fizika sss lektorisano

1

Crna Gora

Vlada Crne Gore

MINISTARSTVO PROSVJETE ZAVOD ZA KOLSTVO

Katalozi znanja predmetni programi

FIZIKA I i II razred srednje strune kole

FIZIKA

I ili II razred srednje strune kole

Podgorica, 2014.

2

S A D R A J katalog znanja predmetni program ........................................................................................................................................................................................... 31. NAZIV NASTAVNOGA PREDMETA........................................................................................................................................................................................... 42. ODREENJE PREDMETNOGA PROGRAMA ........................................................................................................................................................................... 43. OPTI CILJEVI PREDMETNOGA PROGRAMA ........................................................................................................................................................................ 54. SADRAJI I OPERATIVNI CILJEVI PREDMETNOGA PROGRAMA ........................................................................................................................................ 65. DIDAKTIKE PREPORUKE ..................................................................................................................................................................................................... 186. STANDARDI ZNANJA .............................................................................................................................................................................................................. 207. NAINI PROVJERAVANJA ZNANJA I OCJENJIVANJA........................................................................................................................................................ 258. RESURSI ZA REALIZACIJU NASTAVE .................................................................................................................................................................................. 259. PROFIL I STRUNA SPREMA NASTAVNIKA/NASTAVNICA ................................................................................................................................................ 27 katalog znanja predmetni program ......................................................................................................................................................................................... 281. NAZIV NASTAVNOGA PREDMETA......................................................................................................................................................................................... 292. ODREENJE PREDMETNOGA PROGRAMA ......................................................................................................................................................................... 293. OPTI CILJEVI PREDMETNOGA PROGRAMA ...................................................................................................................................................................... 294. SADRAJI I OPERATIVNI CILJEVI PREDMETNOGA PROGRAMA ...................................................................................................................................... 305. DIDAKTIKE PREPORUKE ..................................................................................................................................................................................................... 376. STANDARDI ZNANJA .............................................................................................................................................................................................................. 397. NAINI PROVJERAVANJA ZNANJA I OCJENJIVANJA........................................................................................................................................................ 428. RESURSI ZA REALIZACIJU NASTAVE .................................................................................................................................................................................. 429. PROFIL I STRUNA SPREMA NASTAVNIKA/NASTAVNICA ................................................................................................................................................ 44

3

katalog znanja predmetni program

FIZIKA I i II razred srednje strune kole

4

1. NAZIV NASTAVNOGA PREDMETA: FIZIKA

NAZIV PREDMETNOGA PROGRAMA: FIZIKA 2. ODREENJE PREDMETNOGA PROGRAMA a) Poloaj, priroda i namjena predmetnoga programa Nastava fizike kao fundamentalne prirodne nauke razvija uenike sposobnosti za prouavanje prirodnih pojava iz podruja fizike, tako da se kroz nastavu fizike upoznaje i usvaja jezik i metode koje se koriste pri prouavanju fizikih pojava, upoznaju se glavni koncepti i teorije koje uokviruju naa saznanja o materijalnome svijetu. Uenik/uenica se upoznaje s uticajem koji otkria u fizici imaju na razvoj tehnologije i opte slike o materijalnome svijetu, saznaje fizike zakonitosti rada i djelovanja aparata i ureaja na koje svakodnevno nailazi. Nastava fizike zauzima istaknuto mjesto u viim misaonim procesima, naroito u razumijevanju i procjeni stvarnosti, podstie uenika/uenicu na istraivanje i objanjavanje pojava u okolini i daje mu/joj priliku da stekne znanje, razumijevanje, vrijednosti, gledita, zainteresovanost i spretnost, potrebu za ouvanjem i poboljanjem okoline. Napomena: Meupredmetne oblasti/teme obavezne su u svim nastavnim predmetima i svi/sve su ih nastavnici/nastavnice obavezni ostvarivati. Meupredmetne oblasti/teme jesu sadraji koji omoguavaju da se u opteobrazovni kurikulum ukljue odreeni ciljevi i sadraji obrazovanja koji nijesu dio formalnih disciplina ili pojedinih predmeta, ili koji su po strukturi interdiciplinarni. Ovi sadraji doprinose integrativnome pristupu optega obrazovanja i u veoj mjeri povezuju sadraje pojedinih predmeta. b) Broj asova po godinama obrazovanja i oblici nastave

RAZRED

OBLICI NASTAVE

Teorijski i drugi oblici nastave za sve uenike/uenice u odjeljenju

Vjebe i drugi oblici nastave kod kojih se odjeljenje dijeli na manje grupe

1. 55 15 2. 55 15

UKUPNO 110 30 S obzirom na prirodu predmeta, njegove sadraje i naine izvoenja nastave, koji se zasnivaju na vjebama, posmatranju i zakljuivanju, u ovoj se oblasti ne moe potpuno precizno odrediti odnos broja asova.

5

3. OPTI CILJEVI PREDMETNOGA PROGRAMA U nastavi fizike uenik/uenica treba da:

sistematski sazna glavne fizike koncepte i teorije koje uobliavaju nae poglede o prirodi sistematski sazna znaaj eksperimenta pri saznavanju i provjeravanju fizikih zakonitosti spozna egzaktnost i primjenljivost fizikih znanja pri ovladavanju prirodom i pri funkcionisanju cjelokupne ljudske

aktivnosti, kao i njihovu fundamentalnu ulogu u razliitim strukama sazna prirodu fizikoga miljenja i njegov uticaj na razvitak opte kulture utvrdi pozitivan odnos prema prirodi i zavisnost od prirode te odgovornost za opstanak ivota na Zemlji tokom ukupnoga rada uenika/uenica u grupama ui se povjerenju u rad drugoga, podjeli zaduenja, ui se zdravome

takmiarskom duhu, poreenju zajednikih rezultata s rezultatima drugih grupa i pravilnome sagledavanju greaka te odgovornosti za rad s drugim uenicima/uenicama.

Zato treba da:

planira i izvodi najjednostavnije eksperimente i mjeri fizike veliine koristi strunu literaturu i elektronske medije za prikupljanje podataka naui da radi s podacima objanjava i vrednuje dobijene rezultate povezuje fizika znanja i objanjenja u svakodnevnim prilikama upozna se s raznovrsnim tehnolokim primjenama fizikih zakona zna (pozitivni i negativni) uticaj toga znanja na kvalitet ivota i okoline zna razliita povezivanja eksperimentalnoga znanja s teorijskim analitikim i sintetikim razmiljanjem navikne se na izraavanje fizikih zakonitosti matematikim jezikom sazna istorijske i socijalne efekte razvitka prirodnih nauka i fizike posebno.

6

4. SADRAJI I OPERATIVNI CILJEVI PREDMETNOGA PROGRAMA

PRVI RAZRED Tema 1.1. FIZIKA I NJENE METODE

ORIJENTACIONO: 6 asova Operativni ciljevi Aktivnosti Pojmovi / sadraji Korelacije

Uenik/uenica: - zna da je fizika fundamentalna

prirodna nauka - zna da se pomou fizikih

veliina i fizikih zakona opisuju i objanjavaju pojave u prirodi

Uenici/uenice: - na razliitim primjerima ukazuju

na veze fizike i ostalih nauka

- Fizika - Fizika veliina - Fiziki zakon

Matematika, Hemija, Biologija (predmet i metode prouavanja).

- zna to je materija (supstancija i fiziko polje)

- umije da razlikuje osnovne i izvedene fizike veliine

- zna da je vrijednost fizike veliine odeena brojevnom vrijednou i jedinicom

- zna koje su osnovne jedinice SI

- utvruju pojam materije, supstancije i fizikoga polja

- na konkretnim primjerima pokazuju koje su osnovne, a koje izvedene fizike veliine i njihove jedinice

- Materija (supstancija, polje) - SI - Osnovne i izvedene fizike veliine - Jedinica fizike veliine

- zna to je proces mjerenja - zna da odredi srednju vrijednost

rezultata mjerenja, apsolutnu i relativnu greku mjerenja.

- izvode jednostavna mjerenja i raunaju srednje vrijednosti rezultata mjerenja, apsolutne i relativne greke mjerenja i zapisuju rezultat mjerenja.

- Mjerenje - Srednja vrijednost rezultata mjerenja

1 Na aaN

- Apsolutna greka

a a a - Relativna greka

aaa

7

Tema 1.2. PROSTOR, VRIJEME I KRETANJE ORIJENTACIONO: 17 asova

Operativni ciljevi Aktivnosti Pojmovi / sadraji Korelacije Uenik/uenica: - zna pojam vektorska veliina - zna da sabere i oduzme dva

vektora

Uenici/uenice: - navode primjere vektorskih

veliina - uvjebavaju mnoenje vektora

brojem - uvjebavaju sabiranje i

oduzimanje vektora na razliitim primjerima

- Vektorska veliina - Mnoenje vektora brojem

a b c - Sabiranje vektora

R a b , - Oduzimanje vektora

R a b

Matematika (mnoenje vektora brojem, sabiranje i oduzimanje vektora).

- zna pojmove referentno tijelo, referentni sistem, materijalna taka, vektor poloaja, vektor pomjeraja, put, interval vremena i mehaniko kretanje

- umije da razlikuje pravolinijsko i krivolinijsko kretanje

- usvajaju pojam vektor poloaja - uvjebavaju odreivanje vektora

pomjeraja za razliita kretanja i za razliite intervale vremena istoga kretanja

- uporeuju intenzitet vektora pomjeraja i put u sluajevima pravolinijskoga kretanja bez promjene smjera kretanja i s promjenom smjera kretanja

- uporeuju intenzitet vektora pomjeraja i put kod krivolinijskoga kretanja

- Referentni sistem - Materijalna taka - Vektor poloaja - Vektor pomjeraja

2 1r r r

- Put ( s ) - Interval vremena

2 1t t t - Mehaniko kretanje - Pravolinijsko i krivolinijsko kretanje

Fiziko vaspitanje (kretanje lopte, kugle, diska, koplja...).

- zna to je srednja putna brzina - zna to je srednja pomjerajna

brzina - umije da definie vektor

(trenutne) brzine

- odreuju srednju putnu brzinu u sluajevima pravolinijskoga kretanja bez promjene smjera kretanja i s promjenom smjera kretanja

- odreuju srednju putnu brzinu kod krivolinijskoga kretanja

- crtaju srednju pomjerajnu brzinu u razliitim primjerima

- analiziraju pravac, smjer i intenzitet vektora (trenutne) brzine

- Srednja putna brzina

srsvt

- Srednja pomjerajna brzina

2 1

2 1

srr rrv

t t t

- Vektor (trenutne) brzine ( v

)

Matematika (proizvod skalara i vektora; oduzimanje vektora).

- umije da definie pojam vektor ubrzanja

- analiziraju pravac, smjer i intenzitet vektora ubrzanja

- Ubrzanje ravnomjerno promjenljivoga kretanja

Fiziko vaspitanje (promjena brzine atletiara na

8

- umije da uporedi pravac i smjer vektora ubrzanja i vektora brzine

- odreuju ubrzanje na osnovu poznatih vrijednosti brzine na poetku i kraju intervala vremena

2 1

2 1

v vvat t t

poetku i po zavretku trke na 100 m).

