FILM

FILM

*JEZIK je sistem gestikulacije, gramatike, znakova, glasova, simbola, ili rijei, koji se koristi za prikaz i razmjenu koncepata (tj., za komunikaciju, lar comunikare=opiti)), ideja, znaenja i misli. Dakle, jezik su i rijei i naini njihova kombiniranja koje upotrebljavaju i razumiju drugi ljudi. *FILM su pokretne slike u nizu. Slike nisu pokretne na filmu, dok ih pokretnim ne uini stroj. Film je mogu radi uroene mane oka svakog ovjeka, budui da mi moemo u sekundu registrirati tek desetak slika, dok filmska vrpca ima po 24 slike.Sama rije Film znai opna membrana. Oevi filma su braa Lumiere, 1895.*MEDIJ je ono to je u sredini izmeu poiljatelja I primatelja poruke.

*LINGVISTIKA je znanost o jeziku, a bavi se prouavanjem opih zakonitosti u jeziku. JEZIKOSLOVLJE je dio lingvistike koja polazi od spoznaje da reenica nije najvea jezina jedinica I da postoji njena jasna organizacija. RIJE je glas ili skup glasova jednog jezika za koji njegovi govornici smatraju da predstavlja autonomnu jedinicu. REENICA je organizirana jedinica obavijesti od skupine rijei okupljenih oko glagola, tvorei cjelinu kojim se iskazuju: RADNJA, STANJE i ZBIVANJE. NEMA JEZIKA BEZ GRAMATIKE. FILMSKI KADAR = REENICA*FILMSKI JEZIK roen je onog trenutka kada su filmski zaposlenici shvatili da dva niza filmskih kadrova mogu biti u meuosnosu kao rijei I reenice izgovorene standardnim jezikom. Ljudi su odmah po izumu filma (1896.) otkrili da se kadrovi mogu montaom tako kombinirati da izraze novo znaenje I prue novi nain komunikacije sa osjeanjem, idejom, injenicom. Povezivanjem kadrova kao reenica, roen je I novi izraz, FILMSKI JEZIK.

*MONTAA NA FILMU STVARANJE NOVIH ZNAENJA: Materijalna osnova filmske montae jest rez, fiziki spoj dva kadra. U spoju bilo koja dva kadra nastaje jedna vrsta pokreta, iluzija kretanja, tzv. fi efekt. Naime, esto se deava da mi u iskustvu imamo odreena saznanja koja nisu dio naeg prostog opaanja. Upravo na to se bazira getalt psihologija. Najuopeniji Gestalt zakon se naziva law of prgnanz- to je tzv. zakon ispunjenosti. Ovaj zakon kae da smo mi instinktivno voeni da opaamo stvari onoliko dobro koliko je to mogue.

Zakon zatvaranja kae da ukoliko neto nedostaje na inae kompletnoj figuri, mi emo teiti da to dodamo. (ukoliko je predstavljen dovoljan dio oblika, promatra e sebi predstaviti cijeli oblik.Zakon blizine stvari koje su prostorno blizu opaamo kao cjelinu. (npr. niz zvjezdica je crta)

*MONTAA filmska montaa je process smislenog spajanja kadrova u jednu smislenu cjelinu. U filmskoj montai, reeni fi efekt je dinamiki izraz koji nastaje prilikom spajanja dva kadra statinog ili dinamikog sadraja, snimljenih statinom ili poktretnom kamerom, u kojima postoji razlika linearne I tonalne kompozicije. (kod prave montae je 1+1 vie od 2)Vrste montae: dramaturke, asocijativne I tehnike montae.Osobine montae: neprekidnost, orijentacija, ritam.Montaa razdjeljuje stvarnost ali joj je cilj da se ona ne raspadne u gledaoevom umu.;

Dramaturke montae : linearna slijed kadrova po kronolokom redu

paralelna montirana 2 ili vie tokova radnje koji se naizmjenino postavljaju pred gledatelja I na kraju spajaju u jednu radnju

sinkrona dvije istovremene radnje na razliitim mjestima (scene potjere, akcije)

retrospektivna postupak vraanja u prolost

Asocijativne montae:

kreativna gledalac donosi zakljuak na osnovu kadrova od kojih niti jedan ne nosti to znaenje (stvaranje filmskog prostora, atmosphere, elipse)

analogija usporeivanje vizualnih znaenja (npr. Ubojstvo se oekuje, u isto vrijeme meso se ree)

montana antiteza atrakcija (konstruktivna ili intelektualna montaa) Ejzentajn, ok, metafora

polifona serije kratkih lako shvatljivih znaenja kojima se ostavlja utisak specijalnog osjeanja (uvodne sekvence, reklame ili spotovi)

lajt motiv povratni motiv tj., kadar koji se ponavlja I karakteristian je za sadraj ili ideju

