str. 171.-201.

VIII. Naslov: Oporavak ZapadaKratak opis: Vjerska obnova. Politička obnova – Francuska. Politička obnova – Sicilija i Engleska. Ekonomski oporavak.Literatura:

- GOLDSTEIN, I., GRGIN, B., Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku, Novi liber, Zagreb, 2006., str. 201.-237.

IX. Naslov: Prevlast Crkve na ZapaduKratak opis: Veliki crkveni raskol. Odnos Crkve i Carstva. Križarski ratovi. Jačanje Bizanta za dinastije Komnena. Reformski pokret u Crkvi u 12. stoljeću. Uspon Europe – renesansa 12. stoljeća. Literatura:- GOLDSTEIN, I., GRGIN, B., Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku, Novi liber, Zagreb, 2006., str. 237.-279.

X. Naslov: Uspon zapadnih monarhijaKratak opis: Uspon zapadnih monarhija – Engleska i Francuska.Literatura:- GOLDSTEIN, I., GRGIN, B., Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku, Novi liber, Zagreb, 2006., str. 279.-293.

XI. Naslov: Borba Crkve za očuvanje prevlasti u društvuKratak opis: Papa Inocent III. Krivovjerja i prosjački redovi. Papinstvo i dinastija Hohenstaufovaca. Kasniji križarski ratovi. Slom Bizanta. Obnova Bizanta.Literatura:- GOLDSTEIN, I., GRGIN, B., Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku, Novi liber, Zagreb, 2006., str. 293.-321.

XII. Naslov: Uspon svjetovnih institucija i novih društvenih grupaKratak opis: Jačanje države – primjeri Francuske i Engleske. Svjetovnjaci u 13. stoljeću – plemstvo, građanstvo, seljaštvo. Intelektualno i umjetničko stvaralaštvo.Literatura:- GOLDSTEIN, I., GRGIN, B., Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku, Novi liber, Zagreb, 2006., str. 339.-369.

XIII. Naslov: Širenje kršćanske Europe i gubitak prvenstva CrkveKratak opis: Skandinavija i Srednja Europa u razvijenom srednjem vijeku. Nastanak Velike Kneževine Litve. Rusija u razvijenom srednjem vijeku. Mongolska vlast nad Rusijom. Gubitak prvenstva Crkve. Papa Bonifacije VIII. Nastavak centralizacije u Francuskoj i Engleskoj. "Avinjonsko sužanjstvo" i Zapadni raskol. Crkveni koncili.Literatura:- GOLDSTEIN, I., GRGIN, B., Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku, Novi liber, Zagreb, 2006., str. 321.-339., 369.-395.

XIV. Naslov: Neuspjeh svjetovnog vodstva. Traženje rješenja društvene krize.Kratak opis: Preobrazba srednjovjekovnog društva. Engleska i Francuska u 14. i 15. stoljeću. Njemačko Carstvo i Habsburgovci. Stvaranje Španjolske. Skandinavija u kasnom srednjem vijeku. Poljska i Poljsko-litvanska unija u 14. i 15. stoljeću. Rusija u kasnom srednjem vijeku. Velika kneževina Litva i Rusija. Opadanje Bizanta i pad Carigrada. Balkanske države. Talijanski gradovi-države. Talijanska renesansa. Sjevernjačko rješenje.Literatura:- GOLDSTEIN, I., GRGIN, B., Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku, Novi liber, Zagreb, 2006., str. 395.-483.

XV. Naslov: Osvrt na prijeđenu građu

Kratak opis: ------------Literatura: -------------

Naziv kolegija Hrvatska povijest srednjega vijeka Kod kolegija FFPVB207Studijski programCiklus


Godinastudija

I.



45+0+0

Status kolegija obvezni (A) Preduvjeti: upisan 2. semestar

Usporedni uvjeti

nema ih


prema rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik dr. sc. Dijana Korać, doc.Kontakt sati/konzultacije prema rasporeduE-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-420Ciljevi kolegija Osnovni cilj ovoga kolegija jest studentima prezentirati

znanstvene spoznaje iz hrvatske srednjovjekovne povijesti od doseljenja Hrvata na područja rimske Dalmacije, Istre i Panonije, prvih kneževina i kraljevina u vrijeme narodnih vladara pa sve do Mohačke bitke te usvajanje određenih spoznaja i pojmova o hrvatskom srednjovjekovlju, kao i osposobljavanje studenata za analiziranje izvorne građe i kritički pristup određenim historiografskim pretpostavkama.


Stjecanje osnovnih znanja iz hrvatske srednjovjekovne povijesti kao i razumijevanje temeljnih pojmova hrvatskoga srednjovjekovlja, poznavanje izvora i literature i njihovo korištenje s ciljem dopunjavanja stečenih znanja te sposobnost interpretiranja određenih povijesnih procesa.


Periodizacija srednjovjekovne hrvatske povijesti. Izvori i historiografija. Etnogeneza Hrvata. Doseljenje Hrvata. Vrijeme i okolnosti naseljavanja Hrvata na području rimske provincije Dalmacije. Pokrštenje Hrvata. Izgradnja prve političke organizacije. Knezovi i kraljevi domaće narodne dinastije. Političke, gospodarske, crkvene i kulturne prilike. Položaj i uloga Hrvatske u srednjovjekovnom europskom svijetu. Pacta conventa. Hrvatske zemlje pod vlašću Arpadovića i Anžuvinaca. Ugarsko-hrvatski vladari ostalih vladarskih dinastija. Politička, društvena, gospodarska, vjerska i kulturna zbivanja na području hrvatskih zemalja u srednjem vijeku. Srednjovjekovno društvo. Gospodarski razvoj hrvatskih zemalja. Razvoj gradova. Crkva i crkvena organizacija. Vjera i vjerske zajednice. Kultura hrvatskoga srednjovjekovlja: razvojna kriza na kraju 14. stoljeća i prve pojave Osmanlija. Veze i odnosi hrvatskoga naroda s drugim narodima i državama u široj regiji. Rast i značenje „turske opasnosti“. Slom srednjovjekovne države.




ostalo

Studentske obveze - Pohađanje nastave.- Aktivno sudjelovanje u nastavi.- Kontinuirana provjera znanja kroz kolokvije.- Polaganje završnog ispita.


pohađanje nastave



usmeni ispit pisani ispit kontinuirana provjera znanja

esej



45 1,5 Max 10%

Kolokviji i priprema za kontinuiranu provjeru znanja*

60 2 Max 40%

Pismeni ispit* 60 2 Max 40%Završni ispit: usmeni (usmena provjera stečenih kompetencija u svrhu potvrđivanja stečenog znanja i ostvarenih ishoda)

45 1,5 Max 50%

Dodatna pojašnjenja:- Pohađanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave nazočiti najmanje 50% predavanjima. Studenti koji iz bilo kojeg razloga izostanu, više ne mogu dobiti potpis nositelja kolegija niti pristupiti završnom ispitu. - Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi. - Studenti tijekom semestra rade dva kolokvija. Studenti koji su položili oba kolokvija tijekom nastave polažu usmeni dio ispita na kojem se provjeravaju stečene kompetencije u svrhu potvrđivanja stečenog znanja i ostvarenih ishoda. - Studenti koji su položili jedan od dva kolokvija tijekom nastave imaju popravni na prvom ispitnom roku iz dijela koji nisu položili, a nakon toga polažu usmeni dio ispita. Ukoliko ne polože taj dio na popravnom roku, na sljedećim ispitnim rokovima polažu pismeni (test znanja), a nakon toga pristupaju usmenom dijelu ispita.* Studenti koji tijekom semestra nisu položili nijedan kolokvij ili nisu pristupili polaganju kolokvija iz bilo kojih razloga, a ispunili su druge obveze, polažu pismeni i usmeni (završni) dio ispita na predviđenim ispitnim rokovima. - Završni ispit je obvezan i bez njega student ne može biti ocijenjen. - U konačnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza. Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:0% = Ne dolazi na nastavu.2% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.4% = Povremeno se uključuje u nastavni proces.6% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.8% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.10% = Redovito pohađa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.Kolokviji se ocjenjuju na sljedeći način:- manje od 50% točnih odgovora = 0 % ocjene

- od 51% do 60% = do 4% ocjene - od 61% do 70% = do 8% ocjene - od 71% do 80% = do 12% ocjene - od 81% do 90% = do 16% ocjene - od 91% do 100% = do 20% ocjene Za studente koji polažu pismeni dio ispita ocjenjivanje se vrši na sljedeći način:- manje od 50% točnih odgovora = 0 % ocjene - od 51% do 60% = do 8% ocjene - od 61% do 70% = do 16% ocjene - od 71% do 80% = do 24% ocjene - od 81% do 90% = do 32% ocjene - od 91% do 100% = do 40% ocjene Studenti koji polažu pismeni dio ispita mogu dobiti maksimalno 40% ocjene, a da bi pristupili usmenom dijelu ispita trebaju imati najmanje 51% točnih odgovora. Završni se ispit ocjenjuje na sljedeći način:- manje od 50% točnih odgovora = 0 % ocjene - od 51% do 60% = do 10% ocjene - od 61% do 70% = do 20% ocjene - od 71% do 80% = do 30% ocjene - od 81% do 90% = do 40% ocjene - od 91% do 100% = do 50% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: A = 89 − 100% 5 (izvrstan) B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar) C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar) E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan) Obvezna literatura: - ŠANJEK, F. (ur.), Povijest Hrvata, Srednji vijek, Školska knjiga,

Zagreb, 2003.- BEUC, I., Povijest institucija državne vlasti kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, Pravni fakultet Zagreb, Zagreb, 1985., str. 3-160.

Dopunska literatura: - ANČIĆ, M., Hrvatska u karolinško doba, MHAS Split, Split, 2001. i po naputku profesora.- RAUKAR, T., Hrvatsko srednjovjekovlje, Školska knjiga, Zagreb, 1997.


Informiranje o kolegiju:Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama prema kolegiju studenti će dobiti na prvom predavanju - te informacije dostupne su i na mrežnoj stranici Fakulteta (www.ffmo.ba). Kontaktiranje s nastavnikom:Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a kontaktiranje je omogućeno i elektroničkom poštom izvan termina konzultacija, prema potrebi (adresa dostupna na mrežnoj stranici Filozofskog fakulteta).Termin za konzultacije određuje se početkom akademske godine.


TEME I LITERATURA

I. Naslov: Uvod u sadržaj kolegija i koncepcija predavanja. Pristup

hrvatskom srednjovjekovlju.Kratak opis: Uvodno predavanje: izlaganje načina rada, uvođenje u sadržaj kolegija i koncepcija predavanja. Pristup hrvatskom srednjovjekovlju (osvrt na baštinu, vrijeme srednjovjekovlja, društvo i periodizacija).Literatura: Obvezna:- ŠANJEK, F. (ur.), Povijest Hrvata, Srednji vijek, Školska knjiga, Zagreb, 2003.- BEUC, I., Povijest institucija državne vlasti kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, Pravni fakultet Zagreb, Zagreb, 1985., str. 3-160.Dopunska: - RAUKAR, T., Hrvatsko srednjovjekovlje, Školska knjiga, Zagreb, 1997.- ANČIĆ, M., Hrvatska u karolinško doba, MHAS Split, Split, 2001. i po naputku profesora.

II. Naslov: Etnogeneza Hrvata. Doseljavanje Hrvata. Kratak opis: Ime, podrijetlo i jezik Hrvata. Doseljenje Hrvata.Literatura:- ŠANJEK, F. (ur.), Povijest Hrvata, Srednji vijek, Školska knjiga, Zagreb, 2003., str. 39,-58.

III. Naslov: Pokrštavanje i kristijanizacijaKratak opis: Kršćanstvo u Dalmaciji i Panoniji prije dolaska Hrvata. Susret s kršćanstvom u novoj domovini. Apostolska stolica i Hrvati. Pokrštenje Hrvata.Literatura: - ŠANJEK, F. (ur.), Povijest Hrvata, Srednji vijek, Školska knjiga, Zagreb, 2003., str. 35.-39., 80.-84.

IV. Naslov: Organizacija društva i države u ranom srednjem vijekuKratak opis: Prva stoljeća nakon doseljenja. Između Franaka i Bizanta. Trpimir vodi Hrvatsku prema osamostaljenju. Uspon Hrvatske za Domagoja, Branimira i Tomislava. Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije. Ustroj Crkve u Hrvata.Literatura:- ŠANJEK, F. (ur.), Povijest Hrvata, Srednji vijek, Školska knjiga, Zagreb, 2003., str. 58.-80., 84.-115., 145.-157.- BEUC, I., Povijest institucija državne vlasti kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, Pravni fakultet Zagreb, Zagreb, 1985., str. 3.-73.

V. Naslov: Razvoj kulture u doba narodnih vladaraKratak opis: Razvoj kulture u doba narodnih vladara (pismo i jezik u Hrvata, predromaničko graditeljstvo, početci romanike). Kancelarija hrvatskih narodnih vladara. Predromanička i romanička umjetnost.Literatura:- ŠANJEK, F. (ur.), Povijest Hrvata, Srednji vijek, Školska knjiga, Zagreb, 2003., str. 157.-183.

VI. Naslov: Dinastički sukobi i kriza krajem 11. stoljeća. Arpadovići na hrvatskom prijestolju.Kratak opis: Razdoblje borbi za prijestolje. Dolazak Arpadovića. Arpadovići i Hrvatska. Arpadovići i Slavonija. Okupljanje i razdvajanje na istočnom Jadranu. Dinastički interregnum. Posljednje razdoblje Arpadovića.Literatura:

- ŠANJEK, F. (ur.), Povijest Hrvata, Srednji vijek, Školska knjiga, Zagreb, 2003., str. 185.-214.

VII. Naslov: Hrvatska za vrijeme AnžuvinacaKratak opis: Nova dinastija – Anžuvinci. Vladanje Karla I. Anžuvinske reforme. Novo shvaćanje kraljevske vlasti. Doba Ludovika I. Političke i prostorne zamisli. Rat s Mlecima. Zadarski mir. Osamostaljivanje Dubrovnika. Dinastički zapleti u anžuvinskoj porodici – protudvorski pokret. Grad i kraljevska vlast. Vlastelinski otpor kraljicama. Bosna – pritisak prema Jadranu. Bitka kod Nikopolja. Krunidba Ladislava Napuljskog. Sigismund i Bosna. Na pragu kasnog srednjovjekovlja.Literatura: - ŠANJEK, F. (ur.), Povijest Hrvata, Srednji vijek, Školska knjiga, Zagreb, 2003., str. 214.-232., 321.-329.

VIII. Naslov: Ugarsko-hrvatski kraljevi: dinastije Luksemburgovci, Habsburgovci, KorviniKratak opis: Gubitak Dalmacije. Sigismund – Prvi i Drugi mletački rat. Oligarhija vlastele. Prve turske provale. Uspon vlastele – Celjski knezovi. Sukob oko baštine Nelipčića. Kraj Sigismundova vladanja. Albert Habsburgovac. Vladislav I. Bitka kod Varne. Ladislav V. Sukob između Hunyadija i Celjskih. Matijaš Korvin – dolazak na prijestolje. Pokušaj centralizacije. Pad Bosne i Matijaš. Matijaš i Hrvatsko Kraljevstvo.Literatura: - ŠANJEK, F. (ur.), Povijest Hrvata, Srednji vijek, Školska knjiga, Zagreb, 2003., str. 329.-357.

IX. Naslov: Slom srednjovjekovne države – JagelovićiKratak opis: Izbor kralja Vladislava II. Krbavski poraz. Jagelovići i protuturski savez. Cambraiska liga. Ludovik II. Otpor Petra Berislavića. Ban Ivan Karlović. Hrvatska i Habsburgovci. Bitka na Mohačkom polju. Cetinski izbor.Literatura:- ŠANJEK, F. (ur.), Povijest Hrvata, Srednji vijek, Školska knjiga, Zagreb, 2003., str. 357.-371.

X. Naslov: Izvan opsega KraljevstvaKratak opis: Istra, Dubrovnik, Duklja i Bosna.Literatura:- ŠANJEK, F. (ur.), Povijest Hrvata, Srednji vijek, Školska knjiga, Zagreb, 2003., str. 115.-135., 232.-240., 371.-387.

XI. Naslov: Društvo i gospodarstvo u razvijenom srednjem vijekuKratak opis: Prostor i ljudi. Narodnosno ustrojstvo. Razvoj gospodarstva. Društvene zajednice. Marginalizacija i isključivanje. Integracijski obzori. Literatura:- ŠANJEK, F. (ur.), Povijest Hrvata, Srednji vijek, Školska knjiga, Zagreb, 2003., str. 259.-291.- BEUC, I., Povijest institucija državne vlasti kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, Pravni fakultet Zagreb, Zagreb, 1985., str. 73.-159.

XII. Naslov: Društvo i gospodarstvo u kasnom srednjem vijekuKratak opis: Političko razdvajanje i razvoj društava. Demografske i društvene promjene. Gospodarski razvoj. Društvena sukobljavanja. Hrvatsko društvo i kultura. Literatura:

- ŠANJEK, F. (ur.), Povijest Hrvata, Srednji vijek, Školska knjiga, Zagreb, 2003., str. 387.-415.

XIII. Naslov: Crkveni i kulturni prostor Hrvata u srednjem vijekuKratak opis: Biskupije i redovi. Hrvati i križarski duh Zapada. Redovništvo u hrvatskoj kulturi i prosvjeti. Crkva, školstvo i znanost u Hrvata u razvijenom i kasnom srednjem vijeku. Inkvizicija. Duhovno ozračje hrvatskog srednjovjekovlja.Literatura:- ŠANJEK, F. (ur.), Povijest Hrvata, Srednji vijek, Školska knjiga, Zagreb, 2003., str. 240.-259., 415.-449.

XIV. Naslov: Kultura, znanost i umjetnostKratak opis: Tropismena i trojezična književnost hrvatskoga srednjovjekovlja. Arhitektonska, likovna, glazbena i obrtnička umjetnost.Literatura:- ŠANJEK, F. (ur.), Povijest Hrvata, Srednji vijek, Školska knjiga, Zagreb, 2003., str. 291.-319., 449.-477., 486.-493.

XV. Naslov: Zaključni osvrt na prijeđenu građuKratak opis: ----------Literatura: -----------

Naziv kolegija Seminar iz Europske i svjetske povijesti srednjega vijeka




Godinastudija

I.



0+0+30

Status kolegija: izborni (B1) Preduvjeti: upisan 2. semestar

Usporedni uvjeti:

nema ih


prema rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Dijana Korać, doc.Kontakt sati/konzultacije: prema rasporeduE-mail adresa i broj telefona: [email protected]; 036/355-420Asistent Goran Mijočević, v. asist.Kontakt sati/konzultacije: prema rasporeduE-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-532Ciljevi kolegija Primarni cilj seminara je upoznati studente s osnovnim

srednjovjekovnim izvorima za europsku i svjetsku povijest u razdoblju od velike seobe naroda do velikih zemljopisnih otkrića. Uputiti studente u samostalan rad za izradu eseja uz korištenje srednjovjekovnih izvora i adekvatne literature.


Nakon završenoga seminara studenti će poznavati osnovne srednjovjekovne izvore za europsku i svjetsku povijest u razdoblju od 5. do 15. stoljeća te biti osposobljeni samostalno analizirati i kritički prezentirati srednjovjekovne izvore i koristiti ih s ciljem dopunjavanja stečenih znanja.


Salvijanov opis krize rimskog društva uoči propasti Carstva. Mirno prodiranje barbara u Rimsko Carstvo. Posljednji Rimljani na Zapadu. Odnosi Gota i Rimljana. Španjolska pod Vizigotima. Italija pod Ostrogotima. Kralj Vandala. Justinijanovo doba. Langobardi. Islam prije zauzeća Meke. Muhamed. Osvajanje Meke. Galija pod Merovinzima. Karlo Martel. Karlo Veliki. Opadanje Carstva. Podvizi normanskih gusara. Normani koriste slabosti države Zapadnih Franaka. Feudalno-vazalske kraljevske ustanove. Norme feudalnog poretka. Seniorstvo i suverenitet. Od Justina II. do porodice Komnena. Njemačka i Italija od Otona I. do Fridrika Barbarosse. Božji mir. Prvi Kapetovići i njihov uspon. Normanska Engleska. Crkvena organizacija. Feudalizirana Crkva i reformistička struja. Križarski ratovi. Velika povelja sloboda. Pad Konstantinopola 1204. godine. Crkvena osuda heretika. Fridrik II. Luj IX. Sveti. Shvaćanja o primatu svjetovne i duhovne vlasti. Papa Bonifacije VIII. Početak ustanka Taborita. Socijalno-političko učenje Taborita. Stogodišnji rat. Pad Konstantinopola 1453. godine.

Način izvođenja nastave


(označiti masnim tiskom)


ostalo

Napomene:Nastava se izvodi u obliku seminara. Seminar tematski prati predavanja, problematizira ih te omogućuje praktičan rad na razumijevanju i interpretaciji različitih izvora. Također, student koji odabere seminar iz ovoga kolegija obvezan je tijekom semestra napisati i usmeno izložiti esej koji se radi na temelju izvora. Esej služi kao predložak za raspravu svim studentima. Studenti su obvezni sudjelovati u diskusiji prilikom analize odabranih izvora na seminaru.

Studentske obveze - Pohađanje nastave- Aktivno sudjelovanje u raspravama o izloženim temama.- Pisanje eseja na temelju izvora i njegovo izlaganje.


pohađanje nastave




esej


OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENIPohađanje nastave 30 1 Max 10%

Aktivnost u nastavi 15 0,5 Max 40%Esej (priprema i izlaganje)

15 0,5 Max 50%

Dodatna pojašnjenja: - Pohađanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli položiti seminar trebaju tijekom nastave nazočiti najmanje 50% seminaru. Studenti koji iz bilo kojeg razloga izostanu više ne mogu dobiti potpis nositelja kolegija.- Studenti koji izaberu seminar iz ovoga kolegija imaju obvezu napisati esej. Esej se odnosi na pisanje/izlaganje o dogovorenoj užoj temi, pisan na temelju izvora i relevantne literature (pisan na računalu, Times New Roman, veličinom slova 12 s proredom 1,5).- Studenti na konzultacijama mogu dobiti smjernice za obavljanje samostalnih zadataka. - Vrlo je važno slijediti naputke o izradbi radova. - Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi.- Izvanredni studenti (koji odaberu seminar iz ovog kolegija), budući da nisu obvezni pohađati seminare, dužni su na početku semestra uzeti temu za esej koji se vrednuje sa 100% ocjene. Urađen i obranjen esej uvjet je za pristupanje završnom ispitu.- Da bi se položio seminar potrebno je tijekom nastave ostvariti minimalno 50% bodova, stoga je i pohađanje seminara u konačnici važno u zbroju bodova.- Za studente koji slušaju seminar iz ovoga kolegija ocjenjivanje se vrši na sljedeći način: Pohađanje nastave ocjenjuje se na sljedeći način:Manje od 50% = nema pravo na potpis.2% = od 51% do 60% nazočnosti na nastavi.4% = od 61% do 70% nazočnosti na nastavi.6% = od 71% do 80% nazočnosti na nastavi.8% = od 81% do 90% nazočnosti na nastavi.10% = od 91% do 100% nazočnosti na nastavi.Aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:

0% = Ne dolazi na nastavu. 8% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja. 16% = Povremeno se uključuje u nastavni proces. 24% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu. 32% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na. 40% = Redovito pohađa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij. Izrada eseja ocjenjuje se na sljedeći način: 0% = Rad nije napisan u zadanom roku. 5% = Rad je na vrijeme predan, ali nije urađen prema zadanim naputcima. 10% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom planu. 15% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni manji nedostatci na sadržajnom planu. 20% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje jezične i tehničke pogreške. 25% = Rad je korektno urađen formalno, sadržajno i jezično.Izlaganje eseja ocjenjuje se na sljedeći način: 0% = Rad nije usmeno prezentiran. 5% = Rad je pročitan.10% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen. 15% = Rad nije pročitan, ali su uočeni veći nedostatci u usmenom izlaganju. 20% = Izlaganje je dobro pripremljeno. 25% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno. Obvezna literatura: Literatura ovisi o temi referata koju student bira i određuje se u

konzultacijama s profesorom. Analiza povijesnog izvora određuje se prema interesu studenta ili grupe studenata.

Dopunska literatura: - ŠUNJIĆ, M., Hrestomatija izvora za opštu istoriju srednjeg vijeka, Svjetlost, Sarajevo, 1980., str. 7.-19., 22.-35., 45.-65., 69.-73., 77.-82., 101.-110., 140.-157., 168.-172., 191.-198., 217.-234., 253.-255., 267.-269., 277.-280., 288.-289., 292.-294., 297.-309., 324.-327.


Informacije o kolegiju:Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama prema kolegiju studenti će dobiti na prvom predavanju - te informacije dostupne su i na mrežnoj stranici Fakulteta (www.ffmo.ba).Kontaktiranje s nastavnikom:Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a kontaktiranje je omogućeno i elektroničkom poštom izvan termina konzultacija, prema potrebi (adresa dostupna na mrežnoj stranici Filozofskog fakulteta).Termin za konzultacije određuje se početkom akademske godine.


TEME I LITERATURA

I. Naslov: Uvodno predavanjeKratki opis: Izlaganje načina rada, uvođenje u sadržaj kolegija i koncepcija predavanja.Literatura:

- ŠUNJIĆ, M., Hrestomatija izvora za opštu istoriju srednjeg vijeka, Svjetlost, Sarajevo, 1980.

II. Naslov: Europa u doba Velike seobe naroda – diskusijaKratki opis: Salvijanov opis krize rimskog društva uoči propasti Carstva. Mirno prodiranje barbara u Rimsko Carstvo. Posljednji Rimljani na Zapadu. Odnosi Gota i Rimljana. Španjolska pod Vizigotima. Italija pod Ostrogotima. Kralj Vandala.Literatura:- ŠUNJIĆ, M., Hrestomatija izvora za opštu istoriju srednjeg vijeka, Svjetlost, Sarajevo, 1980., str. 7.-14.

III. Naslov: Preinake i nova stanja u Europi nakon Velike seobe naroda – diskusijaKratki opis: Justinijanovo doba. Langobardi. Islam prije zauzeća Meke. Muhamed. Osvajanje Meke.Literatura:- ŠUNJIĆ, M., Hrestomatija izvora za opštu istoriju srednjeg vijeka, Svjetlost, Sarajevo, 1980., str. 14.-19., 77.-82., 101.-103.

IV. Naslov: Franci - doba Merovinga i doba Karolinga – diskusijaKratki opis: Galija pod Merovinzima. Karlo Martel. Karlo Veliki. Literatura:- ŠUNJIĆ, M., Hrestomatija izvora za opštu istoriju srednjeg vijeka, Svjetlost, Sarajevo, 1980., str. 22.-35., 45.-57.

V. Naslov: Imperium christianum u raspadanju – diskusijaKratki opis: Opadanje Carstva. Podvizi normanskih gusara. Normani koriste slabosti države Zapadnih Franaka.Literatura:- ŠUNJIĆ, M., Hrestomatija izvora za opštu istoriju srednjeg vijeka, Svjetlost, Sarajevo, 1980., str. 57.-65., 69.-73.

VI. Naslov: Feudalizam – diskusijaKratki opis: Feudalno-vazalske kraljevske ustanove. Norme feudalnog poretka. Seniorstvo i suverenitet.Literatura:- ŠUNJIĆ, M., Hrestomatija izvora za opštu istoriju srednjeg vijeka, Svjetlost, Sarajevo, 1980., str. 220.-234.

VII. Naslov: Mostovi preko tamnih vremena – diskusijaKratki opis: Od Justina II. do porodice Komnena. Njemačka i Italija od Otona I. do Fridrika Barbarosse.Literatura:- ŠUNJIĆ, M., Hrestomatija izvora za opštu istoriju srednjeg vijeka, Svjetlost, Sarajevo, 1980., str. 104.-107., 253.-255.

VIII. Naslov: Oporavak Zapada – diskusijaKratki opis: Božji mir. Prvi Kapetovići i njihov uspon. Normanska Engleska.Literatura:- ŠUNJIĆ, M., Hrestomatija izvora za opštu istoriju srednjeg vijeka, Svjetlost, Sarajevo, 1980., str. 217.-219., 277.-280., 297.-301.

IX. Naslov: Prevlast Crkve na Zapadu – diskusijaKratki opis: Crkvena organizacija. Feudalizirana Crkva i reformistička struja. Križarski ratovi.

Literatura:- ŠUNJIĆ, M., Hrestomatija izvora za opštu istoriju srednjeg vijeka, Svjetlost, Sarajevo, 1980., str. 140.-148., 191.-193., 168.-172.

X. Naslov: Uspon zapadnih monarhija - Engleska i Francuska – diskusijaKratki opis: Velika povelja sloboda.Literatura:- ŠUNJIĆ, M., Hrestomatija izvora za opštu istoriju srednjeg vijeka, Svjetlost, Sarajevo, 1980., str. 301.-309.

XI. Naslov: Borba Crkve za očuvanje prevlasti u društvu – diskusijaKratki opis: Pad Konstantinopola 1204. godine. Crkvena osuda heretika. Fridrik II.Literatura:- ŠUNJIĆ, M., Hrestomatija izvora za opštu istoriju srednjeg vijeka, Svjetlost, Sarajevo, 1980., str. 107., 194.-198., 267.-269.

XII. Naslov: Uspon svjetovnih institucija i novih društvenih grupa – diskusijaKratki opis: Luj IX. Sveti. Shvaćanja o primatu svjetovne i duhovne vlasti.Literatura:- ŠUNJIĆ, M., Hrestomatija izvora za opštu istoriju srednjeg vijeka, Svjetlost, Sarajevo, 1980., str. 148.-154., 288.-289.

XIII. Naslov: Širenje kršćanske Europe i gubitak prevlasti Crkve – diskusijaKratki opis: Papa Bonifacije VIII. Početak ustanka Taborita. Socijalno-političko učenje Taborita.Literatura:- ŠUNJIĆ, M., Hrestomatija izvora za opštu istoriju srednjeg vijeka, Svjetlost, Sarajevo, 1980., str. 154.-157., 324.-327.

XIV. Naslov: Neuspjeh svjetovnog vodstva. Traženje rješenja društvene krize - diskusija.Kratki opis: Stogodišnji rat. Pad Konstantinopola 1453. godine.Literatura:- ŠUNJIĆ, M., Hrestomatija izvora za opštu istoriju srednjeg vijeka, Svjetlost, Sarajevo, 1980., str., 108.-110., 292.-294.

XV. Naslov: Završno predavanjeKratki opis: Zaključni osvrt na prijeđenu građu.Literatura: ------------

Naziv kolegija Seminar iz Hrvatske povijesti srednjega vijeka

Kod kolegija

FFPVB209



Godinastudija

I.



0+0+30


Usporedni uvjeti:

nema ih


prema rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Dijana Korać, doc.Kontakt sati/konzultacije: prema rasporeduE-mail adresa i broj telefona: [email protected]; 036/355-420Asistent Goran Mijočević, v. asist.Kontakt sati/konzultacije: prema rasporeduE-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-532 Ciljevi kolegija Upoznati studente s osnovnim srednjovjekovnim izvorima za

hrvatsku povijest od doseljenja Hrvata na područja rimske Dalmacije, Istre i Panonije, prvih kneževina i kraljevina pa sve do Mohačke bitke.


Nakon završenoga seminara studenti će poznavati osnovne srednjovjekovne izvore za hrvatsku povijest u razdoblju od 7. do 16. stoljeća te biti osposobljeni samostalno analizirati i kritički prezentirati srednjovjekovne izvore i koristiti ih s ciljem dopunjavanja stečenih znanja.


Prva slavenska kolonizacija Istre. Vijesti o doseljenju Hrvata. Papa Ivan IV. otkupljuje zarobljenike od Slavena u Dalmaciji i Istri. Pokrštavanje Hrvata. Ustanak Ljudevita Posavskog. Trpimirova darovnica. Trpimirov rat protiv „naroda grka“ i Bugara. Pismo pape Ivana VIII. knezu Branimiru 879. godine. Pismo pape Ivana X. kralju Tomislavu i nadbiskupu Ivanu 925. godine. Genealogija hrvatskih vladara u 10. i 11. stoljeću. Papa Aleksandar II. potvrđuje neke zaključke Splitskog crkvenog sabora (1063.). Kralj Zvonimir i papa Grgur VII. Smrt kralja Zvonimira. Višeslavova krstionica. Baščanska ploča. Nastajanje jednog pridvornog gospodarstva u 11. stoljeću. Posljednji Trpimirovići. Vojni pohod Ladislava u Hrvatsku (1091.). Posljednji hrvatski kralj. Koloman kao hrvatsko-dalmatinski kralj. Mletačko-križarski zločin nad Zadrom 1202. godine. Zlatna bula Andrije II. Tatari u Hrvatskoj (1241.-1242.). Uspon Bribirskih knezova. Knezovi Babonići. Oslobođenje Dalmacije od mletačke vlasti. Gorjanska osveta (1386.). Krunidba Ladislava Napuljskog u Zadru. Posljednji sukob Sigismunda i Hrvoja (1413.). Život na dvoru kralja Matijaša. Slabost posljednjih Jagelovića. Bitka na Krbavskom polju (1493.). Banovanje Petra Berislavića. Prilike u Hrvatskoj i Ugarskoj uoči Mohačke bitke. Bitka na Mohačkom polju 1526. godine. Dubrovnik u 15. stoljeću. Pad Bosne (1463.).

Trgovačka društva u Trogiru u 13. stoljeću. Položaj neslobodnog čovjeka u dalmatinskom gradu u drugoj polovici 13. stoljeća. Opis "crne smrti" u Splitu (1348.). Dubrovnik zabranjuje trgovinu robljem (1416.). Buna pučana na Hvaru (1510.-1514.). Osnutak Zagrebačke biskupije. Prolaz križara kroz Hrvatsku za vrijeme Prvoga križarskog rata. Papa odobrava upotrebu glagoljice 1248. godine. Pravila bratovštine sv. Franje na Krku (1300.). Toma Arhiđakon i njegovo djelo kao narativni izvor.




ostalo

Napomene:Nastava se izvodi u obliku seminara. Seminar tematski prati predavanja, problematizira ih te omogućuje praktičan rad na razumijevanju i interpretaciji različitih izvora. Također, student koji odabere seminar iz ovoga kolegija obvezan je tijekom semestra napisati i usmeno izložiti esej koji se radi na temelju izvora. Esej služi kao predložak za raspravu svim studentima. Studenti su obvezni sudjelovati u diskusiji prilikom analize odabranih izvora na seminaru.

Studentske obveze - Pohađanje nastave.- Aktivno sudjelovanje u raspravama o izloženim temama.- Pisanje eseja na temelju izvora i njegovo izlaganje.


pohađanje nastave


seminarski rad

praktični rad


esej


OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENIPohađanje nastave 30 1 Max 10%Aktivnost u nastavi 15 0,5 Max 40%Esej (priprema i izlaganje)

15 0,5 Max 50%

Dodatna pojašnjenja:- Pohađanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli položiti seminar trebaju tijekom nastave nazočiti najmanje 50% seminaru. Studenti koji iz bilo kojeg razloga izostanu više ne mogu dobiti potpis nositelja kolegija.- Studenti koji izaberu seminar iz ovoga kolegija, imaju obvezu napisati esej. Esej se odnosi na pisanje/izlaganje o dogovorenoj užoj temi, pisan na temelju izvora i relevantne literature (pisan na računalu, Times New Roman, veličinom slova 12 s proredom 1,5). - Studenti na konzultacijama mogu dobiti smjernice za obavljanje samostalnih zadataka. - Vrlo je važno slijediti naputke o izradbi radova. - Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi.- Izvanredni studenti (koji odaberu seminar iz ovog kolegija), budući da nisu obvezni pohađati nastavu, dužni su na početku semestra uzeti temu za esej koji se vrednuje sa 100% ocjene. - Da bi se položio seminar potrebno je tijekom nastave ostvariti minimalno 50% bodova,

stoga je i pohađanje seminara u konačnici važno u zbroju bodova.Za studente koji slušaju seminar iz ovoga kolegija ocjenjivanje se vrši na sljedeći način: Pohađanje nastave ocjenjuje se na sljedeći način:Manje od 50% = nema pravo na potpis.2% = od 51% do 60% nazočnosti na nastavi.4% = od 61% do 70% nazočnosti na nastavi.6% = od 71% do 80% nazočnosti na nastavi.8% = od 81% do 90% nazočnosti na nastavi.10% = od 91% do 100% nazočnosti na nastavi.Aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način: 0% = Ne dolazi na nastavu.8% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.16% = Povremeno se uključuje u nastavni proces.24% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.32% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.40% = Redovito pohađa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.Izrada eseja ocjenjuje se na sljedeći način: 0% = Rad nije napisan u zadanom roku. 5% = Rad je na vrijeme predan, ali nije urađen prema zadanim naputcima. 10% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom planu. 15% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni manji nedostatci na sadržajnom planu. 20% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje jezične i tehničke pogreške. 25% = Rad je korektno urađen formalno, sadržajno i jezično.Izlaganje eseja ocjenjuje se na sljedeći način: 0% = Rad nije usmeno prezentiran. 5% = Rad je pročitan.10% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen. 15% = Rad nije pročitan, ali su uočeni veći nedostatci u usmenom izlaganju. 20% = Izlaganje je dobro pripremljeno. 25% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno. Obvezna literatura: Literatura ovisi o temi referata koju student bira i određuje se u

konzultacijama s profesorom. Analiza povijesnog izvora se određuje prema interesu studenta ili grupe studenata

Dopunska literatura: - KLAIĆ, N., Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine, Školska knjiga, Zagreb, 1972., str. 1.-6., 13.-18., 20.-22., 27.-28., 30.-32., 56., 58.-60., 68.-90., 107.-108., 116.-121., 135.-139., 147., 161.-167., 171.-172., 175.-177., 209.-211., 229.-237., 251.-252., 259.-261., 263.-264., 269.-270., 288.-291., 305.-309., 338.-340., 350.-354., 358.-364., 368.-371., 381.-384. - ARHIĐAKON, T., Historia Salonitana, Književni krug, Split, 2003., str. 329.-379.


Informacije o kolegiju:Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama prema kolegiju studenti će dobiti na prvom predavanju - te informacije dostupne su i na mrežnoj stranici Fakulteta (www.ffmo.ba).Kontaktiranje s nastavnikom:

Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a kontaktiranje je omogućeno i elektroničkom poštom izvan termina konzultacija, prema potrebi (adresa dostupna na mrežnoj stranici Filozofskog fakulteta).Termin za konzultacije određuje se početkom akademske godine.


TEME I LITERATURA

I. Naslov: Uvodno predavanjeKratki opis: Uvod u sadržaj kolegija i koncepcija predavanja.Literatura:- KLAIĆ, N., Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine, Školska knjiga, Zagreb, 1972.

II. Naslov: Etnogeneza Hrvata. Doseljavanje Hrvata – diskusija.Kratki opis: Prva slavenska kolonizacija Istre. Vijesti o doseljenju Hrvata.Literatura:- KLAIĆ, N., Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine, Školska knjiga, Zagreb, 1972., str. 1.-6.

III. Naslov: Pokrštavanje i kristijanizacija – diskusijaKratki opis: Papa Ivan IV. otkupljuje zarobljenike od Slavena u Dalmaciji i Istri. Pokrštavanje Hrvata.Literatura:- KLAIĆ, N., Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine, Školska knjiga, Zagreb, 1972., str. 1., 13.-15.

IV. Naslov: Organizacija društva i države u ranom srednjem vijeku – diskusijaKratki opis: Ustanak Ljudevita Posavskog. Trpimirova darovnica. Trpimirov rat protiv „naroda grka“ i Bugara. Pismo pape Ivana VIII. knezu Branimiru 879. godine. Pismo pape Ivana X. kralju Tomislavu i nadbiskupu Ivanu 925. godine. Genealogija hrvatskih vladara u 10. i 11. stoljeću. Papa Aleksandar II. potvrđuje neke zaključke splitskog crkvenog sabora (1063.). Kralj Zvonimir i papa Grgur VII. Smrt kralja Zvonimira.Literatura: - KLAIĆ, N., Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine, Školska knjiga, Zagreb, 1972., str. 16.-18., 20.-22., 27.-28., 30.-32., 56., 58.-60., 68.-75.

V. Naslov: Razvoj kulture u doba narodnih vladara – diskusijaKratki opis: Višeslavova krstionica. Baščanska ploča. Nastajanje jednog pridvornog gospodarstva u 11. stoljeću.Literatura:- KLAIĆ, N., Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine, Školska knjiga, Zagreb, 1972., str. 15., 75.-79., 86.

VI. Naslov: Dinastički sukobi i kriza krajem 11. stoljeća. Arpadovići na hrvatskom prijestolju – diskusija.Kratki opis: Posljednji Trpimirovići. Vojni pohod Ladislava u Hrvatsku (1091.). Posljednji hrvatski kralj. Koloman kao hrvatsko-dalmatinski kralj. Mletačko-križarski zločin na Zadrom 1202. godine. Zlatna bula Andrije II. Tatari u Hrvatskoj (1241.-1242.).Literatura:- KLAIĆ, N., Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine, Školska knjiga,

Zagreb, 1972., str. 80.-83., 85.-90., 107.-108., 116.-121., 135.-139.VII. Naslov: Hrvatska za vrijeme Anžuvinaca – diskusija

Kratki opis: Uspon Bribirskih knezova. Knezovi Babonići. Oslobođenje Dalmacije od mletačke vlasti. Gorjanska osveta (1386.). Krunidba Ladislava Napuljskog u Zadru.Literatura:- KLAIĆ, N., Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine, Školska knjiga, Zagreb, 1972., str. 165.-167., 171.-172., 229.-237., 251.-252., 259.-261.

VIII. Naslov: Ugarsko-hrvatski kraljevi: dinastije Luksemburgovci, Habsburgovci, Korvini – diskusijaKratki opis: Posljednji sukob Sigismunda i Hrvoja (1413.). Život na dvoru kralja Matijaša.Literatura:- KLAIĆ, N., Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine, Školska knjiga, Zagreb, 1972., str. 269.-270., 338.-340.

IX. Naslov: Slom srednjovjekovne države – Jagelovići – diskusijaKratki opis: Slabost posljednjih Jagelovića. Bitka na Krbavskom polju (1493.). Banovanje Petra Berislavića. Prilike u Hrvatskoj i Ugarskoj uoči Mohačke bitke. Bitka na Mohačkom polju 1526. godine.Literatura:- KLAIĆ, N., Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine, Školska knjiga, Zagreb, 1972., str. 350.-354., 358.-364., 370.-371., 381.-384.

X. Naslov: Izvan opsega Kraljevstva – diskusijaKratki opis: Dubrovnik u 15. stoljeću. Pad Bosne (1463.).Literatura:- KLAIĆ, N., Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine, Školska knjiga, Zagreb, 1972., str. 288.-291., 305.-309.

XI. Naslov: Društvo i gospodarstvo u razvijenom srednjem vijeku – diskusijaKratki opis: Trgovačka društva u Trogiru u 13. stoljeću. Položaj neslobodnog čovjeka u dalmatinskom gradu u drugoj polovici 13. stoljeća.Literatura:- KLAIĆ, N., Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine, Školska knjiga, Zagreb, 1972., str. 161.-163., 163.-165.

XII. Naslov: Društvo i gospodarstvo u kasnom srednjem vijeku – diskusijaKratki opis: Opis „crna smrti“ u Splitu (1348.). Dubrovnik zabranjuje trgovinu robljem (1416.). Buna pučana na Hvaru (1510.-1514.). Literatura:- KLAIĆ, N., Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine, Školska knjiga, Zagreb, 1972., str. 209.-211., 263.-264., 368.-369.

XIII. Naslov: Crkveni i kulturni prostor Hrvata u srednjem vijeku – diskusijaKratki opis: Osnutak Zagrebačke biskupije. Prolaz križara kroz Hrvatsku za vrijeme Prvoga križarskog rata. Papa odobrava upotrebu glagoljice 1248. godine. Pravila bratovštine sv. Franje na Krku (1300.).Literatura:- KLAIĆ, N., Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine, Školska knjiga, Zagreb, 1972., str. 83.-85., 147., 175.-177.

XIV. Naslov: Kultura, znanost i umjetnost – diskusijaKratki opis: Toma Arhiđakon i njegovo djelo kao narativni izvor.Literatura:

- ARHIĐAKON, T., Historia Salonitana, Književni krug, Split, 2003., str. 329.-379.

XV. Naslov: Završno predavanjeKratki opis: Zaključni osvrt na prijeđenu građu.Literatura: ------------

Naziv kolegija Socijalizam - demokracija ili represija u BiH 1945.-1990.




GodinaStudija

I.



30+0+0

Status kolegija izborni (B2)/(C)

Preduvjeti nema ih Usporedni uvjeti

nema ih

Pristup kolegiju studenti Povijesti (izborni B2), studenti ostalih studija Filozofskoga

fakulteta (izborni C)

Vrijeme održavanja nastave

prema rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik dr. sc. Ivica Lučić, izv. prof. Kontakt sati/konzultacije prema dogovoru E-mail adresa i broj telefona [email protected] Ciljevi kolegija Upoznati studente s postavkama komunističke ideologije i

socijalističkog sustava u Bosni i Hercegovini kao sastavnici jugoslavenske federacije te razmjerima represije komunističkog totalitarnog sustava, ali i s elementima socijalne politike i modernizacije, što će im omogućiti prepoznavanje i uočavanje uzroka propasti socijalističkog sustava i uzroka međunacionalnih sukoba i rata na području BiH.


Nakon položenog ispita studenti će znati najvažnije postavke komunističke ideologije i socijalističkog sustava koji se nametnuo Bosni i Hercegovini i njome upravljao više od 45 godina. Studenti će razumjeti društvene procese koji su uvjetovali nastanak i razvoje SR BiH kao jedne od šest jugoslavenskih federalnih jedinica.Studenti će biti upoznati s razmjerima represije jednopartijskog totalitarnog sustava, ali i s elementima socijalne politike te procesima modernizacije. Studenti će biti u stanju shvatiti razloge kraha socijalističkog sustava i uzroke međunacionalnih sukoba i rata. Studenti će biti osposobljeni samostalno promišljati važne procese i događaje iz novije povijesti BiH.

Sadržaj silabusa/izvedbenog plana (ukratko)

Uvid u komunističku ideologiju. Glavne karakteristike komunističke vlasti. Način uspostave komunističke vlasti po završetku rata. Odnos KPJ prema Katoličkoj crkvi. Unutarnji neprijatelj. Vanjski neprijatelj. Politička emigracija. Suputnici partije ili „korisni idioti“. Kriza i raspad sustava.


Predavanja vježbe Seminar samostalni zadatci


Studentske obveze - Prisustvovanje predavanjima i sudjelovanje u raspravama o izloženim temama.- Polaganje završnog ispita.

Praćenje i pohađanje aktivnosti u seminarski rad praktični rad


nastave nastaviusmeni ispit pismeni ispit kontinuirana

provjera znanjaesej


OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENIPohađanje nastave i aktivnosti u nastavi

30 1 Max 30%

Završni ispit (usmeni) 30 1 Max 70%Dodatna pojašnjenja:- Pohađanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave nazočiti najmanje 50% predavanjima. Studenti koji iz bilo kojeg razloga izostanu više, ne mogu dobiti potpis nositelja kolegija niti pristupiti završnom ispitu. - Samostalni zadatci i aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi. - Završni ispit (usmeni) je obvezan i bez njega student ne može biti ocijenjen. - U konačnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza. Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:Nazočnost nastavi manje od 50% odrađenih zadataka = 0% ocjene Nazočnost nastavi od 51% do 70% = do 5% ocjene Nazočnost nastavi od 51% do 70% + aktivno sudjelovanje u diskusiji= do 10% ocjeneNazočnost nastavi od 71% do 90% = do 15% ocjene Nazočnost nastavi od 71% do 90% + aktivno sudjelovanje u diskusiji= do 20% ocjene Nazočnost nastavi od 91% do 100% = do 25% ocjene Nazočnost nastavi od 91% do 100% + aktivno sudjelovanje u diskusiji= do 30% ocjeneZavršni se ispit (usmeni) ocjenjuje na sljedeći način: - manje od 50% točnih odgovora = 0 % ocjene - od 51% do 60% = do 14% ocjene - od 61% do 70% = do 28% ocjene - od 71% do 80% = do 42% ocjene - od 81% do 90% = do 56% ocjene - od 91% do 100% = do 70% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: A = 89 − 100% 5 (izvrstan) B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar) C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar) E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan) Obvezna literatura: - LUČIĆ, I., „Što je (bila) Bosna i Hercegovina, tko smo (bili)

mi“, Status, (2010), br. 14, str. 107.-136.- LUČIĆ, I., „Hrvatska protukomunistička gerila u Bosni i Hercegovini od 1945. do 1951.“, Časopis za suvremenu povijest, (2010), br. 3, str. 631.-670.- LUČIĆ, I., „Jesen komunizma i Jugoslavije – Bosna i Hercegovina u zadnjem desetljeću komunističke Jugoslavije (1980.-1990.) s posebnim osvrtom na Hercegovinu“, u: LUČIĆ I. (ur.), Hum i Hercegovina kroz povijest, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2011., - LUČIĆ, I., „Komunistički progoni Katoličke crkve u Bosni i Hercegovini 1945.-1990.“, u: JOLIĆ, R., MIOČ, G., VUKADIN, M. (ur.), Fra Ferdo Vlašić-vizionar i patnik: spomenica u povodu desete obljetnice smrti: (1995.-2005.), Naša ognjišta,

Tomislavgrad, 2005., str. 53.-80.Dopunska literatura: - ARENDT, H., Totalitarizam, Politička kultura, Zagreb, 1996.

- LEFORT, C., Prijepor o komunizmu, Politička kultura, Zagreb, 2000.- MILOSZ, C., Zasužnjeni um, Nova stvarnost, Zagreb, 1998.- RADELIĆ, Z., Hrvatska u Jugoslaviji 1945.-1991., Školska knjiga, Zagreb, 2006.


Informiranje o kolegiju:Sve potrebne informacije za upoznavanje s pravima i obvezama studenata prema kolegiju studenti će dobiti na predavanju. Iste su dostupne i na mrežnoj stranici Fakulteta. Kontaktiranje s nastavnikom:Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a kontaktiranje je omogućeno i elektroničkom poštom i izvan termina konzultacija, prema potrebi (adresa dostupna na mrežnoj stranici Filozofskog fakulteta).Termin za konzultacije određuje se početkom akademske godine.


TEME I LITERATURA

I. Naslov: Uvodno predavanjeKratki opis: Opis kolegija, ciljeva, metoda, studentskih obveza itd. Literatura: Sva navedena.

II. Naslov: Uvid u komunističku ideologijuKratki opis: Uvid u ideologiju i ciljeve KPJ omogućava razumijevanje njezinih postupaka. Literatura: - MILOSZ, C., Zasužnjeni um, Nova stvarnost, Zagreb, 1998.- LEFORT, C., Prijepor o komunizmu, Politička kultura, Zagreb, 2000.- ARENDT, H., Totalitarizam, Politička kultura, Zagreb, 1996.

III. Naslov: Glavne karakteristike komunističke vlastiKratki opis: Razlozi konstituiranja BiH na Drugom zasjedanju ZAVNOBiH-a u studenom 1943. Politička i ustavna načela na kojima je BiH (SFRJ) konstituirana i na kojima je funkcionirala. Literatura:- LUČIĆ, I., „Što je (bila) Bosna i Hercegovina, tko smo (bili) mi“, Status, (2010), br. 14, str. 107.-136.

IV.Naslov: Način uspostave komunističke vlasti po završetku rataKratki opis: KPJ se žestoko obračunala s poraženim vojskama te svojim stvarnim i potencijalnim političkim protivnicima. Ubijanje zarobljenika, uhićenja, zabrana političkih stranaka, oporbenog tiska, oduzimanje imovine i sl. bili su način vladanja KPJ u poraću. Literatura: - LUČIĆ, I., „Hrvatska protukomunistička gerila u Bosni i Hercegovini od 1945. do 1951.“, Časopis za suvremenu povijest, (2010), br. 3, str. 631.-670.

V. Naslov: Odnos KPJ prema Katoličkoj crkvi Kratki opis: Katolička crkva bila je najjači ideološki protivnik KPJ s

centrom izvan zemlje koji nije bio pod kontrolom. Partija se neposredno nakon rata žestoko okomila na Crkvu, mnogi svećenici su ubijeni, imovina uništena ili oduzeta. Kasnije se odnos mijenjao ovisno o domaćim i vanjskim političkim prilikama. Literatura:- LUČIĆ, I., „Komunistički progoni Katoličke crkve u Bosni i Hercegovini 1945.-1990.“, u: JOLIĆ, R., MIOČ, G., VUKADIN, M. (ur.), Fra Ferdo Vlašić-vizionar i patnik: spomenica u povodu desete obljetnice smrti: (1995.-2005.), Naša ognjišta, Tomislavgrad, 2005., str. 53.-80.- LUČIĆ, I., „Što je (bila) Bosna i Hercegovina, tko smo (bili) mi“, Status, (2010), br. 14, str. 107.-136.

VI. Naslov: Unutarnji neprijateljKratki opis: KPJ je stalno pozivala svoje članstvo na budnost, posebno se pazilo na unutarnjeg neprijatelja. Literatura: - LUČIĆ, I., „Što je (bila) Bosna i Hercegovina, tko smo (bili) mi“, Status, (2010), br. 14, str. 107.-136.- bilješke s predavanja

VII. Naslov: Vanjski neprijateljKratki opis: Uz unutarnjeg, opasan je bio i vanjski neprijatelj. Oni su obično, po shvaćanju KPJ, bili u „sprezi“. Literatura: Bilješke s predavanja

VIII. Naslov: Politička emigracijaKratki opis: Treći „neprijatelj“ KPJ, koji je bio „u sprezi“ s dva već navedena bila je politička „neprijateljska“ emigracija. Literatura: Bilješke s predavanja

IX. Naslov: Suputnici partije ili „korisni idioti“Kratki opis: Prema obrascu preuzetom iz vremena prve socijalističke revolucije, stvaranjem „Narodne fronte“ u vrijeme prvih izbora, pa sve do raspada sustava, KPJ je tražila načina kako se infiltrirati među one koji ne prihvaćaju njezinu politiku i kako stvoriti privid općeg prihvaćanja. Za to su koristili nepartijce koje su još od Lenjina nazivali „korisnim idiotima“. Literatura: Bilješke s predavanja

X. Naslov: Kriza i raspad sustavaKratki opis: Neodrživost gospodarskog sustava dovela je i do sloma socijalističkog političkog sustava krajem osamdesetih godina XX. stoljeća. Literatura:- LUČIĆ, I., „Što je (bila) Bosna i Hercegovina, tko smo (bili) mi“, Status, (2010), br. 14, str. 107.-136. - bilješke s predavanja

XI. Naslov: Usmeno izlaganje esejaKratki opis: Studenti izlažu svoje eseje i zajednički diskutiramo na izloženu temu.Literatura: Definirana izborom teme

XII. Naslov: Usmeno izlaganje esejaKratki opis: Studenti izlažu svoje eseje i diskutira se na izloženu temu.Literatura: Definirana izborom teme.

XIII. Naslov: Usmeno izlaganje esejaKratki opis: Studenti izlažu svoje eseje i diskutira se na izloženu temu.

Literatura: Definirana izborom teme.XIV. Naslov: Usmeno izlaganje eseja

Kratki opis: Studenti izlažu svoje eseje i diskutira se na izloženu temu.Literatura: Definirana izborom teme

XV. Naslov: Zaključni osvrti na predavanjaKratki opis: Ponavljanje najvažnijih segmenata izloženog gradiva. Literatura: Sva navedena

Naziv kolegija Antička mitologija Kod kolegija FFLAB210Studijski programCiklus

Studij latinskog jezika i rimske književnosti/Studij povijesti

Preddiplomski sveučilišni studij

Godinastudija

I.



30+0+0

Status kolegija: izborni (B2) Preduvjeti: - Usporedni uvjeti:

-

Pristup kolegiju: Studenti preddiplomskog studija Filozofskoga fakulteta


prema rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Luciana Boban, doc.Kontakt sati/konzultacije: prema rasporeduE-mail adresa i broj telefona: [email protected] kolegija: Poznavanje osnovnih pojmova antičke mitologije temeljene na

klasičnim epovima i drugim izvorima.Ishodi učenja(opće i specifične kompetencije):

Student će moći:- prepoznati i definirati temeljne pojmove antičke mitologije,- objasniti simboliku mitoloških pojmova u svjetskoj književnosti i kulturi,- pratiti kronologiju mitoloških antičkih epova (Ilijada, Odiseja, Eneida),- razvijati svoju opću kulturu.


Olimpijski bogovi. Kratki mitovi i pripovijesti. Priča o Heraklu. Argonauti. Tezej. Edip. Ciklus antičkih epova: Ilijada, Odiseja, Eneida.




ostalo

Napomene: Kolegij je prilagođen studentima svih smjerova preddiplomskog studija Filozofskog fakulteta te je osmišljen na način da bude pregledan, općenit i komplementaran studijskim grupama studenata koji upišu kolegij.

Studentske obveze - Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.- Pisati test.


pohađanje nastave




esej



Angažiranosti tijekom nastave

30 1 Max 10%

Samostalni zadatci i aktivnost na nastavi

15 0.5 Max 20%


Kolokviji i priprema za kontinuiranu provjeru znanja

15 0.5 Max 70%

Završni pismeni ispit 15* 0.5* Max 70%*Dodatna pojašnjenja:* Student može pismeni dio ispita polagati preko dvaju kolokvija ili integralno na završnom pismenom ispitu.Aktivno sudjelovanje studenata u nastavi potiče se pravovremenim iznošenjem kalendara nastave. Time se studenti mogu unaprijed pripremiti za predavanja i kvalitetno sudjelovati u raspravama. Završni pismeni ispit osmišljen je na način da student kratkim odgovorom definira ime ili pojam iz mitologije, locirajući ga u određenu mitološku priču, mitološki ciklus ili mitološki ep, čim se razvija i obogaćuje njegova opća kultura. Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:manje od 80% dolazaka = 0% ocjene od 81% do 84% = do 2% ocjene od 85% do 88% = do 4% ocjene od 89% do 92% = do 6% ocjene od 93% do 96% = do 8% ocjene od 97% do 100% = do 10% ocjene Samostalni zadatci i priprema za predavanja ocjenjuju se na sljedeći način:manje od 50% urađenih zadataka = 0% ocjene od 51% do 60% = do 4% ocjene od 61% do 70% = do 8% ocjene od 71% do 80% = do 12% ocjene od 81% do 90% = do 16% ocjene od 91% do 100% = do 20% ocjene Završni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način: manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = do 14% ocjene od 61% do 70% = do 28% ocjene od 71% do 80% = do 42% ocjene od 81% do 90% = do 56% ocjene od 91% do 100% = do 70% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: A = 89 − 100% 5 (izvrstan) B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar) C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar) E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan) Obvezna literatura: - SCHWAB, G., Najljepše priče klasične starine, Sv. I (Manje

priče), biblioteka „Lektira i popularni klasici“, knj. 24, Jutarnji list, Globus media, Zagreb, 2005. (str. 115.-285.)- SCHWAB, G., Najljepše priče klasične starine, Sv. II, biblioteka „Lektira i popularni klasici“, knj. 25, Jutarnji list, Zagreb, Globus media, 2005. (str. 283.-399.)

Dopunska literatura: - Dodatni materijali (dijele se tijekom nastave)- ZAMAROVSKI, V., Junaci antičkih epova – leksikon grčke i rimske mitologije, ŠK, Zagreb, 1973.- GRAVES, R., Grčki mitovi, Nolit, Beograd, 1974.

Dodatne informacije o Redovito pohađanje predavanja, sudjelovanje u raspravama i na

kolegiju vježbama, studiranje zadane literature te polaganje ispita. Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno opravdati.


TEME I LITERATURA

I. Naslov: Grčki i rimski bogoviKratki opis: Rodoslovlje, podjela i karakteristike grčkih i rimskih bogova.Literatura: Schwab: - SCHWAB, G., Najljepše priče klasične starine, knj. 24, Globus media, Zagreb, 2004.- GREWS, R., Grčki mitovi, Nolit, Beograd, 1974.

II. Naslov: Priča o Heraklu, 1. dioKratki opis: 1.-6.: Heraklovo rođenje i odgoj. Boj s Gigantima. Heraklov zadatak.Literatura:- SCHWAB, G., Najljepše priče klasične starine, knj. 24, Globus media, Zagreb, 2004. - GREWS, R., Grčki mitovi, Nolit, Beograd, 1974.

III. Naslov: Priča o Heraklu, 2. dioKratki opis: 7.-12.: Heraklov zadatak. Kraljica Omfala. Dejanira. Nes. Heraklova smrt.Literatura: - SCHWAB, G., Najljepše priče klasične starine, knj. 24, Globus media, Zagreb, 2004.- GREWS, R., Grčki mitovi, Nolit, Beograd, 1974.

IV. Naslov: Priča o Argonautima, 1. dioKratki opis: Jazon i Pelija. Povod i početak pohoda. Doživljaji Argonauta na putovanju.Literatura: - SCHWAB, G., Najljepše priče klasične starine, knj. 24, Globus media, Zagreb, 2004.- GREWS, R., Grčki mitovi, Nolit, Beograd, 1974.

V. Naslov: Priča o Argonautima, 2. dioKratki opis: Jazon kod Ejeta. Medejina pomoć. Zlatno runo. Potjera za Jazonom. Jazonova smrt.Literatura: - SCHWAB, G., Najljepše priče klasične starine, knj. 24, Globus media, Zagreb, 2004.- GREWS, R., Grčki mitovi, Nolit, Beograd, 1974.

VI. Naslov: Priča o Tezeju, 1. dioKratki opis: Tezejevo rođenje i mladost. Potraga za ocem. Doživljaji na putovanju.Literatura: - SCHWAB, G., Najljepše priče klasične starine, knj. 24, Globus media, Zagreb, 2004.- GREWS, R., Grčki mitovi, Nolit, Beograd, 1974.

VII. Naslov: Priča o Tezeju, 2. dio

Kratki opis: Tezej kao kralj. Tezej i Fedra. Otmica žena. Tezejeva smrt., Literatura: - SCHWAB, G., Najljepše priče klasične starine, knj. 24, Globus media, Zagreb, 2004.- GREWS, R., Grčki mitovi, Nolit, Beograd, 1974.

VIII. Naslov: Priča o Edipu, 1. dioKratki opis: Edipova mladost. Proročanstvo. Edip kao kralj Tebe. Progonstvo i smrt.Literatura: - SCHWAB, G., Najljepše priče klasične starine, knj. 24, Globus media, Zagreb, 2004.- GREWS, R., Grčki mitovi, Nolit, Beograd, 1974.

IX. Naslov: Sedmorica protiv TebeKratki opis: Polinik i Eteoklo. Dvoboj braće. Kreontova odluka. Antigona. Epigoni.Literatura: - SCHWAB, G., Najljepše priče klasične starine, knj. 24, Globus media, Zagreb, 2004.- GREWS, R., Grčki mitovi, Nolit, Beograd, 1974.

X. Naslov: Ilijada, 1. dioKratki opis: Otmica Helene. Grci pod Trojom. Srdžba Ahilejeva. Smrt Patroklova i Hektorova.Literatura: - SCHWAB, G., Najljepše priče klasične starine, knj. 25, Globus media, Zagreb, 2005.- GREWS, R., Grčki mitovi, Nolit, Beograd, 1974.

XI. Naslov: Ilijada, 2. dioKratki opis: Prijam kod Ahileja. Smrt Ahilejeva. Smrt Parisova. Drveni konj. Pad Troje.Literatura: - SCHWAB, G., Najljepše priče klasične starine, knj. 25, Globus media, Zagreb, 2005.- GREWS, R., Grčki mitovi, Nolit, Beograd, 1974.

XII. Naslov: Odiseja, 1. dioKratki opis: Telemah u potrazi za ocem. Odisej kod Feačana. Pripovijedanje doživljaja. Literatura: - SCHWAB, G., Najljepše priče klasične starine, knj. 25, Globus media, Zagreb, 2005.- GREWS, R., Grčki mitovi, Nolit, Beograd, 1974.

XIII. Naslov: Odiseja, 2. dioKratki opis: Odisej na Itaci. Odisejeva osveta. Pobjeda protiv prosaca. Penelopa.Literatura: - SCHWAB, G., Najljepše priče klasične starine, knj. 25, Globus media, Zagreb, 2005.- GREWS, R., Grčki mitovi, Nolit, Beograd, 1974.

XIV. Naslov: Eneida, 1. dioKratki opis: Enejina lutanja za domovinom. Smrt Anhizova. Didonina

ljubav i smrt.Literatura: - SCHWAB, G., Najljepše priče klasične starine, knj. 25, Globus media, Zagreb, 2005.- GREWS, R., Grčki mitovi, Nolit, Beograd, 1974.

XV. Naslov: Eneida, 2. dioKratki opis: Eneja u Italiji. Kralj Latin i Lavinija. Rat s Turnom. Turnova smrt. Literatura: - SCHWAB, G., Najljepše priče klasične starine, knj. 25, Globus media, Zagreb, 2005.- GREWS, R., Grčki mitovi, Nolit, Beograd, 1974.

Naziv kolegija Engleski jezik 2 Kod kolegija FFZAB203


Zajednički kolegijPreddiplomski sveučilišni studij

Godinastudija

1.



15+0+15

Status kolegija: izborni (D) Preduvjeti: položen kolegij

Engleski jezik 1

Usporedni uvjeti:

Pristup kolegiju: studenti I. godine nastavničkih studija koji ne studiraju Engleski jezik i

književnost


prema rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Ivona Šetka Čilić, doc.Kontakt sati/konzultacije: prema rasporeduE-mail adresa i broj telefona: [email protected] kolegija: Ciljevi navedenog kolegija su:

- osposobiti studente za samostalno praćenje i razumijevanje pisanog i govornog engleskog jezika,- poučiti studente pravilnom korištenju gramatičkih konstrukcija engleskog jezika,- potaknuti studente na samostalno istraživanje i obogaćivanje vlastitog rječnika čitanjem i prevođenjem različitih vrsta tekstova na engleskom i hrvatskom jeziku vezanim za struku.


Nakon odslušanog kolegija, studenti će moći/znati:- prepoznati i pravilno koristiti određene gramatičke konstrukcije engleskog jezika, - samostalno čitati i prevoditi različite stručne tekstove na engleskom jeziku,- pisati razne vrste pismenih zadataka (poslovna i privatna pisma, zamolba, zahtjev, prijava na natječaj, prijava na posao, itd),- obogatiti vlastiti rječnik čitanjem i prevođenjem različitih vrsta tekstova.


Gramatičke vježbe u kombinaciji s vježbama čitanja i prevođenja tekstova izvan struke kao i stručnih tekstova. Predavanja se kombiniraju s komunikativnim pristupom u nastavi - potrebno je aktivno sudjelovanje u raspravama i grupnom radu. Korištenje audio/video/web-materijala.




ostalo

Napomene:

Studentske obveze - Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.- Pisati domaće zadaće.- Pisati kolokvije .


- Pisati test.Praćenje i ocjenjivanje studenta(označiti masnim tiskom)

pohađanje nastave




esej


OBVEZE STUDENTA


Angažiranost u nastavi, aktivnost i priprema za predavanja

30 1 20%

Kolokviji (2) ili završni pismeni ispit

30 1 80%

Dodatna pojašnjenja:Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:Studenti prikupljaju bodove tijekom nastave putem kratkih provjera i sudjelovanjem u nastavi. Za ovu komponentu studenti će dobiti postotak (0-20%) proporcionalno zbroju osvojenih bodova.Kolokviji se ocjenjuju na sljedeći način (svaki kolokvij nosi 40% ukupne ocjene) manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = do 8% ocjene od 61% do 70% = do 16% ocjene od 71% do 80% = do 24% ocjene od 81% do 90% = do 32% ocjene od 91% do 100% = do 40% ocjene Završni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = do 16% ocjene od 61% do 70% = do 32% ocjene od 71% do 80% = do 48% ocjene od 81% do 90% = do 64% ocjene od 91% do 100% = do 80% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: A = 89 − 100% 5 (izvrstan) B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar) C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar) E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)Obvezna literatura: - HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate,

Student's book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007. (Units 8-14)- HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Workbook, Pearson Education Limited, Harlow, 2007. (Units 8-14)

Dopunska literatura:Dodatne informacije o kolegiju

Pohađanje nastave:Studenti moraju pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavnom procesu. Toleriraju se 3 izostanka.

Studenti se upućuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.


TEME I LITERATURA

I. Naslov: Passive voice; form and use; active to passive vs. passive to active.Kratki opis: Pasiv, oblik, tvorba; aktiv – pasiv, pasiv – aktiv.Literatura: - HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Student's book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 85.-90.- HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Workbook, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 90.-94.

II. Naslov: Indirect vs. direct speech without sequence of tenses; text: How English was brought to the American continent.Kratki opis: Upravni – neupravni govor bez slaganja vremena, prijevod teksta.Literatura: - HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Student's book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 95.-98.- HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Workbook, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 95.-98.

III. Naslov: Indirect speech with sequence of tenses; text: Young people and politics.Kratki opis: Neupravni govor sa slaganjem vremena, prijevod teksta.Literatura: - HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Student's book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 99.-103.- HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Workbook, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 99.-103.

IV. Naslov: Indirect questions; text: Political parties.Kratki opis: Neupravna pitanja, prijevod teksta.Literatura: - HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Student's book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 104.-108.- HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Workbook, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 104.-108.

V. Naslov: Subjunctive: Past vs. Past perfect subjunctive; text: ElectionsKratki opis: Konjunktiv: konjunktiv perfekta – konjunktiv pluskvamperfekta, prijevod teksta.Literatura: - HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Student's book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 109.-115.- HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Workbook, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 109.-115.

VI. Naslov: Participles: Present participle vs. Gerund.Kratki opis: Particip: particip prezenta – gerund.Literatura: - HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Student's book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 116.-120.

- HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Workbook, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 116.-120.

VII. Naslov: Participles: Past participle; text: Government.Kratki opis: Participi: Particip perfekta, prijevod teksta.Literatura: - HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Student's book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 121.-125.- HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Workbook, Pearson Education Limited, Harlow, 2007.,str. 121.-125.

VIII. Naslov: Making questions with question words (WH-words); text: Parliament.Kratki opis: Postavljanje pitanja sa WH-riječima, prijevod teksta.Literatura: - HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Student's book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 126.-130.- HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Workbook, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 126.-130.

IX. Naslov: Prvi kolokvij.Kratki opis:Literatura: - HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Student's book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007.- HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Workbook, Pearson Education Limited, Harlow, 2007.

X. Naslov: Revision of passive voice and indirect speech.Kratki opis: Ponavljanje pasiva i neupravnog govora.Literatura: - HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Student's book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 85.-130.- HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Workbook, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., 85.-130.

XI. Naslov: Plural form of nouns, irregular plurals, sg only nouns, pl only nouns, collective nouns.Kratki opis: Množina imenica, nepravilna množina imenica, imenice samo u jednini, imenice samo u množini, zbirne imenice.Literatura: - HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Student's book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 131.-140.- HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Workbook, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 131.-140.

XII. Naslov: Adjectives vs. Adverbs, text: American presidents.Kratki opis: Pridjevi – prilozi, prijevod teksta.Literatura: - HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Student's book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 141.-145.- HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Workbook, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 141.-145.

XIII. Naslov: Possessive adjective vs. Possessive pronouns, Possessive form of nouns ('s,', of + noun), text: Henry VIII.

Kratki opis: Posvojni pridjevi – posvojne zamjenice, posvojnost imenica, prijevod teksta.Literatura: - HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Student's book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 146.-150.- HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Workbook, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 146.-150.

XIV. Naslov: Causative ''have/get'', text: Australia.Kratki opis: Uzročni oblik gl. have/get, prijevod tekstaLiteratura: - HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Student's book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 151.-155.- HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Workbook, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 151.-155.

XV. Naslov: Revision of Subjunctive, making questions, causative ''have/get''.Kratki opis: Ponavljanje konjunktiva, postavljanje pitanja, uzročni oblik gl. have/get.Literatura: - HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Student's book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 109.-155.- HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Workbook, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 109.-155.

Naziv kolegija Njemački jezik 2 Kod kolegija FFZAB204



GodinaStudija

1.


2Semestar

2. Broj sati po semestru (p+v+s)

0+30+0

Status kolegija: izborni (D) Preduvjeti:

student ima predznanje njemačkog jezika na

razini A1/A2

ZEROJ-a i položen kolegij

Njemački jezik 1

Usporedni uvjeti: nema

Pristup kolegiju:studenti I. godine koji imaju predznanje

njemačkog jezika, a ne studiraju Njemački jezik


prema rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Senka Marinčić, izv. prof.Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona: [email protected] Magdalena Ramljak, v.asist.Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona [email protected]

Ciljevi kolegija:Cilj kolegija je produbljivanje znanja stečenog u dosadašnjem obrazovanju s naglaskom na sve četiri jezične vještine: čitanje, pisanje, pričanje i slušanje. Studenti se osposobljavaju za razumijevanje i interpretaciju kraćih autentičnih tekstova. Upoznavanje s osnovnim kulturološkim značajkama zemalja u kojima se govori njemački jezik. Osposobljavanje studenata za samostalnu komunikaciju na razini B1 Zajedničkog europskog referentnog okvira za jezike.


Razvijanje komunikacijske kompetencije na razini B1 prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike kako bi se studenti mogli sporazumjeti u svakodnevnim situacijama u zemljama njemačkog govornog područja, kako bi mogli razumjeti i razmijeniti informacije o poznatim i uobičajenim stvarima.Spoznaje o načinu života i kulturnim prilikama u zemljama njemačkog govornog područja.Studenti će biti osposobljeni za samostalnu komunikaciju te će moći prezentirati odabranu temu i moći obrazložiti svoje mišljenje, navesti prednosti i nedostatke nekog problema.


Globalno i detaljno razumijevanje autentičnih tekstova. Razumijevanje radijskih emisija, telefonskih razgovora i poruka na govornoj pošti. Pisanje referata na zadanu temu. Obrazlaganje svoga mišljenja. Sudjelovanje u raspravama i diskusijama.



Prezentiranje zadanih tema. Dogovaranje sastanaka i termina – usmeno i mailom.




Studentske obvezeSudjelovanje u nastavi, koje uključuje prisutnost, aktivnost, zadaće i izradu domaćih uradaka, čini 10% cjelokupnog ispita.Uspjeh se u svim segmentima izražava postotcima. Student ne može dobiti potpis nastavnika ukoliko ne izvrši jednu od navedenih obveza, a time gubi pravo pristupanja završnom ispitu.


pohađanje nastave

aktivnosti u nastavi seminarski rad praktični rad

usmeni ispit pismeni ispitkontinuirana provjera znanja

esej


OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENISudjelovanje na nastavi 30 1 10%Kolokviji i priprema za kontinuiranu provjeru znanja

15 0,5 40%

Završni pismeni ispit 15* 0,5* Max 40%*Završni usmeni ispit 15 0,5 Min 50%Dodatna pojašnjenja:Da bi se pristupilo završnom ispitu, studenti su dužni prethodno (tijekom nastave) ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 20%). Tijekom semestra pišu se dva kolokvija. U konačnu ocjenu ulaze rezultati kolokvija, završnog ispita, angažiranosti tijekom nastave.*U ovom primjeru kolokviji su alternativa završnom pismenom ispitu, tako da u zbroj računamo ili kolokvije ili završni pismeni ispit, a ne oboje.Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:manje od 80% dolazaka = 0% ocjene od 81% do 84% = do 2% ocjene od 85% do 88% = do 4% ocjene od 89% do 92% = do 6% ocjene od 93% do 96% = do 8% ocjene od 97% do 100% = do 10% ocjeneKolokviji se ocjenjuju na sljedeći način: manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = do 4% ocjene od 61% do 70% = do 8% ocjene od 71% do 80% = do 12% ocjene od 81% do 90% = do 16% ocjene od 91% do 100% = do 20% ocjene Završni ispit ocjenjuje se na sljedeći način manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = do 6% ocjene

od 61% do 70% = do 12% ocjene od 71% do 80% = do 18% ocjene od 81% do 90% = do 24% ocjene od 91% do 100% = do 30% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: A = 90 − 100% 5 (izvrstan) B = 80 − 89,9% 4 (vrlo dobar) C = 70 − 79,9% 3 (dobar) D = 60 − 69,9% 2 (dovoljan) E = 50 − 59,9% 2 (dovoljan)Obvezna literatura: - GAIDOSCH, U., MÜLLER, C., Zur Orientierung, Hueber

Verlag, Ismaning, 2010.- HERING, A., MATUSSEK, M., Geschäftskommunikation, Screiben und Telefonieren, Max Hueber Verlag, Ismaning, 2003. (odabrani tekstovi)

Dopunska literatura: - DREYER, H., SCHMITT, R., Lehr-und Übungsbuch der deutschen Grammatik, Hueber Verlag, München, 2007.- KUHNE, B., Grundwissen Deutschland, kurze Texte und Übungen, Iudicium Verlag, München, 2003. (odabrani tekstovi).- Stručni materijali i aktualni tekstovi iz njemačkih tiskovina i s interneta.- JAKIĆ, B., HURM, A., Hrvatsko-njemački rječnik, Školska knjiga, Zagreb.- JAKIĆ, B., HURM, A., Njemačko-hrvatski rječnik, Školska knjiga, Zagreb.


PRILOG: Kalendar nastaveBroj nastavnecjeline TEME I LITERATURA

I.