- zna to je pravolinijsko ravnomjerno kretanje

- umije da primijeni formulu za brzinu pri pravolinijskome ravnomjernom kretanju

- uz pomo nastavnika/nastavnice izvode formule za pravolinijsko ravnomjerno kretanje

- rade jednostavne raunske zadatke iz pravolinijskoga ravnomjernog kretanja

- Pravolinijsko ravnomjerno kretanje svt

Matematika (direktna i obrnuta proporcionalnost).

- zna to je pravolinijsko ravnomjerno promjenljivo kretanje

- zna to je pravolinijsko ravnomjerno ubrzano kretanje

- zna to je poetna brzina - zna zavisnosti v f t ,

s f t i v f s za pravolinijsko ravnomjerno ubrzano kretanje i umije da ih primijeni

- odreuju vrijednost poetne brzine u razliitim primjerima

- uz pomo nastavnika/nastavnice izvode formule za pravolinijsko ravnomjerno ubrzano kretanje:

v f t , s f t i v f s ;

- rade jednostavne raunske zadatke iz pravolinijskoga ravnomjerno ubrzanoga kretanja

- Pravolinijsko ravnomjerno promjenljivo kretanje - Poetna brzina ( 0v ) - Pravolinijsko ravnomjerno ubrzano kretanje

0v v at ili v at 2

012

s v t at ili 212

s at 2 2

0 2v v as ili 2 2v as

Matematika (linearna funkcija).

- zna to je pravolinijsko ravnomjerno usporeno kretanje

- zna zavisnosti v f t , s f t i v f s za

pravolinijsko ravnomjerno usporeno kretanje i umije da ih primijeni

- rade jednostavne raunske zadatke iz pravolinijskoga ravnomjerno usporenoga kretanja

- odreuju zaustavni put automobila za poznate vrijednosti poetne brzine i ubrzanja

- Pravolinijsko ravnomjerno usporeno kretanje

0v v at 2

012

s v t at 2 2

0 2v v as


- zna to je kruno ravnomjerno kretanje

- umije da odredi period i frekvenciju krunoga ravnomjernog kretanja

- zna to je centripetalno (normalno) ubrzanje i umije da ga odredi u konkretnome primjeru.

- usvajaju veliine koje opisuju za kruno ravnomjerno kretanje (period, frekvencija i centripetalno ubrzanje)

- rade raunske zadatke iz krunoga ravnomjernog kretanja.

- Kruno ravnomjerno kretanje

- Period ( 2rTv )

- Frekvencija ( 1fT

) - Centripetalno (normalno) ubrzanje

2

cvar


9

Tema 1.3. SILA I ENERGIJA ORIJENTACIONO: 15 asova

Operativni ciljevi Aktivnosti Pojmovi / sadraji Korelacije Uenik/uenica: - umije da objasni uzajamno

djelovanje tijela i silu kao mjeru toga meudjelovanja (interakcije)

- umije da objasni posljedice djelovanja sile

Uenici/uenice: - na razliitim primjerima pokazuju

da je posljedica djelovanja sile promjena kretanja ili deformacija tijela (istegnuta opruga)

- odreuju svoju teinu

- Sila - Sila elastinosti

F k x ili F k L

Fiziko vaspitanje (promjene brzine kretanja u razliitim sportovima).

- umije da razlikuje inerciju i inertnost tijela

- umije da objasni masu kao mjeru inertnosti tijela

- zna I Njutnov zakon - zna pojam impuls

- usvajaju pojam inertnost i masu kao mjeru inertnosti tijela

- analiziraju I Njutnov zakon - usvajaju pojam impuls - odreuju impuls tijela za poznate

vrijednosti mase i brzine kretanja

- Masa 1 Nm m m

- Impuls p mv ili p mv

Matematika (proizvod skalara i vektora). Fiziko vaspitanje (impuls fudbalske lopte i impuls loptice za stoni tenis).

- zna II Njutnov zakon - umije da primijeni II Njutnov

zakon - umije da izrazi jedinicu za silu

preko osnovnih jedinica u SI

- analiziraju II Njutnov zakon - iz izraza za silu preko promjene

impulsa izvode izraz za silu preko ubrzanja

- rade raunske zadatke u kojima se primjenjuje osnovni zakon dinamike translatornoga kretanja

- II Njutnov zakon (osnovni zakon dinamike translatornoga kretanja)

ma F ili p Ft

Matematika (proizvod skalara i vektora). Fiziko vaspitanje (kategorije u borilakim sportovima).

- zna III Njutnov zakon - usvajaju III Njutnov zakon - navode primjere sile akcije i sile

reakcije u neposrednoj okolini

- Trei Njutnov zakon 12 21F F

Fiziko vaspitanje (interakcija tijela u boksu).

- razumije pojam mehaniki rad - umije da izrauna vrijednost rada u konkretnome primjeru - umije da objasni kad je rad pozitivan, negativan ili jednak nuli

- usvajaju pojam mehaniki rad - rade laboratorijsku vjebu:

Odreivanje koeficijenta trenja izmeu strme ravni i tijela

- nalaze primjere kad je rad pozitivan, kad je negativan, a kad je jednak nuli

- Rad 1212 pA F s

ili 12 12pA F s

Matematika (skalarni proizvod dva vektora).

- zna to je kinetika energija tijela - zna kad tijelo ima kinetiku

energiju - umije da odredi kinetiku energiju

tijela

- analiziraju zavisnost kinetike energije od mase i od brzine tijela

- uporeuju kinetiku energiju autobusa i trkaa na 100 m

- Kinetika energija 21

2kE mv

- zna to je potencijalna energija - analiziraju zavisnost vrijednosti - Potencijalna energija

10

tijela - zna kad tijelo ima potencijalnu

energiju - umije da odredi potencijalnu

energiju tijela - zna to je ukupna mehanika

energija.

potencijalne energije od izbora referentnoga nivoa

- uporeuju potencijalne energije dva tijela razliitih masa na razliitim visinama

- raunaju ukupnu mehaniku energiju tijela u trenutku kad pone da pada i u trenutku kad zavri pad.

pE mgh - Ukupna mehanika energija

k pE E E

Tema 1.4. SILA I BEZVRTLONO POLJE


Uenik/uenica: - zna pojam fiziko polje - razumije postojanje

gravitacionoga polja - zna Njutnov zakon gravitacije - umije da navede osobine

gravitacione sile

Uenici/uenice: - usvajaju pojam fiziko polje - nalaze primjere koji potvruju

postojanje gravitacionoga polja Zemlje

- analiziraju izraz za gravitacionu silu

- Fiziko polje - Gravitaciono polje - Gravitaciona sila

1 22

mmFr

Matematika (osobine funkcija

2)( xaxf i 2)( x

axf ).

- razumije postojanje elektrostatikoga polja

- zna Kulonov zakon - umije da navede osobine

elektrostatike sile

- pronalaze primjere koji potvruju postojanje elektrostatikoga polja

- analiziraju izraz za elektrostatiku silu, njenu zavisnost od rastojanja (izmeu naelektrisanja) i sredine u kojoj se nalaze

- Elektrostatiko polje - Elektrostatika sila

1 22

0

14

q qFr

ili

1 22

0

14 r

q qFr

- Relativna dielektrina propustljivost ( r )

Hemija (struktura atoma). Osnovi elektrotehnike (elektrostatiko polje).

- zna to je jaina gravitacionoga polja

- zna to je jaina elektrostatikoga polja.

- usvajaju pojam jaina (gravitacionoga i elektrostatikoga) polja

- analiziraju izraze za jainu (gravitacionoga i elektrostatikoga) polja

- odreuju pravac i smjer jaine polja takastoga tijela.

- Jaina gravitacionoga polja gFGm

ili 02gF mGm r

- Jaina elektrostatikoga polja

eFEq

ili 020

14

eF qEq r

11

Tema 1.5. ZAKONI ODRANJA ORIJENTACIONO: 7 asova

Operativni ciljevi Aktivnosti Pojmovi / sadraji Korelacije Uenik/uenica: - razumije to je fiziki sistem - zna zakon odranja impulsa - umije da primijeni zakon odranja impulsa

Uenici/uenice: - usvajaju pojam fiziki sistem - analiziraju zakon odranja

impulsa i primjenjuju ga rjeavajui jednostavne raunske zadatke

- rade laboratorijsku vjebu: Provjera zakona odranja impulsa pomou kolica i opruge

- Fiziki sistem - Ukupni impuls sistema

1 NP p p

- Zakon odranja impulsa

P P , 0spF ili 1 1N Np p p p

- zna to je potencijalna energija elastinosti - zna to je gravitaciona potencijalna energija - zna zakon odranja ukupne mehanike energije - umije da primijeni zakon odranja ukupne mehanike energije.

- analiziraju zakon odranja ukupne mehanike energije i primjenjuju ga rjeavajui jednostavne raunske zadatke

- rade laboratorijsku vjebu: Provjera zakona odranja mehanike energije.

- Potencijalna energija elastinosti 21

2pE kx

- Gravitaciona potencijalna energija 1 22p

m mEr

- Zakon odranja mehanike energije 1 1 2 2k p k pE E E E

Matematika (rjeavanje sistema jednaina).

Tema 1.6. FIZIKA VELIKOGA BROJA MOLEKULA


Uenik/uenica: - zna da objasni zavisnost fizikih

svojstava tijela od njihove strukture i uzajamnoga djelovanja estica

- zna osnovne osobine vrstih tijela

- razumije elastinost vrstih tijela - zna da analizira Hukov zakon i

umije da ga primijeni - zna osobine tenosti

Uenici/uenice: - posmatraju privlaenje i odbijanje dvije kuglice vezane elastinom oprugom - analiziraju grafik zavisnosti meumolekulskih sila od rastojanja izmeu molekula - tumae izraz za Hukov zakon - rade jednostavne raunske zadatke iz Hukova zakona

- Avogadrov broj 0N - Molarna masa M - Masa jednoga molekula

0m

MmN

- Broj molova

0m

N mnN M

- Meumolekularne sile - Elastine deformacije - Hukov zakon

Matematika (linearna funkcija). Hemija (uzajamno djelovanje molekula; agregatna stanja).

12

F LES L

ili E - Osnovne osobine vrstih tijela i tenosti

- zna osnovne osnovne osobine gasova - zna Bojl-Mariotov zakon i umije da ga primijeni - zna Gej-Lisakov zakon i umije da ga primijeni - zna arlov zakon i umije da ga primijeni.

- uporeuju osobine tenosti, gasa i vrstih tijela

- upoznaju se sa sadrajima Bojl-Mariotova, Gej-Lisakova i arlova zakona i uslovima njihove primjene

- rade laboratorijsku vjebu: Provjera Bojl-Mariotova zakona.

