KAZNENO MATERIJALNO PRAVO

I. GRUPA PITANJAPrincip pitanja:

-KP 4+1 (iz posebnog dijela- obino se dobi zakonski tekst kojeg proita pa okrene karticu tako da tekstvie ne vidi i onda odgvara o tom kaznenom djelu sve toj zna...)

-KPP 5

1.KAZNENO MATERIJALNO PRAVO.......................................2 str 85 str2. KAZNENO POSTUPOVNO PRAVO....................................86 str - 156 str KAZNENO MATERIJALNO PRAVO1. KAZNENO DJELOKazneni zakon ne daje definiciju kaznenog djela. U sutni radi se o ponaanjima za koja kazneni zakon propisuje kaznu. Propisivanje pojedinih kaznenih djela i kaznenopravnih sankcija sankcije propisuju se samo za ona ponaanja kojima se tako povreuju ili ugroavaju osobne slobode i prava ovjeka te druga prava i drutvene vrijednosti zajamene i zatiene Ustavom Republike Hrvatske i meunarodnim pravom da se njihova zatita ne bi mogla ostvariti bez kaznenopravne prisile. (lanak 1. KZ-a).

Umjesto definicije kaznenog djela bolje je govoriti o etiri osnovna elementa kaznenog djela koja su zajednika svim kaznenim djelima i koja se moraju ispuniti da bi u konkretnom sluaju postojalo kazneno djelo, a to su:

a)Radnja nije definirana zakonom. Radnja je obavezno konstitutivno obiljeje kaznenog djela te ju je potrebno utvrditi. Predstavlja voljno ponaanje ovjeka koje dovodi do neke promjene u vanjskom svijetu. Kazneno djelo je ljudska radnja ponaanje ovjeka, stoga radnja mora potjecati od ovjeka. Iz pojma kaznenog djela iskljueni svi uinci prirodnih sila i ivotinja. Takoer su iskljuene i ljudske ideje, namjere i dr., odnosno dokle dok god nisu realizirane, ma koliko tetne bile, ostaju izvan interesa kaznenog prava, jer ovjek dolazi u sukob s kaznenim zakonom tek kad pone u vanjskome svijetu ostvarivati svoje planove. Ako ovjekovo ponaanje nije motivirano voljom, onda nije radnja u kaznenopravnom smislu (npr. refleksni pokreti i via sila). Meutim, automatski pokreti (npr. vonja autom) ipak je angairana svijest / postoji faktor volje radnje u kaznenopravnom smislu. Radnje u kazneno pravnom smislu su i impulzivne radnje (ubojstvo na mah-namjera, a ne nehaj iako je privilegirano djelo) Radnja takoer mora biti predviena u zakonu kao kazneno djelo. Kazneno djelo se moe poiniti injenjem (povreda zabranjujue norme, npr. ubojstvo) i neinjenjem (povreda zapovjedne norme, npr. nepruanje pomoi osobi koja je teko ozlijeena u prometnoj nesrei) ili ak kombinacijom injenja i neinjenja (npr. nesavjesno lijeenje ako se ne primjeni to se trebalo i primjeni neto to je pogoralo stanje). U pogledu radnje vaan je i kauzalitet (uzronost), odnosno uzrona veza izmeu radnje i posljedice kao pretpostavka odgovornosti za posljedicu. Uzronost prethodi krivnji jer krivnja ima za svoj sadraj i predodbu o toku kauzaliteta. Kad se u kaznenom pravu utvruje uzronost providi se retrogradna analiza. Kauzalitet je sastavni dio opisa kaznenih djela. Kauzalitet se utvruje objektivno pa je ne treba mijenjati s krivnjom, subjektivnim odnosom poinitelja prema djelu. (Teorije uzronosti: 1. Ekvivalencije, 2. Adekvatnosti, 3. Objektivnog uraunavanja)

b)Protupravnost taj element kaznenog djela obuhvaa zahtjev da je za postojanje kaznenog djela uvjet da se radi o radnji koja je protivna zakonu, stoga nijedno ponaanje ne moe biti kanjivo ako nije protupravno. Protupravnost radnje se odreuje pomou zakonskog bia svakog pojedinog kaznenog djela, stoga protupravno moe biti samo ono to je opisano u zakonskom biu djela. Dakle, protupravnost = ostvarenje bia kaznenog djela + nepostojanje razloga iskljuenja protupravnosti.

c)Krivnja Nitko ne moe biti kanjen ako nije kriv za poinjeno kazneno djelo. (l. 4. Kaznenog zakona naelo krivnje). Potrebno je ocijeniti moe li se poinitelju uputiti prijekor zbog poinjenog kaznenog djela. Krivnji uvijek prethodi utvrivanje protupravnosti djela. U sutini krivnja predstavlja subjektivni odnos poinitelja prema djelu zbog kojeg mu se moe uputiti prijekor. Kriv je za kazneno djelo poinitelj koji je u vrijeme poinjenja djela bio ubrojiv. Neubrojive osobe nikada nisu krive jer ne shvaaju znaenje kaznenog djela koje su poinile (napomena: postupak za neubrojive osobe vodi se prema pravilima izvanparninog postupka na upanijskom sudu graanski odjel, ne na kaznenom odjelu jer nema krivnje. Kazneni sud samo utvruje se da su ostvarena objektivna obiljeja kaznenog djela).

d)Kanjivost ovaj element rjee se nalazi u suvremenim definicijama kaznenog djela. Neki teoretiari (prof. Bai) smatraju da ovaj element ini okosnicu kaznenog djela, a neki da ne. U principu, ovim elementom se izraava da je kazneno djelo nedoputena radnja koja zasluuje kaznu. Isticanje kanjivosti naglaava da se za kazneno djelo trai posebna kvaliteta neprava.

Ope klasifikacije kaznenih djela:

1. Prema svojstvu poinitelja:

a)Opa kaznena djela (delicta comunia) ona kaznena djela koja moe izvriti svaka osoba, npr. ubojstvo, kraa

b)Specijalna kaznena djela (delicta propria) mogu ih poiniti samo odreene osobe koje imaju odreena svojstva (slubene osobe, vojne osobe, odgovorne osobe)

2. Prema broju radnji:

a)Prosta kaznena djela su ona koja se sastoje od samo jedne radnje

b)Sloena kaznena djela su ona takva da radnja poinjenja obuhvaa vie radnji koje su izvrene odreenim redom. Ako se tih vie radnji kaznena djela ona gube svoju samostalnost, te djelo nije dovreno dok nisu sve radnje izvrene.

ba) prava sloena djela svaka radnja je kazneno djelo (npr. razbojnitvo (prijetnja + sila) i razbojnika kraa (kraa + prijetnja)

bb) neprava sloena djela dvije radnje od kojih je jedna kazneno djelo, a druga nije (ali je potrebno oboje utvrditi) (prinuda/sila/prijetnja + obljuba =silovanje)

bc) vie aktna kaznena djela sastoje se od vie radnji

3. Da li posljedica ulazi u bie/zakonski opis kaznenog djela:

a)Formalna kaznena djela - iscrpljuju se u samoj radnji poduzimanjem te radnje djelo je dovreno stoga se za njihovo dovrenje ne trai nastupanje posljedice (npr. davanje lanog iskaza, nezakonit lov).

b)Materijalna kaznena djela - trai se i nastupanje posljedice koja je predviena u samom zakonskom opisu djela. Kod njih se razlikuje radnja i posljedica, te je djelo dovreno tek kada je nastupila posljedica (ubojstvo, tjelesna ozljeda).

4. Prema karakteru posljedice, kakav je utjecaj radnje na zatieno dobro:

a)Kaznena djela povrede - mora nastupiti unitenje ili oteenje objekta radnje (npr. kazneno djelo unitenja ili oteenja tue stvari)

b)Kaznena djela ugroavanja - kriminalizirana je sama opasnost (preventivna mjera) te je kazneno djelo dovreno nastupanjem konkretne opasnosti, (npr. nepruanje pomoi). Ne smije nastupiti oteenje ili unitenje objekta jer onda imamo kazneno djelo povrede. Kazneno djelo konkretnog ugroavanja - stvarna, efektivna opasnost, u zakonskom opisu tih djela posljedica je dana u obliku konkretnog ugroavanja (npr. dovoenje u opasnost ivota i imovine opeopasnom radnjom ili sredstvom). Kazneno djelo apstraktnog ugroavanja - ugroavanje kao presumirana opasnost. Ovo je izuzetak, kod tih je djela opasnost motiv inkriminacije. Djelo se iscrpljuje u samoj radnji. Polazi se od toga da je odreeno stanje samo po sebi opasno i da treba kazniti ve i takvo stanje, bez obzira na to da li je u konkretnom sluaju dovelo i do stvarne opasnosti (npr. unitenje ili oteenje znakova za opasnost, neotklanjanje opasnosti).