Naslov: Upoznavanje s programom kolegija

Kratki opis:

Upoznavanje s programom kolegija. Utvrđivanje studentskih obveza u okviru kolegija. Uspostavljanje kontakta, izražavanje mišljenja i iskustava na njemačkom jeziku. Ponavljanje osnova njemačke gramatike.

Literatura: - GAIDOSCH, U., MÜLLER, C., Zur Orientierung, Hueber Verlag, Ismaning, 2010.

II.

Naslov: Razumijevanje čitanja. Aktualni autentični tekstovi.Kratki opis: Analiza teksta i razgovor u skupinama.


III.

Naslov: Razumijevanje čitanja. Globalno i detaljno razumijevanje tekstova.

Kratki opis: Analiza autentičnih tekstova.

Literatura: - HERING, A., MATUSSEK, M., Geschäftskommunikation, Screiben und Telefonieren, Max Hueber Verlag, Ismaning, 2003. (odabrani tekstovi)

IV. Naslov: Razumijevanje slušanjaKratki opis: Svakodnevni tekstovi i analiza razumijevanja slušanja.

Literatura: - KUHNE, B., Grundwissen Deutschland, kurze Texte und Übungen, Iudicium Verlag, München, 2003. (odabrani tekstovi).

V.

Naslov: Razumijevanje slušanja

Kratki opis:Slušanje telefonskih razgovora, poruka na govornim poštama; slušanje radijskih emisija i globalno razumijevanje navedenih tekstova.


VI.

Naslov: KolokvijKratki opis: Provjera razumjevanja čitanja i slušanja.


VII.

Naslov: Pismena komunikacijaKratki opis: Vrste pismene komunikacije.


VIII.

Naslov: Komunikacija putem E-maila

Kratki opis: Pisanje mailova. Opisivanje događanja iz prošlosti. Dogovaranje termina mailom.


IX.

Naslov: Isprika putem maila.Kratki opis: Pravila pisanja isprike putem maila.


X.

Naslov: Pisanje referata na zadanu temu

Kratki opis: Tehnike i pravila opisivanja nekog događaja, referata na zadanu temu. Obrazlaganje svog mišljenja.


XI.

Naslov: KolokvijKratki opis: Pisanje maila na zadane teme.


XII.

Naslov: Prezentacija i prezentiranjeKratki opis: Pravila prezentiranja neke teme.

Literatura:- HERING, A., MATUSSEK, M., Geschäftskommunikation, Screiben und Telefonieren, Max Hueber Verlag, Ismaning, 2003. (odabrani tekstovi)

XIII. Naslov: Prezentacija i prezentiranjeKratki opis: Reagiranje na pitanja i komentare nakon prezentiranja.Literatura: - HERING, A., MATUSSEK, M., Geschäftskommunikation,

Screiben und Telefonieren, Max Hueber Verlag, Ismaning, 2003. (odabrani tekstovi)

XIV.

Naslov: Usmeno dogovaranje termina i sastanaka

Kratki opis: Pravila usmenog komuniciranja i dogovaranja termina i sastanaka.


XV.

Naslov: Ponavljanje i priprema za pismeni i usmeni ispitKratki opis: Ponavljanje usvojenih znanja i vještina. Predispit.


Naziv kolegija EUROPSKE REGIJE I POVIJEST BIH U SREDNJEM VIJEKU

Kod kolegija

FFP-506

Studijski programCiklus Bolonjski I. stupanj (preddiplomski)

Godinastudija

II.


4 Semestar zimski Broj sati po semestru (p+v+s)

P (2) +S (1) = 45(3 tjedno)

Status kolegija obvezni Preduvjeti: upisan 3. semestar


Pristup kolegiju Studenti preddiplomskog studija Vrijeme održavanja nastave

prema rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik dr. sc. Dijana Korać, doc.Kontakt sati/konzultacije utorkom i srijedom u 11 satiE-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-420Asistent Goran Mijočević, viši asistentKontakt sati/konzultacije ponedjeljkom u 12 i četvrtkom u 11,15 sati.E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-532Ciljevi kolegija Cilj je kolegija upoznati studente s društvenim, političkim, gospodarskim i

vjerskim zbivanjima u srednjovjekovnim oblastima na području današnje BiH te njihove veze i odnose s drugim narodima i državama u široj regiji s ciljem da studenti postignu razinu koja će im omogućiti da budu u stanju prepoznati, argumentirano opisati i kritički protumačiti najvažnija pitanja, pojmove i procese iz srednjovjekovne bosansko-humske povijesti u navedenom razdoblju, kao i osposobljavanje studenata za služenje relevantnom literaturom i izvornom građom.


- Stjecanje osnovnih znanja kao i razumijevanje osnovnih pojmova iz srednjovjekovne povijesti Bosne i Huma.- Upoznavanje studenata s relevantnom literaturom i izvorima kao i osposobljavanje studenata za njihovo samostalno služenje u cilju dopunjavanja stečenih znanja.- Sposobnost interpretiranja određenih povijesnih procesa.


Kratki pregled povijesti od seobe naroda do kraja 11. stoljeća. Izvori i historiografija za srednjovjekovnu povijest Bosne i Huma. Srednjovjekovne oblasti na prostoru današnje Bosne i Hercegovine; teritorij i granice, teritorijalno širenje; vladavina bosanskih banova i kraljeva, zbivanja u Humskoj zemlji; gospodarstvo; trgovačke veze s Dubrovnikom; bosansko-humska vlastela; vjerske prilike; djelovanje tri Crkve; prodiranje Osmanlija; pad Bosne i Hercegove zemlje; općenito vjerska, društvena, gospodarska i kulturna zbivanja na ovim prostorima te njihov odnos sa susjednim zemljama i narodima u široj regiji.


Predavanja Vježbe Seminari Samostalni zadatci

Konzultacije Mentorski rad Terenska nastava Ostalo

Napomene: - Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Seminar tematski prati predavanja, problematizira ih te omogućuje praktičan rad na razumijevanju i interpretaciji različitih izvora. Također, student je obvezan tijekom semestra

napisati i usmeno izložiti seminarski rad kao i sudjelovati u diskusiji prilikom analize odabranih izvora na seminaru. - Studenti će, osim na nastavi, moći i na konzultacijama dobiti smjernice za ispunjavanje njihovih samostalnih zadataka.

Studentske obveze - Pohađanje nastave.- Aktivno sudjelovanje u raspravama o izloženim temama.- Pisanje seminarskog rada na temelju dopunske literature i njegovo izlaganje.- Kontinuirana provjera znanja kroz kolokvije.- Polaganje završnog ispita.


Pohađanje nastave

Aktivnosti u nastavi

Seminarski rad Praktični rad

Usmeni ispit Pisani ispit Kontinuirana provjera znanja

Esej


OBVEZE STUDENTA



45 0,4 Max 10%

Seminarski rad (priprema i izlaganje)

20 0,8 Max 20%


30 1,6 Max 40%

Završni ispit: usmeni (usmena provjera stečenih kompetencija u svrhu potvrđivanja stečenog znanja i ostvarenih ishoda)

30 1,2 Max 30%

Dodatna pojašnjenja:- Pohađanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave nazočiti najmanje 50% predavanjima i seminaru. Studenti koji iz bilo kojeg razloga izostanu više ne mogu dobiti potpis nositelja kolegija, niti pristupiti završnom ispitu. - Uvjet za pristup završnom ispitu također je i urađen i obranjen seminarski rad do kraja semestra. Seminarski rad odnosi se na pisanje/izlaganje o dogovorenoj užoj temi iz sadržaja kolegija na temelju dopunske literature (pisan na računalu, Times New Roman, veličinom slova 12 s proredom 1,5). Rad treba imati 10-15 stranica teksta, te mora imati kritički aparat. Seminarski rad izlaže se usmeno koristeći Microsoft PowerPoint. Studenti na konzultacijama mogu dobiti smjernice za obavljanje samostalnih zadataka. Vrlo je važno slijediti naputke o izradbi seminarskih radova.- Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi. - Studenti tijekom semestra rade dva kolokvija. Studenti koji su položili oba kolokvija tijekom nastave polažu usmeni dio ispita na kojem se provjeravaju stečene kompetencije u svrhu potvrđivanja stečenog znanja i ostvarenih ishoda. - Studenti koji su položili jedan od dva kolokvija tijekom nastave imaju popravni na prvom ispitnom roku iz dijela koji nisu položili, a nakon toga polažu usmeni dio ispita. Ukoliko ne polože taj dio na popravnom roku, na sljedećim ispitnim rokovima polažu pisani (test znanja) a nakon toga pristupaju usmenom dijelu ispita.

- Studenti koji tijekom semestra nisu položili nijedan kolokvij ili nisu pristupili polaganju kolokvija iz bilo kojih razloga, a ispunili su druge obveze, polažu pisani i usmeni dio ispita na predviđenim ispitnim rokovima. - Izvanredni studenti dužni su na početku semestra uzeti temu za seminarski rad na čemu mogu dobiti najviše 20% ocjene. Urađen i obranjen seminarski rad uvjet je za pristupanje završnom ispitu. Izvanredni studenti mogu pristupati polaganju kolokvija, a ukoliko ne budu u mogućnosti polagati kolokvije polažu pisani, a zatim usmeni dio ispita.- Završni ispit je obvezan i bez njega student ne može biti ocijenjen. - U konačnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza.

Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:0% = Ne dolazi na nastavu.2% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.4% = Povremeno se uključuje u nastavnom procesu.6% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.8% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.10% = Redovito pohađa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.

Seminarski rad se ocjenjuje na sljedeći način: 0% = Rad nije napisan. 5% = Rad je napisan uz površnu analizu problema, a student slabo vlada obrađenim gradivom.10% = Rad je napisan uz analizu problema s manjim nedostatcima, a student dobro vlada obrađenim gradivom.15% = Rad je napisan koristeći znanstvenu metodologiju, a student vrlo dobro vlada obrađenim gradivom.20% = Rad je napisan koristeći znanstvenu metodologiju. Student izvrsno vlada obrađenim gradivom.

Kolokviji se ocjenjuje na sljedeći način:- manje od 50% točnih odgovora = 0 % ocjene - od 51% do 60% = do 4% ocjene - od 61% do 70% = do 8% ocjene - od 71% do 80% = do 12% ocjene - od 81% do 90% = do 16% ocjene - od 91% do 100% = do 20% ocjene

Završni se ispit ocjenjuje na sljedeći način:- manje od 50% točnih odgovora = 0 % ocjene - od 51% do 60% = do 6% ocjene - od 61% do 70% = do 12% ocjene - od 71% do 80% = do 18% ocjene - od 81% do 90% = do 24% ocjene - od 91% do 100% = maksimalno 30% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjenevrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjenedobar - 3 (C/D) - 63 do 75,9% ocjenedovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene

Obvezna literatura: MILKO BRKOVIĆ, Srednjovjekovna Bosna i Hum. Identitet i kontinuitet, Mostar, 22010.; Bilješke s predavanja.

Dopunska literatura: MLADEN ANČIĆ, Na rubu Zapada. Tri stoljeća srednjovjekovne Bosne, Zagreb, 2001.; SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata, Srednji vijek, Zagreb, 2003.; DIJANA KORAĆ, Vjera u Humskoj zemlji, Mostar, 2008. i po naputku profesora.


Informiranje o kolegiju:Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama prema kolegiju studenti će dobiti na prvom predavanju, a također te informacije dostupne su i na internetskoj stranici Fakulteta (ffmo.ba).

Kontaktiranje s nastavnikom:- Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a kontaktiranje je omogućeno i elektroničkom poštom izvan termina konzultacija, prema potrebi (adresa dostupna na internet stranici Filozofskog fakulteta).- Termin za konzultacije određuje se početkom akademske godine.


TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA

I. Naslov: Uvod u sadržaj predmeta. Izvori i historiografija.Kratak opis: Opis kolegija - ciljevi, metode, studentska prava i obveze itd. Izvori i historiografija za srednjovjekovnu povijest Bosne i Huma.Literatura: Obvezna: MILKO BRKOVIĆ, Srednjovjekovna Bosna i Hum. Identitet i kontinuitet, Mostar, 22010.; Bilješke s predavanja.Dopunska: Mladen ANČIĆ, Na rubu Zapada. Tri stoljeća srednjovjekovne Bosne, Zagreb, 2001.; SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata, Srednji vijek, Zagreb, 2003.; BOŽO GOLUŽA, Pregled povijesti hrvatskoga naroda, Mostar, 2004.; DIJANA KORAĆ, Vjera u Humskoj zemlji, Mostar, 2008. i po naputku profesora.

II. Naslov: Prostor današnje Bosne i Hercegovine od seobe naroda do kraja 11. stoljeća.Kratak opis: Povijesni izvori. Zadržavanje pojedinih naroda na ovom prostoru od Velike seobe naroda. Kršćanstvo. Teritoriji Bosne i Huma pod raznim vladarima. Literatura: MILKO BRKOVIĆ, Srednjovjekovna Bosna i Hum. Identitet i kontinuitet, Mostar, 22010., str. 15-21, 26-29, 33-34, 36-41, 95-101 i bilješke s predavanja.

III. Naslov: Srednjovjekovne oblasti. Kratak opis: "Zemljica" Bosna, Širenje Bosne. Zahumlje i Hum. Travunija. Usora. Soli. Zapadne strane. Donji krajevi. Primorje. Podrinje. Literatura: MILKO BRKOVIĆ, Srednjovjekovna Bosna i Hum. Identitet i kontinuitet, Mostar, 22010., str. 83- 84; Bilješke s predavanja.

IV. Naslov: Bosanski banovi.Kratak opis: Ban Borić. Ban Kulin. Ban Stjepan. Ban Matej Ninoslav. Banovi Prijezda I. i Stjepan I. Kotroman. Šubići gospodari Bosne. Stjepan II. Kotromanić. Stjepan Tvrtko.Literatura: MILKO BRKOVIĆ, Srednjovjekovna Bosna i Hum. Identitet i kontinuitet, Mostar, 22010., str. 35-58.

V. Naslov: Bosanski kraljevi.

Kratak opis: Kralj Stjepan Tvrtko I. Stjepan Dabiša. Jelena "Gruba". Stjepan Ostoja. Stjepan Tvrtko II. Stjepan Ostojić. Stjepan Tomaš Ostojić. Stjepan Tomašević.Literatura: MILKO BRKOVIĆ, Srednjovjekovna Bosna i Hum. Identitet i kontinuitet, Mostar, 22010., str. 58-83.

VI. Naslov: Humska zemlja od 10. do kraja 15. stoljeća.Kratak opis: Zemljopisni pojam Huma. Političke, vjerske, društvene, gospodarske i kulturne prilike u Humu od 10. do kraja 15. stoljeća. Humski velikaši. Obitelj Kosača. Herceg Stjepan Vukčić Kosača. Literatura: MILKO BRKOVIĆ, Srednjovjekovna Bosna i Hum. Identitet i kontinuitet, Mostar, 22010., str. 26-33, 67, 71-74, 78-83; Bilješke s predavanja.

VII. Naslov: Osmansko osvajanje Bosne i Huma.Kratak opis: Prvi upadi Osmanlija. Osvajanje Bosne i Hercegove zemlje.Literatura: MILKO BRKOVIĆ, Srednjovjekovna Bosna i Hum. Identitet i kontinuitet, Mostar, 22010., str. 61, 71-82; Bilješke s predavanja.

VIII. Naslov: Veze i odnosi Bosne i Huma s drugim narodima i državama u široj regiji.Kratak opis: Mnogostruke veze i odnosi.Literatura: Bilješke s predavanja.

IX. Naslov: Katolička Crkva.Kratak opis: Biskupije. Katolička obnova. Utjecaj ugarskih biskupa i kraljeva na vjerske prilike u Bosni i Humu. Nastojanja papa oko sređivanja vjerskih prilika i Bosni i Humu. Katoličanstvo bosanskih i humskih vladara i velmoža. Pastoralna djelatnost dominikanaca, franjevaca i svjetovnog svećenstva u Bosni i Humu. Literatura: MILKO BRKOVIĆ, Srednjovjekovna Bosna i Hum. Identitet i kontinuitet, Mostar, 22010., str. 95-101, 145-152,194-259.

X. Naslov: Crkva bosanska.Kratak opis: Pojava Crkve bosanske. Izvori o Crkvi bosanskoj. Rasprostranjenost Crkve bosanske. Vjera i ustrojstvo članova crkvene zajednice bosanskih i humskih kršćana. Hiže. Pripadnici Crkve bosanske. Literatura: MILKO BRKOVIĆ, Srednjovjekovna Bosna i Hum. Identitet i kontinuitet, Mostar, 22010., str. 95-145, 117-145, 152-194.

XI. Naslov: Pravoslavna Crkva.Kratak opis: Nemanjići u Humu. Osnivanje Humske eparhije. Pravoslavni svećenici i vjernici.Literatura: MILKO BRKOVIĆ, Srednjovjekovna Bosna i Hum. Identitet i kontinuitet, Mostar, 22010., str. 32-33, 96; Bilješke s predavanja.

XII. Naslov: Srednjovjekovni gradovi.Kratak opis: Podizanje i razvoj srednjovjekovnih gradova. Utvrđeni gradovi.Literatura: Bilješke s predavanja.

XIII. Naslov: Društvo i gospodarstvo u srednjem vijeku.Kratak opis: Stanovništvo. Državno uređenje. Sudstvo. Gospodarski razvoj. Literatura: Bilješke s predavanja.

XIV. Naslov: Kulturna baština u Bosni i Humu.Kratak opis: Tradicija glagoljice, bosanice, narodnog govora i običaja. Srednjovjekovna kancelarija bosansko-humskih vladara i velmoža. Građevni spomenici srednjovjekovnog Huma i Bosne. Srednjovjekovni "bilizi" u Bosni i Humu. Novac bosansko-humskih vladara.Literatura: MILKO BRKOVIĆ, Srednjovjekovna Bosna i Hum. Identitet i kontinuitet, Mostar, 22010., str. 261-286.

XV. Naslov: Zaključni osvrt na prijeđenu građu.

Kratak opis: ------------Literatura: --------------

Naziv kolegija EUROPSKA I SVJETSKA POVIJEST RANOGA NOVOG VIJEKA

Kod kolegija FFP-507


Bolonjski I. stupanj (preddiplomski) Godinastudija

II.

ECTS vrijednost boda 3/ili/5 Semestar III. Broj sati po semestru (p+v+s)

P (2) + S (1) = 45(3 tjedno)

Status kolegija Obvezni Preduvjeti Upisan 3. semestar

Usporedni uvjeti nema ih


prema rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik dr. sc. Dijana Pinjuh, doc.Kontakt sati/konzultacije ponedjeljkom u 11 i srijedom u 13 sati.E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-532Ciljevi kolegija Upoznavanje važnih događaja iz europske i svjetske političke, gospodarske

i društvene povijesti od XVI. do XVIII. stoljeća. Ishodi učenja(opće i specifične kompetencije)

Nakon položenog ispita student će poznavati najvažnija obilježja europske političke, gospodarske, društvene i kulturne povijesti od XVI. do XVIII. stoljeća i moći će donositi osnovne zaključke o važnosti pojedinih zbivanja.


Europa kao sjedište svjetske povijesti. Humanizam i renesansa. Početak novoga vijeka - doba otkrića. Društvene i gospodarske posljedice geografskih otkrića. Europska kultura ranoga novovjekovlja. Razvitak ranoga kapitalizma. Politički slom Italije i prevlast Karla V. u Europi. Reformacijski pokret. Protureformacija i katolička obnova. Reformacija u Engleskoj za vrijeme Henrika VIII. Habsburško-valoaški ratovi. Elizabeta I. Uspon i pad Španjolske za vrijeme Filipa II. i njegovih nasljednika. Vjerski rat u Francuskoj i pobjeda Henrika IV. Burbonskog. Francuska u vrijeme Luja XIII. i Richelieua. Tridesetogodišnji rat 1618.-1648., pobjednici i poraženi. Novi politički poredak nakon Tridesetogodišnjega rata. Francuska u vrijeme apsolutizma Luja XIV. Tipologija europskoga apsolutizma. Opadanje Nizozemske u borbi za pomorsku prevlast. Slavna revolucija 1685.-1714. i početci britanske prevlasti. Ratni napori Luja XIV. u ratu za habsburšku baštinu i španjolsko nasljeđe. Borba za Baltik (1648.-1721.) i uspon Rusije u vrijeme Petra Velikog. Diplomatska revolucija nakon rata za austrijsko nasljeđe i Sedmogodišnji rat. Rusija u vrijeme Katarine Velike. Austrija u vrijeme prosvjetiteljskih vladara u 18. stoljeću. Reforme i predstavnici prosvijećenog apsolutizma. Američki rat za nezavisnost. Francuska uoči revolucije, strukturalni problemi države i društva.



Konzultacije Mentorski rad Terenska nastava

Ostalo

Napomene:

Studentske obveze - pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu- napisati esej i izložiti ga


- polagati završni ispitPraćenje i ocjenjivanje studenta(označiti masnim tiskom)

Pohađanje nastave



Usmeni ispit Pismeni ispit Kontinuirana provjera znanja

Esej

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodovaZa studente koji prate predavanjaOBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENIPohađanje nastave i aktivnost u nastavi

35 0,9 Max 30%

Završni ispit: usmeni 50 2,1 Max 70%

Detaljan prikaz za studente koji prate predavanja i seminareOBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENIPohađanje nastave i aktivnost u nastavi

45 0,8 Max 20%

Pisanje i prezentiranje eseja

20 0,4 Max 10%

Završni ispit: usmeni 50 2,8ax 70%Dodatna pojašnjenja: - Pohađanje nastave je obvezno. Studenti na početku akademske godine biraju jedan od ponuđenih seminara iz kolegija Hrvatska u ranom novom vijeku i Europska i svjetska povijest u ranom novom vijeku. Iz odabranog kolegija dužni su napisati esej u predviđenom roku i javno ga prezentirati. Kašnjenje u predaji zadataka i nepripremljenost za nastavu utjecat će na konačnu ocjenu studenta.- Pisani radovi trebaju se predati do kraja semestra. Potrebno je konzultirati se s asistenticom oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada. Rad neće biti pozitivno ocijenjen ako se uoče pravopisne i gramatičke pogrješke te propusti u tehničkom oblikovanju koji nisu ispravljeni ni nakon primjedbi voditelja nastave i sugestija za njegovo poboljšanje.- Uvjeti za izlazak na ispit: prisustvovanje na najmanje 50% predavanja i seminara, napisan i obranjen esej, položen ispit iz kolegija Europska i svjetska povijest srednjega vijeka.

U konačnu ocjenu ulaze angažiranost tijekom nastave, ocjena rada i rezultati završnog ispita.

Sudjelovanje u nastavi ocjenjuje se ovako:0% = Ne dolazi na predavanja.6% = Prisustvuje predavanjima, no ne sudjeluje u radu.12% = Povremeno se uključuje u nastavnom procesu.18% = Prisustvuje predavanjima te sudjeluje u radu.24% = Redovito je pripremljen/na i dobrovoljno sudjeluje u nastavnome procesu.30% = Student/ica pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.

Sudjelovanje u nastavi (za studente koji prate predavanja i seminare)0% = Ne dolazi na predavanja.4% = Prisustvuje predavanjima, no ne sudjeluje u radu.8% = Povremeno se uključuje u nastavnom procesu.12% = Prisustvuje predavanjima te sudjeluje u radu.16% = Redovito je pripremljen/na i dobrovoljno sudjeluje u nastavnome procesu.

20% = Student/ica pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.

Esej se ocjenjuje ovako:0% = Rad nije napisan. 1% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije. 2% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom planu. 3% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene veće gramatičke i pravopisne pogrješke. 4% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje gramatičke i pravopisne pogrješke. 5% = Rad je iscrpan, gramatički i pravopisno točan.

Izlaganje eseja ocjenjuje se ovako: 0% = Rad nije usmeno prezentiran. 1% = Rad je pročitan. 2% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen. 3% = Rad nije pročitan, ali su uočeni veći nedostatci u usmenom izlaganju. 4% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uočene manje pravogovorne pogrješke. 5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.

Završni se ispit ocjenjuju ovako: manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene dalje prema proporcionalnom postotku = maksimalno 70% ocjene. Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjenevrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjenedobar - 3 - (C/D) - 63 do 75,9% ocjenedovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene

Obvezna literatura: SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, 11.-13., Otokar Keršovani, Rijeka, 1977./1978.; SKUPINA AUTORA, Povijest svijeta od početka do danas, Naprijed, Zagreb, 1990.; SKUPINA AUTORA, Povijest svijeta, Marjan tisak, Split, 2005.

Dopunska literatura: JOHN MORRIS ROBERTS, Povijest Europe, Zagreb, 2002.; SKUPINA AUTORA, Narodi Europe, Naklada Zadro, Zagreb, 1997.; DRAGOLJUB R. ŽIVOJINOVIĆ, Uspon Evrope 1450.-1789., Novi Sad, 1985.; FERNAND BRAUDEL, Materijalna civilizacija, ekonomija i kapitalizam od XV. do XVIII. stoljeća, III., August Cesarec, Zagreb, 1992.; JOSEF KULISCHER, Opća ekonomska povijest, II., Zagreb, 1957.; PIERE CHAUNU, Civilizacija klasične Evrope, Beograd, 1977.; GIULIANO PROCCACI, Povijest Talijana, Barbat, Zagreb, 1997.; GEORGE MACAULAY TREVELYAN, Povijest Engleske, Kultura, Zagreb, 1956.; JEAN CARPENTIER - FRANCOIS LEBRUN (ur.), Povijest Francuske, Barbat, Zagreb, 1999.; JOSEF MATUZ, Osmansko Carstvo, Zagreb, 1992.; JEAN-FRANCOIS NÖEL, Sveto Rimsko Carstvo, Zagreb, 1998.; ERICH ZÖELLNER - THERESE SSHÜSSEL, Povijest Austrije, Zagreb, 1997.

Dodatne informacije o Kontaktiranje s profesorom:

kolegiju Kontaktiranje s profesorom i asistenticom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija. Svakodnevno (dvosmjerno) kontaktiranje omogućeno je elektroničkom poštom.

Samostalni zadatci:Vrlo je važno slijediti naputke o izradbi seminarskih radova, završnoga i diplomskog rada.



I. Naslov: Uvod u europsku i svjetsku povijest u ranom novom vijekuKratak opis: Razdoblje ranoga novog vijeka i njegova historiografija. Pristup i način rada.Literatura: (Navedeno u obveznoj i dopunskoj literaturi).

II. Naslov: Humanizam i renesansa Kratak opis: Humanisti i novi pogled na svijet. Renesansna umjetnost.Literatura: SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 11., Otokar Keršovani, Rijeka, 1977./1978., str. 4849-4851; 4865-4875.

III. Naslov: Geografska otkrićaKratak opis: Istraživačka putovanja. Društveni i gospodarski razvoj nakon otkrića. Literatura: SKUPINA AUTORA Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 11., Otokar Keršovani, Rijeka, 1977./1978., str. 4817-4846.

IV. Naslov: Talijanski ratovi i prevlast Habsburgovca Karla V. u EuropiKratak opis: Borbe za prevlast nad talijanskim državama u razdoblju od 1494. do 1559. godine. Sukobi Habsburgovaca i Valoa. Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest svijeta, Marjan tisak, Split, 2005., str. 456-457.

V. Naslov: Reformacija i vjerski ratoviKratak opis: Vjerske prilike uoči reformacije. Lutherove teze i širenje novog pokreta u Europi. Posljedice reformacije i seljački rat u Njemačkoj. Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest svijeta, Marjan tisak, Split, 2005., str. 440-447; SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 11., Otokar Keršovani, Rijeka, 1977./1978., str. 4875-4942.

VI. Naslov: Protureformacija Kratak opis: Odgovor Crkve na reformaciju i stvaranje novih crkvenih redova. Sabor u Trentu i provođenje njegovih odluka. Protestantizam i Njemačko Carstvo.Literatura: DRAGOLJUB R. ŽIVOJINOVIĆ, Uspon Evrope 1450.-1789., Novi Sad, 1985., str. 66-74.

VII. Naslov: Tridesetogodišnji rat (1618.-1648.) i posljediceKratak opis: Njemačko Carstvo uoči Tridesetogodišnjeg rata. Novi politički poredak nakon Vestfalskog mira, uspon Pruske i Austrije.Literatura: DRAGOLJUB R. ŽIVOJINOVIĆ, Uspon Evrope 1450.-1789., Novi Sad, 1985., str. 244-256.

VIII. Naslov: Europa u vrijeme apsolutizmaKratak opis: Nastanak, glavna obilježja i faze apsolutizma. Apsolutizam Luja XIV. i njegov utjecaj na europske države.Literatura: SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 12., Otokar Keršovani, Rijeka, 1977./1978., str. 5329-5460.

IX. Naslov: Engleska u XVII. stoljećuKratak opis: Građanski rat i stvaranje Cromwelove republike. Povratak dinastije Stjuart. Parlamentarna monarhija. Ratovi s Francuskom.Literatura: DRAGOLJUB R. ŽIVOJINOVIĆ, Uspon Evrope 1450.-1789., Novi Sad, 1985., str. 273-287.

X. Naslov: Španjolska i Nizozemska u XVII. stoljeću Kratak opis: Španjolska nakon Filipa II. Rat za španjolsko nasljeđe. Borba Nizozemske za nezavisnost, uspon i slom njezine nadmoći. Literatura: DRAGOLJUB R. ŽIVOJINOVIĆ, Uspon Evrope 1450.-1789., Novi Sad, 1985., str. 290-310.

XI. Naslov: Rusija od XVI. do XVIII. stoljećaKratak opis: Ratovi s Poljskom i unutrašnje prilike. Uspon Rusije u vrijeme Petra Velikog. Rusija u vrijeme Katarine Velike.Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest svijeta, Marjan tisak, Split, 2005., str. 476-486; SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 11., Otokar Keršovani, Rijeka, 1977./1978., str. 5001-5022.

XII. Naslov: Privreda, društvo i kolonijalni imperiji od XVI. do XVIII. stoljećaKratak opis: Demografske promjene i njihove posljedice. Industrija i međunarodna trgovina. Kolonijalizam i merkantilizam. Seljaštvo, građani i plemići.Literatura: DRAGOLJUB R. ŽIVOJINOVIĆ, Uspon Evrope 1450.-1789., Novi Sad, 1985., str. 44-46, 532-544.; JOSEF KULISCHER, Opća ekonomska povijest, II., Zagreb, 1957.

XIII. Naslov: Prosvjetiteljstvo Kratak opis: Austrija u vrijeme prosvjetiteljskih vladara u XVIII. stoljeću. Reforme i predstavnici prosvijećenog apsolutizma.Literatura: SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 13., Otokar Keršovani, Rijeka, 1977./1978., str. 5809-5966.

XIV. Naslov: Stvaranje Amerike Kratak opis: Sukobi sjevernoameričkih kolonija s Francuskom i Engleskom. Rat za neovisnost. Ustav Sjedinjenih Američkih Država.Literatura: SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 13., Otokar Keršovani, Rijeka, 1977./1978., str. 6009-6034.

XV. Naslov: Zaključni osvrt na europsku i svjetsku povijest u ranom novom vijekuKratak opis: ----------Literatura: ----------

Naziv kolegija HRVATSKA POVIJEST RANOGA NOVOG VIJEKA



Bolonjski I. stupanj (preddiplomski) Godinastudija

II.

ECTS vrijednost boda 3/ili/5 Semestar III. Broj sati po semestru (p+v+s)

P (2) + S (1) = 45(3 tjedno)

Status kolegija Obvezni Preduvjeti upisan 3. semestar



prema rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik dr. sc. Dijana Pinjuh, doc.Kontakt sati/konzultacije ponedjeljkom u 11 i srijedom u 13 sati.E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-532Ciljevi kolegija Upoznavanje važnih zgoda iz hrvatske kulturne, političke i gospodarske

povijesti od XVI. do XVIII. stoljeća i sagledavanje njihove uzročnosti.Ishodi učenja(opće i specifične kompetencije)

Nakon položenog ispita student će poznavati najvažnija obilježja hrvatske političke, društvene, kulturne i ekonomske povijesti XVI.-XVIII. st. i moći će donositi osnovne zaključke o važnosti pojedinih zbivanja.


Razjedinjenost i rastrganost političke, društvene i religiozne organizacije Hrvata početkom ranoga novog vijeka. Širenje protestantske reformacije među Hrvatima. Katolička obnova religioznog života u Hrvatskoj. Turski prodori na hrvatsko državno područje i opasnost gubitka državne samostalnosti. Izborni sabori i izbor Ferdinanda Habsburškog za hrvatskog kralja. Tursko širenje na hrvatskom području i smanjenje hrvatske države. Turska organizacija na okupiranom području. Organiziranje hrvatske državne obrane, doseljenje Vlaha i uspostava Vojne krajine. Udio Hrvata u borbama za vrijeme Ciparskoga rata (1570.-1573.). Rasulo Hrvatske: seljačka buna (1573.) i slabljenje otpora Turcima. Slabljenje turske moći i poraz kod Siska (1593). Dugi turski rat (1593.-1606). Pokušaj oslobađanja Klisa (1596.) Hajduci i uskoci. Hrvati u Tridesetogodišnjem ratu. Otpor bečkoj centralizaciji i napori za održanje cjelokupnosti hrvatskih zemalja (zrinsko-frankopanska urota). Ratovi za oslobođenje od Turaka: Kandijski (1645.-1669.), Morejski i Bečki (1683.-1699.) Dubrovačka Republika. Administracija u mletačkoj Dalmaciji i u Istri. Političko stanje u Hrvatskoj u prvoj polovici XVIII. stoljeća i pragmatička sankcija. Reforme i centralizacija u vrijeme Marije Terezije i Josipa II.



Konzultacije Mentorski rad Terenska nastava

Ostalo

Napomene:

Studentske obveze - pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu- napisati esej i izložiti ga- polagati završni ispit

Praćenje i ocjenjivanje Pohađanje nastave Aktivnosti u Seminarski rad Praktični rad


studenta(označiti masnim tiskom)

nastaviUsmeni ispit Pismeni ispit Kontinuirana

provjera znanjaEsej

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova Za studente koji prate predavanjaOBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENIPohađanje nastave i aktivnost u nastavi

35 0,9 Max 30%


Detaljan prikaz za studente koji prate predavanja i seminareOBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENIPohađanje nastave i aktivnost u nastavi

50 0,8 Max 20%

Pisanje i prezentiranje eseja

20 0,4 Max 10%


Dodatna pojašnjenja: - Pohađanje nastave je obvezno. Studenti biraju jedan od ponuđenih seminara iz kolegija Hrvatska u ranom novom vijeku i Europska i svjetska povijest u ranom novom vijeku. Iz odabranog kolegija student je dužan napisati esej u predviđenom roku i javno ga prezentirati. Kašnjenje u predaji zadataka i nepripremljenost za nastavu utjecat će na konačnu ocjenu studenta.- Pismeni radovi trebaju se predati u pisanom obliku do kraja semestra. Potrebno je konzultirati se s asistenticom oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada. Rad neće biti pozitivno ocijenjen ako se uoče pravopisne i gramatičke pogreške te propusti u tehničkom oblikovanju koji nisu ispravljeni ni nakon primjedbi voditelja nastave i sugestija za njegovo poboljšanje.- Uvjeti za izlazak na ispit: prisustvovanje na najmanje 50% predavanja i seminara, napisan i obranjen esej, položen ispit iz kolegija Hrvatska povijest srednjega vijeka.

U konačnu ocjenu ulaze angažiranost tijekom nastave, ocjena rada i rezultati završnog ispita.

Sudjelovanje i aktivnost u nastavi ocjenjuje se ovako:0% = Ne dolazi na predavanja 6% = Prisustvuje predavanjima, no ne sudjeluje u radu.12% = Povremeno se uključuje u nastavnom procesu.18% = Prisustvuje predavanjima te sudjeluje u radu.24% = Redovito je pripremljen/na i dobrovoljno sudjeluje u nastavnome procesu.30% = Student/ica pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.

Sudjelovanje u nastavi (za studente koji prate predavanja i seminar)0% = Ne dolazi na predavanja4% = Prisustvuje predavanjima, no ne sudjeluje u radu.8% = Povremeno se uključuje u nastavnom procesu.12% = Prisustvuje predavanjima te sudjeluje u radu.16% = Redovito je pripremljen/na i dobrovoljno sudjeluje u nastavnome procesu.20% = Student/ica pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.

Esej se ocjenjuje ovako: 0% = Rad nije napisan.

1% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije. 2% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom planu. 3% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene veće gramatičke i pravopisne pogrješke. 4% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje gramatičke i pravopisne pogrješke. 5% = Rad je iscrpan, gramatički i pravopisno točan.

Izlaganje eseja ocjenjuje se ovako: 0% = Rad nije usmeno prezentiran. 1% = Rad je pročitan. 2% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen. 3% = Rad nije pročitan, ali su uočeni veći nedostatci u usmenom izlaganju. 4% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uočene manje pravogovorne pogrješke. 5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.

Završni ispit se ocjenjuju na sljedeći način manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene dalje prema proporcionalnom postotku = maksimalno 70% ocjene. Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjenevrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjenedobar - 3 - (C/D) - 63 do 75,9% ocjenedovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene

Obvezna literatura: IVE MAŽURAN, Hrvati i Osmansko Carstvo, Zagreb, 1998.; SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata. Od kraja XV. stoljeća do kraja Prvoga svjetskog rata, II., Zagreb, 2005.; NEVEN BUDAK, Hrvatska i Slavonija u ranome novom vijeku, Zagreb, 2007.;JOSIP VRANDEČIĆ - MIROSLAV BERTOŠA, Dalmacija, Dubrovnik i Istra u ranome novom vijeku. Zagreb, 2007.

Dopunska literatura: SKUPINA AUTORA, Historija naroda Jugoslavije, II., Zagreb, 1959., str. 205-214, 215-290, 401-476, 622-657, 684-762, 998-1117, 1211-1251; FERDO ŠIŠIĆ, Pregled povijesti hrvatskoga naroda, Zagreb, 1962.; VJEKOSLAV KLAIĆ, Povijest Hrvata. Od najstarijih vremena do svršetka XIX. stoljeća, V., Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1975.; JOSIP ADAMČEK, Agrarni odnosi u Hrvatskoj od sredine XV. do kraja XVII. stoljeća, Zagreb, 1980.; MIRJANA GROSS (ur.), Društveni razvoj u Hrvatskoj od 16. do početka 20. stoljeća, Zagreb, 1981., str. 15-173; NENAD MOAČANIN, Turska Hrvatska, Zagreb, 2000.; SKUPINA AUTORA, Hrvatska i Europa, II., Zagreb, 2000-2003., str. 421-504, 741-831; III., str. 1-449; GRGA NOVAK, Prošlost Dalmacije, I.-II., Zagreb, 11944., 22001., Split, 2004.; ŽELJKO HOLJEVAC - NENAD MOAČANIN, Hrvatsko-slavonska Vojna krajina i Hrvati pod vlašću Osmanskoga Carstva u ranome novom vijeku, Zagreb, 2007.


Kontaktiranje s profesorom:Kontaktiranje s profesorom i asistenticom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija. Svakodnevno (dvosmjerno) kontaktiranje omogućeno je elektroničkom poštom.

Samostalni zadatci:Vrlo je važno slijediti naputke o izradbi seminarskih radova, završnoga i diplomskog rada.



I. Naslov: Uvod u hrvatsku povijest ranoga novog vijeka Kratak opis: Razdoblje ranoga novog vijeka i njegova historiografija. Pristup i načina rada.Literatura: (Izbor naveden u obaveznoj i dopunskoj literaturi).

II. Naslov: Rastrgana HrvatskaKratak opis: Zaštita hrvatske države, politički sukobi, i pregovori o savezima nakon uništenja državnog ustrojstva u mohačkom porazu 1526. godine.Literatura: NADA KLAIĆ, "Ostaci ostataka Hrvatske i Slavonije u XVI. stoljeću - od mohačke bitke do seljačke bune 1573. ", u: Arhivski vjesnik, br. 16, Zagreb, 1973., str. 253-325.

III. Naslov: Znanost, umjetnost i hrvatsko društvo početkom ranoga novog vijekaKratak opis: Život na ugroženom području, humanistička knjiga, renesansna umjetnost, religiozni pokreti i obrana ugrožene opstojnosti.Literatura: SKUPINA AUTORA, Hrvatska i Europa, II., Zagreb, 2000., str. 421-504, 741-831.

IV. Naslov: Umijeće preživljavanjaKratak opis: Turska osvajanja ostataka hrvatskoga područja i život stanovništva pod turskom vlašću.Literatura: MILAN KRUHEK, Krajiške utvrde i obrana Hrvatskog Kraljevstva tijekom 16. stoljeća, Zagreb, 1995.; NENAD MOAČANIN, Slavonija i Srijem u razdoblju osmanske vladavine, Slavonski Brod, 2001.

V. Naslov: Pod zaštitom Mletačke RepublikeKratak opis: Stanovništvo u Istri, Dalmaciji u području Boke kotorske pod mletačkom vlašću i njihovo gospodarsko, kulturno, vjersko i sigurnosno stanje.Literatura: JOSIP VRANDEČIĆ - MIROSLAV BERTOŠA, Dalmacija, Dubrovnik i Istra u ranome novom vijeku, Zagreb, 2007.

VI. Naslov: Vojna krajinaKratak opis: Izgradnja i način djelovanja sigurnosnog vojnog sustava i zaštite u Hrvatskoj s posebnim osvrtom na "Vojnu granicu" ili "Krajinu".Literatura: DRAGUTIN PAVLIČEVIĆ, Vojna krajina. Povijesni pregled - historiografija - rasprave, Zagreb, 1984.; ALEXANDER BUCZYNSKI, Gradovi Vojne krajine, I.-II. Zagreb, 1997.

VII. Naslov: Od Ciparskoga do Kandijskog rata (1570.-1669.)Kratak opis: Sudjelovanje Hrvata u borbama protiv Turaka od Ciparskog do kraja Kandijskoga rata.Literatura: GRGA NOVAK, Prošlost Dalmacije, Zagreb 2001.; IVE MAŽURAN, Hrvati i Osmansko Carstvo, Zagreb, 1998., str. 152-242.

VIII. Naslov: Život na granici Kratak opis: Pogranični sukobi kršćana i muslimana (uskoci i hajduci) i razvoj i utjecaj na međunarodnu politiku.Literatura: CATHERINE WENDY BRACEWELL, Senjski uskoci. Piratstvo, razbojništvo

i sveti rat na Jadranu u 16. stoljeću, Barbat, Zagreb, 1997. IX. Naslov: U višenacionalnoj zajednici habsburških europskih zemalja

Kratak opis: Habsburška politika prema Hrvatskoj i zahvati u upravno i vojno uređenje.Literatura: IVAN BEUC, Povijest institucija državne vlasti Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, Zagreb, 1985.; SKUPINA AUTORA, Hrvatska i Europa, III., Zagreb, 2003., str. 1-92.

X. Naslov: Čežnja za političkom autonomijom Kratak opis: Oporba austrijskoj centralizaciji i politici te pokušaj promjene vladarske dinastije u Hrvatskom Kraljevstvu i osuda predvodnika oporbe zbog pokušaja prevrata.Literatura: ANĐELKO MIJATOVIĆ, Zrinsko-frankopanska urota, Zagreb, 1999.

XI. Naslov: Ratovi za oslobođenje od turske vlastiKratak opis: Oslobađanje hrvatskih krajeva od turske vlasti u Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji u drugoj polovici 17. stoljeća.Literatura: SKUPINA AUTORA, Hrvatska i Europa, III., Zagreb, 2003., str. 95-113.

XII. Naslov: Modernizacija i apsolutizamKratak opis: Razvoj Hrvatske u vrijeme Marije Terezije i Josipa II.Literatura: IGOR KARAMAN, Hrvatska na pragu modernizacije (1750.-1918.), Zagreb, 2000., str. 46-89.

XIII. Naslov: Dubrovačka Republika od XV. do XVIII. stoljećaKratak opis: Društvene, kulturne i političke prilike u Dubrovačkoj Republici i njezin međunarodni položaj.Literatura: VINKO FORETIĆ, Povijest Dubrovnika do 1808. godine, Ljubljana, 1980.; BERNARD STULLI, Studije iz povijesti Dubrovnika, Zagreb, 2001.

XIV. Naslov: Hrvatsko školstvo u ranom novom vijekuKratak opis: Uloga školstva, knjige i umjetnosti u oblikovanju hrvatskoga ranovjekovnog društva.Literatura: SKUPINA AUTORA, Hrvatska i Europa, III., Zagreb, 2003., str. 165-449.

XV. Naslov: Zaključni osvrt na hrvatsku povijest u razdoblju ranoga novog vijekaKratak opis: ----------Literatura: ----------

Naziv kolegija Gradovi u Vojnoj krajini Kod kolegija FFPVB314Studijski programCiklus


GodinaStudija

II.



30+0+0


Preduvjeti nema ih Usporedni uvjeti:

nema ih


prema rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Dijana Pinjuh, doc.Kontakt sati/konzultacije: ponedjeljkom u 11 i srijedom u 13 sati.E-mail adresa i broj telefona: [email protected]; 036/355-532Ciljevi kolegija: Upoznati studente s nastankom i organizacijskim oblikom vojnih

komuniteta, društvenom strukturom te utjecajem vojničke organizacije na gospodarski razvoj gradova i život stanovništva Vojne krajine od druge polovice 18. st.


Nakon položenog ispita studenti će poznavati život u jednoj od najvećih europskih vojarni toga vremena, spoznat će utjecaj stranaca i posljedice njihova miješanja u politički i gospodarski život gradova Vojne krajine. Studenti će biti osposobljeni za samostalno kritičko promišljanje i moći će donositi osnovne zaključke o važnosti pojedinih zbivanja.


Početci Vojne krajine. Osnutak i značaj u obrani Hrvatskoga Kraljevstva i Europe. Pretvorba Bjelovara, Senja i Petrinje u vojne komunitete. Reorganizacija Krajine. Zapovjedna struktura. Organizacija policije i sudstva. Pravni poredak i zakonodavstvo. Vojno stanovništvo komuniteta. Obrt i trgovina komuniteta. Sajmovi. Organizacija i sastav vjerskih zajednica. Razlike Zapadne i Istočne Crkve. Vojno-komunitetsko društvo. Demografske promjene. Društvena struktura. Financijska organizacija Habsburške Monarhije. Značaj vojnokrajiškog teritorija. Razvojačenje. Pregovori o ujedinjenju. Cijena ujedinjenja.




ostalo

Napomene: - Nastava se izvodi u obliku predavanja.

Studentske obveze - Redovito pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.- Sudjelovati u raspravi o izloženim temama.- Položiti završni ispit.


pohađanje nastave




esej



OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENIPohađanje nastave 30 1 Max 20%Aktivnost u nastavi 15 0,5 Max 10%Završni ispit 45 1,5 Max 70%Dodatna pojašnjenja:Pohađanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave nazočiti najmanje 60% predavanjima. Student koji iz bilo kojeg razloga izostane više, a to ne može opravdati, ne može dobiti potpis nositelja kolegija niti pristupiti završnom ispitu. - Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi. - Završni ispit je obvezan i bez njega student ne može biti ocijenjen. Završni ispit je usmeni kojim se provjeravaju stečeno znanje i kompetencije. Za usmeni ispit potrebno je pripremiti gradivo s popisa obvezne literature. Pohađanje nastave ocjenjuje se na sljedeći način:0% ocjene - manje od 60% nazočnosti na nastavi 4% - od 61% do 70% nazočnosti na nastavi 8% - od 71% do 80% nazočnosti na nastavi 12% - od 81% do 90% nazočnosti na nastavi 16% - od 91% do 95% nazočnosti na nastavi 20% - od 96% do 100% nazočnosti na nastavi Aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:0% - Ne dolazi na nastavu.2% - Dolazi na nastavu, ali ne sudjeluje u nastavnom procesu.4% - Povremeno se uključuje u nastavni proces.6% - Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.8% - Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.

30% 10% - Pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, postavlja pitanja i problematizira sadržaje važne za kolegij. Završni ispit ocjenjuje se na sljedeći način: manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = do 14% ocjene od 61% do 70% = do 28% ocjene od 71% do 80% = do 42% ocjene od 81% do 90% = do 56% ocjene od 91% do 100% = do 70% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: A = 89 − 100% 5 (izvrstan) B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar) C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar) E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan) Obvezna literatura: - BUCZYNSKI, A., Gradovi Vojne krajine, I.-II., Hrvatski institut

za povijest, Zagreb, 1997.Dopunska literatura: - HOLJEVAC, Ž., MOAČANIN, N., Hrvatsko-slavonska Vojna

krajina i Hrvati pod vlašću Osmanskoga Carstva u ranome novom vijeku, Leykam international, Zagreb, 2007.- VALENTIĆ, M., ČORALIĆ, L., Povijest Hrvata. Od kraja 15. stoljeća do kraja Prvoga svjetskog rata, II., Školska knjiga, Zagreb, 2005.- VALENTIĆ, M., Vojna krajina i pitanje njezina sjedinjenja s

Hrvatskom 1849.-1881., Sveučilište u Zagrebu, Institut za historiju radničkog pokreta Hrvatske, Školska knjiga, Zagreb, 1981.


Informiranje o kolegiju:Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama studenata prema kolegiju studenti će dobiti na prvom predavanju - te informacije dostupne su i na mrežnoj stranici Fakulteta. Kontaktiranje s nastavnikom:- Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a kontaktiranje je omogućeno i elektroničkom poštom i izvan termina konzultacija, prema potrebi (adresa dostupna na mrežnoj stranici Filozofskog fakulteta).- Termin za konzultacije određuje se početkom akademske godine.


TEME I LITERATURA

I. Naslov: Uvodno izlaganjeKratki opis: Upoznavanje studenata s načinom rada i studentskim obvezama.Literatura: (Navedeno u obveznoj i dopunskoj literaturi)

II. Naslov: Vojna krajina kao europska ratna provincijaKratki opis: Turski prodori i ugroženost hrvatskog teritorija. Bečko savjetovanje i stvaranje vojne granice. Uređenje Krajine.Literatura: - VALENTIĆ, M., ČORALIĆ, L., Povijest Hrvata. Od kraja 15. stoljeća do kraja Prvoga svjetskog rata, II., Školska knjiga, Zagreb, 2005., str. 3.-43.

III. Naslov: Krajiški sustav i vojni komunitetiKratki opis: Pretvorba Bjelovara, Senja i Petrinje u vojne komunitete. Vojno-krajiška reorganizacija 1787. godine. Politička zbivanja.Literatura:- BUCZYNSKI, A., Gradovi Vojne krajine, I., Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 1997., str. 48.-113.

IV. Naslov: Zapovjedna struktura u KrajiniKratki opis: Vojna birokracija. Magistrat vojnih komuniteta. Literatura:- BUCZYNSKI, A., Gradovi Vojne krajine, I., Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 1997., str. 115.-159.

V. Naslov: SenjKratki opis: Težnja Senja za povratak starih povlastica.Literatura:- BUCZYNSKI, A., Gradovi Vojne krajine, I., Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 1997., str. 160.-192.

VI. Naslov: Organizacija policije i sudstvaKratki opis: Sigurnost i mir. Pravni poredak i zakonodavstvo. Zločini i kazne.Literatura:- BUCZYNSKI, A., Gradovi Vojne krajine, I., Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 1997., str. 193.-268.

VII. Naslov: Vojno stanovništvo komunitetaKratki opis: Sastav i služba časničkog zbora i krajišnika. Novčana i naturalna primanja vojnog staleža. Sudbina bojnika Paula Vakanovicha.Literatura:- BUCZYNSKI, A., Gradovi Vojne krajine, I., Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 1997., str. 269.-327.

VIII. Naslov: Obrt komunitetaKratki opis: Struktura i organizacija komunitetskog obrtništva.Literatura:- BUCZYNSKI, A., Gradovi Vojne krajine, II., Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 1997., str. 7.-62.

IX. Naslov: TrgovinaKratki opis: Sajmovi i trgovina. Zlatno doba senjske trgovine.Literatura:- BUCZYNSKI, A., Gradovi Vojne krajine, II., Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 1997., str. 63.-100.

X. Naslov: Vjerske zajednice IKratki opis: Rimokatoličko svećenstvo. Pravoslavna crkva.Literatur:- BUCZYNSKI, A., Gradovi Vojne krajine, II., Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 1997., str. 101.-119.

XI. Naslov: Vjerske zajednice IIKratki opis: Razlike između Zapadne i Istočne Crkve. Ostale vjeroispovijesti. Financiranje.Literatura:- BUCZYNSKI, A., Gradovi Vojne krajine, II., Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 1997., str. 120.-148.

XII. Naslov: Vojno-komunitetsko društvoKratki opis: Demografske promjene. Društvena struktura i imovinski odnosi. Ostavinski postupak.Literatura:- BUCZYNSKI, A., Gradovi Vojne krajine, II., Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 1997., str. 149.-214.

XIII. Naslov: Financijska organizacija Habsburške MonarhijeKratki opis: Vojska na kredit. Vojno-krajiški financijski sustav.Literatura:- BUCZYNSKI, A., Gradovi Vojne krajine, II., Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 1997., str. 215.-294.

XIV. Naslov: Razvojačenje i ujedinjenje Vojne krajineKratki opis: Gospodarski značaj vojnokrajiškog teritorija. Reforme uprave i sudstva u procesu razvojačenja. Početak pregovora o ujedinjenju. Pad bana Mažuranića. Cijena ujedinjenja.Literatura:- VALENTIĆ, M., Vojna krajina i pitanje njezina sjedinjenja s Hrvatskom 1849.-1881., Sveučilište u Zagrebu, Institut za historiju radničkog pokreta Hrvatske, Školska knjiga, Zagreb, 1981., str. 253.-285., 323.-341.

XV. Naslov: Zaključno razmatranje prijeđene građeKratki opis:------------------------Literatura:--------------------------

Naziv kolegija Dinastija Habsburg Kod kolegija FFPVB315



Godinastudija

II.



30+0+0


Preduvjeti: nema ih Usporedni uvjeti:

nema ih


prema rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Dijana Pinjuh, doc.Kontakt sati/konzultacije: ponedjeljkom u 11 i srijedom u 13 sati.E-mail adresa i broj telefona: [email protected]; 036/355-532Ciljevi kolegija: Upoznati najznačajnije predstavnike jedne od najmoćnijih

europskih vladarskih dinastija, njihovu ulogu i značaj u međunarodnoj politici te nastojanja u održavanju jedinstva svojih zemalja.


Nakon položenog ispita studenti će poznavati najvažnije značajke dinastije Habsburg, ulogu i utjecaj Habsburgovaca u europskim zbivanjima te će moći donositi osnovne zaključke o važnosti pojedinih zbivanja. Studenti će biti osposobljeni za samostalno kritičko promišljanje, moći će donositi osnovne zaključke o važnosti pojedinih zbivanja i razumjeti događaje u pravom kontekstu.


Podrijetlo Habsburgovaca. Rudolf Habsburški i Otokar. Uspostava habsburške dinastičke vlasti u Austriji. Razvoj i izgradnja „austrijskog posjeda“. Osvajanje Tirola. Krunjenje Habsburgovaca za njemačko-rimskog cara. Podloga za uspon Habsburgovaca. Povremena upražnjenost carske časti. Teritorijalne promjene carstva. Razdoblje austrijskih nemira pod Fridrikom III. Austrija u sukobu sa Zapadom i Istokom. Politika Maksimilijana I. Maksimilijanove reforme. Sporazumi u Wormsu i Bruxellesu. Carska reforma. Car i carska vlast. Carski sabor – nadležnost i funkcioniranje. Izbor Karla V. za cara. Pokušaji izmirenja zavađenih strana. Upravna reforma Ferdinanda I. Ugarsko pitanje i prvi turski ratovi. Prodor protestantizma u austrijske zemlje. Podjela austrijskih nasljednih zemalja. Vjerski sukob u Tirolu i Unutrašnjoj Austriji. Katolička reforma i protureformacija. Razdor među braćom Habsburg. Car Matija i događaji uoči Tridesetogodišnjeg rata. Habsburgovci na španjolskom prijestolju. Rat za španjolsku baštinu. Pragmatička sankcija i Karlo VI. Dinastija Habsburg-Lothringen. Marija Terezija na austrijskom prijestolju. Ratovi za nasljedstvo. Josip II. i Leopold II. Kraj Svetog Rimskog Carstva. Borba Tirola za slobodu. Franjo Josip I. Međunarodna politika. Austrijsko-mađarska nagodba. Politička kriza i borbe među nacionalistima. Prvi svjetski rat i kraj Monarhije.





ostalo

Napomene: Nastava se izvodi u obliku predavanja.Studentske obveze - Redovito pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.

- Sudjelovati u raspravi o izloženim temama.- Položiti završni ispit.


pohađanje nastave




esej


OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENIPohađanje nastave 30 1 Max 20%Aktivnost u nastavi 15 0,5 Max 10%Završni ispit 45 1,5 Max 70%Dodatna pojašnjenja:Pohađanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave nazočiti najmanje 60% predavanjima. Student koji iz bilo kojeg razloga izostane više, a to ne može opravdati, ne može dobiti potpis nositelja kolegija niti pristupiti završnom ispitu. - Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi. - Završni ispit je obvezan i bez njega student ne može biti ocijenjen. Završni ispit je usmeni kojim se provjeravaju stečeno znanje i kompetencije. Za usmeni ispit potrebno je pripremiti gradivo s popisa obvezne literature. Pohađanje nastave ocjenjuje se na sljedeći način:0% ocjene - manje od 60% nazočnosti na nastavi 4% - od 61% do 70% nazočnosti na nastavi 8% - od 71% doo 80% nazočnosti na nastavi 12% - od 81% do 90% nazočnosti na nastavi 16% - od 91% do 95% nazočnosti na nastavi 20% - od 96% do 100% nazočnosti na nastavi Aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:0% - Ne dolazi na nastavu.2% - Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.4% - Povremeno se uključuje u nastavni proces.6% - Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.8% - Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.

30% 10% - Redovito pohađa nastavu, pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, postavlja pitanja i problematizira sadržaje važne za kolegij.Završni ispit ocjenjuje se na sljedeći način: manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = do 14% ocjene od 61% do 70% = do 28% ocjene od 71% do 80% = do 42% ocjene od 81% do 90% = do 56% ocjene od 91% do 100% = do 70% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

A = 89 − 100% 5 (izvrstan) B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar) C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar) E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan) Obvezna literatura: - CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Doba apsolutizma (17. stoljeće),

X., Europapress holding, Zagreb, 2008., (odabrani dijelovi)- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Doba prosvjetiteljstva (18. stoljeće), XI., Europapress holding, Zagreb, 2008., (odabrani dijelovi)- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Humanizam i renesansa, doba otkrića, VIII., Europapress holding, Zagreb, 2008., (odabrani dijelovi)- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Kolonijalizam i građanske revolucije, XII., Europapress holding, Zagreb, 2008., (odabrani dijelovi)- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Počeci novoga doba (16. stoljeće), IX., Europapress holding, Zagreb, 2008., (odabrani dijelovi)- CRAVETTO, E., (ur.), Povijest. Napoleon, restauracija i revolucionarna kretanja (1800.-1848.), XIII., Europapress holding, Zagreb, 2008. (odabrani dijelovi).- ZÖLNER, E., SCHÜSSEL, T., Povijest Austrije, Barbat, Zagreb, 1997.

Dopunska literatura: - NÖEL, J. F., Sveto Rimsko Carstvo, Barbat, Zagreb, 1998.- TAYLOR, A. J. P., Habsburška Monarhija, Znanje, Zagreb, 1990.


Informiranje o kolegiju:Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama studenata prema kolegiju studenti će dobiti na prvom predavanju. Te informacije dostupne su i na mrežnoj stranici Fakulteta. Kontaktiranje s voditeljem kolegija: Kontaktiranje s voditeljem kolegija izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija. Svakodnevno (dvosmjerno) kontaktiranje omogućeno je elektroničkom poštom.


TEME I LITERATURA

I. Naslov: Uvodno izlaganjeKratki opis: Upoznavanje studenata s načinom rada i studentskim obvezama.Literatura: Navedeno u obveznoj i dopunskoj literaturi.

II. Naslov: Početci HabsburgovacaKratki opis: Borba za babenberšku baštinu. Rudolf Habsburški i Otokar. Uspostava habsburške dinastičke vlasti u Austriji. Razvoj i izgradnja „austrijskog posjeda“. Osvajanje Tirola.Literatura: - ZÖLNER, E., SCHÜSSEL, T., Povijest Austrije, Barbat, Zagreb, 1997., str. 82.-94.

III. Naslov: Habsburgovci i Sveto Rimsko Carstvo

Kratki opis: Veliki interregnum i njegove političke posljedice. Povremena upražnjenost carske časti. Teritorijalne promjene carstva.Literatura:- NÖEL, J. F., Sveto Rimsko Carstvo, Barbat, Zagreb, 1998., str. 37.- 44.

IV. Naslov: Podjele između HabsburgovacaKratki opis: Podjela Albrechta III. i Leopolda III. Sukobi među braćom. Razdoblje Albrechta V.Literatura: - ZÖLNER, E., SCHÜSSEL, T., Povijest Austrije, Barbat, Zagreb, 1997., str. 95.-102.

V. Naslov: Kriza i uspon AustrijeKratki opis: Razdoblje austrijskih nemira pod Fridrikom III. Austrija u sukobu sa Zapadom i Istokom. Politika Maksimilijana I. Maksimilijanove reforme. Maksimilijanova osobnost. Sporazumi u Wormsu i Bruxellesu.Literatura:- ZÖLNER, E., SCHÜSSEL, T., Povijest Austrije, Barbat, Zagreb, 1997., str. 103.-119.

VI. Naslov: Carske institucije u novom vijekuKratki opis: Carska reforma. Car i carska vlast. Carski sabor – nadležnost i funkcioniranje. Okružja i administrativne postaje. Sudbeni djelokrug. Financijski i vojni izvori.Literatura: - NÖEL, J. F., Sveto Rimsko Carstvo, Barbat, Zagreb, 1998., str. 61.-75.

VII. Naslov: Vjerski raskol i borba protiv protestantizmaKratki opis: Izbor Karla V. za cara. Pokušaji izmirenja zavađenih strana. Upravna reforma Ferdinanda I. Ugarsko pitanje i prvi turski ratovi. Prodor protestantizma u austrijske zemlje. Podjela austrijskih nasljednih zemalja.Literatura:- ZÖLNER, E., SCHÜSSEL, T., Povijest Austrije, Barbat, Zagreb, 1997., str. 136.-146.

VIII. Naslov: Habsburgovci i Tridesetogodišnji ratKratki opis: Vjerski sukob u Tirolu i Unutrašnjoj Austriji. Katolička reforma i protureformacija. Razdor među braćom Habsburg. Car Matija i događaji uoči Tridesetogodišnjeg rata. Tridesetogodišnji rat. Westafalski mir i Austrija.Literatura:- ZÖLNER, E., SCHÜSSEL, T., Povijest Austrije, Barbat, Zagreb, 1997., str. 140.-157.

IX. Naslov: Španjolski HabsburgovciKratki opis: Habsburgovci na španjolskom prijestolju. Rat za španjolsku baštinu.Literatura:- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Počeci novoga doba (16. stoljeće), IX., Europapress holding, Zagreb, 2008., str. 238.-290.- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Doba apsolutizma (17. stoljeće), X., Europapress holding, Zagreb, 2008., str. 66.-105. - CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Doba prosvjetiteljstva (18. stoljeće), XI., Europapress holding, Zagreb, 2008., str. 176.-182.

X. Naslov: Zadnji Habsburgovci

Kratki opis: Pragmatička sankcija i Karlo VI.Literatura:- E ZÖLNER, E., SCHÜSSEL, T., Povijest Austrije, Barbat, Zagreb, 1997., str. 180.-185.

XI. Naslov: Dinastija Habsburg-LothringenKratki opis: Marija Terezija na austrijskom prijestolju. Ratovi za nasljedstvo. Josip II. Položaj Austrije za Leopolda II.Literatura:- ZÖLNER, E., SCHÜSSEL, T., Povijest Austrije, Barbat, Zagreb, 1997., str. 200.-213.

XII. Naslov: Borba protiv revolucionarne FrancuskeKratki opis: Kraj Svetog Rimskog Carstva. Borba Tirola za slobodu. Bečki kongres.Literatura:- ZÖLNER, E., SCHÜSSEL, T., Povijest Austrije, Barbat, Zagreb, 1997., str. 220.-232.

XIII. Naslov: Franjo Josip I. do Prvoga svjetskog rataKratki opis: Međunarodna politika. Austrijsko-mađarska nagodba. Politička kriza i borbe među nacionalistima.Literatura:- ZÖLNER, E., SCHÜSSEL, T., Povijest Austrije, Barbat, Zagreb, 1997., str. 250.-269.

XIV. Naslov: Prvi svjetski rat i kraj MonarhijeKratki opis: Izbijanje rata. Ratne godine. Propast i kraj Monarhije. Karlo I. Austrijski.Literatura:- ZÖLNER, E., SCHÜSSEL, T., Povijest Austrije, Barbat, Zagreb, 1997., str. 282-289.

XV. Naslov: Osvrt na prethodna predavanjaKratki opis: --------Literatura: ---------

Naziv kolegija EUROPSKE REGIJE I POVIJEST BIH U RANOM NOVOM VIJEKU

Kod kolegija

FFP-509


Godinastudija

II.


4 Semestar ljetni Broj sati po semestru (p+v+s)

P (2) + S (1) = 45 (3 tjedno)

Status kolegija obvezni Preduvjeti Upisan 4. semestar



prema rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik prof. dr. Božo GolužaKontakt sati/konzultacije srijedom i četvrtkom u 10 satiE-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-420Asistent Ana Noković, v. asist.Kontakt sati/konzultacije prema rasporeduE-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-532Ciljevi kolegija Upoznati studente s poviješću BiH za vrijeme osmanlijske okupacije, te o odnosu

ovoga prostora i ostalih regija u okruženju kako bi bili u stanju prepoznati, opisati i kritički protumačiti najvažnija povijesna pitanja navedenog razdoblja.


- Nakon položenog ispita student će poznavati povijest BiH za vrijeme osmanlijske okupacije, te odnos ovoga prostora i ostalih regija u okruženju s naglaskom na razumijevanju temeljnih pojmova i procesa. - Studenti će biti osposobljeni za pravilno definiranje i upotrebu temeljnih pojmova vezanih za povijest BiH u ovom razdoblju.- Osposobljavanje studenata za samostalno promišljanje o važnim događajima i procesima iz povijesti BiH kao i sposobnost opisa i usporedbe najvažnijih pitanja u navedenom razdoblju.- Osposobljavanje studenata za samostalno služenje literaturom s ciljem dopunjavanja stečenih znanja.


Uspostava turske vlasti. Organizacija feudalnih posjeda. Seljaštvo i seoska privreda. Gradovi i gradska privreda. Osnivanje novih sandžakata i stvaranje Bosanskog ejaleta. Razvitak feudalne klase. Dubrovačka Republika i okupirana Bosna i Humska zemlja. Mletačka Republika i turski posjedi i ovom okruženju. "Ostatci ostataka" Hrvatske - prodiranje Turaka iz Bosne u Hrvatsku. Kandijski rat. Pojave anarhije u 18. st. Katolička Crkva u Bosni i Hercegovini. Islamizacija i pravoslavizacija ovih prostora. Islamska kultura na ovom prostoru. Odnos Austrije prema Osmanlijama. Bečki rat. Slabljenje Osmanskoga carstva i pobune u Bosni i u Hercegovini. Svršetak osmanlijske okupacije ovih prostora - Berlinski kongres.




Napomene: Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Student je tijekom semestra obvezan napisati i usmeno izložiti esej koji služi kao predložak za raspravu svim studentima.

Studentske obveze - Prisustvovanje predavanjima i sudjelovanje u raspravama o izloženim temama.

- Priprema i izlaganje eseja. - Polaganje završnog ispita.


Pohađanje nastave




Esej


OBVEZE STUDENTA



50 0,8 Max 20%

Esej (priprema i izlaganje)

20 0,4 Max 10%

Završni ispit 50 2,8 Max 70%

Dodatna pojašnjenja:- Pohađanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave nazočiti najmanje 50% predavanjima i seminaru. Student koji iz bilo kojeg razloga izostane više ne može dobiti potpis nositelja kolegija, niti pristupiti završnom ispitu. - Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi. - Esej se odnosi na pisanje/izlaganje o dogovorenoj užoj temi, pri čemu se treba proučiti najmanje 80 stranica s popisa izborne literature. Studenti na konzultacijama mogu dobiti smjernice za obavljanje samostalnih zadataka. Vrlo je važno slijediti naputke o izradbi radova. - Uvjet za pristup završnom ispitu za redovite studente također je i urađen i obranjen esej tijekom semestra. - Izvanredni studenti dužni su na početku semestra uzeti temu za esej. Urađen i obranjen esej uvjet je za pristupanje završnom ispitu. - Završni ispit je obvezan i bez njega student ne može biti ocijenjen. Završni ispit je usmeni kojim se provjeravaju stečeno znanje i kompetencije. Za usmeni ispit potrebno je pripremiti gradivo s popisa obvezne literature. - U konačnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza. - Uvjet za izlazak na završni ispit je i položen vezani kolegij: Europske regije i povijest BiH u srednjem vijeku.


Esej se ocjenjuje na sljedeći način: 0% = Rad nije napisan u zadanom roku. 1% = Rad je na vrijeme predan ali nije urađen prema zadanim naputcima. 2% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom planu. 3% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni manji nedostatci na sadržajnom planu. 4% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje jezične i tehničke pogreške.

5% = Rad je korektno urađen formalno, sadržajno i jezično.

Izlaganje eseja ocjenjuje se na sljedeći način: 0% = Rad nije usmeno prezentiran. 1% = Rad je pročitan. 2% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen. 3% = Rad nije pročitan, ali su uočeni veći nedostatci u usmenom izlaganju. 4% = Izlaganje je dobro pripremljeno. 5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.

Završni se ispit ocjenjuju na sljedeći način:- manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene - dalje prema proporcionalnom postotku = maksimalno 70% ocjene. Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:


Obvezna literatura: SKUPINA AUTORA, Historija naroda Jugoslavije, II., Zagreb, 1959., str. 9-42, 114-142, 477-529, 555-564, 582-599, 602-611, 763-785, 811-817, 818-820, 825-853; DOMINIK MANDIĆ, Etnička povijest Bosne i Hercegovine, Rim, 1967., str. 174-221, 233-249, 251-266, 269-270, 297-344; BOŽO GOLUŽA, Pregled povijesti hrvatskoga naroda, Mostar, 2004., str. 99-108, 125-129; NENAD MOAČANIN, Turska Hrvatska, Zagreb, 1999., str. 17-58, 92-143.

Dopunska literatura: SREĆKO M. DŽAJA, Konfesionalnost i nacionalnost Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1992.; HAZIM ŠABANOVIĆ, Bosanski pašaluk, Sarajevo, 1982.; SALIH SIDKI MUVEKKIT HADŽIHUSEINOVIĆ, Povijest Bosne, I.-II., Sarajevo, 1999. (naslov izvornika: Tarih-i Bosna) i po naputku profesora.


Informiranje o kolegiju:Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama studenata prema kolegiju studenti će dobiti na prvom predavanju a također te informacije dostupne su i na internetskoj stranici Fakulteta.

Kontaktiranje s nastavnikom:- Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a kontaktiranje je omogućeno i elektroničkom poštom i izvan termina konzultacija, prema potrebi (adresa dostupna na internet stranici Filozofskog fakulteta).- Termin za konzultacije određuje se početkom akademske godine.



I. Naslov: Uvodno predavanje: izlaganje načina rada, uvođenje u sadržaj predmeta i

koncepcija predavanja.Kratak opis: Opis kolegija, ciljeva, metoda, studentskih obveza itd.Literatura: SKUPINA AUTORA, Historija naroda Jugoslavije, II., Zagreb, 1959., str. 9-42, 114-142, 477-529, 555-564, 582-599, 602-611, 763-785, 811-817, 818-820, 825-853; DOMINIK MANDIĆ, Etnička povijest Bosne i Hercegovine, Rim, 1967., str. 174-221, 233-249, 251-266, 269-270, 297-344; BOŽO GOLUŽA, Pregled povijesti hrvatskoga naroda, Mostar, 2004., str. 99-108, 125-129; NENAD MOAČANIN, Turska Hrvatska, Zagreb, 1999., str. 17-58, 92-143.Dopunska: SREĆKO M. DŽAJA, Konfesionalnost i nacionalnost Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1992.; HAZIM ŠABANOVIĆ, Bosanski pašaluk, Sarajevo, 1982.; SALIH SIDKI MUVEKKIT HADŽIHUSEINOVIĆ, Povijest Bosne, I.-II., Sarajevo, 1999. (naslov izvornika: Tarih-i Bosna).

II. Naslov: Pregled gradiva: Osmanska okupacija hrvatskih prostora. Osmanska državna uprava. Vjerski život pod Osmanlijama. BiH od 1700. do 1878. god.Kratak opis: Osmanska okupacija hrvatskih prostora. Osmanska državna uprava. Vjerski život pod Osmanlijama. Uvođenje gregorijanskog kalendara. Povlastice franjevcima. Pravoslavci i katolici. BiH od 1700. do 1878. god. Političke prilike. Apostolski vikarijat u Bosni. Literatura: BOŽO GOLUŽA, Pregled povijesti hrvatskoga naroda, Mostar, 2004., str. 99-108, 125-129.

III. Naslov: Osmansko Carstvo i njegovo uređenje.Kratak opis: Razvoj Osmanske države i osmanskog feudalnog uređenja. Državno i vojničko uređenje. Posljedice uvođenja feudalnog uređenja.Literatura: SKUPINA AUTORA, Historija naroda Jugoslavije, II., Zagreb, 1959., str. 9-42; NENAD MOAČANIN, Turska Hrvatska, Zagreb, 1999., str. 17-55.

IV. Naslov: Uspostava osmanske vlasti. Organizacija feudalnih posjeda u 16. st. Seljaštvo i seoska privreda u 15. i 16. st. Gradovi i gradska privreda u 15. i 16. st. Osnivanje novih sandžakata i stvaranje Bosanskoga ejaleta.Kratak opis: Uspostava osmanske vlasti. Organizacija feudalnih posjeda u 16. st. Seljaštvo i seoska privreda u 15. i 16. st. Gradovi i gradska privreda u 15. i 16. st. Osnivanje kapetanija u Bosni. Razvitak feudalne klase u Bosni u 16. st. Osnivanje novih sandžakata i stvaranje Bosanskoga ejaleta.Literatura: SKUPINA AUTORA, Historija naroda Jugoslavije, II., Zagreb, 1959., str. 114-142.

V. Naslov: Slabljenje Osmanskoga Carstva. Kandijski rat.Kratak opis: Počeci krize. Uzroci slabljenja Osmanskoga Carstva. Pogoršanje položaja seljaštva i seljački ustanci potkraj 16. i u 17. st. Kandijski rat.Literatura: SKUPINA AUTORA, Historija naroda Jugoslavije, II., Zagreb, 1959., str. 477-529, 555-564.

VI. Naslov: Bosanski pašaluk. Islamska kultura do 18. st.Kratak opis: Pojave anarhije u prvoj polovici 17. st. Čiftluci u 17. st. Gradska privreda u 17. st. Seljaštvo Bosanskoga ejaleta u 17. st. Posljedice Kandijskoga rata. Katolička Crkva u Bosanskom ejaletu. Islamska kultura do 18. st.Literatura: SKUPINA AUTORA, Historija naroda Jugoslavije, II., Zagreb, 1959., str. 582-599, 602-611.

VII. Naslov: Oblici narodnog života. Narodna kultura.Kratak opis: Uređenje plemena. Kućna zadruga. Selo i njegovo uređenje. Narodna kultura.

Literatura: SKUPINA AUTORA, Historija naroda Jugoslavije, II., Zagreb, 1959., str. 763-785.

VIII. Naslov: Ratovi i ustanci. Karlovački mir. Požarevački mir. Seobe i etničke promjene.Kratak opis: Ratovanje 1683.-1699. god. Seoba Srba. Karlovački mir. Požarevački mir. Beogradski mir. Seobe i etničke promjene.Literatura: SKUPINA AUTORA, Historija naroda Jugoslavije, II., Zagreb, 1959., str. 811-817, 818-820, 825-853.

IX. Naslov: Raspadanje osmanskoga feudalnog uređenja. Istočno pitanje. Bosanski pašaluk u 18. st.Kratak opis: Pojave anarhije u Osmanskom Carstvu. Porezni i feudalni pritisak. Prevladavanje Rusije u borbi protiv Osmanlija. Bosanski pašaluk u 18. st. Poslije Karlovačkog mira. Autonomne povlastice gradova. Dubički rat (1788.-1791.). Privredne i prometne prilike.Literatura: SKUPINA AUTORA, Historija naroda Jugoslavije, II., Zagreb, 1959., str. 1318-1338.

X. Naslov: Islamizacija Bosne.Kratak opis: Početci islamizacije. Islamizacija Bosne 1463. god. Ahd-nama Mehmeda II. Literatura: DOMINIK MANDIĆ, Etnička povijest Bosne i Hercegovine, Ziral, Toronto - Zurich - Roma - Chicago, 21982., str. 174-192; NENAD MOAČANIN, Turska Hrvatska, Zagreb, 1999., str. 102-114.