- Bojl-Mariotov zakon 0 0pV p V

- Gej-Lisakov zakon 0

0

VVT T

- arlov zakon

0

0

ppT T

13

DRUGI RAZRED Tema 2.1. MAGNETNO POLJE I ELEKTROMAGNETNA INDUKCIJA


Uenik/uenica: - razumije postojanje magnetnoga

polja - zna kako se grafiki predstavlja

magnetno polje - zna to je magnetna sila,

magnetna indukcija i fluks magnetnoga polja

Uenici/uenice: - usvajaju pojam magnetno polje i

grafiko prikazivanje polja - ue veliine kojima se opisuje

magnetno polje (magnetna sila, magnetna indukcija i fluks magnetnoga polja)

- Magnetno polje - Magnetna sila

1 1 2 22

q v q vF kr

- Magnetna indukcija FBqv

- Fluks magnetnoga polja

B S BS cos

Matematika (skalarni proizvod dva vektora; trigonometrijske funkcije).

- zna to je lorencova sila - umije da opie kretanje

naelektrisane estice u homogenome magnetnom polju

- tumae lorencovu silu - vjebaju odreivanje pravca,

smjera i intenziteta lorencove sile

- analiziraju kretanje naelektrisane estice kad normalno uleti u homogeno magnetno polje

- Lorencova sila AF qv B

ili AF ILB sin

Matematika (vektorski proizvod dva vektora; trigonometrijske funkcije). Biologija (djelovanje magnetnoga polja na ivo bie).

- zna to je amperova sila - umije da opie djelovanje

magnetnoga polja na strujni provodnik

- tumae amperovu silu - vjebaju odreivanje pravca,

smjera i intenziteta amperove sile

- analiziraju djelovanje magnetnoga polja na strujni provodnik

- Amperova sila LF I L B

ili LF qvB sin

Matematika (vektorski proizvod dva vektora; trigonometrijske funkcije).

- razumije pojavu elektromagnetne indukcije

- zna Faradejev zakon elektromagnetne indukcije

- umije da objasni Lencovo pravilo

- tumae pojavu elektromagnetne indukcije

- analiziraju Faradejev zakon elektromagnetne indukcije

- tumae Lencovo pravilo

- Elektromagnetna indukcija - Faradejev zakon elektromagnetne indukcije

t

- Lencovo pravilo

Elektrotehnika (magnetno polje, elektromagnetna indukcija).

14

- zna to je samoindukcija. - usvajaju pojam samoindukcija. - Samoindukcija Li

siLt

Tema 2.2. OSCILACIJE I TALASI


Uenik/uenica: - zna da objasni veliine kojima se

opisuje oscilatorno kretanje (amplituda, elongacija, period, frekvencija) na primjeru oprunoga klatna i matematikoga klatna

Uenici/uenice: - nabrajaju razliite primjere

periodinoga kretanja - analiziraju i primjenjuju izraz za

period oscilovanja oprunoga klatna

- analiziraju i primjenjuju izraz za period oscilovanja matematikoga klatna za razliite vrijednosti amplitude i perioda oscilovanja grafiki prikazuju zavisnost elongacije od vremena

- Periodino kretanje - Harmonijsko oscilovanje - Opruno klatno - Period oprunoga klatna

2 mTk

- Amplituda ( 0x ) - Elongacija

0 0 22x x sin f t x sin tT

- Period (T ) - Frekvencija

1fT

- Matematiko klatno - Period matematikoga klatna

2 lTg

Matematika: (trigonometrijske funkcije).

- zna da objasni proces nastajanja i prostiranja talasa

- umije da razlikuje longitudinalne i transverzalne talase

- zna karakteristike talasa - razumije da je zvuk mehaniki

talas - zna osnovne karakteristike

- usvajaju pojmove mehaniki talas i talasna duina

- izvode izraz za vezu brzine talasa i frekvencije

- navode karakteristike zvuka - usvajaju pojmove ultrazvuk i

infrazvuk - koristei dostupnu literaturu,

- Talas - Transverzalni i longitudinalni talas - Talasna duina ( ) - Brzina talasa

uT

- Zvuni talas - Objektivna jaina zvuka ( I )

Biologija (uho).

15

zvuka - zna to su ultrazvuk i infrazvuk - umije da navede primjere

primjene ultrazvuka i infrazvuka - razumije nastanak, vrste i

svojstva elektromagnetnih talasa.

pronalaze informacije o primjeni ultrazvuka i infrazvuka

- koristei dostupnu literaturu, pronalaze informacije o nastajanju, vrstama i svojstvima elektromagnetnih talasa

- rade laboratorijsku vjebu: Odreivanje ubrzanja slobodnoga pada pomou matematikoga klatna.

- Subjektivna jaina zvuka

0

10 IL logI

- Ultrazvuk - Infrazvuk - Elektromagnetni talas

Tema 2.3. GEOMETRIJSKA OPTIKA


Uenik/uenica: - zna to je geometrijska optika - zna zakon pravolinijskoga

prostiranja svjetlosti - zna to je indeks prelamanja

supstancije

Uenici/uenice: - rjeavaju raunske zadatke u

kojima se koristi veza izmeu brzine svjetlosti u supstanciji i njezina indeksa prelamanja

-Pravolinijsko prostiranje svjetlosti -Indeks prelamanja supstancije

cnv

Matematika (geometrija)

- zna zakon odbijanja svjetlosti - zna zakon prelamanja svjetlosti

- posmatraju predmet koji je na dnu prazne posude ili posude s vodom

- rjeavaju raunske zadatke iz odbijanja i prelamanja svjetlosti na granici izmeu dvije sredine

- Odbijanje svjetlosti - Prelamanje svjetlosti

1 2n sin n sin Matematika (trigonometrijske funkcije).

- zna osnovne elemente ogledala - zna razliite vrste ogledala - zna to je ina daljina ogledala - razumije koji je lik realan, a koji je imaginaran - umije da konstruie lik kod ogledala - zna jednainu ogledala

- uvjebavaju konstrukciju lika kod ravnoga, ispupenoga i izdubljenoga ogledala

- na optikoj klupi pokazuju i tumae karakteristine sluajeve formiranja lika kod ravnih i sfernih ogledala

- korienjem jednaine ogledala provjeravaju da li su dobro konstruisali lik u sluajevima kad je predmet izmeu tjemena i ie, u ii, izmeu ie i centra krivine,

- Vrste ogledala i osnovni elementi ogledala - ina daljina ogledala

2Rf

- Konstrukcija lika kod ogledala - Jednaina ogledala

1 1 1f p l

16

u centru krivine i kad je beskonano udaljen od tjemena ogledala

- zna osnovne elemente soiva - zna razliite vrste soiva - zna to je ina daljina i optika jaina soiva - razumije koji je lik realan, a koji je imaginaran - umije da konstruie lik kod soiva - zna jednainu soiva

- konstruiu lik kod sabirnoga i rasipnoga soiva

- na optikoj klupi pokazuju i tumae karakteristine sluajeve formiranja lika kod sabirnih i rasipnih soiva

- korienjem jednaine soiva provjeravaju da li su dobro konstruisali lik u sluajevima kad je predmet izmeu tjemena i ie, u ii, izmeu ie i centra krivine, u centru krivine i kad je beskonano udaljen od tjemena soiva

- Vrste soiva i osnovni elementi soiva - Jaina soiva

1Df

- Konstrukcija lika kod soiva - Jednaina soiva

1 1 1f p l

Biologija (oko i proces vienja).

- zna kako se odreuje uveanje sabirnoga soiva kad je predmet veoma blizu ii

- umije da objasni osnovne optike djelove mikroskopa

- umije da objasni osnovne optike djelove teleskopa.

- vjebaju korienje lupe i odreuju njeno uveanje

- uporeuju principijelne sheme mikroskopa i teleskopa

- rade karakteristine zadatke iz teme Geometrijska optika

- rade laboratorijsku vjebu: Odreivanje indeksa prelamanja staklene planparalelne ploe ili Odreivanje indeksa prelamanja vode pomou staklene posude.

- Uveanje soiva LuP

- Lupa

luf

- Mikroskop - Teleskop

Tema 2.4. ATOMSKA FIZIKA


Uenik/uenica: - zna to je atom - umije da objasni Radefordov

model atoma - zna koja se i kakva

naelektrisanja nalaze u atomu

Uenici/uenice: - obnavljaju znanja o atomu - uporeuju Sunev sistem i

Raderfordov model atoma

- Atom - Jezgro

Hemija (atom).

17

- razumije pojam foton - zna Plankovu hipotezu - zna to je fotoelektrini efekat - zna jednainu fotoelektrinoga

efekta i umije da je primijeni

- usvajaju pojam foton - tumae izraz za Plankovu

hipotezu - analiziraju pojavu

fotoelektrinoga efekta - rade jednostavne zadatke

koristei Antajnovu jednainu za fotoefekat

- Plankova hipoteza hcE h W Nh

- Foton - Fotoelektrini efekat

k maxh A E - Granina frekvencija

0Ah

- Zakoni napon

2

2e max

zm vU

e

Hemija (elementi strukture atoma). Elektronika (fotoefekat).

- zna Borove postulate - zna oblik zavisnosti energije od

glavnoga kvantnog broja

- usvajaju Borove postulate - analiziraju zavisnost energije

elektrona od vrijednosti glavnoga kvantnog broja

- Borovi postulati nm n m nmE E E hv

- Glavni kvantni broj ( n ) - Energija elektrona

2nconstEn

Hemija (glavni kvantni broj).

- umije da analizira spektar atoma vodonika na osnovu Borovih postulata.

- shematski prikazuju serije u spektru atoma vodonika

- raunaju maksimalne i minimalne frekvencije za date serije.

- Spektar atoma - Spektralne serije

2 2

1 1 1

nm

Rn m

Tema 2.5. NUKLEARNA FIZIKA


Uenik/uenica treba da: - zna osnovne karakteristike

jezgra (masa, naelektrisanje i dimenzije)

Uenici/uenice: - odreuju koliko ima protona,

neutrona u razliitim jezgrima

- Nukleoni - Redni broj - Maseni broj

- zna to je defekt mase - zna to je energija veze

- raunaju defekt mase i energiju veze u jednostavnim primjerima

- Defekt mase p n jM Zm Nm m

- Energija veze 2B Z ,N M c

18

- zna da objasni raspad - zna da objasni raspad - zna da objasni zraenje

- shematski prikazuju i raspad

- raspad - raspad - raspad

- zna zakon radioaktivnoga raspada

- zna da definie period poluraspada

- rade jednostavne zadatke koristei zakon radioaktivnoga raspada

- Zakon radioaktivnoga raspada

0 2tTN N

- Period poluraspada (T )

Matematika (eksponencijalna funkcija).

- razumije pojam nuklearna reakcija

- razumije fisiju i fuziju

- shematski prikazuju proces fisije - analiziraju shemu fuzije za laka

jezgra

- Nuklearne reakcije - Fisija i fuzija

- zna osnovne pojmove dozimetrije.

- koristei dostupnu literaturu, piu referate na teme iz zatite od jonizujuega zraenja.

- Dozimetrija Biologija (uticaj zraenja na bia).

