financijska industrija 2010

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

SRPANJ 2011.

www.privredni.hr

GODINA LVIII BROJ 3686

BANKARSTVOVRLO OPREZNO KREDITIRANJE

OSIGURANJEPRILAGODBA NOVIM UVJETIMA

FONDOVIPOVRATAK OPTIMIZMA

FINANCIJSKA INDUSTRIJA 2010.

OPREZA NIKAD DOSTA, ALI IPAK SE KREĆE...

U SVAKOM TRENUTKU ZA SVAKOGA KLIJENTA.Supportive. Friendly. Fair. - S Vama. Uz Vas. Za Vas. To je moto Hypo Alpe Adria. Stoga

www.hypo-alpe-adria.hr info telefon 0800 14 14

Glavni urednik: Darko Buković

Izvršna urednica: Vesna Antonić

Glavni analitičar:

dr. Žarko Primorac

Autori analiza:

dr. Žarko Primorac (bankarstvo)mr. Vladimir Miletić (osiguranja)Darko Buković (leasing, burza)Marko Repecki (fondovi)

Suradnici na analizama:

Vesna Antonić, Darko Buković

Prikupljanje i obrada podataka: Sanja Rapaić, DATA press d.o.o.

Lektura:Sandra Baksa, Nina Lolić

Tajnica redakcije: Bruna Ivić BajamićTel: +385 1 4846 233Faks. +385 1 4846 [email protected]

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, Siniša Paulić[email protected]

Marketing, pretplata i promocija Faks: +385 1 4923 168

Voditeljica: Dea Olup, tel: +385 1 4923 [email protected]

Tisak:PRINTERA GRUPA d.o.o.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.

Direktor:Nikola Baučić Kačićeva 9, 10000 [email protected]

Pomoćnik direktora: Milan Vukelić

Tajnica direktora:Ankica Čorak, [email protected]: +385 1 5600 001; faks: +385 1 4846 656

IMPRESSUM 01 BANKARSTVO U 2010.Prvih 10 u dosadašnjim rangiranjima 4

Udio 10 vodećih banaka (rangiranih po osnovnom kapitalu) 5

Rang-ljestvica hrvatskih banaka za 2010. godinu 6-7

Rangovi banaka po raznim kriterijima 8-10

Konsolidirane bilance 11

Primorac: Opreza nikad dosta 12-18

Uspjesi banaka po raznim pokazateljima 19-23

Primorac: Hrvatska se već sada treba ponašati kao članica EU-a 24-28

Bankari o bankarima 1: Veći fokus na malo i srednje poduzetništvo 30-42

Bankari o bankarima 2: HNB je sačuvao zdravlje financijskog sektora 44-52

Banke matice: Hrvatska je bitno tržište za banke-matice 54-60

Depoziti: Rast depozita na razini sustava 61

Krediti: Krediti gospodarstvu porasli više od 12 posto 62

Štednja: Rast svemu usprkos 63-64

Stambene štedionice: Porastao broj ugovora, vrijednost nešto manja 65

Anketa stambene štedionice: Stambena štednja treba državne poticaje 66

02 BURZA U 2010.Zagrebačka burza: Godina stala u jedan mjesec 68-69

03 OSIGURANJA U 2010.Rang-ljestvica osiguranja za 2010. godinu 70

Miletić: Blagi pad premije 71-80

Anketa: Još uvijek neprepoznat potencijal 82-89

Osiguranje u Europi: Rast premija 91-93

04 LEASING U 2010.Rang-ljestvica leasinga za 2010. godinu 94

Vrijednost aktivnih ugovora 95

Buković: Gubitak udvostručen, pad broja ugovora i vrijednosti 96-100

Anketa: Leasing ima budućnost 102-106

05 FONDOVI U 2010.Repecki: Povratak optimizma 108-116

Mirovinski fondovi: Nastavak dobrih rezultata 117-118

Globalna tržišta: Velika volatilnost 119

Anketa: Fondovi čekaju oporavak 120-126

Sadržaj:

3

Prvih 10 u dosadašnjim rangiranjima(brojke označavaju poziciju na ljestvici)

Banka / godina 2010. 2009. 2008. 2007. 2006. 2005. 2004. 2003. 2002. 2001. 2000. 1999. 1998. 1997. 1996. 1995. 1994. 1993.

ZAGREBAČKA BANKA 1 1 1 1 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2 1 1 2

PRIVREDNA BANKA 2 2 2 2 1 2 2 2 2 2 2 2 2 2 1 2 2 1

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3 3 5 3 6 4 5 6 7 9 11 12 12 34

RAIFFEISENBANK 4 5 3 4 3 3 6 5 4 4 7 7 7 13 16 29

ERSTE UND STEIERMÄRKISCHE BANK 5 4 4 5 4 5 4 3 9 6 6

SG - SPLITSKA BANKA 6 6 6 6 5 6 3 4 12 11 10 10 11

VOLKSBANK 7 7 8 8 10 10 13 15 24 30 32 33 35

OTP BANKA 8 8 9 9 9 9 8 10 8

HRVATSKA POŠTANSKA BANKA 9 9 10 10 8 8 9 8 11 7 9 6 4 4 38 39 39 20

MEĐIMURSKA BANKA 10 10 13 11 12 12 11 16 19 18 15 16 17 21 17 14 22 25

ŠTEDBANKA 14 14 16 12 11 11 10 11 13 18 21 26 20 19

CROATIA BANKA 15 18 23 22 18 16 14 17 18 17 20 13 8 7 5 9 8

KARLOVAČKA BANKA 26 19 17 16 14 23 25 33 34 38 40 43 36 19 14 10 11 12

SLAVONSKA BANKA - - 7 7 7 7 7 9 10 8 12 8 8 11 11 9 5 7

VARAŽDINSKA BANKA 7 6 5 5 4 5 5 5 4 8 6

RIJEČKA BANKA 3 13 3 3 3 6 3 3 3

SPLITSKA BANKA 5 3 4 5 6 7 4 4 5

DUBROVAČKA BANKA 13 14 21 23 14 14 3 6 11 13 22

RIADRIA BANKA 12 16 15 16 17 16 9 7 7 10

DALMATINSKA BANKA 10 8 11 9 9 10 8 12 9

ISTARSKA BANKA 23 13 40 25 20 15 3 6 11

BJELOVARSKA BANKA 9 10 14 22 17 23 16

PROMDEI BANKA 16 18 8 6 10 31

GLUMINA BANKA 10 12 13

Napomene:- Nova banka - nastala spajanjem Dalmatinske, Istarske i Sisačke banke- Erste und Steiermärkische Bank je zapravo Riječka banka koja je promijenila ime u 2003.- HVB Bank Croatia spojila se sa Splitskom bankom i promijenila ime u HVB Splitska banka- Riadria banka pripojena Privrednoj banci- Varaždinska banka pripojena Zagrebačkoj banci

- Dubrovačka banka pripojena Novoj banci- Nova banka promijenila ime u OTP banka u rujnu 2005.- HVB Splitska banka promijenila je ime u Societe Generale - Splitska banka 30. 6. 2006.- Slavonska banka 1. 3. 2009. pripojena Hypo Alpe-Adria-Banci

BANKARSTVO

5BANKARSTVO

UDIO 10 VODEĆIH BANAKA (RANGIRANIH PO OSNOVNOM KAPITALU)

(31. 12. 2010. u %)

UDIO 10 VODEĆIH BANAKA (RANGIRANIH PO OSNOVNOM KAPITALU)

(31. 12. 2010.)

Banka Osnovni kapitalDobit prije

oporezivanjaAktiva Zaposleni Odobreni krediti

Štednja stanovništva

Podružnice, poslovnice…

Bankomati

Zagrebačka banka 27,30 35,55 24,66 21,23 25,27 24,83 10,74 22,15

Privredna banka Zagreb 18,22 23,59 17,27 16,09 16,89 20,35 17,77 16,74

Hypo Alpe-Adria-Bank 11,73 6,37 9,99 7,85 11,24 6,54 5,53 5,41

Raiffeisenbank 10,35 10,27 10,37 10,73 9,87 8,37 5,77 12,10

Erste und Steiermärkische Bank 10,33 17,29 12,95 8,93 13,58 12,83 9,95 13,82

Prvih pet: 77,94 93,06 75,24 64,82 76,85 72,91 49,76 70,22

Ostali: 22,06 6,94 24,76 35,18 23,15 27,09 50,24 29,78

SG - Splitska banka 6,38 5,11 6,86 7,64 7,10 6,30 9,64 6,14

Volksbank 3,13 1,04 1,98 1,95 2,01 1,40 2,29 0,83

OTP banka 2,63 2,16 3,27 4,71 3,31 5,50 7,82 5,65

Hrvatska poštanska banka 2,08 1,29 3,79 4,68 3,52 4,06 3,40 6,66

Međimurska banka 0,71 1,07 0,75 1,06 0,62 1,16 1,26 1,15

Drugih pet: 14,92 1.066,00 16,65 20,04 16,56 18,41 24,41 20,43

Prvih deset: 92,86 103,73 91,89 84,86 93,41 91,32 74,17 90,66

Ostali: 7,14 -3,73 8,11 15,14 6,59 8,68 25,83 9,34

UKUPNO: 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00

BankaOsnovni kapital

(000 kn)

Dobit prije oporezivanja

(000 kn)Aktiva (000 kn) Zaposleni

Odobreni krediti (000 kn)

Štednja stanovništva

(000 kn)

Podružnice, poslovnice…

Bankomati

Zagrebačka banka 14.211.317 1.558.000 96.155.980 4.588 69.202.000 39.917.000 136 851

Privredna banka Zagreb 9.486.176 1.033.940 67.351.622 3.476 46.266.486 32.725.148 225 643

Hypo Alpe-Adria-Bank 6.107.808 279.071 38.941.067 1.696 30.778.987 10.515.499 70 208

Raiffeisenbank 5.386.957 449.958 40.421.901 2.318 27.027.972 13.456.560 73 465

Erste und Steiermärkische Bank 5.379.162 757.941 50.509.107 1.930 37.186.816 20.621.783 126 531

Prvih pet: 40.571.420 4.078.910 293.379.677 14.008 210.462.261 117.235.990 630 2.698

Ostali: 11.484.360 303.979 96.563.516 7.602 63.395.210 43.556.655 636 1.144

SG - Splitska banka 3.319.002 224.022 26.743.442 1.650 19.435.017 10.128.620 122 236

Volksbank 1.627.652 45.378 7.720.263 421 5.502.894 2.249.942 29 32

OTP banka 1.367.962 94.590 12.758.122 1.017 9.063.538 8.838.125 99 217

Hrvatska poštanska banka 1.081.560 56.555 14.787.197 1.012 9.642.070 6.531.432 43 256

Međimurska banka 370.147 46.779 2.916.683 230 1.699.585 1.857.714 16 44

Drugih pet: 7.766.323 467.324 64.925.707 4.330 45.343.104 29.605.833 309 785

Prvih deset: 48.337.743 4.546.234 358.305.384 18.338 255.805.365 146.841.823 939 3.483

Ostali: 3.718.037 (163.345) 31.637.809 3.272 18.052.106 13.950.822 327 359

UKUPNO: 52.055.780 4.382.889 389.943.193 21.610 273.857.471 160.792.645 1.266 3.842

6 BANKARSTVO

Rang-ljestvica hrvatskih banaka za 2010. godinu

Rang

Banka

Osnovni kapital Temeljni kapital Koeficijent adekvatnosti kapitala (%)2010. 2009. 000 kn

% promjene

000 kn%

promjeneRang

1 1 Zagrebačka banka 14.211.317 0,71 1.280.968 0,00 6 18,48

2 2 Privredna banka Zagreb 9.486.176 6,88 1.907.477 0,00 3 18,87

3 3 Hypo Alpe-Adria-Bank 6.107.808 -0,75 5.959.830 0,00 1 28,55

4 5 Raiffeisenbank 5.386.957 3,44 3.711.132 0,00 2 17,84

5 4 Erste und Steiermärkische Bank 5.379.162 2,59 1.698.418 0,00 4 15,05

6 6 Societe Generale - Splitska banka 3.319.002 4,38 491.426 0,00 9 14,95

7 7 Volksbank 1.627.652 -4,18 1.530.668 0,00 5 28,71

8 8 OTP banka 1.367.962 -8,71 989.607 0,00 7 14,99

9 9 Hrvatska poštanska banka 1.081.560 75,63 966.640 47,73 8 16,82

10 10 Međimurska banka 370.147 -0,24 127.900 0,00 22 19,92

11 11 Jadranska banka 367.508 -0,90 239.246 0,00 15 17,94

12 12 Podravska banka 331.751 -0,86 267.500 0,00 13 15,31

13 16 Banco Popolare Croatia 284.967 19,28 296.980 13,79 10 13,80

14 14 Štedbanka 277.987 5,89 250.000 0,00 14 27,58

15 18 Croatia banka 274.792 34,18 274.600 34,21 11 14,53

16 15 Kreditna banka Zagreb 268.548 2,32 230.200 0,00 16 16,67

17 17 Istarska kreditna banka 229.690 3,28 162.800 0,00 18 15,05

18 13 Veneto banka 196.874 -19,77 270.000 0,00 12 25,95

19 20 Centar banka 193.503 3,70 138.700 0,00 20 13,36

20 21 Partner banka 171.109 3,62 89.100 0,00 26 13,60

21 22 Slatinska banka 169.143 2,75 91.897 0,00 25 20,89

22 23 VABA 140.509 -0,81 176.523 0,00 17 13,37

23 28 BKS Bank 134.165 82,55 120.000 100,00 24 20,99

24 24 Credo banka 132.775 -0,24 120.032 0,00 23 12,98

25 26 Imex banka 108.880 12,27 60.127 0,00 27 12,92

26 19 Karlovačka banka 89.273 -53,63 135.000 0,00 21 7,90

27 27 Samoborska banka 84.876 0,01 51.942 0,02 29 33,69

28 25 Banka Kovanica 82.880 -17,44 142.964 -23,96 19 13,05

29 29 Banka Brod 54.714 0,51 51.228 0,00 30 15,98

30 30 Banka splitsko-dalmatinska 50.514 -3,35 48.602 0,00 31 19,07

31 32 Primorska banka 40.958 24,35 55.440 -8,61 28 42,32

33 - A Štedna banka malog poduzetništva* 18.200 21,33 18.200 21,33 33 55,42

33 31 Nava banka 14.421 -64,89 42.698 0,00 32 8,16

Izvor: Data press, podaci prikupljeni od banaka u svibnju 2011.

*A Štedna banka malog poduzetništva 26. svibnja 2011. promijenila je ime u Tesla štedna banka

7BANKARSTVO

Aktiva Aktiva po zaposlenom

(000 kn)

Dobit prije oporezivanja

Dobit poslije oporezivanja

Broj zaposlenih

31.12.

Cost income

ratio

Kapital / aktiva x

100

Dobit prije / kapital x

100

Dobit prije / aktiva x

100000 kn%

promjeneRang

96.155.980 3,60 1 20.958 1.558.000 1.281.000 4.588 51,40 14,78 10,96 1,62

67.351.622 4,39 2 19.376 1.033.940 859.589 3.476 46,02 14,08 10,90 1,54

38.941.067 0,45 5 22.961 279.071 227.137 1.696 45,05 15,68 4,57 0,72

40.421.901 2,34 4 17.438 449.958 374.960 2.318 51,02 13,33 8,35 1,11

50.509.107 3,20 3 26.171 757.941 609.621 1.930 38,20 10,65 14,09 1,50

26.743.442 -3,18 6 16.208 224.022 170.320 1.650 56,00 12,41 6,75 0,84

7.720.263 1,05 9 18.338 45.378 34.277 421 51,47 21,08 2,79 0,59

12.758.122 1,70 8 12.545 94.590 75.213 1.017 65,72 10,72 6,91 0,74

14.787.197 5,77 7 14.612 56.555 50.836 1.012 71,00 7,31 5,23 0,38

2.916.683 3,34 10 12.681 46.779 37.168 230 59,70 12,69 12,64 1,60

2.701.238 18,38 12 11.446 (2.053) (2.236) 236 73,78 13,61 - -

2.797.099 1,46 11 9.111 16.065 12.974 307 78,60 11,86 4,84 0,57

2.387.413 16,42 14 8.120 5.239 9.974 294 86,57 11,94 1,84 0,22

1.241.160 9,06 24 27.581 34.151 26.533 45 40,40 22,40 12,29 2,75

1.892.195 6,88 17 6.414 (42.128) (42.128) 295 145,51 14,52 - -

2.108.818 28,04 16 11.781 5.101 3.633 179 91,55 12,73 1,90 0,24

2.417.611 7,55 13 10.989 22.117 17.833 220 69,21 9,50 9,63 0,91

1.143.253 21,42 26 11.433 (48.685) (48.511) 100 138,00 17,22 - -

1.602.644 13,75 19 12.925 894 625 124 78,14 12,07 0,46 0,06

1.300.017 3,84 23 10.925 2.903 2.469 119 80,37 13,16 1,70 0,22

1.226.469 13,04 25 6.890 5.068 3.614 178 82,83 13,79 3,00 0,41

1.427.014 17,98 21 7.972 (3.042) (3.042) 179 93,00 9,85 - -

753.340 22,18 27 13.951 235 362 54 106,07 17,81 0,18 0,03

1.740.647 20,43 18 12.894 4.636 3.602 135 60,93 7,63 3,49 0,27

1.576.049 18,13 20 12.508 10.253 8.052 126 49,95 6,91 9,42 0,65

2.314.182 9,65 15 9.446 (90.624) (90.624) 245 n.p. 3,86 - -

387.665 6,11 29 7.048 945 718 55 93,95 21,89 1,11 0,24

1.324.835 10,29 22 8.832 (48.570) (48.570) 150 n.p. 6,26 - -

526.180 7,05 28 6.577 5.173 4.077 80 66,57 10,40 9,45 0,98

295.578 30,58 30 4.284 1.353 1.027 69 101,16 17,09 2,68 0,46

177.677 16,78 32 4.230 (6.917) (6.917) 42 221,00 23,05 - -

10.730 -49,76 33 671 (8.004) (8.004) 16 1.222,57 169,62 - -

285.995 -12,46 31 11.916 (27.455) (27.455) 24 346,80 5,04 - -

8 BANKARSTVO

Bankarska ljestvica za 2010.

Rang po aktivi

Rang po temeljnom kapitalu

Banka2010.

(000 kn)% promjene2010/2009

1 Hypo Alpe-Adria-Bank 5.959.830 0,00

2 Raiffeisenbank 3.711.132 0,00

3 Privredna banka Zagreb 1.907.477 0,00

4 Erste und Steiermärkische Bank 1.698.418 0,00

5 Volksbank 1.530.668 0,00

6 Zagrebačka banka 1.280.968 0,00

7 OTP banka 989.607 0,00

8 Hrvatska poštanska banka 966.640 47,73

9 Societe Generale - Splitska banka 491.426 0,00

10 Banco Popolare Croatia 296.980 13,79

11 Croatia banka 274.600 34,21

12 Veneto banka 270.000 0,00

13 Podravska banka 267.500 0,00

14 Štedbanka 250.000 0,00

15 Jadranska banka 239.246 0,00

16 Kreditna banka Zagreb 230.200 0,00

17 VABA 176.523 0,00

18 Istarska kreditna banka 162.800 0,00

19 Banka Kovanica 142.964 -23,96

20 Centar banka 138.700 0,00

21 Karlovačka banka 135.000 0,00

22 Međimurska banka 127.900 0,00

23 Credo banka 120.032 0,00

24 BKS Bank 120.000 100,00

25 Slatinska banka 91.897 0,00

26 Partner banka 89.100 0,00

27 Imex banka 60.127 0,00

28 Primorska banka 55.440 -8,61

29 Samoborska banka 51.942 0,02

30 Banka Brod 51.228 0,00

31 Banka splitsko-dalmatinska 48.602 0,00

32 Nava banka 42.698 0,00

33A štedna banka malog poduzetništva

18.200 21,33

Ukupno: 21.997.845 2,00

Obrtnička štedna banka - -

Sveukupno: 21.997.845 1,91

Rang po osnovnom kapitalu

Banka2010.

(000 kn)% promjene2010/2009



3 Hypo Alpe-Adria-Bank 6.107.808 -0,75



6 Societe Generale - Splitska banka 3.319.002 4,38

7 Volksbank 1.627.652 -4,18

8 OTP banka 1.367.962 -8,71

9 Hrvatska poštanska banka 1.081.560 75,63

10 Međimurska banka 370.147 -0,24

11 Jadranska banka 367.508 -0,90

12 Podravska banka 331.751 -0,86


14 Štedbanka 277.987 5,89




18 Veneto banka 196.874 -19,77

19 Centar banka 193.503 3,70



22 VABA 140.509 -0,81

23 BKS Bank 134.165 82,55

24 Credo banka 132.775 -0,24

25 Imex banka 108.880 12,27

26 Karlovačka banka 89.273 -53,63



29 Banka Brod 54.714 0,51

30 Banka splitsko-dalmatinska 50.514 -3,35

31 Primorska banka 40.958 24,35


18.200 21,33

33 Nava banka 14.421 -64,89

Ukupno: 52.055.780 2,81


Sveukupno: 52.055.780 2,79

Rang po jamstvenom kapitalu

Banka2010.

(000 kn)% promjene2010/2009


2 Privredna banka Zagreb 9.075.762 -0,05






8 Volksbank 1.611.492 -8,03

9 OTP banka 1.384.965 -8,92

10 Jadranska banka 381.673 -0,87


12 Podravska banka 326.983 -1,84


14 Štedbanka 277.987 5,89



17 Centar banka 212.901 17,24

18 Veneto banka 196.874 -19,77


20 Credo banka 192.267 25,11




24 VABA 143.463 -0,77

25 Imex banka 141.828 2,79

26 BKS Bank 132.678 84,46

27 Karlovačka banka 130.889 -38,70


29 Banka Brod 54.087 -0,03



32 Nava banka 24.182 -41,13


5.338 -47,37

Ukupno: 53.933.662 2,51


Sveukupno: 53.933.662 2,49

Banka2010.

(000 kn)% promjene2010/2009






6 Societe Generale - Splitska banka 26.743.442 -3,18


8 OTP banka 12.758.122 1,70

9 Volksbank 7.720.263 1,05

10 Međimurska banka 2.916.683 3,34

11 Podravska banka 2.797.099 1,46

12 Jadranska banka 2.701.238 18,38

13 Istarska kreditna banka 2.417.611 7,55

Banka2010.

(000 kn)% promjene2010/2009

14 Banco Popolare Croatia 2.387.413 16,42

15 Karlovačka banka 2.314.182 9,65

16 Kreditna banka Zagreb 2.108.818 28,04

17 Croatia banka 1.892.195 6,88

18 Credo banka 1.740.647 20,43

19 Centar banka 1.602.644 13,75

20 Imex banka 1.576.049 18,13

21 VABA 1.427.014 17,98

22 Banka Kovanica 1.324.835 10,29

23 Partner banka 1.300.017 3,84

24 Štedbanka 1.241.160 9,06

25 Slatinska banka 1.226.469 13,04

26 Veneto banka 1.143.253 21,42

Banka2010.

(000 kn)% promjene2010/2009

27 BKS Bank 753.340 22,18

28 Banka Brod 526.180 7,05



31 Nava banka 285.995 -12,46



10.730 -49,76

Ukupno: 389.943.193 3,37


Sveukupno: 389.943.193 3,33

9BANKARSTVO

Rang po dobiti poslije oporezivanja

Banka2010.

(000 kn)% promjene2010/2009


2 Privredna banka Zagreb 859.589 -7,23

3 Erste und Steiermärkische Bank 609.621 0,44

4 Raiffeisenbank 374.960 -8,07

5 Hypo Alpe-Adria-Bank 227.137 50,01

6 Societe Generale - Splitska banka 170.320 -45,49

7 OTP banka 75.213 -15,15

8 Hrvatska poštanska banka 50.836 -


10 Volksbank 34.277 -22,82

11 Štedbanka 26.533 12,83

12 Istarska kreditna banka 17.833 -16,32


14 Banco Popolare Croatia 9.974 -

15 Imex banka 8.052 109,09

16 Banka Brod 4.077 -3,62

17 Kreditna banka Zagreb 3.633 -70,19

18 Slatinska banka 3.614 -37,18

19 Credo banka 3.602 88,59

20 Partner banka 2.469 -59,13


22 Samoborska banka 718 -71,99

23 Centar banka 625 -93,07

24 BKS Bank 362 -46,05

25 Jadranska banka (2.236) -

26 VABA (3.042) -

27 Primorska banka (6.917) -


(8.004) -

29 Nava banka (27.455) -

30 Croatia banka (42.128) -

31 Veneto banka (48.511) -

32 Banka Kovanica (48.570) -

33 Karlovačka banka (90.624) -

Ukupno dobit: 3.815.614 -3,11

Gubitak: 277.487 -57,72

Dobit: 3.538.127 7,81


Ukupno dobit: 3.815.614 -3,11

Gubitak: 277.487 -57,99

Dobit: 3.538.127 7,95

Rang po dobiti prije oporezivanja

Banka2010.

(000 kn)% promjene2010/2009


2 Privredna banka Zagreb 1.033.940 -6,00

3 Erste und Steiermärkische Bank 757.941 -0,09

4 Raiffeisenbank 449.958 -9,66

5 Hypo Alpe-Adria-Bank 279.071 38,92


7 OTP banka 94.590 -14,79

8 Hrvatska poštanska banka 56.555 -


10 Volksbank 45.378 -20,32

11 Štedbanka 34.151 -0,60

12 Istarska kreditna banka 22.117 -17,06


14 Imex banka 10.253 104,69

15 Banco Popolare Croatia 5.239 -

16 Banka Brod 5.173 -3,31

17 Kreditna banka Zagreb 5.101 -67,43

18 Slatinska banka 5.068 -33,90

19 Credo banka 4.636 80,88

20 Partner banka 2.903 -60,80


22 Samoborska banka 945 -70,64

23 Centar banka 894 -92,15

24 BKS Bank 235 -70,55

25 Jadranska banka (2.053) -

26 VABA (3.042) -

27 Primorska banka (6.917) -


(8.004) -

29 Nava banka (27.455) -

30 Croatia banka (42.128) -

31 Banka Kovanica (48.570) -

32 Veneto banka (48.685) -

33 Karlovačka banka (90.624) -

Ukupno dobit: 4.660.367 -4,42

Gubitak: 277.478 -57,59

Dobit: 4.382.889 3,82


Ukupno dobit: 4.660.367 -4,42

Gubitak: 277.478 -57,86

Dobit: 4.382.889 3,92

Rang po ukupnoj štednji stanovništva

Rang po odobrenim kreditima

Banka2010.

(000 kn)% promjene2010/2009








8 OTP banka 9.063.538 4,05

9 Volksbank 5.502.894 3,85


11 Podravska banka 1.739.576 9,64

12 Međimurska banka 1.699.585 -7,26



15 Kreditna banka Zagreb 1.367.826 26,26

16 Credo banka 1.225.294 3,87

17 Centar banka 1.203.992 11,45

18 Croatia banka 1.111.101 -2,70

19 Imex banka 1.076.337 27,29

20 Štedbanka 994.722 13,69


22 VABA 925.729 8,45


24 Veneto banka 550.767 -0,05

25 BKS Bank 499.562 72,43

26 Banka Brod 253.909 7,90

27 Nava banka 215.681 -4,53



30 Primorska banka 70.349 -17,86


6.772 -64,15

- Karlovačka banka n.p. n.p.

- Banka Kovanica n.p. n.p.

Ukupno: 273.857.471 6,92


Sveukupno: 273.857.471 6,88

Banka2010.

(000 kn)% promjene2010/2009







7 OTP banka 8.838.125 10,96


9 Volksbank 2.249.942 0,13

10 Međimurska banka 1.857.714 4,17



13 Podravska banka 1.637.942 -3,44

Banka2010.

(000 kn)% promjene2010/2009


15 Imex banka 990.255 43,45




19 VABA 780.768 19,10

20 Credo banka 576.104 59,06

21 Štedbanka 501.707 6,70

22 Banka Brod 431.552 8,32


24 Centar banka 340.293 30,46



Banka2010.

(000 kn)% promjene2010/2009

27 Veneto banka 180.772 -8,98

28 Nava banka 161.841 -4,40


30 BKS Bank 104.349 10,77


5 66,67

- Banka Kovanica n.p. n.p.

- Karlovačka banka n.p. n.p.

Ukupno: 160.792.645 8,40


Sveukupno: 160.792.645 8,35

10 BANKARSTVO

Dobit prije oporezivanja / aktiva x 100

Banka D/A

1 Štedbanka 2,75

2 Zagrebačka banka 1,62

3 Međimurska banka 1,60

4 Privredna banka Zagreb 1,54

5 Erste und Steiermärkische Bank 1,50

6 Raiffeisenbank 1,11

7 Banka Brod 0,98

8 Istarska kreditna banka 0,91

9 Societe Generale - Splitska banka 0,84

10 OTP banka 0,74

11 Hypo Alpe-Adria-Bank 0,72

12 Imex banka 0,65

Banka D/A

13 Volksbank 0,59

14 Podravska banka 0,57

15 Banka splitsko-dalmatinska 0,46

16 Slatinska banka 0,41

17 Hrvatska poštanska banka 0,38

18 Credo banka 0,27

19 Samoborska banka 0,24

20 Kreditna banka Zagreb 0,24

21 Partner banka 0,22

22 Banco Popolare Croatia 0,22

23 Centar banka 0,06

24 BKS Bank 0,03

Banka D/A

-A štedna banka malog poduzetništva

-

- Banka Kovanica -

- Croatia banka -

- Jadranska banka -

- Karlovačka banka -

- Nava banka -

- Primorska banka -

- VABA -

- Veneto banka -

Rang po aktivi po zaposlenom

Banka2010.

(000 kn)% promjene2010/2009

1 Štedbanka 27.581 13,90

2 Erste und Steiermärkische Bank 26.171 3,42

3 Hypo Alpe-Adria-Bank 22.961 -1,80

4 Zagrebačka banka 20.958 2,75

5 Privredna banka Zagreb 19.376 7,03

6 Volksbank 18.338 -0,39

7 Raiffeisenbank 17.438 1,80


9 Hrvatska poštanska banka 14.612 1,69

10 BKS Bank 13.951 17,65

11 Centar banka 12.925 8,25

12 Credo banka 12.894 17,76

13 Međimurska banka 12.681 1,99

14 OTP banka 12.545 2,80

15 Imex banka 12.508 8,76

16 Nava banka 11.916 -12,46


18 Jadranska banka 11.446 15,87

19 Veneto banka 11.433 33,56



22 Karlovačka banka 9.446 9,66


24 Banka Kovanica 8.832 10,29


26 VABA 7.972 15,34

27 Samoborska banka 7.048 -5,47


29 Banka Brod 6.577 -6,34





671 -46,58

Prosječno, ukupno: 18.045 3,12


Prosječno, sveukupno: 18.045 3,27

Kapital / aktiva x 100

Banka K/A


169,62

2 Primorska banka 23,05

3 Štedbanka 22,40


5 Volksbank 21,08

6 BKS Bank 17,81

7 Veneto banka 17,22




11 Croatia banka 14,52



14 Jadranska banka 13,61









23 OTP banka 10,72


25 Banka Brod 10,40

26 VABA 9,85


28 Credo banka 7,63


30 Imex banka 6,91

31 Banka Kovanica 6,26

32 Nava banka 5,04

33 Karlovačka banka 3,86

Dobit prije oporezivanja / kapital x 100

Banka D/K



3 Štedbanka 12,29




7 Banka Brod 9,45

8 Imex banka 9,42


10 OTP banka 6,91





15 Credo banka 3,49


17 Volksbank 2,79







24 BKS Bank 0,18

-A štedna banka malog poduzetništva

-

- Banka Kovanica -

- Croatia banka -

- Jadranska banka -

- Karlovačka banka -

- Nava banka -

- Primorska banka -

- VABA -

- Veneto banka -

11BANKARSTVO

Konsolidirane bilance31. 12. 2010. u tisućama kuna, abecednim redom

Banka Grupa Članice GrupeAktiva Grupe

Ukupan prihod Grupe

Broj za-poslenih u Grupi

Ukupni temeljni kapital Grupe

Bruto dobit Grupe

Ukupan broj podružnica, poslovnica…

Imovina na upravljanju

Erste und Steiermärkische Bank

Grupa Erste& Steiermärkische Bank

ESBErste DMDErste nekretnineMBUErste DeltaErste Bank Podgorica

52.383.403 3.785.636 2.289 6.169.425 807.265 141 5.935.009

Hrvatska poštanska banka

HPB Grupa HPBHPB InvestHPB NekretnineHPB Stambena štedionica

14.977.950 1.506.159 1.051 966.640 58.138 8 podružnica35 poslovnica

10 ispostava

3.440.000

Hypo Alpe-Adria-Bank

Grupa Hypo Alpe Adria Bank

Hypo Alpe-Adria-BankHypo Alpe-Adria-InvestHypo Alpe-Adria-NekretnineMagusProjekt nekretnine

39.362.534 2.643.540 1.762 5.959.830 239.510 71 186.094

OTP banka OTP Grupa OTP bankaOTP InvestOTP NekretnineKratos Nekretnine

12.763.268 946.812 1.030 1.486.002 92.795 99 poslovnica banke + 3

ostale članice

n.p.

Privredna banka Zagreb

PBZ Grupa Privredna banka ZagrebMeđimurska bankaPBZ CardPBZ stambena štedionicaPBZ LeasingPBZ NekretninePBZ InvestIntesa Sanpaolo Card Zagreb - metoda udjelaPBZ Croatia osiguranje - metoda udjela

74.415.616 5.356.156 4.071 1.907.477 1.274.183 220 2.575.289

Raiffeisenbank Raiffeisen grupa RBARaiffeisen LeasingRaiffeisen InvestRaiffeisen mirovinsko društvo.. - OMFRaiffeisen mirovinsko društvo - DMFRaiffeisen osiguravajuće mir. društvoRaiffeisen ConsultingRaiffeisen Factoring

43.008.562 1.586.927 2.518 3.711.132 530.281 73 poslovnice od čega je 21

i podružnica (banka) i 10

poslovnica RL-a

13.735.647

Zagrebačka banka Grupa Zagrebačke banke

Podružnice u punoj konsolidaciji:Centar KaptolIstra D.M.C.IstraturistMarketing Zagrebačke bankePominvestPrva stambena štedionicaUniCredit bank d.d. MostarUPI poslovni sistem, SarajevoZagreb nekretnineZane BHZB InvestPridružena društva konsolidirana metodom udjela.Allianz ZB, obvezni mirovinskiAllianz ZB, dobrovoljni mirovinskiMultiplus card

112.108.000 5.200.000 6.686 1.281.000 1.714.000 229 45.274.000

12 BANKARSTVO

ULAZAK U EUROPSKU UNIJU donijet će značajne pro-mjene u naš financijski i bankarski sustav. Čitav financijski sustav bit će izložen žešćoj konkuren-ciji, morat će se prilagoditi i posljednji segmenti institucionalnog sustava europskim “pravilima igre”, ali će se pružiti značajno veće mogućnosti razvoja. Zato bi i ova analiza poslovanja bana-ka za prošlu godinu trebala pokazati koju smo razvojnu razinu postigli, kakva je struktura ban-karskog sektora, kakva je njegova stabilnost, koje je posljedice ostavila financijska kriza i kakvi su naši potencijali za daljnji razvoj u jednoj svakako zahtjevnijoj, ali i potencijalno izazovnijoj sredini.

Kriza u gospodarstvu još nije savladana, a

bankarstvo je stabilno

Detaljniju analizu poslovanja bankarskog sektora počinjemo s najčešćom parafrazom naslova iz naših dnevnih, ali i stručnih tiskovina. Prvi dio naslovne rečenice se može potvrditi brojnim pokazateljima: dvogodišnjim negativnim rastom BDP-a, rekordnom nelikvidnošću, visokom neza-poslenošću, opadanjem osobne potrošnje, pora-stom ukupnog vanjskog duga, padom investicija u zemlji i mnogim drugim nepovoljnim pokaza-teljima. Sve navedeno upućuje, nema nikakve sumnje, na to da kriza u hrvatskom gospodarstvu nije savladana. Drugi dio rečenice je predmet ovog priloga, premda se unaprijed može ustvrditi da je bankarski sektor u boljoj kondiciji od

HRVATSKO BANKARSTVO U 2010. GODINI

Opreza nikad dostaJedini pozitivan i najmanje rizičan put prema izlasku iz začaranog kruga je onaj koji vodi k povećanju proizvodnje i zaposlenosti. Banke trebaju maksimalno podržavati proizvodnju, trgovinu, turizam, poljoprivredu i sve produktivne projekte, inače će se negativna spirala dalje ubrzavati i obuhvaćati sve veći broj privrednih subjekata. A tada ni bankama ne može biti dobro

dr. Žarko Primorac

dr. Žarko Primorac

13BANKARSTVO

tabilnosti i prihvatljivih rizika. Ima istine u tim tvrdnjama, ali treba dodati da su visoka kama-ta i ostali troškovi kredita bili jedan od ograni-

čavajućih faktora za povećanje poduzetničke aktivnosti, samom činjenicom da se ne mogu ponuditi dobri projekti uz cijenu kredita pre-ko 10 posto godišnje. U uvjetima nedovoljne opskrbljenosti kreditom, poduzeća su izlaze tražila u smanjivanju narudžbi i produljivanju rokova plaćanja i praktičnom neplaćanju svo-

jih računa, što je dalje smanjivalo privrednu aktivnost i povećavalo nelikvidnost. Tako je privredni sektor, potkraj prošle i početkom ove godine, dospio u stanje vrlo visoke nelikvidno-sti. Sama činjenica da je registrirano više od 38 milijardi kuna neplaćenih računa, da se broj blokiranih poduzeća i obrtnika mjeri desetina-ma tisuća, upućuje na dramatičnost ove poja-ve. Osim toga, razvila se svojevrsna negativna spirala, koja ima nekoliko sekvenci: smanjiva-nje kreditiranja i skupi krediti dovode, između ostalog, do snižavanja dinamike privredne aktivnosti, povećane zaduženosti, povećanja rizika za naplatu kredita, a onda takav proces motivira banke da budu opreznije i da dalje smanjuju kredite i povećavaju stupanj loših kredita u svojim bilancama. Takav se negativni slijed poslovnih procesa mora prekidati. Jedini pozitivan i najmanje rizičan put prema izlasku iz začaranog kruga je onaj koji vodi k poveća-nju proizvodnje i zaposlenosti. Banke trebaju maksimalno podržavati proizvodnju, trgovinu, turizam, poljoprivredu i sve produktivne pro-jekte, inače će se negativna spirala dalje ubr-zavati i obuhvaćati sve veći broj privrednih su-bjekata. A tada ni bankama ne može biti dobro.

Povećana štednja stanovništva

U prošloj godini ostvaren je i porast depozita u bankama za oko šest postotaka. U tome je za-nimljivo da su depoziti privrede ostvarili nega-tivan rast od oko -2 posto godišnje. Ovaj poda-tak ne treba iznenaditi jer je privreda u recesiji,

ukupnog gospodarskog sustava. Na ovakve konstatacije nadovezuje se logično pitanje: je li tako nešto moguće, odnosno može li ban-karstvo, kao dio ukupnog ekonomskog susta-va, biti stabilno i efikasno u uvjetima recesije i gospodarske krize u zemlji?Pokušavajući razriješiti gornju kontroverzu, napravit ćemo kratku analizu poslovanja ban-karskog sektora u prošloj godini. Počet ćemo s nekoliko osnovnih, prošlogodišnjih pokaza-telja poslovanja: ukupna imovina, odnosno ak-tiva bankarskog sektora porasla je za oko 3,3 posto. Ukupna bankarska aktiva predstavlja oko 117 posto BDP-a, što upućuje na porast stupnja financijskog posredovanja, koji se uobičajeno mjeri odnosom aktive bankarskog sektora i nacionalnog bruto domaćeg proizvo-da. Doduše, treba naglasiti da je visoka razina financijskog posredovanja postignuta dijelom i zbog smanjivanja bruto domaćeg proizvoda. Neznatan porast ukupne imovine banaka po-kazatelj je relativno niske poslovne aktivnosti, posebno u području kreditiranja u odnosu na pretkrizne godine. U godinama neposredno prije financijske krize, ukupno kreditiranje i imovina banaka rasli su po vrlo visokim, naj-češće dvoznamenkastim, godišnjim stopama, pa je HNB nekoliko puta intervenirao kvantita-tivnim mjerama kako bi ograničio taj rast i odr-žao ukupan sustav u ravnoteži. Nadalje, treba spomenuti da je porast aktive bankarstva u prošloj godini neznatno viši u odnosu na pret-hodnu 2009. godinu. Grupa velikih banaka je ostvarila prosječno sporiji rast ukupne imo-vine, dok je kod nekih malih banaka prikazan izraženiji rast, neuobičajen za gospodarstvo u depresiji. Ipak u cjelini, ukupan rast aktive banaka, od svega nekoliko postotka, upućuje na nizak intenzitet kreditiranja tipičan za po-našanje bankarstva u recesijskim uvjetima.

Promijenjena struktura imovine

Struktura imovine bankarskog sektora je une-koliko promijenjena prvenstveno zbog pro-mjena u strukturi kreditiranja. Zapaženo je povećavanje kreditiranja države, kao i uopće povećanje potraživanja od države radi ulaga-nja u njene financijske instrumente, a sma-njivanje kreditiranja privrede i stanovništva, što je i dovelo do promjena strukture bilance bankarskog sektora. Kao što je općepoznato, banke su u prošloj godini nastavile vrlo opre-znu politiku kreditiranja svojih klijenata. Isti-na, u tom području za nijansu su bile aktivnije nego godinu dana ranije. To pokazuju podaci o porastu kredita državi, privredi i stanovništvu (ukupno 6,88 posto). Tijekom godine banke su bile pod snažnim pritiskom da povećavaju kre-ditiranje jer se privreda vrlo sporo oporavljala, osjećao se nedostatak obrtnih sredstava, ne-likvidnost je uporno rasla. Izazvane banke su tumačile da do intenzivnijeg porasta kreditne aktivnosti ne može doći jer nema dovoljno do-brih projekata koji mogu izdržati zahtjeve ren-

2009. 2010. % promjene

Banke (aktiva) 377.361.109 389.943.193 3,33

Fondovi (neto imovina ukupno) 49.704.153 57.931.399 16,55

Leasing (aktiva) 33.634.131 28.078.061 -16,52

Osiguranja (aktiva) 15.491.766 14.800.911 -4,46

Stambene štedionice (aktiva) 6.723.735 6.870.067 2,18

UKUPNO 482.914.894 497.623.631 3,05

Financijska industrija

78,4

11,6

5,6

1,4 Banke (aktiva)

Fondovi (neto imovina ukupno)

Leasing (aktiva)

Osiguranja (aktiva)

Stambene štedionice (aktiva)

3,0

Struktura imovine bankarskog sektora je unekoliko promijenjena prvenstveno zbog promjena u strukturi kreditiranja

14 BANKARSTVO

a nelikvidnost, kako je već rečeno, dramatično raste. Za razliku od privrednog sektora, depozi-ti stanovništva su rasli po stopi većoj od osam posto. U tome je intenzivnije rasla devizna štednja stanovništva, kako ona raspoloživa po viđenju tako i oročena devizna štednja. Za ova-

kvo ponašanje stanovništva može se naći lo-gično objašnjenje: u uvjetima kada se smanju-je privredna aktivnost, nezaposlenost raste i zaposleni gube radna mjesta, povećava se ne-izvjesnost oko plaća i stanovništvo pojačano štedi, odričući se potrošnje svega osim neop-hodnih životnih potreba. Zato je ukupna šted-nja stanovništva rasla po stopi od 8,4 posto, od toga kunska 5,90 posto, a devizna 8,99 posto godišnje. Povećanom štednjom stanovništvo pojačava materijalnu sigurnost i osigurava psi-

Kretanje BDP-a, aktive, kredita i depozita banaka u Hrvatskoj(u mlrd kuna)

400

350

300

250

200

150

100

50

02004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Izvor: HGK i bilanca banaka za 2010.

BDP*

Krediti Depoziti

Aktiva

Izvor: HNB, Financijska stabilnost 6/2011

80

70

60

50

40

30

20

10

0

u %

BD

P-a

Struktura aktive bankarskog sektora (u % BDP-a)

Kreditni portfelj Strana imovina Ostala domaća imovina

2009. IX/2010.2008.2007.2006.2005.2004.

13 13 14 13 14 14

58 57

6669

7276 75

19

30 28 29 2824 25 25

Izvor: HNB, Financijska stabilnost 2/2009 i 4/2010

80

70

60

50

40

30

20

10

0

u %

BD

P-a

Struktura pasive bankarskog sektora (u % BDP-a)

Kapital, izdani VP i ostale obveze

Obveze prema rezidentima Obveze prema nerezidentima

1915 16

1920 21 22

65

60

65

71

6770

73

26 24 25

20 2023 22

2009. IX/2010.2008.2007.2006.2005.2004.

U prošloj godini ostvaren je i porast depozita u bankama za oko šest postotaka

15BANKARSTVO

hološku ravnotežu u uvjetima nepovoljnih eko-nomskih kretanja, smanjivanja zaposlenosti i uopće manje izvjesne budućnosti. Nepovoljna strana toga procesa je smanjivanje ukupne potrošnje stanovništva, a logična posljedica je opadanje privredne aktivnosti i zaposlenosti. Povećano ulaganje u devizne depozite je per-manentna tendencija u našem bankarstvu jer stanovništvo preferira euro ili druge inozemne valute u odnosu na domaću valutu. Nadalje, zanimljivo je da bankarski sustav u cjelini ostvaruje relativno dobru profitabilnost. I pored objektivnog smanjivanja kamatnih prihoda, bankarski sektor je ostvario pove-

ćanu dobit prije oporezivanja za nešto manje od četiri posto, a dobit nakon oporezivanja od gotovo osam posto. Prikazani su sigurno do-bri poslovni rezultati u uvjetima niskog rasta imovine banaka i relativno skromnog porasta kreditiranja. Banke su uspijevale nadoknaditi niske prihode iz kamatnih marži povećava-njem naknada i provizija. U tom pogledu zaista su dosegnule horizonte koje njihove usluge čine vrlo skupim. Banke se mogu tako tržišno pozicionirati, jer je konkurencija vrlo slaba. In-teresantno će biti promatrati ponašanje naših banaka kada se, nakon ulaska u EU, tržište potpuno otvori i, nadamo se, pojača konkuren-cija. Treba dodati da su relativno dobre finan-cijske rezultate banke ostvarile i boljim uprav-ljanjem troškovima i povećanim uštedama. Ukupni rashodi su više smanjeni od ukupnih

prihoda, pa se tako formirana pozitivna razlika odrazila na ukupni financijski rezultat banaka.

Loši krediti i dalje rastu

Međutim, u prošloj godini povećao se broj banaka koje su ostvarile negativne financij-ske rezultate, odnosno gubitke. Od ukupno 33 banke njih devet je ostvarilo financijske gubitke u ukupnom iznosu od 277,4 milijuna kuna. Na taj način ukupni financijski gubici u bankarskom sektoru porasli su za čitavih 57,7 posto u odnosu na godinu ranije. Visok po-rast gubitaka je svakako posljedica krize, ali i upozorava na suboptimalnu strukturu ban-karskog sektora. Visina ostvarenih gubitaka je i upozorenje da dio sadašnjeg bankarskog sektora neće moći ispuniti sve zahtjevnije kri-terije uspješnosti, pa će morati tražiti izlaz u raznim oblicima povezivanja ili preuzimanja od strane jačih grupa. Već je takav razvoj pred-vidiv, ne samo za banke koje su iskazale nega-tivne financijske rezultate nego i za određen broj malih banaka. I ne samo njih, posebno imajući u vidu činjenicu da će se ulaskom u EU i primjenom kriterija jedinstvene licence, kon-kurencija na hrvatskom bankarskom tržištu značajno zaoštriti.Pitanje profitabilnosti bankarstva usko je po-vezano s pitanjem izloženosti rizicima, visi-nom loših kredita, rezervacijama za loše kredi-te i drugim pitanjima koja mogu bitno utjecati na financijske rezultate. Nema sumnje da stu-panj rizičnosti iz osnove kreditnih rizika u bankarstvu raste. Procjenjuje se da je razina loših kredita na kraju prošle godine iznosila oko 11,2 posto, od čega kod kredita stanov-ništvu oko sedam do osam posto, a kredita privredi više od 16 do 17 posto. Nadalje, opća je ocjena da stupanj loših kredita i dalje raste,

Izvor: Bilanca banaka za 2010.

300

250

200

150

100

50

0

odob

ren

i kre

diti

u m

lrd

kun

a

10

7,1

58

,9 71

,5 86

,8

93

,5

10

3,7

11

5,0

12

4,4

62

,8 75

,5 93

,5 11

0,7

12

1,6

12

5,8

25

3,2

14

1,1 16

0,4

19

3,9 2

21

,0

25

8,2

27

3,8

21

,3

26

,3

28

,2

Odobreni krediti u bankama (mlrd kuna)

Privredi Stanovništvu Državi Ukupno

2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Banke su u prošloj godini nastavile vrlo opreznu politiku kreditiranja svojih klijenata

16 BANKARSTVO

da je već prešao razinu s kraja prošle godine, a, prema svim procjenama, nastavit će rasti i ove godine. I pored toga, stanje u hrvatskom bankarstvu u tom pogledu nije lošije nego u bankarstvima nekih drugih zemalja, posebno u nekim manje razvijenim članicama Europ-ske unije, kao i nama susjednim zemljama.

Doduše, nama to nimalo ne pomaže i problem loših kredita (nenaplativih i slabo naplativih) je jedan od velikih izazova pred domaćim bankama. Razina naplativosti kredita ne ovisi samo o bankarskom sektoru nego o općem stanju u gospodarstvu, koje je, kako je već re-čeno, dosta teško. Imajući u vidu veoma slaba-šan oporavak od krize, visoku nelikvidnost u

Povećao se broj banaka koje su ostvarile negativne financijske rezultate, odnosno gubitke


80

70

60

50

40

30

20

10

0

stru

ktur

a u

%

Valutna struktura kredita bankarskog sektora

Kunski krediti s valutnom klauzulom Krediti u stranoj valuti

Kunski krediti

2009. IX/2010.2008.2007.2006.2005.

67

61

5054

57 57

1411

912

16 1619

28

3935

27 27



80

70

60

50

40

30

20

10

0

80

70

60

50

40

30

20

10

0

stru

ktur

a u

%st

rukt

ura

u %

Valutna struktura depozita bankarskog sektora

Valutna struktura nekunskih kredita

Depoziti u stranoj valuti

Euro

Kunski depoziti s valutnom klauzulom

Švicarski franak

Kunski depoziti

Ostale valute

2009. IX/2010.2008.2007.2006.

2006. 2007. 2008. 2009. IX/2010.

2005.

62

54

7571 73

80 81

5257

66 67

11 11

21

2724

18 17

27

35

4340

32 31

5

4 2 2 2 2

3 2 2

17BANKARSTVO

privredi i smanjenje opće platne sposobnosti stanovništva, moramo biti svjesni da je pred našim bankama značajan rizik koji se mora postupno savladavati. Najbolji način za to je svakako povećavanje privredne aktivnosti, opći oporavak gospodarstva, povećavanje za-pošljavanja. I banke mogu pridonijeti tom pro-cesu aktivnijim odnosom prema kreditiranju i podrškom dobrim projektima u privredi. Drugi dio napora, kojim se banke moraju osigurati od pretjeranih rizika iz ove osnove, je održavanje adekvatnog stupnja kapitaliziranosti.

Dobra kapitaliziranost banaka

U stručnim krugovima prevladava mišljenje da su hrvatske banke dobro kapitalizirane i da mogu podnijeti poraste loših kredita i druge rizične situacije. Istina, udio kapitala banaka u ukupnim obvezama je negdje oko 14 posto pa je, prema tom pokazatelju, kapi-talizacija bankarskog sektora vrlo dobra. Do-duše, u tom pogledu postoje dosta velike ra-

zlike među bankama. Više malih banaka je u grupi slabije kapitaliziranih i njihova sudbina nije izvjesna ako se adekvatno ne dokapitali-ziraju. I adekvatnost kapitala, kao pokazatelj pouzdanosti bankarskog sektora, upućuje, također, na dobru kapitalnu poziciju u ban-kama. Na kraju prošle godine adekvatnost

kapitala je bila oko 19 posto što je značajno iznad regulatornih 12 posto. Hrvatsko ban-karstvo je i prema ovome pokazatelju stabil-nije i pouzdanije nego bankarstva u nekim drugim tranzicijskim zemljama. Takvo stanje posljedica je odgovornije i opreznije politi-ke u bankama, ali i efikasnog nadzora koji

provodi Hrvatska narodna banka. Međutim, treba naglasiti da ukupni bankarski sektor, a neke banke posebno, mogu doći u probleme ako se nastavi intenzivniji rast loših kredita, a to ovisi o općim kretanjima u privredi. Sto-ga se bankama preporučuje da povećavaju kapitalizaciju iz ostvarene dobiti ili na druge načine, jer će i ove godine rizici rasti. Osim toga, kako je već napomenuto, zaoštravaju se regulatorni zahtjevi u pogledu kapitalizi-ranosti i to je dodatni motiv za povećavanje kapitalizacije. Zaključujući ovu analizu treba ponovno ista-knuti nekoliko ključnih karakteristika hrvat-skog bankarskog sektora, posebno njegove pozicije u sadašnjem razdoblju našeg gos-podarstva, koje još funkcionira u recesijskim uvjetima. Pozitivna očekivanja oporavka s početka godine su dijelom obeshrabrena ne-gativnom stopom rasta BDP-a (-0,9 posto) u prvom kvartalu 2011. godine, a to je pretpo-stavka daljnjeg porasta kreditnih i drugih rizi-

Razina naplativosti kredita ne ovisi samo o bankarskom sektoru nego o općem stanju u gospodarstvu

Izvor: HNB

Izvor: HNB i Data press

100

98

96

94

92

90

88

70

60

50

40

30

20

10

0

u %

% u

kupn

e im

ovin

e

Klasifikacija plasmana i izvanbilančnih obveza banaka

Indeks koncentracije (udio imovine dvije (četiri) najveće banke u ukupnoj imovini banaka)

Rizična skupina A

Dvije najveće banke

Rizične skupine B-1, B-2, B-3 i C

Četiri najveće banke

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. IX/2010.

4644 43 43 43

41 41 42 42 42

60 5962

65 65 64 64 65 65 65

7,3

5,95,1 4,6

4,03,2 3,1 3,3

5,3

7,2

92,7

94,194,9 95,4

96,096,8 96,9 96,7

94,7

92,8

18 BANKARSTVO

ka. Posebno se zaoštravaju rizici stanovništva zbog značajnijeg porasta deviznog tečaja švicarskog franka. Sve to povećava značaj od-govarajuće kapitalizacije u bankama. Već je istaknuto da je ukupna kapitalizacija u našem bankarstvu relativno dobra, ali nekoliko bana-ka je u zoni ugroženosti, posebno ako se uzme u obzir da će i u ovoj godini rasti stupanj loših kredita. Uz to treba imati u vidu da već sada nekoliko banaka ne ispunjava uvjete adekvat-nosti kapitala.

Stanje u domaćem bankarstvu svakako ovisi i o vanjskim faktorima, posebno o odnosu s vlasnicima banaka i procesu oporavka nji-hovih matičnih zemalja. Uz ulog u kapitalu njihovih hrvatskih podružnica, vanjski vlasni-ci hrvatskih banaka izloženi su i po drugim osnovama (krediti, depoziti). Ipak, za sada nema znakova da bi im to bio razlog za pro-mjenu strategije ulaganja, premda ne treba isključiti različita “preslagivanja” vlasničkih portfelja.U cjelini, hrvatsko bankarstvo se u kriznim uvjetima dobro drži, ali opreza nikad dosta. Bankarski poslovi su uvijek rizični, posebno u nestabilnim prilikama kakve još uvijek pre-vladavaju u našem gospodarstvu. Ipak, ovaj prilog ćemo završiti u pozitivnom tonu. Na to nas upućuje optimizam s početka priloga, koji je rezultat približavanja dana punopravnog članstva u Europskoj uniji. To će Hrvatskoj osigurati, pored ostalog, i mnogo stabilniju dugoročnu perspektivu. A dugoročna stabil-nost je najvažniji preduvjet za dobro i stabilno bankarstvo.

Dugoročna stabilnost je najvažniji preduvjet za dobro i stabilno bankarstvo

Izvor: HNB

18

16

14

12

10

8

6

4

2

0

%

Prinosi na prosječnu imovinu i prinosi na prosječni kapital

Prinosi na prosječnu imovinu (prije oporezivanja)

Prinosi na prosječni kapital (poslije oporezivanja)

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

0,91,6 1,6 1,7 1,6 1,5 1,6 1,6

1,1 1,2

6,6

13,7

14,5

16,1

15,1

12,4

10,9

9,9

6,47,1

Izvor: HNB

16

14

12

10

8

6

4

2

0

%

Kapital prema ukupnoj imovini banaka

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

10,4

9,4 9,28,7 8,8

9,7

11,5

13,013,7 14,0

19BANKARSTVO

Vlasništvo (000 kn)Uplaćeni temeljni kapital %

promjeneInozemni Domaći

2009. 2010. 2009. 2010. 2009. 2010.

A štedna banka malog poduzetništva 15.000 18.200 21,33 900 1.080 14.100 17.120

Banco Popolare Croatia 260.980 296.980 13,79 255.708 291.426 5.272 5.554

Banka Brod 51.228 51.228 0,00 - - 51.228 51.228

Banka Kovanica 188.004 142.964 -23,96 n.p. n.p. n.p. n.p.

Banka splitsko-dalmatinska 47.162 47.162 0,00 4.760 4.760 42.402 42.402

BKS Bank 60.000 120.000 100,00 60.000 120.000 - -

Centar banka 138.700 138.700 0,00 13.454 10.448 125.246 128.252

Credo banka 120.032 120.032 0,00 - - 120.032 120.032

Croatia banka 204.600 274.600 34,21 - - 204.600 274.600

Erste und Steiermärkische Bank 1.698.418 1.698.418 0,00 1.633.094 1.698.418 65.324 -

Hrvatska poštanska banka 654.320 966.640 47,73 57 47 654.263 966.593

Hypo Alpe-Adria-Bank 5.959.830 5.959.830 0,00 5.959.830 5.959.830 - -

Imex banka 60.127 60.127 0,00 - - 60.127 60.127

Istarska kreditna banka 162.800 162.800 0,00 16.722 16.247 146.078 146.553

Jadranska banka 239.246 239.246 0,00 957 39.476 238.289 199.770

Karlovačka banka 135.000 135.000 0,00 n.p. n.p. n.p. n.p.

Kreditna banka Zagreb 230.200 230.200 0,00 43 86 230.157 230.114

Međimurska banka 127.900 127.900 0,00 - - 127.900 127.900

Nava banka 42.698 42.698 0,00 615 310 42.083 42.388

OTP banka 822.280 822.280 0,00 822.280 822.280 - -

Partner banka 89.100 89.100 0,00 - - 89.100 89.100

Podravska banka 267.500 267.500 0,00 232.788 232.788 34.712 34.712

Primorska banka 60.660 55.440 -8,61 50.887 48.925 9.773 6.515

Privredna banka Zagreb 1.907.477 1.907.477 0,00 1.859.790 1.859.790 47.687 47.687

Raiffeisenbank 3.711.132 3.711.132 0,00 3.633.632 3.633.632 77.500 77.500

Samoborska banka 49.249 49.248 0,00 - - 49.249 49.248

Slatinska banka 91.897 91.897 0,00 1.987 1.836 89.910 90.061

Societe Generale - Splitska banka 491.426 491.426 0,00 491.426 491.426 - -

Štedbanka 250.000 250.000 0,00 - - 250.000 250.000

VABA 176.523 176.523 0,00 29.811 29.661 146.712 146.862

Veneto banka 270.000 270.000 0,00 270.000 270.000 - -

Volksbank 1.530.668 1.530.668 0,00 1.530.668 1.530.668 - -

Zagrebačka banka 1.280.968 1.280.968 0,00 1.235.494 1.235.109 45.474 45.859

Ukupno: 21.395.125 21.826.384 2,02 18.104.903 18.298.243 2.967.218 3.250.177

Obrtnička štedna banka 18.403 - - - - 18.403 -

Sveukupno: 21.413.528 21.826.384 1,93 18.104.903 18.298.243 2.985.621 3.250.177

20 BANKARSTVO

Internet bankarstvo

BankaUkupno korisnika Pravne osobe Fizičke osobe Obrtnici

2009. 2010. 2009. 2010. 2009. 2010. 2009. 2010.

A štedna banka malog poduzetništva - 22 - 22 - - - -

Banco Popolare Croatia 1.149 1.679 417 503 732 1.176 u pravnim u pravnim

Banka Brod 339 352 155 159 93 99 91 94

Banka Kovanica n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p.

Banka splitsko-dalmatinska 115 224 20 73 91 151 4 -

BKS Bank 255 341 211 278 44 63 - -

Centar banka 1.418 1.461 772 810 519 529 127 122

Credo banka 1.919 2.030 1.514 1.653 405 377 - -

Croatia banka 592 791 252 378 91 117 249 296

Erste und Steiermärkische Bank 82.109 97.938 16.904 17.868 65.205 80.070 u pravnim u pravnim

Hrvatska poštanska banka 16.586 20.901 3.116 3.483 13.470 17.418 - -

Hypo Alpe-Adria-Bank 49.738 60.001 16.618 17.642 23.820 32.412 9.300 9.947

Imex banka 1.234 1.916 859 1.236 308 486 67 194

Istarska kreditna banka 3.158 3.592 1.802 1.987 1.356 1.605 - -

Jadranska banka 1.036 1.253 310 345 598 710 128 198

Karlovačka banka n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p.

Kreditna banka Zagreb 2.373 2.778 1.212 1.287 898 1.275 263 216

Međimurska banka 11.601 12.358 2.632 2.697 8.969 9.661 u f.o. u f.o.

Nava banka 142 173 100 147 38 21 4 5

OTP banka 36.759 41.411 1.084 1.207 32.545 36.332 3.130 3.872

Partner banka 842 930 554 647 205 207 83 76

Podravska banka 9.152 9.162 3.455 3.330 5.697 5.832 u pravnim u pravnim

Primorska banka 282 446 142 267 75 97 65 82

Privredna banka Zagreb 176.014 208.157 30.629 32.826 129.689 158.519 15.696 16.812

Raiffeisenbank 95.752 94.676 27.749 29.525 68.003 65.151 u pravnim u pravnim

Samoborska banka 248 295 102 98 62 69 84 128

Slatinska banka 707 802 296 355 206 223 205 224

Societe Generale - Splitska banka 63.764 73.716 6.834 7.491 56.930 66.225 u pravnim u pravnim

Štedbanka - - - - - - - -

VABA 1.263 1.124 598 491 514 510 151 123

Veneto banka 746 960 415 513 331 447 - -

Volksbank 4.544 4.744 1.499 1.549 3.045 3.195 - -

Zagrebačka banka 434.865 469.589 23.726 25.653 357.070 384.963 54.069 58.973

Ukupno: 998.702 1.113.822 143.977 154.520 771.009 867.940 83.716 91.362

Obrtnička štedna banka 182 - - - 7 - 175 -

Sveukupno: 998.884 1.113.822 143.977 154.520 771.016 867.970 83.891 91.362

21BANKARSTVO

Broj otvorenih žiroračuna

BankaUkupno Pravne osobe Fizičke osobe Obrtnici

2009. 2010. 2009. 2010. 2009. 2010. 2009. 2010.

A štedna banka malog poduzetništva 30 73 29 71 - 1 1 1

Banco Popolare Croatia 2.811 2.764 1.652 1.602 1.159 1.162 u pravnim u pravnim

Banka Brod 1.377 1.441 256 269 719 747 402 425

Banka Kovanica n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p.

Banka splitsko-dalmatinska 284 417 27 71 237 312 20 34

BKS Bank 2.906 2.835 676 759 2.094 1.960 136 116

Centar banka 2.451 2.530 1.562 1.559 434 562 455 409

Credo banka 6.931 7.087 2.822 2.918 4.109 4.169 - -

Croatia banka 10.364 11.372 4.187 4.319 3.808 4.902 2.369 2.151

Erste und Steiermärkische Bank 156.298 175.312 28.951 30.265 108.973 126.802 18.374 18.245

Hrvatska poštanska banka 32.464 40.819 8.869 10.201 21.356 28.539 2.239 2.079

Hypo Alpe-Adria-Bank 68.478 73.992 7.993 7.872 31.461 36.055 29.024 30.065

Imex banka 5.096 5.413 2.760 2.998 1.784 1.795 552 620

Istarska kreditna banka 12.615 13.688 6.196 6.363 6.419 7.325 - -

Jadranska banka 21.910 23.650 3.993 4.009 15.868 17.557 2.049 2.084

Karlovačka banka n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p.

Kreditna banka Zagreb 4.285 5.096 1.743 1.848 2.369 3.014 173 234

Međimurska banka 18.575 20.345 4.978 5.264 13.597 15.081 u f.o. u f.o.

Nava banka 542 603 479 521 34 48 29 34

OTP banka 77.757 88.966 9.032 9.166 51.988 62.625 16.737 17.175

Partner banka 3.176 3.422 2.112 2.268 333 411 731 743

Podravska banka 32.345 36.728 8.621 8.958 23.724 27.770 u pravnim u pravnim

Primorska banka 892 753 455 303 272 295 165 155

Privredna banka Zagreb 311.700 353.000 76.700 78.000 235.000 275.000 u p. i f. o. u p. i f. o.

Raiffeisenbank 80.727 94.343 46.000 47.829 34.727 46.514 u pravnim u pravnim

Samoborska banka 5.646 5.629 787 766 4.859 4.863 - -

Slatinska banka 11.441 12.920 1.581 1.643 8.395 9.751 1.465 1.526

Societe Generale - Splitska banka 86.514 111.902 22.935 25.839 63.579 86.063 u pravnim u pravnim

Štedbanka 690 732 626 635 24 55 40 42

VABA 3.194 3.363 1.002 1.140 1.736 1.824 456 399

Veneto banka 1.100 1.305 n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p.

Volksbank 4.753 4.939 2.501 2.671 1.469 1.456 783 812

Zagrebačka banka 364.356 346.376 47.238 50.287 275.785 255.339 41.333 40.750

Ukupno: 1.331.708 1.451.815

Obrtnička štedna banka 1.244 - 50 - 7 - 1.187 -

Sveukupno: 1.332.952 1.451.815

22 BANKARSTVO

Klasifikacija odobrenih kredita 31. 12. 2010.Potpuno

nadoknadiviDjelomično

nadoknadiviNenadoknadivi

A štedna banka malog poduzetništva 99,00 1,00 0,00

Banco Popolare Croatia 92,00 6,00 2,00

Banka Brod 81,53 12,88 5,59

Banka Kovanica n.p. n.p. n.p.

Banka splitsko-dalmatinska 96,64 0,25 3,11

BKS Bank 98,30 1,36 0,34

Centar banka 86,37 12,22 1,41

Credo banka 90,15 9,12 0,73

Croatia banka 67,26 31,22 1,52

Erste und Steiermärkische Bank 91,37 7,10 1,53

Hrvatska poštanska banka 79,13 17,54 3,33

Hypo Alpe-Adria-Bank 80,24 18,14 1,62

Imex banka 94,75 4,35 0,90

Istarska kreditna banka 90,88 8,17 0,95

Jadranska banka 81,20 17,17 1,63

Karlovačka banka n.p. n.p. n.p.

Kreditna banka Zagreb 93,16 5,36 1,48

Međimurska banka 89,00 6,00 5,00

Nava banka 57,00 38,00 5,00

OTP banka 89,73 8,04 2,23

Partner banka 91,33 7,52 1,15

Podravska banka 88,10 6,40 5,50

Primorska banka 81,70 12,00 6,30

Privredna banka Zagreb 93,20 5,60 1,20

Raiffeisenbank 93,00 6,00 1,00

Samoborska banka 97,93 1,81 0,26

Slatinska banka 86,05 11,17 2,78

Societe Generale - Splitska banka 91,09 6,36 2,55

Štedbanka 71,99 25,71 2,30

VABA 86,29 11,44 2,27

Veneto banka 66,00 23,00 11,00

Volksbank 91,12 8,03 0,86

Zagrebačka banka 91,56 6,40 2,04

Rezervacije za kreditne rizike prema ukupnim kreditima 31. 12. 2010.(identificirane i neidentificirane)

%

A štedna banka malog poduzetništva 1,00

Banco Popolare Croatia 4,87

Banka Brod 9,85

Banka Kovanica n.p.

Banka splitsko-dalmatinska 4,32

BKS Bank 1,87

Centar banka 4,21

Credo banka 4,01

Croatia banka 9,64

Erste und Steiermärkische Bank 4,85

Hrvatska poštanska banka 8,66

Hypo Alpe-Adria-Bank 6,81

Imex banka 3,22

Istarska kreditna banka 4,06

Jadranska banka 4,23

Karlovačka banka n.p.

Kreditna banka Zagreb 2,56

Međimurska banka 10,67

Nava banka 17,60

OTP banka 5,17

Partner banka 4,40

Podravska banka 8,49

Primorska banka 14,06

Privredna banka Zagreb 4,76

Raiffeisenbank 3,30

Samoborska banka 1,51

Slatinska banka 6,85

Societe Generale - Splitska banka 5,76

Štedbanka 10,49

VABA 5,26

Veneto banka 11,20

Volksbank 5,56

Zagrebačka banka 5,10

23BANKARSTVO

Broj bankomata 31. 12.2009. 2010.

A štedna banka malog poduzetništva - -

Banco Popolare Croatia 25 29

Banka Brod - -

Banka Kovanica 10 8

Banka splitsko-dalmatinska - 4

BKS Bank - 2

Centar banka 17 18

Credo banka 14 14

Croatia banka 14 14

Erste und Steiermärkische Bank 506 531

Hrvatska poštanska banka 218 256

Hypo Alpe-Adria-Bank 180 208

Imex banka 13 13

Istarska kreditna banka 28 28

Jadranska banka 32 35

Karlovačka banka 32 32

Kreditna banka Zagreb 66 67

Međimurska banka 45 44

Nava banka - -

OTP banka 200 217

Partner banka 9 10

Podravska banka 46 42

Primorska banka 1 1

Privredna banka Zagreb 639 643

Raiffeisenbank 450 465

Samoborska banka 12 12

Slatinska banka 12 12

Societe Generale - Splitska banka 203 236

Štedbanka - -

VABA 11 11

Veneto banka 10 7

Volksbank 31 32

Zagrebačka banka 834 851

Ukupno: 3.658 3.842


Sveukupno: 3.658 3.842

Transakcije obavljene karticama u godini

Bankabroj transakcija vrijednost transakcija

2009. 2010. 2009. 2010.

A štedna banka malog poduzetništva - - - -

Banco Popolare Croatia 168.025 191.603 53.251 60.738

Banka Brod - - - -

Banka Kovanica n.p. n.p. n.p. n.p.

Banka splitsko-dalmatinska 2.925 25.332 804 7.990

BKS Bank - 3.571 - 1.586

Centar banka 154.105 133.270 78.528 64.672

Credo banka 104.182 104.921 50.864 50.330

Croatia banka 80.427 91.880 29.554 31.341

Erste und Steiermärkische Bank 21.127.746 21.430.986 9.442.663 9.412.648

Hrvatska poštanska banka 12.661.675 13.456.908 7.048.704 7.277.018

Hypo Alpe-Adria-Bank 8.781.728 9.560.187 4.318.526 4.575.434

Imex banka 45.228 86.497 15.933 41.682

Istarska kreditna banka 489.848 509.194 224.930 229.409

Jadranska banka 893.101 918.779 379.340 376.934

Karlovačka banka n.p. n.p. n.p. n.p.

Kreditna banka Zagreb 525.543 540.123 246.297 238.849

Međimurska banka 3.526.517 3.546.373 1.411.030 1.375.369

Nava banka - - - -

OTP banka 8.971.491 9.703.873 3.019.727 3.129.351

Partner banka 48.045 52.917 24.636 26.643

Podravska banka 1.959.688 1.915.230 692.573 684.805

Primorska banka 13.123 21.988 5.331 8.407

Privredna banka Zagreb n.p. n.p. n.p. n.p.

Raiffeisenbank n.p. n.p. n.p. n.p.

Samoborska banka 118.109 69.312 76.152 80.488

Slatinska banka 127.399 190.284 46.795 69.713

Societe Generale - Splitska banka 15.037.055 16.493.078 5.781.242 5.871.076

Štedbanka - - - -

VABA 121.953 122.165 44.792 45.699

Veneto banka 14.346 20.123 5.851 7.855

Volksbank 378.766 512.539 159.229 204.672

Zagrebačka banka 69.270.000 70.790.000 33.930.000 32.340.000

24 BANKARSTVO

OVOGODIŠNJE PREDSTAVLJANJE rang-ljestvice hrvatskih banaka podudara se sa završetkom pregovora s Europskom unijom. Europska komi-sija je predložila, a zemlje Unije odlučile prihvatiti Hrvatsku kao 28. članicu ove zajednice. Još ostaje formalno zaključivanje ugovora o članstvu, zatim ratifikacijski proces u zemljama članica-ma i, napokon, formalno uključivanje u Uniju, 1. srpnja 2013. godine.Bez obzira na to što članstvo u Europskoj uniji nije još formalizirano, Hrvatska se već sada treba ponašati kao punopravna članica, pripre-mati ekonomski, financijski i pravni sustav za djelovanje u mnogo uređenijem i zahtjevnijem ambijentu, provoditi u praksi usvojene zakone i europske norme i ispunjavati sve druge for-malne kriterije. Ovaj prilog je pogodna prilika da, u tom novom kontekstu, sagledamo pripreme financijskog sustava zemlje, a bankarstva po-sebno za djelovanje u novim pravnim i tržišnim

okolnostima. Ponajprije je dobro sagledati koje nove okolnosti očekuju hrvatsko bankarstvo iz aspekta već usvojenih zakona i europskih normi. U pretpristupnom procesu pregovori su obuhvatili tri poglavlja iz financijskog područja, a to su: sloboda kretanja kapitala, financijske usluge i ekonomska i monetarna politika. Odmah treba istaknuti da je priprema hrvat-skog financijskog sektora počela mnogo ranije negoli su pregovori formalno završeni. Drugim

riječima, Hrvatska je, u zadnjih nekoliko godina, postupno usvajala europsku pravnu stečevinu u području financija i bankarstva te sukladno tomu izgrađivala domaći financijski sustav. Zato je bilo relativno jednostavnije prihvaćati europska rješenja.

HRVATSKO BANKARSTVO PRED NOVIM IZAZOVIMA

Hrvatska se već sada treba ponašati kao članica EU-a Hrvatska je, u zadnjih nekoliko godina, postupno usvajala europsku pravnu stečevinu u području financija i bankarstva te sukladno tomu izgrađivala domaći financijski sustav. Zato i samo formalno zaključenje pregovora nije donijelo posebno velikih iznenađenja u pogledu daljnje izgradnje financijskog sustava

dr. Žarko Primorac

dr. Žarko Primorac

Ukupan rast aktive bankarskog sektora je nekoliko puta ograničavan raznim mjerama HNB-a

25BANKARSTVO

Zato i samo formalno zaključenje pregovora nije donijelo posebno velikih iznenađenja u pogledu daljnje izgradnje financijskog susta-va.Prihvaćena pravna stečevina iz područja fi-nancija donosi više novih rješenja od kojih ćemo ovdje neka proanalizirati jer će utjecati na daljnji razvoj našeg bankarskog sektora i financijskog sustava u cjelini. Novi Zakon o kreditnim institucijama, i s njim povezani podzakonski akti, predstavljaju obiman zako-nodavni i pravni sklop koji unosi jednu bitnu novinu u naš sustav. To je tzv. europska jedin-stvena putovnica (single licence) koja dovodi do potpunije integracije financijskih tržišta u Uniji. Temeljem tog rješenja na hrvatskom fi-nancijskom tržištu moći će djelovati i banke koje nisu formalno osigurale licenciju u Hrvat-skoj. Ovim se rješenjem povećava mobilnost financijskih sredstava i banaka, a ono će pri-donijeti pojačanoj konkurenciji, boljoj ponudi financijskih sredstava i, naravno, snižavanju kamata i troškova financiranja. Nadalje, puna primjena Zakona o kreditnim institucijama omogućit će inovativniju ponudu ostalih fi-nancijskih instrumenata, odnosno proširiti asortiman i povećati kvalitetu financijskih usluga i proizvoda. U sklopu novih rješenja tre-ba promatrati i liberalizaciju kapitalnih računa koja se primjenjuje od početka ove godine. Premda je liberalizacija kapitalnih tokova jed-na od pretpostavki pune slobode financijskih tržišta, ipak nismo sigurni da to nije malo pre-uranjena odluka, imajući u vidu visoku izlože-nost Hrvatske na vanjske šokove zbog dosta napregnutih odnosa u vanjskoekonomskoj bilanci zemlje.