XI. Naslov: Progoni katolika u BiH.Kratak opis: Prvi veliki progon katolika u BiH 1516.-1524. god. Razne vijesti o progonima katolika u Bosni 1516.-1526. god. Progoni katolika i njihov prijelaz na islam od 1526. do početka 17. st. Veliki progon katolika 1606.-1640. god. i prijelaz središnje Bosne na islam. Progoni katolika u Bosni 1648.-1669. godine.Literatura: DOMINIK MANDIĆ, Etnička povijest Bosne i Hercegovine, Ziral, Toronto - Zurich - Roma - Chicago, 21982., str. 192-203, 233-249, 251-253.

XII. Naslov: Islamizacija Hercegovine.Kratak opis: Prijelaz katolika na islam u Hercegovini.Literatura: DOMINIK MANDIĆ, Etnička povijest Bosne i Hercegovine, Ziral, Toronto - Zurich - Roma - Chicago, 21982., str. 203-221.

XIII. Naslov: "Turska Hrvatska".Kratak opis: Prijelaz katolika na islam u "Turskoj Hrvatskoj". Turska krajina: posade u tvrđavama. Migracije. Položaj Crkava. Društvo. Gospodarstvo. Gradovi, trgovina i obrti.Literatura: NENAD MOAČANIN, Turska Hrvatska, Zagreb, 1999., str. 55-58, 91-102, 114-143.

XIV. Naslov: Migracije i promjena etničke slike ovih prostora.Kratak opis: Opća svjedočanstva o prijelazu b-h katolika na islam. "Poturi" u Bosni i Hercegovini. Udio katolika iz okolnih pokrajina u islamizaciji BiH. Hrvatski prebjezi. Preseljenje muslimana iz Slavonije. Povlačenje muslimana iz Srijema. Preseljenje muslimana iz južne Ugarske. Preseljenje muslimana iz Like. Preseljenje muslimana iz Dalmacije. Udio stranih naroda u islamizaciji BiH.Literatura: DOMINIK MANDIĆ, Etnička povijest Bosne i Hercegovine, Ziral, Toronto - Zurich - Roma - Chicago, 21982., str. 253-266, 269-270, 297-344.

XV. Naslov: Zaključni osvrt na prijeđenu građu.Kratak opis: -------------Literatura: -------------

Naziv kolegija EUROPSKA I SVJETSKA POVIJEST U 19. STOLJEĆU



Godinastudija

II.

ECTS vrijednost boda 3/ili/4 Semestar ljetni Broj sati po semestru (p+v+s)

P (2) + S (1) = 45

(3 tjedno)Status kolegija obvezni Preduvjeti Upisan 4.

semestarUsporedni uvjeti nema ih


prema rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik dr. sc. Dijana Pinjuh, doc.Kontakt sati/konzultacije prema rasporeduE-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-532Asistent Ana Noković, v. asist.Kontakt sati/konzultacije prema rasporeduE-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-532Ciljevi kolegija Upoznati studente s osnovama modernih interpretacija najvažnijih procesa

europske i svjetske povijesti 19. stoljeća, kako bi ih bili u stanju razumjeti i kritički vrednovati.


- Nakon položenog ispita studenti će poznavati i razumjeti glavne europske i svjetske povijesne procese 19. st. te biti u stanju kritički vrednovati različite historiografske interpretativne okvire povijesti navedenog razdoblja.


Učinak Franc. revolucije; Napoleonski ratovi, doba francuske prevlasti uEuropi; Restauracija i novi europski politički poredak; Razvoj temeljnih političkihideologija: nacionalizam, liberalizam i konzervativizam; SvršetakRestauracije i revolucija 1848/9. SAD - nacionalna integracija i izolacionizam;Građanske revolucije u Južnoj Americi; Društvene i gospodarske promjene nakon1848., Doba imperijalizma: nacionalno načelo i novi sukobi europskih država; Krimskirat; Prevlast Francuske, ujedinjenje Italije, ujedinjenje Njemačke; SAD - secesionistički rat i gospodarski polet; Unutarnjopolitički razvoj europskih država, vanjskopolitičkosuprotstavljanje i kolonijalna ekspanzija; Stvaranje blokova; Prvi svjetski rat: uzroci,tijek i završetak rata


Predavanja Vježbe Seminar Samostalni zadaci


Napomene: Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Studenti imaju mogućnost birati seminar između ovoga kolegija ili pak iz kolegija Hrvatska povijest 19. stoljeća. Tijekom semestra student/ica, koji/a odabere seminar iz ovoga kolegija, obvezan/obvezna je napisati te usmeno izložiti esej koji služi


kao predložak za raspravu svim studentima.Studentske obveze - Prisustvovanje predavanjima

- Sudjelovanje u raspravama o izloženim temama- Izlaganje eseja - Kontinuirana provjera znanja kroz kolokvije- Polaganje završnog ispita


Pohađanje nastave




Esej


Detaljan prikaz ocjenjivanja za studente koji slušaju samo predavanja


30 0,4 Max 10%

Kolokviji 40 1,3 Max 45%Završni ispit 30 1,3 Max 45%

Detaljan prikaz ocjenjivanja za studente koji slušaju predavanja i odaberu seminar

OBVEZE STUDE TASATI (PROCJENA)

UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI


50 0,9 Max 20%

Esej (priprema i ilaganje)

20 0,8 Max 10%


Dodatna pojašnjenja:- Pohađanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave nazočiti najmanje 50% predavanjima i seminaru. Student koji iz bilo kojeg razloga izostane više ne može dobiti potpis nositelja kolegija, niti pristupiti završnom ispitu. - Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi. - Esej se odnosi na pisanje/izlaganje o dogovorenoj užoj temi, pri čemu se treba proučiti najmanje 80 stranica s popisa izborne literature. Studenti na konzultacijama mogu dobiti smjernice za obavljanje samostalnih zadataka. Vrlo je važno slijediti naputke o izradbi radova. - Uvjet za pristup završnom ispitu također je i urađen i obranjen esej tijekom semestra.- Studenti tijekom semestra rade tri kolokvija. Studenti koji su položili sva tri kolokvija tijekom nastave polažu usmeni dio ispita na kojem se provjeravaju stečene kompetencije u svrhu potvrđivanja stečenog znanja i ostvarenih rezultata. - Studenti koji su položili dva od tri kolokvija imaju popravni na prvom ispitnom roku iz dijela koji nisu položili, a nakon toga polažu usmeni dio ispita. Ukoliko ne polože taj dio na popravnom roku, na sljedećim ispitnim rokovima polažu pismeni (test znanja) a nakon toga pristupaju usmenom dijelu ispita.- Studenti koji su položili tijekom semestra jedan ili nijedan kolokvij ili nisu pristupili polaganju kolokvija iz bilo kojih razloga, a ispunili su druge obveze, polažu pismeni i usmeni dio ispita na predviđenim ispitnim rokovima.

-Izvanredni studenti dužni su na početku semestra uzeti temu za esej na kojem mogu dobiti najviše 10% ocjene. Urađen i obranjen esej uvjet je za pristupanje završnom ispitu. Izvanredni studenti mogu pristupati polaganju kolokvija, a ukoliko ne budu u mogućnosti polažu pismeni dio ispita, a zatim usmeni dio ispita. - Završni ispit je obvezan i bez njega student ne može biti ocijenjen. - U konačnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza. - Uvjet za izlazak na završni ispit je i položen vezani kolegij: Europska i svjetska povijest ranoga novoga vijeka.

- Budući da postoje razlike u pohađanju nastavnih sati kao i drugih obveza između studenata koji biraju seminar i onih koji ne biraju seminar iz ovog kolegija, različit je i njihov način ocjenjivanja tijekom nastave.

Za studente koji slušaju predavanja i seminar iz ovog kolegija ocjenjivanje se vrši na sljedeći način:Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:0% = Ne dolazi na nastavu.4% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.8% = Povremeno se uključuje u nastavnom procesu.12% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluju u nastavnom procesu.16% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.20% = Redovito pohađa nastavu, pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, postavlja pitanja i problematizira sadržaje važne za kolegij.

Za studente koji slušaju samo predavanja iz ovog kolegija ocjenjivanje se vrši na sljedeći način:Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:0% = Ne dolazi na nastavu.2% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.4% = Povremeno se uključuje u nastavnom procesu.6% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluju u nastavnom procesu.8% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.10% = Redovito pohađa nastavu, pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, postavlja pitanja i problematizira sadržaje važne za kolegij.

Esej se ocjenjuje na sljedeći način: 0% = Rad nije napisan. 1% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije. 2% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom planu. 3% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene veće gramatičke i pravopisne pogrješke. 4% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje gramatičke i pravopisne pogrješke. 5% = Rad je iscrpan, gramatički i pravopisno točan.

Izlaganje eseja ocjenjuje se na sljedeći način: 0% = Rad nije usmeno prezentiran. 1% = Rad je pročitan. 2% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen. 3% = Rad nije pročitan, ali su uočeni veći nedostatci u usmenom izlaganju. 4% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uočene manje pravogovorne pogrješke. 5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.

Kolokviji se ocjenjuju na sljedeći način: - manje od 50% točnih odgovora = 0 % ocjene

- od 51% do 60% = do 3% ocjene - od 61% do 70% = do 6% ocjene - od 71% do 80% = do 9% ocjene - od 81% do 90% = do 12% ocjene - od 91% do 100% = do 15% ocjene

Za studente koji slušaju predavanja i seminar iz ovog kolegija završni ispit se ocjenjuju na sljedeći način: - manje od 50% točnih odgovora = 0 % ocjene - od 51% do 60% = do 5% ocjene - od 61% do 70% = do 10% ocjene - od 71% do 80% = do 15% ocjene - od 81% do 90% = do 20% ocjene - od 91% do 100% = maksimalno 25% ocjene

Za studente koji slušaju samo predavanja završni ispit se ocjenjuju na sljedeći način: - manje od 50% točnih odgovora = 0 % ocjene - od 51% do 60% = do 9% ocjene - od 61% do 70% = do 18% ocjene - od 71% do 80% = do 27% ocjene - od 81% do 90% = do 36% ocjene - od 91% do 100% = maksimalno 45% ocjene

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:


Obvezna literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 12.-16., Zagreb, 2008., odabrani dijelovi

Dopunska literatura: IVAN T. BEREND/GYORGY RANKI, Evropska periferija i industrijalizacija, 1780.-1914., Zagreb, 1996.; HANS-ULRICH WEHLER, Nacionalizam: povijest, oblici, posljedice, Zagreb, 2005.; ERIC HOBSBAWM, Doba Revolucije. Evropa 1789.-1848., Zagreb, 1987.; ERIC HOBSBAWM, Doba kapitala. Evropa 1848.-1875., Zagreb, 1989.; ALAN J. P. TAYLOR, Borba za prevlast u Evropi 1848.-1918.,Sarajevo, 1968.



Kontaktiranje s nastavnikom:- Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a kontaktiranje je omogućeno i elektroničkom poštom i izvan termina konzultacija, prema potrebi (adresa dostupna na internet stranici Filozofskog

fakulteta).- Termin za konzultacije određuje se početkom akademske godine.



I. Naslov: Uvodno predavanje: izlaganje načina rada, uvođenje u sadržaj predmeta i koncepcija predavanja.Kratki opis: Opis kolegija, ciljeva, metoda te pojašnjenje studentskih obveza Literatura: Obvezna: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 12.-16., Zagreb, 2008., odabrani dijeloviDopunska: IVAN T. BEREND/GYORGY RANKI, Evropska periferija i industrijalizacija, 1780.-1914., Zagreb, 1996.; HANS-ULRICH WEHLER, Nacionalizam: povijest, oblici, posljedice, Zagreb, 2005.; ERIC HOBSBAWM, Doba Revolucije. Evropa 1789.-1848., Zagreb, 1987.; ERIC HOBSBAWM, Doba kapitala. Evropa 1848.-1875., Zagreb, 1989.; ALAN J. P. TAYLOR, Borba za prevlast u Evropi 1848.-1918.,Sarajevo, 1968.

II. Naslov: Tijek i učinak Francuske revolucijeKratki opis: Kriza ancien regimea; jačanje građanskog društva; Napoleonovo dobaLiteratura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, Zagreb, 2008., sv. 12., str. 519.-599.; sv. 13., str. 16.-130.

III. Naslov: Između restauracije i revolucijaKratki opis: Restrukturiranje Europe; Sveta Alijansa; Tajna društva i liberalni pokreti u Europi Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 13., Zagreb, 2008., str. 253.-380.

IV. Naslov: Revolucije i nacionalni pokreti u EuropiKratki opis: ideja nacije i industrijalizacija društva; ratovi za neovisnost i revolucijeLiteratura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 13., Zagreb, 2008., str. 380.-411.; str. 549.-671.

V. Naslov: Kriza Osmanskoga carstva u 19. StoljećuKratki opis: Tanzimatske reforme; Krimski rat; „Istočno pitanje“Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 14., Zagreb, 2008., str. 479.-546.

VI. Naslov: Socioekonomske promjene i nastanak socijalističkog pokretaKratki opis: Društvene klase; industrijska revolucija; „utopija“; marksistički i anarhistički pogled Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 14., Zagreb, 2008., str. 309.-443.

VII. Naslov: Dvije Amerike u 19. StoljećuKratki opis: Borbe za neovisnost latinoameričkih zemalja; SAD i stvaranje američkog imperija; Odcjepljenje Juga i Američki građanski ratLiteratura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, Zagreb, 2008., sv. 13., str. 411.-458.; sv. 14., str. 546.-671.

VIII. Naslov: Ujedinjenje Italije; nastanak Drugoga njemačkog carstvaKratki opis: Pijemont i proces talijanskog ujedinjenja; Pruska i proces njemačkog ujedinjenja Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 14., Zagreb, 2008., str. 133.-260.

IX. Naslov: Britanija u viktorijansko doba Kratki opis: Gospodarski, društveni i politički život u BritanijiLiteratura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 15., Zagreb, 2008., str. 386.-420.

X. Naslov: Francuska u drugoj polovici 19. StoljećaKratki opis: Napoleon III. i Drugo Carstvo; Francuska Treća republikaLiteratura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, Zagreb, 2008., sv. 14., str. 260.-309., sv. 15., str. 420.-463.

XI. Naslov: Kolonijalna carstva i imperijalizamKratki opis: „Susret“ civilizacija; europski i američki imperijalizamLiteratura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 15., Zagreb, 2008., str. 16.-29.; str. 521.-647.

XII. Naslov: Srednja i jugoistočna Europa u okvirima velikih carstavaKratki opis: Habsburška Monarhija: Carska Rusija; Osmansko CarstvoLiteratura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 15., Zagreb, 2008., str. 463.-521.

XIII. Naslov: Međunarodni odnosi na prijelazu stoljećaKratki opis: Sustav Bismarckovih saveza; nacionalizmi i imperijalizmi Europljana i AmerikanacaLiteratura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 16., Zagreb, 2008., str. 14.-50.

XIV. Naslov: Prvi svjetski ratKratki opis: Uzroci i povod ratu; tijek rata; završetakLiteratura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 16., Zagreb, 2008., str. 50.-149.

XV. Naslov: Zaključni osvrt Kratki opis: -------------Literatura: -------------

Naziv kolegija HRVATSKA POVIJEST U 19. STOLJEĆU Kod kolegija FFP-511Studijski programCiklus Bolonjski I. stupanj (preddiplomski)

Godinastudija

II.

ECTS vrijednost boda 3/ili/4 Semestar ljetni Broj sati po semestru (p+v+s)

P (2) + S (1) = 45

(3 tjedno)Status kolegija obvezni Preduvjeti Upisan 4.

semestarUsporedni uvjeti nema ih


prema rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik dr. sc. Ivica Šarac, izv. prof.Kontakt sati/konzultacije ponedjeljkom u 12 sati, petkom u 10 satiE-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-408Asistent Ana Noković, v. asist.Kontakt sati/konzultacije prema rasporeduE-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-532Ciljevi kolegija Upoznati studente s historiografskim interpretacijama najvažnijih pitanja

hrvatske povijesti 19. stoljeća Ishodi učenja(opće i specifične kompetencije)

- Nakon položenog ispita studenti će poznavati povijesni kontekst u kome su se nalazile hrvatske zemlje i hrvatski narod tijekom 19. stoljeća.


Nastavni sadržaj odnosi se na razdoblje od godine 1790. do kraja Prvoga svjetskog rata: Feudalno društvo u hrvatskim zemljama koncem 18. i u prvoj polovici 19. stoljeća i postupni prijelaz u kapitalističke proizvodne odnose; Politički položaj hrvatskih zemalja u prvoj polovici 19. stoljeća; Sukobi velikih sila i odraz sukoba na hrvatske zemlje; Predilirsko doba; Ilirski pokret; Neoapsolutizam i početci moderne Hrvatske; Proces hrvatske nacionalne i političke integracije; Hrvatski narodni preporod u Dalmaciji i Istri. Banovanje Ivana Mažuranića; Razvojačenje i sjedinjenje Vojne granice; Khuenovo doba; Hrvatsko-srpski odnosi za vrijeme dualizma; Hrvatska politika prema Bosni i Hercegovini; Hrvatsko-srpska koalicija; Seljački pokret braće Radića; Hrvatska politika uoči i tijekom Prvoga svjetskog rata; Raspad Austro-Ugarske monarhije i ulazak hrvatskih zemalja u prvu južnoslavensku zajednicu.




Napomene: Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Studenti imaju mogućnost birati seminar između ovoga kolegija ili pak iz kolegija Europska i svjetska povijest 19. stoljeća. Tijekom semestra student/ica, koji/a odabere seminar iz ovoga kolegija, obvezan/obvezna je napisati te usmeno izložiti esej koji služi kao predložak za raspravu svim studentima.

Studentske obveze - Prisustvovanje predavanjima - Sudjelovanje u raspravama o izloženim temama- Izlaganje eseja - Kontinuirana provjera znanja kroz kolokvije- Polaganje završnog ispita


Pohađanje nastave




Esej


Detaljan prikaz ocjenjivanja za studente koji slušaju samo predavanja


30 0,4 Max 10%

Kolokviji 40 1,3 Max 45%Završni ispit 30 1,3 Max 45%Detaljan prikaz ocjenjivanja za studente koji slušaju predavanja i odaberu seminar

OBVEZE STUDENTA



50 0,9 Max 20%


20 0,8 Max 10%


Dodatna pojašnjenja:- Pohađanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave nazočiti najmanje 50% predavanjima i seminaru. Student koji iz bilo kojeg razloga izostane više ne može dobiti potpis nositelja kolegija, niti pristupiti završnom ispitu. - Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi. - Esej se odnosi na pisanje/izlaganje o dogovorenoj užoj temi, pri čemu se treba proučiti najmanje 80 stranica s popisa izborne literature. Studenti na konzultacijama mogu dobiti smjernice za obavljanje samostalnih zadataka. Vrlo je važno slijediti naputke o izradbi radova. - Uvjet za pristup završnom ispitu također je i urađen i obranjen esej tijekom semestra.- Studenti tijekom semestra rade tri kolokvija. Studenti koji su položili sva tri kolokvija tijekom nastave polažu usmeni dio ispita na kojem se provjeravaju stečene kompetencije u svrhu potvrđivanja stečenog znanja i ostvarenih rezultata. - Studenti koji su položili dva od tri kolokvija imaju popravni na prvom ispitnom roku iz dijela koji nisu položili, a nakon toga polažu usmeni dio ispita. Ukoliko ne polože taj dio na popravnom roku, na sljedećim ispitnim rokovima polažu pismeni (test znanja) a nakon toga pristupaju usmenom dijelu ispita.- Studenti koji su položili tijekom semestra jedan ili nijedan kolokvij ili nisu pristupili polaganju kolokvija iz bilo kojih razloga, a ispunili su druge obveze, polažu pismeni i usmeni dio ispita na predviđenim ispitnim rokovima. -Izvanredni studenti dužni su na početku semestra uzeti temu za esej na kojem mogu dobiti najviše 10% ocjene. Urađen i obranjen esej uvjet je za pristupanje završnom ispitu. Izvanredni studenti mogu pristupati polaganju kolokvija, a ukoliko ne budu u mogućnosti polažu pismeni dio ispita, a zatim usmeni dio ispita. - Završni ispit je obvezan i bez njega student ne može biti ocijenjen. - U konačnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza. - Uvjet za izlazak na završni ispit je i položen vezani kolegij: Hrvatska povijest ranoga novoga vijeka.

- Budući da postoje razlike u pohađanju nastavnih sati kao i drugih obveza između studenata koji biraju seminar i onih koji ne biraju seminar iz ovog kolegija, različit je i njihov način ocjenjivanja tijekom nastave.

Za studente koji slušaju predavanja i seminar iz ovog kolegija ocjenjivanje se vrši na sljedeći način:Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:0% = Ne dolazi na nastavu.4% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.8% = Povremeno se uključuje u nastavnom procesu.12% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluju u nastavnom procesu.16% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.20% = Redovito pohađa nastavu, pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, postavlja pitanja i problematizira sadržaje važne za kolegij.

Za studente koji slušaju samo predavanja iz ovog kolegija ocjenjivanje se vrši na sljedeći način:Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:0% = Ne dolazi na nastavu.2% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.4% = Povremeno se uključuje u nastavnom procesu.6% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluju u nastavnom procesu.8% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.10% = Redovito pohađa nastavu, pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, postavlja pitanja i problematizira sadržaje važne za kolegij.



Kolokviji se ocjenjuju na sljedeći način: - manje od 50% točnih odgovora = 0 % ocjene - od 51% do 60% = do 3% ocjene - od 61% do 70% = do 6% ocjene - od 71% do 80% = do 9% ocjene - od 81% do 90% = do 12% ocjene - od 91% do 100% = do 15% ocjene

Za studente koji slušaju predavanja i seminar iz ovog kolegija završni ispit se ocjenjuju na sljedeći način:

- manje od 50% točnih odgovora = 0 % ocjene - od 51% do 60% = do 5% ocjene - od 61% do 70% = do 10% ocjene - od 71% do 80% = do 15% ocjene - od 81% do 90% = do 20% ocjene - od 91% do 100% = maksimalno 25% ocjene

Za studente koji slušaju samo predavanja završni ispit se ocjenjuju na sljedeći način: - manje od 50% točnih odgovora = 0 % ocjene - od 51% do 60% = do 9% ocjene - od 61% do 70% = do 18% ocjene - od 71% do 80% = do 27% ocjene - od 81% do 90% = do 36% ocjene - od 91% do 100% = maksimalno 45% ocjene



Obvezna literatura: SKUPINA AUTORA, Hrvatski narodni preporod. Ilirski pokret, Zagreb, 1990.; SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata. Druga knjiga (od kraja 15. st. do kraja Prvoga svjetskog rata), Zagreb, 2005., str. 343.-584.

Dopunska literatura: IGOR KARAMAN, Hrvatska na pragu modernizacije 1750.-1918., Zagreb, 2000.; TIHOMIR CIPEK/STJEPAN MATKOVIĆ, Programatski dokumenti hrvatskih političkih stranaka i skupina 1842.-1914., Zagreb, 2006., str. 49.-99.; MIRJANA GROSS, Izvorno pravaštvo. Ideologija, agitacija, pokret, Zagreb, 2000.; ARNOLD SUPPAN, Oblikovanje nacije u građanskoj Hrvatskoj 1835.-1918., Zagreb, 1999.; JAROSLAV ŠIDAK, Studije iz hrvatske povijesti XIX stoljeća, Zagreb, 1973.




PRILOG: Kalendar nastaveBroj nastavne


CjelineI. Naslov: Uvodno predavanje: izlaganje načina rada, uvođenje u sadržaj predmeta i

koncepcija predavanja.Kratki opis: Opis kolegija, ciljeva, metoda te pojašnjenje studentskih obveza Literatura: Obvezna: SKUPINA AUTORA, Hrvatski narodni preporod. Ilirski pokret, Zagreb, 1990.; SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata. Druga knjiga (od kraja 15. st. do kraja Prvoga svjetskog rata), Zagreb, 2005., str. 343.-584.

Dopunska: IGOR KARAMAN, Hrvatska na pragu modernizacije 1750.-1918., Zagreb, 2000.; TIHOMIR CIPEK/STJEPAN MATKOVIĆ, Programatski dokumenti hrvatskih političkih stranaka i skupina 1842.-1914., Zagreb, 2006., str. 49.-99.; MIRJANA GROSS, Izvorno pravaštvo. Ideologija, agitacija, pokret, Zagreb, 2000.; ARNOLD SUPPAN, Oblikovanje nacije u građanskoj Hrvatskoj 1835.-1918., Zagreb, 1999.; JAROSLAV ŠIDAK, Studije iz hrvatske povijesti XIX stoljeća, Zagreb, 1973.

II. Naslov: Hrvatske zemlje od 1790. do Bečkoga kongresaKratki opis: Doba smjenjivanja mletačke, austrijske i francuske uprave; političke i ekonomske prilikeLiteratura: SKUPINA AUTORA, Hrvatski narodni preporod. Ilirski pokret, Zagreb, 1990., str. 7.-58.

III. Naslov: Sjeverna Hrvatska od 1815. do 1835. godineKratki opis: društvene, gospodarske i političke prilike; preteče preporodnog doba; franciscejski apsolutizam Literatura: SKUPINA AUTORA, Hrvatski narodni preporod. Ilirski pokret, Zagreb, 1990., str. 58.-92.

IV. Naslov: Dalmacija i Istra od 1815. do 1835. godineKratki opis: uprava i administrativno uređenje; društvene, gospodarske, kulturne i političke prilikeLiteratura: SKUPINA AUTORA, Hrvatski narodni preporod. Ilirski pokret, Zagreb, 1990., 92.-112.

V. Naslov: Hrvatske zemlje od 1835. do 1847. godineKratki opis: Ilirski pokret -Hrvatski narodni preporod; političke, gospodarske i kulturne prilike u Sjevernoj Hrvatskoj, Dalmaciji i IstriLiteratura: SKUPINA AUTORA, Hrvatski narodni preporod. Ilirski pokret, Zagreb, 1990., 112.-183.

VI. Naslov: Značenje revolucionarnih zbivanja 1848/49. Kratki opis: Reforme u Hrvatskom saboru; Jelačićeva uloga; rezultat revolucionarnih zbivanja u Monarhiji Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata. Druga knjiga (od kraja 15. st. do kraja Prvoga svjetskog rata), Zagreb, 2005., str. 393.-399.

VII. Naslov: Razdoblje neoapsolutizmaKratki opis: Političke, gospodarske i kulturne prilike u Banskoj Hrvatskoj i Slavoniji 1849.-1859.Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata. Druga knjiga (od kraja 15. st. do kraja Prvoga svjetskog rata), Zagreb, 2005., str. 419.-435.

VIII. Naslov: Od ponovne uspostave ustavnosti do Ugarsko-hrvatske nagodbeKratki opis: Sabor iz 1861.; ban Josip Šokčević; politička scena u Banskoj Hrvatskoj Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata. Druga knjiga (od kraja 15. st. do kraja Prvoga svjetskog rata), Zagreb, 2005., str. 459.-466.

IX. Naslov: Modernizacijski procesi za banovanja Ivana MažuranićaKratki opis: Neuspjela revizija nagodbe; Mažuranićeve reformeLiteratura: SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata. Druga knjiga (od kraja 15. st. do kraja Prvoga svjetskog rata), Zagreb, 2005., str. 466.-472.

X. Naslov: Vojna krajina od djelomičnog do stvarnog ukidanjaKratki opis: Prijepori oko položaja Vojne krajine; banovanje Ladislava PejačevićaLiteratura: SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata. Druga knjiga (od kraja 15. st. do kraja Prvoga svjetskog rata), Zagreb, 2005., str. 472.-496.

XI. Naslov: Dalmacija i Istra u drugoj polovici 19. stoljeća Kratki opis: Političke i gospodarske prilike: Preporod u Dalmaciji i IstriLiteratura: SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata. Druga knjiga (od kraja 15. st. do kraja Prvoga svjetskog rata), Zagreb, 2005., str. 496.-530.

XII. Naslov: Vladavina Khuena HedervaryaKratki opis: Obilježja Khuenove vladavine; gospodarske i političke prilike; hrvatsko-srpski odnosiLiteratura: SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata. Druga knjiga (od kraja 15. st. do kraja Prvoga svjetskog rata), Zagreb, 2005., str. 530.-541.

XIII. Naslov: Hrvati uoči i u vrijeme Prvoga svjetskog rataKratki opis: Povlačenje Hedervarya; politika novoga kursa; hrvatska politička emigracija; sudjelovanje u ratu; raspad MonarhijeLiteratura: SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata. Druga knjiga (od kraja 15. st. do kraja Prvoga svjetskog rata), Zagreb, 2005., str. 552.-584.; str. 602.-616.

XIV. Naslov: Umjetnost, kultura, školstvo i vjerski život Kratki opis: Književnost; kulturna, znanstvena i stručna društva; obrazovanje; djelovanje Katoličke CrkveLiteratura: SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata. Druga knjiga (od kraja 15. st. do kraja Prvoga svjetskog rata), Zagreb, 2005., str. 616.-651.


Naziv kolegija Religija, kultura i prosvjeta u Bosni i Hercegovini pod austro-ugarskom

upravom




Godinastudija

II.



30+0+0

Status kolegija izborni (B1)

Preduvjeti upisan 3. semestar

Usporedni uvjeti

nema ih


prema rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik dr. sc. Marina Beus, doc.Kontakt sati/konzultacije prema rasporeduE-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-408Ciljevi kolegija Upoznati studente s najvažnijim sadržajem vezanim za

konfesionalni, kulturni i prosvjetni život u Bosni i Hercegovini u razdoblju od 1878.-1918. godine, kako bi bili u stanju prepoznati, opisati i kritički protumačiti najvažnije događaje i procese u razmatranom razdoblju.


Stjecanje osnovnih znanja o položaju vjerskih zajednica, prosvjetnim i kulturnim institucijama u Bosni i Hercegovini u vrijeme austro-ugarske uprave, kao i razumijevanje temeljnih pojmova i procesa vezanih za navedena pitanja. Osposobljavanje studenata za samostalno promišljanje i usporedbe najvažnijih pitanja navedene tematike te samostalno služenje literaturom s ciljem dopunjavanja stečenih znanja.


Uređenje konfesionalnih odnosa. Konfesionalne ustanove. Borbe oko crkvene autonomije. Obrazovni sustav pod austro-ugarskom vlašću. Školske i znanstvene ustanove. Kulturna društva i tisak. Utjecaj hrvatske i srpske nacionalne ideologije na bosanskohercegovačko stanovništvo. Početak političkog organiziranja.




ostalo

Studentske obveze - Redovito pohađanje nastave.- Aktivno sudjelovanje u raspravi o izloženim temama.- Polaganje završnog ispita.


pohađanje nastave




eseji




30 1 Max 35%

Završni ispit 60 2 Max 65%Dodatna pojašnjenja:- Pohađanje nastave je obvezno. Studenti moraju nazočiti barem polovini sati (50%) kako bi mogli pristupiti ispitu. Student koji iz bilo kojega razloga ne ispuni svoju obvezu neće dobiti potpis nositelja kolegija niti će moći pristupiti završnom ispitu. - Aktivnost u nastavi tiče se pripremljenog sudjelovanja u nastavi, što podrazumijeva pripreme za tematske cjeline koje se obrađuju i sudjelovanje u raspravama o izloženim temama.- Završni ispit je obvezan i bez njega student ne može biti ocijenjen. Završni ispit je pismeni ispit kojim se provjeravaju stečeno znanje i kompetencije, a odnosi se na gradivo s popisa obvezne literature. Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način (makimalno 35%):0% = Ne dolazi na nastavu.7% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.14% = Povremeno se uključuje u nastavni proces.21% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.28% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.35% = Redovito pohađa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.Završni ispit ocjenjuje se na sljedeći način (maximalno 65%):- manje od 50% točnih odgovora = 0 % ocjeneod 51% do 60% = do 13% ocjeneod 61% do 70% = do 26% ocjeneod 71% do 80% = do 39% ocjeneod 81% do 90% = do 52% ocjeneod 91% do 100% = maksimalno 65% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: A = 89 − 100% 5 (izvrstan) B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar) C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar) E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan) Obvezna literatura: - DŽAJA, S. M., Bosna i Hercegovina u austro-ugarskom

razdoblju (1878.-1918.). Inteligencija između tradicije i ideologije, ZIRAL, Mostar, Zagreb, 2002.- ĐAKOVIĆ, L., Političke organizacije bosanskohercegovačkih katolika Hrvata, Globus, Zagreb, 1985.

Dopunska literatura: - PAPIĆ, M., Školstvo u Bosni i Hercegovini za vrijeme austro-ugarske okupacije (1878-1918), Veselin Masleša, Sarajevo, 1972.


Informiranje o kolegiju:Sve potrebne informacije za upoznavanje s pravima i obvezama prema kolegiju studenti će dobiti na predavanju. Iste su dostupne i na mrežnoj stranici Fakulteta. Kontaktiranje s nastavnikom:- Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a kontaktiranje je omogućeno i elektroničkom poštom i izvan termina konzultacija, prema potrebi (adresa dostupna na mrežnoj stranici Filozofskog fakulteta).- Termin za konzultacije određuje se početkom akademske godine.


TEME I LITERATURA

I. Naslov: Uvodno predavanjeKratki opis: Opis kolegija, upoznavanje s literaturom, ciljevima, metodama i studentskim obvezama. Literatura: Sva navedena

II. Naslov: Struktura bosanskohercegovačkog stanovništvaKratki opis: Konfesionalna i ekonomsko-društvena struktura stanovništva. Podatci o iseljavanju muslimana nakon austro-ugarske okupacije. Useljavanje u Bosnu i Hercegovinu.Literatura: - ĐAKOVIĆ, L., Političke organizacije bosanskohercegovačkih katolika Hrvata, Globus, Zagreb, 1985., str. 7.-37.

III. Naslov: Uređenje konfesionalnih odnosaKratki opis: Srpska pravoslavna crkva, islam, židovske općine i druge religijske manjine.Literatura:- DŽAJA, S. M., Bosna i Hercegovina u austro-ugarskom razdoblju (1878.-1918.). Inteligencija između tradicije i ideologije, ZIRAL, Mostar, Zagreb, 2002., str. 46.-64.

IV. Naslov: Katolička crkvaKratak opis: Uspostava redovite crkvene hijerarhije. Značenje i uloga franjevačkoga reda. Pitanje sekularizacije franjevaca.Literatura:- ĐAKOVIĆ, L., Političke organizacije bosanskohercegovačkih katolika Hrvata, Globus, Zagreb, 1985., str. 72.-114.

V. Naslov: Vjerske zajednice u borbi za autonomijuKratki opis: Srpsko-pravoslavna vjerska zajednica, muslimanska vjerska zajednica i katolička vjerska zajednica u borbi za autonomiju. Literatura:- ĐAKOVIĆ, L., Političke organizacije bosanskohercegovačkih katolika Hrvata, Globus, Zagreb, 1985., str. 119.-136.

VI. Naslov: Obrazovni sustav prije austro-ugarske okupacijeKratak opis: Konfesionalni sustav obrazovanja. Katoličke i srpske osnove i srednje škole. Muslimanske i židovske škole.Literatura:- PAPIĆ, M., Školstvo u Bosni i Hercegovini za vrijeme austro-ugarske okupacije (1878-1918), Veselin Masleša, Sarajevo, 1972., str. 7.-40.

VII. Naslov: Školstvo pod austro-ugarskom upravom. Osnovne škole. Kratak opis: Otvaranje škola. Nastavni planovi. Organizacija škole i nastave. Literatura:- PAPIĆ, M., Školstvo u Bosni i Hercegovini za vrijeme austro-ugarske okupacije (1878-1918), Veselin Masleša, Sarajevo, 1972., str. 41.-84.

VIII. Naslov: Srednjoškolsko obrazovanje Kratki opis: Učiteljske škole, gimnazije (državne i konfesionalne), djevojačke škole, obrazovanje radnika.

Literatura:- PAPIĆ, M., Školstvo u Bosni i Hercegovini za vrijeme austro-ugarske okupacije (1878-1918), Veselin Masleša, Sarajevo, 1972., str.

IX. Naslov: Duhovni zavodi i ostale srednjoškolske institucije Kratki opis: Školovanje franjevaca, katoličko sjemenište, pravoslavna bogoslovija, ruždije i medrese te ostale srednje škole (tehnička, šumarska, trgovačka).Literatura:- PAPIĆ, M., Školstvo u Bosni i Hercegovini za vrijeme austro-ugarske okupacije (1878-1918), Veselin Masleša, Sarajevo, 1972., str. 124.-138.; 150.-160.

X. Naslov: Procesi koji su pratili razvoj školstvaKratki opis: Stipendiranje. Školska terminologija. Nacionalno-politička kretanja među srednjoškolcima.Literatura:- PAPIĆ, M., Školstvo u Bosni i Hercegovini za vrijeme austro-ugarske okupacije (1878-1918), Veselin Masleša, Sarajevo, 1972., str. 167.-186.

XI. Naslov: Tisak i udruženjaKratak opis: Službeni nacionalno-politički neutralni listovi, hrvatski listovi, srpski listovi, muslimanski listovi, listovi manjina. Vjerski tisak. Vjerski redovi i kongregacije. Novčani zavodi. Literatura:- DŽAJA, S. M., Bosna i Hercegovina u austro-ugarskom razdoblju (1878.-1918.). Inteligencija između tradicije i ideologije, ZIRAL, Mostar, Zagreb, 2002., str. 92.-108.- ĐAKOVIĆ, L., Političke organizacije bosanskohercegovačkih katolika Hrvata, Globus, Zagreb, 1985., str. 114.-118.

XII. Naslov: Osnivanje kulturnih društavaKratki opis: Kulturna društva i njihova uloga u buđenju nacionalne svijesti.Literatura:- ĐAKOVIĆ, L., Političke organizacije bosanskohercegovačkih katolika Hrvata, Globus, Zagreb, 1985., str. 167.-174.

XIII. Naslov: Povijesno-politički identitet bosanskohercegovačkoga stanovništvaKratki opis: Položaj Bosne i Hercegovine unutar srpske odnosno hrvatske nacionalne ideologije. Nacionalno-ideološki putovi muslimana. Literatura:- DŽAJA, S. M., Bosna i Hercegovina u austro-ugarskom razdoblju (1878.-1918.). Inteligencija između tradicije i ideologije, ZIRAL, Mostar, Zagreb, 2002., str. 194.-219.

XIV. Naslov: Početak političkoga organiziranja bosanskohercegovačkoga stanovništvaKratki opis: Prve političke organizacije bosanskohercegovačkih Hrvata katolika – HNZ i HKU. Srpska narodna organizacija, Muslimanska narodna organizacija, ostali politički subjekti. Literatura: Bilješke s predavanja

XV. Naslov: Osvrt na prijeđenu građuKratki opis: Diskusija sa studentima o obrađenoj tematici.Literatura: Sve navedeno

Naziv kolegija Pitanje konkordata u Kraljevini Jugoslaviji




Godinastudija

II.



30+0+0



Usporedni uvjeti

nema ih


prema rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik dr. sc. Marina Beus, doc.Kontakt sati/konzultacije prema rasporeduE-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-408Ciljevi kolegija Upoznati studente s najvažnijim sadržajem vezanim za sklapanje

konkordata između vlade Kraljevine Jugoslavije i Svete Stolice, kako bi bili u stanju prepoznati, opisati i kritički protumačiti najvažnije momente navedenoga procesa.


Stjecanje osnovnih znanja o uspostavi odnosa između Svete Stolice i Kraljevine Jugoslavije, kao i razumijevanje temeljnih pojmova i procesa vezanih za pitanje konkordata. Osposobljavanje studenata za samostalno promišljanje i usporedbe najvažnijih pitanja navedene tematike te samostalno služenje literaturom s ciljem dopunjavanja stečenih znanja.


Definiranje značenja pojma "konkordat". Konkordati ujedinjenih "članica" KSHS. Rad na sklapanju konkordata između Svete Stolice i Kraljevine Jugoslavije. Stjepan Radić i pitanje konkordata. Kraljeva intervencija. Borba Srpske pravoslavne crkve i srpske političke opozicije protiv konkordata. "Krvava litija". Priprema državnog prevrata protiv Stojadinovićeve vlade. Povlačenje konkordata




ostalo

Studentske obveze - Redovito pohađanje nastave.- Aktivnost sudjelovanje u raspravi o izloženim temama.- Polaganje završnog ispita.


pohađanje nastave




eseji


30 1 Max 35%

Završni pismeni ispit 60 2 Max 65%Dodatna pojašnjenja:

- Pohađanje nastave je obvezno. Studenti moraju nazočiti barem polovini sati (50%) kako bi mogli pristupiti ispitu. Student koji iz bilo kojega razloga ne ispuni svoju obvezu neće dobiti potpis nositelja kolegija niti će moći pristupiti završnom ispitu. - Aktivnost u nastavi tiče se pripremljenog sudjelovanja u nastavi, što podrazumijeva pripreme za tematske cjeline koje se obrađuju i sudjelovanje u raspravama o izloženim temama- Završni ispit je obvezan i bez njega student ne može biti ocijenjen. Završni ispit je pismeni ispit kojim se provjeravaju stečeno znanje i kompetencije, a odnosi se na gradivo s popisa obvezne literature. Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način (maksimalno 35%):0% = Ne dolazi na nastavu.7% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.14% = Povremeno se uključuje u nastavni proces.21% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.28% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.35%=Redovito pohađa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.Završni ispit ocjenjuje se na sljedeći način (maksimalno 65%):- manje od 50% točnih odgovora = 0 % ocjeneod 51% do 60% = do 13% ocjeneod 61% do 70% = do 26% ocjeneod 71% do 80% = do 39% ocjeneod 81% do 90% = do 52% ocjeneod 91% do 100% = maksimalno 65% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: A = 89 − 100% 5 (izvrstan) B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar) C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar) E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan) Obvezna literatura: - MUŽIĆ, I., Katolička Crkva, Stepinac i Pavelić, Marjan tisak,

Zagreb, 32003. Dopunska literatura: - GOLUŽA, B., Hrvatski narod u Kraljevini Jugoslaviji, Crkva na

kamenu, Mostar, 2008. (odabrani dijelovi)Dodatne informacije o kolegiju

Informiranje o kolegiju:Sve potrebne informacije za upoznavanje s pravima i obvezama prema kolegiju studenti će dobiti na predavanju. Iste su dostupne i na mrežnoj stranici Fakulteta. Kontaktiranje s nastavnikom:- Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a kontaktiranje je omogućeno i elektroničkom poštom i izvan termina konzultacija, prema potrebi (adresa dostupna na mrežnoj stranici Filozofskog fakulteta).- Termin za konzultacije određuje se početkom akademske godine.


TEME LITERATURA

I. Naslov: Uvodno predavanje

Kratki opis: Opis kolegija, upoznavanje s literaturom, ciljevima, metodama i studentskim obvezama. Literatura: Sva navedena

II. Naslov: Položaj vjerskih zajednica u Kraljevini SHS/Kraljevini JugoslavijiKratki opis: Srpska pravoslavna crkva. Položaj Islamske vjerske zajednice. Hrvatska starokatolička crkva. Židovska vjerska zajednica. Literatura: - MUŽIĆ, I., Katolička Crkva, Stepinac i Pavelić, Marjan tisak, Zagreb, 32003.- GOLUŽA, B., Hrvatski narod u Kraljevini Jugoslaviji, Crkva na kamenu, Mostar, 2008.

III. Naslov: Katolička crkva u novoj državi. Konkordati koji su vrijedili nakon ujedinjenja 1918. Kratki opis: Katolička crkva u novoj državi. Konkordat – definiranje značenja. Austrijski, crnogorski i srbijanski konkordat. Konvencija između Svete Stolice i Austro-Ugarske za područje BiH.Literatura:- MUŽIĆ, I., Katolička Crkva, Stepinac i Pavelić, Marjan tisak, Zagreb, 32003.- GOLUŽA, B., Hrvatski narod u Kraljevini Jugoslaviji, Crkva na kamenu, Mostar, 2008.

IV. Naslov: Početak rada na reguliranju pravnog položaja Katoličke crkveKratak opis: Prve rasprave o konkordatu. Pregovori sa Svetom Stolicom.Literatura:- MUŽIĆ, I., Katolička Crkva, Stepinac i Pavelić, Marjan tisak, Zagreb, 32003.

V. Naslov: Potpisivanje konkordataKratki opis: Radićev stav prema konkordatu. Posredovanje kralja Aleksandra. Intenziviranje pregovora i potpisivanje konkordata.Literatura:- MUŽIĆ, I., Katolička Crkva, Stepinac i Pavelić, Marjan tisak, Zagreb, 32003.

VI. Naslov: Rad na izvorimaKratak opis: Prijedlog konkordata i priloga o glagoljici. Literatura:- MUŽIĆ, I., Katolička Crkva, Stepinac i Pavelić, Marjan tisak, Zagreb, 32003.

VII. Naslov: Borba protiv konkordataKratak opis: Srpska pravoslavna crkva i konkordat. Borba protiv ratifikacije.Literatura:- MUŽIĆ, I., Katolička Crkva, Stepinac i Pavelić, Marjan tisak, Zagreb, 32003.

VIII. Naslov: Krvava litija Kratki opis: Odbor za proučavanje konkordata. Bolest patrijarha Varnave i molitva za ozdravljenje kao protest protiv konkordata.Literatura:- MUŽIĆ, I., Katolička Crkva, Stepinac i Pavelić, Marjan tisak, Zagreb, 32003.

IX. Naslov: Srpska politička opozicija i konkordat Kratki opis: Odnos političke opozicije prema Stojadinovićevoj vladi. Smrt patrijarha Varnave. Konkordat pred Narodnom skupštinom.Literatura: - MUŽIĆ, I., Katolička Crkva, Stepinac i Pavelić, Marjan tisak, Zagreb, 32003.

X. Naslov: Pripreme prevrata protiv Stojadinovićeve vladeKratki opis: Udruženi dio SPC, političke opozicije i vojne strukture propagira rušenje Stojadinovićeve vlade.Literatura:- MUŽIĆ, I., Katolička Crkva, Stepinac i Pavelić, Marjan tisak, Zagreb, 32003.

XI. Naslov: Knez Pavle i konkordatKratki opis: Od podrške vladi na rješavanju položaja Katoliče crkve do popuštanja pred zahtjevima Srpske pravoslavne crkve i odluke o povlačenju konkordata.Literatura:- MUŽIĆ, I., Katolička Crkva, Stepinac i Pavelić, Marjan tisak, Zagreb, 32003.

XII. Naslov: Povlačenje konkordataKratki opis: Povlačenje konkordata iz Senata. Sinod Pravoslavne crkve u zaštiti protivnika konkordata. Ukidanje crkvenih sankcija prema ministrima i narodnim zastupnicima. Amnestija za sve protivnike konkordataLiteratura:- MUŽIĆ, I., Katolička Crkva, Stepinac i Pavelić, Marjan tisak, Zagreb, 32003.

XIII. Naslov: Odnos Katoličke crkve prema konkordatuKratki opis: Reakcija Svete Stolice. Reakcije biskupske konferencije u Zagrebu.Literatura:- MUŽIĆ, I., Katolička Crkva, Stepinac i Pavelić, Marjan tisak, Zagreb, 32003.

XIV. Naslov: Analiza nekih izvoraKratki opis: Spomenica koju je uputila Sveta stolica vladi Kraljevine Jugoslavije. Deklaracija katoličkoga episkopata od 4. svibnja 1935. Poslanica vjernicima. Odluke Svetog arhijevskog Sabora – Uputstva za sankcije. Literatura:- MUŽIĆ, I., Katolička Crkva, Stepinac i Pavelić, Marjan tisak, Zagreb, 32003.

XV. Naslov: Zaključni osvrt na prijeđenu građuKratki opis: Diskusija sa studentima o obrađenoj tematici.Literatura: Sve navedeno

Naziv kolegija Hrvatski jezik Kod kolegija FFZAB406Studijski programCiklus Preddiplomski sveučilišni studij

Godinastudija II.



15+15+0

Status kolegija: obvezni (D) Preduvjeti: nema Usporedni uvjeti:

nema

Pristup kolegiju: studijske kombinacije bez Studija hrvatskoga jezika i književnosti


prema rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Katica Krešić, doc.Kontakt sati/konzultacije: prema rasporeduE-mail adresa i broj telefona:

[email protected], [email protected], 387 36/355-413

Asistent dr. sc. Marina Kljajo-Radić, asist.; dr. sc. Helena Dragić, asist.

Kontakt sati/konzultacije: prema rasporeduE-mail adresa i broj telefona

-----

Ciljevi kolegija: Cilj je kolegija usvajanje temeljnih načela hrvatske jezične norme (pravopisne, gramatičke, leksičke), usvajanje temeljnih značajki hrvatskojezičnoga povijesnog razvoja i upoznavanje i uporaba temeljnih priručnika suvremenoga hrvatskog jezika.


Nakon završenoga kolegija studenti će: - objasniti i definirati najvažnije značajke hrvatskojezičnoga povijesnog razvoja od početaka pismenosti do danas,- prepoznati i rabiti osnovne jezikoslovne pojmove,- primjenjivati pravopisna pravila,- raščlaniti fonetske i fonološke jedinice,- razlikovati i objasniti glasovne promjene i primjenjivati pravila u pisanoj i govornoj realizaciji,- prepoznati pojedine vrste riječi i odrediti gramatičke kategorije promjenjivih riječi,- odrediti funkcije riječi u rečenici,- razlikovati vrste rečenica,- uraditi tvorbenu raščlambu, prepoznati tvorbene sastavnice i tvorbene načine,- odrediti lekseme prema vremenskom, prostornom i funkcionalnom raslojavanju leksika,- poznavati temeljne priručnike suvremenoga hrvatskog jezičnog standarda i služiti se njima.


Povijesni pregled oblikovanja hrvatskoga književnog jezika. Hrvatski pravopis - pravopisna pravila. Fonetika i fonologija hrvatskoga jezika: glas, fonem, alofon. Fonološki i morfološki uvjetovane alternacije. Morfologija hrvatskoga standardnog jezika (morf, morfem, alomorf, riječ). Promjenjive i nepromjenjive vrste riječi. Gramatičke kategorije. Glagolski oblici. Tvorba riječi. Sintaksa. Sintaktičke jedinice. Red riječi u rečenici. Nezavisna

složena i zavisna složena rečenica. Leksikologija: jezični sustav i jezični znak. Jednoznačnost i višeznačnost leksema. Sinonimija, antonimija, homonimija. Područna raslojenost leksika. Vremenska raslojenost leksika. Leksikografija.

Način izvođenja nastave(označeno masnim tiskom)



Napomene:---

Studentske obveze Studenti su obvezni:- Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.- Pisati domaće zadaće.- Pisati kolokvije.- Pisati test.

Praćenje i ocjenjivanje studenta(označeno masnim tiskom)

pohađanje nastave




esej



30 1 Max 20%


30 1* Max 80%*

Završni ispit 30 1* Min 80%**Dodatna pojašnjenja: Tijekom semestra pišu se dva kolokvija. Student/ica može prihvatiti ocjenu izvedenu na osnovi urednoga pohađanja nastave, aktivnosti u nastavi, zadaća i položenih kolokvija (koji obuhvaćaju cjelokupni programski sadržaj kolegija). Pri tome je važno da ocjene obaju kolokvija budu pozitivne. Ukoliko student/ica ne prihvati izvedenu ocjenu iz navedenih aktivnosti ili ne položi jedan kolokvij, pristupa ispitu prema planiranim ispitnim rokovima.Kolokvij se ocjenjuje na sljedeći način: manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = do 8% ocjene od 61% do 70% = do 16% ocjene od 71% do 80% = do 24% ocjene od 81% do 90% = do 32% ocjene od 91% do 100% = do 40% ocjene Završni ispit ocjenjuje se na sljedeći način (nosi 80 % od ukupne ocjene)manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = do 16% ocjene od 61% do 70% = do 32% ocjene od 71% do 80% = do 48% ocjene od 81% do 90% = do 64% ocjene od 91% do 100% = do 80% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlodobar) C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar) E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan) Obvezna literatura: (u trenutku prijave kolegija)

- BARIĆ, E. i dr., Hrvatska gramatika, Školska knjiga, Zagreb, 1995. (i kasnija izdanja)- BABIĆ, S., FINKA, B., MOGUŠ, M., Hrvatski pravopis, Školska knjiga, Zagreb, 1996. i kasnija izdanja- BABIĆ, S., TEŽAK, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Priručnik za osnovno jezično obrazovanje, Školska knjiga, Zagreb, 1992. (i kasnija izdanja), poglavlje „Riječi“, str. 75.-114.

Dopunska literatura: - HAM, S., Školska gramatika hrvatskoga jezika, Školska knjiga, Zagreb, 2007.- MELVINGER, J., Leksikologija, Osijek, 1989.- RAGUŽ, D., Praktična hrvatska gramatika, Medicinska naklada, Zagreb, 1997.- SILIĆ, J., PRANJKOVIĆ, I., Gramatika hrvatskoga jezika, Školska knjiga, Zagreb, 2007.


Pohađanje nastave je obvezno. Dopušta se 20% izostanaka i njih nije potrebno pravdati..

PRILOG: Kalendar nastave

Broj nastavnecjeline

TEME I LITERATURA

I. Naslov: Povijesni razvoj hrvatskoga jezikaKratki opis: Početci pismenosti. Prvi pisani spomenici. Hrvatska pisma. Hrvatska narječja. Standardni jezik i norma.Literatura:- BARIĆ, E. i dr., Hrvatska gramatika, Školska knjiga, Zagreb, 1995., str. 9.-37. (i kasnija izdanja)- BABIĆ, S., TEŽAK, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Priručnik za osnovno jezično obrazovanje, Školska knjiga, Zagreb, 1992., 12.-28.

II. Naslov: Hrvatski pravopisKratki opis: Fonološko-morfonološko pravopisno načelo. Suvremeni pravopisni priručnici. Veliko slovo. Pravopisni znaci. Pisanje riječi iz stranih jezika.Literatura:- BABIĆ, S., FINKA, B., MOGUŠ, M., Hrvatski pravopis, Školska knjiga, Zagreb, 1996. i kasnija izdanja

III. Naslov: Glasovni i fonemski sustav hrvatskoga jezikaKratki opis: Fonetika i fonologija. Glas – fonem - slovo. Razdioba fonema. Glasovne promjene.Literatura:- BARIĆ, E. i dr., Hrvatska gramatika, Školska knjiga, Zagreb, 1995., str. 39.-59. (i kasnija izdanja)- BABIĆ, S., TEŽAK, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Priručnik za osnovno jezično obrazovanje, Školska knjiga, Zagreb, 1992., 41.-49., 54.-68. (i kasnija izdanja)- RAGUŽ, D., Praktična hrvatska gramatika, Medicinska naklada, Zagreb, 1997.

IV. Naslov: Morfologija – pojam, jedinice. Vrste riječi i gramatičke kategorije.Kratki opis: Predmet morfologije. Morfem – morf - alomorf. Morfemska raščlamba. Promjenjive i nepromjenjive riječi.Literatura:- BARIĆ, E. i dr., Hrvatska gramatika, Školska knjiga, Zagreb, 1995., str. 96.-100. (i kasnija izdanja)- BABIĆ, S., TEŽAK, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Priručnik za osnovno jezično obrazovanje, Školska knjiga, Zagreb, 1992., str. 75.-84. (i kasnija izdanja)

V. Naslov: ImeniceKratki opis: Leksičko i gramatičko značenje imenica. Sklonidba imenica.Literatura:- BARIĆ, E. i dr., Hrvatska gramatika, Školska knjiga, Zagreb, 1995., str. 100.-116., 140.-156., 167.-168. (i kasnija izdanja)- BABIĆ, S., TEŽAK, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Priručnik za osnovno jezično obrazovanje, Školska knjiga, Zagreb, 1992., str. 84.-97. (i kasnija izdanja)- RAGUŽ, D., Praktična hrvatska gramatika, Medicinska naklada, Zagreb, 1997., str. 6.-13., 43.-49., 61.-63.

VI. Naslov: GlagoliKratki opis: Značenje glagola. Gramatičke kategorije glagola. Glagolske vrste. Glagolski oblici.Literatura:- BARIĆ, E. i dr., Hrvatska gramatika, Školska knjiga, Zagreb, 1995., str. 222.-235., 236.-258. (i kasnija izdanja)- BABIĆ, S., TEŽAK, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Priručnik za osnovno jezično obrazovanje, Školska knjiga, Zagreb, 1992., str. 117.-134. (i kasnija izdanja)- RAGUŽ, D., Praktična hrvatska gramatika, Medicinska naklada, Zagreb, 1997., str., 157.-164.

VII. Naslov: KolokvijKratki opis: Provjera pravopisa, poznavanja glasovnih promjena, morfemske raščlambe riječi, određivanje padeža imenica i glagolskih oblika u zadanome tekstu.Literatura: Iz navedenoga popisa

VIII. Naslov: Pridjevi, zamjenice i brojeviKratki opis: Značenje pridjeva. Vid pridjeva. Komparacija. Naglasak kao razlikovno obilježje vida. Značenje, vrste i sklonidba zamjenica i brojeva. Brojevni prilozi i pridjevi.Literatura: - BARIĆ, E. i dr., Hrvatska gramatika, Školska knjiga, Zagreb, 1995., str. 173.-183., 203.-221. (i kasnija izdanja)- S BABIĆ, S., TEŽAK, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Priručnik za osnovno jezično obrazovanje, Školska knjiga, Zagreb, 1992., str. 98.-116. (i kasnija izdanja)- RAGUŽ, D., Praktična hrvatska gramatika, Medicinska naklada, Zagreb, 1997., str., 67.-73., 88.-96.,104.-109.

IX. Naslov: Nepromjenjive vrste riječiKratki opis: Vrste nepromjenjivih riječi, podjela.Literatura:

- BARIĆ, E. i dr., Hrvatska gramatika, Školska knjiga, Zagreb, 1995., str. 273.-284. (i kasnija izdanja)- BABIĆ, S., TEŽAK, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Priručnik za osnovno jezično obrazovanje, Školska knjiga, Zagreb, 1992., str. 133.-140. (i kasnija izdanja)- RAGUŽ, D., Praktična hrvatska gramatika, Medicinska naklada, Zagreb, 1997., str., 266.-267., 277.-220.

X. Naslov: Sintaktička funkcijaKratki opis: Subjekt. Predikat. Objekt. Atribut. Priložne oznake.Literatura:- BARIĆ, E. i dr., Hrvatska gramatika, Školska knjiga, Zagreb, 1995., str. 421.-444. (i kasnija izdanja)- BABIĆ, S., TEŽAK, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Priručnik za osnovno jezično obrazovanje, Školska knjiga, Zagreb, 1992., str. 197.-212. (i kasnija izdanja)- RAGUŽ, D., Praktična hrvatska gramatika, Medicinska naklada, Zagreb, 1997.

XI. Naslov: Nezavisni i zavisni odnosKratki opis: Vrste nezavisnih i zavisnih rečenica.Literatura:- BARIĆ, E. i dr., Hrvatska gramatika, Školska knjiga, Zagreb, 1995., str. 455.-472., 480.-515. (i kasnija izdanja)- BABIĆ, S., TEŽAK, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Priručnik za osnovno jezično obrazovanje, Školska knjiga, Zagreb, 1992., str. 222.-238. (i kasnija izdanja)- RAGUŽ, D., Praktična hrvatska gramatika, Medicinska naklada, Zagreb, 1997., str., 386.-438.

XII. Naslov: Torba riječiKratki opis: Tvorbene sastavnice. Tvorbena raščlamba. Tvorbeni načini.Literatura:- BARIĆ, E. i dr., Hrvatska gramatika, Školska knjiga, Zagreb, 1995., str. 285.-304. (i kasnija izdanja)- BABIĆ, S., TEŽAK, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Priručnik za osnovno jezično obrazovanje, Školska knjiga, Zagreb, 1992., str. 141.-151. (i kasnija izdanja)

XIII. Naslov: LeksikologijaKratki opis: Određenje pojma. Jezični sustav i jezični znak. Jednoznačnost i višeznačnost leksema. Sinonimija i antonimija.Literatura:- MELVINGER, J., Leksikologija, Osijek, 1989., str. 13.-21., 45.-53. - SAMARDŽIJA, M., Leksikologija hrvatskoga jezika i povijest hrvatskoga jezika u 20. st. (udžbenik za 4. razred gimnazije), Školska knjiga, Zagreb, 1995., str. 7.-25.

XIV. Naslov: Raslojenost leksika. Leksikografija. Kratki opis: Vremenska, područna i funkcionalna raslojenost leksika. Hrvatski rječnici. Vrste rječnika. Najznačajnija hrvatska leksikografska djela. Natuknica.- MELVINGER, J., Leksikologija, Osijek, 1989., str. 118.-130. - SAMARDŽIJA, M., Leksikologija hrvatskoga jezika i povijest hrvatskoga jezika u 20. st. (udžbenik za 4. razred gimnazije), Školska

knjiga, Zagreb, 1995., str., 30.-44., 91.-104.- SILIĆ, J., PRANJKOVIĆ, I., Gramatika hrvatskoga jezika, Školska knjiga, Zagreb, 2007., str. 375.-390.

XV. Naslov: KolokvijKratki opis: Provjera obrađenih sadržaja o pridjevima, zamjenicama, brojevima; funkcijama riječi u rečenici, prepoznavanju vrsta zavisnih i nezavisnih rečenica u tekstu; samostalno određivanje sinonimijskoga i antonimijskoga odnosa, razlikovanje leksema s obzirom na vrstu raslojenosti; poznavanje najvažnijih leksikografskih djela.Literatura:-----

Naziv kolegija EUROPSKE REGIJE I POVIJEST BIH U 19. STOLJEĆU

Kod kolegija

FFP-512


Godinastudija

III.



P (1) + S (1) = 45 (2 tjedno)




prema rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik dr. sc. Marina Beus, doc.Kontakt sati/konzultacije prema rasporeduE-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-408Ciljevi kolegija Upoznati studente s najvažnijim povijesnim procesima u srednjoj i jugoistočnoj

Europi tijekom „dugog“ 19. stoljeća. Osobit naglasak stavlja se na bosanskohercegovačkupovijest 19. stoljeća. U tom kontekstu cilj je razmotriti društveno-političke prilike u razdoblju do 1878. godine prema kojima će se uvidjeti razlozi neodrživosti osmanske uprave u BiH, a zatim i posebno razmotriti političke procese i društvene promjene u razdoblju austrougarske uprave do početka Prvoga svjetskog rata.


Nakon položenog ispita studenti će poznavati najvažnije odrednice b-h povijesti u kontekstu europskih regija.


Nastavni sadržaj odnosi se na razdoblje od početka 19. stoljeća do kraja Prvoga svjetskog rata. Razmotrit će se pojedini procesi koji su utjecali na odnose srednjoeuropskih i istočnoeuropskih zemalja, ponajprije onih koje su bile pod osmanskom vlašću ili su graničile s Osmanskim carstvom (Austrija, Mađarska, Srbija, Crna Gora, Rumunjska, Bugarska, Grčka i Albanija). Kao posebna cjelina ovog predmeta razmatrat će se povijest Bosne i Hercegovine od početka 19. stoljeća do Prvoga svjetskog rata.




Napomene: Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Tijekom semestra student/ica je obvezan/obvezna napisati te usmeno izložiti i esej koji služi kao predložak za raspravu svim studentima.

Studentske obveze - Prisustvovanje predavanjima - Sudjelovanje u raspravama o izloženim temama- Izlaganje eseja - Polaganje završnog ispita


Pohađanje nastave




Esej


OBVEZE STUDENTA



50 0,8 Max 20%


20 0,4 Max 10%


Dodatna pojašnjenja:- Pohađanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave nazočiti najmanje 50% predavanjima i seminaru. Student koji iz bilo kojeg razloga izostane više ne može dobiti potpis nositelja kolegija, niti pristupiti završnom ispitu. - Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi. - Esej se odnosi na pisanje/izlaganje o dogovorenoj užoj temi, pri čemu se treba proučiti najmanje 80 stranica s popisa izborne literature. Studenti na konzultacijama mogu dobiti smjernice za obavljanje samostalnih zadataka. Vrlo je važno slijediti naputke o izradbi radova. - Uvjet za pristup završnom ispitu također je i urađen i obranjen esej tijekom semestra.- Završni ispit je obvezan i bez njega student ne može biti ocijenjen. Završni ispit je usmeni kojim se provjeravaju stečeno znanje i kompetencije. Za usmeni ispit potrebno je pripremiti gradivo s popisa obvezne literature. - U konačnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza. - Uvjet za izlazak na završni ispit je i položen vezani kolegij: Europske regije i povijest BiH u ranom novom vijeku.

Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:0% = Ne dolazi na nastavu.4% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.8% = Povremeno se uključuje u nastavnom procesu.12% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.16% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.

20% = Redovito pohađa nastavu, pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, postavlja pitanja i problematizira sadržaje važne za kolegij.



Završni se ispit ocjenjuju na sljedeći način: - manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene - dalje prema proporcionalnom postotku = maksimalno 70% ocjene. Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:


Obvezna literatura: DARKO DUKOVSKI, Povijest Srednje i Jugoistočne Europe 19. i 20. stoljeća. I. dio, Zagreb, 2005. (odabrani dijelovi); AHMED S. ALIČIĆ, Uređenje bosanskog ejaleta od 1789. do 1878. godine, Sarajevo, 1983. (odabrani dijelovi); OTON KNEZOVIĆ, „Ali-paša Rizvanbegović-Stočević, hercegovački vezir 1832.-1851.“, Glasnik zemaljskog muzeja, XL., Sarajevo, 1928., str. 11.-53.; MIRJANA GROSS, "Hrvatska politika u Bosni i Hercegovini od 1878.-1914.", Historijski zbornik, XIX.-XX., Zagreb, 1967., str. 9.-68.

Dopunska literatura: ISTVAN BIBO, Regije evropske povijesti, Zagreb, 1995.; TOMISLAV KRALJAČIĆ, Kalajev režim u Bosni i Hercegovini (1882-1903), Sarajevo, 1987.; ZORAN GRIJAK, Politička djelatnost vrhbosanskog nadbiskupa Josipa Stadlera, Zagreb, 2001., str. 139.-194.; SREĆKO M. DŽAJA, Bosna i Hercegovina u austrougarskom razdoblju (1878-1918). Inteligencija između tradicije i ideologije, Mostar, 2002.




PRILOG: Kalendar nastaveBroj nastavne Cjeline


I. Naslov: Uvodno predavanje: izlaganje načina rada, uvođenje u sadržaj predmeta i koncepcija predavanja.Kratki opis: Opis kolegija, ciljeva, metoda te pojašnjenje studentskih obveza Literatura: Obvezna: DARKO DUKOVSKI, Povijest Srednje i Jugoistočne Europe 19. i 20. stoljeća. I. dio, Zagreb, 2005. (odabrani dijelovi); AHMED S. ALIČIĆ, Uređenje bosanskog ejaleta od 1789. do 1878. godine, Sarajevo, 1983. (odabrani dijelovi); OTON KNEZOVIĆ, „Ali-paša Rizvanbegović-Stočević, hercegovački vezir 1832.-1851.“, Glasnik zemaljskog muzeja,

XL., Sarajevo, 1928., str. 11.-53.; MIRJANA GROSS, "Hrvatska politika u Bosni i Hercegovini od 1878.-1914.", Historijski zbornik, XIX.-XX., Zagreb, 1967., str. 9.-68.

Dopunska: ISTVAN BIBO, Regije evropske povijesti, Zagreb, 1995.; TOMISLAV KRALJAČIĆ, Kalajev režim u Bosni i Hercegovini (1882-1903), Sarajevo, 1987.; ZORAN GRIJAK, Politička djelatnost vrhbosanskog nadbiskupa Josipa Stadlera, Zagreb, 2001., str. 139.-194.; SREĆKO M. DŽAJA, Bosna i Hercegovina u austrougarskom razdoblju (1878-1918). Inteligencija između tradicije i ideologije, Mostar, 2002.

II. Naslov: Srednjoeuropske političke i društvene tranzicijeKratki opis: Ilirske provincije; Njemački savez; Metternichov sustav; Reformni pokret u UgarskojLiteratura: DARKO DUKOVSKI, Povijest Srednje i Jugoistočne Europe 19. i 20. stoljeća. I. dio, Zagreb, 2005., str. 33.-57.

III. Naslov: Previranja u jugoistočnom dijelu Europe u prvim desetljećima 19. stoljećaKratki opis: Kriza Osmanskog Carstva; ustanci u Srbiji; Grčki rat za neovisnostLiteratura: DARKO DUKOVSKI, Povijest Srednje i Jugoistočne Europe 19. i 20. stoljeća. I. dio, Zagreb, 2005. 60.-85.

IV. Naslov: Srednja Europa u znaku građanskih i nacionalnih revolucijaKratki opis: Panslavizam; austroslavizam; apsolutizamLiteratura: DARKO DUKOVSKI, Povijest Srednje i Jugoistočne Europe 19. i 20. stoljeća. I. dio, Zagreb, 2005., str. 85.-122.

V. Naslov: Reforme Osmanskog Carstva i stanje u BiH do 1839.Kratki opis: Reforme Selima III.; reforme Mahmuda II., reforme u BiHLiteratura: AHMED S. ALIČIĆ, Uređenje bosanskog ejaleta od 1789. do 1878. godine, Sarajevo, 1983., str. 9.-54.

VI. Naslov: Hercegovina u doba Ali-paše RizvanbegovićaKratki opis: Sukob s bosanskim feudalcima; koncentracija vlasti; privredaLiteratura: OTON KNEZOVIĆ, „Ali-paša Rizvanbegović-Stočević, hercegovački vezir 1832.-1851.“, Glasnik zemaljskog muzeja, XL., Sarajevo, 1928., str. 11.-53.

VII. Naslov: Nacionalne države u jugoistočnoj Europi: reorganizacija i revolucijaKratki opis: Dunavske kneževine; Srbija; GrčkaLiteratura: DARKO DUKOVSKI, Povijest Srednje i Jugoistočne Europe 19. i 20. stoljeća. I. dio, Zagreb, 2005., str. 122.-133.

VIII. Naslov: Ideje federacije i velikonacionalni programi u srednoj i jugoistočnoj Europi (1830.-1878.)Kratki opis: Planovi o federaciji; nacionalni i velikonacionalni programiLiteratura: DARKO DUKOVSKI, Povijest Srednje i Jugoistočne Europe 19. i 20. stoljeća. I. dio, Zagreb, 2005., str. 137.-157.

IX. Naslov: BiH od „Hatti-šerifa“ do ustankaKratki opis: Reforme Omer-paše Latasa; položaj kršćanaLiteratura: AHMED S. ALIČIĆ, Uređenje bosanskog ejaleta od 1789. do 1878. godine, Sarajevo, 1983., str. 54.-85.; str. 166.-176.

X. Naslov: Jugoistočna Europa pred Berlinski kongresKratki opis: Osmansko Carstvo; Bugarska; Grčka; RumunjskaLiteratura: DARKO DUKOVSKI, Povijest Srednje i Jugoistočne Europe 19. i 20. stoljeća. I. dio, Zagreb, 2005., str. 172.-186.

XI. Naslov: Bosansko-hercegovački ustanak i Berlinski kongres Kratki opis: Ustanak; Sanstefanski mir; odluke Berlinskog kongresaLiteratura: DARKO DUKOVSKI, Povijest Srednje i Jugoistočne Europe 19. i 20. stoljeća. I.

dio, Zagreb, 2005., str. 186.-206.XII. Naslov: BiH od okupacije do aneksije

Kratki opis: Smjena osmanske i dolazak austrougarske upraveLiteratura: DARKO DUKOVSKI, Povijest Srednje i Jugoistočne Europe 19. i 20. stoljeća. I. dio, Zagreb, 2005., str. 223.-231.

XIII. Naslov: Hrvatska politika prema BiHKratki opis: Pravaški program; hrvatsko-srpski politički sukob; unutarhrvatski politički sukobLiteratura: MIRJANA GROSS, "Hrvatska politika u Bosni i Hercegovini od 1878.-1914.", Historijski zbornik, XIX.-XX., Zagreb, 1967., str. 9.-68.

XIV. Naslov: Balkanska kriza pred Prvi svjetski ratKratki opis: Balkansko društvo i sazrijevanje nacija; Sukobi balkanskih državica i Osmanskog CarstvaLiteratura: DARKO DUKOVSKI, Povijest Srednje i Jugoistočne Europe 19. i 20. stoljeća. I. dio, Zagreb, 2005., str. 231.-281.


Naziv kolegija EUROPSKA I SVJETSKA POVIJEST 1918.-1945.

Kod kolegija

FFP-513


Godinastudija

III.



P (2) + S (1) = 45 (3 tjedno)




prema rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik dr. sc. Ivica Šarac, izv. prof.Kontakt sati/konzultacije ponedjeljkom u 12 sati, petkom u 10 satiE-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-408Asistent Goran Mijočević, viši asistentKontakt sati/konzultacije prema rasporeduE-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-532Ciljevi kolegija Upoznati studente s osnovama modernih interpretacija najvažnijih procesa

europske i svjetske povijesti u razdoblju 1918.-1945., kako bi ih bili u stanju razumjeti i kritički vrednovati.


- Nakon položenog ispita studenti će poznavati i razumjeti glavne europske i svjetske povijesne procese od 1918. do 1945. godine te biti u stanju kritički vrednovati različite historiografske interpretativne okvire navedenoga razdoblja.


Posljedice Prvoga svjetskog rata; Revolucija u Rusiji, uspostava vlasti boljševika; Europske države nakon sklapanja Versajskog mirovnog ugovora; Godine popuštanja i napetosti; Nove ideologije: fašizam, nacionalsocijalizam, komunizam; Gospodarska kriza; New Deal; Španjolski građanski rat; Predvečerje rata i Drugi svjetski rat




Napomene: Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Tijekom semestra student/ica je uz seminar obvezan/obvezna napisati te usmeno izložiti i esej koji služi kao predložak za raspravu svim studentima.

Studentske obveze - Prisustvovanje predavanjima - Sudjelovanje u raspravama o izloženim temama- Izlaganje eseja - Polaganje završnog ispita


Pohađanje nastave




Esej


OBVEZE SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

STUDENTAPohađanje nastave i aktivnost u nastavi

50 0,8 Max 20%


20 0,4 Max 10%


Dodatna pojašnjenja:- Pohađanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave nazočiti najmanje 50% predavanjima i seminaru. Student koji iz bilo kojeg razloga izostane više ne može dobiti potpis nositelja kolegija, niti pristupiti završnom ispitu. - Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi. - Esej se odnosi na pisanje/izlaganje o dogovorenoj užoj temi, pri čemu se treba proučiti najmanje 80 stranica s popisa izborne literature. Studenti na konzultacijama mogu dobiti smjernice za obavljanje samostalnih zadataka. Vrlo je važno slijediti naputke o izradbi radova. - Uvjet za pristup završnom ispitu također je i urađen i obranjen esej tijekom semestra.- Završni ispit je obvezan i bez njega student ne može biti ocijenjen. Završni ispit je usmeni kojim se provjeravaju stečeno znanje i kompetencije. Za usmeni ispit potrebno je pripremiti gradivo s popisa obvezne literature. - U konačnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza. - Uvjet za izlazak na završni ispit je i položen vezani kolegij: Europska i svjetska povijest u 19. stoljeću.





Završni se ispit ocjenjuju na sljedeći način: - manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene - dalje prema proporcionalnom postotku = maksimalno 70% ocjene.



Obvezna literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 16. i 17., Zagreb, 2008., odabrani dijeloviDopunska literatura: MARC FERRO, Sedmorica zaraćenih 1918.-1945.Usporedna povijest, Zagreb,

2008.; ALAN J. P. TAYLOR, Uzroci drugog svjetskog rata, Zagreb, 1994.; MARK MAZOWER, Mračni kontinent. Europsko dvadeseto stoljeće, Zagreb, 2004.; JOHN KENNETH GALBRAITH, Veliki slom 1929., Zagreb, 2010.; MARGARET MACMILLAN, Mirotvorci. Šest mjeseci koji su promijenili svijet, Zagreb, 2008.






I. Naslov: Uvodno predavanje: izlaganje načina rada, uvođenje u sadržaj predmeta i koncepcija predavanja.Kratki opis: Opis kolegija, ciljeva, metoda te pojašnjenje studentskih obveza Literatura: Obvezna: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 16. i 17., Zagreb, 2008., odabrani dijeloviDopunska: MARC FERRO, Sedmorica zaraćenih 1918.-1945.Usporedna povijest, Zagreb, 2008.; ALAN J. P. TAYLOR, Uzroci drugog svjetskog rata, Zagreb, 1994.; MARK MAZOWER, Mračni kontinent. Europsko dvadeseto stoljeće, Zagreb, 2004.; JOHN KENNETH GALBRAITH, Veliki slom 1929., Zagreb, 2010.; MARGARET MACMILLAN, Mirotvorci. Šest mjeseci koji su promijenili svijet, Zagreb, 2008.

II. Naslov: Pariška mirovna konferencijaKratki opis: Versajski poredak; nova politička kartaLiteratura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 16., Zagreb, 2008., str. 209.-277.

III. Naslov: Revolucionarna previranja u RusijiKratki opis: Kriza carizma; veljački prevrat; dolazak boljševika na vlastLiteratura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 16., Zagreb, 2008., str. 149.-209.

IV. Naslov: Europa između revolucije i kontrarevolucijeKratki opis: Poslijeratne frustracije; revolucionarni pokušaji u srednjoj i istočnoj EuropiLiteratura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 16., Zagreb, 2008., str. 277.-315.

V. Naslov: Velika gospodarska krizaKratki opis: Svjetska privreda u međuratnom razdoblju; kriza u SAD-u; mjere za izlazak iz krizeLiteratura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 16., Zagreb, 2008., str. 315.-347.

VI. Naslov: Pojava fašizma i obilježja fašističkog režima u ItalijiKratki opis: Nastanak fašističkog pokreta; dolazak Mussolinija na vlast; fašizam i antifašizam u ItalijiLiteratura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 16., Zagreb, 2008., str. 347.-425.