5. DIDAKTIKE PREPORUKE Operativni ciljevi, aktivnosti i sadraji U etvrtome dijelu predmetnoga programa, podijeljeni na 11 tema, navedeni su operativni ciljevi, aktivnosti, pojmovi sadraji i korelacije. Iz prve i druge kolone (Operativni ciljevi i Aktivnosti) moe se vieti da se uenje / nastava fizike treba zasnivati na eksperimentima i aktivnom ueu uenika/uenica u svim etapama nastavnoga procesa. U treoj koloni (Pojmovi Sadraji) date su sve formule koje se izuavaju u nastavi / uenju fizike u srednjoj strunoj koli. Kao jedan od vidova eksperimentalnih zadataka predvieno je da uenik/uenica uradi po najmanje etiri laboratorijska rada u jednome razredu. Kad u koli ne postoje uslovi za realizaciju navedenih laboratorijskih radova, onda se mogu uraditi sline laboratorijske vjebe. Raspodjela asova po pojedinim djelovima sadraja i temama moe zavisiti od interesovanja uenika/uenica i oblika projektnoga rada. Prilikom podjele asova potrebno je voditi rauna da pojedini dio ne bude zastupljen s previe asova, odnosno da se neki dio ne zanemari previe. Orijentacioni prijedlog za raspodjelu asova po temama predstavljen je u tabeli koja slijedi.

RAZRED TEMA ORIJENTACIONIBROJ ASOVA

1.

1.1. FIZIKA I NJENE METODE 6 1.2. PROSTOR, VRIJEME I KRETANJE 17 1.3. SILA I ENERGIJA 15 1.4. SILA I BEZVRTLONO POLJE 7 1.5. ZAKONI ODRANJA 7 1.6. FIZIKA VELIKOGA BROJA MOLEKULA 7

19

2.

2.1. MAGNETNO POLJE I ELEKTROMAGNETNA INDUKCIJA 11 2.2. OSCILACIJE I TALASI 11 2.3. GEOMETRIJSKA OPTIKA 15 2.4. ATOMSKA FIZIKA 11 2.5. NUKLEARNA FIZIKA 11

Od raspoloivih 70 asova u jednome razredu u tabeli je dat orijentacioni broj asova po temama za 59 asova, to uz dva pismena zadatka ini 63 asa ili 90% asova. kolski struni aktiv za fiziku, prilikom planiranja rada za nastavnu godinu, treba da predvidi i preostalih 7 ili 10% asova na osnovu: ciljeva i sadraja predmetnoga programa profila struke u kojoj se uenici/uenice obrazuju i iskustava u realizaciji predmetnoga programa.

Problemska nastava Da bi uspjeno ostvario/ostvarila mnogobrojne ciljeve uenja fizike, nastavnik/nastavnica fizike treba da primjenjuje razliite forme, metode i oblike rada. Nastava fizike, po prirodi svojih sadraja, za realizaciju predvienih ciljeva i zadataka omoguava i zahtijeva problemski oblik nastave. Optimizacija problemske nastave i ukupnoga nastavnog procesa moe se postii:

promjenljivou problemskoga usvajanja sadraja (zavisno od konkretnih uslova u odjeljenju) uzimanjem u obzir individualnih karakteristika uenika/uenica.

Ovo se odnosi na sve oblike uenja iz fizike: usvajanje novih sadraja, izvoenje eksperimentalnih radova, rjeavanje zadataka na asu ili zadataka za domai rad itd. Na primjer, optimizacija problemske nastave pri demonstraciji fizikih ogleda moe se ostvariti na pet naina:

nastavnik/nastavnica koristi demonstracioni ogled kao ilustraciju svojih objanjenja nastavnik/nastavnica izvodi ogled, a uenici/uenice ili izvode zakljuke iz njega ili objanjavaju dobijene rezultate uenici/uenice predviaju rezultate ogleda nastavnik/nastavnica postavlja uenicima/uenicama problem i predlae im da oni/one samostalno odrede nain

eksperimentalnoga rjeavanja (ispitivanja) toga problema uenici/uenice za domai rad dobijaju zadatak da urade projektovani ogled.

Svaki od navedenih pet naina obezbjeuje visok nivo aktivizacije uenika/uenica. Rjeavanje zadataka Rjeavanje zadataka iz fizike tretira se kao proces i metoda primjene znanja. Njime se postie: konkretizacija i osmiljavanje teorijskih znanja ponavljanje, produbljivanje i utvrivanje znanja korigovanje uenikih znanja i umijea poveano interesovanje za izuavanje fizike razvijanje logikoga miljenja podsticanje uenika/uenica na inicijativu

20

da uenik/uenica stie samostalnost u radu i upornost u savladavanju tekoa.

Optimalni efekti rjeavanja zadataka u uenju fizike ostvaruju se dobro osmiljenim kombinovanjem primjene: kvalitativnih zadataka (zadaci pitanja) kvantitativnih zadataka (raunski zadaci) i eksperimentalnih zadataka.

Vjebanje rjeavanja kvantitativnih zadataka iz fizike izuzetno je vana komponenta uenja fizike. Kako ono za uenike/uenice esto predstavlja vid uenja s najsloenijim zahtjevima, nastavnik/nastavnica je obavezan/obavezna da im d odgovarajue instrukcije, napomene i savjete u vezi s rjeavanjem zadataka. Napomene treba da obuhvate: najee tipove zadataka u datoj temi najee greke i slabosti u znanjima uenika/uenica pri rjeavanju zadataka u datoj temi osnovne zakone i formule koje se koriste za rjeavanje zadataka iz ove teme i granice njihove primjene posebne napomene i sugestije primjere za demonstraciju metodike rjeavanja, tj. algoritam za rjeavanje datoga tipa zadatka.

Oigledno je da ove napomene treba paljivo osmisliti za svaku temu posebno. Potrebno je paljivo odabrati raunske zadatke koji, ako je mogue, imaju jaku vezu s realnim situacijama. Njihovom izradom neophodno je usmjeriti uenike/uenice u pravilno korienje usvojenih znanja i vjetina. Takoe je neophodno da uenici/uenice pravilno vrednuju dobijeni rezultat i njegov pravilan zapis. Posebno obratiti panju da zadaci idu od najjednostavnijih k onima koji zahtijevaju sintezu i analizu steenih znanja. 6. STANDARDI ZNANJA

PRVI RAZRED Tema 1.1. FIZIKA I NJENE METODE Uenik/uenica zna:

- da je fizika fundamentalna prirodna nauka - da je vrijednost fizike veliine odeena brojevnom vrijednou i jedinicom - da se pomou fizikih veliina i fizikih zakona opisuju i objanjavaju pojave u prirodi - to je materija (supstancija i fiziko polje) - koje su osnovne jedinice SI - to je proces mjerenja.

Uenik/uenica umije da: - razlikuje osnovne i izvedene fizike veliine - odredi srednju vrijednost rezultata mjerenja, apsolutnu i relativnu greku mjerenja.

Tema 1.2. PROSTOR, VRIJEME I KRETANJE Uenik/uenica zna:

21

- to je vektorska veliina - pojmove referentno tijelo, referentni sistem, materijalna taka, vektor poloaja, vektor pomjeraja, put, interval vremena i

mehaniko kretanje - to je srednja putna brzina - to je srednja pomjerajna brzina - to je pravolinijsko ravnomjerno kretanje - to je pravolinijsko ravnomjerno promjenljivo kretanje - to je pravolinijsko ravnomjerno ubrzano kretanje - to je poetna brzina - zavisnosti v f t , s f t i v f s za pravolinijsko ravnomjerno ubrzano kretanje - to je pravolinijsko ravnomjerno usporeno kretanje - zavisnosti v f t , s f t i v f s za pravolinijsko ravnomjerno usporeno kretanje - to je kruno ravnomjerno kretanje - to je centripetalno (normalno) ubrzanje.

Uenik/uenica umije da: - sabere i oduzme dva vektora - razlikuje pravolinijsko i krivolinijsko kretanje - definie vektor (trenutne) brzine - definie pojam vektor ubrzanja - uporedi pravac i smjer vektora ubrzanja i vektora brzine - primijeni formulu za brzinu pri pravolinijskome ravnomjernom kretanju - primijeni zavisnosti v f t , s f t i v f s za pravolinijsko ravnomjerno ubrzano kretanje - primijeni zavisnosti v f t , s f t i v f s za pravolinijsko ravnomjerno usporeno kretanje - odredi period i frekvenciju krunoga ravnomjernog kretanja - odredi centripetalno (normalno) ubrzanje u konkretnome primjeru.

Tema 1.3. SILA I ENERGIJA Uenik/uenica zna:

- I Njutnov zakon - to je impuls - II Njutnov zakon - III Njutnov zakon - to je mehaniki rad - to je kinetika energija tijela - kad tijelo ima kinetiku energiju - to je potencijalna energija tijela

22

- kad tijelo ima potencijalnu energiju - to je ukupna mehanika energija.

Uenik/uenica umije da: - objasni uzajamno djelovanje tijela i silu kao mjeru toga meudjelovanja (interakcije) - objasni posljedice djelovanja sile - razlikuje inerciju i inertnost tijela - objasni masu kao mjeru inertnosti tijela - primijeni II Njutnov zakon - izrazi jedinicu za silu preko osnovnih jedinica u SI - izrauna vrijednost rada u konkretnome primjeru - objasni kad je rad pozitivan, negativan ili jednak nuli - odredi kinetiku energiju tijela - odredi potencijalnu energiju tijela.

Tema 1.4. SILA I BEZVRTLONO POLJE Uenik/uenica zna:

- pojam fiziko polje - Njutnov zakon gravitacije - Kulonov zakon - to je jaina gravitacionoga polja - to je jaina elektrostatikoga polja.

Uenik/uenica umije da: - navede osobine gravitacione sile - navede osobine elektrostatike sile.

Tema 1.5. ZAKONI ODRANJA Uenik/uenica zna:

- to je fiziki sistem - zakon odranja impulsa - to je potencijalna energija elastinosti - to je gravitaciona potencijalna energija - zakon odranja ukupne mehanike energije.

Uenik/uenica umije da: - primijeni zakon odranja impulsa - primijeni zakon odranja ukupne mehanike energije.

Tema 1.6. FIZIKA VELIKOGA BROJA MOLEKULA Uenik/uenica zna:

23

- osnovne osobine vrstih tijela - to je elastinost vrstih tijela - Hukov zakon - osnovne osobine tenosti - osnovne osobine gasova - Bojl-Mariotov zakon - Gej-Lisakov zakon - arlov zakon.

Uenik/uenica umije da: - objasni zavisnost fizikih svojstava tijela od njihove strukture i uzajamnoga djelovanja estica - primijeni Hukov zakon - primijeni Bojl-Mariotov zakon - primijeni Gej-Lisakov zakon - primijeni arlov zakon.

DRUGI RAZRED

Tema 2.1. MAGNETNO POLJE I ELEKTROMAGNETNA INDUKCIJA Uenik/uenica zna:

- kako se grafiki predstavlja magnetno polje - to je magnetna sila, magnetna indukcija i fluks magnetnoga polja - to je lorencova sila - to je amperova sila - Faradejev zakon elektromagnetne indukcije - to je samoindukcija.