Hrvatsko bankarstvo je među razvijenijim u

krugu tranzicijskih zemalja

Hrvatsko bankarstvo je u posljednja dva desetljeća ostvarilo izvanredan napredak i razvoj. Poslije traumatičnog raspada naslije-đenog financijskog sustava, postupnog sa-niranja velikih problema u tadašnjim banka-ma, kao što su bile obveze po staroj deviznoj štednji, čišćenja bilanci i saniranja najvećih banaka, privatizacije i otvaranja tržišta ula-sku inozemnih banaka bankarski je sektor u zadnjih desetak godina, izvanredno brzo ra-stao. Ukupan rast aktive bankarskog sektora, kao jedan od pokazatelja rasta ukupnog ban-

karstva, nekoliko je puta ograničavan raznim mjerama Hrvatske narodne banke. Uporedo s rastom bankarskog sektora, poboljšavala se i njegova kvaliteta i pouzdanost. Značajno je proširen asortiman ponude bankarskih uslu-ga, poboljšana je njihova kvaliteta, unaprije-đene su tehnike upravljanja i komunikacije s klijentima i ostale bankarske tehnologije. U vrijeme svjetske financijske krize, u zadnje dvije godine značajno je usporen rast ban-karskog sektora, smanjeno je kreditiranje, povećani su rizici, posebno kreditni rizici radi teškog stanja u privredi i kod stanovništva te je smanjena profitabilnost bankarskog po-

slovanja. I pored svih teškoća i potencijalnih opasnosti, bankarski sustav je dobro izdržao krizu, njegova stabilnost i pouzdanost nisu ugrožene, visoka kapitalizacija osigurava stabilno funkcioniranje. Bankarski sustav je spreman da u idućim godinama dinamizira svoju aktivnost, poveća kreditiranje i pruža-nje ostalih usluga te smanji izloženost razli-čitim rizicima. Ovaj kratki pregled razvoja hrvatskog bankar-stva bio je nužan radi prikaza njegovog stanja u trenutku ulaska u Europsku uniju. Odmah se može reći da je bankarski sektor Hrvatske među najrazvijenijim bankarstvima u grupi vodećih tranzicijskih zemalja koje su ranije postale članice Europske unije. Prema stup-nju financijskog posredovanja, kao jednom od važnih sintetičkih pokazatelja razvijenosti bankarstva, Hrvatska je u samom vrhu rang-ljestvice. I prema ostalim pokazateljima, koji su predstavljeni u prikazanim tablicama i gra-fikonima, kao što su odnos kredita i BDP-a, od-nos depozita i BDP-a, odnos kredita i depozita, pokazatelji profitabilnosti, kapitaliziranosti, visine kreditnih rizika..., bankarstvo Hrvatske je u samom vrhu tranzicijskih bankarstava, a po više kriterija i vodeće u ovoj grupi zemalja. Prema tome, bankarski sustav je dobro pripre-mljen za ulazak u Europsku uniju i spreman je izložiti se pojačanoj konkurenciji. Istina, sa-dašnje stanje bankarskog sektora omoguću-je mu dobar start, ali i njemu predstoje veliki napori u procesu uključivanja u konkurentnije europsko tržište, posebno u uvjetima još uvi-jek aktualne ekonomske krize i financijskih pritisaka koji su rezultat slabog položaja nekih nacionalnih ekonomija.

Sadašnje stanje bankarskog sektora omogućuje mu dobar start, ali mu predstoje veliki napori u procesu uključivanja u konkurentnije europsko tržište

Adekvatnost kapitala po zemljama

Službeni kriterij (u %) Stvarni odnos

Izvor: UniCredit - CEE Banking Outlook 2011.; stanje na kraju lipnja 2010.

Poljska

Mađarska

Češka

Slovačka

Slovenija

Bugarska

Rumunjska

Hrvatska

Srbija

BiH

0 4 8 12 16 20 24

8 13,5

12,6

15,0

13,2

11,6

18,0

14,3

19,0

20,7

16,1

8

8

8

8

12

8

12

12

12

26 BANKARSTVO

Odnos kredita i depozita (u %, 2010.)

Izvor: UniCredit - CEE Banking Outlook 2011.; stanje na kraju lipnja 2010.

Krediti/BDP Depoziti/BDP Krediti/Depoziti

53,1

68,1

55,350,6

92,5

73,7

43,7

80,5

58,9 59,3

51,0 49,7

75,1

57,4

63,8 62,6

35,4

60,665,0

41,7

52,6

104

137

74

88

145

118123

169

124

141

113

Poljska Mađarska Češka Slovačka Slovenija Bugarska Rumunjska Estonija Hrvatska Srbija BiH

120

100

80

60

40

20

0

102,1

Konsolidira se ekonomska i financijska

situacija u zemljama Središnje Europe

Hrvatska se priključuje Europskoj uniji u momentu kada se ekonomska situacija u srednjoeuropskim zemljama konsolidira, a tranzicijske zemlje ostvaruju respektabilan ekonomski rast. Najnovije procjene govore da će ova zona ostvariti prosječan porast BDP-a veći od četiri posto godišnje. Neke od zemalja, kao što su Poljska, Turska, Rusija čak se vra-ćaju na pretkriznu ekonomsku dinamiku, dok zemlje Jugoistočne Europe i dalje zaostaju. Premda je kriza ozbiljno pogodila CEE zemlje, one i dalje svoj rast temelje na očekivanjima značajnog priljeva inozemnog kapitala, rastu konkurentnosti i osobne potrošnje. Budući da će spomenuti motori rasta, vjerojatno, biti slabijeg intenziteta negoli u godinama prije financijske krize, porast BDP-a će postizati niže razine od onih koje se pamte iz tih vre-mena.

Značajan doprinos ukupnom ekonomskom oporavku u tranzicijskim zemljama osigurava financijski sektor, odnosno bankarstvo, prem-da je i samo osjetilo ozbiljne posljedice krize i recesije. Najizrazitiji efekti krize u bankarstvu očitovali su se kao problemi likvidnosti (liqu-idity crunch), smanjeno kreditiranje (credit crunch) i smanjeno zaduživanje u inozem-stvu, a posebno slabljenje kvalitete kreditnih portfelja. Od svih spomenutih slabosti, poseb-no treba istaknuti rizike radi porasta loših kre-dita u bankama, koji se kreću i do 20 posto, u

nekim zemljama kao što su Rumunjska, Latvi-ja, Rusija. Ipak, izgleda da je u većini zemalja dostignut vrh loših kredita u zadnjem kvarta-lu prošle godine, odnosno početkom 2011. Nažalost, neke zemlje, a među njima i Hrvat-ska, još se nalaze u razdoblju porasta rizika iz osnova loših plasmana. Kod nas već kalkulira s prosječno oko 12 do 13 posto loših kredita. Za smirenje treba spomenuti kako se očekuje da su naše banke blizu vrha loših

kredita, poslije čega bi trebao uslijediti proces smanjivanja tog rizika.Stabilizacija bankarskog sektora Središnje Europe je počela u drugoj polovini prošle go-dine. Postupno je oživljavalo tržište, rasla je kreditna aktivnost, poboljšavala se profita-bilnost. Ipak, taj oporavak je bio dosta krhak pa će banke, vjerojatno, morati mijenjati i model dosadašnjeg rada. U tijeku financijske krize promijenili su se uvjeti na financijskim tržištima, posebno izdašnost po-nude kapitala i novca

I pored svih teškoća i potencijalnih opasnosti bankarski sustav je dobro izdržao krizu

27BANKARSTVO

2008. 2009. III/2010. Očekivani vrhunac

Poljska 4,3 7,9 8,8 IV/2010.

Mađarska 4,5 8,5 11,6 I/2011.

Češka 3,2 5,2 6,1 IV/2010.

Slovačka 3,2 5,5 6,4 III/2010.

Slovenija 2,8 5,5 ... IV/2010.

Bugarska 3,2 6,2 10,6 2011.

Rumunjska 6,3 14,7 20,2 IV/2010.

Rusija 12,7 18,7 19,4 III/2010.

Hrvatska 4,9 7,8 10,2* IV/2010.

Srbija 11,3 15,7 17,8 IV/2010.

Kvaliteta kreditnih portfelja

(loši krediti u odnosu na ukupne u %)

Izvor: UniCredit - CEE Banking Outlook 2011*na kraju 2010. loši krediti u hrvatskim bankama iznosili su 11,2%, a procjenjuje se da će i dalje rasti

Hrvatska

Poljska

Mađarska

Češka

Rumunjska

Eurozona

Bosna i Hercegovina

Bugarska

Makedonija

Srbija

0 10 20 30 40 50 60 70

Struktura bankarskih kredita u 2010.

Stanovništvu

struktura u postocima

Državi Poduzećima

na internacionalnom financijskom tržištu. Uz to, visoko su porasli rizici svih vrsta. Nadalje, pogoršana stabilnost bankarskog sektora do-vela je do visokog stupnja intervencije držav-nih i monetarnih vlasti, a sve u cilju prevencije mogućih kriznih scenarija. Uz to je počela prodirati svijest da banke moraju podnijeti dio socijalnog tereta koji, kao posljedica ekonom-ske krize, ali i njihovog prilično riskantnog po-našanja, sve više opterećuje državne financije u velikom krugu zemalja. Neke zemlje, kao Ma-đarska, uvele su posebne poreze na imovinu banaka, dok su u drugima kreirani raznovrsni regulatorni instrumenti. U tom kolopletu razli-čitih intervencionističkih postupaka sve više

pristalica ima ideje o uvođenju posebnih tak-si na bankarsku imovinu. Protagonisti takvih ideja smatraju da banke trebaju nadoknaditi dio socijalnog tereta krize koju su i same iza-zvale. Tako i nesumnjivi autoritet u kreiranju novog financijskog modela, donedavni izvršni direktor MMF-a Strauss Kahn, zagovara uvo-đenje posebnih poreza na financijsku djelat-nost (“We need a tax on financial activities to force this sector to bear some of the social costs of its

risk taking behavior“, Global Chalenges - Glo-bal Solutions).

Bankarstvo će u postkriznom razdoblju

morati mijenjati poslovne modele

Raniji bankarski model temeljio se na dinamič-nom rastu kreditiranja zasnovanom, većim di-jelom, na inozemnom zaduživanju. Koristeći se visokom likvidnošću na inozemnim finan-cijskim tržištima, niskoj cijeni novca i kapita-la, relativno prihvatljivim rizicima, banke su koristile velike priljeve inozemnih sredstava za povećavanje domaće kreditne aktivnosti.

Kriza je prekinula ove tijekove i postupno se transformirala u smanjivanje kreditiranja, vi-soku nelikvidnost i, što je posebno opasno, opadanje kvalitete kreditnih portfelja.Imajući u vidu spomenute promjene, ali i dugo-ročne perspektive na financijskim tržištima, bankarstvo u Središnjoj Europi, a u tome i hrvat-ske banke, morat će, mijenjati svoje poslovne modele. Bitni moment novog poslovnog modela je snažna orijentacija na unutrašnje financira-nje (focus on domestic funding), budući da je pristup inozemnim izvorima otežan i značaj-no skuplji. Banke će morati razvijati kreativne

Generalno gledano, bankarstvo će ostati potencijalno područje za ulaganja, ali će pretkrizni bum biti teško ponovljiv

28 BANKARSTVO

sheme za mobiliziranje domaćih depozita i štednje. Istina, i dalje će banke, koje imaju pri-stup inozemnom financiranju, uživati određenu konkurentsku prednost. Kreditiranje će rasti jer se otvaraju potencijali u području hipotekar-nih kredita, ali i nešto manji prostori za porast potrošačkih kredita. Ovaj potonji će biti manji zbog visoke nezaposlenosti, pritisaka na plaće zaposlenih i naravno porasta rizika vezanih za primjenu valutne klauzule. Potencijal rasta u korporativnom poslovanju predstavljat će kre-ditiranje poduzeća inovativnih tehnologija, kao i sektora malih i srednjih poduzeća.

Nove tendencije u razvoju bankarskog sektora uključuju snažniju internacionalnu i domaću intervencionističku regulativu iz čega će sli-jediti povećani regulatorni troškovi. I ne samo to: banke će morati jačati kapitalnu osnovu, striktnije primjenjivati Baselske kriterije i povećavati stupanj adekvatnosti kapitala. U dosadašnjem tijeku krize u bankarstvima Sre-dišnje Europe povećane su minimalne stope adekvatnosti kapitala. Sadašnje (regulatorne) stope kreću se od osam do 12 posto, s time što najviše stope kapitalne adekvatnosti imaju Bugarska, Hrvatska, Srbija, ali i neke druge ze-mlje. Pored povišenja minimalnog kapitalnog zahtjeva, banke će generalno biti predmetom

efikasnijeg nadzora nacionalnih regulatora radi striktnije primjene internacionalnih stan-darda. Regulatorni i zahtjevi i pritisci mogu biti još pojačani ako se sadašnja financijska kriza u nekim zemljama EU-a bude produbljivala.

Bankarsko tržište u Središnjoj Europi je još

otvoreno za nova ulaganja

Pozitivno je to što internacionalni bankarski sustavi procjenjuju da su financijska tržišta u Središnjoj Europi i dalje potencijalna i dovoljno profitabilna za daljnja ulaganja. Za sada nema znakova da opada interes internacionalnih

banaka za ulaganja u tranzicijskim zemljama. Štoviše, može se potvrditi prilično snažna opre-dijeljenost vanjskih bankarskih grupa da održe svoju mrežu u ovom dijelu svijeta. Ipak, ne tre-ba isključivati potencijalne promjene vlasničke strukture u pojedinim bankama, posebno u ne-kim zemljama Središnje i Jugoistočne Europe. Jednostavno, neke bankarske grupe će konso-lidirati svoje investicije, nastojati povećati udjel na pojedinim tržištima, smanjujući investicije na drugim.U cjelini, bankarstvo u tranzicijskim zemljama CEE kao i ostalih zemalja toga kruga ostaje zna-čajnim faktorom ukupnog privrednog razvoja i općeg napretka. Bankarski sektor će dalje jačati

udio u financijskoj industriji, povećavati profita-bilnost, mijenjati poslovni model i orijentirati se na domaće izvore financiranja, kao i provoditi striktnije regulatorne kriterije i zahtjeve. Poslje-dice financijske krize će se, nema sumnje, još dugo osjećati. Ponajprije će se to manifestirati kroz umjerenije stope rasta kreditiranja, selek-tivniji sektorski raspored kreditiranja, a poseb-no na pojačavanju averzije na sve vrste rizika. Opća tendencija porasta rizika i mase loših kredita poticat će banke na striktniju politiku procjene kreditnih rizika, povećavanje rezerva-cija i, naravno, jačanje kapitalne osnove. Profi-tabilnost u bankarstvu će se poboljšavati, ali mnogo sporijim tempom nego što je bio slučaj prije krize. Ipak, generalno gledano, bankarstvo će ostati potencijalno područje za ulaganja, ali će pretkrizni bum biti teško ponovljiv.Ovdje je ukratko opisan ambijent na financij-skim tržištima i u bankarskom sektoru onog kruga zemalja s kojima će se Hrvatska snaž-nije integrirati. Sve opisane procese dobrim su dijelom prepoznale hrvatske banke. Zahvalju-jući dosadašnjem razvoju, sadašnjoj strukturi bankarskog sektora, ostvarenoj stabilnosti i konkurentskoj spremnosti, nema sumnje da će hrvatsko bankarstvo biti najuspješniji sektor hrvatske privredne strukture u procesu integracije u europsko gospodarstvo i financij-ski sustav. Ipak, i ovdje treba ponoviti da naše bankarstvo, i pored dobrih performansi, nije idealno i da mu prijete različiti rizici. Uostalom, kao i svima drugima. Dobre performanse su mu samo preporuka za uspješan start u no-vom ambijentu, a dugoročno održavanje sta-bilne pozicije pretpostavlja pojačane napore, nove ideje i efikasne projekte.

udio u %Izvor: UniCredit CEE Strategic Analysis

Udio kredita stanovništvu (u % BDP-a 2009.)

0 10 20 30 40 50

Europska monetarna unija

Europska unija

Litva

Hrvatska

Poljska

Mađarska

Bugarska

Češka

BiH

Slovenija

Slovačka

Rumunjska

Srbija

Rusija

55

54

47

37

33

31

28

27

26

24

21

20

14

10

I pored svih teškoća i potencijalnih opasnosti bankarski sustav je dobro izdržao krizu

30 BANKARSTVO

>> Hrvatski bankarski sustav je stabilan i banke su u prosjeku dobro kapitalizirane, adekvatnost kapitala na kraju prvog tromje-sečja iznosi više od 19 posto. Problemi koji postoje nisu takve prirode da bi to na bilo koji način ugrozilo stabilnost sustava. U ovom trenutku, bitno je priprema-ti se za budućnost. Europska uni-ja mijenja i mijenjat će regulativu, pri tome mislim na Basel III i nema dvojbe da će zbog svjetske eko-nomske krize buduća regulacija ne samo bankarskog već i cijelog financijskog sustava biti još jača, te s time svakako moramo raču-nati i pripremati se na vrijeme. PBZ podržava globalnu politiku HNB-a koja održava stabilnost cijena i financijskog sustava. Za poslovne je banke stabilnost su-stava ključna. Naravno da ban-kama uvijek više odgovara što manje regulacije jer ona implicira manje troškove i višu zaradu u kratkom roku. No, svjetska je kri-za od 2007. godine, koja u nekim segmentima traje i danas, jasno pokazala da politika tzv. light re-gulacije srednjoročno i dugoročno donosi značajne rizike. HNB je u krizi adekvatno reagirao otpu-štajući regulaciju i likvidnost. Mi podržavamo i podržavat ćemo i dalje nastavak politike stabilnosti i provođenje onih mjera koje nas nakon nužnog članstva u EU-u što brže uvode i u eurozonu.

Solidni poslovni rezultati

Godina 2010. bila je još jedna iza-zovna godina za hrvatsko gospo-darstvo, što se odrazilo ne samo na bankarski sektor već i na sve naše klijente i poslovne partnere. U takvom su poslovnom okru-ženju Privredna banka Zagreb i društva uključena u PBZ Grupu ostvarili solidne poslovne rezul-tate. Možemo reći da smo zado-voljni ostvarenim, pokazali smo snagu i izdržljivost bez obzira na sve poteškoće uz kontinuiranu

podršku naših strateških partne-ra Intese Sanpaolo i EBRD-a. PBZ Grupa je uspjela zadržati čvrstu poziciju i imidž inovativne finan-cijske grupacije koja svojim kli-jentima pruža cjelovitu i prvokla-snu uslugu. Tako je konsolidirana neto dobit u 2010. iznosila 1.022 milijuna kuna što je 6,5 posto više u odnosu na 2009. Na ostvareni su rezultat utjecali povećani neto prihodi od kamata te naknada i provizija koje bilježe povećanje volumena transakcija u platnom prometu te po debitnim i kredit-nim karticama. Zabilježeni su nešto veći prihodi od upravljanja imovinom i konzultantskih uslu-ga, a za istaknuti je i primjerenu kontrolu troškova koja je zajedno s nižim troškovima financiranja pridonijela povećanju dobiti na-kon oporezivanja.

Često se govori da su hrvatske banke dobro kapitalizirane i da je sustav stabilan. Vidite li, u ovom trenutku, ikakvih problema u bankarstvu ili financijskom sektoru u cjelini?

Što mislite o mjerama HNB-a, odnosno o čitavom konceptu kreditno monetarne i devizne politike? Što bi po Vašem mišljenju trebalo mijenjati?

Kolikoa ste zadovoljni rezultatima poslovanja u 2010. i na temelju pokazatelja s početka ove godine, kakvom predviđate poslovnu 2011.?

Kakva će biti kreditna politika Vaše banke prema poduzećima; pripremate li posebne strategije za kreditiranje pojedinih djelatnosti?

Kakva je strategija Vaše banke u daljnjem kreditiranju stanovništva u uvjetima pada gospodarske aktivnosti, porasta nezaposlenosti i smanjenja platne moći građana?

Planirate li promjene i koje u kamatnoj politici prema državi, gospodarstvu i stanovništvu? Ima li mjesta za daljnje snižavanje kamata, kao što pokazuju trendovi iz europskih zemalja, napose za gospodarstvo i stanovništvo?

Koliki je postotatak loših kredita? Kako se planirate zaštititi?

Kako ocjenjujete dosadašnju provedbu Vladina Programa gospodarskog oporavka? Zamrla su inozemna ulaganja, domaća očekuju potporu banaka...

Kakvim procjenjujete ukupno stanje u hrvatskom bankarstvu odnosno cjelokupnoj financijskoj industriji?

Anketa:BOŽO PRKA, PREDSJEDNIK UPRAVE PRIVREDNE BANKE ZAGREB

2010. - izazovna godin Možemo reći da smo zadovoljni ostvarenim, pokazali smo sn EBRD-a. PBZ Grupa je uspjela zadržati čvrstu poziciju i imidž

PBZ podržava globalnu politiku HNB-a koja održava stabilnost cijena i financijskog sustava

VEĆI FOKUS NA MALO I SREDNJE PODUZETNIŠTVO

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.8.

9.

31BANKARSTVO

Neto dobit Grupe za prvo tromje-sečje 2011. godine iznosi 287 milijuna kuna što predstavlja povećanje od 56,8 milijuna kuna odnosno 24,6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Najveći doprinos rezultatima Gru-pe ostvarila je Privredna banka Zagreb, čija kvartalna neto dobit iznosi 213,5 milijuna kuna (po-većanje od 16,7 posto). Gledajući unaprijed, poslovne prilike su i da-lje otežane kako na financijskom tržištu tako i u širem gospodar-stvu. Pad gospodarske aktivnosti u zadnje dvije godine utjecao je na sve segmente poslovanja. Kao rezultat navedenog, PBZ je ojačao kapitalnu poziciju, održao likvid-nost i očuvao dobru kvalitetu ak-tive. I dalje nam je prioritet pruža-nje kvalitetne usluge klijentima, adekvatno upravljanje rizicima, odgovarajuća kontrola troškova i održavanje strateškog položaja na tržištu. Izgledno je da će godina kod najvećeg broja poduzetnika još uvijek biti obilježena restruk-turiranjem poslovanja i uvođe-njem dodatnih racionalizacija u poslovanje. Sve je to posljedica kontrakcije tržišta u gotovo svim segmentima i pada domaće po-tražnje. Spremni smo podržati financiranje projekata svih podu-zetnika koji su svojim aktivnosti-ma pokazali da su sposobni vo-diti poslovanje u vremenu velikih promjena tržišnih odnosa i koji su sukladno realnim očekivanjima pripremili odgovarajuće razvojne planove. Kreditiranje kvalitetnih poduzetničkih projekata i progra-ma bez obzira na gospodarsku granu i djelatnost nikad nije bila upitna. Aktivno smo podržali i mjere Vlade Republike Hrvatske i pojedinih ministarstava kao i pojedinačne kreditne programe jedinica lokalne samouprave za pomoć poduzetnicima. Isto tako, uveli smo vlastite programe re-strukturiranja i reprogramiranja

kreditnih plasmana malim i sred-njim poduzetnicima, čije je poslo-vanje zapalo u poteškoće, ali čiji poslovni model jamči održavanje kontinuiteta poslovanja.

Nastavak pada kamata

Banka se nizom mjera prilagođa-va novonastaloj situaciji na trži-štu. Očito je da s krizom dolazi do promjene potražnje za bankar-skim proizvodima, a mijenja se i njihova ponuda. Treba uzeti u ob-zir i moguće poteškoće u otplati kredita i da neki klijenti zbog krize ne mogu vraćati kredite ugovore-nom dinamikom, te smo uveli ra-zličite oblike reprograma, restruk-turiranja, počeka i slično, svjesni smo da je odnos s klijentom ključ dugoročnog uspjeha pa se stoga u takvim vremenima tome treba prilagoditi. PBZ nastavlja i dalje sa snažnom orijentacijom prema klijentima te im osobito u ovim neizvjesnim vremenima želi ponuditi konku-rentne proizvode uz povoljnije uvjete. Primjerice, u svoju ponu-du smo uvrstili i novu generaciju stambenih kredita uz posebno povoljne uvjete za mlade uz akcij-sku fiksnu kamatnu stopu. Treba spomenuti i proizvode osigura-vateljskih kuća koje klijentima nude zaštitu u slučaju gubitka posla, bolovanja ili nezgode i slič-no. Također će se kreditna ponu-da posebno prilagođavati novim

trendovima i potrebama kao što su na primjer održivi razvoj i eko-logija, te sve više i specifičnim segmentima klijenata. Banka će se i dalje zauzimati za razborito

zaduživanje klijenata, u skladu s njihovim financijskim mogućno-stima, smanjujući rizike kojima klijenti i banka u slučaju poreme-ćaja kreditne sposobnosti mogu biti izloženi.Trend pada kamatnih stopa je pri-sutan već neko vrijeme i za očeki-vati je da će se nastaviti uz uvjet da ne dođe do nekih većih pore-mećaja. Naime, PBZ je među pr-vima ove godine započeo sa sma-njenjem kamatnih stopa na čitavu paletu novih kredita te na posto-jeće stambene kredite uz valutnu klauzulu u švicarcima i eurima. Kamatne stope su tržišna kate-gorija i ovise o odnosima ponude i potražnje na domaćem tržištu. Kod nas se često kamatne stope uspoređuju s onima u eurozoni iako su naši uvjeti bitno drugačiji. Visina aktivnih kamatnih stopa za gospodarstvo i stanovništvo ovisi o cijeni izvora sredstava. Kod nas su pasivne kamatne stope znatno više nego u eurozoni pa su i izvori time skuplji. Nemojmo zaboraviti da te više kamatne stope (pr-venstveno na štednju građana) znače i više prihode domaćeg sta-novništva po toj osnovi. Nadalje, i rizik je zemlje veći nego u zemlja-ma eurozone te je stoga i cijena vanjskih izvora sredstava znatno viša. Vanjski su nam izvori nužni zbog nepostojanja dugoročnih domaćih izvora sredstava (iz do-maće kratkoročne štednje ne bi se mogli davati dugoročni krediti kao što su to primjerice stambe-ni krediti), viši su nam i troškovi regulacije, a i veći je rizik krediti-ranja itd. Zbog svega navedenog ne treba očekivati neki radikalniji pad kamatnih stopa u skorije vri-jeme, ali bi se trend laganog pada mogao nastaviti.

Ciljevi dobri, provedba spora

Na kraju prvog kvartala 2011. u portfelju Banke 8,2 posto se odno-si na plasmane koji su djelomično i/ili potpuno nenadoknadivi. Zbog

krize su poteškoće u naplati izra-ženije, stoga smo donijeli niz mje-ra, od posebno kreiranih reprogra-ma kredita te prilagodbe otplate kredita financijskim primanjima klijenta i slično. Uostalom, to su rizici u poslovanju svake banke koje banka prati, mjeri i procjenju-

je i sukladno tome vodi kreditnu politiku, odnosno procjenjuje kre-ditni rizik i ugovara što kvalitetni-je instrumente osiguranja.Vladin Program gospodarskog oporavka smo podržali kada je bio objavljen. Smatramo da je on u svojim ciljevima put bez alter-native za Hrvatsku u globalnom svijetu tržišnog gospodarstva. Željeli bismo vidjeti bržu proved-bu zacrtanih strukturnih reformi u Programu. Činjenica je da nam tu vrijeme nije saveznik, svijet, pa i naše neposredno okruženje se oporavlja brže od nas. S druge strane najavljeni su parlamentar-ni izbori i nije za očekivati da će se uoči njih početi provoditi “bolni rezovi“ koji su nužni. Vjerujemo da će nova vlada krenuti putem fiskalne konsolidacije i znatnog ubrzanja strukturnih reformi i time dati nužan impuls oporavku gospodarstva i rastu u srednjem roku. Ukratko, ciljevi su Progra-ma dobri, ali je provedba spora. Zbog nedovoljno brzog provo-đenja strukturnih reformi opada nam konkurentnost poduzeća na inozemnim tržištima, pa radi toga ne treba očekivati ni znatna nova izravna ulaganja. Izravna su strana ulaganja smanjena do-brim dijelom zbog međunarodne

a za naše gospodarstvo agu i izdržljivost bez obzira na sve poteškoće uz kontinuiranu podršku naših strateških partnera Intese Sanpaolo i inovativne financijske grupacije koja svojim klijentima pruža cjelovitu i prvoklasnu uslugu

Vjerujemo da će nova vlada krenuti putem fiskalne konsolidacije i znatnog ubrzanja strukturnih reformi

Srednjoročno gledano, “zdravstveno stanje” našeg bankovnog sustava ovisi o stanju u hrvatskom gospodarstvu

32 BANKARSTVO

>> Unatoč manjoj stopi rasta, hrvatski bankovni sustav je sta-bilan i siguran, čemu pridonosi i visoka kapitalna adekvatnost hrvatskih banaka koja iznosi vi-sokih 19 posto, što je znatno više od zakonskog limita od 12 posto. Ipak, povrat na kapital u bankov-nom sektoru i dalje je nizak, a dobit bankovnog sustava poka-zuje da i banke prolaze kroz krizu i dijele sudbinu svih ostalih. Zbog nepovoljnog makroekonomskog okruženja dobri projekti su sve rjeđi, a samim time je i mogućnost banaka da potaknu gospodarstvo značajnim dijelom ograničena. Činjenica je da konkurentna, li-

kvidna i profitabilna bankarska industrija ima ključnu ulogu u svakoj ekonomiji te da bez nje nema mogućnosti za gospodarski napredak i razvoj. Buduća stabil-nost bankarskog sektora uopće nije upitna i banke će aktivno podupirati gospodarstvo, ali razi-na gospodarskog oporavka prije svega leži u stanju ekonomskog okruženja koje se mora popraviti.Načelno se slažem s konceptom monetarne politike, posebno koracima poduzetim za vrijeme krize. Također, HNB-ovo otpušta-nje 6,3 milijarde kuna bilo je poti-cajno za kreditiranje i investicije te bi trebalo pozitivno djelovati na poduzetnički optimizam. Mje-re HNB-a smanjuju regulatorne troškove bankama, a to je jedna

od ključnih komponenti kod odre-đivanja kamatne stope. S time da će pozitivni efekti biti vidljivi s po-boljšanjem premije rizika zemlje i kvalitetom makroekonomskog okruženja koja bitno determinira cijenu izvora financiranja banaka. Hypo banka pozdravlja sve mjere čiji je cilj poticanje gospodarskog

razvoja te će sa svoje strane na-staviti biti kvalitetan partner ma-lom i srednjem poduzetništvu, proizvodno i izvozno orijentiranim tvrtkama te općenito hrvatskom gospodarstvu, a naš plan je ove godine plasirati oko četiri milijar-de kuna na hrvatsko tržište.

Veća devalvacija nije opcija

U pogledu nedavnih komentara MMF-a, mišljenja sam kako Hrvat-ska ima sasvim adekvatne devi-zne rezerve i da primjedbe MMF-a treba prije svega shvatiti kao širu raspravu u smislu hrvatske stra-tegije konkurentnosti. Iako jaka kuna utječe na hrvatski izvoz, veća devalvacija u ovom smislu nije opcija budući da bi neto šte-ta bila veća od koristi. Također, uzimajući u obzir prethodna pro-širenja EU-a, može se očekivati da bi članstvo u EU-u u kontekstu monetarne politike u srednjem do dugoročnom razdoblju moglo rezultirati i smanjenjem obveznih rezervi. S time da bi, naravno, monetarna politika mogla biti ek-stenzivnija ako se značajni napori usmjere na pitanje fiskalne kon-solidacije.Vrlo smo zadovoljni rezultatima za 2010. godinu koji su jasan po-kazatelj kako je nova strategija Hypo banke i poslovni fokus na razvoj poslovanja s građanstvom, SME te javni sektor bila ispravna odluka koja je Banci omogućila

daljnji razvoj poslovanja. I u ne-povoljnim uvjetima poslovanja povećali smo broj klijenata, ra-zvijali svoju poslovnu mrežu i bili pouzdan partner građanstvu i gospodarstvu te smo se dokazali kao jedna od najvažnijih banaka na hrvatskom tržištu. S ukupnom bilancom od 38,94 milijarde kuna potkraj 2010. Hypo Alpe-Adria-Bank je bila peta banka po akti-vi, a na kraju prvog tromjesečja 2011. napredovali smo na četvrto mjesto. Prošle smo godine ostva-rili 279 milijuna kuna dobiti prije oporezivanja kao i rast mnogih poslovnih segmenata, a posebno smo ponosni na veliki, 19-postot-ni rast štednje građanstva. Uku-pna kreditna aktivnost također je narasla nekih pet posto, a rast je generiran i u segmentima auto-mobilskih i hipotekarnih kredita te kreditnih kartica.Nažalost, u 2011. godini gospo-darsko okruženje nije se popra-vilo u mjeri kojoj smo se nadali, a dobri projekti i dalje su rijetki. Ne-ovisno o tome, u 2011. godini na-stavit ćemo primjenjivati strategi-ju koja se dokazala uspješnom te ćemo i dalje širiti svoje poslovanje i otvarati poslovnice u velikim hr-vatskim gradovima. Prema našim procjenama 2011. će biti godina početka oporavka, a prvi znakovi bit će prije svega vidljivi u korpo-rativnom sektoru te nešto kasnije u sektoru građanstva.

krize, ali dio razloga njihova pada sigurno leži i u domaćim uzroci-ma. Poslovne su banke spremne kreditirati svaki dobar projekt jer od toga i žive, naravno, uz prihvat-ljive rizike. Hrvatski je bankovni sustav kon-kurentan, moderan i efikasan i, što je najvažnije, on je stabilan. No, srednjoročno gledano, nje-

govo “zdravstveno stanje“ ovisi o stanju u hrvatskom gospodar-stvu, odnosno o gospodarskom rastu, te povezano s time o rastu zaposlenosti i plaća. Stoga su, razumljivo, banke itekako zain-teresirane za razvoj sveukupnog gospodarskog sustava. S druge strane, kako je naše bankarstvo integrirano u europsko, valja

pažljivo pratiti i ta kretanja. Oče-kujemo ubrzanje promjena na bankarskom tržištu EU-a prven-stveno zbog jačanja globalizacije i interesa izvaneuropskih banaka (poglavito Kine i Rusije). Osobito u bankarstvu očekujemo znatno ubrzanje primjene novih informa-cijskih tehnologija, ali očekujemo i daljnju konsolidaciju sustava u

EU-u, jačanje konkurencije kao i nove regulacije (primjena Basela III). Sve to predstavlja velike iza-zove i za naše banke. Ipak do kra-ja godine na hrvatskoj bankarskoj sceni ne bi trebalo biti nekih većih iznenađenja, kod većih se banaka ne očekuju neka značajnija spaja-nja, odnosno moguća su spajanja manjih banaka.

Upravljanje rizicima i dalje ostaje značajan aspekt današnjeg poslovanja

MARKUS FERSTL, PREDSJEDNIK UPRAVE HYPO ALPE-ADRIA-BANKA

Dobri projekti i dalje su rijetki Svjesni smo da je SME u suštini žila kucavica gospodarstva te klijentima želimo pomoći da restrukturiraju svoje poslovanje, omogućiti im posebno prilagođene pakete i osigurati povoljnije kreditne uvjete - samostalno, ali i u suradnji s HBOR-om i lokalnim upravama kroz subvencionirane kreditne linije

33BANKARSTVO

U fokusu - prikupljanje depozita

Osim sektora građanstva naš primarni fokus je na daljnjem ra-zvoju sektora malog i srednjeg poduzetništva, koji razvijamo vrlo brzim tempom. Protekla godina bila je teška za ovaj segment, po-najprije zbog problema s likvidno-šću. Svjesni smo da je SME u su-štini žila kucavica gospodarstva, te klijentima želimo pomoći da restrukturiraju svoje poslovanje, omogućiti im posebno prilagođe-ne pakete i osigurati povoljnije kreditne uvjete - samostalno, ali i u suradnji s HBOR-om i lokalnim upravama kroz subvencionirane kreditne linije. Istodobno namje-ra nam je našim klijentima u cor-porate segmentu pružiti nove i posebno prilagođene proizvode i usluge koji točno odgovaraju nji-hovim potrebama. I to ne samo u Hrvatskoj, već u svim ex-YU zemljama gdje je Hypo prisutan. Naš cilj je u nadolazećim godina-ma postati ključnim partnerom za korporativne klijente u regiji i ban-kom koja će biti njihov prvi izbor kada će trebati osigurati regional-no financiranje. U segment poslovanja s građan-stvom ulažemo mnogo, tako da smo prošle godine u segmen-tu depozita stanovništvu rasli dvostruko brže od tržišta, a u segmentu stambenih kredita dr-

žimo 15 posto tržišta. Za 2011. godinu imamo ambiciozan plan, a fokus nam i dalje ostaje na priku-pljanju depozita i povećanju de-pozitarne baze te širenju mreže poslovnica. Naši su uvjeti štednje ponovno najbolji na tržištu te smo dodatno pojačali i svoje kreditne aktivnosti. Također, kako bi odgo-vorila na stanje na tržištu, Hypo banka je prošle godine snizila kamate i ponudila vrlo povoljne uvjete kreditiranja, te uvela niz pozitivnih i fer mjera s ciljem po-maganja svojim klijentima. Ove godine nastavili smo u istom

smjeru te sudjelujemo i u progra-mu APN-a s kamatnom stopom od 4,50 posto koja je jedna od naj-povoljnijih na tržištu. Zbog krize i veće osjetljivosti klijenata na ci-jene, tajna pametnih banaka je u uspostavi dugoročnih odnosa sa svojim klijentima, što je moguće jedino kroz interaktivnost te po-nudu kvalitetnih usluga, transpa-rentnih cijena i povoljnih uvjeta, a Hypo ispunjava sve te zahtjeve.Pad kamatnih stopa dogodio se već u 2010. godini i na strani ak-tive i na strani pasive, kako za građane tako i za tvrtke. Prepreka većem padu kamatnih stopa je premija rizika zemlje koja se veže uz aktualni kreditni rejting Hrvat-ske i kvalitetu makroekonomskog okruženja koja bitno determinira cijenu izvora financiranja banaka. Završetak pretpristupnih prego-vora za ulazak u EU jedan je od preduvjeta za smanjenje premije na rizik. Naš primarni fokus defi-nitivno je daljnji razvoj poslovanja s građanstvom i javnim sektorom, koji je strateška odrednica poslo-vanja Hypo banke, stoga je Ban-ka i tijekom 2010. godine kroz kreditiranje, sindicirane kredite, sveobuhvatnu financijsku i savje-todavnu potporu tijelima lokalne uprave i samouprave, javnim i komunalnim tvrtkama bila akti-van pokretač i pouzdan partner u provođenju mjera za gospodarski oporavak i razvitak zemlje.Situacija je takva da na tržištu nema mnogo dobrih projekata, a u skladu s tim, povećanje loših kredita moglo bi utjecati na kre-ditne aktivnosti i planove bana-ka. U tom kontekstu upravljanje rizicima i dalje ostaje značajnim aspektom današnjeg poslovanja, pogotovo kad uzmemo u obzir ne-gativan trend rasta postotka loših kredita u industriji (11,2 posto ukupnih kredita u 2010. godini; 7,8 posto u 2009.), a koji će svoj vrhunac u slučaju dosta banaka dosegnuti u 2012. Zbog toga će jedna od bitnih tema u ovoj i slje-dećoj godini biti rezervacije za loše kredite koje su brojnim ban-kama u 2010. godini “pojele” oko 50 posto dobiti.

Provesti potrebne reforme

Hypo banka je počela fazu re-strukturiranja portfelja još 2008., dosta ranije nego ostale hrvatske

banke, te je u zadnje tri godine veliki dio portfelja restrukturiran i postavljen na zdrave osnove, što nam je omogućilo da u 2010. uspješno stabiliziramo loše kre-dite. Rast NPL-a se za razliku od prethodnih godina sada prije svega može očekivati u sektoru građanstva, međutim, Hypo je u tom sektoru najviše izložen stam-benim kreditima koji su u svojoj

osnovi jedan od najmanje rizičnih instrumenata.Svojim klijentima nastavit ćemo pružati podršku i kroz moratorije i reprograme.Hrvatski gospodarski problemi su strukturalne prirode te, unatoč nekim dobrim Vladinim inicija-tivama, teško je očekivati da će rezultati doći bez po-trebnih reformi. Hr-v a t s k a , na-ž a l o s t , spada među ona CEE gospodar-stva koja se najsporije oporavljaju, a razlozi leže u sla-boj domaćoj potražnji, mogu-ćem postizbornom fiskalnom stezanju te ovogodišnjem negativnom neto trgovin-skom doprinosu. Stoga je ključno čim prije postaviti jasne smjernice i odrediti koje su industrije od stra-teškog nacionalnog interesa te stvoriti okruženje i uvjete koji bi omogućili razvoj gospodarstva i privatnog poduzetništva. Brže provođenje strukturnih reformi, koordinacija fiskalne i monetarne politike, smanjenje troškova rada i podizanje njegove produktivno-sti, povećanje proizvodnje i izvo-za... neke su od mjera koje treba provesti.Kao što sam ranije spomenuo, unatoč nepovoljnom gospodar-skom okruženju hrvatski bankarski sustav je sta-bilan, siguran i likvidan. Leasing sektor se pak oporavlja nešto sporije nego bankarski, ali neovisno o tome ima veliki poten-

cijal. Posebno ona društva koja imaju veliku bazu klijenata. U kon-tekstu trendova u bankarskom sektoru manje banke će morati racionalizirati svoje poslovanje i specijalizirati se u pojedinim se-gmentima, dok bi veće banke po-red primarnog fokusa na organski rast mogle razmisliti o akvizicija-ma koje bi im osjetno pojačale nji-hovu depozitnu bazu. U mjeseci-ma nakon krize mnoge su banke, na globalnom i lokalnom planu, preispitale svoje poslovne mode-le kako bi se repozicionirale. Hypo banka je uspjela učiniti upravo to, te smo uspješno revidirali svoju strategiju, identificirali tržišne se-gmente u kojima možemo pružiti dodanu vrijednost, modernizirali postojeće usluge te klijentima po-nudili proizvode koje oni uistinu trebaju, a rezultati nisu izostali.

Hypo banka pozdravlja sve mjere čiji je cilj poticanje gospodarskog razvoja

Naš cilj je u nadolazećim godinama postati ključnim partnerom za korporativne klijente u regiji

34 BANKARSTVO

>> Financijski sektor prodaje usluge na domaćem tržištu. Bu-dući da je Hrvatska neto uvoznik kapitala, domaće financijske in-stitucije nemaju izvozni potenci-jal te ovise prvenstveno o potra-žnji klijenata na domaćem tržištu. Ovisnost financijskog sektora o potražnji na domaćem tržištu povezuje poslovanje financijskih institucija sa stanjem gospodar-stva, opterećenog problemom ni-ske razine konkurentnosti. U uvjetima stagnacije gospodar-stva nastavlja se proces opada-nja prosječne kreditne sposobno-sti korisnika bankovnih kredita. U sektoru poduzeća problem dugo-trajne nelikvidnosti postupno se transformira u insolventnost kod dijela poduzeća, a potraživanja banaka od insolventnih dužnika rezultiraju djelomičnim ili potpu-nim otpisom potraživanja i uma-njenjem dobiti. Rast poslovnih aktivnosti zdravih poduzeća i nji-hova potražnja za novim plasma-nima banaka ublažava negativan

utjecaj problematičnih poduzeća na poslovanje banaka i ostalih financijskih institucija, ali i dalje bilježimo brzi rast problematičnih plasmana. Problem naplate potraživanja dovodi do rasta problematičnih plasmana kreditnih institucija i ubrzanja pada vrijednosti imovi-ne leasinga. Na tržištima kapitala visoka razina neizvjesnosti zadr-žava cijene financijske imovine na niskoj razini i onemogućava oporavak na tržištu osiguranja i investicijskih fondova. No, za probleme s kojima se su-sreće financijski je sektor do-voljno kapitaliziran pa ni u pred-stojećem razdoblju nije upitna održivost stabilnosti sustava.

Mjere HNB-a su održale

financijsku stabilnost

Osnovni koncept monetarne i de-vizne politike zadan je HNB-u kao nositelju monetarne vlasti putem razine euroizacije i putem otva-ranja tržišta kapitala u sklopu odabranog procesa priključivanja u EU. Mjere HNB-a unaprijed su ograničene realitetom strukture monetarne mase i temeljnih po-litičkih odluka, stoga HNB ni ne može provoditi mjere izvan zada-nog koncepta. Mjere HNB-a održale su financij-sku stabilnost u vrijeme kreditne ekspanzije i u vrijeme svjetske financijske krize, što potvrđuje njihovu ispravnost. Pojedinim

odlukama HNB je odstupio od pro-vedbe osnovnog koncepta, poput odgode liberalizacije tržišta ka-pitala. Time je proces prilagođen uvjetima na tržištu, a proces libe-ralizacije tržišta kapitala dovršen tek nakon stabilizacije tržišta. Time su monetarne vlasti napra-vile značajan pomak u prilagodbi gospodarstva na potpuno otvore-no financijsko tržište.

Nakon priključivanja EU-u dodat-no će se pojačati konkurencija ponude financijskih usluga, što će klijentima pružiti veće moguć-nosti izbora i niže cijene usluga. S druge strane, domaće financij-ske institucije mogu izgubiti dio tržišta ili dio marže, što se može nepovoljno odraziti na rezultat poslovanja. Krajnji cilj zadanog koncepta je uvođenje eura kao domaće valu-te, čime će financijski sektor izgu-biti veći dio deviznog poslovanja, a time i prihoda. Iako se financij-skom sektoru kontinuirano sma-njuje potencijal za ostvarivanje prihoda, gospodarstvo će sa sta-novišta financijskog troška biti na dobitku.

Ostvareni rezultat poslovanja Banke i lokalne Grupe iskaz je uvjeta poslovanja financijskih institucija i prilagodbe poslovne politike Grupe potražnji za finan-cijskim proizvodima i uslugama. Banka je u 2010. godini zadržala položaj jedne od vodećih banaka na hrvatskom tržištu. Zajedno s lokalnom Grupom pružamo klijen-tima cjelovitu ponudu financijskih proizvoda i usluga. Putem razvije-ne prodajne mreže, koja se sasto-ji od 75 poslovnica i alternativnih elektroničkih kanala distribucije, klijentima svih profila omoguću-jemo pristup konkurentnim proi-zvodima i uslugama. U 2011. godini ne očekujemo bit-ne promjene potražnje za finan-cijskim proizvodima i uslugama, što pred nas postavlja zahtjev da unaprjeđenjem unutarnjih pro-cesa povećamo kvalitetu naše ponude. Stalnom prilagodbom poslovanja uvjetima na tržištu i zahtjevima klijenata nastojimo racionalnije iskoristiti resurse, poboljšati produktivnost rada i učinkovitost poslovanja. Pritom je glavni cilj povećanje zadovoljstva naših klijenata.

Bez značajnijih promjena u

potražnji za kreditima

U 2011. godini ne očekujemo značajne promjene u potražnji za kreditima. Znači da će potražnja u segmentu poduzeća nastaviti rasti, a u segmentu građana će i

ZDENKO ADROVIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE RAIFFEISENBANKA AUSTRIA

Do rasta prihoda rastom kvalitete usluga Nakon recesije Banka se usmjerava na pružanje usluga, što traži permanentno podizanje kvalitete usluge. Prostor za povećavanje plasmana nalazimo tek u segmentu države, javnih poduzeća i velikih poduzeća, dok u segmentu malih i srednjih poduzeća te stanovništva nastojimo atraktivnom ponudom paketa proizvoda i usluga povećati prosječno korištenje usluga Banke i povezane financijske grupe

Za održivi rast nužno je povećati konkurentnost domaćih poduzeća na globalnom tržištu

35BANKARSTVO

dalje stagnirati. U segmentu ve-likih poduzeća planiramo pove-ćanje kredita za 10 do 15 posto, a u segmentu malih poduzeća za osam do 12 posto. Mala poduze-ća su teže pogođena recesijom i sporije se oporavljaju od velikih poduzeća. Stoga i potražnja malih poduzeća za kreditima zaostaje za potražnjom velikih. U potražnji poduzetnika za kredi-tima nedostaje kvalitetnih proje-kata pa je kod pravnih subjekata još uvijek najveća potražnja za kreditima u funkciji održavanja tekuće likvidnosti. RBA usklađuje ponudu kredita s potražnjom, što rezultira većom podrškom klijen-tima putem odobravanja kredita za održavanje tekuće likvidnosti te kredita za obrtna sredstva. Pritom su nam prioritet poduzeća koja su usmjerena na izvoz, no dostupne su sve vrste financira-nja za sve vrste klijenata. Kod potrošačkog dijela klijenata (kućanstva) ograničeni smo viso-kom prosječnom razinom averzije prema riziku što rezultira smanje-nom potražnjom za financijskim proizvodima i uslugama. Blaga promjena u potražnji građana može nastupiti u drugom dijelu godine kada očekujemo i povoljni-ja tečajna kretanja odnosno blago slabljenje švicarskog franka. Kod građana planiramo rast kredita od nula do pet posto. Ostvarenje uvelike ovisi o tečajnim kretanji-ma. Jači rast potražnje za krediti-ma kod građana očekujemo tek u 2012. godini.U uvjetima poslovanja koji su obilježili prošlu godinu i nastavi-li se ovoj godini mogućnosti za povećanje prihoda sve manje na-lazimo u rastu čistog kreditnog poslovanja. Nakon recesije Banka se usmjerava na pružanje usluga, što traži permanentno podizanje kvalitete usluge. Prostor za pove-ćavanje plasmana nalazimo tek u segmentu države, javnih podu-zeća i velikih poduzeća, dok u se-gmentu malih i srednjih poduzeća

te stanovništva nastojimo atrak-tivnom ponudom paketa proizvo-da i usluga povećati prosječno ko-rištenje usluga Banke i povezane financijske grupe. Banka ostaje usredotočena na rast prihoda putem rasta kvalitete usluga, što omogućava ostvarivanje umjere-nih stopa rasta poslovnih aktiv-nosti.

Smanjenje gubitaka na

plasmanima

Kamatne stope banaka za kredite formiraju se iz cijene financiranja plasmana, premije rizika i regu-latornog troška. Zbog produljene recesije hrvatskog gospodarstva i izostanka fiskalne konsolidacije na dulji rok postoji visoka razi-na neizvjesnosti koja drži cijene CDS-a postojano visokim. Prene-seno na ponudu bankarskih kre-dita, proizlazi da banke s osnove cijene CDS-a mogu snižavati ka-matne stope na kratkoročne de-vizne kredite i kredite s valutnom klauzulom, a ne mogu za dugoroč-ne kredite u valuti. Drugi čimbenik u formiranju cijene financiranja su tržišne kamatne stope. Za financiranje u inozemnim valu-tama tržišne kamatne stope po-činju se pomicati s dna, odnosno rasti, jer monetarne vlasti pove-ćanjem temeljne kamatne sto-pe nastoje kontrolirati inflaciju. Posljedično će se povisiti i cijena financiranja banaka. Zbog toga će prema kraju godine jačati pritisak na povećanje kamatnih stopa za kredite s valutnim sadržajem ako

se ne izmijene ostali čimbenici u formiranju kamatnih stopa. Kod kreditiranja u kunama višak likvidnosti u domaćem financij-skom sustavu povećava pritisak na banke za smanjenje štete, to

jest na plasman viška likvidnosti po nižim kamatnim stopama kako bi se izbjeglo držanje sredstava bez prinosa. Premija rizika poje-dinačnog kredita (izvan cijene financiranja) ovisna je o predvi-đenoj kvaliteti naplate plasma-na. Iako su troškovi rezerviranja za loše plasmane zbog izraženih problema u naplati i dalje visoki, banke predviđaju da će u pred-stojećem razdoblju doći do sni-žavanja gubitaka na plasmanima u odnosu na ukupne plasmane odnosno da se stopa otpisa ne-naplativih kredita počinje smanji-vati. Po kreditima koje banke odo-bravaju uračunava se planirana premija za rizik do dospijeća kre-dita, a ne premija koja odražava gubitke po prethodno odobrenim kreditima. Razlika između stope otpisa kredita u prethodnom raz-doblju i očekivane stope otpisa za nove kredite još nije značajna, ali ipak omogućava bankama da snize kamatne stope na one vrste kredita kod kojih očekuju pobolj-šanje naplate. Napomenimo da tek jači oporavak gospodarstva može osjetno povećati pozitivna očekivanja banaka i sniziti premi-ju rizika. Trošak regulacije smanjuje se kontinuirano od kraja 2008. go-dine i pozitivno utječe na visinu kamatnih stopa na kredite.

Naplata pod kontrolom

Očekivani blagi oporavak gospo-darstva u 2011. godini neopho-dan je uvjet za poboljšanje kvali-tete kreditnog portfelja banaka, ali nije dovoljan za zaustavljanje rasta relativnog pokazatelja loših kredita. Oporavak gospodarstva odrazit će se na usporavanje rasta udjela loših kredita u uku-pnim, što je izgledno već u 2011. godini. Rezultat će biti manje rezervacije za gubitke u računu dobiti i gubitka banaka u odnosu na prethodnu godinu i posljedič-ni rast dobiti. No, ukupan iznos loših kredita, kao i njihov udjel, u

ukupnim će i dalje rasti dokle god se ne ubrza rast kredita i time zaustavi proces starenja kredit-nog portfelja. Daljnji oporavak gospodarstva u 2012. godini bi se trebao pozitivno odraziti i na povećanje zaposlenosti stanov-ništva, ali nije izgledno i značajno ubrzanje rasta ukupnih kredita. Na srednji rok trebala bi se po-većati potražnja za kreditima, a učešće loših kredita u ukupnim moglo bi se smanjivati počevši od 2013. godine.RBA kao značajan subjekt na bankarskom tržištu nije imun na navedena negativna kretanja na tržištu te je svakako zamjetan uzlazni trend loših kredita, no RBA u potpunosti kontrolira proces naplate odnosno već u ranoj fazi pristupa rješavanju poteškoća. Provođenjem sustavih aktivnosti za poboljšanje naplate problema-

tičnih plasmana nastojimo uma-njiti negativan utjecaj na rezultat poslovanja i time smanjiti pritisak na cijenu kapitala odnosno omo-gućiti nastavak procesa sniža-vanja kamatnih stopa na nove kredite. Unaprjeđenjem metodo-logije za analizu klijenata i pro-cjenu rizičnosti plasmana težimo diverzificiranju ponude kreditnih proizvoda sukladno bonitetu klije-nata. Na taj način želimo pomoći jačanju konkurentnosti poslovnih klijenata koji imaju razvojni po-tencijal. Vladin Program gospodarskog oporavka predstavlja listu ak-tivnosti koje je nužno provesti za ostvarivanje održivog rasta. Oporavak iziskuje učinkovito pro-

Za probleme s kojima se susreće financijski je sektor dovoljno kapitaliziran pa održivost stabilnosti sustava nije upitna

Tek jači oporavak gospodarstva može sniziti premiju rizika

36 BANKARSTVO

vođenje cjelokupnog programa, što do sada nije ostvareno. Dje-lomična provedba mjera iz Pro-grama nije dovoljna za promjenu očekivanja potrošača i stvaranje povoljnijeg investicijskog okružja. Za održivi rast nužno je povećati konkurentnost domaćih poduze-ća na globalnom tržištu, što se ne može provesti bez smanjiva-nja ukupnih troškova poslovanja poduzetnika i povećanja realnog dohotka njihovih zaposlenika. Visoka razina preraspodjele ostvarenih prihoda gospodarstva na neaktivne ili nekonkurentne dijelove društva putem fiskalnog sustava ili netržišnih cijena jav-nog sektora, povećava troškove poduzeća i predstavlja osnovni uzrok niske razine konkurentno-sti na vanjskim tržištima. Na tom području nije dovoljno napredo-vala provedba Programa odno-sno nije smanjena preraspodjela pa se nije povećala ni motivacija aktivnog dijela društva za razvoj poslovanja.

Samo mjere kojima se smanjuje troškovno opterećenje poduzet-nika koji se realiziraju na konku-rentnom tržištu te one kojima se povećava udjel neto dohotka radnika u trošku rada, usmjerene su na povećanje ukupne konku-rentnosti Hrvatske. Takve mjere u konačnici će djelovati na jačanje ukupne gospodarske aktivnosti, povećanje uključenosti u global-no tržište i rast životnog standar-da aktivnog stanovništva.

Ubrzana koncentracija tržišta

Razina uspješnosti poslovanja hrvatskih banaka mjerena povra-tom na kapital nalazi se na razini prinosa na obveznice Republike Hrvatske s najduljim rokom do dospijeća. Zadržavanje takve razi-ne uspješnosti, zajedno s niskom razinom potražnje za kreditima i ostalim financijskim uslugama, nužno vodi u proces usklađiva-nja kapitala s potencijalom rasta poslovanja. Drugim riječima, ban-ke raspolažu s viškom kapitala i

likvidnosti koji će u uvjetima na-stavka recesije preusmjeriti na propulzivnija tržišta. Proces otvaranja financijskog tržišta vodi prema povećanju ra-zlika u uspješnosti hrvatskih ba-naka. Stagnacija potražnje će uz veće troškove poslovanja banaka i ostalih financijskih institucija s osnove zahtjeva regulatora vodi-ti prema ubrzanoj koncentraciji tržišta. U domaćem financijskom sekto-ru dominantni udjel imaju banke koje su članice međunarodnih financijskih organizacija pa pu-tem njih razvoj globalnog finan-cijskog tržišta posredno utječe na strukturu domaćeg financijskog tržišta. Iako je razina kapitaliza-cije i likvidnosti domaćih banaka danas na ciljanoj razini po pred-viđenim zahtjevima globalnih re-gulatora, zahtjevi za uvođenjem razvijenijih metoda upravljanja rizicima i kontrole poslovanja izi-skuju brzi rast fiksnih troškova banaka.

Na relativno malom i stagnan-tnom tržištu poput hrvatskog tek će manji broj univerzalnih banaka ostvariti volumen transakcija i ve-ličinu prihoda dostatnog za pokri-će rastućih troškova, tim više što će se smanjivati kamatne marže i cijene usluga pod pritiskom novih konkurenata iz EU-a. Stoga će ra-sti pritisak ka većoj koncentraciji tržišta kod banaka s cjelovitom ponudom financijskih proizvoda i usluga. Te banke će zajedno s pripadajućim financijskim grupa-ma uspješnost poslovanja teme-ljiti na većem volumenu prodaje i nižem jediničnom trošku tran-sakcije. Ostale banke specijalizi-rat će se za pojedine klijentske segmente i ponudu onih usluga za koje imaju određene kompa-rativne prednosti. Znači da će tek nekolicina najvećih banaka imati razvijenu cjelovitu ponudu koja uključuje velike klijente i struk-turirane proizvode, a ostale će se usredotočiti na poslovanje s gra-đanima i malim poduzećima.

>> Nije sporno da makroekonom-sko okruženje s kojim smo suo-čeni u posljednje vrijeme stavlja značajan teret na poslovanje ban-karskog sektora. Međutim, razina kapitaliziranosti bankarskog su-stava ostala je vrlo visoka i stabil-na, odnosno na razini bankarskog sustava došlo je tek do pada teku-će dobiti banaka, dok je kapitalna baza ostala netaknuta. Gledano iz tog aspekta, monetarna politika i politike samih banaka tijekom prijašnjih godina pokazale su se adekvatnima. Trenutačna pozicija ukazuje na robusnost cijelog ban-karskog sustava i mogućnost ap-sorpcije dodatnog porasta razine loših plasmana. To govori u prilog tome da će i u idućem razdoblju bankarski sustav ostati stabilan. Ako govorimo o razdobljima prije

krize, instrumentarij monetarne politike bio je korišten s ciljem ublažavanja neravnoteža, us-poravanja dinamike kreditiranja

i inozemnog zaduživanja, kao i ublažavanja pritiska na deficit platne bilance. Rezultat takvih mjera bila je orijentiranost bana-ka na prikupljanje dodatnog kapi-tala i, posljedično, visoka kapita-liziranost bankarskog sustava. U vrijeme krize reakcije monetarne

politike također se mogu ocijeni-ti adekvatnima jer su osigurale potrebnu injekciju likvidnosti i omogućile pristup banaka inoze-mnim izvorima financiranja. To se pokazalo jako bitnim u kon-tekstu stabilnosti financijskog sustava i ublažavanja posljedica krize. Dodatna relaksacija mone-tarne politike, nakon stabilizacije eksternog okruženja, osigurala je dodatan kreditni potencijal gospodarstvu, što sugerira njeno nastojanje da osigura pozitivan impuls ekonomiji.

Kvalitetni financijski rezultati

I u 2010. godini kontinuirano ostvarujemo kvalitetne financij-ske rezultate unatoč zahtjevnijim tržišnim okolnostima u odnosu na ranije razdoblje. Kvalitetnom po-

TOMISLAV VUIĆ, ZAMJENIK PREDSJEDNIKA UPRAVE ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANKA

Fokus na kvalitetnim projektimaPratimo sve kvalitetno pripremljene, isplative projekte i poseban naglasak stavljamo na projekte koji potiču proizvodnju namijenjenu izvozu, turizam i obnovljive izvore energije. Veseli činjenica da se u zadnje vrijeme primjećuje lagani oporavak potražnje za investicijskim kreditima u pojedinim gospodarskim granama

Usredotočeni smo na kvalitetno upravljanje plasmanima te posebnu pozornost pridajemo kvalitetnoj procjeni rizika

37BANKARSTVO

slovnom politikom, prilagodbom poslovanja objektivnim tržišnim okolnostima te daljnjim poveća-njem interne efikasnosti, Banka je ostvarila povećanje prihoda iz redovnog poslovanja za 9,4 posto, sa 1,92 milijarde kuna u 2009. na 2,10 milijardi kuna u 2010. Neto dobit u 2010. godini iznosila je 610 milijuna kuna, što je za 0,5 posto više u odnosu na godinu ranije, čime smo i u ovim težim vremenima zadržali stabilnu ra-zinu profitabilnosti. Iako nešto smanjenom dinamikom u odnosu na ranija razdoblja, prije svega s obzirom na smanjenu potražnju, nastavili smo s kreditnim aktiv-nostima te su krediti i potraživa-

nja od klijenata porasli na 35,02 milijarde kuna, što je za 7,9 posto više u odnosu na kraj 2009., kada su iznosili 32,45 milijardi kuna. Ukupna aktiva Banke na dan 31. prosinca 2010. iznosila je 50,51 milijardu kuna, što je 3,2 posto više u odnosu na kraj 2009., kada je iznosila 48,94 milijarde kuna. Prinos na aktivu (ROA) u 2010. iznosio je 1,25 posto, a povrat na kapital (ROE) 10,56 posto. Pozitivan trend nastavljen je i u prvom tromjesečju 2011. kada su prihodi iz redovnog poslovanja po-većani za 13,3 posto, sa 472 mili-juna kuna u prva tri mjeseca 2010. na 535 milijuna kuna u istom raz-doblju tekuće godine. Neto dobit u prva tri mjeseca 2011. godine iznosila je 148,4 milijuna kuna, što je za 26,8 posto više u odno-su na isto razdoblje prošle godi-ne. Ukupni krediti i potraživanja od klijenata potkraj ožujka 2011. iznosili su 36,3 milijarde kuna, što je 3,8 posto više u odnosu na kraj 2010. godine, kada su iznosili 35 milijardi kuna. Čvrsto vjerujemo da ćemo i u ostatku godine nasta-viti ostvarivati uspješne rezultate i ispuniti sve ciljeve koje smo si zadali za ovu godinu.

Podupiranje pozitivnih trendova

Od početka 2011. godine još se intenzivnije fokusiramo na se-

gment malog i srednjeg poduzet-ništva te praćenje kvalitetnih pro-jekata koji potiču razvoj realnog sektora i rast zaposlenosti u tom segmentu. Pratimo sve kvalitetno pripremljene, isplative projekte i poseban naglasak stavljamo na projekte koji potiču proizvodnju namijenjenu izvozu, turizam i ob-novljive izvore energije. Gledajući posljednje dostupne podatke s kraja travnja 2011. (izvor: HNB), vidljivo je da je Erste banka u se-gmentu kreditiranja poduzeća po-većala svoj tržišni udio sa 14,35 posto potkraj 2010. na 14,42 posto krajem travnja 2011., ostvarivši porast iznad prosjeka tržišta. Cilj je u tom segmentu i na godišnjoj razini ostvariti rast iznad tržišta. Iako u strukturi kre-dita još uvijek dominiraju oni za obrtna sredstva, veseli činjenica da se u zadnje vrijeme primjeću-je lagani oporavak potražnje za investicijskim kreditima u poje-dinim gospodarskim granama, primjerice u području obnovljivih izvora energije. Naravno, ako to uspoređujemo s vremenom prije izbijanja krize, ne radi se o nekom značajnijem broju ili vo-lumenu kredita, ali mali pomak ipak je vidljiv u odnosu na prošlu godinu. Sveukupno gledano, ipak je još prerano govoriti o oporav-

ku investicijskih aktivnosti iako određeni pomaci postoje. Narav-no, Erste banka će u okviru svojeg poslovanja aktivno podupirati na-predovanje započetih pozitivnih trendova.Tijekom 2011. očekujemo tek bla-gi oporavak dinamike kreditiranja u segmentu stanovništva. Razlog takvih trendova nije nedostatak ponude Banke u tom segmentu, već ograničenja na strani potra-žnje, prije svega nepovoljni tren-dovi na tržištu rada, a posljedično i averzija klijenata prema novom zaduženju. Međutim, naš je cilj i u tom segmentu ostvariti rast iznad prosjeka rasta tržišta i dodatno povećati naše tržišne udjele.

Prema podacima HNB-a za prva četiri mjeseca 2011., tržišni udio Erste banke u segmentu krediti-ranja stanovništva porastao je sa 13,59 posto na 13,63 posto. Kamatne stope na kredite tržiš-na su kategorija koja ovisi o više parametara, uključujući cijenu izvora, regulatorni trošak i trošak rizika. Na strani izvora, trošak inozemnih izvora ostaje na višim razinama kao posljedica premije na rizik zemlje, što samo dodatno naglašava potrebnu usmjerenost strukturnim reformama i fiskalnoj konsolidaciji kao preduvjetu pada kamatnih stopa u srednjem roku. S druge strane, kamatne stope na domaće izvore zabilježile su pad, a što je jednim dijelom omogući-lo određeni pad kamatnih stopa i na pasivnoj strani. Blagi trend vjerojatno će se nastaviti i 2011., ali ipak troškovi kreditnog rizika još uvijek se nalaze na povišenim razinama u odnosu na ranija raz-doblja, što ne omogućava značaj-niji pad aktivnih kamatnih stopa. U posljednje smo vrijeme dvaput smanjivali kamatne stope na po-stojeće stambene kredite vezane uz švicarski franak, ukupno za 0,55 postotnih bodova, istovre-meno ponudivši paket mjera koje mogu dodatno olakšati njihovu otplatu. Smanjena je i kamatna stopa na nove stambene i adap-tacijske kredite, od 0,15 do 0,6 postotnih bodova, ovisno o vrsti i modelu kredita. Još sredinom prošle godine smanjena je i ka-matna stopa za većinu modela novih gotovinskih kredita, u pro-sjeku za 1,1 postotni bod.

Dinamika oporavka ostat će

usporena

Usredotočeni smo na kvalitet-no upravljanje plasmanima te posebnu pozornost pridajemo kvalitetnoj procjeni rizika. S obzi-rom na objektivne tržišne uvjete i gospodarsku situaciju udjel tzv. problematičnih plasmana u za-dnje dvije godine očekivano je po-rastao te se u ukupnom portfelju Erste banke sada kreće na razini od nešto iznad šest posto. Među-tim, bitno je naglasiti da je porast udjela problematičnih plasmana u potpunosti unutar naših očeki-vanih projekcija i ispod prosjeka na bankarskom tržištu. Između ostalog, s ciljem zaštite klijenata

i vlastitog portfelja osnovali smo odjel restrukturiranja problema-tičnih plasmana, uveli sustav si-gnala ranog upozorenja te dodat-no pojačali monitoring portfelja uz kontinuirane napore za pobolj-šanjem svih procesa i procedura. Smatramo da su to potezi koji će

nam i dalje osiguravati kvalitetno upravljanje tim segmentom po-slovanja.Program gospodarskog oporavka ide u smjeru provođenja nužnih strukturnih reformi te konkuren-tnijem gospodarstvu i višem po-tencijalu rasta. Naravno, proved-ba takvih mjera nije jednostavna i u pravilu je u kratkom roku bolna. Međutim, u kontekstu dugoročne održivosti javnih financija, ali i di-namiziranja rasta je nužna. Treba težiti kvalitetnijim i efikasnijim institucijama, racionalizacijama u javnom sektoru, a samim time i osigurati privatnom sektoru veću propulzivnost. Bez toga teško se može očekivati dinamiziranje stranih ulaganja, jer ona traže jasno definirane institucionalne okvire i konkurentno gospodar-sko okruženje. Stabilnost financijskog sustava ublažila je negative posljedice globalne krize na domaće gospo-darstvo. Tako nije bilo potrebe za intervencijom države, odnosno dodatnim fiskalnim troškom, a s druge strane zadržani su i stabil-ni trendovi u priljevu kapitala pa iz tog razloga nije bilo potrebe ni za aranžmanom s MMF-om. Okol-nosti u kojima će bankarski sek-tor poslovati u idućim godinama ostat će otežane, jer će dinamika oporavka ostati usporena, a što će ukupno i dalje imati nepovoljan utjecaj na kvalitetu aktive. Isto tako izgledno je da će se i dalje nastaviti konsolidacija u bankar-skom sustavu, kako zbog utjecaja krize na poslovanje manjih banka, tako i zbog potrebe da se osigura-ju određene ekonomije obujma kako bi se osigurala potrebna ra-zina efikasnosti u poslovanju.

I u 2010. godini kontinuirano ostvarujemo kvalitetne financijske rezultate

Okolnosti u kojima će bankarski sektor poslovati u idućim godinama ostat će otežane

Troškovi kreditnog rizika još su uvijek na povišenim razinama u odnosu na ranija razdoblja

38 BANKARSTVO

>> Nesporna je činjenica da se domaći bankovni sustav poka-zao izuzetno stabilnim u vrijeme eskalacije financijske krize. Tome je zasigurno pridonio i visok stu-panj kapitaliziranosti i likvidnosti s kojim su hrvatske banke doče-kale krizu. Upravo je stabilnost bankovnog sustava, uz stabilnu vrijednost domaće valute, bio je-dan od glavnih razloga izostanka značajnije korekcije kreditnog rejtinga u promatranom vreme-nu. Također, važno je napomenuti kako su se i vlasnici banaka u ci-jeloj regiji “nove Europe“ ponijeli smireno i odgovorno te na taj na-čin pridonijeli zadržavanju makro-ekonomske stabilnosti gospodar-stva u regiji. Međutim, bankovni sustav ne može biti dugoročno stabilan uz bolestan realni sektor. Sigurno je da spori oporavak domaćega gos-podarstva stvara pritisak i na po-slovanje banaka, no sve analize pokazuju kako bez obzira na rast udjela „loših plasmana“ stabil-

nost bankovnog sustava za sada nije ugrožena.

Teško stanje u gospodarstvu

U zadnje vrijeme često se spomi-nje dilema vezana uz tečajnu po-litiku. Međutim, nagomilani struk-turni problemi u gospodarstvu ne mogu se riješiti tako jednostavno poput jednokratne devalvacije nacionalne valute. Takav potez mogao bi rezultirati tek kratko-trajnim pozitivnim utjecajima, no uz dugoročne štete i teške poslje-dice za makroekonomsku stabil-nost zemlje. Prostor za djelova-nje središnje banke ograničen je visokom razinom zaduženosti u stranim valutama svih domaćih sektora, ali i nedovoljnim povje-renjem građana u nacionalnu va-lutu, što je posljedica neugodnih iskustava s devalvacijom i hipe-rinflacijom s kraja 80-ih i počet-ka 90-ih godina prošlog stoljeća. Mala i otvorena gospodarstva trebaju težiti prije svega monetar-

noj stabilnosti, a ne monetarnom suverenitetu. Uzimajući u obzir vi-sok stupanj euriziranosti te isku-stva drugih malih novih članica EU-a, Hrvatska ne bi trebala okli-jevati s pristupanjem eurozoni, bez obzira na trenutačne proble-me u Europskoj monetarnoj uniji. Kada govorimo o regulatornom okruženju u kojem posluju banke,

činjenica je da će se ono u nadola-zećem razdoblju morati harmoni-zirati s onim u zemljama EU-a. Rezultati poslovnih banaka za 2010. godinu potvrđuju teško stanje u domaćem gospodarstvu. Najreprezentativniji dio bankov-nog sustava (po veličini aktive) i dalje bilježi pad kamatnih priho-da i profitabilnosti uz daljnji rast rizičnosti poslovanja. Značajnije poboljšanje uvjeta poslovanja se ne vidi ni na početku ove go-dine. Stoga smatramo kako će ova godina za domaće banke i dalje predstavljati veliki izazov, a nadamo se i da se domaće gos-podarstvo neće suočiti s novim eksternim ili internim iniciranim šokovima.

Najvažniji sektori još u

poteškoćama

Banka ne smije imati diskrimina-tornu politiku ni prema jednom sektoru. Uvijek smo bili spremni kreditirati bilo koju legalnu dje-latnost u uvjetima prihvatljivog stupnja rizičnosti. Međutim, nes-porna je činjenica da se dosa-dašnji najvažniji sektori (poput trgovine i građevinarstva) nalaze i dalje u velikim poteškoćama. Istovremeno, najbrži izlazak iz krize zabilježila su izvozno orijen-tirana proizvodna poduzeća. Za razdoblje od 2010. do 2015. godi-ne predviđamo da će najznačajniji rast kreditne aktivnosti biti ostva-ren u segmentu poslovanja s po-duzećima. Ono što raduje u po-sljednje vrijeme je i intenziviranje potražnje za investicijskim kredi-tima, što ukazuje na ipak svjetlije trenutke za domaće poduzetnike. Također, visoki potencijal za rast vidimo u segmentu obnovljivih izvora energije te transporta. Ako isključimo tečajna kretanja,

odnosno jačanje franka u odnosu na kunu za više od 20 posto tije-kom 2010. godine, primjetno je da stanovništvo smanjuje razinu svoje zaduženosti. Ovaj proces ne iznenađuje ako imamo na umu izrazito nepovoljne trendove na domaćem tržištu rada. Uspoređu-jući relativnu visinu zaduženosti kućanstava (udio kredita stanov-ništvu u BDP-u) s drugim sličnim zemljama, ona je u Hrvatskoj ne-što viša. Kratkoročno očekujemo da se zadrži slabašna potražnja za kreditima u ovom sektoru. Sve navedeno sugerira da će u nado-lazećem razdoblju rast kredita stanovništvu biti osjetno sporiji no u godinama prije krize, a i mno-go više će ovisiti o kretanju zapo-slenosti i rastu produktivnosti, odnosno plaća, no što je bio slučaj do sada. U takvim okolnostima od banaka će se tražiti više inovativ-nosti i rast kvalitete usluge.