VII. Naslov: Pojava nacionalsocijalizma i nastanak Trećega ReichaKratki opis: Kriza Weimarske Republike; uspon nacionalsocijalista na vlast; obilježja Hitlerove vladavineLiteratura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 16., Zagreb, 2008., str. 425.-522.

VIII. Naslov: Francuska i Velika Britanija između dva svjetska rataKratki opis: Društvene i političke napetosti; epoha „izgubljene generacije“ Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 16., Zagreb, 2008., str. 522.-565.

IX. Naslov: SSSR do 1941. godine Kratki opis: Građanski rat; Lenjinizam; Staljinizam; Kolektivizacija i industrijalizacijaLiteratura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 16., Zagreb, 2008., str. 565.-599.

X. Naslov: SAD i Latinska Amerika između dva svjetska rataKratki opis: Gospodarska kriza i New Deal; nacionalne i socijalne napetosti u Lat. AmericiLiteratura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 17., Zagreb, 2008., str. 14.-94.

XI. Naslov: Azija i Afrika između dva svjetska rataKratki opis: Mandatna područja; europska imperijalna politika i buđenje afro-azijskog nacionalizma; japanski imperijalizamLiteratura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 17., Zagreb, 2008., str. 94.-164.

XII. Naslov: Međunarodni odnosi 1918.-1941.Kratki opis: Liga (društvo) naroda; godine optimizma; godine razočarenja; politike agresije i popuštanjaLiteratura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 17., Zagreb, 2008., str. 164.-210.

XIII. Naslov: Španjolski građanski ratKratki opis: Društvene i političke napetosti; prevrat; građanski rat; internacionalizacija rataLiteratura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 17., Zagreb, 2008., str. 210.-241.

XIV. Naslov: Drugi svjetski rat (I. dio)Kratki opis: Uzroci i početak; tijek i prekretniceLiteratura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 16., Zagreb, 2008., str. 241.-369.

XV. Naslov: Drugi svjetski rat (II. dio)Kratki opis: Totalni rat; holokaust; završni osvrt Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 16., Zagreb, 2008., str. 369.-401.

Naziv kolegija Historiografija Kod kolegija

FFPVB523



Godinastudija

III.



30+0+0

Status kolegija obvezni (A)

Preduvjeti: nema ih Usporedni uvjeti

nema ih


prema rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik dr. sc. Marina Beus, doc.Kontakt sati/konzultacije prema rasporeduE-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-408Asistent dr. sc. Ivica Glibušić, v. asist.Kontakt sati/konzultacije prema rasporeduE-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-532Ciljevi kolegija Kolegij će pružiti studentima osnovne obavijesti o razvoju

europske, odnosno svjetske historiografije, podrazumijevajući i temeljna saznanja o razvoju i dostignućima hrvatske historiografije. Osim toga, zadaća je kolegija upoznati studente s teoretskim postavkama, tehnikama, odnosno s metodama koje su se primjenjivale i koje se primjenjuju u historiografskoj praksi.


Studenti će nakon položenoga ispita steći saznanja o razvoju europske odnosno svjetske historiografije te glavnim obilježjima hrvatske historiografije. Upoznat će doprinos vodećih povjesničara unutar pojedinoga povijesnoga razdoblja, tematski raspon i metodološke odrednice historiografije te upoznati temeljne probleme historije kao discipline i njezino shvaćanje u određenom povijesnom razdoblju.


Termini: povijest, historija, historiografija. Historijska znanost: metode, izvori, predmet istraživanja, istraživački postupak. Razvoj historiografije od antičkoga razdoblja do razdoblja suvremene europske i američke historiografije. Hrvatska historiografija u kontekstu europske i svjetske historiografije u 19. stoljeću odnosno u suvremenom razdoblju. Suvremene historiografske metode.




ostalo

Studentske obveze - Pohađanje nastave.- Aktivno sudjelovanje u raspravama o izloženim temama.- Kontinuirana provjera znanja kroz kolokvije. - Polaganje završnoga ispita.

Praćenje i ocjenjivanje studenta

pohađanje nastave





referat



30 1 Max 10%

Kolokviji i priprema za kontinuiranu provjeru znanja/pisani ispit

30 1 Max 40%

Završni usmeni ispit 30 1 Max 50%Dodatna pojašnjenja:- Pohađanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave nazočiti najmanje 50% predavanjima. Studenti koji iz bilo kojeg razloga izostanu više ne mogu dobiti potpis nositelja kolegija niti pristupiti završnom ispitu. - Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi. - Studenti tijekom semestra rade dva kolokvija. Studenti koji su položili oba kolokvija tijekom nastave polažu usmeni dio ispita na kojem se provjeravaju stečene kompetencije u svrhu potvrđivanja stečenog znanja i ostvarenih ishoda. - Studenti koji su položili jedan od dva kolokvija tijekom nastave imaju popravni na prvom ispitnom roku iz dijela koji nisu položili, a nakon toga polažu usmeni dio ispita. Ukoliko ne polože taj dio na popravnom roku, na sljedećim ispitnim rokovima polažu pismeni (test znanja), a nakon toga pristupaju usmenom dijelu ispita.- Studenti koji tijekom semestra nisu položili nijedan kolokvij ili nisu pristupili polaganju kolokvija iz bilo kojih razloga, a ispunili su druge obveze, polažu pismeni i usmeni (završni) dio ispita na predviđenim ispitnim rokovima. - Uvjet za izlazak na završni ispit je i položen vezani kolegij: Uvod u povijest s metodologijom. Završni ispit je obvezan i bez njega student ne može biti ocijenjen. - U konačnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza.Izvanredni studenti mogu pristupiti kolokviju, a ukoliko ne pristupe, polažu pismeni test znanja (maksimalni udio u ucjeni je 50%), a zatim usmeni dio ispita na kojem također mogu dobiti maksimalno 50 % od ocjene.Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način (maximalno 10%):0% = Ne dolazi na nastavu.2% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.4% = Povremeno se uključuje u nastavni proces.6% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.8% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.10% = Redovito pohađa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.Kolokviji se ocjenjuju na sljedeći način (dva kolokvija - maksimalno 40%): manje od 50% točnih odgovora = 0 % ocjene - od 51% do 60% = do 4% ocjene - od 61% do 70% = do 8% ocjene - od 71% do 80% = do 12% ocjene - od 81% do 90% = do 16% ocjene - od 91% do 100% = maximalno do 20% ocjene Pismeni test znanja ocjenjuje se na sljedeći način (maksimalno 40%):

manje od 50% točnih odgovora = 0 % ocjene - od 51% do 60% = do 8% ocjene - od 61% do 70% = do 16% ocjene - od 71% do 80% = do 24% ocjene - od 81% do 90% = do 32% ocjene - od 91% do 100% = maximalno do 40% ocjene Studenti koji polažu pismeni dio ispita mogu dobiti maksimalno 40% ocjene, a da bi pristupili usmenom dijelu ispita trebaju imati najmanje 51% točnih odgovora. Završni ispit ocjenjuje se na sljedeći način (maksimalno 50%):manje od 50% točnih odgovora = 0 % ocjene - od 51% do 60% = do 10% ocjene - od 61% do 70% = do 20% ocjene - od 71% do 80% = do 30% ocjene - od 81% do 90% = do 40% ocjene - od 91% do 100% = maksimalno do 50% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: A = 89 − 100% 5 (izvrstan) B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar) C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar) E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan) Obvezna literatura: - GROSS, M., Suvremena historiografija: korijeni, postignuća,

traganja, Novi Liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1996. (ili 2001.), str. 21.-349.- STRECHA, M., „O nastanku i razvoju moderne hrvatske historiografije u 19. Stoljeću“, Povijest u nastavi, (2005.), br. 6, str. 103.-116.- ŠIDAK, J., „Hrvatska historiografija, njezin razvoj i današnje stanje (1971)“, Historijski zbornik, (1972.), br. 23/24, str. 1.-23.


- CARR, E. H., Što je povijest?, Srednja Europa, Zagreb, 2004.- MIHALJEVIĆ, J., „Historijska teorija i metodologija u historiografskoj periodici 1948-1990. (Historijski zbornik i Časopis za suvremenu povijest)“, u: AGIČIĆ, D., JANKOVIĆ, B. (ur.), Jaroslav Šidak i hrvatska historiografija njegova vremena, Društvo za hrvatsku povjesnicu, Zagreb, 2012., str. 173.-212.- NAJBAR-AGIČIĆ, M., „Osnivanje i prve godine djelovanja povijesnog Društva hrvatske (1947-1955)“, Historijski zbornik, (2008.), br. 61, str. 393.-421.


Informiranje o kolegiju:Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama prema kolegiju studenti će dobiti na prvom predavanju - te informacije dostupne su i na mrežnoj stranici Fakulteta.Kontaktiranje s nastavnikom:- Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a kontaktiranje je omogućeno i elektroničkom poštom izvan termina konzultacija, prema potrebi (adresa dostupna na mrežnoj stranici Filozofskog fakulteta).

PRILOG: Kalendar nastaveBroj nastavne TEME I LITERATURA

cjelineI. Naslov: Uvodno predavanje: izlaganje načina rada, uvođenje u sadržaj

kolegija i koncepcija predavanjaKratak opis: Opis kolegija, ciljeva, metoda, studentskih obveza itd.Literatura: Sve navedeno

II.Naslov: Osnovna pitanja historijskog istraživanja

Kratak opis: Terminološka razgraničenja: povijest, historija, historiografija. Historijska znanost: metode, izvori, predmet istraživanja (događaj, proces, struktura, razdoblje, periodizacija), istraživački postupak (istraživačko pitanje, interpretacija). Literatura:. - GROSS, M., Suvremena historiografija - Korijeni, postignuća, traganja, Novi liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1996., str. 356.-384.

III.Naslov: Antička historiografijaKratak opis: Razvoj historiografije u antičko doba. Najvažniji predstavnici grčke i rimske historiografije. Literatura:- GROSS, M., Suvremena historiografija - Korijeni, postignuća, traganja, Novi liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1996., str. 21.-34.

IV.Naslov: Srednjovjekovna historiografijaKratak opis: Historiografija u sustavu srednjovjekovnih znanja. Historiografija latinskoga i grčkoga kršćanstva. Literatura: - GROSS, M., Suvremena historiografija - Korijeni, postignuća, traganja, Novi liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1996., str. 35.-53.

V. Naslov: Humanistička historiografijaKratak opis: Značaj humanističke historiografije i najznačajniji povjesničari. Literatura: - GROSS, M., Suvremena historiografija - Korijeni, postignuća, traganja, Novi liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1996., str. 54.-67.

VI. Naslov: Historiografija u razdoblju reformacije i protureformacije. Historijska erudicija.Kratak opis: Polemike protestantske reformske i katoličke protureformske struje bazirane na objavljivanju i kritici izvora crkvene povijesti. Predstavnici. Od prvih kritika izvora do historijske erudicije kao zasebne discipline. Predstavnici historijske erudiciji.Literatura: - GROSS, M., Suvremena historiografija - Korijeni, postignuća, traganja, Novi liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1996., str. 68.-77.

VII.Naslov: Prosvjetiteljska historiografija. Kolokvij.Kratak opis: Historija u sustavu prosvjetiteljskoga znanja. Postupno širenje značenja pojma historija (od pripovijesti o događajima do označavanja povijesne zbilje u cjelini odnosno pripovijedanje o njoj). Prosvjetiteljsko shvaćanje historije i pojava filozofije historije, inovatori izvan prosvjetiteljstva, francuska i njemačka prosvjetiteljska historiografija.Literatura: - GROSS, M., Suvremena historiografija - Korijeni, postignuća, traganja, Novi liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1996., str. 77.-95., 98.-110.

VIII.Naslov: Konstituiranje historije kao moderne znanosti. Njemačka historiografija u 19. stoljeću.Kratak opis: Njemački romantizam, erudicija i genetička historija. Ranke i njegovi nasljednici. Kritičari historizma. Literatura: - GROSS, M., Suvremena historiografija - Korijeni, postignuća, traganja, Novi liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1996., str. 118.-147.

IX.Naslov: Francuska historiografija u 19. stoljećuKratak opis: Liberalni i romantički povjesničari. Profesionalna historiografija, „Pozitivistička“ historiografija.Literatura:- GROSS, M., Suvremena historiografija - Korijeni, postignuća, traganja, Novi liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1996., str. 148.-166.

X. Naslov: Hrvatska historiografija u 19. stoljeću i proces njezina poznanstvenjenjaKratak opis: Utjecaj političkih i društvenih prilika na razvoj hrvatske historiografije u 19. stoljeću. Postupci poznanstvenjenja hrvatske historiografije. Predstavnici hrvatske historiografije u 19. stoljeću.Literatura:- GROSS, M., Suvremena historiografija - Korijeni, postignuća, traganja, Novi liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1996., str. 172.-188.- STRECHA, M., „O nastanku i razvoju moderne hrvatske historiografije u 19. Stoljeću“, Povijest u nastavi, (2005.), br. 6, str. 103.-116.

XI. Naslov: Kritičari historizma. Historiografija u Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Američkim Državama u 19. stoljeću.Kratak opis: Kritičari njemačkoga historizma. Obilježja Marxove teorije. Obilježja britanske i američke historiografije u 19. stoljeću i procesi poznanstvenjenja. Glavni predstavnici pojedinih faza. Literatura: - GROSS, M., Suvremena historiografija - Korijeni, postignuća, traganja, Novi liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1996., str. 138.-147., 167.-171.

XII. Naslov: Historiografija u Europi i Sjedinjenim Američkim Državama na kraju 19. i na početku 20. stoljeća

Kratak opis: Kriza znanstvene historije u Europi i SAD-u krajem 19. stoljeća. Max Weber i historija. Poticaji za „novu historiju“.Literatura: - GROSS, M., Suvremena historiografija - Korijeni, postignuća, traganja, Novi liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1996., str. 189.-210.

XIII. Naslov: Historiografija u Europi i Sjedinjenim Američkim Državama u 20. stoljećuKratak opis: Historiografska kretanja u SAD-u u međuratnom razdoblju - relativizam. Kriza historizma i nacizma u Njemačkoj. Povjesničari oko francuskoga časopisa Annales (Lucien Febvre, Marc Bloch) - kritika tradicionalne historije. Okretanje prema društvenim znanostima. Skretanje s političke na ekonomsku i socijalnu problematiku.Literatura:- GROSS, M., Suvremena historiografija - Korijeni, postignuća, traganja, Novi liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1996., str. 211.-236.

XIV. Naslov: Postmoderna, lingvistički obrat. Ulazak žena u povijest. Kratak opis: Postmoderna kritika historije i najznačajniji predstavnici. Lingvistički obrat. Uloga žena u povijesti. Historija spolova. Literatura: - GROSS, M., Suvremena historiografija - Korijeni, postignuća, traganja, Novi liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1996., str. 322.-356.

XV. Naslov: Suvremena hrvatska historiografija. Drugi kolokvij. Kratak opis: Obilježja, predstavnici i institucije hrvatske historiografija u suvremenom razdoblju. Ideološki utjecaji na razvoj historiografije u razdoblju druge Jugoslavije?. Utjecaj Anala na hrvatsku historiografiju. Literatura: - ŠIDAK, J., „Hrvatska historiografija, njezin razvoj i današnje stanje (1971)“, Historijski zbornik, (1972.), br. 23/24, str. 1.-23.- MIHALJEVIĆ, J., „Historijska teorija i metodologija u historiografskoj periodici 1948-1990. (Historijski zbornik i Časopis za suvremenu povijest)“, u: AGIČIĆ, D., JANKOVIĆ, B. (ur.), Jaroslav Šidak i hrvatska historiografija njegova vremena, Društvo za hrvatsku povjesnicu, Zagreb, 2012., str. 173.-212.

Naziv kolegija Hrvatski narod u Drugom svjetskom ratu




Godinastudija

III.



30+0+0


Preduvjeti Usporedni uvjeti

nema ih


prema rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik dr. sc. Ivica Šarac, izv. prof.Kontakt sati/konzultacije prema rasporeduE-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-408Ciljevi kolegija Upoznati studente s historiografskim interpretacijama složenih

prilika u kojima se našao hrvatski narod tijekom Drugoga svjetskog rata.


Nakon položenog ispita studenti će poznavati povijesni kontekst u kome se našao hrvatski narod u vremenu Drugoga svjetskog rata


„Hrvatsko pitanje“ u političkim koncepcijama 1930-ih. Slom i raspad Kraljevine Jugoslavije. Geneza, ustroj i obilježja Nezavisne Države Hrvatske. Katolička crkva i Nezavisna Država Hrvatska. Djelovanja i ciljevi Partizanskog pokreta u hrvatskom narodu. Slom Nezavisne Države Hrvatske i nastanak komunističke Jugoslavije. Hrvatski narod: iskustva i posljedice rata i poraća.


predavanja vježbe seminar samostalni zadatci


ostalo

Studentske obveze - Prisustvovanje predavanjima. - Sudjelovanje u raspravama o izloženim temama. - Polaganje završnog ispita.


pohađanje nastave




esej



Pohađanje nastave i aktivnosti u nastavi

30 1 Max 30%

Završni ispit (usmeni) 60 2 Max 70%Dodatna pojašnjenja:- Pohađanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave nazočiti najmanje 50% predavanjima. Studenti koji iz bilo kojeg razloga izostanu više ne mogu dobiti potpis nositelja kolegija niti pristupiti završnom ispitu.

- Samostalni zadatci i aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi. - Završni ispit (usmeni) je obvezan i bez njega student ne može biti ocijenjen. - U konačnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza. Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:Nazočnost nastavi manje od 50% odrađenih zadataka = 0% ocjene Nazočnost nastavi od 51% do 70% = do 5% ocjene Nazočnost nastavi od 51% do 70% + aktivno sudjelovanje u diskusiji= do 10% ocjeneNazočnost nastavi od 71% do 90% = do 15% ocjene Nazočnost nastavi od 71% do 90% + aktivno sudjelovanje u diskusiji= do 20% ocjene Nazočnost nastavi od 91% do 100% = do 25% ocjene Nazočnost nastavi od 91% do 100% + aktivno sudjelovanje u diskusiji= do 30% ocjene Završni ispit ocjenjuje se na sljedeći način: - manje od 50% točnih odgovora = 0 % ocjene - od 51% do 60% = do 14% ocjene - od 61% do 70% = do 28% ocjene - od 71% do 80% = do 42% ocjene - od 81% do 90% = do 56% ocjene - od 91% do 100% = do 70% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: A = 89 − 100% 5 (izvrstan) B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar) C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar) E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan) Obvezna literatura: - BILANDŽIĆ, D., Hrvatska moderna povijest, Golden marketing,

Zagreb, 1999., str. 120.-204.- MATKOVIĆ, H., Povijest Nezavisne Države Hrvatske, Naklada Pavićić, Zagreb, 2002.

Dopunska literatura: - Časopis za suvremenu povijest, (1995.), br. 3.- KRIŠTO, J., Katolička Crkva i Nezavisna Država Hrvatska 1941.-1945. I., Hrvatski institut za povijest, Dom i Svijet, Zagreb, 1998.- RAMET, S. P. (ur.), Nezavisna Država Hrvatska 1941.-1945., Alinea, Zagreb, 2009.- TOMASEVICH, J., Rat i revolucija u Jugoslaviji 1941.-1945., Europapress holding, Novi liber, Zagreb, 2010.




TEME I LITERATURA

I. Naslov: Uvodno predavanje: izlaganje načina rada, uvođenje u sadržaj

kolegija i koncepcija predavanja.Kratki opis: Opis kolegija, ciljeva, metoda te pojašnjenje studentskih obveza. Literatura: Obvezna: - BILANDŽIĆ, D., Hrvatska moderna povijest, Golden marketing, Zagreb, 1999., str. 120.-204.- MATKOVIĆ, H., Povijest Nezavisne Države Hrvatske, Naklada Pavićić, Zagreb, 2002.Dopunska:- Časopis za suvremenu povijest, (1995.), br. 3.- KRIŠTO, J., Katolička Crkva i Nezavisna Država Hrvatska 1941.-1945. I., Hrvatski institut za povijest, Dom i Svijet, Zagreb, 1998.- RAMET, S. P. (ur.), Nezavisna Država Hrvatska 1941.-1945., Alinea, Zagreb, 2009.- TOMASEVICH, J., Rat i revolucija u Jugoslaviji 1941.-1945., Europapress holding, Novi liber, Zagreb, 2010.

II. Naslov: „Hrvatsko pitanje“ u prvoj jugoslavenskoj državiKratki opis: Centralizam ili federalizam. Hrvatsko-srpski sporovi. Diktatura.Literatura: - MATKOVIĆ, H., Povijest Nezavisne Države Hrvatske, Naklada Pavićić, Zagreb, 2002., str. 17.-29.

III. Naslov: Fašistička i komunistička ideologija kod Hrvata između dva svjetska rataKratki opis: Ustaški pokret. Komunistička partija.Literatura: - BILANDŽIĆ, D., Hrvatska moderna povijest, Golden marketing, Zagreb, 1999., str. 107.-120.

IV. Naslov: Raspad Kraljevine Jugoslavije i nastanak Nezavisne Države HrvatskeKratki opis: Njemačko-jugoslavenski odnosi. Proklamiranje NDH. Pitanje priznanja i razgraničenja.Literatura:- MATKOVIĆ, H., Povijest Nezavisne Države Hrvatske, Naklada Pavićić, Zagreb, 2002., str. 53.-83.

V. Naslov: Ustroj vlasti, vojna organizacija, gospodarski, vjerski i kulturni život u NDHKratki opis: Pitanje Hrvatskog državnog sabora. Domobranstvo, oružništvo i ustaštvo. Vjerske zajednice. Novine i časopisi. Pravopis. Znanstvene i kulturne institucije.Literatura: - MATKOVIĆ, H., Povijest Nezavisne Države Hrvatske, Naklada Pavićić, Zagreb, 2002., str. 83.-153.

VI. Naslov: Politika nacionalne i rasne isključivostiKratki opis: Položaj Srba, Židova i Roma u NDH. Rasni zakoni. Logori.Literatura:- MATKOVIĆ, H., Povijest Nezavisne Države Hrvatske, Naklada Pavićić, Zagreb, 2002., str. 175.-189.

VII. Naslov: Odnosi NDH s Italijom i Njemačkom

Kratki opis: Vojna i gospodarska ovisnost. Talijansko-hrvatski sporovi.Literatura:- MATKOVIĆ, H., Povijest Nezavisne Države Hrvatske, Naklada Pavićić, Zagreb, 2002., str. 153.-175.

VIII. Naslov: Djelovanja partizanskog i četničkog pokretaKratki opis: Ustanci. Komunistička revolucija? Partizansko-četnički odnosi. Dvije koncepcije o obnovi Jugoslavije.Literatura:- BILANDŽIĆ, D., Hrvatska moderna povijest, Golden marketing, Zagreb, 1999., str. 120.-171.

IX. Naslov: Hrvatska seljačka strankaKratki opis: Politika čekanja. Raslojavanje HSS-a.Literatura: - MATKOVIĆ, H., Povijest Nezavisne Države Hrvatske, Naklada Pavićić, Zagreb, 2002., str. 199.-209.

X. Naslov: Politička i vojna zbivanja 1942. i 1943.Kratki opis: Odlazak dvojice Kvaternika. Muslimanska akcija za autonomiju BiH. Kapitulacija Italije.Literatura: - MATKOVIĆ, H., Povijest Nezavisne Države Hrvatske, Naklada Pavićić, Zagreb, 2002., str. 209.-220.

XI. Naslov: Saveznička politika spašavanja Kraljevine JugoslavijeKratki opis: Teheran. Britansko-američka politika. Hrvatska politička situacija.Literatura:- BILANDŽIĆ, D., Hrvatska moderna povijest, Golden marketing, Zagreb, 1999., str. 156.-171.

XII. Naslov: Pokušaji spašavanja NDHKratki opis: Suradnja s HSS-om. Akcija Vokić-Lorković.Literatura: - BILANDŽIĆ, D., Hrvatska moderna povijest, Golden marketing, Zagreb, 1999., str. 171.-178.

XIII. Naslov: Slom NDHKratki opis: Položaj NDH početkom 1945. Pokušaji suradnje sa saveznicima. Sovjetska ponuda. Ratni uspjesi komunističkih partizana.Literatura: - MATKOVIĆ, H., Povijest Nezavisne Države Hrvatske, Naklada Pavićić, Zagreb, 2002., 229.-238.

XIV. Naslov: BleiburgKratki opis: Povlačenje prema Austriji. Propali pregovori. Masovna ubijanja. Ponovna emigracija.Literatura:- MATKOVIĆ, H., Povijest Nezavisne Države Hrvatske, Naklada Pavićić, Zagreb, 2002., str. 238.-255.

XV. Naslov: Zaključno izlaganjeKratki opis: -------------Literatura: -------------

Naziv kolegija Suvremena povijest BiH i Hrvatske Kod kolegija FFPVB525Studijski programCiklus


Godinastudija

III.



30+0+0

Status kolegija izborni (B1) na Studiju

povijesti, a obvezni (A) na

Studiju novinarstva

Preduvjeti Usporedni uvjeti

nema ih

Pristup kolegiju studenti Povijesti i studenti Novinarstva Vrijeme održavanja nastave

prema rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik dr. sc. Ivica Šarac, izv. prof.Kontakt sati/konzultacije prema rasporeduE-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-408Ciljevi kolegija Upoznavati studente s najvažnijim izvorima, literaturom i

suvremenim historiografskim interpretacijama najznačajnijih političko-ideoloških strujanja i socio-političkih procesa devetnaestoga i dvadesetoga stoljeća, koji su doveli do nastanka danas međunarodno priznatih država: Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.


Nakon položenog ispita studenti će poznavati najvažnije izvore, literaturu i suvremene historiografske interpretacije koje objašnjavaju političko-ideološku pozadinu i socio-političke prilike 19. i 20. stoljeća, u kojima je „omogućen“ nastanak Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a koje su još od 1878. godine do osamostaljivanja 1990-tih dijelili zajedničku sudbinu u nekoliko različitih državnopravnih okvira: u Austro-Ugarskoj Monarhiji, u Kraljevini Jugoslaviji, u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj te u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji.


Etnokonfesionalna slika i politička strujanja u BiH i Hrvatskoj u 19. i početkom 20. st. (Kriza Osmanskog Carstva; BiH pod austrougarskom upravom. Hrvatske zemlje u 19. i početkom 20. st.; Državnopravni položaj hrvatskih zemalja u okviru Habsburške Monarhije; Političke prilike u BiH pred Prvi svjetski rat). BiH i Hrvatska u sklopu Kraljevine SHS, odnosno prve Jugoslavije 1918.-1941. (Uzroci permanentne političke krize u Kraljevini SHS, od 1929. god. Kraljevini Jugoslaviji; „Hrvatsko pitanje“ u političkim koncepcijama 1930-tih; Unutarnja kriza, vanjsko-politički faktori, slom i raspad Kraljevine Jugoslavije). BiH i Hrvatska u sklopu NDH (Ustaški pokret; Geneza, ustroj i funkcioniranje Nezavisne Države Hrvatske; Položaj ne-Hrvata u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj; Djelovanja i ciljevi partizanskog pokreta; Slom Nezavisne Države Hrvatske i formiranje komunističke Jugoslavije). BiH i Hrvatska u sklopu SFRJ (Iskustva i posljedice rata i poraća; Društvene i političke prilike u

drugoj Jugoslaviji; „Hrvatsko pitanje“ u komunističkoj Jugoslaviji). Kriza i raspad SFRJ te nastanak novih država.


predavanja vježbe seminar samostalni zadatci


ostalo

Napomene: Nastava se izvodi u obliku predavanja uz sudjelovanje studenata u raspravama o izloženim temama.

Studentske obveze - Prisustvovanje predavanjima. - Sudjelovanje u raspravama o izloženim temama.- Polaganje završnog ispita.


pohađanje nastave




esej




30 1 Max 30%

Završni ispit 60 2 Max 70%Dodatna pojašnjenja:- Pohađanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave nazočiti najmanje 50% predavanjima. Studenti koji iz bilo kojeg razloga izostanu više ne mogu dobiti potpis nositelja kolegija niti pristupiti završnom ispitu. - Samostalni zadatci i aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi. - Završni ispit (usmeni) je obvezan i bez njega student ne može biti ocijenjen. - U konačnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza. Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:Nazočnost nastavi manje od 50% odrađenih zadataka = 0% ocjene Nazočnost nastavi od 51% do 70% = do 5% ocjene Nazočnost nastavi od 51% do 70% + aktivno sudjelovanje u diskusiji= do 10% ocjeneNazočnost nastavi od 71% do 90% = do 15% ocjene Nazočnost nastavi od 71% do 90% + aktivno sudjelovanje u diskusiji= do 20% ocjene Nazočnost nastavi od 91% do 100% = do 25% ocjene Nazočnost nastavi od 91% do 100% + aktivno sudjelovanje u diskusiji= do 30% ocjene Završni ispit ocjenjuje se na sljedeći način: - manje od 50% točnih odgovora = 0 % ocjene - od 51% do 60% = do 14% ocjene - od 61% do 70% = do 28% ocjene - od 71% do 80% = do 42% ocjene - od 81% do 90% = do 56% ocjene - od 91% do 100% = do 70% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: A = 89 − 100% 5 (izvrstan) B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar) C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar) E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan) Obvezna literatura: - LOVRENOVIĆ, I., Unutarnja zemlja, Durieux, Zagreb, 2004.,

str. 89.-221.- STANČIĆ, N., Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću, Barbat, Zagreb, 2002., str. 71.-241.

Dopunska literatura: - ANČIĆ, M., Tko je pogriješio u Bosni. Na razdjelnici između povijesti i politike, Pan liber, Osijek, Zagreb, Split, 1999.- BANAC, I., Nacionalno pitanje u Jugoslaviji - porijeklo, povijest, politika, Globus, Zagreb, 1984.- BILANDŽIĆ, D., Hrvatska moderna povijest, Golden marketing, Zagreb, 1999.- DŽAJA, S. M., Bosna i Hercegovina u austrougarskom razdoblju (1878.-1918.), Ziral, Mostar - Zagreb, 2002.- DŽAJA, S. M., Politička realnost jugoslavenstva (1918.-1991.), Svjetlo riječi, Sarajevo, Zagreb, 2004.- MATKOVIĆ, H., Povijest Nezavisne Države Hrvatske, Naklada Pavičić, Zagreb, 2002.- REDŽIĆ, E., Sto godina muslimanske politike, ANUBiH, Institut za istoriju, Sarajevo, 2000.


Informiranje o kolegiju:Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama studenata prema kolegiju studenti će dobiti na prvom predavanju - te informacije dostupne su i na internetskoj stranici Fakulteta. Kontaktiranje s nastavnikom:- Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a kontaktiranje je omogućeno i elektroničkom poštom i izvan termina konzultacija, prema potrebi (adresa dostupna na internet stranici Filozofskog fakulteta).- Termin za konzultacije određuje se početkom akademske godine.


TEME I LITERATURA

I. Naslov: Uvodno predavanje: izlaganje načina rada, uvođenje u sadržaj kolegija i koncepcija predavanjaKratki opis: Opis kolegija, ciljeva i metoda te pojašnjenje studentskih obveza. Literatura: Obvezna: - LOVRENOVIĆ, I., Unutarnja zemlja, Durieux, Zagreb, 2004., str. 89.-221.- STANČIĆ, N., Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću, Barbat, Zagreb, 2002., str. 71.-241.Dopunska: - ANČIĆ, M., Tko je pogriješio u Bosni. Na razdjelnici između povijesti i politike, Pan liber, Osijek, Zagreb, Split, 1999.- BANAC, I., Nacionalno pitanje u Jugoslaviji - porijeklo, povijest, politika, Globus, Zagreb, 1984.- BILANDŽIĆ, D., Hrvatska moderna povijest, Golden marketing, Zagreb, 1999.- DŽAJA, S. M., Bosna i Hercegovina u austrougarskom razdoblju (1878.-1918.), Ziral, Mostar - Zagreb, 2002.

- DŽAJA, S. M., Politička realnost jugoslavenstva (1918.-1991.), Svjetlo riječi, Sarajevo, Zagreb, 2004.- MATKOVIĆ, H., Povijest Nezavisne Države Hrvatske, Naklada Pavičić, Zagreb, 2002.- REDŽIĆ, E., Sto godina muslimanske politike, ANUBiH, Institut za istoriju, Sarajevo, 2000.

II. Naslov: „Najkompliciranija zemlja u Europi“Kratki opis: Etnokonfesionalna slika BiH u prošlosti.Literatura: - LOVRENOVIĆ, I., Unutarnja zemlja, Durieux, Zagreb, 2004., str. 89.-144.

III. Naslov: Etnicitet na hrvatskom prostoru u 19. i 20. stoljećuKratki opis: Od etničke zajednice do hrvatske nacijeLiteratura:- STANČIĆ, N., Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću, Barbat, Zagreb, 2002., str. 71.-153.

IV. Naslov: Položaj hrvatskih zemalja početkom 19. stoljećaKratki opis: U okviru velikih imperija. Francuska vlast. Habsburška Monarhija.Literatura:- STANČIĆ, N., Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću, Barbat, Zagreb, 2002., str. 157.-161.

V. Naslov: Hrvatski kulturni i politički pokretKratki opis: Ilirski pokret i Gajev krug. Revolucije. Apsolutizam. Literatura: - STANČIĆ, N., Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću, Barbat, Zagreb, 2002., str. 161.-181.

VI. Naslov: Između srednje i jugoistočne Europe (1860.-1883.)Kratki opis: Austroslavizam. Jugoslavizam. Hrvatska državna ideja.Literatura:- STANČIĆ, N., Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću, Barbat, Zagreb, 2002., str. 181.-191.

VII. Naslov: Slom Hrvatske državne ideje (1883.-1903.)Kratki opis: Poteškoće s režimom Khuena Hedervaryja.Literatura: - STANČIĆ, N., Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću, Barbat, Zagreb, 2002., str. 191.-197.

VIII. Naslov: BiH u austrougarskom okviruKratki opis: Političke i kulturne promjene.Literatura: - LOVRENOVIĆ, I., Unutarnja zemlja, Durieux, Zagreb, 2004., str. 144.-155.

IX. Naslov: Politika „novoga kursa“Kratki opis: Hrvatska politika i jugoslavensko pitanje.Literatura:- STANČIĆ, N., Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću, Barbat, Zagreb, 2002., str. 197.-203.

X. Naslov: Prema stvaranju prve južnoslavenske državeKratki opis: Hrvatska politika između parcelacije i ujedinjenja.

Literatura:- STANČIĆ, N., Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću, Barbat, Zagreb, 2002., str. 203.-211.

XI. Naslov: Hrvatska i BiH u Kraljevini Jugoslaviji (1918.-1941.)Kratki opis: Centralizam. Federalizam. Hrvatsko-srpski sporovi.Literatura:- STANČIĆ, N., Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću, Barbat, Zagreb, 2002., str. 211.-217.- LOVRENOVIĆ, I., Unutarnja zemlja, Durieux, Zagreb, 2004., str. 155.-166.

XII. Naslov: Razdoblje NDH (1941.-1945.)Kratki opis: Ratna zbilja. Totalitarne ideologije.Literatura: - STANČIĆ, N., Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću, Barbat, Zagreb, 2002., str. 217.-227.- LOVRENOVIĆ, I., Unutarnja zemlja, Durieux, Zagreb, 2004., str. 166.-177.

XIII. Naslov: U socijalističkoj Jugoslaviji (1945.-1991.)Kratki opis: Jednopartijski sustav. Višenacionalna državna zajednica. Politička i privredna kriza.Literatura: - STANČIĆ, N., Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću, Barbat, Zagreb, 2002., str. 227.-241.- LOVRENOVIĆ, I., Unutarnja zemlja, Durieux, Zagreb, 2004., str. 177.-193.

XIV. Naslov: OsamostaljivanjeKratki opis: Raspad socijalističke Jugoslavije. Nova ratna zbilja. Priznanje neovisnosti.Literatura:- LOVRENOVIĆ, I., Unutarnja zemlja, Durieux, Zagreb, 2004., str. 193.-221.

XV. Naslov: Zaključno izlaganjeKratki opis: -------------Literatura: -------------

Naziv kolegija Filozofija odgoja i obrazovanja Kod kolegija FFZAB507Studijski programCiklus


Godinastudija

III.


4 Semestar 5. Broj sati po semestru (p+s+v)

30+30+0

Status kolegija: obvezni (D)

Preduvjeti Usporedni uvjeti:

Pristup kolegiju: studenti svih nastavnih usmjerenja Vrijeme održavanja nastave:

prema rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Slavica Juka, red. prof.Kontakt sati/konzultacije: prema rasporeduE-mail adresa i broj telefona: [email protected], 036 355-415Asistent Toni Herceg, asist.Kontakt sati/konzultacije: prema rasporeduE-mail adresa i broj telefona [email protected], 036 355-411Ciljevi kolegija: Cilj kolegija je uvesti studente u osnovnu problematiku filozofije

odgoja i osposobiti ih za odgovorno promišljanje o stanju filozofije odgoja danas. Ukazati na važnost filozofije odgoja koju ona ima za teorijsku i praktičnu stranu odgoja te ulogu filozofije u odnosu na druge znanosti, osobito znanosti o odgoju. Kolegij također pruža uvid u problematiku filozofskog promišljanja odgoja, počevši od antičke Grčke pa do danas. Studenti stječu uvid i u narav odnosa filozofske i pedagoške prakse, kao pojedinih problema odgojne prakse s filozofskog vidika.


Polaganjem ispita, student je osposobljen uvidjeti osnovnu problematiku i narav filozofije i temeljnih filozofskih disciplina, bit i važnost odgoja, njegov cilj te nezaobilaznost filozofije u odgojnom promišljanju, ali i važnost filozofije prema ostalim znanostima, osobito onima koje se bave odgojem. Student je osposobljen i za stručno razumijevanje problema filozofije odgoja i obrazovanja, a u kontekstu suvremenih kulturnih i demokratskih europskih stečevina na području odgojnih znanosti.


- Uvodne teme.- Uvod u filozofiju.- Znanost i klasifikacija znanstvenih disciplina.- Antičke teorije o odgoju.- Novovjekovne teorije o odgoju.- Suvremene teoriju o odgoju.- Odgoj i vrijednosti.- Koedukacija.- Cjelovitost odgoja.




ostalo

Studentske obveze - Pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavnome procesu.

- Napisati i izložiti seminarski rad.- Pisati test.


pohađanje nastave




esej



Angažiranost na nastavi 60 2 10%Seminarski rad (pismeni i usmeni)

30 1 30%

Završni ispit 30 1 60%Izvanredni studenti dogovaraju temu s mentorom i pišu seminarski rad od 13 do 15 kartica.Dodatna pojašnjenja:10% ocjene moguće je ostvariti sudjelovanjem u nastavi, a 30% pisanjem i izlaganjem seminarskog rada kojega pišu svi studenti.Da bi se pristupilo završnom ispitu, studenti su prethodno (tijekom nastave) dužni ostvariti min. 20% bodova (sudjelovanje u nastavi i seminarski rad). U konačnu ocjenu ulaze rezultati završnog ispita, angažiranost tijekom nastave i ocjena seminarskog rada. Angažiranost u nastavi:Manje od 80% dolazaka = 0% ocjene81-84% = 2% ocjene85-88% = 4% 89-92% = 6%93-96% = 8%97-100% = 10%Pisanje seminarskog rada:0% = Rad nije napisan. 3% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije. 6% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom planu. 9% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene veće gramatičke i pravopisne pogreške. 12% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje gramatičke i pravopisne pogreške. 15% = Rad je iscrpan, gramatički i pravopisno točan. +Izlaganje seminarskoga rada 0% = Rad nije usmeno prezentiran. 3% = Rad je pročitan. 6% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen. 9% = Rad nije pročitan, ali su uočeni veći nedostatci u usmenom izlaganju. 12% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uočene manje pravogovorne pogreške. 15% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno. Završni ispit ocjenjuje se na sljedeći način: manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = do 12% ocjene od 61% do 70% = do 24% ocjene

od 71% do 80% = do 36% ocjene od 81% do 90% = do 48% ocjene od 91% do 100% = do 60% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: A = 89 − 100% 5 (izvrstan) B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar) C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar) E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan) Obvezna literatura: - JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja,

Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru, Mostar, 2007., str. 15.-199.

Dopunska literatura: - ARISTOTEL, Politika, preveo T. Ladan, HSN, Zagreb, 1992. (VII. knjiga, str. 255.-271.)- BURJA RADOVAN, M., „Ljudska prava i odgoj“, Metodički ogledi, 11 (2004.), br. 2, str. 69.-78.- LOCKE, J., Misli o vaspitanju, Zavod za izdavanje udžbenika SR Srbije, Beograd, 1967., str. 6.-184.- MIŠIĆ, A., Rječnik filozofskih pojmova, Verbum, Split, 2000. (pojedino pojmovlje)- MORIN, E., Odgoj za budućnost. Sedam temeljnih spoznaja nužnih u odgoju, Educa, Zagreb, 2002. (ukupno 128 stranica)- MUSIĆ, I., „Odgoj za vrijednosti“, Suvremena pitanja, časopis za prosvjetu i kulturu, god. 1 (2006.) br. 1, str. 89.-101.- PLATON, Država, preveo M. Kuzmić, Naklada Juričić, Zagreb, 2001. (IV. knjiga, str. 166.-200.).- POLIĆ, M., Čovjek-odgoj-svijet. Mala filozofijsko-odgojna razložba, KruZak, Zagreb, 1997., str. 9.-207.- POLIĆ, R., „Odgoj i dokolica“, Metodički ogledi, (2003.), br. 2, str. 25.-37.- ROUSSEAU, J. J., Emil ili Ob uzgoju, preveo Ivan Širola, Nakladom Hrv. ped. književnoga sbora, Zagreb, 1887.-1889. (dio I. str. 17.-223.)- VUK-PAVLOVIĆ, P., Filozofija odgoja, HSN, Zagreb, 1996. (str. 41.-119. poglavlje filozofija i pedagogija)


Obveznu literaturu koriste svi studenti, a iz dopunske literature svaki student bira tematsku jedinicu na osnovi koje će mu biti kreirana tema za seminarski rad, jednu ili dvije od ponuđenih jedinica, ovisno o stupnju opterećenja istih. Primjerice, dovoljno će biti pročitati samo jednu bibliografsku jedinicu ako će student izabrati Rousseovo djelo Emile ili o odgoju. Ako će pak izabrati iz ponude članaka ili manjih poglavlja djela, onda će tih jedinica trebati iščitati više. O tome više u konzultaciji s nastavnikom! Pohađanje nastave:Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je prethodno iz svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 20%), stoga je i pohađanje nastave u konačnici važno u zbroju bodova.Pismeni radovi:Seminarski rad treba predati u pisanom obliku do kraja semestra.

http://katalog.kgz.hr/pagesResults/rezultati.aspx?&searchById=1&spid0=1&spv0=&fid0=4&fv0=Nakladom+Hrv.+ped.+knji%C5%BEevnoga+sbora

Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada.Vrlo je važno slijediti naputke o izradi seminarskih radova, završnoga i diplomskoga rada.


TEME I LITERATURA

I. Naslov: Što je filozofija?Kratki opis: U obradi ovoga pitanja studentima će biti razložen pojam i predmet filozofije, izvori filozofije te odnos filozofije i znanosti.Literatura:- JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja, Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru, Mostar, 2007.

II. Naslov: Znanstvene metodeKratki opis: Unutar ove nastavne jedinice studentima će biti ukratko predstavljene i obrazložene temeljne metode znanstvenog istraživanja i metode znanstvenog sistematiziranja.Literatura: - JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja, Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru, Mostar, 2007.- MIŠIĆ, A., Rječnik filozofskih pojmova, Verbum, Split, 2000.

III. Naslov: Temeljne filozofske discipline – logika i filozofija spoznajeKratki opis: Studentima se pruža uvid u narav formalne logike, njezine potrebe u svakodnevnome životu. Potom se pruža uvid u narav i razumijevanje osnovnih oblika ljudske misli: pojma, suda i zaključka. Unutar filozofije spoznaje, studentima se pruža uvid u to što je znanje i spoznaja, koji su oblici spoznaje, izvori, mogućnosti, dosezi i sigurnost. Literatura: - JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja, Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru, Mostar, 2007. - MIŠIĆ, A., Rječnik filozofskih pojmova, Verbum, Split, 2000.

IV. Naslov: Temeljne filozofske discipline – metafizika i kozmologijaKratki opis: Osnovni pojmovi metafizike (biće, bit, bitak, uzroci, nužnost, kategorije, itd). Ontologija i teodiceja, unutar koje se stječu osnovne spoznaje glede odnosa Boga i svijeta te mogućnosti dokazivanja Božjeg postojanja. U kozmologiji se izlažu osnovna znanja iz filozofije prirode te suvremenim fizikalnim teorijama.Literatura: - JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja, Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru, Mostar, 2007.

V. Naslov: Temeljne filozofske discipline – filozofska antropologija i etikaKratki opis: Narav filozofske antropologije i njezin odnos prema drugim antropološkim disciplinama. Razumijevanje čovjeka u povijesti filozofske misli i osnovne odrednice ljudske naravi. Pojam i predmet etike, pojam slobode i slobodne volje, pitanje moralne obligacije i savjesti.Literatura: - JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja, Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru, Mostar, 2007.- MIŠIĆ, A., Rječnik filozofskih pojmova, Verbum, Split, 2000.

VI. Naslov: Temeljne filozofske discipline – estetikaKratki opis: Pojam i predmet estetike te poimanje estetike kroz povijest filozofije.Literatura: - JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja, Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru, Mostar, 2007. - MIŠIĆ, A., Rječnik filozofskih pojmova, Verbum, Split, 2000.

VII. Naslov: Antičke i srednjovjekovne teorije odgojaKratki opis: Teorija odgoja u predsokratika, Platona, Aristotela, Cicerona, T. Akvinskoga.Literatura: - JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja, Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru, Mostar, 2007.

VIII. Naslov: Novovjekovne odgojne teorijeKratki opis: Teorija odgoja W. Ratkea, J.A. Komenskoga, J. Lockea, J.J. Rousseaua.Literatura: - JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja, Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru, Mostar, 2007.

IX. Naslov: Suvremene teorije o odgojuKratki opis: Teorija odgoja J. H. Pestalozzija, J. F. Herberta, H. Spencera, E. Durkheima, J. Deweya, I. Illicha.Literatura: - JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja, Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru, Mostar, 2007.

X. Naslov: Odnos pedagogije i filozofijeKratki opis: Filozofija i pedagogijska teleologija, donošenje vrijednosnih sudova, etičke vrijednosti, cilj odgoja.Literatura: - JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja, Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru, Mostar, 2007.

XI. Naslov: Odgoj i vrijednostiKratki opis: Odnos odgoja i vrijednosti, pokušaj određenja istinske naravi odgoja, razlika između odgoja i uzgoja, odnos odgojitelja i odgajanika.Literatura: - JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja, Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru, Mostar, 2007.- MUSIĆ, I., „Odgoj za vrijednosti“, Suvremena pitanja, časopis za prosvjetu i kulturu, god. 1 (2006.) br. 1, str. 89.-101.

XII. Naslov: Problem koedukacijeKratki opis: Problemi zajedničkoga odgoja muške i ženske djece, prednosti i nedostatci.Literatura: - JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja, Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru, Mostar, 2007.

XIII. Naslov: Problem individualiteta i kolektiviteta te odnos politike i odgojaKratki opis: Ističu se bitni problemi odgoja koji proizlaze iz pretjeranoga individualizma i pretjeranoga kolektivizma te se pokušava naći jedan srednji put. Uloga politike u poboljšanju ili pak u pogoršanju odgojne

prakse.Literatura: - JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja, Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru, Mostar, 2007.- VUK-PAVLOVIĆ, P., Filozofija odgoja, HSN, Zagreb, 1996.

XIV. Naslov: Ljudska prava i odgojKratki opis: Filozofski propitivati temeljne pojmove vezane uz ljudska prava i slobode, univerzalizaciju prava, univerzalne vrijednosti, suvremeni kontekst jednakopravnosti, humanosti i odgovornosti. Što odgoj i društvo mogu činiti s obzirom na ideju čovjeka kao slobodnog i dostojanstvenog bića te s obzirom na koncept vezivanja razvoja pojedinca s razvojem demokratičnijeg društva?Literatura: - BURJA RADOVAN, M., „Ljudska prava i odgoj“, Metodički ogledi, 11 (2004.), br. 2, str. 69.-78.

XV. Naslov: Igra i dokolicaKratki opis: Radohličarenje, dokoličarenje i besposlica, kapitalistička ideologija glede dokoličarenja, slobodno vrijeme i stvaralaštvo.Literatura: - POLIĆ, R., „Odgoj i dokolica“, Metodički ogledi, (2003.), br. 2, str. 25.-37.

Naziv kolegija HRVATSKA I B-H POVIJEST 1918.-1945.

Kod kolegija

FFP-514


Godinastudija

III.


4 Semestar ljetni Broj sati po semestru (p+v+s)

P (2) + S (1) = 45 (3 tjedno)




prema rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik prof. dr. Božo GolužaKontakt sati/konzultacije srijedom i četvrtkom u 10 satiE-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-420Asistent Ana Noković, viša asistenticaKontakt sati/konzultacije prema rasporeduE-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-532Ciljevi kolegija Upoznati studente s najvažnijim sadržajem povijesti Hrvatske i BiH od kraja

Prvoga svjetskog rata do kraja Drugoga svjetskog rata, kako bi bili u stanju prepoznati, opisati i kritički protumačiti najvažnija povijesna pitanja navedenog razdoblja.


- Poznavanje povijesnoga konteksta u kojem se nalazio hrvatski narod u razdoblju od 1918.-1945., odnosno poznavanje osnovnih društveno-političkih i religioznih prilika u hrvatskim zemljama od kraja Prvoga svjetskog rata do kraja Drugoga svjetskog rata, te razumjeti temeljne pojmove i procese.- Studenti će biti osposobljeni za pravilno definiranje i upotrebu temeljnih pojmova vezanih za hrvatsku i b-h povijest u ovom razdoblju.- Osposobljavanje studenata za samostalno promišljanje o važnim događajima i procesima iz povijesti Hrvatske i BiH kao i sposobnost opisa i usporedbe najvažnijih pitanja u navedenom razdoblju.- Osposobljavanje studenata za samostalno služenje literaturom s ciljem dopunjavanja stečenih znanja.


Od jugoslavenske ideje do stvaranja nove države. Pripreme za novi ustav. Ustavotvorna skupština. Načela novoga ustava. Vjerske zajednice u Kraljevini SHS. Diktatura dinastije Karađorđevića. Seljačko-demokratska koalicija. Ubojstvo Stjepana Radića. Šestosiječanjska diktatura.Ustaški pokret. Atentat na Aleksandra Karađorđevića u Marseilleu. Vrijeme namjesništva. Sporazum Cvetković - Maček. Banovina Hrvatska. Konkordat između Svete Stolice i Kraljevine Jugoslavije. Situacija uoči Drugoga svjetskog rata. Hrvatska u Drugom svjetskom ratu. Katolička crkva tijekom rata. Slom Nezavisne Države Hrvatske i nastanak komunističke Jugoslavije.





Studentske obveze - Prisustvovanje predavanjima i sudjelovanje u raspravama o izloženim temama.- Priprema i izlaganje eseja. - Polaganje završnog ispita.


Pohađanje nastave




Esej


OBVEZE STUDENTA



50 0,8 Max 20%


20 0,4 Max 10%


Dodatna pojašnjenja:- Pohađanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave nazočiti najmanje 50% predavanjima i seminaru. Student koji iz bilo kojeg razloga izostane više ne može dobiti potpis nositelja kolegija, niti pristupiti završnom ispitu. - Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi. - Esej se odnosi na pisanje/izlaganje o dogovorenoj užoj temi, pri čemu se treba proučiti najmanje 80 stranica s popisa izborne literature. Studenti na konzultacijama mogu dobiti smjernice za obavljanje samostalnih zadataka. Vrlo je važno slijediti naputke o izradbi radova. - Uvjet za pristup završnom ispitu redovitim studentima također je i urađen i obranjen esej tijekom semestra.- Izvanredni studenti dužni su na početku semestra uzeti temu za esej. Urađen i obranjen esej uvjet je za pristupanje završnom ispitu. - Završni ispit je obvezan i bez njega student ne može biti ocijenjen. Završni ispit je usmeni kojim se provjeravaju stečeno znanje i kompetencije. Za usmeni ispit potrebno je pripremiti gradivo s popisa obvezne literature. - U konačnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza. - Uvjet za izlazak na završni ispit su položeni vezani kolegiji: Europske regije i povijest BiH u 19. stoljeću i Hrvatska povijest u 19. stoljeću.


Esej se ocjenjuje na sljedeći način: 0% = Rad nije napisan u zadanom roku. 1% = Rad je na vrijeme predan ali nije urađen prema zadanim naputcima. 2% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom planu. 3% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni manji nedostatci na sadržajnom planu.

4% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje jezične i tehničke pogreške. 5% = Rad je korektno urađen formalno, sadržajno i jezično.

Izlaganje eseja ocjenjuje se na sljedeći način: 0% = Rad nije usmeno prezentiran. 1% = Rad je pročitan. 2% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen. 3% = Rad nije pročitan, ali su uočeni veći nedostatci u usmenom izlaganju. 4% = Izlaganje je dobro pripremljeno. 5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.

Završni se ispit ocjenjuju na sljedeći način:- manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene - dalje prema proporcionalnom postotku = maksimalno 70% ocjene. Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjenvrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene

dobar - 3 (C/D) - 63 do 75,9% ocjenedovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene

Obvezna literatura: BOŽO GOLUŽA, Hrvatski narod u Kraljevini Jugoslaviji, Mostar, 2008., str. 58-126, 219-271; DRAGUTIN PAVLIČEVIĆ, Povijest Hrvatske, Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 22000., str. 288-320, 354-358, 331-463;

Dopunska literatura: IVICA ŠARAC, Kultura selektivnoga sjećanja. Hrvati Hercegovine i Nezavisna Država Hrvatska, Crkva na kamenu, Mostar, 2012.; SVETOZAR PRIBIĆEVIĆ, Diktatura kralja Aleksandra, Zagreb, 1990.; FRANJO TUĐMAN, Hrvatska u monarhističkoj Jugoslaviji, I.-II., Zagreb, 1993.; FERDO ČULINOVIĆ, Jugoslavija između dva rata, I.-II., Zagreb, 1961.; ZVONIMIR KULUNDŽIĆ, Atentat na Stjepana Radića, Zagreb, 1968.; IVAN MUŽIĆ, Hrvatska politika i jugoslavenska ideja, Split, 1969.; HRVOJE MATKOVIĆ, Povijest Nezavisne Države Hrvatske, Zagreb, 2002.; DUŠAN BILANDŽIĆ, Hrvatska moderna povijest, Zagreb, 1999., str. 120-204. i po naputku profesora.





Broj nastavne cjeline


I. Naslov: Uvodno predavanje: izlaganje načina rada, uvođenje u sadržaj predmeta i koncepcija predavanja.Kratak opis: Opis kolegija, ciljeva, metoda, studentskih obveza itd.Literatura - Obvezna: BOŽO GOLUŽA, Hrvatski narod u Kraljevini Jugoslaviji, Mostar, 2008., str. 58-126, 219-271; DRAGUTIN PAVLIČEVIĆ, Povijest Hrvatske, Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 22000., str. 288-320, 354-358, 331-463.Dopunska:IVICA ŠARAC, Kultura selektivnoga sjećanja. Hrvati Hercegovine i Nezavisna Država Hrvatska, Crkva na kamenu, Mostar, 2012.; SVETOZAR PRIBIĆEVIĆ, Diktatura kralja Aleksandra, Zagreb, 1990.; FRANJO TUĐMAN, Hrvatska u monarhističkoj Jugoslaviji, I.-II., Zagreb, 1993.; FERDO ČULINOVIĆ, Jugoslavija između dva rata, I.-II., Zagreb, 1961.; ZVONIMIR KULUNDŽIĆ, Atentat na Stjepana Radića, Zagreb, 1968.; IVAN MUŽIĆ, Hrvatska politika i jugoslavenska ideja, Split, 1969.; HRVOJE MATKOVIĆ, Povijest Nezavisne Države Hrvatske, Zagreb, 2002.; DUŠAN BILANDŽIĆ, Hrvatska moderna povijest, Zagreb, 1999., str. 120-204.

II. Naslov: Od jugoslavenske ideje do stvaranja nove države.Kratak opis: Khuenova vladavina - oporba i otpor. Širenje hrvatske nacionalne misli. Braća Radići. Politika "novoga kursa". Riječka i Zadarska rezolucija. Jugoslavenski odbor. Svibanjska i Krfska deklaracija. Država Slovenaca, Hrvata i Srba. Ženevska konferencija. Proglašenje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.Literatura: DRAGUTIN PAVLIČEVIĆ, Povijest Hrvatske, Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 22000., str. 288-320.

III. Naslov: Pripreme za novi ustav. Ustavotvorna skupština. Načela novoga ustava.Kratak opis: Ustrojavanje nove države. Granice Kraljevine SHS. Hrvatska u Kraljevini SHS. Politički progoni Hrvata. Ustavni nacrti. Ustavotvorna skupština. Načela novoga Ustava. Literatura: BOŽO GOLUŽA, Hrvatski narod u Kraljevini Jugoslaviji, Mostar, 2008., str. 219-230.

IV. Naslov: Vjerske zajednice u Kraljevini SHS.Kratak opis: Katolička Crkva u Hrvata. Srpska pravoslavna Crkva. Islamska vjerska zajednica. Židovska vjerska zajednica. Hrvatska starokatolička Crkva.Literatura: BOŽO GOLUŽA, Hrvatski narod u Kraljevini Jugoslaviji, Mostar, 2008., str. 58-126.

V. Naslov: Diktatura dinastije Karađorđevića.Kratak opis: Diktatura prije diktature. Beogradski atentat. Literatura: BOŽO GOLUŽA, Hrvatski narod u Kraljevini Jugoslaviji, Mostar, 2008., str. 230-241.

VI. Naslov: Seljačko-demokratska koalicija.Kratak opis: Radić - Pribićevićeva Seljačko-demokratska koalicija. Politička djelatnost SDK. Literatura: DRAGUTIN PAVLIČEVIĆ, Povijest Hrvatske, Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 22000., str. 354-358 i bilješke s predavanja.

VII. Naslov: Šestosiječanjska diktatura.Kratak opis: Kraljeva diktatura. Literatura: BOŽO GOLUŽA, Hrvatski narod u Kraljevini Jugoslaviji, Mostar, 2008., str.

241-246.VIII. Naslov: Ustaški pokret. Atentat na Aleksandra Karađorđevića u Marseilleu.

Kratak opis: Hrvatski otpor diktaturi. Nastanak Ustaškoga pokreta. Atentat na Aleksandra Karađorđevića u Marseilleu.Literatura: DRAGUTIN PAVLIČEVIĆ, Povijest Hrvatske, Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 22000., str. 364-372.

IX. Naslov: Vrijeme namjesništva.Kratak opis: Namjesništvo kneza Pavla Karađorđevića. Hrvatsko pitanje. Mačekova Zaštita. HSS - zastupnik hrvatskog naroda. Kriza u rješavanju hrvatskoga pitanja.Literatura: DRAGUTIN PAVLIČEVIĆ, Povijest Hrvatske, Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 22000., str. 373-380.

X. Naslov: Sporazum Cvetković - Maček. Banovina Hrvatska.Kratak opis: Sporazum Cvetković - Maček. Banovina Hrvatska. Unutarnje uređenje i opseg. Otpori Banovini. Zbacivanje vlade Cvetković - Maček.Literatura: BOŽO GOLUŽA, Hrvatski narod u Kraljevini Jugoslaviji, Mostar, 2008., str. 250-251; DRAGUTIN PAVLIČEVIĆ, Povijest Hrvatske, Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 22000., str. 380-390.

XI. Naslov: Konkordat između Svete Stolice i Kraljevine Jugoslavije.Kratak opis: Odnos između Svete Stolice i Kraljevine Jugoslavije. Pripreme za konkordat. Borba oko konkordata. Opoziv konkordata.Literatura: BOŽO GOLUŽA, Hrvatski narod u Kraljevini Jugoslaviji, Mostar, 2008., str. 251-271.

XII. Naslov: Situacija uoči Drugoga svjetskog rata.Kratak opis: Situacija uoči rata. Komunistička stranka Hrvatske. Politička situacija. Raspad Jugoslavije. Uzroci i posljedice raspada Kraljevine Jugoslavije.Literatura: DRAGUTIN PAVLIČEVIĆ, Povijest Hrvatske, Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 22000., str. 384-391.

XIII. Hrvatski narod u Drugom svjetskom ratuKratak opis: Kako je nastala NDH. Unutarnji otpori. Katolička Crkva tijekom rata. Kraj i slom NDH.Literatura: DRAGUTIN PAVLIČEVIĆ, Povijest Hrvatske, Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 22000., str. 399-439.

XIV. Naslov: Razvoj društva, gospodarstva, znanosti i umjetnosti (1918.-1945.).Kratak opis: Gospodarski razvitak. Razvitak znanosti. Likovne umjetnosti. Hrvatski jezik i književnost. Glazba, film i radio.Literatura: DRAGUTIN PAVLIČEVIĆ, Povijest Hrvatske, Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 22000., str. 391-398, 504-508.

XV. Naslov: Zaključni osvrt na prijeđenu građu.Kratak opis: -------------Literatura: -------------

Naziv kolegija EUROPSKA I SVJETSKA POVIJEST NAKON 1945.

Kod kolegija

FFP-513


Godinastudija

III. predd

ECTS vrijednost boda 4

Semestar ljetni Broj sati po semestru (p+v+s)

P (2) + S (1) = 45




prema rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik dr. sc. Marina Beus, doc.Kontakt sati/konzultacije prema rasporeduE-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-408Ciljevi kolegija Upoznati studente s europskom i svjetskom poviješću nakon Drugoga svjetskog

rata. Ishodi učenja(opće i specifične kompetencije)

- Nakon položenog ispita studenti će razumjeti najvažnije svjetske i europske procese u razdoblju od Drugoga svjetskog rata pa sve do najnovijeg vremena. - Studenti će znati najvažnije događaje i osobe iz navedenog vremena. -Studenti će biti u stanju razumjeti događaje u pravom kontekstu, pa će im biti jasni i razlozi raspada komunističkog sustava.


Pobjeda antifašističkog saveza u Drugom svjetskom ratu. Hladni rat. Sovjetski blok. Zapadni blok. Zapadnoeuropski komunizam. Antikolonijalni pokreti. Raspad komunističkog sustava u Europi.







Pohađanje nastave




Esej


OBVEZE STUDENTA



50 0,8 Max 20%


20 0,4 Max 10%


Dodatna pojašnjenja:- Pohađanje nastave je obvezno. Studenti moraju biti nazočni barem polovini sati kako bi mogli pristupiti ispitu. Student koji iz bilo kojeg razloga ne ispuni svoju obvezu neće dobiti potpis nositelja kolegija, niti će moći pristupiti završnom ispitu. - Aktivnost u nastavi tiče se pripremljenog sudjelovanja u nastavi. - Esej se odnosi na pisanje/izlaganje o dogovorenoj užoj temi, pri čemu se treba proučiti najmanje 80 stranica s popisa izborne literature. Studenti na konzultacijama mogu dobiti smjernice za obavljanje samostalnih zadataka. Vrlo je važno slijediti naputke o izradbi radova. - Uvjet za pristup završnom ispitu također je i urađen i obranjen esej tijekom semestra.- Završni ispit je obvezan i bez njega student ne može biti ocijenjen. Završni ispit je usmeni ispit kojim se provjeravaju stečeno znanje i kompetencije. Za usmeni ispit potrebno je pripremiti gradivo s popisa obvezne literature. - U konačnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza. - Uvjet za izlazak na završni ispit je položeni vezani kolegij: Europska i svjetska povijest 1918.-1945.





Završni se ispit ocjenjuju na sljedeći način: - manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene - dalje prema proporcionalnom postotku = maksimalno 70% ocjene. Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjenevrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9%

ocjenedobar - 3 (C/D) - 63 do 75,9% ocjenedovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene

Obvezna literatura: ODD ARNE WESTAD, Globalni hladni rat, Golden marketing, Zagreb 2009.; JERZY HOLZER, Komunizam u Europi, Srednja Europa, Zagreb, 2002.; SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 17 i 18, Otokar Keršovani, Rijeka, 1974.; SKUPINA AUTORA, Povijest. Predvečerje rata i Drugi svjetski rat (1936.-1945.), 17, Jutarnji list, Zagreb, 2008.; SKUPINA AUTORA, Povijest. Poslijeratno doba (1945.-1985.), 18, Jutarnji list, Zagreb, 2008.

Dopunska literatura: SKUPINA AUTORA, Regije europske povijesti, Naprijed, Zagreb, 1995.; JACQUES LE RIDER, Mitteleuropa, Barbat, Zagreb, 1998.; DAVID S. PAINTER, Hladni rat, povijest međunarodnih odnosa, Srednja Europa, Zagreb, 2002.


Informiranje o kolegiju:Sve potrebne informacije za upoznavanje s pravima i obvezama studenata prema kolegiju studenti će dobiti na predavanju. Iste su dostupne i na internetskoj stranici Fakulteta. Kontaktiranje s nastavnikom:- Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a kontaktiranje je omogućeno i elektroničkom poštom i izvan termina konzultacija, prema potrebi (adresa dostupna na internet stranici Filozofskog fakulteta).- Termin za konzultacije određuje se početkom akademske godine.



I. Naslov: Uvodno predavanjeKratki opis: Opis kolegija, ciljeva, metoda, studentskih obveza itd. Literatura: Sva navedena.

II. Naslov: Pobjeda antifašističkog saveza u Drugom svjetskom ratuKratki opis: Antifašistička koalicija koju su činile zapadne zemlje i SSSR pobijedile su nacističku Njemačku i njezine saveznike. Uslijedila je podjela okupacijskih zona, suđenja za ratne zločine poraženih i obnova. Literatura: SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 17 i 18, Otokar Keršovani, Rijeka, 1974.; SKUPINA AUTORA, Povijest. Predvečerje rata i Drugi svjetski rat (1936.-1945.), 17, Jutarnji list, Zagreb, 2008.; Bilješke s predavanja.

III. Naslov: Hladni rat Kratki opis: Kada je zajednički neprijatelj poražen došlo je do tenzija između zapadnih zemalja i SSSR-a. Suradnju je zamijenio „hladni rat“. Literatura: DAVID S. PAINTER, Hladni rat, povijest međunarodnih odnosa, Srednja Europa, Zagreb, 2002.; SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 17, Otokar Keršovani, Rijeka, 1974.; SKUPINA AUTORA, Povijest. Predvečerje rata i Drugi svjetski rat (1936.-1945.), 17, Jutarnji list, Zagreb, 2008.

IV. Naslov: Hladni rat - krizeKratak opis: Korejska i njemačka kriza; Kubanska kriza, krize unutar istočnog bloka (Mađarska 1956., Praško proljeće, Sueska kriza).Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest. Poslijeratno doba (1945.-1985.), 18, Jutarnji list, Zagreb, 2008; SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 17-18, Otokar

Keršovani, Rijeka, 1974.V. Naslov: Sovjetski blok

Kratki opis: SSSR je obnovio nekadašnju Kominternu, ovaj put pod nazivom Informacijski biro. Informbiro je okupio (gotovo) sve socijalističke zemlje, a ubrzo je uspostavljen i vojni savez. Literatura: Jerzy HOLZER, Komunizam u Europi, Srednja Europa, Zagreb, 2002.

VI. Naslov: Sovjetski Savez i zemlje Istočne Europe nakon Staljinove smrtiKratak opis: XX kongres KPSS; konfrontacije s SAD-om; sukob s NR Kinom, razdoblje Hruščova i Brežnjeva.Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest. Poslijeratno doba (1945.-1985.), 18, Jutarnji list, Zagreb, 2008; SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 18, Otokar Keršovani, Rijeka, 1974.

VII. Naslov: Sjedinjene Američke Države i zemlje Zapadnog blokaKratak opis: Učvršćivanje New Deala, SAD od Trumana do Clintona (Marshallov plan), međunarodno-politički položaj zapadnoeuropskih zemaljaLiteratura: SKUPINA AUTORA, Povijest. Poslijeratno doba (1945.-1985.), 18, Jutarnji list, Zagreb, 2008; SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 18, Otokar Keršovani, Rijeka, 1974.

VIII. Naslov: Komunizam unutar Zapadnog svijeta Kratki opis: Komunistička ideologija poduprta iz SSSR-a prodrla je i u zapadna demokratska društva. U nekima su komunisti bili zastupljeni u parlamentima, dok su u nekim bili zabranjivani i progonjeni. Literatura: Bilješke s predavanja

IX. Naslov: Ujedinjena Europa Kratki opis: Počeci ujedinjenja na gospodarskoj osnovi; monetarna unija; Europska unija i Ugovor iz Mastrichta. Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest. Poslijeratno doba (1945.-1985.), 18, Jutarnji list, Zagreb, 2008.; Bilješke s predavanja.

X. Naslov: Zemlje trećeg svijeta - od kolonijalizma do nezavisnostiKratki opis: Ostaci kolonijalizma; dekolonizacija; velike krize i ovisnost afričkih zemalja o svjetskom gospodarstvu.Literatura: SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 18, Otokar Keršovani, Rijeka, 1974.; SKUPINA AUTORA, Povijest. Poslijeratno doba (1945.-1985.), 18, Jutarnji list, Zagreb, 2008.

XI. Naslov: Vijetnamski rat – borba za neovisnost VijetnamaKratki opis: Kolonijalni režimi u vijetnamu (francuski, japanski, francuski); stvaranje druge vijetnamske države; pregovori u Ženevi; američki rat u Vijetnamu.Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest. Poslijeratno doba (1945.-1985.), 18, Jutarnji list, Zagreb, 2008; SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 18, Otokar Keršovani, Rijeka, 1974.

XII. Naslov: Nastanak države IzraelKratki opis: Stanje nakon Drugog svjetskog rata; podjela Palestine; Šestodnevni rat.Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest. Poslijeratno doba (1945.-1985.), 18, Jutarnji list, Zagreb, 2008; SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 18, Otokar Keršovani, Rijeka, 1974.

XIII. Naslov: Islamski svijet 70-ih i 80-ih godina 20. stoljećaKratki opis: Pregled stanja na Srednjem Istoku; Izraelsko-arapski rat; građanski rat u Libanonu; Iranska revolucija; sukobi između Iraka i Irana; Afganistanski građanski rat i sovjetska intervencija.

Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest. Poslijeratno doba (1945.-1985.), 18, Jutarnji list, Zagreb, 2008; SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 18, Otokar Keršovani, Rijeka, 1974.

XIV. Naslov: Raspad komunističkog sustava u Europi Kratki opis: Gospodarska i politička kriza doveli su do sloma komunističkih režima u Europi. Imperijalistička carstva su se raspala i nastale su ili su obnovljene nacionalne države s demokratskim parlamentarnim uređenjem. Literatura: Bilješke s predavanja

XV. Naslov: Zaključni osvrt na prijeđenu građuKratki opis: Diskusija sa studentima o obrađenoj tematiciLiteratura: Sve navedeno

Naziv kolegija HRVATSKA I B-H POVIJEST NAKON 1945.

Kod kolegija

FFP-518


Godinastudija

III. predd

ECTS vrijednost boda 4

Semestar ljetni Broj sati po semestru (p+v+s)

P (2) + S (1) = 45




Nositelj kolegija/nastavnik dr. sc. Ivica Lučić, izv. prof.Kontakt sati/konzultacije Prema dogovoru E-mail adresa i broj telefona [email protected] kolegija Upoznati studente s hrvatskom poviješću i poviješću Bosne i Hercegovine nakon

Drugoga svjetskog rata.


- Nakon položenog ispita studenti će razumjeti najvažnije društvene procese u razdoblju od Drugoga svjetskog rata pa sve do najnovijeg vremena. - Studenti će znati najvažnije događaje i osobe iz navedenog vremena. -Studenti će biti u stanju sagledati pravi kontekst povijesnih događaja, pa će im biti jasni i razlozi sukoba s početka devedesetih. -Studenti će znati glavne uzroke i događaje iz rata, kao i razloge poratne krize i sukoba.


Uspostava komunističke vlasti. Poratno razdoblje. Sukob sa SSSR-om. Okretanje Zapadu. Politika nesvrstanih. Osmi kongres i reforme šezdesetih. Hrvatski nacionalni pokret. Ustav iz 1974. s elementima konfederalizma. Kriza osamdesetih. Refleksije raspada komunističkog sustava u Europi.







Pohađanje nastave




Esej


OBVEZE SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

STUDENTAPohađanje nastave i aktivnost u nastavi

50 0,8 Max 20%


20 0,4 Max 10%


Dodatna pojašnjenja:- Pohađanje nastave je obvezno. Studenti moraju biti nazočni barem polovini sati kako bi mogli pristupiti ispitu. Student koji iz bilo kojeg razloga ne ispuni svoju obvezu neće dobiti potpis nositelja kolegija, niti će moći pristupiti završnom ispitu. - Aktivnost u nastavi tiče se pripremljenog sudjelovanja u nastavi. - Esej se odnosi na pisanje/izlaganje o dogovorenoj užoj temi, pri čemu se treba proučiti najmanje 80 stranica s popisa izborne literature. Studenti na konzultacijama mogu dobiti smjernice za obavljanje samostalnih zadataka. Vrlo je važno slijediti naputke o izradbi radova. - Uvjet za pristup završnom ispitu također je i urađen i obranjen esej tijekom semestra.- Završni ispit je obvezan i bez njega student ne može biti ocijenjen. Završni ispit je usmeni ispit kojim se provjeravaju stečeno znanje i kompetencije. Za usmeni ispit potrebno je pripremiti gradivo s popisa obvezne literature. - U konačnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza. - Uvjet za izlazak na završni ispit su položeni vezani kolegiji: Hrvatska i b-h. povijest 1918.-1941. i Hrvatski narod u Drugom svjetskom ratu.





Završni se ispit ocjenjuju na sljedeći način: - manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

- dalje prema proporcionalnom postotku = maksimalno 70% ocjene. Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:


Obvezna literatura: ZDENKO RADELIĆ, Hrvatska u Jugoslaviji 1945.-1991., Školska knjiga, Zagreb, 2006.; IVICA (IVO) LUČIĆ, „Što je (bila) Bosna i Hercegovina, tko smo (bili) mi“,u: Status, 14, Mostar, 2010.; IVICA (IVO) LUČIĆ, „Komunistički progoni Katoličke crkve u Bosni i Hercegovini 1945.-1990.“, u: Fra Ferdo Vlašić-vizionar i patnik: spomenica u povodu desete obljetnice smrti: (1995.-2005.), Naša ognjišta, Tomislavgrad, 2005.

Dopunska literatura: ENVER REDŽIĆ, Sto godina muslimanske politike, ANUBiH - Institut za istoriju, Sarajevo, 2000.; NIKICA BARIĆ, Srpska pobuna u Hrvatskoj, Golden marketing -Tehnička knjiga, Zagreb, 2005.; DAVOR MARIJAN, Slom Titove armije, Golden marketing - Tehnička knjiga, 2008.; IVICA (IVO) LUČIĆ, „Hrvatska protukomunistička gerila u Bosni i Hercegovini od 1945. do 1951.“, u: Časopis za suvremenu povijest, 3., Zagreb, 2010.; IVICA (IVO) LUČIĆ, „Jesen komunizma i Jugoslavije – Bosna i Hercegovina u zadnjem desetljeću komunističke Jugoslavije (1980.–1990.) s posebnim osvrtom na Hercegovinu“, u: Hum i Hercegovina kroz povijest, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2011.; IVO BANAC, Sa Staljinom protiv Tita, Globus, Zagreb, 1990.;IVICA (IVO) LUČIĆ, „Bosna i Hercegovina od prvih izbora do međunarodnog priznanja“, u: Časopis za suvremenu povijest, 1, Zagreb, 2008.


Informiranje o kolegiju:Sve potrebne informacije za upoznavanje s pravima i obvezama studenata prema kolegiju studenti će dobiti na predavanju. Iste su dostupne i na internetskoj stranici Fakulteta. Kontaktiranje s nastavnikom:- Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a kontaktiranje je omogućeno i elektroničkom poštom i izvan termina konzultacija, prema potrebi (adresa dostupna na internet stranici Filozofskog fakulteta).- Termin za konzultacije određuje se početkom akademske godine.



I. Naslov: Uvodno predavanje Kratki opis: Opis kolegija, ciljeva, metoda, studentskih obveza itd. Literatura: Sva navedena.

II. Naslov: Uspostava komunističke vlasti

Kratki opis: Revolucionarne metode uspostave vlasti, pri čemu su počinjeni brojni zločini. Ubojstva, zatvaranja, oduzimanja imovine i sl. Literatura: IVICA (IVO) LUČIĆ, „Hrvatska protukomunistička gerila u Bosni i Hercegovini od 1945. do 1951.“, u: Časopis za suvremenu povijest, 3, Zagreb, 2010.

III. Naslov: Poratno razdoblje Kratki opis: Razdoblje učvršćivanja vlasti, prvi izbori, stvaranje Narodne fronte i gušenje oporbe. Literatura: IVICA (IVO) LUČIĆ, „Hrvatska protukomunistička gerila u Bosni i Hercegovini od 1945. do 1951.“, u: Časopis za suvremenu povijest, 3, Zagreb, 2010. ; IVICA (IVO) LUČIĆ, „Što je (bila) Bosna i Hercegovina, tko smo (bili) mi“, u: Status, 14, Mostar, 2010.