5. U odnosu prema stvorenom protupravnom stanju:

a)Trenutna kaznena djela - zastara se rauna od samog poinjenja

b)Trajna kaznena djela u zakonsko bie ovog kaznenog djela ulazi:

ba) stvaranje protupravnog stanja

bb) odravanje protupravnog stanja (npr. otimica l 137 KZ-a)

te ona predstavljaju jednu radnju i jedno kazneno djelo. Trajanje, odnosno odravanje protupravnog stanja pripada zakonskom biu djela, posebno obiljeava bit tih djela. Nastalo protupravno stanje se odrava i kazneno djelo nije dovreno. Vrijeme izvrenja djela je trenutak prestanka protupravnog stanja. Zastara kaznenog progona poinje tei danom prestanka odravanja protupravnog stanja. Sudionitvo i nuna obrana su mogui dok protupravno stanje traje. Dragovoljni odustanak je mogu samo dok radnja kojom se stvara protupravno stanje nije dovrena, a ne i za vrijeme trajanja/odravanja protupravnog stanja.

c)Kaznena djela stanja djelo je izvreno nastupanjem stanja i ne produava se njegovim trajanjem, neovisno o tome to to stanje jo traje (dvobranost l. 167. KZ-a djelo dovreno u trenutku sklapanja drugog braka, i promjena obiteljskog stanja l. 175 KZ-a). Zastara se rauna od poinjenje kaznenog djela, kao i kod trenutnih kaznenih djela.

6. Prema nainu poinjenja:

injenje i neinjenje su dva osnovna tipa ovjekovog ponaanja koje je dirigirano voljom.

a)Kazneno djelo injenjem - aktivna radnja, povreda prohibitivne norme

b)Kazneno djelo neinjenjem samo neinjenje nije radnja nego je proputanje radnje (Povreda zapovjedne norme).

ba) Prava - kanjava se nepoduzimanje dune radnje i svako kazneno djelo ima svoj zakonski opis (nepruanje pomoi).

bb) Neprava - krenje dunosti da se sprijei nastup posljedice, a za njih odgovara samo garant (osoba koja je duna titi neko pravno dobro ili vriti nadzor nad izvorima opasnosti, npr. roditelj dijete. Zakonski regulirana (vojna osoba - nepoduzimanje mjera za zatitu vojne postrojbe), zakonski neregulirana (opa odredba l. 20. st. 2: Tko propusti sprijeiti nastupanje zakonom opisane posljedice kaznenog djela odgovarat e za neinjenje ako je pravno obvezan sprijeiti nastupanje takve posljedice i ako je proputanje po djelovanju i znaenju jednako poinjenju tog djela injenjem.). Sva materijalna kaznena djela je mogue poiniti neinjenjem. Poinitelj djela koje je ostvareno neinjenjem moe se blae kazniti, osim ako se radi o djelu koje se moe ostvariti samo neinjenjem (l. 20 st. 3).

7. Vlastoruna kaznena djela ova kaznena djela moe poiniti samo jedan poinitelj osobno i samostalno (npr, rodoskvrnue, davanje lanog iskaza). Kod tih kaznenih djela nema posrednog poiniteljstva, supoiniteljstva, ali mogu postojati poticatelji i pomagatelji.

8. Temeljno kazneno djelo (ubojstvo),

kvalificirano kazneno djelo (teko ubojstvo ), nastaje tako da se temeljnom obliku kaznenog djelo dodaju kvalifikatorne okolnosti pa je onda za njih predviena i tea kazna

privilegirano kazneno djelo (ubojstvo na mah, edomorstvo, usmrenje na zahtjev)- nastaje tako da se temeljnom obliku kaznenog djelo dodaju privilegirajue okolnosti pa je onda za njih predviena i blaa kazna.

2. NAELO ZAKONITOSTI Naelo zakonitosti predvia sam Kazneni zakon: Naelo zakonitosti (lanak 2.)Nitko ne moe biti kanjen za djelo koje prije nego je poinjeno nije bilo utvreno zakonom ili meunarodnim pravom kao kazneno djelo, niti mu se moe izrei kazna ili druga kaznenopravna sankcija koja nije bila odreena zakonom.

Pet je osnovnih zahtjeva u pogledu ovog naela:

1.Samo zakon je izvor prava (nullum crimen sine lege scripta) kazneno djelo i kaznenopravne sankcije mogu se propisati jedino zakonom (Iznimka; uredbe sa zakonskom snagom, ali one imaju kao to sam naziv govori zakonsku snagu te je njihovo djelovanje ogranieno (rat)). Kazneno pravo se smatra zakonskim pravom, jer je zakon njegov izvor. Meutim, danas se to vie ne moe strogo smatrati zakonskim pravom jer je osim zakonom moe i meunarodnim pravom neko ponaanje odrediti kao kazneno djelo.

2.U kaznenom pravu zabranjena je analogija zabranjena je analogija koja znai stvaranje novih kaznenih djela, kao i analogija koja znai stvaranja novih kvalificiranih oblika postojeih kaznenih djela. Analogija se ipak javlja kao sudsko uspostavljanje normi radi pronalaenja rjeenja koja nisu sadrana u zakonu (ZKP-analogija je doputena jer se ne moe sve predvidjeti, dok se odredbe KZ-a moraju usko tumaiti). Ipak u odreenim sluajevima i sam kazneni zakon predvia i doputa analogiju. To je u sluajevima kada zakon nabrajajui konkretne pojedinane oblike radnji poinjenja eli unaprijed izbjei praznine uvoenjem generalnih klauzula kao to su: ili na drugi nain, i slino - ekstenzivno tumaenje (l. 333. Povreda mira pokojnika (Tko neovlateno iskopa, prekopa, razrui, oteti ili na drugi nain grubo oskvrne grob)). (Analogija znai stvaranje pravnih pravila temeljem slinosti s drugima).

3.Zabranjeno je retroaktivno djelovanje zakona lanak 3.

(1) Prema poinitelju se primjenjuje zakon koji je bio na snazi u vrijeme kad je kazneno djelo poinjeno.

(2) Ako se zakon nakon poinjenja kaznenog djela, a prije donoenja pravomone presude, izmijeni jednom ili vie puta, primijenit e se zakon koji je najblai za poinitelja. Iznimka!!!

(3) Ako se u sluajevima iz stavka 2. ovoga lanka izmijeni naziv ili opis kaznenog djela, sud e ispitati postoji li pravni kontinuitet tako da injenino stanje podvede pod bie odgovarajueg kaznenog djela iz novog zakona pa ako utvrdi da postoji, primijenit e zakon koji je blai za poinitelja. Nema kaznenog djela ako pravni kontinuitet ne postoji.

(4) Izmijeni li se zakon za vrijeme poinjenja kaznenog djela, primijenit e se zakon koji je bio na snazi u vrijeme dovrenja radnje.

(5) Zakon koji je na snazi samo za odreeno vrijeme primijenit e se na kaznena djela poinjena u tom vremenu i nakon njegova prestanka vaenja ako zakonom nije drukije propisano.

4.Zakonska norma mora biti precizna i jasna ustavni princip zakonitosti obvezuje zakonodavca na preciznost i jasnou kanjivih ponaanja. Sadraj i granice zakonske norme bi se morale vidjeti iz zakonskog teksta. Nedopustivo je da zakonsko bie djela bude neodreeno ili nejasno, a ako se to dogodi mogue je u praksi zaobii princip zakonitosti.

5.Svako kazneno djelo mora imati predvienu kaznu da bi se dosljedno proveo princip zakonitosti, potrebno je uvaiti da zakon koji odreuje kazneno djelo istodobno propisuje i kaznu za to djelo. Povreda ovog zahtjeva se ponekad dogaa kod izmjena zakona tj. da se propusti regulirati kazna, ali u pravilu rijetko.3. OBVEZNA PRIMJENA BLAEG ZAKONA

Prema poinitelju se primjenjuje zakon koji je bio na snazi u vrijeme kad je kazneno djelo poinjeno. Svrha navedene odredbe jest pravna sigurnost graana, tj. da bi svaki poinitelj u trenutku poduzimanja odreene radnje znao s kakvim posljedicama moe raunati. Ako se nakon poinjenja kaznenog djela zakon jedanput ili vie puta izmijeni, obvezno e se primijeniti zakon koji je blai za poinitelja (l. 3. Kaznenoga zakona).

Najblai je zakon koji dovodi do nekanjavanja.

Ako oba zakona predviaju kanjavanje treba usporediti:

1.predviene kazne, 2. irinu odredbi o ublaavanju kazne, 3. odredbe o uvjetnoj osudi, 4. odredbe o sporednim kaznama, 5. odredbe o mjerama sigurnosti, 6. odredbe o pravnim posljedicama osude. Pri tome vrijedi naelo alternativiteta to znai da je iskljuena kombinacija dvaju zakona. U praksi postoje iznimke od naela alternativiteta kada je doputena kombinacija dvaju zakona (kazna po novom, sigurnosna mjera po starom (jer je zakon blai kod predviene kazne ali je kod sig. mjere stroi), zatim kod stjecaja (kad je jedno djelo poinjeno prije 1997., a drugo kasnije), te kad je u jednom zakonu minimalna propisana kazna nia, ali je maksimalna via, tada takoer kombinacija dva zakona)

U kontekstu ove teme potrebno je razlikovati tri pojma: Vrijeme poinjenja djela (Kazneno djelo je poinjeno u vrijeme kad je poinitelj poduzeo radnju ili je bio duan poduzeti radnju, bez obzira na to kad je nastupila posljedica iz zakonskog opisa kaznenog djela); Vrijeme vaenja nekog zakona (stupanje na snagu do ukidanja, od do); Vremensko vaenje zakona (zakon koji je prestao vaiti ipak e se moi primijeniti ako je blai od novog zakona).