Nastavak pada kamata

Kamatne stope su tržišna kate-gorija koja ovisi o nizu čimbenika. Usporedba s drugim europskim zemljama, pogotovo onim najra-zvijenijim, nije prikladna s obzi-rom na kretanje cijena. Činjenica je da je od početka 2010. godine prisutan trend polaganog pada aktivnih kamatnih stopa u Hrvat-skoj. Smanjenje kamatnih troško-va na kraju 2010. godine otvorilo je prostor za vidljivije smanjenje kamatnih stopa na kredite na početku ove godine, a po našem scenariju očekujemo nastavak ovoga trenda prvenstveno pod utjecajem rastućih konkurent-skih pritisaka. Ipak, o budućoj dinamici pada aktivnih kamatnih stopa teško je govoriti jer ona ovisi o nekoliko čimbenika na koje poslovne banke, ili HNB kao

Do 2015. godine predviđamo da će najznačajniji rast kreditne aktivnosti biti ostvaren u poslovanju s poduzećima

PIERRE BOURSOT, PREDSJEDNIK UPRAVE SOCIETE GENERALE-SPLITSKE BANKE

Mala i otvorena gospodarstva trebaju težiti monetarnoj stabilnostiUzimajući u obzir visok stupanj euriziranosti te iskustva drugih malih novih članica EU-a, Hrvatska ne bi trebala oklijevati s pristupanjem eurozoni, bez obzira na trenutačne probleme u Europskoj monetarnoj uniji. Regulatorno okruženje u kojem posluju banke u nadolazećem razdoblju morat će se harmonizirati s onim u zemljama EU-a

39BANKARSTVO

>> U ovome trenutku bankarski je sustav zadovoljavajuće kapi-taliziran i ne vidimo opasnosti u kratkom roku. Naravno, zbog povećanja rezervacija za kredite i smanjenih operativnih prihoda zbog usporene dinamike novih plasmana u težoj će situaciji biti banke sa strukturom vlasništva koja ograničava dostupnost pri-bavljanja novog kapitala. Iako često kritizirana, devizna politika je uspjela dodatno ubla-žiti utjecaj recesije na financijski sustav zemlje. Značajnija deval-vacija kune vjerojatno ne bi bitno pomogla izvoznicima koji su bili više pogođeni padom narudžbi zbog nedostatka potražnje, a ne toliko zbog same cijene. S druge strane, broj fizičkih i pravnih oso-ba koje ne bi mogle više vraćati kredite bio bi značajno povećan, čime bi se dodatno umanjila mo-gućnost banaka da financiraju gospodarstvo i njegov oporavak.

Po pitanju kreditno-monetarne politike HNB je vjerojatno mogao biti agresivniji oko dinamike oslo-bađanja sredstava bankama za investiranje, ali problemi gospo-

darstva ipak leže drugdje te i sada svjedočimo činjenici da sredstava ima, ali nema projekata i inoze-mnih ulaganja, što je posljedica cjelokupne infrastrukture koja još nije učinkovita i ne može se uspo-ređivati s onom u zemljama koje su nam konkurencija u privlače-nju investitora.

Rast depozita

Unatoč tome što je i proteklu godi-nu na hrvatskom tržištu obilježila recesija, možemo reći da smo re-lativno zadovoljni rezultatima po-slovanja. Ostvarili smo dobit prije oporezivanja u iznosu od 45,08 milijuna kuna, dok je bilančna suma na kraju godine blago po-rasla u odnosu na prethodnu go-dinu te je iznosila 7721,4 milijuna kuna. Adekvatnost kapitala tako-đer je blago porasla u odnosu na 2009. godinu te je iznosila 28,47 posto, što ukazuje na visoku si-gurnost i stabilnost Banke.

Zabilježili smo i porast depozita u odnosu na prethodnu godinu te porast volumena novih plasmana građanima od 33,26 posto. Po-zitivni rezultati ostvareni su i u prodaji tekućih računa, pa je broj klijenata s otvorenim tekućim ra-čunom u 2010. godini porastao za 26 posto. Kreditni portfelj malih poduzetnika porastao je 56 posto u odnosu na prethodnu godinu, a tijekom godine povećan je i broj novoizdanih kartica korporativnih klijenata za 58 posto.

Međutim, očito je da će i 2011. biti još jedna izazovna godina. Banke su se ponovno okrenule tradicio-nalnim proizvodima, a budući da

regulator, mogu malo utjecati. Tu se prije svega misli na makroeko-nomske rizike, brzinu gospodar-skog oporavka te s tim povezano

kretanje loših plasmana i potrebe domaćih sektora za refinancira-njem na domaćem financijskom tržištu. Udio loših kredita u ukupnom kre-ditnom portfelju ne odudara zna-čajnije od prosjeka tržišta. Već od samog početka prelijevanja globalne krize na domaće gospo-darstvo osnažili smo aktivnosti u upravljanju rizicima te naplati. Također, važno je naglasiti da je

konzervativna poslovna politi-ka, koja se provodila u godinama prije krize, uvelike pridonijela ograničavanju negativnih utje-caja krize na poslovanje Banke. Kada govorimo o konzervativnoj poslovnoj politici, onda prije sve-ga govorimo o instrumentima osiguranja naših potraživanja, ali i visokom stupnju diverzifikacije našeg portfelja.

Promjena fikskalne politike

Važno je naglasiti kako Vladin Program gospodarskog oporavka sadrži popis mjera, koje je pozdra-vila većina stranih i domaćih eko-nomskih stručnjaka. Međutim, s obzirom na to da se radi o dugo-ročnim strukturnim reformama, možda i sam naziv tog dokumen-ta pomalo zavarava. Činjenica je da su u njemu uglavnom sadržane potrebne mjere za povećanje kon-kurentnosti i osiguravanje dugo-

ročno održivog rasta, no te mjere znače štednju i gubitak određenih prava i beneficija u kratkom roku. Stoga, ne iznenađuje da se u raz-doblju prije parlamentarnih izbora Program ne provodi u potpunosti i po željenoj dinamici. S obzirom na izrazito visoku ulogu države u domaćem gospodarstvu, eviden-tno je da najznačajnije promjene moraju nastupiti upravo u fiskal-noj politici. Financijska kriza dodatno je po-većala važnost poslovnih banaka u hrvatskom financijskom susta-vu, ako promatramo udio u uku-pnoj aktivi financijskog sustava. Međutim, sa stabilizacijom te daljnjim razvojem tržišta ipak se može očekivati kako će pojedini segmenti financijskog tržišta u budućnosti ostvarivati brži rast od banaka (primjerice investi-cijski fondovi, osiguravateljska društva). Ipak, kao i u većini Eu-

rope, financijski sustav će ostati dominantno bankocentričan. U samom bankarskom poslovanju očekujemo rast konkurencije na-kon ulaska u EU, harmonizaciju regulatornog troška te konver-genciju (primjerice o pitanju ak-tivnih i pasivnih kamatnih stopa, odnosa kamatnih i nekamatnih

prihoda...). Dugoročno gledajući, demografska kretanja uvelike će odrediti budući izgled domaćeg financijskog sustava, kao i među-narodne tokove kapitala.

Konzervativna poslovna politika uvelike je pridonijela ograničavanju negativnih utjecaja krize

Za daljnje snižavanje kamata postoji vrlo ograničen prostor

Kao i u većini Europe financijski sustav će ostati dominantno bankocentričan

TOMASZ JERZY TARABA, PREDSJEDNIK UPRAVE VOLKSBANKA

I 2011. će biti još jedna izazovna godinaBanke su se ponovno okrenule tradicionalnim proizvodima, a budući da zasad još uvijek nema značajnijih znakova ekonomskog oporavka, rezervacije za problematične kredite i dalje rastu

40 BANKARSTVO

ekonomije te visok postotak ne-zaposlenosti i oprezne prognoze za rast BDP-a u ovoj godini, ne očekujemo povratak potražnje na razine iz pretkriznih godina.

Konzervativna politika rizika

Postoji vrlo ograničen prostor za daljnje snižavanje kamata, i to iz nekoliko razloga. Kao prvo, hrvatske banke plaćaju relativno visoke kamate na štednju te se navedeni trošak mora uzeti u ob-zir pogotovo kad se uzmu u obzir i regulatorni troškovi. Uz to, prili-kom refinanciranja na stranom tržištu banke moraju platiti i još uvijek visok trošak premije rizika zemlje koji značajno poskupljuje navedena sredstva. Stabilizacijom svjetskog gospo-darstva ovi će se troškovi sma-njivati, ali treba uzeti u obzir da nas s novim razvojnim ciklusom globalnog gospodarstva očekuje

i izvjestan rast kamatnih stopa kako bi se ograničili inflatorni pritisci. Stoga nije realno očeki-vati da će kamatne stope prema gospodarstvu i stanovništvu pa-sti na nekih tri do četiri posto, što je često percepcija javnosti kao prihvatljiva i poželjna razina ak-tivnih kamatnih stopa. Naravno, posebni programi, poglavito sub-vencionirani, moći će osigurati povoljnija sredstva od standar-dne cijene financiranja gospo-darstva.

Volksbank se u poslovanju vodi dosljednom i konzervativnom politikom rizika te kontinuirano uspostavlja napredne modele i politike upravljanja rizicima. Na-ravno, tijekom sada već višego-dišnje recesije i mi smo se morali

suočiti s određenim poteškoća-ma koje je sa sobom donijela opća ekonomska situacija u zemlji, a posebno situacija na tržištu ne-kretnina, pa smo morali napraviti ispravak vrijednosti pojedinih projekata iz portfelja projektnog financiranja. Međutim, poduzeli smo niz mjera kako bismo ublažili posljedice povećanih rezervacija, poput osnivanja posebnog odjela za restrukturiranje, te ostajemo visokolikvidna i solventna banka s jednom od nižih stopa rizičnih plasmana među vodećim banka-ma na hrvatskom tržištu u svim segmentima osim projektnog fi-nanciranja.

Problemi se rješavaju tek kad

eskaliraju

Iako Vlada putem povjerenstava i radnih skupina djeluje u odre-đenim slučajevima, cjelokupna postojeća infrastruktura nažalost još uvijek ne podržava značajniji gospodarski oporavak, a pogoto-vo u smislu inozemnih ulaganja. Problemi se rješavaju tek kad

eskaliraju, a i to se uglavnom od-nosi na velika ulaganja, čime se na određeni način zanemaruju manja ulaganja koja često zapnu odmah na početku, a iznosi ula-ganja nisu dovoljni da se anaga-žiraju visoke instance koje često jedine mogu riješiti problem biro-kracije na svim razinama. Većina banaka ima slobodnu likvidnost koju su spremne odmah plasirati, ali kao posljedica krize i velikog povećanja loših kredita banke na-stoje dodatno ograničiti rizik, te je dodatno povećan oprez kod inve-stiranja. Problem je i nedostatak kvalitetnih projekata, poglavito u proizvodnji, koji bi bankama omo-gućili i diverzifikaciju portfelja te smanjili izloženost prema pojedi-nim “popularnim“ sektorima na-raslim proteklih godina kao što je npr. građevinski.Gospodarska kriza i recesija pro-teklih godina dodatno su ojačale konkurenciju među bankama, pogotovo nakon značajnog pada potražnje za kreditima, što je do-datno pojačalo borbu za klijente i prodaju nerizičnih financijskih usluga. Pokazalo se da je sve navedeno najviše pogodilo ma-nje banke koje žive uglavnom od osnovnih proizvoda kao što su krediti i depoziti. Pad potražnje za novim kreditima i povećani udjeli loših kredita u postojećim portfe-ljima stvorili su pritisak na njihove bilance te će se vjerojatno morati orijentirati na spajanja ili proda-ju kako bi osigurale dugoročni opstanak. U zadnje dvije godine imamo transparentan primjer kako ekonomija razmjera u ova-kvim situacijama ima važnu ulogu te će bankama bez osiguravanja adekvatnog odnosa troškova i pri-hoda biti iznimno teško poslovati u idućih nekoliko godina.

zasad još uvijek nema značajnijih znakova ekonomskog oporav-ka, rezervacije za problematične kredite i nadalje rastu. Ipak, za-hvaljujući uvođenju inovativnih proizvoda prilagođenih potreba-ma i mogućnostima klijenata te strateškom usmjerenju da posta-nemo prva banka na hrvatskom tržištu po zadovoljstvu klijenata, vjerujemo da ćemo i ovu godinu uspjeti završiti na način koji će opravdati očekivanja naših dioni-čara i klijenata.

Kreditiranje malih i srednjih

poduzeća

Kao i dosad, u sektoru poslovanja s pravnim osobama usmjereni smo na kreditiranje srednjih i manjih poduzeća, gdje nastojimo pratiti potrebe naših klijenata te financirati kvalitetne projekte, što znači da se u kreditiranju prven-stveno vodimo bonitetom klijen-ta, a ne ponuđenim kolateralima. Klijentima nudimo tailor-made proizvode, prilagođene njihovim potrebama i mogućnostima, pa se sukladno tome uvjeti krediti-ranja prilagođavaju svakom po-jedinom klijentu, ovisno o nizu različitih faktora kao što su boni-tet, namjena kredita, rok otplate, dosadašnja suradnja i slično. Osim što smo snizili kamatne sto-pe na cjelokupnu kreditnu ponu-du namijenjenu građanima, uklju-čujući nenamjenske, stambene i automobilske kredite, klijentima smo, kako bi izbjegli potencijalan valutni rizik, ponudili i gotovin-ske kredite u kunama s najpo-voljnijom kamatnom stopom na tržištu. Uz to, onima koji nastoje riješiti stambeno pitanje ponudili smo i povoljnije uvjete financira-nja kupnje stanova izgrađenih kroz projektno financiranje, na taj način ujedno nastojeći potaknuti i poslovanje vlastitih klijenata, kao i liniju stambenih kredita uz subvenciju države. Klijentima ta-kođer nudimo i mogućnost ugo-varanja moratorija na kredite u slučaju opravdanih problema s otplatom. Do kraja ove godine očekujemo nešto veću potražnju za stambe-nim i automobilskim kreditima, budući da je potražnja za tom vrstom kredita značajno pala u posljednjih godinu dana. Među-tim, s obzirom na stanje domaće

Značajnija devalvacija kune vjerojatno ne bi bitno pomogla izvoznicima koji su bili više pogođeni padom narudžbi zbog nedostatka potražnje

Gospodarska kriza i recesija proteklih godina dodatno su ojačale konkurenciju među bankama

41BANKARSTVO

>> Hrvatske su banke dobro ka-pitalizirane i financijski sustav u ovom trenutku nije potencijalni izvor nestabilnosti. Da bismo tu tvrdnju pravilno razumjeli, mora-mo biti svjesni da je financijski sustav samo odraz tzv. realnog gospodarstva. Znači, nije moguće

imati dugoročno uspješan finan-cijski sustav ako nije uspješno gospodarstvo u cjelini. Međutim, i u takvim okolnostima taj sustav može biti i ostati stabilan, što je u Hrvatskoj danas slučaj.

Rezultati u okviru očekivanja

Rezultati poslovanja OTP banke Hrvatska u 2010. godini bili su u okviru očekivanja. Isto možemo reći i za 2011. Trošak rezerva-cija za loše plasmane glavna je stavka s odlučujućim utjecajem na rezultat. Gledajući operativni rezultat poslovanja, on se vrlo do-bro razvija.Operativni su nam se prihodi u odnosu na prvi kvartal 2010. po-većali za 10 posto, a operativna dobit za skoro 30 posto. Uslijed rasta rezervacija za loše kredite za 60 posto usporedno s istim razdobljem lani, dobit je niža nego u istom razdoblju prošle godine.Glavni faktor povećanja rezerva-cija je promjena knjigovodstvene politike kod rezerviranja kredita stanovništvu nominiranog u švi-carskim francima. Uslijed rasta švicarskog franka u odnosu na kunu i euro te pada tržišne vrijed-nosti nekretnina smanjila se vri-jednost instrumenata osiguranja u usporedbi s odobrenim krediti-ma. Zato smo odlučili značajno po-

većati rezervacije na te kredite. Hr-vatska narodna banka je do sada uspješno obavljala svoju zadaću održavajući stabilnost bankar-skog sustava, cijena i valutnih te-čajeva. Da su svi čimbenici gospo-darske politike unutar svojih zona odgovornosti obavili svoj posao jednako dobro kao HNB, gospodar-ska situacija danas bi bila drukčija.Kod definiranja potrebnih mjera za oporavak mora se voditi ra-čuna da je hrvatsko financijsko tržište u “zamci likvidnosti“. Sred-stva za kreditiranje i ulaganje su dostupna, ali nedostaje vjera njihovih vlasnika da će se takva ulaganja isplatiti. Ako se okolnosti ne promijene, kamatne stope će nastaviti padati, i to brže na depo-zite nego na kredite. Kamate na kredite će do početka uvjerljivog gospodarskog oporavka i dalje sadržavati očekivani razmjerno visok trošak loših kredita.

Neodrživi deficiti i strukturne

anomalije

U kreiranju kreditnog portfelja u OTP banci ćemo još uvijek biti oprezni, imajući na umu da je te-meljna odgovornost Uprave osi-gurati stabilnost Banke. Predu-vjet za hrabriji pristup kreditiranju je jasna i uvjerljiva najava održive ekonomsko-političke platforme

na kojoj će se temeljiti dugoročni rast hrvatskog gospodarstva. Da-našnji gospodarski sustav generi-ra neodržive deficite i strukturne anomalije. Takozvani program gospodar-skog oporavka temelji se na priskrbljivanju jeftinijih kredita, ali ne dira u izvore deficita ni u strukturu gospodarstva. Pritom

suštinski nudi subvencije u vidu preuzimanja troška rizika, stav-ljajući naglasak na oporavak gra-đevinske industrije. To je malo čudno imajući na umu da su upra-vo subvencije i pretjerani rast građevinarstva važne strukturne nelogičnosti koje su dovele do da-našnje situacije. Drugo važno pitanje je ono radnog zakonodavstva, iako je očito da je upravo „zaštita radnika“, kako je sada definirana zakonom, ključ-

Da su svi čimbenici gospodarske politike unutar svojih zona odgovornosti obavili svoj posao jednako dobro kao HNB, gospodarska situacija danas bi bila drukčija

U kreiranju kreditnog portfelja u OTP banci ćemo još uvijek biti oprezni

DAMIR ODAK, PREDSJEDNIK UPRAVE OTP BANKE

Hrvatsko financijsko tržište je u “zamci likvidnosti”Sredstva za kreditiranje i ulaganje su dostupna, ali nedostaje vjera njihovih vlasnika da će se takva ulaganja isplatiti. Ako se okolnosti ne promijene, kamatne stope će nastaviti padati, i to brže na depozite nego na kredite

ni izvor konkurentske slabosti. Naravno, time se stvara i neza-poslenost. Uposleno i uzdržavano stanovništvo prestiglo je omjer 1:3. Veliki dio potencijalne radne snage (18-65 godina) je nezapo-slen ili umirovljen. Omjer onih koji realno plaćaju porez i onih koji od tog poreza moraju živjeti jam-či dugoročnu nekonkurentnost hrvatskog gospodarstva. U tim okolnostima naša poslovna politi-ka mora uzeti u obzir i realnu mo-gućnost srednjoročnog nastavka loše gospodarske situacije.

42 BANKARSTVO

>> HBOR je u uvjetima gospo-darske i financijske krize svoje poslovanje prilagodio hrvatskim gospodarstvenicima koji su se svakodnevno suočavali s velikim problemima održavanja vlastite

likvidnosti. Tako je u prošloj godini HBOR odobrio ukupno 1606 kredi-ta u iznosu od 6,6 milijardi kuna, a od čega je gotovo 78 posto kredi-ta odobreno za potrebe ulaganja u obrtna sredstva. Svoju ulogu, koja se prvenstveno odnosi na financiranje velikih investicijskih i razvojnih projekata, u kriznim vremenima prilagodili smo za-htjevima tržišta i osiguravali ne-ophodna obrtna sredstva kako bi se zaustavila spirala nelikvidno-

sti i pad gospodarske aktivnosti.U 2011. očekujemo povećanje investicijskih kredita. Naime, pri-je pojave krize odnos kredita na-mijenjenih obrtnim sredstvima i investicijama bio je 30:70 posto u korist investicijskih kredita, a u 2010. situacija je bila obrnuta. No, pozitivnih naznaka ima jer smo u prva četiri mjeseca ove go-dine zabilježili povećanje iznosa odobrenih kredita za investicijska ulaganja za 13 posto u odnosu na isto razdoblje 2010. godine, iz čega možemo zaključiti da se sve više poduzetnika odlučuje za ma-nja investicijska ulaganja. Zadovoljni smo ostvarenim rezul-tatima u 2010. godini. Ostvarena je niža dobit nego u 2009. godini, no to je bila naša poslovna od-luka. Zadržali smo niske kamat-ne stope kako bismo omogućili hrvatskim gospodarstvenicima povoljne uvjete kreditiranja i to u trenucima smanjene likvidnosti na tržištu kapitala, otežanog pri-stupa izvorima financiranja i us-poravanja nacionalnih gospodar-stava. U protekloj godini putem posebnih financijskih ustanova pribavili smo 384 milijuna eura, a u suradnji s hrvatskim poslovnim bankama dodatne dvije milijarde kuna. Posebno je važno spome-nuti da su sredstva pribavljena po istim uvjetima koji su vrijedili i pri-je početka svjetske gospodarske i financijske krize, što je HBOR-u pomoglo u zadržavanju niskih ka-matnih stopa.

Polagani oporavak situacije

I za model A i model A+ iskazan je veliki interes. Tako je po modelu A, čija je provedba završena 31. prosinca 2010. godine, odobreno 594 kredita u iznosu od 2,5 mili-jardi kuna, od čega se na HBOR odnosi 1,01 milijarda kuna. Pro-sječna marža koju su poslovne banke ponudile na devet održanih aukcija iznosila je 3,43 posto, a

kamatna stopa HBOR-a bila je 3,8 posto.Po modelu A+ održane su četiri aukcije te je iskorišten ukupan iznos klupskog kredita od dvije milijarde kuna. Po ovom modelu

do sada je odobreno 136 kredita u iznosu od 601 milijun kuna, od čega se 240 milijuna kuna odnosi na sredstva HBOR-a.

Godišnja kamatna stopa HBOR-a po modelu A+ iznosi 2,8 posto, a prosječna marža poslovnih bana-ka iznosi 3,08 posto. U idućem razdoblju očekujemo polagani oporavak situacije i po-većanje broja investicijskih kredi-ta do čega će doći nakon rješava-nja problema opće nelikvidnosti i uspostavljanja redovnog poslova-nja. Mi ćemo, naravno, nastaviti s prilagođavanjem svog poslovanja i programa potrebama hrvatskih gospodarstvenika kako bismo im u svakom trenutku mogli osi-gurati što povoljnija financijska sredstva.

ANTON KOVAČEV, PREDSJEDNIK UPRAVE HRVATSKE BANKE ZA OBNOVU I RAZVITAK

Prilagodba hrvatskim gospodarstvenicimaSvoju ulogu, koja se prvenstveno odnosi na financiranje velikih investicijskih i razvojnih projekata, u kriznim vremenima prilagodili smo zahtjevima tržišta i osiguravali neophodna obrtna sredstva kako bi se zaustavila spirala nelikvidnosti i pad gospodarske aktivnosti

U 2011. očekujemo povećanje investicijskih kredita

Zadržali smo niske kamatne stope kako bismo omogućili hrvatskim gospodarstvenicima povoljne uvjete kreditiranja

KAPITAL BANKE 31.12.2009. 31.12.2010. % promjene

OSNIVAČKI KAPITAL (000 kn) - dionički 4.943.739 5.163.739 4,45

UKUPNI KAPITAL (000 kn) - dionički + rezerve 6.660.962 6.997.684 5,06

DOPUNSKI KAPITAL (000 kn) 11.963 12.092 1,08

JAMSTVENI KAPITAL (000 kn) 6.915.074 7.272.914 5,17

Koeficijent adekvatnosti kapitala 61,95% 63,50%

III. VELIČINA I POUZDANOST BANKE

Aktiva banke (000 kn) 20.789.652 22.922.297 10,26

Izvanbilančne stavke (000 kn) 1.723.951 1.309.311 -24,05

Kreditni rejting bankeBaa3 (Moody’s)

BBB (Standard & Poor’s)

Baa3 (Moody’s)BBB- (Standard &

Poor’s)

Broj zaposlenih 241 244 1,24

IV. FINANCIJSKI REZULTAT (000 kn)

Ukupni prihodi 943.548 920.928 -2,40

- kamatni prihodi 927.255 891.714 -3,83

- prihodi od naknada 14.953 10.537 -29,53

- neto prihodi/rashodi od financijskih aktivnosti - 17.755 -

- ostali prihodi 1.340 922 -31,19

Ukupni rashodi 778.018 802.966 3,21

- kamatni troškovi 592.945 604.926 2,02

- troškovi naknada 1.432 1.679 17,25

- neto prihodi/rashodi od financijskih aktivnosti 6.608 - -

- ostali troškovi 177.033 196.361 10,92

Dobit prije oporezivanja 165.530 117.962 -28,74

Dobit poslije oporezivanja 165.530 117.962 -28,74

Cost income ratio (%) 25,30 29,10

Odobreni krediti ukupno (000 kn) - bruto, stanje 31. 12. 22.382.123 23.567.742 5,30

- državi 484.892 415.254 -14,36

- privredi 6.372.718 6.984.341 9,60

- ostalo (bankama, financijskim institucijama itd.) 15.524.513 16.168.147 4,15

44 BANKARSTVO

>> Profitabilnost bankarskog su-stava u zadnje dvije godine je bitno smanjena zbog rasta troš-kova zaduživanja i rasta rezerva-cija. Podravska banka u uvjetima gospodarske i financijske krize posluje stabilno, posvećujući osobitu pažnju procjeni svih vrsta rizika. Banka radi na konsolidaciji i daljnjem jačanju prodajne mre-že, ali istodobno uz konstantan i sistematičan nadzor nad troško-vima. Komercijalne aktivnosti su usmjerene na kratkoročno kredi-tiranje poduzeća, dok se jednaka pozornost pridaje upravljanju por-tfeljem dospjelih, a nenaplaćenih potraživanja.

Koncentracija je neminovna

Uz već visoku zaduženost i stopu nezaposlenosti, kućanstva će i dalje otežano servisirati svoje ob-veze, a to će pak stvarati dodatni pritisak na udjele loših kredita

kod banaka. Istodobno se kod po-duzeća može očekivati nastavak rasta zaduživanja, zbog čega će se umjereno povećati pokazatelji njihove zaduženosti. Pretpostav-ljamo da će doći do smanjenja likvidnosti financijskog sustava i povećane inflacije. Stabilnost kune bit će važan čimbenik za ci-jelo gospodarstvo zbog visoke eu-rizacije Hrvatske. U bankarskom sektoru je neminovna koncentra-

cija, spajanje manjih banaka, na što će posebice utjecati sve veća konkurencija, značajnija ulaganja u nove tehnologije i visoki regu-latorni troškovi. Prema podacima HNB-a (do 30. rujna 2010.) od ukupno 39 banaka i štedionica koje posluju u Hrvatskoj, 13 ih je zabilježilo operativne gubitke.Monetarna politika HNB-a ostala je konzervativna, uz tendenciju prilagodbe novim tržišnim uvje-tima, te je kao takva nastojala pružiti stabilnost financijskom sustavu, pridajući posebnu po-zornost kvaliteti aktive i održava-nju razine tečaja unutar određe-nih “granica“.

Zadovoljavajuće poslovanje

POBA je prošle godine, s obzirom na tržišno okruženje, poslovala zadovoljavajuće. Cijele godine bila je visokolikvidna, što je rezul-tiralo i rastom neto plasmana za 20,4 posto, pri čemu su plasmani

Kako poslujete u uvjetima gospodarske i financijske krize?

Kakvim procjenjujete daljnji razvoj događaja u bankarskom i financijskom sustavu?

Što mislite o mjerama HNB-a odnosno čitavom konceptu monetarne i devizne politike?

Kako ste poslovali tijekom prošle godine, jeste li zadovoljni rastom, poslovnim rezultatima?

Kakve poslovne rezultate s obzirom na nepovoljna kretanja na globalnim financijskim tržištima očekujete ove godine?

Anketa:JULIO KURUC, PREDSJEDNIK UPRAVE PODRAVSKE BANKE

Zainteresirani i za širenjeZbog likvidnosti možemo dati pozitivan impuls kreditiranju sektora poduzeća, pri čemu resurse alociramo prema zdravim odnosno perspektivnijim i profitabilnijim poduzećima. Zbog konzervativnog pristupa rizicima ne očekujemo daljnji rast loših kredita

HNB JE SAČUVAO ZDRAVLJE FINANCIJSKOG SEKTORA

1.

2.

3.

4.

5.

Pretpostavljamo da će doći do smanjenja likvidnosti financijskog sustava i povećane inflacije

45BANKARSTVO

>> Štedbanka je u prvom kvartalu 2011. godine ispunila postavljeni plan, te je iskazala solidan povrat na kapital, zadržavajući i dalje visoki stupanj adekvatnosti ka-pitala i likvidnosti. Potvrdu toga vidimo i u stabilnom rastu depo-zitne strukture u samoj Banci, što ukazuje na to da su naši klijenti prepoznali našu Banku kao manje rizičnu i stabilnu.Nastavak gospodarske krize i u 2011. godini ostavio je prven-stveno traga na kreditnom portfe-lju, što je prisililo banke da promi-jene način poslovanja i veći fokus stave na monitoring klijenata te aktivnije praćenje svih rizika s kojima se Banka susreće u svom radu.S obzirom na nastavak gospodar-ske krize u Republici Hrvatskoj, očekujemo daljnji trend poveća-nja ukupnih rezervacija po kre-ditnom portfelju, kao i veći fokus banaka na restrukturiranje do-spjelih kreditnih obveza klijenata. Unatoč oporavku većine gospo-darstava zemalja EU-a, vanjsko-trgovinskih partnera Republike Hrvatske, taj pozitivan trend nije i neće, prema našem mišljenju, pridonijeti oporavku hrvatskog gospodarstva, ponajprije zbog izostanka nužnih strukturnih re-formi.Stoga očekujemo daljnje kontrak-cije u mnogim sektorima, što će

kroz nerješavanje visoke stope nezaposlenosti te smanjenje ku-povne moći dovesti do daljnjih pogoršanja u poslovanju banaka kroz povećanje neplaćenih obve-za i rezervacija po kreditima.No, unatoč tome, očekujemo da će bankarski i financijski sustav u svojoj cijelosti ostati stabilan i likvidan, uz mogućnost znatnog pogoršanja poslovanja nekih fi-nancijskih institucija.

Iznadprosječni rast

Mjere koje je HNB poduzimao prošle godine ocjenjujemo po-zitivnim, ali - zbog nedostataka zajedničkih mjera s ostalim akte-rima izvršne vlasti - nedovoljnim s obzirom na situaciju u kojoj se nalazimo.Koncept monetarne i devizne po-litike koji se provodi očito, zbog niza razloga, sam po sebi nije do-

voljan, a niti bi trebao biti sam sebi svrha. Stoga očekujemo da dođe do usuglašenog koncepta mone-

tarne i devizne politike s ostalim konceptima - koje bi trebale doni-jeti institucije izvršne vlasti - kako bi se započela promjena postoje-ćeg gospodarskog modela koji je neodrživ i potaknulo posrnulo hr-vatsko gospodarstvo. Smatramo da će u tom procesu i sam posto-jeći koncept monetarne i devizne politike također morati doživjeti određene promjene. Rast imovine Štedbanke prošle godine bio je iznad prosječnog rasta ukupne bankarske aktive. Iako mala po svom opsegu, naša Banka, gledajući po pokazatelji-ma profitabilnosti, ekonomično-sti i adekvatnosti kapitala, i dalje je u samom vrhu hrvatskog ban-karstva. Čak štoviše, gledajući navedene pokazatelje kroz prizmu intenzi-teta gospodarske krize, moramo biti zadovoljni postignutim rezul-tatima. Ono na što smo također ponosni jest činjenica da smo uspjeli na vrijeme prepoznati potrebe naših klijenata, nekad i prije njih samih, te udovoljiti njihovim zahtjevima kako bismo ih „održali na životu“, odnosno pomogli im da prebrode nelikvid-nost koja se pojavljuje kao jedna od posljedica ove teške gospo-darske i financijske krize što ne pokazuje signale da će uskoro napustiti prostore Republike Hr-vatske.

Nužne reforme sustava

Konstatacija da su nastavljena nepovoljna kretanja na globalnim financijskim tržištima u cijelosti ne stoji. Mnoge zemlje vanjsko-trgovinski partneri Republike Hr-vatske bilježe solidne stope rasta gospodarstava, kapital se opet ohrabrio i vratio indekse mnogih burzi na visoke razine.No, ako govorimo o povratu kapi-tala, odnosno inozemnim inve-sticijama u Republiku Hrvatsku, razdoblje od 2005. do 2008. go-dine možemo nazvati razdobljem “laganog“ kapitala koji je dolazio u

gospodarstvu rasli 43,2 posto u odnosu na godinu ranije. Ukupna aktiva Banke porasla je za 1,5 po-sto i na kraju 2010. godine izno-sila je 2,80 milijardi kuna. U odno-su na prethodnu godinu, ukupni depoziti porasli su za 3,2 posto i iznose 2,11 milijardi kuna. Banka je dobro kapitalizirana u odnosu na rizike kojima je izložena te je stopa adekvatnosti jamstvenog kapitala potkraj 2010. godine

iznosila 15,40 posto. Prihod iz redovnog poslovanja Banke izno-si 138 milijuna kuna, dok je do-

bit redovnog poslovanja porasla u odnosu na prethodnu godinu za 2,1 milijun kuna i iznosi 28,5 milijuna kuna. Dobit prije opore-zivanja iznosi 16,1 milijun kuna, što predstavlja rast od skoro pet posto u odnosu na godinu ranije.Zbog likvidnosti možemo dati pozitivan impuls kreditiranju sektora poduzeća, pri čemu re-surse alociramo prema zdravim odnosno perspektivnijim i pro-

fitabilnijim poduzećima. Zbog konzervativnog pristupa rizicima ne očekujemo daljnji rast loših kredita. Na ovim pretpostavka-ma očekujemo i daljnje stabilno poslovanje POBA-e. Bez obzira na nepovoljna kretanja na globalnim financijskim tržištima, POBA je, uz ostvarenje planiranog organskog rasta, zainteresirana i za širenje, preuzimanjem neke od manjih zdravih banaka u Hrvatskoj.

Monetarna politika HNB-a ostala je konzervativna, uz tendenciju prilagodbe novim tržišnim uvjetima

Očekujemo daljnje kontrakcije u mnogim sektorima što će dovesti do daljnjih pogoršanja u poslovanju banaka

ANTE BABIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE ŠTEDBANKE

Trag na kreditnom portfelju S obzirom na nastavak gospodarske krize u Republici Hrvatskoj, očekujemo daljnji trend povećanja ukupnih rezervacija po kreditnom portfelju, kao i veći fokus banaka na restrukturiranje dospjelih kreditnih obveza klijenata

46 BANKARSTVO

Hrvatsku. Stoga se bojimo da bez reformi sustava neće biti lako po-novno ga privući u onom intenzi-tetu u kojem je dolazio prije krize.Taj bi kapital bio dobar motor rasta hrvatskog gospodarstva, pazeći pritom da takav kapital ne prouzroči bubble efekt. S ob-

zirom na to da ne očekujemo da se navedeno dogodi u ovoj godini, očekujemo i nadalje tešku i za-htjevnu poslovnu godinu u kojoj mi, kao banke partneri, moramo pružiti ruku svojim klijentima u opravdanim slučajevima kako bi-smo zajedno prebrodili ova teška

vremena. No, bez obzira na to, mnogi klijenti će, na žalost, mo-rati zatvoriti svoja poslovanja, a veliki dio stanovništva neće moći iznijeti teret kreditnih obveza.

Koncept monetarne i devizne politike koji se provodi očito sam po sebi nije dovoljan, niti bi trebao biti sam sebi svrha

GORAN GAZIVODA, PREDSJEDNIK UPRAVE BANKE BANCO POPOLARE CROATIA

Ulaganje u razvoj kao odgovor na krizu Zadovoljni smo poslovanjem u prošloj godini kad se uzme u obzir da je 2010. bila prva godina slobodne utakmice, nakon tri godine ograničenja rasta plasmana na 12 posto

Udio problematičnih kredita u ukupnom portfelju banaka povećat će se do kraja 2011.

>> U uvjetima gospodarske i fi-nancijske krize poslovanje je otežano budući da raste udio do-

spjelih i neplaćenih kredita, rastu rezervacije za te kredite i smanju-je se dobit Banke. Postotak pro-blematičnih kredita još uvijek je niži od prosjeka bankarske indu-strije, ali se povećava. Strategija Banke i odgovor na krizu je ulaga-nje u razvoj poslovanja. Daljnji razvoj događaja u ban-karskom sustavu ovisit će o kre-tanjima u ekonomiji, odnosno o spremnosti za provedbu nužnih strukturnih reformi i njihovom početku, budući da je vrijeme naj-važniji faktor uspješnosti reformi, te o razini nezaposlenosti. Udio problematičnih kredita u uku-pnom portfelju banaka povećat će se do kraja 2011. godine.

Djelovanje HNB-a je

zadovoljavajuće

Djelovanje HNB-a u krizi je za-dovoljavajuće ako izuzmemo

razdoblje linearnog ograničenja kreditnog rasta koje je tri godi-ne onemogućavalo ravnopravno tržišno natjecanje, očuvana je stabilnost monetarnog sustava i oslobođena su znatna sredstva, čime je povećana likvidnost ban-karskog sustava. Zadovoljni smo poslovanjem u prošloj godini kad se uzme u obzir da je 2010. bila prva godina slo-bodne utakmice, nakon tri godine ograničenja rasta plasmana na 12 posto. U slobodnim tržišnim uvjetima uspjeli smo, unatoč teškim gos-podarskim okolnostima, u 2010. godini povećati aktivu za 16,2 posto, bruto krediti klijentima (ne uključujući financijske insti-tucije) porasli su 19,5 posto, dok su ukupni depoziti viši za 26,4 posto u odnosu na prethodnu godinu. Dobit Banke za 2010.

godinu iznosi 10 milijuna kuna. “Zelenim“ projektom koji uklju-čuje certificirani zeleni ured, ze-lene poslovnice, zelene kredite za stanovništvo i poduzetništvo te EU desk kao uslugu podrške klijentima pri pronalaženju sred-stava iz fondova EU-a, nastojimo

poslovanju Banke dati dodatnu vrijednost. Ove godine, pak, očekujemo po-navljanje rezultata iz prošle godi-ne unatoč težim uvjetima poslo-vanja.

47BANKARSTVO

>> U uvjetima ekonomske krize i poslovanja cjelokupnog hrvat-skog gospodarstva Istarska kre-ditna banka je ostala stabilna, s vrlo dobrom likvidnošću, te zadr-žala odnosno minimalno poveća-la tržišnu poziciju na domaćem bankarskom tržištu. Posljedice krize odrazile su se i na klijente pa tako Banka, kao i čitav bankarski sektor, posljednje dvije i pol go-dine posluje u uvjetima teškoća u naplati potraživanja. Stoga je zabilježen porast iznosa rezerva-cija za potencijalne gubitke u kre-ditnom portfelju, a naročito kod poslovnih subjekata.Što se tiče likvidnosti, Banka je tijekom čitavog razdoblja recesije i krize u Hrvatskoj imala visoku likvidnost te se na međubankov-nom tržištu, kao što je i do sada bilo uobičajeno, pojavljuje samo kao kreditor. Iskazane stope li-kvidnosti bile su znatno iznad mi-nimalne stope jer Banka održava dobru strukturu likvidnosti, i to najviše zahvaljujući stabilnoj bazi štediša i deponenata poslovnih subjekata.

Potencijalni rizik - financiranje

države

S obzirom na okruženje u kojem poslujemo te gledajući unaprijed, očekujemo da će tijekom sljede-ćeg razdoblja doći do daljnjeg bla-gog povećanja kredita i depozita, ali i do porasta otežanih uvjeta povrata kredita. Stoga će uprav-ljanje kvalitetom imovine i aktivni nadzor nad troškovima poslova-nja u bankama biti osnovna za-daća. Srednjoročno razdoblje koje slijedi trebalo bi osigurati izlazak svjetskog gospodarstva iz recesi-je i ulazak s otrežnjenjem u novi gospodarski ciklus, koji još nije imun na moguće nove recesije, odnosno pojave kriznog razdoblja.

Veliki potencijal rizika na financij-skom tržištu Europe predstavlja značajno financiranje države. Naime, države su dobrim dijelom velikim financijskim sredstvima spašavale financijski sektor u po-četku kriznog razdoblja, a sada se zbog pada privredne aktivnosti, smanjenih investicija i potrošnje nalaze u poteškoćama punjenja proračuna i povećanja deficita fi-nanciranog novim zaduživanjem. Ovaj odnos banaka i država mo-gao bi prouzročiti novi napuhani balon koji bi mogao otvoriti even-tualno novo krizno razdoblje u Europi, što bi izrazito negativno utjecalo na naše gospodarstvo i ukupno financijsko okruženje u Hrvatskoj. Elemente stanja i trenda u Europi i svijetu moramo uzeti u obzir za buduće stanje u Hrvatskoj, koje je vrlo osjetljivo zbog velike ovisno-sti o ino zaduženju i nepripremlje-nosti da se isto počne na adekva-tan način rješavati. Sagledavajući sadašnje i buduće razdoblje, IKB će kao i do sada voditi “konzervativniju” politiku po pitanju zaduživanja, likvidno-sti i plasmana sredstava te po-većati udjele ispravka vrijednosti plasmana u bilanci, ali uz osigu-ravanje što boljih kolaterala za plasmane.

Preraspodjela sredstava iz

potrošnje u proizvodnju

Restriktivnom monetarnom po-litikom Hrvatska narodna banka sačuvala je zdravije stanje finan-cijskog sektora u odnosu na svjet-ska kretanja koja su kulminirala potkraj 2008. i u 2009. godini. Problem Republike Hrvatske je značajno povećanje inozemnog kreditnog zaduživanja, koje nije iskorišteno za rast proizvodnog i izvoznog gospodarstva koje bi

omogućilo povrat inozemnog duga odnosno osiguralo stabilni gospodarski rast. Kako je jedan od bitnih ciljeva monetarne politike održavanje stabilnosti cijena, a uz veliku uvo-znu ovisnost i inozemno kreditno zaduženje, stabilnost tečaja kune postaje bitna točka monetarne politike, koja vrlo teško može istovremeno utjecati i na rast pro-izvodnje, izvoza i zaposlenosti.Odabrana tečajna politika korisna je u uvjetima visoke euriziranosti financijskog sustava i bilančnih rizika, ali sve probleme stanja gospodarstva, a pogotovo pro-izvodnog i izvoznog, ne može rješavati sama Hrvatska narodna banka svojim mjerama. Treba hit-no poduzeti preraspodjelu sred-stava iz sfere potrošnje u sferu proizvodnje jer dugoročno, uz rast inflacije i stagnacije gospo-

darskih aktivnosti, tečaj se neće moći monetarnom politikom zadr-žavati na sadašnjoj razini stabil-nosti. Potrebno je što prije doći do rasterećenja privrede, čime bi se osigurala veća zainteresiranost za ulagače, kako inozemne tako i domaće, jer bi HNB tada mogao dodatnim otpuštanjem sredstava obvezne pričuve osigurati dodat-na sredstva bankama za krediti-ranje gospodarstva uz povoljnije uvjete.

Bez otpuštanja radnika

Na kraju 2010. godine ukupna bilanca Banke iznosila je 2,42

milijarde kuna, što je povećanje za 169,8 milijuna kuna ili za 7,6 posto. Temeljni dio porasta, kao i ranijih godina, je porast depozita građana i poslovnih subjekata, i to za 136,6 milijuna kuna ili za 7,1 posto.Brži rast kamatnih rashoda je dobrim dijelom uzrokovan pove-ćanjem kamatnih stopa na doma-ćem tržištu licitacijskim načinom povećanja kamatnih stopa na devizne depozite građana banaka kojima su tijekom 2009. godine zbog rizika Hrvatske poskupjela inozemna kreditna sredstva. Po-skupljenje inozemnih sredstava koje su koristile banke u svojim izvorima bitno je utjecalo na po-većanja potražnje odnosno ka-matne stope na devizne depozite građana. To je pridonijelo bitnom povećanju kamatnih rashoda, a time i smanjenju dobiti. Uz re-cesiju u gospodarskom razvoju, povećanje nelikvidnosti u me-đusobnim plaćanjima poslovnih subjekata uzrokovalo je i slabiju urednost naplativosti kredita. U

Problem Republike Hrvatske je značajno povećanje inozemnog kreditnog zaduživanja

MIRO DODIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE ISTARSKE KREDITNE BANKE UMAG

2011. - godina zaustavljanja stagnacije gospodarstvaOčekujemo da će tijekom sljedećeg razdoblja doći do daljnjeg blagog povećanja kredita i depozita, ali i do porasta otežanih uvjeta povrata kredita. Stoga će upravljanje kvalitetom imovine i aktivni nadzor nad troškovima poslovanja u bankama biti osnovna zadaća

48 BANKARSTVO

>> U gospodarskom okruženju koje djelomično bilježi pozitivne pomake određenih makroeko-nomskih pokazatelja jasno je da se banke vođene načelom opre-znosti ne mogu i ne smiju izlagati riziku loših klijenata/plasmana, ali pomažući klijentima da prebro-de trenutačne poteškoće mogu pomoći cjelokupnom gospodar-stvu. Sukladno tome težište po-slovanja Partner banke je kreditni rizik odnosno naplata postojećih plasmana, uz istodobno stjecanje novih kvalitetnih klijenata i razvi-janje odnosa s postojećim.

Onemogućen rast kamata

Visoka razina likvidnosti u uvjeti-ma slabe gospodarske aktivnosti i dalje onemogućava porast ka-

mata na domaćem tržištu novca. Zaokret prema smanjenju kamat-nih stopa započet još prethodne godine, i to prvenstveno na izvore sredstava a potom i na plasmane, i dalje je aktualan. Na taj način banke bi mogle u određenom vre-menskom razdoblju imati priliku za rad s nešto višim kamatnim spreadom, čime bi mogle kom-

penzirati gubitke nastale od loših plasmana. No svakako najznačaj-niji segment koji će i dalje obilje-žiti poslovanje banaka je naplata, odnosno loši plasmani i njima ge-nerirani gubici. HNB je na vrijeme prepoznao kri-zu, te je s odlučnim i pravovreme-nim mjerama spriječio da hrvatski financijski sustav zadesi sudbina zemalja u okruženju. Monetarna i devizna politika osi-gurale su preduvjete za restruk-turiranje gospodarstva, ali za pro-vedbu i uspjeh potrebno je više želje i spremnosti fiskalne politi-ke da utvrdi strategiju i provede ciljeve od nacionalnog interesa.Prema revidiranim podacima, Partner banka je ostvarila dobit prije oporezivanja u iznosu od

tim uvjetima Banka se opredijelila na veće rezervacije radi sigurno-sti u poslovanju. Da bi Banka uz povećane troškove depozita i re-zervacije zadržala profitabilnost, opredijelila se za smanjenje ad-ministrativnih troškova poslova-nja na koje može utjecati, ali bez otpuštanja radnika, na način da su ti troškovi zadržani na razini 2008. godine. Bruto dobit u 2010. godini iznosila je 22,12 milijuna kuna, dok je neto dobit poslije oporezivanja iznosila 17,83 mili-juna kuna ili 16,3 posto manje od 2009. godine. I pored smanjenja dobiti prinos na kapital iznosio je 7,54 posto, što je iznad prosjeka svih banaka i svrstava nas među prvih sedam banaka po ROE. Ovi rezultati ostvareni su uz ade-

kvatnost kapitala koja je na kraju 2010. godine iznosila 15,1 posto. U 2011. godinu ulazimo s opre-zom s obzirom na okruženje, ali vjerujemo da će naši klijenti za-jedno s nama pripremljeno pre-broditi ovo ne baš lako razdoblje ove godine i ući u 2012. s novim okruženjem određenog gospo-darskog oživljavanja, a pogoto-vo na području djelovanja naše Banke. Dakle, u još jednoj godini recesije Banka planira stvaranje uvjeta za daljnji rast u idućim godinama. Tržišni položaj Ban-ke u 2011. godini bit će dodatno ojačan otvaranjem poslovnice na području grada Zagreba. Daljnji razvoj osnovne strategije Banke je u profitabilnom poslovanju s malim i srednjim poduzetnicima i stanovništvom. Bez obzira na očekivanja u nastavku poslovanja u uvjetima gospodarske krize i re-cesije, Banka planira porast kre-ditnog portfelja, što će u zadanim uvjetima poslovanja biti znatno otežano. Posebno će biti poveća-ne aktivnosti na naplati potraži-vanja. IKB će i dalje primjenjivati načelo opreznosti u vrednovanju kreditnog portfelja kao i konzer-vativne metodologije izdvajanja rezervacija za gubitke.

Značajan utjecaj na poslovanje Banke zbog dobre likvidnosti i depozita u inozemnim bankama imat će kretanje porasta Euribo-ra, što direktno utječe na kamat-ne prihode Banke zbog vrlo niske stope Euribora u 2009. i 2010. godini.

Daljnji rast bilance

Za 2011. godinu Banka, uz priori-tete kvalitetne usluge klijentima, održavanje regionalnog tržišnog udjela, adekvatnog upravljanja rizicima i kontinuiranu kontro-lu troškova poslovanja, planira ostvariti daljnji rast bilance Ban-ke kao neovisne institucije tako da bi krajem ove godine ukupna bilanca iznosila preko 2,5 miliju-na kuna, a s obzirom na širenje poslovne mreže otvaranjem nove poslovnice u Zagrebu, i kadrov-skim jačanjem Banke, očekuje se povećanje broja klijenata u odno-su na postojeće uz zadržavanje prioritetnog regionalnog karakte-ra Banke. Također planiramo dalj-nje povećanje produktivnosti po zaposleniku na način da ukupan prihod i bilanca rastu brže od bro-ja zaposlenika kao i daljnje ulaga-nje u širenje i održavanje poslov-ne mreže, te razvoj bankarske tehnologije u prodajnim kanalima uz naglasak na prioritet razvoja IT sustava. Planirana bruto dobit Banke za 2011. godinu viša je od ostvare-nja za 2010. godinu, ali ipak nešto manja od ostvarenja u 2009. go-dini jer smatramo da će 2011. biti godina zaustavljanja stagnacije gospodarstva. Do oživljavanja će doći tek u drugoj polovini 2012.

godine, pod uvjetom da ne dođe do većih poremećaja u gospo-darskom, financijskom i javnom sektoru unutar članica EU-a (Grč-ka, Irska, Portugal, Španjolska, Italija).

HNB je s odlučnim i pravodobnim mjerama spriječio da hrvatski financijski sustav zadesi sudbina zemalja u okruženju

Potrebno je što prije rasteretiti privredu, čime bi se osigurala veća zainteresiranost ulagača

U još jednoj godini recesije Banka planira stvaranje uvjeta za daljnji rast u idućim godinama

JOZO MATAS, PREDSJEDNIK UPRAVE PARTNER BANKE

Poslovanje banaka obilježit će problemi s naplatom Zaokret prema smanjenju kamatnih stopa započet još prethodne godine, i to prvenstveno na izvore sredstava a potom i na plasmane, i dalje je aktualan. Na taj način banke bi mogle u određenom vremenskom razdoblju imati priliku za rad s nešto višim kamatnim spreadom, čime bi mogle kompenzirati gubitke nastale od loših plasmana

49BANKARSTVO

>> Slatinska banka, koja pripada grupi manjih banaka, uspješno nastavlja odgovarati na sve slo-ženije zahtjeve tržišta, pa tako u uvjetima usporenog gospodar-skog rasta i ove godine bilježi po-zitivne poslovne rezultate.Banka i dalje povećava kreditne i depozitne aktivnosti u svim se-gmentima. Premda se veći dio poslovanja odnosi na stanovniš-tvo, poslovanje s gospodarstvom također dobiva sve značajniju ulo-gu u obliku financijskog praćenja malog i srednjeg poduzetništva i obrtnika, kako iz vlastitih sredsta-va tako i iz sredstava HBOR-a te putem kreditnih linija u suradnji s jedinicama lokalne uprave.

Profiliranje bonitetnijih klijenata

Protekla poslovna godina u hrvat-skom bankarskom sektoru bila je opterećena nepovoljnim kretanji-ma u gospodarstvu obilježenim nastavkom recesijskih kretanja,

porastom nezaposlenosti, pove-ćanjem zaduženosti, nelikvidno-sti gospodarstva i nedostatkom investicija.

Iako je, zahvaljujući i Vladinu Pro-gramu gospodarskog oporavka, na poboljšanju poduzetničke kli-me u prošloj godini učinjeno više nego ranijih godina, to nije bilo dovoljno da se prekine trend dalj-njeg realnog pada BDP-a. U 2011. očekujemo nastavak oporavka gospodarstva i usporavanje ra-sta broja nezaposlenih, uz blago smanjenje prosječnih nominal-nih neto plaća, ali uz zadržavanje troška ispravka vrijednosti na visokoj razini. Priželjkujemo i po-stupno povećanje plasmana, prije

svega namjenskih te djelomično za restrukturiranje, kao i pove-ćanje plasmana kratkoročnih kunskih kredita po svim sektori-ma. Drugim riječima, nadamo se daljnjem profiliranju bonitetnijih klijenata, uz zadržavanje kredita vezanih uz valutnu klauzulu i u stranoj valuti. Hrvatska narodna banka je i u 2010. godini mjerama monetarne i devizne politike održavala tečaj kune stabilnim pazeći pritom da se ne naruši likvidnost banaka. Također, mišljenja smo da će HNB i nadalje pratiti stanje u bankar-skom sektoru i prema potrebi pro-voditi odgovarajuće monetarne mjere. Dobrim potezom, primje-rice, smatramo i najnoviju mjeru smanjenja, za dva postotna boda, i eskontne stope.U 2010. godini zadržan je poziti-van trend rasta bilance pa je ak-tiva Banke dosegnula gotovo 1,3 milijarde kuna, što je porast od

13,1 posto, uz daljnje povećanje obujma poslovanja i jamstvenog kapitala.Banka je prošle godine, unatoč složenom i nepovoljnom okruže-

2,9 milijuna kuna što predstavlja smanjenje od 4,5 milijuna kuna ili 60 posto u odnosu na prethodnu godinu. Posljedica je to dvostru-ko višeg iznosa rezerviranja za potencijalne gubitke sukladno restriktivnoj politici rezerviranja koju Banka kontinuirano primje-njuje. Neto kamatni prihodi su veći za četiri posto u odnosu na prethod-nu godinu, što je rezultat poveća-nja kamatnih prihoda za jedan po-sto, i istovremeni pad kamatnih troškova za dva posto. Navedeno je, najvećim dijelom, posljedica bržeg pada pasivnih kamatnih stopa od aktivnih, ali i struktural-nih promjena u samoj aktivi, od-nosno pasivi.

Opći i administrativni troškovi niži su od onih iz prethodne go-dine za četiri posto što je rezultat pomnog planiranja, upravljanja i kontrole troškova. Imovina Banke na kraju izvještaj-nog razdoblja iznosi 1,3 milijarde kuna, što je četiri posto više nego na kraju prethodne godine.

Negativnosti se ipak osjećaju u

poslovanju

Najveći segment imovine čine krediti klijentima s udjelom do 71 posto (2009., 66 posto), a pove-ćanje udjela zabilježila su i ula-ganja u financijske instrumente, kako u segmentu raspoloživih za prodaju (i to s devet posto na 10 posto ukupne aktive) tako i u se-

gmentu ulaganja koja se drže do dospijeća kojih prethodne godine Banka nije imala. U izvorima sredstava zabilježeno je smanjenje zaduženja kod dru-

gih banaka za osam posto te po-rast ukupnih depozita od sedam posto, što je rezultat porasta de-pozita korporativnih klijenata na-

kon poboljšanja razine likvidnosti na tržištu. Oročeni depoziti sta-novništva porasli su šest posto či-neći izvore sredstava stabilnima. Imajući u vidu sve prethodno re-čeno, smatramo da je u 2010. godini poduzet niz aktivnosti koje su ojačale bilancu Banke isto kao i njenu ukupnu sposobnost za uspješan nastup na tržištu u 2011. godini. Iako Partner banka nije direktno izložena nepovoljnim kretanji-ma koja bilježe svjetska tržišta, dio tih negativnosti osjeća se u svakodnevnom poslovanju kao i poslovanju klijenata Banke. Osim problema naplate Banka ne oče-kuje znatnije negativnosti u svom poslovanju u 2011. godini.

U 2010. poduzet je niz aktivnosti koje su ojačale bilancu Banke, kao i njenu sposobnost za uspješan nastup na tržištu u 2011.

ANGELINA HORVAT, PREDSJEDNICA UPRAVE SLATINSKE BANKE

Očekujemo nastavak oporavka gospodarstva Unatoč otežanim uvjetima poslovanja Banka očekuje da će ove godine održati stabilno poslovanje, rast plasmana, stabilnu likvidnost i daljnji razvoj. Namjeravamo jačati i tržišnu poziciju kroz prepoznatljive i kvalitetne proizvode i usluge vodeći računa o likvidnosti, sigurnosti, stabilnosti i profitabilnosti poslovanja

Naše poslovanje se odvija u uvjetima stabilne likvidnosti

50 BANKARSTVO

>> Poslovanje u 2010. bilo je obi-lježeno još težim poslovnim okol-nostima nego što je to bio slučaj u prethodnoj, također turbulentnoj 2009. godini. Efekti koje je poluči-lo jenjavanje svjetske ekonomske krize posljedično su se odrazili i na cjelokupna tržišna kretanja u Republici Hrvatskoj. Pred ban-karski sektor u tom razdoblju po-stavljeni su novi izazovi, koje smo spremno prihvaćali kreirajući ade-kvatne poslovne politike. Kreditna politika u dijelu poslovanja s prav-nim osobama za 2010. godinu stoga je bila fokusirana na daljnje jačanje primarne poslovne aktiv-nosti i stvaranje kvalitetne baze klijenata, pri čemu su ciljani klijen-ti za Vaba banku u pravilu klijenti regije, prvenstveno Varaždinske i Međimurske županije, srednje veličine, proizvodno i izvozno ori-jentirani. U segmentu poslovanja s građanima više smo se koncen-trirali na depozitno poslovanje što je rezultiralo značajnim rastom štednje građana i broja deponena-ta. Kod kreditne politike zadržali smo vrlo visoke standarde procje-ne kreditnog rizika, što je utjecalo na manji opseg plasiranih kredita građanima u 2010. godini.

Visoka razina kapitala i rezerve

likvidnosti

Hrvatski bankovni sustav raspo-laže visokom razinom kapitala i rezervama likvidnosti čime je osi-gurana stabilnost sustava, među-tim efekti krize vidljivi su u sma-njenim stopama profitabilnosti, te povećanju udjela loših plasmana. Naglasak će u budućnosti svaka-ko morati biti na još kvalitetnijem upravljanju kreditnim portfeljem i kreiranju adekvatne politike kreditnog rizika. S obzirom na po-slovne rezultate pojedinih manjih banaka na tržištu, kao i sve veće zahtjeve regulatora, očekujemo da će na tržištu uskoro započeti konsolidacija manjih banaka koje se neće moći samostalno odupri-jeti gospodarskoj krizi.Stajališta HNB-a vezana uz po-litiku tečaja poznata su i konzi-stentna. Politika stabilnog tečaja uz kontrolirane i ograničene fluk-tuacije primjerena je s obzirom na strukturu našeg financijskog i realnog sektora, odnosno visoku euriziranost sustava. Napušta-nje takve politike tečaja imalo bi efekte šoka i vrlo intenzivne ne-gativne gospodarske posljedice u kratkom roku. Nadalje, u dugom roku takav potez ne bi rezultirao

rješavanjem strukturnih gospo-darskih problema. U tom kontek-stu eventualne druge opcije prak-tički ne postoje. Što se tiče politike kamatnih stopa i kreiranja likvidnosti, mjere HNB-azasigurno su korak u pravom smjeru. Možda se moglo reagirati i ranije, ali ne treba zaboraviti da

nju, pozitivno poslovala. Ostvare-na je, čak i pod primjetnim utje-cajem smanjenih neto kamatnih prihoda te povećanih troškova rezerviranja, dobit od pet milijuna kuna. U prošloj godini (a slično je i u tekućoj), poslovanje Slatinske banke odvijalo se u uvjetima sta-bilne likvidnosti, što je naša du-goročna poslovna politika. Ostva-rena stopa adekvatnosti kapitala

od 20,9 posto ne zahtijeva novu dokapitalizaciju, već je Banka išla s prijedlogom da se cjelokupna prošlogodišnja dobit zadrži, od-nosno da se i za iduće razdoblje osigura stabilan rast i razvoj.Ostvarenje porasta obujma poslo-vanja omogućeno je prije svega porastom primarnih izvora sred-stava tj. domaćih depozita, koje potvrđuje povjerenje klijenata i štediša u poslovanje Banke, ali i zahvaljujući postojećoj paleti iznimno konkurentnih štednih proizvoda. Povećani obujam poslovanja re-zultat je i daljnjih ulaganja u podi-zanje standarda kvalitete usluga prema klijentima što je tržište prepoznalo, te uvođenja novih kao i primjene visokih bankarskih tehnologija. Nastavljamo aktivnu suradnju s HBOR-om i nadležnim ministarstvom te jedinicama lo-kalne uprave i samouprave na po-duzetničkim kreditnim linijama. I nadalje ćemo nastojati prepo-znati kvalitetne investicijske pro-

jekte te omogućavati klijentima korištenje kvalitetnih izvora fi-nanciranja. Plan za tekuću 2011. jest ostvariti daljnji rast ukupnog obujma poslovanja, rast bilance te povećanje broja klijenata, kako na strani korisnika sredstava platnog prometa tako i ukupnog broja štediša.

Jedan od izazova - porast

depozita

Rezultat poslovanja naše banke ovisan je, dakako, o uvjetima na financijskom tržištu, ali i o uvje-tima poslovanja i rezultatima domaćih poduzeća, te primicima stanovništva. Jedan od najvažnijih izazova na-šeg ovogodišnjeg poslovanja jest ostvarenje porasta depozita uz smanjenje prosječne kamatne stope te porast neto kamatnog prihoda kroz povećanje klijentske strukture i bolju prodaju usluga Banke, zatim unaprjeđenje uku-pnih poslovnih politika daljnjim provođenjem organizacijskih pri-lagodbi te maksimalne aktivnosti na naplati potraživanja i upošlja-vanju imovine.Unatoč otežanim uvjetima po-slovanja, Banka očekuje da će ove godine održati stabilno po-slovanje, rast plasmana, sta-bilnu likvidnost i daljnji razvoj. Namjeravamo jačati i svoju tržiš-nu poziciju kroz prepoznatljive i kvalitetne proizvode i usluge vo-deći u svakom trenutku računa o likvidnosti, sigurnosti, stabilnosti i profitabilnosti poslovanja. Dina-mično financijsko tržište, oštra konkurencija i restriktivni propisi u poslovanju čine osnovu okru-ženja u kojemu ćemo kao Banka nastojati uspješno opravdavati i stečeno povjerenje komitenata.

HNB je mjerama monetarne i devizne politike održavao tečaj kune stabilnim pazeći da se ne naruši likvidnost banaka

IGOR ČIČAK, PREDSJEDNIK UPRAVE VABA BANKE

Novi izazovi uz adekva U sjeverozapadnoj regiji kao glavnom segmentu našeg tržiš gospodarskih procesa te postupni izlazak iz krize uz daljnja

Očekujemo konsolidaciju manjih banaka koje se neće moći samostalno oduprijeti gospodarskoj krizi

51BANKARSTVO

zapošljavanja manjih i srednjih poduzeća u segmentu proizvod-nih djelatnosti svojih klijenata, ra-zvoju turizma i novih tehnologija.Sukladno otežanim prilikama u gospodarstvu, posebna pažnja posvećivala se očuvanju kvalite-te kreditnog portfelja te pružanju pomoći kvalitetnim klijentima čije je poslovanje otežano recesijom.Zadovoljni smo stupnjem rezi-stentnosti na krizu koju je po-

kazala Banka i njeni klijenti u protekloj godini što se odrazilo i na relativno povoljne poslovne rezultate. Bruto kreditni portfelj porastao je za 70 milijuna kuna, prikupljeno je dodatnih 153,2 milijuna kuna depozita građana što je snažan dokaz povjerenja građana u poslovanje Banke,

neto kamatni prihodi su porasli 24,4 posto, a dobit prije uma-njenja vrijednosti imovine 23,6 posto.U sjeverozapadnoj regiji kao glav-nom segmentu našeg tržišnog djelovanja očekuje se postupno oživljavanje gospodarskih proce-sa te postupni izlazak iz krize uz daljnja inozemna ulaganja i nove poslovne zone. Sukladno misiji i viziji Banke, i u 2011. poslovanje ća biti usmjereno prema daljnjem povećanju kvalitete proizvoda i usluga, unaprjeđenju funkcional-nosti poslovnih procesa unutar Banke, te zadovoljenju novih regulatornih zahtjeva. U 2011. godini očekujemo umjereni rast bruto kreditnog portfelja (oko 10 posto) te nešto sporiji rast neto kamatnih prihoda. S obzirom na zadovoljavajuću infrastrukturnu opremljenost Banke, operativni troškovi bi trebali ostati na razini prošle godine, tako da očekujemo operativne rezultate na razini iz 2010. godine. Troškovi umanjenja vrijednosti imovine ovisit će veli-kim dijelom o razvoju cjelokupne gospodarske situacije u zemlji.

>> U uvjetima gospodarske i fi-nancijske krize Banka posluje relativno uspješno, što potvrđu-ju poslovni rezultati ostvareni u 2010. godini. Pored visoke stope bilančnog rasta od 30,8 posto, Banka i dalje ima iznadprosječnu stopu adekvatnosti jamstvenog kapitala.Fokus poslovnih aktivnosti tije-kom protekle godine bio je bilan-čni rast, širenje poslovne mreže i na implementaciji novih bankov-nih i financijskih usluga. Banka danas ima 11 poslovnica od kojih je pet locirano u Splitu, te po jedna u Makarskoj, Trogiru, Hvaru, Zadru, Zagrebu i Šibeniku.Paralelno sa širenjem poslovne mreže, Banka je znatno proširila

paletu proizvoda i usluga tako da danas klijentima (potrošačima i poslovnim subjektima) nudi uslu-ge internet bankarstva, debitne kartice, bankomate, POS uređaje, platni promet s inozemstvom, brokerske i skrbničke usluge, te uslugu e-trade s vrijednosnim pa-pirima.

Konsolidacija portfelja

Hrvatski bankarski sustav razvi-jat će se u pravcu daljnje konso-lidacije portfelja i smanjivanja rizičnih plasmana, poboljšanja adekevatnosti kapitala, pobolja-šanja kvalitete usluge, u pravcu prilagođavanja novim propisima i uvjetima rada na budućem je-dinstvenom europskom tržištu

i moguće konkurencije stranih banaka.Unatoč učestalim najavama, značajnijih promjena, pripajanja, okrupnjavanja i slično među ban-kama u Republici Hrvatskoj neće biti. Što se tiče “malih banaka”, mislim da će se određeni broj ba-naka s kvalitetnim portfeljom po-stupno transformirati u kvalitet-ne banke za individualne klijente i male poduzetnike u domaćem vlasništvu, dok će banke s lošijim portfeljem biti meta preuzimanja stranih investitora.Ostali će segmenti financijskog sustava u Republici Hrvatskoj dulje od banaka osjećati poslje-dice recesije, što će rezultirati ostvarivanjem manjih stopa rasta

je upravo politika stabilnog tečaja bila jedan od ograničavajućih fak-tora. Dodatni problem je svakako i to što transmisija likvidnosti prema realnom sektoru zahtijeva određeno vrijeme te nije u potpu-nosti uvjetovana stupnjem likvid-nosti financijskog sustava. Mone-tarna politika mora se koristiti kao jedan od instrumenata za okre-tanje negativnih trendova u gos-podarstvu. Ali bez dodatnih pro-mjena u fiskalnoj sferi te na polju konkurentnosti, monetarni stimu-lans može biti i kontraproduktivan. Praćenje izvoza i kvalitetno

kreditiranje

Jedan od važnijih ciljeva u 2010. godini bilo je usmjerenje na kori-štenje subvencioniranih, speci-

jaliziranih linija Hrvatske banke za obnovu i razvitak za poticaj razvoja malih i srednjih poduzet-nika, uključivanje u mjere gospo-darskog oporavka kroz programe i modele Vlade (model A), sudjelo-vanje na aukcijama te uključivanje lokalne i nacionalne garancijske agencije, korištenje sredstava Fonda za razvoj i zapošljavanje te subvencionirane kredite ministar-stava. Posebno se to odnosi na praćenje izvoza i izvoznih poslova ove regije kao pomoć izlasku iz krize te kvalitetno kreditiranje i poticanje rasta klijenata koji svoju aktivnost prvenstveno ostvaruju u proizvodnji. Banka se tako kroz svoju ulogu u tom procesu uklju-čila u sudjelovanje u stvaranju novih vrijednosti, poticanju novog

tnu poslovnu politiku nog djelovanja očekuje se postupno oživljavanje inozemna ulaganja i nove poslovne zone

Poslovanje će biti usmjerenona prema daljnjem povećanju kvalitete proizvoda i usluga

ANTE BLAŽEVIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE BANKE SPLITSKO-DALMATINSKE

Uspješno poslovanje potvrđuju i rezultati Pored visoke stope bilančnog rasta od 30,8 posto, Banka i dalje ima iznadprosječnu stopu adekvatnosti jamstvenog kapitala. Paralelno sa širenjem poslovne mreže, Banka je znatno proširila paletu proizvoda i usluga

52 BANKARSTVO

u segmentu osiguranja i leasinga, te značajnim restrukturiranjem i okrupnjavanjem brokerskih kuća i fondovske industrije. Mjere HNB-a u proteklom razdo-blju se mogu ocijeniti realnim, predvidivim i sukladnim gospo-darskom stanju i kretanju osnov-nih makroekonomskih pokazate-lja u Republici Hrvatskoj. Mislim da bi mjere HNB-a mogle i trebale biti selektivnije u odnosu na “male banke” koje cjelokupno poslovanje obavljaju isključivo na domaćem tržištu, s domaćim izvorima sredstava i domaćim kli-jentima. Općenito, mislim da je koncept monetarne i devizne politike, kao i mjere koje je HNB tijekom prote-

klog razdoblja donosio, bio dobar, da je uspio sačuvati bankarski su-stav od ozbiljnijih potresa te da je uspio sačuvati i povjerenje u ban-karski sustav. U slučaju produbljivanja krize, postojeći instrumentarij je više-manje iscrpljen, te mislim da će rješenja trebati tražiti u realnom

sektoru, ma koliko će to biti bolno i teško. U uvjetima gospodarske i finacij-ske krize Banka relativno dobro posluje jer je, sukladno bilančnoj veličini i strukturi klijenata, manje podložna negativnim efektima globalne i lokalne gospodarske i financijske krize.

Povećanje broja klijenata

Prema revidiranim podacima za 2010. godinu, bilanca umanjena za rezervacije na dan 31. prosin-ca 2010. iznosi 295,578 miliju-na kuna i veća je za 30,8 posto u odnosu na stanje 31. prosinca 2009. godine. Prema podacima HNB-a, Banka je ostvarila najveću stopu rasta bilance u 2010., tako da s rastom imovine možemo biti zadovoljni. Ključni razlozi iznadprosječnog rasta imovine u prošloj godini su znatno proširena paleta proizvo-da i usuga te, u skladu s tim, po-većanje broja klijenta (potrošača i poslovnih subjekata) i obujma svih poslova. Ostvareni ukupni prihod u 2010. godini također je znatno veći od ostvarenog u 2009., i to za 26,9 posto, a ostvarena neto dobit iznosi 1,027 milijuna kuna i na razini je ostvarenja u prethodnoj godini. U strukturi ukupnih prihoda evi-dentan je znatan rast nekamat-nih prihoda, što je posljedica im-plementacije novih usluga.

Ostvarena neto dobit manja je od planirane i u korelaciji je s velikim ulaganjima u širenje poslovne

mreže, razvoj novih usluga i pro-izvoda, edukaciju zaposlenika, te u sigurnost informacijskog susta-va. Banka je dobro upravljala kredit-nim i ostalim rizicima kao i rezer-vacijama koje su rasle znatno ma-njom stopom od rasta kreditnog portfelja. Banka je 2009. godine poslovala kontinuirano solventno, likvidno stabilno i profitabilno.U siječnju 2010. otvorena je nova, 11. poslovnica Banke u Šibeniku.

Suradnja s umirovljenicima

U skladu s usvojenim poslovnim planovima, 2011. godine planira se dokapitalizacija radi poboljša-nja stope adekvatnosti jamstve-nog kapitala i ročne stukture izvo-ra sredstava.Ove godine ne planiramo otvara-nje novih poslovnica, već je na-glasak na adaptaciji i poboljšanju

standarda pružanja usluga u po-slovnicama.S obzirom na trendove kretanja u bankarskom i finacijskom susta-vu, te radi disperzije kreditnih i ostalih rizika, Banka će i u 2011. voditi aktivnu suradnju s umirov-ljenicima kojima se nudi paleta usluga: tekući račun, internet bankarstvo, VISA debitna kartica, „brzi i elastični“ nenamjenski kre-dit, isplate mirovina prvog dana u mjesecu, domaći i platni promet s inozemstvom, konkurentne kamatne stope na štednju i ban-komati.Isto tako tijekom 2011. Banka će intenzivirati i poslovanje s obrt-nicima i malim poduzetnicima za koje se planira izdavanje debitne MasterCard kartice i razvijanje instrumenata platnog prometa s inozemstvom (akreditivi i jam-stva).U 2011. Banka će nastaviti širiti mrežu bankomata (kojih trenu-tačno ima pet) i POS uređaja kod trgovaca. Fokus poslovnih aktivnosti u svim segmentima (potrošači i poslovni subjekti) u 2011. godini bit će daljnja komercijalizacija instali-ranih fukkcionalnosti i usluga, po-većanja ukupnih prihoda i dobiti s naglaskom na povećanja neka-matnih prihoda.U skladu s iznesenim, u 2011. godini Banka planira više nego udvostručiti neto dobit ostvarenu u prethodnoj godini.

Značajnijih promjena, pripajanja, okrupnjavanja i slično među bankama u Republici Hrvatskoj neće biti

Mjere HNB-a trebale bi biti selektivnije u odnosu na “male banke” koje svoje poslovanje obavljaju isključivo na domaćem tržištu

Slavonska avenija 3, Zagreb

Predmet revizije

Obavili smo reviziju prilloženih financijskih izvještaja Štedbanke d.d., Zareb (“Banka”) koji obuhvaćaju izvještaj o financijskom položaju (bilancu) na dan 31. prosinca 2010. godine, izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti (račun dobiti i gubitka), izvještajo stanju i promjenama kapitala i izvještaj o novčanom toku za tada završenu godinu, te sažetak značajnih raču-novodstvenih politika i ostalih bilješki s objašnjenjima.

Odgovornost Uprave za financijske izvještaje

Uprava je odgovorna za sastavljanje i objektivan prikaz ovih financijskih izvještaja u skla-du s zakonskim računovodstvenim okvirom za banke u Republici Hrvatskoj. Odgovornost Uprave uključuje: utvrđivanje, vođenje i primjenu te održavanje internih kontrola relevan-tnih za sastavljanje i objektivan prikaz financijskih izvještaja bez materijalno značajnih grešaka koje mogu nastati kao posljedica prijevare ili pogreške; odabir i primjenu odgo-varajućih računovodstvenih politika; i definiranje računovodstvenih procjena primjerenih postojećim okolnostima.