Uenik/uenica umije da: - opie kretanje naelektrisane estice u homogenome magnetnom polju - opie djelovanje magnetnoga polja na strujni provodnik - objasni Lencovo pravilo.

Tema 2.2. OSCILACIJE I TALASI Uenik/uenica zna:

- karakteristike talasa - da je zvuk mehaniki talas - osnovne karakteristike zvuka - to su ultrazvuk i infrazvuk.

Uenik/uenica umije da: - objasni veliine kojima se opisuje oscilatorno kretanje (amplituda, elongacija, period, frekvencija) na primjeru oprunoga

24

klatna i matematikoga klatna - objasni proces nastajanja i prostiranja talasa - razlikuje longitudinalne i transverzalne talase - navede primjere primjene ultrazvuka i infrazvuka - objasni nastanak, vrste i svojstva elektromagnetnih talasa.

Tema 2.3. GEOMETRIJSKA OPTIKA Uenik/uenica zna:

- to je geometrijska optika - zakon pravolinijskoga prostiranja svjetlosti - to je indeks prelamanja supstancije - zakon odbijanja svjetlosti i zakon prelamanja svjetlosti - osnovne elemente ogledala - vrste ogledala - to je ina daljina ogledala - jednainu ogledala - osnovne elemente soiva - vrste soiva - to je ina daljina i optika jaina soiva - jednainu soiva - kako se odreuje uveanje sabirnoga soiva kad je predmet veoma blizu ii.

Uenik/uenica umije da: - odredi koji je lik kod ogledala realan, a koji imaginaran - konstruie lik kod ogledala - odredi koji je lik kod soiva realan, a koji je imaginaran - konstruie lik kod soiva - objasni osnovne optike djelove mikroskopa i teleskopa.

Tema 2.4. ATOMSKA FIZIKA Uenik/uenica zna:

- to je atom - koja se i kakva naelektrisanja nalaze u atomu - to je foton - Plankovu hipotezu - to je fotoelektrini efekat - jednainu fotoelektrinoga efekta - Borove postulate - oblik zavisnosti energije od glavnoga kvantnog broja.

25

Uenik/uenica umije da: - objasni Radefordov model atoma - primijeni jednainu fotoelektrinoga efekta - analizira spektar atoma vodonika na osnovu Borovih postulata.

Tema 2.5. NUKLEARNA FIZIKA Uenik/uenica zna:

- osnovne karakteristike jezgra (masa, naelektrisanje i dimenzije) - to je defekt mase - to je energija veze - zakon radioaktivnoga raspada - da definie period poluraspada - osnovne pojmove dozimetrije.

Uenik/uenica umije da objasni: - raspad - raspad - zraenje - pojam nuklearna reakcija - fisiju i fuziju.

7. NAINI PROVJERAVANJA ZNANJA I OCJENJIVANJA Znanja iz fizike u svim razredima srednje kole nastavnik/nastavnica kontinuirano provjerava i ocjenjuje pomou usmenih ispitivanja, testova, pismenih zadataka i provjera eksperimentalnih vjetina. Pri kraju svake teme (od navedenih 11) korisno je putem testa provjeriti znanja uenika/uenica. U svakom polugoditu radi se po jedan (jednoasovni) pismeni zadatak. 8. RESURSI ZA REALIZACIJU NASTAVE a) Materijalni uslovi, standardi i normativi Za izvoenje nastave fizike kola treba da ima specijalizovani kabinet s odgovarajuom opremom i odgovarajuu kompjutersku uionicu za odreeni fond asova. Potrebno je u svakoj koli oformiti strunu biblioteku za svaki razred u okviru koje bi se nalazila literatura za obaveznu nastavu, za nastavu u okviru izbornoga predmeta i zbirke zadataka za takmienja. b) Okvirni spisak literature i drugih izvora 1. Arabadi V. I.: Zvuk u prirodi, Klub NT, Beograd, 1999. 2. Cindro N., Coli P.: Fizika (1. i 2. dio), kolska knjiga, Zagreb, 1987.

26

3. Cvahte M., Planini G., Boi S., Toman I., Belina R., Babi V., Forjan M., Gabrovec P., Jevenak P., Mohori A., Pirc M., Stiplovek M., lajpah P., Tratnik M., Posodobitve pouka v gimnazijski praksi FIZIKA (mehanika, toplota, nihanje), Zavod Republike Slovenije za olstvo, Ljubljana, 2010.

4. ajkovski D., ajkovski T., Vrcelj A.: Praktikum iz fizike za 1. i 2. razred srednjeg usmjerenog obrazovanja, Svjetlost, Sarajevo, 1989.

5. alukovi N., Miranovi P., Fizika udbenik za 1. razred gimnazije, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Podgorica, 2006.

6. alukovi N., Miranovi P., Fizika zbirka zadataka za 1. razred gimnazije, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Podgorica, 2006.



9. alukovi N., Kadelburg N., epanovi M., Fizika udbenik za 3. razred gimnazije, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Podgorica, 2008.

10. alukovi N., Kadelburg N., epanovi M., Fizika zbirka zadataka za 3. razred gimnazije, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Podgorica, 2008.

11. E-kola FIZIKA moe i kod kue (kuni eksperiment) http://eskola.hfd.hr 12. Fejnman R.: Karakter fizikog zakona, Klub NT, Beograd, 1999. 13. Gordon T.: Kako biti uspean nastavnik, Kreativni centar, Beograd, 1998. 14. Hoking S.: Kratka povest vremena, Polaris, Beograd, 1988. 15. Hribar M., Kocjani S., Likar A., Oblak S., Pajk B., Petruna V., Razpet N., Roblek B., Tomai F., Trampu M.: Fizika za 1. in

2. letnik srednjih ol, Modrijan, Ljubljana, 2002. 16. Hribar M., Kocjani S., Likar A., Oblak S., Pajk B., Petruna V., Razpet N., Roblek B., Tomai F., Trampu M.: Fizika za 3.

in 4. letnik srednjih ol, Modrijan, Ljubljana, 2002. 17. Ivanovi D., Raspopovi M., Krpi D., Boin S., Aniin I., Uroevi V., egarac S., Danilovi E., Vasiljevi I., FIZIKA sa

zbirkom zadataka i prirunikom za laboratorijske vebe, za I razred etvrorogodinjih strunih kola, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1997.

18. Ivanovi D., Raspopovi M., Krpi D., Boin S., Aniin I., Uroevi V., egarac S., Danilovi E., Vasiljevi I., FIZIKA sa zbirkom zadataka i prirunikom za laboratorijske vebe, za II razred etvrorogodinjih strunih kola, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1997.

19. orevi M., Dananovi R., Tahirovi H.: Fizika za 1. razred srednjeg usmjerenog obrazovanja, Svjetlost, Sarajevo, 1987. 20. orevi M., Misita R., Tahirovi H.: Fizika za 2. razred srednjeg usmjerenog obrazovanja, Svjetlost, Sarajevo, 1987. 21. I.U.P.A.P.-25 (SUNAMCO 87-1), Oznake, jedinice, nazivi i fundamentalne konstante u fizici, Institut za teorijsku fiziku,

Nauna knjiga, Beograd, 1990. 22. Kladnik R.: Gibanje, sila, snov, fizika za srednjokolce (1), DZS, Ljubljana, 1996. 23. Kladnik R.: Energija, toplota, zvok, svetloba, fizika za srednjokolce (2), DZS, Ljubljana, 1997. 24. Kladnik R.: Svet elektronov in atomov, fizika za srednjokolce (3), DZS, Ljubljana, 997.

27

25. Kladnik R.: Pot k maturi iz fizike, fizika za srednjokolce (+1), DZS, Ljubljana, 1996. 26. Kuntari A.: TV seminar (Demonstracioni pokusi) Prirunik za nastavnike, kolska knjiga, Zagreb,1975. 27. Lajo R., Backovi S., Marinkovi N.: Fizika tehnikog eksperimenta za III razred srednjeg obrazovanja i vaspitanja,

Nauna knjiga, Beograd, 1979. 28. Lindner H.: Das Bild der modernen Physik, Urania Verlag, Leipzig, Jena, Berlin, 1973. 29. ..: , , , 1993. 30. :

, , , , 2000. 31. Mlaenovi M., Jaki M.: Istorija klasine fizike za uenike srednjih kola, Zavod za udbenike i nastavna sredstva,

Beograd, Zavod za udbenike, Novi Sad, 2001. 32. Ognjanovi R., Mirkovi J., Odabrana poglavlja fizike udbenik za 3. ili 4. razred gimnazije, Zavod za udbenike i

nastavna sredstva, Podgorica, 2012. 33. Paar V., ips V.: Gibanje i energija, udbenik fizike za 1. razred, kolska knjiga, Zagreb, 1986. 34. Paar V.: to se zbiva u atomskoj jezgri, kolska knjiga, Zagreb, 1980. 35. Pai M.: Gibanja, sile, valovi, kolska knjiga, Zagreb, 1997. 36. Petrovi T.: Nastavna sredstva fizike (1. i 2.dio), Fiziki fakultet, Beograd, 1996. 37. Petrovi T.: Problemsko-razvojna nastava fizike, Prosveta, Beograd, 1988. 38. Petrovi T.: Didaktika fizike (Teorija nastave fizike), Fiziki fakultet, Beograd, 1994. 39. PHYSICS CLASSROOM online udbenik - http://www.physicsclassroom.com 40. PSSCFizika (1. Svemir; 2. Optika i valovi; 3. Mehanika; 4. Elektricitet i atomska struktura), Savremena kola, Beograd,

1963. 41. Radvanji P., Bordri M.: Istorija atoma, Klub NT, Beograd, 1997. 42. Raspopovi M.: Metodika nastave fizike, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1992. 43. Sliko J., Trapari O.: Fizika za 1. razred srednjeg usmjerenog obrazovanja, Svjetlost, Sarajevo, 1990. 44. Sliko J., Trapari O.: Fizika za 2. razred srednjeg usmjerenog obrazovanja, Svjetlost, Sarajevo, 1990. 45. Strnad J.: Vozi me, avto v daljave (Fizika in avtomobil), Drutvo matematikov, fizikov in astronomov Slovenije, Ljubljana,

1991. 46. Swartz C.E.: Phenomenal Physics, J. Wiley & Sons Inc., Toronto, New York, 1981. 47. KOLSKA ENCIKLOPEDIJA Matematika, fizika, astronomija, raunarstvo, Prosveta, Beograd, 1992. 48. . .: , , , 2000. 49. Vukevi L., Burzan D.: Laboratorijske vjebe iz fizike za III i IV razred usmjerenog srednjeg obrazovanja, Republiki zavod

za unapreivanje kolstva, Titograd, 1981. 9. PROFIL I STRUNA SPREMA NASTAVNIKA/NASTAVNICA Nastavnik/nastavnica je osposobljen/osposobljena da predaje fiziku u srednjoj strunoj koli ako je zavrio/zavrila studije fizike (240 ECTS).