Povoljni zakon uope se ne primjenjuje kod:

1. Obnove kaznenog postupka, 2. Kod procesnih zakona nema primjene blaeg zakona, 3. Kod postupaka izruenja (nema primjene domicilnog prava, pomae se stranoj dravi), 4. Kod trajnih kaznenih djela, 5. Kod temporalnih zakona

4. NAIN POINJENJA KAZNENOG DJELA I POSLJEDICA U ODNOSU NA KANJAVANJE, lanak 20.(1) Kazneno djelo moe se poiniti injenjem (aktivna radnja) ili neinjenjem (proputanje radnje).

(2) Tko propusti sprijeiti nastupanje zakonom opisane posljedice kaznenog djela odgovarat e za neinjenje ako je pravno obvezan sprijeiti nastupanje takve posljedice i ako je proputanje po djelovanju i znaenju jednako poinjenju tog djela injenjem.

(3) Poinitelj koji je kazneno djelo poinio neinjenjem moe se blae kazniti, osim ako se radi o kaznenom djelu koje se moe poiniti samo neinjenjem.

injenje povreda zabrambene, prohibitivne norme

Neinjenje povreda zapovjedne, imperativne norme

Neinjenje:

1. Prava kaznena djela neinjenja OMISIVNI DELIKITI kod njih je neinjenje izravno oznaeno u zakonskom biu djela (npr. nepruanje pomoi, nepruanje medicinske pomoi u hitnim stanjima) kod tih se djela radi o istoj neposlunosti jednoj imperativnoj normi. Omisivni deliki osobito su mnogobrojni meu prekrajima.

2. Neprava kaznena djela neinjenja uvijek delicta propria poinitelj moe biti samo odreena osoba. Izvritelj je onaj koji prema zatienom objektu stoji u garantnom odnosu, pa propusti da otkloni tetnu posljedicu iz zakonskog opisa djela, iako je to mogao uiniti.5. VRIJEME POINJENJA KAZNENOG DJELA, lanak 8.(1) Kazneno djelo je poinjeno u vrijeme kad je poinitelj poduzeo radnju ili je bio duan poduzeti radnju, bez obzira na to kad je nastupila posljedica iz zakonskog opisa kaznenog djela.

(2) Sastoji li se poiniteljeva djelatnost iz vie vremenski odvojenih radnji, djelo je poinjeno danom posljednje radnje, a kod kaznenih djela kod kojih radnja traje, danom prestanka radnje.

Vrijeme poinjenja je vano utvrditi zbog zastare, zbog dobi poinitelja, zbog vremenskog vaenja zakona i dr.6. MJESTO POINJENJA KAZNENOG DJELA, lanak 9.

(1) Kazneno djelo poinjeno je u mjestu gdje je poinitelj radio ili bio duan raditi i u mjestu gdje je u cijelosti ili djelomino nastupila posljedica iz zakonskog opisa kaznenog djela ili je prema njegovoj zamisli trebala nastupiti.

(2) U sluajevima sudionitva kazneno je djelo poinjeno u mjestu odreenom u stavku 1. ovoga lanka i u mjestu gdje je bilo koji od sudionika radio ili bio duan raditi ili gdje je prema njegovoj zamisli posljedica iz zakonskog opisa kaznenog djela trebala nastupiti.

Ovo pitanje je vano npr. za utvrivanje sudske nadlenosti.

7. BEZNAAJNO DJELO (De minimis non curat preator), lanak 33.

Nema kaznenog djela, iako su ostvarena njegova obiljeja, ako je;

1. stupanj poiniteljeve krivnje nizak, (nain postupanja)

2. djelo nije imalo posljedice ili su posljedice neznatne (krivnja poinitelja)

3. i ne postoji potreba da poinitelj bude kanjen.(nastupjela posljedica za zatieno dobro i pravni sustav)

npr. kraa jedne cigarete. Sve se te okolnosti moraju kumulativno ispuniti. Beznaajno djelo nije razlog za iskljuenje protupravnosti. Djelo i dalje postoji ali je beznaajnost razlog za iskljuenje kanjivosti. Radi se o nedovoljnoj kvaliteti neprava jer mu nedostaje dovoljan intenzitet i kvantitet protupravnosti tako mali da nema svrhe kanjavanje. Donosi se oslobaajua presuda jer nema djela. 8. NUNA OBRANA, lanak 21.(1) Iskljuena je protupravnost djela poinjenog u nunoj obrani.

(2) Nuna je ona obrana koja je prijeko potrebna da se od sebe ili drugoga odbije istodobni ili izravno predstojei protupravni napad.

Zakon u svojoj definiciji ne ograniava nunu obranu na zatitu odreenih dobara. Dakle, napad na bilo koje zatieno dobro daje pravo na nunu obranu, najee se radi o napadu na ivot, slobodu, imovinu. Doputena je zatita svakog pravnog dobra, ali ne i svakim sredstvo. Napada uvijek mora biti ovjek, tj. protupravni napad mora potjecati od ovjeka. Napad od ivotinje e se regulirati prema pravilima krajnje nune. Nuna obrana predstavlja sukob prava i neprava.

Karakteristike napada:

Kada utvrujemo postojanje nune obrane moramo najprije utvrditi karakteristike napada, a on mora biti;

a)Stvaran obino se sastoji u aktivnom injenju. Stvaran znai da uistinu postoji, dakle da poinitelj nije u zabludi glede napada. Mogu je i verbalni napad. Napad neinjenjem koji bi dao pravo na nunu obranu neki teoretiari iskljuuju (npr. majka koja ne hrani svoje dijete, pa netko provali i nahrani ga). Ako napad nije stvaran, radi se o putativnoj nunoj obrani.

b)Protupravan samo protupravni napad daje pravo na nunu obranu. Napad je protupravan ako napada nema nikakvo pravno ovlatenje za svoju djelatnost (ne smije biti isprovociran jer se onda moe pozivati na nunu obranu). Je li napad protupravan treba ocjenjivati objektivno, s pozicije pravnog poretka, za tu ocjenu mjerodavni su propisi bilo koje grane prava.

c)Aktualan za postojanje nune obrane uvjet je da napad neposredno predstoji, da napad traje i da nije dovren. Sudska praksa smatra da je aktualan onaj napad; koji neposredno predstoji, koji jo uvijek traje, koji jo nije dovren. (napad nije dovren ako jasno proizlazi da ima namjeru nastaviti s napadom iako je zastao s napadom radi odmora u konkretnom sluaju smatra se da napad nije dovren napadnuti ima pravo na nunu obranu)

Karakteristike obrane:

a)Nuna nuna je ona obrana koja je neophodno potrebna da se odbije napad. Neophodnost obrane se ocjenjuje objektivno od strane razboritog promatraa u poziciji napadnutoga. Moraju biti nuni: sam akt obrane, nain obrane i mjera obrane. Na zakon ne priznaje neogranieno pravo na nunu obranu.

b)Razmjerna intenzitetu napada - razmjernost ne znai da onaj tko se brani ne smije nanijeti teu povredu od one koja mu je prijetila ako je to neophodno potrebno za suzbijanje napada. Ako razmjernost ne postoji, tj. ako je obrana pretjerana, radit e se o prekoraenju nune obrane (npr. ako se radi zatite imovine ubije osoba).

c)Istodobna nema nune obrane ako je napad prestao. U sluaju da je napad prestao, tada poduzeta obrana predstavlja novi napad (osvetu zbog prethodnog napada).

Kod utvrivanja nune obrane potrebno je utvrditi sve tri karakteristike napada te sve tri karakteristike obrane te kad su sve karakteristike ostvarene tek tada se radi o nunoj obrani te se poinitelj oslobaa.

Naela nune obrane:

-obrana mora biti prijeko potrebna

-treba tedjeti napadaa koliko je mogue, ali ne i bjeati od njega

-napadnuti je duan prihvatiti pomo treih osoba ako je pomo pravodobna i uinkovita

-ne trai se razmjernost izmeu napadnutog dobra i dobra koje se povreuje u obrani (to se trai kod krajnje nude)

-radnja napadnutog mora biti upravljena prema nekom dobru napadaa (ako je povrijeeno dobro tree osobe, radi se o krajnjoj nudi)

-na strani napadnutog mora postojati obrambena volja

OGRANIENJA PRAVA NA NUNU OBRANU:

-napad osobe koja nije kriva

-napad osobe kojoj je napadnuti garant

-beznaajni napad

-isprovocirani napad

PUTATIVNA NUNA OBRANA

Kod putativne nune obrane ne radi se o nunoj obrani niti o prekoraenju nune obrane. Odnosi se na situaciju kada napadnuti pogreno smatra da postoji napad te branei se od toga napada ostvari kazneno djelo. Takva radnja je protupravna i protiv nje je doputena nuna obrana. Poinitelj je u zabludi gleda napada. Jedino o emu se moe raspravljati jest krivnja poinitelja. Krivnja se odreuje prema stvarnoj zabludi. Stvarna zabluda uvijek iskljuuje namjeru. U tom sluaju odgovara se za nehaj. U svezi zablude, potrebno je vidjeti da li je zabluda otklonjiva ili neotklonjiva. Ako je neotklonjiva - nema krivnje, ako je otklonjiva - odgovara se za nehaj ako je zakonom za to kazneno djelo predvia odgovornost za nehaj.

PREKORAENJE NUNE OBRANE, lanak 21. (3) Poinitelj koji prekorai granice nune obrane moe se blae kazniti. (4) Nije kriv tko prekorai granice nune obrane zbog ispriive jake prepasti prouzroene napadom.