Odgovornost revizora

Naša je odgovornost izraziti mišljenje o tim financijskim izvještajima zasnovano na obav-ljenoj reviziji. Reviziju smo obavili u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima. Ti standardi zahtijevaju da postupamo u skladu sa zahtjevima etike te reviziju planiramo i obavljamo kako bismo stekli razumno uvjerenje o tome jesu li financijskih izvještaji bez značajnih pogrešnih prikazivanja.Revizija uključuje obavljanje postpuaka radi pribavljanja dokaza o iznosima i objavama u financijskih izvještajima. Izbor odabranih postupaka ovisi o revizorovoj prosudbi, uključu-jući procjenu rizika značajnih pogrešnih prikazivanja u financijskim izvještajima uslijed prijevara ili pogrešaka. Pri tom procjenjivanju rizika, revizor razmatra intrene kontrole važne za subjektovo sastavljanje i fer prezentiranje financijskih izvještaja kako bi obli-kovao rezvizijske postupke koji su prikladni u danim okolnostima, ali ne i za izražavanje mišljenja o uspješnosti internih kontrola poslovnog subjekta. Revizija također obuhvaća ocjenu priklanosti primjenjenih računovodstvenih politika i značajnih procjena Uprave i razboritosti računovodstvenih procjena Uprave, kao i ocjenu cjelokupne prezentacije financijskih izvještaja.Vjerujemo da revizijski dokazi koje smo prikupili jesu dostatni i prikladni za ostvarivanje osnove za naše revizorsko mišljenje.

Mišljenje

Prema našem mišljenju, financijski izvještaji pružaju realan i objektivan prikaz finan-cijskog položaja Štedbanke d.d., Zagreb na dan 31. prosinca 2010. godine, te rezultate

njezina poslovanja i njezine novčane tokove za tada završenu godinu u skladu s Među-narodnim standardima financijskog izvještavanja odobrenim za primjenu u Republici Hrvatskoj.

Ostale zakonske i regulatorne obveze

Na temelju Odluke Hrvatske Narodne Banke o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja banaka od 30. svibnja 2008. godine (NN 62/08), Uprava Banke izradila je obrasce prikazane na stranicima od 45 do 49 (“Obrasci”) koji sadrže alternativni prikaz bilance na dan 31. prosincač 2010. godine, računa dobiti i gubitka, izvještaja o promje-nama kapitala i izvještaja o novčanom toku za 2010. godinu, kao i uskladu (“Usklada”) Obrazaca s financijskim izvještajima prikazanim na stranicama 50 do 58. Uprava Društv je odgovorna za sve Obrasce i Uskladu. Financijske informacije u Obrascima izvedene su iz financijskih izvještaja Društva prikazanih na tranicama 4 do 44 na koje smo izrazili mišljenje kao što je gore navedeno.

U Zagrebu, 23. travnja 2011. godine

BDO Croatia d.o.o.Trg J.F. Kennedy 6b10 000 Zagreb

IZVJEŠTAJ NEOVISNOG REVIZORAVlasnicima Štedbanke d.d., Zagreb

Jeni Krstičević, ovlašteni revizor

Guy Saden,član uprave

IZVJEŠTAJ O SVEOBUHVATNOJ DOBITI

(RAČUN DOBITI I GUBITKA) ZA 2010. GODINU

2010. 2009.HRK 000 HRK 000

Prihodi od kamata 74.289 76.965Rashodi od kamata (37.598) (36.159)Neto prihodi od kamata 36.691 40.806

Prihodi od naknada i provizija 9.506 10.439Rashodi od naknada i provizija (1.900) (1.955)Neto prihodi od naknada i provizija 7.606 8.484

Neto prihodi iz financijskih aktivnosti 8.855 5.429Ostali prihodi 6.840 9.049Ukupno ostali prihodi 15.695 14.478

Ostali poslovni rashodi (19.864) (20.242)Troškovi ispravka vrijednosti i rezerviranja (5.977) (9.168)Ukupno ostali rashodi (25.841) (29.410)

Dobit prije oporezivanja 34.152 34.358

Porez na dobit (7.619) (10.842)

Dobit za godinu 26.533 23.516

Zarada po dionici 53,07 47,03

Nerealizirani gubitak / dobit s osnova vrednovanjafinancijske imovine raspoložive za prodaju (7.240) 3.219Ostala sveobuhvatna dobit 0 0

UKUPNA SVEOBUHVATNA DOBIT 19.293 26.735

IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TOKU ZA 2010. GODINU

- NEIZRAVNA METODA

31.12.2010. 31.12.2009.

HRK 000 HRK 000

NETO NOVČANI TOK IZ POSLOVANJA

Dobit prije oporezivanja 34.152 34.358

Usklađenje na neto novčana sredstva ostvarena iz poslovnih aktivnosti

Ispravak vrijednosti i rezerviranja za neidentificirane gubitke (976) 9.132

Rezerviranja za sudske sporove 230 (376)

Amortizacija 3.733 5.001Promjene na sredstvima i obvezama iz poslovnih aktivnostiPotraživanja od Hrvatske narodne banke (2.516) (5.909)

Plasmani bankama

Zajmovi i predujmovi klijentima (124.018) (87.362)

Potraživanja za kamate i ostala aktiva (3.391) (949)

Obveze prema bankama 13.335 (13.822)

Depoziti po viđenju (17.059) (43.530)

Oročeni depoziti 45.859 45.056

Obveze po kamatama i ostala pasiva 695 (1.825)

Porez na dobit (7.619) (10.842)

Neto novčani tok iz poslovnih aktivnosti (57.575) (71.068)

NOVČANI TOK IZ INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI

Financijska imovina raspoloživa za prodaju (32.534) 18.154

Ulaganje u podružnice 0 20

Nekretnine, postrojenja i oprema 6.645 20.555

Nematerijalna imovina (230) (932)

Preuzeta imovina 726 (6.236)

Neto novčani tok iz investicijskih aktivnosti (25.393) 31.561

NOVČANI TOK IZ FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI

Plaćena dividenda 0 (42.755)

Obveze po primljenim kreditima 43.255 41.131

Promjena na rezervama (neto) (8.571) 1.426

Neto novčani tok iz financijskih aktivnosti 34.684 (198)

Neto smanjenje novca i novčanih ekvivalenata (48.284) (39.705)

Novac i novčani ekvivalenti na početku godine 173.571 213.276

Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine 125.287 173.571

Smanjenje novca i novčanih ekvivalenata (48.284) (39.705)

IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM POLOŽAJU (BILANCA) NA DAN 31.

PROSINCA 2010. GODINE

31.12.2010. 31.12.2009.

HRK 000 HRK 000

IMOVINA

Novčana sredstva 24.090 47.173

Potraživanja od Hrvatske narodne banke 67.398 64.882

Plasmani bankama 104.997 126.398

Financijska imovina raspoloživa za prodaju 120.005 87.471

Zajmovi i predujmovi klijentima 885.332 765.114

Nekretnine, postrojenje i oprema 9.887 20.021

Nematerijalna imovina 537 781

Preuzeta imovina 15.611 16.337

Ostala imovina 13.303 9.912

Ukupno imovina 1.241.160 1.138.089

OBVEZE

Obveze prema bankama 23.462 10.127

Depoziti po viđenju 97.969 115.028

Oročeni depoziti 662.899 617.040

Obveze po primljenim kreditima 95.979 52.724

Ostale obveze 18.785 18.090

Rezerviranja 7.414 8.390

Ukupno pasiva 906.508 821.399

KAPITAL

Dionički kapital 250.000 250.000

Rezerve 12.547 24.528

Zadržana dobit 45.572 18.646

Dobit tekuće godine 26.533 23.516

Ukupno kapital 334.652 316.690

Ukupno obveze i kapital 1.241.160 1.138.089

IZVJEŠTAJ O STANJU I PROMJENAMA KAPITALA ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2010. (u tisućama kuna)

Dionički

kapital

Rezerve Zadržana

dobit

Dobit

tekuće

godine

Ukupno

Stanje 31. prosinca 2008. godine 250.000 41.748 0 42.755 334.503

Isplata dividende 0 0 0 (42.755) (42.755)

Obračun amortizacije na revaloriziranu

imovinu 0 (1.793) 0 0 (1.793)

Nerealizirana dobit s osnove vrednovanja

financijske imovine raspoložive za prodaju 0 3.219 0 0 3.219

Prodaja imovine 0 (18.646) 18.646 0 0

Dobit tekuće godine 0 0 0 23.516 23.516

Stanje 31. prosinca 2009. godine 250.000 24.528 18.646 23.516 316.690

Raspored dobiti 0 0 23.516 (23.516) 0

Zadržana dobit proizašla iz revalorizacije 0 0 3.410 0 3.410

Obračun amortizacije na revaloriziranu imovinu

0 (4.741) 0 0 (4.741)

Nerealizirani gubitak s osnove vrednovanja financijske imovine raspoložive za prodaju

0 (7.240) 0 0 (7.240)

Dobit tekuće godine 0 0 0 26.533 26.533

Stanje 31. prosinca 2010. godine 250.000 12.547 45.572 26.533 334.652

54 BANKARSTVO

>> Bankarski je sektor u regiji krizu prebrodio relativno dobro. U mnogim se slučajevima to može zahvaliti mjerama koje su usvo-jile središnje banke kako bi po-duprle stabilnost financijskoga tržišta, a važnu su ulogu odigrale i banke čiji su dioničari međuna-rodne financijske grupe. Osim toga valja spomenuti i veliku ko-ličinu resursa koje su tržištu osi-gurali nadnacionalni entiteti. U tom kontekstu, Intesa Sanpaolo je potvrdila svoj angažman u re-giji pružanjem potpore poslova-nju svojih supsidijara uz dodatna sredstva kada je bilo potrebno. Tijekom recesije, Intesa Sanpaolo nije morala mijenjati uobičajeni prudencijalni pristup tržištu i za-

držala je odnos podrške prema svojim klijentima unatoč teškim uvjetima, a sve to zahvaljujući

likvidnosnoj poziciji Grupe koja je jedna od najjačih na europ-skoj razini. Ova nam je činjenica omogućila zadržavanje ili jačanje tržišnog položaja.

Kako poslujete u uvjetima gospodarske i financijske krize?

Kako procjenjujete daljnji razvoj događaja u bankarskom i financijskom sustavu?

Što mislite o mjerama HNB-a odnosno čitavom konceptu monetarne i devizne politike?

Kako ste poslovali tijekom prošle godine, jeste li zadovoljni rastom, poslovnim rezultatima

Kakve poslovne rezultate s obzirom na nepovoljna kretanja na globalnim financijskim tržištima očekujete ove godine?

Anketa:GIOVANNI BOCCOLINI, DIREKTOR SEKTORA ZA MEĐUNARODNE

Hrvatski doprinos naš Rezultati PBZ-a su nam važni i zbog doprinosa lokalnom gos ima u hrvatskom gospodarstvu

HRVATSKA JE BITNO TRŽIŠTE ZA BANKE-MATICE

1.

2.

3.

4.

5.

U 2010. je na financijske rezultate hrvatskoga bankarskog sustava utjecao rastući volumen nenaplativih kredita i rezervacija

>> Poslujemo u zemljama koje smatramo pravima. S poslova-njem koje se proširilo na osam glavnih tržišta u Središnjoj i Istočnoj Europi dobili smo opti-malnu geografsku kombinaciju koja nam omogućuje da budemo profitabilni čak i u vrijeme krize. Pogoduje nam nešto što zovemo geografskom polugom - čak i kad su neka od naših glavnih tržišta najteže pogođena (trenutačno su to Mađarska i Rumunjska), druga postižu izvrsne rezultate. Češ-ka, Slovačka, Austrija i Hrvatska, koje su zaslužne za dvije trećine našeg ukupnog poslovanja, i više

nego nadoknađuju slabije poslo-vanje Mađarske i Rumunjske. Iznimno smo zadovoljni što je naša hrvatska podružnica nasta-vila ostvarivati snažne rezultate tijekom i nakon krize. Osobito nam je važno da je Erste Bank Hr-vatska nastavila financirati real-nu ekonomiju - što je naš prioritet na razini Grupacije - tako su uku-pni krediti u prvom tromjesečju 2011. porasli za 3,8 posto. Uz to, dokaz dobrog rukovođenja i snaž-nog poslovnog modela Banke na-lazi se u činjenici da ona nastavlja rasti brže od tržišnog prosjeka, neprekidno povećavajući svoj

ALINA COSTACHE, GLASNOGOVORNICA ERSTE GROUPA ZA PODR

Fokus na malim i sred Podržavat ćemo sve izvedive projekte i poslovne planove koji Istodobno, Banka će nastojati i dalje rasti brže od tržišnog

55BANKARSTVO

Doprinos PBZ-a gospodarstvu

PBZ je postao članom Grupe In-tesa Sanpaolo potkraj 1999. go-dine. Otada je, zahvaljujući sve većem gospodarskom rastu u zemlji te mjerama koje je Banka poduzela da bi poboljšala kvalite-tu usluga svojim klijentima, PBZ uspio ostvariti dobre rezultate za sve dionike: dioničare, klijente i zaposlenike. Za nas, kao dioni-čara, rezultati PBZ-a su važni ne samo iz perspektive financijskih pokazatelja, već i zbog doprinosa lokalnom gospodarstvu. Kao i u drugim zemljama u kojima su pri-sutni naši supsidijari, PBZ posluje u skladu s velikom ulogom koju ima u hrvatskom gospodarstvu. U 2010. je godini na financijske

rezultate hrvatskoga bankarskog sustava utjecao rastući volumen nenaplativih kredita i rezervaci-

ja, prvenstveno zbog negativnog gospodarskog ciklusa, osobito u sektoru malog i srednjeg podu-zetništva. Unatoč nepovoljnom okruženju, PBZ-ovi krediti klijen-

tima porasli su u odnosu na pret-hodnu godinu. U zemljama u kojima je prisut-na Intesa Sanpaolo strategija je takva da igramo važnu ulogu na temelju snažnog tržišnog udjela. Tamo gdje je tržišni udio ispod ciljanog, možemo razmisliti o rastu putem akvizicija ako se na tržištu ponudi takva mogućnost, ali samo pod odgovarajućim uvje-tima u smislu cijene i kvalitete imovine.

Zadržavanje tržišnog položaja

Hrvatski doprinos širenju Intese Sanpaolo u regiji nije zanema-riv, s obzirom na to da je PBZ po ukupnoj imovini drugi inozemni supsidijar Grupe i druga banka u

Hrvatskoj. PBZ nudi inovativne financijske proizvode i usluge za više od 1,5 milijuna svojih klijena-ta kroz mrežu od 220 poslovnica diljem zemlje. Na kraju 2010. go-dine PBZ predstavlja oko 20 posto ukupne imovine supsidijara In-tese Sanpaolo izvan Italije kojima upravlja Sektor za međunarodne banke supsidijare. Primarna je smjernica zadrža-vanje našeg solidnog tržišnog položaja, s naglaskom na produk-tivnost, učinkovitost i poboljša-nje razine zadovoljstva klijenata kako bi se zadržao i povećao vo-lumen kredita i depozita. Stoga će se poseban trud uložiti u inovaci-je vezane za proizvode, modele usluga i distribucijske kanale.

BANKE SUPSIDIJARE INTESE SANPAOLO

em širenju u regiji nije zanemariv podarstvu. Kao i u drugim zemljama u kojima su prisutni naši supsidijari, PBZ posluje u skladu s velikom ulogom koju

Tamo gdje je tržišni udio ispod ciljanog, možemo razmisliti o rastu putem akvizicija ako se na tržištu ponudi takva mogućnost

UČJE JUGOISTOČNE EUROPE

njim poduzećima pridonose revitalizaciji realne ekonomije i povećanju zaposlenosti u Hrvatskoj. prosjeka

udio na tržištu i u aspektu poslo-vanja s građanstvom i u aspektu poslovanja s tvrtkama.

Općenito vjerujemo da je jedan od pozitivnih učinaka krize taj da je ona pomogla odvojiti žito od ku-kolja. Drugim riječima, postalo je vrlo jasno koje banke vode razu-

man posao utemeljen na uobiča-jenom modelu primanja depozita i odobravanja kredita. Istodobno, kriza je pokazala koji igrači ulaze u poslovanje visoka rizika, ostva-rujući tako zaradu koja se poka-zala neodrživom. Na kraju, ova-kva selekcija i zahtjevi pojačane transparentnosti u poslovanju re-zultirali su zdravijim bankarskim sustavom diljem svijeta.

Cilj: tržišni udio od 20 posto

Budući da smo u osnovi orijen-tirani na poslovanje s građan-stvom, naš je cilj ostvariti tržišni udio od barem 20 posto u svakoj

od zemalja u kojima poslujemo. Na temelju ovog kriterija nema-mo akvizicijskih ciljeva u našoj regiji koji bi koristili poslovni mo-del sličan našem. I posljednje, ali jednako važno, vjerujemo da u ovom trenutku imamo vrlo dobru kombinaciju zemalja u našem svijetu i planiramo se usredoto-čiti na njih. Osobito smo zadovoljni što je naša podružnica u Hrvatskoj u posljednje vrijeme uspjela sma-njiti troškove rizika i poboljšati operativno poslovanje. To je do-kaz stabilnog poslovanja banke, dobrih tokova prihoda i izvrsnog

upravljanja rizicima. Kao rezultat, Erste Bank Hrvatska na četvrtom je mjestu kad je riječ o doprinosu ukupnoj dobiti Erste Grupacije, nakon Češke, Slovačke i Austrije. Planiramo zadržati fokus na malim i srednjim poduzećima, a podržavat ćemo sve izvedive projekte i poslovne planove koji pridonose revitalizaciji realne ekonomije i povećanju zaposle-nosti u Hrvatskoj. Istodobno, Banka će nastojati i dalje rasti brže od tržišnog prosjeka i dalje usavršavati svoju internu učinko-vitost, uz racionalno upravljanje troškovima.

Jedan od pozitivnih učinaka krize je taj da je ona pomogla odvojiti žito od kukolja

diti klijen- supsidijar Grupe i druga banka u usluga i distribucijske kanale.

zaposlenosti u Hrvatskoj.

a uobiča- od zemalja u kojima poslujemo. upravljanja rizicima. KaKaKaKKaKaKKaaoooo oo rererererererezuzuzuzuzuzzuzuzuzuzulltltltltltltltltltltltlt tatattatatatatatatat, ,,,

56 BANKARSTVO

>> Već dugo je diverzifikacija ključna značajka pozicioniranja Raiffeisena u Srednjoj i Istočnoj Europi (SIE). Raiffeisen Bank In-ternational (RBI) posluje putem banaka, društava za leasing i niza drugih pružatelja specijalizira-nih financijskih usluga u svojem vlasništvu koje usluge za oko 14 milijuna klijenata pružaju putem gotovo 3000 poslovnica na 15 bankarskih tržišta ove regije. Mi smo diverzificirana grupacija ne samo po svojoj širokoj zemljo-pisnoj zastupljenosti, nego i po tome što naše lokalne bankarske jedinice posluju kao univerzalne banke koje nude široki asortiman proizvoda i usluga prilagođenih specifičnim potrebama kako segmenta stanovništva, tako i korporativnog segmenta na po-jedinim tržištima. Diverzifikacija nas je dobro poslužila već prije, tijekom krize i poslije nje, budu-ći da se njome osigurava dobra pozicioniranost RBI-ja kako bi se iskoristile mogućnosti rasta, ali i rasporedio rizik koji je ugrađen u poslovanje na tržištima u rastu.

Gospodarstva SIE promatrati

pojedinačno

Kriza je jasno ukazala na to da gospodarstva SIE treba proma-trati pojedinačno te da se na njih ne mogu kao odgovarajuće primi-jeniti bilo kakve paušalne ocjene ni pristupi koji bi vrijedili za sve. Dok je gotovo sve države SIE - uz izuzetak Poljske - pogodila glo-balna gospodarska kriza, razina smanjenja gospodarskih aktiv-nosti u njima te brzina kojom su se od nje oporavile uvelike se ra-zlikuju. Srednjoeuropske države, prije svega Poljska, ali i Slovačka i Češka, pokazale su se prilično otpornima na krizu. Rusija i Ukra-jina zabilježile su najoštriji pad gospodarstva 2009. godine, ali su

se također vrlo snažno oporavile 2010. te ove godine nastavljaju sa solidnim rastom. Gospodarski oporavak u Jugoistočnoj Europi 2010. godine zaostajao je za ove druge dvije podregije SIE, a tako će biti i tijekom 2011. godine, ali očekujemo da će gospodarski rast u Jugoistočnoj Europi 2012. godine dobiti zamah. Gledajući unaprijed, očekujemo da će re-gija SIE kao cjelina 2011. godine ostvariti rast BDP-a u visini od 3,9 posto, a tijekom 2012. godine 4,1 posto, što je za približno dva po-stotna boda više nego što očekuje za eurozonu. Tako dobri rezultati, koji će se za razliku od donekle „pregrijanoga“ rasta iz razdoblja prije krize pokazati održivima, za-pravo naglašavaju ulogu SIE kao regije rasta u Europi. Svojim poslovanjem Raiffeise-nbank Austria d.d. (RBA) i doma-ća Raiffeisen Grupa u Hrvatskoj pridonijele su vrlo solidnim rezul-tatima RBI-ja u 2010. godini i pr-vome tromjesečju 2011. godine. Naime, aktivnostima Raiffeisena u Hrvatskoj ostvarila se dobit prije oporezivanja u iznosu 63 milijuna eura 2010. godine te 21 milijun eura u prvom tromjesečju 2011. godine, što je lijep doprinos dobiti prije oporezivanja RBI-ja u visini od 1,28 milijardi eura za 2010. godinu i 405 milijuna eura tijekom posljednjeg tromjesečja.

Poticana fleksibilnost

Pored svoga financijskog dopri-nosa RBI Grupi, naše hrvatske podružnice također služe kao pri-mjer brze i uspješne prilagodbe promjenjivim tržišnim uvjetima. Fleksibilnost je jedna od značaj-ki koje smo najviše poticali kod upravljačkih struktura naših do-maćih banaka i financijskih grupa - naposljetku, ubrzane promjene tržišnih uvjeta znaju iznenada

pružiti i nove mogućnosti za ra-zvoj poslovanja putem ponude novih vrsta financijskih proizvoda i usluga. U kontekstu produljene gospodarske recesije i smanjene potražnje za financijskim proizvo-dima i uslugama na hrvatskom tržištu, pozornost Uprave Banke usmjerena je na poboljšanje po-slovnih procesa i metoda uprav-ljanja rizicima - i ja sam siguran da će se takvo usmjerenje isplatiti.

Fleksibilnost je potrebna i zbog skorog pristupanja Hrvatske Eu-ropskoj uniji koje nosi nove iza-zove za poslovanje hrvatske Raif-feisen Grupe. Iskustvo koje je RBI stekao poslovanjem u zemljama koje su već prošle proces pridru-živanja EU-u iznimna je prednost koju ćemo iskoristiti i u Hrvatskoj.Smatram da dobri rezultati koje smo postigli 2010. godine poka-zuju kako smo poduzeli ispravne protumjere za vrijeme trajanja krize. RBI Grupa protekle je godi-ne ostvarila konsolidiranu dobit u visini 1,09 milijardi eura, što je snažan rezultat i u međunarod-nim okvirima. Tijekom proteklih mjeseci i tromjesečja, situacija s rizikom znatno je manje ozbiljna, što je također očito s obzirom na dinamiku razvoja zajmova koji se ne otplaćuju (NPL - non-per-forming loans). U prvom tromje-sečju 2011. godine udio NPL-a u ukupnoj aktivi smanjio se za 0,4 postotna boda u odnosu na kraj

2010. godine i iznosi 8,6 posto. Premda su kretanja NPL-a tijekom ove godine ohrabrujuća, radije bi-smo pričekali znakove daljnjeg opadanja njihova iznosa prije izja-ve da je najgore iza nas. Međutim, vrlo smo zadovoljni napretkom koji se postiže na tome području. Godina 2010. bila je značajna ne samo zbog razvoja NPL-a i pro-fitabilnosti banaka tijekom prve godine poslije najdublje krize one 2009. godine. Protekle je godine, kao i ove, došlo do snažnije kon-solidacije bankovnog tržišta SIE, a jedan od istaknutijih je primjera RBI-jeva akvizicija 70-postotnoga udjela u poljskoj Polbanci.Premda će opći gospodarski opo-ravak SIE vjerojatno pružiti čvršći oslonac bankama u regiji - kao, uostalom, i onima u Europi u cje-lini te na globalnoj razini - one se i dalje suočavaju s brojnim po-tencijalnim rizicima zbog kojih bi njihovo radno okruženje moglo postati manje gostoljubivo. U te rizike spada još uvijek neizvje-stan ishod dužničke krize u euro-zoni, kao i buduće kretanje cijena nafte, uz i dalje relativno visoku razinu nezaposlenosti. Štoviše, prijetnja pretjerane regulacije i uvođenja visokih nameta ban-kama također je velik teret zbog kojega bi banke mogle ne samo imati manje koristi od ukupnog gospodarskog oporavka, nego mu dati i slabiji doprinos.

Push i pull čimbenici

Vrijedi napomenuti da se razmjeri i dinamika procesa konsolidacije razlikuju od zemlje do zemlje te da su na djelu i takozvani push i pull čimbenici. Pojedine banke su primorane (pushed) na izlazak s tržišta na kojima ne ostvaruju svoje temeljno poslovanje zbog potrebe za kapitalom ili regulator-nih zahtjeva, dok druge osjećaju

HERBERT STEPIC, CEO RAIFFEISEN BANK INTERNATIONALA

Zadržati i ojačati položaj koji smo postigli S bilančnom svotom od 5,58 milijarda eura Hrvatska ima udio od približno četiri posto u ukupnoj bilančnoj svoti RBI-ja. U segmentu poslovanja u Jugoistočnoj Europi veći udio u ukupnoj imovini Grupe ima samo Rumunjska

Iskustvo koje smo stekli u zemljama koje su već prošle proces pridruživanja EU-u iznimna je prednost koju ćemo iskoristiti i u Hrvatskoj

57BANKARSTVO

privlačnu snagu (pull) velikih i stabilnih bankovnih tržišta po-put Poljske, gdje je konsolidacija osobito vidljiva. Naravno, i na polj-skom su tržištu vidljivi znaci dina-mike istiskivanja pa neki inoze-mni igrači odlaze zbog zakonskih propisa na matičnim tržištima ili poslovne potrebe za izlaskom s tržišta koje im nije osnovno. Isti push čimbenici također mogu pri-donijeti konsolidaciji i preraspo-djeli tržišnih udjela na bankovnim tržištima Jugoistočne Europe, bu-dući da su pojedini inozemni igra-či primorani prekinuti ili smanjiti svoju nazočnost u regiji. U Rusiji, gdje je Raiffeisen među 10 najve-ćih, to jest druga inozemna banka po veličini, upravo dolazi do odva-janja pšenice od kukolja. Brojne manje inozemne banke prekidaju poslovanje sa segmentom sta-novništva, budući da su shvatile kako nemaju veličinu, položaj i doseg koji su potrebni za uspjeh u tom najvećem gospodarstvu SIE. Konsolidacija utječe i na približno 1000 domaćih ruskih banaka, od kojih mnoge nisu odgovarajuće veličine ili dovoljno specijalizira-ne za dugoročan opstanak.Što se tiče RBI-ja, imamo dovolj-no potencijala za organski rast, stoga nema potrebe za daljnjim akvizicijama. Međutim, dakako da stalno pratimo tržište i anali-ziramo odgovarajuće podatke u slučaju da neki konkurent bude na prodaju. Ako se pojavi dobra

prilika za akviziciju, RBI bi bio za-interesiran za to da je iskoristi. Imam osjećaj da bi i ostale ban-kovne grupacije koje su dobro pozicionirane kao mi mogle imati

i slične poglede na to kako pristu-piti rastu.Hrvatska nedvojbeno ima važnu ulogu u okviru RBI Grupe. S bilan-čnom svotom od 5,58 milijarda eura Hrvatska ima udio od pri-bližno četiri posto u ukupnoj bi-lančnoj svoti RBI-ja. U segmentu poslovanja u Jugoistočnoj Europi veći udio u ukupnoj imovini Grupe ima samo Rumunjska. Premda je ukupna aktiva manja nego na bankovnim tržištima nekih drugih zemalja, kao što su Slovačka ili Mađarska, ukupna imovina dru-štava putem kojih posluje naša hrvatska Grupa veća je primjerice od one u Ukrajini.

Značajno mjesto na hrvatskom

tržištu

RBA je osnovana 1994. godine i potkraj te godine imala je ukupnu aktivu u visini 57 milijuna kuna.

Potkraj 2010. godine aktiva naše banke u Hrvatskoj je iznosila 40,4 milijarde kuna - što je povećanje za više od 700 puta u 16 godina, s jakim dvoznamenkastim go-dišnjim stopama rasta osobito u prvom desetljeću nakon osnutka RBA. Naša ukupna aktiva u Hrvat-skoj u četiri godine prije izbijanja globalne gospodarske krize (od 2005. do 2008. godine) porasla je za 65 posto. Premda je taj rast bio niži od onoga koji su bilježile neke banke u našem vlasništvu na dru-gim tržištima, Hrvatska je ipak značajno pridonijela ukupnom rastu aktive Raiffeisena u SIE za 110 posto u tom istom razdoblju. Prošle je godine RBA ostvarila rast aktive od dva posto, a time i druk-čiji trend na razini RBI Grupe, gdje se ukupna bilančna svota smanji-la za 10 posto.S tržišnim udjelom u visini 10 po-sto ukupne aktive RBA zauzima značajno mjesto na hrvatskom financijskom tržištu. Planiramo zadržati položaj koji smo postigli i u srednjoročnom ga razdoblju ojačati još većom prilagodbom ponude svojih proizvoda i usluga promjenjivim potrebama svojih klijenata te daljnjim podizanjem kvalitete naše ponude i unaprje-đenjem učinkovitosti poslovnih procesa.Razvoj naše poslovne mreže u Hrvatskoj dosegnuo je optimalnu razinu pa u bližoj budućnosti ne planiramo povećavati broj po-

družnica ni poslovnica. Mogućno-sti za daljnji razvoj vidimo u ospo-sobljavanju postojeće prodajne mreže kako bismo osigurali da osoblje bude optimalno pozicio-nirano za pružanje sofisticiranih usluga posebno prilagođenih po-jedinim klijentskim segmentima. Također pratimo razvoj komuni-kacijske tehnologije sigurnosti sustava u nastojanju da proširimo ponudu svojih proizvoda i usluga putem inovativnih elektronič-kih kanala. Isto tako, radimo na unaprjeđenju poslovnih procesa u okviru priprema za otvaranje hrvatskoga tržišta novim konku-rentima, koji će iskoristiti načelo jedinstvene EU-putovnice kako bi

ostvarili jednostavan pristup do-maćem financijskom tržištu. Taj bi razvoj događaja mogao poveća-ti konkurenciju u atraktivnijim se-gmentima hrvatskog bankovnog sektora.

Naše hrvatske podružnice služe kao primjer brze i uspješne prilagodbe promjenjivim tržišnim uvjetima

Imamo dovoljno potencijala za organski rast, stoga nema potrebe za daljnjim akvizicijama. No, ako se pojavi dobra prilika za akviziciju, RBI bi bio zainteresiran da je iskoristi

Nećemo povući ostvarenu dobit iz Hrvatske U Hrvatskoj ključnu ulogu u poslovanju imat će dva čimbenika. Prvi je mogućnost inovacija, odnosno razvoja lepeze novih proizvoda. Ulaskom Hrvatske u EU dodatno će se povećati konkurencija na bankovnom tržištu. Smatramo da će se i većom integracijom domaćeg gospodarstva u europsko, povećati i naše komparativne prednosti

>> Izbijanjem krize poslovni mo-del “univerzalnog bankarstva“, koji njeguje Societe Generale Grupa, pokazao je sve svoje pred-nosti. Upravo naša poslovna stra-tegija i geografska diverzifikacija

omogućili su nam veći stupanj otpornosti na poremećaje koje je izazvala globalna kriza, kao i brži oporavak poslovnih aktivnosti. Nakon krize vidljiv je nejednak oporavak među glavnim regijama

svijeta. Tako na našem matič-nom tržištu u Francuskoj, ali i na tržištima ostalih zemalja EU-a, bilježimo stabilan i održiv gospo-darski oporavak. Također, Rusija i najznačajnija azijska gospo-

darstva vratili su se na dinamiku gospodarskog rasta iz vremena prije krize. S druge strane, evi-dentno je da problemi povezani s održivošću javnih financija u perifernim članicama eurozone,

58 BANKARSTVO

te potrebe nagle fiskalne konsoli-dacije, rezultiraju i većim rizicima za tamošnja gospodarstva, ali i umanjuju perspektive za poslo-vanje banaka. Također, većina gospodarstava u Jugoistočnoj Europi bilježi spor i dugotrajan oporavak, što je posljedica nago-milanih strukturnih problema te odgađanja strukturnih reformi u godinama gospodarske ekspan-zije. Naravno, ne treba zaboraviti činjenicu kako je eskalacija geo-političkih nestabilnosti na sjeveru Afrike imala nepovoljan utjecaj na gospodarska kretanja u tamoš-njim zemljama.

Kreditnu ekspanziju zamijenio

pad

Bankovna industrija u Hrvatskoj izbijanjem krize naglo je ušla u svoju zrelu fazu. Naime, kreditnu ekspanziju zamijenio je pad po-tražnje za kreditima, pogotovo u segmentu poslovanja sa stanov-ništvom, što je ojačalo konkurent-

ske pritiske među najznačajnijim igračima. Istovremeno, spor opo-ravak gospodarstva i tržišta rada

rezultiraju daljnjim rastom udjela „loših kredita“ u ukupnom kredit-nom portfelju, odnosno većom rizičnošću poslovanja. Također, često se zaboravlja da banke u Hrvatskoj posluju pod osjetno strožim regulatornim okvirom,

što predstavlja veliki trošak ali je rezultiralo i visokim stupnjem stabilnosti domaćeg bankovnog sustava. Tako podaci za 2010. godinu za najznačajniji dio akti-ve bankovnog sustava, odnosno banke s tržišnim udjelom većim od pet posto, ukazuju na daljnji pad kamatnih prihoda i rast re-zervacija, što rezultira i daljnjim padom dobiti. Ipak, unatoč tre-nutnim poteškoćama vjerujemo u dugoročne perspektive hrvatskog gospodarstva te planiramo nasta-viti s procesom daljnjeg razvoja našeg poslovanja.

Ostvariti rast efikasnosti

Na razini Grupe 2010. je u punom smislu bila godina oporavka u kojoj je zabilježen rast poslovnih prihoda i dobiti. Ipak, trom gos-podarski oporavak u Hrvatskoj rezultirao je i nastavkom proble-ma u bankovnom sustavu tijekom prošle godine. Tako je i većina

banaka tijekom protekle godine fokus zadržala na upravljanju ri-zicima i troškovima, budući da je prostor za rast kreditne aktivno-sti bio ograničen. U segmentu poslovanja sa stanovništvom za-bilježeno je očekivano smanjenje razine zaduženosti kućanstava, a rast kredita bio je prvenstveno posljedica slabljenja domaće va-lute u usporedbi sa švicarskim frankom. U segmentu poslovanja s poduzećima, snažniji rast kre-ditne aktivnosti bio je ograničen visokim rizicima plasmana. U uvjetima kada na tržištu pada potražnja i profitabilnost zasi-gurno možemo očekivati dina-miziranje procesa konsolidacije. Naime, u navedenim okolnostima potrebno je ostvariti rast efika-snosti, gdje ekonomija razmjera, odnosno veličina tržišnog udjela, igra veliku ulogu. Također, uspo-ređujući veličinu i perspektive domaćeg bankovnog tržišta, evi-dentno je da će se broj banaka u Hrvatskoj morati smanjiti. Me-đutim, tu ne govorimo o naglim promjenama u broju banaka, već o srednjoročnom procesu. Tako-đer, na intenzitet M&A akvizicija u bankarstvu utjecat će i promje-na regulative na globalnoj razini, odnosno implementacija BASEL III standarda koji podrazumijeva i veće kapitalne zahtjeve. S obzirom na kasni ulazak na hr-vatsko bankovno tržište, naš cilj proteklih godina bio je postaviti temelje za dugoročno održiv ra-

zvoj našeg poslovanja. Tako je prethodno razdoblje obilježeno značajnim investicijama, pogo-tovo u IT infrastrukturu te razvoj mreže na sjeveru Hrvatske. Trži-štu smo u međuvremenu ponudili i nove proizvode, poput specijali-ziranih financijskih usluga, a do-datno smo i ojačali naše konku-rentske prednosti, primjerice u poslovima skrbništva.

Važno i zadovoljstvo klijenata

Izrazito spor oporavak gospodar-ske aktivnosti nepovoljno utječe i na razinu kreditne aktivnosti. Isto

tako, s obzirom na ograničenu veličinu hrvatskog tržišta utjecaj trendova u Hrvatskoj na ukupne poslovne rezultate Grupe, pa i na one ostvarene isključivo u regiji Emerging Europe, nije značajan. Međutim, bez obzira, strateški plan Grupe predviđa jačanje naše prisutnosti i na malim tržištima s obzirom na globalnu prisutnost Societe Generale, ali i visokog po-tencijala na takvim tržištima. Nastavljamo s našom dosadaš-njom strategijom razvoja na hr-

U uvjetima kada na tržištu pada potražnja i profitabilnost zasigurno možemo očekivati dinamiziranje procesa konsolidacije

Bankovna industrija u Hrvatskoj izbijanjem krize naglo je ušla u svoju zrelu fazu

Na razini Grupe 2010. je u punom smislu bila godina oporavka u kojoj je zabilježen rast poslovnih prihoda i dobiti

vatskom bankovnom tržištu, a u skladu s tim ne predviđamo po-vlačenje ostvarene dobiti. Osim veličine tržišnog udjela i finan-cijskih pokazatelja, naša uspješ-nost će se mjeriti i zadovoljstvom naših klijenata što se u našoj Grupi uvijek stavlja u sam vrh poslovnih ciljeva. U trenutačnim tržišnim okolnostima u Hrvatskoj ključnu ulogu u poslovanju imat će dva čimbenika. Prvi je moguć-nost inovacija, odnosno razvoja lepeze novih proizvoda, a u veli-koj mjeri će se raditi upravo o ta-ilor-made proizvodima. Ulaskom Hrvatske u EU još će se dodatno povećati konkurencija na hrvat-skom bankovnom tržištu. Među-tim, smatramo da će se i većom integracijom domaćeg gospodar-stva u europsko, povećati i naše komparativne prednosti.

59BANKARSTVO

>> Budući da smo aktivni u devet različitih zemalja Srednje i Istoč-ne Europe, VBI grupacija pokriva značajan dio regije, a težište po-slovanja usredotočili smo na gra-đane, obrtnike te mala i srednja poduzeća. Kriza je različite zemlje u kojima poslujemo pogodila na različite načine i različitim inten-zitetom, ovisno o stanju i snazi ekonomije svake od njih. U Hrvatskoj smo aktivni od 1997. godine i vrlo smo zadovoljni ra-zvojem banke te rezultatima po-slovanja Volksbank Hrvatska.

U posljednje dvije i pol godine mo-gli smo vidjeti veći broj indikatora utjecaja krize na ekonomiju, kao i to da se neke zemlje oporavljaju bolje i brže od drugih. Svjedoci smo različitih načina na koji se bankov-ni sustavi nose s krizom, ovisno o cjelokupnoj ekonomskoj situaciji u zemlji, pa je teško dati jednoznač-nu ocjenu cjelokupne situacije.

Jedna od vodećih banaka u

Hrvatskoj

VBI grupacija trenutačno je usre-dotočena na umjereni razvoj na

temelju organskog rasta. Volksbank Hrvatska u dobroj je

poziciji u odnosu na druge banke iz VBI grupacije i - što je još važnije - uživa poziciju jedne od vodećih

banaka na hrvatskom tržištu. Naša strategija ostaje ista. Usmjereni smo na retail klijen-te te srednja i manja poduzeća, kojima nastojimo pružiti najvišu kvalitetu usluge te proizvode krojene po njihovim potrebama i mogućnostima. Naša dugoročna strategija je i nadalje organski rast uz kvalitativni razvoj usmje-ren na postizanje visokog stupnja zadovoljstva klijenata.

Dugoročna strategija - organski rastUsmjereni smo na retail klijente te srednja i manja poduzeća kojima nastojimo pružiti najvišu kvalitetu usluge te proizvode krojene po njihovim potrebama i mogućnostima

VBI grupacija trenutačno je usredotočena na umjereni razvoj na temelju organskog rasta

>> Nakon početka globalne eko-nomske i financijske krize 2008. i dosezanja najniže točke tijekom 2009., 2010. je bila godina opo-ravka od krize u Srednjoj i Istočnoj

Europi koja je od primarne važno-sti za OTP Grupu. Na grupnoj razi-ni, većina je nacionalnih gospo-darstava iskusila rast BDP-a već tijekom 2010. godine, a nadamo se da će se u 2011. sve države u kojima naša Grupa posluje naći na putu oporavka.Istovremeno, kriza je pokazala da je strategija regionalnih akvizi-cija koju je OTP Banka pokrenula 2001. godine uspješna: dobro po-stavljeni poslovni ciljevi i stalna implementacija tih ciljeva pomo-

gli su nam da, uz pomoć drugih naših podružnica, učinkovito neu-traliziramo trenutačnu nesposob-nost nekih članica Grupe da po-sluju s dobiti. Prirodno je tijekom krize ponovno procijeniti neke prioritete: dinamično kreditiranje ustupilo je mjesto strožoj kontroli troškova i praksama upravlja-nja rizikom, kao i implementaciji učinkovitih programa zaštite duž-nika. Stabilna kapitalna pozicija i sigurna likvidnost cijenile su se više nego prije krize.

Stabilan sudionik hrvatskog

tržišta

Rezultat u protekle tri godine po-kazuje da je OTP Grupa u cijelosti uspješno podnijela izazove krize, bez primanja vanjske pomoći ili novca poreznih obveznika. Ban-ka nije smanjila svoje kreditne aktivnosti tijekom krize; upravo suprotno - uložila je velik napor u to da ih poveća. U međuvremenu je neprekidno održavala profita-bilnost i poboljšavala kapitalnu

poziciju i likvidnost. Standard & Poor’s, najveća rejting agencija, prepoznala je taj trud svojom od-lukom od 23. ožujka 2011., kad je prethodni “BB+” rejting mađar-skih banaka OTP Bank i OTP Mort-gage Bank prebacila u “BBB-“, što je jednako mađarskom rejtingu.Slično poslovanju triju najvećih podružnica naše Grupe u Rusiji, Bugarskoj i Ukrajini, OTP banka Hrvatska je ostvarila pozitivne rezultate u 2010. godini. Naša je hrvatska banka ostala profitabil-na kroz čitavu krizu i time je zadr-žala položaj stabilnog sudionika hrvatskog tržišta. U 2010. je OTP banka Hrvatska postigla dobar godišnji rast od 11 posto u de-pozitima, što je, uz umjeren rast financiranja stanovništva i stabi-lan portfelj kredita poduzećima, rezultiralo daljnjim smanjenjem odnosa neto kredita i depozita (u 2010. 86 posto, -5 posto na go-dišnjoj razini).OTP Grupa izašla je iz globalne ekonomske krize sa stabilnim

kapitalom i rezervama likvidnosti. U 2010. Grupa je pokazala da ima financijske karakteristike nužne za izvrsnu operativnu stabilnost. Istovremeno je postalo jasno da će upravljanje utjecajem krize, osobito na portfelj loših kredita, ostati ključna zadaća u sljedećim godinama.Kao posljedica ekonomske krize, na portfelj nenaplativih kredita koji obuhvaća one koji kasne u plaćanju više od 90 dana odnosi se 13,7 posto portfelja do kraja 2010. Kao rezultat mudrog i kon-zervativnog stvaranja rezervi, pokrivenost ovog dijela portfelja rezervama iznosi 74,4 posto.Iako se rast kredita nakon krize pokazao sporijim nego prije krize na tržištima u Srednjoj i Istočnoj Europi, OTP Grupa nastoji naći tržišne segmente u kojima i eko-nomsko okružje i sposobnosti Grupe mogu ostvariti brži rast. U 2011. Banka će se fokusirati na poslovni sektor u Mađarskoj, oso-bito na poljoprivredu i malo i sred-

DR. SÁNDOR CSÁNY, PREDSJEDNIK UPRAVE I GENERALNI DIREKTOR OTP BANK

Uspješno podneseni izazovi krize Banka nije smanjila svoje kreditne aktivnosti tijekom krize; upravo suprotno - uložila je velik napor u to da ih poveća. U međuvremenu je neprekidno održavala profitabilnost i poboljšavala kapitalnu poziciju i likvidnost

OTP banka Hrvatska ostvarila je 2,7 milijardi forinti (10 milijuna eura) neto dobiti u 2010.

60 BANKARSTVO

nje poduzetništvo, te na kreditira-nje stanovništva u Rusiji i Ukrajini.Slično kao i prethodnih godina, u 2011. će Grupa nastaviti napore da poveća razine standarda uslu-ga te da svoje usluge prilagodi pro-mijenjenim zahtjevima klijenata.

Dobre dugoročne prognoze za

regiju

Glavni ishod ovih napora u 2011. u Mađarskoj će biti poboljšanje savjetodavnih sposobnosti, djelo-

mično obnavljanje ponuda usmje-renih mlađim klijentima te razvoj elektroničkih kanala. Smatramo da je važno i dalje poboljšavati efikasnost operacija Banke te

održavati troškove pod strogim nadzorom.S popuštanjem krize OTP Grupa će se koncentrirati na uravnotežen rast te će, zahvaljujući kapitalnoj snazi, biti sposobna poduzimati nove akvizicije, naročito na onim tržištima gdje je tržišna snaga

niža od optimalne (tj. u Rumunj-skoj, Srbiji, Hrvatskoj i Slovačkoj). Srednja i Istočna Europa oporav-ljaju se od krize tempom bržim od očekivanog, dijelom i zbog toga što je regionalni financijski sistem otporan te gotovo da nije bilo potrebno korištenje vanjskih

injekcija kapitala, dug države je znatno manji nego u razvijenijim zemljama, a donositelji odluka i društvo u cijelosti slažu se da je potrebno provoditi bolne, ali nuž-ne strukturalne reforme. U odno-su na sve to, dugoročne prognoze za regiju su dobre.U 2010. godini OTP Grupa ostva-rila je 162 milijarde forinti (589 milijuna eura) neto dobiti, što je sedam posto više nego u 2009. Uključujući 29,5 milijarde forin-ti (107 milijuna eura) davanja u okviru posebnog bankarskog poreza, kao i 15 milijardi forinti neto (54 milijuna eura) otpi-sa za goodwill, neto rezultat je 118 milijardi forinti ili 429 mili-juna eura. OTP banka Hrvatska ostvarila je 2,7 milijarde forinti (10 milijuna eura) neto dobiti u 2010.U 2011. fokusirat ćemo se na aktivno kreditiranje malog i sred-njeg poduzetništva te pružanje modernih, visokokvalitetnih fi-nancijskih usluga.

U 2011. fokusirat ćemo se na kreditiranje malog i srednjeg poduzetništva te pružanje modernih financijskih usluga

BANKE I ŠTEDIONICE U STEČAJU I LIKVIDACIJI

Stečaj: Datum otvaranja stečaja

Agroobrtnička banka d.d. Zagreb 14. 6. 2000.Alpe Jadran banka d.d. Split 15. 5. 2002.Cibalae banka d.d. Vinkovci 20. 10. 2000.Glumina banka d.d. Zagreb 30. 4. 1999.Gradska banka d.d. Osijek 3. 5. 1999.Hrvatska gospodarska banka d.d. Zagreb 19. 4. 2000.Ilirija banka d.d. Zagreb 6. 4. 1999.Komercijalna banka d.d. Zagreb 30. 4. 1999.Međimurska štedionica d.d. Čakovec 17. 3. 2004.Trgovačko turistička banka d.d. Split 8. 9. 2000.Županjska banka d.d. Županja 3. 5. 1999.

Likvidacija: Datum pokretanja likvidacije

Obrtnička štedna banka d.d. Zagreb 22. 12. 2010.Investicijsko komercijalna štedionica d.d. Zagreb 31. 5. 2000.Križevačka banka d.d. Križevci 3. 1. 2005.Primus banka d.d. Zagreb 23. 12. 2004.Štedionica Dora d.d. Zagreb 1. 1. 2002.Štedionica Zlatni vrutak d.d. Zagreb 28. 12. 2001.

Štedionice koje su izgubile odobrenje za rad, a nisu pokrenule postupak likvidacije:

Datum oduzimanjaodobrenja za rad

Hibis štedionica d.d. Zagreb 7. 3. 2001.Marvil štedionica d.d. Zagreb 8. 6. 2001.Zagrebačka štedionica d.d. Zagreb 22. 3. 2000.

PREDSTAVNIŠTVA INOZEMNIH BANAKA

BKS Bank AG

Predstavništvo u Republici Hrvatskoj / Zagreb

Adresa: Zagreb, Ivana Lučića 2a

Telefon: 01/48.36.656, 48.36.655

Faks: 01/48.76.555

Commerzbank Aktiengesellschaft

Predstavništvo u Zagrebu

Adresa: Zagreb, Račkoga 6

Telefon: 01/45.51.565, 45.51.568

Faks: 01/48.76.555

Deutsche Bank AG


Adresa: Zagreb, Petrinjska 9/II

Telefon: 01/48.11.066, 49.22.826

Faks: 01/49.22.827

LHB Internationale Handelsbank AG

Predstavništvo Zagreb

Adresa: Zagreb, Ivana Lučića 2a

Telefon: 01/48.44.030, 48.44.031

Faks: 01/48.43.611

Union de Banques Arabes et Françaises - UBAF


Adresa: Zagreb, Marulićev trg 10

61BANKARSTVO

Depoziti (000 kn)Ukupno %

promjeneDepoziti države %

promjeneDepoziti privrede %

promjeneDepoziti stanovništva %

promjene2009. 2010. 2009. 2010. 2009. 2010. 2009. 2010.

A štedna banka malog poduzetništva

10.295 4.599 -55,33 - - - 10.292 4.594 -55,36 3 5 66,67

Banco Popolare Croatia 1.455.981 1.839.675 26,35 - - - 422.021 532.979 26,29 1.033.960 1.306.696 26,38

Banka Brod 411.016 444.264 8,09 - - - 12.612 12.712 0,79 398.404 431.552 8,32

Banka Kovanica n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p.

Banka splitsko-dalmatinska 162.890 223.874 37,44 - - - 6.477 11.126 71,78 156.413 212.748 36,02

BKS Bank 400.623 424.336 5,92 1.741 1.735 -0,34 304.679 318.252 4,45 94.203 104.349 10,77

Centar banka 832.559 923.924 10,97 23.928 25.116 4,96 547.795 558.515 1,96 260.836 340.293 30,46

Credo banka 1.022.447 1.284.393 25,62 56.685 66.687 17,64 603.567 641.602 6,30 362.195 576.104 59,06

Croatia banka 1.174.280 1.289.407 9,80 64.706 78.511 21,33 319.079 318.380 -0,22 790.495 892.516 12,91

Erste und Steiermärkische Bank 30.528.412 30.328.309 -0,66 278.055 211.587 -23,90 11.390.627 9.494.939 -16,64 18.859.730 20.621.783 9,34

Hrvatska poštanska banka 10.526.577 11.135.779 5,79 1.298.922 1.484.813 14,31 3.536.444 3.119.534 -11,79 5.691.211 6.531.432 14,76

Hypo Alpe-Adria-Bank 14.316.854 15.796.699 10,34 303.240 545.362 79,85 5.202.472 4.735.838 -8,97 8.811.142 10.515.499 19,34

Imex banka 1.081.922 1.303.317 20,46 8.990 7.134 -20,65 382.637 305.928 -20,05 690.295 990.255 43,45

Istarska kreditna banka 1.925.325 2.061.881 7,09 48.043 59.874 24,63 262.615 305.266 16,24 1.614.667 1.696.741 5,08

Jadranska banka 1.689.275 2.110.655 24,94 30.480 38.661 26,84 104.018 293.921 182,57 1.554.777 1.778.073 14,36

Karlovačka banka 1.604.307 1.887.262 17,64 n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p.

Kreditna banka Zagreb 1.133.524 1.554.616 37,15 12.679 14.492 14,30 410.175 744.691 81,55 710.670 795.433 11,93

Međimurska banka 2.145.681 2.267.469 5,68 37.089 31.598 -14,80 325.230 378.157 16,27 1.783.362 1.857.714 4,17

Nava banka 267.393 244.898 -8,41 - 1.413 - 98.106 81.644 -16,78 169.287 161.841 -4,40

OTP banka 9.256.090 10.317.810 11,47 90.430 52.707 -41,72 1.200.621 1.426.978 18,85 7.965.039 8.838.125 10,96

Partner banka 788.532 847.617 7,49 19.621 55.828 184,53 387.213 381.816 -1,39 381.698 409.973 7,41

Podravska banka 2.043.071 2.107.741 3,17 - - - 346.705 469.799 35,50 1.696.366 1.637.942 -3,44

Primorska banka 102.187 123.309 20,67 17 17 0,00 4.767 5.826 22,22 97.403 117.466 20,60

Privredna banka Zagreb 45.221.404 47.798.191 5,70 1.806.913 3.997.196 121,22 12.310.568 11.075.847 -10,03 31.103.923 32.725.148 5,21

Raiffeisenbank 21.499.060 22.816.394 6,13 131.865 87.027 -34,00 8.015.713 9.272.807 15,68 13.351.482 13.456.560 0,79

Samoborska banka 272.120 293.908 8,01 16 15 -6,25 40.733 49.089 20,51 231.371 244.804 5,81

Slatinska banka 828.487 959.095 15,76 34.158 45.216 32,37 130.120 123.095 -5,40 664.209 790.784 19,06

Societe Generale - Splitska banka 13.753.817 14.680.225 6,74 96.931 85.371 -11,93 4.688.299 4.466.234 -4,74 8.968.587 10.128.620 12,93

Štedbanka 738.972 780.201 5,58 8.535 - - 260.229 278.494 7,02 470.208 501.707 6,70

VABA 972.413 1.076.693 10,72 6.928 7.842 13,19 309.915 288.083 -7,04 655.570 780.768 19,10

Veneto banka 654.113 696.314 6,45 - - - 455.498 515.542 13,18 198.615 180.772 -8,98

Volksbank 3.701.456 3.711.947 0,28 23.457 9.491 -59,54 1.431.059 1.452.514 1,50 2.246.940 2.249.942 0,13

Zagrebačka banka 53.915.000 57.042.000 5,80 u privredi u privredi - 16.595.000 17.125.000 3,19 37.320.000 39.917.000 6,96

UKUPNO: 224.436.083 238.376.802 6,21 4.383.429 6.907.693 57,59 70.115.286 68.789.202 -1,89 148.333.061 160.792.645 8,40

Obrtnička štedna banka 120.513 - - 25.232 - - 24.377 - - 70.904 - -

SVEUKUPNO: 224.556.596 238.376.802 6,15 4.408.661 6.907.693 56,68 70.139.663 68.789.202 -1,93 148.403.965 160.792.645 8,35

n.p. - nema podatka (Banka Kovanica niti jedan podatak a Karlovačka banka ima samo iznos ukupnih depozita, ali nema podjele)

Ukupni depoziti poslovnih banaka u Hrvatskoj, prema zbirnih podacima banaka i Hrvatske narodne banke, zadnjeg dana prosinca 2010. iznosili su 238,37 milijardi kuna, što je za 6,15 posto veći iznos depozita nego godinu prije ili , u novcu, 13,8 milijardi kuna više. Kraj protekle godine su depoziti poslovnih banaka dočekali snažnim skokom, nakon što su se 2008. kretali na razini 223,92 milijarde kuna odnosno krajem 2009. na razini 224,55 milijardi kuna. Trend rasta depozita razvidan je i dalje kod građana, unatoč krizi, rescesiji i ukupnoj po-

goršanoj gospodarskoj situaciji. I u 2010. su građani sa svojim depozitima ostavili gos-podarstvo daleko iza sebe. Evo i ilustracije. Protekle, 2010. godine depoziti stanovništva iznosili su 160,8 milijardi kuna i bili su 8,35 posto ili 12,4 milijarde kuna veći. Proizlazi da se od ukupnog rasta depozita 89,85 posto od-nosi na rast depozita stanovništva. Kad je riječ o gospodarstvu, njihovi su lanjski depoziti dodatno smanjeni za 1,33 milijar-de kuna ili 1,93 posto, a kako je godinu prije smanjenje u odnosu na 2009. bilo 6,97 posto, trend smanjivanja depozita gospodarstva je

nažalost nastavljen. Depoziti gospodarstva iznosili su 68,79 milijardi kuna. Što se pak tiče države, oni su zabilježili najveće povećanje za 56,68 posto, na 6,9 milijardi kuna.Inače, najviše ukupnih depozita je lanjske godine (uostalom, kao i godinu prije toga) imala Zagrebačka banka, više od 57 milijardi kuna, na drugom je mjestu Privredna banka Zagreb s oko 47,8 milijarde kuna, pri čemu su obje banke ostvarile rast depozita za po 5,8 posto. Treća je, sa 30,32 milijarde kuna Erste&Steiermärkische Bank što je neznatno smanjenje u odnosu na godinu prije.

DEPOZITI U 2010.

Rast depozita na razini sustavaDepoziti stanovništva su protekle godine, krizi unatoč, povećani za 8,35 posto, dok su oni gospodarstva smanjeni za 1,93 posto

62 BANKARSTVO

Odobreni krediti (000 kn)

BankaUkupno %

pro-mjene

Državi %pro-

mjene

Privredi %pro-

mjene

Ostalo %promjene

Stanovništvu %pro-

mjene2009 2010 2009 2010 2009 2010 2009 2010 2009 2010

A štedna banka malog poduzetništva

18.892 6.772 -64,15 - - - 12.092 3.472 -71,29 6.800 3.300 -51,47 - - -

Banco Popolare Croatia 1.516.269 1.781.221 17,47 - - - 421.029 547.020 29,92 15.000 7.000 -53,33 1.080.240 1.227.201 13,60

Banka Brod 235.313 253.909 7,90 - 910 - 53.365 59.169 10,88 757 13.915 1.738,18 181.191 179.915 -0,70

Banka Kovanica n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p.

Banka splitsko-dalmatinska 137.961 204.818 48,46 - - - 32.670 62.556 91,48 - - - 105.291 142.262 35,11

BKS Bank 289.718 499.562 72,43 - - - 251.103 435.442 73,41 - 9.700 - 38.615 54.420 40,93

Centar banka 1.080.305 1.203.992 11,45 - - - 846.731 961.396 13,54 - 7.600 - 233.574 234.996 0,61

Credo banka 1.179.674 1.225.294 3,87 - 16.567 - 897.849 965.437 7,53 59.459 15.938 -73,19 222.366 227.352 2,24

Croatia banka 1.141.991 1.111.101 -2,70 - - - 732.553 722.032 -1,44 11.748 31.734 170,12 397.690 357.335 -10,15

Erste und Steiermärkische Bank 34.017.031 37.186.816 9,32 3.045.707 3.374.514 10,80 14.840.161 16.403.461 10,53 77.242 132.731 71,84 16.053.921 17.276.110 7,61

Hrvatska poštanska banka 8.444.691 9.642.070 14,18 429.640 1.192.707 177,61 4.940.924 5.211.723 5,48 99.983 254.947 154,99 2.974.144 2.982.693 0,29

Hypo Alpe-Adria-Bank 29.013.611 30.778.987 6,08 1.988.138 1.988.947 0,04 13.394.659 14.368.356 7,27 474.926 521.224 9,75 13.155.888 13.900.460 5,66

Imex banka 845.593 1.076.337 27,29 63.166 - - 591.937 911.828 54,04 3 6.500 216.566,67 190.487 158.009 -17,05

Istarska kreditna banka 1.452.423 1.508.749 3,88 93.770 87.716 -6,46 750.748 757.727 0,93 59.000 124.400 110,85 548.905 538.906 -1,82

Jadranska banka 1.209.587 1.477.503 22,15 3.898 3.913 0,38 870.882 1.122.271 28,87 20.000 10.100 -49,50 314.807 341.219 8,39

Karlovačka banka n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p.

Kreditna banka Zagreb 1.083.374 1.367.826 26,26 - - - 769.030 1.053.597 37,00 5.600 37.576 571,00 308.744 276.653 -10,39

Međimurska banka 1.832.682 1.699.585 -7,26 221.866 276.226 24,50 507.532 464.914 -8,40 122.492 72.788 -40,58 980.792 885.657 -9,70

Nava banka 225.924 215.681 -4,53 - - - 141.601 136.002 -3,95 250 260 4,00 84.073 79.419 -5,54

OTP banka 8.710.517 9.063.538 4,05 460.847 468.032 1,56 2.855.571 2.886.403 1,08 - - - 5.394.099 5.709.103 5,84

Partner banka 856.379 966.290 12,83 - - - 691.961 777.608 12,38 152 5.281 3.374,34 164.266 183.401 11,65

Podravska banka 1.586.593 1.739.576 9,64 - - - 754.279 1.080.275 43,22 147.874 20.600 -86,07 684.440 638.701 -6,68

Primorska banka 85.643 70.349 -17,86 1.407 947 -32,69 44.262 37.482 -15,32 176 117 -33,52 39.798 31.803 -20,09

Privredna banka Zagreb 43.821.109 46.266.486 5,58 6.443.484 4.273.278 -33,68 13.079.528 16.799.855 28,44 1.446.411 1.252.323 -13,42 22.851.686 23.941.030 4,77

Raiffeisenbank 25.793.810 27.027.972 4,78 2.881.884 3.263.745 13,25 9.793.148 11.162.832 13,99 839.132 400.304 -52,30 12.279.646 12.201.091 -0,64

Samoborska banka 164.475 172.319 4,77 - - - 46.911 67.963 44,88 748 2.650 254,28 116.816 101.706 -12,93

Slatinska banka 690.582 699.589 1,30 18.921 19.686 4,04 178.251 191.759 7,58 53.074 25.151 -52,61 440.336 462.993 5,15

Societe Generale - Splitska banka 18.949.684 19.435.017 2,56 2.279.728 2.391.684 4,91 7.397.520 7.749.491 4,76 423.260 398.215 -5,92 8.849.176 8.895.627 0,52

Štedbanka 874.968 994.722 13,69 - - - 752.419 882.863 17,34 24.686 16.721 -32,27 97.863 95.138 -2,78

VABA 853.601 925.729 8,45 7.735 13.857 79,15 567.846 658.157 15,90 37.475 43.651 16,48 240.545 210.064 -12,67

Veneto banka 551.057 550.767 -0,05 - - - 344.523 390.903 13,46 120.342 73.401 -39,01 86.192 86.463 0,31

Volksbank 5.298.843 5.502.894 3,85 183.010 185.829 1,54 1.677.370 1.724.930 2,84 253.071 289.039 14,21 3.185.392 3.303.096 3,70

Zagrebačka banka 64.175.000 69.202.000 7,83 8.199.000 10.610.000 29,41 24.384.000 26.438.000 8,42 1.746.000 1.015.000 -41,87 29.846.000 31.139.000 4,33

UKUPNO: 256.137.300 273.857.471 6,92 26.322.201 28.168.558 7,01 102.622.455 115.034.924 12,10 6.045.661 4.792.166 -20,73 121.146.983 125.861.823 3,89

Obrtnička štedna banka 101.488 - - - - - 7.544 - - 10.000 - - 83.944 - -

SVEUKUPNO: 256.238.788 273.857.471 6,88 26.322.201 28.168.558 7,01 102.629.999 115.034.924 12,09 6.055.661 4.792.166 -20,86 121.230.927 125.861.823 3,82

n.p. - nema podatka (Banka Kovanica i Karlovačka banka)

Ukupni odobreni krediti poslovnih banaka - dakle oni odobreni državi, stanovništvu i gospodarstvu - u 2010. premašili su 273,8 milijardi kuna, što je na godišnjoj razini pove-ćanje od 6,88 posto ili za 17,6 milijardi kuna.Podaci poslovnih banaka potvrđuju opću tezu da je došlo do rasta kredita napose gospodar-stvu ali i stanovništvu, nakon što je u 2009. kod stanovništva bio zabilježen pad ukupnih sredstava za kreditiranje. Od ukupnog izno-sa odobrenih kredita, najviše je odobreno

stanovništvu, oko 125,86 milijardi kuna što je na godišnjoj razini povećanje od 3,82 po-sto. Gospodarstvo se kreditno zadužilo za nešto više od 115 milijardi kuna ili 12,1 po-sto više nego godinu dana ranije. To je pak podatak koji bi trebao veseliti jer bi mogao govoriti o investicijama, toliko neophodnim gospodarstvu, ali može biti i loš podatak ako ta sredstva nisu odobrena za nove gospodar-ske iskorake, već za krpanje postojećih rupa i dubioza.

Država je pak prošle godine podigla kredita ukupno teških nešto više od 28,17 milijardi kuna ili sedam posto više nego u 2009. godini. Najviše je kredita tijekom 2010. godine odo-brila Zagrebačka banka, 69,2 milijarde kuna, što je povećanje od 7,83 posto u odnosu na 2009., dok je Privredna banka Zagreb pove-ćala svoj kreditni portfelj 5,58 posto na 46,26 milijardi kuna. Najviše kredita gospodarstvu u 2010. dala je Zagrebačka banka - 26,43 mi-lijarde kuna.

KREDITI U 2010.

Krediti gospodarstvu porasli više od 12 posto Ukupni krediti premašili 273,8 milijardi kuna, što je na godišnjoj razini povećanje od 6,88 posto

63BANKARSTVO

Štednja stanovništva kunska i devizna (000 kn)

BankaUkupno %

promjeneKunska %

promjeneDevizna %

promjene2009. 2010. 2009. 2010. 2009. 2010.

A štedna banka malog poduzetništva 3 5 66,67 3 5 66,67 - - -

Banco Popolare Croatia 1.033.960 1.306.696 26,38 254.481 248.381 -2,40 779.479 1.058.315 35,77

Banka Brod 398.404 431.552 8,32 63.048 65.634 4,10 335.356 365.918 9,11

Banka Kovanica n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p.

Banka splitsko-dalmatinska 156.413 212.748 36,02 43.076 10.107 -76,54 113.337 202.641 78,80

BKS Bank 94.203 104.349 10,77 50.520 52.590 4,10 43.683 51.759 18,49

Centar banka 260.836 340.293 30,46 75.427 76.504 1,43 185.409 263.789 42,27

Credo banka 362.195 576.104 59,06 53.104 83.450 57,14 309.091 492.654 59,39

Croatia banka 790.495 892.516 12,91 115.707 124.806 7,86 674.788 767.710 13,77

Erste und Steiermärkische Bank 18.859.730 20.621.783 9,34 4.248.046 4.280.190 0,76 14.611.684 16.341.593 11,84

Hrvatska poštanska banka 5.691.211 6.531.432 14,76 3.248.482 3.402.386 4,74 2.442.729 3.129.046 28,10

Hypo Alpe-Adria-Bank 8.811.142 10.515.499 19,34 1.521.699 1.425.739 -6,31 7.289.443 9.089.760 24,70

Imex banka 690.295 990.255 43,45 86.052 131.375 52,67 604.243 858.880 42,14

Istarska kreditna banka 1.614.667 1.696.741 5,08 297.457 307.160 3,26 1.317.210 1.389.581 5,49

Jadranska banka 1.554.777 1.778.073 14,36 239.694 269.885 12,60 1.315.083 1.508.188 14,68

Karlovačka banka n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p.

Kreditna banka Zagreb 710.670 795.433 11,93 183.126 212.100 15,82 527.544 583.333 10,58

Međimurska banka 1.783.362 1.857.714 4,17 444.156 465.749 4,86 1.339.206 1.391.965 3,94

Nava banka 169.287 161.841 -4,40 62.252 51.763 -16,85 107.035 110.078 2,84

OTP banka 7.965.039 8.838.125 10,96 1.860.249 1.988.670 6,90 6.104.790 6.849.455 12,20

Partner banka 381.698 409.973 7,41 70.482 72.942 3,49 311.216 337.031 8,29

Podravska banka 1.696.366 1.637.942 -3,44 559.606 548.815 -1,93 1.136.760 1.089.127 -4,19

Primorska banka 97.403 117.466 20,60 15.819 23.105 46,06 81.584 94.361 15,66

Privredna banka Zagreb 31.103.923 32.725.148 5,21 5.561.241 6.485.552 16,62 25.542.682 26.239.596 2,73

Raiffeisenbank 13.351.482 13.456.560 0,79 1.614.134 1.577.103 -2,29 11.737.348 11.879.457 1,21

Samoborska banka 231.371 244.804 5,81 57.335 56.145 -2,08 174.036 188.659 8,40

Slatinska banka 664.209 790.784 19,06 195.040 222.223 13,94 469.169 568.561 21,18

Societe Generale - Splitska banka 8.968.587 10.128.620 12,93 1.459.364 1.547.124 6,01 7.509.223 8.581.496 14,28

Štedbanka 470.208 501.707 6,70 147.734 187.736 27,08 322.474 313.971 -2,64

VABA 655.570 780.768 19,10 150.517 171.114 13,68 505.053 609.654 20,71

Veneto banka 198.615 180.772 -8,98 12.729 7.997 -37,17 185.886 172.775 -7,05

Volksbank 2.246.940 2.249.942 0,13 196.942 175.559 -10,86 2.049.998 2.074.383 1,19

Zagrebačka banka 37.320.000 39.917.000 6,96 7.592.000 8.073.000 6,34 29.728.000 31.844.000 7,12

UKUPNO: 148.333.061 160.792.645 8,40 30.479.522 32.344.909 6,12 117.853.539 128.447.736 8,99

Obrtnička štedna banka 70.904 - - 62.817 - - 8.087 - -

SVEUKUPNO: 148.403.965 160.792.645 8,35 30.542.339 32.344.909 5,90 117.861.626 128.447.736 8,98

Kakva štednja, od čega? Tu je kriza, recesija, plaće su sve manje i tanje, a cijene divljaju sve više. Jest, sve je to točno, ali...

Podaci poslovnih banaka, unatoč krizi i recesiji i sve manjim plaćama, pokazuju da je u jednoj godini štednja, bilo ona kunska ili devizna, po-većana za 12,4 milijarde kuna.I u 2010. se omjer nije pretjerano mijenjao. Ona devizna je i dalje u prednosti. Tako je pro-

tekle godine iznos devizne štednje povećan za 8,98 posto ili 10,6 milijardi kuna, čime je dosegnuo iznos od 128,45 milijardi kuna. Kunska pak štednja povećana je u godinu dana za 880 milijuna kuna, odnosno za 5,9 posto i dosegnula je iznos od 32,34 milijarde kuna. Pozitivno je da je došlo do rasta posebno kunske štednje koja je u 2009. u odnosu na 2008. zabilježila pad od 22,7 posto. Najviše štednje, kako kunske tako i devizne, građani

drže u Zagrebačkoj banci - 39,9 milijardi kuna, što je povećanje od 6,96 posto. Slijedi je Pri-vredna banka Zagreb s više od 32,72 milijarde kuna, što je na godišnjoj razini povećanje od 5,21 posto. Treći je Erste&Steiermärkische Bank s povećanjem od 9,34 posto ili, izraženo u kunama, štednja u toj banci lani je premašila 20,6 milijardi kuna, dok je četvrti Raiffeise-nbank sa 13,46 milijardi kuna što je na godiš-njoj razini povećanje od 0,79 posto.

ŠTEDNJA U 2010.

Rast svemu usprkosUkupna štednja stanovništva u poslovnim bankama povećana je u godinu dana za 12,4 milijarde kuna ili 8,35 posto u odnosu na 2009.

64 BANKARSTVO

Štednja stanovništva prema ročnosti (000 kn)

BankaŠtednja st. ukupno %

promjenePo viđenju %

promjeneOročena %

promjene2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009.

A štedna banka malog poduzetništva 3 5 66,67 3 5 66,67 - - -

Banco Popolare Croatia 1.033.960 1.306.696 26,38 62.575 77.064 23,15 971.385 1.229.632 26,59

Banka Brod 398.404 431.552 8,32 8.220 9.991 21,55 390.184 421.561 8,04

Banka Kovanica n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p.

Banka splitsko-dalmatinska 156.413 212.748 36,02 4.476 51.372 1.047,72 151.937 161.376 6,21

BKS Bank 94.203 104.349 10,77 49.305 58.059 17,75 44.898 46.290 3,10

Centar banka 260.836 340.293 30,46 41.189 31.788 -22,82 219.647 308.505 40,45

Credo banka 362.195 576.104 59,06 36.762 53.489 45,50 325.433 522.615 60,59

Croatia banka 790.495 892.516 12,91 80.812 78.032 -3,44 709.683 814.484 14,77

Erste und Steiermärkische Bank 18.859.730 20.621.783 9,34 3.561.783 3.834.839 7,67 15.297.947 16.786.944 9,73

Hrvatska poštanska banka 5.691.211 6.531.432 14,76 2.064.532 2.169.774 5,10 3.626.679 4.361.658 20,27

Hypo Alpe-Adria-Bank 8.811.142 10.515.499 19,34 1.492.455 1.501.075 0,58 7.318.687 9.014.424 23,17

Imex banka 690.295 990.255 43,45 24.545 20.175 -17,80 665.750 970.080 45,71

Istarska kreditna banka 1.614.667 1.696.741 5,08 418.381 424.259 1,40 1.196.286 1.272.482 6,37

Jadranska banka 1.554.777 1.778.073 14,36 413.331 435.071 5,26 1.141.446 1.343.002 17,66

Karlovačka banka n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p.

Kreditna banka Zagreb 710.670 795.433 11,93 74.961 99.868 33,23 635.709 695.565 9,42

Međimurska banka 1.783.362 1.857.714 4,17 539.410 580.784 7,67 1.243.952 1.276.930 2,65

Nava banka 169.287 161.841 -4,40 13.850 14.611 5,49 155.437 147.230 -5,28

OTP banka 7.965.039 8.838.125 10,96 1.759.233 1.914.045 8,80 6.205.806 6.924.080 11,57

Partner banka 381.698 409.973 7,41 27.433 35.100 27,95 354.265 374.873 5,82

Podravska banka 1.696.366 1.637.942 -3,44 315.324 355.766 12,83 1.381.042 1.282.176 -7,16

Primorska banka 97.403 117.466 20,60 10.112 19.647 94,29 87.291 97.819 12,06

Privredna banka Zagreb 31.103.923 32.725.148 5,21 6.844.938 7.678.829 12,18 24.258.985 25.046.319 3,25

Raiffeisenbank 13.351.482 13.456.560 0,79 2.148.102 2.445.191 13,83 11.203.380 11.011.369 -1,71

Samoborska banka 231.371 244.804 5,81 83.706 80.154 -4,24 147.665 164.650 11,50

Slatinska banka 664.209 790.784 19,06 101.074 113.540 12,33 563.135 677.244 20,26

Societe Generale - Splitska banka 8.968.587 10.128.620 12,93 2.138.945 2.349.223 9,83 6.829.642 7.779.397 13,91

Štedbanka 470.208 501.707 6,70 29.554 38.271 29,50 440.654 463.436 5,17

VABA 655.570 780.768 19,10 19.000 19.256 1,35 636.570 761.512 19,63

Veneto banka 198.615 180.772 -8,98 8.743 8.824 0,93 189.872 171.948 -9,44

Volksbank 2.246.940 2.249.942 0,13 238.757 265.429 11,17 2.008.183 1.984.513 -1,18

Zagrebačka banka 37.320.000 39.917.000 6,96 8.205.000 8.710.000 6,15 29.115.000 31.207.000 7,19

UKUPNO: 148.333.061 160.792.645 8,40 30.816.511 33.473.531 8,62 117.516.550 127.319.114 8,34

Obrtnička štedna banka 70.904 - - 24.396 - - 46.508 - -

SVEUKUPNO: 148.403.965 160.792.645 8,35 30.840.907 33.473.531 8,54 117.563.058 127.319.114 8,30

Prema iznosu ukupne kunske štednje na pr-vom je mjestu Zagrebačka banka s nešto više od osam milijardi kuna, što je za 6,34 posto više nego godinu dana ranije. Odmah iza je PBZ sa 6,1 milijardu kuna i rastom od 16,62 posto, potom Erste&Steiermärkische Bank sa 4,28 milijardi kuna i povećanjem od 0,76 posto te Hrvatska poštanska banka s oko 3,4 milijarde kuna i povećanjem od 4,74 posto. Najviše devizne štednje smješteno je u Za-grebačkoj banci, ukupno 31,84 milijarde kuna (povećanje od 7,12 posto), drugi je PBZ s više od 26,23 milijarde kuna (povećanje od 2,73 posto), treći je Erste&Steiermärkische Bank sa 16,34 milijarde kuna (povećanje od 11,84 posto), a četvrti Raiffeisenbank sa 11,87 mili-jardi kuna (povećanje od 1,21 posto).Promatramo li štednju stanovništva po ročno-sti, uočljivo je da su i štednja po viđenju kao

i oročena štednja rasli približno istim posto-cima - za više od osam posto. Tako je stanov-ništvo lani na štednji po viđenju imalo ukupno 33,47 milijardi kuna što je u odnosu na godinu dana ranije povećanje od 8,54 posto.