28

katalog znanja predmetni program

FIZIKA I ili II razred srednje strune kole

29

Nacionalni savjet za obrazovanje na xxx. ednici, odranoj xxx 2014. godine, utvrdio je izmjene predmetnoga programa Fizika za I i II razred srednje strune kole. 1. NAZIV NASTAVNOGA PREDMETA: FFIIZZIIKKAA NAZIV PREDMETNOGA PROGRAMA: FFIIZZIIKKAA 2. ODREENJE PREDMETNOGA PROGRAMA a) Poloaj, priroda i namjena predmetnoga programa Nastava fizike kao fundamentalne prirodne nauke razvija uenike sposobnosti za prouavanje prirodnih pojava iz podruja fizike, tako da se kroz nastavu fizike upoznaje i usvaja jezik i metode koje se koriste pri prouavanju fizikih pojava, upoznaju se glavni koncepti i teorije koje uokviruju naa saznanja o materijalnome svijetu. Uenik/uenica se upoznaje s uticajem koji otkria u fizici imaju na razvoj tehnologije i opte slike o materijalnome svijetu, saznaje fizike zakonitosti rada i djelovanja aparata i ureaja na koje svakodnevno nailazi. Nastava fizike zauzima istaknuto mjesto u viim misaonim procesima, naroito u razumijevanju i procjeni stvarnosti, podstie uenika/uenicu na istraivanje i objanjavanje pojava u okolini i daje mu/joj priliku da stekne znanje, razumijevanje, vrijednosti, gledita, zainteresovanost i spretnost, potrebu za ouvanje i poboljanje okoline. Napomena: Meupredmetne oblasti/teme obavezne su u svim nastavnim predmetima i svi/sve su ih nastavnici/nastavnice obavezni ostvarivati. Meupredmetne oblasti/teme jesu sadraji koji omoguavaju da se u opteobrazovni kurikulum ukljue odreeni ciljevi i sadraji obrazovanja koji nijesu dio formalnih disciplina ili pojedinih predmeta, ili koji su po strukturi interdiciplinarni. Ovi sadraji doprinose integrativnome pristupu optega obrazovanja i u veoj mjeri povezuju sadraje pojedinih predmeta. b) Broj asova po godinama obrazovanja i oblicima nastave

RAZRED

OBLICI NASTAVE

Teorijski i drugi oblici nastave za sve uenike/uenice u odjeljenju

Vjebe i drugi oblici nastave kod kojih se odjeljenje dijeli na manje grupe

1. ili 2. 55 15 UKUPNO 55 15

S obzirom na prirodu predmeta, njegove sadraje i naine izvoenja nastave, koji se zasnivaju na vjebama, posmatranju i zakljuivanju, u ovoj se oblasti ne moe potpuno precizno odrediti odnos broja asova. 3. OPTI CILJEVI PREDMETNOGA PROGRAMA U nastavi fizike uenik/uenica treba da:

sistematski sazna glavne fizike koncepte i teorije koje uobliavaju nae poglede o prirodi sistematski sazna znaaj eksperimenta pri saznavanju i provjeravanju fizikih zakonitosti

30

spozna egzaktnost i primjenljivost fizikih znanja pri ovladavanju prirodom i pri funkcionisanju cjelokupne ljudske aktivnosti i njihovu fundamentalnu ulogu u razliitim strukama

sazna prirodu fizikoga miljenja i njegov uticaj na razvitak opte kulture utvrdi pozitivan odnos prema prirodi i zavisnost od prirode te odgovornost za opstanak ivota na Zemlji tokom ukupnoga rada u grupama ui se povjerenju u rad drugoga, podjeli zaduenja, ui se zdravome takmiarskom

duhu, poreenju zajednikih rezultata s rezultatima drugih grupa i pravilnom sagledavanju greaka te odgovornosti za rad s drugim uenicima/uenicama.

4. SADRAJI I OPERATIVNI CILJEVI PREDMETNOGA PROGRAMA Tema 1. FIZIKA I NJENE METODE


Uenik/uenica: - zna da je fizika fundamentalna

prirodna nauka - razumije da se pomou fizikih

veliina i fizikih zakona opisuju i objanjavaju pojave u prirodi

Uenici/uenice: - na razliitim primjerima ukazuju

na veze fizike i ostalih nauka

- Fizika - Fizika veliina - Fiziki zakon

Matematika, Hemija, Biologija (predmet i metode prouavanja).

- razlikuje osnovne i izvedene fizike veliine

- zna da je vrijednost fizike veliine odeena brojevnom vrijednou i jedinicom

- zna koje su osnovne jedinice SI sistema.

- na konkretnim primjerima pokazuju osnovne i izvedene fizike veliine i njihove jedinice.

- SI - Jedinica fizike veliine

31

Tema 2. PROSTOR, VRIJEME I KRETANJE


Uenik/uenica: - zna to je vektorska veliina - umije da sabere i oduzme dva

vektora

Uenici/uenice: - navode primjere vektorskih

veliina - vjebaju mnoenje skalara i

vektora - vjebaju sabiranje i oduzimanje

vektora na razliitim primjerima

- Vektorska veliina - Mnoenje vektora brojem

a b c - Sabiranje

R a b i oduzimanje vektora

R a b

Matematika (elementi algebre vektora).

- zna pojmove referentno tijelo, referentni sistem, materijalna taka, vektor poloaja, vektor pomjeraja, put, interval vremena i mehaniko kretanje

- usvajaju pojam vektor poloaja - vjebaju odreivanje vektora

pomjeraja za razliita kretanja i za razliite intervale vremena istoga kretanja

- uporeuju intenzitet vektora pomjeraja i put u sluajevima pravolinijskoga kretanja bez promjene smjera kretanja i s promjenom smjera kretanja

- uporeuju intenzitet vektora pomjeraja i put kod krivolinijskoga kretanja

- Referentni sistem - Materijalna taka - Vektor poloaja - Vektor pomjeraja

2 1r r r

- Put ( s ) - Interval vremena

2 1t t t - Mehaniko kretanje

- zna to je pravolinijsko ravnomjerno kretanje

- umije da primijeni formulu za brzinu pri pravolinijskome ravnomjernom kretanju

- uz pomo nastavnika/nastavnice izvode formule za pravolinijsko ravnomjerno kretanje

- rade jednostavne raunske zadatke iz pravolinijskoga ravnomjernog kretanja

- Pravolinijsko ravnomjerno kretanje svt


- zna to je pravolinijsko ravnomjerno ubrzano kretanje

- zna to je poetna brzina - zna zavisnosti v f t ,

- odreuju vrijednost poetne brzine u razliitim primjerima

- ue formule za pravolinijsko ravnomjerno ubrzano kretanje:

v f t , s f t i

- Poetna brzina ( 0v ) - Pravolinijsko ravnomjerno ubrzano kretanje

0v v at ili v at


32

s f t i v f s za pravolinijsko ravnomjerno ubrzano kretanje i umije da ih primijeni

v f s ; - rade jednostavne raunske

zadatke iz pravolinijskoga ravnomjerno ubrzanoga kretanja

20

12

s v t at ili 212

s at 2 2

0 2v v as ili 2 2v as - zna to je kruno ravnomjerno

kretanje - umije da odredi period i

frekvenciju krunoga ravnomjernog kretanja.

- usvajaju veliine koje opisuju za kruno ravnomjerno kretanje (period i frekvencija)

- rade raunske zadatke iz krunoga ravnomjernog kretanja.

- Kruno ravnomjerno kretanje

- Period ( 2rTv )

- Frekvencija ( 1fT

)


Tema 3. SILA I ENERGIJA


Uenik/uenica: - zna da objasni uzajamno

djelovanje tijela i silu kao mjeru toga meudjelovanja (interakcije)

- zna da objasni posljedice djelovanja sile

- zna I Njutnov zakon - zna pojam impuls

Uenici/uenice: - na razliitim primjerima pokazuju

da je posljedica djelovanja sile promjena kretanja ili deformacija tijela (istegnuta opruga)

- odreuju svoju teinu - analiziraju I Njutnov zakon - usvajaju pojam impuls - odreuju impuls tijela za poznate

vrijednosti mase i brzine kretanja

- Sila - Impuls

p mv ili p mv

Fiziko vaspitanje (promjene brzine kretanja u razliitim sportovima).

- zna II Njutnov zakon (osnovni zakon dinamike translatornoga kretanja)

- zna III Njutnov zakon

- analiziraju II Njutnov zakon - rade raunske zadatke u kojima

se primjenjuje osnovni zakon dinamike translatornoga kretanja

- usvajaju III Njutnov zakon - navode primjere sile akcije i sile

reakcije u neposrednoj okolini

- II Njutnov zakon (osnovni zakoni dinamike translatornoga kretanja)

ma F ili p Ft

- Trei Njutnov zakon 12 21F F

Matematika (proizvod skalara i vektora). Fiziko vaspitanje (kategorije u borilakim sportovima). Fiziko vaspitanje (interakcija tijela u boksu).

- razumije pojam mehaniki rad - umije da izrauna vrijednost rada

u konkretnome primjeru

- usvajaju pojam mehaniki rad - rade laboratorijsku vjebu:

Odreivanje koeficijenta trenja izmeu strme ravni i tijela.

- Rad

12 12pA F s Matematika (proizvod).

33

- zna to je kinetika energija tijela - zna kad tijelo ima kinetiku

energiju - umije da izrauna vrijednost

kinetike energije tijela

- analiziraju zavisnost kinetike energije od mase i od brzine tijela

- uporeuju kinetiku energiju autobusa i trkaa na 100 m

- Kinetika energija 21

2kE mv

- zna to je potencijalna energija tijela

- zna kad tijelo ima potencijalnu energiju

- umije da izrauna vrijednost potencijalne energije tijela

- analiziraju zavisnost vrijednosti potencijalne energije od izbora referentnoga nivoa

- uporeuju potencijalne energije dva tijela razliitih masa na razliitim visinama

- raunaju ukupnu mehaniku energiju tijela u trenutku kad pone da pada i u trenutku kad zavri pad

- Potencijalna energija pE mgh

- zna to je ukupna mehanika energija.

- raunaju ukupnu mehaniku energiju tijela u trenutku kad pone da pada i u trenutku kad zavri pad.

- Ukupna mehanika energija k pE E E

Tema 4. SILA I BEZVRTLONO POLJE


Uenik/uenica treba da: - razumije postojanje

gravitacionoga polja - zna Njutnov zakon gravitacije - umije da navede osnovne

osobine gravitacione sile

Uenici/uenice: - nalaze primjere koji potvruju

postojanje gravitacionoga polja Zemlje

- analiziraju izraz za gravitacionu silu

- Gravitaciono polje - Gravitaciona sila

1 22

m mFr

- Matematika (osobine funkcija

2)( xaxf i 2)( x

axf ). - razumije postojanje

elektrostatikoga polja - zna Kulonov zakon - umije da navede osnovne

osobine elektrostatike sile

- pronalaze primjere koji potvruju postojanje elektrostatikoga polja

- analiziraju izraz za elektrostatiku silu, njenu zavisnost od rastojanja (izmeu

- Elektrostatiko polje - Elektrostatika sila

1 22

0

14

q qFr

ili

Hemija (struktura atoma). Osnovi elektrotehnike (elektrostatiko polje).