Da bi se moglo govoriti o prekoraenju nune obrane potrebno je da je napad protupravan, da je zapoeo, da traje i da je u odbijanju napada napadnuti prekoraio granice nune obrane. Kod prekoraenja rije je o tome da se napad mogao odbiti i povredom manjem dobra napadaa.

St. 4 govori o prekoraenju nune obrane zbog jake prepasti prouzroene napadom on nije kriv pa nema ni kaznenog djela. Jaka razdraenost tu je izostavljena zbog ega ona ne moe bit razlog iskljuenja krivnje, ali se moe uzeti u obzir kod odmjeravanja kazne. Stanje prepasti poinitelja i afekti u pravilu e se utvrivati vjetaenjem.

Afekti mogu biti:

Steniki (razdraenost, bijes, uzrujanost, srdba) koji se esto tumae kao izraz snage i agresivnosti poinitelja

Asteniki (prepast, strah, tuga, zdvojnost) koji se esto tumae kao slabost poinitelja

Kod prekoraenja nune obrane Zakon u st. 4. privilegira samo asteniki afekt. Steniki afekt moe biti cijenjen kao olakotna okolnost.

Djelo poinjeno u prekoraenju nune obrane je protupravno i jest kazneno djelo protiv kojeg je doputena nuna obrana. Postoji:

-intenzivno prekoraenje (ako je napadnuti primijenio obranu koja nije bila prijeko potrebna jer je precijenio jainu napada ili je uporabio tee sredstvo obrane iako je imao na raspolaganju blae);

-ekstenzivno prekoraenje (ako obrana nije istodobna s napadom)

9. KRAJNJA NUDA ,lanak 22.(1) Iskljuena je protupravnost djela poinjenog radi toga da se od sebe ili drugoga otkloni istodobna opasnost koja se na drugi nain nije mogla otkloniti ako je uinjeno zlo manje od onoga koje je prijetilo.

Krajnja nuda je razlog iskljuenja protupravnosti.

(2) Nije kriv tko poini protupravnu radnju da bi od sebe ili drugoga otklonio istodobnu neskrivljenu opasnost koja se na drugi nain nije mogla otkloniti ako zlo koje je poinjeno nije bilo nerazmjerno tee od zla koje je prijetilo i ako nije bio duan izloiti se opasnosti. Ako je takva osoba bila duna izloiti se opasnosti, moe se blae kazniti.

Krajnja nuda je razlog iskljuenja krivnje.

(3) Ako je poinitelj bio u otklonjivoj zabludi o okolnostima iz stavka 2. ovoga lanka koje iskljuuju krivnju, kaznit e se prema pravilima o nehaju kad zakon za poinjeno djelo propisuje kanjavanje za nehaj.

Ovdje se radi o tkv. putativnoj krajnjoj nudi kada je poinitelj u zabludi u pogledu postanja opasnosti za njega ili za neko dobro, koja u stvarnosti ne postoji, pa otklanjajui tu nepostojeu opasnost ostvari kazneno djelo.

Kod krajnje nude radi se o sukobu dvaju prava, onog koje se spaava jer je ugroeno i onog koje se rtvuje. Opasnost ne smije biti skrivljena. Stanje opasnosti obino potjee od: elementarnih nepogoda, ivotinja, zatajenja tehnikih ureaja, od ovjeka koji izaziva poar (dakle od ovjeka samo posredno), poplavu, eksploziju, prometnu nesreu itd.

Krajnja nuda poiva na naelu pretenog interesa: ako su u pitanju razliiti interesi ouvanja pravnih dobara, doputeno je spaavanje jednog pravnog dobra na raun drugoga, uvijek kada je interes ouvanja pravnog dobra koje se spaava vei od interesa ouvanja pravnog dobra koje se rtvuje.

Koje je zlo vee ili manje utvruje se visinom zaprijeenih kazni, opsegom i jainom povrede doputeno je spaavati dobro nieg ranga kojemu prijeti velika teta na raun dobra vieg ranga kojemu prijeti mala teta, stupnjem ugroenosti, opim interesom (krajnja nuda nije doputena za ouvanje najviih vrednota ako je to u suprotnosti s temeljnim vrijednostima pravnog poretka (muenje otmiara da se dozna gdje su oteti) i dr..

STADIJI POINJENJA KAZNENOG DJELA

1. PRIPREMNE RADNJE

2. POKUAJ

3. NEPODOBNI POKUAJ

4. DRAGOVOLJNI ODUSTANAK11. PRIPREMNE RADNJE

Radnje poduzete s ciljem da se omogui ili olaka poinjenje kaznenog djela.

Djelovanje ovjeka koje je usmjereno na poinjenje kaznenog djela predstavlja niz meusobno povezanih radnji i to od asa poduzimanja prva radnje u vanjskom svijetu, pa do asa kada je djelo dovreno.

Za ono to se odigrava u psihi ovjeka, a ne u vanjskom svijetu suvremeno kazneno pravo ne predvia nikakve sankcije. Kanjavanje za samostvorenu volju o izvrenju djela znailo bi poistovjeivanje kaznenog prava i morala. Odredaba o pripremnim radnjama nema u opem djelu kaznenog zakona jer sve odredbe koje se nalaze u opem djelu primjenjuju se na sav posebni dio (i na prekraje), a pripremne radnje u naelu nisu kanjive, a ako za pojedina djela zakonodavac eli kazniti poinitelja mora kanjavanje predvidjeti u posebnom djelu.

Da bi dolo do ostvarenja kaznenog djela poinitelj mora proi dvije faze:

1. Fazu pripremanja

2. Fazu izvrenja djela

Pri tome moe nastati vie situacija

1. Pripremna radnja

2. Pokuaj

3. Dovreno djelo

Dovrena djela su redovni oblik u kojem se javlja kanjavanje, pokuaj se kanjava u pravilu kod teih kaznenih djela, dok se za pripremne radnje iznimno kanjava, samo kada je to posebno propisano. U pravilu nisu kanjive jer su vremenski i prostorno udaljene od radnje kojom se ispunjava bie kaznenog djela i postoji mogunost da poinitelj ipak odustane.

Kanjava se za pripremanje kaznenih djela protiv vrijednosti zatienih meunarodnim pravom- l. 103 KZ-a

Pripremanje kaznenih djela protiv Republike Hrvatske l. 350 KZ-a

Dogovor za poinjenje kaznenog djela l. 327 KZ-a

Zloinako udruenje l. 328 KZ-a

1. Delicta sui generis pripremna radnja koja ima samostalni karakter

Zloinako udruenje, lanak 328. (NN 144/12)

(1) Tko organizira ili vodi zloinako udruenje, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.

(2) Tko sudjeluje u udruenju iz stavka 1. ovoga lanka, a da nije jo poinio ni jedno kazneno djelo za to udruenje, ili poduzme neku radnju koja nije kazneno djelo, ali za koju zna da doprinosi ostvarenju cilja zloinakog udruenja, ili financijski ili na drugi nain podupire zloinako udruenje, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine.

(3) Poinitelj kaznenog djela iz stavka 1. i 2. ovoga lanka koji pravodobnim otkrivanjem zloinakog udruenja sprijei poinjenje kaznenih djela navedenih u stavku 4. ovoga lanka ili pripadnik zloinakog udruenja koji ga otkrije prije nego to u njegovom sastavu ili za njega poini kazneno djelo navedeno u stavku 4. ovoga lanka moe se osloboditi kazne.

(4) Zloinako udruenje ine najmanje tri osobe koje su se udruile sa zajednikim ciljem poinjenja jednog ili vie kaznenih djela, za koja se moe izrei kazna zatvora od tri godine ili tea, a koje ne ukljuuje udruenje koje ine osobe sluajno povezane za neposredno poinjenje jednog kaznenog djela.

Uvijek se za njih odgovara i u stjecaju (organizator i voa).

pripremne radnje su posebna kaznena djela (udruivanje za poinjenje kaznenog djela) tako da je pokuaj mogu.

2. Delicta preparata (nesamostalna kaznena djela) pripremna radnja koja ima supsidijarni karakter ako se dogovoreno djelo izvri ili barem pokua ovo djelo (dogovor - pripremne radnje) gubi svako pravno znaenje. Pokuaj nije mogu.

Dogovor za poinjenje kaznenog djela, lanak 327.

(1) Tko se s drugim dogovori da e poiniti kazneno djelo za koje se po zakonu moe izrei kazna zatvora u trajanju duljem od tri godine, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine.

(2) Poinitelj koji otkrije dogovor iz stavka 1. ovoga lanka prije nego to je dogovoreno kazneno djelo poinjeno moe se osloboditi kazne.

12. POKUAJ KAZNENOG DJELA ,lanak 34.(1) Tko s namjerom da poini kazneno djelo poduzme radnju koja prostorno i vremenski neposredno prethodi ostvarenju bia kaznenog djela, kaznit e se za pokuaj ako se za kazneno djelo moe izrei kazna zatvora od pet godina ili tea kazna ili zakon izriito propisuje kanjavanje i za pokuaj.

(2) Poinitelj pokuaja kaznenog djela moe se blae kazniti.

(samo s namjerom, dakle nema iz nehaja!)

Pokuaj je namjerno zapoeto ali nedovreno kazneno djelo.