Sa 8,7 milijardi kuna ili povećanjem od 6,5 posto na prvom je mjestu Zagrebačka ban-ka, druga je PBZ s više od 7,68 milijardi kuna što je povećanje od 12,18 posto, treći je Erste&Steiermärkische Bank s nešto više od

3,83 milijarde kuna i povećanjem od 7,6 po-sto, a četvrti Raiffeisenbank u kojem građani imaju više od 2,44 milijarde kuna štednje po viđenju, što je povećanje od 13,83 posto u go-dinu dana.Kad je riječ o oročenoj štednji, ona je tijekom 2010. povećana za više od 10 milijardi kuna i zadnjeg dana prosinca iznosila je 127,3 mi-lijarde kuna ili 8,3 posto više nego u 2009. I po oročenoj štednji redoslijed banaka je ne-promijenjen. Na prvom mjestu je Zagrebačka banka sa 31,2 milijarde kuna i povećanjem od 7,19 posto, s povećanjem od 3,25 posto na 25 milijardi kuna slijedi PBZ, iza kojeg su Erste&Steiermärkische Bank s nešto više od 16,78 milijardi kuna ili 9,73 posto povećanja, dok je na četvrtom mjestu Raiffei senbank s oko 11 milijardi kuna i smanjenjem oročene štednje za 1,71 posto.

Najviše štednje, kako kunske tako i devizne, građani drže u Zagrebačkoj banci - 39,9 milijardi kuna

65BANKARSTVO

STAMBENE ŠTEDIONICE U 2010.

Porastao broj ugovora, vrijednost nešto manjaProtekle je godine sklopljeno ukupno 132.557 novih ugovora vrijednih nešto više od 6,37 milijardi kuna

Broj sklopljenih ugovora u 2010.

Prva28,12%

RBA22,47%

Wüstenrot22,11%

PBZ18,70%

HPB8,60%

Vrijednost sklopljenih ugovora u 2010.

Prva31,88%

RBA22,58%

Wüstenrot22,74%

PBZ16,89%

HPB5,91%

Broj odobrenih ugovora ukupno

Prva31,46%

RBA49,62%

Wüstenrot16,33%

PBZ1,54%

HPB1,05%

Stambene štedionice (31.12.2010.)

Izvor: Data press, podaci prikupljeni od stambenih štedionica u svibnju 2011.

HPB PBZ Prva Raiffeisen Wuestenrot Ukupno

Broj zaposlenih, 31. 12. 2009. 12 21 39 166 153 391

2010. 14 22 40 167 162 405

Broj poslovnica 2009. HPB, HP 229 1 34 26 -

2010. HPB, HP 225 1 36 27 -

Broj vanjskih suradnika 2009. 31 n.p. 222 2.124 692 -

2010. 141 n.p. 204 2.243 628 -

Stambena štednja HPB PBZ Prva Raiffeisen Wüstenrot Ukupno

Broj sklopljenih ugovora u 2010. 11.401 24.783 37.276 29.784 29.313 132.557

ukupno 48.547 211.868 463.250 425.550 283.200 1.432.415

Vrijednost sklopljenih ugovora, u 2010. 376.320 1.075.965 2.031.000 1.438.536 1.449.028 6.370.849

000 kn ukupno 1.828.569 11.289.601 26.204.230 24.109.119 13.939.408 77.370.927

Broj odobrenih kredita u 2010. 130 105 477 550 423 1.685

ukupno 337 495 10.122 15.962 5.253 32.169

Vrijednost odobrenih kredita, u 2010. 39.685 15.680 70.900 57.649 127.350 311.264

000 kn ukupno 83.626 46.869 1.333.000 1.528.218 1.420.912 4.412.625

Stanje štednih depozita, 000 kn

31. 12. 125.849 1.158.100 1.720.185 1.455.068 1.273.315 5.732.517

Doznačena poticajna sredstva, u 2010. 5.061 49.320 70.197 51.185 31.747 207.510

000 kn ukupno 7.686 301.419 696.725 673.481 329.312 2.008.623

Pokazatelji poslovanja HPB PBZ Prva Raiffeisen Wuestenrot Ukupno

Aktiva, 000 kn 2009. 170.871 1.431.634 2.013.805 1.822.398 1.285.027 6.723.735

2010. 234.921 1.450.806 2.057.992 1.722.714 1.403.634 6.870.067

Ukupni kapital, 000 kn 2009. 25.407 65.873 150.418 180.000 72.894 494.592

2010. 26.605 107.883 169.674 180.000 72.894 557.056

Dobit / gubitak, 000 kn 2009. 39 13.127 23.375 1.114 11.723 49.378

2010. 885 15.224 18.161 (20.884) 3.705 17.091

Stambena štednja stječe sve više poklonika i polako postaje neizostavan način prikupljanja sredstava za neku buduću investiciju, svoj krov nad glavom. Posebno mladi, mlade obite-lji ali i svi oni kojima štednja za neki konkretan razlog dobiva sve veći smisao.U pet stambenih štedionica, koliko ih posluje u Republici Hrvatskoj, tijekom 2010. sklopljeno je ukupno 132.557 ugovora vrijednih nešto više od 6,37 milijardi kuna. U odnosu na godi-nu prije riječ je o povećanju broja ugovora za 1840, ali je vrijednost nešto manja - u 2009. je bilo sklopljeno 130.717 novih ugovora vrijed-nih nešto više od 6,47 milijardi kuna. Ukupan broj ugovora o stambenoj štednji u svim štedionicama tako je zadnjeg dana 2010. iznosio 1.432.415, ukupno vrijednih 77,37 milijardi kuna.Štedionice su lani odobrile dvostruko manje kredita nego godinu prije. Tako su zaključno s prosincem 2010. HPB, PBZ, Prva stambena, Raiffeisen i Wüestenrot, odobrile 1685 kredita vrijednih 311 milijuna kuna. To je upola manje kredita nego u 2009. kada je odobreno 3265 kredita ukupno teških oko 462,4 milijuna kuna. Posljednjeg dana prošlogodišnjega prosinca štedni su depoziti, pak, premašivali iznos od 5,73 milijarde kuna, a štedionicama je protekle godine bilo doznačeno poticajnih sredstava u iznosu nešto većem od 207,5 milijuna kuna. Najviše novih ugovora u 2010. godini sklopila je Prva stambena štedionica - 37.276, u uku-pnoj vrijednosti nešto većoj od dvije milijarde kuna. Primat po broju odobrenih kredita ima Raiffeisen stambena štedionica, koja je odo-

brila 550 kredita, u vrijednosti od 57,6 mili-juna kuna, dok je po visini odobrenih kredita na prvom mjestu Wüestenrot štedionica sa 127,35 milijuna kuna odobrenih kredita.

Kad je o štednim depozitima riječ, na prvom je mjestu Prva stambena štedionica s nešto više od 1,72 milijarde kuna.

66 BANKARSTVO

Kako ste poslovali tijekom protekle godine i što očekujete od ove?

Gdje vidite prostor za povećanje poslovanja?

Je li idelano vrijeme za promjene u sustavu stambene štednje?

Anketa:

STAMBENA ŠTEDNJA TREBA DRŽAVNE POTICAJE

1.

2.

3.

>> HPB Stambena štedionica na-stavila je pozitivan trend poslova-nja iz 2009. te je u 2010. godini povećala operativni rezultat od 711.000 kuna i iskazala dobit od 875.000 kuna.Na dan 31. prosinca 2010. evi-dentirano je 27,5 milijuna eura štednje i povećanje depozita od 47 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Pozitivni poslovni rezultati ostva-reni su putem sinergijskog efekta HPB Grupe te jačanjem poslovne suradnje sa strateškim partne-rom, Hrvatskom poštom.U skladu s našim poslovnim pla-novima, ove godine nastavljamo koristiti prednosti sinergijskog efekta HPB Grupe te dodatno ja-čati odnos s Hrvatskom poštom

i bitno povećati broj poštanskih ureda u kojima će se moći podni-jeti zahtjev za stambenu štednju.

Promjene sustava

S obzirom na to da u 2011. godini za jedan dio štediša ističe prvi dio petogodišnjeg ciklusa štednje, očekujemo i uvećano odobrava-nje redovnih stambenih kredita pored kredita za međufinancira-nje.Stambene štedionice su se u krizi pokazale kao niskorizične financijske institucije koje nisu imale problema sa stabilnošću ili likvidnošću. Stambena štednja se u više od 10 godina postojanja po-kazala kao jedan od najpovoljnijih oblika ulaganja s relativno viso-kim prinosima. Zbog specifičnosti posla i pro-blematike s kojom se susreću te činjenice da je sadašnji model dosegnuo svoj maksimum i zahti-jeva određene promjene sustava, stambene štedionice odlučile su kroz HUB komunicirati svoje sta-vove i tražiti mogućnosti dugoroč-nog razvoja stambene štednje.

DAMIR ŠPREM, PREDSJEDNIK UPRAVE HPB STAMBENE

ŠTEDIONICE

Nastavak dobrog poslovanja S obzirom na to da u 2011. godini za jedan dio štediša ističe prvi dio petogodišnjeg ciklusa štednje, očekujemo i uvećano odobravanje redovnih stambenih kredita pored kredita za međufinanciranje

Stambena štednja se pokazala kao jedan od najpovoljnijih oblika ulaganja s relativno visokim prinosima

pvpvinternationalinternational Besplatni tjedni prikaz događanja u hrvatskom gospodarstvu na engleskom jeziku

www.privredni.hr/subscribe

TRŽIŠNA KAPITALIZACIJA Zagrebačke burze od 193,6 milijardi kuna, odnosno 27 milijardi eura, potkraj 2010. godine bila je dovoljna za zadržavanje vodeće pozicije u regiji. Naime, Zagrebačka burza jedina je u regiji u prošloj godini ostvarila rast burzovnog indeksa - Crobex je porastao 5,3 posto, na 2.110,93 bodova, a Crobex10 za 9,5 posto, na 1.154,30 bodova. Takav rast indeksa, napominju s Burze, nije zabilježila ni jedna burza uže regije, odnosno, za razliku od Zagrebačke burze, indeksi regionalnih burzi godinu su okon-čali negativno.Poslovna 2010. na Zagrebačkoj je burzi protekla s ukupnim prometom od 12,89 milijardi kuna, što je 18,12 posto više nego u 2009., pokazuju podaci iz godišnjeg izvješća trgovanja na Burzi. Redoviti promet dionicama je u odnosu na 2009. smanjen 22,3 posto i iznosi 5,7 milijardi kuna.

Ina obilježila kraj godine

I kad se očekivalo da će prosinac proteći kao i godina bez većih oscilacija, kraj prošle i početak ove godine na Zagrebačkoj su burzi obilježile aktivnosti vezane uz pokušaj stjecanja većinskog

udjela u Ini što je rezultiralo snažnim povećanjem prometa i rastom cijena. Prosinac je mjesec po kojem će domaće tržište kapitala pamtiti 2010. Porast redovnog prometa dionicama od gotovo 300 posto, broja transakcija za 110,3 posto, indeksa Crobex za 18 posto i Crobexa10 za 21 posto samo su najupečatljivije stavke prosinačke trgovinske statistike.Većina zasluga za takve brojke ide na račun dionice Ine koja je u prosincu bila najtrgovanija dionica, potisnuvši prvi put u 2010. na drugo mjesto dionicu HT-a.Time su preokrenuta volatilna i pod utjecajem krize pretežito pesimistična raspoloženja investi-tora prisutna tijekom gotovo cijele prošle godine pa je 2010. godina na kraju završila pozitivno. Unatoč visokom rastu Crobexa, ipak treba imati u vidu činjenicu kako je visina ukupnog prometa u 2010. godini bila tek na razini 41,5 posto ostvare-nog prometa u 2008. godini, a nije dosegla ni pe-tinu prometa ostvarenog u rekordnoj, pretkriznoj 2007. godini.Dionica HT-a do prosinca je dominirala statisti-kama najtrgovanijih dionica, a na godišnjoj je razini zabilježila rast cijene od 5,18 posto, dok je dionica Ine ostvarila najveći rast cijene među naj-likvidnijim dionicama, porastavši čak 93,3 posto.

ZAGREBAČKA BURZA U 2010.

Godina stala u jedan mjesec

Prosinac je mjesec po kojem će domaće tržište kapitala pamtiti 2010. Porast redovnog prometa dionicama od gotovo 300 posto, broja transakcija za 110,3 posto, indeksa Crobex za 18 posto i Crobexa10 za 21 posto samo su najupečatljivije stavke prosinačke trgovinske statistike

Darko Buković

BURZA

Zagrebačka burza jedina je u regiji u prošloj godini ostvarila rast

burzovnog indeksa

69BURZE

Najtrgovanija dionica u prošloj godini bila je di-onica HT-a s prometom od 1,49 milijardi kuna, a njena cijena je porasla 5,2 posto, na 288,71 kunu.Slijedi dionica Ine s prometom od 1,2 mili-jarde kuna i rastom cijene od 93,3 posto, na 3188,99 kuna. Dionicom Ine nije se trgovalo, po nalogu Hanfe, od 3. prosinca, nakon što je mađarski MOL najavio ponudu za kupnju di-onica Ine od malih i institucionalnih ulagača po cijeni od 2800 kuna, do 14. prosinca kada je Hanfa donijela rješenje kojim se dopušta daljnje trgovanje dionicom Ine na Zagrebačkoj burzi.Treća na listi najtrgovanijih dionica u prošloj godini je povlaštena dionica Adris Grupe koja je protrgovana za 268,1 milijun kuna i čija je cijena porasla 1,6 posto, na 263,12 kuna.Dionica Atlantske plovidbe ostvarila je 236,2 milijuna kuna prometa, uz pad cijene od 22,3 posto, na 738 kuna, dok je cijena dionice Dale-kovoda pala 20 posto, a promet tom dionicom iznosio je 228,4 milijuna kuna.

Promet u prosincu najviši u 26 mjeseci

U prosincu je zabilježen iznimno visok rast prometa na Zagrebačkoj burzi, po iznosu naj-viši u zadnjih 26 mjeseci. U odnosu na studeni, prosinački je ukupni promet bio gotovo dva i pol puta veći, pri čemu je redovni promet dioni-cama bio gotovo četiri puta veći uz istodobno solidan rast oba dionička indeksa (Crobex za 18,1 posto te Crobex10 za 21 posto).Razlog takvim kretanjima je ponuda MOL-a za otkup dionica Ine u cilju stjecanja većinskog udjela u kompaniji koja je dovela do rasta pro-meta i porasta cijena dionica te kompanije.Tako je tijekom prosinca dionicama Ine ostva-ren promet nešto veći od milijarde kuna što je čak 68,5 posto ukupnog prometa dionicama u tom mjesecu. Istodobno je cijena te dioni-ce narasla sa 1729 kuna potkraj studenoga

na 3188,99 kuna potkraj prosinca prošle go-dine, odnosno za 84,4 posto u mjesec dana. Zahvaljujući tome minimiziran je utjecaj i dalje nepovoljne gospodarske situacije na ukupna kretanja na Zagrebačkoj burzi pa je tako bez snažnijeg odjeka prošla i vijest o pogoršanju kreditnog rejtinga zemlje.Pored dionice Ine koja je bila daleko najtrgo-vanija dionica u prosincu, značajniji promet ostvaren je i dionicama HT-a (174,6 milijuna kuna), Adris Grupe (38,3 milijuna kuna), Dale-kovoda (25,3 milijuna kuna) i Belja (20,9 mi-lijuna kuna). Tih pet dionica ostvarilo je 85,5 posto ukupnog prometa dionicama na Zagre-bačkoj burzi.

Na svjetskim je burzama prosinac protekao u znatno smirenijem i optimističnijem ozračju nego u studenome, ponajprije zbog povratka povjerenja u američku ekonomiju što je samo djelomično narušeno smanjenjem kreditnog rejtinga Portugala te podizanjem kamatne stope kineskih monetarnih vlasti. Stoga je dio indeksa na svjetskim burzama u prosincu zabilježio najviše razine u prethodne dvije go-dine s mjesečnim rastom višim od pet posto. Tako je u prosincu londonski FTSE 100 pora-stao za 6,7 posto, Nasdaq za 6,2 posto, pariš-ki CAC-40 za 5,4 posto, Dow Jones Industrial za 5,2 posto, frankfurtski DAX za 3,4 posto te japanski Nikkei za 2,9 posto.Ovakva, relativno povoljna kretanja pratila su i regionalna tržišta, mada sa znatno ni-žim intenzitetom. Tako su u prosincu porasli sarajevski SASX-10 za 4,6 posto, makedon-ski MBI 10 za 1,7 posto, ljubljanski SBI-TOP

za 0,9 posto i beogradski BELEX-15 za 0,8 posto.

Vodeća u regiji

Snažan rast u prosincu korigirao je nabolje i ukupne rezultate Zagrebačke burze u 2010. godini. Tako je 2010. godinu Zagrebačka bur-za završila s ukupnim prometom od 12,9 mi-lijardi kuna što je 18,2 posto više nego 2009. godine. Pritom je redovni promet dionicama bio istodobno prijavljeni promet povećan za 416,1 posto, a OTC promet za 84,9 posto. Po-većan promet praćen je i rastom indeksa tako da je na godišnjoj razini Crobex porastao za 5,3 posto, a Crobex10 za 9,5 posto. Unatoč relativno visokom rastu prometa, ipak treba imati u vidu činjenicu da je visina ukupnog prometa u 2010. godini tek na razini 41,5 po-sto ostvarenog prometa u 2008. godini, a ne doseže ni petinu prometa ostvarenog u rekor-dnoj pretkriznoj 2007. godini.Tržišna kapitalizacija Zagrebačke burze iznosi-la je potkraj 2010. godine 193,6 milijardi kuna, odnosno 27 milijardi eura (12,8 posto više nego na kraju 2009. godine) čime je zadržana vodeća pozicija u regiji (tržišna kapitalizacija Ljubljanske burze iznosila je 20,2 milijarde eura, Beogradske 8,8 milijardi eura, Sarajev-ske 3,7 milijardi eura). Odnosno, Zagrebačka je burza jedina u regiji u 2010. godini ostvarila rast burzovnog indeksa (indeksi ostalih regi-onalnih burzi zabilježili su međugodišnji pad: MBI10 za 17,2 posto, SBI-TOP za 13,5 posto, SASX-10 za 10,4 posto, BELEX-15 za1,8 posto). U svjetskim razmjerima (prema podacima članica World Federation of Exchan-ges) najviši je rast burzovnih indeksa u 2010. godini zabilježen na burzama u Šri Lanki (+96 posto), Iranu (+68,2 posto) i Peruu (+65 po-sto), dok su istodobno najviše pali indeksi na otočju Bermuda (-44,9 posto), Grčkoj (-35,6 posto) i Cipru (-33,9 posto).

2010.

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. X XI XIIRedovni promet 14.718,1 22.810,6 17.281,2 7.672,3 6.051,7 287,3 425,3 1.537,3 -Dionice 14.002,8 22.000,7 16.842,3 7.434,3 5.777,4 282,0 384,7 1.529,0 -Službeno tržište 6.840,2 5.984,5 7.202,5 3.891,8 3.826,4 170,9 209,8 1.338,4 -Kotacija JDD 6.776,5 15.476,7 9.471,7 0,0 0,0 0,0 -Usporedno tržište 386,1 539,5 168,1 0,0 0,0 0,0

-Redovito tržište 3.517,9 1.884,0 108,9 172,1 184,7 -MTP 24,6 67,0 2,2 2,7 5,9 -Obveznice 614,0 758,5 398,1 202,8 274,3 5,4 40,7 8,3 -Prava 95,8 49,3 24,9 27,9 0,0 0,0 0,0 -Zapisi 5,5 2,1 15,9 7,3 0,0 0,0 0,0Blok promet 495,8 943,7 0,0 0,0 0,0Prijavljeni promet 4.947,2 4.129,6 1.152,6 258,5 1.334,1 161,8 154,3 106,0OTC promet 29.390,5 39.051,9 11.686,6 2.981,7 5.513,7 311,5 287,2 494,6UKUPNI PROMET 49.056,0 66.487,9 31.064,1 10.912,6 12.899,3 760,6 866,8 2.137,9Tržišna kapitalizacija 237.725,3 393.934,5 177.037,2 171.624,0 193.599,2 168.693,0 170.646,2 193.599,2 -Dionice 197.714,0 352.238,3 142.064,1 135.368,2 140.850,4 119.610,9 117.731,4 140.850,4 -Obveznice 40.011,3 41.696,2 34.973,1 36.255,8 52.748,8 49.082,1 52.914,8 52.748,8

Promet i tržišna kapitalizacija na Zagrebačkoj burzi (u mil. kuna)

Izvor: Zagrebačka burza; Obrada: HGK

Visina ukupnog prometa u 2010. bila je tek na razini 41,5 posto ostvarenog prometa u 2008.

Rang-ljestvica osiguranja za 2010. godinu

Rang

Osiguravatelj

Sveukupno Ukupno neživotna Životnaudjeli pojedinih

društava u ukupnom tržištu

2010

.

2009

.

2009.000 kn

2010.000 kn

%promjene

2009.000 kn

2010.000 kn

%promjene

2009.000 kn

2010.000 kn

%promjene

2009.%

2010.%

1 1 Croatia osiguranje 3.029.486 2.895.417 -4,43 2.673.076 2.550.202 -4,60 356.410 345.215 -3,14 32,21 31,33

2 2 Euroherc osiguranje 1.043.632 1.002.530 -3,94 1.043.632 1.002.530 -3,94 - - - 11,09 10,85

3 3 Allianz Zagreb 986.164 983.968 -0,22 649.632 638.251 -1,75 336.532 345.717 2,73 10,48 10,65

4 4 Jadransko osiguranje 661.183 641.492 -2,98 661.183 641.492 -2,98 - - - 7,03 6,94

5 5 Kvarner VIG 540.536 511.421 -5,39 326.507 300.026 -8,11 214.029 211.394 -1,23 5,75 5,53

6 - Basler osiguranje Zagreb 448.903 409.012 -8,89 219.874 212.759 -3,24 229.029 196.253 -14,31 4,77 4,43

7 7 Triglav osiguranje 400.090 405.504 1,35 318.681 330.473 3,70 81.409 75.031 -7,83 4,25 4,39

8 6 Grawe Hrvatska 416.428 398.384 -4,33 157.419 151.874 -3,52 259.009 246.510 -4,83 4,43 4,31

9 10 Generali osiguranje 272.077 306.303 12,58 165.652 191.537 15,63 106.425 114.766 7,84 2,89 3,31

10 9 Merkur osiguranje 295.938 290.398 -1,87 31.741 31.054 -2,16 264.198 259.344 -1,84 3,15 3,14

11 11 Uniqa osiguranje 234.370 239.958 2,38 112.578 117.242 4,14 121.792 122.716 0,76 2,49 2,60

12 12 Agram životno osiguranje 227.754 206.703 -9,24 - - - 227.754 206.703 -9,24 2,42 2,24

13 13 Sunce osiguranje 180.901 176.790 -2,27 180.901 176.790 -2,27 - - - 1,92 1,91

14 15 Helios VIG 100.028 174.997 74,95 47.223 46.408 -1,73 52.805 128.589 143,52 1,06 1,89

15 14 HOK osiguranje 145.128 165.468 14,02 145.128 165.468 14,02 - - - 1,54 1,79

16 17 Erste osiguranje VIG 88.820 106.756 20,19 - - - 88.820 106.756 20,19 0,94 1,16

17 16 Croatia zdravstveno osiguranje 97.007 97.208 0,21 97.007 97.208 0,21 - - - 1,03 1,05

18 21 Cardif osiguranje 35.502 65.239 83,76 35.502 65.239 83,76 - - - 0,38 0,71

19 19 Velebit osiguranje 51.818 62.326 20,28 51.818 62.326 20,28 - - - 0,55 0,67

20 22 Victoria životno osiguranje 31.158 51.559 65,48 - - - 31.158 51.559 65,48 0,33 0,56

21 24 Societe Generale osiguranje 17.701 29.414 66,17 - - - 17.701 29.414 66,17 0,19 0,32

22 25 Velebit životno osiguranje 9.912 9.468 -4,48 - - - 9.912 9.468 -4,48 0,11 0,10

23 26 KD životno osiguranje 4.246 8.248 94,25 - - - 4.246 8.248 94,25 0,05 0,09

24 - Hrvatsko kreditno osiguranje - 1.551 - - 1.551 - - - - - 0,02

25 27 Victoria osiguranje 131 851 549,62 131 851 549,62 - - - 0,00 0,01

26 18 Cosmopolitan Life VIG 87.443 - - - - - 87.443 - - 0,93 -

Ukupno: 9.406.356 9.240.965 -1,76 6.917.685 6.783.281 -1,94 2.488.672 2.457.683 -1,25 100,00 100,00

Izvor: Data press, podaci prikupljeni od osiguravateljskih društava u svibnju 2011.

Napomene:- Basler osiguranje - podaci za 2009. zajedno Basler, Basler životno i Basler osiguranje Zagreb- Cosmopolitan Life Vienna Insurance Group osiguranje 11. lipnja 2010. pripojeno Helios Vienna Insurance Group osiguranju

OSIGURANJE

71OSIGURANJE

PODACI HRVATSKOG UREDA ZA OSIGURANJE pokazuju višegodišnji rast premije osiguranja, ukupne i po stanovniku, ali i zastoj u kriznim godinama, 2009. i 2010. Udio premije u bruto domaćem proizvodu Hrvatske u 2008. godini pao je sa 2,88 na 2,83 posto, dok je 2009. godine stagnirao. U 2009. je premija pala za 2,8 posto, a u 2010. za ipak manjih 1,8 posto. Hrvatsko tržište osiguranja sada karakterizira blagi pad premija zbog utjecaja globalne i još više domaće krize. U zemljama članicama CEA-e, Europ-ske federacije osiguravatelja nakon osjetnog pada premija osiguranja, više od šest posto u 2008., u sljedeće dvije godine uslijedio je oporavak. U 2009. je premija osiguranja nominalno ostala gotovo ista, ali je uz konstantne tečajeve porasla za gotovo tri posto, dok je u 2010. premija povećana za 3,5 posto na 1115 milijardi eura. Ipak taj iznos je tek nešto iznad visine premije u 2006. godini. Uspo-redba s CEA-om pokazuje kako su na hrvatskom tržištu osiguranja premije pale kasnije te da je pad u početku bio blaži ali je bio uporan i dugotrajan. Dok premije u prosjeku europskih zemalja već dvije godine rastu, u Hrvatskoj one padaju.

Financijski sektor u Hrvatskoj u 2010. porastao je nominalno za 5,3 posto, prema 1,2 posto pada BDP-a. Imovina financijskog sektora se procjenjuje na 516 milijardi kuna i veća je za oko 54 posto od BDP-a. Taj rezultat pokazuje znatnu otpornost hrvatskog financijskog sektora na krizu koja je u nizu zemalja dovela do kontrakcije i negativnog rasta ovih djelatnosti.

Financijska industrija

Ipak, ne može se očekivati da će financijski sektor stalno napredovati uz ovakav pad realnog sektora. Banke imaju aktivu od 390,8 milijardi kuna (u 2009. godini 371,4 milijarde, a u 2008. godini 353 milijarde kuna), što uz aktivu stam-benih štedionica od 6,6 milijardi kuna čini nešto više od 77 posto imovine financijskog sektora, isto kao i u 2009. Ukupna imovina obveznih mirovinskih fondova potkraj 2010. godine izno-sila je 36,3 milijarde kuna (u 2009. godini 29,3 milijarde), ili sedam posto imovine financijskog sektora (u 2009. šest posto). Imovina dobrovolj-nih mirovinskih fondova koncem 2009. godine iznosila je 1,76 milijardi kuna. Mirovinski fondovi su se u 2010. godini oporavili od gubitaka iz kri-znih godina i povećali imovinu za sedam milijardi i udio za cijeli bod.

HRVATSKO OSIGURANJE U 2010. GODINI

Blagi pad premije

mr. Vladimir Miletić


Ukupna zaračunata premija osiguranja imovine i osoba u Hrvatskoj dostigla je 9,24 milijarde kuna i manja je za 1,8 posto od 9,41 milijardu kuna u 2009. godini. U 2010. godini hrvatski osiguravatelji iskazali su 259 milijuna kuna dobiti nakon odbijanja gubitaka osiguravatelja koji su poslovali s negativnim financijskim rezultatom

72 OSIGURANJE

U 2010. malo je porasla aktiva otvorenih in-vesticijskih fondova sa 12 milijardi kuna ili tek 2,5 posto imovine financijskog sektora na 13,7 milijardi kuna (2,7 posto te imovine). Značajan nebankarski segment su leasing društva, ali s osjetno smanjenom aktivom, sa 34,8 milijardi kuna, ili 7,1 posto imovine finan-cijskog sektora na 29 milijardi ili 5,6 posto. Imovina osiguranja (i reosiguranja) poveća-na je na 31 s oko 27,9 milijardi kuna, za 11,1 posto, brže od imovine cijelog sektora, pa je i udio osiguranja u sektoru porastao, sa 5,7 na šest posto. Taj udio je u dvije godine lagano porastao, ali je još uvijek ispod onog u bogatim zemljama.

Rigorozni propisi kao zaštita

Velika financijska kriza najviše je pogodila američke i druge osiguravatelje zemalja sa najrazvijenijim i sofisticiranim tržištima. Hr-vatsko tržište osiguranja nije dostiglo takav stupanj razvoja što se u ovoj krizi pokazalo kao sretna okolnost. Rigorozni propisi zaštitili su ulaganja osiguravatelja u Hrvatskoj i pokazali su se sada boljima od onih fleksibilnijih. Neki osiguravatelji su ipak pretrpjeli gubitke na ula-ganjima, ali to je bilo izraženije u 2009. godini. Otpis potraživanja za premije i smanjivanje vrijednosti ulaganja generirali su gubitke koji su pokriveni iz kapitala i pričuva. To zahtijeva dokapitalizaciju pojedinih osiguravatelja ili po-tiče preuzimanja i restrukturiranja na tržištu.Suradnja djelatnosti osiguranja sa zakono-davcem pojačana je u pripremi novog zakona

o osiguranju, ali u pogledu razvoja zdravstve-nog osiguranja stavovi su različiti. Novim pro-pisima omogućeno je aktiviranje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje na tržištu dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja. U paketu mjera hrvatske vlade za oživljavanje gospodarstva ukinute su porezne olakšice za životna i dobrovoljna zdravstvena osiguranja, što bi moglo imati ozbiljan nepovoljan utje-caj na životna osiguranja. Porezno poticanje dobrovoljnih mirovinskih fondova je svakako dobra mjera radi povećanja štednje za sigur-niju treću dob, ali je pitanje jesu li sada tržišni uvjeti jednaki za osiguravatelje života i dobro-voljne mirovinske fondove.

Usporavanje premije životnih osiguranja

Ukupna zaračunata premija osiguranja imovi-ne i osoba u Hrvatskoj dostigla je 9,24 milijar-de kuna i manja je za 1,8 posto od 9,41 milijar-de kuna u 2009. godini (kada je bila manja za 2,8 posto prema 9,68 milijardi kuna u 2008.

Rang po ukupnoj zaračunatoj bruto premiji

Osiguravatelj2009.

000 kn2010.

000 kn%

promjene

1 Croatia osiguranje 3.029.486 2.895.417 -4,43

2 Euroherc osiguranje 1.043.632 1.002.530 -3,94

3 Allianz Zagreb 986.164 983.968 -0,22

4 Jadransko osiguranje 661.183 641.492 -2,98

5 Kvarner VIG 540.536 511.421 -5,39

6 Basler osiguranje Zagreb 448.903 409.012 -8,89

7 Triglav osiguranje 400.090 405.504 1,35

8 Grawe Hrvatska 416.428 398.384 -4,33

9 Generali osiguranje 272.077 306.303 12,58

10 Merkur osiguranje 295.938 290.398 -1,87

11 Uniqa osiguranje 234.370 239.958 2,38

12 Agram životno osiguranje 227.754 206.703 -9,24

13 Sunce osiguranje 180.901 176.790 -2,27

14 Helios VIG 100.028 174.997 74,95

15 HOK osiguranje 145.128 165.468 14,02

16 Erste osiguranje VIG 88.820 106.756 20,19

17 Croatia zdravstveno osiguranje 97.007 97.208 0,21

18 Cardif osiguranje 35.502 65.239 83,76

19 Velebit osiguranje 51.818 62.326 20,28

20 Victoria životno osiguranje 31.158 51.559 65,48

21 Societe Generale osiguranje 17.701 29.414 66,17

22 Velebit životno osiguranje 9.912 9.468 -4,48

23 KD životno osiguranje 4.246 8.248 94,25

24 Hrvatsko kreditno osiguranje - 1.551 -

25 Victoria osiguranje 131 851 549,62

26 Cosmopolitan Life VIG 87.443 - -

UKUPNO: 9.406.356 9.240.965 -1,76


Napomene:- Basler osiguranje - podaci za 2009. zajedno Basler, Basler životno i Basler osiguranje Zagreb- Cosmopolitan Life Vienna Insurance Group osiguranje 11. lipnja 2010. pripojeno Helios Vienna Insurance Group osiguranju- Sva društva poslala su revidirane podatke, osim KD životnog osiguranja koje nije poslalo nikakve podatke te su njihovi podaci

uzeti od HANFA-e

Zaračunata bruto

premija po stanovniku

RH, u kunama(podaci Hrvatskog ureda za osiguranje)

Neživotna Životna Ukupno

2002. 998 260 1.257

2003. 1.062 304 1.366

2004. 1.139 354 1.493

2005. 1.228 427 1.655

2006. 1.355 488 1.842

2007. 1.484 560 2.043

2008. 1.610 574 2.184

2009. 1.561 561 2.122

Ukupna zaračunata bruto premija

10.000

8.000

6.000

4.000

2.000

0

milijuna kuna

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

9.064

9.686

8.180

7.350

6.626

6.067

5.578

5.098

4.5304.336

4.071

3.516

9.411

Na rang-ljestvici prema ukupnoj premiji Croatia sa 2895 milijuna premije i 31,3 posto udjela na tržištu je i dalje vodeća

godini). Premija neživotnih osiguranja iznosi-la je 6,8 milijardi kuna i manja je za 1,9 posto u usporedbi sa 2009. godinom (6,9 milijardi kuna), kad je pad bio tri posto u usporedbi sa 2008. godinom. Porast u 2008. iznosio je 8,4 posto, a u 2007. godini 9,4 posto. Pad premi-je životnih osiguranja, koje su iznosile 2,458 milijardi kuna, potkraj 2010. godine iznosio je samo 1,25 posto, manje nego tijekom godine i manje od neživotnih osiguranja. U 2009. go-

dini pad je bio 2,2 posto. Osjetno usporavanje premije životnih osiguranja počelo je još u 2008. godini, kad je porast iznosio samo 2,7 posto, te je premija povećana sa 2,473 mili-jarde kuna na 2,541 milijardu, za nepunih 70 milijuna kuna. U 2007. porast je iznosio 14,2 posto, a u 2006. 12,9 posto. Udio životnih osiguranja u ukupnoj premiji je u 2010. godini 26,6 posto, u 2009. bio je 26,4 posto, nakon što je u 2008. pao na 26,3 posto, ispod 2006.

73OSIGURANJE

Štete i sudski sporovi

OsiguravateljBroj šteta Likvidirane štete bruto,

000 knBroj sudskih sporova

2009. 2010. 2009. 2010. 2009. 2010.

Agram životno osiguranje 3.562 2.824 89.878 94.487 n.p. n.p.

Allianz Zagreb 49.121 50.180 404.023 384.136 639 887

Basler osiguranje Zagreb 26.819 26.710 275.803 239.177 1.376 1.602

Cardif osiguranje n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p.

Cosmopolitan Life VIG 1.024 - 8.835 - n.p. -

Croatia osiguranje 252.523 237.513 2.000.952 1.720.229 n.p. n.p.

Croatia zdravstveno osiguranje 164.937 167.812 61.892 59.993 n.p. n.p.

Erste osiguranje VIG 805 1.171 12.757 16.930 2 2

Euroherc osiguranje 49.420 46.848 452.113 399.377 n.p. n.p.

Generali osiguranje 8.894 9.271 n.p. n.p. n.p. n.p.

Grawe Hrvatska 13.837 14.368 209.856 225.197 143 185

Helios VIG 5.437 5.570 89.906 95.984 72 79

HOK osiguranje 4.500 6.995 35.117 57.117 254 253

Hrvatsko kreditno osiguranje - - - - - -

Jadransko osiguranje 36.032 30.760 290.818 252.633 n.p. n.p.

KD životno osiguranje n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p.

Kvarner VIG 21.973 20.264 229.856 217.676 276 259

Merkur osiguranje 8.113 9.339 98.806 115.421 14 15

Societe Generale osiguranje 1 14 44 929 - -

Sunce osiguranje 94.596 88.245 127.738 123.960 n.p. n.p.

Triglav osiguranje 26.406 29.827 209.409 205.368 n.p. n.p.

Uniqa osiguranje 10.040 13.340 79.097 72.437 42 55

Velebit osiguranje 1.586 2.569 13.387 20.719 45 72

Velebit životno osiguranje 25 19 2.844 1.746 - -

Victoria osiguranje - 3 - 29 n.p. n.p.

Victoria životno osiguranje 1 42 20 557 n.p. n.p.

Ukupno: 779.652 763.684 4.693.151 4.304.102

UKUPNO: 678.072 779.652 4.599.932 4.766.096 2.863 3.049n.p. - nema podatka


Broj stalno zaposlenih

31. prosinca 2010.

Osiguravatelj 2009. 2010. % pro-mjene

Agram životno osiguranje 61 65 6,56

Allianz Zagreb 1.276 1.333 4,47

Basler osiguranje Zagreb 672 610 -9,23

Cardif osiguranje 14 16 14,29

Cosmopolitan Life VIG 226 - -

Croatia osiguranje 2.853 2.850 -0,11

Croatia zdravstveno osiguranje 89 98 10,11

Erste osiguranje VIG 31 31 0,00

Euroherc osiguranje 1.036 1.077 3,96

Generali osiguranje 537 503 -6,33

Grawe Hrvatska 688 670 -2,62

Helios VIG 232 412 77,59

HOK osiguranje 179 217 21,23

Hrvatsko kreditno osiguranje - 7 -

Jadransko osiguranje 757 797 5,28

KD životno osiguranje n.p. n.p. n.p.

Kvarner VIG 636 643 1,10

Merkur osiguranje 190 206 8,42

Societe Generale osiguranje 9 10 11,11

Sunce osiguranje 127 135 6,30

Triglav osiguranje 663 566 -14,63

Uniqa osiguranje 372 462 24,19

Velebit osiguranje 168 165 -1,79

Velebit životno osiguranje 139 125 -10,07

Victoria osiguranje 4 4 0,00

Victoria životno osiguranje 4 7 75,00

Ukupno: 10.963 11.009 0,42

UKUPNO: 10.499 11.052 5,27n.p. - nema podatka


Udjeli pojedinih vrsta osiguranja

u ukupnom tržištu (u %)

Vrsta 2009. 2010.

Nezgoda 5,82 5,75

Zdravstveno 3,13 3,05

Autokasko 10,71 9,68

Imovina 14,69 14,81

Autoodgovornost 30,95 31,19

Ostalo 8,25 8,92

Ukupno neživotna 73,54 73,40

Životna 26,46 26,60

SVEUKUPNO 100,00 100,00

Udjeli pojedinih vrsta osiguranja u ukupnom tržištu 2009.

Autoodgovornost

31%

Nezgoda

6% Zdravstveno

3%

Autokasko

10%

Imovina

15%

Životna

27%

Ostalo

9%

Vrsta2009.

000 kn2010.

000 kn%

promjene

Nezgoda 547.050 531.384 -2,86

Zdravstveno 294.810 282.228 -4,27

Autokasko 1.007.249 894.080 -11,24

Imovina 1.381.652 1.368.705 -0,94

Autoodgovornost 2.911.154 2.882.708 -0,98

Ostalo 775.771 824.175 6,24

Ukupno neživotna 6.917.686 6.783.280 -1,94

Životna 2.488.672 2.457.683 -1,25

SVEUKUPNO 9.406.358 9.240.963 -1,76

kad je bio 26,5 posto, dok je u 2007. već bio dostigao 27,3 posto. Na rang-ljestvici prema ukupnoj premiji Cro-atia sa 2895 milijuna premije i 31,3 posto udjela na tržištu je i dalje vodeća, a četiri osi-guravatelja iza nje su zadržala svoja mjesta. Pritom su svi ostvarili manje premije negoli go-dinu ranije, od 0,2 do 5,4 posto. Dalje na tablici tijekom protekle godine bilo je dosta promje-na. Tri od sljedećih pet osiguravatelja ostvarilo

je manje premije negoli godinu ranije. Iznimke su Triglav i Generali, koji je s porastom od 12,6 posto došao na deveto mjesto ispred Merkur osiguranja. Basler osiguranje Zagreb je zahva-ljujući spajanju svih triju tvrtki Grupe Basler na šestom mjestu, a GRAWE je godinu završi-lo na osmom. Deset najvećih osiguravatelja ima 84,8 posto ukupne zaračunate premije (u 2009. godini 85,3 posto), a pet najvećih 65,3 posto premije (u 2009. godini 66,6 posto). Na-

stavlja se smanjenje koncentracije na tržištu budući da manji i srednji osiguravatelji uglav-nom ostvaruju veće stope rasta od najvećih osiguravatelja.U drugom dijelu tablice Helios VIG iskazuje po-rast premije od 75 posto nakon pripajanja Co-smopolitan Lifea, HOK porast od 14 posto, Er-ste VIG od 20 posto, Velebit također 20 posto, Victoria životno čak 65,5 posto, Societe Gene-rale 66 posto, Cardif 84 posto, KD životno 94

74 OSIGURANJE

posto i Victoria osiguranje 550 posto. Sunce, Agram životno i Velebit životno zabilježili su pad premije. Ovi rezultati su se odrazili poma-cima na ljestvici, a veći napredak su zabilježili Cardif sa 21. na 18., Victoria životno sa 22. na 20. i Societe Generale sa 24. na 21. mjesto. U Hrvatskoj je sada aktivno 26 osiguravatelja. Novo društvo je Hrvatsko kreditno osiguranje. Udio osiguravatelja u hrvatskom vlasništvu u ukupnoj premiji iznosi oko 54 posto, nešto manje negoli 57 posto ranijih godina.

Dramatičan pad likvidiranih šteta

Usporedba iznosa bruto likvidiranih šteta u protekloj i prethodnoj godini pokazuje da su ti iznosi za sva društva dramatično pali za više od osam postotaka. Isplate za životna osigura-nja povećane su za 12,2 posto što je djelomič-no i odraz opće krize, kad rastu prijevremene isplate, dok su likvidirane štete za neživotna osiguranja manje za čak 13 posto. Pri tome su znatno smanjene štete u najvećim vrstama, u osiguranju autoodgovornosti za 15,6 posto, autokaska za 9,2 posto, osiguranjima imovine za oko 12 posto, kao i u manjim, osiguranji-ma nezgode, zdravstvenim, robe u prijevozu i putnim osiguranjima. Iznos smanjenja likvi-diranih šteta u autoodgovornosti prelazi 222 milijuna kuna. Povećane su likvidirane štete u osiguranjima od odgovornosti i kredita, za oko

četiri posto, dok su velika postotna povećanja zabilježena u najmanjim vrstama osiguranja.Većina osiguravatelja ima manja ili veća sma-njenja likvidiranih šteta. Croatia ima pad šteta od 14 posto nakon porasta od 0,14 posto u

2009., 6,6 posto u 2008., tri posto u 2007. i 5,5 posto u 2006. Euroherc bilježi smanjenje šteta za 12 posto, nakon smanjenja od 14 po-sto u 2009., dok su u 2008. godini štete rasle 4,3 posto, u 2007. godini 5,8, a 19,9 posto u 2006. Štete u Allianzu smanjene su za pet po-sto nakon što su u 2009. porasle za 14,4 po-sto, u 2008. za 23,4 posto, 7,1 posto u 2007. i 20,3 posto u 2006. Jadransko bilježi smanje-nje od 13 posto, (u 2009. također smanjenje od osam posto, poslije rasta od 3,8 posto u 2008., u 2007. godini 7,6 posto i u 2006. go-dini 4,6 posto). Basler OZ ima štete manje za 13,3 posto, Kvarner VIG za 5,3 posto, Triglav ima smanjenje šteta od dva posto, a Sunce za tri posto. Ostali veći osiguravatelji bilježe po-rast šteta, GRAWE za sedam posto, Helios za

sličan postotak, Agram za pet posto, Merkur za 17 posto, a HOK za visokih 63 posto. Broj sudskih sporova, koji je u Hrvatskoj osjetno veći od europskog prosjeka, smanjen je samo u Kvarner VIG-u i HOK-u, dok je kod ostalih ma-lobrojnih osiguravatelja koji su dostavili po-datke povećan. Broj stalno zaposlenih povećan je za 46 ili za 0,4 posto, na 11.009. Više osiguravatelja je povećalo broj zaposlenih, ali je kao i u 2009. godini osam osiguravatelja smanjilo broj za-poslenih. To su Basler OZ, Croatia, Generali, ponovno GRAWE, zatim Helios VIG nakon pripa-janja Cosmopolitan Lifea, Triglav i oba društva Velebit.

I premija AO manja

Zaračunata premija osiguranja automobilske odgovornosti u 2010. godini manja je za jedan posto pa je udio premije AO u ukupnoj premiji ostao 31 posto kao i 2009. godine. U 2009. premija AO nije bila veća negoli u 2008. kad je povećanje bilo 7,4 posto, dok je u 2007. porast iznosio 11,8 posto. Udio u ukupnoj premiji je 2008. bio 30,2 posto, a u 2007. godini 30 po-sto. U 2007. godini je zaustavljeno opadanje udjela premije AO u ukupnoj premiji osigura-nja, koje je trajalo skoro 10 godina. Taj udio je iznosio u 2001. godini 32,7 posto, a u 1998. godini 36,1 posto. Broj osiguranja je sa 2,006

Premije osiguranja autokaska ponovno su pale za velikih 113 milijuna odnosno 11,2 posto, na 894 milijuna kuna

75OSIGURANJE

Autokasko - rang po zaračunatoj bruto premiji

Osiguravatelj2009.

000 kn2010.

000 kn%

promjene

1 Croatia osiguranje 367.556 324.781 -11,64

2 Euroherc osiguranje 165.670 141.906 -14,34

3 Allianz Zagreb 141.511 122.373 -13,52


5 Triglav osiguranje 52.538 46.125 -12,21

6 Kvarner VIG 49.459 41.799 -15,49


8 HOK osiguranje 32.365 29.564 -8,65



11 Grawe Hrvatska 17.678 15.174 -14,16


13 Helios VIG 7.396 6.514 -11,93


- Agram životno osiguranje - - -

- Cardif osiguranje - - -

- Cosmopolitan Life VIG - - -

- Croatia zdravstveno osiguranje - - -

- Erste osiguranje VIG - - -

- Hrvatsko kreditno osiguranje - - -

- KD životno osiguranje - - -

- Merkur osiguranje - - -

- Societe Generale osiguranje - - -

- Velebit životno osiguranje - - -

- Victoria osiguranje - - -

- Victoria životno osiguranje - - -

UKUPNO: 1.007.249 894.080 -11,24


Autoodgovornost - rang po zaračunatoj bruto premiji

Osiguravatelj2009.

000 kn2010.

000 kn%

promjene




4 Allianz Zagreb 229.827 237.295 3,25

5 Kvarner VIG 138.756 129.242 -6,86


7 HOK osiguranje 89.905 111.045 23,51

8 Basler osiguranje Zagreb 92.841 102.952 10,89


10 Grawe Hrvatska 55.211 53.628 -2,87



13 Sunce osiguranje 24.630 28.323 14,99

14 Helios VIG 23.826 26.222 10,06

- Agram životno osiguranje - - -

- Cardif osiguranje - - -

- Cosmopolitan Life VIG - - -

- Croatia zdravstveno osiguranje - - -

- Erste osiguranje VIG - - -

- Hrvatsko kreditno osiguranje - - -

- KD životno osiguranje - - -

- Merkur osiguranje - - -

- Societe Generale osiguranje - - -

- Velebit životno osiguranje - - -

- Victoria osiguranje - - -

- Victoria životno osiguranje - - -

UKUPNO: 2.911.154 2.882.708 -0,98


milijuna u 2009. godini smanjen na 1,984 milijuna u 2010. na što je utjecala smanjena prodaja vozila i uklanjanje dotrajalih vozila iz prometa. Prosječna premija ostala je gotovo ista, 1453 kune.U istoj premiji različit je udio pojedinih osigu-ravatelja, pa je tako zaračunata premija osi-guranja AO lidera Croatije manja za 5,7 posto negoli godinu ranije, premija Euroherca manja je za 2,3 posto, Jadranskog za 3,6 posto, Kvar-ner VIG-a za 6,9 posto, Triglava za 1,5 posto i GRAWE-a za 2,3 posto, dok je premija Allianza povećana za 3,3 posto, HOK-a za 23,5 posto, Basler OZ-a za 10,9 posto, Generalija za 13,7 posto, Uniqe za 10 posto, Velebit osiguranja za 24,6 posto, Sunca za 15 posto i Heliosa za 10 posto. Uz neke iznimke veći osiguravatelji gube udio na tržištu u korist manjih. Je li tu presudna bolja fleksibilnost i poslovnost ma-njih osiguravatelja ili ima i elemenata nelojal-ne utakmice pitanje je na koje će odgovor dati skora budućnost.Osiguravatelji i Hanfa slažu se u ocjeni da je tržište osiguranja automobilske odgovornosti razvijeno i stabilno, u velikoj mjeri usklađeno s europskim sustavima i pod čvrstim nadzo-rom. Ipak se ponegdje pojavljuje nelojalna konkurencija, neopravdani bonusi i pokloni. Budućnost tržišta je u liberalizaciji koja se više neće moći odgađati. Ključno je da se ona shva-

ti kao put k realnim iznosima premija, a ne da se pretvori u rat cijenama, što bi, u najcrnjem scenariju, moglo voditi do stečaja pojedinih osiguravatelja i raspada tržišta. No izgledi za takvo što su minimalni i treba nastaviti s poja-čanim nadzorom i uklanjanjem nezakonitosti u poslovanju, što je na korist svih osiguranika.

Pad autokaska

Premije osiguranja autokaska ponovno su pale za velikih 113 milijuna odnosno 11,2 posto, na 894 milijuna kuna, nakon što su u 2009. godini smanjene za 147 milijuna kuna, ili za 12,7 posto. Udio premije osiguranja au-tokaska u ukupnoj premiji pao je na 9,7 posto sa 10,7 u 2009. i 11,9 posto u 2008. Za 10,6 posto smanjen je broj osiguranih vozila, sa 453.489 na 405.197. Rezultat je to nastavka pada prodaje motornih vozila. U 2008. godini premije osiguranja autokaska dostigle su 1,16 milijardi kuna, a udio je bio 11,9 posto, isto kao prethodne godine, uz povećanje premije od 7,1 posto. Premija osiguranja AK-a u godina-ma prije krize imala je stabilan udio od oko 12 posto koji se u dvije godine značajno smanjio.Rezultati ostvarenih premija osiguranja au-tokaska po društvima pokazuju proširenje tendencije pada. U 2009. godini devet osigu-ravatelja ostvarilo je pad, a pet porast premije. U 2010. godini i tu je stanje lošije: samo dva

osiguravatelja bilježe porast premije, Generali za 8,7 posto i Velebit za 7,3 posto, Uniqa ima istu premiju, dok 11 tvrtki bilježi pad premije. Čak šest najvećih osiguravatelja, Croatia, Eu-roherc, Allianz, Jadransko, Triglav i Kvarner VIG bilježe pad između 11 i 15,5 posto, a slično i GRAWE i Helios VIG. Pad premije HOK-a i Sunca se kreće oko osam do devet posto, dok je taj pad kod Basler osiguranja Zagreb 1,4 posto.Osiguranje autokaska je u nepovoljnom po-ložaju kako zbog krize i pada broja novih au-

tomobila, tako i žestoke konkurencije. Prema podacima osiguravatelja u zadnje se vrijeme u ovom osiguranju bilježi gubitak od oko 12 posto premije. Takva situacija nije dugoročno održiva i osiguravatelji pripremaju mjere za sanaciju ovog dijela svog portfelja. Te mjere će uključivati uvođenje djelomičnog kaska odnosno obvezne franšize i personalizaciju

Jamstveni kapital hrvatskih osiguravatelja kojim se dodatno jamči isplata odšteta osiguranicima iznosio je potkraj 2010. godine 3660 milijuna kuna

76 OSIGURANJE

premija. To znači da će se uvoditi novi krite-riji za utvrđivanje premije, sve do praćenja prijeđenih kilometara, tako da će premije biti praktično dizajnirane za svakog osiguranika ponaosob.

Osiguranja imovine trpe posljedice krize

Premije osiguranja imovine trpe posljedice opće krize. Premije osiguranja imovine od požara i nekih drugih opasnosti manje su za dva posto pa je njihov udio u ukupnoj premiji ostao isti, 6,2 posto. Premija ostalih osigura-nja imovine smanjena za 1,3 posto pa je udio nešto povećan sa 8,2 posto na 8,3 posto. U 2010. godini su ukupne premije osiguranja imovine, nakon višegodišnjeg rasta, smanje-ne za 13 milijuna kuna. Broj osiguranja u po-žarnim osiguranjima smanjen je sa 516.000 u 2009. na 503.000 (za 2,4 posto), a u ostalim osiguranjima imovine broj osiguranja je sma-njen sa 605.000 u 2009. godini na 568.000 (za šest posto). Zaštita imovine poduzetnika i građana nije dovoljna, a ta razina općenito opada s veličinom tvrtki. Veće tvrtke imaju bolji pregled nad rizicima koje osiguravaju te formiraju odjele za risk menagement. Mali i srednji poduzetnici su više izloženi rizicima jer u pravilu ne raspolažu rezervnim kapitalom koji je potreban za nadoknadu šteta na neosi-guranoj imovini. Ali upravo ti poduzetnici pre-malo ulažu u osiguranje svoje imovine i svojih zaposlenika.Najveći osiguravatelj imovine je Croatia, s udjelom od 55 posto, koju slijedi Allianz, s 11,6 posto, Triglav sa sedam posto, Kvarner VIG sa 5,5 pa Euroherc sa 5,1 posto. Ostali osigurava-telji imaju udjele manje od tri posto. Pad pre-

mije u 2010. u Croatiji bio je 3,2 posto, Kvarner VIG-u 3,6 posto i Eurohercu 5,7 posto, dok je u Allianzu zabilježen porast od tri posto, a u Tri-glavu 10,2 posto.Generali je s porastom premije od 24 posto došao na šesto mjesto, a premija je porasla i u Basler OZ-u za 4,2 posto, u Jadranskom za 3,8 posto i Merkuru za 0,6 posto. Premija je pala kod GRAWE-a za 0,9 posto. Kretanja kod manjih osiguravatelja različita su, pa veća smanjenja bilježe Uniqa sa 10,4 posto, Sunce sa 13,3 posto i Helios VIG za 27 posto. Velika povećanja premije ostvarili su HOK 22,3, Vele-bit 24,4 i Victoria 346 posto.

Mrtva trka u osiguranju života

U osiguranju života nastavlja se izjednačena utrka na vrhu dvaju najvećih osiguravatelja. Tako je ponovno došlo do promjene na čelu: Croatia je s padom premije od 3,1 posto sma-njila udio na 14 posto i sišla na drugo mjesto. Allianz je s porastom premije od 2,7 posto po-većao svoj udio u premiji na 14,1 posto i sad je na prvom mjestu s razlikom premije od samo 500.000 kuna. Merkur i GRAWE su ostali na svojim pozicijama, s padom premija od 1,8 i 4,8 posto dok je Kvarner VIG s padom od samo 1,2 posto stigao na peto mjesto. Agram životno je s padom od 9,2 posto sada šesti, a Basler Za-greb sedmi s premijom za 14,3 posto manjom. Manji osiguravatelji i ovdje ostvaruju, uz neku iznimku, dobre pa i jako dobre rezultate. Tako dok Uniqa bilježi porast premije od 0,8 posto, Generali povećanje od gotovo osam posto (u 2009. čak 17 posto) Erste VIG ima porast veći od 20 posto (u 2009. 18 posto). Značajne re-zultate ostvarili su i Victoria životno, povećanje

premije od 65 posto, Societe Generale od 66 posto i KD životno od 94 posto. U protekloj go-dini se broj osiguravatelja života smanjio sa 18 na 16 zbog pripajanja u grupama VIG i Basler.Premije životnih osiguranja su dobro podnijele i drugu kriznu godinu iako su premije klasičnih životnih osiguranja manje za 30, a dodatnih za 3,6 milijuna kuna, ali broj životnih osiguranja povećan je za više od 5000, a broj dodatnih za oko 50.000. Međutim nastavljen je višegodiš-nji trend pada premije i broja rentnih osigura-nja, tako da im je broj smanjen za više od 350, preko 10 posto, a isto tako i premija. Povećan

je broj i premija novijih oblika osiguranja kod kojih osiguranik na sebe preuzima investicij-ski rizik. U 2008. je broj fond polica OŽ-a po-većan sa 33.428 na 49.248, dok je premija ostala ista, 224 milijuna kuna. U 2009. je broj ovih osiguranja porastao na 54.984, ali premi-ja je pala za 37 posto, na 163 milijuna kuna. U 2010. broj osiguranja povećan je na 55.266, a premija na 167,3 milijuna kuna.

I zdravstveno osiguranje u minusu

Premija zdravstvenog osiguranja ponovno je smanjena u 2010. godini i to za 4,3 posto nakon smanjenja u 2009. za 3,6 posto (nakon povećanja u 2008. za 11,6 posto i u 2007. za 23,6 posto) i pala je sa 295 milijuna na 282

Rang po ukupnoj zaračunatoj bruto premiji (životna osiguranja)

Osiguravatelj2009.

000 kn2010.

000 kn% pro-mjene

1 Allianz Zagreb 336.532 345.717 2,73



4 Grawe Hrvatska 259.009 246.510 -4,83

5 Kvarner VIG 214.029 211.394 -1,23

6 Agram životno osiguranje 227.754 206.703 -9,24


8 Helios VIG 52.805 128.589 143,52



11 Erste osiguranje VIG 88.820 106.756 20,19


13 Victoria životno osiguranje 31.158 51.559 65,48

14Societe Generale osiguranje

17.701 29.414 66,17

15 Velebit životno osiguranje 9.912 9.468 -4,48

16 KD životno osiguranje 4.246 8.248 94,25

17 Cosmopolitan Life VIG 87.443 - -

UKUPNO: 2.488.672 2.457.683 -1,25


Osiguranje imovine - rang po zaračunatoj bruto premiji

Osiguravatelj2009.

000 kn2010.

000 kn% pro-mjene


2 Allianz Zagreb 154.719 159.324 2,98

3 Triglav osiguranje 87.481 96.405 10,20

4 Kvarner VIG 78.489 75.657 -3,61



7 Grawe Hrvatska 37.349 37.011 -0,90

8 Basler osiguranje Zagreb 33.048 34.446 4,23

9 Jadransko osiguranje 31.173 32.347 3,77

10 Merkur osiguranje 23.039 23.182 0,62

11 Uniqa osiguranje 23.154 20.736 -10,44


13 HOK osiguranje 5.734 7.010 22,25

14 Helios VIG 9.139 6.647 -27,27



UKUPNO: 1.381.652 1.368.705 -0,94


Prijevare u osiguranju se procjenjuju na velikih 10 posto isplaćenih šteta, ali otkrivenih je znatno manje

77OSIGURANJE

milijuna. Na prvom mjestu je i dalje Sunce osi-guranje uz ponovni pad premije od 10,4 posto (pad u 2009. godini 4,3 posto nakon porasta u 2008. od 41 posto, a 2007. od 51 posto) sa 107,8 milijuna kuna i udjelom od 38,2 posto (u 2009. godini 40,8 posto, u 2008. godini 41,1 posto, a u 2007. 32,6 posto). Na drugom mjestu je Croatia zdravstveno osiguranje s premijom od 97 milijuna kuna, i porastom od 0,2 posto (9,5 posto u 2009., 13,3 posto u 2008., a 32,2 posto u 2007.) i udjelom od 34,4 posto (32,9 posto u 2009., 29 posto u 2008., a 28,6 posto u 2007.). Zajedno s go-tovo 30 milijuna kuna premije ostvarene u matičnoj Croatiji (treće mjesto) zaračunata bruto premija je oko 127 milijuna (isto kao 2009.) i udio Grupe Croatia je 45 posto pre-ma 43 posto u 2009. godini u ukupnoj premiji zdravstvenog osiguranja. Allianz je s padom od pet posto ostao na četvrtom mjestu. Uniqa je povećala premiju za 268 posto (nakon 75,5 posto u 2009.) i došla na peto mjesto. Basler OZ je nastavio višegodišnji trend pada premi-je sa 21,7 posto, nakon pada od 37,6 posto u 2009. i 33,4 posto u 2007., pa je na šestom mjestu. Dalje slijede s padom premije GRAWE od 19,4 posto, Jadransko od 43 posto, Merkur od sedam posto, Euroherc od 31 posto i HOK od dva posto. Nasuprot tome Triglav pokazuje povećanje premije od 31,3 posto, a Kvarner VIG 83 posto.Pad premije dobrovoljnog zdravstvenog osi-guranja, koja je rasla posljednjih godina brže od prosjeka tržišta, uzrokovan je s više čim-benika. Ukidanje porezne olakšice za premije zdravstvenog osiguranja sigurno je smanjilo atraktivnost ove vrste osiguranja, posebno u

kriznim okolnostima kad su poduzetnici prisi-ljeni rezati sve vrste troškova. Još uvijek nisu do kraja razjašnjeni svi detalji o pokriću obveznog i dobrovoljnog zdravstve-nog osiguranja, a naziru se nove kontrover-ze o mogućem ulasku Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje na tržište dobrovolj-nih osiguranja. To stvara dodatnu nesigurnost na tržištu kad se zna da su neki osiguravatelji ulagali velika sredstva u vlastite klinike a gradi se i prva privatna bolnica. Drugi osiguravatelji su jačali ugovornu suradnju sa zdravstvenim ustanovama, bolnicama, državnim i privatnim poliklinikama i privatnim specijalističkim ordi-nacijama. U takvim okolnostima izgleda da je budućnost ove vrste osiguranja koja je izgle-dala vrlo obećavajuća sada prilično nesigurna.

Pet osiguravatelja drži 80 posto portfelja

Premija osiguranja od nezgode u 2010. godini smanjena je za 2,9 posto, na 531 milijun kuna (5,8 posto ukupne premije), nakon što je u 2009. bila gotovo ista kao u 2008., 547 mi-lijuna kuna. Prije toga je rasla u 2008. za 4,2 posto (u 2007. za 8,5 posto), dok udio u uku-pnoj premiji postupno pada ispod šest posto (5,7 posto u 2008., 5,8 u 2007., a 6,1 posto u 2006.). Na prvom mjestu je Croatia, sa 201 mi-lijun kuna i udjelom od 37,7 posto (39,1 posto u 2009., 38,7 posto u 2008., isto kao 2007.) uz pad premije od 6,2 posto. Na drugom mjestu je Euroherc sa 96 milijuna kuna i udjelom od 18,1 posto (17,3 posto u 2009., 17,2 u 2008. a 18,3 posto u 2007.) uz porast premije od 1,6 posto, pa Jadransko sa 62,8 milijuna kuna, udjelom od 11,8 posto (9,8 posto u 2009., 8,6 posto u 2008., 9,2 posto 2007.) uz porast premije od

17,5 posto i u 2009. 13 posto. Slijedi Allianz sa 39 milijuna kuna i udjelom od 7,3 posto (7,9 posto u 2009., 8,4 posto u 2008. a 7,9 posto u 2007.) uz pad premije od 9,9 posto, te GRAWE s premijom od 30,1 milijun kuna, udjelom od 5,7 posto (5,6 posto u 2009., 6,3 posto u 2008., 6,7 posto u 2007.), i padom premije od 0,9 po-sto. Tih pet vodećih osiguravatelja zajedno ima oko 80 posto portfelja i u protekle tri godine za-država iste položaje na ljestvici i slične udjele u ukupnoj premiji uz povremena kolebanja. Kod ostalih osiguravatelja s manjim portfeljem ima i nešto većih porasta premije, ali ne kao ranijih godina. Tako porast premije bilježe Generali od 7,4 posto (16,9 posto u 2009.), HOK 3,8 posto (12,6 posto u 2009.), Sunce 12,8 posto (ranije

Zdravstveno osiguranje - rang po zaračunatoj bruto premiji

Osiguravatelj2009.

000 kn2010.

000 kn% pro-mjene


2Croatia zdravstveno osiguranje

97.007 97.208 0,21


4 Allianz Zagreb 16.731 15.905 -4,94



7 Grawe Hrvatska 4.492 3.621 -19,39




11 Triglav osiguranje 919 1.207 31,34

12 HOK osiguranje 690 677 -1,88

13 Kvarner VIG 275 502 82,55

UKUPNO: 294.810 282.228 -4,27


Osiguranje od nezgode - zaračunata bruto premija

Osiguravatelj2009.

000 kn2010.

000 kn% pro-mjene


2 Euroherc osiguranje 94.386 95.937 1,64

3 Jadransko osiguranje 53.451 62.807 17,50

4 Allianz Zagreb 43.251 38.959 -9,92

5 Grawe Hrvatska 30.366 30.086 -0,92

6 Kvarner VIG 22.135 19.331 -12,67




10 Uniqa osiguranje 15.931 11.236 -29,47

11 HOK osiguranje 4.828 5.009 3,75

12 Sunce osiguranje 4.425 4.991 12,79


14 Helios VIG 4.352 4.668 7,26



UKUPNO: 547.050 531.384 -2,86


78 OSIGURANJE

13,8 posto), Helios VIG 7,3 posto i Velebit 19,2 posto (59,4 posto u 2009.). Različiti pad pre-mije bilježe Kvarner VIG sa 12,7 posto, Triglav 3,8 posto, Basler OZ 16,2 posto, Merkur 10,9 i Uniqa 29,5 posto. Ova vrsta osiguranja pokazi-vala je tendenciju ispodprosječnog rasta i zao-stajanja u ukupnom portfelju što je potvrđeno i u protekloj godini.U 2010. godini hrvatski osiguravatelji iskazali su 259 milijuna kuna dobiti (u 2009. godini 22 milijuna kuna gubitka) nakon odbijanja gubi-taka osiguravatelja koji su poslovali s nega-tivnim financijskim rezultatom. Ovo je drama-tičan preokret nakon 2009. godine obilježene velikim gubicima niza osiguravatelja. Croatia je smanjila dobit sa 70 na 43,6 milijuna kuna (u 2008. 65 milijuna kuna), a Euroherc je po-većao dobit sa 60 na 90 milijuna kuna (u 2008. 54 milijuna). Allianz je značajno povećao dobit sa 43 na 72 milijuna kuna (u 2008. 16,5 mi-lijuna kuna), pa i Jadransko sa 38 na 46 mili-juna kuna, (2008. godina 37 milijuna). Agram životno povećao je dobit sa 32 na 34,5 milijuna kuna, Merkur sa 25 na 31 milijun kuna i Sunce sa 13,7 na 14,1 milijun kuna. Smanjena je do-bit GRAWE-a sa 26 na 23 milijuna kuna. Croatia zdravstveno ostvarilo je dobit od 4,3, Uniqa od 3,5 milijuna kuna, a Erste VIG od 5,8 milijuna kuna. Basler OZ nakon pripajanja društava Basler i rješavanja obveza iz ranijih godina iskazalo je povećani gubitak u iznosu od 61,7 prema 38 milijuna kuna u 2009. godini. Gene-rali pokazuje dobit od 1,4 milijuna kuna nakon gubitka od 31 milijun u 2009. Kvarner VIG je smanjio gubitak sa 20,7 na pet milijuna kuna,

Triglav također sa enormnih 106 milijuna na 24 milijuna kuna. Zamjetno su smanjili gubitke oba društva Velebit, Societe Generale i Victoria, dok je gubitak Victoria životnog povećan sa dva na 2,7 milijuna kuna. HOK je iskazao dobit od 4,8 milijuna kuna nakon gubitka od 7,7 mili-juna kuna u 2009., Cardif također jedan milijun dobiti nakon gubitka od 2,9 milijuna. Poslovanje uz visoke troškove

Hrvatski osiguravatelji dugi niz godina poslu-ju s visokim troškovima. Nedavno provedena analiza pokazala je da su troškovi pribave u 2010. u prosjeku iznosili oko 12 posto uku-pnih prihoda, a troškovi uprave oko 21 posto. Ukupno su poslovni rashodi dostizali skoro trećinu prihoda. Pet najvećih osiguravatelja ima poslovne rashode između 32 i 36 posto. Neki osiguravatelji rade sa stopama troškova

oko i ispod 20 posto. Drugi pak, posebno ma-nji osiguravatelji na početku poslovanja imaju troškove iznad ostvarenih prihoda.I tehnički rashodi osiguravatelja - izdaci za štete, za tehničke pričuve osiguranja života, troškovi ulaganja i ostali troškovi - su visoki i premašuju 60 posto prihoda. Ti rashodi u naj-većoj mjeri ovise o kretanju šteta pa mogu biti vrlo različiti, ali ako su trajno visoki, otežavaju profitabilno poslovanje. Sveukupni rashodi hr-vatskih osiguravatelja premašivali su u 2010. godini 96 posto ukupnih prihoda, što ostavlja prostor za smanjivanje troškova.Jamstveni kapital hrvatskih osiguravatelja ko-jim se dodatno jamči isplata odšteta osigura-nicima, iznosio je potkraj 2010. godine 3660 milijuna kuna (3302 milijuna kuna u 2009., 3915 milijuna kuna u 2008., 4397 milijuna kuna u 2007., 3340 milijuna u 2006., dok je potkraj 2004. bio 2020 milijuna kuna.) Od 2004. do 2007. godine jamstveni kapital po-većan je za više nego dvostruko, ali je u 2008. i 2009. godini došlo do smanjenja vrijednosti financijske imovine, koja se u 2010. postupno oporavlja. Značajnija povećanja jamstvenog kapitala su u 2010. godini iskazali su Croatia, Euroherc, Allianz, Jadransko, GRAWE, Genera-li, Merkur, Agram, Helios VIG i HOK, a osjetnija

smanjenja su iskazali Kvarner VIG, Basler OZ i oba društva Velebit.

Tehničke pričuve 21,8 milijardi kuna

Tehničke pričuve hrvatskih osiguravatelja su namijenjene podmirivanju njihovih obveza pa je visina tih pričuva vrlo važan pokazatelj po-slovanja. One su na dan 31. prosinca 2010. iznosile oko 21,8 milijardi kuna (potkraj 2009. oko 20,4 milijardi kuna, potkraj 2008. oko 18,5 milijardi kuna, u 2007. godini 16,8 a 13,9 mili-jardi u 2006.), što je 136 posto više od godiš-nje premije, (u 2009. je to bilo 117 posto više od godišnje premije, u 2008. godini ta je razlika iznosila 91 posto, u 2007. 78 posto, u 2006. 69 posto, u 2005. 64 posto, a u 2004. 60 posto). Povećavanje pričuva je u prvom redu rezultat povećanja matematičke pričuve osiguranja života, ali rastu i tehničke pričuve samo neži-votnih osiguranja, pa i u 2010. godini u kojoj je opala premija. Tehničke pričuve neživotnih osi-guranja su u 2010. godini povećane za 242 mi-lijuna kuna i dostigle su 9,7 milijardi kuna te su za 43 posto veće od godišnje premije tih osigu-ranja. U 2009. tehničke pričuve bile su poveća-ne za 174 milijuna kuna i dosegle 9,5 milijardi kuna, prema 9,3 milijardi kuna u 2008., te su bile za 37 posto veće od godišnje premije tih

Poslovni rezultati

OsiguravateljUkupni prihodi, 000 kn Ukupni rashodi, 000 kn Neto dobit, 000 kn

2009. 2010. % pro-mjene 2009. 2010. % pro-

mjene 2009. 2010. % pro-mjene

Agram životno osiguranje 279.071 281.388 0,83 237.615 237.394 -0,09 32.136 34.507 7,38

Allianz Zagreb 1.058.919 1.059.257 0,03 1.015.954 987.001 -2,85 42.964 72.256 68,18

Basler osiguranje Zagreb 586.481 578.587 -1,35 624.487 640.280 2,53 (38.006) (61.692) -

Cardif osiguranje 40.290 71.253 76,85 43.145 70.228 62,77 (2.855) 1.025 -

Cosmopolitan Life VIG 102.638 - - 169.143 - - (66.505) - -

Croatia osiguranje 3.233.947 2.888.520 -10,68 3.136.942 2.831.749 -9,73 69.690 43.604 -37,43

Croatia zdravstveno osiguranje 102.305 102.513 0,20 97.825 98.174 0,36 4.480 4.339 -3,15

Erste osiguranje VIG 109.161 131.275 20,26 109.145 125.498 14,98 16 5.777 36.006,25

Euroherc osiguranje 1.133.980 1.091.571 -3,74 1.074.343 1.001.333 -6,80 59.637 90.238 51,31

Generali osiguranje n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. (31.282) 1.382 n.p.

Grawe Hrvatska 500.689 521.475 4,15 467.599 492.851 5,40 26.338 22.848 -

Helios VIG 133.015 178.399 34,12 154.099 168.401 9,28 (21.084) 9.998 -147,42

HOK osiguranje 124.531 159.568 28,14 132.208 155.146 17,35 (7.677) 4.780 -162,26

Hrvatsko kreditno osiguranje - 3.694 - - 4.373 - - (679) -

Jadransko osiguranje 714.389 703.349 -1,55 663.781 642.462 -3,21 37.802 45.861 21,32

KD životno osiguranje 5.493 n.p. n.p. 12.760 n.p. n.p. (7.267) (7.234) -

Kvarner VIG 480.037 473.211 -1,42 505.769 478.209 -5,45 (20.732) (4.998) -

Merkur osiguranje 362.350 385.096 6,28 337.484 354.326 4,99 24.866 30.770 23,74

Societe Generale osiguranje 19.281 32.478 68,45 21.917 32.827 49,78 (2.635) (349) -

Sunce osiguranje 202.911 198.631 -2,11 189.262 184.534 -2,50 13.650 14.105 3,33

Triglav osiguranje 405.828 389.646 -3,99 511.592 413.998 -19,08 (105.764) (24.352) -

Uniqa osiguranje 220.757 241.189 9,26 218.235 237.710 8,92 2.522 3.479 37,95

Velebit osiguranje 39.074 48.884 25,11 57.596 63.502 10,25 (18.522) (14.618) -

Velebit životno osiguranje 13.571 12.173 -10,30 22.902 22.751 -0,66 (9.330) (8.578) -

Victoria osiguranje 2.130 2.323 9,06 4.362 3.141 -27,99 (2.232) (819) -

Victoria životno osiguranje 34.991 57.534 64,43 36.952 60.198 62,91 (1.961) (2.663) -

UKUPNO: 9.905.839 9.612.014 -2,97 9.845.117 9.306.086 -5,48 314.101 384.290 22,35

(335.852) (125.303)

(21.751) 258.987

n.p. - nema podatka Izvor: Data press, podaci prikupljeni od osiguravateljskih društava u svibnju 2011.Napomene: Basler osiguranje - podaci za 2009. zajedno Basler, Basler životno i Basler osiguranje Zagreb, Cosmopolitan Life Vienna Insurance Group osiguranje 11. lipnja 2010. pripojeno Helios Vienna Insurance Group osiguranju. Sva društva poslala su revidirane podatke, osim KD životnog osiguranja koje nije poslalo nikakve podatke te su njihovi podaci uzeti od HANFA-e.