IV.Naslov: Crkva i državaKratki opis: Sukob dvaju svjetonazora; crkveno-državni odnosi; raskid odnosa s Vatikanom; normalizacija odnosa; Srpska pravoslavna crkva i komunistički režim. Literatura: ZDENKO RADELIĆ, Hrvatska u Jugoslaviji 1945.-1991., Školska knjiga, Zagreb, 2006.

V.Naslov: Katolička crkva u BiH u vrijeme Druge Jugoslavije Kratki opis: Stradanja Katoličke crkve u BiH s posebnim osvrtom na Hercegovinu; pokušaj suradnje – svećeničko udruženje Dobri pastir; Katolička crkva u BiH 80-ih godina XX. stoljeća Literatura: IVICA (IVO) LUČIĆ, „Komunistički progoni Katoličke crkve u Bosni i Hercegovini 1945.-1990.“, u: Fra Ferdo Vlašić-vizionar i patnik: spomenica u povodu desete obljetnice smrti: (1995.-2005.), Naša ognjišta, Tomislavgrad, 2005.

VI.Naslov: Sukob sa SSSR-omKratki opis: Vrh jugoslavenske komunističke partije suprotstavio se sovjetskoj politici kojom je Staljin nastojao uspostaviti potpunu kontrolu unutar socijalističkih zemalja. Literatura: IVO BANAC, Sa Staljinom protiv Tita, Globus, Zagreb, 1990.

VII. Naslov: Politika nesvrstanih Kratki opis: Nakon sukoba sa SSSR-om, nužnog približavanja Zapadu uz nastojanje očuvanja socijalističkog sustava, KPJ je bila prisiljena na neku vrstu neutralnosti. Rezultat takve situacije je pokret nesvrstanih uz čiju pomoć je Jugoslavija uspjela ostvariti neke svoje političke i gospodarske interese. Literatura: Bilješke s predavanja

VIII. Naslov: Osmi kongres i reforme šezdesetih Kratki opis: KPJ je bila svjesna potrebe za radikalnim reformama. Već početkom šezdesetih spominje se mogućnost raspada Jugoslavije. Rješenja se traže u decentralizaciji zemlje i podjeli moći. Te reforme bitno su promijenile stanje u BiH. Literatura: IVICA (IVO) LUČIĆ, „Što je (bila) Bosna i Hercegovina, tko smo (bili) mi“, u: Status, 14, Mostar, 2010.; Bilješke s predavanja.

IX.Naslov: Sukobi u Savezu komunista Jugoslavije – Brijunski plenumKratki opis: Sukobi centralističkih i decentralističkih ideja u SKJ; sukob s Aleksandrom Rankovićem, reforme u Savezu komunista.Literatura: ZDENKO RADELIĆ, Hrvatska u Jugoslaviji 1945.-1991., Školska knjiga, Zagreb, 2006.; Bilješke s predavanja.

X. Naslov: Pokušaj jačanja statusa SR BiH u Jugoslaviji Kratak opis: Jedna od mjera kojom je SKJ htjela ojačati SR BiH bila je i promjena odnosa prema Hrvatima a posebno u zapadnom dijelu Hercegovine koji do rujna 1966. gotovo i nisu bili uključeni u sustav vlasti. Drugi potez SKJ na jačanju BiH bilo je priznanje muslimanske nacije.

Literatura: Husnija KAMBEROVIĆ, Mostarsko savjetovanje 1966. godine, u: Hum i Hercegovina kroz povijest, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2011.; KASIM SULJEVIĆ, Nacionalnost Muslimana, Otokar Keršovani, Rijeka, 1981., str. 167-253; Bilješke s predavanja.

XI. Naslov: Hrvatski nacionalni pokret Kratki opis: Promjene u zemlji izazvane reformama oslobodile su prodemokratske snage u Hrvatskoj koje su tražile potvrdu nacionalnih vrijednosti i identiteta te politiku „čistih računa“. Literatura: Bilješke s predavanja

XII. Naslov: Ustav iz 1974. s elementima konfederalizma Kratki opis: Rezultat zahtjeva za nacionalnom ravnopravnošću i uopće reformi sustava bio je Ustav SFRJ koji je donesen 1974. On je potvrdio i ojačao državnost republika uključujući i samoopredjeljenje do odcjepljenja. Literatura: Bilješke s predavanja

XIII. Naslov: Kriza osamdesetih godina 20. stoljećaKratki opis: Smrću J. B. Tita nestao je najvažniji integracijski faktor SFRJ. Nastupilo je vrijeme političke i gospodarske krize koju KPJ nije bila u stanju riješiti. Literatura: Bilješke s predavanja

XIV. Naslov: Refleksije raspada komunističkog sustava u Europi Kratki opis: Događaji koji su se odvijali na istoku Europe, pad komunističkih diktatura i rušenje Berlinskog zida doveli su i do promjena u Jugoslaviji odnosno BiH.Literatura: Bilješke s predavanja

XV. Naslov: Zaključni osvrti i ponavljanje Kratki opis: Diskusija sa studentima o obrađenim temamaLiteratura: Sve navedeno

OPIS KOLEGIJA NA DIPLOMSKOM STUDIJU POVIJESTI

Naziv kolegija Metodologija povijesnih istraživanja

Kod kolegija FFPVM101


Studij povijestiDiplomski sveučilišni studij

Godinastudija

I.



15+30+15

Status kolegija obvezni (A) Preduvjeti Usporedni uvjeti

nema ih


prema rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik dr. sc. Božo Goluža, red. prof.Kontakt sati/konzultacije prema rasporeduE-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-420Asistent dr. sc. Dijana Korać, doc.Kontakt sati/konzultacije prema rasporeduE-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-420Ciljevi kolegija Prezentirati studentima pojam i metodologiju povijesnih

istraživanja te ih upoznati s metodama koje se primjenjuju u historiografskoj praksi, kao i s tijekom istraživanja suvremenih povjesničara. Upoznati studente s trenutnim stanjem u europskoj, hrvatskoj i bosanskohercegovačkoj historiografiji kako bi bili osposobljeni izraditi stručni i znanstveni rad.


Nakon položenog ispita studenti će imati predodžbu o metodologiji i metodama koje se primjenjuju u suvremenom povijesnom istraživanju te će biti osposobljeni izraditi stručni i znanstveni rad po standardima znanstvene metodologije.


Suvremena historiografija. Osnovna pitanja historijskog istraživanja. Metode povijesnih istraživanja. Izvori i pomoćne povijesne znanosti. Heuristika i kritika izvora. Faze istraživanja. Interpretacija podataka. Nastanak znanstvenih, preglednih i stručnih radova. Povijest i moral, kauzalnost u povijesti. Povijest kao napredak. Položaj povijesti i povjesničara u društvu.




Napomene: - Nastava se izvodi u obliku predavanja, vježbi i seminara. Student je obvezan tijekom semestra napisati i usmeno izložiti esej na temelju dopunske literature (u dogovoru s profesorom) koji služi kao predložak za raspravu svim studentima, kao i sudjelovati u diskusiji o izloženim temama. - Studenti će, osim na nastavi, moći i na konzultacijama dobiti smjernice za ispunjavanje njihovih samostalnih zadataka.

Studentske obveze - Pohađanje nastave.

- Aktivno sudjelovanje u raspravama o izloženim temama.- Pisanje i izlaganje eseja.- Izrada bibliografije.- Napisati i prezentirati prikaz knjige, članka, zbornika radova ili zbirke izvora.- Polaganje završnog ispita.


pohađanje nastave




esej




60 2 Max 10%


30 1 Max 20%

Pisanje bibliografije 15 0,5 Max 10%Prikaz knjige, članka... 15 0,5 Max 10%Završni ispit: usmeni (provjera stečenih kompetencija u svrhu potvrđivanja stečenog znanja i ostvarenih ishoda)

60 2 Max 50%

Dodatna pojašnjenja:- Pohađanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu, trebaju tijekom nastave nazočiti najmanje 60% predavanjima, 70% seminaru i 80% vježbama (određeno Pravilnikom o studiranju). Studenti koji iz bilo kojeg razloga izostanu više, ne mogu dobiti potpis nositelja kolegija niti pristupiti završnom ispitu. - Uvjet za pristup završnom ispitu su i svi uspješno obavljeni samostalni zadatci predviđeni silabusom. - Studenti koji studiraju uz rad i nisu u mogućnosti sudjelovati u nastavi svaki tjedan, dužni su na početku semestra preuzeti svoje obveze i ispuniti ih tijekom semestra. - Esej se odnosi na pisanje/izlaganje o dogovorenoj užoj temi (pisan na računalu, Times New Roman, veličinom slova 12 s proredom 1,5). - Studenti na konzultacijama mogu dobiti smjernice za obavljanje samostalnih zadataka. Vrlo je važno slijediti naputke o izradbi radova. - Gramatička i pravopisna točnost kao i pisanje radova po zadanoj metodologiji uvjet su prihvaćanja radova. - Iako se podrazumijeva da se studenti znaju služiti Wordom i PowerPointom na vježbama će imati određene zadatke vezane uz pisanje i sređivanje teksta u Wordu te njegovu prezentaciju u PowerPointu, što trebaju uspješno uraditi kako bi mogli pristupiti završnom ispitu. - Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi. - Završni ispit je obvezan i bez njega student ne može biti ocijenjen. - U konačnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza. Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:0% = Ne dolazi na nastavu.

2% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.4% = Povremeno se uključuje u nastavni proces.6% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.8% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.10% = Redovito pohađa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.Esej se ocjenjuje na sljedeći način: 0% = Rad nije napisan u zadanom roku. 2% = Rad je na vrijeme predan, ali nije urađen prema zadanim naputcima. 4% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom planu. 6% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni manji nedostatci na sadržajnom planu. 8% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje jezične i tehničke pogreške. 10% = Rad je korektno urađen formalno, sadržajno i jezično. Izlaganje eseja ocjenjuje se na sljedeći način: 0% = Rad nije usmeno prezentiran. 2% = Rad je pročitan. 4% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen. 6% = Rad nije pročitan, ali su uočeni veći nedostatci u usmenom izlaganju. 8% = Izlaganje je dobro pripremljeno. 10% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.Na isti način vrednuju se i izrada bibliografije te prikaz knjige, članka, zbornika radova ili zbirke izvora te usmeno izlaganje.Prikaz se ocjenjuje na sljedeći način: 0% = Rad nije napisan u zadanom roku. 1% = Rad je na vrijeme predan, ali nije urađen prema zadanim naputcima. 2% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom planu. 3% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni manji nedostatci na sadržajnom planu. 4% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje jezične i tehničke pogreške. 5% = Rad je korektno urađen formalno, sadržajno i jezično. Izlaganje se ocjenjuje na sljedeći način: 0% = Rad nije usmeno prezentiran. 1% = Rad je pročitan. 2% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen. 3% = Rad nije pročitan, ali su uočeni veći nedostatci u usmenom izlaganju. 4% = Izlaganje je dobro pripremljeno. 5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.Bibliografija se ocjenjuje na sljedeći način: 0% = Rad nije napisan u zadanom roku. 2% = Rad je na vrijeme predan ali nije urađen prema zadanim naputcima. 4% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom planu. 6% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni manji nedostatci na sadržajnom planu. 8% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje jezične i tehničke

pogreške. 10% = Rad je korektno urađen formalno, sadržajno i jezično. Završni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:- manje od 50% točnih odgovora = 0 % ocjene - od 51% do 60% = do 10% ocjene - od 61% do 70% = do 20% ocjene - od 71% do 80% = do 30% ocjene - od 81% do 90% = do 40% ocjene - od 91% do 100% = do 50% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: A = 89 − 100% 5 (izvrstan) B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar) C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar) E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan) Obvezna literatura: - CARR, E. H., Što je povijest?, Srednja Europa, Zagreb, 2004.

- GROSS, M., Suvremena historiografija - Korijeni, postignuća, traganja, Novi liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1996., str. 356.-417.- JENKINS, K., Promišljanje historije, Srednja Europa, Zagreb, 2008.

Dopunska literatura: Prema dogovoru s profesorom.Dodatne informacije o kolegiju

Informiranje o kolegiju:Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama prema kolegiju studenti će dobiti na prvom predavanju - te informacije dostupne su i na mrežnoj stranici Fakulteta. Kontaktiranje s nastavnikom:- Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a kontaktiranje je omogućeno i elektroničkom poštom izvan termina konzultacija, prema potrebi (adresa dostupna na mrežnoj stranici Filozofskog fakulteta).- Termin za konzultacije određuje se početkom akademske godine.


TEME I LITERATURA

I. Naslov: Uvodno predavanje: izlaganje načina rada, uvođenje u sadržaj kolegija i koncepcija predavanja.Kratak opis: Opis kolegija, ciljeva, metoda, studentskih obveza itd.Literatura:Obvezna:- CARR, E. H., Što je povijest?, Srednja Europa, Zagreb, 2004.- GROSS, M., Suvremena historiografija - Korijeni, postignuća, traganja, Novi liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1996., str. 356-417.- JENKINS, K., Promišljanje historije, Srednja Europa, Zagreb, 2008.Dopunska: prema dogovoru s profesorom

II. Naslov: Osnovna pitanja historijskog istraživanjaKratak opis: Znanost i historija. Historijska metoda. Predmet historijskog istraživanja. Objektivnost i pristranost.Literatura:

- GROSS, M., Suvremena historiografija - Korijeni, postignuća, traganja, Novi liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1996., str. 356.-384.- JENKINS, K., Promišljanje historije, Srednja Europa, Zagreb, 2008., str. 16.-47.- bilješke s predavanja

III. Naslov: Izvori i pomoćne povijesne znanostiKratak opis: Pojam i vrste izvora. „Problemi“ kod izvora za pojedina povijesna razdoblja. Pojam i podjela pomoćnih povijesnih znanosti. Arhivi u Hrvatskoj i BiH te strani arhivi (vrsta i obilnost građe za pojedino razdoblje). Jezik isprava.Literatura: - GROSS, M., Suvremena historiografija - Korijeni, postignuća, traganja, Novi liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1996., str. 384.-393.- bilješke s predavanja

IV. Naslov: Heuristika i kritika izvoraKratak opis: Faze istraživanja. Heuristika. Kritika izvora. Postupak odgovaranja na istraživačko pitanje. Vanjska i unutarnja kritika. Problemi prilikom kritike izvora za pojedina razdoblja.Literatura:- GROSS, M., Suvremena historiografija - Korijeni, postignuća, traganja, Novi liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1996., str. 393.-399.- CARR, E. H., Što je povijest?, Srednja Europa, Zagreb, 2004., str. 5.-25.- bilješke s predavanja

V. Naslov: Interpretacija podatakaKratak opis: Suvremene historiografske metode. Proces konstrukcije odgovora na istraživačko pitanje. Istraživačke strategije.Literatura: - GROSS, M., Suvremena historiografija - Korijeni, postignuća, traganja, Novi liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1996., str. 399.-410.- JENKINS, K., Promišljanje historije, Srednja Europa, Zagreb, 2008., str. 49.-90.- bilješke s predavanja

VI. Naslov: Nastanak znanstvenih, preglednih i stručnih radovaKratak opis: Krajnji stupanj istraživanja - prezentacija rezultata istraživanja. Problemi pri pisanju. Struktura znanstvenog rada. Stil pisanja. Vrste radova. Citiranje izvora i literature.Literatura:- GROSS, M., Suvremena historiografija - Korijeni, postignuća, traganja, Novi liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1996., str. 410.-417.- bilješke s predavanja

VII. Naslov: Obrada teksta na računaluKratak opis:Literatura:

VIII. Naslov: Povijest i moralKratak opis: Postavljanje hipoteza. Analogije. Dužnosti povjesničara.

Literatura:- CARR, E. H., Što je povijest?, Srednja Europa, Zagreb, 2004., str. 47.-73.- bilješke s predavanja.

IX. Naslov: Kauzalnost u povijestiKratak opis: Postavljanje pitanja i traženje odgovora. Traženje uzroka. Raspoređivanje činjenica.Literatura:- CARR, E. H., Što je povijest?, Srednja Europa, Zagreb, 2004., str. 73.-91.- bilješke s predavanja

X. Naslov: Povijest kao napredakKratak opis: Zanimanje za prošlost. Objektivnost u povijesti. Povijest kao dijalog između prošlosti i sadašnjosti. Literatura: - CARR, E. H., Što je povijest?, Srednja Europa, Zagreb, 2004., str. 91.-113.- bilješke s predavanja

XI. Naslov: Položaj povijesti i povjesničara u društvuKratak opis: Shvaćanje povijesti. Uloga historiografije. Stvaranje mitova.Literatura:- CARR, E. H., Što je povijest?, Srednja Europa, Zagreb, 2004., str. 113.-135.- JENKINS, K., Promišljanje historije, Srednja Europa, Zagreb, 2008., str. 91.-107.- bilješke s predavanja

XII. Naslov: Usmena izlaganja i raspravaKratak opis: Izlaganje studenata na dogovorenu temu: Od Ivana Lučića do danas. Autoriteti u hrvatskoj i bosanskohercegovačkoj historiografiji i njihov utjecaj na daljnja pisanja o pojedinim problemima.Literatura: ----------

XIII. Naslov: Usmena izlaganja i raspravaKratak opis: Izlaganje studenata na dogovorenu temu: Od Ivana Lučića do danas. Autoriteti u hrvatskoj i bosanskohercegovačkoj historiografiji i njihov utjecaj na daljnja pisanja o pojedinim problemima.Literatura: ----------

XIV. Naslov: Usmena izlaganja i rasprava Kratak opis: Izlaganje studenata na dogovorenu temu: Od Ivana Lučića do danas. Autoriteti u hrvatskoj i bosanskohercegovačkoj historiografiji i njihov utjecaj na daljnja pisanja o pojedinim problemima.Literatura: ----------

XV. Naslov: Osvrt na prijeđenu građuKratak opis: -----------Literatura: ------------

Naziv kolegija Povijest kršćanstva 1 Kod kolegija FFPVM102Studijski programCiklus


Godinastudija

I.



30+0+0



nema ih


prema rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik dr. sc. Božo Goluža, red. prof.Kontakt sati/konzultacije prema rasporeduE-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-420Ciljevi kolegija Upoznati studente s najvažnijim događajima iz povijesti kršćanstva

od početka do 13. stoljeća s ciljem da studenti postignu razinu koja će im omogućiti da budu u stanju prepoznati, argumentirano opisati i kritički protumačiti najvažnija pitanja, pojmove i procese iz povijesti kršćanstva u navedenom razdoblju.


- Nakon položenog ispita studenti će poznavati najvažnije događaje iz povijesti kršćanstva od početka do 13. stoljeća s naglaskom na razumijevanju temeljnih pojmova i procesa. - Osposobljavanje studenata za samostalno promišljanje o važnim događajima i procesima iz povijesti kršćanstva kao i sposobnost opisa i usporedbe najvažnijih pitanja u navedenom razdoblju.- Osposobljavanje studenata za samostalno služenje literaturom s ciljem dopunjavanja stečenih znanja.- Sagledavanje važnosti kronološkog slijeda povijesnih zbivanja.


Osnutak, širenje i progoni Crkve. Ustrojstvo Crkve. Bogoštovlje, disciplina i običaji. Razvitak kršćanskog nauka. Krivovjerja i raskoli. Kršćanska literatura i crkvene znanosti. Širenje i sputavanje kršćanstva. Misije među Germanima i Slavenima. Prodor islama u Europu. Papinstvo i njegov odnos prema političkim silama do sredine 11. st. Zapadno kršćansko carstvo. Crkvena kultura i znanost. Odvajanje Istočne od Zapadne crkve. Crkveno pravo pod germanskim utjecajem. Papinstvo i carstvo. Širenje kršćanstva u sjevero-istočnoj Europi i borba protiv islama. Pojava krivovjerja i njihovo suzbijanje. Umjetnost, kultura i crkvene znanosti. Odnos između papinstva i europskih država. Novi crkveni redovi. Religiozni i crkveni život.




ostalo

Studentske obveze - Redovito pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u raspravama o izloženim temama.

- Spremanje građe za ispit i polaganje završnog ispita.Praćenje i ocjenjivanje studenta(označiti masnim tiskom)

pohađanje nastave




esej



30 1 Max 30%

Završni ispit (usmeni) 60 2 Max 70%Dodatna pojašnjenja:- Pohađanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu, trebaju tijekom nastave nazočiti najmanje 50% predavanjima. Studenti koji iz bilo kojeg razloga izostanu više, ne mogu dobiti potpis nositelja kolegija niti pristupiti završnom ispitu. - Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi. - Završni ispit (usmeni) je obvezan i bez njega student ne može biti ocijenjen. - U konačnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza. Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:Nazočnost nastavi manje od 50% odrađenih zadataka = 0% ocjene Nazočnost nastavi od 51% do 70% = do 5% ocjene Nazočnost nastavi od 51% do 70% + aktivno sudjelovanje u diskusiji= do 10% ocjeneNazočnost nastavi od 71% do 90% = do 15% ocjene Nazočnost nastavi od 71% do 90% + aktivno sudjelovanje u diskusiji= do 20% ocjene Nazočnost nastavi od 91% do 100% = do 25% ocjene Nazočnost nastavi od 91% do 100% + aktivno sudjelovanje u diskusiji= do 30% ocjene Završni ispit (usmeni) ocjenjuje se na sljedeći način: - manje od 50% točnih odgovora = 0 % ocjene - od 51% do 60% = do 14% ocjene - od 61% do 70% = do 28% ocjene - od 71% do 80% = do 42% ocjene - od 81% do 90% = do 56% ocjene - od 91% do 100% = do 70% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: A = 89 − 100% 5 (izvrstan) B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar) C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar) E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan) Obvezna literatura: - GOLUŽA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar,

1998.Dopunska literatura: - CEZAREJSKI, E., Crkvena povijest, Split, 2004.

- FRANZEN, A., Pregled povijesti Crkve, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1983.- JEDIN, H. (ur.), Velika povijest Crkve, I.-III.,V.-VI., Zagreb, 1971.-1978., (naslov izvornika: Handbuch der Kirchengeschichte)


Informiranje o kolegiju:Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama studenata prema kolegiju studenti će dobiti na prvom predavanju - te informacije dostupne su i na mrežnoj stranici Fakulteta. Kontaktiranje s nastavnikom:

- Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a kontaktiranje je omogućeno i elektroničkom poštom i izvan termina konzultacija, prema potrebi (adresa dostupna na mrežnoj stranici Filozofskog fakulteta).- Termin za konzultacije određuje se početkom akademske godine.


TEME I LITERATURA

I. Naslov: Uvodno predavanje: izlaganje načina rada, uvođenje u sadržaj kolegija i koncepcija predavanja. Uvod u crkvenu povijest.Kratak opis: Opis kolegija, ciljeva, metoda, studentskih obveza itd.Literatura: Obvezna: - GOLUŽA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998., str. 23.-31.Dopunska: - CEZAREJSKI, E., Crkvena povijest, Split, 2004.- FRANZEN, A., Pregled povijesti Crkve, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1983.- JEDIN, H. (ur.), Velika povijest Crkve, I.-III.,V.-VI., Zagreb, 1971.-1978., (naslov izvornika: Handbuch der Kirchengeschichte)

II. Naslov: Početci kršćanstvaKratak opis: Židovski svijet prije Krista i njegovo iščekivanje Mesije. Isus Krist spasitelj svijeta i osnivač Crkve. Prvotna zajednica u Jeruzalemu i početni razvoj Crkve. Apostoli. Širenje kršćanstva. Progoni kršćana.Literatura:- GOLUŽA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998., str. 31.-55.

III. Naslov: Prvotno ustrojstvo Crkve. Bogoštovlje, disciplina, običaji.Kratak opis: Svećenstvo i hijerarhijsko ustrojstvo. Formiranje, izbor, uzdržavanje i karakteristike klera. Jedinstvo Crkve i rimski primat. Bogoštovlje, disciplina, običaji. Krštenje i krsno vjerovanje. Slavljenje svete mise. Nauk o pokori. Blagdani i dani posta. Slavljenje Uskrsa.Literatura:- GOLUŽA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998., str. 55.-57., 59.-66.

IV. Naslov: Razvoj kršćanskog naukaKratak opis: Kršćanska vjera i krivovjerja. Gnosticizam. Maniheizam ili perzijska gnoza. Trinitarne borbe. Monarhisti. Eshatološka iščekivanja. Hilijazam. Montanizam.Literatura:- GOLUŽA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998., str. 68.-74.

V. Naslov: Crkvena literaturaKratak opis: Razvoj crkvene literature. Apostolski oci. Apologeti. Istočni kršćanski pisci u 3. stoljeću. Latinska kršćanska literatura.Literatura: - GOLUŽA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998., str. 74.-85.

VI. Naslov: Milanski edikt i njegove posljediceKratak opis: Konstantin Veliki i njegovi nasljednici. Nestanak poganstva iz Rimskoga Carstva. Državna Crkva. Literatura:- GOLUŽA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998., str. 85.-90.

VII. Naslov: Širenje kršćanstvaKratak opis: Širenje kršćanstva u Aziji i Africi. Kršćanstvo među Germanima u vrijeme Seobe naroda. Crkva među Keltima i Anglosasima na britanskim otocima. Potiskivanje kršćanstva od islama.Literatura:- GOLUŽA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998., str. 90.-96., 98.-101.

VIII. Naslov: Teološki sporovi i razvoj crkvenog naukaKratak opis: Teološki sporovi i razvoj crkvenog nauka općenito. Arijanizam i prvi ekumenski sabor u Niceji. Spor o Duhu Svetom i drugi ekumenski sabor u Carigradu. Filioque. Donatistički spor. Nestorijanske borbe i treći ekumenski sabor u Efezu. Monofizitske borbe i četvrti ekumenski sabor u Kalcedonu. Pelagijanski spor na Zapadu o milosti. Augustin - Učitelj milosti. Augustinov nauk o predodređenju. Monofizitska i origenistička sporenja. Tri kapitula. Peti ekumenski sabor u Carigradu. Monoteletski spor i šesti ekumenski sabor u Carigradu.Literatura: - GOLUŽA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998., str. 101.-107., 108.-119.

IX. Naslov: Ustrojstvo Crkve nakon Milanskog edikta. Kršćanska literatura 4. i 5. st.Kratak opis: Organiziranje patrijarhata. Papinstvo i rimski primat. Krštenje i katekumenat. Liturgija. Sakrament pokore. Crkveni blagdani i dani posta. Starokršćanska umjetnost. Monaštvo. Opća važnost kršćanske literature. Zlatno razdoblje istočne teologije u 4. i 5. st. Zlatno doba zapadne teološke literature u 4. i 5. st.Literatura:- GOLUŽA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998., str. 119.-126., 128.-132., 133.-139.

X. Naslov: Seobe naroda. Obraćenje germanskih plemena. Začetak Crkvene države. Pojava islama. Karlo Veliki.Kratak opis: Misije među Germanima i Slavenima. Obraćenje Alemana, Bavaraca i Turinžana. Anglosaske misije na kontinentu. Sv. Bonifacije. Obraćenje Sasa i sjevernih Germana. Zapadni misionari među Slavenima i Mađarima. Pravoslavlje među Slavenima istočne Europe. Invazija muhamedanaca u zapadnu i južnu Europu. Začetak Crkvene države. Karlo Veliki i Crkva. Obnova Zapadnog Rimskog Carstva. Propadanje Karolinškog Carstva. Saski carevi.Literatura:- GOLUŽA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998., str. 147.-155., 156.-174.

XI. Naslov: Crkvena kultura i znanost na Zapadu. Bizantska crkva i njezine posebnosti.Kratak opis: Crkvena kultura i znanost na Zapadu. Obrazac Filioque.

Bizantska crkva i njezine posebnosti. Borba protiv svetih slika (ikonoklazam).Literatura:- GOLUŽA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998., str. 178.-186.

XII. Naslov: Focijev raskol. Veliki istočni raskol 1054. godine.Kratak opis: Sporovi u vrijeme patrijarha Focija. Istočni raskol 1054. godine. Bogoštovlje. Pokornička praksa. Cluny i reforma monaškog života. Moralni život vjernika i svećenstva. Reforma Crkve u 11. st.Literatura:- GOLUŽA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998., str. 186.-191.

XIII. Naslov: Papa Grgur VII. i borba za investituru. Križarske vojne. Pojava velikih krivovjerja. Procvat monaštva. Crkvena umjetnost. Kratak opis: Papa Grgur VII. i njegova reforma. Borba za investituru. Križarske vojne do kraja 12. st. i borba protiv islama u Europi. Kanonsko pravo. Biskupije i njihova uprava. Pojava velikih krivovjerja. Novi procvat monaštva. Kartuzijanci i cisterciti. Regularni kanonici i premonstrati. Viteški redovi. Sakramenti, euharistija i molitve. Crkvena umjetnost. Skolastika. Mistici 12. stoljeća.Literatura: - GOLUŽA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998., str. 211.-217., 225.-233., 236.-249.

XIV. Naslov: Križarski pokret u 13. st. Prosjački redovi. Inkvizicija. Osnutak sveučilišta.Kratak opis: Križarski pokret u 13. stoljeću. Prosjački redovi. Sveti Franjo Asiški i franjevci. Dominikanci i ostali prosjački redovi. Organiziranje inkvizicije. Crkvena umjetnost. Gotika. Osnutak sveučilišta. Vrhunac skolastike.Literatura:- GOLUŽA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998., str. 259.-262., 264.-276.

XV. Naslov: Zaključni osvrt na prijeđenu građuKratak opis: -------------Literatura: -------------

Naziv kolegija Paleografija Kod kolegija FFPVM103Studijski programCiklus


Godinastudija

I.



30+0+0



nema ih


prema rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik dr. sc. Božo Goluža, red. prof.Kontakt sati/konzultacije prema rasporeduE-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-420Ciljevi kolegija Upoznati studente s osnovama paleografije s ciljem da postignu

razinu znanja koje će im omogućiti prepoznati i pročitati stara pisma.


- Nakon položenog ispita studenti će znati prepoznati razna stara pisma te ih moći pročitati. - Osposobljavanje studenata za samostalan rad u predmetu paleografije.


Uvod u paleografiju. Materija i forma rukopisa. Početak i razvoj latinskoga pisma. Pismo u središtima rimske kulture (1.-8. stoljeće). Skraćenice. Pismo u vremenu velikih opatija (7.-12. stoljeće). Pismo u vrijeme velikih sveučilišta (13.-14. stoljeće). Pismo u vrijeme humanizma (15. stoljeće).




ostalo

Studentske obveze - Redovito pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavi.- Spremanje građe za ispit i polaganje završnoga ispita.


pohađanje nastave




esej



30 1 Max 30%

Završni ispit 60 2 Max 70%Dodatna pojašnjenja:- Pohađanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave nazočiti najmanje 50% predavanjima. Studenti koji iz bilo kojeg razloga izostanu više ne mogu dobiti potpis nositelja kolegija niti pristupiti završnom ispitu. - Samostalni zadatci i aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi. - Završni ispit (usmeni) je obvezan i bez njega student ne može biti ocijenjen. - U konačnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza.

Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:Nazočnost nastavi manje od 50% = 0% ocjene Nazočnost nastavi od 51% do 70% = do 5% ocjene Nazočnost nastavi od 51% do 70% + aktivno sudjelovanje u diskusiji= do 10% ocjeneNazočnost nastavi od 71% do 90% = do 15% ocjene Nazočnost nastavi od 71% do 90% + aktivno sudjelovanje u diskusiji= do 20% ocjene Nazočnost nastavi od 91% do 100% = do 25% ocjene Nazočnost nastavi od 91% do 100% + aktivno sudjelovanje u diskusiji= do 30% ocjene Završni ispit ocjenjuje se na sljedeći način: - manje od 50% točnih odgovora = 0 % ocjene - od 51% do 60% = do 14% ocjene - od 61% do 70% = do 28% ocjene - od 71% do 80% = do 42% ocjene - od 81% do 90% = do 56% ocjene - od 91% do 100% = do 70% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: A = 89 − 100% 5 (izvrstan) B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar) C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar) E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan) Obvezna literatura: - BATTELLI, G., Lezioni di paleografia, Roma, 31986.Dopunska literatura: - KAPITANOVIĆ, V., Povijesna vrela i pomoćne znanosti,

Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, 2012., str. 111.-176.Dodatne informacije o kolegiju



TEME I LITERATURA

I. Naslov: Uvodno predavanjeKratak opis: Izlaganje načina rada, uvođenje u sadržaj kolegija i koncepcija predavanja. Opća bibliografija. Literatura:- BATTELLI, G., Lezioni di paleografia, Roma, 31986., str. 3.-24.

II. Naslov: Materija i forma rukopisâKratak opis: Materija za pisanje. Navoštene pločice. Papirus. Pergamena. Papir. Svitak. Rukopis. Instrumenti za pisanje.Literatura:- BATTELLI, G., Lezioni di paleografia, Roma, 31986., str. 25.-44.

III. Naslov: Početak i razvoj latinskoga pismaKratak opis: Opća podjela i razdoblja razvoja. Latinsko pismo i njegove

forme do kraja 1. stoljeća poslije Krista.Literatura:- BATTELLI, G., Lezioni di paleografia, Roma, 31986., str. 45.-54.

IV. Naslov: Pismo u središtima rimske kulture (1.-8. stoljeće), IKratak opis: Knjižarska velika slova. Alfabet. Velika kosa slova. Karakteristike. Alfabet.Literatura:- BATTELLI, G., Lezioni di paleografia, Roma, 31986., str. 55.-71.

V. Naslov: Pismo u središtima rimske kulture (1.-8. stoljeće), IIKratak opis: Uncijalna slova. Poluuncijalna slova. Karakteristike.Literatura:- BATTELLI, G., Lezioni di paleografia, Roma, 31986., str. 72.-87.

VI. Naslov: Pismo u središtima rimske kulture (1.-8. stoljeće), IIIKratak opis: Kosa minuskula. Ukrasi i minijature.Literatura:- BATTELLI, G., Lezioni di paleografia, Roma, 31986., str. 88.-100.

VII. Naslov: SkraćeniceKratak opis: Načela i sustavi skraćenica. Znakovi skraćenica.Literatura:- BATTELLI, G., Lezioni di paleografia, Roma, 31986., str. 101.-114.

VIII. Naslov: Pismo u vrijeme velikih opatija, IKratak opis: Pismo sjeverne i središnje Italije. Talijanska predkarolinška minuskula. Središta i karakteristike. Minijatura.Literatura:- BATTELLI, G., Lezioni di paleografia, Roma, 31986., str. 115.-122.

IX. Naslov: Pismo u vrijeme velikih opatija, IIKratak opis: Pismo južne Italije. Beneventana. Rukopisi na hrvatskom prostoru. Minijatura. Liturgijski spisi.Literatura:- BATTELLI, G., Lezioni di paleografia, Roma, 31986., str. 123.-143.

X. Naslov: Pismo u vrijeme velikih opatija, IIIKratak opis: Pismo na prostoru Španjolske. Vizigotsko pismo. Minijatura.Literatura:- BATTELLI, G., Lezioni di paleografia, Roma, 31986., str. 144.-154.

XI. Naslov: Pismo u vrijeme velikih opatija, IVKratak opis: Pismo na prostoru Francuske i Njemačke u 7. i 8. stoljeću. Merovinško pismo. Minijatura.Literatura:- BATTELLI, G., Lezioni di paleografia, Roma, 31986., str. 155.-169.

XII. Naslov: Pismo u vrijeme velikih opatija, VKratak opis: Pismo na prostoru Velike Britanije i Irske. Korijeni pisma. Vrste pisma. Kriteriji datacije. Minijatura.Literatura:- BATTELLI, G., Lezioni di paleografia, Roma, 31986., str. 170.-185.

XIII. Naslov: Karolinška reformaKratak opis: Karolinško pismo. Minijatura. Scuola Palatina u Aachenu i ostale škole. Interpunkcijski znakovi i glazbene note. Rimski i arapski brojevi.Literatura:

- BATTELLI, G., Lezioni di paleografia, Roma, 31986., str. 186.-219.XIV. Naslov: Pismo u vrijeme velikih sveučilišta (13.-14. stoljeće)

Kratak opis: Gotica. Knjižarska gotica. Kosa slova. Minijatura. Gotica u raznim zemljama i pokrajinama.Literatura:- BATTELLI, G., Lezioni di paleografia, Roma, 31986., str. 220.-244.

XV. Naslov: Pismo u vrijeme humanizma (15. stoljeće)Kratak opis: Vrste i karakteristike. Minijatura. Razne škole.Literatura: - BATTELLI, G., Lezioni di paleografia, Roma, 31986., str. 245.-254.

Naziv kolegija Znanstvena historiografija Kod kolegija FFPVM104



Godinastudija

I.



30+0+0

Status kolegija: izborni (B2)/(C)


nema ih

Pristup kolegiju: studenti Povijesti i studenti diplomskih studija Filozofskog fakulteta


prema rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr.sc. Mladen Ančić, red. prof.Kontakt sati/konzultacije: prema rasporeduE-mail adresa i broj telefona: [email protected] kolegija: Cilj je kolegija upoznati studente s načinom na koji je svojedobno

oblikovano i nakon toga reproducirano, odnosno kako trenutno funkcionira znanstveno polje povijesnih istraživanja. Uvesti studente u postupke i procedure koje karakteriziraju znanstvenu djelatnost te ih kroz raspravu o pročitanim tekstovima praktično upoznati sa znanstvenom dimenzijom povijesti.


- Studenti stječu temeljnu predodžbu o znanstvenom istraživanju prošlosti,- studenti su upoznati s temeljnim oblicima komunikacije znanstvenih istraživanja,- studenti su upoznati s osnovama vještine oblikovanja složenih spoznaja,- studenti su stekli uvid u značenje pojma multiperspektivnost,- studenti su upoznati s postojanjem različitih znanstvenih paradigmi.

Sadržaj syllabusa/izvedbenog plana (ukratko):

- Uvod - razlike između djelatnosti reprodukcije povijesnih spoznaja kroz obrazovni sustav i znanstvenoga istraživanja povijesti.- Profesionalizacija akademske historiografije i njezine posljedice.- Trenutno stanje u znanstvenom polju povijesti.- Znanstveno istraživanje povijesti kao kolektivno djelo koje izvodi pojedinac.- Historiografska tradicija kao polazište, ali i teret - odnos spram postojećih spoznaja i način na koji se u njih uklapaju nove spoznaje.- Multiperspektivnost - značenje događaja za suvremenike i u različitim naracijama o prošlosti.- Osnovni oblici komunikacije rezultata znanstvenoga istraživanja s osvrtom na temeljne kategorije hrvatske prakse –„izvorni znanstveni rad” i „pregledni rad”.- Načini utvrđivanja „povijesnih činjenica” kroz kritiku vrela.- Od skupa činjenica do složene slike - logika povezivanja.- Povezivanje utvrđenih činjenica u obrasce uzročno-posljedičnih lanaca.


- Odnos postignutih spoznaja i protekle realnosti.- Sklapanje naracije i njezino značenje u znanstvenom postupku.- Oblikovanje i značenje „preglednoga rada”.- Oblikovanje i značenje „izvornog znanstvenog rada“.- Rekapitulacija.




ostalo

Studentske obveze - Pročitati zadane tekstove, pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.- Pisati kolokvije. - Napisati završni esej.


pohađanje nastave




esej



30 1 Max 10%

Esej 15 0,5 Max 40%Kolokviji i priprema za kontinuiranu provjeru znanja

15 0,5 Max 50%

Dodatna pojašnjenja:Da bi studenti položili ispit dužni su prethodno (tijekom nastave) ostvariti minimalan broj bodova (25% od ukupne ocjene). Na temelju pročitane obvezne literature, tijekom semestra pišu se dva kolokvija koja nastavnik provjerava i vraća ukoliko ne zadovoljavaju postavljeni minimum. U konačnu ocjenu ulaze rezultati kolokvija, završnog eseja te pohađanje i angažiranost tijekom nastave.Kolokviji su obveza studenta, bez ispunjenja koje student ne može biti ocijenjen. Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:0% = Ne dolazi na nastavu.2% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.4% = Povremeno se uključuje u nastavni proces.6% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.8% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.10% = Redovito pohađa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.Izrada eseja ocjenjuje se na sljedeći način: 0% = Rad nije napisan u zadanom roku. 8% = Rad je na vrijeme predan, ali nije urađen prema zadanim naputcima. 16% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom planu. 24% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni manji nedostatci na sadržajnom planu. 32% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje jezične i tehničke

pogreške. 40% = Rad je korektno urađen formalno, sadržajno i jezično.Kolokviji se ocjenjuju na sljedeći način: Manje od 50% točnih odgovora = 0 % ocjene Od 51% do 60% = do 5% ocjene Od 61% do 70% = do 10% ocjene Od 71% do 80% = do 15% ocjene Od 81% do 90% = do 20% ocjene Od 91% do 100% = do 25% ocjenePrema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: A = 89 − 100% 5 (izvrstan) B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar) C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar) E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan) Obvezna literatura: - FOGEL, W. R., ELTON, R. G., Kojim putem do prošlosti? Dva

pogleda na povijest, Ibis grafika, Zagreb, 2002., 11.-113.- BURKE, P., Što je kulturalna povijest, Antibarbarus, Zagreb, 2006., 11.-137.

Dopunska literatura: - BRACEWELL, C. W., Senjski uskoci. Piratstvo, razbojništvo i sveti rat na Jadranu u šesnaestom stoljeću, BARBAT, Zagreb, 1997.- BRAUDEL, F., Dinamika kapitalizma, Izdavačka knjižnica Zorana Stojanovića, Sremski Karlovci, 1989.- CLASTRES, P., Društvo protiv države. Istraživanja iz političke antropologije, Disput, Zagreb, 2010.- HOSKING, G., „Trust and Distrust: A suitable theme for historians?“, Transactions of the Royal Historical Society, (2006.), br. 16, str. 95.-115.- MOORE, B., Društveni koreni diktature i demokratije. Vlastelin i seljak u stvaranju modernog svijeta, „Filip Višnjić“, Beograd, 2000.- MUMFORD, L., Grad u historiji. Njegov postanak, njegovo mijenjanje i njegovi izgledi, Naprijed, Zagreb, 1988.- WITTFOGEL, K. A., Orijentalna despocija. Usporedno istraživanje totalne moći, Globus, Zagreb, 1988.


Pohađanje nastave:Pohađanje nastave je obvezno s obzirom na to da se učinak kolegija velikim dijelom ostvaruje kroz aktivno sudjelovanje studenata. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. Da bi se ispit položio, potrebno je prethodno iz svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 20%), stoga je i pohađanje nastave u konačnici važno u zbroju bodova.Pismeni se kolokviji moraju predati ili elektroničkom poštom poslati profesoru za svaki dolazak na nastavu. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada.

PRILOG: Kalendar nastaveBroj nastavne TEME I LITERATURA

cjelineI. Naslov: Uvod predavanje

Kratki opis: Razlike između djelatnosti reprodukcije povijesnih spoznaja kroz obrazovni sustav i znanstvenoga istraživanja povijesti.Literatura: - FOGEL, W. R., ELTON, R. G., Kojim putem do prošlosti? Dva pogleda na povijest, Ibis grafika, Zagreb, 2002.- BURKE, P., Što je kulturalna povijest, Antibarbarus, Zagreb, 2006.

II. Naslov: Profesionalizacija akademske historiografije i njezine posljediceKratki opis: Profesionalizacija historiografije.Literatura:- FOGEL, W. R., ELTON, R. G., Kojim putem do prošlosti? Dva pogleda na povijest, Ibis grafika, Zagreb, 2002.- BURKE, P., Što je kulturalna povijest, Antibarbarus, Zagreb, 2006.

III. Naslov: Trenutno stanje u znanstvenom polju povijestiKratki opis: Trenutno stanje u znanstvenom polju povijesti.Literatura: - FOGEL, W. R., ELTON, R. G., Kojim putem do prošlosti? Dva pogleda na povijest, Ibis grafika, Zagreb, 2002.- BURKE, P., Što je kulturalna povijest, Antibarbarus, Zagreb, 2006.

IV. Naslov: Znanstveno istraživanje povijesti kao kolektivno djelo koje izvodi pojedinacKratki opis: Znanstveno istraživanje povijesti.Literatura:- FOGEL, W. R., ELTON, R. G., Kojim putem do prošlosti? Dva pogleda na povijest, Ibis grafika, Zagreb, 2002.- BURKE, P., Što je kulturalna povijest, Antibarbarus, Zagreb, 2006.

V. Naslov: Historiografska tradicija kao polazište, ali i teretKratki opis: Odnos spram postojećih spoznaja i način na koji se u njih uklapaju nove spoznaje.Literatura:- FOGEL, W. R., ELTON, R. G., Kojim putem do prošlosti? Dva pogleda na povijest, Ibis grafika, Zagreb, 2002.- BURKE, P., Što je kulturalna povijest, Antibarbarus, Zagreb, 2006.

VI. Naslov: MultiperspektivnostKratki opis: Značenje događaja za suvremenike i u različitim naracijama o prošlosti.Literatura:- FOGEL, W. R., ELTON, R. G., Kojim putem do prošlosti? Dva pogleda na povijest, Ibis grafika, Zagreb, 2002.- BURKE, P., Što je kulturalna povijest, Antibarbarus, Zagreb, 2006.

VII. Naslov: Osnovni oblici komunikacije rezultata znanstvenoga istraživanja s osvrtom na temeljne kategorije hrvatske prakseKratki opis: „Izvorni znanstveni rad“ i „pregledni rad“.Literatura: - FOGEL, W. R., ELTON, R. G., Kojim putem do prošlosti? Dva pogleda na povijest, Ibis grafika, Zagreb, 2002.- BURKE, P., Što je kulturalna povijest, Antibarbarus, Zagreb, 2006.

VIII. Naslov: Načini utvrđivanja „povijesnih činjenica“ kroz kritiku vrela

Kratki opis: Načini utvrđivanja „povijesnih činjenica“.Literatura: - FOGEL, W. R., ELTON, R. G., Kojim putem do prošlosti? Dva pogleda na povijest, Ibis grafika, Zagreb, 2002.- BURKE, P., Što je kulturalna povijest, Antibarbarus, Zagreb, 2006.

IX. Naslov: Od skupa činjenica do složene slikeKratki opis: Logika povezivanja činjenica.Literatura: - FOGEL, W. R., ELTON, R. G., Kojim putem do prošlosti? Dva pogleda na povijest, Ibis grafika, Zagreb, 2002.- BURKE, P., Što je kulturalna povijest, Antibarbarus, Zagreb, 2006.

X. Naslov: Povezivanje utvrđenih činjenica u obrasce uzročno-posljedičnih lanacaKratki opis: Povezivanje utvrđenih činjenica.Literatura:- FOGEL, W. R., ELTON, R. G., Kojim putem do prošlosti? Dva pogleda na povijest, Ibis grafika, Zagreb, 2002.- BURKE, P., Što je kulturalna povijest, Antibarbarus, Zagreb, 2006.

XI. Naslov: Odnos postignutih spoznaja i protekle realnostiKratki opis: Odnos postignutih spoznaja i protekle realnosti.Literatura:- FOGEL, W. R., ELTON, R. G., Kojim putem do prošlosti? Dva pogleda na povijest, Ibis grafika, Zagreb, 2002.- BURKE, P., Što je kulturalna povijest, Antibarbarus, Zagreb, 2006.

XII. Naslov: Sklapanje naracije i njezino značenje u znanstvenom postupkuKratki opis: Sklapanje naracije.Literatura:- FOGEL, W. R., ELTON, R. G., Kojim putem do prošlosti? Dva pogleda na povijest, Ibis grafika, Zagreb, 2002.- BURKE, P., Što je kulturalna povijest, Antibarbarus, Zagreb, 2006.

XIII. Naslov: Oblikovanje i značenje „preglednoga rada“Kratki opis: Pregledni rad.Literatura: - FOGEL, W. R., ELTON, R. G., Kojim putem do prošlosti? Dva pogleda na povijest, Ibis grafika, Zagreb, 2002.- BURKE, P., Što je kulturalna povijest, Antibarbarus, Zagreb, 2006.

XIV. Naslov: Oblikovanje i značenje „izvornog znanstvenog rada“Kratki opis: Izvorni znanstveni rad.Literatura: - FOGEL, W. R., ELTON, R. G., Kojim putem do prošlosti? Dva pogleda na povijest, Ibis grafika, Zagreb, 2002.- BURKE, P., Što je kulturalna povijest, Antibarbarus, Zagreb, 2006.

XV. Naslov: RekapitulacijaKratki opis: ------------Literatura: ------------

Naziv kolegija Srednjovjekovno hrvatsko plemstvo Kod kolegija FFPVM415Studijski programCiklus


Godinastudija

I.



30+0+0



nema ih


prema rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Mladen Ančić, red. prof.Kontakt sati/konzultacije: prema rasporeduE-mail adresa i broj telefona: [email protected] kolegija: Kroz specifični intenzivni rad profesora sa studentima razviti

sposobnost koncipiranja istraživačkoga pitanja, naučiti prikupljati relevantnu literaturu te oblikovati završno izvješće nakon provedenoga istraživačkoga postupka.


Uspješnim svladavanjem kolegija studenti stječu sposobnost provoditi, pod mentorstvom, specifične istraživačke pothvate koji uključuju sposobnost oblikovanja teme, pronalaženja relevantne literature i pisanja izvješća o provedenom istraživanju.


Postanak Hrvatske Kneževine. Uzdizanje vladara i njegov odnos spram rodovske aristokracije. Stvaranje i oblikovanje aparata vlasti. Dinastička kriza na kraju 11. stoljeća i promjene u položaju vladajućega sloja. Prve kodifikacije izvanrednoga položaja pojedinih rodovskih zajednica. Razlike između Dalmacije i Hrvatske na jednoj i Slavonije na drugoj strani. Dinastička kriza na kraju 13. stoljeća i oblikovanje oligarha. Raslojavanje plemićkoga sloja - oligarsi, velikaši, srednje i malo plemstvo. Pokušaj pune kodifikacije plemićkoga položaja u 14. stoljeću. Između plemstva i neslobode - predijalci, jobagioni utvrda. Prelazak na islam radi očuvanja statusa u vrijeme otomanskih osvajanja.




ostalo

Studentske obveze - Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.- Čitati literaturu.- Napisati završni rad.


pohađanje nastave


seminarski rad

praktični rad


esej


OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U

OCJENIPohađanje nastave i aktivnosti u nastavi

30 1 Max 40%

Seminarski rad (pismeni i usmeni)

30 1 Max 60%

Dodatna pojašnjenja: - Pohađanje nastave je obvezno. Da bi studenti položili ispit trebaju tijekom nastave nazočiti najmanje 50% predavanjima. Studenti koji iz bilo kojeg razloga izostanu više, ne mogu dobiti potpis nositelja kolegija niti polagati ispit.U konačnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih obveza.Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:0% = Ne dolazi na nastavu.8% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.16% = Povremeno se uključuje u nastavni proces.24% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.32% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.40% = Redovito pohađa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.Izrada seminarskog rada ocjenjuje se na sljedeći način: 0% = Rad nije napisan u zadanom roku. 6% = Rad je na vrijeme predan, ali nije urađen prema zadanim naputcima. 12% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom planu. 18% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni manji nedostatci na sadržajnom planu. 24% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje jezične i tehničke pogreške. 30% = Rad je korektno urađen formalno, sadržajno i jezično.Izlaganje seminarskog rada ocjenjuje se na sljedeći način: 0% = Rad nije usmeno prezentiran. 6% = Rad je pročitan.12% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen. 18% = Rad nije pročitan, ali su uočeni veći nedostatci u usmenom izlaganju. 24% = Izlaganje je dobro pripremljeno. 30% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.Obvezna literatura: - BARADA, M., Hrvatski vlasteoski feudalizam, JAZU, Zagreb,

1952., str. 1.-92.- RAUKAR, T., Seljak i plemić hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb, 2002., str. 5.-50.- ANČIĆ, M., „Od kralja 'poluboga' do prvih ideja o 'nacionalnom kraljevstvu'“, u: ANČIĆ, M. i dr. (ur.), Kolomanov put, Hrvatski povijesni muzej, Zagreb, 2002., str. 42.-107.


Pohađanje nastave:Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je prethodno iz svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 20%), stoga je i pohađanje nastave u konačnici važno u zbroju bodova.Završni rad:

Završni rad student treba predati u pisanom obliku prema kalendaru ispitnih rokova. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada.


TEME I LITERATURA

I. Naslov: Uvodno predavanjeKratki opis: Opis kolegija, ciljeva i metoda.Literatura: - BARADA, M., Hrvatski vlasteoski feudalizam, JAZU, Zagreb, 1952.- RAUKAR, T., Seljak i plemić hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb, 2002.- ANČIĆ, M., „Od kralja 'poluboga' do prvih ideja o 'nacionalnom kraljevstvu'“, u: ANČIĆ, M. i dr. (ur.), Kolomanov put, Hrvatski povijesni muzej, Zagreb, 2002.

II. Naslov: Postanak Hrvatske KneževineKratki opis: Postanak Hrvatske Kneževine.Literatura:- BARADA, M., Hrvatski vlasteoski feudalizam, JAZU, Zagreb, 1952.- RAUKAR, T., Seljak i plemić hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb, 2002.- ANČIĆ, M., „Od kralja 'poluboga' do prvih ideja o 'nacionalnom kraljevstvu'“, u: ANČIĆ, M. i dr. (ur.), Kolomanov put, Hrvatski povijesni muzej, Zagreb, 2002.

III. Naslov: Uzdizanje vladara i njegov odnos spram rodovske aristokracijeKratki opis: Odnos vladara i rodovske aristokracije.Literatura:- BARADA, M., Hrvatski vlasteoski feudalizam, JAZU, Zagreb, 1952.- RAUKAR, T., Seljak i plemić hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb, 2002.- ANČIĆ, M., „Od kralja 'poluboga' do prvih ideja o 'nacionalnom kraljevstvu'“, u: ANČIĆ, M. i dr. (ur.), Kolomanov put, Hrvatski povijesni muzej, Zagreb, 2002.

IV. Naslov: Stvaranje i oblikovanje aparata vlastiKratki opis: Nastanak aparata vlasti.Literatura: - BARADA, M., Hrvatski vlasteoski feudalizam, JAZU, Zagreb, 1952.- RAUKAR, T., Seljak i plemić hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb, 2002.- ANČIĆ, M., „Od kralja 'poluboga' do prvih ideja o 'nacionalnom kraljevstvu'“, u: ANČIĆ, M. i dr. (ur.), Kolomanov put, Hrvatski povijesni muzej, Zagreb, 2002.

V. Naslov: Dinastička kriza na kraju 11. stoljećaKratki opis: Dinastička kriza u kraljevstvu na kraju 11. stoljeća.Literatura: - BARADA, M., Hrvatski vlasteoski feudalizam, JAZU, Zagreb, 1952.- RAUKAR, T., Seljak i plemić hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb, 2002.- ANČIĆ, M., „Od kralja 'poluboga' do prvih ideja o 'nacionalnom kraljevstvu'“, u: ANČIĆ, M. i dr. (ur.), Kolomanov put, Hrvatski povijesni muzej, Zagreb, 2002.

VI. Naslov: Promjene u položaju vladajućega sloja

Kratki opis: Promjene u vladajućem sloju.Literatura: - BARADA, M., Hrvatski vlasteoski feudalizam, JAZU, Zagreb, 1952.- RAUKAR, T., Seljak i plemić hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb, 2002.- ANČIĆ, M., „Od kralja 'poluboga' do prvih ideja o 'nacionalnom kraljevstvu'“, u: ANČIĆ, M. i dr. (ur.), Kolomanov put, Hrvatski povijesni muzej, Zagreb, 2002.

VII. Naslov: Prve kodifikacije izvanrednoga položaja pojedinih rodovskih zajednicaKratki opis: Kodifikacija izvanrednog položaja određenih rodovskih zajednica.Literatura: - BARADA, M., Hrvatski vlasteoski feudalizam, JAZU, Zagreb, 1952.- RAUKAR, T., Seljak i plemić hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb, 2002.- ANČIĆ, M., „Od kralja 'poluboga' do prvih ideja o 'nacionalnom kraljevstvu'“, u: ANČIĆ, M. i dr. (ur.), Kolomanov put, Hrvatski povijesni muzej, Zagreb, 2002.

VIII. Naslov: Razlike između Dalmacije i Hrvatske na jednoj i Slavonije na drugoj straniKratki opis: Osnovne razlike između Dalmacije, Hrvatske i Slavonije.Literatura: - BARADA, M., Hrvatski vlasteoski feudalizam, JAZU, Zagreb, 1952.- RAUKAR, T., Seljak i plemić hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb, 2002.- ANČIĆ, M., „Od kralja 'poluboga' do prvih ideja o 'nacionalnom kraljevstvu'“, u: ANČIĆ, M. i dr. (ur.), Kolomanov put, Hrvatski povijesni muzej, Zagreb, 2002.

IX. Naslov: Dinastička kriza na kraju 13. stoljeća i oblikovanje oligarhaKratki opis: Kriza u Ugarsko-Hrvatskom Kraljevstvu na kraju 13. stoljeća.Literatura: - BARADA, M., Hrvatski vlasteoski feudalizam, JAZU, Zagreb, 1952.- RAUKAR, T., Seljak i plemić hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb, 2002.- ANČIĆ, M., „Od kralja 'poluboga' do prvih ideja o 'nacionalnom kraljevstvu'“, u: ANČIĆ, M. i dr. (ur.), Kolomanov put, Hrvatski povijesni muzej, Zagreb, 2002.

X. Naslov: Raslojavanje plemićkoga slojaKratki opis: Raslojavanje plemića.Literatura: - BARADA, M., Hrvatski vlasteoski feudalizam, JAZU, Zagreb, 1952.- RAUKAR, T., Seljak i plemić hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb, 2002.- ANČIĆ, M., „Od kralja 'poluboga' do prvih ideja o 'nacionalnom kraljevstvu'“, u: ANČIĆ, M. i dr. (ur.), Kolomanov put, Hrvatski povijesni muzej, Zagreb, 2002.

XI. Naslov: Oligarsi, velikaši, srednje i malo plemstvoKratki opis: Oligarsi, velikaši, srednje i malo plemstvo.Literatura: - BARADA, M., Hrvatski vlasteoski feudalizam, JAZU, Zagreb, 1952.- RAUKAR, T., Seljak i plemić hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb, 2002.- ANČIĆ, M., „Od kralja 'poluboga' do prvih ideja o 'nacionalnom kraljevstvu'“, u: ANČIĆ, M. i dr. (ur.), Kolomanov put, Hrvatski povijesni muzej, Zagreb, 2002.

XII. Naslov: Pokušaj pune kodifikacije plemićkoga položaja u 14. stoljećuKratki opis: Nastojanja oko kodifikacije plemićkog položaja.Literatura: - BARADA, M., Hrvatski vlasteoski feudalizam, JAZU, Zagreb, 1952.- RAUKAR, T., Seljak i plemić hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb, 2002.- ANČIĆ, M., „Od kralja 'poluboga' do prvih ideja o 'nacionalnom kraljevstvu'“, u: ANČIĆ, M. i dr. (ur.), Kolomanov put, Hrvatski povijesni muzej, Zagreb, 2002.

XIII. Naslov: Između plemstva i neslobode - predijalci, jobagioni utvrdaKratki opis: Između plemstva i neslobode.Literatura:- BARADA, M., Hrvatski vlasteoski feudalizam, JAZU, Zagreb, 1952.- RAUKAR, T., Seljak i plemić hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb, 2002.- ANČIĆ, M., „Od kralja 'poluboga' do prvih ideja o 'nacionalnom kraljevstvu'“, u: ANČIĆ, M. i dr. (ur.), Kolomanov put, Hrvatski povijesni muzej, Zagreb, 2002.

XIV. Naslov: Prelazak na islam radi očuvanja statusa u vrijeme otomanskih osvajanjaKratki opis: Prelazak na islam radi očuvanja statusa.Literatura:- BARADA, M., Hrvatski vlasteoski feudalizam, JAZU, Zagreb, 1952.- RAUKAR, T., Seljak i plemić hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb, 2002.- ANČIĆ, M., „Od kralja 'poluboga' do prvih ideja o 'nacionalnom kraljevstvu'“, u: ANČIĆ, M. i dr. (ur.), Kolomanov put, Hrvatski povijesni muzej, Zagreb, 2002.

XV. Naslov: RekapitulacijaKratki opis: ------------Literatura: ------------

Naziv kolegija Psihologija odgoja i obrazovanja Kod kolegija

FFZAM101


Zajednički kolegijDiplomski sveučilišni studij

Godinastudija

I.



30+0+30

Status kolegija: obvezni (D) Preduvjeti: nema Usporedni uvjeti:

nema

Pristup kolegiju: studenti diplomskih nastavničkih studija


prema rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Mira Klarin, izv. prof.Kontakt sati/konzultacije: prema rasporeduE-mail adresa i broj telefona: [email protected], 036/ 355 436Asistent Marijana Šunjić, asist.Kontakt sati/konzultacije: prema rasporeduE-mail adresa i broj telefona [email protected], 036/ 355 436Ciljevi kolegija: Cilj kolegija je upoznati studente s psihološkim aspektima procesa

odgoja i obrazovanja. Spoznaje usvojene u okviru ovog kolegija čine dispoziciju za uspješniji proces učenja i poučavanja.


Studenti će moći:- definirati psiholgiju odgoja i obrazovanja,- opisati stadije kognitivnog i moralnog razvoja,- uočiti osnovnu podjelu pamćenja kao i faktore koji utječu na zaboravljanje, - usporediti teorije učenja i primijeniti strategije za povećanje učinkovitosti procesa učenja, - uočiti temeljne uvjete učenja i objasniti njihovu specifičnu ulogu u procesu učenja,- analizirati prednosti i nedostatke metoda poučavanja. Naučit će i važnost samoreguliranog učenja te usvojiti načela rukovođenja razredom i održavanja discipline. Analizom faktora subjektivnosti školskog ocjenjivanja, prepoznat će načine povećanja objektivnosti školske ocjene i njezinog pretvaranja u motivirajuću povratnu informaciju. Uočit će specifičnosti u radu s učenicima s posebnim potrebama. Znat će prepoznati pokazatelje nastavničkog stresa.


Psihologija odgoja i obrazovanja. Osnove kognitivnog i moralnog razvoja.Pamćenje. Teorije učenja.Osnovi preduvjeti učenja: motivacija i sposobnosti.Poučavanje.Upravljanje razredom.Ocjenjivanje znanja.Poučavanje učenika s posebnim potrebama.Nastavnički stres.





ostalo

Napomene:Studentske obveze - Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.

- Napisati seminarski rad. - Pisati kolokvije ili pismeni ispit.- Usmeni ispit.


pohađanje nastave


seminarski rad

praktični rad


esej


OBVEZE STUDENTA


Pohađanje nastave 60 2 Max 10%Seminarski rad 10 0,3 Max 10%Kolokviji/ pismeni ispit

30 1 Max 50%

Usmeni ispit 20 0,7 Max 30%Dodatna pojašnjenja: Studenti nisu obvezni pristupiti kolokvijima. Ipak, studenti koji u oba kolokvija postignu rezultat od 55% ili veći, bit će oslobođeni pismenog dijela ispita. Obveza studenta je i pisanje seminarskog rada, kojeg u pisanom obliku treba predati do kraja semestra. Tolerira se 45% izostanaka s nastave i njih nije potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je nazočiti barem 55% nastavi te napisati seminarski rad.Konačnu ocjenu čini 10% uspješno napisan i ocijenjen seminarski rad, 10% prisutnost na predavanjima, 50% uspjeh na kolokviju/ pismenom ispitu te 30% uspjeh na usmenom dijelu ispita. Prisutnost na nastavi:0% = 55% i manje2% = barem 55%4% = barem 64%6% = barem 73%8% = barem 82%10% = barem 91%Pisanje seminarskog rada:0% = Rad nije napisan. 1% = Rad ne zadovoljava formalne niti sadržajne kriterije. 2% = Rad ne zadovoljava sadržajne kriterije. 3% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije (prvenstveno se odnosi na način citiranja literature). 4% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje pogreške. 5% = Rad je sadržajno iscrpan te formalno, gramatički i pravopisno točan. Izlaganje seminarskoga rada: 0% = Rad nije usmeno prezentiran. 1% = Rad je pročitan. 2% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen. 3% = Usmeno izlaganje ima značajne nedostatke.

4% = Usmeno izlaganje je vrlo dobro pripremljeno.5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno. Pismeni ispiti (kolokviji) ocjenjuju se na sljedeći način: manje od 55% = do 0% ocjene od 55% do 62,9% = do 20% ocjene od 63% do 75,9% = do 30% ocjene od 76% do 88,9% = do 40% ocjene od 89% do 100% = do 50% ocjene Usmeni ispiti ocjenjuju se na sljedeći način: 0% = Student nije pristupio usmenom ispitu. od 1% do 6% = ne postoji osnovno činjenično znanje. od 7% do 12% = student ima osnovno činjenično znanje, ali su uočeni veći nedostatci pri razumijevanju sadržaja kolegija. od 13% do 18% = student razumije sadržaj, ali su uočeni veći nedostatci u razumijevanju primjene stečenog znanja. od 19% do 24% = student razumije sadržaj i mogućnost primjene, ali su uočene poteškoće kritičke analize sadržaja. od 25% do 30%% = student razumije sadržaj i njegovu primjenu, te može kritički uspoređivati i argumentirati unutar sadržaja kolegija.Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: A = 90 − 100% 5 (izvrstan) B = 80 – 89, 5% 4 (vrlo dobar) C/D = 70-79, 5% 3 (dobar) E = 60-69, 5% 2 (dovoljan) Obvezna literatura: - GRGIN, T., Edukacijska psihologija, Naklada Slap, Jastrebarsko,

1997.- VIZEK-VIDOVIĆ, V. i dr., Psihologija obrazovanja, IEP, Zagreb, 2003.


- GRGIN, T., Školsko ocjenjivanje, Naklada slap, Jastrebarsko, 2001. - HOWE, M. J. A., Psihologija učenja, Naklada slap, Jastrebarsko, 1999.- ZAREVSKI, P., Psihologija učenja i pamćenja, Naklada slap, Jastrebarsko, 1995.- Internet izvori.


Pohađanje nastave je obvezno. Seminarski rad treba predati u pisanom obliku do kraja semestra. Potrebno je konzultirati se sa suradnicom na kolegiju oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada. Vrlo je važno slijediti naputke o izradi seminarskih radova, koje studenti dobiju početkom semestra.


TEME I LITERATURA

I. Naslov: Uvod u psihologiju odgoja i obrazovanja

Kratki opis: Definicija i predmet proučavanja. Početci psihologije odgoja i obrazovanja. Literatura: - MILJKOVIĆ, D., RIJAVEC, M., VIZEK-VIDOVIĆ, V. i VLAHOVIĆ ŠTETIĆ, V., Psihologija obrazovanja (str. 5.-35.)- GRGIN, T., Edukacijska psihologija (str. 11.-25.)

II. Naslov: Osnove kognitivnog i moralnog razvojaKratki opis: Teorije kognitivnog razvoja (Piaget, Vigotski). Teorija moralnog razvoja (Kohlberg i Piaget).Literatura:- MILJKOVIĆ, D., RIJAVEC, M., VIZEK-VIDOVIĆ, V. i VLAHOVIĆ ŠTETIĆ, V., Psihologija obrazovanja (str. 47.-70.)

III. Naslov: PamćenjeKratki opis: Definicija pamćenja. Modeli pamćenja. Transfer, interferencija. Pojave vezane uz pamćenje. Literatura: - MILJKOVIĆ, D., RIJAVEC, M., VIZEK-VIDOVIĆ, V. i VLAHOVIĆ ŠTETIĆ, V., Psihologija obrazovanja- GRGIN, T., Edukacijska psihologija (str. 99.-110.) - ZAREVSKI, P., Psihologija učenja i pamćenja (poglavlje 3.)

IV. Naslov: Učenje. Klasično uvjetovanje. Kratki opis: Učenje, razlikovanje učenja i maturacije. Klasično uvjetovanje. Literatura: - MILJKOVIĆ, D., RIJAVEC, M., VIZEK-VIDOVIĆ, V. i VLAHOVIĆ ŠTETIĆ, V., Psihologija obrazovanja (poglavlje 3.) - GRGIN, T., Edukacijska psihologija (str. 26.-33.)

V. Naslov: Operantno uvjetovanjeKratki opis: Operantno uvjetovanje. Usporedba klasičnog i operantnog uvjetovanja. Primjena principa učenja. Literatura: - MILJKOVIĆ, D., RIJAVEC, M., VIZEK-VIDOVIĆ, V. i VLAHOVIĆ ŠTETIĆ, V., Psihologija obrazovanja (poglavlje 3.)

VI. Naslov: Socijalne teorije učenja i kognitivistički pristup učenjuKratki opis: Socijalna teorija učenja (A. Bandura), kognitivističke teorije učenja. Literatura:- MILJKOVIĆ, D., RIJAVEC, M., VIZEK-VIDOVIĆ, V. i VLAHOVIĆ ŠTETIĆ, V., Psihologija obrazovanja (poglavlje 3.) - GRGIN, T., Edukacijska psihologija (str. 39.-45.)

VII. KOLOKVIJ I

VIII. Naslov: Osobni činitelji djelotvornog učenja: kognitivne sposobnostiKratki opis: Glavne teorije i modeli inteligencije. Učenje i inteligencija. Inteligencija i školski uspjeh. (str. 70.-84.)Literatura: - MILJKOVIĆ, D., RIJAVEC, M., VIZEK-VIDOVIĆ, V. i VLAHOVIĆ ŠTETIĆ, V., Psihologija obrazovanja

IX. Naslov: Osobni činitelji djelotvornog učenja: motivacija i osobine ličnostiKratki opis: Definicije motivacije. Glavne teorije motivacije. Intrinzična i ekstrinzična motivacija. Atribucijska teorija motivacije.

Literatura: - MILJKOVIĆ, D., RIJAVEC, M., VIZEK-VIDOVIĆ, V. i VLAHOVIĆ ŠTETIĆ, V., Psihologija obrazovanja (poglavlje 4.)

X. Naslov: Samoregulirano i suradničko učenjeKratki opis: Važnost samoreguliranog učenja. Komponente samoreguliranog učenja. Suradničko učenje - glavni preduvjeti efikasnosti. Suradničko učenje i motivacija. Literatura: - MILJKOVIĆ, D., RIJAVEC, M., VIZEK-VIDOVIĆ, V. i VLAHOVIĆ ŠTETIĆ, V., Psihologija obrazovanja (poglavlje 4.)

XI. Naslov: Upravljanje razredom i disciplinaKratki opis: Opća načela upravljanja razredom. Nedisciplina u razredu. Suradnja s roditeljima. (poglavlje 5.)Literatura: - MILJKOVIĆ, D., RIJAVEC, M., VIZEK-VIDOVIĆ, V. i VLAHOVIĆ ŠTETIĆ, V., Psihologija obrazovanja

XII. Naslov: Metode poučavanjaKratki opis: Metoda izravnog poučavanja. Etape izravnog poučavanja. Poučavanje vođeno otkrivanjem i raspravom. Samostalno učenje.Literatura: - MILJKOVIĆ, D., RIJAVEC, M., VIZEK-VIDOVIĆ, V. i VLAHOVIĆ ŠTETIĆ, V., Psihologija obrazovanja (str. 325.-377.) - GRGIN, T., Edukacijska psihologija (str. 185.-196.)

XIII. Naslov: Mjerenje znanjaKratki opis: Svrha provjere znanja. Pismeno i usmeno ispitivanje znanja. Vrste i načini konstrukcije zadataka u ispitima znanja.Literatura: - MILJKOVIĆ, D., RIJAVEC, M., VIZEK-VIDOVIĆ, V. i VLAHOVIĆ ŠTETIĆ, V., Psihologija obrazovanja (str. 419.-440.)

XIV. Naslov: (Pr)ocjenjivanje znanjaKratki opis: Ocjenjivanje znanja. Faktori koji utječu na ocjenu. Formiranje motivirajuće povratne informacije. (str. 440.-460.)Literatura:- MILJKOVIĆ, D., RIJAVEC, M., VIZEK-VIDOVIĆ, V. i VLAHOVIĆ ŠTETIĆ, V., Psihologija obrazovanja - GRGIN, T., Edukacijska psihologija

XV. Naslov: Učenici s posebnim potrebama; nastavnički stres.Kratki opis: Učenici s posebnim potrebama. Daroviti učenici. Stres. Izvori nastavničkog stresa. Literatura: - MILJKOVIĆ, D., RIJAVEC, M., VIZEK-VIDOVIĆ, V. i VLAHOVIĆ ŠTETIĆ, V., Psihologija obrazovanja (str. 106.-139.) - GRGIN, T. Edukacijska psihologija (str. 202.-233.)

Naziv kolegija Opća pedagogija Kod kolegija

FFZAM102



Godinastudija

I.



30+0+30



nema ih



prema rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Zlatko Miliša, red. prof.Kontakt sati/konzultacije: prema rasporeduE-mail adresa i broj telefona: [email protected], 0038531/494-729Asistent Ines Perić, v. asist.Kontakt sati/konzultacije: prema rasporeduE-mail adresa i broj telefona [email protected], 355-423Ciljevi kolegija: Objasniti ulogu pedagogijskog pristupa u definiranju ciljeva odgoja

i obrazovanja za kritičnost i kreativnost. Ishodi učenja(opće i specifične kompetencije):

Razumijevanje polideterminističkog sklopa odnosa teorije i prakse odgoja. Studenti će ovladati znanjima iz područja teorije i prakse odgoja te ovladati temeljnim znanjima i vještinama znanstveno – istraživačkog rada.


Svrha, predmet i zadatci pedagogije. Društveno-povijesna dimenzija pedagogije. Pedagogija i njezin predmet. Pedagogijske discipline. Pravci i/ili teorije odgoja. Filozofijsko-antropološki pristup odgoju. Načelo interdisciplinarnosti u odgoju. Etape i vrste istraživanja. Metode i instrumenti istraživanja. Primjena rezultata istraživanja u praksi.Odabrani promicatelji značajnih ideja o odgoju i obrazovanju kroz povijest.Moć i granice odgoja. Ideali, ciljevi i norme odgoja. Procesi i subjekti odgoja. Grupa i pojedinac kao subjekt u obrazovanju. Agensi socijalizacije mladih. Ciljevi obrazovanja i suvremeni školski kurikulum. Vrednovanje obrazovanja Uloga i stručno usavršavanje učitelja i pedagoga. Sustav odgoja i obrazovanja. Rani odgoj. Školsko i visokoškolsko obrazovanje. Cjeloživotno obrazovanje.Vrijednosti i vrijednosne orijentacije mladih. Stilovi roditeljskog odgoja. Temeljna odgojno-obrazovna područja (tjelesni, intelektualni, moralni, socijalni, emocionalni i radni odgoj). Metode i sredstva odgoja u nastavi. Temeljne kompetencije učitelja, roditelja i učenika. Prosocijalno ponašanje. Suvremeni zahtjevi pedagogije: odgoj za medije, interkulturalni odgoj, problemi odrastanja, čimbenici demokratizacije obrazovanja





ostalo

Napomene:

Studentske obveze - Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.- Izložiti seminarski rad.- Pisati test.


pohađanje nastave


seminarski rad

praktični rad


esej


OBVEZE STUDENTA


Pohađanje nastave i aktivnost na nastavi

60 2 10%

Izlaganje seminarskog rada

15 0.5 10%

Završni ispit 45 1.5 80% Dodatna pojašnjenja: U konačnu ocjenu ulazi pohađanje nastave i angažiranost studenta tijekom nastave, izlaganje seminarskog rada te rezultati završnog ispita. Seminarski rad je obveza svih redovitih studenata; mora se pripremiti te usmeno obraniti u unaprijed dogovorenom terminu. Redoviti studenti nemaju obvezu rad predati u pisanom obliku.Izvanredni studenti imaju obvezu predati seminarski rad u pisanom obliku do kraja semestra, ali ne i usmeno ga braniti. Za njih, završni ispit nosi 80 % ocjene, a seminarski rad 20 %. Izlaganje seminarskoga rada: 0% = Rad nije usmeno prezentiran. 2% = Rad je pročitan. 4% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen. 6% = Rad nije pročitan, ali su uočeni veći nedostatci u usmenom izlaganju. 8% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uočene manje pravogovorne pogreške. 10% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno. Završni ispit ocjenjuje se na sljedeći način: manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = do 16% ocjene od 61% do 70% = do 32% ocjene od 71% do 80% = do 48% ocjene od 81% do 90% = do 64% ocjene od 91% do 100% = do 80% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: A = 89 − 100% 5 (izvrstan) B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar) C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar) E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan) Obvezna literatura: - BRATANIĆ, M., Paradoks odgoja, Hrvatska sveučilišna naklada,

Zagreb, 2002. (247 str.)- MIJATOVIĆ, A. (ur.), Osnove suvremene pedagogije, HPKZ,

Zagreb, 1998. (Poglavlja: VII, VIII, XII, XV, XVI) (156 str.)Dopunska literatura:

- BRATANIĆ, M., Mikropedagogija, Školska knjiga, Zagreb, 1993.- GLASSER, W., Kvalitetna škola, Educa, Zagreb, 2005.- GUDJONS, H., Pedagogija - temeljna znanja, Educa, Zagreb, 1994.- KATZ, G.L., MCCLELLAN, E.D., Poticanje razvoja dječje socijalne kompetencije, Educa, Zagreb, 1999.- MILIŠA, Z., TOLIĆ, M., VERTOVŠEK N, Mediji i mladi, Sveučilišna knjižara, Zagreb, 2009.- MILIŠA, Z., „Demokratske vrijednosti između teorije i prakse odgoja“, u: Zbornik radova Odnos pedagogijske teorije i pedagoške prakse, Sveučilište u Rijeci- Filozofski fakultet, Rijeka, 2002., 108.-113.- MILIŠA, Z., RAKIĆ, V., STANKOVIĆ, N., „Odgojne vrijednosti i Hrvatski nacionalni obrazovni standard“, u: Zbornik radova Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece Sveučilišta u Zadru, Sv. 5., Sveučilište u Zadru, Zadar, 2005., str. 43- 69.- MILIŠA, Z., VUKASOVIĆ, A., “Mladi i obitelj: Žrtve neučinkovitih zakona i kampanja“, Acta Iadertina, god. 2 (2005.), br. 2, str. 53.-81. - MILIŠA, Z., „Uloga medija u razvoju interkulturalne komunikacije“, Pedagogijska istraživanja, god. 5 (2008.), br. 2., str. 233.-249. - MILIŠA, Z., „Antropološko- filozofski pristup odgoju“, Zadarska revija, god. 31 (1982.), br. 2/3., str. 140.-145. - MILIŠA, Z., „Dileme kod istraživanja i isticanja odgojno poželjnih vrijednosti pojedinca i društva“, „Radovi“ Filozofskog fakulteta u Zadru, god. 11 (1994/95), br. 34, str. 157.- 166.- MILIŠA, Z., PROROKOVIĆ, A., „Vrijednosti mladih: radni i politički apsentizam i utjecaj medija“, Napredak, god. 140 (1999.), br 2., str. 154.- 164. - MILIŠA, Z., Odgojne vrijednosti rada, Književni krug, Split, 1999. - NEILL, S., Neverbalna komunikacija u razredu, Educa, Zagreb, 1994.- PREVIŠIĆ, V. (ur.), Kurikulum - sadržaji, metodologija, struktura, Školska knjiga, Zagreb, 2007.- PREVIŠIĆ, V., „Učitelj-interkulturalni medijator“, u: ROSIĆ, V. (ur.), Nastavnik - čimbenik kvalitete u odgoju i obrazovanju, Filozofski fakultet, Rijeka, 1999., str. 78.-84.- STOLL, L., FINK, D., Mijenjajmo naše škole, Educa, Zagreb, 2000.- VUKASOVIĆ, A., Pedagogija, Hrvatski katolički zbor “MI”, Zagreb, 2001.


Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. Seminarski rad treba predati u pisanom obliku do kraja semestra. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada.Vrlo je važno slijediti naputke o izradi seminarskih radova.


TEME I LITERATURA

I. Naslov: Interdisciplinarni pristup istraživanju odgoja i obrazovanjaKratki opis: Nužnost multidisciplinarnog i interdisciplinarnog istraživanja odgoja i obrazovanja.Literatura:- MIJATOVIĆ, A. (ur.), Osnove suvremene pedagogije, HPKZ, Zagreb, 1998. (Poglavlja: VII, VIII, XII).- GUDJONS, H., Pedagogija - temeljna znanja, Educa, Zagreb, 1994.

II. Naslov: Ciljevi odgoja i obrazovanjaKratki opis: Odgoj za kritičnost i kreativnost, poticanje empatičnosti, altruizma, upornosti, samostalnosti i materijalne neovisnosti. Literatura: - MIJATOVIĆ, A. (ur.), Osnove suvremene pedagogije, HPKZ, Zagreb, 1998. (Poglavlja: VII, VIII,). - STOLL, L., FINK, D., Mijenjajmo naše škole, Educa, Zagreb, 2000.

III. Naslov: Etape istraživanja u znanostiKratki opis: Ukazati na specifičnost svake pojedine etape u istraživanju s naglaskom na posljednju etapu - primijenu u praksi.Literatura:- MIJATOVIĆ, A. (ur.), Osnove suvremene pedagogije, HPKZ, Zagreb, 1998. (Poglavlja: VII, VIII,). - GUDJONS, H., Pedagogija - temeljna znanja, Educa, Zagreb, 1994.

IV. Naslov: Odnos ideala, vrijednosti i odgojaKratki opis: Dovesti u svrsishodnu vezu gore navedene pojmove. Literatura:- MIJATOVIĆ, A. (ur.), Osnove suvremene pedagogije, HPKZ, Zagreb, 1998. (Poglavlja: VII, VIII, XII).- MILIŠA, Z., Odgojne vrijednosti rada, Književni krug, Split, 1999.

V. Naslov: Tipovi vrijednosnih orijentacijaKratki opis: Objasniti glavne razlike među tipovima vrijednosnih orijentacija te prezentirati glavne rezultate istraživanja vrijednosnih orijentacija kod raznih skupina ispitanika. Literatura:- MILIŠA, Z., Odgojne vrijednosti rada, Književni krug, Split, 1999.

VI. Naslov: Obilježja skeptične generacijeKratki opis: Aktualizacija skeptične generacije prema H. Scheleskom.Literatura: - MILIŠA, Z., Odgojne vrijednosti rada, Književni krug, Split, 1999.

VII. Naslov: Proturječnost procesa socijalizacijeKratki opis: Objasniti ambivalentnu ulogu socijalizacije. Literatura:- BRATANIĆ, M., Paradoks odgoja, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2002.

VIII. Naslov: Istraživački pristupi - deduktivno-teorijski i induktivno-empirijskiKratki opis: Navesti konkretne razlike u istraživanjima.Literatura:

- MIJATOVIĆ, A. (ur.), Osnove suvremene pedagogije, HPKZ, Zagreb, 1998. (Poglavlja: VII, VIII, XII).- GUDJONS, H., Pedagogija - temeljna znanja, Educa, Zagreb, 1994.

IX. Naslov: Kriza odgoja i kriza vrijednostiKratki opis: Objasniti zašto je kriza odgoja ujedno i kriza vrijednosti.Literatura:- BRATANIĆ, M., Paradoks odgoja, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2002.

X. Naslov: Demokratske vrijednosti između teorije i prakseKratki opis: Navesti koje su demokratske vrijednosti asimptotičnog karaktera.Literatura:- BRATANIĆ, M., Paradoks odgoja, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2002.

XI. Naslov: Zabluda egalitarističke koncepcije rada i odgojaKratki opis: Grupa kao subjekt obrazovanja i individualni pristup svakom učeniku.Literatura:- BRATANIĆ, M., Paradoks odgoja, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2002.- MILIŠA, Z., Odgojne vrijednosti rada, Književni krug, Split, 1999.

XII. Naslov: Odgojne i manipulativne poruke u medijimaKratki opis: Navesti primjerima kako i kada mediji obrazuju i formiraju, a kada manipuliraju potrebama i preferencijama djece i mladih. Literatura:- MILIŠA, Z., TOLIĆ, M., VERTOVŠEK N, Mediji i mladi, Sveučilišna knjižara, Zagreb, 2009.- GUDJONS, H., Pedagogija - temeljna znanja, Educa, Zagreb, 1994.

XIII. Naslov: Odgojna atrofija školeKratki opis: Razlozi i posljedice odgojne atrofije škole. Literatura:- BRATANIĆ, M., Paradoks odgoja, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2002.- STOLL, L., FINK, D., Mijenjajmo naše škole, Educa, Zagreb, 2000.

XIV. Naslov: Odnos prema radu - pokazatelj cjeloživotnog obrazovanjaKratki opis: Temeljem empirijskih istraživanja ukazati na činjenicu da je odnos prema radu značajan pokazatelj odnosa prema cjeloživotnom obrazovanju. Literatura:- MILIŠA, Z., Odgojne vrijednosti rada, Književni krug, Split, 1999.

XV. Naslov: Suvremeni školski kurikulumKratki opis: Aktualnosti novog školskog kurikuluma u teoriji i praksi odgoja. Literatura:- PREVIŠIĆ, V. (ur.), Kurikulum - sadržaji, metodologija, struktura, Školska knjiga, Zagreb, 2007.- MIJATOVIĆ, A. (ur.), Osnove suvremene pedagogije, HPKZ, Zagreb, 1998. (Poglavlje XII, XV, XVI)

Naziv kolegija Pomoćne povijesne znanosti Kod kolegija FFPVM206



Godinastudija

I.



30+30+0

Status kolegija: obvezni (A) Preduvjeti: upisan 2. semestar

Usporedni uvjeti:

nema ih


prema rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Dijana Korać, doc.Kontakt sati/konzultacije: prema rasporeduE-mail adresa i broj telefona: [email protected] 00387 / 36 / 355-420Asistent Goran Mijočević, v. asist.Kontakt sati/konzultacije: prema rasporeduE-mail adresa i broj telefona [email protected] 00387 / 36 / 355-532Ciljevi kolegija Upoznati studente s najvažnijim pomoćnim povijesnim znanostima

u svrhu olakšanja studija povijesti i osposobiti ih za praktičnu primjenu tijekom budućeg bavljenja poviješću.


Nakon položenog ispita studenti će poznavati sadržaje najvažnijih pomoćnih povijesnih znanosti. Studenti će steći vještinu prepoznavanja i čitanja srednjovjekovnih pisama te analiziranja srednjovjekovnih isprava.


Uvod i razvoj pomoćnih povijesnih znanosti. Historijska geografija i kartografija. Genealogija ili rodoslovlje. Kronologija. Paleografija I. Paleografija II. Paleografija III. Kriptografija. Diplomatika. Sfragistika, sigilografija ili pečatoslovlje. Kodikologija. Povijesna metrologija. Arhivistika. Numizmatika. Heraldika ili grboslovlje. Veksilologija ili zastavoslovlje.




ostalo

Studentske obveze - Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.- Raditi vježbe.- Kontinuirana provjera znanja kroz kolokvije.- Polaganje završnog ispita.


pohađanje nastave




esej



Pohađanje nastave 60 2 Max 10%Aktivnosti u nastavi 30 1 Max 10%

Rad na vježbama 30 1 Max 10%Kolokviji 30 1 Max 40%Završni pismeni ispit* 30* 1* Max 40%*Završni usmeni ispit* 30 1 Max 30%Dodatna pojašnjenja:* Završni ispit sastoji se od pismenog i usmenog dijela. Studenti koji polažu pismeni dio ispita mogu dobiti maksimalno 40% ocjene, a da bi pristupili usmenom dijelu ispita trebaju imati najmanje 51% točnih odgovora.Pohađanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave nazočiti najmanje 60% predavanja (određeno Pravilnikom o studiranju), što znači da se tolerira 40% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. Student koji iz bilo kojeg razloga izostane više, ne može dobiti potpis nositelja kolegija niti pristupiti završnom ispitu. Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi. Studenti tijekom semestra rade dva kolokvija. Studenti koji su položili oba kolokvija tijekom nastave, polažu usmeni dio ispita na kojem se provjeravaju stečene kompetencije u svrhu potvrđivanja stečenog znanja i ostvarenih ishoda.Studenti koji tijekom semestra nisu položili nijedan kolokvij ili nisu pristupili polaganju kolokvija iz bilo kojih razloga, a ispunili su druge obveze, polažu pismeni i usmeni dio ispita.Studenti tijekom semestra mogu ostvariti maksimalno 30% ocjene pa je pohađanje nastave i aktivnost u nastavi u konačnici važno u zbroju bodova. Kroz vježbe, studenti će steći vještinu čitanja srednjovjekovnih pisama.Za izvanredne studente, budući da nisu obvezni pohađati nastavu, završni ispit vrednuje se sa 100% ocjene.Završni ispit je obvezan i bez njega student ne može biti ocijenjen. U konačnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih obveza.Pohađanje nastave ocjenjuje se na sljedeći način:Manje od 50% = nema pravo na potpis.2% = od 51% do 60% nazočnosti na nastavi.4% = od 61% do 70% nazočnosti na nastavi.6% = od 71% do 80% nazočnosti na nastavi.8% = od 81% do 90% nazočnosti na nastavi.10% = od 91% do 100% nazočnosti na nastavi.Aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:0% = Ne dolazi na nastavu.2% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.4% = Povremeno se uključuje u nastavni proces.6% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.8% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.10% = Redovito pohađa nastavu, pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, postavlja pitanja i problematizira sadržaje važne za kolegij.Rad na vježbama ocjenjuje se na sljedeći način:0% = vježba nije urađena2% = elementarno poznavanje srednjovjekovnih pisama4% = poznavanje srednjovjekovnih pisama, ali su uočene veće pogreške prilikom čitanja6% = poznavanje srednjovjekovnih pisama, ali su uočene manje pogreške prilikom čitanja8% = dobro poznavanje i čitanje srednjovjekovnih pisama10%= izvrsno poznavanje i čitanje srednjovjekovnih pisama.Kolokvij se ocjenjuje na sljedeći način:Manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

Od 51% do 60% = 4% ocjeneOd 61% do 70% = 8% ocjeneOd 71% do 80% = 12% ocjeneOd 81% do 90% = 16% ocjeneOd 91% do 100% = 20% ocjeneZa studente koji polažu pismeni dio ispita ocjenjivanje se vrši na sljedeći način:Manje od 50% točnih odgovora = 0 % ocjene Od 51% do 60% = do 8% ocjene Od 61% do 70% = do 16% ocjene Od 71% do 80% = do 24% ocjene Od 81% do 90% = do 32% ocjene Od 91% do 100% = do 40% ocjeneZavršni usmeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:Manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene Od 51% do 60% = 6% ocjeneOd 61% do 70% = 12% ocjeneOd 71% do 80% = 18% ocjeneOd 81% do 90% = 24% ocjeneOd 91% do 100% = 30% ocjenePrema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: A = 89 − 100% 5 (izvrstan) B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar) C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar) E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)Obvezna literatura: - KAPITANOVIĆ, V., Povijesna vrela i pomoćne znanosti,

Filozofski fakultet Split, Split, 2012.- ŠANJEK, F., Latinska paleografija i diplomatika, Sveučilište u Zagrebu - Hrvatski studiji, Zagreb, 2005.

Dopunska literatura: - ANTOLJAK, S., Pomoćne istorijske nauke, Kraljevo, 1971.- STIPČEVIĆ, A., Povijest knjige, Nakladni Zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1985. - STIPIŠIĆ, J., Pomoćne povijesne znanosti u teoriji i praksi, Školska knjiga, Zagreb, 31991.


Informacije o kolegiju:Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama prema kolegiju studenti će dobiti na prvom predavanju - te informacije dostupne su i na mrežnoj stranici Fakulteta (www.ffmo.ba).Kontaktiranje s nastavnikom:Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a kontaktiranje je omogućeno i elektroničkom poštom izvan termina konzultacija, prema potrebi (adresa dostupna na mrežnoj stranici Filozofskog fakulteta).Termin za konzultacije određuje se početkom akademske godine.


TEME I LITERATURA

I. Naslov: Uvodno predavanje: izlaganje načina rada, uvođenje u sadržaj kolegija, koncepcija predavanjaKratki opis: Opis kolegija, ciljeva i metoda.

Literatura:- KAPITANOVIĆ, V., Povijesna vrela i pomoćne znanosti, Filozofski fakultet Split, Split, 2012.- ŠANJEK, F., Latinska paleografija i diplomatika, Sveučilište u Zagrebu - Hrvatski studiji, Zagreb, 2005.

II. Naslov: Uvod i razvoj pomoćnih povijesnih znanostiKratki opis: Od pripovjedačke do znanstvene povijesti. Znanstveni pristup povijesnim vrelima.Literatura:- KAPITANOVIĆ, V., Povijesna vrela i pomoćne znanosti, Filozofski fakultet Split, Split, 2012., str. 17.-42.

III. Naslov: Historijska geografija i kartografijaKratki opis: Važnost ozemlja u razumijevanju povijesti. Reljef. Klima. Putovi i svladavanje prostora. Granice i njihov utjecaj. Povijesna kartografija.Literatura:- KAPITANOVIĆ, V., Povijesna vrela i pomoćne znanosti, Filozofski fakultet Split, Split, 2012., str. 43.-70.

IV. Naslov: Genealogija ili rodoslovljeKratki opis: Genealogija i povijest. Grafički i likovni prikaz rodoslovlja kroz povijest. Arhivska vrela za istraživanje genealogije. Istraživanje dokumenata. Rodoslovlje i rodbinski odnosi. Noviji grafički prikaz rodoslovlja.Literatura:- KAPITANOVIĆ, V., Povijesna vrela i pomoćne znanosti, Filozofski fakultet Split, Split, 2012., str. 71.-90.

V. Naslov: KronologijaKratki opis: Kalendari. Preračunavanje vremena. Era ili načini brojanja godina. Stil, početak i trajanje godine. Indikcija. Preračunavanje nadnevaka. Označavanje dana u tjednu. Preračunavanje sata.Literatura:- KAPITANOVIĆ, V., Povijesna vrela i pomoćne znanosti, Filozofski fakultet Split, Split, 2012., 91.-110.

VI. Naslov: Paleografija IKratki opis: Važnost i opseg paleografije. Od poznavanja starih pisama do znanosti. Pisaljke i podloga za pisanje.Literatura:- KAPITANOVIĆ, V., Povijesna vrela i pomoćne znanosti, Filozofski fakultet Split, Split, 2012., str. 111.-127.

VII. Naslov: Paleografija IIKratki opis: Oblici pisma. Kratice. Brojevi.Literatura:- KAPITANOVIĆ, V., Povijesna vrela i pomoćne znanosti, Filozofski fakultet Split, Split, 2012., str. 128.-148.

VIII. Naslov: Paleografija III. Kriptografija.Kratki opis: Novovjekovna latinička pisma. Posebna hrvatska pisma.Literatura:- KAPITANOVIĆ, V., Povijesna vrela i pomoćne znanosti, Filozofski fakultet Split, Split, 2012., str. 149.-186.

IX. Naslov: DiplomatikaKratki opis: Povijesni razvoj. Opća i posebna diplomatika. Javne i privatne isprave. Pravni čin i njihovo dokumentiranje. Nastanak ili sastavljanje javne isprave. Nastanak privatne isprave. Obilježja ili karakteristike isprave. Izvornici, prijepisi i krivotvorine isprava.Literatura:- KAPITANOVIĆ, V., Povijesna vrela i pomoćne znanosti, Filozofski fakultet Split, Split, 2012., str. 187.-210.

X. Naslov: Sfragistika, sigilografija ili pečatoslovlje. Kodikologija.Kratki opis: Povijesni razvoj sfragistike. Pečati kroz povijest. Pečatnjaci. Vrste pečata i načini pečaćenja. Prestanak upotrebe pojedinog pečata. Povijesni razvoj kodikologije. Kodeks. Opis rukopisa i njegova obilježja. Vanjska, unutarnja i posebna obilježja rukopisa.Literatura:- KAPITANOVIĆ, V., Povijesna vrela i pomoćne znanosti, Filozofski fakultet Split, Split, 2012., str. 211.-234.

XI. Naslov: Povijesna metrologijaKratki opis: Srednjovjekovne i novovjekovne mjere. Mjere na području Hrvatske. Decimalni mjerni sustav i preračunavanje starih mjera.Literatura:- KAPITANOVIĆ, V., Povijesna vrela i pomoćne znanosti, Filozofski fakultet Split, Split, 2012., str. 235.-245.

XII. Naslov: Arhivistika. Numizmatika.Kratki opis: Opseg arhivistike kao znanosti. Arhivi i njihova povijest. Javni i privatni arhivi. Sređivanje arhivskog gradiva i arhivska istraživanja. Povijesni razvoj numizmatike. Novac i njegova upotreba u prošlosti. Tip i natpis. Tesere, žetoni i medalje. Opis metalnog novca. Novac kao povijesno vrelo.Literatura:- KAPITANOVIĆ, V., Povijesna vrela i pomoćne znanosti, Filozofski fakultet Split, Split, 2012., str. 263.-298.

XIII. Naslov: Heraldika ili grboslovljeKratki opis: Oblikovanje grbova u srednjem vijeku. Oblikovanje grbova u novom vijeku. Grbovi i heraldička znanost. Hrvatski grbovi u hrvatskom grboslovlju. Opis grba. Heraldika kao pomagalo u istraživanju povijesti.Literatura:- KAPITANOVIĆ, V., Povijesna vrela i pomoćne znanosti, Filozofski fakultet Split, Split, 2012., str. 299.-320.

XIV. Naslov: Veksilologija ili zastavoslovljeKratki opis: Veksilologija kao pomoćna povijesna znanost.Literatura: - KAPITANOVIĆ, V., Povijesna vrela i pomoćne znanosti, Filozofski fakultet Split, Split, 2012., str. 321.-330.

XV. Naslov: Završno predavanjeKratki opis: Zaključni osvrt na prijeđenu građuLiteratura: ------------

Naziv kolegija Povijest kršćanstva 2 Kod kolegija FFPVM207Studijski programCiklus


Godinastudija

I.



30+0+0



nema ih

Pristup kolegiju studenti Povijesti Vrijeme održavanja nastave:

prema rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik dr. sc. Božo Goluža, red. prof.Kontakt sati/konzultacije prema rasporeduE-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-420Ciljevi kolegija: Upoznati studente s najvažnijim događajima iz povijesti

kršćanstva od 14. stoljeća do naših dana s ciljem da studenti postignu razinu koja će im omogućiti da budu u stanju prepoznati, argumentirano opisati i kritički protumačiti najvažnija pitanja, pojmove i procese iz povijesti kršćanstva u navedenom razdoblju.


- Nakon položenog ispita student će poznavati najvažnije događaje iz povijesti kršćanstva od 14. stoljeća do naših dana s naglaskom na razumijevanju temeljnih pojmova i procesa. - Osposobljavanje studenata za samostalno promišljanje o važnim događajima i procesima iz povijesti kršćanstva kao i sposobnost opisa i usporedbe najvažnijih pitanja u navedenom razdoblju.- Osposobljavanje studenata za samostalno služenje literaturom s ciljem dopunjavanja stečenih znanja.- Sagledavanje važnosti kronološkog slijeda povijesnih zbivanja.


Papinstvo, problem reforme i koncilijarizam. Razvitak crkvenih znanosti i religiozno-crkvenog života. Crkva u vrijeme renesanse. Protestantska reformacija u Njemačkoj i u drugim zemljama do sredine 16. st. Obnova Katoličke crkve. Borba između reformacije i protureformacije. Unutrašnji razvitak protestantizma. Papinstvo i katolicizam. Francuska u vrijeme Luja XIV. Prosvjetiteljstvo i protestantizam. Katolička crkva u oluji prosvjetiteljstva. Italija i propast Papinske države. Kulturkampf u Njemačkoj. Ideološki i socijalni razvitak. Crkva u 20. st. Novi crkveni redovi. Religiozni i crkveni život.




ostalo

Studentske obveze - Prisustvovanje predavanjima i sudjelovanje u raspravama o izloženim temama. - Spremanje građe za ispit.

Praćenje i ocjenjivanje studenta(označiti masnim

pohađanje nastave



usmeni ispit pismeni ispit kontinuirana esej

tiskom) provjera znanjaDetaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova.



30 1 Max 30%

Završni ispit (usmeni) 60 2 Max 70%Dodatna pojašnjenja:- Pohađanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave nazočiti najmanje 50% predavanjima. Studenti koji iz bilo kojeg razloga izostanu više ne mogu dobiti potpis nositelja kolegija niti pristupiti završnom ispitu. - Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi. - Uvjet za izlazak na završni ispit je i položen vezani kolegij: Povijest kršćanstva 1.- Završni ispit (usmeni) je obvezan i bez njega student ne može biti ocijenjen. - U konačnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza. Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:Nazočnost nastavi manje od 50% odrađenih zadataka = 0% ocjene Nazočnost nastavi od 51% do 70% = do 5% ocjene Nazočnost nastavi od 51% do 70% + aktivno sudjelovanje u diskusiji= do 10% ocjeneNazočnost nastavi od 71% do 90% = do 15% ocjene Nazočnost nastavi od 71% do 90% + aktivno sudjelovanje u diskusiji= do 20% ocjene Nazočnost nastavi od 91% do 100% = do 25% ocjene Nazočnost nastavi od 91% do 100% + aktivno sudjelovanje u diskusiji= do 30% ocjene Završni ispit (usmeni) ocjenjuje se na sljedeći način: - manje od 50% točnih odgovora = 0 % ocjene - od 51% do 60% = do 14% ocjene - od 61% do 70% = do 28% ocjene - od 71% do 80% = do 42% ocjene - od 81% do 90% = do 56% ocjene - od 91% do 100% = do 70% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: A = 89 − 100% 5 (izvrstan) B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar) C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar) E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan) Obvezna literatura: - GOLUŽA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar,

1998.Dopunska literatura: - CEZAREJSKI, E., Crkvena povijest, Split, 2004.

- FRANZEN, A., Pregled povijesti Crkve, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1983.- JEDIN, H. (ur.), Velika povijest Crkve, I.-III.,V.-VI., Zagreb, 1971.-1978., (naslov izvornika: Handbuch der Kirchengeschichte)


Informiranje o kolegiju:Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama studenata prema kolegiju studenti će dobiti na prvom predavanju - te informacije dostupne su i na mrežnoj stranici Fakulteta.Kontaktiranje s nastavnikom:- Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a kontaktiranje je omogućeno i elektroničkom

poštom i izvan termina konzultacija, prema potrebi (adresa dostupna na mrežnoj stranici Filozofskog fakulteta).- Termin za konzultacije određuje se početkom akademske godine.


TEME I LITERATURA

I. Naslov: Uvodno predavanje: izlaganje načina rada, uvođenje u sadržaj kolegija i koncepcija predavanjaKratak opis: Opis kolegija, ciljeva, metoda, studentskih obveza itd.Literatura: Obvezna: - GOLUŽA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998.Dopunska: - CEZAREJSKI, E., Crkvena povijest, Split, 2004.- FRANZEN, A., Pregled povijesti Crkve, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1983.- JEDIN, H. (ur.), Velika povijest Crkve, I.-III.,V.-VI., Zagreb, 1971.-1978., (naslov izvornika: Handbuch der Kirchengeschichte)

II. Naslov: Avinjonsko sužanjstvo. Veliki zapadni raskol.Kratak opis: Avinjonsko sužanjstvo. Povratak kurije u Rim. Veliki zapadni raskol. Sabor u Konstanzu. Sabor u Bazelu i u Ferrari-Firenci. Literatura:- GOLUŽA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998., str. 283.-300.

III. Naslov: Preteče reformacije - John Wiclif, Jan Hus. Gotika i renesansa.Kratak opis: Wiclif - preteča protestantske reformacije. Jan Hus. Antisemitizam i španjolska inkvizicija. Umjetnost: gotika i renesansa. Humanizam i renesansa. Renesansni pape.Literatura:- GOLUŽA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998., str. 310.-325.

IV. Naslov: Protestantska reformacija - Martin LutherKratak opis: Martin Luther. Državni sabor u Wormsu. Razvoj luteranske reformacije. Državni sabor u Augsburgu 1530. godine.Literatura:- GOLUŽA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998., str. 335.-347., 349.-354.

V. Naslov: Ulrich Zwingli. Jean Calvin. Anglikanizam.Kratak opis: Ulrich Zwingli. Jean Calvin. Anglikanizam. Literatura:- GOLUŽA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998., str. 354.-361.

VI. Naslov: Obnova Katoličke crkve. Ekumenski sabor u Tridentu.Kratak opis: Obnova Katoličke crkve. Procvat redovništva. Ekumenski sabor u Tridentu. Tri velika posttridentska papa. Crkva početkom 17. stoljeća. Literatura:- GOLUŽA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998.,

str. 361.-369.VII. Naslov: Velika geografska otkrića. Borba između reformacije i

protureformacije. Tridesetogodišnji rat. Religijska borba u Francuskoj.Kratak opis: Velika geografska otkrića. Renesansa i barok. Borba između reformacije i protureformacije. Razvoj reformacije. Tridesetogodišnji rat i Vestfalski mir. Religijska borba u Francuskoj. Katolička crkva u Engleskoj, Škotskoj i Irskoj. Zemlje Beneluksa. Pravoslavlje.Literatura:- GOLUŽA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998., str. 369.-374., 376.-393.

VIII. Naslov: Francuska u vrijeme Luja XIV. Prosvjetiteljstvo.Kratak opis: Francuska u vrijeme Luja XIV. Jansenizam. Prosvjetiteljstvo. Isusovci i njihovo ukidanje. Cezaropapizam u Austriji.Literatura:- GOLUŽA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998., str. 401.-410., 412.-414.

IX. Naslov: Francuska u vrijeme revolucije. Crkva u novim prilikama.Kratak opis: Francuska u vrijeme revolucije. Sekularizacija Crkve u Njemačkoj. Kriza Crkvene države. Obnova katoličanstva u Njemačkoj i Austriji. Katolička crkva u ostalim europskim zemljama. Katolička crkva u Americi. Nove sekte.Literatura: - GOLUŽA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998., str. 417.-442., 452.-454.

X. Naslov: Italija i propast Crkvene države. Prvi vatikanski koncil.Kratak opis: Italija i propast Crkvene države. Prvi vatikanski sabor. Starokatolici. Pape Leon XIII. i sv. Pio X. Literatura:- GOLUŽA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998., str. 457.-469.

XI. Naslov: Kulturkampf i njegove posljediceKratak opis: Kulturkampf i njegove posljedice. Crkva u Austriji i Švicarskoj. Katolička crkva u Francuskoj. Unutrašnji život Crkve.Literatura: - GOLUŽA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998., str. 469.-476., 479.-482.

XII. Naslov: Prvi svjetski rat. Crkva u središnjoj i zapadnoj Europi.Kratak opis: Prvi svjetski rat. Pio XI., Pio XII. i Ivan XXIII. Crkva u Njemačkoj i Austriji. Crkva u ostalim europskim zemljama. Literatura:- GOLUŽA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998., str. 491.-504.

XIII. Naslov: Crkva i nacizam. Drugi svjetski rat.Kratak opis: Crkva i nacizam. Poslije Drugoga svjetskog rata. Literatura:- GOLUŽA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998., str. 504.-508.

XIV. Naslov: Drugi vatikanski koncilKratak opis: Drugi vatikanski sabor. Pavao VI., Ivan Pavao I., Ivan Pavao

II.Literatura:- GOLUŽA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998., str. 508.-517.


Naziv kolegija Povijest Bizantskoga Carstva Kod kolegija FFPVM208Studijski programCiklus


Godinastudija

I.



30+0+0



nema ih


prema rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik dr. sc. Božo Goluža, red. prof.Kontakt sati/konzultacije prema rasporeduE-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-420Ciljevi kolegija Upoznati studente s najvažnijim događajima iz povijesti

Bizantskoga Carstva s ciljem da studenti postignu razinu koja će im omogućiti da budu u stanju prepoznati, argumentirano opisati i kritički protumačiti najvažnija pitanja, pojmove i procese iz povijesti Istočnoga Rimskog Carstva.


- Nakon položenog ispita studenti će poznavati najvažnije događaje iz povijesti ovoga Carstva od 4. do 15. stoljeća s naglaskom na razumijevanju temeljnih pojmova i procesa. - Osposobljavanje studenata za samostalno promišljanje o važnim događajima i procesima iz povijesti Istočnoga Rimskog Carstva kao i sposobnost opisa i usporedbe najvažnijih pitanja u navedenom razdoblju.- Osposobljavanje studenata za samostalno služenje literaturom s ciljem dopunjavanja stečenih znanja.- Sagledavanje važnosti kronološkog slijeda povijesnih zbivanja.


Osnutak Carigrada i početci Istočnoga Rimskog Carstva (330.-518.). Car Justinijan i Bizantsko Carstvo (518.-610.). Car Heraklije. Arapska opasnost i transformacija Carstva u 7. stoljeću (610.-717.). Izaurijski carevi i borba protiv svetih slika - ikonoklazam (717.-867.). Vrhunac Carstva pod makedonskom dinastijom (867.-1081.). Dinastija Komnen (1081.-1204.). Latinsko Carstvo na Istoku i Bizantsko Carstvo u Niceji (1204.-1261.). Dinastija Paleolog (1261.-1453.).




ostalo

Studentske obveze - Redovito pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u raspravama o izloženim temama.- Spremanje građe za ispit i polaganje završnog ispita.


pohađanje nastave




esej



Pohađanje nastave 30 1 Max 30%Završni ispit (usmeni) 60 2 Max 70%Dodatna pojašnjenja:- Pohađanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave nazočiti najmanje 50% predavanjima. Studenti koji iz bilo kojeg razloga izostanu više ne mogu dobiti potpis nositelja kolegija niti pristupiti završnom ispitu. - Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi. - Završni ispit (usmeni) je obvezan i bez njega student ne može biti ocijenjen. - U konačnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza. Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:Nazočnost nastavi manje od 50% odrađenih zadataka = 0% ocjene Nazočnost nastavi od 51% do 70% = do 5% ocjene Nazočnost nastavi od 51% do 70% + aktivno sudjelovanje u diskusiji= do 10% ocjeneNazočnost nastavi od 71% do 90% = do 15% ocjene Nazočnost nastavi od 71% do 90% + aktivno sudjelovanje u diskusiji= do 20% ocjene Nazočnost nastavi od 91% do 100% = do 25% ocjene Nazočnost nastavi od 91% do 100% + aktivno sudjelovanje u diskusiji= do 30% ocjene Završni ispit (usmeni) ocjenjuje se na sljedeći način: - manje od 50% točnih odgovora = 0 % ocjene - od 51% do 60% = do 14% ocjene - od 61% do 70% = do 28% ocjene - od 71% do 80% = do 42% ocjene - od 81% do 90% = do 56% ocjene - od 91% do 100% = 70% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: A = 89 − 100% 5 (izvrstan) B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar) C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar) E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan) Obvezna literatura: - DIEHL, C., Storia dell'Impero Bizantino, Roma, 1977.Dopunska literatura: - BECK, H. G., Die Kirche in Ihrer Geschichte. Geshichte der

orthodoxen Kirche im byzantinischen Reich, Göttingen, 1980. (na internetu u PDF formatu)- COGNOSSO, F., Bisanzio. Storia di una civiltà, Milano, 1976.- JEDIN, H., Velika povijest Crkve, II., Zagreb, 1995., (naslov izvornika: Handbuch der Kirchengeschichte).




TEME I LITERATURA

I. Naslov: Uvodno predavanje: izlaganje načina rada, uvođenje u sadržaj kolegija i koncepcija predavanjaKratak opis: Opis kolegija, ciljeva, metoda, studentskih obveza itd.Literatura:- DIEHL, C., Storia dell'Impero Bizantino, Roma, 1977.

II. Naslov: Osnutak Carigrada i početci Istočnoga Rimskog CarstvaKratak opis: Osnutak Konstantinopola i karakteristike novoga Carstva. Kriza zbog barbarskih provala. Religiozna kriza.Literatura:- DIEHL, C., Storia dell'Impero Bizantino, Roma, 1977., str. 1.-9.

III. Naslov: Car Justinijan i Bizantsko CarstvoKratak opis: Zbivanja u vrijeme justinijanske dinastije. Justinijanov karakter, politika i okruženje. Justinijanova vanjska politika. Justinijanova unutarnja politika.Literatura:- DIEHL, C., Storia dell'Impero Bizantino, Roma, 1977., str. 11.-22.

IV. Naslov: Bizantska civilizacijaKratak opis: Bizantska civilizacija u 6. stoljeću. Kraj justinijanske dinastije i marginalizacija Justinijanova djela.Literatura:- DIEHL, C., Storia dell'Impero Bizantino, Roma, 1977., str. 22.-25.

V. Naslov: Car Heraklije. Arapska opasnost i transformacija Carstva u 7. stoljeću.Kratak opis: Reorganizacija Carstva i politika cara Heraklija. Arapska opasnost. Religiozna politika na Istoku.Literatura:- DIEHL, C., Storia dell'Impero Bizantino, Roma, 1977., str. 27.-31.

VI. Naslov: Transformacija Carstva u 7. stoljećuKratak opis: Transformacija Carstva. Kraj Heraklijeve dinastije i slabljenje Carstva. Literatura:- DIEHL, C., Storia dell'Impero Bizantino, Roma, 1977., str. 31.-35.

VII. Naslov: Izaurijski carevi i borba protiv svetih slika – ikonoklazamKratak opis: Reorganizacija Carstva u vrijeme prva dva cara izaurijske dinastije. Ikonoklazam. Carica Irena i ukidanje ikonoklazma. Drugo razdoblje ikonoklazma. Carica Teodora i kraj ikonoklazma. Vanjska politika Carstva i preustroj Monarhije.Literatura:- DIEHL, C., Storia dell'Impero Bizantino, Roma, 1977., str. 37.-49.

VIII. Naslov: Vrhunac Carstva pod makedonskom dinastijomKratak opis: Vladari iz makedonske dinastije i konsolidacija dinastije. Vanjska politika careva iz makedonske dinastije.Literatura:- DIEHL, C., Storia dell'Impero Bizantino, Roma, 1977., str. 51.-61.

IX. Naslov: Bizantska civilizacija u 10. stoljeću

Kratak opis: Unutarnji ustroj i bizantska civilizacija u 10. stoljeću. Razlozi slabljenja Carstva. Opadanje bizantske moći u 11. stoljeću.Literatura:- DIEHL, C., Storia dell'Impero Bizantino, Roma, 1977., str. 62.-74.

X. Naslov: Dinastija KomnenKratak opis: Vladari iz dinastije Komnen. Vanjska politika careva Komnenaca. Literatura:- DIEHL, C., Storia dell'Impero Bizantino, Roma, 1977., str. 75.-84.

XI. Naslov: Bizantska civilizacija u 12. stoljećuKratak opis: Carevi Komnenci i bizantska civilizacija. Bizantsko Carstvo krajem 12. stoljeća. Carstvo i križarske vojne.Literatura:- DIEHL, C., Storia dell'Impero Bizantino, Roma, 1977., str. 85.-90.

XII. Naslov: Latinsko Carstvo na Istoku i Bizantsko Carstvo u NicejiKratak opis: Latinsko Carstvo u Konstantinopolu osnovano u 4. križarskoj vojni. Preseljenje sjedišta Bizantskoga Carstva u Niceju. Povratak Grka u Carigrad.Literatura:- DIEHL, C., Storia dell'Impero Bizantino, Roma, 1977., str. 91.-99.

XIII. Naslov: Bizantsko Carstvo u vrijeme dinastije PaleologKratak opis: Stanje Bizantskoga Carstva 1261. godine. Bizantsko Carstvo u vrijeme posljednjih careva iz dinastije Paleolog. Tursko osvajanje Carigrada i propast Istočnoga Rimskog Carstva.Literatura:- DIEHL, C., Storia dell'Impero Bizantino, Roma, 1977., str. 101.-112.

XIV. Naslov: Bizantska civilizacija u vrijeme careva iz dinastije PaleologKratak opis: Posljednji procvat literature i umjetnosti. Školstvo. Utjecaj Bizanta na pravoslavni Istok.Literatura:- DIEHL, C., Storia dell'Impero Bizantino, Roma, 1977., str. 112.-116.


Naziv kolegija Stvaranje i širenje osmanske kulture Kod kolegija FFPVM209



Godinastudija

I.



30+0+0

Status kolegija: izborni (B2)/(C)

Preduvjeti nema ih Usporedni uvjeti:

nema ih

Pristup kolegiju: studenti diplomskog Studija povijesti i studenti diplomskih studija Filozofskog

fakulteta


prema rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Dijana Pinjuh, doc.Kontakt sati/konzultacije: prema rasporeduE-mail adresa i broj telefona: [email protected]; 036/355-532Ciljevi kolegija: Upoznati studente s okolnostima koje su dovele do stvaranja

Osmanske države, s posebnim naglaskom na razvoj i širenje kulture. Prikazati svakodnevicu Osmanskoga Carstva te utjecaj osmanske kulture na druge narode koji su se nalazili u sklopu Carstva.


Nakon položenog ispita studenti će poznavati najvažnije karakteristike i značajke osmanske kulture, okolnosti koje su dovele do njezinog širenja te povijesnog konteksta u kojem su se nalazili narodi koji su bili u sklopu Osmanskoga Carstva.


Početci stvaranja Osmanske države. Opadanje i slabljenje moći. Vladavina žena. Doba tulipana. Reforme. Ustroj i obilježja Osmanskoga Carstva. Gospodarske i društvene prilike. Unutrašnji nemiri i sukobi. Struktura vlasti. Uređenje u centru. Dvor. Središnja uprava. Uređenje u pokrajinama. Gospodarski i društveni ustroj. Osmansko Carstvo i međunarodna trgovina. Značaj trgovine. Trgovačke rute. Gradsko stanovništvo i arhitektura. Gradski život. Gradske četvrti. Selo i seosko stanovništvo. Svakodnevica življenja. Suživot različitih kultura. Stranci prema osmanskoj kulturi. Kultura žena i društveni život među ženama. Nakit i odjeća. Žene u umjetnosti. Gradski život. Obredi i svečanosti. Religija. Derviši i derviške tekije. Medrese i ulema. Trijumf fanatizma. Kultura prehrane. Kulturna promjena. Posljedice Francuske revolucije. Usvajanje strane kulture. Promjene u društvenom životu i kulturi prehrane.




Napomene: Nastava se izvodi u obliku predavanja.Studentske obveze - Redovito pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.

- Sudjelovati u raspravi o izloženim temama.- Položiti završni ispit.

Praćenje i pohađanje aktivnosti u seminarski rad praktični rad


nastave nastaviusmeni ispit pismeni ispit kontinuirana

provjera znanja

esej


OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENIPohađanje nastave 30 1 Max 20%Aktivnosti u nastavi 15 0,5 Max 10%Završni ispit (usmeni) 15 0,5 Max 70%Dodatna pojašnjenja:Pohađanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave nazočiti najmanje 60% predavanjima. Student koji iz bilo kojeg razloga izostane više, a to ne može opravdati, ne može dobiti potpis nositelja kolegija niti pristupiti završnom ispitu. - Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi. - Završni ispit je obvezan i bez njega student ne može biti ocijenjen. Završni ispit je usmeni kojim se provjeravaju stečeno znanje i kompetencije. Za usmeni ispit potrebno je pripremiti gradivo s popisa obvezne literature. Pohađanje nastave ocjenjuje se na sljedeći način:0% ocjene - manje od 60% nazočnosti na nastavi 4% - od 61% do 70% nazočnosti na nastavi 8% - od 71% do 80% nazočnosti na nastavi 12% - od 81% do 90% nazočnosti na nastavi 16% - od 91% do 95% nazočnosti na nastavi 20% - od 96% do 100% nazočnosti na nastavi Aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:0% - Ne dolazi na nastavu.2% - Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.4% - Povremeno se uključuje u nastavni proces.6% - Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.8% - Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.10% - Redovito pohađa nastavu, pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, postavlja pitanja i problematizira sadržaje važne za kolegij. Završni ispit ocjenjuje se na sljedeći način: manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = do 14% ocjene od 61% do 70% = do 28% ocjene od 71% do 80% = do 42% ocjene od 81% do 90% = do 56% ocjene od 91% do 100% = do 70% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: A = 89 − 100% 5 (izvrstan) B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar) C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar) E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan) Obvezna literatura: - FAROQHI, S., Sultanovi podanici. Kultura i svakodnevnica u

Osmanskom Carstvu, Golden marketing, Zagreb, 2009.- bilješke s predavanja.

Dopunska literatura: - CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Doba prosvjetiteljstva (18.

stoljeće), XI., Europapress holding, Zagreb, 2008., str. 105.-142.- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Humanizam i renesansa, doba otkrića, VIII., Europapress holding, Zagreb, 2008., str. 338.-385.- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Počeci novoga doba (16. stoljeće), IX., Europapress holding, Zagreb, 2008., str. 459.-506.- İHSANOĞLU, E., (ur.), Historija Osmanske države i civilizacije, IRCICA, Orijentalni institut u Sarajevu, Posebna izdanja XXVI, Sarajevo, 2004. (odabrani dijelovi)- INALCIK, H., Osmansko Carstvo. Klasično doba 1300.-1600., Srednja Europa, Zagreb, 2002.- MATUZ, J., Osmansko Carstvo, Školska knjiga, Zagreb, 1992. i po naputku profesora.


Informiranje o kolegiju:Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama studenata prema kolegiju studenti će dobiti na prvom predavanju - te informacije dostupne su i na mrežnoj stranici Fakulteta. Kontaktiranje s voditeljem kolegija:Kontaktiranje s voditeljem kolegija izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija. Svakodnevno (dvosmjerno) kontaktiranje omogućeno je elektroničkom poštom.


TEME I LITERATURA

I. Naslov: Uvodno izlaganjeKratki opis: Upoznavanje studenata s načinom rada i studentskim obvezama.Literatura: (Navedena u obveznoj i dopunskoj literaturi)

II. Naslov: Pregled osmanske povijesti - I. dioKratki opis: Početci osmanske države. Od pogranične kneževine do carstva (1354.-1402.). Međuvlašće i obnova. Uspostava Osmanskoga Carstva (1453.-1526.). Osmanska država kao svjetska sila.Literatura:- INALCIK, H., Osmansko Carstvo. Klasično doba 1300.-1600., Srednja Europa, Zagreb, 2002., str. 5.-47- İHSANOĞLU, E., (ur.), Historija Osmanske države i civilizacije, IRCICA, Orijentalni institut u Sarajevu, Posebna izdanja XXVI, Sarajevo, 2004., str. 11.-54.

III. Naslov: Pregled osmanske povijesti - II. dioKratki opis: Opadanje i slabljenje moći. Vladavina žena. Doba tulipana. Reforme.Literatura: - MATUZ, J., Osmansko Carstvo, Školska knjiga, Zagreb, 1992.

IV. Naslov: Organizacija vojskeKratki opis: Kopnene i pomorske snage. Snage u središtu. Adžemijski korpus. Janjičari. Osmanska flota.Literatura:- İHSANOĞLU, E., (ur.), Historija Osmanske države i civilizacije, IRCICA, Orijentalni institut u Sarajevu, Posebna izdanja XXVI, Sarajevo, 2004., str. 411.-504.

V. Naslov: Državno uređenjeKratki opis: Struktura vlasti. Uređenje u centru. Dvor. Središnja uprava. Uređenje u pokrajinama.Literatura:- INALCIK, H., Osmansko Carstvo. Klasično doba 1300.-1600., Srednja Europa, Zagreb, 2002., str. 65.-150.- İHSANOĞLU, E., (ur.), Historija Osmanske države i civilizacije, IRCICA, Orijentalni institut u Sarajevu, Posebna izdanja XXVI, Sarajevo, 2004., str. 161.-213., 267.-296.

VI. Naslov: Gospodarski i društveni životKratki opis: Osmansko Carstvo i međunarodna trgovina. Značaj trgovine. Trgovačke rute.Literatura:- FAROQHI, S., Sultanovi podanici. Kultura i svakodnevnica u Osmanskom Carstvu, Golden marketing, Zagreb, 2009., str. 69.-87.- INALCIK, H., Osmansko Carstvo. Klasično doba 1300.-1600., Srednja Europa, Zagreb, 2002., str. 153.-174.

VII. Naslov: Osmanski gradoviKratki opis: Gradsko stanovništvo i arhitektura. Gradski život.Literatura:- INALCIK, H., Osmansko Carstvo. Klasično doba 1300.-1600., Srednja Europa, Zagreb, 2002., str. 175.-204.- FAROQHI, S., Sultanovi podanici. Kultura i svakodnevnica u Osmanskom Carstvu, Golden marketing, Zagreb, 2009., str. 185.-202.

VIII. Naslov: Seoski životKratki opis: Plaćenici i pljačkaši. Zemljoposjednici. Sukobi u kulturi i društveni sukobi.Literatura:- FAROQHI, S., Sultanovi podanici. Kultura i svakodnevnica u Osmanskom Carstvu, Golden marketing, Zagreb, 2009., str. 81.-89.

IX. Naslov: Religija osmanske državeKratki opis: Derviši. Grčka pravoslavna crkva. Medrese i ulema. Trijumf fanatizma.Literatura: - FAROQHI, S., Sultanovi podanici. Kultura i svakodnevnica u Osmanskom Carstvu, Golden marketing, Zagreb, 2009., str. 89.-99.- INALCIK, H., Osmansko Carstvo. Klasično doba 1300.-1600., Srednja Europa, Zagreb, 2002., str. 207.-233.

X. Naslov: Različite kulture i suživotKratki opis: Stranci u Osmanskom Carstvu. Pristup stranaca osmanskoj kulturi.Literatura:- FAROQHI, S., Sultanovi podanici. Kultura i svakodnevnica u Osmanskom Carstvu, Golden marketing, Zagreb, 2009., str. 111.-134.

XI. Naslov: Kultura ženaKratki opis: Supruge. Ljubav i naklonost. Društveni život među ženama. Nakit i odjeća. Pobožnost i teologija. Žene u umjetnosti.Literatura:- FAROQHI, S., Sultanovi podanici. Kultura i svakodnevnica u

Osmanskom Carstvu, Golden marketing, Zagreb, 2009., str. 135.-157.XII. Naslov: Obredi i svečanosti

Kratki opis: Derviške tekije i derviški obredi. Svečanosti sultanova dvora. Osmanske i europske svečanosti. Svečanosti podanika.Literatura: - FAROQHI, S., Sultanovi podanici. Kultura i svakodnevnica u Osmanskom Carstvu, Golden marketing, Zagreb, 2009., str. 203.-224.

XIII. Naslov: Prehrana i društvenostKratki opis: Jelovnik. Društvenost i obredi. Kultura prehrane.Literatura:- FAROQHI, S., Sultanovi podanici. Kultura i svakodnevnica u Osmanskom Carstvu, Golden marketing, Zagreb, 2009., str. 247.-268.

XIV. Naslov: Kulturna promjenaKratki opis: Krize i novi početci (1770.-1839.). Uzroci krize. Odjeci u kulturi.Literatura:- FAROQHI, S., Sultanovi podanici. Kultura i svakodnevnica u Osmanskom Carstvu, Golden marketing, Zagreb, 2009., str. 271.-294.

XV. Naslov: Zaključna razmatranjaKratki opis:-------------------Literatura:---------------------

Naziv kolegija Odnos komunističke vlasti prema Katoličkoj crkvi u Hercegovini od

1945. do 1966. godine

Kod kolegija

FFPVM210



Godinastudija

I.



30+0+0

Status kolegija izborni (B2)/(C)


Usporedni uvjeti

nema ih

Pristup kolegiju studenti diplomskoga Studija povijesti i studenti diplomskih studija Filozofskog

fakulteta

Vrijeme održavanja nastave

prema rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik dr. sc. Marina Beus, doc.Kontakt sati/konzultacije prema rasporeduE-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-408Ciljevi kolegija Upoznati studente s međuodnosom Katoličke crkve i komunističke

vlasti u vrijeme druge Jugoslavije te pratiti odnos komunističke vlasti prema crkvenoj hijerarhiji u Hercegovini, što će im omogućiti prepoznavanje i kritičko tumačenje najvažnijih pojmova, uzroka i faza u crkveno-državnim odnosima na području Hercegovine od 1945. do potpisivanja Protokola sa Svetom Stolicom.


Stjecanje osnovnih znanja o crkveno-državnim odnosima u razdoblju od 1945.-1966. godine, definiranje osnovnih problema u međusobnim odnosima na području Hercegovine; razumijevanje uzročno-posljedičnih veza tog međuodnosa u razmatranom razdoblju, poznavanje izvora i literature i njihovo korištenje s ciljem dopunjavanja stečenih znanja te sposobnost interpretiranja određenih povijesnih procesa.


Položaj Katoličke crkve u Hercegovini u prvim danima nakon uspostave komunističke vlasti. Reforme na štetu Katoličke crkve. Pastirsko pismo. Stradanja Katoličke crkve u Hercegovini. Odnos komunističke vlasti prema crkvenoj hijerarhiji u Hercegovini. Svećeničko udruženje u Hercegovini. Drugi vatikanski koncil i pregovori o uspostavljanju odnosa sa Svetom Stolicom. Potpisivanje Protokola između Svete Stolice i Jugoslavije.




ostalo

Studentske obveze - Redovito pohađanje nastave.- Aktivno sudjelovanje u raspravi o izloženim temama.- Polaganje završnog ispita.


pohađanje nastave




esej



30 1 Max 35%

Završni pisani ispit 30 1 Max 65%Dodatna pojašnjenja:- Pohađanje nastave je obvezno. Studenti moraju nazočiti barem polovini sati (50%) kako bi mogli pristupiti ispitu. Student koji iz bilo kojeg razloga ne ispuni svoju obvezu neće dobiti potpis nositelja kolegija niti će moći pristupiti završnom ispitu. - Aktivnost u nastavi tiče se pripremljenog sudjelovanja u nastavi. - Završni ispit je obvezan i bez njega student ne može biti ocijenjen. Završni ispit je pismeni ispit kojim se provjeravaju stečeno znanje i kompetencije, a odnosi se na gradivo s popisa obvezne literature i bilješki s predavanja. - U konačnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza. Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način (maximalno 35%):0% = Ne dolazi na nastavu.7% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.14% = Povremeno se uključuje u nastavni proces.21% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.28% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.35% = Redovito pohađa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.Završni ispit ocjenjuje se na sljedeći način (maximalno 65%):- manje od 50% točnih odgovora = 0 % ocjeneod 51% do 60% = do 13% ocjeneod 61% do 70% = do 26% ocjeneod 71% do 80% = do 39% ocjeneod 81% do 90% = do 52% ocjeneod 91% do 100% = maksimalno 65% ocjenePrema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: A = 89 − 100% 5 (izvrstan) B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar) C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar) E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan) Obvezna literatura: - AKMADŽA, M., Katolička crkva u Hrvatskoj i komunistički

režim 1945.-1966., Otokar Keršovani, Rijeka, 2004. (odabrani dijelovi - cca. 150 str.)- BEUS, M., „Neki vidovi represije nad Katoličkom Crkvom u Hercegovini neposredno nakon Drugoga svjetskog rata“, Hum. Časopis Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, (2012.), br. 9, str. 222.-248.- BEUS, M., „'Slučaj' don Mate Nuića“, Motrišta, (2013.), br. 73, str. 25.-35. - bilješke s predavanja- ZNIDARČIĆ, L., „Biskup Čule u zatvoru i zatočeništvu“, u: Za kraljevstvo Božje. Život i djelo nadbiskupa dra Petra Čule, Crkva na kamenu, Mostar, 1991., str. 109.-134. - (lakša literatura)

Dopunska literatura: - JONJIĆ, T., „Pokolj širokobrijeških franjevaca u kontekstu uspostave jugoslavenske komunističke vlasti“, u: LUČIĆ, I. (ur.),

Hum i Hercegovina kroz povijest, II., Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2011., str. 459.-489.- PERIĆ, R., „Biskupski delegat Majić i ilegalno svećeničko 'udruženje'“, u: MAJIĆ, Ž. (ur.), Sluga dobri i vjerni. Život i djelo mons. Andrije Majića, Biskupski ordinarijat, Mostar, 1998., str. 127.-206.- KRIŠTO, J., „Korisne budale, svjesni suradnici ili mudri manipulatori“, u: JOLIĆ, R., MIOČ, G., VUKADIN, M., Fra Ferdo Vlašić - vizionar i patnik. Spomenica u povodu desete obljetnice smrti (1995.-2005.), Naša ognjišta, Tomislavgrad, 2005., str. 81.-101.


Informiranje o kolegiju:Sve potrebne informacije za upoznavanje s pravima i obvezama studenata prema kolegiju studenti će dobiti na predavanju. Iste su dostupne i na mrežnoj stranici Filozofskog fakulteta. Kontaktiranje s nastavnikom:- Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a kontaktiranje je omogućeno i elektroničkom poštom i izvan termina konzultacija, prema potrebi (adresa dostupna na mrežnoj stranici Fakulteta).- Termin za konzultacije određuje se početkom akademske godine.


TEME I LITERATURA

I. Naslov: Uvodno predavanjeKratki opis: Opis kolegija, upoznavanje s literaturom, ciljevima, metodama i studentskim obvezama. Literatura: Sva navedena

II. Naslov: Ideološke postavke komunizma kao korijen crkveno-državnih odnosaKratki opis: Marksizam, lenjinizam i religija. Komunistička partija Jugoslavije i religija - ideološke postavke. Odnos Katoličke crkve prema totalitarizmima, posebice prema komunizmu. Literatura: - AKMADŽA, M., Katolička crkva u Hrvatskoj i komunistički režim 1945.-1966., Otokar Keršovani, Rijeka, 2004., str. 5.-10.- bilješke s predavanja

III. Naslov: Obnova Jugoslavije i učvršćivanje komunističke vlastiKratki opis: Uspostava prve vlade. Nacionalna i vjerska struktura stanovništva. Položaj vjerskih zajednica u Jugoslaviji.Literatura: Bilješke s predavanja

IV. Naslov: Položaj Katoličke crkve u novoj državiKratak opis: Uhićenje nadbiskupa Stepinca i razgovori između crkveno-državnih predstavnika. Prve predstavke crkvenih poglavara državnim vlastima. Pastirsko pismo i reakcija vlasti. Uhićenje i proces nadbiskupu Stepincu. Prekid odnosa sa Svetom Stolicom. Literatura: - AKMADŽA, M., Katolička crkva u Hrvatskoj i komunistički režim 1945.-1966., Otokar Keršovani, Rijeka, 2004., str. 11.-30., 45.-64., 112.-

121. V. Naslov: Državne reforme na štetu Katoličke crkve

Kratki opis: Zakon o agrarnoj reformi i kolonizaciji, zakon o braku, zakon o matičnim knjigama. Izbacivanje vjeronauka iz državnih škola. Vjerske škole i njihov status. Literatura:- AKMADŽA, M., Katolička crkva u Hrvatskoj i komunistički režim 1945.-1966., Otokar Keršovani, Rijeka, 2004., str. 31.-42., 82.-103.

VI. Naslov: Neki vidovi represije nad Katoličkom crkvom u HercegoviniKratak opis: Položaj Katoličke crkve u Hercegovi nakon rata. Oduzimanje crkvenih materijalnih dobara. Državne reforme i njihova primjena u Hercegovini. Literatura: - BEUS, M., „Neki vidovi represije nad Katoličkom Crkvom u Hercegovini neposredno nakon Drugoga svjetskog rata“, Hum. Časopis Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, (2012.), br. 9, str. 222.-248.

VII. Naslov: Ratna i poratna stradanja svećenika i redovnika u hercegovačkim biskupijamaKratak opis: Pokolj uprave Hercegovačke franjevačke provincije. Stradanja širokobrijeških svećenika. Stradanje dijecezanskoga svećenstva u Hercegovini. Literatura: - JONJIĆ, T., „Pokolj širokobrijeških franjevaca u kontekstu uspostave jugoslavenske komunističke vlasti“, u: LUČIĆ, I. (ur.), Hum i Hercegovina kroz povijest, II., Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2011., str. 459.-489. - bilješke s predavanja

VIII. Naslov: Odnos vlasti prema biskupu Čuli Kratki opis: Biskupovo uhićenje, montirani sudski proces, zatvor i izlazak na slobodu. Literatura: - ZNIDARČIĆ, L., „Biskup Čule u zatvoru i zatočeništvu“, u: Za kraljevstvo Božje. Život i djelo nadbiskupa dra Petra Čule, Crkva na kamenu, Mostar, 1991., str. 109.-134.

IX. Naslov: Don Mate Nuić na optuženičkoj klupi Kratki opis: Uhićenje i suđenje biskupskom delegatu don Mati Nuiću. Zatvorski život u KP Zenica. Don Matina „nepopravljivost“. Literatura: - BEUS, M., „'Slučaj' don Mate Nuića“, Motrišta, (2013.), br. 73, str. 25.-35. - bilješke s predavanja.

X. Naslov: Svećeničko udruženje „Dobri pastir“Kratki opis: Promjena taktike vlasti i pokušaj crkvenoga razdora. Osnivanje svećeničkoga udruženja „Dobri pastir“. Crkvena zabrana djelovanja svećeničkih udruženja. Sukobi oko Udruženja u Hercegovini. Robijanje biskupskog delegata don Andrije Majića.Literatura: - PERIĆ, R., „Biskupski delegat Majić i ilegalno svećeničko 'udruženje'“, u: MAJIĆ, Ž. (ur.), Sluga dobri i vjerni. Život i djelo mons. Andrije Majića, Biskupski ordinarijat, Mostar, 1998., str. 127.-206. - bilješke s predavanja

XI. Naslov: Razdoblje blagog popuštanja u crkveno-državnim odnosimaKratki opis: Donošenje Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica. Promjena taktike režima prema Katoličkoj crkvi. Dozvola biskupima za odlazak u Rim. Spor oko Zavoda sv. Jeronima. Literatura: - AKMADŽA, M., Katolička crkva u Hrvatskoj i komunistički režim 1945.-1966., Otokar Keršovani, Rijeka, 2004., str. 122.-137., 184.-192.

XII. Naslov: Drugi vatikanski koncilKratki opis: Drugi vatikanski koncil kao prekretnica u odnosima Katoličke crkve i komunističkih režima. Poticaji za sređivanje odnosa između Jugoslavije i Svete stolice. Literatura: Bilješke s predavanja

XIII. Naslov: Pregovori između Svete stolice i JugoslavijeKratki opis: Službeni dvogodišnji pregovori u razdoblju 1964.-1966. Usuglašavano niz postojećih spornih pitanja kao što su: kompetencije Svete Stolice u jurisdikciji nad Katoličkom crkvom u Jugoslaviji, crkvena imovina, vjerske slobode, školska vjeronaučna pouka, svećenička emigracija, Zavod sv. Jeronima i dr. Literatura: - AKMADŽA, M., Katolička crkva u Hrvatskoj i komunistički režim 1945.-1966., Otokar Keršovani, Rijeka, 2004., str. 278.-282.; 287.-302.

XIV. Naslov: Potpisivanje protokola i uspostava diplomatskih odnosaKratki opis: Potpisivanje Protokola i reakcije na Protokol. Razmjena izaslanika između Svete Stolice i Jugoslavije. Literatura: - AKMADŽA, M., Katolička crkva u Hrvatskoj i komunistički režim 1945.-1966., Otokar Keršovani, Rijeka, 2004., str. 308.-314.

XV. Naslov: Zaključni osvrt na prijeđenu građuKratki opis: Diskusija sa studentima o obrađenoj tematiciLiteratura: Sve navedeno

Naziv kolegija Antička religija na jadransko-podunavskom prostoru

Kod kolegija

FFAM210D

Studijski programCiklus Diplomski sveučilišni studij

Godinastudija

I.



15+30+15

Status kolegija: izborni (B1)/(B2)


nema ih

Pristup kolegiju studenti diplomskog dvopredmetnog Studija arheologije (B1) i studenti diplomskog Studija povijesti (B2)


prema rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Željko Miletić, izv. prof.Kontakt sati/konzultacije: prije i poslije predavanja (vanjski suradnik)E-mail adresa i broj telefona: [email protected] 036 355 422Asistent Željka Pandža, asist.Kontakt sati/konzultacije: prema rasporeduE-mail adresa i broj telefona [email protected] ili [email protected]

036 355 422Ciljevi kolegija: Cilj predmeta je razumjeti religijske procese koji su se odvijali na

jadransko-podunavskom prostoru u rimsko doba sagledavanjem šire, antičke mediteranske slike. Drugim riječima, cilj kolegija je upoznati studente sa širenjem kako grčkih, orijentalnih tako i rimskih kultova na jadransko-podunavsko područje. Pored toga, upoznati oficijelnu rimsku religiju, njezino asimiliranje na navedeno područje te preuzimanje i sinkretiziranje s autohtonim kultovima na ovomu području prije dolaska Rimljana.


Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će biti osposobljeni:- uočiti procese u razvoju religije na italskom polutoku,- razvrstati kultove na temelju njihovih temeljnih osobina,- analizirati epigrafičke, arhitektonske, skulpturalne i literarne izvore,- uspoređivati i prepoznavati ikonografiju različitih božanstava,- protumačiti doktrinu misterijskih vjerovanja,- interpretirati antička vjerovanja o zagrobnom životu,- prepoznavati oblike i tlocrtne osnove svetišta,- objasniti fenomene sinkretizma, kontaminacije i interpretacije,- uočiti sličnosti i razlike u religijskom životu provincija i Italije,- ovladati stručnim postupcima i znanstvenoistraživačkim metodama koje će upotrijebiti za specijalističke seminarske radnje i diplomsku radnju.


Religijski život i kultovi rimskog doba na prostoru između Alpa, Jadrana i Dunava razmatrat će se u širem, mediteranskom okviru i sagledavanjem razvoja ideja kroz sinkretističke procese u pravcu monoteizma. Za razumijevanje vanjskih i unutarnjih pojavnosti rimske oficijelne, orijentalnih i drugih religija i kultova na tom prostoru, bitno je uočavanje procesa na italskom poluotoku. Istraživat će se problemi širenja kultova, grupe i društveni slojevi

koji su njihovi nositelji, kolegiji i svećenici, oblici svetišta, osobine i aspekti pojedinih božanstava, liturgija i doktrina. U predavanjima i konzultacijama naglasak će biti na određivanju stanja istraživanja i uočavanju problema materije. Pritom će se polaziti od raščlambe literarnih i epigrafičkih izvora, tektonike i ikonografije spomenika, arhitektonskih ostataka i pripadajućega sitnog inventara. Sadržaj predmeta odnosi se na rimsku klasičnu religiju (kult Kapitolijske trijade, Dii sanctores maiores, religijski elementi u limitaciji agera i podizanju tropeja, vjerovanja o zagrobnom životu, koncept duše...), štovanje carske osobe, autohtone kultove, mitraizam, metroački i druge maloazijske i orijentalne kultove i na egipatska božanstva na istočnojadranskoj obali rimskog doba. Unutar sadržaja izdvojila bi se pojedina tema u skladu s trenutnim znanstvenim preokupacijama nastavnika (npr. mitraizam, metroačka religija, kult Silvana, zagrobna vjerovanja, astrologija i sl.) koja bi se temeljitije proučila. Kroz analizu literarnih izvora i epigrafičko-arheološke građe opisat će se penetracija rimske oficijelne religije u indigene sredine, sinkretistički procesi i slom poganske religije tijekom 4. i 5. st. Cilj je studente uputiti u metode znanstvenoistraživačkog rada kako bi mogli izraditi specijalističke seminarske radnje iz ovog kolegija u 3. semestru diplomskog studija, kao i kvalitetnu magistarsku radnju s temom o rimskim kultovima i religiji na jadransko-podunavskom prostoru. Vještine koje trebaju svladati su: primjena istraživačkih metoda, analitičko-sintetički pristup problemima i suverena upotreba kritičkog aparata u pisanju tekstova seminarskih radnji.



konzultacije mentorski rad

terenska nastava

ostalo

Studentske obveze - Pohađanje nastave.- Aktivno sudjelovanje u nastavi.- Pisanje i izlaganje seminarskog rada.- Polaganje završnog usmenog ispita.


pohađanje nastave


seminarski rad

praktični rad

Usmeni ispit pismeni ispit

kontinuirana provjera znanja

esej


OBVEZE STUDENTA

SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u

UDIO U OCJENI


60 2 Max 20%

Seminarski rad 10 0.33 Max 25%Završni usmeni ispit 20 0.66 Max 55%Dodatna pojašnjenja:Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:0% = Ne dolazi na nastavu.4% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.

8% = Povremeno se uključuje u nastavni proces.12% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.16% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.20% = Redovito pohađa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.Pisanje seminarskog rada:0% = Rad nije napisan. 2.5% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije. 5% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom planu. 7.5% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene veće gramatičke i pravopisne pogreške. 10% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje gramatičke i pravopisne pogreške. 12.5% = Rad je iscrpan, gramatički i pravopisno točan. Izlaganje seminarskog rada:0% = Rad nije usmeno prezentiran. 2.5% = Rad je pročitan. 5% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen. 7.5% = Rad nije pročitan, ali su uočeni veći nedostatci u usmenom izlaganju. 10% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uočene manje pravogovorne pogreške. 12.5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno. Završni usmeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način: manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = do 11% ocjene od 61% do 70% = do 22% ocjene od 71% do 80% = do 33% ocjene od 81% do 90% = do 44% ocjene od 91% do 100% = do 55% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjenevrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjenedobar - 3 (C/D) - 63 do 75,9% ocjenedovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene

Obvezna literatura: - BEARD, M., NORTH, J., PRICE, S., Religions of Rome, Vol. I, A History, Cambridge, New York, Melbourne, 1998.- CAMBI, N., „Nove potvrde egipatskih kultova u antičkoj provinciji Dalmaciji“, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, (1965.), br. 65-67, str. 85.-107.- CAMBI, N., Atički sarkofazi na istočnoj obali Jadrana, Književni krug, Split, 1988.- N. CAMBI, „Bilješke uz kipove Kibele (Magna Mater) iz Senja“, Senjski zbornik, vol. 20 (1993.), br. 1, str. 33.-43.- CAMBI, N., Dioklecijanova palača i Dioklecijan (lik i ličnost), Dioklecijanova palača (katalog izložbe), Split, 1994.- CAMBI, N., „Posveta prostilnoga hrama u Dioklecijanovoj

palači“, RFFZd, (1999.), br. 37(24), str. 27.-39.- CAMBI, N., „Kip Afrodizijske Afrodite iz Dalmacije“, Opuscula archaeologica, vol. 23/24, (1999./2000.), br. 1, str. 127.-132.- Delplace, C., Tassaux F. (ur.), Les cultes polytheists dans ľAdriatique Romaine, Bordeaux, 2000.- Grad živih uz grad mrtvih, Histria antiqua 8, Pula, 2002.- GABRIČEVIĆ, B., Studije i članci o religijama i kultovima antičkog svijeta, Književni krug, Split, 1987.- V. GIRARDI JURKIĆ, „Kontinuitet ilirskih kultova u rimsko doba na području Istre“, Jadranski zbornik, (1981.), br. 11., str.- GLAVIČIĆ, M., Kultovi antičke Senije, Sveučilište u Zadru, Zadar, 2013.- JADRIĆ, I., MILETIĆ, Ž., „Liburnski carski kult“, Archaeologia Adriatica, vol. 2 (2008.), br. 1, str. 75.-90.- D. MARŠIĆ, „Tri Silvanova žrtvenika iz Salone“, RFFZd, (1998.), br. 36, str. 45.-67.- MEDINI, J., „Rimske i orijentalne religije na istočnoj obali Jadrana“, Materijali, (1976.), br. 12, str. 185.-207.- MEDINI, J., „Iovilae zavjet iz Burnuma“, RFFZd, (1979.), br. 18, str. 137.-165.- MEDINI, J., „Kult Jupitera Dolihena u rimskoj provinciji Dalmaciji“, Godišnjak ANUBiH, (1982.), br. 20, str. 53.-90.- MEDINI, J., „Autohtoni kultovi u razvoju antičkih religija u rimskoj provinciji Dalmaciji“, Dometi, (1984.), br. 17, str. 7.-32.- MEDINI, J., „Mitrički reljef iz Banjevaca“, Diadora, (1975.), br. 8, str. 39.-88.- MEDINI, J., „Salonitanski arhigalat", Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, (1982.), br. 20, str. 15.-28.- MEDINI, J., „Cognationes salonitanae“, Godišnjak ANUBiH, (1985.), br. 23, str. 5.-44.- J. MEDINI, „Metroaca Burnensia“, Diadora, (1989.), br. 11, str. 255.-284.- MILETIĆ, Ž., „Mithras-Sol“, Archaeologia Adriatica, (2007.), br. 1, str. 129.-143.- PAŠKVALIN, V., „Kultovi u antičko doba na području Bosne i Hercegovine“, GZM, (1963.), br. 18, str. 127.-153.- RENDIĆ-MIOČEVIĆ, A., „Uz dva Silvanova svetišta u okolici Salone“, ARR, (1982.), br. 8-9, , str. 121.-140.- RENDIĆ-MIOČEVIĆ, D., Iliri i antički svijet, Književni krug, Split, 1989. [Napomena: članci o Silvanu i Medauru].- JENŐ, F. (ur.), Religions and cults in Pannonia , Székesfehérvár, 1996.- SANADER, M., Rasprave o rimskim kultovima, Zagreb, 1999. - SELEM, P., Les religions orientales dans la Panonie Romaine: partie en Yougoslavie, Leiden, 1980.- SELEM, P., Izidin trag – egipatski kultni spomenici u rimskom Iliriku, Split, 1997.- SIMON, E., Die Götter der Römer, München, 1990.- SUIĆ, M., „Orijentalni kultovi u antičkom Zadru“, Diadora, (1965.) br. 3, str. 91.-128.

- ŠAŠEL KOS, M., Pre-Roman divinities of the eastern Alps and Adriatic, Ljubljana, 1999.- TOYNBEE, J. M. C., Death and Burial in the Roman World, London, 1970.- ZANINOVIĆ, M., „Liberov hram u Polačama na otoku Mljetu“, Arheološki vestnik, 41 [= Šašlov zbornik], Ljubljana, 1990.


- BECK, R., „Mithraism since Franz Cumont“, Aufstieg und Niedergang der römischen Welt, (1984.), 2,17,4,- CAMBI, N., „Atička skulptura u Arheološkoj zbirci Franjevačkog samostana u Sinju“, Kačić, (1985.), br. 17, str. 415.-433.- DEGRASSI, A., „Culti delľIstria preromana e Romana“, Adriatica praehistorica et antiqua, (1970.), str. 615.-632.- Carski kult na istočnom Jadranu, Histria antiqua, 4, Pula, 1998.- FERGUSON, J., The religions of the Roman Empire, London, 1970.- FLINT, W, GORDON, R., LUCK, G., Ancient Greece and Rome, Witchcraft and Magic in Europe 2, London, 1999.- GORDON, R. L. „Reality, evocation and boundary in the Mysteries of Mithras“, Journal of Mithraic Studies, (1980.), br. 3, str. 19.-99. - KATIČIĆ, R., Illyricum mythologicum, Antibarbarus, Zagreb, 1995.- LIEBESCHUETZ, J. H. W. G., Continuity and change in Roman religion, New York, 1979.- MEDINI, J., „Le culte de Cybele dans la Liburnie antique“, Hommages à Maarten J. Vermaseren, 2, Leiden, 1978., str. 732.-756.- MEDINI, J., Maloazijske religije u rimskoj provinciji Dalmaciji, disertacija, Zadar, 1981.- MIGOTTI, B., „O religijskom odnosu prema štovanju mrtvih u pretkršćanskoj antici“, Diadora, (1993.), br. 15, str. 205.-221.- MILETIĆ, Ž., Mitraizam u rimskoj provinciji Dalmaciji, disertacija, Zadar, 1996.- MILIČEVIĆ, M., Rimski kalendar, Latina et Graeca, Zagreb, 1990.- NOVAKOVIĆ, D., Pojam numen u rimskoj religiji, Stvarnost, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1991.- SCHRAUDOLPH, E., Römische Götterweihungen mit Reliefschmuck aus Italien, Heidelberg, 1993.- TASSAUX, F., „Le dieux augustes en Istrie“, Arheološka istraživanja u Istri [=Izdanja HAD-a 18] (1997.), str. 77.-84.- VERMASEREN, M. J., Corpus Cultus Cibelae Attidisque, Leiden, 1979.- VERMASEREN, M. J., Cybele and Attis. The Myth and the Cult, London, 1977.- Kao dopunska literatura preporučuju se i radovi sljedećih autora: ABRAMIĆ, M., BAUSANI, A., BIANCHI, U., BRUNŠMID, J., BULIĆ, F., CAMBI, N., CAMPBELL, L. A., CLAUSS, M., CULIANU, I. P., FADIĆ, I., FEARS, J. R., GIRARDI-JURKIĆ, V., GLAVIČIĆ, M., HINNELLS, J. R., JACKSON, H. M., KUNTIĆ-

MAKVIĆ, B., MERKELBACH, R., MILETIĆ, Ž., MILIČEVIĆ, M., MARIN, E., MARŠIĆ, D., MEDINI, J., MIGOTTI, B., MILETIĆ, Ž., PATSCH, K., RENDIĆ-MIOČEVIĆ, A., RENDIĆ-MIOČEVIĆ, D., RODA, I., SANADER, M., SCHRAUDOLPH, E., SELEM, P., STARAC, A., SUIĆ, M., ŠAŠEL KOS, M., TASSAUX, F., TURCAN, R., ULANSEY, D., VERMSEREN, M. J., ZANINOVIĆ, M.Također je potrebno konzultirati odgovarajuće radove u sljedećim edicijama:- ANRW (Aufstieg und Niedergang der römischen Welt), II.17.1-4; II.18, Berlin – New York.- Ausführlisches Lexikon der griechischen und römischen Mythologie [ed. W. H. ROSCHER], Leipzig.- CIL (Corpus Inscriptionum Latinarum), Leipzig – Berlin: Acad. Litt. Boruss., od 1893 nadalje.- Encyclopedia of religion, (ed. M. ELIADE), New York, 1987. i dalje.- EPRO Étude preliminaries aux religions orientales dans ľEmpire Romain, Leiden.- LIMC (Lexicon Iconographicum Mythologiae Classicae), Zürich – München, 1981-1988.- RE (Realencyclopädie der classischen Altertumswissenschaft [ed. PAULLY - WISSOWA – KROLL – MITTELHAUS – ZIEGLERi dr.]), Stuttgart, od 1893. nadalje.


Pohađanje nastave:Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je prethodno iz svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 20%), stoga je i pohađanje nastave u konačnici važno u zbroju bodova.Pismeni radovi:Seminarski rad treba se predati u pisanom obliku do kraja semestra. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada. Vrlo je važno slijediti naputke o izradi seminarskih radova, završnoga i diplomskoga rada.