Elementi pokuaja su:

1. namjera,

2. zapoinjanje ostvarenja kaznenog djela (guenje drugog, ali ga netko sprijei),

3. nedovrenost kaznenog djela.

Pokuaj kod nekih kaznenih djela nije mogu (sudjelovanje u tunjavi, uvreda). Pokuaj kvalificiranog kaznenog djela (trovanje iz dana u dan, a osoba umre odmah). Pokuaj kaznenog djela kvalificiranog teom posljedicom (pokuaj silovanja, smrt rtve). Kvalificirani pokuaj (poinitelj ne uspije ubiti rtvu ali je teko tjelesno ozljedi. Poinitelja se nee posebno kazniti za tjelesnu ozljedu, ali e mu se uzeti kao otegotna okolnost kod odmjeravanja kazne.)

Dva su oblika pokuaja:

1. Svreni pokuaj - poinitelj poduzeo sve to je smatrao potrebnim, radnja je dovrena ali posljedica nije nastupila.

2. Nesvreni pokuaj- poinitelj jo nije poduzeo sve to je smatrao da je potrebno za izazivanje posljedice, radnja izvrenja nije dovrena. (bitno kod dragovoljnog odustanka od kaznenog djela, za pokuaj je nebitno)

NEPRIKLADNI POKUAJ

(3) Poinitelj koji je iz grube nerazumnosti pokuao poinjenje kaznenog djela neprikladnim sredstvom ili prema neprikladnom objektu moe se osloboditi kazne.

privilegirani oblik pokuaja

(npr. sredstvo ue kojim ga vezali puklo od njegove teine, npr. objektu puca u mrtvu osobu, podmiuje lana komisije koji zapravo nije lan komisije, dvostruka neprikladnost i sredstvo i objekt teorijski primjer pobaaj pokuao izvesti na eni koja nije trudna)

13. DRAGOVOLJNI ODUSTANAK, lanak 35.(1) Poinitelj koji je dobrovoljno prekinuo zapoeto poinjenje kaznenog djela, iako je bio svjestan da je prema svim okolnostima radnju mogao dovriti ili je nakon dovretka radnje sprijeio nastupanje posljedice, moe se osloboditi kazne.(2) Poinitelj koji je dobrovoljno poduzeo radnju koja bi sprijeila poinjenje kaznenog djela, a ono je ostalo nedovreno iz razloga neovisnog od njegove radnje, moe se osloboditi kazne.

(3) Supoinitelj ili sudionik koji je dobrovoljno sprijeio poinjenje kaznenog djela ili je dobrovoljno poduzeo radnju koja bi sprijeila poinjenje kaznenog djela, a djelo je ostalo nedovreno iz razloga neovisnog od njegove radnje, moe se osloboditi kazne.

Odustajanje od pokuaja pretpostavlja da poinitelj jo smatra moguim dovrenje kaznenog djela, odustao je od kanjivog pokuaja kaznenog djela ako je dragovoljno prekinuo zapoeto poinjenje kaznenog djela (prestaje s daljnjim djelovanjem) iako je bio svjestan da je prema svim okolnostima radnju mogao dovriti - nesvreni pokuaj (npr. silovatelj primjeni silu prema rtvi pa je pusti prije spolnog odnoaja), ili kada se nakon dovretka radnje odustajanje sastoji u uspjenoj djelatnosti poinitelja, prije nego je djelo otkriveno, da sprijei nastupanje posljedice- svreni pokuaj (npr. poinitelj rtvi da smrtonosni otrov pa joj odmah da i protuotrov).

Od kanjavanja se ne odustaje iz moralnih razloga, stoga priznaje se i ako je motiv odustanka bio strah od kazne, molba rtve sudska praksa dosta iroko priznaje (teorija zlatnog mosta-vraanje na obalu prava).

U sluaju neuspjelog odustanka - radi se o odustanku, ali je djelo unato tome dovreno to predstavlja samo olakotnu okolnost za poinitelja.

Kod trajnih kaznenih djela dragovoljni odustanak je mogu samo dok radnja kojom se stvara protupravno stanje nije zavrena, a ne i za vrijeme trajanja odravanja protupravnog stanja.

16. SUDIONICI I KANJAVANJE SUDIONIKA

14. POTICANJE, lanak 37.(1) Tko drugoga s namjerom potakne na poinjenje kaznenog djela, kaznit e se kao da ga je sam poinio.

(2) Tko drugoga s namjerom potakne na poinjenje kaznenog djela za koje je pokuaj kanjiv, a djelo ne bude niti pokuano, kaznit e se kao za pokuaj toga kaznenoga djela.

(3) U sluaju neprikladnog pokuaja poticanja, poticatelj se moe osloboditi kazne.

Poticanje je navoenje drugog koji nema odluku o ostvarenju djela, da poini odreeno kazneno djelo. To je psihiko utjecanje na glavnog poinitelja da ga se navede na odluku o poinjenju kaznenog djela. Poticatelj ne sudjeluje u radnji poinjenja i to ga razlikuje od supoinitelja. Poticanje mora biti na odreeno djelo ili djela (ne smatra se poticanjem npr. Idi i ukradi sve to vidi u toj ulici). Poticatelj i izvritelj se uope ne moraju poznavati ali je bitno da meu njima postoji barem nekakva povezanost jer bez te povezanosti poticanje uope ne bi bilo djelotvorno.

Zakon ne predvia ni sredstva ni nain na koji se moe izvriti poticanje ali u praksi se poticanjem smatra: davanje ili obeanje dara, molba, prijetnja, ruganje, davanje savjeta, stavljanje u izgled da e se neko djelo lako prekriti (najee) itd.

Zakon kanjava poticatelje za sva kaznena djela bez obzira na teinu. Ako je djelo dovreno poticatelj se uvijek kanjava. Ako je poticanje ostalo u fazi pripremanja ili pokuaja poticatelj e se kazniti samo ako se radi o djelu koje je kanjivo kao pokuaj ili pripremna radnja. Poticatelj se u praksi moe i stroe kazniti od poinitelja ako kod njega postoji vie otegotnih okolnosti.

Neuspjelo poticanje se kanjava kao pokuaj ako je sam pokuaj kanjiv kod djela na koje se poticalo. (npr. kod uvrede nema pokuaja pa se ne moe ni kanjavati poticanje nekog da treeg uvrijedi.) Ono se moe javiti u nekoliko sluajeva:

1. poinitelj nije uao u kanjivu zonu

2. poinitelj nije uspio u nagovaranju

3. potaknuti je poduzeo samo nekanjivu pripremnu radnju

4. potaknuti je ve ranije sam donio odluku o poinjenju djela

5. potaknuti uope nije razumio poticatelja

Pomaganje u poticanju tretira se kao pomaganje. (Susjed pie pismo po dikatu oca koji je nepismen keri u bolnici da ubije svoje tek roeno dijete.)

Posredno poticanje je poticanje na poticanje

Poticanje na pomaganje - poticatelj odgovara kao pomagatelj (A potie B da pomogne C u ubojstvu)15. POMAGANJE, lanak 38. (144/12)

Tko drugome s namjerom pomogne u poinjenju kaznenog djela, kaznit e se kao da ga je sam poinio, a moe se i blae kazniti.

to je pomaganje KZ posebno ne navodi. Pomaganjem se osobito smatra:

1. davanje savjeta ili uputa kako da se poini kazneno djelo,

2. stavljanje poinitelju na raspolaganje sredstava za poinjenje kaznenog djela,

3. uklanjanje prepreka za poinjenje kaznenog djela

4. unaprijed obeano prikrivanje kaznenog djela, poinitelja, sredstava kojima je djelo poinjeno, tragova kaznenog djela ili predmeta pribavljenih kaznenim djelom

Pomaganje je u sutini podupiranje u poinjenju kaznenog djela. Moe biti fiziko (npr. uklanjanje prepreka) ili psihiko (npr. jaanje volje poinitelja davanjem savjeta). Razlika psihikog pomaganja i poticanja jest to do psihikog poticanja dolazi nakon to je poinitelj donio odluku da e poiniti kazneno djelo.

Pomagatelj se nikad ne moe stroe kazniti od samog poinitelja, moe se jednako, a sam zakon predvia da se pomagatelj moe blae kazniti. (razlog za zakonsko ublaavanje kazne, zakonsko ublaavanje ima prednost pred sudskim, a kako ovdje postoji osnova za zakonsko uvijek se ide za zakonskom ublaavanjem kazne.)

Pomagatelj mora djelovati prije i za vrijeme poinjenja kaznenog djela. (razlika od kaznenog djela prikrivanja poinjenog kaznenog djela ukradeni auto sakrio kod susjeda susjed poinio kazneno djelo prikrivanja, a ako je susjeda prije krae automobila molio da mu ustupi garau za ukradeni auto radi se o pomaganju)

Pomaganje se uvijek kanjava kod svakog dovrenog kaznenog djela, bez obzira na njegovu teinu ako je djelo ostalo u pokuaju, pomaga e biti kanjen samo ako je pokuaj tog djela kanjiv. Neuspjelo pomaganje se ne kanjava!

Pomaganje u poticanju tretira se kao pomaganje. (Susjed pie pismo po diktatu oca koji je nepismen keri u bolnici da ubije svoje tek roeno dijete.)Posredno pomaganje je pomaganje pomagau i poticanje na pomaganje.