U 2010. godini hrvatski osiguravatelji iskazali su 259 milijuna kuna dobiti (u 2009. godini 22 milijuna kuna gubitka)

79OSIGURANJE

Jamstveni kapital, tehničke i matematičke pričuve

OsiguravateljJamstveni kapital, 000 kn Tehničke pričuve, 000 kn Matematičke pričuve, 000 kn Tehničke pričuve ukupno, 000 kn

2009. 2010. % promjene 2009. 2010. % promjene 2009. 2010. % promjene 2009. 2010. % promjene

Agram životno osiguranje 122.406 154.529 26,24 21.976 27.715 26,11 890.395 976.004 9,61 912.371 1.003.719 10,01

Allianz Zagreb 320.284 370.058 15,54 747.190 784.696 5,02 1.482.360 1.670.958 12,72 2.229.550 2.455.654 10,14

Basler osiguranje Zagreb 294.719 242.572 -17,69 377.226 376.669 -0,15 1.323.277 1.409.894 6,55 1.700.502 1.786.563 5,06

Cardif osiguranje 29.116 28.735 -1,31 4.737 9.680 104,35 29.193 58.943 101,91 33.930 68.623 102,25

Cosmopolitan Life VIG 41.658 - - 4.780 - - 290.585 - - 295.365 - -

Croatia osiguranje 974.499 1.081.217 10,95 3.957.904 3.853.212 -2,65 1.636.192 1.770.878 8,23 5.594.096 5.624.090 0,54

Croatia zdravstveno osiguranje 48.618 51.455 5,84 61.522 55.504 -9,78 - - - 61.522 55.504 -9,78

Erste osiguranje VIG 48.918 49.059 0,29 311 6.441 1.971,06 188.187 255.063 35,54 188.498 261.504 38,73

Euroherc osiguranje 315.624 343.836 8,94 1.455.707 1.551.114 6,55 - - - 1.455.707 1.551.114 6,55

Generali osiguranje 58.277 82.459 41,49 172.027 203.866 18,51 382.546 442.772 15,74 554.573 646.638 16,60

Grawe Hrvatska 172.541 200.270 16,07 269.973 279.964 3,70 1.727.240 1.843.518 6,73 1.997.213 2.123.482 6,32

Helios VIG 86.438 143.554 66,08 129.604 132.079 1,91 351.963 662.273 88,17 481.567 794.352 64,95

HOK osiguranje 24.336 36.164 48,60 155.657 190.884 22,63 - - - 155.657 190.884 22,63

Hrvatsko kreditno osiguranje - 36.458 - - 453 - - - - - 453 -

Jadransko osiguranje 178.504 203.723 14,13 828.546 860.288 3,83 - - - 828.546 860.288 3,83

KD životno osiguranje 24.946 24.837 -0,44 n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p.

Kvarner VIG 95.066 77.604 -18,37 380.942 390.225 2,44 687.664 768.107 11,70 1.068.606 1.158.332 8,40

Merkur osiguranje 134.017 154.112 14,99 121.674 116.104 -4,58 1.395.672 1.554.209 11,36 1.517.346 1.670.313 10,08

Societe Generale osiguranje 40.900 40.900 0,00 537 1.259 134,45 8.560 20.869 143,80 9.097 22.128 143,25

Sunce osiguranje 54.303 57.262 5,45 197.871 192.737 -2,59 - - - 197.871 192.737 -2,59

Triglav osiguranje 93.618 98.754 5,49 401.382 416.799 3,84 187.056 207.460 10,91 588.438 624.259 6,09

Uniqa osiguranje 57.785 59.846 3,57 119.671 138.346 15,61 327.854 422.337 28,82 447.525 560.684 25,29

Velebit osiguranje 26.260 22.568 -14,06 52.493 72.964 39,00 - - - 52.493 72.964 39,00

Velebit životno osiguranje 43.863 35.297 -19,53 221 436 97,29 13.595 16.669 22,61 13.816 17.105 23,81

Victoria osiguranje 30.261 29.444 -2,70 120 759 532,50 - - - 120 759 532,50

Victoria životno osiguranje 37.561 35.263 -6,12 26.382 67408 155,51 4.445 12.209 174,67 30.827 79.617 158,27

UKUPNO: 3.354.518 3.659.976 9,11 9.488.453 9.729.602 2,54 10.926.784 12.092.163 10,67 20.415.236 21.821.766 6,89

n.p. - nema podatkaIzvor: Data press, podaci prikupljeni od osiguravateljskih društava u svibnju 2011.

Napomene: Basler osiguranje - podaci za 2009. zajedno Basler, Basler životno i Basler osiguranje Zagreb, Cosmopolitan Life Vienna Insurance Group osiguranje 11. lipnja 2010. pripojeno Helios Vienna Insurance Group osiguranju. Sva društva poslala su revidirane podatke, osim KD životnog osiguranja koje nije poslalo nikakve podatke te su njihovi podaci uzeti od HANFA-e.

osiguranja (u 2008. je ta razlika bila 25 posto, u 2007. 24 posto, a u 2006. 18 posto). Stalno povećanje tehničkih pričuva i životnih i neži-votnih osiguranja pridonosi većoj stabilnosti i sigurnosti cijelog sustava osiguranja.Ukupne tehničke pričuve iznosile su oko 72 po-sto bilančne svote (u 2009. i 2008. iznosile su približno 74 posto bilančne svote) i povećane su u godini dana za oko 1,4 milijarde kuna. Teh-ničke pričuve su najviše povećali veći osigura-vatelji s većim portfeljem životnih osiguranja ali i neki s neživotnim osiguranjima. To su Allianz za 226 milijuna kuna, Merkur za 153 milijuna, GRAWE za 126 milijuna kuna, Uniqa za 113 mi-lijuna kuna, Euroherc za 95, Agram životno i Ge-nerali za po 92 milijuna, Kvarner VIG za 90 mili-juna i Basler OZ 86 milijuna kuna. Značajna su povećanja iskazali i Erste za 74 milijuna kuna kao i Victoria životno sa 30 na skoro 80 milijuna kuna. Malena smanjenja tehničkih pričuva iska-zali su samo Croatia zdravstveno i Sunce.Potkraj 2010. godine matematička pričuva osiguranja života iznosila je 12,1 milijardu kuna i za 11 posto je veća nego potkraj 2009. godine kad je iznosila 10,9 milijardi kuna. Po-većanje u 2009. iznosilo je 12 posto prema 9,8 milijardi u 2008., dok je to povećanje u 2008. iznosilo 18, u 2007. 19 posto, a u 2006.

21 posto. Relativna povećanja se smanjuju povećanjem iznosa matematičke pričuve, ali je značajno da ona apsolutno raste iz godine u godinu za milijardu kuna. Najveća apsolut-na povećanja matematičke pričuve osigura-nja bilježe veliki osiguravatelji života, Allianz,

Merkur, Croatia, GRAWE, Kvarner VIG i Agram životno, zatim Basler OZ i Helios VIG nakon organizacijskih promjena, a relativno i apso-lutno značajna povećanja iskazuju manji osi-guravatelji - Erste VIG, Uniqa i Victoria životno.

Nastavak kretanja iz 2008. i 2009.

U središtu pažnje osiguravatelja u 2010. godi-ni bile su najvažnije teme kojima su se bavili ranije, a bavit će se i ubuduće. To su razvitak tržišta i kretanje ukupne premije i sredstava

osiguranja, doprinosi za HZZO i ulazak HZZO-a na tržište zdravstvenog osiguranja, neosigu-rana i neregistrirana vozila, prijevare u osigu-ranju, Solvency II i liberalizacija tržišta obve-znog osiguranja automobilske odgovornosti.U 2010. godini nastavljena su kretanja koja su u 2008. i 2009. godini dovela do promje-ne nekih višegodišnjih trendova. Došlo je do pada premija,a pala su i sredstva jamstvenog kapitala. Nastavljen je, ipak, porast sredstava tehničkih pričuva, kako neživotnih osiguranja tako i matematičke pričuve osiguranja života, što je vrlo važno za sigurnost isplata obveza prema osiguranicima. U prvih pet mjeseci ove godine premije osiguranja su za 1,5 posto ma-nje od onih u 2010. godini. Pritom su premije neživotnih osiguranja smanjene za 1,6 posto, a životnih za 1,3 posto. Pad premija se uspora-va, ali još nema naznaka početka rasta.Problem doprinosa HZZO-u je ublažen jer je smanjen sa 10 posto od naplaćene funkcio-nalne premije osiguranja AO na sedam posto, ali je i dalje 190 milijuna kuna veći od stvarnih troškova. Taj iznos je veći od dobiti cijele dje-latnosti u nekim ranijim godinama i oko toga se vodi ustavni spor. Mogući ulazak HZZO-a na tržište zdravstvenog osiguranja izaziva kon-troverze jer nije jasno hoće li Zavod trebati is-

Potkraj 2010. godine matematička pričuva osiguranja života iznosila je 12,1 milijardu kuna i za 11 posto je veća nego potkraj 2009. godine kad je iznosila 10,9 milijardi kuna

80 OSIGURANJE

puniti preduvjete za poslovanje i hoće li uopće podlijegati nadzoru te hoće li položaj velikog državnog osiguravatelja obveznog zdravstve-nog osiguranja biti jednak ili približan onom komercijalnih osiguravatelja.Neosigurana i neregistrirana vozila su godina-ma prisutna na hrvatskim cestama u brojevi-ma koji su više nego zabrinjavajući. Do 2009. u prometu se nalazilo oko 150.000 neosigu-ranih vozila za koja nije na vrijeme produljena registracija niti je plaćeno obvezno osigura-nje od automobilske odgovornosti. Za još oko 50.000 vozila, koja nisu registrirana u zadnjih nekoliko godina ne postoje podaci jesu li u pro-metu ili su ostavljena na divljim odlagalištima. Prema ovim brojkama i postotku od 10 posto u odnosu na ukupan broj vozila, Hrvatska je s još nekoliko zemalja na neslavnom čelu u Eu-ropi, dok veći broj zemalja ima postotak oko dva posto. Stoga su osiguravatelji u zajednici s MUP-om pokrenuli trajnu akciju informiranja i edukacije, koja je popraćena i zakonskim sankcijama koje provodi MUP, kako bi se te brojke svele u normalnije okvire. Rezultati se vide jer je u srpnju 2010. broj neosiguranih vozila bio oko 116.000, a u veljači ove godi-ne smanjen na 104.199 vozila neosiguranih

dulje od 30 dana što je, međutim, i dalje vrlo zabrinjavajuće.

Poboljšanje sigurnosti u prometu

Ovdje treba spomenuti veliko poboljšanje si-gurnosti u prometu posljednjih dvadesetak godina. Izgradnja autocesta, pojačani nadzor i druge aktivnosti policije, poboljšana disciplina vozača kao i spomenuta akcija smanjivanja

broja neosiguranih i neregistriranih vozila po-većale su sigurnost na hrvatskim cestama. Broj poginulih smanjivan je, uz mala kolebanja, s vrlo visokih 1360 u 1990. godini na oko 650 po-četkom 2000-ih. Otada se kretao oko 600 (čak 662 u 2008.) da bi u 2009. pao na 548 i u 2010. na 426. Time je ostvaren cilj Nacionalnog pro-grama sigurnosti cestovnog prometa 2006.-2010.: 10 poginulih na 100.000 stanovnika.

U sljedećem desetogodišnjem programu cilj je prepoloviti broj poginulih u odnosu na sadašnje stanje. U 2010. dogodile su se 44.394 promet-ne nesreće, što je 11,9 posto manje nego u 2009., od čega s nastradalima 13.272 ili 15,6 posto manje, pri čemu je broj nesreća s pogi-nulima smanjen na 402 ili za 18,5 posto. Broj poginulih je smanjen za 22,3 posto. Budući da je svaki život nenadoknadiv gubitak, ovo su za-ista impresivni rezultati, pri čemu raduje da su i osiguravatelji sa svoje strane tome pridonijeli.S druge strane prijevare u osiguranju se pro-cjenjuju na velikih 10 posto isplaćenih šteta ali otkrivenih je znatno manje, a kažnjenih zbog toga je neznatan broj. Stoga osigurava-telji poduzimaju mjere pojačanog nadzora, a u tom sklopu je i zapažena regionalna inicijativa rezultat koje je potpisani Protokol o suradnji u sprječavanju prijevara u osiguranju sa svim susjednim zemljama i Makedonijom.U 2010. godini pokazatelji financijskog položa-ja djelatnosti osiguranja su zadovoljavajući. Uz povoljna kretanja ukupnih sredstava osigura-nja ostvarena je dobit koja je veća negoli 2008., a saniranjem gubitaka iz ranijih godina, rješa-vanjem problema doprinosa HZZO-u i smanjiva-njem poslovnih rashoda može biti i veća.

U srpnju 2010. broj neosiguranih vozila bio oko 116.000, a u veljači 2011. smanjen na 104.199 vozila neosiguranih dulje od 30 dana

82 OSIGURANJE

Anketa:

>> Iako je protekla 2010. godina bila turbulentna, u Euroherc osi-guranju zadovoljni smo s ostvare-nim poslovnim rezultatima koji su u skladu s našim planovima. Iako je godina bila teška, spremno smo odgovorili nastalim prilikama, a kako se naše poslovanje temelji na klasičnim osiguravateljskim proizvodima kao što je obvezno osiguranje od automobilske odgo-vornosti nismo bili izloženi većim promjenama u strukturi porftelja. Pokazali smo da možemo dobro poslovati i u teškim vremenima, i da bez naturalnog rasta možemo održati poslovanje.Euroherc je ostvario dobar rezul-tat poslovanja u 2010. godini, o čemu govore i financijski podaci zahvaljujući kojima se i u ovom trenutku nalazimo na samom vrhu promatramo li neživotna osiguranja na domaćem tržištu osiguranja.

Reafirmirati kulturu rada

Kvalitetan odgovor na krizu mora biti utemeljen na tri ključne po-stavke - vizija, vođenje i rad. U tomu moramo sudjelovati svi: dr-žava, tvrtke i zaposlenici. Kada je brzoplet pojedinac, postoji niz ra-zina i mogućnosti kako se greške mogu popraviti. Kada griješi tvrt-ka, posljedice trpe najprije njeni zaposlenici, pa kupci i partneri, u konačnici i zajednica koja ubire svoje nadležnosti od učinaka tvrt-ke. Ali i u tom lancu ima mnogo stepenica i čvorišta na kojima se može ispravljati pogreška. Ali ako se greške i ne otklone, posljedice snose uglavnom samo oni koji su ih prouzročili ili propustili sprije-čiti. Ali kada je brzopleta država, onda su posljedice opasne za sve, pa i za one koji nisu prouzro-čili posljedice. Stoga je odgovor-nost svih izražena, a odgovornost

države, posebno u vremenima krize, ključna je. Svi zajedno mo-ramo reafirmirati kulturu rada. Nažalost, mi smo skloniji traže-njima brzih rješenja, čarobnom štapiću. Kad bi se tako mogle ri-ješiti stvari, onda bi lutrijski bingo zgodici mogli biti rješenje za gos-podarsku krizu. Ali nisu. Nama treba više rada i bolja orga-nizacija, više solidarnosti među ljudima i suzbijanje svih vrsta pohlepe. Trebaju nam autentične osobe i vjerodostojne institucije koje će svoj autoritet graditi na rezultatima za budućnost, a ne na vječitim razračunavanjima o prošlosti.Euroherc upravo tako radi - pra-timo prepoznatljivu poslovnu viziju i snažan autoritet vođenja, njegujemo kult rada i pripadnosti zajedništvu tvrtke. Upravo zahva-ljujući tim činjenicama, Euroherc je danas izrazito stabilan poslov-ni sustav.Sve krize, one negdašnje i ove da-nas, kao i njihove posljedice nisu iste. Tranzicijska gospodarska kriza imala je i druge uzroke, i dru-

DAMIR ZORIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE EUROHERC

OSIGURANJA

Sve krize nisu iste Kvalitetan odgovor na krizu mora biti utemeljen na tri ključne postavke - vizija, vođenje i rad. U tomu moramo sudjelovati svi: država, tvrtke i zaposlenici. Nažalost, mi smo skloniji traženjima brzih rješenja, čarobnom štapiću

Kako ocjenjujete prošlu i što očekujete od ove poslovne godine?

Koliko je kriza utjecala na tržište osiguranja? Kako će to utjecati na vaše poslovanje?

Hoće li u vremenu krize doći do okrupnjavanja i preuzimanja na tržištu?

U kojoj ste mjeri iskoristili priliku za diverzifikaciju portfelja na domaćem i inozemnom tržištu kapitala?

Ocijenite daljnje mogućnosti razvoja svih vrsta osiguranja na hrvatskom tržištu.

JOŠ UVIJEK NEPREPOZNAT POTENCIJAL

1.

2.

3.

4.

5.

83OSIGURANJE

gu, nažalost ratnu logiku, pa i po-sljedice. Ona je mela velike, padali su giganti. Čak je i na teorijskoj, a i političkoj razini prevladalo mišlje-nje kako se veliki sustavi ne mogu efikasno nositi s izazovima trži-šta, kako je kontroling nemoguć u društvenom obliku vlasništva, kako je učinkovito upravljanje moguće jedino privatnim tvrtka-ma dok se država kvalificirala kao loš gospodarstvenik, kako smo zakasnili uključiti se u tehnološ-ku utakmicu s razvijenima pa da se treba držati naših posebnosti - usluga, prvenstveno trgovine, poljoprivrede i turizma. Mislilo se - malo je prilagodljivo. Padale su velike firme, a bivši zaposlenici otvarali su male obiteljske trgovi-ne i obrte.

Naša kriza nije sukladna

svjetskoj

Danas izgleda da je posve obrat-no - mali su sve ugroženiji i mnogi nestaju preko noći, a veliki i snaž-ni mogu se nositi s kriznim nale-tima. Istovremeno, u svijetu su ugroženi upravo svjetski giganti koje spašava državni intervenci-onizam i na taj način gospodar-ski hranidbeni lanac opstaje. To ukazuje i na činjenicu da hrvatska kriza nije posve sukladna s onom svjetskom.

Naša se događa također i zbog niza strukturnih neprilagođeno-sti, poput prevelikog i neefika-snog državnoga aparata, neodgo-varajuće gospodarske strukture u kojoj dominiraju usluge, prven-stveno trgovina i to najvećim dije-lom trgovina inozemnim robama, a ne proizvodnja i trgovina vla-stitim robama posebice izvozna, u kojoj je turizam ima izrazito značajni udjel, ali je silno osjetljiv na kretanja u gospodarskom ili političkom okruženju, zatim zbog previsoke razine zaduženosti, neodgovarajućeg odnosa uvoza i izvoza i slično. Što je prilika? Aktualni pad prome-

ta i vrijednosti burzovnih indeksa od početka ove i kraja prošle go-dine, negdašnju priliku mnogima je sad obrnuo u grdnu nepriliku. Euroherc nije primarno okrenut pasivnim ulaganjima u dionice i fondove s ciljem da čeka na po-rast vrijednosti. Naša ulaganja u udjele pojedinih tvrtki motivirana su namjerom aktivnijeg sudjelo-vanja dotične tvrtke u ostvariva-nju naših prodajnih rezultata. I dalje planski ulažemo u svoju imovinu, u 2010. smo godinu ušli s dvije nove podružnice: Velika Gorica i Slavonski Brod, otvorili novu poslovnu zgradu u Sisku, a 2011. je definitivno obilježilo preseljenje splitske podružnice u novi impozantni poslovni objekt čije svečano otvorenje će biti u trenutku izlaska ovog broja Finan-cijske industrije. Spomenut ću i novu poslovnu zgradu u Slavonskom Brodu koja je u završnoj fazi, a u kojoj će svoje mjesto naći naša najmla-đa podružnica. Upravo sve ovo našim osiguranicima i sredini u kojoj uspješno poslujemo gotovo dva desetljeća danas sa 1100 za-poslenih djelatnika, govori kako Euroherc hrabro ide dalje, sigur-nim korakom i prema planiranom ritmu. Dobrovoljna osiguranja imaju priliku i nadasve gospodarsku i socijalnu potrebu daljnjeg rasta. Životna osiguranja predstavljaju dopunu pa i alternativu sve ne-dostatnijim učincima socijalnih sustava u osiguravanju rizika starosti. Razvitak portfelja život-nih osiguranja ujedno je prilika državi da se kroz plasman svojih obveznica u matematičke pričuve osiguravateljskih društava, kroz domaću gospodarsku aktivnost zadužuje na domaćem financij-skom tržištu. U takvom zaduživa-nju svi interesi ostaju ovdje, kod onog inozemnog interesi idu van. Dopunska zdravstvena osigura-nja nadomještaju nedostatke u socijalnom javnozdravstvenome sustavu i država bi trebala potica-ti njihov razvitak. Interes za to je izrazit i na individualnoj i na javnoj razini. U Hrvatskoj ne pratimo eu-ropski opseg imovinskih osigura-nja. Stoga mislim da će sa svakim danom našega europeiziranja rasti i razina našega napretka na osiguravateljskom polju.

Pratimo prepoznatljivu poslovnu viziju i snažan autoritet vođenja, njegujemo kult rada i pripadnosti zajedništvu tvrtke

>> Poslovna 2010. bila je dobra za Allianz. Ostvarili smo bolje re-zultate od tržišta što je bio i naš glavni cilj. Posebno bismo izdvojili životna osiguranja gdje smo rasli gotovo tri posto, dok je tržište pa-dalo. Ukupna premija je bila sta-bilna, a zabilježili smo rast veći od tržišta i u segmentima osiguranja imovine i automobilske odgovor-nosti. U 2011. trendovi i okolnosti u kojima poslujemo nisu se bitno promijenili i očekujemo još jednu zahtjevnu godinu. Za sada smo zadovoljni rezultatima, a uz za-državanje dobre profitabilnosti i stabilnog portfelja, nastojimo i dalje maksimalno oprezno uprav-ljati troškovima. Očekujemo da ćemo i u 2011. ostvariti naše po-slovne ciljeve.Loša ekonomska situacija i opći pad platne moći građana zau-stavili su kontinuirani rast koje je tržište osiguranja bilježilo u godinama prije 2009. Neke od konkretnih posljedica su da se ugovara manje polica životnih osiguranja, bilježi se već broj ot-kupa polica, kasko osiguranje je značajno palo zbog prepolovlje-ne prodaje novih vozila, a korpo-rativni klijenti, odnosno tvrtke, smanjuju pokrića kako bi plaćali manju premiju. Isto tako, ne izne-nađuje da je u ovim okolnostima rastao i broj prijevarnih šteta.

Bitno je okrenuti se klijentima

U Allianzu smo se prilagodili no-vim uvjetima i dobra strana krize jest da smo, ulažući više napora na svim razinama, značajno una-prijedili mnoge poslovne proce-se, prije svega upravljanje troš-kovima te se više orijentirali na klijente. Ipak, visoke stope rasta premijskog prihoda i nas i tržišta prije krize bit će teško dostići u

idućim godinama.Ne očekujemo da će, kad je riječ o okrupnjavanjima i preuzimanji-ma, biti nekih značajnih promjena na tržištu.Našim portfeljem upravljamo u skladu sa Zakonom o osiguranju. Ulaganja su stabilna i konzerva-tivna uz siguran prinos, a najveći dio portfelja ulažemo u hrvatske državne obveznice.

Hrvatsko tržište osiguranja još je uvijek nerazvijeno i sigurno ima prostora za rast u godinama koje dolaze. Bolje rezultate možemo očekivati ako se uloži još više tru-da na uvođenju reda i stabilnosti na samom tržištu. Isto tako, bitno je da se više okrenemo klijentima i njihovim stvarnim potrebama u smislu jednostavnijih proizvoda i usluga. Kriza nam je osvijestila kako i država i osiguravatelji mora-ju raditi na financijskoj pismenosti i osvješćivanju građana o potrebi za osiguranjem, posebice život-nim i mirovinskim, u nastupaju-ćim godinama jer će o tome uveli-ke ovisiti njihovi prihodi u mirovini.

BORIS GALIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE ALLIANZA

Prilagodili smo se novim uvjetima Dobra strana krize jest da smo, ulažući više napora na svim razinama, značajno unaprijedili mnoge poslovne procese, prije svega upravljanje troškovima te se više orijentirali na klijente

84 OSIGURANJE

>> Nakon 2009., obilježene izazo-vima gospodarske krize, možemo se zadovoljno osvrnuti na 2010. godinu. Pokazali smo visok stu-panj otpornosti na krizu i recesiju, zahvaljujući prije svega konzerva-tivnim ulaganjima i visokim sto-pama pričuva, po čemu smo mi u GRAWE-u poznati.

U 2010. smo se fokusirali na racionalizaciju troškova, stabi-liziranje postojećeg portfelja i zadržavanje osiguranika. Osjetili smo pad interesa za neobveznim osiguranjima te povećan broj upita za raskidom polica život-nog osiguranja. Međutim, prošlu godinu ocijenio bih kao godinu u kojoj su zaustavljeni negativni trendovi svih vrsta, a posebno raduje početak oporavka životnih osiguranja. Zaustavljan je i porast broja zahtjeva za otkupom i ra-skidom polica. Najsporije se opo-ravljalo kasko osiguranje. Uvijek ima prostora za poboljšanje, ali s obzirom na usporeni oporavak cjelokupnog gospodarstva, mogu reći da smo zadovoljni postignu-tim rezultatima.

Očekujemo pozitivan rezultat

U proteklih 18 godina koliko po-slujemo na hrvatskom tržištu konstantno smo među prvih 10 osiguravatelja i među vodećima u osiguranju života. I dalje smo naj-uspješnija tvrtka kći austrijskog

koncerna GRAWE koji postoji već 183 godine. I u ovoj godini očekujemo poziti-van rezultat te zadovoljavajuću dobit uz visok stupanj solventno-sti i oprezno formirane pričuve. Nastavit ćemo raditi na pobolj-šanju postojećih proizvoda, prije svega onih iz skupine životnih osiguranja, nastojeći što je kvali-tetnije moguće zadovoljiti indivi-dualne želje i potrebe korisnika. Osim pada prodaje neobveznih osiguranja, susreli smo se s veli-kim brojem zahtjeva za otkupom i kapitalizacijom polica životnog osiguranja. Potkraj prošle i u pr-vom kvartalu ove godine značaj-no je smanjen broj otkupljenih polica. Svakom korisniku pristu-pamo individualno i zajedno po-kušavamo pronaći opciju koja je za njega najpovoljnija, pri čemu je raskid prije isteka zadnja opcija koju preporučamo jer je za kori-snika najnepovoljnija. Nevezano na krizu, GRAWE je prvi s osiguranjem života došao na naše tržište još 1993. U prošloj i ovoj

godini istekao nam je velik broj polica. Iznose koje isplaćujemo zbog doživljenja ili otkupa polica teško je u ovakvim godinama pra-titi povećanjem broja novih polica. Međutim, zadovoljni smo jer se situacija od druge polovine prošle godine kreće u pozitivnom smjeru, a vjerujemo da značajniji oporavak životnih osiguranja tek slijedi. Osim toga, pojačano smo prati-li troškove poslovanja. Odgodili smo investicije koje ne utječu neposredno na tekuće poslova-nje. Naša ciljna skupina su i dalje privatni korisnici te male i srednje velike tvrtke. Pobornici smo dis-perzije rizika. Više manjih klije-nata omogućava i nama i našim korisnicima veću sigurnost.

Imamo konkurentno tržište

Kao i do sada, profitabilnost nam je na prvom mjestu, čak i po ci-jenu gubitka dijela tržišta. I u predstojećem razdoblju koncen-trirat ćemo se na postizanje efi-kasnosti u poslovanju, širit ćemo prodajnu mrežu zapošljavanjem

IGOR PURETA, PREDSJEDNIK UPRAVE GRAWE-a HRVATSKA

Visok stupanj otpornosti na krizu i recesijuProšlu godinu ocijenio bih kao godinu u kojoj su zaustavljeni negativni trendovi svih vrsta, a posebno raduje početak oporavka životnih osiguranja. Zaustavljen je i porast broja zahtjeva za otkupom i raskidom polica.

85OSIGURANJE

>> Prošla godina bila je godina velikih izazova za osiguravatelj-sko tržište. Uniqa je, unatoč krizi i otežanim uvjetima poslovanja, uspjela povećati premijske priho-de, kako životnih tako i neživotnih osiguranja. Godinu 2010. završili smo s porastom dobiti, porastom aktive, uz zadržavanje visoke ra-zine likvidnosti.I ove godine nastavili smo s kon-zistentnim provođenjem svoje poslovne strategije i naš je plan stabilno i profitabilno poslovanje uz nastavak trenda rasta bržeg od tržišta. Tržište osiguranja dijeli sudbinu gospodarstva pogođenog krizom, ali unatoč crnim najavama koje se provlače već zadnje dvije go-dine, možemo konstatirati da je

hrvatsko osiguravateljsko tržište stabilno. Što se tiče Uniqa osiguranja, mi ostajemo pri svojim planovima unatoč izazovnom okruženju u kojem poslujemo. Do okrupnjavanja će zasigurno doći, u svakom slučaju unutar grupacija koje posluju na našem tržištu. S druge strane, činjenica je da se svake godine, pa tako i krizne, povećava broj osigurava-teljskih društava, da nova dolaze na naše tržište.

Konzervativna politika ulaganja

Naše Društvo provodi konzerva-tivnu politiku ulaganja tako da najviše ulažemo u obveznice koje izdaje Republika Hrvatska te u ob-veznice za koje jamči Republika

Hrvatska. Međutim, upravo zbog diverzifikacije rizika uložili smo i određeni dio portfelja na inoze-mnom tržištu, i to u najvećoj mjeri u obveznice, a sve u okviru zakon-skog okvira održavanja matema-tičke i tehničke pričuve.Najveći prostor za rast vidimo u području životnih osiguranja, a velik je i potencijal rasta tržišta zdravstvenog osiguranja koje po-krivaju osiguravateljska društva s ponudom dobrovoljnih zdravstve-nih osiguranja. Ono što je važno i čega smo kao branša svjesni je činjenica da moramo kontinuirano i sustavno raditi na osvještavanju i edukaci-ji javnosti o nužnosti i potrebi za osiguranjem.

novih savjetnika, otvaranjem no-vih ureda i jačanjem partnerske prodaje uz mali broj administra-tivnog osoblja. S obzirom na veličinu, naše je tržište već sad izrazito konku-rentno, a nova društva još uvijek se osnivaju. Do konsolidacije je dolazilo i prije krize. Ona nije nuž-no povezana s krizom, ali je kriza čini mogućom. O tome hoće li doći do okrupnjavanja i preuzimanja ili ne, ovisi o planovima postojećih društava i onih koji u našem trži-štu vide potencijal.Ukupna ulaganja GRAWE-a Hrvat-ska su na hrvatskom tržištu kapi-tala. Vodimo niskorizičnu politiku ulaganja. Čak 80 posto našeg portfelja uloženo je u državne obveznice Republike Hrvatske, stoga vrijednost naših ulaganja ima najveći stupanj stabilnosti. Sredstva koja su nam povjerili ko-risnici ulažemo na konzervativni način i uz što veći oprez, što je po našem mišljenju zadatak osigura-vateljskog društva. Potencijal osiguravateljske dje-latnosti u Hrvatskoj još uvijek nije u potpunosti prepoznat i ona

se još uvijek nije nametnula kao aktivan i važan čimbenik razvoja hrvatskog gospodarstva. Jedan

od razloga za takvu situaciju je nedovoljan razvoj životnih osigu-ranja. Nedostaje nam jedinstvo svih subjekata (zakonodavca, nad-zornog tijela, osiguravatelja, po-trošača i države) koji mogu prido-nijeti tome da osiguranje dobije važniju ulogu u razvoju. Osiguranje života, osim velikog utjecaja na sigurnost pojedinca, ima važnu ulogu najkvalitetnijeg izvora unutrašnjeg dugoročnog financiranja. Gotovo tri četvrti-ne pričuva industrije ulaže se u vrijednosne papire Republike Hr-vatske čime se direktno pomaže financiranje razvoja Republike. Zbog toga smatramo da bi država trebala poticati osiguranja te da bi trebalo uvesti vrijednosne pa-

pire koji će po svojoj strukturi biti namijenjeni isključivo ulaganji-ma sredstava iz pričuva životnih osiguranja. Kad to postignemo, vjerujem da će životno osiguranje ponovno imati dvoznamenkasti rast koji smo imali do 2008.

Prostor za rast životnih

osiguranja

Zajednički interes svih nas, kako osiguravatelja, tako i državnih in-stitucija, ali prije svega građana, jest da generacije koje tek dolaze moraju preuzeti aktivnu ulogu u planiranju budućnosti za sebe i obitelj ulaganjem u različite obli-ke štednje. Znači, prvenstveno vidim po-tencijal i prostor za rast životnih

osiguranja. Uz to, velik potencijal postoji i u osiguranjima namije-njenim malim i srednjim podu-

zetnicima te obrtnicima, koji su iznimno važna skupina poslovnih subjekata za hrvatsko gospodar-stvo. Velika većina malih poduzet-nika u Hrvatskoj nije osigurana ili imaju osiguranja s nedovoljnim pokrićima. Potrebno je osvijestiti poduzetnike i obrtnike o potre-bi osiguranja, o tome da na njih ne gledaju kao na trošak, već da u osiguravateljima prepoznaju partnera na kojeg se mogu oslo-niti u slučaju šteta na poslovnim prostorima i opremi ili drugih do-gađaja koji mogu dovesti u pitanje poslovanje tvrtke, što u konačnici može imati negativne posljedice, ne samo za vlasnike tvrtki, već i za zaposlenike i njihove obitelji. Podizanje kulture osiguranja, ali i svijesti o potrebi i važnosti osi-guravateljske djelatnosti kako za pojedinca tako i za društvo u cjelini je neizbježno. Institucije i udruženja trebaju educirati sta-novništvo jer ako to budu radile samo osiguravateljske kuće, može se postići negativan efekt u percepciji građana - moglo bi to djelovati kao samopromocija, što nam svakako nije cilj.

Profitabilnost nam je na prvom mjestu, čak i po cijenu gubitka dijela tržišta

Potrebno je osvijestiti poduzetnike i obrtnike o potrebi osiguranja

SAŠA KRBAVAC, PREDSJEDNICA UPRAVE UNIQA OSIGURANJA

Godina izazova Unatoč krizi i otežanim uvjetima poslovanja lani smo uspjeli povećati premijske prihode, kako životnih tako i neživotnih osiguranja

86 OSIGURANJE

dualnim potrebama, a uz vrhun-sku dijagnostiku naši liječnici ori-jentirani su na svakog korisnika.Zahvaljujući dostupnosti vlastitih poliklinika kojih trenutačno ima devet u Hrvatskoj, a još četiri su u završnoj fazi uređenja, Sunce osi-guranje sigurno razvija svoj zdrav-stveni osiguravateljski program približavajući se tako svakom

stanovniku naše prelijepe zemlje.Ulaganje u medicinsku opremu i u vlastite poliklinike, dugoročno gledano, govori kako je Sunce osiguranje spremno zadržati sve svoje osiguranike, ali i oduprijeti se krizi.

Dobrovoljno zdravstveno osigura-nje je proizvod koji korespondira s aktualnim stanjem u hrvatskom zdravstvu s jedne, te povećanom javnom i osobnom sviješću ljudi o potrebi preventivnoga očuvanja zdravlja s druge strane, i pred njim je tek pravo vrijeme koje će pokazati ispravnost ove tvrdnje. Sunce osiguranje je svoju prili-ku prepoznalo već 2004. godine kada je počelo s intenzivnijim pla-smanom dobrovoljnog zdravstve-nog osiguranja. Od tada do danas izraslo je u modernu i dinamičnu tvrtku s jasnom strategijom i vi-zijom poslovanja. A prava vizija i strategija razvoja pokazala se kao prednost i u kriznim vremenima.

Ima prostora za razvoj

Dodatnim širenjem prodajne mre-že, pojačanjem vlastitog sustava Poliklinika Sunce s novim poli-klinikama, te plasiranjem novih proizvoda iz asortimana dobro-voljnog zdravstvenog osiguranja uz bolju pristupačnost i konku-rentnije usluge, Sunce će svojim osiguranicima pružiti još kvalitet-

niju i bolju zdravstvenu zaštitu, a na naše tržište dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja unijeti dodatno osvježenje. Veća briga za vlastito zdravlje trebala bi postati stil života svakog od nas.Tako je iz našeg primjera već vid-ljivo kako prostora za razvoj ima, pogotovo usporedimo li se s dru-gim zemljama svijeta koje rade na promicanju osiguravateljske svijesti kod ljudi, kroz dodatnu edukaciju i kulturu življenja.

>> Zadovoljni smo rezultatima za prošlu godinu kao i svojim tr-žišnim udjelom, svjesni činjenice da iako držimo više od polovine tržišta dobrovoljnih zdravstvenih osiguranja u Republici Hrvatskoj, ima još jako mnogo neiskori-štenog prostora. A to je samo dodatni izazov i motiv za daljnji, još intenzivniji rad i razvoj Sunce osiguranja. Kada ste lider, uvijek morate težiti nečem novom i ino-vativnijem kako bi se drugi mogli ugledati na vas.Uz sve već započete projekte na-stavit ćemo se razvijati u smjeru obiteljskog osiguranja, uvođe-nja novih proizvoda te daljnjeg jačanja Exclusive zdravstvenog programa. Uz nove poliklinike - u prvom redu to je novi, atraktivniji i veći prostor Poliklinike Sunce u Splitu, a uskoro i u Slavonskom Brodu - dodatno ćemo ulagati u modernu dijagnostičku opremu, te nastaviti s novim, ciljanim pro-gramima. Mogu reći da će za Sun-ce 2011. definitivno biti inovativ-na, radna i puna izazova.U svjetskim je razmjerima prisu-tan porast segmenta dobrovolj-

nih zdravstvenih osiguranja te sve veća svijest kod ljudi kako bri-gu o vlastitom zdravlju treba sta-viti na prvo mjesto, a taj je trend zahvatio i Hrvatsku. Sve više smo spremni ulagati u dobrovoljno zdravstveno osiguranje i brigu o svom zdravlju pa ni današnju krizu ne vidimo kao nepremosti-vu prepreku. I u najvećoj krizi, za zdravlje smo svi spremni izdvojiti potrebna financijska sredstva. Konkurentni proizvodi

Mi u Sunce osiguranju svoju prednost vidimo u iznimno kon-kurentnim zdravstveno-osigura-vateljskim proizvodima kao što su naše Classic i Exclusive police, zahvaljujući kojima smo svojim osiguranicima spremni pružiti pravu zaštitu.To su prepoznali kako osiguranici tako i korisnici medicinskih uslu-ga Poliklinike Sunce. U Suncu ih očekuje usluga višeg standarda, maksimalno prilagođena indivi-

IVANA BRATANIĆ, PREDSJEDNICA UPRAVE SUNCE OSIGURANJA

2011. bit će nam inovativna, radna i puna izazovaUz sve već započete projekte nastavit ćemo se razvijati u smjeru obiteljskog osiguranja, uvođenja novih proizvoda te daljnjeg jačanja Exclusive zdravstvenog programa

Veća briga za vlastito zdravlje trebala bi postati stil života svakog od nas

I u najvećoj krizi, za zdravlje smo svi spremni izdvojiti potrebna financijska sredstva

87OSIGURANJE

>> Godina 2010. za Helios je bila vrlo specifična. Pripajanjem druš-tva Cosmopolitan Life Društvo je postalo veće i jače. Pozicioniranje na tržištu jasno smo usmjerili na životna i neži-votna osiguranja za pojedince, obitelji i male tvrtke. Težište je kao i prije na jednom od najatrak-tivnijih oblika privatnog životnog osiguranja, na proizvodu Whole Life Get Well - jedinom doživot-nom osiguranju u Hrvatskoj, koje je osobito zanimljivo za mlade obitelji. Uz to nudimo, naravno, i ostale vrste klasičnog životnog i osiguranja od nezgode. Naravno da su financijska kriza i pad privrede imali negativan utje-caj na razvoj neživotnih osiguranja, a posebno se to odnosi na pad u in-dustriji građevinarstva i s time po-vezanom industrijom osiguranja. U životnim osiguranjima posebno je došao do izražaja nedostatak financijskih sredstava u privat-nim kućanstvima. Osiguranici su uglavnom svjesni vrijednosti ži-votnog osiguranja koje su sklopili, ali često više nisu u mogućnosti plaćati premiju.

S druge strane smatramo da bi ljudi pogotovo u vremenima krize trebali postati svjesniji onoga što je nužno za njihovu budućnost.

Ta činjenica zapravo predstavlja priliku za prodaju životnih osigu-ranja. Unatoč krizi i teškoj ekonomskoj situaciji u kojoj se nalazi hrvatsko gospodarstvo, u Helios VIG-u uvje-reni smo da ćemo i u ovoj godini ispuniti svoje ciljeve i ostvariti značajnu dobit.

Kriza će jednom završiti

Smatramo da okrupnjavanja i preuzimanja nisu usko povezana s krizom, već s efikasnošću i pro-fitabilnošću poslovanja. Točno je da je u fazama rastuće privrede lakše ostvariti i rast društava, me-đutim to ne znači da su ta društva

zaista efikasna i profitabilna. Po-jedina društva u određenim faza-ma razvoja uvide da ne mogu da-lje opstati na tržištu kao zasebne jedinice. Kriza, dakle, takve pro-cese može samo ubrzati, ali i ne-ovisno o krizi, na hrvatskom trži-štu privatnih osiguranja sljedećih se godina mogu očekivati daljnja okrupnjavanja i preuzimanja. Obveznice Republike Hrvatske nude jako dobar omjer sigurno-sti i prinosa. Stoga unatoč krizi hrvatske privrede ulažemo upra-vo u državne obveznice Repu-blike Hrvatske. Vodeći se istim načelom sigurnosti i prinosa, odlučili smo se i za ulaganja u državne obveznice Poljske.

U pogledu naših ulaganja, sigur-nosti dajemo apsolutni prioritet. Kako danas, tako ni u budućnosti nećemo mnogo ulagati u dionice i

slične vrijednosne papire. Jedan austrijski bankar nedavno je re-kao da svakoj krizi dolazi kraj. I u Hrvatskoj će kriza jednom zavr-šiti, a gospodarstvo ponovno ra-sti. Ako usporedimo pokazatelje hrvatske industrije osiguranja s europskim prosjekom, vidimo da industrija osiguranja u Hrvatskoj u budućnosti s pravom može oče-kivati snažan rast.

WALTER LEONHARTSBERGER, PREDSJEDNIK UPRAVE HELIOS VIG-a

Vjerujemo da ćemo ispuniti svoje ciljeve Pozicioniranje na tržištu usmjerili smo na životna i neživotna osiguranja za pojedince, obitelji i male tvrtke. Težište je kao i prije na jednom od najatraktivnijih oblika privatnog životnog osiguranja, na proizvodu Whole Life Get Well - jedinom doživotnom osiguranju u Hrvatskoj

Okrupnjavanja i preuzimanja su povezana s efikasnošću i profitabilnošću poslovanja

Industrija osiguranja u Hrvatskoj u budućnosti može očekivati snažan rast

>> Mi u Croatia zdravstvenom osiguranju očekujemo ostvarenje svih Planom poslovanja za 2011. godinu zacrtanih ciljeva i Planske veličine. Uspješni poslovni rezul-

tati postignuti su prošle godine zahvaljujući jasnoj strategiji Druš-tva, definiranim razvojnim plano-vima i sposobnosti prilagođava-nja proizvoda potrebama tržišta.

Izvrsnost usluga

U ovoj godini nastavljamo izgra-đivati Društvo na načelu ostva-rivanja izvrsnosti usluga kroz neprekidno daljnje poboljšanje

VESNA DULIBIĆ, PREDSJEDNICA UPRAVE CROATIA ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA

Realizirano zacrtano, krizi unatoč Daljnji rast dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja u Republici Hrvatskoj tek predstoji, a najviše će ovisiti o zakonskim odredbama s jedne strane i o potrebama i kupovnoj moći stanovništva odnosno stanju u gospodarstvu, s druge strane

88 OSIGURANJE

>> Unatoč krizi u 2010. godini KD Life je uspio povećati broj osigura-nika. Čak štoviše, bili smo najbrže rastuća osiguravateljska kuća u Hrvatskoj mjereno postotnim rastom i među prvima mjereno

nominalnim rastom. Postali smo maksimalno fleksibilni i prema klijentima koji su se našli u po-teškoćama plaćanja premija, pa smo uspjeli smanjiti dio storno polica, radili smo na povećanju i kvaliteti prodajne mreže. Što se KD Lifea tiče, mi smo još uvijek u početnoj fazi razvoja i unatoč svemu očekujemo rast visokim stopama, kao i do sada. To je za nas imperativ.Činjenica je da se trend krize nastavio i u 2010. godini. Tako barem izgleda na bruto premiji životnih osiguranja koja je pala za 1,25 posto u usporedbi sa 2009. No situacija je još gora ako gle-damo koliki je broj novih polica sklopljen u usporedbi s godinama prije krize. S jedne strane to je re-zultat aktualne gospodarske i fi-nancijske krize, a s druge rezultat činjenice da je na našem tržištu životnih osiguranja u zadnjih pet godina potpuno devastiran agen-

cijski kanal prodaje zahvaljujući uglavnom nes(p)retno sročenim zakonima. Taj je kanal zastupljen sada sa samo 15 posto u ukupnoj produkciji novih polica, dok je u zemljama s kojima se moramo us-poređivati on zastupljen s više od 60 posto u stvaranju novog posla.

Nerazvijeno tržište životnih

osiguranja

U vremenu krize ne očekujemo preuzimanja. Kada do njih dođe, to će samo po sebi biti znak da tržište izlazi iz krize.Svakako smo diverzificirali naše portfelje u skladu s aktualnom si-tuacijom i u dogovoru s matičnom kućom.Prosječna premija životnog osi-guranja u Europi po stanovniku 2009. godine bila 1086 eura, u Sloveniji 311, u Hrvatskoj je iste godine iznosila 76 eura, stoga hr-vatsko tržište životnih osiguranja spada u nerazvijenija europska

tržišta. Ako tome još dodamo či-njenicu da je udio fondpolica na našem tržištu u ukupnoj premiji

životnih osiguranja zanemariv, dok u spomenutim zemljama upravo fondpolice dominiraju trži-štem, imamo razloga optimistič-no očekivati veliki razvoj tržišta u budućnosti.

postojećih proizvoda, te ostva-renje vrhunskih usluga širenjem mreže vlastitih i ugovornih zdrav-stvenih ustanova.Sukladno tome očekujemo daljnji rast Društva uz porast policirane premije i u ovoj godini.Kriza je svakako utjecala na sta-gnaciju čitavog sektora osigura-nja pa tako i na sektor zdravstve-nih osiguranja, u kojem je također došlo do prijevremenih otkaza pojedinih ugovora o osiguranju. To, međutim, nije ostavilo značaj-nog utjecaja na broj osiguranika Croatia zdravstvenog osiguranja. Unatoč krizi, planirane veličine za 2010. godinu, kako u pogledu za-računate premije, tako i u pogledu broja osiguranika, su realizirane. Svaka kriza rađa i nove vrijedno-sti pa je tako Croatia zdravstveno osiguranje u 2010. godini nasta-vilo sa širenjem vlastitih polikli-ničkih sadržaja otvorivši novu

polikliniku u Koprivnici. Kako se mali broj osiguravatelja u Republici Hrvatskoj bavi provođe-

njem dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja, a Croatia zdravstve-no osiguranje jedina je tvrtka specijalizirana samo za tu vrstu osiguranja, smatramo da u ovoj vrsti osiguranja ipak još nije došlo vrijeme za okrupnjavanja i preuzi-manja na tržištu.

Konzervativniji pristup ulaganju

Društvo je iskoristilo priliku za diverzifikaciju ulaganja na do-maćem tržištu kapitala, koja je velikim dijelom strogo propisana i

od strane regulatornog tijela - Hr-vatske agencije za nadzor finan-cijskih usluga, koja je zakonskim odredbama limitirala visinu ula-ganja u pojedine vrste ulaganja. Uslijed prisutne visoke volatilno-sti tj. nepredvidljive promjenjivo-sti tržišta vrijednosnih papira i financijskih instrumenata koja je pogodila sva svjetska financijska tržišta pa tako i naše, Društvo se priklonilo konzervativnijem pri-stupu ulaganju te je preferiralo sigurnija ulaganja s manjim pri-nosom naspram rizičnijih s većim prinosom. Iz istoga razloga nismo iskoračili na inozemna tržišta kapitala. Osnovno pravilo diverzifikacije je sigurnost, tako da najveći dio imovine ulažemo u sigurna sred-stva.Prema našem iskustvu građa-ni sve više koriste dobrovoljno zdravstveno osiguranje, osobi-

to različite programe dodatnog zdravstvenog osiguranja. Među-tim, ocjenjujemo da daljnji rast dobrovoljnog zdravstvenog osi-guranja u Republici Hrvatskoj tek predstoji, a najviše će ovisiti o za-konskim odredbama s jedne stra-ne i o potrebama i kupovnoj moći stanovništva odnosno stanju u gospodarstvu, s druge strane.

Dakle, prognoziramo da će se u ukupnom trošku zdravstvene zaštite povećavati broj osigura-nika dodatnog zdravstvenog osi-guranja. U svakom slučaju, rast dobrovoljnih zdravstvenih osigu-ranja, slično praksi u Europi, tek predstoji.

Udio fondpolica u ukupnoj premiji životnih osiguranja je zanemariv

U ovoj vrsti osiguranja još nije vrijeme za okrupnjavanja i preuzimanja na tržištu

Građani sve više koriste dobrovoljno zdravstveno osiguranje

NEVEN TIŠMA, PREDSJEDNIK UPRAVE KD LIFEA

Očekujemo visoke stope rasta Postali smo maksimalno fleksibilni i prema klijentima koji su se našli u poteškoćama plaćanja premija pa smo uspjeli smanjiti dio storno polica, radili smo na povećanju i kvaliteti prodajne mreže

89OSIGURANJE

>> Prošla godina bila je vrlo uspješna za naše mirovinsko osiguravateljsko društvo. Prva polovina ove poslovne godine pokazuje da će i 2011. godina biti jednako dobra. Priljev novih ko-risnika mirovina i razine njihove uplate prelaze planirane vrijedno-sti, što u konačnici utječe na bolji rezultat Društva.Mirovinsko osiguravateljsko društvo isplaćuje mirovine nakon završetka razdoblja članstva u

mirovinskim fondovima. Sigurno je da se u vrijeme krize manji broj ljudi odlučuje na ulazak u novu štednju, ali zato se povećava broj onih koji iz štednje izlaze.

Ranija umirovljenja

Kriza je utjecala na poslovanje Raiffeisen mirovinskog osigura-vajućeg društva na način da se povećao broj zahtjeva za skla-panje ugovora o mirovini iz do-brovoljnog osiguranja, što ima pozitivan utjecaj na naš rezultat poslovanja. Cjelokupna financijska situacija utječe na članove dobrovoljnih fondova da u većem broju zavr-šavaju sa svojom dobrovoljnom mirovinskom štednjom i traže isplatu mirovine. Većina korisnika mirovine koji dolaze iz dobrovolj-nih mirovinskih fondova biraju isplatu mirovine u najkraćem zakonskom roku od pet godina i isplatu do 30 posto od ukupnih sredstava odmah na početku isplate mirovine.U obveznom mirovinskom osigu-ranju sve više raste broj korisnika prijevremene starosne mirovine jer u kriznim vremenima poslo-davci i ranijim umirovljenjima rje-šavaju problem viška zaposlenih. Članovi obveznih mirovinskih fondova i dalje su značajno ošte-ćeni povećanjima mirovinskih primanja (putem dodatka na mi-rovinu) isključivo za one koji nisu ušli u novi sustav reformiranog mirovinskog osiguranja. Kako je sve veća neizvjesnost pozitivnih

izmjena zakona koje bi popravile njihov položaj, veći broj ovih ko-risnika mirovine podnosi zahtjev za isplatom mirovine iz obveznog mirovinskog fonda. Tržište mirovinskog osiguranja razlikuje se od ostalog tržišta osiguranja po tome što je broj potencijalnih korisnika mirovi-ne ograničen zakonskim odred-bama o ostvarivanju prava na mirovinu. Mirovina za članove dobrovoljnih mirovinskih fondo-va može biti ostvarena najranije s navršenih 50 godina života, a za članove obveznih mirovinskih fondova tek nakon priznanja prava na mirovinu iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osigura-nje. Za sada je Raiffeisen jedino mirovinsko osiguravateljsko društvo, a prema najavama oče-kujemo da će nam se ubrzo pri-družiti još netko.Mogućnosti ulaganja mirovinskog

osiguravateljskog društva odre-đene su Zakonom o mirovinskim osiguravateljskim društvima i isplati mirovina na temelju indivi-dualne kapitalizirane štednje i za sada su naša ulaganja na tržištu kapitala minimalna i odnose se isključivo na domaće tržište. Mi-rovinsko osiguravateljsko druš-tvo preuzima dugoročnu obvezu isplate mirovine i svoja ulaganja mora uskladiti s tom obvezom. Većinu naših ulaganja čine obve-znice (državne, lokalne samou-prave i korporativne), trezorski i

korporativni zapisi, kao i udjeli u investicijskim fondovima te depo-ziti u bankama, dok dionice čine vrlo mali postotak imovine.

Kontinuirani priljev članova

Mirovinsko osiguranje u dijelu koji se odnosi na obvezno osiguranje ima kontinuirani priljev novih čla-nova obveznih mirovinskih fondo-va, ovisno o broju novozaposlenih

osoba. Stjecanjem uvjeta za mi-rovinu članova obveznih mirovin-skih fondova rast će i broj korisni-ka mirovina iz ovog osiguranja. Dobrovoljno mirovinsko osigu-ranje još uvijek nije dobilo pravi zamah gledano kroz broj osigu-ranika. Dobrovoljni mirovinski fondovi intenzivno rade na pro-mociji dobrovoljne mirovinske štednje i povećanju broja članova. Vjerujemo da će porezne olakšice za poslodavce, koje su uvedene prošle godine, isto tako imati po-zitivan učinak na povećanje broja članova. S povećanjem članstva u dobrovoljnim mirovinskim fondo-vima raste i potencijal korisnika mirovine po osnovi dobrovoljnog mirovinskog osiguranja. Članstvo i imovina u mirovinskim fondovima preduvjet su poslo-vanja mirovinskog osiguravatelj-skog društva budući da su upra-vo članovi fondova najveći dio korisnika mirovina, uz manji broj korisnika za koje je napravljena izravna uplata u mirovinsko osi-guravateljsko društvo temeljem uplate za dokup mirovine od stra-ne poslodavaca u trenutku umi-rovljenja njihovih zaposlenika.

Dobrovoljno mirovinsko osiguranje još uvijek nije dobilo pravi zamah

Dobrovoljni mirovinski fondovi intenzivno rade na promociji dobrovoljne mirovinske štednje i povećanju broja članova

BISERKA ŽALAC, DIREKTORICA RAIFFEISEN MIROVINSKOG OSIGURAVAJUĆEG DRUŠTVA

Povećan broj zahtjeva za sklapanje ugovora Većina korisnika mirovine koji dolaze iz dobrovoljnih mirovinskih fondova biraju isplatu mirovine u najkraćem zakonskom roku od pet godina i isplatu do 30 posto od ukupnih sredstava odmah na početku isplate mirovine

PREMIJE OSIGURANJA U EUROPI - za 33 zemlje, članice CEA-e, Europskog komiteta osiguranja odnosno federacije koja okuplja nacionalna udruženja osiguravatelja - u 2009. godini su povećane za 2,9 posto nakon velikog pada od šest posto u 2008. godini i dostigle su 1057 milijardi eura. Pritom je bruto domaći proizvod u zemljama EU-a u 2009. pao za čak četiri posto da bi oporavak počeo u 2010. godini s rastom BDP-a od 1,8 posto. Tržišta osiguranja zemalja EU-a su dobro reagirala na oporavak i u 2010. premije su povećane za 3,5 posto, na 1115 milijardi eura.Ukupna premija od 1057 milijardi eura u 2009. godini povećana je najviše zbog porasta životnih osiguranja, za pet posto, dok su neživotna osigu-ranja ostala na istoj razini. Povećanje premije OŽ-a od četiri posto, na 688 milijarde eura u 2010., bilo je različito u pojedinim zemljama. Četiri najveća tržišta drže oko 75 posto ukupne premije. U Ujedinjenom Kraljevstvu zabilježen je rast od dva posto, u Francuskoj od četiri posto, u Njemačkoj

šest posto i Italiji oko 11 posto. U Njemačkoj i UK-u više su se prodavali tradicionalni proizvodi zbog većih potreba klijenata za sigurnošću, dok su u Francuskoj i Italiji više prodavane unit-linked police, kao oblici ulaganja nakon prevladane krize.

Najveća tržišta Njemačka i Italija

Premije neživotnih osiguranja su u 2009. ostale na 411 milijardi eura, dok su u 2010. godini povećane na 428 milijardi eura. Premija osiguranja automo-bila iznosila je u 2010. godine 125 milijardi eura ili oko 30 posto premije neživotnih osiguranja. Nje-mačka i Italija su najveća tržišta s udjelom od 16 posto svaka, a zajedno s Francuskom i UK-om za-uzimaju oko 65 posto ukupne premije automobil-skih osiguranja. Premija zdravstvenog osiguranja porasla je za sedam milijardi eura, za šest posto, i s iznosom od 108 milijardi eura druga je najveća skupina neživotnih osiguranja. Najveći udio premi-je imaju Nizozemska i Njemačka, zajedno sa skoro dvije trećine ukupnog tržišta. Osiguranje imovine sa 83 milijarde eura premije bilježi porast od jedan posto. Vodeća tržišta su UK, Njemačka i Francuska, svaka s oko 15 milijardi eura premije.

OSIGURANJE U EUROPI

Rast premija



Tržišta osiguranja zemalja EU-a su dobro reagirala na oporavak i u 2010. premije su povećane za 3,5 posto, na 1115 milijardi eura

91OSIGURANJE

92 OSIGURANJE

U pojedinim zemljama Zapadne Europe u 2009. godini stope promjena ukupne premije su različite. Velika Britanija bilježi pad od 7,7 posto, Belgija od tri posto, Irska 9,9 posto, Danska 4,5 posto, Portugal pet posto i Nor-veška 1,2 posto. S druge strane Francuska je ostvarila rast premije od 9,2 posto, Njemačka od 4,1 posto, Italija čak 28,1 posto, Švedska 3,9 posto, Finska 2,4 posto i Austrija 1,3 po-sto, dok su tržišta u Nizozemskoj, Španjolskoj i Švicarskoj stagnirala. Stope promjena premije na europskom istoku su većinom negativne, pa tako Poljska ima pad od 13,4 posto, Bugarska od 7,1 posto, Rumunjska 14,4 posto, Latvija 33,5 posto, Mađarska 7,4 posto, Litva 26,8 posto, Esto-nija 1,3 posto, Hrvatska 2,8 posto i Slovačka 0,2 posto. Manji broj zemalja iskazao je rast premije i to su Slovenija sa 2,7 posto, Češka sa 4,8 posto, Grčka sa 4,4 posto, Turska sa 4,3 posto, Cipar sa šest posto i Malta sa 4,9 posto

Oporavak tržišta kapitala

Tržišta kapitala su u 2009. godini počela opo-ravak nakon krize, koji je nastavljen i u 2010. unatoč zamjetnim kolebanjima. Ulaganja osigu-ravatelja dostigla su 7500 milijardi eura i pove-ćana su za pet posto uz stalne tečajeve valuta. Gubici europskih osiguravatelja nisu bili takvi kao u SAD-u, budući da su njihova ulaganja bila konzervativnija negoli ulaganja banaka i drugih financijskih posrednika, kao i mnogih američkih osiguravatelja. Europski osiguravatelji stalno prate promjene na svojim tržištima i surađuju s tijelima EU-a, posebno s Europskom komisijom u predlaganju i donošenju niza mjera i propisa za unaprjeđivanje djelatnosti osiguranja. Neka pita-nja su trajno u središtu pažnje, kao sustav uprav-ljanja rizicima i utvrđivanja potrebnog kapitala

Solvency II, mirovinski sustavi, porezi, klimatske promjene, nove tehnologije, teški i opasni rizici, i posebno, zaštita osiguranika - potrošača. Osiguravatelji zastupaju stav da sami osigura-vateljski poslovi ne uzrokuju sistemske rizike već da su to neosiguravateljske operacije. Glo-balna kriza je uglavnom potvrdila taj stav. Stoga bi nadzor trebalo usmjeriti na špekulativne po-slove u osiguranju, ako ih ima, dok bi za procje-nu rizika u osiguravateljskim poslovima trebao biti dovoljan sustav Solvency II. Uz provođenje tog nadzora ne trebaju posebne mjere za suz-bijanje sistemskih rizika u osiguranju. Solvency II treba omogućiti realne procjene rizika koje odražavaju prirodu rizika i načine ublažavanja rizika. Sustav Solvency II je dobar i potreban ko-

rak naprijed i kombinacija kvantitativnih i kvali-tativnih elemenata nadzora je dobar temelj za buduću regulativu. Ipak, prijedloge provedbe-nih mjera treba pojednostaviti kako bi sustav bio prihvatljiv i provediv i za manje i srednje osi-guravatelje, među koje spadaju i hrvatski.

Mirovinski sustavi

Države i vlade su odgovorne i za poboljšanje obaviještenosti stanovništva o stanju mi-rovinskih sustava i o tome kolike bi mogle državne mirovine biti u budućnosti. Isto tako potrebne su i dodatne mjere za stabilizaciju i bolju transparentnost sustava zaposleničkih mirovina. Osiguravatelji predlažu Komisiji da se uvedu jednaki regulatorni uvjeti za mirovin-ske fondove i osiguravatelje. Solvency II se te-melji na procjeni rizika i utvrđivanju potrebnog kapitala u skladu s tim. S druge strane regu-lativa za zaposleničke mirovine (koje donekle sliče drugom stupu mirovinskog sustava u Hrvatskoj) nema takav pristup. Stoga bi čla-novi mirovinskih shema i mirovinskih fondova mogli očekivati veće rizike i gubitke negoli osi-

guranici života u grupnim osiguranjima života, koja imaju sličnu ulogu kao zaposleničke miro-vine. Kao rješenje CEA predlaže harmonizaciju propisa o funkcioniranju i nadzoru mirovinskih fondova u skladu s regulativom koju predviđa Solvency II za osiguravatelje života po načelu „za iste rizike ista pravila i isti kapital“.Stalnu pozornost osiguravatelji posvećuju bo-ljoj kvaliteti i preglednosti svojih financijskih izvješća i nastoje uskladiti knjigovodstvene propise s međunarodnim regulatorima. Po-sebno je od značaja uvažiti dugoročnost osi-guravateljskih poslova i ulaganja sredstava te utvrditi specifičnosti koje ih razlikuju od banaka s kojima ih regulatori ponekad nastoje izjednačiti. Primjena osiguravateljskih prin-cipa na najveće globalne grupe omogućit će bolje usklađivanje nadzora na međunarodnoj razini i poboljšanje kvalitete poslovanja i veli-kih i ostalih osiguravatelja.

Za prevenciju: dobri zakoni i čvrst nadzor

Globalna financijska kriza potaknula je razne ideje i prijedloge reakcija i rješenja nastalih

Ulaganja osiguravatelja dostigla su 7500 milijardi eura i povećana su za pet posto uz stalne tečajeve valuta

93OSIGURANJE

problema. Jedan od prijedloga je i uvođenje poreza na financijske usluge “za troškove prošle i budućih kriza“. Europski osiguravatelji ne prihvaćaju ovaj prijedlog navodeći značaj-ne argumente. Osiguranje nije bilo izvor krize, čak je u značajnoj mjeri pomoglo u stabilizaciji tržišta kapitala, a nije bilo niti korisnik pomoći države. Procjenjuje se da je tijekom krize glo-balno uloženo oko 11.000 milijardi američkih dolara potpora financijskim sustavima od čega je na osiguranje utrošeno samo oko 10 milijardi. Dobri zakoni i čvrst nadzor najbolji su put prevencije sličnih kriza u budućnosti. Po-red toga, osiguranje nije porezno pogodovano jer u svim zemljama se plaća porez na premije osiguranja (a ničeg sličnog nema u sustavu banaka), a osiguravatelji ne mogu koristiti od-bitak PDV-a koji plate u svom poslovanju.Klimatske promjene i brojne katastrofe zabri-njavaju i države i osiguravatelje. (Re)osigu-ravatelji poduzimaju mjere kojima se šire sa-znanja o rizicima i razvijaju održiva rješenja za otklanjanje posljedica prirodnih katastro-fa. Prijedlozi rješenja idu u tri pravca. Predla-

že se podjela odgovornosti između država, privatnih (re)osiguravatelja i osiguranika, zatim bolja koordinacija u pribavljanju o kori-štenju podataka svih zainteresiranih i finan-ciranje unaprijed (ex-ante) putem osiguranja kao bolje rješenje negoli naknadno (ex-post) prikupljanje državnih fondova. Bolje je provo-diti pravodobne i preventivne mjere u borbi protiv prirodnih katastrofa negoli zakašnjele. Na to upućuje sve veća učestalost poplava,

orkana i potresa uz porast stanovništva i koncetraciju

sve veće imovine na izlo-ženim područjima. Iden-

t i f i c i r a n j e područja visokog rizika omogućuje poduzimanje mjera prostornog planiranja, odgovarajuće gradnje i primjerene zaštite. Ujedno to pomaže osiguravateljima kod utvrđivanja potrebnih premija osigura-nja. Uspostava ravnoteže omogućit će izbje-gavanje oslanjanja samo na državne fondo-ve, jer to smanjuje interes za osiguranjem, dok bi državna pomoć trebala biti usmjerena na slučajeve kad su poduzete potrebne pre-ventivne mjere i za slučajeve koji se ne mogu osigurati.

Jamstvene sheme kao zaštita

Europska komisija predlaže osnivanje jamstve-nih shema kojima bi se zaštitili osiguranici u slučajevima insolventnosti osiguravatelja. CEA podupire prijedloge da se potrošači zaštite za slučaj insolventnosti osiguravatelja, ali to u na-čelu treba omogućiti preko pojačanog nadzora i uvođenjem sustava Solvency II. Prioritet treba biti zaštita potrošača u dugoročnim životnim osiguranjima, a te sheme treba prepustiti naci-onalnim zakonodavstvima. Tržišta su u Europi vrlo različita, pa i rješenja mogu biti različita, iako je harmonizacija određenih načela dobro-došla. Zaštitu treba ograničiti na fizičke osobe i ne prihvaćati prijedloge da se štite poduzetnici, pa makar i mali. Važno je da jamstvene sheme pružaju dugoročnu i trajnu zaštitu.Financijska pismenost široke publike vrlo je važna za razvitak djelatnosti osiguranja. Potrošači trebaju imati pristup značajnim in-formacijama i objašnjenjima tako da steknu dovoljno znanja kako bi mogli izabrati najbolja rješenja za svoje potrebe. Tu je potrebno veli-ko angažiranje nacionalnih udruženja osigura-vatelja koja mogu dati objektivan sud o ponu-đenim osiguravateljskim proizvodima. Zatim mogu podizati svijest i širiti saznanja o novim rizicima i mogućnostima zaštite od njih te pro-voditi istraživanja o ponašanju i potrebama

potrošača. Za sve ovo mogu poslužiti različiti kanali, od brošura, interneta, savjetovališta za potrošače, medijskih kampanja, turneja, pred-stava, do igara za djecu.Značajna pitanja su proistekla iz presude Europskog suda pravde da su različite tari-fe i premije u osiguranju za muškarce i žene diskriminirajuće i stoga nevaljane. Osigura-vatelji ukazuju na moguće posljedice - porast premija i troškova te posljedično smanjivanja iznosa štednje za mirovine i treću dob. Raste i bojazan da bi se sličnim, nelegitimnim, mogle proglasiti i dob i invalidnost, čime bi se ugrozili temelji osiguranja kakvo danas funkcionira. Velik broj ovih pitanja razmatraju i hrvatski osiguravatelji, a ona koja još nisu uskoro će doći u žarište njihovih interesa.

Životna osiguranja su povećana za pet posto, dok

su neživotna osiguranja ostala na istoj razini

2008. u mil. EUR

2009. u mil. EUR

Nominalna stopa rasta*

Austrija 16.214 16.420 1,3

Belgija 29.279 28.386 -3,0

Bugarska 915 850 -7,1

Cipar 742 787 6,0

Češka Republika 5.274 5.218 4,8

Danska 20.811 19.902 -4,5

Estonija 372 367 -1,3

Finska 15.800 16.182 2,4

Francuska 183.194 200.057 9,2

Grčka 4.789 5.002 4,4

Hrvatska 1.341 1.282 -2,8

Irska 13.431 12.099 -9,9

Island 280 251 7,6

Italija 92.019 117.866 28,1

Latvija 476 315 -33,5

Lihtenštajn 3.769 5.947 50,1

Litva 590 432 -26,8

Luksemburg 1.899 1.935 1,9

Mađarska 3.542 2.944 -7,4

Malta 275 288 4,9

Nizozemska 76.559 76.395 -0,2

Njemačka 164.523 171.330 4,1

Norveška 12.705 11.824 -1,2

Poljska 16.830 11.824 -13,4

Portugal 15.329 14.559 -5,0

Rumunjska 2.443 1.814 -14,4

Slovačka 2.031 2.026 -0,2

Slovenija 2.019 2.073 2,7

Španjolska 60.086 60.374 0,5

Švedska 24.706 23.244 3,9

Švicarska 33.666 35.138 -0,7

Turska 6.179 5.677 4,3

Velika Britanija 247.022 203.809 - 7,7

CEA 1.059.113 1.056.618 2,9

Ukupna premija osiguranja u 2008. i 2009. godini

* Uz stalne tečajeve valutaIzvor: Izvještaj CEA za 2010.g.

Rang-ljestvica leasinga za 2010. godinu(po financiranoj vrijednosti ugovora) (po portfelju)

Izvor: HANFA

2010.HRK

Udjel%

1 Hypo-Leasing Kroatien 4.275.775.364 19,21

2 UniCredit Leasing 3.778.291.350 16,98

3 Erste & Steiermärkische S-Leasing 2.259.406.348 10,15

4 Raiffeisen Leasing 1.929.140.565 8,67

5 Erste Group Immorent Leasing 1.328.676.708 5,97

6 VB Leasing 1.314.125.830 5,91

7 PBZ Leasing 1.108.846.982 4,98

8 Mercedes-Benz Leasing 1.102.915.471 4,96

9 Porsche Leasing 1.078.323.034 4,85

10 OTP Leasing 642.045.425 2,89

11 Impuls-Leasing 504.324.958 2,27

12 Optima Leasing 437.861.990 1,97

13 SG Leasing 412.440.259 1,85

14 EUROleasing 399.659.047 1,80

15 BKS-leasing 327.485.005 1,47

16 Jadran Jahte 317.677.789 1,43

17 ALD Automotive 282.852.161 1,27

18 KBM Leasing 255.693.526 1,15

19 Hypo - Leasing Steiermark 184.052.050 0,83

20 PROleasing 101.128.499 0,45

21 Croatia Leasing 85.271.430 0,38

22 Scania Credit Hrvatska 55.592.977 0,25

23 i4next leasing 36.068.152 0,16

24 Austrofin Leasing 30.290.761 0,14

25 Alfa-Leasing 6.308.406 0,03

26 Immoconsult Leasing 50.231 0,00

Ukupno: 22.254.304.318 100,00

LEASING

2010.HRK

Udjel%

1 UniCredit Leasing 1.093.371.669 18,83

2 Raiffeisen Leasing 881.426.117 15,18

3 Erste & Steiermärkische S-Leasing 556.797.284 9,59

4 VB Leasing 415.365.336 7,16

5 SG Leasing 339.639.318 5,85

6 Mercedes-Benz Leasing 339.145.716 5,84

7 Porsche Leasing 332.565.764 5,73

8 PBZ Leasing 298.630.145 5,14

9 Hypo-Leasing Kroatien 297.937.898 5,13

10 Impuls-Leasing 249.867.791 4,30

11 OTP Leasing 244.311.245 4,21

12 EUROleasing 166.690.738 2,87

13 ALD Automotive 139.104.694 2,40

14 Hypo - Leasing Steiermark 100.499.614 1,73

15 KBM Leasing 82.820.645 1,43

16 BKS-leasing 76.410.478 1,32

17 Optima Leasing 47.124.009 0,81

18 Austrofin Leasing 40.279.573 0,69

19 Scania Credit Hrvatska 30.827.692 0,53

20 Jadran Jahte 20.783.505 0,36

21 Erste Group Immorent Leasing 17.474.164 0,30

22 i4next leasing 16.366.804 0,28

23 Alfa-Leasing 9.035.866 0,16

24 PROleasing 8.433.617 0,15

25 Croatia Leasing 238.773 0,00

- Immoconsult Leasing -

Ukupno: 5.805.148.455 100,00

2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Broj Vrijednost Broj Vrijednost Broj Vrijednost Broj Vrijednost Broj Vrijednost

Osobni automobili 50.801 6.391.657 63.334 8.151.690 73.712 9.956.572 69.050 9.525.699 61.242 8.934.296

Gospodarska vozila 9.042 1.976.496 9.275 2.103.244 8.690 2.426.411 8.039 2.467.326 7.529 2.298.391

Strojevi i oprema 2.336 1.252.528 2.986 2.367.200 3.601 2.648.653 3.452 1.905.384 3.196 1.799.166

Postrojenja 13 32.084 14 22.119 21 35.379 18 43.390 22 43.430

Nekretnine 118 1.360.724 107 797.820 115 1.084.618 100 1.049.115 83 1.198.720

Plovila 514 781.817 721 1.209.500 936 1.850.416 947 1.960.896 869 1.911.123

Ostalo 789 173.540 178 112.192 204 121.703 280 79.925 213 62.621

Ukupno 63.613 11.968.846 76.615 14.763.766 87.279 18.123.753 81.886 17.031.735 73.154 16.247.746

2006. 2007. 2008. 2009. 2010.





Postrojenja 25 21.027 38 32.280 38 25.293 45 27.637 55 37.759

Nekretnine 413 2.694.705 701 2.844.969 860 4.015.285 1.004 5.786.730 1.080 6.166.827

Plovila 521 416.852 836 611.974 892 823.676 844 863.257 740 867.262

Ostalo 890 225.738 659 227.399 913 312.517 882 334.174 892 353.001

Ukupno 47.975 12.360.555 61.795 16.664.831 73.080 21.420.135 73.438 24.459.816 70.410 24.645.594

2006. 2007. 2008. 2009. 2010.


Osobni automobili 13.282 1.302.187 11.637 1.152.555 9.801 1.011.500 6.195 655.156 3.111 329.081

Gospodarska vozila 5.029 1.092.869 4.495 965.227 3.942 846.591 2.449 548.290 2.800 550.412

Strojevi i oprema 2.628 1.110.06 2.565 1.132.509 2.321 1.033.286 1.554 797.329 1.172 672.073

Postrojenja 21 8.639 12 7.064 10 6.558 8 5.924 0 0

Nekretnine 743 4.026.89 725 3.877.154 647 3.751.256 552 3.571.470 493 2.915.208

Plovila 504 394.886 472 361.251 410 319.338 277 240.127 201 185.580

Ostalo 307 190.978 91 297.591 82 258.154 55 215.050 25 200.623

Ukupno 22.514 8.126.518 19.997 7.793.352 17.213 7.226.683 11.090 6.033.347 7.802 4.852.977

2006. 2007. 2008. 2009. 2010.