34

naelektrisanja) i sredine u kojoj se nalaze

1 22

0

14 r

q qFr

- Relativna dielektrina propustljivost ( r )

- zna to je jaina (gravitacionoga i elektrostatikoga) polja.

- usvajaju pojam jaina (gravitacionoga i elektrostatikoga) polja

- analiziraju izraze za jainu (gravitacionoga i elektrostatikoga) polja.

- Jaina gravitacionoga polja gFGm

ili 02gF mGm r

-Jaina elektrostatikoga polja

eFEq

ili 020

14

eF qEq r

Tema 5. ZAKONI ODRANJA


Uenik/uenica: - razumije to je fiziki sisitem - zna zakon odranja impulsa

Uenici/uenice: - usvajaju pojam fiziki sistem - tumae zakon odranja impulsa i

primjenjuju ga rjeavajui jednostavne raunske zadatke

- rade laboratorijsku vjebu: Provjera zakona odranja impulsa pomou kolica i opruge

- Fiziki sistem - Ukupni impuls sistema

1 NP p p

- Zakon odranja impulsa

1 1N Np p p p

Matematika (rjeavanje sistema jednaina).

- zna zakon odranja ukupne mehanike energije

- umije da primijeni zakon odranja mehanike energije u jednostavnim primjerima.

- tumae zakon odranja ukupne mehanike energije i primjenjuju ga rjeavajui jednostavnije raunske zadatke

- rade laboratorijsku vjebu: Provjera zakona odranja mehanike energije.

- Zakon odranja mehanike energije

1 1 2 2k p k pE E E E Matematika (rjeavanje sistema jednaina).

Tema 6. MAGNETNO POLJE I ELEKTROMAGNETNA INDUKCIJA


Uenik/uenica: - razumije postojanje magnetnoga

polja

Uenici/uenice: - usvajaju pojam magnetno polje i

grafiko prikazivanje polja

- Magnetno polje - Magnetna sila

Elektrotehnika (magnetno polje).

35

- zna kako se grafiki predstavlja magnetno polje

- zna to je magnetna sila, magnetna indukcija i fluks magnetnoga polja

- ue veliine kojima se opisuje magnetno polje (magnetna sila, magnetna indukcija i fluks magnetnoga polja)

- Magnetna indukcija FBqv

- Fluks magnetnoga polja ije su linije normalne na povr povrine S

BS - zna to je lorencova sila - tumae pojam lorencova sila

- vjebaju odreivanje pravca, smjera i intenziteta lorencove sile kojom magnetno polje djeluje na naelektrisanu esticu ija je brzina normalna na linije magnetnoga polja

- Lorencova sila

LF qvB Biologija (djelovanje magnetnoga polja na bia).

- zna to je amperova sila - tumae amperovu silu - vjebaju odreivanje pravca,

smjera i intenziteta amperove sile kojom magnetno polje djeluje na strujni provodnik postavljen normalno na linije magnetnoga polja

- Amperova sila AF ILB

Matematika (vektorski proizvod dva vektora; trigonometrijske funkcije).

- razumije pojavu elektromagnetne indukcije.

- ue pojavu elektromagnetne indukcije.

- Elektromagnetna indukcija - Faradejev zakon elektromagnetne indukcije

t

Tema 7. OSCILACIJE I TALASI


Uenik/uenica: - zna da objasni veliine kojim se

opisuje oscilatorno kretanje (amplituda, period, frekvencija) na primjeru oprunoga klatna i matematikoga klatna

Uenici/uenice: - analiziraju i primjenjuju formulu

za period oscilovanja oprunoga klatna

- analiziraju i primjenjuju izraz za period oscilovanja matematikoga klatna

- rade laboratorijsku vjebu:

- Opruno klatno - Period oprunoga klatna

2 mTk

- Matematiko klatno - Period matematikoga klatna

36

Odreivanje ubrzanja slobodnoga pada pomou matematikoga klatna

2 lTg

- Amplituda - Period - Frekvencija

- zna da objasni proces nastajanja i prostiranja talasa

- zna da razlikuje longitudinalne i transverzalne talase

- zna karakteristike talasa

- usvajaju pojmove mehaniki talas i talasna duina

- navode karakteristike zvuka

- Talas - Talasna duina

- razumije da je zvuk mehaniki talas

- zna to su ultrazvuk i infrazvuk - umije da navede primjere

primjene ultrazvuka i infrazvuka

- usvajaju pojam zvuka - usvajaju pojmove ultrazvuk i

infrazvuk - koristei dostupnu literaturu

pronalaze informacije o primjeni ultrazvuka i infrazvuka

- Zvuni talas - Ultrazvuk - Infrazvuk

Biologija (uho).

- zna pojam i karakteristike elektromagnetnih talasa.

- koristei dostupnu literaturu, pronalaze informacije o vrstama i svojstvima elektromagnetnih talasa.

- Elektromagnetni talas

Tema 8. ATOMSKA FIZIKA

ORIJENTACIONO: 5 asa Operativni ciljevi Aktivnosti Pojmovi / sadraji Korelacije

Uenik/uenica: - zna to je atom - razumije Radefordov model

atoma - zna koja se i kakva

naelektrisanja nalaze u atomu

Uenici/uenice: - obnavljaju znanja o atomu

- Atom - Jezgro

Hemija (elementi, struktura atoma).

- razumije pojam foton - zna Plankovu hipotezu

- tumae izraz za Plankovu hipotezu

- Foton - Plankova hipoteza

hcE h W Nh

- zna Borove postulate - umije da analizira spektar atoma

vodonika na osnovu Borovih

- usvajaju Borove postulate - shematski prikazuje serije u

spektru atoma vodonika.

- Borovi postulati nm n m nmE E E hv

37

postulata. - Spektar atoma - Spektralne serije

2 2

1 1 1

nm

Rn m

Tema 9. NUKLEARNA FIZIKA


Uenik/uenica: - zna osnovne karakteristike

jezgra (masa, naelektrisanje)

Uenici/uenice: - odreuju koliko ima protona,

neutrona u razliitim jezgrima

- Nukleoni - Redni broj - Maseni broj

- zna to je defekt mase - zna to je energija veze

- raunaju defekt mase i energiju veze u jednostavnim primjerima

- Defekt mase p n jM Zm Nm m

- Energija veze 2B Z ,N M c

- razumije pojam nuklearna reakcija

- razumije fisiju i fuziju - zna osnovne pojmove

dozimetrije.

- usvajaju pojam nuklearna reakcija

- koristei dostupnu literaturu, piu referate na teme iz zatite od jonizujuega zraenja.

- Nuklearne reakcije - Fisija i fuzija jezgara - Dozimetrija

Biologija (uticaj zraenja na bia).

5. DIDAKTIKE PREPORUKE Operativni ciljevi, aktivnosti i sadraji U etvrtome dijelu predmetnoga programa, podijeljeni na 9 tema, navedeni su operativni ciljevi, aktivnosti, pojmovi sadraji i korelacije. Iz prve i druge kolone (Operativni ciljevi i Aktivnosti) moe se vieti da se uenje / nastava fizike treba zasnivati na eksperimentima i aktivnome ueu uenika/uenica u svim etapama nastavnoga procesa. U treoj koloni (Pojmovi Sadraji) date su sve formule koje se izuavaju u nastavi / uenju fizike u srednjoj strunoj koli. Kao jedan od vidova eksperimentalnih zadataka predvieno je da uenik/uenica uradi po najmanje dva laboratorijska rada u jednome razredu. Kad u koli ne postoje uslovi za realizaciju navedenih laboratorijskih radova, onda se mogu uraditi sline laboratorijske vjebe. Orijentacioni prijedlog za raspodjelu asova po temama predstavljen je u tabeli koja slijedi.

38

TEMA ORIJENTACIONI BROJ ASOVA 1. FIZIKA I NJENE METODE 5 2. PROSTOR, VRIJEME I KRETANJE 11 3. SILA I ENERGIJA 10 4. SILA I BEZVRTLONO POLJE 6 5. ZAKONI ODRANJA 5 6. MAGNETNO POLJE I ELEKTROMAGNETNA INDUKCIJA 5 7. OSCILACIJE I TALASI 7 8. ATOMSKA FIZIKA 5 9. NUKLEARNA FIZIKA 5

Od raspoloivih 70 asova u tabeli je dat orijentacioni broj asova po temama za 59 asova, to uz dva pismena zadatka ini 63 asa ili 90% asova. kolski struni aktiv za fiziku, prilikom planiranja rada za nastavnu godinu, treba da predvidi i preostalih 7 ili 10% asova na osnovu:

ciljeva i sadraja predmetnoga programa profila struke u kojoj se uenici/uenice obrazuju i analize iskustava u realizaciji predmetnoga programa.

Problemska nastava Da bi uspjeno ostvario/ostvarila mnogobrojne ciljeve uenja fizike, nastavnik/nastavnica fizike treba da primjenjuje razliite forme, metode i oblike rada. Nastava fizike, po prirodi svojih sadraja, za realizaciju predvienih ciljeva i zadataka omoguava i zahtijeva problemski oblik nastave. Optimizacija problemske nastave i ukupnoga nastavnog procesa moe se postii:

promjenljivou problemskoga usvajanja sadraja (zavisno od konkretnih uslova u odjeljenju) uzimanjem u obzir individualnih karakteristika uenika/uenica.

To se odnosi na sve oblike uenja iz fizike: usvajanje novih sadraja, izvoenje eksperimentalnih radova, rjeavanje zadataka na asu ili zadataka za domai rad itd. Na primjer, optimizacija problemske nastave pri demonstraciji fizikih ogleda moe se ostvariti na pet naina:

nastavnik/nastavnica koristi demonstracioni ogled kao ilustraciju svojih objanjenja nastavnik/nastavnica izvodi ogled, a uenici/uenice ili izvode zakljuke iz njega ili objanjavaju dobijene rezultate uenici/uenice predviaju rezultate ogleda nastavnik/nastavnica postavlja uenicima/uenicama problem i predlae im da oni/one samostalno odrede nain

eksperimentalnoga rjeavanja (ispitivanja) toga problema uenici/uenice za domai rad dobijaju zadatak da urade projektovani ogled.

Svaki od navedenih pet naina obezbjeuje visok nivo aktivizacije uenika/uenica.

39

Rjeavanje zadataka

Rjeavanje zadataka iz fizike tretira se kao proces i metoda primjene znanja. Njime se postie:

konkretizacija i osmiljavanje teorijskih znanja ponavljanje, produbljivanje i utvrivanje znanja korigovanje uenikih znanja i umijea poveano interesovanje za izuavanje fizike razvijanje logikoga miljenja podsticanje uenika/uenica na inicijativu da uenik/uenica stie samostalnost u radu i upornost u savladavanju tekoa.