17. NEUBROJIVOST, SAMOSKRIVLJENA NEUBROJIVOST I BITNO SMANJENA UBROJIVOST

NEUBROJIVOST, lanak 24.(1) Neubrojiva osoba nije kriva i ne moe joj se izrei kazna.

(2) Neubrojiva je osoba koja u vrijeme ostvarenja protupravnog djela nije mogla shvatiti znaenje svojeg postupanja ili nije mogla vladati svojom voljom zbog duevne bolesti, privremene duevne poremeenosti, nedovoljnog duevnog razvitka ili neke druge tee duevne smetnje.

(3) Prema osobi koja je u stanju neubrojivosti ostvarila protupravno djelo postupit e se prema odredbama Zakona o zatiti osoba s duevnim smetnjama.

(4) Neubrojivoj osobi moe se izrei sigurnosna mjera zabrane obavljanja odreene dunosti ili djelatnosti, zabrane upravljanja motornim vozilom, zabrane pribliavanja, udaljenje iz zajednikog kuanstva i zabrane pristupa Internetu.

Bez neubrojivosti nema krivnje. Ubrojivost je uvijek pitanje konkretne sposobnosti danog poinitelja da shvati znaenje odreenog djela i da se u skladu s tim ponaa. Neubrojivost se dokazuje, dok se ubrojivost presumira. Postupak za neubrojive osobe vodi se prema pravilima izvanparninog postupka na upanijskom sudu graanski odjel, a ne na kaznenom odjelu jer nema krivnje. Kazneni sud utvruje da su djelom ostvarena objektivna obiljeja kaznenog djela te se dalje predmet upuuje graanskom odjelu. SAMOSKRIVLJENA NEUBROJIVOST, lanak 25.Ne smatra se neubrojivim poinitelj koji se uporabom alkohola, droga ili na drugi nain svojom krivnjom doveo u stanje u kojem nije mogao shvatiti znaenje svojeg postupanja ili nije mogao vladati svojom voljom, ako je u vrijeme kad se dovodio u takvo stanje kazneno djelo to ga je poinio bilo obuhvaeno njegovom namjerom ili je glede tog kaznenog djela kod njega postojao nehaj, a zakon propisuje kanjivost i za taj oblik krivnje.

Postupao s namjerom ( poinitelj se opije da bi lake poinio krau)

Ili je glede tog kaznenog djela kod njega postojao nehaj (netko pijan ozljedi drugoga iako zna da je pijan sklon nasilju ali je raunao da e se svladati), a zakon propisuje kanjivost i za taj oblik krivnje (voza unato jasnim znakovima umora nastavlja vonju, zaspi i pregazi ovjeka/alkohol/droga).

Radnja u neubrojivom stanju se ovdje izjednaava se s pravom skrivljenom radnjom. Oglaava se krivim kao da je bio ubrojiv. Da bi se radnja ostvarena u neubrojivom stanju mogla izjednait s pravom skrivljenom radnjom moraju se ispuniti neki uvjeti i to da je u vrijeme kad se dovodio u takvo stanje kazneno djelo to ga je poinio bilo obuhvaeno njegovom namjerom ili je glede tog kaznenog djela kod njega postojao nehaj, a zakon propisuje kanjivost i za taj oblik krivnje.

BITNO SMANJENA UBROJIVOST, lanak 26.Poinitelj koji je u vrijeme poinjenja kaznenog djela zbog nekog stanja iz lanka 24. stavka 2. ovoga Zakona bio bitno smanjeno ubrojiv moe se blae kazniti, ako do bitno smanjene ubrojivosti nije dolo samoskrivljeno sukladno lanku 25. ovoga Zakona.

Poinitelj koji je bio bitno smanjeno ubrojiv u vrijeme poinjenja djela je kriv! Ali se moe blae kaznit (izvanredno ublaavanje kazne). Smanjeno ubrojiva osoba je i dalje ubrojiva osoba jer je mogla shvatiti znaenje svog ponaanja i vladati svojom voljom, ali oteano. U sutini ubrojivost je smanjena u znatnoj mjeri kada se poiniteljevo duevno stanje jasno razlikuje od normalnog te se pribliava stanju neubrojivosti. Tu ocjenu izrie sud na temelju nalaza i miljenja vjetaka.

18. NAMJERA, lanak 28.(1) Kazneno djelo moe se poiniti s izravnom ili neizravnom namjerom.

(2) Poinitelj postupa s izravnom namjerom kad je svjestan obiljeja kaznenog djela i hoe ili je siguran u njihovo ostvarenje.

(3) Poinitelj postupa s neizravnom namjerom kad je svjestan da moe ostvariti obiljeja kaznenog djela pa na to pristaje.

Oblik krivnje (vidi pitanje 24)

Svaki oblik krivanje ima svoju intelektualnu i voljnu komponentu koja se neto razlikuje ovisno da li se radi o izravnoj ili neizravnoj namjeri. Intelektualna komponenta namjere sastoji se u tome da je poinitelj spoznao djelo, da u svojoj svijesti ima sliku djela. Sadraj voljne strane namjere je bezuvjetna volja da se djelo ostvari.

IZRAVNA NAMJERA - kad je svjestan svog djela i hoe njegovo poinjenje (ovjeravanje neistinitog sadraja). Svijest o djelu je jasna predodba poinitelja o onome to stvarno radi, ona mora obuhvatiti sve bitne okolnosti njegova ina i mora postojati u vrijeme poinjenja djela.Voljna sastavnica sastoji se u tome to poinitelj hoe poinjenje djela tj. volja se sastoji u odluci da se djelo ostvari. Razlikujemo izravnu namjeru prvog stupnja (naglasak je na voljnoj komponenti, poinitelju je ba jako stalo da poini kazneno djelo i eventualno e ostvariti jo daljnja obiljeja kaznenog djela) i izravnu namjeru drugog stupnja (naglasak je na intelektualnoj komponenti (sigurno znanje), a voljna komponenta je samo nuna posljedica). (..u injeninom opisu navedeno kod izravne namjere u cilju da neto. i sl., a kod neizravne pristajui da neto.. i sl.)

NEIZRAVNA NAMJERA - kad je svjestan da moe poiniti djelo pa na to pristaje (nema pregled situacije, a ipak pretjee u zavoju). Svijest poinitelja da moe svojim djelom prouzroiti posljedicu ne utjee na njega da od njega odustane. Intelektualna komponenta je svijest o mogunosti nastupanja posljedice tj. poinjenja kaznenog djela, a voljna je pristajanje na posljedicu tj. djelo.

Razlika neizravne namjere i svjesnog nehaja dijeli ih voljna komponenta. Za razlikovanje mogu posluiti Frankove formule (1. Frankova formula: postavimo hipotetsko pitanja kako bi se ponaao poinitelj da je posljedicu mogao predvidjeti kao sigurnu: ako bi radio postojala bi neizravna namjera, ako bi odustao postojao bi svjesni nehaj. 2. Frankova formula: ako je poinitelj postupio po devizi - moe biti tako ili drukije ja u raditi djelo je ostvario s neizravnom namjerom. U sumnji in dubio pro reo!)

Zakon ne razlikuje kanjavanje izravne i neizravne namjere. Svako kazneno djelo moe biti poinjeno s izravnom i neizravnom namjerom. Iznimno, neki su zakonski opisi konstruirani tako da se djelo moe ostvariti samo s izravnom namjerom (lano prijavljivanje kaznenog djela).

(napomena; djela iz prometa osnovno djelo je s namjerom, posljedica uvijek nehaj. Upravljao pod utjecajem alkohola namjera, usmrtio ovjeka nehaj)

Neki oblici namjere:

1. Dolus indirectus poinitelju zabranjenog djela uvijek se uraunavaju sve posljedice koje proizau iz takva djela,poznavala ga starija zakonodavstva

2. Dolus alternativus neodreena namjera, poinitelj hoe odreenu radnju i nije siguran koja e posljedica nastati, ali hoe i jednu i drugu (odgovara za ono to se stvarno desilo)

3. Dolus premeditatus prednamjera, predumiljaj, ako je djelo poinjeno nakon prethodnog dueg razmiljanja

4. Dolus repentinus kaznena djela na mah - odluka o poinjenju donesena u trenu, bez dubljeg promiljanja i odmah realizirana. U Kaznenom zakonu takva su ubojstvo na mah i tjelesna ozljeda na mah poinjena zbog odluujueg i provokativnog djelovanja rtve. Privilegirani oblici.

5. Dolus subsequens (naknadna namjera) - namjera je stvorena nakon to je radnja dovrena (u lovu puca u nekog, a onda hoe da ozlijeeni umre). Takva namjera nije relevantna trai se namjera u vrijeme poinjenja).

22. NEHAJ

Kanjivost za postupanje s namjerom i s nehajem, lanak 27.

(1) Kanjivo je postupanje s namjerom da se poini kazneno djelo. Postupanje iz nehaja kanjivo je samo kad je to zakonom izriito propisano.

lanak 29.

(1) Kazneno djelo moe se poiniti sa svjesnim ili nesvjesnim nehajem.

(2) Poinitelj postupa sa svjesnim nehajem kad je svjestan da moe ostvariti obiljeja kaznenog djela, ali lakomisleno smatra da se to nee dogoditi ili da e to moi sprijeiti.

(3) Poinitelj postupa s nesvjesnim nehajem kad nije svjestan da moe ostvariti obiljeja kaznenog djela, iako je prema okolnostima bio duan i prema svojim osobnim svojstvima mogao biti svjestan te mogunosti.