UPAMTI ; -odvojeno snimanje razliitih objekata I njihovo sklapanje (montaa) su osnovni procesi izraajne forme filma

-rasparavanje cjeline (kadriranje) I njeno spajanje (montaa) predstavljaju mehanizme sistema vizualnog jezika pokretnih slika I daju mogunost za beskrajne kombinacije elemenata koji u cjelini imaju znaenja koja im odredi redatelj.

Povijest razvoja filma kao suvremenog sredstva vizualne komunikacije u izravnoj je vezi s sposobnou filmskog g jezika da prihvati I objasni stvarnost.

Jezik na filmu je DVOJAK: jezik slike I standardni jezik kojim se govori ili kroz dijaloge ili opise na filmu.

KADAR

Temeljna jedinica svakog filma, kao pokretne slike je kadar.

Kadar znai okvir. Svaki kadar kao slika radnje, stanja i zbivanja nije nita drugo nego upravo misao o stanju koji kadar prikazuje, o opisu stanja koji se u kadru vidi ili radnji/zbivanju to nam uivo tee na filmskom platnu ili ekranu. Kadar je, uvjetno reeno, reenica na filmu.

VRSTE KADROVA:

opi (orijentacijski, panorama) TOTAL

srednji plan (cijela ljudska figura)

ameriken (do koljena kaubojac, western film)

srednje-krupni

krupni plan

detalj

Rakurs poloaj kamere po visini u odnosu na objekt

ablja perspektiva (donji rakurs)

Ptija perspektiva (gornji rakurs)

Visina oiju (normalni rakurs)PLAN KONTRAPLAN

Rampa je zamiljena os radnje (linija koja spaja aktere radnje) u odnosu na koju se postavlja kamera I vri kadriranje)

Npr. Ako preemo rampu (u slici vlaka) imam dojam da se vlak vraa, ako ne preemo rampu imamo normalan snimak.

Objektiv osobinu kadra definira I kut gledanja kamere (objektiv).

Postoje objektivi sa uskim kutom (vea daljina) I irokim kutom (manja daljina)

Brzina kretanja objekta je poveana u kadrovima snimljenim irokim objektivom, a smanjena sa uim objektivom (lik se kree, a djeluje kao da tapka u mjestu I dobiva se utisak velike radnje, 10 koraka).

IROKI OBJEKTIV dubina I irina prostora, grandioznost, izobliena perspektiva, vea dubinska otrina

USKI OBJEKTIV nema osjeaja dubine, elementi blii I djeluju nagomilano, manja dubinska otrina

Film je nastao 1895. I to kao DOKUMENT I prvi prikazani film je bio u samo jednom kadru od 45 sekundi, pod nazivom Izlazak iz tvornice. Tolike duljine je bio I drugi prikazani film Dolazak vlaka u Parizu, 28.12.1895.

NAIVNO (Lumierovo) DOBA FILMA to je vrijeme kada se prenosi stvarnost, ona se oponaa.

Mimesis umjetnost kao podraavanje stvarnosti pokuava izvui znaenje iz realnosti koja nas okruuje. To je smisao I cilj prvih Lumierovih filmova.

Film je ubrzo iz realizma postao umjetnost (Otac filma kao umjetnost je . Melies)

Filmska izraajna sredstva: slika u pokretu je bitno obiljeje filma. Film uz doivljaj stvarnog ima I filmski proctor. Kretanje slike I kretanje unutar slike.

Kao izraajna sredstva na filmu postoje I tzv. Filmski trikovi; promjena brzine (gang, kada kamera usporava stvarnju kretnju ili ju enormno ubrzava.

Tu su I trik zamjene kada ovjek nestane iz kadra I pojavi se neto sasvim drugo, to se postie zatamnjenjima I otamnjenjima na objektivu kamere.

Kamerom se na slian nain moe izazvati trik nestajanje to se doima kao princim abracadabraMoe se dati obrnuti lik pomou kamere (kada ljudi idu ulicom okrenuti naglavake