TEME I LITERATURA

I. Naslov: Uvod u kolegijKratki opis: Upoznavanje sa sadržajem kolegija i s literaturom kojom će se studenti služiti na ovome kolegiju. Razgovor o izradi i prezentiranju seminarskih radova. Literatura: Nema

II. Naslov: Razvoj religijskih ideja u grčko-rimskom svijetuKratki opis: Početak vjerovanja u natprirodne sile kod Grka i Rimljana. Objasniti razloge zašto u grčkom i u rimskom svijetu postoje razna božanstva te zašto uopće ljudi počinju vjerovati u nadprirodnne sile. Literatura: - SALVAN, I., CAPORALI, R. (ur.), Antički Rim - Panorama jedne

civilizacije, Vuk Karadžić, Beograd, 1967.- MUSIĆ, A., Nacrt grčkih i rimkih starina, Zagreb, 1942.

III. Naslov: Rimska i italska klasična religija (kult Kapitolijske trijade, Dii sanctores maiores, religijski elementi u limitaciji agera i podizanju tropeja, vjerovanja o zagrobnom životu, koncept duše...).Kratki opis: Razvijanje kulta Kapitolisjke trijade, odnos glavnih prema nižim božanstvima. Svećenici u rimkoj religiji, zatim penetracija istih u sve krajeve Rimskog Carstva.Literatura: - MUSIĆ, A., Nacrt grčkih i rimkih starina, Zagreb, 1942.

IV. Naslov: Svećenici i sakralni kolegiji u Italiji, obredi i svetištaKratki opis: U drevnoj rimskoj religiji, Flamen je bio svećenik dodijeljen jednom od petnaest božanstava sa službenim kultovima tijekom Rimske Republike. Najvažniji su bili flamines maiores (ili „veliki svećenici“), koji su služili glavne rimske bogove Arhajske trijade. Preostalih dvanaest su flamines minores („manji svećenici“). Literatura: - MUSIĆ, A., Nacrt grčkih i rimkih starina, Zagreb, 1942.- SALVAN, I., CAPORALI, R. (ur.), Antički Rim - Panorama jedne civilizacije, Vuk Karadžić, Beograd, 1967.

V. Naslov: Kult kapitolijske trijade u provincijiKratki opis: Štovanje Jupitera, Junone i Minerve u rimskoj provinciji Dalmaciji (kako obalnom području tako i unutrašnjiosti). Baviti se samim kultom, spomenuti sve lokalitete gdje su pronađeni bilo kakvi tragovi njihova štovanja.Literatura: - SINOBAD, M., „Kapitolijski hramovi u Hrvatskoj“, Opuscula Arhaeologica, vol. 31 (2007.), br. 1, str. 221.-263., kao i ostali dostupni članci o navedenoj temi.

VI. Naslov: Carski kult kao poluga romanizacije u provincijiKratki opis: Početak štovanja kulta cara. Proglašavanje božanstvom nakon smrti zove se deificatio, time počinje kult cara kao Boga (Divus). Za taj su se kult brinuli svećenici zvani augustali, a u svakom gradu ih je bilo po 6 (seviri augustales). To je kult vladara i vladarske obitelji. Kult cara Augusta je prije svega bila politička, a tek onda religijska stvar. Trajao sve do 3.st. Lokaliteti na jadransko-podunavskom području gdje nalazimo potvrde štovanja ovoga kulta.Literatura: - JADRIĆ, I., MILETIĆ, Ž., „Liburnski carski kult“, Archaeologia Adriatica, vol. 2 (2008.), br. 1, str. 75.-90.- GIRARDI JURKIĆ, V., „Dva centra carskog kulta rimske Istre”, Histria Antiqua, (1998.), br. 4, str. 23.-36. - ZANINOVIĆ, M., „Neki aspekti Augustova kulta u Dalmaciji“, Materijali, (1997.), br. 9, str. 18.-20.- IMAMOVIĆ, E., Antički kultni i votivni spomenici na području BIH, Veselin Masleša, Sarajevo, 1977.

VII. Naslov: Herkulov kultKratki opis: Herkul je lik iz rimske mitologije, pandan Heraklu u grčkoj mitologiji. Hercules se stopio sa staroitalskim bogom Semo Sancus ili Dius Fidius, te se poštovao kao bog istine i vjernosti. Lokaliteti na jadransko-

http://hr.wikipedia.org/wiki/Gr%C4%8Dka_mitologija

http://hr.wikipedia.org/wiki/Gr%C4%8Dka_mitologija

http://hr.wikipedia.org/wiki/Heraklo

http://hr.wikipedia.org/wiki/Rimska_mitologija

podunavskom području gdje je zabilježeno štovanje ovoga kulta.Literatura: - GREVS, R., Grčki mitovi, Nolit, Beograd, 1995. - ZAMAROVSKI, V., Junaci antičkih mitova, Školska knjiga, Zagreb, 1985. - IMAMOVIĆ, E., Antički kultni i votivni spomenici na području BIH, Veselin Masleša, Sarajevo, 1977.

VIII. Naslov: Liberov kult u provincijiKratki opis: Liber (Bakho) - grčki Dionis, italski bog, zaštitnik vina i vinarstva, koji se u vrijeme berbe i tiještenja na selu osobito slavio. O raširenosti ovog kulta na našem području u vrijeme antike svjedoče nam brojni arheološki ostatci posvećeni ovom božanstvu. Kult Libera na našem prostoru dokumentiraju pronađeni posvetni natpisi, žrtvenici, reljefi i kipovi postavljeni u manjim svetištima u sklopu gospodarsko-ladanjskih imanja ili u izgrađenim hramovima u urbanim središtima. Liber je štovan kao zaštitnik vina i vinarstva i bio je osobito popularan u Saloni, iz koje je poznato čak 14 njegovih spomenika, što je najviše u odnosu na neki drugi grad u provinciji.Literatura:- GLČAVIČIĆ, M., „Kult Libera u antičkoj Seniji“, Senjski zbornik, (2002.), br. 29, str. 5.-29. - MATIJEVIĆ, I., „Nova potvrda Liberova kulta iz Salone“, Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku, (2012.), br. 105, str. 33.-39.- ZANINOVIĆ, M., „Liberov hram u Polačama na otoku Mljetu“, Arheološki vestnik, 41 [= Šašlov zbornik], Ljubljana, 1990. - ZANINOVIĆ, M., „Tri antička reljefa sa Hvara“, Opuscula Arhaeologica, (1966.), br. 6, str. 15.-24.

IX. Naslov: Dijanin i Silvanov kultKratki opis: Silvanov kult u Iliriku u rimsko doba zasnovan je na prapovijesnom božanstvu šuma i pašnjaka, koje je prisutno u većine ilirskih plemena i ima slične značajke, bez obzira na međusobno prilično raznolik i razjedinjen duhovni život Ilira. Na delmatskom teritoriju izdvojena su tri područja u sklopu kojih se mogu izdvojiti spomenici posvećeni Silvanu. To su područje Salone, gdje su nalazi najbrojniji, zatim okolica Sinja i vrličkoga kraja te područje jugozapadne Bosne, gdje se osjeća najjači utjecaj autohtonog sadržaja. Njegova česta pratiteljica bila je Dijana, ujedno bio je i predvodnikom specifične domaće kultne zajednice (s naimfama), kojoj je, na neki način, pripadala i Dijana, njegova česta pratiteljica, božica lova, povezana s divljim životinjama i šumama, a smatra se također i vladaricom mjeseca, što je postala nakon Lune, prijašnje božice Mjeseca. Literatura: - BEKAVAC, S., „Silvan u Saloni“, Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku, (2011.), br. 104, str. 151.-166. - BRADAČ-MILIČEVIĆ, M., „Dijana izvan grada“, Arhaeologica Adriatica, (2008.), br. 2, str. 359.-366.- MIOČEVIĆ RANDIĆ, A., „Ulomci reljefa s prikazom Silvana i Dijane s lokaliteta Tršćenica u splitskom polju“, Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku, (2007.), br. 100, str. 13.-30.

X. Naslov: Mitraizam u rimskoj provinciji Dalmaciji

Kratki opis: Većina autora smatra da je Mitra perzijsko božanstvo čije ime znači Savez. Mitra je bog lova, bog Saveza i bog žrvovanja. Kada i gdje se počeo štovati ovaj kult, ne može se sa sigurnošću utvrditi. Na osnovi jednog natpisa na kojem stoje uklesane riječi jednog svećenika koji je živio u Rimu u 4. st. dalo se zaključiti da je domovina ovog boga bila Babilonija. Znanstvenici smatraju da je ovaj kult došao na Balkan iz različitih pravaca. Osim iz smjera Akvileje, kult Mitre se širio i pravcem dunavskog limesa, ali i preko Panoniae Inferior, Dakije i Moesiae Inferior. U Dalmaciji se kult Mitre vjerojatno javlja već u 2. st., moguće za vladavine Dioklecijana. Postupno se ta religija počela širiti i u unutrašnjosti Dalmacije zahvaćajući autohtono stanovništvo. Mitra je u literaturi prvenstveno smatrana bogom vojnika, a njegova difuzija povezana s gibanjem i rasporedom legija.Literatura:- MEDINI, J., „Autohtoni kultovi u razvoju antičkih religija u rimskoj provinciji Dalmaciji“, Dometi, (1984.), br. 17, str. 7.-32.- SELEM, P., „Mitraizam Dalmacije i Panonije u svjetlu novih istraživanja“, Historijski zbornik, god. 39 (1986.), br. 1, str. 173.-204.

XI. Naslov: Misterijske religijeKratki opis: Kada govorimo o misterijskim religijama, zapravo, mislimo na kultove koji se temelje na starim mitovima. U tajnim svečanostima, koje se u određenom kultu obavljaju, doživljava se poistovjećenje s božanstvom mita te se vjeruje da se na taj način ostvaruje spasenje i osigurava sebi besmrtnost. U kultnim obredima sudjeluju samo posvećeni, a dijelovi obreda ostaju tajna. Važno je naglasiti da se misterijske religije mogu razvijati jedna uz drugu, da pojedinac može biti istodobno pripadnik u raznim misterijama te da jedna religija preuzima značajke druge kao i iz prijašnjih religija i mitova. Misterijski kult je, kako smo već spomenuli, tajni obred kojem prisustvuju samo posvećeni – misti. O obrednim tajnama zna se samo najopćenitije jer se dobro čuvaju. Kultovi koji imaju misterijski karakter su eleuzinski misteriji, Dionizijev kult, kult Velike Majke, Izidin kult (povezan s Atisom), te mitraizam.Literatura:- TOMIĆ, C., „Misterijske religije i kršćanstvo“, Obnovljeni život, (1998.), br. 2, str. 179.-201. - GLAVIĆIĆ, M., MILETIĆ, Ž., „Nekoliko novih antičkih spomenika iz Skradina“, Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku, (2011.), br. 104, str. 113.-150.- MEDINI, J., „Kult Kibele u antičkoj Liburniji“, Senjski zbornik, (1993.), br. 20, str. 1.-32. - MILETIĆ, Ž., „Mithras-Sol“, Archaeologia Adriatica, (2007.), br. 1, str. 129.-143.

XII. Naslov: Odnos indigenih kultova prema italskim i orijentalnimKratki opis: Stapanje autohtonih kultova sa stranim kultovima, tzv. Interpretatio Romana.Literatura: - BOJANOVSKI, I., Bosna i Hercegovina u antičko doba, ANUBiH, Sarajevo, 1988.- IMAMOVIĆ, E., Antički kultni i votivni spomenici na području BIH, Veselin Masleša, Sarajevo, 1977.

XIII. Naslov: Nekropole

Kratki opis: Početci pokapanja u nekropolama te prevlast inhumacije nad incineracijom, kako na priobalnom tako i u unutrašnjem dijelu provincije Dalmacije.Literatura: - BOJANOVSKI, I., Bosna i Hercegovina u antičko doba, ANUBiH, Sarajevo, 1988.

XIV. Naslov: Nadgrobni spomenici i zagrobna vjerovanja. Sakralni kompleks Dioklecijanove palače.Kratki opis: Nadgrobni spomenici s prikazom vjerovanja u zagrobni život. Gradnja Dioklecijanove palače te sakralni kompleks unutar nje, kao i štovanje carskog kulta.Literatura: - MARASOVIĆ, T., Dioklecijanova palača - svjetska kulturna baština, Zagreb, 1995.- BULIĆ, F., KARAMAN, LJ., Palača cara Dioklecijana u Splitu, Matica hrvatska, Zagreb, 1927.

XV. Naslov: Ilirska božanstva i Interpretatio RomanaKratki opis: Štovanje autohtonih kultova (Silvan, Dijana, Armat, Bind i dr) te izjednačavanje s rimskim bogovima, procesom intepretatio Romana. Vidasus i Thana,Venera Anzotica i dr.Literatura: - BOJANOVSKI, I., Bosna i Hercegovina u antičko doba, ANUBiH, Sarajevo, 1988. - PAŠKVALIN, V., „Kultovi u antičko doba na području Bosne i Hercegovine“, GZM, (1963.), br. 18, str. 127.-153.

Naziv kolegija Starokršćansko graditeljstvo na istočnoj obali Jadrana

Kod kolegija

FFAM211D


Diplomski sveučilišni studij Godinastudija

I.



15+30+15


Preduvjeti: upisan drugi

semestar

Usporedni uvjeti:

nema ih

Pristup kolegiju: studenti diplomskog dvopredmetnog Studija arheologije (B1) i studenti diplomskog Studija povijesti (B2)


prema rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Ante Uglešić, red. prof.Kontakt sati/konzultacije: prije i poslije predavanja (vanjski suradnik)E-mail adresa i broj telefona: [email protected] 036/355-422Asistent dr. sc. Josipa Baraka-Perica, v. asist.Kontakt sati/konzultacije: prije i poslije predavanja (vanjski suradnik)E-mail adresa i broj telefona [email protected] 036/355-422Ciljevi kolegija: Upoznavanje s najvažnijim lokalitetima putem kojih se iščitavaju

procesi kristijanizacije istočne jadranske obale.Ishodi učenja(opće i specifične kompetencije):

Nakon ispunjenih obveza studenti će biti osposobljeni:- pratiti razvoj kršćanskog graditeljstva od njezina postanka i razvoja do pape Grgura Velikog,- raspravljati o razvoju i evoluciji urbanoga tkiva kasnoantičkoga grada prouzrokovanog gradnjom novonastalih kršćanskih kultnih građevina i ostalog vezanog sadržaja,- raspravljati o razvoju arhitekture kršćanskih kultnih građevina te različitih vidova starokršćanske umjetnosti (skulpturi, slikarstvu, umjetničkom obrtu i dr.) i obrtništva (lončarstvo, staklarstvo, kamenoklesarstvo, zlatarstvo i dr.),- samostalno koristiti literaturu i samostalno pronaći informacije o temama koje ih zanimaju,- samostalno javno izlagati,- samostalno pisati stručne radove.


U razdoblju prije tzv. Milanskog edikta koji zajednički donose Konstantin i Licinije godine 312. na 313. u Milanu postupno započinje podizanje kršćanskih sakralnih zdanja na istočnoj obali Jadrana. Riječ je o prostorima unutar privatnih zdanja koji se samo u najosnovnije uređuju da mogu poslužiti u liturgijske svrhe. Ti objekti poznati su u Saloni, Jaderu i Parenciju. Nakon priznanja kršćanstva nastaje razdoblje u kojem se počinju graditi objekti koji su planski namijenjeni isključivo liturgijskoj namjeni kršćanske zajednice u pojedinim gradovima. I u toj razvojnoj fazi crkvena su zdanja rijetka, a objekti nisu još standardizirani. To je doba kad se oko istaknutih grobova počinju grupirati i drugi pokopi. Malo-pomalo nastaju kršćanska groblja. Tek u trećoj fazi razvitka koja počinje krajem IV. ili početkom V. st. počinje standardizacija kultnih objekata. Oni se sastoje od crkava i drugih sporednih

prostora među kojima su najvažniji oni vezani uz obred krštenja, a to znači krstionica, čekaonica, svlačionica i prostora za pripremu katekumena. Crkve imaju standardne apsidalne oblike. Prostori za puk su bili jednobrodni ili trobrodni. U ovoj fazi grade se i cemeterijalne bazilike na kršćanskim grobljima. Faza standardizacije traje sve do početaka VI. Osim objekata u gradovima podižu se i kultni objekti u izvangradskim naseljima (pagus). Pri kraju V. st., u doba gotske vlasti na istočnom Jadranu, došlo je do borbi i dogmatskih kriza, pa prema tomu i smanjenja podizanja objekata. U kasnijem razdoblju pojavljuju se složeniji tlorcti objekata za kultnu upotrebu. To su objekti centralnog, križnog ili trolisnog oblika. Pri kraju VI. st. dolazi do postupnog slabljenja graditeljske aktivnosti i sukladno tomu samoadaptacija postojećih prostora. Razlog dekadencije leži u gospodarskom slabljenju uzrokovanom neprestanim barbarskim upadima.




ostalo

Studentske obveze - Pohađanje nastave.- Aktivno sudjelovanje u nastavi.- Pisanje i usmeno izlaganje seminarskog rada.- Polaganje završnog pismenog ispita.- Polaganje završnog usmenog ispita.


pohađanje nastave


seminarski rad

praktični rad


esej


OBVEZE STUDENTA

SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u

UDIO U OCJENI

Pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje u nastavi

60 2 Max 20%

Seminarski rad/Referat 10 0.33 Max 10%Završni pismeni ispit 10 0.33 Max 15%Završni usmeni ispit ispit

10 0.33 Max 55%

Dodatna pojašnjenja:Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:0% = Ne dolazi na nastavu.4% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.8% = Povremeno se uključuje u nastavni proces.12% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.16% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.20% = Redovito pohađa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.

Pisanje seminarskog rada:0% = Rad nije napisan. 1% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije. 2% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom planu. 3% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene veće gramatičke i pravopisne pogreške. 4% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje gramatičke i pravopisne pogreške. 5% = Rad je iscrpan, gramatički i pravopisno točan. Izlaganje seminarskog rada:0% = Rad nije usmeno prezentiran. 1% = Rad je pročitan. 2% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen. 3% = Rad nije pročitan, ali su uočeni veći nedostatci u usmenom izlaganju. 4% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uočene manje pravogovorne pogreške. 5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno. Završni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način: manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = do 3% ocjene od 61% do 70% = do 6% ocjene od 71% do 80% = do 9% ocjene od 81% do 90% = do 12% ocjene od 91% do 100% = do 15% ocjene Završni usmeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način: manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = do 11% ocjene od 61% do 70% = do 22% ocjene od 71% do 80% = do 33% ocjene od 81% do 90% = do 44% ocjene od 91% do 100% = do 55% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjenevrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjenedobar – 3 (C/D) - 63 do 75,9% ocjeneDovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene

Obvezna literatura: - BELAMARIĆ, J. i dr., Ranokršćanski spomenici otoka Brača, Split, 1994.- ADAM, J. P., L'arte di costruire presso i romani, materiali e techniche, Milano, 2001.- ANĐELIĆ, P., „Antička bazilika u Cimu kod Mostara“, Glasnik zemaljskog muzeja BiH u Sarajevu, (1976.), br. 29, str. 179.-244.- CAMBI, N. (ur.), Antička Salona, Književni krug, Split, 1991. (članci M. Abramića, B. Gabričevića, D. Rendić-Miočevića, N. Duval, G. De Angelis D' Ossat).- BADURINA, A., „Bizantska utvrda na otočiću Palacol“, u: RAPANIĆ, Ž. (ur.), Arheološka istraživanja na otocima Cresu i Lošinju, Izdanja Hrvatskog arheološkog društva, 7, Hrvatsko arheološko društvo, Zagreb, 1982., str. 171.-177. - BADURINA, A., „Bizantski plovni put po vanjskom rubu

sjevernih jadranskih otoka“, Radovi Instituta za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, (1992.), br. 16, Zagreb, str. 7.-9. - BADURINA, A., „Ranokršćanski relikvijar iz Novalje“, Materijali, (1976.), br. 12, str. 283.-295.- BARKER, P., Tehnike arheološkog iskopavanja, MHAS, Split, 2000.- BASLER, Đ., Arhitektura kasnoantičkog doba u Bosni i Hercegovini, Veselin Masleša, Sarajevo, 1972.- BASLER, Đ., „Građevinarstvo kasnoantičkog doba u Bosni i Hercegovini“, Actes du colloque „Materijali, tehnike i strukture predantičkog i antičkog graditeljstva na istočnom jadranskom prostoru“, Zadar, 1980., str. 135.-140.- BASLER, Đ., Kršćanska arheologija, Crkva na kamenu, Mostar, 1986.- BEGOVIĆ-DVORŽAK, V., „Fortifikacioni sklop Kastrum-Petrovac na Brijunima“, Histria Antiqua, (2001.), br. 7, str. 177.-190. - BEGOVIĆ-DVORŽAK, V., SCHRUNK, I., „Transformacija rimskih vila na Brijunskom otočju“, Histria Antiqua, (2009.) br. 18, str. 223.-236.- BEGOVIĆ-DVORŽAK, V., „Plovni put prema Neretvi i Naroni-kasnoantički lokaliteti na otoku Mljetu“, Izdanja Hrvatskog arheološkog društva, (2003.), br. 22, str. 289.-303. - BIERBRAUER, V., „Frühmittelalterliche Castra im östlichen und mittlen Alpengebiet: Germanische Wehranlagen oder romanische Siedlungen? Ein Beitrag zur Kontinuitätsforschung“, Archäologisches Korrespondenzblatt, (1985.), br. 15, str. 497.-513. - BOJANOVSKI, I., „Baloe - rimski municipij u Šipovu na Plivi“, Arheološki radovi i rasprave, (1974.), br. 7, str. 347.-369. - BOJANOVSKI, I., Dolabelin sistem cesta u rimskoj provinciji Dalmaciji, Djela ANUBiH, knjiga XLVII/2, Sarajevo, 1974., str. 134.- BOLONIĆ, M., ŽIC, R., Otok Krk kroz vjekove, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2002., str. 9.- BOWDEN, W., LAVAN, L., “The Late Antique Countryside: an introduction”, BOWDEN, W., LAVAN, L., MACHADO, C. (ur.) Recent Research on the Late Antique Countryside, Leiden 2004.- BRATOŽ, R., „Cristianesimo in Istria, una sintesi e alcune riflessioni“, u: MARIN, E., MAZZOLENI, D. (ur.), Il cristianesimo in Istria tra tarda antichità e alto medioevo. Novità e riflessioni, Atti della giornata tematica dei Seminari di Archeologia Cristiana (Roma, 8. marzo 2007), Città del vaticano 2009., str. 9.-46.- BROGIOLO, G. P., CHAVARRΊA ARNAU, A., Aristocrazie e campagne nell’Occidente da Costantino a Carlo Magno , Firenze, 2005. - BROGIOLO, G. P., CHAVARRΊA ARNAU, A., „Chiese e insediamenti rurali nelle campagne tra V e VI secolo“, BROGIOLO, G. P. (ur.), Chiese e insediamenti tra V e VI secolo, 9° seminario sul tardo antico e l’alto medioevo, Mantova, 2003., str. 9.-37.

- BROGIOLO, G. P., GELICHI, S., La città nell’altomedioevo italiano. Archeologia e storia, Bari, 1998. - BRUSIĆ, Z., „Starokršćanski sakralni objekti uz plovidbenu rutu istočnom obalom Jadrana“, Diadora, (1993.), br. 15, str. 223.-236.- CAMBI, N., Antika, Naklada Ljevak, Zagreb, 2002.- CAMBI, N., „Neki problemi starokršćanske arheologije na istočnoj jadranskoj obali“, Materijali, (1976.), br. 12, str. 239.-282. - CAMBI, N., „Prilog ikonografiji oltarne pregrade sjeverne bazilike iz Bilimišća (Zenica)“, Hrvatska misao, (2006.), br. 39-40, str. 22.-39. - CAMBI, N., „Srima i dvojne bazilike u Dalmaciji“, GUNJAČA, S. (ur.), Srima Prižba, Šibenik, 2005., str. 57.-68. - CAMBI, N., Starokršćanska bazilika i benediktinski samostan u Stobreču, Split, 1974.- CAMBI, N., „Starokršćanska crkvena arhitektura na području salonitanske metropolije“, Arheološki vestinik, (1978.), br, 19, str. 606.-626.- CHEVALIER, P., Ecclesiae Dalmatiae, Split, Rim, 1996.- CHEVALIER, P., MARDEŠIĆ, J., „La ville de Salone dans l'Antiquité tardive: déprise spatiale, mutations et renouveau de la parure monumentale / Salona u kasnoj antici: prostorno smanjenje, promjene i obnove monumentalnih gradskih zdanja“, Hortus artium medievalium, (2006.), br. 12, str. 55.-68. - CHEVALIER, P., „Les installations liturgiques des églises d’Istrie du V au VII siècle“, Hortus artium medievalium, (1999.), br. 5, str. 119.-132. - CHEVALIER, P., Salona II - Ecclesiae Dalmatiae, L'architecture paleochretienne de la province romaine de Dalmatie, Roma, 1996.- CIGLINEČKI, S., „Justinijanovo utvrđivanje Ilirika“, Archaeologia Adriatica, (2009.), br. 3, str. 205.-222. - CUSCITO, G., „Battisteri paleocristiani in Istria“, u: MARIN, E., MAZZOLENI, D. (ur.), Il cristianesimo in Istria tra tarda antichità e alto medioevo. Novità e riflessioni, Atti della giornata tematica dei Seminari di Archeologia Cristiana (Roma, 8. marzo 2007), Città del vaticano 2009., str. 113.-145. - ČAUŠEVIĆ, M., „Les cités antiques des îles du Kvarner dans l’antiquité tardive: Curicum, Fulfinium et Apsorus“, Hortus artium medievalium, (2006.), br. 12, str. 19.-41. - ĆURČIĆ, S., Architecture in the Balkans from Diocletian to Sulejman thee Magnificent, Yale University Press, 2010. - DOMIJAN, M., Rab – grad umjetnosti, Barbat, Zagreb, 2001.- DOMIJAN, M., „Crkva Sv. Andrije na Vrgadi nakon posljednjih istraživačkih i konzervatorskih radova“, Starohrvatska prosvjeta, (1983.), br. III/13, str. 123.-138. - DOMIJAN, M., „Ostaci utvrde Sv. Damjana u Barbatu na otoku Rabu“, Diadora, (1992.), br. 14, str. 325.-344. - DYGGVE, E., Povijest salonitanskog kršćanstva, Književni krug, Split, 1989.- FISKOVIĆ, I., „O ranokršćanskim spomenicima naronitanskog područja“, u: MAROVIĆ, I. (ur.), Dolina rijeke Neretve od

prethistorije do ranog srednjeg vijeka, Izdanja HAD-a, sv. 5, Split, 1980., str. 213.-255.- FISKOVIĆ, I., „Ranokršćanske crkve na Sutvari, Gubavcu, Lučnjaku kraj Majsana u Pelješkom kanalu“, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, (1963-1965), br. LXVI-LXVII, str. 141.-165.- FISKOVIĆ, I., „Starokršćanska memorija i groblje na Majsanu“, SHP, (1983.), br. III/12, str. 65.-70.- FISKOVIĆ, I., „Antička naseobina na Majsanu“, PPUD, (1984.), br. 24, str. 5.-27.- FISKOVIĆ, I., „Ranosrednjovjekovne ruševine na Majsanu“, SHP, (1981.), br. III/1, str. 137.-140.- GIULIANI, C. F., L'edilizia in antichità, Roma, 1998.- GLAVIČIĆ, M., „Prilozi proučavanja poleogeneze i urbanističkog razvoja Senije“, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, Razdio povijesnih znanosti, (1992/1993), br. 32(19), str. 79.-104. - GUNJAČA, Z., „Kasnoantička fortifikacijska arhitektura na istočnojadranskom priobalju i otocima“, u: MEDOVIĆ, P. (ur.), Odbrambeni sistemi u praistoriji i antici na tlu Jugoslavije, Arheološko društvo Vojvodine, Novi Sad, 1986., str. 124.-134.- GUNJAČA, Z., „O pojavi elemenata kasnoantičke graditeljske tradicije na nekim ranosrednjovjekovnim objektima“, Izdanja HAD-a, 1980., str. 253.-263.- GUNJAČA, Z. i dr., Srima Prižba Ostaci arhitekture i analiza građevinskih faza, Muzej grada, Šibenik, 2005., str. 7.-54.- HILJE, E., „Spomenici srednjovjekovne arhitekture na Kornatima“, u: MEŠTROV, M., DURBEŠIĆ, P., KEROVAC, M. (ur.), Zbornik „Nacionalni park Kornati“, Zagreb, 1996., str. 497.-499. - ILAKOVAC, B., „Apsidalni mozaik starokršćanske bazilike u Novalji“, Materijali, br. XVIII, str. 127.-136.- IVANIŠEVIĆ, M., „Salonitanski biskupi”, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, (1994.), br. 86, str. 223.-252.- JELIČIĆ-RADONIĆ, J. i dr., Gata, crkva Justinijanova doba, Split, 1994.- JELIČIĆ-RADONIĆ, J., „Skulptura ranokršćanske crkve iz kaštela na otočiću Osinju na ušću Neretve“, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, (1997.), br. 35, str. 147.-161.- JAKŠIĆ, N., NOVAK, N., „Il battistero paleocristiano a Bescanuova (Baška) sull’isola di Veglia“, Hortus Artium Medievalium, (2009.), br. 15/2, str. 403.-411.- JELIČIĆ-RADONIĆ, J., „Altar Types in Early Christian Churches in the Province of Dalmatia“, Hortus Artium Medievalium, (2005.), br. 11, str. 19.-28.- JELIČIĆ-RADONIĆ, J., „Krstionički sklop salonitanske katedrale“, MILIĆEVIĆ BRADAČ, M. (ur.), Znakovi i riječi (Signa et litterae), Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2002. - JELIČIĆ-RADONIĆ, J., “Liturgical installations in the Roman province of Dalmatia“, Hortus Artium Medievalium, (1999.), br. 5, str. 133.-145.

http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=27129








- JELIČIĆ-RADONIĆ, J., Ranokršćanske dvojne crkve u starom gradu na Hvaru, Split, 1994.- JELIČIĆ-RADONIĆ, J., „Rimsko naselje u Ublima na Lastovu“, u: ČEČUK, B. (ur.), Arheološka istraživanja na području otoka Korčule i Lastova, Izdanja Hrvatskog arheološkog društva, Zagreb, 2001., str. 197.-220.- KATIČIĆ, R., „Imena dalmatinskih biskupija i njihovih biskupa u Aktima Ekumenskog koncila u Nikeji godine 787“, Filologija, (1982-83), br. 11, str. 75.-92. - KATIČIĆ, R., „Toma arhiđakon i njegovo djelo“, u: CAMBI, N. (ur.), Toma Arhiđakon, Historia Salonitana, Književni krug, Split, 2003., str. 329.-440. - KATIĆ, M., „Kasnoantički grad na Jadranu - primjer grada Hvara“, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, (1999-2000), br. 38, str. 19.-49.- KATIĆ, M., „The late antique town on the eastern Adriatic coast“, Histria Antiqua, (2003.), br. 11, str. 451.-456.- KIRIGIN, B., MILOŠEVIĆ, A., „Svetac“, Arheo, (1981.), br. 2, str. 45.-51. - KIRIGIN, B., MIŠE, M., BARBARIĆ, V., „Palagruža – Diomedov otok, sažeti pregled arheoloških iskopavanja 2002.-2008. godine“, u: IVČEVIĆ, S. (ur.), Arheološka istraživanja na srednjem Jadranu, Izdanja Hrvatskog arheološkog društva, Zagreb, Split, 2010., str. 43.-60. - KRAUTHEIMER, R., Early Christian and Byzantine architecture, Yale, 1992.- LUPIS, V., „Iznova o lopudskim moćnicima“, Histria Antiqua, (2009.), br. 18/1, str. 473.-479. - MARIN, E., „Narona basilique et baptistére paléochretiéns de Sv. Vid“, u: MARIN, E., CAMBI, N. (ur.), Radovi XIII međunarodnog kongresa za starokršćansku arheologiju, vol. III, Split, Rim, 1998., str. 475.-506. - MARKOVIĆ, I., Izabrane poslanice Sv. Jeronima, sv. I-II, Zagreb, 1908. - MARŠIĆ, D., „Skulptura“, u: GUNJAČA, Z. i dr., Srima Prižba, Šibenik, 2005., str. 73.-187.- MARUŠIĆ, B., Kasnoantička i bizantska Pula, Pula, 1967. - MARUŠIĆ, B., Kasnoantički i bizantski Nezakcij, Nesactium – Vizace, Pula, 1983.- MATEJČIĆ, I., “The Episcopal Palace at Poreč”, Hortus Artium Medievalium, (1995.), br. 1, str. 84.-89.- MIGOTTI, B., „Ranokršćanska biskupija Scardona (Skradin)“, Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu, (1992.), br. 9, str. 101.-112.- MIGOTTI, B., Starokršćanska topografija na području između Krke i Cetine, Zagreb, 1990.- MIGOTTI, B., „Tragovi starokršćanskih bazilika u salonitanskom području izvan same Salone“, u: DUKIĆ, J. i dr., Salonitasko-Splitska crkva u prvim tisućljeću kršćanske povijesti, Zbornik međunarodnoga znanstvenog skupa u povodu 1700. obljetnice

mučeništva sv. Dujma, Split, 2008., str. 351.-416.- MOHOROVIČIĆ, A., „Novootkriveni nalazi antičkih termi, oratorija i starokršćanske bazilike u gradu Krku“, Radovi Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, (1971.), br. 360, 19.-33. - MOHOROVIČIĆ, A., „Prilog poznavanju antičkog urbanog sloja grada Krka“, Izdanja Hrvatskog arheološkog društva, (1989.), br. 13, str. 17.-21. - NIKOLAJEVIĆ, I., „Veliki posed u Dalmaciji u V i VI veku u svetlosti arheoloških nalaza“, Zbornik radova Vizantološkog instituta, (1971.), br. XIII, str. 277.-292. - NOVAK, N., „Le choeur de l'églese paléochrétienne de Mirine près d’Omišalj sur l'île de Krk“, Hortus Artium Medievalium, (1999.), br. 5, 119.-132. - OSTOJIĆ, I., Benediktinci u Hrvatskoj i ostalim našim krajevima I, Split, 1963., uvod.- PERIŠA, D., „Rimski Delminij kao središte starokršćanske biskupije“, Arheološki radovi i rasprave, (2009.) str. 16, str. 225.-245.- PETRICIOLI, I., Ćokovac, Enciklopedija likovnih umjetnosti, Zagreb, 1959. - PETRICIOLI, I., „Toreta na otoku Kornatu“, u: MIROSAVLJEVIĆ, D., RENDIĆ-MIOČEVIĆ, D., SUIĆ, M. (ur.), Adriatica praehistorica et antiqua - zbornik posvećen Grgi Novaku, JAZU, Zagreb, 1970., str. 717.-725. - PETRIĆ, N., „O ranokršćanskim nalazima i spomenicima na otoku Hvaru“, Diadora, (1993.), br. 15, str. 311.-346. - PRELOG, M., Eufrazijeva bazilika u Poreču, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb,1986.- PROZOROV, V., „Salonitanski crkveni sabori iz šestog stoljeća“, Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku, (2011.), br. 104, str. 309.-337. - PULJIĆ, I., ŠKEGRO, A., “The Diocese of Sarsenterensis”, Arheološki vestnik, (2006.), br. 57, str. 415.-437. - RADIĆ, D., „Crkva sv. Eufemije na istoimenom otočiću (Fumija)“, Histria Antiqua, (2009.), br. 18/2, str. 129.-145.- RADIĆ, D., TOLJA, Z., „Istraživanje antičko-srednjovjekovnog sklopa u uvali Portić na otoku Sušcu“, u: PERKIĆ, D. (ur.), Arheološka istraživanja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, Izdanja Hrvatskog arheološkog društva 24, Zagreb, Dubrovnik, 2010., str. 157.-179. - RAPANIĆ, Ž., „Istočna obala Jadrana u ranom srednjem vijeku“, Starohrvatska prosvjeta, (1985.),br. III/15, str. 7.-30. - MARIN, E. (ur.), Salona Christiana, Arheološki muzej Split, Split, 1994.- SKOBLAR, M., „Ranokršćanska bazilika na lokalitetu Jaz kod Novalje”, Diadora, (2007.), br. 22, str. 159.-172.- STARAC, R., „Bazilika podno Mira, Baška“, Hrvatski arheološki godišnjak, (2010.), br. 12, str. 496.-408.- STARAC, R., „Sulla scoperta di un'altra chiesa paleocristiana

nell'isola di Krk“, Hortus Artium Medievalium, (1996.), br. 2, str. 137.-141. - STARAC, R., „Sv. Nikola-Mire“, Hrvatski arheološki godišnjak, (2007.), br. 4, str. 363.-364.- SUIĆ, M., „Bizantski limes na istočnoj obali Jadrana“, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, (1995.), br. 36, str. 133.-145. - SUIĆ, M., „Cissa Pullaria - Baphium Cissense - Episcopus Cessensis“, Arheološki radovi i rasprave, (1987.), br. 10, str. 185.-219.- SUIĆ, M., „Odnos grad-selo u antici na istočnoj jadranskoj obali“, Jugoslavenski historijski časopis, (1973.), br. 3-4, Beograd, str. 12.-40. - SUIĆ, M., Antički grad na istočnoj jadranskoj obali, Zadar, 2005. - ŠKEGRO, A., PAŠKVALIN, V., „Municipium Baloie – središte ranokršćanske Baloienske biskupije (Ecclesia Baloiensis)“, Hrvatska misao, (2006.), br. 39-40/28, str. 40.-54. - ŠKEGRO, A., „Je li rimski Delminij bio biskupsko središte“, Povijesni prilozi, (2000.), br. 19, str. 9.-85. - ŠKEGRO, A., „Ludrumska biskupija (Ecclesia Ludroensis)“, Hercegovina, godišnjak za kulturno i povijesno značenje, (2007.), br. 21, str. 59.-89. - ŠKEGRO, A., „The diocese of Epidaurum – Ecclesia Epidauritana“, Histria Antiqua, (2009.), br. 18/2, str. 203.-210. - ŠKEGRO, A., „The Diocese of Mactaris/Martaris (Ecclesia Mactaritana/Martaritana)“, Stjepan Gunjača i hrvatska srednjovjekovna povijesno-arheološka baština, (2010.), br. 1, str. 119.-144.- ŠKEGRO, A., „The Diocese of Muccurum (Ecclesia Muccuritana) in Dalmatia“, Arheološki vestnik, (2008.), br. 59, str. 291.-303. - ŠONJE, A., Crkvena arhitektura zapadne Istre, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1983.- ŠONJE, A., Predeufrazijevske bazilike u Poreču, Poreč, 1971.- TOMIČIĆ, Ž., „Arheološka svjedočanstva o ranobizantskom vojnom graditeljstvu na sjevernojadranskim otocima“, Prilozi, (1990.), br. 5-6, str. 29.-53. - TOMIČIĆ, Ž., „Utvrde Justinijanove epohe – prinos proučavanju pejsažne arheologije u Hrvatskoj“, Histria Antiqua, (1995.), br. 1, str. 97.-100.- UGLEŠIĆ, A., „Podvršje – Glavčine, rezultati arheoloških istraživanja“, u: TOMIČIĆ, Ž., UGLEŠIĆ, A. (ur.), Zbornik o Luji Marunu, Gradska knjižnica „Juraj Šižgorić“, Šibenik, Zadar, Zagreb, 2009., str. 139.-148. - UGLEŠIĆ, A., Ranokršćanska arhitektura na području današnje Šibenske biskupije, Gradski muzej Drniš, Sveučilište u Zadru, Drniš, Zadar, 2006.- UGLEŠIĆ, A., Ranokršćanska arhitektura na prostoru današnje zadarske nadbiskupije, FF u Zadru, Zadarska nadbiskupija, Zadar, 2002.- UJČIĆ, Ž., „Stucco dekoracija južne kapele bazilike Sv. Marije Formoze u Puli“, Diadora, (1994.), br. 15, str. 237.-256.

- VEŽIĆ, P., „Prilog poznavanju tipoloških osobina starokršćanskih bazilika u Dalmaciji“, u: MOHOROVIČIĆ, A. (ur), Rapski zbornik, 1987., str. 297.-300. - VEŽIĆ, P., „Ranokršćanski reljefi i arhitektonska plastika u Zadru i na zadarskom području – prilog poznavanju ranokršćanske skulpture u Dalmaciji“, Diadora, (2007.), br. 22, str. 119.-156. - VEŽIĆ, P. Starokršćanska arhitektura u Zadru i na zadarskom području, Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske 12, Zagreb, 1986., str. 161.-177.- VEŽIĆ, P., „Starokršćanski sloj katedrale u Zadru“, Diadora, (1988.), br. 10, str. 165.-181. - VEŽIĆ, P., Zadar na pragu kršćanstva, Zadar, 2005.- VUČIĆ, J., „Ecclesia Naronitana/Prostor i granice“, Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku, (2005.), br. 98, str. 161.-170. - VUČIĆ, J., „Naronitanske radionice starokršćanske arhitektonske plastike“, Diadora, (2003.), br. 21, str. 279.-293. - VUČIĆ, J., „Ranokršćanska kamena plastika Narone“, Arheološka istraživanja u Naroni i dolini Neretve, Izdanja HAD-a 22, Zagreb, 2003., str. 199.-214. - ZANINOVIĆ, M., „Ranokršćanske crkve kao postaje plovnog puta duž istočnog jadrana“, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, (1994.), br. 86, str. 125.-145.- ŽIC-ROKOV, I., „Kompleks katedrala - Sv. Kvirin u Krku“, Radovi Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, (1971.), br. 360, str. 19.-33.


Pohađanje nastave:Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je prethodno iz svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova, stoga je i pohađanje nastave u konačnici važno u zbroju bodova.Pismeni radovi:Seminarski rad treba predati u pisanom obliku i usmeno izložiti do kraja semestra. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada.

KALENDAR NASTAVE:Broj nastavnecjeline

TEME I LITERATURA

I. Naslov: Uvodno predavanjeKratki opis: Uvod.Literatura: Izbor iz popisa literature prema naputku profesora; bilješke s predavanja

II. Naslov: Starokršćanske biskupijeKratki opis: Pregled.Literatura: Izbor iz popisa literature prema naputku profesora; bilješke s predavanja

III. Naslov: Tehnike gradnje u kasnoj antici. Kamenolomi.Kratki opis: Pregled.Literatura: Izbor iz popisa literature prema naputku profesora; bilješke s

predavanjaIV. Naslov: Episkopalni kompleksi I

Kratki opis: Pregled.Literatura: Izbor iz popisa literature prema naputku profesora; bilješke s predavanja

V. Naslov: Episkopalni kompleksi IIKratki opis: Pregled.Literatura: Izbor iz popisa literature prema naputku profesora; bilješke s predavanja

VI. Naslov: Urbane i suburbane crkve IKratki opis: Pregled.Literatura: Izbor iz popisa literature prema naputku profesora; bilješke s predavanja

VII. Naslov: Urbane i suburbane crkve IIKratki opis: Pregled.Literatura: Izbor iz popisa literature prema naputku profesora; bilješke s predavanja

VIII. Naslov: Ruralne crkve IKratki opis: Pregled.Literatura: Izbor iz popisa literature prema naputku profesora; bilješke s predavanja

IX. Naslov: Ruralne crkve IIKratki opis: Pregled.Literatura: Izbor iz popisa literature prema naputku profesora; bilješke s predavanja

X. Naslov: Sjeveroitalski tip bazilikaKratki opis: Pregled.Literatura: Izbor iz popisa literature prema naputku profesora; bilješke s predavanja

XI. Naslov: Sirijski tip bazilikaKratki opis: Pregled.Literatura: Izbor iz popisa literature prema naputku profesora; bilješke s predavanja

XII. Naslov: Dvojne crkve. Trikonhalne crkve.Kratki opis: Pregled.Literatura: Izbor iz popisa literature prema naputku profesora; bilješke s predavanja

XIII. Naslov: Crkve i kastrumiKratki opis: Pregled.Literatura: Izbor iz popisa literature prema naputku profesora; bilješke s predavanja

XIV. Naslov: Starokršćanska dekorativna i arhitektonska skulpturaKratki opis: Pregled.Literatura: Izbor iz popisa literature prema naputku profesora; bilješke s predavanja

XV. Naslov: Zaključna razmatranjaKratki opis: Zaključak.Literatura: Nema

Naziv kolegija Umjetnost humanističkog doba u Hrvatskoj

Kod kolegija

FFPUM208


Godinastudija

I.



15+0+15


Preduvjeti: - Usporedni uvjeti:

-

Pristup kolegiju: studenti Povijesti umjetnosti (izborni B1) studenti Povijesti (izborni B2)


prema rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Igor Fisković, red. prof.Kontakt sati/konzultacije: prema rasporeduE-mail adresa i broj telefona: [email protected] dr. sc. Tatjana Mićević-Đurić, doc.Kontakt sati/konzultacije: prema rasporeduE-mail adresa i broj telefona [email protected] kolegija: Svrha je kolegija nadograditi opća znanja o likovnom izražavanju u

poglavljima tradicionalne stilske podjele epoha zrelog srednjovjekovlja i ranog novovjekovlja - tj. od kasne romanike do kasne renesanse, te uputiti slušače na druge, a ne samo formalno-morfološke sustave promišljanja šire shvaćane umjetničke baštine.


Studenti će se upoznati s glavnim svojstvima arhitekture i urbanizma te figuralnih umjetnosti tijekom obuhvaćenog razdoblja. U razumijevanju tog nasljeđa, pozivanja na onodobnu književnu riječ sakralnog i svjetovnog sadržaja, rezultirat će njihovim osposobljavanjem za kontektualiziranje nasljeđa s kojim raspolažemo iz vremena kad se hvatao najuspješniji korak s procesima integracije kršćanskog svijeta i utvrđivale kohezije s njime.


Kolegij tematski obuhvaća kulturno-povijesne okvire i specifične rezultate umjetničkog stvaralaštva od 13. do 16. stoljeća na širem teritoriju današnje Hrvatske. Na prvome mjestu, dotičući urbanizam i arhitekturu, usredotočuje se na odraze humanističke misli u prostornoj organizaciji pojedinih gradova, ali i izgradnji njihove okolice. Na tom planu prednost se daje urbanističkoj cjelini Dubrovnika s preobrazbama srednjovjekovnog tkiva posredstvom forifikacija te javnih i privatnih palača iz doba renesanse, a zasebno obrađuje plodove kulture ladanja u granicama nekadašnje Dubrovačke Republike sa stotinjak ljetnikovaca i dvadesetak samostana prosjačko-propovjedničkih redova. Baština figuralnih spomenika, odnosno kiparsko i slikarsko nasljeđe se sagledava po ciklusima ikonografskih sadržaja umjesto po formalnim osobitostima izdvojenih djela. Počevši od znamenitog portala trogirske katedrale iz 1240. godine, preko niza drugih monumentalnih portala primorskih katedrala i ostalih crkava iz 14. i



15. stoljeća, objašnjavaju se dodiri sa srodnima skulptiranima u Italiji kao i u dubljem kopnenom zaleđu pod utjecajem zapadnjačke romanike i gotike. Iste se fenomene prati na usporedno nastajućim grobnim spomenicima, poglavito svetačkima od Poreča do Splita, ali i lancu biskupskih ili patricijskih u nizu obalnih gradova sa svrhom utvrđivanja tipoloških sličnosti i razlika uvjetovanih modom vremena ili govorom regionalno aktivnih majstora kiparstva. U istom spektru se sagledava djelatnost slikara na složenijim oltarima nastajućima od srednjeg vijeka do zrele renesanse u simbiozama importa i kontinuiteta estetskih iskustava primorske provincije. Svakako se veći naglasak polaže na raspoznavanje autohtonog izražavanja perifernih sredina i to u vezi s općekuklturnim prohtjevima i stremljenjima društvenih zajednica rastućih na razmeđima Istoka i Zapada, a zadojenih stečevinama iz glavnih središta europske civilizacije.




ostalo

Studentske obveze - Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.- Napisati seminarski rad i izložiti ga.- Pisati test.- Položiti završni usmeni ispit.


pohađanje nastave


seminarski rad

praktični rad


esej


OBVEZE STUDENTA


Pohađanje i sudjelovanje u nastavi 30 1 10%Seminarski rad (pismeni i usmeni) 15 0,5

20%

Završni pismeni ispit 30 1 40%Usmeni ispit 15 0,5 30%Dodatna pojašnjenja:Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:0% = Ne dolazi na nastavu.2% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.4% = Povremeno se uključuje u nastavni proces.6% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.8% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.10% = Redovito pohađa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.Pisanje seminarskog rada:0% = Rad nije napisan.

2% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije. 4% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom planu. 6% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene veće gramatičke i pravopisne pogreške. 8% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje gramatičke i pravopisne pogreške. 10% = Rad je iscrpan, gramatički i pravopisno točan. Izlaganje seminarskoga rada: 0% = Rad nije usmeno prezentiran. 2% = Rad je pročitan. 4% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen. 6% = Rad nije pročitan, ali su uočeni veći nedostatci u usmenom izlaganju. 8% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uočene manje pravogovorne pogreške. 10% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno. Završni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:Pismeni ispit:manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = do 8% ocjene od 61% do 70% = do 16% ocjene od 71% do 80% = do 24% ocjene od 81% do 90% = do 32% ocjene od 91% do 100% = do 40% ocjene Usmeni ispit: manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = do 6% ocjene od 61% do 70% = do 12% ocjene od 71% do 80% = do 18% ocjene od 81% do 90% = do 24% ocjene od 91% do 100% = do 30% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: A = 89 − 100% 5 (izvrstan) B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar) C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar) E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan) Obvezna literatura: - PELC, M., Renesansa u Hrvatskoj, Naklada Ljevak, Zagreb,

2007. (opći pregled) - PRIJATELJ, K., Dalmatinsko slikarstvo 15. i 16. stoljeća, Zagreb, 1983. - FISKOVIĆ, I., 1000 godina hrvatskog kiparstva, Volume 4 of Exegi monumentum: Znanstvena izdanja MGC Zagreb. Zagreb, 1997.- MARKOVIĆ, V., PRELOG, V., Zlatno doba Dubrovnika XV i XVI stoljeće (katalog izložbe) Muzejski prostor (Zagreb, Croatia), Dubrovački muzej, Zagreb, 1986. - FISKOVIĆ, I. (ur.), Dominikanci u Hrvatskoj, katalog izložbe u Klovićevim dvorima, Zagreb, 2010. - FISKOVIĆ, I. (ur.), „Milost susreta – umjetnička baština franjevačke provincije sv. Jeronima“ katalog izložbe u Klovićevim dvorima, Zagreb, 2011.

http://www.google.ba/search?tbo=p&tbm=bks&q=inauthor:%22Dubrova%C4%8Dki+muzej%22

http://www.google.ba/search?tbo=p&tbm=bks&q=inauthor:%22Muzejski+prostor+(Zagreb,+Croatia)%22

http://www.google.ba/search?tbo=p&tbm=bks&q=bibliogroup:%22Exegi+monumentum+:+Znanstvena+izdanja+MGC+Zagreb%22&source=gbs_metadata_r&cad=3


- JURKOVIĆ, M. i dr., Hrvatska renesansa, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 2004.- DULIBIĆ, LJ. i dr., Tizian, Tintoretto, Veronese – veliki majstori renesanse, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 2012.

Dopunska literatura:Dodatne informacije o kolegiju

Pohađanje nastave:Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je položiti pismeni ispit.Obvezno je sudjelovanje na terenskoj nastavi.Seminarski rad treba predati u pisanom obliku do kraja semestra. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada.Ispit se polaže pismeno i usmeno. Položeni pismeni dio ispita uvjet je za izlazak na usmeni ispit.Napomena:Veći broj stranica obvezne literature od propisane količine teksta posljedica je specifičnosti literature povijesti umjetnosti koja sadrži dosta slikovnog materijala. Prema tome, broj stranica navedene literature nije objektivan pokazatelj studentskog opterećenja.


TEME I LITERATURA

I. Naslov: Uvodno predavanjeKratki opis: Upoznavanje s vremenom i okolnostima u kojima se kultura humanizma počinje pojavljivati na našim prostorima. Literatura: - PELC, M., Renesansa u Hrvatskoj, Naklada Ljevak, Zagreb, 2007. (opći pregled)

II. Naslov: Urbanizam humanističkog doba u HrvatskojKratki opis: Osnovna svojstva urbanističkog promišljanja kasnog srednjovjekovlja i ranog novovjekovlja na našim prostorima u kojem se odražava humanistička misao u prostornoj organizaciji pojedinih gradova, ali i izgradnji njihove okolice.Literatura: - PELC, M., Renesansa u Hrvatskoj, Naklada Ljevak, Zagreb, 2007. (opći pregled)

III. Naslov: Urbanistička cjelina DubrovnikaKratki opis: Dubrovnik kao najznačajniji primjer preobrazbe srednjovjekovnog tkiva posredstvom forifikacija te javnih i privatnih palača iz doba renesanse.Literatura: - MARKOVIĆ, V., PRELOG, V., Zlatno doba Dubrovnika XV i XVI stoljeće (katalog izložbe) Muzejski prostor (Zagreb, Croatia), Dubrovački muzej, Zagreb, 1986.- PELC, M., Renesansa u Hrvatskoj, Naklada Ljevak, Zagreb, 2007. (opći pregled)



http://www.google.ba/search?tbo=p&tbm=bks&q=inauthor:%22Muzejski+prostor+(Zagreb,+Croatia)%22

IV. Naslov: Arhitektura humanističkog doba u HrvatskojKratki opis: Osnovna obilježja arhitekture na prijelazu srednjovjekovlja u novovjekovlje uz pregled tipoloških, konstrukcijskih i stilskih svojstava navažnijih ostvarenja od 14. do 16. stoljeća na istočnojadranskoj obali. Literatura: - PELC, M., Renesansa u Hrvatskoj, Naklada Ljevak, Zagreb, 2007. (opći pregled)

V. Naslov: Samostanska arhitekturaKratki opis: Arhitektura samostana prosjačko-propovjedničkih redova.Literatura:- FISKOVIĆ, I. (ur.), Dominikanci u Hrvatskoj, katalog izložbe u Klovićevim dvorima, Zagreb, 2010. - FISKOVIĆ, I. (ur.), „Milost susreta – umjetnička baština franjevačke provincije sv. Jeronima“ katalog izložbe u Klovićevim dvorima, Zagreb, 2011.

VI. Naslov: Ladanjska arhitekturaKratki opis: Pregled odlika ladanjske arhitekture na primjerima ljetnikovaca u granicama nekadašnje Dubrovačke Republike.Literatura: - JURKOVIĆ, M. i dr., Hrvatska renesansa, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 2004.- PELC, M., Renesansa u Hrvatskoj, Naklada Ljevak, Zagreb, 2007. (opći pregled)

VII. Naslov: Skulptura humanističkog doba u HrvatskojKratki opis: Osnovna obilježja skulpture na prijelazu srednjovjekovlja u novovjekovlje. Ciklusi ikonografskih sadržaja.Literatura: - FISKOVIĆ, I., 1000 godina hrvatskog kiparstva, Volume 4 of Exegi monumentum : Znanstvena izdanja MGC Zagreb. Zagreb, 1997.

VIII. Naslov: Portal trogirske katedraleKratki opis: Formalne, ikonografske i ikonološke analize znamenitog portala majstora Radovana. Literatura:- FISKOVIĆ, I., 1000 godina hrvatskog kiparstva, Volume 4 of Exegi monumentum : Znanstvena izdanja MGC Zagreb. Zagreb, 1997.

IX. Naslov: Skulptirani portaliKratki opis: Pregled niza monumentalnih portala primorskih katedrala i ostalih crkava iz 14. i 15. stoljeća uz osvrt na dodire sa srodnima skulptiranima u Italiji kao i u dubljem kopnenom zaleđu pod utjecajem zapadnjačke romanike i gotike.Literatura: - FISKOVIĆ, I., 1000 godina hrvatskog kiparstva, Volume 4 of Exegi monumentum : Znanstvena izdanja MGC Zagreb. Zagreb, 1997.

X. Naslov: Umjetnost grobnih spomenikaKratki opis: Pregled niza svetačkih grobnih spomenika uz analizu njihovih formalnih i ikonografskih svojstava i komparaciju s relevantnim događanjima na susjednim, poglavito talijanskim prostorima. Pregled niza biskupskih ili patricijskih grobnih spomenika u nizu obalnih gradova sa svrhom utvrđivanja tipoloških sličnosti i razlika uvjetovanih modom







vremena ili govorom regionalno aktivnih majstora kiparstva.Literatura:- FISKOVIĆ, I., 1000 godina hrvatskog kiparstva, Volume 4 of Exegi monumentum : Znanstvena izdanja MGC Zagreb. Zagreb, 1997. - PELC, M., Renesansa u Hrvatskoj, Naklada Ljevak, Zagreb, 2007. (opći pregled)

XI. Naslov: Slikarstvo humanističkog doba u HrvatskojKratki opis: Osnovna obilježja slikarstva na prijelazu srednjovjekovlja u novovjekovlje.Literatura: - PELC, M., Renesansa u Hrvatskoj, Naklada Ljevak, Zagreb, 2007. (opći pregled)- PRIJATELJ, K., Dalmatinsko slikarstvo 15. i 16. stoljeća, Zagreb, 1983.

XII. Naslov: Domaće slikarsko stvaralaštvoKratki opis: Pregled ostvarenja domaćih majstora s ciljem utvrđivanja tipoloških sličnosti i razlika uvjetovanih modom vremena.Literatura:- PELC, M., Renesansa u Hrvatskoj, Naklada Ljevak, Zagreb, 2007. (opći pregled)- PRIJATELJ, K., Dalmatinsko slikarstvo 15. i 16. stoljeća, Zagreb, 1983.

XIII. Naslov: Importi slikarstva u domaću sredinuKratki opis: Pregled ostvarenja uvezenih iz talijanskih umjetničkih centara, prvenstveno Venecije, i njihovih posljedica za domaće likovno stvaralaštvo. Literatura:- PELC, M., Renesansa u Hrvatskoj, Naklada Ljevak, Zagreb, 2007. (opći pregled)- PRIJATELJ, K., Dalmatinsko slikarstvo 15. i 16. stoljeća, Zagreb, 1983.

XIV. Naslov: Terenska nastava – DubrovnikKratki opis: Obilazak i analiza pojedinih ostvarenja u urbanom tkivu Dubrovnika. Literatura:

XV. Naslov: Terenska nastava – DubrovnikKratki opis: Obilazak i analiza pojedinih ostvarenja u umjetničkim zbirkama Dubrovnika.Literatura:



Naziv kolegija Osmanlijska umjetnost u Bosni i Hercegovini

Kod kolegija

FFPUM209


Godinastudija

I.



15+0+15



Pristup kolegiju: studenti Povijesti umjetnosti (izborni B), studenti Povijesti (izborni B2)


prema rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Tatjana Mićević Đurić, doc.Kontakt sati/konzultacije: prema rasporeduE-mail adresa i broj telefona: [email protected] Danijela Ucović, v. aisst.Kontakt sati/konzultacije: prema rasporeduE-mail adresa i broj telefona [email protected], 066 218 252Ciljevi kolegija: Cilj kolegija je objasniti nastanak i razvoj islamske umjetnosti za

vrijeme vladavine Osmanlijske dinastije u BiH u svim njezinim segmentima (arhitektura džamija, palača, minijature, plastika, kaligrafija...). Kroz nastavu i vježbe, student treba razumjeti i prepoznati, osim osnovnih umjetničkih karakteristika, religijsku simboliku i njezine zakonitosti koje su bitno utjecale na stvaranje osmanlijske umjetnosti. Student treba pokazati znanje osnovnih umjetničkih pojmova specifičnih za islamsku umjetnost; sposobnost sagledavanja njezina cjelovitog kulturno-povijesnog postojanja i interakcije s drugim umjetnostima.


Vladanje pojmovima koji karakteriziraju islamsku umjetnost u BiH. Prepoznavanje uzroka i razumijevanje posljedica koje simboliziraju islamsku umjetnost te jasno poimanje regionalnih karaketristika. Klasificiranje i jasno raspoznavanje arhitektonskih elementa, dekoracija, tehnika stvaranja islamske umjenosti za vrijeme Osmanlija.


Kako bi se dobio potpuni uvid u islamsku umjetnost koja je nastala na području BiH za vrijeme vladavine Osmanlijske dinastije, neophodno je studente uvesti u teološku misao islama i glavne karakteristike islamske umjetnosti. U nastajanju Osmanlijske dinastije i njezine umjetnosti, iznimnu važnost imali su Seldžuci, nomadsko pleme na području Anatolije. Analizom njihovih šamanskih poimanja svijeta i specifične arhitekture dat će se dobar uvid u osmanlijsku umjetnost na području današnje Turske. Posebna pozornost bit će stavljena na džamije koje je projektirao Mimar Sinan. Prije samog objašnjavanja karakteristika prvih džamija na području BiH, govorit će se o narodnom stvaralaštvu za vrijeme srednjovjekovne Bosne. Osmanlije su donijele urbanistička uređenja, specifičan stil života unutar njih, razvijeno sakralno i profano graditeljstvo. Nakon toga, studentima će biti objašnjen razvoj i graditeljstvo džamija od 15. st. do 18. st. Također, dobit će


se uvid u bogato i raznoliko stvaralaštvo minijatura, kaligrafija i pokućstva nastalo za vrijeme Osmanlija. Na završetku, s osmanlijskom umjetnošću u Sarajevu i Mostaru studenti će se upoznati na terenskim predavanjima.




ostalo

Studentske obveze - Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.- Napisati i izložiti seminarski rad.- Pisati završni ispit. - Usmeni ispit.


pohađanje nastave


seminarski rad

praktični rad


esej


OBVEZE STUDENTA


Pohađanje i sudjelovanje u nastavi 30 1 10%Seminarski rad (pismeni i usmeni) 15 0,5

20%

Završni pismeni ispit 30 1 40%Usmeni ispit 15 0,5 30%Dodatna pojašnjenja:Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:0% = Ne dolazi na nastavu.2% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.4% = Povremeno se uključuje u nastavni proces.6% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.8% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.10% = Redovito pohađa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.Pisanje seminarskog rada:0% = Rad nije napisan. 2% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije. 4% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom planu. 6% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene veće gramatičke i pravopisne pogreške. 8% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje gramatičke i pravopisne pogreške. 10% = Rad je iscrpan, gramatički i pravopisno točan. Izlaganje seminarskoga rada: 0% = Rad nije usmeno prezentiran. 2% = Rad je pročitan. 4% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen.

6% = Rad nije pročitan, ali su uočeni veći nedostatci u usmenom izlaganju. 8% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uočene manje pravogovorne pogreške. 10% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno. Završni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:Pismeni ispit:manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = do 8% ocjene od 61% do 70% = do 16% ocjene od 71% do 80% = do 24% ocjene od 81% do 90% = do 32% ocjene od 91% do 100% = do 40% ocjene Usmeni ispit: manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = do 6% ocjene od 61% do 70% = do 12% ocjene od 71% do 80% = do 18% ocjene od 81% do 90% = do 24% ocjene od 91% do 100% = do 30% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: A = 89 − 100% 5 (izvrstan) B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar) C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar) E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)Obvezna literatura: - REDŽIĆ, H., Islamska umjetnost, Umjetnost na tlu Jugoslavije,

Izdavački zavod Jugoslavije, Spektar, Prva književna komuna, Beograd, Zagreb, Mostar, 1982.- JANC, Z., Islamska minijatura, Umjetnost na tlu Jugoslavije, Izdavački zavod Jugoslavije, Spektar, Prva književna komuna, Beograd, Zagreb, Mostar, 1982. str. 21.-49.- ANDREJEVIĆ, A., Islamska monumentalna umetnost 16.veka u Jugoslaviji, Kupolne džamije, Beograd, 1984., 1960.


- STANOJEVIĆ, M., Kroz Bosnu i Hercegovinu, Beograd, 1902.- KEMURA ŠEJH, S., Sarajevske džamije, Sarajevo, 1910.- ZELENIKA, A. i dr., Mostar u slici i riječi, Stanek, Mostar, 2008.- ZAGORKA, J., Islamska minijatura, Umjetnost na tlu Jugoslavije, Izdavački zavod Jugoslavije, Beograd, 1982; Spektar, Zagreb, 1982; Prva književna komuna, Mostar, 1982. - HASANDEDIĆ, H., Spomenici kulture turskog doba u Mostaru, Biblioteka Kulturno naslijeđe, IRO Veselin Masleša, Sarajevo, 1980.- BEJTIĆ, A., Banjaluka pod turskom vlašću, Naše Starine I, 1953.- FILIPOVIĆ, M., Umjetničko blago Bosne i Hercegovine, Svjetlost, Sarajevo, 1987.- KURTO, N., Arhitektura Bosne i Hercegovine – razvoj bosanskog stila, Sarajevo, 1998. - MOMIROVIĆ, P., Dve drevne crkve u Bosanskoj krajini, Sarajevo, 1953.- ŠABANOVIĆ, H., Postanak i razvoj Sarajeva, Radovi Naučnog društva III, Sarajevo, 1960.- ESPOSITO, J. L., Oksfordska historija islama, Selsebil, Živinice,

2005.- MOZZATI, L., Islamska umjetnost, Šahinpašić, Sarajevo, 2010.- HATTSTEIN, M., DELIUS, D., PAŠANOVIĆ, F., Islamska umjetnost i arhitektura, H.F.Ullman, 2010.- HILLENBRAND, R., Islamic architecture, Edinburg Universiy Press, Edinburgh, 2000.- BAŠAGIĆ, S., Znameniti Hrvati Bošnjaci i Hercegovci u turskoj carevini, Zagreb, 1931.- MULIĆ, J., Konjic i njegova okolina u vrijeme Osmanske vladavine(1464.-1878.), Konjic, 2001.- PEEZ, C., Mostar i njegova kultura (Slika jednog grada u Hercegovini 1891.), Crkva na kamenu, Mostar, 2002.- DODIG, R., Kulturno-povijesni vodič kroz Hercegovinu i Bosnu, Matica hrvatska, Čitluk, 2010.- TRUHELKA, Ć., Gazi Husrev-beg, njegov život i njegovo doba, Sarajevo, 1907.- ZLATAR, B., Zlatno doba Sarajeva (XVI stoljeće), Sarajevo Publishing, Sarajevo, 1996.- ERZEN, N. J., Sinan Ottoman Architect, Middle East Technical University, Ankara, 2004. - BUGARSKI, A., Savremene promjene u kulturi stanovanja seoskog stanovništva BiH, GZM, Sarajevo.- Narodna umjetnost: godišnjak Instituta za narodnu umjetnost u Zagrebu / glavni urednik Maja Bošković-Stulli.


Pohađanje nastave:Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je prethodno iz svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 20%), stoga je i pohađanje nastave u konačnici važno u zbroju bodova.Pismeni radovi:Seminarski rad treba predati u pisanom obliku do kraja semestra. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada.Vrlo je važno slijediti naputke o izradi seminarskih radova, završnoga i diplomskoga rada.Napomena:Veći broj stranica obvezne literature od propisane količine teksta posljedica je specifičnosti literature povijesti umjetnosti koja sadrži dosta slikovnog materijala. Prema tome, broj stranica navedene literature nije objektivan pokazatelj studentskog opterećenja.

PRILOG: Kalendar nastaveBroj nastavnecjeline TEME I LITERATURAI. Naslov: Uvod u kolegij

Kratki opis: Opis sadržaja i cilja kolegija. Podjela tema seminarskih radova. Popis literature. Plan i program kolegija. Obveze studenta.Literatura: -

II. Naslov: Islam kao religija i način življenja u BiH, islamska teologija i

misticizam u BiHKratki opis: Pojašnjavanje religijskih zakonitosti. Utjecaj na način života i svjetonazore koji su bitno utjecali na koncipiranje islamske umjetnosti. Literatura: - MOZZATI, L., Islamska umjetnost, Šahinpašić, Sarajevo, 2010.- HATTSTEIN, M., DELIUS, D., PAŠANOVIĆ, F., Islamska umjetnost i arhitektura, H.F.Ullman, 2010.

III. Naslov: Uvod u islamsku umjetnost i arhitekturuKratki opis: Upoznavanje dogmi iz kojih se razvija islamska umjetnost, tipovi arhitekture. Objašnjenja kakva je islamska umjetnost i zašto se tako naziva. Teritorijalne različitosti umjetnosti. Qa ba, Mecca, Medina.Literatura:- MOZZATI, L., Islamska umjetnost, Šahinpašić, Sarajevo, 2010.- HATTSTEIN, M., DELIUS, D., PAŠANOVIĆ, F., Islamska umjetnost i arhitektura, H.F.Ullman, 2010.

IV. Naslov: Umjetnost seldžučke dinastije kao platforma za razvoj osmanlijske umjetnostiKratki opis: Upoznavanje seldžučke povijesti, arhitekture, utjecaj prethodnih kultutra, simbolika Zoroatrizma. Karakteristike seldžučkih hanova, kompleks Divrigi, Ćifte Medresa, Inče Medresa, Turgul kula, Sultan han. Literatura: - HATTSTEIN, M., DELIUS, D., PAŠANOVIĆ, F., Islamska umjetnost i arhitektura, H.F.Ullman, 2010.

V. Naslov: Glavne karakteristike osmanlijske umjetnosti na području današnje TurskeKratki opis: Upoznavanje osmanlijske povijesti, aritekture, Mimar Sinan, glavne džamije i utjecaji osmanlijske arhitekture na ostali teritorij islamskog svijeta. Istanbul, Hagia Sophia, Sulejamnija, Selimija, Sultan Ahmetova (Plava) Džamija, Topkapi palača, minijatura, dizajn, kaligrafija, tapiserija…Literatura:- MOZZATI, L., Islamska umjetnost, Šahinpašić, Sarajevo, 2010.- ERZEN, N. J., Sinan Ottoman Architect, Middle East Technical University, Ankara, 2004.

VI. Naslov: Umjetnost i društvene prilike na području današnje BiH prije dolaska OsmanlijaKratki opis: Razvoj arhitekture tj. građevina ili prostora u kojem se obitavalo u ruralnim i gradskim područijima, seoska infrastruktura tj. tradicionalno bosansko graditeljstvo.Literatura: - BUGARSKI, A., Savremene promjene u kulturi stanovanja seoskog stanovništva BiH, GZM, Sarajevo.

VII. Naslov: Dolazak Osmanlija i razvoj gradova i naseljaKratki opis: Osmanlijsko osvajanje Bosne. Nastanak kasaba, čaršija. Analiziranje utvrda. Sustav navodnjavanja. Razvoj esnafa.Literatura: - REDŽIĆ, H., Islamska umjetnost, Umjetnost na tlu Jugoslavije, Izdavački zavod Jugoslavije, Spektar, Prva književna komuna, Beograd, Zagreb, Mostar, 1982.

VIII. Naslov: Karakteristike bosanskih i hercegovačkih džamijaKratki opis: Analiza razvoja bh. džamija: drvene, kamene, s četvorovodnim krovom, kupolom, raznim tipovima minareta.Literatura: - REDŽIĆ, H., Islamska umjetnost, Umjetnost na tlu Jugoslavije, Izdavački zavod Jugoslavije, Spektar, Prva književna komuna, Beograd, Zagreb, Mostar, 1982.

IX. Naslov: Kaligrafija i minijatura u Bosni i HercegoviniKratki opis: Stilska analiza, simbolika, značenje i značaj kaligrafije i minijature u Bosni i Hercegovini.Literatura: - JANC, Z., Islamska minijatura, Umjetnost na tlu Jugoslavije, Izdavački zavod Jugoslavije, Spektar, Prva književna komuna, Beograd, Zagreb, Mostar, 1982.

X. Naslov: Karakteristike mederesa, hanova, karavansaraja, hamama i vakufa u BiHKratki opis: Arhitektonske karakteristike profane arhitekture te njihova dekoracija.Literatura: - REDŽIĆ, H., Islamska umjetnost, Umjetnost na tlu Jugoslavije, Izdavački zavod Jugoslavije, Spektar, Prva književna komuna, Beograd, Zagreb, Mostar, 1982.

XI. Naslov: Osmanlijska umjetnost u SarajevuKratki opis: Baščaršija, Sahat kula, Gazi Husrev begova džamija i medresa itd.Literatura:- ANDREJEVIĆ, A., Islamska monumentalna umetnost 16.veka u Jugoslaviji, Kupolne džamije, Beograd, 1984.- TRUHELKA, Ć., Gazi Husrev-beg, njegov život i njegovo doba, Sarajevo, 1907. - ZLATAR, B., Zlatno doba Sarajeva (XVI stoljeće), Sarajevo Publishing, Sarajevo, 1996.

XII. Naslov: Osmanlijska umjetnost u Mostaru i HercegoviniKratki opis: Karađozbegova džamija, Roznamedžijina džamija, Koski Mehmed pašina džamija, Stari most, Sahat kula, Kujundžiluk, Mahala.Literatura:- ANDREJEVIĆ, A., Islamska monumentalna umetnost 16.veka u Jugoslaviji, Kupolne džamije, Beograd, 1984.- PEEZ, C., Mostar i njegova kultura (Slika jednog grada u Hercegovini 1891.), Crkva na kamenu, Mostar, 2002.

XIII. Naslov: Drvorezbarstvo, nošnja, ćilimi i pokućstvo u BiH u osmanlijskom perioduKratki opis: Karakteristike osmanlijske kuće tj. njezinog uređenja i namještaja te dekoracija na njima.Literatura: - REDŽIĆ, H., Islamska umjetnost, Umjetnost na tlu Jugoslavije, Izdavački zavod Jugoslavije, Spektar, Prva književna komuna, Beograd, Zagreb, Mostar, 1982.- JANC, Z., Islamska minijatura, Umjetnost na tlu Jugoslavije, Izdavački zavod Jugoslavije, Spektar, Prva književna komuna, Beograd, Zagreb,

Mostar, 1982.XIV. Naslov: Obilazak osmanlijskih spomenika u Sarajevu

Kratki opis: Obilazak i analiza Baščaršije, Gazi Husref-begova vakufa (džamijskog kompleksa, bezistana, medrese), Casreve džamije, Ali-pašine džamije, Morića-hana, Svrzine kuće i drugih stambenih objekata.Literatura:- ANDREJEVIĆ, A., Islamska monumentalna umetnost 16.veka u Jugoslaviji, Kupolne džamije, Beograd, 1984.- TRUHELKA, Ć., Gazi Husrev-beg, njegov život i njegovo doba, Sarajevo, 1907. - ZLATAR, B., Zlatno doba Sarajeva (XVI stoljeće), Sarajevo Publishing, Sarajevo, 1996.

XV. Naslov: Obilazak osmanlijskih spomenika u Mostaru Kratki opis: Obilazak i analiza Starog mosta, Kujundžiluka i Priječške čaršije, Sahat-kule, Karađozbegove, Koskine i Vučjakovića džamije, Roznamedžijine i Šartića džamije, te džamije Derviš-paše Bajezidagića, Karađozbegove medrese, Bišćevića i Kajtazove kuće...Literatura: - PEEZ, C., Mostar i njegova kultura (Slika jednog grada u Hercegovini 1891.), Crkva na kamenu, Mostar, 2002.

Naziv kolegija Didaktika Kod kolegija FFZAM203Studijski programCiklus


Godinastudija

I.



30+30+0



nema ih



prema rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr.sc. Anita Klapan, red. prof.Kontakt sati/konzultacije: prema rasporeduE-mail adresa i broj telefona: [email protected], +385 (0)51 345 046

Asistent Ines Perić, v. asist.Kontakt sati/konzultacije: prema rasporeduE-mail adresa i broj telefona [email protected], 036 355-423Ciljevi kolegija: Cilj je kolegija upoznavanje studenata sa sustavima obrazovanja i

nastave, s kritičkim i stvaralačkim odnosom do didaktičke teorije i prakse; osposobljavanje studenata za teorijsko-metodološko utemeljenje odgojno-obrazovne prakse i konkretna stvaralačka rješenja u praksi kao i unapređenje njezina razvitka; osposobljavanje studenata za transfer i interferenciju spoznaja iz didaktike na različite situacije nastave i odgojno-obrazovnih procesa te motiviranje studenata za istraživački rad na području didaktike i za poziv prosvjetnog djelatnika.


Nakon izvršenih studijskih obveza studenti će biti osposobljeni: - identificirati didaktiku kao pedagošku disciplinu te njezin odnos prema drugim znanstvenim disciplinama, - identificirati i objasniti odnos didaktike i metodika, - definirati i objasniti temeljne didaktičke pojmove, - identificirati uzročno-posljedične veze između različitih didaktičkih fenomena, - objasniti i usporediti različite didaktičke teorije, pravce, modele i sustave, - razlikovati tipove nastavnika i objasniti njihov utjecaj na nastavni proces, - nabrojati i opisati elemente nastavnog procesa, - pravilno definirati i formulirati ciljeve i ishode učenja, - objasniti i usporediti različite teorije izbora sadržaja nastave, - opisati faze, pristupe i aspekte procesa planiranja i programiranja, - izraditi i analizirati izvedbeni program za jedan nastavni kolegij, - nabrojati i objasniti faze nastavnog procesa, - opisati i analizirati artikulaciju situacije učenja i nastave, - nabrojati i opisati didaktička načela u procesu nastave i učenja, - klasificirati i opisati didaktičke metode nastave i učenja, - razlikovati socijalne oblike rada u nastavi i učenju, - klasificirati i vrednovati nastavnu tehnologiju i medije,

- izraditi i analizirati detaljnu pripremu za izvođenje nastave ili drugog oblika odgojno-obrazovnog rada, - izraditi i analizirati pripremu za izvođenje grupnog oblika rada, - realizirati jedan nastavni sat i primijeniti različite didaktičko-metodičke odluke, - izraditi materijal za samostalno učenje, - nabrojati i opisati modele komuniciranja, - identificirati probleme u komunikacijskom procesu.