Nehaj je blai oblik krivnje nego namjera jer se kod nehaja poinitelj ne suprotstavlja pravnom poretku svjesno, nego iz nepanje. Dakle, bit je nehaja u nedostatku dune i mogue panje. Nehaj je nevoljno ostvarenje kaznenog djela koje se moglo izbjei da je poinitelj bio paljiv koliko je bio duan i mogao to biti u danoj situaciji. Krivnja se sastoji u prijekoru jer je poinitelj propustio dunu panju.

Svjesni nehaj je samo uzdanje. Radi se o svjesnoj povredi zahtjeva dune panje u pouzdanju da e predviena mogua posljedica izostati. Poinitelj se pouzdaje da do djela nee doi. Intelektualna komponenta postoji, voljna ne postoji.

Nesvjesni nehaj ne postoji ni intelektualna ni voljna komponenta. Mjerodavno je da li je odreeni poinitelj u danoj situaciji bio u stanju predvidjeti nastupanje posljedice.

(napomena; u presudi nije vano da se razlui razlika izmeu svjesnog i nesvjesnog nehaja)

20. ZABLUDA U KAZNENOM PRAVU

Zabluda je pogrena predodba ili nedostatak ikakve predodbe poinitelja o nekom pravno relevantnom sadraju. Svaka zabluda utjee na krivnju, neke je iskljuuju, a neke samo umanjuju.

Vrste zabluda:

1. Zabluda o protupravnosti djela , lanak 32.

(1) Nije kriv poinitelj koji u vrijeme poinjenja djela nije znao da je njegovo djelo protupravno, a to nije bio duan niti je mogao znati.

(2) Ako je zabluda iz stavka 1. ovoga lanka bila otklonjiva, poinitelj se moe blae kazniti.To je pravna zabluda.

Zabluda e se smatrati otklonjivom ako bi svatko pa i poinitelj mogao lako spoznati protupravnost djela ili ako se radi o poinitelju koji je s obzirom na svoje zvanje, zanimanje ili slubu bio duan upoznati se s odgovarajuim propisom. Ova zabluda ne dira u namjeru i nehaj.

2. Zabluda o okolnostima koje iskljuuju protupravnost , lanak 31.

(1) Nee se kazniti za namjerno poinjenje djela tko je u vrijeme njegova poinjenja pogreno smatrao da postoje okolnosti prema kojima bi djelo bilo dozvoljeno.

(2) Ako je zabluda iz stavka 1. ovoga lanka bila otklonjiva, poinitelj e se kazniti prema pravilima o nehaju kad zakon za poinjeno djelo propisuje kanjavanje i za nehaj.

Ovo je stvarna zabluda, nema namjere!Ovamo spadaju sluajevi: putativne nune obrane i putativne krajnje nude.

3. Zabluda o biu kaznenog djela, lanak 30.

(1) Ne postupa s namjerom tko u vrijeme poinjenja djela nije bio svjestan nekog njegovog zakonskog obiljeja.

(2) Ako je zabluda iz stavka 1. ovoga lanka bila otklonjiva, poinitelj e se kazniti za nehaj kad zakon za poinjeno djelo propisuje kanjavanje i za nehaj.

Ovo je stvarna zabluda, nema namjere!Ova e zabluda postojati kada poinitelj u vrijeme izvrenja djela nije bio svjestan nekog njegovog zakonom odreenog obiljeja. Radi se o zabludi na intelektualnoj komponenti. Zabluda se moe odnositi na: a) radnju (netko daje drugom otrov mislei da je lijek) b) posljedicu c) objekt radnje (ubojstvo osobe A mislei da je osoba B, nije relevantna) d) kauzalitet

Relevantna je samo ona zabluda koja se odnosi na okolnosti koje su obiljeje bia djela. Ako je odstupanje bitno, radi se o zabludi o biu djela i ne postoji namjera. Kod nebitnog odstupanja zabluda je irelevantna. Bliski ovim sluajevima je aberacio ictus kada dolazi do povrede drugog a ne pretpostavljenog objekta tj. sluaj zablude o smjeru radnje. Poinitelj nije prouzroio posljedicu na eljenom objektu, nego na drugom objektu (poinitelj puca u A, ali je promaio i usmrtio osobu B koju nije namjeravao - u tom sluaju postoji idealni stjecaj pokuaja kd u odnosu na A i nehajnog kd u odnosu na B).

Stvarne zablude su zabluda o biu djela i zabluda o razlozima za iskljuenje protupravnosti iskljuuju namjeru. Poinitelj se uslijed nehaja nalazi u zabludi. Postavljamo pitanje da li je zabluda bila neotklonjiva. Ako je neotklonjiva nema krivnje. Ako je bila otklonjiva odgovara za nehaj ako zakon predvia odgovornost za nehaj.

21. RAZLOZI ISKLJUENJA PROTUPRAVNOSTI

1. Nuna obrana

2. Krajnja nuda

3. Razlozi iskljuenja protupravnosti kod pojedinih kaznenih djela radi se o razlozima koji su navedeni u posebnom djelu uz pojedina kaznena djela (npr. l. 142 st. 2. KZ-a Neovlateno otkrivanje profesionalne tajne, l. 147 KZ-a Uvreda)

4. Razlozi iskljuenja protupravnosti koji nisu predvieni u kaznenom zakonu, ali se nalaze u neki drugim zakonima ili u naelima neke grane prava(1. Djela izvrena u ispunjavanju slubene dunosti, 2. Vojna i slubena nareenja, 3. Doputeni rizik, 4. Na osnovu roditeljskog prava, 5. Lijenike operacije, 6. Pristanak oteenog, 7. Pretpostavljeni pristanak oteenog.)

5. Beznaajno djelo

22. KAZNENO DJELO KVALIFICIRANO TEOM POSLJEDICOM, lanak 27. (2) Tea kazna koju zakon propisuje za teu posljedicu kaznenog djela moe se izrei kad je poinitelj glede te posljedice postupao barem s nehajem.

Rije je o kombinaciji osnovnog djela i tee posljedice koja mora biti obuhvaena namjerom ili barem nehajem poinitelja. S obzirom na oblik krivnje kod poinjenja osnovnog kaznenog djela i oblika krivnja za teu posljedicu postoje tri kombinacije;

1. kada je osnovno djelo poinjeno s namjerom, a tea posljedica ima se pripisati nehaju (teka tjelesna ozljeda kvalificirana smru - tjelesna ozljeda namjera, smrt nehaj),

2. kada je osnovno djelo poinjeno iz nehaja, a tea posljedica ima se takoer pripisati nehaju poinitelja (npr. izazivanje prometne nesree iz nehaja te je tom prilikom prouzroena smrt osobe takoer iz nehaja),

3. kada je osnovno djelo poinjeno s namjerom, a tea posljedica takoer se ima pripisati namjeri (temeljeno djelo s namjerom - silovanje kojom prilikom je enska osoba ostala trudna ili je teko tjelesno ozljeena - posljedica takoer namjera)

23. STJECAJ KAZNENIH DJELA (ovo je teorijsko pitanje stjecaja, za odmjeravanje vidi 25.)lanak 51.(1) Ako poinitelj jednom ili vie radnji poini vie kaznenih djela za koja mu se istodobno sudi, sud e mu za svako kazneno djelo utvrditi kaznu, a zatim e ga, na temelju ocjene poiniteljeve linosti i poinjenih kaznenih djela u njihovoj ukupnosti, osuditi na jedinstvenu kaznu.

Postoje dvije vrste stjecaja:

1. Idealni stecaj s jednom radnji vie kaznenih djela. U idealnom stjecaju mogu biti samo ona kaznena djela koja imaju identinu radnju poinjenja.

Mogu je idealni stjecaj:

Vie namjernih kaznenih djela

Vie nehajnih kaznenih djela

Jedno djelo ostvareno s namjerom, a drugo iz nehaja

(Usporedba; aberacio ictus bacio bombu, ubio dvoje ljudi, elio neto drugo)

Moe biti istovrstan/homogen ista djela (poinitelj jednom izjavom uvrijedi vie ljudi) i raznovrstan/heterogen razliita djela (otac siluje ker te je time poinio i silovanje i rodoskvrnue)

2. Realni stjecaj postoji kada je poinitelj s vie radnji ostvario vie kaznenih djela za koja mu se istodobno sudi. Za realni stjecaj vaan je procesni element istodobnost suenja. U realnom je stjecaju mogue nai namjerna i nehajna djela, dovrena i pokuaje, djela koja se progone po slubenoj dunosti i ona koja se progone po privatnoj tubi.

(Kod sumnje na stjecaj, uvijek je prvo potrebno se pitati radi li se o prividnom stjecaju, tek kad smo sigurni da nije prividni stjecaj, ide se na stjecaj.)

PRIVIDNI STJECAJ zakon ne sadri odredbe o prividnom stjecaju, ovo pitanje ostavljeno je teoriji kaznenog prava i sudskoj praksi.