Postrojenja 59 61.749 64 61.464 69 67.231 71 76.951 77 81.188

Nekretnine 1.274 8.082.322 1.533 7.519.943 1.622 8.851.160 1.656 10.407.315 1.656 10.280.755

Plovila 1.539 1.593.554 2.029 2.182.725 2.238 2.993.430 2.068 3.064.281 1.810 2.963.965

Ostalo 1.986 590.256 928 637.182 1.199 692.374 1.217 629.149 1.130 616.245

Ukupno 134.102 32.455.919 158.407 39.221.949 177.572 46.770.571 166.414 47.524.899 151.366 45.746.317

Vrijednost aktivnih ugovorana kraju razdoblja, u tisućama HRK

Ukupno

Operativni leasing

Financijski leasing

Zajmovi

95LEASING

Izvor: HANFAObrada: HGK

96 LEASING

ZA LEASING DRUŠTVA U HRVATSKOJ, koji čine nepunih sedam posto ukupne imovine hrvatskog finan-cijskog sektora, poslovna 2010. bila je godina ne pretjeranog pada vrijednosti, smanjenja zapo-slenosti, u kojoj je zadnjeg dana protekle godine bilo ukupno 151.366 ugovora i u kojoj su gubici dvostruko povećani, na 1,025 milijardi kuna. Za usporedbu s godinom prije postoji i otegotna okolnost kod usporedbe podataka, odnosno po-daci o leasingu koje objavljuje Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) za 2010. su objavljeni po novoj metodologiji, dok revidirani poslovni podaci leasinga za godine prije još nisu objavljeni.Leasing industrija, koja obuhvaća - kao i protekle dvije godine - 26 tvrtki, prošlu godinu završila je s dvostruko većim gubitkom nego u 2009. kada je gubitak iznosio 625 milijuna kuna. Tako je 2010. godina završena s gubitkom od 1,025 milijardi kuna. Gubitak je iskazalo 15 leasing društava u

ukupnom iznosu od 1,122 milijarde kuna, dok je dobit nakon oporezivanja ostvarilo 11 društava u visini od 97,4 milijuna kuna.Na iskazani gubitak djelatnosti leasinga i u 2010. u najvećoj mjeri utječu rezerviranja za sumnjiva i sporna potraživanja. Leasing, naravno, dijeli sudbinu i trendove leasin-ga u Europi. Kao posljedica globalne financijske

krize, i u Hrvatskoj se početno usporavanje u 2008. nastavilo i tijekom 2009. Zadnjih dese-tak godina hrvatsko tržište bilježilo je snažan i dinamičan rast vrijednosti (stope rasta tržišta leasinga u zadnje četiri godine bile su iznad 20 posto). Međutim, 2008. godina donosi preokret te tržište leasinga prekida trend rasta. U 2008. godini vrijednost leasinga smanjena je u odnosu na prethodnu, 2007. godinu. Podsjetimo kako je u 2006. godini rast bio ubrzan i iznosio

Zadnjeg dana protekle godine bilo je sklopljeno ukupno 151.366 ugovora

Darko Buković

Leasing tvrtke, njih 26, završile su proteklu godinu s gubitkom od 1,025 milijardi kuna. Gubitak je iskazalo 15 leasing društava u ukupnom iznosu od 1,122 milijarde kuna, dok je dobit nakon oporezivanja ostvarilo 11 društava u visini od 97,4 milijuna kuna

Gubitak udvostručen, pad broja ugovora i vrijednosti

Darko Buković

LEASING U 2010. GODINI

97LEASING

je 34,7 posto, da bi se u 2007. godini sa sto-pom od 21,1 posto vratio na razine iz 2005. godine (u 2005. godini 21 posto).Poslovna 2008. godina donosi smanjenje od 6,51 posto, te se prvi put od kada pratimo in-dustriju leasinga smanjila vrijednost ugovore-nih poslova. U 2009. se pak, uz značajno smanjenje broja i vrijednosti novozaključenih ugovora, poka-zao i znatan negativni financijski rezultat na razini cijele djelatnosti. Takav negativni trend nastavljen je i u 2010. Ne samo po iznosu uku-

pnog gubitka koji su ostvarila leasing društva na razini cijele industrije, već je i agregirana bi-lanca pala 13,7 posto u godinu dana, na manje od 29 milijardi kuna.

Gubitak u poslovanju

Napomenimo kako je gubitak na razini cije-le leasing industrije potkraj 2008. iznosio 455,15 milijuna kuna, što je tada objašnjava-no najvećim dijelom gubitkom uslijed tečajnih razlika. U godinu dana, dakle, gubitak je pove-ćan za nešto više od 30 posto. Taj se gubitak u 2010. udvostručio. Broj aktivnih ugovora na dan 31. prosinca 2010. iznosio je 151.366 što je u odnosu na 2009. pad za 15.048 ugovora odnosno 9,94 posto. Istodobno, vrijednost aktivnih ugovora djelatnosti leasinga iznosi 45,7 milijardi kuna, što je smanjenje vrijednosti za 1,77 milijardi kuna. U strukturi broja aktivnih ugovora udio finan-cijskog leasinga povećan je sa 24,5 na 24,6 milijardi kuna iako je broj ugovora smanjen za više od 3000 ugovora, na 70.410 ugovora. Financijski leasing u ukupnoj vrijednosti aktiv-nih ugovora iznosi 53,9 posto.Istodobno, udio operativnog leasinga u uku-pnom broju aktivnih ugovora smanjen je u go-dinu dana za više od 8000 ugovora, odnosno za više od milijardu kuna - vrijednost 73.154 ugovora operativnog leasinga iznosila je 16,25 milijardi kuna. Udio operativnog leasinga u ukupnoj vrijed-nosti aktivnih ugovora je 35,5 posto, što je smanjenje za par postotnih bodova u odnosu na dan 31. prosinca 2009. Smanjen je i udio zajmova u ukupnoj vrijednosti aktivnih ugovo-ra sa 12,7 posto u 2009. godini na 10,6 posto

Kretanje broja leasing društava na kraju razdoblja

Godina 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Broj društava 35 37 57 57 25 26 26 26

Izvor: HANFA, HNB; Obrada: HGK

Godina Broj zaposlenih

2006. 868

2007. 997

2008. 1007

2009. 993

2010. 995

Kretanje broja zaposlenih u leasing

društvima (na kraju razdoblja)

Izvor: HANFA; Obrada: HGK Izvor: HANFA; Obrada: HGK

40

35

30

25

20

15

10

5

0

mili

jard

e ku

na

Agregatna bilanca leasing društava (na kraju razdoblja, u milijardama kuna)

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

20,4

27,0

30,3

35,133,6

29,0

+32,4% +12,2% +18,8% -4,3% -13,7%

Izvor: HANFA; Obrada: HGK

70.000

60.000

50.000

40.000

30.000

20.000

10.000

0

Broj novozaključenih ugovora (u godini)

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

43.878

53.65255.835

59.410

31.58128.474

+22,3% +4,1% +6,4% -46,8% -9,2%


18

16

14

12

10

8

6

4

2

0

mili

jard

e ku

na

Vrijednost novozaključenih ugovora (u godini, u millijardama kuna)

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

9,54

12,48

13,82

15,46

8,21

5,72

+30,9% +10,7% +11,9% -46,9% -30,4%

98 LEASING

u 2010. Gledano prema ukupnoj vrijednosti zajmovi su iznosili 4,9 milijardi kuna, što je smanjenje od 1,1 milijardu kuna u usporedbi sa zadnjim danom 2009.

Financijski leasing ojačao

Udio financijskog leasinga u ukupnoj vrijed-nosti novozaključenih ugovora porastao je sa 56,9 posto tijekom 2008. na 61,9 posto u 2009., dok se udio operativnog leasinga sma-njio sa 43,1 na 38,1 posto.Poslovna 2010. donijela je promjene. Tako je udjel financijskog leasinga u strukturi broja novozaključenih ugovora na dan 31. prosinca 2010. iznosio 57,6 posto, a udjel operativnog leasinga iznosi 42,4 posto.Tako je vrijednost financijskog leasinga izno-sila 3,57 milijardi kuna (godinu prije 5,08 mi-lijardi kuna), dok se u operativnom leasingu nalazi sada 2,23 milijarde kuna (u 2009. bilo je 3,12 milijuna kuna).Najčešća je podjela leasinga na operativni i financijski leasing prema stupnju i karakteru ugovorne obveze, te na direktni i indirektni

leasing prema metodi dobavljivosti leasinga. Svaki operativni i financijski leasing može biti direktni ili indirektni. U nastavku donosimo glavne karakteristike i razlike između financij-skog i operativnog leasinga. Financijski leasing je po svojim obilježjima najbliži ugovoru o kupoprodaji na kredit od-nosno ugovoru o kupoprodaji s pridržavanjem

Udio financijskog leasinga povećan je na 24,6 milijardi kuna uz 70.410 ugovora

Operativni leasing Financijski leasing Zajmovi

37,4% 35,5%

25,0%10,6%

2005. 2010.

37,6% 53,9%


99LEASING

prava vlasništva. Osnovni ekonomski smisao tog leasinga je financiranje kupnje nekog dobra, uz činjenicu da se vlasništvo nad tim dobrom zadržava do redovnog isteka ugovo-ra. Nakon isteka ugovora o leasingu korisnik leasinga dobiva mogućnost stjecanja prava vlasništva nad predmetom leasinga. Kod fi-

nancijskog leasinga iznos leasing naknade je uvijek viši od cijene predmeta leasinga jer naknada u sebi sadrži cijenu kapitala za kupnju investicijskog dobra uvećano za dru-ge troškove vezane uz predmet financiran putem leasinga. Naknada je fiksna obveza korisnika i mora se otplaćivati prema dogo-vorenoj dinamici te treba biti dovoljno visoka da leasing društvu osigura pokriće troškova i određenu dobit. Kod financijskog leasinga nema jednostranog raskida ugovora u svako vrijeme, odnosno ugovor je obično neopoziv i jamči leasing društvu povrat njegovog kapi-tala uvećanog za kamate. Za razliku od opera-tivnog leasinga, kod financijskog se predmet leasinga amortizira u knjigama korisnika le-asinga i ugovorom je predviđen otkup. Eko-nomski vlasnik je korisnik leasinga budući da svi rizici i koristi povezane s vlasništvom nad predmetom leasinga prelaze na njega, dok je leasing društvo pravni vlasnik predmeta te snosi rizik financiranja. Kao predmet takvog ugovora najviše se koriste investicijska dobra koja sporije gube na vrijednosti, kao što su nekretnine, uredska oprema te dobra velike

vrijednosti i najnovija tehnološka dostignuća. Operativni leasing ima obilježja klasičnog najma, te leasing društvo u pravilu ostaje vlasnikom predmeta leasinga i nakon isteka ugovora o leasingu. Bit operativnog leasinga je korištenje bez stjecanja vlasništva, vraća-nje korištenog predmeta leasinga i uzimanje novoga. Karakteristika operativnog leasinga je u tome da iz ugovora proizašle otplatne rate nisu dovoljne za pokrivanje ukupnih troškova stjecanja predmeta leasinga odnosno iznos leasing naknade uvijek je manji od cijene inve-sticijskog dobra financiranog putem leasinga. U slučaju raskida ili nakon isteka ugovora o operativnom leasingu, korisnik leasinga vraća objekt leasing društvu bez odgode i u funkcio-nalnom stanju. Taj se leasing u pravilu sklapa na kraće razdoblje (za razliku od financijskog leasinga), te nije vezan uz amortizacijski vijek trajanja predmeta leasinga. Kod operativnog leasinga svi rizici i koristi u vezi s vlasništvom nad predmetom leasinga ne prenose se na ko-risnika, nego ih zadržava leasing društvo. Taj je oblik leasinga optimalno rješenje za pravne osobe koje između ostalog mogu iskoristiti i sve porezne pogodnosti koje im se pružaju. Korisnik leasinga dobiva za vrijeme trajanja ugovora račun koji se sastoji od iznosa leasin-ga i PDV-a. Mjesečni iznos ulazi u trošak poslo-vanja korisnika leasinga, a PDV se odbija kao pretporez.

Najveći pad broja ugovora kod plovila

U strukturi portfelja novozaključenih ugovora prema objektima leasinga u 2010. došlo je do promjene strukture i odnosa.Ukupno je u 2010. sklopljeno 28.474 ugovora, što je smanjenje broja ugovora za 9,2 posto, pri čemu je vrijednost novozaključenih ugovora

Osobni automobili Gospodarska vozila Strojevi i oprema Postrojenja

Nekretnine Plovila Ostalo

36,2%32,5%

17,5%19,6%

4,4% 6,5%2,0% 1,3%

0,2%0,2%

20,4%

16,0%

20,9%22,5%

2005. 2010.


Vrijednost 73.154 ugovora operativnog leasinga iznosila je 16,25 milijardi kuna

100 LEASING

iznosila 5,8 milijardi kuna, što je 30 posto sma-njenje u odnosu na 2009. koja je završila sa 31.581 ugovorom vrijednim 8,2 milijarde kuna.Gledano po strukturi, od ukupnog broja ugovo-ra 42,4 posto odnosi se na leasing osobnih au-tomobila, 18,5 posto nekretnina, 17,3 posto se odnosi na strojeve i opremu, 14,5 posto na gospodarska vozila, a 5,8 posto na plovila.Tako je vrijednost novozaključenih ugovora o leasingu osobnih automobila, koji su lani činili 42,4 posto ukupne vrijednosti novih ugovora o leasingu, iznosila 2,42 milijarde kuna. To je 21 posto manje u odnosu na godinu prije kada je iznosila nešto više od tri milijarde kuna. Sa 1,02 milijarde kuna vrijednosti slijedi le-asing nekretnina, potom sa 990.000 kuna leasing strojeva i oprema, pa 826.000 kuna leasing gospodarskih vozila.Leasing nekretnina zabilježio je pad od 32,8 posto u odnosu na 2009., odnosno gotovo 60 posto je manji od 2008. godine kada je iznosio 2,34 milijarde kuna.Leasing strojeva i opreme iznosio je 990.000 kuna, što je za 125.000 manje nego godinu prije. Promatramo li leasing gospodarskih vo-zila, on je u godinu dana prepolovljen. Sa 1,67 milijardi kuna pao je na 827.000 kuna, a ako usporedimo vrijednost leasinga u rekordnoj 2008. kada je iznosio 3,44 milijarde kuna, u 2010. je i po tim podacima vidljivo pada-

nje gospodarske aktiv-nosti u Hrvatskoj.

Financiranje po-strojenja le-

asingom

iznosilo je 10,5 milijuna kuna, što je dvostruko manje nego u 2009.Kod plovila evidentirano je daljnje smanjenje pa je tako leasing plovila bio 44,6 posto manji nego godinu prije, odnosno leasing je iskazan

u vrijednosti od 329,6 milijardi kuna. Uspo-ravanje financiranja novih ugovora tijekom 2010. vidljivo je i kod svih ostalih objekata leasinga.

Osobni automobili prednjače

Ukupna vrijednost aktivnih ugovora dosegnu-la je 151.366 ugovora, ukupno vrijednih 45,75 milijardi kuna. Od toga najveća vrijednost aktivnih ugovora prema objektima leasinga/zajma na dan 31. prosinca 2010. odnosi se na 105.570 ugovora za osobne automobile i izno-si milijardu kuna manje nego u 2009. tj. 14,85 milijardi kuna. Iako po broju sa 26.094 ugovora slijedi lea-sing gospodarskih vozila (vrijednosti osam milijardi kuna), po vrijednosti - iako sa samo 1656 ugovora - slijedi leasing nekretnina na koji se odnosi 10,28 milijardi kuna leasing in-dustrije. Na leasing strojeva i opreme odnosi

se 15.029 ugovora, vrijednih gotovo devet mi-lijardi kuna. Ukupna aktiva leasing industrije, prema Hanfinim podacima, na dan 31. prosin-ca 2010. iznosila je 28 milijardi kuna i manja je za 5,6 milijardi kuna ili 16,5 posto.

Lani 26 registriranih društava

Hanfa vodi ukupne podatke o 26 registrira-nih leasing društava, što je isti broj i u 2008. i 2009. Prvi put za poslovnu 2010. imamo ran-giranje svih 26 leasing društava.Tako se od 5,8 milijardi kuna vrijednosti no-vih ugovora sklopljenih u 2010. najviše, 18,83 posto ili 1,093 milijarde kuna, od-nosi na UniCredit Leasing, slijedi sa 15,18 posto ili 881 milijunom kuna Raiffeisen le-asing te sa 9,59 posto udjela ili 556 miliju-na kuna Erste&Steiermärkische S-leasing.Prema ukupnom portfelju aktivnih ugovo-ra na dan 31. prosinca 2010. s udjelom od 19,21 posto ili 4,275 milijardi kuna na prvom je mjestu Hypo-Leasing Kroatien, UniCredit Leasing s vrijednošću 3,778 milijardi kuna ili 16,98 posto je drugi, dok je na trećem mjestu sa 2,26 milijardi kuna ili 10,15 posto Erste&Steiermärkische S-leasing.Naime, opet nam pojedina društva - njih 12 - nisu dostavila podatke. U takvim okolnostima možebitna rangiranja, procjenjujemo, nemaju smisla, pa smo se odlučili rangirati one koji su nam dostavili podatke. Njihovi podaci zorno pokazuju ukupnost stanja u leasing industriji. I još nešto: transparentnost koja je iznimno bitna svakom poduzetniku pri donošenju od-luke o izboru leasing kuće.

Najveća vrijednost aktivnih ugovora prema objektima leasinga/zajma na dan 31. prosinca 2010. odnosi se na 105.570 ugovora za osobne automobile

102 LEASING

>> Kako se svaka ekonomija po izlasku iz kriznih razdoblja ne-minovno stabilizira na početno nižim razinama, smatramo da će prvi pravi uspjeh biti zaustavlja-nje negativnih trendova, a tek po-tom restrukturiranje i prebaciva-nje potražnje s potrošnih dobara na proizvodna dobra. I u trenutač-no otežanim uvjetima poslovanja svih subjekata na tržištu, RL za-govara financiranje prvenstveno proizvodnih poduzeća, čime se u konačnici nastoji potaknuti proi-zvodnja i očuvanje radnih mjesta. Ako zanemarimo 2009. godinu koja je donijela pad poslovnih ak-tivnosti svih subjekata, osobito u segmentu leasinga, za 2010. godinu možemo reći da su vidljivi pomaci poslovnog restrukturira-nja korisnika leasinga. Ta promje-na usmjerava potražnju za pro-izvodnim predmetima leasinga, dok potrošne predmete leasinga (vozila i slično) stavlja na stranu, za sada. Smatramo da će potražnja za lea-sing proizvodima i dalje biti apso-lutno u korelaciji s rastom gospo-darstva (kad se dogodi) u cjelini.

Kriteriji sklapanja ugovora

nepromijenjeni

Ostvarenje planova Raiffeisen Leasinga ovisi primarno o kreta-njima u gospodarstvu Hrvatske. S obzirom na snagu Raiffeisen Gru-pe i veličinu portfelja RL-a, spre-mni smo na mogućnost korigira-nja planova u skladu s kretanjima na tržištu.

Kriterije sklapanja leasing ugo-vora RL neće mijenjati te će su-kladno tome nastaviti nuditi kva-litetnu uslugu financiranja putem leasinga bez obzira na to o kojem objektu leasinga se radi (oprema, stroj, vozilo i slično). Svaki novi leasing zahtjev bit će obrađen, pri čemu će se odgovoriti kako potrebama naših provjerenih i po-stojećih klijenata, tako i svim po-tencijalnim klijentima na tržištu. Raiffeisen Leasing je i do sada financirao gotovo isključivo po-

Anketa:

Nesumnjivo je da će se leasing usluge i dalje razvijati unutar, sada novih, tržišnih okvira

Kako ocjenjujete prošlu i što očekujete od ove poslovne godine?

Koliko je kriza utjecala na tržište leasinga? Kako će to utjecati na vaše poslovanje?

Hoće li u vremenu krize doći do okrupnjavanja i preuzimanja na tržištu?

U kojoj ste mjeri iskoristili priliku za diverzifikaciju portfelja na domaćem i inozemnom tržištu kapitala?

Ocijenite daljnje mogućnosti razvoja svih vrsta leasinga na hrvatskom tržištu.

LEASING IMA BUDUĆNOST

1.

2.

3.

4.

5.

MILJENKO TUMPA, PREDSJEDNIK UPRAVE RAIFFEISEN

LEASINGA

Prvi pravi uspjeh: zaustavljanje negativnih trendovaI do sada smo financirali gotovo isključivo poduzeća (99 posto), prvenstveno proizvodna. Smatramo da samo novostvorena vrijednost i očuvanje postojećih radnih mjesta može te mora biti mjerilo uspješnosti kako leasing društva, tako i korisnika leasinga na opću dobrobit svih sudionika u poslu i društva u cjelini

103LEASING

>> Kao i svi, tijekom 2010. radili smo u uvjetima gospodarske re-cesije što se reflektiralo na nedo-statak potražnje za investicijama kao osnovnom pokretaču rasta gospodarstva pa tako i oporavku leasing tržišta. Bez obzira na zna-čajan daljnji pad leasing tržišta u 2010. godini te na rad u oteža-nim okolnostima zadovoljni smo

poslovnim rezultatima i ostva-renjem zadanih ciljeva. I u 2010. godini S-Leasing je bio među vo-dećima na rang-ljestvici leasing društava u Hrvatskoj. Uz primat u segmentu financiranja plovila, u protekloj godini je ostvario i od-lične rezultate u segmentu finan-ciranja gospodarskog programa.

Sukladno tome i u 2011. godini nastavljamo s ulaganjem u razvoj prodajnih aktivnosti i usmjere-nosti ka klijentima. Istovremeno smo reducirali troškove poslova-nja, te vjerujemo da ćemo našom poslovnom politikom i u ovoj go-dini ostvariti naš glavni strateški cilj, a to je očuvanje kvalitete i

stabilnosti našeg cjelokupnog portfelja.

Otežana naplata dospjelih

potraživanja

S obzirom na to da se cjelokupno domaće gospodarstvo već više od dvije godine suočava s gos-podarskom recesijom, negativni trend se odrazio i na cjelokupnu leasing industriju. Leasing kao financijska usluga svojim karak-teristikama je većinom okrenuta segmentu gospodarstva te se na potražnju reflektira nedostatak kapitalnih investicija. Padom uku-pnog portfelja leasing industrija izgubila je primat najveće finan-cijske industrije nakon bankar-skog sektora te je udjel leasing in-dustrije u ukupnom financijskom sektoru Republike Hrvatske pao ispod šest posto. Tržište automo-bila još uvijek ne pokazuje jače znakove oporavka, iako je trenu-tačno najzastupljenije u leasing plasmanima s više od 50 posto udjela u vrijednosti novozaključe-nih ugovora.

Kako nema većih kapitalnih in-vesticija velik pad potražnje za-dnje dvije godine zabilježen je u segmentu financiranja opreme i proizvodnih linija. S druge strane, otežana naplata dospjelih potraživanja od već is-crpljenih gospodarskih subjekata predstavlja još jedan dio okolno-sti u kojima leasing industrija po-sluje te zajedno s klijentima po-kušava pronaći modalitete kako pomoći jedni drugima.Kao posljedica tržišnih kretanja dolazi i do lagane preraspodjele portfelja S-Leasinga gdje odre-đeni segmenti financiranja, prije svega financiranje nabave osob-nih vozila, preuzimaju sve veći dio u ukupnoj ponudi, bilo kroz partnerstva s određenim brendo-vima bilo kroz prodajne akcije. Leasing industrija je na domaćem tržištu prisutna više od 15 godina tijekom kojih su se leasing druš-tva profilirala i pozicionirala. S druge strane, većina leasing kuća je u vlasništvu banaka te iz tih ra-zloga ne očekujemo veće promje-

duzeća (99 posto), prvenstveno proizvodna. Tu poslovnu politiku nećemo mijenjati. Smatramo da samo novostvorena vrijednost i očuvanje postojećih radnih mje-sta može te mora biti mjerilo uspješnosti kako leasing društva, tako i korisnika leasinga na opću dobrobit svih sudionika u poslu i društva u cjelini.Što se tiče Raiffeisen Leasinga, neće doći do okrupnjavanja i pre-uzimanja na tržištu.Portfelj RL-a je diverzificiran kao posljedica poslovne politike od pr-voga dana poslovanja. RL posluje isključivo na domaćem tržištu kapitala.Fokus poslovanja leasing kuća na tržištu, iako sporo, ipak postupno prelazi s financiranja motornih

vozila na složenije oblike finan-ciranja opreme i (sada manje) nekretnina koji dobivaju sve veću važnost te im se povećava udjel u portfelju leasing kuća. Interes po-duzetnika za financiranje nabave opreme i strojeva bilježi relativno rastući trend te obuhvaća sve se-gmente gospodarstva.

Sigurnost i pouzdanost

poslovanja

RL nudi operativni i financijski le-asing za kupnju motornih te gos-podarskih vozila, strojeva, brodo-va i građevinske mehanizacije, zatim leasing usluge za kupnju različitih vrsta oprema (tiskarske, pekarske, medicinske, uredske, informatičke), gdje RL zauzima vodeće mjesto na domaćem tr-

žištu, dok u segmentu leasinga nekretnina RL bilježi kontinuirani trend rasta.Operativni leasing u prvi plan stavlja korištenje objekta leasin-ga bez stjecanja vlasništva te knjiženje obroka najma kao izrav-nog troška poslovanja. Iako su pojedine leasing kuće odustale od operativnog leasinga, RL i dalje nudi taj proizvod na dobrobit klije-nata i RL-a. Kod financijskog leasinga klijent po isteku ugovora uplatom za-dnje rate automatski postaje i pravni vlasnik objekta leasinga. Cilj je postati vlasnik predmeta leasinga i ovaj proizvod nudimo te razvijamo bez promjena u strukturi transakcije. Nesum-njivo je da će se leasing usluge i

dalje razvijati unutar, sada novih, tržišnih okvira. Mjesta za rast le-asing industrije će biti u mjeri u kojoj će se kretati rast odnosno pad cjelokupnog gospodarstva

u Hrvatskoj. Najviše će novih po-slova ostvariti one leasing kuće koje su svojim nastupom i ozbilj-nošću rada na tržištu etablirale sigurnost i pouzdanost leasing poslovanja.

Mjesta za rast leasing industrije će biti u mjeri u kojoj će se kretati rast odnosno pad gospodarstva

DARKO URUKALOVIĆ, ČLAN UPRAVE ERSTE&STEIERMÄRKISCHE S-LEASINGA

Značajan pad leasing tržišta S obzirom na to da se domaće gospodarstvo već više od dvije godine suočava s gospodarskom recesijom, negativni trend se odrazio i na leasing industriju. Leasing kao financijska usluga svojim karakteristikama je većinom okrenuta segmentu gospodarstva te se na potražnju reflektira nedostatak kapitalnih investicija

Leasing industrija daje dodatni poticaj hrabrima koji se odlučuju u ovim uvjetima investirati

104 LEASING

Potencijal rasta postoji

Poslujemo isključivo u Hrvatskoj, a diverzifikaciju portfelja radimo vezano uz sektore koje financi-ramo, vrste poslovnih subjekata te vrste objekata leasinga. Na inozemnom tržištu se samo refi-nanciramo i to uglavnom unutar financijske grupe kojoj pripada-mo. Razvoj leasinga na hrvatskom tržištu direktno ovisi o ukupnom ekonomskom razvoju hrvatske

ekonomije, dakle što su veće sto-pe ekonomskog rasta i investici-ja, to će brže rasti i sam leasing sektor. No to ujedno znači da i rast tog sektora posredno utječe na ekonomski razvoj zemlje, s ob-zirom na to da je veliki dio leasing financiranja usmjeren na investi-cijska ulaganja. Vjerujemo da za obostrani rast postoji potencijal, no oporavak ide daleko sporije nego što se prognoziralo i još se ne vide pozitivni pomaci.

>> Prošla godina je bila dosta teš-ka za sve poslovne subjekte, po-sebno one vezane uz građevinski sektor, kao i sektor prodaje vozi-la. Posljedično i mi kao leasing sektor osjetili smo povećane pro-bleme u smislu otežane naplate potraživanja. U ovoj poslovnoj godini je naža-lost nastavljen taj trend, odnosno bojimo se da bi moglo biti i gore, s obzirom na to da su tijekom proš-

le godine iscrpljene određene za-lihe kojima su poslovni subjekti raspolagali, a ekonomska aktiv-nost se nije poboljšala. Leasing tržište je u direktnoj ovi-snosti o realnom sektoru tako da je ukupna aktivnost leasing sek-tora pala u odnosu na prošle go-dine, upravo u proporciji s padom investicija. Stoga u ovoj godini ne očekujemo rast novosklopljenih poslova već smatramo da će re-alizacija ostati na prošlogodišnjoj razini.Mogućnosti preuzimanja i okrup-njavanja na tržištu uvijek postoje i uvijek su aktualne. No, sama re-alizacija ovisi o jako velikom broju faktora, odnosno pitanje je hoće li netko biti spreman platiti cijenu

koju bi potencijalni kandidati za preuzimanje tražili.

ne na tržištu u smislu okrupnjava-nja i preuzimanja.

Poticanje ponude

Uvijek smo maksimalno koristili mogućnost diverzifikacije por-tfelja kako prema objektima lea-singa tako i prema gospodarskim subjektima i sektorima kako bi-smo se zaštitili od jednosmjerne izloženosti i mogućih rizika. Ta konzervativnost u pristupu po-kazala se vrlo uspješnom prije svega u današnjim okolnostima gdje na našu veličinu i ukupnost plasmana bilježimo gubitke na vrlo malim razinama, za razliku

od prosjeka tržišta. Većina naših izvora kapitala dolazi od strane vlasnika te tu nismo imali većih promjena u dostupnosti i cijeni s obzirom na stabilnost Erste Gru-pe.Nesporno je da je leasing industri-ja jedan od neizostavnih izvora financiranja kapitalnih investicija te značajno pridonosi ukupnom gospodarskom razvoju, prije svega svojom specijalizacijom u financiranju raznih objekata leasinga po potrebi i prema mo-gućnostima klijenta. Iz tih razloga nema straha za budućnost lea-singa na hrvatskom tržištu, što

dokazuje i oporavak leasing indu-strije u zemljama koje su izašle iz recesije i krenule stopama rasta. Bez obzira na, još uvijek, nedo-statak oporavka hrvatskog gos-

podarstva primjetno je da leasing industrija u Republici Hrvatskoj potiče svoju ponudu kako cje-novno tako i manje restriktivnim

kriterijima za financiranje, s ob-zirom na iscrpljenost gospodar-skih subjekata, te na taj način daje dodatni poticaj hrabrima koji se odlučuju u ovim uvjetima investirati.Približavanjem Hrvatske EU-u za očekivati je daljnji poticaj investi-cijama i lagani povratak leasing industrije na pozicije koje su bile prije krize. Primjerice, otvaranjem novih tržišta za plasman leasing proizvoda, kao što je ulaganje u obnovljive izvore energije kroz proizvod “green leasing” koji bilje-ži sve veće stope rasta na razvije-nim leasing tržištima.

Leasing industrija je jedan od neizostavnih izvora financiranja kapitalnih investicija

RENATA PONDELJAK, PREDSJEDNICA UPRAVE OTP LEASINGA

Oporavak ide sporo Razvoj leasinga ovisi o ukupnom ekonomskom razvoju hrvatske ekonomije, dakle što su veće stope ekonomskog rasta i investicija, to će brže rasti i sam leasing sektor. No to znači da i rast leasing sektora posredno utječe na ekonomski razvoj zemlje

Mogućnosti preuzimanja i okrupnjavanja na tržištu uvijek postoje i uvijek su aktualne

105LEASING

>> Prošlu godinu ocjenjujemo godinom konsolidiranja vlastitih redova s većim fokusom na re-strukturiranje poslovanja nego na nove poslove. Koncentrirali smo se također i na spašavanje loših plasmana koji su se u velikoj mjeri dogodili kao lančana reakcija na financijsku krizu.U ovoj godini nadamo se novim izazovima pogotovo jer smo uje-dinili poslovne aktivnosti Immo-renta i Erste Grupe i na taj način maksimizirali sinergije naših kompanija tako da sada iz jedne ruke možemo ponuditi potpuno stručno vodstvo u projektima ve-zanim uz nekretnine i infrastruk-turu - nudimo sve od građevinskih usluga preko financiranja putem kredita ili leasinga do ulaganja.Mislimo da će se svaka leasing kuća složiti s nama ako kažemo da je kriza uvelike utjecala na leasing industriju, naročito u se-gmentu financiranja nekretnina. Ukupna imovina leasinga društa-va iznosila je 3,9 milijardi eura u

2010. godini što u usporedbi sa 4,5 milijarde eura u 2009. godini predstavlja značajan pad aktivno-sti. Nadalje, iznos novih plasmana koji je još bolji pokazatelj kretanja također je zabilježio značajan pad od 30 posto sa 1,1 milijarde eura u 2009. godini na samo 0,8 mili-jardi eura u 2010. godini. U segmentu leasinga nekretnina ukupni iznos novih plasmana u 2010. godini iznosio je 184,6 mi-lijuna eura što u odnosu na 2009. godinu predstavlja pad od 24 po-sto, a u odnosu na 2008. godinu pad od 36 posto.

Mjere za pozitivno poslovanje

Kao i svi ostali poslovni subjekti na tržištu pokušavamo smanjiti troškove, pronalazimo optimalne mjere kako poslovati na pozitivan način pod ovakvim okolnostima.U ovom trenutku nam nisu po-znata spajanja i preuzimanja u leasing industriji gdje je ionako samo nekoliko velikih igrača koji drže najveći dio tržišta, posebice

kad je riječ o leasingu nekretnina.Ako usporedimo hrvatsko tržište leasinga s bližom regijom, onda vidimo da je tržište leasinga u Re-publici Hrvatskoj i dalje u značaj-

no većem padu od ostalih tržišta u regiji. Za očekivati je da će se taj pad zaustaviti u 2011. godini s obzirom na to da se hrvatsko tržište leasinga tek u drugoj polo-vini 2009. godine suočilo sa zna-čajnim padom potražnje, dok se regija s time susrela već u drugoj polovini 2008.

Bez obzira na cjelokupno stanje mora se naglasiti da je leasing industrija prirodom svoga po-slovanja direktno orijentirana na gospodarstvo te je kao takva prva osjetila udar nelikvidnosti, rast pesimizma i pad investici-ja, međutim obratnim redom će osjetiti i oporavak gospodarstva i općenito optimizma. Osim toga, činjenica jest da će potražnje za leasing uslugama i dalje biti, a ve-ćina leasing društava naučit će se nositi s radom u kriznim godina-ma te donijeti mnoge odluke koje će garantirati solidne rezultate u godinama koje su pred nama.

U ovoj godini nadamo se novim izazovima pogotovo zato što smo ujedinili poslovne aktivnosti Immorenta i Erste Grupe

TOMISLAV MATIJA VARGA I DANIEL JANDRISITS, ČLANOVI UPRAVE IMMORENT LEASINGA

Potražnje za leasing uslugama i dalje će biti Leasing industrija je prirodom svoga poslovanja direktno orijentirana na gospodarstvo te je kao takva prva osjetila udar nelikvidnosti, rast pesimizma i pad investicija, međutim obratnim redom će osjetiti i oporavak gospodarstva i općenito optimizma

106 LEASING

>> Mi smo leasing društvo koje se bavi leasingom informatičke opreme. Prošla godina je bila dosta neiz-vjesna s obzirom na ubrzan pad u gospodarstvu. Godinu smo zavr-šili uspješno, s oko 10 posto rasta prometa i novih plasmana. U ovoj godini se primjećuje uspo-ravanje pada gospodarstva, iako se neki efekti pada iz 2010. tek sada pokazuju. Ipak, izgleda da ono što je opstalo posjeduje kva-litetnu supstancu te se sprema na nove investicije od kojih mno-ge ovise o oporavku tržišta, ali će određeni postotak biti realiziran i zbog zadržavanja kvalitete poslo-vanja. Naše društvo će ispuniti plan za ovu godinu što procjenjujemo prema najavljenim projektima. Moguće je da ćemo i premašiti plan s obzirom na to da se uvijek pojave novi neplanirani projek-ti. Takvih projekata bi, ovisno o raspletu političke situacije, mo-glo biti budući da su potrebe već davno isplanirane, međutim zbog neizvjesnosti sadašnje situacije u gospodarstvu vlada oprez.

Mali broj leasing društava

Budući da je jedan od utjecaja kri-ze i velika nelikvidnost u gospo-darskom sektoru, reklo bi se da je u krizi leasing kao financijski proi-zvod tražena usluga. Međutim, ra-zlog zbog kojeg leasing industriju ipak zahvaća kriza je smanjena potrošnja i pad kredibiliteta kli-jenata. S time se ipak smanjuje potražnja i za leasingom, a zbog ovog drugog faktora povećava rizik plasmana tj. u slučaju već realiziranih plasmana povećava-ju se zahtjevi za rezervacijama. Nadalje, rekao bih da su leasing društva cijelo ovo vrijeme poku-šavala zadržati rezultate te je jedan problem prerastao u drugi i stoga su im i prošla i ova godina jednako teške. I mi smo također osjetili posljedice krize, ali može-

mo reći da se dosta dobro nosimo s njima. Ja bih rekao da se u ovoj situaciji treba malo jače boriti za klijenta te da poslovanje treba prilagoditi tako da svi zajedno snosimo posljedice krize, a da se to ne prelama samo na onima koji su najugroženiji. Ako govorimo o leasing industriji, kad pogledate o kojim se leasing društvima radi i tko su im vlasnici, teško da će doći do nekog značaj-nog okrupnjavanja. Mislim da je općenito za cijelu leasing indu-striju loše da se i dalje smanjuje broj leasing društava kojih po mojem mišljenju i sada na tržištu, zanemarujući krizu, ima premalo.

S obzirom na to da smo osnovani 2006. godine te da smo još uvijek u fazi kapitalizacije, diverzifikaci-ju portfelja nismo radili. Naprosto polako ulazimo u sve segmente gospodarstva s obzirom na klasi-fikaciju po djelatnosti, a i po veli-

čini subjekta. Kako radimo samo leasing informatičke opreme i to s pravnim osobama, nismo ni ulazili u segment poslovanja s fi-zičkim osobama. S druge strane, postotak rizičnog portfelja nam je zanemariv tako da nismo imali potrebu analizirati i sprovoditi di-verzifikaciju portfelja. Ugroženi interesi vlasnika

Leasing u svijetu postoji odavno, a u Hrvatskoj je pokrenut prije tek nešto više od jednog desetljeća. Pokrenuli su ga poduzetnici koji su osjetili da je na hrvatskom tr-žištu vrijeme za ponudu tog pro-izvoda. Razvijao se u nekim se-gmentima jače, a u nekim slabije i to sve u ovisnosti o zadovoljenju interesa vlasnika društava koja su nudila taj proizvod. Ovo govori u prilog tome da bu-dućnost leasinga ne ovisi o trži-štu, tržište će leasing industrija sebi izgraditi, već o uvjetima koje ovo naše tržište bude postavi-lo leasing industriji da se može razvijati. Naime, i sami znate da nema dileme o tome je li leasing interesantan proizvod, međutim, interesi vlasnika sada su trenu-tačno ugroženi određenim prola-znim pojavama kao što je kriza i situacija s nesigurnošću tečaja domaće valute. Tu su i neki du-goročni problemi poput krutog zakonodavstva, a i vanjski poput računovodstvene regulative i sigurnosti izvora kapitala s obzi-rom na rizike poslovanja leasing industrije. Kad spominjem kruto zakonodavstvo, tu ni najmanje ne mislim na našeg regulatora s kojim imamo kvalitetne odnose i koji profesionalno obavlja svoju ulogu, a često puta i svojim pri-stupom olakšava i daje sugestije za rješavanje određenih proble-ma. Isto tako mogu reći da je sam Zakon o leasingu u jednom svom dijelu kvalitetno zaštitio i leasing društva i primatelje leasinga što pomaže u sigurnosti poslovanja

kroz pravnu zaštitu interesa obiju strana, a s time i smanjuje rizike samog proizvoda. Kad pogledate regulativu u susjednim državama, tamo to nije tako.No, Zakon o leasingu ima i potrebe za poboljšanjima pa smo i pokre-nuli inicijativu u tome smjeru. Razvoju hrvatskog tržišta lea-singa bi isto tako pridonijelo pro-filiranje leasing industrije kroz pojavljivanje nezavisnih leasing kuća i leasing kuća proizvođača jer za sada u Hrvatskoj dominiraju leasing kuće banaka. To bi prido-nijelo proširenju palete leasing proizvoda na tržištu, primjereni-jim zahtjevima nekih klijenata koji se sada i ne financiraju putem le-asinga jer se postojeća ponuda ne

uklapa u njihove zahtjeve. Postoji još dosta elemenata koji su inte-resantni i vezani za pitanje koje ste postavili, ali smatram da su dio internih problema industrije te da svi mi skupa imamo dovoljno snage da ih rješavamo i pridonosi-mo postojanju i unaprjeđenju lea-singa u Hrvatskoj. I na kraju mogu reći da mogućnosti razvoja leasin-ga u Hrvatskoj postoje te da će se on i dalje razvijati s manje ili više problema, ali i s velikim trudom sudionika koji tome pridonose.

Teško da će doći do nekog značajnog okrupnjavanja u leasing industriji

Budućnost leasinga ovisi o uvjetima koje će tržište postaviti leasing industriji da se može razvijati

DINO STIPKOVIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE I4NEXT LEASING CROATIA

Dobro se nosimo s posljedicama krizeU ovoj situaciji treba se malo jače boriti za klijenta, dok poslovanje treba prilagoditi tako da svi zajedno snosimo posljedice krize, a da se to ne prelama samo na onima koji su najugroženiji

na [email protected] ili 01 56 000 27Osigurajte svoj primjerak

Zelenimagazin broj

Novi broj magazinaPrivrednog vjesnika za zeleno gospodarstvo, zaštitu okoliša i društveno odgovorno poslovanje.

PROTEKLA JE GODINA napokon donijela optimizam na globalna tržišta kapitala, a kako su se fondovi djelomično preorijentirali na strana tržišta, ovakav razvoj događaja vratio je optimizam i u hrvatsku fondovsku industriju te među ulagače. Fondovi su ostvarivali dobre prinose te su najbolji dionički fondovi ostvarili dvoznamenkaste poraste vrijednosti udjela, kao u najboljim danima prije

krize. Kao što se i predviđalo, nastavljena je kon-solidacija fondovskog tržišta te su neka društva, radi racionalnijeg poslovanja napravila spajanja odnosno pripajanja. Potkraj godine, zahvaljujući događajima oko Inine dionice, počeo se vraćati optimizam i na Zagrebačku burzu te su indeksi u prosincu 2010. porasli oko 20 posto, što je prido-nijelo oporavku i regionalno orijentiranih fondova.

FONDOVI U 2010. GODINI

Povratak optimizma

Ove godine realno je očekivati daljnji nastavak pozitivnih trendova budući da se situacija u gospodarstvima stabilizirala te je sve više pozitivnih pokazatelja, a prognoze su da će uslijediti i oporavak regionalnih gospodarstava što bi mogao biti temelj za oporavak i tržišta kapitala

Marko Repecki / www.hrportfolio.com

Marko Repecki

FONDOVI

109FONDOVI

FondImovina 31. 12. (HRK) Postotak

promjene2009. 2010.

DIONIČKIAC Global Utility 1.977.954 14.820.118 649,27

NFD Aureus US Algorithm 7.105.352 29.042.738 308,74

HPB WAV DJE 6.915.504 15.715.791 127,25

Locusta Value I 15.068.585 28.980.931 92,33

Platinum Blue Chip 5.168.087 8.700.918 68,36

ZB trend 118.779.301 195.818.054 64,86

Platinum Global Opportunity

5.419.325 8.378.134 54,60

ZB euroaktiv 152.046.528 225.859.804 48,55

Raiffeisen World 27.689.603 38.702.680 39,77

MP-MENA.HR 5.230.842 7.160.884 36,90

OTP indeksni 108.999.456 149.215.478 36,90

Ilirika Azijski Tigar 4.902.385 6.632.438 35,29

AC Rusija 7.356.725 9.921.965 34,87

AC GDEM 10.736.343 14.108.537 31,41

Locusta Value III 6.532.605 8.369.409 28,12

Locusta Value II 35.666.782 44.435.515 24,59

PBZ I-Stock 188.451.164 231.435.508 22,81

Raiffeisen Emerging Markets

26.196.847 31.222.870 19,19

Ilirika Jugoistočna Europa

84.520.501 100.587.608 19,01

NFD Aureus BRIC 9.095.442 10.759.523 18,30

KD Nova Europa 18.796.160 21.724.751 15,58

KD Prvi izbor 4.937.510 5.669.751 14,83

OTP Europa Plus 8.369.502 9.034.849 7,95

NFD Aureus Nova Europa 9.065.022 9.698.492 6,99

KD Victoria 67.088.818 67.692.003 0,90

Raiffeisen hrvatske dionice

16.279.390 15.983.720 -1,82

ZB Private East 121.032.523 118.271.436 -2,28

Agram Private 53.138.708 51.702.822 -2,70

POBA ICO Equity 6.328.918 6.049.546 -4,41

NFD Aureus Private 58.555.429 55.331.343 -5,51

Erste Adriatic Equity 230.411.548 216.270.048 -6,14

HI-Growth 73.829.267 69.068.155 -6,45

OTP meridian 20 20.287.025 18.839.940 -7,13

MP-GLOBAL.HR 5.824.099 5.378.491 -7,65

VB High Equity 14.443.417 13.186.292 -8,70

ZB aktiv 556.162.483 507.241.587 -8,80

AC Excel 5.742.286 5.215.439 -9,17

C-Zenit 6.447.879 5.806.083 -9,95

Erste Total East 53.230.380 46.249.725 -13,11

PBZ Equity 442.897.077 376.357.391 -15,02

Prospectus Jugoistočna Europa

29.534.057 24.897.874 -15,70

Capital Two 8.730.973 7.024.358 -19,55

NFD Aureus Global Developed

81.090.456 65.059.043 -19,77

AP2 4.847.334 3.864.531 -20,28

HPB Dionički 23.310.745 18.102.408 -22,34

MP-BRIC.HR 16.436.101 12.764.159 -22,34

Raiffeisen Central Europe

262.720.708 199.276.184 -24,15

HPB Dynamic 27.448.784 20.315.382 -25,99

FIMA Equity 27.608.866 18.929.040 -31,44

ST Global Equity 22.862.772 13.327.195 -41,71

HPB Titan 19.548.191 10.187.893 -47,88

A1 24.646.603 11.311.791 -54,10

ZB BRIC+ - 92.640.349 -

Ilirika BRIC - 37.928.643 -

KD Energija - 9.013.997 -

VB Crobex10 - 6.856.332 -


promjene2009. 2010.

Ilirika Gold - 6.387.717 -

FIMA Maximum 7.826.315 - -

FIMA West 1.283.007 - -

RF Premium 10.399.953 - -

Select Europe 52.674.894 - -

Dionički ukupno: 3.221.696.531 3.362.527.663 4,37

MJEŠOVITIAgram Trust 6.511.258 11.897.874 82,73

Equinox 1 8.876.952 13.133.352 47,95

AC GBEM 11.381.489 14.528.363 27,65

Allianz Portfolio 6.320.978 7.475.591 18,27

Erste Exclusive 15.604.184 18.002.429 15,37

RF Advantage 9.990.531 10.999.026 10,09

Erste Elite 19.360.570 21.268.054 9,85

KWSO Capital Flex 10.174.755 11.098.671 9,08

HI-Balanced 65.600.991 70.714.738 7,80

Fond za stabilnost 56.002.790 57.669.139 2,98

Equinox 3 5.052.594 4.961.678 -1,80

Raiffeisen Balanced 325.909.154 310.860.869 -4,62

ZB global 760.743.367 713.346.481 -6,23

C-Premium 13.752.187 12.652.557 -8,00

Ilirika Jugoistočna Europa Balanced

48.741.237 44.437.714 -8,83

PBZ Global 314.675.115 286.529.823 -8,94

Erste Balanced 112.628.328 101.960.970 -9,47

Equinox 2 6.770.119 6.114.587 -9,68

OTP uravnoteženi 44.961.676 38.312.043 -14,79

HPB Global 115.595.350 88.982.549 -23,02

ICF Balanced 14.569.000 10.881.268 -25,31

NFD Aureus Emerging Markets Balanced

23.586.122 15.672.877 -33,55

AP1 11.550.527 7.653.916 -33,74

ST Balanced 18.540.261 11.517.146 -37,88

ST Aggressive 4.682.569 2.646.774 -43,48

KD Balanced 12.885.793 7.153.310 -44,49

Raiffeisen Prestige - 185.356.573 -

VB Smart - 10.482.426 -

InterInvest Balanced 1.969.314 - -

RF 105 5.933.871 - -

Mješoviti ukupno: 2.052.371.082 2.096.310.798 2,14

NOVČANIOTP novčani 42.827.014 127.894.595 198,63

PBZ Euro novčani 193.740.471 536.567.826 176,95

Agram Cash 41.334.026 106.975.060 158,81

Erste Euro Money 326.833.043 586.042.829 79,31

Erste Money 456.748.498 739.175.906 61,83

PBZ Dollar 27.998.220 40.091.559 43,19

HPB Novčani 159.566.686 227.769.597 42,74

Platinum Cash 5.493.598 7.711.992 40,38

Locusta Cash 77.998.767 106.852.195 36,99

ZB europlus 112.370.141 146.035.299 29,96

PBZ Novčani 789.174.247 956.791.195 21,24

Allianz Cash 154.836.180 176.325.388 13,88

Agram Euro Cash 23.877.385 26.383.972 10,50

Raiffeisen Cash 813.185.475 836.953.092 2,92

ST Cash 37.530.435 37.898.511 0,98

VB Cash 176.207.124 164.430.738 -6,68

HI-Cash 120.220.866 109.112.228 -9,24

ZB plus 2.430.974.981 2.033.398.724 -16,35

Oxygen 6.804.134 4.624.121 -32,04

Certus Argentum - 5.056.891 -

ICF Money Market 108.170.765 - -


promjene2009. 2010.

InterInvest Cash 3.570.840 - -

Select Novčani 20.459.258 - -

Novčani ukupno: 6.129.922.154 6.976.091.718 13,80

OBVEZNIČKIErste Bond 70.201.889 265.847.977 278,69

Raiffeisen Bonds 145.724.067 476.389.506 226,91

Capital One 16.143.070 44.578.581 176,15

PBZ Bond 53.341.376 139.240.080 161,04

ZB bond 118.331.423 218.492.587 84,64

OTP euro obveznički 8.809.043 15.577.262 76,83

HI-Conservative 6.001.296 7.377.937 22,94

Hermes 82.192.229 89.105.267 8,41

HPB Obveznički 43.244.302 13.400.235 -69,01

ICF Fixed Income 86.202.430 - -

Select Eurobond 6.951.780 - -

Obveznički ukupno: 637.142.905 1.270.009.432 99,33

Ukupno otvoreni i privatni:

12.041.132.672 13.704.939.611 13,82

Otvoreni investicijski fondovi rizičnog kapitalaNexus Alpha 15.381.342 40.274.175 161,84

Quaestus Private Equity Kapital

315.089.553 317.787.616 0,86

Ukupno : 330.470.895 358.061.791 8,35

Sveukupno otvoreni: 12.370.603.567 14.063.001.402 13,68

ZATVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI

Zatvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom

Kapitalni fond 1.088.027.632 1.214.114.783 11,59

Slavonski 160.303.758 156.467.526 -2,39

Velebit - u likvidaciji 5.447.665 5.285.826 -2,97

Breza 30.366.283 26.685.147 -12,12

Ukupno : 1.284.145.338 1.402.553.282 9,22

Zatvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom za ulaganje u nekretnine

Quaestus Nekretnine 258.233.300 268.973.057 4,16

HPB Real - u likvidaciji 31.365.020 31.655.926 0,93

FIMA Proprius 159.219.019 151.436.243 -4,89

Jadran Kapital 73.529.000 64.193.000 -12,70

Ukupno: 522.346.339 516.258.226 -1,17

Ukupno zatvoreni: 1.806.491.677 1.918.811.508 6,22

SVEUKUPNO INVESTICIJSKI:

14.177.095.244 15.981.812.910 12,73

Investicijski fondovi - po vrstama (po porastu imovine)

Napomena: za fondove s privatnom ponudom i fondove rizičnog kapitala - imovina: HANFA

Izvor: Data press, podaci prikupljeni od društava u svibnju 2011.

110 FONDOVI

Imovina fondova (po porastu)


promjene2009. 2010.

MIROVINSKI FONDOVI

OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI

OMF PBZ Croatia osiguranje

4.870.004.000 6.144.940.000 26,18

Erste Plavi OMF 3.855.301.749 4.813.016.691 24,84

AZ OMF 11.646.552.000 14.393.133.000 23,58

Raiffeisen OMF 8.892.778.432 10.976.964.087 23,44

Ukupno obvezni : 29.264.636.181 36.328.053.778 24,14

OTVORENI DOBROVOLJNI MIROVINSKI FONDOVI

Erste Plavi Protect 23.996.590 33.848.777 41,06

AZ Profit 430.209.600 590.331.000 37,22

Erste Plavi Expert 67.287.879 90.760.649 34,88

AZ Benefit 92.315.000 116.064.000 25,73

Croatia osiguranje 80.251.039 98.670.990 22,95

Raiffeisen 450.749.777 542.537.336 20,36

Ukupno otvoreni dobrovoljni :

1.144.809.885 1.472.212.752 28,60

ZATVORENI DOBROVOLJNI MIROVINSKI FONDOVI

Cestarski ZDMF 25.765 46.978 82,33

ZDMF Hrvatskih autocesta

3.519.055 5.564.802 58,13

AZ VIP, AZ Dalekovod, AZ HKZP, AZ Zagreb

63.125.800 88.149.000 39,64

ZDMF HEP grupe 73.391.340 97.233.932 32,49

Croatia osiguranje ZDMF 29.493.606 36.893.043 25,09

ZDMF Sindikata pomoraca Hrvatske

1.496.735 1.801.997 20,40

ZDMF Ericsson Nikola Tesla

n.p. n.p. n.p.

ZDMF Hrvatskog liječničkog sindikata

n.p. n.p. n.p.

ZDMF Novinar n.p. n.p. n.p.

ZDMF Sindikata hrvatskih željezničara

n.p. n.p. n.p.

ZDMF T Mobile n.p. n.p. n.p.


promjene2009. 2010.

ZDMF T-HT n.p. n.p. n.p.

Ukupno zatvoreni dobrovoljni (HANFA):

218.343.238 287.794.180 31,81

SVEUKUPNO MIROVINSKI: 30.627.789.304 38.088.060.710 24,36

Umirovljenički fond 2.675.920.079 1.856.448.478 -30,62

Fond hrvatskih branitelja

2.223.347.571 2.005.077.311 -9,82

INVESTICIJSKI FONDOVI

OTVORENI I PRIVATNI INVESTICIJSKI FONDOVI

AC Global Utility 1.977.954 14.820.118 649,27


Erste Bond 70.201.889 265.847.977 278,69


OTP novčani 42.827.014 127.894.595 198,63

PBZ Euro novčani 193.740.471 536.567.826 176,95

Capital One 16.143.070 44.578.581 176,15

PBZ Bond 53.341.376 139.240.080 161,04

Agram Cash 41.334.026 106.975.060 158,81

HPB WAV DJE 6.915.504 15.715.791 127,25

Locusta Value I 15.068.585 28.980.931 92,33

ZB bond 118.331.423 218.492.587 84,64

Agram Trust 6.511.258 11.897.874 82,73

Erste Euro Money 326.833.043 586.042.829 79,31



ZB trend 118.779.301 195.818.054 64,86

Erste Money 456.748.498 739.175.906 61,83


5.419.325 8.378.134 54,60

ZB euroaktiv 152.046.528 225.859.804 48,55

Equinox 1 8.876.952 13.133.352 47,95

PBZ Dollar 27.998.220 40.091.559 43,19

HPB Novčani 159.566.686 227.769.597 42,74


promjene2009. 2010.

Platinum Cash 5.493.598 7.711.992 40,38


Locusta Cash 77.998.767 106.852.195 36,99

OTP indeksni 108.999.456 149.215.478 36,90

MP-MENA.HR 5.230.842 7.160.884 36,90


AC Rusija 7.356.725 9.921.965 34,87

AC GDEM 10.736.343 14.108.537 31,41

ZB europlus 112.370.141 146.035.299 29,96


AC GBEM 11.381.489 14.528.363 27,65

Locusta Value II 35.666.782 44.435.515 24,59

HI-Conservative 6.001.296 7.377.937 22,94

PBZ I-Stock 188.451.164 231.435.508 22,81

PBZ Novčani 789.174.247 956.791.195 21,24


26.196.847 31.222.870 19,19


84.520.501 100.587.608 19,01

NFD Aureus BRIC 9.095.442 10.759.523 18,30


KD Nova Europa 18.796.160 21.724.751 15,58

Erste Exclusive 15.604.184 18.002.429 15,37

KD Prvi izbor 4.937.510 5.669.751 14,83

Allianz Cash 154.836.180 176.325.388 13,88

Agram Euro Cash 23.877.385 26.383.972 10,50

RF Advantage 9.990.531 10.999.026 10,09

Erste Elite 19.360.570 21.268.054 9,85


Hermes 82.192.229 89.105.267 8,41

OTP Europa Plus 8.369.502 9.034.849 7,95

HI-Balanced 65.600.991 70.714.738 7,80



Raiffeisen Cash 813.185.475 836.953.092 2,92

ST Cash 37.530.435 37.898.511 0,98

Tržišni udjeli fondova (prema veličini imovine, 31. 12. 2010.)

Tržišni udjeli fondova (prema veličini imovine, 31. 12. 2010.)

Vrsta fondova Imovina HRK

Udjel %

Obvezni mirovinski 36.328.053.778 62,71

Otvoreni dobrovoljni mirovinski 1.472.212.752 2,54

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski 287.794.180 0,50

Umirovljenički fond 1.856.448.478 3,20

Fond hrvatskih branitelja 2.005.077.311 3,46

Otvoreni i privatni investicijski 13.704.939.611 23,66

Otvoreni investicijski rizičnog kapitala

358.061.791 0,62

Zatvoreni investicijski 1.918.811.508 3,31

UKUPNO: 57.931.399.409 100,00

Vrsta investicijskih fondova HRK Udjel %

Dionički 3.362.527.663 24,54

Mješoviti 2.096.310.798 15,30

Novčani 6.976.091.718 50,90

Obveznički 1.270.009.432 9,27

UKUPNO OIF: 13.704.939.611 100,00

Rezultati fondova prošle godine kretali su se u rasponu od +32,34 posto pa do -16,12 posto, a 72 fonda od njih ukupno 92 ostvarila su po-rast vrijednosti udjela.

Porast vrijednosti udjela

Što se tiče ostvarenih prinosa, kod dioničkih fondova najuspješniji je bio NFD Aureus US

Algorithm koji je porastao za 32,34 posto, a slijede ga MP Mena HR (+25,29 posto) i Ilirika BRIC (+19,63 posto). Najveće padove u ovoj grupi, u prošloj godini, zabilježili su fondovi FIMA Equity kojem je vrijednost smanjena za 16,12 posto, a slijede ST Global Equity (-13,41 posto) i C-Zenit (-11,40 posto). Najuspješniji mješoviti fond prošle godine je Allianz Portfo-

lio kojem je vrijednost uvećana za 9,77 posto, a iza njega su Raiffeisen Prestige (+8,37 po-sto) i ZB Global (+7,64 posto). Najveći pad kod mješovitih fondova zabilježio je fond ICF ba-lanced kojem je vrijednost smanjena za 11,87 posto, a slične padove imali su i ST Balanced (-11,28 posto) te ST Aggressive (-8,19 posto).Ni jedan obveznički fond nije zabilježio pad vrijednosti u protekloj godini, a najuspješniji je bio Capital One kojem je vrijednost porasla za 9,07 posto, a iza njega su Erste Bond s pora-

stom od 8,84 posto te Raiffeisen Bonds koji je porastao za 8,42 posto. Pozitivne rezultate imali su i novčani fondovi te je najveći porast u ovoj grupi ostvario fond Erste Euro-Money kojem je vrijednost uveća-na za 4,03 posto, a slijede ga Raiffeisen Cash

Izvor:Data press, podaci prikupljeni od društava u svibnju 2011.

Ukupna imovina pod upravljanjem fondova je potkraj godine iznosila 13,014 milijardi kuna

111FONDOVI

(+3,90 posto) te HPB Novčani fond (+3,88 posto).Ako promatramo ukupnu imovinu pod uprav-ljanjem fondova, ona je potkraj godine iznosila 13,014 milijardi kuna što je za 14,04 posto više u odnosu na početak godine. Dioničkim fondovima imovina je uvećana za 4,05 posto te su krajem godine upravljali sa 3,028 mili-jardi kuna. Imovina mješovitih fondova blago je porasla u odnosu na početak godine te je krajem godine iznosila 1,945 milijardi kuna što je porast od 2,29 posto. Najveći dobitnici su svakako obveznički fondovi. Njihova imovi-na je u 2010. godini prešla milijardu kuna te je iznosila 1,180 milijardi kuna što je porast od 112,87 posto. Porast su imali i novčani fondo-vi kojima je imovina uvećana za 13,47 posto te su krajem studenog raspolagali sa 6,859 milijardi kuna.

Spajanja i pripajanja

U prošloj godini bilo je više spajanja i pripaja-nja društava te je ZB invest pripojio društvo Caib invest te sva tri njihova fonda pripojio fondu ZB euroaktiv. Također su se spojili NFD

kapital i Aureus Invest te sada društvo NFD Au-reus upravlja s pet fondova. Društvo za uprav-ljanje Adriatica Capital preuzelo je Prospectus Invest te sada upravljaju ukupno s četirima fondovima. Osim konsolidacije fondova godi-

nu su obilježili i neki noviteti te je najbolji fond u protekloj godini NFD Aureus US Algorithm koji je kod nas specifičan po tome što se upravlja-nje ovim fondom bazira na algoritamskom su-stavu za trgovanje. Posebno zanimljivo je da je taj sustav samostalno razvilo društvo NFD Aureus Invest, po uzoru na strane fondove, no tek će se za nekoliko godina moći odrediti ko-liko je algoritam uspješan. Pojavio se i fond VB Smart kojim upravlja VB Invest. Specifičnost ovog fonda je ta što Volksbank iz Austrije jamči

da vrijednost udjela u fondu nikad neće pasti niže od 80 posto najviše dosegnute vrijedno-sti udjela. Fond će imovinu ulagati pretežno u investicijske fondove u inozemstvu koji koti-raju na organiziranom tržištu, tzv. ETF fondo-ve na način da će minimalno 70 posto imovine fonda biti uloženo u fondove vezane uz novča-no tržiše i depozite (do 100 posto), obveznič-ko tržište (do 65 posto) te dioničko tržište (do 50 posto). Preostalih 30 posto imovine fonda bit će uloženo u depozite kod financijskih in-stitucija ili na novčano tržište.U centru pažnje prošle godine bili su, kao što se i očekivalo, tzv. BRIC fondovi koji ulažu na tržišta Brazila, Rusije, Indije i Kine te su neki od njih ostvarili vrlo dobre prinose i na taj na-čin iskoristili nezaustavljivi rast tih gospodar-stava. Ove godine realno je očekivati daljnji nastavak pozitivnih trendova budući da se situacija u gospodarstvima stabilizirala te je sve više pozitivnih pokazatelja, a prognoze su da će uslijediti i oporavak regionalnih gospo-darstava što bi mogao biti temelj za oporavak i tržišta kapitala koja su do sada na neki način zaostajala za svijetom.


promjene2009. 2010.

KD Victoria 67.088.818 67.692.003 0,90

Equinox 3 5.052.594 4.961.678 -1,80


16.279.390 15.983.720 -1,82

ZB Private East 121.032.523 118.271.436 -2,28

Agram Private 53.138.708 51.702.822 -2,70

POBA ICO Equity 6.328.918 6.049.546 -4,41




ZB global 760.743.367 713.346.481 -6,23

HI-Growth 73.829.267 69.068.155 -6,45

VB Cash 176.207.124 164.430.738 -6,68

OTP meridian 20 20.287.025 18.839.940 -7,13

MP-GLOBAL.HR 5.824.099 5.378.491 -7,65

C-Premium 13.752.187 12.652.557 -8,00

VB High Equity 14.443.417 13.186.292 -8,70

ZB aktiv 556.162.483 507.241.587 -8,80


48.741.237 44.437.714 -8,83

PBZ Global 314.675.115 286.529.823 -8,94

AC Excel 5.742.286 5.215.439 -9,17

HI-Cash 120.220.866 109.112.228 -9,24

Erste Balanced 112.628.328 101.960.970 -9,47

Equinox 2 6.770.119 6.114.587 -9,68

C-Zenit 6.447.879 5.806.083 -9,95

Erste Total East 53.230.380 46.249.725 -13,11


PBZ Equity 442.897.077 376.357.391 -15,02


29.534.057 24.897.874 -15,70

ZB plus 2.430.974.981 2.033.398.724 -16,35

Capital Two 8.730.973 7.024.358 -19,55


81.090.456 65.059.043 -19,77

AP2 4.847.334 3.864.531 -20,28

HPB Dionički 23.310.745 18.102.408 -22,34


promjene2009. 2010.

MP-BRIC.HR 16.436.101 12.764.159 -22,34

HPB Global 115.595.350 88.982.549 -23,02


262.720.708 199.276.184 -24,15

ICF Balanced 14.569.000 10.881.268 -25,31

HPB Dynamic 27.448.784 20.315.382 -25,99

FIMA Equity 27.608.866 18.929.040 -31,44

Oxygen 6.804.134 4.624.121 -32,04


23.586.122 15.672.877 -33,55

AP1 11.550.527 7.653.916 -33,74

ST Balanced 18.540.261 11.517.146 -37,88

ST Global Equity 22.862.772 13.327.195 -41,71

ST Aggressive 4.682.569 2.646.774 -43,48

KD Balanced 12.885.793 7.153.310 -44,49

HPB Titan 19.548.191 10.187.893 -47,88

A1 24.646.603 11.311.791 -54,10

HPB Obveznički 43.244.302 13.400.235 -69,01


ZB BRIC+ - 92.640.349 -


VB Smart - 10.482.426 -


VB Crobex10 - 6.856.332 -




FIMA West 1.283.007 - -





RF 105 5.933.871 - -

RF Premium 10.399.953 - -




promjene2009. 2010.



12.041.132.672 13.704.939.611 13,82

Otvoreni investicijski fondovi rizičnog kapitala

Nexus Alpha 15.381.342 40.274.175 161,84

Quaestus Private Equity Kapital

315.089.553 317.787.616 0,86

Ukupno : 330.470.895 358.061.791 8,35

Sveukupno otvoreni: 12.370.603.567 14.063.001.402 13,68



Kapitalni fond 1.088.027.632 1.214.114.783 11,59

Slavonski 160.303.758 156.467.526 -2,39


Breza 30.366.283 26.685.147 -12,12

Ukupno : 1.284.145.338 1.402.553.282 9,22




FIMA Proprius 159.219.019 151.436.243 -4,89

Jadran Kapital 73.529.000 64.193.000 -12,70

Ukupno: 522.346.339 516.258.226 -1,17



14.177.095.244 15.981.812.910 12,73

Napomene:za fondove s privatnom ponudom i fondove rizičnog kapitala - imovina: HANFA


Najbolji dionički fondovi ostvarili su dvoznamenkaste poraste vrijednosti udjela, kao u najboljim danima prije krize

112 FONDOVI

FondImovina, 31. 12. Postotak

promjene2009. 2010.

MIROVINSKI FONDOVI

OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVIAZ OMF 11.646.552.000 14.393.133.000 23,58

Raiffeisen OMF 8.892.778.432 10.976.964.087 23,44


4.870.004.000 6.144.940.000 26,18

Erste Plavi OMF 3.855.301.749 4.813.016.691 24,84

Ukupno obvezni : 29.264.636.181 36.328.053.778 24,14

OTVORENI DOBROVOLJNI MIROVINSKI FONDOVIAZ Profit 430.209.600 590.331.000 37,22

Raiffeisen 450.749.777 542.537.336 20,36

AZ Benefit 92.315.000 116.064.000 25,73

Croatia osiguranje 80.251.039 98.670.990 22,95

Erste Plavi Expert 67.287.879 90.760.649 34,88

Erste Plavi Protect 23.996.590 33.848.777 41,06

Ukupno otvoreni dobrovoljni :

1.144.809.885 1.472.212.752 28,60

ZATVORENI DOBROVOLJNI MIROVINSKI FONDOVIZDMF HEP grupe 73.391.340 97.233.932 32,49

AZ VIP, AZ Dalekovod, AZ HKZP, AZ Zagreb

63.125.800 88.149.000 39,64

Croatia osiguranje ZDMF 29.493.606 36.893.043 25,09


3.519.055 5.564.802 58,13


1.496.735 1.801.997 20,40

Cestarski ZDMF 25.765 46.978 82,33


n.p. n.p. n.p.


n.p. n.p. n.p.

ZDMF Novinar n.p. n.p. n.p.


n.p. n.p. n.p.

ZDMF T Mobile n.p. n.p. n.p.

ZDMF T-HT n.p. n.p. n.p.

Ukupno zatvoreni dobrovoljni (HANFA):

218.343.238 287.794.180 31,81

SVEUKUPNO MIROVINSKI FONDOVI:

30.627.789.304 38.088.060.710 24,36

Umirovljenički fond 2.675.920.079 1.856.448.478 -30,62

Fond hrvatskih branitelja

2.223.347.571 2.005.077.311 -9,82

INVESTICIJSKI FONDOVI

OTVORENI I PRIVATNI INVESTICIJSKI FONDOVIZB plus 2.430.974.981 2.033.398.724 -16,35

PBZ Novčani 789.174.247 956.791.195 21,24

Raiffeisen Cash 813.185.475 836.953.092 2,92

Erste Money 456.748.498 739.175.906 61,83

ZB global 760.743.367 713.346.481 -6,23

Erste Euro Money 326.833.043 586.042.829 79,31

PBZ Euro novčani 193.740.471 536.567.826 176,95

ZB aktiv 556.162.483 507.241.587 -8,80


PBZ Equity 442.897.077 376.357.391 -15,02


PBZ Global 314.675.115 286.529.823 -8,94

Erste Bond 70.201.889 265.847.977 278,69

PBZ I-Stock 188.451.164 231.435.508 22,81

HPB Novčani 159.566.686 227.769.597 42,74

ZB euroaktiv 152.046.528 225.859.804 48,55


promjene2009. 2010.

ZB bond 118.331.423 218.492.587 84,64



262.720.708 199.276.184 -24,15

ZB trend 118.779.301 195.818.054 64,86


Allianz Cash 154.836.180 176.325.388 13,88

VB Cash 176.207.124 164.430.738 -6,68

OTP indeksni 108.999.456 149.215.478 36,90

ZB europlus 112.370.141 146.035.299 29,96

PBZ Bond 53.341.376 139.240.080 161,04

OTP novčani 42.827.014 127.894.595 198,63

ZB Private East 121.032.523 118.271.436 -2,28

HI-Cash 120.220.866 109.112.228 -9,24

Agram Cash 41.334.026 106.975.060 158,81

Locusta Cash 77.998.767 106.852.195 36,99

Erste Balanced 112.628.328 101.960.970 -9,47


84.520.501 100.587.608 19,01

ZB BRIC+ - 92.640.349 -

Hermes 82.192.229 89.105.267 8,41

HPB Global 115.595.350 88.982.549 -23,02

HI-Balanced 65.600.991 70.714.738 7,80

HI-Growth 73.829.267 69.068.155 -6,45

KD Victoria 67.088.818 67.692.003 0,90


81.090.456 65.059.043 -19,77



Agram Private 53.138.708 51.702.822 -2,70

Erste Total East 53.230.380 46.249.725 -13,11

Capital One 16.143.070 44.578.581 176,15


48.741.237 44.437.714 -8,83

Locusta Value II 35.666.782 44.435.515 24,59

PBZ Dollar 27.998.220 40.091.559 43,19




ST Cash 37.530.435 37.898.511 0,98


26.196.847 31.222.870 19,19


Locusta Value I 15.068.585 28.980.931 92,33

Agram Euro Cash 23.877.385 26.383.972 10,50


29.534.057 24.897.874 -15,70

KD Nova Europa 18.796.160 21.724.751 15,58

Erste Elite 19.360.570 21.268.054 9,85

HPB Dynamic 27.448.784 20.315.382 -25,99

FIMA Equity 27.608.866 18.929.040 -31,44

OTP meridian 20 20.287.025 18.839.940 -7,13

HPB Dionički 23.310.745 18.102.408 -22,34

Erste Exclusive 15.604.184 18.002.429 15,37


16.279.390 15.983.720 -1,82

HPB WAV DJE 6.915.504 15.715.791 127,25


23.586.122 15.672.877 -33,55


AC Global Utility 1.977.954 14.820.118 649,27

AC GBEM 11.381.489 14.528.363 27,65

AC GDEM 10.736.343 14.108.537 31,41

HPB Obveznički 43.244.302 13.400.235 -69,01

ST Global Equity 22.862.772 13.327.195 -41,71


promjene2009. 2010.

VB High Equity 14.443.417 13.186.292 -8,70

Equinox 1 8.876.952 13.133.352 47,95

MP-BRIC.HR 16.436.101 12.764.159 -22,34

C-Premium 13.752.187 12.652.557 -8,00

Agram Trust 6.511.258 11.897.874 82,73

ST Balanced 18.540.261 11.517.146 -37,88

A1 24.646.603 11.311.791 -54,10


RF Advantage 9.990.531 10.999.026 10,09

ICF Balanced 14.569.000 10.881.268 -25,31

NFD Aureus BRIC 9.095.442 10.759.523 18,30

VB Smart - 10.482.426 -

HPB Titan 19.548.191 10.187.893 -47,88

AC Rusija 7.356.725 9.921.965 34,87


OTP Europa Plus 8.369.502 9.034.849 7,95




5.419.325 8.378.134 54,60


Platinum Cash 5.493.598 7.711.992 40,38

AP1 11.550.527 7.653.916 -33,74


HI-Conservative 6.001.296 7.377.937 22,94

MP-MENA.HR 5.230.842 7.160.884 36,90

KD Balanced 12.885.793 7.153.310 -44,49

Capital Two 8.730.973 7.024.358 -19,55

VB Crobex10 - 6.856.332 -



Equinox 2 6.770.119 6.114.587 -9,68

POBA ICO Equity 6.328.918 6.049.546 -4,41

C-Zenit 6.447.879 5.806.083 -9,95

KD Prvi izbor 4.937.510 5.669.751 14,83

MP-GLOBAL.HR 5.824.099 5.378.491 -7,65

AC Excel 5.742.286 5.215.439 -9,17


Equinox 3 5.052.594 4.961.678 -1,80

Oxygen 6.804.134 4.624.121 -32,04

AP2 4.847.334 3.864.531 -20,28

ST Aggressive 4.682.569 2.646.774 -43,48


FIMA West 1.283.007 - -





RF 105 5.933.871 - -

RF Premium 10.399.953 - -





12.041.132.672 13.704.939.611 13,82

Otvoreni investicijski fondovi rizičnog kapitalaQuaestus Private Equity Kapital

315.089.553 317.787.616 0,86

Nexus Alpha 15.381.342 40.274.175 161,84

Ukupno : 330.470.895 358.061.791 8,35

SVEUKUPNO OTVORENI: 12.370.603.567 14.063.001.402 13,68

Imovina fondova (po veličini imovine)

Investicijski fondovi - prema strukturi ulaganja i prinosu

FondGodina

osnivanja/početak rada

Imovina, 31. 12.Struktura ulaganja

31. 12. 2010.