Optimalni efekti rjeavanja zadataka u uenju fizike ostvaruju se dobro osmiljenim kombinovanjem primjene:

kvalitativnih zadataka (zadaci-pitanja) kvantitativnih zadataka (raunski zadaci) i eksperimentalnih zadataka.

Vjebanje rjeavanja kvantitativnih zadataka iz fizike izuzetno je vana komponenta uenja fizike. Kako ono za uenike/uenice esto predstavlja vid uenja s najsloenijim zahtjevima, nastavnik/nastavnica je obavezan/obavezna da im d odgovarajue instrukcije, napomene i savjete u vezi s rjeavanjem zadataka. Napomene treba da obuhvate:

najee tipove zadataka u datoj temi najee greke i slabosti u znanjima uenika/uenica pri rjeavanju zadataka u datoj temi osnovne zakone i formule koje se koriste za rjeavanje zadataka iz ove teme i granice njihove primjene posebne napomene i sugestije primjere za demonstraciju metodike rjeavanja, tj. algoritam za rjeavanje datoga tipa zadatka.

Oigledno je da te napomene treba paljivo osmisliti za svaku temu posebno. Potrebno je paljivo odabrati raunske zadatke koji, ako je mogue, imaju jaku vezu s realnim situacijama. Njihovom izradom neophodno je usmjeriti uenike/uenice u pravilno korienje usvojenih znanja i vjetina. Takoe je neophodno da uenici/uenice pravilno vrednuju dobijeni rezultat i njegov pravilan zapis. Posebno obratiti panju da zadaci idu od najjednostavnijih k onima koji zahtijevaju sintezu i analizu steenih znanja. 6. STANDARDI ZNANJA Tema 1. FIZIKA I NJENE METODE Uenik/uenica zna:

- da je fizika fundamentalna prirodna nauka

40

- da se pomou fizikih veliina i fizikih zakona opisuju i objanjavaju pojave u prirodi - da je vrijednost fizike veliine odeena brojevnom vrijednou i jedinicom - koje su osnovne jedinice SI sistema.

Uenik/uenica umije da: - razlikuje osnovne i izvedene fizike veliine.

Tema 2. PROSTOR, VRIJEME I KRETANJE Uenik/uenica zna:

- to je vektorska veliina - pojmove referentno tijelo, referentni sistem, materijalna taka, vektor poloaja, vektor pomjeraja, put, interval vremena i

mehaniko kretanje - to je pravolinijsko ravnomjerno kretanje - to je pravolinijsko ravnomjerno ubrzano kretanje - to je poetna brzina - zavisnosti v f t , s f t i v f s za pravolinijsko ravnomjerno ubrzano kretanje - to je kruno ravnomjerno kretanje.

Uenik/uenica umije da: - sabere i oduzme dva vektora - primijeni formulu za brzinu pri pravolinijskome ravnomjernom kretanju - primijeni zavisnosti v f t , s f t i v f s za pravolinijsko ravnomjerno ubrzano kretanje - odredi period i frekvenciju krunoga ravnomjernog kretanja.

Tema 3. SILA I ENERGIJA Uenik/uenica zna:

- pojam impuls - II Njutnov zakon (osnovni zakon dinamike translatornoga kretanja) - III Njutnov zakon - to je mehaniki rad - to je kinetika energija tijela - kad tijelo ima kinetiku energiju - to je potencijalna energija tijela - kad tijelo ima potencijalnu energiju - to je ukupna mehanika energija.

Uenik/uenica umije da: - objasni uzajamno djelovanje tijela i silu kao mjeru toga meudjelovanja (interakcije) - objasni posljedice djelovanja silezna I Njutnov zakon - izrauna vrijednost rada u konkretnome primjeru

41

- izrauna vrijednost kinetike energije tijela - izrauna vrijednost potencijalne energije tijela.

Tema 4. SILA I BEZVRTLONO POLJE Uenik/uenica zna:

- Njutnov zakon gravitacije - Kulonov zakon - to je jaina (gravitacionoga i elektrostatikoga) polja.

Uenik/uenica umije da: - navede osnovne osobine gravitacione sile - navede osnovne osobine elektrostatike sile.

Tema 5. ZAKONI ODRANJA Uenik/uenica zna:

- to je fiziki sisitem - zakon odranja impulsa - zakon odranja ukupne mehanike energije.

Uenik/uenica umije da: - primijeni zakon odranja mehanike energije u jednostavnim primjerima

Tema 6. MAGNETNO POLJE I ELEKTROMAGNETNA INDUKCIJA Uenik/uenica zna:

- kako se grafiki predstavlja magnetno polje - to je magnetna sila, magnetna indukcija i fluks magnetnoga polja - to je lorencova sila - to je amperova sila - pojavu elektromagnetne indukcije.

Tema 7. OSCILACIJE I TALASI Uenik/uenica zna:

- karakteristike talasa - da je zvuk mehaniki talas - to su ultrazvuk i infrazvuk - karakteristike elektromagnetnih talasa.

Uenik/uenica umije da: - objasni veliine kojima se opisuje oscilatorno kretanje (amplituda, period, frekvencija) na primjeru oprunoga klatna i

matematikoga klatna - objasni proces nastajanja i prostiranja talasa

42

- razlikuje longitudinalne i transverzalne talase - navede primjere primjene ultrazvuka i infrazvuka.

Tema 8. ATOMSKA FIZIKA Uenik/uenica zna:

- to je atom - Radefordov model atoma - koja se i kakva naelektrisanja nalaze u atomu - to je foton - Plankovu hipotezu - Borove postulate.

Uenik/uenica umije da: - analizira spektar atoma vodonika na osnovu Borovih postulata.

Tema 9. NUKLEARNA FIZIKA Uenik/uenica zna:

- osnovne karakteristike jezgra (masa, naelektrisanje) - to je defekt mase - to je energija veze - to je nuklearna reakcija - to su fisija i fuzija - osnovne pojmove dozimetrije.

7. NAINI PROVJERAVANJA ZNANJA I OCJENJIVANJA Znanja iz fizike u svim razredima srednje kole nastavnik/nastavnica kontinuirano provjerava i ocjenjuje pomou usmenih ispitivanja, testova, pismenih zadataka i provjera eksperimentalnih vjetina. Pri kraju svake teme (od navedenih 9) korisno je putem testa provjeriti znanja uenika/uenica. U svakom polugoditu radi se po jedan (jednoasovni) pismeni zadatak. 8. RESURSI ZA REALIZACIJU NASTAVE Za izvoenje nastave fizike kola treba da ima specijalizovani kabinet s odgovarajuom opremom i odgovarajuu kompjutersku uionicu za odreeni fond asova. Potrebno je u svakoj koli oformiti strunu biblioteku za svaki razred u okviru koje bi se nalazila literatura za obaveznu nastavu, za nastavu u okviru izbornoga predmeta i zbirke zadataka za takmienja. Literatura

43

1. Cvahte M., Planini G., Boi S., Toman I., Belina R., Babi V., Forjan M., Gabrovec P., Jevenak P., Mohori A., Pirc M., Stiplovek M., lajpah P., Tratnik M., Posodobitve pouka v gimnazijski praksi FIZIKA (mehanika, toplota, nihanje), Zavod Republike Slovenije za olstvo, Ljubljana, 2010.

2. ajkovski D., ajkovski T., Vrcelj A.: Praktikum iz fizike za 1. i 2. razred srednjeg usmjerenog obrazovanja, Svjetlost, Sarajevo, 1989.





7. alukovi N., Kadelburg N., epanovi M., Fizika udbenik za 3. razred gimnazije, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Podgorica, 2008.

8. alukovi N., Kadelburg N., epanovi M., Fizika zbirka zadataka za 3. razred gimnazije, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Podgorica, 2008.

9. E-kola FIZIKA moe i kod kue (kuni eksperiment) http://eskola.hfd.hr 10. orevi M., Dananovi R., Tahirovi H.: Fizika za 1. razred srednjeg usmjerenog obrazovanja, Svjetlost, Sarajevo,

1987. 11. orevi M., Misita R., Tahirovi H.: Fizika za 2. razred srednjeg usmjerenog obrazovanja, Svjetlost, Sarajevo, 1987. 12. Ivanovi D., Raspopovi M., Krpi D., Boin S., Aniin I., Uroevi V., egarac S., Danilovi E., Vasiljevi I., FIZIKA sa

zbirkom zadataka i prirunikom za laboratorijske vebe, za I razred etvrorogodinjih strunih kola, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1997.

13. Ivanovi D., Raspopovi M., Krpi D., Boin S., Aniin I., Uroevi V., egarac S., Danilovi E., Vasiljevi I., FIZIKA sa zbirkom zadataka i prirunikom za laboratorijske vebe, za II razred etvrorogodinjih strunih kola, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1997.

14. Kladnik R.: Gibanje, sila, snov, fizika za srednjokolce (1), DZS, Ljubljana, 1996. 15. Kladnik R.: Energija, toplota, zvok, svetloba, fizika za srednjokolce (2), DZS, Ljubljana, 1997. 16. Kladnik R.: Svet elektronov in atomov, fizika za srednjokolce (3), DZS, Ljubljana, 1997. 17. Kladnik R.: Pot k maturi iz fizike, fizika za srednjokolce (+1), DZS, Ljubljana, 1996. 18. Kuntari A.: TV seminar (Demonstracioni pokusi) Prirunik za nastavnike, kolska knjiga, Zagreb, 1975. 19. Lajo R., Backovi S., Marinkovi N.: Fizika tehnikog eksperimenta za III razred srednjeg obrazovanja i vaspitanja,

Nauna knjiga, Beograd, 1979. 20. . .: , , , 1993. 21. Ognjanovi R., Mirkovi J., Odabrana poglavlja fizike - udbenik za 3. ili 4. razred gimnazije, Zavod za udbenike i

nastavna sredstva, Podgorica, 2012. 22. Paar V.: to se zbiva u atomskoj jezgri, kolska knjiga, Zagreb, 1980.

44

23. PHYSICS CLASSROOM online udbenik http://www.physicsclassroom.com 24. Raspopovi M.: Metodika nastave fizike, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1992. 25. Sliko J., Trapari O.: Fizika za 1. razred srednjeg usmjerenog obrazovanja, Svjetlost, Sarajevo, 1990. 26. Sliko J., Trapari O.: Fizika za 2. razred srednjeg usmjerenog obrazovanja, Svjetlost, Sarajevo, 1990. 27. Vukevi L., Burzan D.: Laboratorijske vjebe iz fizike za III i IV razred usmjerenog srednjeg obrazovanja, Republiki

zavod za unapreivanje kolstva, Titograd, 1981. 9. PROFIL I STRUNA SPREMA NASTAVNIKA/NASTAVNICA Nastavnik/nastavnica je osposobljen/osposobljena da predaje fiziku u srednjoj koli ako je zavrio/zavrila studije fizike (240 ECTS). Nacionalni savjet za obrazovanje na 27. ednici, odranoj 17. marta 2014. godine, utvrdio je izmjene predmetnoga programa Fizika za I i II razred srednje strune kole.

fizika sss lektorisano

Documents