- Predmetna i metodološko-epistemološka utemeljenost didaktike.- Terminologija i didaktički sustav.- Obrazovanje i nastava (ciljevi, zadatci i sadržaji; zakoni i zakonitosti, zakonite tendencije; načela, faktori, sredstva i socijalni oblici).- Odgojno-obrazovne i nastavne situacije.- Didaktički ciklus i njegove etape (pripremanje, realizacija i evaluacija nastave i obrazovanja). - Planiranje i programiranje - strukturiranje kurikuluma.- Teorije o izboru i strukturiranju sadržaja nastave.- Tehnologija obrazovanja i nastave.- Makro i mikro organizacija obrazovanja i nastave.- Didaktička dokimologija.- Odgojno-obrazovna ekologija.




ostalo

Napomene:Studentske obveze Studenti su dužni pohađati nastavu, aktivno sudjelovati u izvedbi

praktičnih zadaća te izvršavati zadatke koji su im povjereni za samostalnu izvedbu.


pohađanje nastave




esej


OBVEZE STUDENTA



60 2 10%

Samostalni zadatci 15 0.5 10%Završni ispit 45 1.5 80%Dodatna pojašnjenja:U konačnu ocjenu ulaze pohađanje i angažiranost studenta tijekom nastave, izrada samostalnih zadataka te rezultati završnog ispita.Samostalni zadatci su obveza svakog studenta, moraju se predati u pisanom obliku do datuma dogovorenog na početku semestra.Izvanredni studenti nisu obvezni pohađati nastavu. Za njih se konačna ocjena sastoji od izrade samostalnih zadataka i rezultata završnog ispita. Završni ispit nosi 80 % ocjene, a

samostalni zadatci 20 %. Samostalni zadatci:0% = Rad nije napisan. 2% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije. 4% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom planu. 6% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene veće gramatičke i pravopisne pogreške. 8% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje gramatičke i pravopisne pogreške. 10% = Rad je iscrpan, gramatički i pravopisno točan. Završni ispit ocjenjuje se na sljedeći način: manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = do 16% ocjene od 61% do 70% = do 32% ocjene od 71% do 80% = do 48% ocjene od 81% do 90% = do 64% ocjene od 91% do 100% = do 80% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: A = 89 − 100% 5 (izvrstan) B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar) C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar) E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan) Obvezna literatura: - BOGNAR, L., MATIJEVIĆ, M., Didaktika, Školska knjiga,

Zagreb, 2002. str. 13.-34., 71.-97., 323.-352., 357.-372.- MATIJEVIĆ, M., Ocjenjivanje u osnovnoj školi, Tipex, Zagreb, 2004. (292 str.)


- BEZIĆ, K., STRUGAR, V., Učitelj za treće tisućljeće, HPKZ, Zagreb, 1998.- BEŽEN, A., JELAVIĆ, F., KUJUNDŽIĆ, N., PLETENAC, V., Osnove didaktike, Školske novine, Zagreb, 1991.- GRGIN, T., Školsko ocjenjivanje znanja, Slap, Jastrebarsko, 2001. - JELAVIĆ, F., Didaktičke osnove nastave, Slap, Jastrebarsko, 1994.- JENSEN, E., Super-nastava, Educa, Zagreb, 2003.- LAVRNJA, I., Poglavlja iz didaktike, Pedagoški fakultet, Rijeka, 1998.- MARENTIČ-POŽARNIKA, B., STRMČNIK, F., CENCIČ, M., BLAŽIČ, M., Izbrana poglavlja iz didaktike, Pedagoška obzorja, Novo mesto, 1991.- MARSH, J. C., Kurikulum: temeljni pojmovi, Educa, Zagreb, 1994.


Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. Samostalne zadatke treba predati u pisanom obliku do dogovorenog datuma. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada.Vrlo je važno slijediti naputke o izradi samostalnih zadataka.



TEME I LITERATURA

I. Naslov: Uvod u kolegijKratki opis: Upoznavanje s očekivanim ishodima i aktivnostima na kolegiju. Očekivanja studenata.Literatura:- BOGNAR, L., MATIJEVIĆ, M., Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 2002.

II. Naslov: Temeljni pojmovi didaktike (odgoj, obrazovanje, sposobnosti, znanje, vještine, navike, stavovi, nastava)Kratki opis: Definirati pojam didaktike, spoznati predmet didaktike, spoznati temeljne didaktičke pojmove, definirati temeljne pojmove didaktike, razlikovati temeljne didaktičke pojmove, spoznati odnos između temeljnih didaktičkih pojmova, spoznati elemente odgojno-obrazovnog procesa, spoznati različite tipove nastave, spoznati specifičnosti pojedinih nastavnih procesa.Literatura: - BOGNAR, L., MATIJEVIĆ, M., Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 2002.- LAVRNJA, I., Poglavlja iz didaktike, Pedagoški fakultet, Rijeka, 1998.

III. Naslov: Nacionalni okvirni kurikulum. Kurikulum temeljen na očekivanim ishodima.Kratki opis: Objasniti značaj NOK-a za obrazovnu politiku i obrazovnu praksu. Objasniti sastavnice NOK-a i primjenu NOK-a u praksi. Literatura:- BOGNAR, L., MATIJEVIĆ, M., Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 2002.- MARSH, J. C., Kurikulum: temeljni pojmovi, Educa, Zagreb, 1994.

IV. Naslov: Proces planiranja i programiranjaKratki opis: Planiranjem i programiranjem odgoja i obrazovanja svako društvo izražava i određuje svoj identitet (prošlost, sadašnjost, budućnost). Prije realizacije nastave nužno je definirati bitne elemente ili komponente o kojima ovisi učinkovitost nastave. Literatura:- BOGNAR, L., MATIJEVIĆ, M., Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 2002.

V. Naslov: Perspektive poučavanja. Ciljevi i zadatci nastave.Kratki opis: Različite perspektive poučavanja pobijaju pristup razvoju i vrednovanju poučavanja koji nudi jedno rješenje za sve situacije. Upoznati se s perspektivama poučavanja prema Prattu. Kod cilja i zadataka nastave mislimo na određene namjere i pomake u učenju i obrazovanju (pomake u razvoju učenika) koji se odvijaju u nastavnom procesu. Literatura:- BOGNAR, L., MATIJEVIĆ, M., Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 2002.- LAVRNJA, I., Poglavlja iz didaktike, Pedagoški fakultet, Rijeka, 1998.

VI. Naslov: Očekivani ishodi i kompetencije. Bloom-ova taksonomija.Kratki opis: Među najpoznatijim pokušajima klasifikacije zadataka nastave je taksonomija obrazovnih zadataka B. Blooma (1973.). Zadatci nastave,

prema ovoj taksonomiji, razdijeljeni su u tri skupine, a navedene skupine dijele se na kategorije i potkategorije. Literatura:- BOGNAR, L., MATIJEVIĆ, M., Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 2002.- GRGIN, T., Školsko ocjenjivanje znanja, Slap, Jastrebarsko, 2001.

VII. Naslov: Artikulacija nastavnog procesa. Artikulacija situacije nastave i učenja.Kratki opis: Odgoj i obrazovanje su neponovljivi procesi i zbog toga se govori o potrebi artikulacije tih procesa. Artikulacija predstavlja oblikovanje, strukturiranje odgojno-obrazovnog procesa u njegovoj neponovljivosti, određenju kao uvijek iznova specifično određenog procesa. Literatura:- BOGNAR, L., MATIJEVIĆ, M., Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 2002.- LAVRNJA, I., Poglavlja iz didaktike, Pedagoški fakultet, Rijeka, 1998.

VIII. Naslov: Oblici i metode rada u nastaviKratki opis: Oblici rada su metodički i organizacijski postupci s ciljanom interakcijom koja omogućuje da učenici u različitim relacijama međusobne i interakcije s nastavnicima, samostalno i u kooperaciji s drugima, ostvaruju ciljeve i zadatke učenja, sposobnost i vještinu samostalnog rada, socijalno ponašanje i kooperaciju. Nastavne metode su planirani postupci, načini, putovi djelovanja u procesu učenja i nastave.Literatura:- BOGNAR, L., MATIJEVIĆ, M., Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 2002.- JELAVIĆ, F., Didaktičke osnove nastave, Slap, Jastrebarsko, 1994.

IX. Naslov: Pripremanje za nastavuKratki opis: Pripremanje za nastavnu situaciju, nastavnu jedinicu, situaciju učenja, nezaobilazni je dio svakog organiziranog procesa odgoja i obrazovanja. Kroz pripremu, realizaciju i evaluaciju nastavne situacije, situacije učenja operacionaliziraju se temeljne sadržajne, psihološko-spoznajne, komunikacijske, materijalno-tehničke, pedagoške, didaktičko-metodičke, psihološko-razvojne, sociostrukturne i druge pretpostavke uvjeta u kojima se odvija proces nastave i učenja te odluka i strategija za ostvarenje ciljeva procesa učenja i nastave.Literatura: - BOGNAR, L., MATIJEVIĆ, M., Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 2002.- LAVRNJA, I., Poglavlja iz didaktike, Pedagoški fakultet, Rijeka, 1998.

X. Naslov: Nastavni principiKratki opis: Nastavni principi su ideje-vodilje koje ukazuju na smjerove postupanja. To su kriteriji za odlučivanja koja proizlaze iz zakonitosti procesa neke djelatnosti. Upoznavanje sa osam principa u procesu nastave i učenja. Literatura:- BOGNAR, L., MATIJEVIĆ, M., Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 2002.- LAVRNJA, I., Poglavlja iz didaktike, Pedagoški fakultet, Rijeka, 1998.

XI. Naslov: Tehnologija i mediji. E-učenje.Kratki opis: Mediji su sva materijalna sredstva koja nastavniku i učeniku omogućuju ostvarivanje ciljeva i zadataka nastave i učenja kao didaktički instrumenti rada. Upoznavanje s klasifikacijom medija, ulogama medija, medijskim nastavnim sredstvima i aspektima medija.Literatura:- BOGNAR, L., MATIJEVIĆ, M., Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 2002.- LAVRNJA, I., Poglavlja iz didaktike, Pedagoški fakultet, Rijeka, 1998.

XII. Naslov: Didaktički problemiKratki opis: Didaktika je pedagoška disciplina koja se bavi problemima upravljanja procesima nastave, učenja i obrazovanja uz pomoć tehnologije i medija, a posebice uz pomoć računalne tehnologije. Didaktički su problemi po svojoj prirodi interdisciplinarni (multidisciplinarni).Literatura:- BOGNAR, L., MATIJEVIĆ, M., Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 2002.- LAVRNJA, I., Poglavlja iz didaktike, Pedagoški fakultet, Rijeka, 1998.

XIII. Naslov: Uvod u školsku dokimologijuKratki opis: Zadaća školske dokimologije je da na temelju istraživanja pronađe prikladnije i valjanije načine i postupke prosuđivanja i ocjenjivanja. Školska dokimologija čini značajni dio dokimologije jer se bavi pitanjima ispitivanja i procjenjivanja učeničkih odgojno-obrazovnih postignuća u školama. Literatura: - GRGIN, T., Školsko ocjenjivanje znanja, Slap, Jastrebarsko, 2001.- LAVRNJA, I., Poglavlja iz didaktike, Pedagoški fakultet, Rijeka, 1998.- MATIJEVIĆ, M., Ocjenjivanje u osnovnoj školi, Tipex, Zagreb, 2004.

XIV. Naslov: Objektivni postupci mjerenja znanjaKratki opis: Upoznavanje s objektivnijim postupcima mjerenja znanja u nastavi. Testovi znanja, testovi vještina, zadatci objektivnog tipa, zadatci esej-tipa.Literatura:- GRGIN, T., Školsko ocjenjivanje znanja, Slap, Jastrebarsko, 2001.- LAVRNJA, I., Poglavlja iz didaktike, Pedagoški fakultet, Rijeka, 1998.- MATIJEVIĆ, M., Ocjenjivanje u osnovnoj školi, Tipex, Zagreb, 2004.

XV. Naslov: Evaluacija rada na kolegijuKratki opis: Razgovor sa studentima o njihovom iskustvu na kolegiju. Prijedlozi za unapređenje. Anonimna anketa. Literatura:

Naziv kolegija Suvremena kultura, obrazovanje i etika

Kod kolegija FFZAM204



Godinastudija

I.


4 Semestar 2. Broj sati po semestru (p+s+v)

30+15+0

Status kolegija: obvezni (D) Preduvjeti: Usporedni uvjeti:

Pristup kolegiju: studenti nastavnog usmjerenja Vrijeme održavanja nastave:

prema rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Slavica Juka, red. prof.Kontakt sati/konzultacije: prema rasporeduE-mail adresa i broj telefona: [email protected] Krešimir Tabak, asist.Kontakt sati/konzultacije: prema rasporeduE-mail adresa i broj telefona [email protected] kolegija: Cilj je kolegija upoznati studente s različitim prizmama (kritičkim

i apologetskim teorijama) izravno orijentiranim na fenomen kulture. U tom se kontekstu obrađuju i suvremene teorije obrazovanja kao i relevantni etički sadržaji koji pomažu određivanje uloge i značaja kulture i obrazovanja u današnjem društvu.


U nastavnom će procesu studenti steći sustavno znanje o suvremenoj kulturi i njezinoj složenosti. Također će dobiti spoznaju o teorijama i ulozi obrazovanja u društvu i životu pojedinca, kao i znanje o relevantnim etičkim sadržajima i njihovu značaju za život suvremenog čovjeka.Stečeno će znanje omogućiti studentu kritičko promišljanje suvremenih fenomena izravno vezanih za proces obrazovanja.


- Uvodne teme.- Kultura i identitet.- Kritike moderne kulture.- Kultura modernog kapitalizma.- Ontologija vrijednosti nasuprot diskursu apsurda.- Nužnost vrlina u suvremenoj praksi.- Perspektive u obrazovanju.- Komunikacija i medji.




ostalo

Studentske obveze - Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.- Napisati esej i izložiti ga.- Pisati test.

Praćenje i ocjenjivanje studenta

pohađanje nastave


seminarski rad

praktični rad



esej



Prisutnost i angažiranost u nastavi

45 1,5 10%

Esej (pismeni i usmeni) 15 0,5 20%Završni ispit 60 2 70%Izvanredni studenti dogovaraju temu s mentorom i pišu seminarski rad od 13 do 15 kartica.Dodatna pojašnjenja:10% ocjene moguće je ostvariti sudjelovanjem u nastavi, a 20% pisanjem i izlaganjem eseja, kojega pišu svi studenti. Da bi se pristupilo završnom ispitu, studenti su dužni prethodno (tijekom nastave) ostvariti min. 20% bodova (sudjelovanje u nastavi i esej).U konačnu ocjenu ulaze rezultati završnog ispita, angažiranost tijekom nastave i ocjena eseja.Angažiranost u nastavi:Manje od 80% dolazaka = 0% ocjene81-84% = 2%85-88% = 4%89-92% = 6%93-96% = 8%97 –100% = 10%Pisanje eseja:0% = Rad nije napisan. 2% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije. 4% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom planu. 6% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene veće gramatičke i pravopisne pogreške. 8% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje gramatičke i pravopisne pogreške. 10% = Rad je iscrpan, gramatički i pravopisno točan. Izlaganje eseja:0% = Rad nije usmeno prezentiran. 2% = Rad je pročitan. 4% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen. 6% = Rad nije pročitan, ali su uočeni veći nedostatci u usmenom izlaganju. 8% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uočene manje pravogovorne pogreške. 10% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno. Završni ispit (pismeni) ocjenjuje se na sljedeći način: manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = do 14% ocjene od 61% do 70% = do 28% ocjene od 71% do 80% = do 42% ocjene od 81% do 90% = do 56% ocjene od 91% do 100% = do 70% ocjene

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: A = 89 − 100% 5 (izvrstan) B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar) C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar) E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan) Obvezna literatura: - BAUMAN, Z., Postmoderna etika, AGM d.o.o. izdavšaštvo i

usluge, Zagreb, 2009., str. 7.-51.; 181.-317.- HARALAMBOS, M., HOLBORN, M., Sociologija – teme i perspektive, Golden marketing, Tehnička knjiga, Zagreb, 2002., str. 773.-886.; 934.-963. - HARTMANN, N., Etika, Naklada Ljevak, Zagreb, 2003., str. 6.-24. - JUKA, S., Etika – postavke i teorije, Fram, Ziral, Mostar, 2006., str. 305.-333.- MACINTYRE, A., Za vrlinom – studija o teoriji morala, Kruzak, Hrvatski Leskovac, 2002., str. 195.-276.

Dopunska literatura: - BAUMAN, Z., Identitet, Naklada Pelago, Zagreb, 2009.- CAMUS, A., Pobunjeni čovjek, Zora, Zagreb, 1971. - DEWEY, J., Pedagogika i demokratija: uvod u filozofiju vaspitanja, G. Kon, Beograd, 1934. - DEWEY, J., The school and society, The University of Chicago press, Chicago, 1942.- FREUD, S., Iz kulture i umetnosti, Matica srpska, Beograd, 1973. - FROMM, E., Autoritet i porodica, Naprijed, Nolit, Beograd, 1984. - FROMM, E., Imati ili biti, Izvori, Zagreb, 2004. - HABERMAS, J., Tehnika i znanost kao ideologija, Školska knjiga, Zagreb, 1986. - HORKHEIMER, M., Kritika instrumentalnog uma, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1988. - HORKHEIMER, M., Tradicionalna i kritička teorija, BIGZ, Beograd, 1976. - ILLICH, I., Dole škole, BIGZ, Beograd, 1980. - KRLEŽA, M., Evropa danas, Zora, Zagreb, 1972. - LEGRAND, L., Moralna izobrazba danas: ima li to smisla?, Educa, Zagreb, 2001. - MARCUSE, H., Kultura i društvo, BIGZ, Beograd, 1977. - MILL, J. S., Izabrani politički spisi, Prvi svezak, Informator, Zagreb, 1988. - MYERSON, G., Heidegger, Habermas i mobiteli, Jesenski i Turk, Zagreb, 2001. - NIETZSCHE, F., S onu stranu dobra i zla – predigra filozofiji budućnosti, AGM, Zagreb, 2002. - NUSSBAUM, M., Ne profitu – zašto demokracija treba humanistiku, AGM d.o.o. izdavaštvo i usluge, Zagreb, 2012. - ROSZAK, T., Kontrakultura, Naprijed, Zagreb, 1978.- SENNETT, R., The culture of new capitalism, New Haven, London, 2006.- ŠUŠNJIĆ, Đ., Ribari ljudskih duša, Ideja manipulacije i manipulacije idejama, Mladost, Beograd, 1976.

- VUKASOVIĆ, A., Etika moral osobnost: Moralni odgoj u teoriji i praksi odgajanja, Školska knjiga, Filozofsko-teološki institut D. D. Zagreb, 1993.


Pohađanje nastave:Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je prethodno iz svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 20%). Stoga je i pohađanje nastave u konačnici važno u zbroju bodova.Pismeni radovi:Esej pišu i izlažu svi redoviti studenti, a seminarski rad pišu izvanredni studenti koji su dužni isti predati do kraja semestra. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada.Vrlo je važno slijediti naputke o izradi seminarskih radova, završnoga i diplomskoga rada.


TEME I LITERATURA

I. Naslov: Uvodno predavanjeKratki opis: S različitih aspekata pristupiti kategoriji kulture i njezinih komponenti, definrati pojmove koji su trajno prisutni u diskursu kulture, subkultura, kontrakultura, prikazati vrste kulture, kulturne stilove i specifičnosti suvremene kulture kao i značaj identiteta.Literatura: - HARALAMBOS, M., HOLBORN, M., Sociologija – teme i perspektive, Golden marketing, Tehnička knjiga, Zagreb, 2002.- BAUMAN, Z., Identitet, Naklada Pelago, Zagreb, 2009.- RITZER, G., Suvremena sociologijska teorija, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1997.- MILL, J. S., Izabrani politički spisi, Prvi svezak, Informator, Zagreb, 1988.

II. Naslov: Nietzscheova kritika moderne kultureKratki opis: Odrediti koordinate Nietzscheove filozofsko-umjetničke pozicije i unutar njih prikazati Nietzscheov imoralizam i stav prema modernoj kulturi.Literatura: - JUKA, S., Etika – postavke i teorije, Fram, Ziral, Mostar, 2006.- NIETZSCHE, F., S onu stranu dobra i zla – predigra filozofiji budućnosti, AGM, Zagreb, 2002.

III. Naslov: Freud i moderna kulturaKratki opis: Orijentirajući se na kontekst modernog vremena izložiti uzroke nastanka jednog pesimističnog shvaćanja kulture te izložiti stavove te teorije. Literatura: - FREUD, S., Iz kulture i umetnosti, Matica srpska, Beograd, 1973.

IV. Naslov: Kultura modernog kapitalizmaKratki opis: Istaknuti specifičnosti suvremenog društvenog poretka te ukazati na položaj pojedinca u takvom sustavu, izravno dotičući vrijednosti

i kategoriju obrazovanja.Literatura: - HARALAMBOS, M., HOLBORN, M., Sociologija – teme i perspektive, Golden marketing, Tehnička knjiga, Zagreb, 2002.- SENNETT, R., The culture of new capitalism, New Haven, London, 2006.- HABERMAS, J., Tehnika i znanost kao ideologija, Školska knjiga, Zagreb, 1986.- MYERSON, G., Heidegger, Habermas i mobiteli, Jesenski i Turk, Zagreb, 2001.

V. Naslov: Hartmannova ontologija vrijednosti u stoljeću „straha“Kratki opis: Prikazati Hartmannovu etičku teoriju, zasnovanu na razvijanju onoga što autor naziva organe morale.Literatura: - HARTMANN, N., Etika, Naklada Ljevak, Zagreb, 2003.- JUKA, S., Etika – postavke i teorije, Fram, Ziral, Mostar, 2006.- CAMUS, A., Pobunjeni čovjek, Zora, Zagreb, 1971.

VI. Naslov: Zašto je praksu teško zamisliti bez vrlina?Kratki opis: U kontekstu MacIntyreove etičke teorije ukazati na specifičnost odnosa između institucije i prakse te odrediti narav, ulogu i mjesto vrlina u tom spoju.Literatura: - JUKA, S., Etika – postavke i teorije, Fram, Ziral, Mostar, 2006.- MACINTYRE, A., Za vrlinom – studija o teoriji morala, Kruzak, Hrvatski Leskovac, 2002.

VII. Naslov: Etički izazovi postmoderneKratki opis: Izložiti moralne probleme s kojima se bore žene i muškarci u postmodernom svijetu i koje nastoje riješiti – novi problemi nepoznati prošlim generacijama ili od njih neprimijećeni, kao i novi oblici koje su stari problemi poprimili.Literatura: - BAUMAN, Z., Postmoderna etika, AGM d.o.o. izdavaštvo i usluge, Zagreb, 2009.- JUKA, S., Etika – postavke i teorije, Fram, Ziral, Mostar, 2006.

VIII. Naslov: Obrazovanje – funkcionalistička perspektivaKratki opis: Parsonsova teorija obrazovanja s naglaskom na motive univerzalističkih vrijednosti, obrazovanja i vrijednosnog konsenzusa.Literatura: - HARALAMBOS, M., HOLBORN, M., Sociologija – teme i perspektive, Golden marketing, Tehnička knjiga, Zagreb, 2002.- JUKA, S., Etika – postavke i teorije, Fram, Ziral, Mostar, 2006.- RITZER, G., Suvremena sociologijska teorija, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1997.

IX. Naslov: Obrazovanje – liberalna perspektivaKratki opis: Prikaz teorija obrazovanja Ivana Illicha i Johna Deweya, zalaganje za ukidanje škola i obrada tema poput razmjene vještina, obrazovanja i ljudskog potencijala.Literatura: - HARALAMBOS, M., HOLBORN, M., Sociologija – teme i perspektive, Golden marketing, Tehnička knjiga, Zagreb, 2002.

- JUKA, S., Etika – postavke i teorije, Fram, Ziral, Mostar, 2006.- RITZER, G., Suvremena sociologijska teorija, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1997.- DEWEY, J., Pedagogika i demokratija: uvod u filozofiju vaspitanja, G. Kon, Beograd, 1934.- DEWEY, J., The school and society, The University of Chicago press, Chicago, 1942.- ILLICH, I., Dole škole, BIGZ, Beograd, 1980.

X. Naslov: Obrazovanje – konfliktne perspektiveKratki opis: Teorija Herberta Gintisa i Samuela Bowlesa o skrivenom nastavnom programu, prividu jednakosti šansi i mitovima obrazovanja.Literatura: - HARALAMBOS, M., HOLBORN, M., Sociologija – teme i perspektive, Golden marketing, Tehnička knjiga, Zagreb, 2002.- JUKA, S., Etika – postavke i teorije, Fram, Ziral, Mostar, 2006.- RITZER, G., Suvremena sociologijska teorija, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1997.

XI. Naslov: Nova desnica u obrazovanjuKratki opis: Teorija Johna Chubba o politici tržišta i organizaciji škola.Literatura: - HARALAMBOS, M., HOLBORN, M., Sociologija – teme i perspektive, Golden marketing, Tehnička knjiga, Zagreb, 2002.- JUKA, S., Etika – postavke i teorije, Fram, Ziral, Mostar, 2006.- RITZER, G., Suvremena sociologijska teorija, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1997.

XII. Naslov: Postmoderne perspektive u obrazovanjuKratki opis: Postavke Robina Ushera i Richarda Edwardsa o budućnosti obrazovanja i odnosima moći.Literatura: - HARALAMBOS, M., HOLBORN, M., Sociologija – teme i perspektive, Golden marketing, Tehnička knjiga, Zagreb, 2002.- JUKA, S., Etika – postavke i teorije, Fram, Ziral, Mostar, 2006.- RITZER, G., Suvremena sociologijska teorija, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1997.

XIII. Naslov: Obrazovanje – interakcionistička perspektivaKratki opis: Teorija simboličkog interakcionizma o društvenim ulogama, tipiziranju i etiketiranju.Literatura: - HARALAMBOS, M., HOLBORN, M., Sociologija – teme i perspektive, Golden marketing, Tehnička knjiga, Zagreb, 2002.- JUKA, S., Etika – postavke i teorije, Fram, Ziral, Mostar, 2006.- RITZER, G., Suvremena sociologijska teorija, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1997.

XIV. Naslov: Komunikacija i medijiKratki opis: Paul Trowler – definiranje mass medija, njihova uloga i utjecaj.Literatura: - HARALAMBOS, M., HOLBORN, M., Sociologija – teme i perspektive, Golden marketing, Tehnička knjiga, Zagreb, 2002.- JUKA, S., Etika – postavke i teorije, Fram, Ziral, Mostar, 2006.

- RITZER, G., Suvremena sociologijska teorija, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1997.

XV. Naslov: Završna razmatranja i zaključci

Naziv kolegija METODIKA NASTAVE POVIJESTI Kod kolegija

Kod: FFP-530


Bolonjski II. stupanj (diplomski) Godinastudija

II.


6 Semestar III. Broj sati po semestru (p+v+s)

P (2) + V (2) - 60 ( 4 sata tjedno)

Status kolegija: obvezan Preduvjeti: Upisan 3. semestar

Usporedni uvjeti: Nema ih

Pristup kolegiju: Studenti diplomskog studija Vrijeme održavanja nastave:

prema rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Ivica Glibušić, viši asistentKontakt sati/konzultacije: prema rasporeduE-mail adresa i broj telefona: [email protected]; 00387 / 36 / 355-532Ciljevi kolegija: Steći znanja iz metodike nastave povijesti, upoznati ciljeve i zadatke nastave

povijesti te metode i oblike u nastavi povijesti. Pored toga zadatak metodike nastave povijesti je nastavniku - praktičaru dati potrebite teorijske smjernice kako bi on u svom radu postizao rezultate koji će biti adekvatni uloženom trudu i naporu. Metodski teorijski napuci trebaju nastavnika uvesti u pravilnu racionalnu i smišljenu primjenu postupaka u nastavi povijesti. Metodika nastave povijesti osposobljava studente za samostalno izvođenje nastave u osnovnim i srednjim školama.


Studenti će nakon odslušanog kolegija i položenog ispita biti osposobljeni:

- za prijenos znanja u osnovnoj i srednjoj školi na temelju vještina kojima su ovladali izučavajući ovaj kolegija;- za primjenu nastavnih metoda i oblika rada u nastavi povijesti;- pravilno tumačenje i interpretiranje povijesnih činjenica u nastavi povijesti s posebnim akcentom na multiperspektivnost kada su u pitanju kontraverzni ili sporni povijesni događaji;- prepoznavanje uloge nastave povijesti u obrazovnim sustavima BiH i obrazovnom sustavu Republike Hrvatske;- prepoznavanje metodičko didaktičkih značajki suvremene nastave povijesti;- povezivanje mjesečnog izvedbenog plana i programa s okvirnim (godišnjim) planom i programom u nastavi povijesti;- za motiviranje učenika u nastavi povijesti kroz primjenu suvremenih nastavnih metoda i oblika rada u nastavi povijesti;- za povezivanje stečenog teorijskog i praktičnog znanja s praktičnim radom u učionici, posebno rad s učenicima s poteškoćama u razvoju.


Predmet i zadatci nastave povijesti. Povijest kao znanost i kao nastavna disciplina. Povijest kao nastavni predmet. Značenje nastave povijesti u obrazovanju i odgoju. Zadatci nastave povijesti. Razvoj nastave povijesti i suvremeni pogledi na nastavu povijesti. Ciljevi nastave povijesti u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj. Učenje povijesti u „novoj“ Europi. Uloga povijesti u formiranju nacionalnog identiteta. Učenje povijesti i promocija demokratskih vrijednosti i tolerancije. Preporuka Parlamentarne skupštine Vijeća Europe o povijesti i učenju povijesti. Susret metodike nastave povijesti sa suvremenom metodologijom povijesne znanosti. Američki

standardi za učenje povijesti kao primjer inovacije. Standardi za hrvatsku i opću povijest. Metodika nastave povijesti kao znanost. Psihičke razvojne faze učenika i mogućnosti realiziranja nastave povijesti. Ciljevi i zadatci nastave povijesti. Nastavni plan. Izvedbeni nastavni program. Raspored sati. Vrste nastave povijesti. Izvannastavne aktivnosti u nastavi povijesti. Priprava ili uvođenje učenika u nove povijesne sadržaje. Materijalni zadatci nastave povijesti. Funkcionalni zadatci nastave povijesti. Odgojni zadatci nastave povijesti. Udžbenik povijesti. Radna bilježnica. Povijesna čitanka. Povijesni atlas. Nastavne metode u nastavi povijesti. Oblici rada u nastavi povijesti. Struktura sata nastave povijesti. Priprava i uvođenje učenika u novu nastavnu jedinicu. Obrada novih povijesnih sadržaja. Vježbanje u nastavi povijesti. Funkcija i sadržaj utvrđivanja u nastavi povijesti. Provjeravanje znanja i sposobnosti. Individualiziranje programskih zadataka i individualizirano ocjenjivanje. Pretpostavke za uspješno ocjenjivanje. Indukcija i dedukcija u nastavi povijesti. Osnovne misaone operacije u nastavi povijesti. Nastavna sredstva i pomagala u nastavi povijesti. Psihološka i didaktička načela u nastavi povijesti. Upute i poticaj učenicima za rad. Najčešće grješke nastavnika i učenika. Kako i kada treba učiti. Metode racionalnog učenja. Multiperspektivnost u nastavi povijesti. Kontraverzna i osjetljiva pitanja. Čitanje slikovnih arhivskih materijala. Uporaba simulacija i igrokaza. Mogući problemi s multiperspektivnošću u nastavi povijesti. Uporaba novih tehnologija: Povijest na internetu. Pripravljanje nastavnika za nastavu. Pisanje priprava za nastavu. Artikulacija nastavnog sata povijesti. Oblici rada nastave povijesti. Tipovi nastavnog sata u nastavi povijesti. Nastavne metode u nastavi povijesti. Aktivnost učenika (intelektualna i emotivna) u nastavi povijesti. Radna atmosfera u učionici - disciplina. Nastavnik u nastavi povijesti. Pisana priprava za sat u nastavi povijesti. Obrazac studentima povijesti za praćenje nastavnog sata.


Predavanja Vježbe Seminari Samostalni zadaci


Napomene: Nastava se izvodi dva sata tjedno, dva sata vježbi te jedan sat konzultacija kako bi studenti što uspješnije obavili postavljene zadatke.

Studentske obvezepohađati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavnome procesupisanje pismenih priprava polaganje ispita (usmeno i pismeno)


Pohađanje nastave




Esej


OBVEZE STUDENTA


Pohađanje nastave i 50 0,5 Max 10%

aktivnosti u nastaviPisanje pismenih priprava

10 1 Max 20%

Završni ispit 50 3,5 Max 70%Napomena: Studenti koji studiraju uz rad dužni su uraditi praktični rad (pismene priprave) prema predviđenom planu uz redovne konzultacije s nastavnikom, te na kraju polagati završni ispit prema važećim uputama.

Dodatna pojašnjenja:Pohađanje nastave je obvezno. Da bi se pristupilo završnom ispitu studenti su dužni nazočiti na najmanje 70 % predavanja i vježbi. Student koji iz bilo kojeg razloga izostane više, a to ne može opravdati, ne može dobiti popis nositelja kolegija, niti pristupiti završnom ispitu. Tijekom semestra student je dužan uraditi zadani praktični rad u predviđenom roku. Kašnjenje u izvršenju zadatka utjecat će na ocjenu. Student će dio ocjene ostvariti zahvaljujući vlastitim aktivnostima tijekom nastave dok će drugi dio ocjene ostvariti na temelju pokazanog znanja tijekom pismenog i usmenog ispita.

Sudjelovanje u nastavi ocjenjuje se ovako:

0% = Ne dolazi na predavanja. 2% = Prisustvuje predavanjima, no ne sudjeluje u radu. 4% = Povremeno se uključuje u nastavnom procesu. 6% = Prisustvuje predavanjima te sudjeluje u radu. 8% = Redovito je pripremljen i dragovoljno sudjeluje u nastavnom procesu. 10% = Student pokazuje visok stupanj za kolegij, uvijek je pripremljen, sudjeluje u raspravi i postavlja pitanja. Pismena priprava se ocjenjuje ovako:

0% = Rad nije napisan. 4% = Rad je napisan, ali je na sadržanoj razini manjkav (nisu sadržani svi elementi pismene priprave). 8% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci. 12% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene veće gramatičke i pravopisne pogreške. 16% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali ima manje nedostatke. 20% = Rad u potpunosti zadovoljava na izražajnoj i sadržajno razini. Završni ispit obuhvaća ispitivanje gradiva kolegija na temelju obvezatne literature usmenim i pismenim putem.Usmenom ispitu mogu pristupiti kandidati koji su na pismenom ispitu ostvarili 50 % i više točnih odgovora.

Završni ispit se ocjenjuju na sljedeći način: manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene- dalje prema proporcionalnom postotku = maksimalno 70% ocjene. Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: A = 89 − 100% 5 (izvrstan) B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar) C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura: VLADIMIR VEGO, Metodika nastave povijesti, Mostar, 1996.; ROBERT STRADLING, Multiperspektivnost u nastavi povijesti: priručnik za nastavnike, Zagreb, 2003.; ROBERT STRADLING, Nastava europske povijesti 20. stoljeća, Zagreb, 2003.; ZORA ITKOVIĆ, Opća metodika nastave, Split, 1997.; IVO RENDIĆ-MIOČEVIĆ, Učenik istražitelj prošlosti (novi smjerovi u nastavi povijesti), Zagreb, 2000.; IVO RENDIĆ-MIOČEVIĆ, Didaktičke inovacije u nastavi povijesti, Zagreb, 1989.

Dopunska literatura: LUISA BLACK, Priručnik za nastavnike povijesti u Bosni i Hercegovini; SKUPINA AUTORA, Obični ljudi u neobičnoj zemlji, Svakodnevni život u BiH, Hrvatskoj i Srbiji, 1945 - 1990., EUROCLIO, Beograd, 2007.; VJEKOSLAV ROBOTIĆ, Priručnik za nastavnike, Meridijani, Zagreb, 2003.; DAMIR AGIČIĆ, „Nastava povijesti u Hrvatskoj“, u: Povijest u nastavi, Zagreb, 2003., str. 140-149; ALLAN MCCULLY, „Odgovori nastave povijesti na podijeljeno društvo: primjer Sjeverne Irske“, u: Povijest u nastavi, Zagreb 2003., str. 170-179; PETER BIHARI, „Nastava povijesti i povijesni kurikulumi - mađaraski primjer“, u: Povijest u nastavi, Zagreb 2003., str. 164-169; MARIO STRECHA, „Udžbenici i nastava povijesti u Hrvatskoj. Kako se uključiti u proces oblikovanja nove intelektualne i kulturne geografije Europe?“, u: Povijest u nastavi, Zagreb, 2003., str. 149-154.


PRILOG: Kalendar nastave:Broj nastavne jedinice


I. Naslov: Uvodno predavanje:Kratki opis: izlaganje načina rada, uvođenje u sadržaj predmeta i koncepcija predavanja, popis literature.

II. Naslov: Ciljevi i zadaci nastave povijestiKratki opis: Ciljevi i zadaci nastave povijesti u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj. Novi smjerovi nastave povijesti. Uloga povijesti u formiranju nacionalnog identiteta. Učenje povijesti i promocija demokratskih vrijednosti i tolerancije.Literatura: IVO RENDIĆ-MIOČEVIĆ, Učenik istražitelj prošlosti (novi smjerovi u nastavi povijesti), Zagreb, 2000., str. 9-18; LUISA BLACK, Priručnik za nastavnike povijesti u Bosni i Hercegovini, str. 15-31; DAMIR AGIČIĆ, „Nastava povijesti u Hrvatskoj“, u: Povijest u nastavi, Zagreb, 2003., str. 140-149; VLADIMIR VEGO, Metodika nastave povijesti, Mostar, 1996., str. 12-28.

III. Naslov: Preporuka Parlamentarne skupštine Vijeća Europe o povijesti i učenju povijestiKratki opis: Preporuka Parlamentarne skupštine Vijeća Europe o povijesti i učenju povijesti. Nastava povijesti kao priprema za život u pluralističkom društvu. Odgovori nastave povijesti na podijeljeno društvo: primjer Sjeverne Irske. Nastava povijesti i povijesni kurikulumi: mađarski primjer.Literatura: IVO RENDIĆ-MIOČEVIĆ,Učenik istražitelj prošlosti (novi smjerovi u nastavi povijesti), Zagreb, 2000., str. 9-18; ALLAN MCCULLY, „Odgovori nastave povijesti na podijeljeno društvo: primjer Sjeverne Irske“, u: Povijest u nastavi,

Zagreb 2003., str. 170-179; PETER BIHARI, „Nastava povijesti i povijesni kurikulumi - mađaraski primjer“, u: Povijest u nastavi, Zagreb 2003., str. 164-169.

IV. Naslov: Udžbenik u nastavi povijestiKratki opis: Nastava povijesti, pisanje udžbenika, transformacijska i informacijska funkcija udžbenika. Radna bilježnica, povijesna čitanka i povijesni atlas. Povijest kao znanost i povijest kao nastavni predmet.Literatura: MARIO STRECHA, „Udžbenici i nastava povijesti u Hrvatskoj. Kako se uključiti u proces oblikovanja nove intelektualne i kulturne geografije Europe?“, u: Povijest u nastavi, Zagreb, 2003., str. 149-154; VLADIMIR VEGO, Metodika nastave povijesti, Mostar, 1996., str. 19-29 i 47-53.

V. Naslov: Zadaci nastave povijestiKratki opis: Zadaci nastave povijesti: upoznavanje povijesnih događaja. Razvoj povijesnog mišljenja i formiranje znanstvenog pogleda na svijet. Moralni odgoj u nastavi povijesti. Stjecanje pozitivnih navika: razvijanje estetskog osjećaja.Literatura: VLADIMIR VEGO, Metodika nastave povijesti, Mostar, 1996., str. 16-19.

VI. Naslov: Psihičke razvojne faze učenika i mogućnosti realiziranja nastave povijestiKratki opis: Psihičke razvojne faze učenika i mogućnosti realiziranja nastave povijesti. Odnos i interes učenika za povijesna zbivanja. Shvaćanje i ocjenjivanje povijesnih činjenica.Literatura: VLADIMIR VEGO, Metodika nastave povijesti, Mostar, 1996., str. 28-30.

VII. Naslov: Vrste nastave povijestiKratki opis: Vrste nastave povijesti: izborna nastava povijesti. Fakultativna nastava povijesti. Dodatna nastava povijesti. Dopunska nastava povijesti. Izvannastavne aktivnosti u nastavi povijesti. Nastavni plan i program. Raspored sati.Literatura: VLADIMIR VEGO, Metodika nastave povijesti, Mostar, 1996., str. 34-39.

VIII. Naslov: Nastavne metodeKratki opis: Nastavne metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, metoda rada na povijesnom tekstu, metoda rada na povijesnim dokumentima, ekskurzija i ekskurziona metoda u nastavi povijesti. Literatura: VLADIMIR VEGO, Metodika nastave povijesti, Mostar, 1996., str. 53-60; IVO RENDIĆ-MIOČEVIĆ, Učenik istražitelj prošlosti (novi smjerovi u nastavi povijesti), Zagreb, 2000., str. 54; ZORA ITKOVIĆ, Opća metodika nastave, Split, 1997., str. 121-147.

IX. Naslov: Oblici rada u nastavi povijestiKratki opis: Oblici rada u nastavi povijesti: rad s cijelim odjelom u nastavi povijesti. Individualni oblik rada učenika u nastavi povijesti. Grupni oblici rada u nastavi povijesti.Literatura: VLADIMIR VEGO, Metodika nastave povijesti, Mostar, 1996., str. 64-65, 173-183; ZORA ITKOVIĆ, Opća metodika nastave, Split, 1997., str. 203-285.

X. Naslov: Indukcija i dedukcija u nastavi povijestiKratki opis: Indukcija i dedukcija u nastavi povijesti. Osnovne misaone operacije u nastavi povijesti: analiza, sinteza, generalizacija, komparacija.Literatura: VLADIMIR VEGO, Metodika nastave povijesti, Mostar, 1996., str. 69-89, 125-126.

XI. Naslov: Nastavna sredstva i pomagala u nastavi povijestiKratki opis: Nastavna sredstva i pomagala u nastavi povijesti. Povijesni objekti. Slike i portreti. Projekcije, film i radio u nastavi povijesti. Povijesni dokumentarni filmovi. Crtež u nastavi povijesti. Dijagrami i grafikoni. Sredstva za orijentaciju u vremenu. Kronološke tablice. Lenta vremena. Povijesni kalendar. Povijesne i zemljopisne

karte. Školska ploča. Povijesni kabinet i njegova uloga u nastavi povijesti.Literatura: VLADIMIR VEGO, Metodika nastave povijesti, Mostar, 1996., str. 127-147.

XII. Naslov: Kako treba učiti. Najčešće greške nastavnika i učenika. Kratki opis: Najčešće greške nastavnika i učenika. Kako treba učiti. Globalna metoda učenja. Fragmentarna metoda učenja. Kombinirana metoda učenja. Kada treba učiti. Problemi učenja povijesti u mlađoj dobi. Metode racionalnog učenja. Motiviranje učenika u nastavi povijesti.Literatura: VLADIMIR VEGO, Metodika nastave povijesti, Mostar, 1996., str. 155-169; IVO RENDIĆ-MIOČEVIĆ, Učenik istražitelj prošlosti (novi smjerovi u nastavi povijesti), Zagreb, 2000., str. 58.

XIII. Naslov: Multiperspektivnost u nastavi povijestiKratki opis: Multiperspektivnost u nastavi povijesti. Kontraverzna i osjetljiva pitanja. Čitanje slikovnih arhivskih materijala. Uporaba simulacija i igrokaza. Mogući problemi s multiperspektivnošću u nastavi povijestiLiteratura: ROBERT STRADLING, Multiperspektivnost u nastavi povijesti, Priručnik za nastavnike, Zagreb, 2003., str. 10-62.

XIV. Naslov: Uporaba novih tehnologijaKratki opis: Uporaba novih tehnologija: Povijest na internetu.Literatura: ROBERT STRADLING, Nastava europske povijesti 20. stoljeća, Zagreb, 2003., str. 205-265.

XV. Naslov: Završno predavanjeKratki opis: Sistematizacija prijeđenog gradiva iz kolegija metodika nastave povijesti.

Naziv kolegija PRAKTIKUM IZ METODIKE NASTAVE POVIJESTI

Kod kolegija

Kod: FFP-532

Studijski programCiklus Bolonjski II. stupanj (diplomski)

Godinastudija

II.


5 Semestar ljetni Broj sati po semestru (v+praktični dio)

V (2) +praktični dio (2): 60

Status kolegija: obvezan Preduvjeti: upisan IV. semestar


Pristup kolegiju: Studenti diplomskog studija Vrijeme održavanja nastave:

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Ivica Glibušić, viši asistentKontakt sati/konzultacije: prema rasporeduE-mail adresa i broj telefona: [email protected]; 00387 / 36 / 355-532Ciljevi kolegija: Praktikum iz metodike nastave povijesti je teorijsko-praktični nastavak na

prethodni kolegij "Metodika nastave povijesti". Ovim kolegijem se nastavlja metodička razrada pojedinih povijesnih sadržaja kako bi se oni realizirali u radu s učenicima. Cilj ovog kolegija je da se studenti osposobe za rad s učenicima, zatim rad s učenicima s poteškoćama u razvoju. Neophodno je da studenti ovladaju pisanjem priprava za svaki tip nastavnog sata. Zatim kroz pedagoško-metodičku praksu u školama studenti će steći važan korak u prezentiranju povijesne građe učenicima uz primjenu nastavnih metoda i nastavnih oblika. Studenti kroz pedagoško-didaktičku praksu trebaju primijetiti manjkavosti na satu, zatim u analizi nastavnog sata s mentorom i nositeljem kolegija dati svoj prijedlog za poboljšanje nastavnog sata. Rad s mentorom omogućit će studentima ovladavanjem artikulacijom nastavnog sata (uvodni dio sata, najava cilja, glavni dio sata, završni dio sata). Studenti će kroz rad u učionici i suradnju s mentorom naučiti na najbolji način koristiti nastavna sredstva u nastavnom procesu. Kroz praktični dio studenti će vrednovati učeničko znanje i u kasnijoj analizi s mentorom i nositeljem kolegija uvidjeti objektivne i subjektivne okolnosti prilikom vrednovanja učeničkih znanja. Temeljni cilj ovog kolegija je stjecanje znanja iz područja pripreme, organizacije i izvođenja nastave povijesti u osnovnim i srednjim škola.


Nakon položenog ispita student će steći kompetencije za: - Samostalno izvođenje nastave povijesti (priprema, organizacija i

izvođenje nastave povijesti u osnovnim i srednjim školama).- Pisanje pismenih priprava za sve tipove nastavnog sata.- Definiranje osnovnih problema i poteškoća u prijenosu znanja. - Pravilno tumačenje i interpretiranje temeljnih pojmova metodike

nastave povijesti.- Prepoznavanje mjesta i uloge nastave povijesti u školskim sustavima

BiH i školskom sustavu Republike Hrvatske. - Planiranje i izvođenje nastavnog plana i programa - povezivanje

izvedbenog plana i programa s okvirnim (godišnjim) planom i programom.

- Povezivanje stečenog znanja o povijesti i teorijskog znanja o metodici s praktičnim nastavnim radom u osnovnoj i srednjoj školi.

- Prepoznavanje, kritičko analiziranje i nuđenje rješenja za moguće raskorake između teorije i prakse.

- Razvijanje vještina u cilju što boljeg interpretiranja povijesnih sadržaja uz primjenu suvremenih nastavnih metoda. Primjenu multiperspektivnosti u nastavi povijesti kada su u pitanju osjetljivi i kontraverzni povijesni događaji.

- Razvijanje vještina za motiviranje učenika u nastavi povijesti kroz obradu, ponavljanje i sistematiziranje nastavnog gradiva.


- Priprava ili uvođenje učenika u nove povijesne sadržaje. Materijalni zadaci nastave povijesti. Funkcionalni zadaci nastave povijesti. Odgojni zadaci nastave povijesti.

- Uvodni sat, sat obrade novog gradiva, sat ponavljanja, sat vježbanja, sat provjeravanja, sat sistematizacije.

- Pismene priprave obrade novog gradiva uz primjenu frontalnog, grupnog i individualnog rada,

- Pismena priprava ponavljanja gradiva uz primjenu frontalnog, grupnog i individualnog rada;

- Upoznavanje rada u osnovnim i srednjim školama.- Hospitacije, ogledna predavanja, rad s mentorom.- Analiza izvedbe nastavnog sata- Planiranje, pripremanje i izvođenje nastave: makroplaniranje nastave

povijesti. Što je dobro znati prilikom izrade godišnjeg nastavnog plana i programa.

- Planiranje, pripremanje i izvođenje nastave: mikroplaniranje nastave povijesti. Što je dobro znati prilikom izrade mjesečnog i tjednog nastavnog plana i programa.

- Kako razgovarati s učenicima da slušaju nastavnika i razgovaraju s njim; kako uspostaviti dobru radnu disciplinu u razredu. Rad s učenicima s posebnim potrebama.

- Stavovi učenika i roditelja, suradnja škole i obitelji- Sistematizacija prijeđenog gradiva iz kolegija praktikum nastave

povijesti. Način izvođenja nastave(označiti masnim tiskom)

predavanja Vježbe Seminari Samostalni zadaci

konzultacije Mentorski rad Praktični rad Ostalo

Napomene: student je dužan odraditi 10 sati prakse u osnovnoj i deset sati u srednjoj školi, zatim dužan je uraditi sve priprave previđene programom rada, uraditi godišnji i mjesečni nastavni plan i program za predmet povijest (srednje ili osnovna škola – po dogovoru s nastavnikom).

Studentske obveze - pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu- napisati pismene priprave za izvođe nastavnog sata- odraditi metodičku praksu u osnovnoj i srednjoj školi- izvesti probni ogledni sat- izvesti ogledni sat pred mentorom i nositeljem kolegija- napisati godišnji i mjesečni plan i program rada za predmet povijest

(orjentacijsko godišnje planiranje i mikroplaniranje-izvedbeno).Praćenje i ocjenjivanje

Pohađanje vježbi

Metodička praksa

Ogledni sat Praktični rad

studenta(označiti masnim tiskom)

Pismene priprave

Pismeni ispit Kontinuirana provjera znanja

Esej


OBVEZE STUDENTA


Pismene priprave 50 2,4 Max 40%Pedagoško-metodička praksa

30 1,2 Max 20%

Ogledni sat 10 1,8 Max 30%Godišnji i mjesečni plan i program

10 0,6 Max 10%

Napomena: Studenti koji studiraju uz rad dužni su ispuniti sve obveze koje su predviđene kao za studente koji redovno pohađaju nastavu.

Dodatna pojašnjenja: Student je dužan napisati pismene priprave za sate nastave povijesti (uvodni sat, obrada novog gradiva, duža i kraća verzija, ponavljanje gradiva, sistematizacija gradiva, test i zaključivanje ocjena); dužan je odraditi pedagoško-metodičku praksu, 10 sati u osnovnoj školi, 10 sati u srednjoj školi. U sklopu dnevnika pedagoško-metodičke prakse dužan je dostaviti potvrdu ovjerenu od ravnatelja škole i potpisanu od mentora, kao i mišljenje mentora o održanim satima. Student izvodi u školi pripremni ogledni sat a zatim ogledni sat uz nazočnost mentora i nositelja kolegija. Student je dužan napisati godišnji i mjesečni plan i program rada za osnovnu ili srednju školu u dogovoru s nastavnikom. Student je dužan dolaziti na individualne konzultacije s nositeljem kolegija tijekom izrade pismenih priprava, izvođenja pedagoško-metodičke prakse, priprema za izvođenje pripremnog oglednog i oglednog sata te pisanja nastavnih planova i programa.

- U konačnu ocjenu ulaze ocjena urađenih pismenih priprava, pedagoško-metodička praksa, ogledni sat i pisanje nastavnog plana i programa (godišnji-makroplaniranje i mjesečni-mikroplaniranje)

Pisanje pismenih priprava ocjenjuje se ovako:0% = Pismene priprave nisu napisane. 10% =Pismene priprave su napisane ali na izražajnoj i sadržajnoj razini uočeni su znatni nedostatci. 20% = Pismene priprave su napisane uz minimalno poštivanje metodologije pisanja priprave. 30% =Pismene priprave su napisane na zadovoljavajući način uz manje nedostatke. 40% = Pismena priprava je u potpunosti urađena uz poštivanje metodologije pisanja priprave.

Pedagoško-metodička praksa ocjenjuje se ovako:

0% = Potvrda s mišljenjem, hospitacijski zapisnici i priprave o obavljenoj pedagoško-metodičkoj praksi nisu dostavljene. 4% = Hospitacijski zapisnici i priprave su površno urađeni. 8% = Hospitacijski zapisnici i priprave su samo formalno urađene. 12% = Hospitacijski zapisnici su pregledno urađeni, priprave su napisane na zadovoljavajući način. 16% = Hospitacijski zapisnici su detaljni s naglašenom analizom nastavnog sata. Priprave su dobro urađene uz manje nedostatke. 20% = Hospitacijski zapisnici su detaljno urađeni za svaki dio sata s manjkavostima i prijedlozima za bolju izvedbu sata. Priprave su urađene uz poštivanje metodologije pisanja priprave.

Ogledni sat ocjenjuje se ovako:0%= Ogledno predavanje nije održano.6%= Ogledni sat je održan uz velike nedostatke. 12%= Ogledni sat je održan uz nedostatke na izražajnoj i sadržajnoj razini.18%= Ogledni sat je održan, priprava je napisana uz minimalno poštivanje metodologije pisanja priprave. 24%= Ogledni sat je održan, priprava ima manje nedostatke. 30%= Ogledni sat je održan bez nedostataka, pismena priprava u potpunosti urađena uz poštivanje metodologije pisanja priprave.

Pisanje godišnjeg i mjesečnog plana i programa rada ocjenjuje se ovako:0% = Izvedbeni plan i program nije predan.2% = Izvedbeni plan i program urađen neuredno i površno.4% =Izvedbeni plan i program urađen s velikim nedostatcima.6% = Izvedbeni plan i program urađen s manjim nedostacima.8% = Izvedbeni plan i program urađen na zadovoljavajući način.10% = Izvedbeni plan i program urađen u potpunosti bez nedostatka.

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: A = 89 − 100% 5 (izvrstan) B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar) C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar) E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura: VLADIMIR VEGO, Metodika nastave povijesti, Mostar, 1996.; ROBERT STRADLING, Nastava europske povijesti 20. stoljeća, Zagreb, 2003.; IVO RENDIĆ-MIOČEVIĆ, Učenik istražitelj prošlosti (novi smjerovi u nastavi povijesti), Zagreb, 2000.; LUISA BLACK, Priručnik za nastavnike povijesti u Bosni i Hercegovini; SKUPINA AUTORA, Obični ljudi u neobičnoj zemlji, svakodnevni život u BiH, Hrvatskoj i Srbiji, 1945 – 1990., EUROCLIO, Beograd , 2007.; VJEKOSLAV ROBOTIĆ, Priručnik za nastavnike, Meridijani, Zagreb, 2003.

Dopunska literatura: IVO RENDIĆ-MIOČEVIĆ, "Problemi američkih socijalnih studija s posebnim osvrtom na povijest", u: Nastava povijesti, I., Zagreb, 1988.; IVO RENDIĆ-MIOČEVIĆ, Didaktičke inovacije u nastavi povijesti, Zagreb, 1989.; ROBERT STRADLING, Multiperspektivnost u nastavi povijesti: priručnik za nastavnike, Zagreb, 2003.; ZORA ITKOVIĆ, Opća metodika nastave, Split, 1997.


PRILOG: Kalendar nastaveBroj nastavne jedinice


I. Naslov: Pismena pripravaKratki opis: Pismena priprava obrade novog gradiva ili uvođenje učenika u nove povijesne sadržaje. Materijalni zadaci nastave povijesti. Funkcionalni zadaci nastave povijesti. Odgojni zadaci nastave povijesti.

Literatura: Obvezna literaturaII. Naslov: Pismena priprava: uvodni sat

Kratki opis: Pisanje priprave za uvodni sat. Literatura:Obvezna literatura

III. Naslov: Pismena priprava: obrada novog gradiva (I dio)Kratki opis: Pisanje pismene priprave obrade novog gradiva (kraća i duža verzija) za izvođenje nastave povijesti uz primjenu frontalnog, grupnog i individualnog rada.Literatura: Obvezna literatura

IV. Naslov: Pisanje pismene priprave: obrada novog gradiva (II dio)Kratki opis: Pisanje pismene priprave obrade novog gradiva (kraća i duža verzija) za izvođenje nastave povijesti uz primjenu frontalnog, grupnog i individualnog rada.Literatura: Obvezna literatura

V. Naslov: Pisanje pismene priprave: ponavljanje gradiva Kratki opis: Pismene priprave za ponavljanje gradiva uz primjenu frontalnog, grupnog i individualnog rada.Literatura: Obvezna literatura

VI. Naslov: Pisanje pismene priprave: Sistematizacija gradiva Kratki opis: Pismene priprave sistematizacije gradiva uz primjenu frontalnog, grupnog i individualnog rada Literatura: Obvezna literatura

VII. Naslov: Pisanje pismene priprave: Pismena provjera znanja-test Kratki opis: Pisanje pismene priprave za pismenu provjeru znanja–više vrsta zadataka Literatura: Obvezna literatura

VIII. Naslov: Upoznavanje rada u osnovnim i srednjim školamaKratki opis: Upoznavanje rada u osnovnim i srednjim školama. Hospitacije, ogledna predavanja, rad s mentorom. Analiza izvedbe nastavnog sataLiteratura: Obvezna literatura

IX. Naslov: Planiranje, pripremanje i izvođenje nastave (godišnji plan i program)Kratki opis: Planiranje, pripremanje i izvođenje nastave: makroplaniranje nastave povijesti. Što je dobro znati prilikom izrade godišnjega nastavnog plana i programa.Literatura: Obvezna literatura

X. Naslov: Planiranje, pripremanje i izvođenje nastave (mjesečni plan i program) Kratki opis: Planiranje, pripremanje i izvođenje nastave: mikroplaniranje nastave povijesti. Što je dobro znati prilikom izrade mjesečnog nastavnog plana i programa. Standardi za nacionalnu povijest u 20. i 21. stoljeću.Literatura: Obvezna literatura

XI. Naslov: Upoznavanje s normativnim aktima škole Kratki opis: Upoznati studente o načinu funkcioniranja škole, upoznavanje s pedagoškom dokumentacijom te s načinima korištenja dnevnika, registra učenika, matične knjige i dr. Literatura: Obvezna literatura

XII. Naslov: Rad s učenicima Kratki opis: Kako razgovarati s učenicima da slušaju nastavnika i razgovaraju s njim; Kako uspostaviti dobru radnu disciplinu u razredu. Rad s učenicima s posebnim potrebama.Literatura: Obvezna literatura

XIII. Naslov: Suradnja s roditeljima ili starateljimaKratki opis: Stavovi učenika i roditelja, suradnja škole i obitelji. Uloga učeničkog, roditeljskog vijeća.Literatura: Obvezna literatura

XIV. Naslov: Suvremena povijestKratki opis: Uputiti studente na korištenje suvremenih metoda u nastavi povijesti. Literatura: Obvezna literatura

XV. Naslov: Završno predavanjeKratki opis: Sistematizacija prijeđenog gradiva iz kolegija Praktikum metodike nastave povijesti.

Naziv kolegija Društvena povijest Kod kolegija FFPVM414Studijski programCiklus


Godinastudija

II.



30+0+0


Usporedni uvjeti:

nema ih


prema rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Mladen Ančić, red. prof.Kontakt sati/konzultacije: prema rasporeduE-mail adresa i broj telefona: [email protected] kolegija: Osnovni cilj kolegija je upoznati studente s oblikovanjem i stanjem

povijesnih istraživanja unutar paradigmi pod širokim kišobranom pojma „društvena povijest“. Cilj kolegija je, također, da studenti steknu predožbu o tome kako se i zašto znanstvene paradigme mijenjaju.


Nakon odslušanog kolegija studenti su:- upoznati s pojmom multidisciplinarnosti,- upoznati s načinom kako društvena teorija utječe na znanstveno istraživanje povijesti,- upoznati sa suvremenim paradigmama povijesne znanosti,- stekli predodžbu o tome kako se i zašto znanstvene paradigme mijenjaju,- stekli uvid u trendove koji se otvaraju najnovijim rezultatima istraživanja,- u stanju locirati hrvatsku historiografiju u sklop ukupnoga razvoja znanstvenoga polja.


Uz obvezno čitanje zadane literature za svaki sat i pretresanje onoga što je pročitano, s vođenjem rasprave od strane profesora, na predavanjima će biti obrađeno:- pojam „društvena povijest” u širem i užem smislu,- izgradnja različitih paradigmi unutar polja historiografske produkcije, od „socijalne historije” iz 60-ih godina 20. stoljeća preko „mikrohistorije” do današnje „komparativne historije,”- povezanost historiografske produkcije s društvenim okolnostima u kojima pojedini povjesničar i sam djeluje,- zalazak paradigme „socijalne historije” i pobjeda društvene historije u širem smislu,- perspektive historiografske produkcije.




ostalo

Studentske obveze - Pročitati zadane tekstove te pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.

- Napisati dva pismena kolokvija.- Napisati završni esej.


pohađanje nastave



Usmeni ispit pismeni ispit kontinuirana provjera znanja

esej




30 1 Max 10%

Esej 15 0,5 Max 40%Kolokviji i priprema za kontinuiranu provjeru znanja

15 0,5 Max 50%

Dodatna pojašnjenja:Da bi se pristupilo završnom ispitu studenti su prethodno dužni (tijekom nastave) ostvariti minimalan broj bodova (25% od ukupne ocjene). Tijekom semestra pišu se dva kolokvija, na temelju pročitane obvezne literature, koja nastavnik provjerava i vraća ukoliko ne zadovoljavaju postavljeni minimum. U konačnu ocjenu ulaze rezultati kolokvija, završnog eseja te pohađanja i angažiranosti tijekom nastave.Kolokviji su obveza studenta, bez ispunjenja koje student ne može biti ocijenjen. Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:0% = Ne dolazi na nastavu.2% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.4% = Povremeno se uključuje u nastavni proces.6% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.8% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.10% = Redovito pohađa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.Izrada eseja ocjenjuje se na sljedeći način: 0% = Rad nije napisan u zadanom roku. 8% = Rad je na vrijeme predan ali nije urađen prema zadanim naputcima. 16% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom planu. 24% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni manji nedostatci na sadržajnom planu. 32% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje jezične i tehničke pogreške. 40% = Rad je korektno urađen formalno, sadržajno i jezično.Kolokviji se ocjenjuju na sljedeći način: Manje od 50% točnih odgovora = 0 % ocjene Od 51% do 60% = do 5% ocjene Od 61% do 70% = do 10% ocjene Od 71% do 80% = do 15% ocjene Od 81% do 90% = do 20% ocjene Od 91% do 100% = do 25% ocjenePrema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar) C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar) E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan) Obvezna literatura: - BURKE, P., Historija i društvena teorija, Equilibrium, Beograd,

2002. (odarana poglavlja)- TILLY, C., Suočavanja sa društvenom promenom. Makro društvene strukture, procesi i komparacije, "Filip Višnjić", Beograd, 1997. (odabrana poglavlja)

Dopunska literatura: - ANDERSON, B., Nacija: zamišljena zajednica, ΠΛAΤΩ, Beograd, 1998.- ELIAS, N., O procesu civilizacije. Sociogenetska i psihogenetska istraživanja, Antibarbarus, Zagreb, 1996.- GINZBURG, C., Sir i crvi. Kozmos jednog mlinara iz 16. stoljeća, grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1989.- SCHIVELBUSH, W., Povijest putovanja željeznicom, Naklada Ljevak, Zagreb, 2010.- SCHULTZE, H., Država i nacija u evropskoj istoriji, "Filip Višnjić", Beograd, 2002.- STOJANOVIĆ, T., Balkanski svetovi. Prva i poslednja Evropa, Equilibrium, Beograd, 1997.


Pohađanje nastave:Pohađanje nastave je obvezno s obzirom da se učinak kolegija velikim dijelom ostvaruje kroz aktivno sudjelovanje studenata. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. Da bi student položio ispit, potrebno je prethodno iz svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 20%). Stoga je i pohađanje nastave u konačnici važno u zbroju bodova.Pisani se kolokviji moraju predati ili elektroničkom poštom poslati profesoru za svaki dolazak na nastavu. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada.


TEME I LITERATURA

I. Naslov: Uvodno predavanjeKratki opis: Opis kolegija, ciljeva i metoda.Literatura: - BURKE, P., Historija i društvena teorija, Equilibrium, Beograd, 2002.- TILLY, C., Suočavanja sa društvenom promenom. Makro društvene strukture, procesi i komparacije, "Filip Višnjić", Beograd, 1997.

II. Naslov: Pojam „društvena povijest“ u širem smisluKratki opis: Poimanje društvene povijesti.Literatura: - BURKE, P., Historija i društvena teorija, Equilibrium, Beograd, 2002.- TILLY, C., Suočavanja sa društvenom promenom. Makro društvene strukture, procesi i komparacije, "Filip Višnjić", Beograd, 1997.

III. Naslov: Pojam „društvena povijest“ u užem smislu.Kratki opis: Poimanje društvene povijestiLiteratura:

- BURKE, P., Historija i društvena teorija, Equilibrium, Beograd, 2002.- TILLY, C., Suočavanja sa društvenom promenom. Makro društvene strukture, procesi i komparacije, "Filip Višnjić", Beograd, 1997.

IV. Naslov: Izgradnja različitih paradigmi unutar polja historiografske produkcije „socijalna historija“ iz 60-ih godina 20. stoljećaKratki opis: Različite paradigme unutar polja historiografske produkcije.Literatura: - BURKE, P., Historija i društvena teorija, Equilibrium, Beograd, 2002.- TILLY, C., Suočavanja sa društvenom promenom. Makro društvene strukture, procesi i komparacije, "Filip Višnjić", Beograd, 1997.

V. Naslov: Izgradnja različitih paradigmi unutar polja historiografske produkcije „mikrohistorija“Kratki opis: Različite paradigme unutar polja historiografske produkcije.Literatura: - BURKE, P., Historija i društvena teorija, Equilibrium, Beograd, 2002.- TILLY, C., Suočavanja sa društvenom promenom. Makro društvene strukture, procesi i komparacije, "Filip Višnjić", Beograd, 1997.

VI. Naslov: Izgradnja različitih paradigmi unutar polja historiografske produkcije „komparativna historija“Kratki opis: Različite paradigme unutar polja historiografske produkcije.Literatura: - BURKE, P., Historija i društvena teorija, Equilibrium, Beograd, 2002.- TILLY, C., Suočavanja sa društvenom promenom. Makro društvene strukture, procesi i komparacije, "Filip Višnjić", Beograd, 1997.

VII. Naslov: Povezanost historiografske produkcije s društvenim okolnostima u kojima pojedini povjesničar i sam djelujeKratki opis: Historiografska produkcija i društvene okolnosti.Literatura: - BURKE, P., Historija i društvena teorija, Equilibrium, Beograd, 2002.- TILLY, C., Suočavanja sa društvenom promenom. Makro društvene strukture, procesi i komparacije, "Filip Višnjić", Beograd, 1997.

VIII. Naslov: Zalazak paradigme „socijalne historije“Kratki opis: „Socijalna historija.“Literatura: - BURKE, P., Historija i društvena teorija, Equilibrium, Beograd, 2002.- TILLY, C., Suočavanja sa društvenom promenom. Makro društvene strukture, procesi i komparacije, "Filip Višnjić", Beograd, 1997.

IX. Naslov: Pobjeda društvene historije u širem smisluKratki opis: Pobjeda društvene historije.Literatura: - BURKE, P., Historija i društvena teorija, Equilibrium, Beograd, 2002.- TILLY, C., Suočavanja sa društvenom promenom. Makro društvene strukture, procesi i komparacije, "Filip Višnjić", Beograd, 1997.

X. Naslov: Perspektive historiografske produkcijeKratki opis: Perspektive historiografske produkcije.Literatura: - BURKE, P., Historija i društvena teorija, Equilibrium, Beograd, 2002.- TILLY, C., Suočavanja sa društvenom promenom. Makro društvene strukture, procesi i komparacije, "Filip Višnjić", Beograd, 1997.

XI. Naslov: Rasprava sa studentima i izlaganje esejaKratki opis: ------Literatura: ------

XII. Naslov: Rasprava sa studentima i izlaganje esejaKratki opis: ------Literatura: ------

XIII. Naslov: Rasprava sa studentima i izlaganje esejaKratki opis: ------Literatura: ------

XIV. Naslov: Rasprava sa studentima i izlaganje esejaKratki opis: ------Literatura: ------

XV. Naslov: Završno predavanje i osvrt na prijeđenu građuKratki opis:Literatura: - BURKE, P., Historija i društvena teorija, Equilibrium, Beograd, 2002.- TILLY, C., Suočavanja sa društvenom promenom. Makro društvene strukture, procesi i komparacije, "Filip Višnjić", Beograd, 1997.

Naziv kolegija Borbe za istočni Jadran u ranom srednjem vijeku

Kod kolegija FFPVM105



Godinastudija

II.



30+0+0



nema ih


prema rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Mladen Ančić, red. prof.Kontakt sati/konzultacije: prema rasporeduE-mail adresa i broj telefona: [email protected] kolegija: Kroz specifični intenzivni rad profesora sa studentima razviti

sposobnost koncipiranja istraživačkoga pitanja, naučiti prikupljati relevantnu literaturu te oblikovati završno izvješće nakon provedenoga istraživačkoga postupka.


Uspješnim svladavanjem kolegija studenti stječu sposobnost provoditi, pod mentorstvom, specifične istraživačke pothvate koji uključuju sposobnost oblikovanja teme, pronalaženja relevantne literature i pisanja izvješća o provedenom istraživanju.


Europa i Mediteran u ranome srednjem vijeku. Položaj Jadrana u sklopu oblikovanja i transformacije mediteranskoga svijeta u 8. i 9. stoljeću - istočnojadranska magistrala kao najkraća veza zapadne Europe i istočnoga Mediterana. Stvaranje naselja u venetskim lagunama. Bizantska defanziva. Stvaranje i oblikovanje Hrvatske Kneževine. Aachenski mir 812. godine. Povlačenje Bizanta na južni Jadran. Odnosi Venecije i hrvatskih vladara. Pohod dužda Petra II. Orseola 1000. godine i početci uspostave mletačke hegemonije na Jadranu.




ostalo

Studentske obveze - Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.- Čitati literaturu.- Napisati završni rad.


pohađanje nastave


seminarski rad

praktični rad


esej



Pohađanje nastave i 30 1 Max 40%

aktivnosti u nastaviSeminarski rad (pismeni i usmeni)

30 1 Max 60%

Dodatna pojašnjenja: - Pohađanje nastave je obvezno. Da bi studenti položili ispit trebaju tijekom nastave nazočiti najmanje 50% predavanju. Studenti koji iz bilo kojeg razloga izostanu više ne mogu dobiti potpis nositelja kolegija niti polagati ispit.- U konačnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih obveza.Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:0% = Ne dolazi na nastavu.8% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.16% = Povremeno se uključuje u nastavni proces.24% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.32% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.40% = Redovito pohađa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.Izrada seminarskog rada ocjenjuje se na sljedeći način: 0% = Rad nije napisan u zadanom roku. 6% = Rad je na vrijeme predan, ali nije urađen prema zadanim naputcima. 12% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom planu. 18% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni manji nedostatci na sadržajnom planu. 24% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje jezične i tehničke pogreške. 30% = Rad je korektno urađen formalno, sadržajno i jezično.Izlaganje seminarskog rada ocjenjuje se na sljedeći način: 0% = Rad nije usmeno prezentiran. 6% = Rad je pročitan.12% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen. 18% = Rad nije pročitan, ali su uočeni veći nedostatci u usmenom izlaganju. 24% = Izlaganje je dobro pripremljeno. 30% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.Obvezna literatura: - ORTALLI, G., CRACCO, G., Povijest Venecije I, Zagreb, 2007.,

str. 15.-103.- GOLDSTEIN, I., Bizant na Jadranu, Zagreb, 1992., str. 68.-191.


Pohađanje nastave:Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. Da bi se položio ispit, potrebno je prethodno iz svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 20%), stoga je i pohađanje nastave u konačnici važno u zbroju bodova.Završni rad:Završni rad (seminarski) treba biti predan u pisanom obliku prema kalendaru ispitnih rokova. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada.



TEME I LITERATURA

I. Naslov: Uvodno predavanjeKratki opis: Opis kolegija, ciljeva i metoda.Literatura: - ORTALLI, G., CRACCO, G., Povijest Venecije I, Zagreb, 2007.- GOLDSTEIN, I., Bizant na Jadranu, Zagreb, 1992.

II. Naslov: Europa u ranome srednjem vijekuKratki opis: Europa u razdoblju od 5. do 11. stoljeća.Literatura:- ORTALLI, G., CRACCO, G., Povijest Venecije I, Zagreb, 2007.- GOLDSTEIN, I., Bizant na Jadranu, Zagreb, 1992.

III. Naslov: Mediteran u ranome srednjem vijekuKratki opis: Mediteran u razdoblju od 5. do 11. stoljeća.Literatura:- ORTALLI, G., CRACCO, G., Povijest Venecije I, Zagreb, 2007.- GOLDSTEIN, I., Bizant na Jadranu, Zagreb, 1992.

IV. Naslov: Položaj Jadrana u sklopu oblikovanja i transformacije mediteranskoga svijeta u 8. stoljećuKratki opis: Jadran u vrijeme transformacije mediteranskog svijeta u 8. stoljeću.Literatura:- ORTALLI, G., CRACCO, G., Povijest Venecije I, Zagreb, 2007.- GOLDSTEIN, I., Bizant na Jadranu, Zagreb, 1992.

V. Naslov: Položaj Jadrana u sklopu oblikovanja i transformacije mediteranskoga svijeta u 9. stoljećuKratki opis: Jadran u vrijeme transformacije mediteranskog svijeta u 9. stoljeću.Literatura:- ORTALLI, G., CRACCO, G., Povijest Venecije I, Zagreb, 2007.- GOLDSTEIN, I., Bizant na Jadranu, Zagreb, 1992.

VI. Naslov: Istočnojadranska magistrala kao najkraća veza zapadne Europe i istočnoga MediteranaKratki opis: Jadran kao veza između zapadne Europe i istočnoga Mediterana.Literatura:- ORTALLI, G., CRACCO, G., Povijest Venecije I, Zagreb, 2007.- GOLDSTEIN, I., Bizant na Jadranu, Zagreb, 1992.

VII. Naslov: Stvaranje naselja u venetskim lagunamaKratki opis: Nastanak venetskih naselja.Literatura: - ORTALLI, G., CRACCO, G., Povijest Venecije I, Zagreb, 2007.- GOLDSTEIN, I., Bizant na Jadranu, Zagreb, 1992.

VIII. Naslov: Bizantska defanziva.Kratki opis: Uzmicanje Bizanta.Literatura:- ORTALLI, G., CRACCO, G., Povijest Venecije I, Zagreb, 2007.- GOLDSTEIN, I., Bizant na Jadranu, Zagreb, 1992.

IX. Naslov: Stvaranje i oblikovanje Hrvatske Kneževine

Kratki opis: Nastanak Hrvatske Kneževine.Literatura: - ORTALLI, G., CRACCO, G., Povijest Venecije I, Zagreb, 2007.- GOLDSTEIN, I., Bizant na Jadranu, Zagreb, 1992.

X. Naslov: Aachenski mir 812. godineKratki opis: Aachenski mir između Franačkog i Bizantskog Carstva.Literatura: - ORTALLI, G., CRACCO, G., Povijest Venecije I, Zagreb, 2007.- GOLDSTEIN, I., Bizant na Jadranu, Zagreb, 1992.

XI. Naslov: Povlačenje Bizanta na južni JadranKratki opis: Povlačenje Bizanta.Literatura:- ORTALLI, G., CRACCO, G., Povijest Venecije I, Zagreb, 2007.- GOLDSTEIN, I., Bizant na Jadranu, Zagreb, 1992.

XII. Naslov: Odnosi Venecije i hrvatskih vladaraKratki opis: Venecija i hrvatski vladari.Literatura:- ORTALLI, G., CRACCO, G., Povijest Venecije I, Zagreb, 2007.- GOLDSTEIN, I., Bizant na Jadranu, Zagreb, 1992.

XIII. Naslov: Pohod dužda Petra II. Orseola 1000. godineKratki opis: Dužd Petar II. OrseoloLiteratura:- ORTALLI, G., CRACCO, G., Povijest Venecije I, Zagreb, 2007.- GOLDSTEIN, I., Bizant na Jadranu, Zagreb, 1992.

XIV. Naslov: Početci uspostave mletačke hegemonije na JadranuKratki opis: Mletačka hegemonija nad Jadranom.Literatura:- ORTALLI, G., CRACCO, G., Povijest Venecije I, Zagreb, 2007.- GOLDSTEIN, I., Bizant na Jadranu, Zagreb, 1992.

XV. Naslov: Rekapitulacija Kratki opis: ------------Literatura: ------------

ff.sve-mo.baff.sve-mo.ba/sites/default/files/slike-staticke-stranice... · web view- osposobiti...

Documents