Prinos, %

Vrsta fonda2009. 2010. u

2009.u

2010.

od osnivanja

do 31.12.10.

OTVORENI I PRIVATNI INVESTICIJSKI FONDOVIA1 2008. 24.646.603 11.311.791 Dionice - 69,04%

Depoziti - 15,07%Investicijski fondovi - 7,19%Obveznice - 3,57%Ostalo - 5,13%

18,79 -0,27 -16,29 Dionički

AC Excel 2006./2007. 5.742.286 5.215.439 n.p. n.p. n.p. n.p. Privatni - dionički

AC GBEM 2. ožujka 2009. 11.381.489 14.528.363 Udio u investicijskim fondovima - 72,00%Novčani račun - 20,0%Obveznice - 8,00%

3,06 9,12 12,46 Mješoviti

AC GDEM 2. ožujka 2009. 10.736.343 14.108.537 Udio u investicijskim fondovima - 68,00%Novčani račun - 25,00%Obveznice - 7,00%

2,96 9,43 12,67 Dionički

AC Rusija 2006./2007. 7.356.725 9.921.965 Dionice - 76,00%Novčani račun - 14,00%%Udio u investicijskom - 10,00%

4,16 14,39 -53,48 Dionički

AC Global Utility 2006./2007. 1.977.954 14.820.118 n.p. n.p. n.p. n.p. Privatni - dionički

Agram Cash 22. rujna 2008. 41.334.026 106.975.060 Depoziti - 65,25%Novčani OIF - 11,20%Repo - 7,71%Komercijalni zapisi - 7,60%Obveznice - 7,46%Novčani računi - 0,23%Ostalo - 0,55%

6,68 3,5 14,27 Novčani

Agram Euro Cash 3. lipnja 2009. 23.877.385 26.383.972 Depoziti - 71,99%Repo - 20,39%Obveznice - 4,49%Novčani računi - 0,48%Ostalo - 2,65%

3,22 3,53 6,87 Novčani

Agram Private 22. srpnja 2008. 53.138.708 51.702.822 n.p. n.p. n.p. n.p. Privatni - dionički

Agram Trust 10. srpnja 2008. 6.511.258 11.897.874 Dionice - 54,04%Udio u OIF - 26,86%Depoziti - 14,65%Novčani računi - 4,33%Ostalo - 0,12%

7,77 0,46 -3,45 Mješoviti

Allianz Cash 11. svibnja 2009. 154.836.180 176.325.388 Depoziti i gotovina - 71,41%Trezorski zapisi - 27,15%Novčani fondovi - 0,87%Komercijalni zapisi - 0,58%

4,91 3,48 8,56 Novčani

Allianz Portfolio 11. svibnja 2009. 6.320.978 7.475.591 Obveznice - 54,76%Depoziti i gotovina - 23,48%Dionice - 14,57%Dionički fond - 5,60%Komercijalni zapisi - 1,59%

4,93 9,77 15,19 Mješoviti

AP1 2008. 11.550.527 7.653.916 n.p. n.p. -1,93 -7,14 Privatni - mješoviti

AP2 2008. 4.847.334 3.864.531 n.p. n.p. -5,16 5,12 Privatni - dionički

FondGodina



31. 12. 2010.

Prinos, %


2009.u

2010.

od osnivanja

do 31.12.10.

Capital One 26. listopada 2004.

16.143.070 44.578.581 Novac i kratkoročna potraživanja - 47,88%Državne obveznice - 26,34%Trezorski zapisi - 17,37%Komercijalni zapisi - 4,09%Korporativne obveznice - 2,73%Udjeli u fondovima - 1,60%

8,39 9,07 62,00 Obveznički

Capital Two 19. travnja 2007. 8.730.973 7.024.358 Dionice - 79%Državne obveznice - 7%Novac i kratkoročna potraživanja - 6%Komercijalni zapisi - 4%Korporativne obveznice - 4%

7,15 7,82 -23,90 Dionički

C-Premium 1. veljače 2007. 13.752.187 12.652.557 Vlasnički vrijednosni papiri - 26,68%Investicijski fondovi - 25,52%Depoziti - 20,59%Dužnički vrijednosni papiri - 18,56%Novac - 8,65%

-0,44 -5,21 -44,10 Mješoviti

C-Zenit 18. veljače 2008. 6.447.879 5.806.083 Vlasnički vrijednosni papiri - 78,54%Novac - 14,13%Investicijski fondovi - 6,05%Depoziti - 1,28%

-9,82 -11,37 -49,92 Dionički

Certus Argentum 2010. - 5.056.891 Novčani fondovi - 99,93%Novac - 0,07%

- 1,14 1,14 Privatni - novčani

Equinox 1 n.p. 8.876.952 13.133.352 n.p. n.p. n.p. n.p. Privatni - mješoviti



Erste Adriatic

Equity

11. listopada 2005.

230.411.548 216.270.048 Dionice - 81,70%Depoziti - 7,61%Udjeli u fondovima - 4,99%Korporativne obveznice - 4,07%Komercijalni zapisi - 1,01%Novac i novčani ekvivalenti - 0,61%

2,45 -1,19 -2,05 Dionički

Erste Balanced 19. siječnja 2001. 112.628.328 101.960.970 Dionice - 51,73%Obveznice - 31,52%Depozit - 7,45%Udjeli - 4,49%Komercijalni zapisi - 3,95%Novac i novčani ekvivalenti - 0,86%

-0,22 5,79 -0,01 Mješoviti

Erste Bond 3. lipnja 2003. 70.201.889 265.847.977 Državne obveznice - 30,29%Trezorski zapisi - 25,90%Korporativne obveznice - 21,84%Depoziti - 11,82%Novac i novčani ekvivalenti - 7,51%Udjeli u investicijskim fondovima - 1,56%Komercijalni zapisi - 1,08%

1,86 8,84 4,61 Obveznički


promjene2009. 2010.



Kapitalni fond 1.088.027.632 1.214.114.783 11,59

Slavonski 160.303.758 156.467.526 -2,39

Breza 30.366.283 26.685.147 -12,12


Ukupno : 1.284.145.338 1.402.553.282 9,22


promjene2009. 2010.



FIMA Proprius 159.219.019 151.436.243 -4,89

Jadran Kapital 73.529.000 64.193.000 -12,70


Ukupno: 522.346.339 516.258.226 -1,17



14.177.095.244 15.981.812.910 12,73

FONDOVI 113



114 FONDOVI

FondGodina



31. 12. 2010.

Prinos, %


2009.u

2010.

od osnivanja

do 31.12.10.

Erste Elite n.p. 19.360.570 21.268.054 n.p. n.p. n.p. n.p. Privatni - mješoviti

Erste Euro Money 22. rujna 2009. 326.833.043 586.042.829 Trezorski zapisi - 67,67%Depozit - 23,13%Državne obveznice - 3,90%Korporativne obveznice - 3,81%Komercijalni zapisi - 1,39%Novac i novčani ekvivalenti - 0,10%

5,58 4,03 4,36 Novčani

Erste Exclusive n.p. 15.604.184 18.002.429 n.p. n.p. n.p. n.p. Privatni - mješoviti

Erste Money 3. lipnja 2003. 456.748.498 739.175.906 Trezorski zapisi - 59,20%Depoziti - 15,38%Korporativne obveznice - 8,83%Novac i novčani ekvivalenti - 8,38%Državne obveznice - 6,90%Komercijalni zapisi - 1,31%

6,99 3,65 4,41 Novčani

Erste Total East 1. listopada 2007. 53.230.380 46.249.725 Dionice - 63,32%Udjeli - 14,78%Novac i novčani ekvivalenti - 13,27%Depozit - 8,63%

-16,04 -4,44 -29,21 Dionički

FIMA Equity 2. lipnja 2004. 27.608.866 18.929.040 Dionice - 87,73%Novac - 7,51%Depoziti - 3,67%Ostalo - 1,09%

-17,43 -16,12 -24,12 Dionički

FIMA Maximum 19. ožujka 2007. 7.826.315 - - -27,86 - - Dionički

FIMA West 1. veljače 2006. 1.283.007 - - -0,40 - - Dionički

Fond za stabilnost n.p. 56.002.790 57.669.139 n.p. n.p. n.p. n.p. Privatni - mješoviti

Hermes n.p. 82.192.229 89.105.267 n.p. n.p. n.p. n.p. Privatni - obveznički

HI-Balanced 22. veljače 2002. 65.600.991 70.714.738 Dionice - 55,45%Vrijednosni papiri s fiksnim prinosom - 36,80%Novac i ostala aktiva - 4,23%Depoziti - 3,53%

11,16 4,76 2,55 Mješoviti

HI-Cash 23. rujna 2003. 120.220.866 109.112.228 Vrijednosni papiri s fiksnim prinosom - 83,88%Depoziti - 12,36%Novac i ostala aktiva - 3,76%

6,47 2,50 38,65 Novčani

HI-Conservative 22. veljače 2002. 6.001.296 7.377.937 Vrijednosni papiri s fiksnim prinosom - 80,90%Novac i ostala aktiva - 19,10%

0,31 5,84 13,71 Obveznički

HI-Growth 22. veljače 2002. 73.829.267 69.068.155 Dionice - 80,73%Vrijednosni papiri s fiksnim prinosom - 18,15%Novac i ostala aktiva - 1,12%

13,81 3,50 -13,57 Dionički

HPB Dionički 4. listopada 2005. 23.310.745 18.102.408 Dionice - 86,03%Ostalo - 13,97%

15,99 -7,59 -16,31 Dionički

HPB Dynamic 29. kolovoza 2006. 27.448.784 20.315.382 Dionice - 83,81%Korporativne obveznice - 8,58%Ostalo - 7,61%

-17,69 -11,20 -51,23 Dionički

HPB Global 4. listopada 2005. 115.595.350 88.982.549 Dionice - 63,48%Korporativne obveznice - 8,62%Investicijski fondovi - 7,35%Obveznice - 2,23%ETF - 0,49%Ostalo - 17,83%

11,75 -8,15 -2,17 Mješoviti

HPB Novčani 4. listopada 2005. 159.566.686 227.769.597 Trezorski zapisi - 50,42%Depoziti - 33,33%Koporativne obveznice - 5,83%Komercijalni zapisi - 4,20%Otvoreni investicijski fondovi - 4,16%Državne obveznice - 2,07%

8,43 3,88 32,26 Novčani

HPB Obveznički 4. listopada 2005. 43.244.302 13.400.235 Državne obveznice - 59,82%Korporativne obveznice - 18,05%Ostalo - 22,13%

7,26 4,29 24,15 Obveznički

FondGodina



31. 12. 2010.

Prinos, %


2009.u

2010.

od osnivanja

do 31.12.10.

HPB Titan 24. srpnja 2007. 19.548.191 10.187.893 Dionice - 81,28%ETF - 5,47%Ostalo - 13,25%

16,29 5,07 -27,14 Dionički

HPB WAV DJE 4. rujna 2007. 6.915.504 15.715.791 Dionice - 70,47%Investicijski fondovi - 2,41%Ostalo - 27,12%

23,66 18,11 -2,89 Dionički

ICF Balanced 3. svibnja 2002. 14.569.000 10.881.268 Dionice - 55,31%Obveznice - 20,17%Novac - 18,14%Zapisi - 6,38%

-28,69 n.p. 13,10 Mješoviti

ICF Fixed Income 12. veljače 2002. 86.202.430 - - 5,40 - - Obveznički

ICF Money Market 7. listopada 2002. 108.170.765 - - 9,03 - - Novčani

Ilirika Azijski Tigar 2007. 4.902.385 6.632.438 Dionice - 89,48%Depoziti i novac - 6,12%Fondovi - 4,40%

5,18 15,45 -37,94 Dionički

Ilirika BRIC 2010. - 37.928.643 Dionice - 79,32%Depoziti i novac - 20,68%

- 19,63 19,63 Dionički

Ilirika Gold Listopad 2010. - 6.387.717 Dionice - 57,71%Depoziti i novac - 37,00%Fondovi - 5,29%

- 0,07 0,07 Dionički

Ilirika Jugoistočna

Europa

2004. 84.520.501 100.587.608 Dionice - 72,64%Depoziti i novac - 17,93%Fondovi - 5,81%Obveznice - 2,61%Komercijalni zapisi - 1,01%

9,06 4,48 71,52 Dionički

Ilirika Jugoistočna

Europa Balanced

2006. 48.741.237 44.437.714 Dionice - 55,76%Obveznice - 22,10%Depoziti i novac - 14,71%Fondovi - 4,01%Komercijalni zapisi - 3,42%

10,23 6,08 51,71 Mješoviti

InterInvest

Balanced

2005. 1.969.314 - - -38,01 - - Mješoviti

InterInvest Cash 2005. 3.570.840 - - 4,22 - - Novčani

KD Balanced 16. siječnja 2006. 12.885.793 7.153.310 Dionice - 49,40%Obveznice - 27,23%Oročeni depoziti - 10,11%Udio u investicijskim fondovima - 8,14%Novčani računi - 3,10%Zapisi - 2,01%Potraživanja - 0,01%

11,90 1,45 -16,27 Mješoviti

KD Energija 1. ožujka 2010. - 9.013.997 Dionice - 86,55%Oročeni depoziti - 5,40%Udio u investicijskim fondovima - 4,88%Novčani računi - 3,16%Potraživanja - 0,01%


KD Nova Europa 15. listopada 2007.

18.796.160 21.724.751 Dionice - 85,60%Udio u investicijskim fondovima - 7,88%Novčani računi - 6,02%Oročeni depoziti - 0,43%Potraživanja - 0,07%

46,72 15,98 -26,84 Dionički

KD Prvi izbor 12. veljače 2003. 4.937.510 5.669.751 Udio u investicijskim fondovima - 97,82%Novčani računi - 2,18%

2,51 12,84 29,96 Dionički

KD Victoria 11. svibnja 1999. 67.088.818 67.692.003 Dionice - 83,30%Oročeni depoziti - 7,91%Udjeli u investicijskim fondovima - 6,82%Obveznice - 1,83%Novčani računi - 0,13%Potraživanja - 0,01%

-29,87 -8,09 40,01 Dionički

KWSO Capital Flex n.p. 10.174.755 11.098.671 n.p. n.p. n.p. n.p. Privatni - mješoviti

Locusta Cash 1. kolovoza 2008. 77.998.767 106.852.195 Zapisi - 34,60%Novac - 30,08%Obveznice - 22,16%Fondovi - 12,02%Repo - 0,58%Potraživanja - 0,56%

9,33 4,60 17,18 Privatni - novčani

Locusta Value I 1. kolovoza 2008. 15.068.585 28.980.931 Novac .- 40,89%Dionice - 34,56%Fondovi - 20,40%Obveznice - 4,15%

-1,36 3,84 3,53 Privatni - dionički

Locusta Value II 1. kolovoza 2008. 35.666.782 44.435.515 Novac - 33,03%Dionice - 32,80%Fondovi - 29,86%Obveznice - 6,32%

2,17 4,78 9,87 Privatni - dionički

Locusta Value III 16. srpnja 2009. 6.532.605 8.369.409 Dionice - 71,41%Novac - 28,59%

- 6,37 6,99 Privatni - dionički

MP-BRIC.HR Ožujak 2008. 16.436.101 12.764.159 Vrijednosni papiri - 95,40%Novčana sredstva - 4,60%

63,61 9,31 -17,51 Dionički

115FONDOVI

FondGodina



31. 12. 2010.

Prinos, %


2009.u

2010.

od osnivanja

do 31.12.10.

MP-GLOBAL.HR Svibanj 2008. 5.824.099 5.378.491 Vrijednosni papiri - 97,00%Novčana sredstva - 3,00%

39,03 13,70 -19,39 Dionički

MP-MENA.HR Ožujak 2008. 5.230.842 7.160.884 Vrijednosni papiri - 81,15%Novčana sredstva - 18,85%

13,83 25,29 14,41 Dionički

NFD Aureus BRIC 2. travnja 2007. 9.095.442 10.759.523 Dionice - 99,34%Novac - 0,66%

43,27 6,82 -42,15 Dionički

NFD Aureus

Emerging Markets

Balanced

17. srpnja 2006. 23.586.122 15.672.877 Vrijednosnice - 58,24%Obveznice - 39,11%Novac i depozit - 2,65%

2,98 5,51 -15,13 Mješoviti

NFD Aureus Global

Developed

30. studenoga 2005.

81.090.456 65.059.043 Vrijednosnice - 97,34%Novac - 2,66%

2,98 -0,52 -2,41 Dionički

NFD Aureus Nova

Europa

3. studenoga 2008.

9.065.022 9.698.492 Vrijednosnice - 84,88%Novac - 15,12%

18,56 0,94 22,43 Dionički

NFD Aureus Private 17. srpnja 2006. 58.555.429 55.331.343 Vrijednosnice - 88,25%Novac - 11,75%

n.p. n.p. -24,08 Privatni - dionički

NFD Aureus US

Algorithm

25. rujna 2008. 7.105.352 29.042.738 Vrijednosnice - 82,33%Novac - 17,67%

3,81 32,34 46,96 Dionički

OTP euro

obveznički

15. prosinca 2005. 8.809.043 15.577.262 Državne obveznice - 72,49%Novac i depoziti - 11,45%Ostale obveznice - 9,14%Komercijalni zapisi - 6,92%

12,36 3,71 26,88 Obveznički

OTP Europa Plus 20. srpnja 2009. 8.369.502 9.034.849 Dionice u investicijskim fondovima - 77,16%Dionice - 18,52%Novac i depoziti - 4,32%

7,63 4,31 12,27 Dionički

OTP indeksni 27. prosinca 2007. 108.999.456 149.215.478 Dionice RH - 99,45%Noac i depoziti - 0,55%

11,61 7,19 -57,99 Dionički

OTP meridian 20 28. travnja 2008. 20.287.025 18.839.940 Inozemne dionice i dionički fondovi - 68,73%Dionice RH - 23,46%Obfeznice - 4,69%Novac i depoziti - 3,12%

35,32 3,54 -10,33 Dionički

OTP novčani 27. prosinca 2005. 42.827.014 127.894.595 Trezorski zapisi - 39,88%Novac i depoziti - 36,10%Obveznice - 19,78%Komercijalni zapisi - 4,23%

6,05 2,75 22,46 Novčani

OTP uravnoteženi 15. prosinca 2005. 44.961.676 38.312.043 Dionice RH - 37,92%Inozemne dionice i dionički fondovi - 20,66%Državne obveznice - 18,61%Ostale obveznice - 14,31%Novac i depoziti - 8,52%

19,95 -5,73 7,60 Mješoviti

Oxygen n.p. 6.804.134 4.624.121 n.p. n.p. n.p. n.p. Privatni - novčani

PBZ Bond 11. ožujka 2003. 53.341.376 139.240.080 Državne obveznice - 48,07%Kratkoročni vrijednosni papiri - 19,19%Depoziti - 18,14%Korporativne obveznice - 11,43%Municipalne obveznice - 3,17%

5,61 7,65 4,52 Obveznički

PBZ Dollar 13. travnja 2005. 27.998.220 40.091.559 Depoziti - 100,00 3,56 2,59 3,92 Novčani

PBZ Equity 5. rujna 2005. 442.897.077 376.357.391 Dionice - 86,05%Depoziti - 9,28%Korporativne obveznice - 4,07%Kratkoročni vrijednosni papiri - 0,60%

4,35 2,80 -3,02 Dionički

PBZ Euro novčani 24. srpnja 2002. 193.740.471 536.567.826 Depoziti - 61,89%Kratkoročni vrijednosni papiri - 32,73%Korporativne obveznice - 4,00%Državne obveznice - 1,46%

5,01 3,80 4,38 Novčani

PBZ Global 13. rujna 2001. 314.675.115 286.529.823 Dionice - 55,12%Korporativne obveznice - 21,21%Državne obveznice - 14,46%Depoziti - 5,97%Kratkoročni vrijednosni papiri - 3,10%Municipalne obveznice - 0,12%

9,56 3,98 5,14 Mješoviti

PBZ I-Stock 17. srpnja 2007. 188.451.164 231.435.508 Dionice - 84,24%Depoziti - 15,76%

53,30 14,63 -9,95 Dionički

FondGodina



31. 12. 2010.

Prinos, %


2009.u

2010.

od osnivanja

do 31.12.10.

PBZ Novčani 31. ožujka 1999. 789.174.247 956.791.195 Depoziti - 62,99%Kratkoročni vrijednosni papiri - 22,24%Repo ugovori - 12,78%Novac i novčani ekvivalenti - 1,99%

8,60 2,87 6,31 Novčani

Platinum Blue Chip 3. siječnja 2008. 5.168.087 8.700.918 Dionice - 70,47%Novac - 15,57%Udjeli u investicijskim fondovima - 9,60%Zapisi - 4,36%

13,46 7,06 -15,14 Dionički

Platinum Cash 29. srpnja 2009. 5.493.598 7.711.992 Zapisi - 51,40%Depoziti - 35,70%Novac - 12,90%

1,22 1,31 2,55 Novčani

Platinum Global

Opportunity

21. rujna 2007. 5.419.325 8.378.134 Dionice - 87,93%Udio u investicijskim fondovima - 8,20%Novac - 3,87%

17,34 1,74 -26,12 Dionički

POBA ICO Equity 27. srpnja 2007. 6.328.918 6.049.546 Dionice - 80,25%Novčani račun - 17,50%Zapis - 2,25%

12,44 -3,82 -44,44 Dionički

Prospectus

Jugoistočna

Europa

30. siječnja 2007. 29.534.057 24.897.874 Dionice - 94,00%Oročeni depozit - 4,00%Novčani račun - 2,00%

21,88 -1,81 -37,84 Dionički

Raiffeisen

Balanced

29. kolovoza 2002. 325.909.154 310.860.869 Dionice - 42,69%Obveznice - 39,57%Novčani računi - 7,77%Udjeli - 6,13%Zapisi - 3,77%Potraživanja - 0,08%

9,87 5,66 55,20 Mješoviti

Raiffeisen Bonds 27. svibnja 2002. 145.724.067 476.389.506 Obveznice - 61,34%Zapisi - 16,08%Depoziti - 10,95%Novčani računi - 8,20%Udjeli - 3,43%

12,31 8,42 74,44 Obveznički

Raiffeisen Cash 25. veljače 2003. 813.185.475 836.953.092 Zapisi - 53,25%Depoziti - 30,83%Novčani računi - 8,19%Obveznice - 7,73%Potraživanja - 0,01%

9,53 3,90 44,97 Novčani

Raiffeisen Central

Europe

19. travnja 2005. 262.720.708 199.276.184 Dionice - 88,11%Novčani računi - 4,78%Obveznice - 4,23%Udjeli - 2,25%Zapisi - 0,54%Potraživanja - 0,09%

9,54 -3,77 -37,44 Dionički

Raiffeisen

Emerging Markets

20. prosinca 2007. 26.196.847 31.222.870 Dionice - 49,37%Udjeli - 39,28%Novčani računi - 11,30%Potraživanja - 0,05%

41,54 8,75 -38,45 Dionički

Raiffeisen

hrvatske dionice

10. rujna 2008. 16.279.390 15.983.720 Dionice - 71,98%Novčani računi - 18,56%Udjeli - 9,07%Potraživanja - 0,39%

18,80 6,69 -26,03 Dionički

Raiffeisen Prestige 8. ožujka 2010. - 185.356.573 Obveznice - 29,84%Novčani računi - 24,30%Depoziti - 15,88%Zapisi - 13,07%Dionice - 12,95%Udjeli - 3,93%Potraživanja - 0,03%

- 8,37 8,37 Mješoviti

Raiffeisen World 3. listopada 2003. 27.689.603 38.702.680 Dionice - 95,98%Novčani računi - 4,02%

17,23 9,10 5,12 Dionički

RF 105 n.p. 5.933.871 - - n.p. - - Privatni - mješoviti

RF Advantage n.p. 9.990.531 10.999.026 n.p. n.p. n.p. n.p. Privatni - mješoviti

RF Premium n.p. 10.399.953 - - n.p. - - Privatni - dionički

Select Eurobond 23. siječnja 2002. 6.951.780 - - 4,78 - - Obveznički

Select Europe 18. lipnja 2001. 52.674.894 - - 7,48 - - Dionički

Select Novčani 26. svibnja 2003. 20.459.258 - - 7,31 - - Novčani

ST Aggressive 2007. 4.682.569 2.646.774 Dionice - 65,00%Depozit - 15,70%Obveznice - 15,40%Novac - 3,90%

-12,16 -8,19 30,85 Mješoviti

ST Balanced 10. siječnja 2003. 18.540.261 11.517.146 Dionice - 61,22%Investicijski fondovi - 26,74%Obveznice - 11,90%Cash - 0,14%

-18,34 -11,28 64,86 Mješoviti

ST Cash 2. siječnja 2004. 37.530.435 37.898.511 Depoziti - 79,08%Novčani fond - 10,92%Komercijalni zapisi - 10,00%

6,63 3,64 35,73 Novčani

116 FONDOVI

FondGodina



31. 12. 2010.

Prinos, %


2009.u

2010.

od osnivanja

do 31.12.10.

ST Global Equity 24. listopada 2000.

22.862.772 13.327.195 Dionice - 84,17%Komercijalni zapisi - 15,50%Cash - 0,33%

-22,49 -13,41 -55,97 Dionički

VB Cash 6. studenoga 2007.

176.207.124 164.430.738 Obveznice - 31,80%Trezorski zapisi - 30,45%Depoziti - 18,57%Investicijski fondovi - 9,31%Novac - 5,40%Komercijalni zapisi - 4,47%

6,71 3,35 17,17 Novčani

VB Crobex10 18. siječnja 2010. - 6.856.332 Dionice - 98,54%Novac i potraživanja - 1,46%


VB High Equity 28. rujna 2007. 14.443.417 13.186.292 Dionice - 48,98%Investicijski fondovi - 38,09%Novac i potraživanja - 12,93%

15,37 -0,62 -50,27 Dionički

VB Smart 15. studenoga 2010.

- 10.482.426 Investicijski fondovi - 85,94%Novac i potraživanja - 14,06%

- 0,81 0,81 Mješoviti

ZB aktiv 26. lipnja 2006. 556.162.483 507.241.587 Dionice - 78,27%Korporativni dužnički vrijednosni papiri - 15,46%Državni dužnički vrijednosni papiri - 2,84%Instrumenti tržišta novca - 2,05%Novac i novčani ekvivalenti - 1,38%

8,31 6,96 0,87 Dionički

ZB bond 4. srpnja 2001. 118.331.423 218.492.587 Državni dužnički vrijednosni papiri - 42,18%Korporativni dužnički vrijednosni papiri - 30,38%Instrumenti tržišta novca - 24,44%Novac i novčani ekvivalenti - 1,89%Investicijski fondovi - 1,11%

11,09 4,75 5,01 Obveznički

ZB BRIC+ 2010. - 92.640.349 Dionice - 90,16%Novac i novčani ekvivalenti - 7,26%Korporativni dužnički vrijednosni papiri - 1,92%Državni dužnički vrijednosni papiri - 0,66%


ZB euroaktiv 5. svibnja 2004. 152.046.528 225.859.804 Dionice - 95,32%Novac i novčani ekvivalenti - 4,68%

21,04 2,68 0,60 Dionički

ZB europlus 21. srpnja 2000. 112.370.141 146.035.299 Instrumenti tržišta novca - 75,10%Državni dužnički vrijednosni papiri - 23,81%Korporativni dužnički vrijednosni papiri - 1,09%

3,85 2,51 3,27 Novčani

ZB global 4. srpnja 2001. 760.743.367 713.346.481 Dionice - 59,17%Korporativni dužnički vrijednosni papiri - 22,30%Instrumenti tržišta novca - 14,84%Novac i novčani ekvivalenti - 3,33%Državni dužnički vrijednosni papiri - 0,36%

13,94 7,64 4,18 Mješoviti

ZB plus 21. srpnja 2000. 2.430.974.981 2.033.398.724 Instrumenti tržišta novca - 61,21%Državni dužnički vrijednosni papiri - 37,35%Korporativni dužnički vrijednosni papiri - 0,86%Novac i novčani ekvivalenti - 0,58%

8,75 2,33 4,77 Novčani

ZB Private East 11. listopada 2007.

121.032.523 118.271.436 n.p. n.p. n.p. n.p. Privatni - dionički

ZB trend 28. listopada 2002.

118.779.301 195.818.054 Dionice - 73,87%Korporativni dužnički vrijednosni papiri - 12,18%Novac i instrumenti tržišta novca - 11,26%Državni dužnički vrijednosni papiri - 2,69%

24,23 11,61 3,81 Dionički

Ukupno: 12.041.132.672 13.704.939.611

FondGodina



31. 12. 2010.

Prinos, %


2009.u

2010.

od osnivanja

do 31.12.10.

Otvoreni investicijski fondovi rizičnog kapitala

Nexus Alpha n.p. 15.381.342 40.274.175 n.p. n.p. n.p. n.p.

Quaestus Private

Equity Kapital

n.p. 315.089.553 317.787.616 n.p. n.p. n.p. n.p.

Ukupno : 330.470.895 358.061.791

SVEUKUPNO OTVORENI: 12.370.603.567 14.063.001.402



Breza 1999. 30.366.283 26.685.147 Dionice - 84,72%Novac - 5,87%Otvoreni investicijski fondovi - 5,54%Zatvoreni investicijski fondovi - 3,76%Potraživanja - 0,11%

n.p. n.p. n.p. ZIF s javnom ponudom - dionički

Kapitalni fond 26. ožujka 1999. 1.088.027.632 1.214.114.783 Dionice - 88,10%Novac - 5,60%Obveznice - 0,40%Ostalo - 5,90%

7,50 11,60 228,30 ZIF s javnom ponudom - dionički

Slavonski 1999. 160.303.758 156.467.526 Vrijednosni papiri - 94,50%Novčana sredstva - 4,16%Potraživanja - 1,34%

-27,93 -2,39 n.p. ZIF

Velebit - u

likvidaciji

1999. 5.447.665 5.285.826 - n.p. - - ZIF s javnom ponudom

Ukupno : 1.284.145.338 1.402.553.282


FIMA Proprius 11. svibnja 2007. 159.219.019 151.436.243 Nekretnine - 88,34%Otvoreni investicijski fondovi - 5,33%Depoziti - 2,99%Dionice - 2,54%Novac - 0,52%Potraživanja - 0,28%

n.p. n.p. n.p. ZIF

HPB Real - u

likvidaciji

2008. 31.365.020 31.655.926 n.p. n.p. n.p. n.p. ZIF

Jadran Kapital 2006. 73.529.000 64.193.000 Nekretnine i nekretninska društva - 79,48%Dionice - 11,09%Udjeli investicijskih fondova - 7,73%Novac i novčani ekvivalenti - 1,56%Potraživanja - 0,14%

-14,78 -14,00 -18,91 ZIF

Quaestus Nekretnine

30. travnja 2008. 258.233.300 268.973.057 n.p. 13,33 4,16 19,25 ZIF

Ukupno : 522.346.339 516.258.226

Ukupno zatvoreni: 1.806.491.677 1.918.811.508

SVEUKUPNO INVESTICIJSKI: 14.177.095.244 15.981.812.910


Izvor:Platinum Jugoistočna Europa promijenio ime u Platinum Global OpportunityData press, podaci prikupljeni od društava u svibnju 2011.FIMA Maximum i FIMA West pripojeni 1. ožujka 2010. fondu FIMA Equity

n.p. - nema podatka

117FONDOVI

Mirovinski fondovi

FondGodina


Imovina, 31. 12. Broj članova31. 12. 2010.

Struktura ulaganja31. 12. 2010.

Prinos, %

2009. 2010. u 2009. u 2010.

od osnivanja

do 31.12.10.

OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVIAZ OMF 2001. 11.646.552.000 14.393.133.000 561.646 Domaće obveznice - 69,87%

Strane dionice - 11,70%Domaće dionice - 9,60%Novčano tržište - 5,48%Strane obveznice - 3,12%Investicijski fondovi - 0,23%

7,83 8,47 5,35

Erste Plavi OMF 2001. 3.855.301.749 4.813.016.691 240.154 Obveznice - 62,00%Dionice - 21,00%Investicijski fondovi - 15%Kratkoročni vrijednosni papiri - 1%Depoziti - 1%

10,60 9,09 5,62


28. rujna 2001. 4.870.004.000 6.144.940.000 279.618 Državne obveznice - 61,91%Domaće dionice - 18,60%Inozemni otvoreni investicijski fondovi - 7,49%Korporativne obveznice - 3,95%Inozemne dionice - 2,44%Otvoreni investicijski fondovi - 1,44%Depoziti - 1,20%Potraživanja - 1,04%Kratkoročni vrijednosni papiri - 1,01%Municipalne obveznice - 0,48Zatvoreni investicijski fondovi - 0,28%Novčana sredstva - 0,14%

8,46 9,75 4,82

Raiffeisen OMF 5. studenoga 2001. 8.892.778.432 10.976.964.087 482.031 Obveznice - 70,00%Dionice - 20,00%Investicijski fondovi - 10,00%

9,17 8,09 5,38

Ukupno obvezni mirovinski: 29.264.636.181 36.328.053.778 1.563.449

DOBRI REZULTATI MIROVINSKIH FONDOVA

nastavljeni su i u 2010. godini te su, kao i u godini ranije, fondovi uglavnom ostvarivali iznadprosječne prinose. Sva četiri obvezna mirovinska fonda ostvarila su prinos veći od osam posto, dok su

kod dobrovoljnih mirovinskih fondova do izražaja došle veće razlike u ostvarenim prinosima te se kod njih prinosi kreću od oko šest pa do čak više od 12 posto.Kod obveznih mirovinskih fondova, koji su zbog toga što u njih ulažu svi zaposleni građani, najzanimljiviji za analizu, naju-spješniji je bio fond PBZ Croatia osiguranje


MIROVINSKI FONDOVI U 2010. GODINI

Najuspješniji dobrovoljni mirovinski fond već drugu godinu za redom bio je AZ Profit

Nastavak dobrih rezultata

Sva četiri obvezna mirovinska fonda ostvarila su prinos veći od osam posto, dok su kod dobrovoljnih mirovinskih fondova do izražaja došle veće razlike u ostvarenim prinosima te se kod njih prinosi kreću od oko šest pa do čak više od 12 posto

118 FONDOVI

FondGodina


Imovina, 31. 12. Broj članova31. 12. 2010.

Struktura ulaganja31. 12. 2010.

Prinos, %

2009. 2010. u 2009. u 2010.

od osnivanja

do 31.12.10.

OTVORENI DOBROVOLJNI MIROVINSKI FONDOVIAZ Benefit 2003. 92.315.000 116.064.000 19.301 Domaće obveznice - 85,05%

Novčano tržište - 14,17%Strane dionice - 0,78%

10,71 7,73 7,18

AZ Profit 2003. 430.209.600 590.331.000 65.963 Domaće obveznice - 58,03%Strane dionice - 20,19%Novčano tržište - 12,42%Domaće dionice - 9,36%

14,08 12,42 9,54

Croatia osiguranje dobrovoljni mirovinski fond

2003. 80.251.039 98.670.990 17.136 Obveznice - 61,70%Udjeli - 10,67%Dionice - 9,06%Depoziti - 7,83%Kratkoročni vrijednosni papiri - 7,26%Novčana sredstva - 3,48%

8,10 6,19 2,63

Erste Plavi Expert 2004. 67.287.879 90.760.649 15.507 Obveznice - 53,00%Dionice - 23,00%Investicijski fondovi - 19,00%Depoziti - 2,00%Kratkoročni vrijednosni papiri - 2,00%Novac - 1,00%

13,42 8,88 5,23

Erste Plavi Protect 2004. 23.996.590 33.848.777 7.876 Obveznice - 93,00%Depoziti - 4,00%Novac - 2,00%Kratkoročni vrijednosni papiri - 1,00%

5,28 8,02 4,80

Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond

6. kolovoza 2002. 450.749.777 542.537.336 44.287 Obveznice - 64,00%Dionice - 21,00%Investicijski fondovi - 14,00%Ostala imovina - 1,00%

12,62 7,87 5,38

Ukupno dobrovoljni mirovinski: 1.144.809.885 1.472.212.752 170.070

ZATVORENI DOBROVOLJNI MIROVINSKI FONDOVIAZ VIP 8. ožujka 2004.

63.125.800 88.149.000 4.068 Prema Prospektu i Statutu svakog fonda

15,31 13,27 9,85

AZ Dalekovod 14. prosinca 2004. 14,94 13,37 10,30

AZ HKZP 14. ožujka 2005. 14,99 12,98 10,30

AZ Zagreb 9. listopada 2008. 17,06 12,51 15,28

Cestarski ZDMF 2004. 25.765 46.978 230 Obveznice - 61,00%Novac - 25,00%Dionice - 11,00%Kratkoročni vrijednosni papiri - 3,00%

7,44 9,45 8,44


21. listopada 2004. 1.496.735 1.801.997 n.p. n.p. 9,42 6,73 1,08

Croatia osiguranje ZDMF

20. rujna 2005. 29.493.606 36.893.043 n.p. n.p. 8,46 6,35 1,02

ZDMF HEP grupe 9. svibnja 2006. 73.391.340 97.233.932 n.p. n.p. 7,73 6,71 1,95


3. lipnja 2008. 3.519.055 5.564.802 n.p. n.p. 7,42 6,57 6,89


21. veljače 2005. n.p. n.p. n.p. n.p. 9,34 13,75 8,29


1. srpnja 2004. n.p. n.p. n.p. n.p. 8,93 13,07 8,17

ZDMF Novinar 13. listopada 2005. n.p. n.p. n.p. n.p. 10,40 12,21 7,65

ZDMF T-HT 20. prosinca 2006. n.p. n.p. n.p. n.p. 9,39 13,02 6,80

ZDMF T Mobile 29. listopada 2007. n.p. n.p. n.p. n.p. 8,41 13,37 5,84


15. studenoga 2007. n.p. n.p. n.p. n.p. 6,80 9,56 5,57

Ukupno ZDMF (HANFA): 218.343.238 287.794.180 17.613

Umirovljenički fond n.p. 2.675.920.079 1.856.448.478 n.p. n.p. n.p. n.p. n.p.

Fond hrvatskih branitelja...

1998. 2.223.347.571 2.005.077.311 n.p. n.p. n.p. n.p. n.p.


Napomena:ZDMF T-Mobile pripojen ZDMF-u T-HT 13. travnja 2011.

kojem je vrijednost udjela uvećana za 9,75 posto te njegov prosječni godišnji prinos pro-matrano od osnutka fonda iznosi 4,82 posto, a njegov prinos od osnutka iznosi 50,40 posto. Po ostvarenom prinosu u 2010. godini slijedi ga Erste Plavi koji je u protekloj godini pora-stao za 9,08 posto, a njegov prinos od osnut-ka iznosi 60,72 posto. Solidan prinos od 8,47 posto ostvario je i fond AZ OMF te njegov pro-sječni godišnji prinos iznosi 5,35 posto, dok je od osnutka uvećao vrijednost za 57,13 posto. Posljednje mjesto po prošlogodišnjem prino-su zauzeo je Raiffeisen OMF koji je porastao za 8,08 posto pa je sada njegov prosječni godiš-nji prinos 5,38 posto, a od osnutka je uvećao vrijednost za 57,55 posto.

I po godišnjem prinosu vodi AZ Profit

Najuspješniji dobrovoljni mirovinski fond već drugu godinu bio je AZ Profit kojem je vrijednost udjela u 2010. godini porasla za čak 12,42 posto te je od početka rada fonda ostvario prinos od 93,75 posto. Na drugom mjestu, s prinosom od 8,87 posto nalazi se fond Erste Plavi Expert, dok treće mjesto zauzima Erste Plavi Expert koji je protekle godine porastao za 8,02 posto. Raiffeisen DMF ostvario je porast od osam posto, dok posljednja dva mjesta na ljestvici zauzima-ju AZ Benefit koji je ostvario prinos od 7,73 posto te Croatia osiguranje DMF čiji prinos je iznosio 6,18 posto.

Dobrovoljni mirovinski fondovi, za razliku od obveznih, nemaju svi isto razdoblje poslo-vanja, te ih je stoga nemoguće usporediti po prinosu od osnutka, a njihove je dugoročne prinose najpogodnije promatrati kroz pro-sječni godišnji prinos, a po tom kriteriju naju-spješniji je fond AZ Profit čiji prosječni godiš-nji prinos iznosi vrlo visokih 9,54 posto. Na drugom mjestu nalazi se AZ Benefit kojem prosječni godišnji prinos iznosi 7,18 posto, a slijede ih Raiffeisen DMF (+5,38 posto), Erste Plavi Expert (+5,24 posto), Erste Plavi Protect (+4,80 posto) te na posljednjem mjestu Croa-tia osiguranje DMF s prosječnim prinosom od +2,63 posto.

Kod obveznih mirovinskih fondova najuspješniji je bio fond PBZ Croatia osiguranje

119FONDOVI


GLOBALNA TRŽIŠTA

UNATOČ ČINJENICI DA JE VEĆINA globalnih dio-ničkih burzovnih indeksa u 2010. godini zabi-lježila rast, konačni rezultati zapravo skrivaju pravu sliku onoga što se događalo. Tržišta su bila vrlo volatilna te su snažno reagirala na iz-mjenu pozitivnih i negativnih vijesti iz realnog sektora. Što se tiče američkog tržišta, njihovi važniji indeksi (Dow Jones, Nasdaq i S&P 500) za-bilježili su rast veći od 10 posto, ali je tržište bilo pod pritiskom zbog, još uvijek, nesigur-nih signala o jačini oporavka gospodarstva s obzirom na to da su i dalje bili aktivni FED-ovi paketi pomoći te je pitanje kako bi se gospo-darstvo ponašalo bez tih intervencija. Prema tome, možemo zaključiti da je osnovni razlog porasta dioničkih tržišta spremnost ulagača na pojačani rizik te dobri poslovni rezultati po-jedinih kompanija. Kad je riječ o europskim tržištima, osnovni problem bili su dužnički problemi pojedinih članica Europske unije, ponajviše Grčke, a

najuspješniju izvedbu imalo je njemačko trži-šte, te je indeks DAX porastao čak za 18 po-sto. Razlog tome je snažan porast njemačkog izvoza i općenito solidno stanje njemačkog gospodarstva.

Nužan novi investicijski ciklus

BRIC tržišta, koja su bila u fokusu u 2009. go-dini, imala su različite rezultate u 2010. te je najuspješnije bilo rusko tržište s porastom MICEX indeksa preko 20 posto. Što se ostalih članica BRIC-a tiče, dobar rezultat imalo je i indijsko tržište čiji glavni indeks je zabilježio porast od 15 posto. Unatoč i dalje snažnom gospodarskom rastu, kineske dionice našle su se pod pritiskom zbog mogućih mjera za sprječavanje inflacije te je Shanghai Stock Exchange Composite indeks pao za 16 posto. Kod regionalnih tržišta, najbolja situacija je na Zagrebačkoj burzi čija su oba indeksa u 2010. godini zabilježila poraste te je CROBEX porastao preko pet posto, dok je CROBEX10 porastao više od devet posto. Unatoč i daljnjoj slabosti hrvatskog gospodarstva, investitori su očito procijenili da su dionice na dovoljno

niskim razinama za kupnju, što je potaknulo rast, iako je likvidnost i dalje na prilično ni-skim razinama u usporedbi s razdobljem prije krize. Beogradska burza 2010. godinu završila je u minusu te je BELEX15 pao za 1,81 posto, dok je BELEXline pao za 2,22 posto, a glav-no obilježje je i dalje vrlo niska likvidnost tržišta. Većina ostalih tržišta u regiji (Lju-bljana, Sarajevo, Skopje, Podgorica) imala su

dvoznamenkaste padove te će biti potrebno dosta vremena da se vrati povjerenje (strah od investiranja) investitora, pogotovo zato što situacija u realnom sektoru cijele regije ne ulijeva sigurnost zbog neodlučnih poteza politike i oslabljenog gospodarstva koje nema snage da bez političke potpore krene u novi investicijski ciklus.

Na Zagrebačkoj burzi su oba indeksa u 2010. godini zabilježila rast

Velika volatilnost Osnovni razlog porasta dioničkih tržišta je spremnost ulagača na pojačani rizik te dobri poslovni rezultati pojedinih kompanija

120 FONDOVI

>> Hypo Alpe-Adria-Invest u po-nudi ima četiri otvorena investi-cijska fonda s javnom ponudom: dionički, mješoviti, obveznički i novčani, i u tom smislu nije bilo promjena u 2010. godini.Prošla godina očekivano nije bila u znaku značajnijih pomaka na tržištu investicijskih fondova. Imovina pod upravljanjem novča-nih fondova nastavila je rasti pa je ostvaren rast od dvadesetak posto, a primjetno su rasli tek obveznički fondovi, inače fondo-vi u kojima je najmanje imovine pod upravljanjem ukupno, iz čega se može zaključiti da klijenti još uvijek imaju veliku averziju prema riziku. Također treba spomenuti i jako dobre prinose koje su ob-veznički fondovi ostvarili svojim klijentima. Ukupno, inače mala, industrija investicijskih fondova rasla je nešto više od 10 posto, a to se odrazilo i na rezultate dru-

štava za upravljanje. Zadovoljni smo što smo u uvjetima vrlo za-htjevnog makrookružja uspjeli ostvariti zadovoljavajuće prino-se svih naših fondova. Također uspjeli smo ostvariti i povećanje neto dobiti Društva u odnosu na prethodnu godinu.Unatoč niskim valuacijama mje-šovitih i dioničkih fondova, te sva-kako dobrom tajmingu za kupnju, ovi fondovi nisu zabilježili priljev novih sredstava u 2010. godi-ni, što ukazuje na potrebu bolje edukacije naših potencijalnih investitora u smislu potrebe du-goročnog ulaganja te ispravnog percipiranja odnosa između pri-hvaćenih rizika i očekivanja u po-gledu prinosa. U 2011. možemo očekivati nastavak trenda rasta obvezničkih i novčanih fondova.

Kao rezultat slabljenja krize oče-kujemo i ubrzanje rasta imovine pod upravljanjem, ali još smo da-leko od rezultata postignutih u pretkriznom razdoblju.

Razmisliti o poreznim

olakšicama

Potrebe snažnijeg uključivanja građana u industriju investicij-skih fondova vidimo na brojnim primjerima (ulaganja za dugo-ročne potrebe poput školovanja djece i sl.), a potrebe za dodatnim izvorima financiranja u buduć-

Anketa:

FONDOVI ČEKAJU OPORAVAK

1.

2.

3. Kao rezultat slabljenja krize očekujemo i ubrzanje rasta imovine pod upravljanjem

NIKOLINA GAZIĆ, PREDSJEDNICA UPRAVE

HYPO ALPE-ADRIA-INVESTA

Građani se trebaju snažnije uključiti Ulaganje u fondove može biti dobra nadopuna ili zamjena dobrovoljnoj štednji za mirovinu kao oblik ulaganja koji bi građanima omogućio dostupnost sredstava po potrebi i prije umirovljenja za neke druge svrhe

Ocijenite stanje na tržištu i vaše poslovanje u 2010.

Kakvi su trendovi te što će fondovskoj industriji donijeti 2011. godina?

U kojem bi se smjeru, po vama, trebale kretati promjene u zakonodavstvu za snažniju podršku fondovskoj industriji?

121FONDOVI

nosti sve više rastu. Prednost investicijskih fondova svakako je činjenica da tako uloženim sred-stvima građani raspolažu bez ograničenja. Zbog toga ulaganje u fondove može biti dobra na-dopuna ili zamjena dobrovoljnoj štednji za mirovinu kao oblik ula-ganja koji bi građanima omogućio dostupnost sredstava po potrebi i prije umirovljenja za neke druge svrhe.Činjenica je da naši građani nisu dovoljno educirani o potrebi in-vestiranja te nedovoljno poznaju financijske usluge. Kvalitetna promjena zakonodavnog okvira u smislu pojednostavljenja proce-dura i približavanja financijskih proizvoda klijentima svakako je dobar korak u smjeru poticanja razvoja fondovske industrije kao i sustavna edukacija. U tom smi-slu moguće je razmotriti moguć-nost uvođenja poreznih olakšica u smislu odgode plaćanja poreza za dugoročna ulaganja u fondove (ali svjedoci smo da su upravo te olakšice ukinute za osiguranja) te svakako osigurati da zakoni ima-ju dugoročniji karakter. Najveći doprinos razvoju financijske in-dustrije dat će stabilan dugoroč-ni rast gospodarstva i povećanje standarda građana.

>> Nakon turbulentne 2009., tije-kom 2010. globalna tržišta zadr-žala su pozitivan trend i nastavila s dinamičnim oporavkom. Pobolj-šanje makroekonomskih pokaza-telja u situaciji i dalje vrlo niskih kamatnih stopa povećalo je oče-kivanja i otvorilo je put za daljnje napredovanje globalnih dioničkih indeksa. Pomaci na domaćem tr-žištu i tržištima bili su očekivano znatno skromniji, odražavajući i dalje zahtjevno okruženje i raz-mjerno spor oporavak domaće ekonomije. Međutim, i u takvim uvjetima imovina investicijskih fondova nastavlja stabilno rasti. Imovina svih otvorenih fondova tako je u prosincu 2010. dosegla 13,67 milijardi kuna, što je pove-ćanje od približno 14 posto u us-poredbi s prosincem 2009. kada je iznosila 12,03 milijarde kuna.

Stabilno poslovanje

Ako pažljivije (analitički) pro-motrimo, možemo vidjeti da su pomaci od niskorizičnih ulaganja prema rizičnijim ulaganjima za-sad očekivano postupni i spori, no to je sasvim u skladu s očekivanji-

ma. Za razliku od godina euforije i agresivnog rasta dioničkog se-gmenta, u aktualnom okruženju primarni pokretač rasta je neri-zični segment, što donosi spori, ali mnogo stabilniji rast. Od niskih kamatnih stopa tako zasad najvi-še prosperiraju obveznički fondo-vi koji bilježe snažne priljeve usli-jed potrage za većim prinosom na novčane viškove od strane insti-tucionalnih ulagača.Naše poslovanje u 2010. bilo je stabilno, u skladu s planiranim parametrima. Zabilježili smo rast poslovnih pokazatelja u skladu s rastom industrije. U zahtjevnim okolnosti nastavili smo poveća-vati tržišni udio i ulagati napore kako bismo održavali konkuren-tan prinos i kvalitetno upravljali povjerenim nam sredstvima.Naš umjereni optimizam u očeki-vanjima za 2011. zasad se poka-zuje utemeljenim. Fondovi u cjeli-ni i dalje bilježe lagan rast imovine pod upravljanjem. Imovina u trav-nju 2011. dosegla je 15,1 milijar-du kuna što je rast od 10 posto u usporedbi s krajem 2010. Stavlje-no u širi kontekst, to je približno polovina maksimalno zabilježene imovine iz vremena euforije. Očekujemo da će interes za ula-ganje u fondove i dalje lagano rasti. Ako situacija ostane stabil-

na, u sljedećih nekoliko kvartala očekujemo daljnji rast imovine te postupno povećanje interesa i za rizičnijim ulaganjima. Pri tome smatramo da će se trend ulaganja u rizičnije fondove kreta-

ti u skladu s gospodarskim očeki-vanjima, odnosno u skladu s kre-tanjima na tržištu kapitala. Dugoročna strategija Erste-inve-sta ostaje ponuditi ulagačima ši-roku paletu kvalitetnih proizvoda i ostvariti dobre rezultate u katego-rijama transparentnosti, prinosa i troškova.

Nadopunjavati zakonski okvir

Mišljenja smo da postojeći za-konski okvir nije potrebno radi-kalno mijenjati, već kvalitetno nadopunjavati. U budućnosti nas očekuje ispunjavanje europskih direktiva (UCITS IV i Alternative investments directive), koje će imati najznačajniji utjecaj na za-konodavstvo, a rezultirat će jača-

njem konkurencije prvenstveno u segmentu fondova, kao i otvara-njem novih mogućnosti ulaganja. Kroz implementaciju tih EU direk-tiva potrebno je da zakonodavac iskoristi mogućnosti koje mu se pružaju, s ciljem daljnjeg jačanja i razvoja domaćeg tržišta kapitala. Potrebno je nastaviti započeti rad na edukaciji ulagača, do-datno informirati izdavatelje o prednostima i obvezama prilikom kotiranja na uređenom tržištu, te prilikama koje tvrtke na takav način mogu iskoristiti. Nadalje, smatramo da je važno osigurati svima fer i pošten tretman kako bi se lakše ostvarili ciljevi rasta i razvoja domaćeg tržišta kapitala u budućnosti, od kojeg će koristi imati cjelokupno hrvatsko gospo-darstvo.

JOSIP GLAVAŠ, PREDSJEDNIK UPRAVE ERSTE-INVESTA

Imovina nastavlja rasti Pomaci od niskorizičnih prema rizičnijim ulaganjima zasad su očekivano postupni i spori, no to je sasvim u skladu s očekivanjima. Za razliku od godina euforije i agresivnog rasta dioničkog segmenta, u aktualnom okruženju primarni pokretač rasta je nerizični segment

Nastavili smo povećavati tržišni udio i ulagati napore kako bismo održavali konkurentan prinos

Važno je osigurati svima fer i pošten tretman kako bi se lakše ostvario rast i razvoj tržišta kapitala

122 FONDOVI

>> Hrvatska fondovska industrija u zadnje dvije godine nanovo po-kušava privući ulagače i povećati imovinu pod upravljanjem (nakon što se ona u 2008. godini smanji-la za gotovo dvije trećine). U me-đuvremenu se promijenila i prefe-rencija ulagača i njihova averzija prema riziku - znatno su više u fokusu likvidnost i sigurnost, a ne više toliko imperativ visokog prinosa. Zbog istog je razloga u zadnje dvije godine mnogo brže rasla imovina novčanih fondova od imovine dioničkih fondova.Poslovanje Certus Investa je fokusirano na pružanje usluga upravljanjem portfeljima (za koju uslugu smo dobili odobrenje Han-fe u siječnju 2011. godine), dok je u 2010. godini Društvo upravljalo samo jednim novčanim fondom s privatnom ponudom.U ovoj godini su se nastavili tren-dovi iz 2010. godine. Ukupna imovina pod upravljanjem otvo-renih investicijskih fondova je (do travnja 2011.) porasla 10 posto, a imovina pod upravljanjem nov-čanih fondova s javnom ponudom je porasla 14 posto, dok se imo-vina svih dioničkih fondova čak i smanjila.Imovina obvezničkih fondova se udvostručila u zadnjih devet mjeseci (na 1,6 milijardi kuna), dijelom prelijevanjem novca iz novčanih fondova, dijelom zbog povećanog interesa uslijed ne-

koliko većih emisija obveznica, i državnih i korporativnih. Slična kretanja očekujem i u drugoj polo-vini ove godine.Promjene u zakonodavstvu treba-ju omogućiti fondovskoj industriji položaj jednak onom stranih dru-štava za upravljanje fondovima, koji će imati u Hrvatskoj nakon pristupanja EU-a, vjerojatno u 2013. godini. Prije svega se to od-nosi na procese raznih zahtjeva za odobrenjem (fondova, društa-va, usluga) kao i na pojedinačne troškove koje domaća društva imaju. Ponuda stranih fondova vjerojatno će utjecati na djelo-mičan odljev imovine pod uprav-ljanjem domaćih društava te će vjerojatno većina većih domaćih

društava za upravljanje (koja su u vlasništvu najvećih banaka koje su dio većih stranih bankarskih grupacija) izgubiti funkciju samo-stalnog upravljanja imovinom na uštrb skupljanja kapitala i prodaje stranih udjela fondova (iz njihove bankarske grupacije).

Poslovanje Certus Investa je fokusirano na pružanje usluga upravljanjem portfeljima

>> Nakon što je dotaknula dno od oko 8,5 milijardi kuna početkom 2009. godine, neto imovina otvo-renih investicijskih fondova u Hr-vatskoj kontinuirano raste te je potkraj 2010. godine dosegnula oko 13,6 milijardi kuna. Za takav porast prvenstveno su zaslužne dvije činjenice. Prva je izuzetno dobra likvidnost financijskog sek-tora koja je uz velike viškove li-kvidnih sredstava donijela i oštar pad kamatnih stopa na kunskom tržištu novca. Druga je rezultat prve kao i sla-bog kreditnog rasta hrvatskih banaka u posljednje vrijeme, a odnosi se na nastavak trenda opadanja prosječnih pasivnih bankarskih stopa. Ove dvije va-rijable rezultirale su značajnim porastom neto imovine novčanih i obvezničkih fondova te pora-stom udjela te dvije kategorije u ukupnoj neto imovini otvore-nih investicijskih fondova. Tako je udio obvezničkih fondova u ukupnoj neto imovini otvorenih investicijskih fondova gotovo ud-vostručen tijekom 2010. godine te je godinu završio na oko 8,6 posto.U poslovanju društva HPB-Invest u 2010. godini zaustavljen je trend pada imovine pod upravlja-njem te smatramo kako je upravo

to godina koja će označiti početak oporavka tržišta otvorenih inve-sticijskih fondova u Hrvatskoj.

Trendovi se nastavljaju

Smatramo kako će se trendovi iz 2010. godine nastaviti i u ovoj godini. Prosječne pasivne ban-karske stope nastavit će svoj pad što će pozitivno utjecati na porast neto imovine prvenstve-

no manje rizičnih investicijskih fondova poput obvezničkih i nov-čanih. S obzirom na tešku gos-podarsku situaciju, visoku neza-poslenost te pad raspoloživog dohotka kod hrvatskih građana ne očekujemo značajniji porast neto imovine dioničkih i mješovi-tih fondova.Zakonska regulativa trebala bi nastaviti usmjeravati društva za upravljanje fondovima prema što boljoj edukaciji ulagatelja pri ulaganju u investicijske fondove i to na načine koji će biti što efi-kasniji.

HPB INVEST

Zaustavljen pad imovine pod upravljanjem Prosječne pasivne bankarske stope nastavit će svoj pad i ove godine, što će pozitivno utjecati na porast neto imovine prvenstveno manje rizičnih investicijskih fondova poput obvezničkih i novčanih

Ne očekujemo značajniji porast neto imovine dioničkih i mješovitih fondova

JURICA PEVEC, PREDSJEDNIK UPRAVE CERTUS INVESTA

U fokusu likvidnost i sigurnost Promjene u zakonodavstvu trebaju omogućiti fondovskoj industriji položaj jednak onom stranih društava za upravljanje fondovima koji će imati u Hrvatskoj nakon pristupanja EU

privredni vjesnikprivredni vjesnik

Tjednik partner hrvatskog gospodarstva.

www.privredni.hr

124 FONDOVI

>> U 2010. godini nastavili smo jačati tržišnu poziciju te je Druš-tvo potkraj godine zabilježilo imo-vinu pod upravljanjem u iznosu od 2,1 milijarde kuna. U domaćoj fondovskoj industriji i u 2010. godini nastavio se trend ulaganja u konzervativnije, novčane i ob-vezničke fondove te se naš fond Raiffeisen BONDS pozicionirao na prvo mjesto po veličini, u katego-riji domaćih obvezničkih fondova, s neto imovinom koja je krajem godine iznosila više od 470 miliju-na kuna. Prepoznavši želje naših ulagatelja u ožujku 2010. godine osnovali smo novi mješoviti fond Raiffeisen PRESTIGE što je rezulti-ralo imovinom u iznosu od preko 180 milijuna kuna.

Nova alokacija imovine

Uzevši u obzir trenutačno stanje u ekonomiji zemalja iz Srednje Europe, kao i buduća očekivanja, kreirana je nova dugoročna alo-kacija imovine fonda u Raiffeisen CENTRAL EUROPE. Prinos fonda tijekom 2010. godine odražava činjenicu da je fond velikim dije-lom svoje imovine izložen tržišti-

ma koja su tijekom 2010. godine ostvarila manje poraste od ra-zvijenih tržišta ili čak negativne prinose. I tijekom 2011. godine nastojat ćemo taktički poveća-vati izloženost tržištima s boljom perspektivom rasta, pri čemu ćemo fokus staviti na likvidne dionice koje imaju veće udjele u indeksima dioničkih tržišta u regiji. Domaće dioničko tržište u 2010. godini karakterizirala je vrlo niska likvidnost, a događaji koje bi trebalo izdvojiti definitiv-no su gubitak posla hrvatskog građevinskog konzorcija u Crnoj Gori, akvizicija Droge Kolinske od strane Atlantic Grupe te ponuda mađarskog MOL-a za otkup dioni-ca malih dioničara Ine. Cilj fonda Raiffeisen HRVATSKE DIONICE u

dosadašnjem razdoblju, kao i u budućnosti, bit će investiranje u fundamentalno jake dionice na hrvatskom tržištu kapitala te na-stojanje da se uz aktivan pristup upravljanja imovinom nadmaši prinos referentnog indeksa, CRO-BEX-a. U predstojećem razdoblju strategija ulaganja fonda Raif-feisen WORLD će ostati nepro-mijenjena te će velike i poznate kompanije s jakim fundamentima te visokim očekivanim rastom budućih zarada za koje smatra-mo da će ostvariti zadovoljavaju-ći prinos u uvjetima koji dolaze i dalje predstavljati stup oslonac Raiffeisen WORLD fonda. Spome-nimo i to da su se tijekom 2010. godine u pojedinim ekonomijama

zemalja u razvoju počeli javljati inflatorni pritisci koji su kod poje-dinih zemalja uzrokovali promje-nu monetarne politike od ekspan-zivne ka znatno restriktivnijoj. S obzirom na to da je provođenje restriktivnije monetarne politi-ke u Kini bilo jedna od središnjih tema vezanih uz zemlje tržišta kapitala u razvoju, smatramo da

je navedeno već uključeno u cije-ne dionica. Tako je imovina Raiffe-isen EMERGING MARKETS tijekom 2010. godine bila investirana pre-težito u dionice izdavatelja iz dr-žava s tržištem kapitala u razvoju ili ETF-ove koji prate kretanje di-oničkih tržišta država s tržištem kapitala u razvoju. Najveći dio imovine fonda bio je investiran u ruske dionice, a pored toga smo u većoj mjeri bili izloženi i dioničkim tržištima Južne Koreje, Tajvana i Brazila.

Umjerena izloženost regionalnim

tržištima

Ne ispuštajući iz vida činjenice da se na tržištu duga nije mnogo toga promijenilo u 2010. godini i da će prema ekonomskoj teo-riji ogromna količina likvidnosti ubrizgana u sustav kako bi se spasila posrnula gospodarstva imati za rezultat povećanu sto-pu inflacije koja će djelovati i na prinose, 2011. godinu smatramo vrlo izazovnom u kontekstu alo-kacije sredstava s ciljem ostvari-vanja najvišeg prinosa za klijen-te uz optimalnu količinu rizika. Unatoč svemu navedenom, naši mješoviti fondovi u 2011. godini u

dioničkom dijelu portfelja zadržat će umjerenu izloženost domaćim regionalnim tržištima.U domaćoj fondovskoj industri-ji i u 2011. godini nastavio se trend ulaganja u konzervativnije, novčane i obvezničke fondove te je Raiffeisen Invest zabilježio najveći porast imovine otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom pod upravljanjem u iznosu od 592 milijuna kuna od-nosno više od 40 posto ukupnog porasta u konkurenciji 24 društva za upravljanje. Nadalje, strategija ulaganja novčanog i obvezničkog fonda u 2011. godini nastavit će se na tragu one iz prethodne go-dine. Sredstva novčanog fonda dominantno će se ulagati u krat-koročne, niskorizične financijske instrumente, ponajprije depo-zite kod najkvalitetnijih doma-ćih banaka te trezorske zapise Ministarstva financija Republike Hrvatske, dok će obveznički fond zadržati viši udio državnih vrijed-nosnih papira u odnosu na korpo-rativne dužničke vrijednosne pa-pire. Najveći udio u imovini Fonda pripadat će domaćim izdanjima obveznica te kratkoročnim do-maćim dužničkim vrijednosnim papirima, dok će manji dio portfe-lja biti investiran u korporativne obveznice i obveznice ostalih ze-malja u razvoju.

Usklađivanje s europskom

regulativom

U svibnju 2011. godine Raiffeisen Invest, društvo za upravljanje investicijskim fondovima upot-punjuje ponudu visokospecija-liziranom uslugom upravljanja imovinom Raiffeisen PORTFOLIO. Usluga Raiffeisen PORTFOLIO namijenjena je svima koji brigu o upravljanju imovinom žele pre-pustiti profesionalnom timu, pri čemu su klijentima na raspolaga-nju tri različita modela ulaganja.

I u 2011. godini nastavio se trend ulaganja u konzervativnije, novčane i obvezničke fondove

RENATA GECAN MILEK, PREDSJEDNICA UPRAVE RAIFFEISEN INVESTA

Ovo će biti izazovna godina Sredstva novčanog fonda dominantno će se ulagati u kratkoročne, niskorizične financijske instrumente, ponajprije depozite kod najkvalitetnijih domaćih banaka te trezorske zapise Ministarstva financija, dok će obveznički fond zadržati viši udio državnih vrijednosnih papira u odnosu na korporativne dužničke vrijednosne papire

Domaće dioničko tržište u 2010. godini karakterizirala je vrlo niska likvidnost

125FONDOVI

>> Za Raiffeisen mirovinsko druš-tvo za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima 2010. godina je bila uspješna; prinosi su bili u kontinuiranom porastu, kao i broj članova te njihovih uplata doprinosa.Naime, u 2010. godini u svim dobrovoljnim mirovinskim fon-dovima kojima upravlja Društvo, ostvareni prinosi su iznad sedam posto, što smatramo vrlo dobrim rezultatom. Horizont ulaganja mi-rovinskih fondova je dugoročan, slijedom čega su tome prilago-đena i ulaganja naših fondova s naglaskom na stabilnost te sigur-nost ulaganja.

Nadalje, broj novih članova u Ra-iffeisen dobrovoljnom mirovin-skom fondu u proteklom razdo-blju je stalan; potkraj svibnja Fond je imao nešto više od 45.100 čla-nova. Doprinosi koje članovi upla-ćuju u dobrovoljne mirovinske fondove su u okviru očekivanog i vidljivo je da se radi o kvalitetnom članstvu koje je prepoznalo svrhu dobrovoljne mirovinske štednje odnosno da se radi o obliku šted-nje kojim će si omogućiti veće pri-hode u mirovini.Podsjećamo, državna poticajna sredstva na dobrovoljnu miro-vinsku štednju iznose 15 posto od uplaćenog iznosa u jednoj ka-lendarskoj godini, najviše do 750 kuna, iz čega proizlazi da optimal-na godišnja uplata iznosi 5000 kuna.Naglašavamo da pored državnih poticajnih sredstava, od polovine prošle godine država stimulira i

poslodavce na uplatu dobrovoljne mirovinske štednje svojim dje-latnicima. Naime, poslodavcima je omogućeno da se izdvajanje u

treći stup mirovinskog osigura-nja ne smatra plaćom do iznosa 500 kuna mjesečno, to jest do 6000 kuna godišnje, a isto im je porezno priznati izdatak odnosno rashod.

Povećanje interesa

S obzirom na navedene zakonske promjene, RDMD kao Društvo koje

upravlja dobrovoljnim mirovin-skim fondovima svakako očeku-je veći odziv poslodavaca koji će uplaćivati dobrovoljnu mirovin-sku štednju svojim djelatnicima. Vjerujemo da će se interes za dobrovoljnu mirovinsku štednju dodatno povećati, a što nam po-tvrđuje i zanimanje poslodavaca o novonastalim promjenama u relativno kratkom vremenskom razdoblju. Pored interesa poslodavaca, oče-kujemo i interes pojedinaca jer temeljem rezultata ostvarenih u protekloj godini i prvoj polovini ove godine, kao i činjenici da se u kriznim vremenima građani češće

okreću štednji, vjerujemo da ni u predstojećem razdoblju neće biti većih razlika u interesu za dobro-voljnu mirovinsku štednju, a naša strategija će i dalje biti afirmacija dobrovoljne mirovinske štednje u svijesti građana kao sigurnog na-čina osiguravanja bolje mirovine.U prilog nam ide i statistika koja upozorava da je sve više umi-rovljenika, a sve manje radnika, prognoze govore da će svi budući umirovljenici koji se oslone samo na takozvanu državnu mirovi-nu biti u nepovoljnijem položaju spram današnjih umirovljenika.Dakle, smatramo da je dobrovolj-na mirovinska štednja jedini na-čin kako osigurati bolju mirovinu.

Očekujemo veći odziv poslodavaca koji će uplaćivati dobrovoljnu mirovinsku štednju svojim djelatnicima

Oni koji se oslone samo na tzv. državnu mirovinu bit će u nepovoljnijem položaju spram današnjih umirovljenika

Raiffeisen Private odlikuje prila-godba individualiziranoj averziji prema riziku putem četiri različita modela ulaganja koji se razlikuju prema investicijskim ciljevima ulagatelja. Raiffeisen Money Mar-ket je model koji karakterizira ulaganje pretežno u niskorizične instrumente novčanog tržišta s ciljem očuvanja vrijednosti imo-

vine, dok je Raiffeisen Tailor Made model koji pored visokoindividua-liziranog pristupa nudi najviši stu-panj fleksibilnosti.Novost u ponudi Raiffeisen In-vesta u skladu je s najavama za širenje ponude te predstavlja rezultat kontinuiranog razvoja, unaprjeđenja poslovanja te po-dizanja kvalitete usluge na novu

razinu. Raiffeisen Invest će i dalje ostati dosljedan u provođenju in-vesticijske politike koja je vođena najboljim interesima ulagatelja, a fondovima će upravljati temeljem načela sigurnosti, profitabilnosti, likvidnosti i podjele rizika. Očekujemo da će izmjene zakon-skog okvira ići u smjeru usklađi-vanja s europskom regulativom

koja se odnosi na investicijske fondove, konkretno aktualne UCITS IV direktive čija primjena u Europi počinje u srpnju 2011. godine. U skladu s europskim ten-dencijama naglasak će, između ostalog, zasigurno biti na identi-ficiranju i upravljanju rizicima s ciljem informiranja i pojačane za-štite ulagatelja u fondove.

MANDICA ZULIĆ, DIREKTORICA RAIFFEISEN MIROVINSKOG DRUŠTVA ZA UPRAVLJANJE DOBROVOLJNIM MIROVINSKIM

FONDOVIMA

Put do bolje mirovineDoprinosi koje članovi uplaćuju u dobrovoljne mirovinske fondove su u okviru očekivanog i vidljivo je da se radi o kvalitetnom članstvu koje je prepoznalo svrhu dobrovoljne mirovinske štednje odnosno da se radi o obliku štednje kojim će si omogućiti veće prihode u mirovini

126 FONDOVI

>> Činjenica da je 2010. bila godi-na konačnog triježnjenja u pogle-du naše tranzicijske uspješnosti, izglednosti brzog povratka na ra-nije stope i modele rasta, konač-nog shvaćanja veličine i razgrana-tosti korupcijske hobotnice među nama, u isto je vrijeme i pozitivna i negativna.Kad govorimo o mirovinskom su-stavu, to je i godina postupnog shvaćanja ranjivosti te neodrživo-sti mirovinskog sustava u kojem su nepovlaštene pune starosne mirovine u manjini, a temeljem nedostatne stope zaposlenosti i generacijske strukture stanov-ništva svakih 100 zaposlenih financira mirovine 77 umirovlje-nika.Pozitivno je to što u javnosti ipak raste svijest o potrebi nastavka reforme mirovinskog sustava na davno definiranim osnovama kao odgovor na ove probleme u odno-su na dosadašnje metode i tren-dove (naravno, i dalje prisutne) pritisaka na državu koja bi jedno-stavno trebala davati dovoljno, svima i što ranije. U tom smislu, u znatno većoj mjeri nego ranijih godina, pozitivnim možemo oci-

jeniti razumijevanje problema i njihovo objektivno tretiranje od strane većeg dijela medija, po-sebno tiskanih.Očekivane stope rasta, iako po-zitivne, neće biti dostatne za povećanje zapošljavanja, brz povratak na razinu domaćeg bru-to proizvoda koji smo već imali, postupno sustizanje u razvoju razvijenih europskih zemalja, a zaostajat će i za stopama rasta u okruženju.

Uspješno poslovanje

Očekujemo promjene u korist članova mirovinskih fondova na način da se stvori zakonski i insti-tucionalni okvir za povećanje sto-pe doprinosa za drugi mirovinski stup, čak i ako stvarna primjena ne počne ni u 2011. godini te da se isprave zakonska rješenja iz

područja mirovinskog osiguranja po osnovi generacijske solidarno-sti koja u nepovoljniji položaj pri-likom umirovljenja stavljaju naše članove.Smatramo da je moguć i potreban znatno veći doprinos mirovinskih fondova u realizaciji domaćih razvojnih projekata, ali to ovisi o inicijativi izdavatelja i ponudi

financijskih proizvoda veličinom i strukturom primjerenih miro-

vinskih fondovima. Mirovinski fondovi su se obvezali i na zna-čajna ulaganja u fondove za gos-podarsku suradnju i na taj način sudjelovali u kreiranju potenci-jalno važnih katalizatora razvoja. Očekujemo pokretanje procedure i početak realizacije njihovih prvih projekata.I u ovakvim uvjetima očekujemo uspješno poslovanje mirovinskih fondova, ali prognoze budućih pri-nosa ne možemo davati.Na dan 30. travnja 2011. ROMF je imao 486.063 člana. Od početka rada dosad uplaćeno je 10,08 mi-lijardi kuna, isplaćeno uglavnom po osnovi umirovljenja ili samo u prvom stupu ili u prvom i dru-gom stupu 160,3 milijuna, a neto vrijednost imovine ROMF-a na dan 30. travnja 2011. iznosila je 11,67 milijardi kuna.

Očekujemo da se stvori zakonski i institucionalni okvir za povećanje stope doprinosa za drugi mirovinski stup

DAMIR GRBAVAC, PREDSJEDNIK UPRAVE RAIFFEISEN MIROVINSKOG DRUŠTVA ZA UPRAVLJANJE OBVEZNIM

MIROVINSKIM FONDOM

Godina konačnog triježnjenjaProtekla je godina bila je i godina postupnog shvaćanja ranjivosti te neodrživosti mirovinskog sustava u kojem su nepovlaštene pune starosne mirovine u manjini

VelikiTako to rade

*Preporučena cijena za krajnjeg korisnika (PDV uključen u cijenu). Slika proizvoda je simbolična. ** Sukladno IDC Reportu 2010.© 2010 Hewlett-Packard Development Company, L.P. Sva prava pridržana. Celeron, Celeron Inside, Core Inside, Intel, Intel Logo, Intel Atom, Intel Atom Inside, Intel Core, Intel Inside, Intel Inside Logo, Intel vPro, Itanium, Itanium Inside, Pentium, Pentium Inside, vPro Inside, Xeon, i Xeon Inside tržišni su znaci tvrtke Intel Corporation u SAD-u i drugim državama. Za više informacija o rangiranju Intel procesora posjetite www.intel.com/go/rating.

Posjetite:

www.hp.com.hr

Ref.: LH437EA

3.444,00 KN*

HP 630 NOTEBOOK PC

Intel® Pentium® Processor P6200 (2.13 GHz, 3 MB L3 cache) - bežični LAN 802.11 b/g/n

Bežična Bluetooth® tehnologija 15.6” LED HD anti-glare (1366x768) 2 GB DDR3 (1 DIMM), 8 GB max. 320 GB disk (5400 okretaja), kamera DVD+/-RW LightScribe, Dual Layer

™ HD 6370M s 512 MB zasebne memorije

HDMI, VGA

Ref.: LH286EA

4.739,00 KN*

HP PROBOOK 4530s NOTEBOOK PC Intel® Core™ i3-2310M Processor

(2.10 GHz, 3 MB L3 cache) - bežični LAN 802.11 b/g/n

Bežična Bluetooth® tehnologija 15.6” LED HD anti-glare (1366x768) 4 GB DDR3 (1 DIMM), 8 GB max. 640 GB disk (5400 okretaja), kamera DVD+/-RW LightScribe, Dual Layer

™ HD 6490M s 1 GB zasebne memorije

7-u-1 čitač kartica, HDMI, VGA

+ POKLON HP

+ POKLON HP

financijska industrija 2010

Documents