Oblici prividnog stjecaja su:

1.Specijalitet postoji kada jedan kazneni propis sadri sva obiljja drugog, ali pored tog jo i najmanje jedno specijalno obiljeje. U tom sluaju specijalni iskljuuje primjenu opeg lex specialis derogat legi generali. U takvom odnosu stoje:

a) kvalificirano i privilegirano kazneno djelo u odnosu na temeljno, glavno

b) sloeno djelo prema djelima iz kojih je sastavljeno (razbojnitvo u odnosu na krau)

2.Supsidijaritet postoji kada se neka kaznenopravna odredba moe primijeniti samo ako se ne moe primijeniti neka druga odredba. Primarna odredba iskljuuje rezervnu lex primaria derogat legi subsidiariae. Neka kaznena djela sadre klauzulu supsijdijarnosti,ona postoji u samoj normi (npr. kd pustoenje uma) poinitelj e odgovarati samo ako time ne ini neko drugo kazneno djelo za koje je propisana stroa kazna).

3.Konsumpcija postoji kada jedno zakonsko bie djela u svom konkretnom ostvarenju ukljuuje drugo zakonsko bie kaznenog djela u itavom njegovom opsegu, pa se moe kao nevano zanemariti. Postoje tri oblika konsumpcije:

a) nekanjivo prethodno djelo (npr. pokuaj nije kanjiv ako je dolo do dovrenja djela)

b) nekanjivo pratee djelo (npr. unitenje tue odjee uz ubojstvo)

c) nekanjivo naknadno djelo (npr. ukrade hranu ili pie pa je pojede)

Posebni sluajevi konsumpcije su produljeno i kolektivno kazneno djelo.

24. SADRAJ KRIVNJE

Naelo krivnje, lanak 4.Nitko ne moe biti kanjen ako nije kriv za poinjeno kazneno djelo.

Dualistiki sustav sankcija, kod kojih je krivnja temelj kazne, ali ne i sigurnosnih mjera. Kod sigurnosnih mjera:

temelj primjene je opasnost poinitelja

naelo razmjernosti je kriterij za njihovo odmjeravanje

Nema krivnje bez protupravnog ostvarenja djela. Tek kada je izvan svake sumnje da je djelo protupravno utvruje se krivnja. Krivnja je vrijednosna, normativna kategorija.

Sastojci krivnje, lanak 23.

Kriv je za kazneno djelo poinitelj koji je u vrijeme poinjenja kaznenog djela bio ubrojiv, koji je postupao s namjerom ili iz nehaja, koji je bio svjestan ili je bio duan i mogao biti svjestan da je njegovo djelo zabranjeno, a ne postoji nijedan ispriavajui razlog.

Krivnja prema kaznenom zakonu: (odredbe o krivnji nalazimo)

naelo krivnje (l. 4.)

sastojci krivnje (l. 23.)

odredbe o izuzetnom kanjavanju nehaja (l. 27. st. 1)

odredbe o bitno smanjenoj ubrojivosti (l. 26.)

samoskrivljena neubrojivost (l. 25.)

odredbe o namjeri (l. 28.)

odredbe o nehaju (l. 29.)

odgovornost za teu posljedicu (l. 27. st. 2.)

zabluda o biu djela (l. 30.)

zabluda o okolnostima koje iskljuuju protupravnost (l. 31.)

zabluda o protupravnosti (l. 32.)

25. ODMJERAVANJE KAZNE ZA DJELA U STJECAJU

Stjecaj kaznenih djela, lanak 51.

(1) Ako poinitelj jednom ili vie radnji poini vie kaznenih djela za koja mu se istodobno sudi, sud e mu za svako kazneno djelo utvrditi kaznu, a zatim e ga, na temelju ocjene poiniteljeve linosti i poinjenih kaznenih djela u njihovoj ukupnosti, osuditi na jedinstvenu kaznu.

(2) Jedinstvena kazna sastoji se u povienju najvie pojedinane utvrene kazne, ali ne smije dosei zbir pojedinanih kazni, niti premaiti najveu mjeru kazne dugotrajnog zatvora, odnosno novane kazne.

(3) Ako su za dva ili vie kaznenih djela utvrene pojedinane kazne dugotrajnog zatvora iji zbroj prelazi pedeset godina, sud moe izrei jedinstvenu kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju pedeset godina.

(4) Ako su kao pojedinane kazne utvrene kazne zatvora i novane kazne, sud e izrei jedinstvenu kaznu zatvora i jedinstvenu novanu kaznu.

(5) U primjeni stavka 2. i 4. ovoga lanka kazna maloljetnikog zatvora izjednauje se s kaznom zatvora.

PRAVILA O IZRICANJU JEDINSTVENE KAZNE

POJEDINANE KAZNE

JEDINSTVENA KAZNA

Dvije ili vie

kazni zatvoraNastaje povisivanje, najvie pojedinano utvrene kazne, koja ne smije dosei zbroj svih kazni

Dvije ili vie kazni dugotrajnog zatvoraAko zbroj prelazi 50 godina zatvora sud moe izrei jedinstvenu kaznu dugotrajnog zatvora od 50 godina

Zatvor i

novana kaznaSud e izrei jedinstvenu kaznu zatvora i jedinstvenu novanu kaznu

Jedinstvena kazna mora postii svrhu kanjavanja uzimajui u obzir broj djela i njihov meusobni odnos.

Izricanje jedinstvene kazne osuenoj osobi, lanak 53. (144/12)

(1) Kad se osueniku sudi za kazneno djelo poinjeno prije nego to je zapoeo izdravati kaznu po prijanjoj presudi ili za kazneno djelo poinjeno za vrijeme izdravanja kazne zatvora, kazne dugotrajnog zatvora ili kazne maloljetnikog zatvora, sud e izrei jedinstvenu kaznu za sva kaznena djela primjenom odredbi lanka 51. ovoga Zakona, uzimajui prije izreenu kaznu kao ve utvrenu. Kazna ili dio kazne koju je osuenik izdrao, ne raunajui vrijeme provedeno na uvjetnom otpustu, uraunat e se u izreenu jedinstvenu kaznu.

(2) Sud nee postupiti po odredbama stavka 1. ovoga lanka kad osueniku sudi za kazneno djelo poinjeno tijekom izdravanja kazne zatvora, kazne dugotrajnog zatvora ili kazne maloljetnikog zatvora, ako se s obzirom na preostali dio ranije kazne primjenom odredbi o stjecaju ne bi mogla postii svrha kanjavanja.

(3) Kad osuenik za vrijeme izdravanja kazne zatvora, kazne dugotrajnog zatvora ili maloljetnikog zatvora poini kazneno djelo za koje je zakonom propisana kazna do jedne godine zatvora ili blaa kazna, primijenit e se stegovna mjera.

Uraunavanje pritvora, istranog zatvora i ranije kazne, lanak 54.

Vrijeme provedeno u pritvoru i istranom zatvoru, kao i svako oduzimanje slobode u vezi s kaznenim djelom, uraunava se u izreenu kaznu zatvora, kaznu dugotrajnog zatvora i novanu kaznu. Prilikom uraunavanja izjednauje se jedan dan pritvora, istranog zatvora i svakog drugog oduzimanja slobode te jedan dnevni iznos novane kazne s jednim danom zatvora.

26. PRODULJENO KAZNENO DJELO, lanak 52.(1) Produljeno kazneno djelo je poinjeno kada poinitelj s namjerom izvri vie odvojenih radnji u prirodnom smislu kojima se ostvaruju bia istog ili istovrsnih kaznenih djela, ako one s obzirom na njihovu prostornu i vremensku povezanost ine jedinstvenu cjelinu u pravnom smislu.

(2) Kaznena djela koja predstavljaju napad na ivot, tijelo, spolnu ili druge slobode osobe ne mogu se pravno oznaiti kao produljena.

(3) Ostvaruju li se radnjama navedenim u stavku 1. ovoga lanka obiljeja vie istovrsnih kaznenih djela, produljeno kazneno djelo e se pravno oznaiti prema najteem od tih kaznenih djela.

(4) Za produljeno kazneno djelo moe se izrei kazna za polovicu vea od gornje mjere kazne propisane za utvreno djelo, koja ne smije prijei gornju mjeru propisanu za tu vrstu kazne.

Odredbe o stjecaju kaznenih djela nee se primijeniti kad poinitelj poini produljeno kazneno djelo (negacija stjecaja). Ova pravna konstrukcija uvedena u Kazneni zakon 1998. godine, no sudska praksa ju ve dugo primjene. kod produljenog kaznenog djela se radi o tome da vie radnji, od kojih svaka donosi potpuno ostvarenje zakonskog bia odreenog kaznenog djela, ine pod odreenim okolnostima samo jednu radnju, samo jedno djelo. Produljeno kazneno djelo moe se ostvariti samo s namjerom. Zastara kaznenog progona poinje tei danom kad je kazneno djelo poinjeno, a ako posljedica koja je obiljeje kaznenog djela nastupi kasnije, zastara poinje tei od tog trenutka. Ovom je odredbom zakonski rijeeno u sudskoj praksi sporno pitanje nastupanja zastare kaznenog progona kod produljenog kaznenog djela. Ako je produljeno kazneno djelo jedno djelo, a jest, onda se ono ne moe rastavljati na svoje sastavne dijelove makar je nastupila zastara za neku od radnji koje su ule u sastav ove pravne konstrukcije ( protivnici te produljenog kaznenog djela nazivaju je i pravna fikcija, jer se tom konstrukcijom pogoduje okrivljeniku)

(Napomena; produljeno kazneno djelo i ne bis in idem (kasnije otkriveno da je jedan poduzetnik ukrao vie nego mu je prvobitno bilo sueno))

* RAD ZA OPE DOBRO, lanak 55. (144/12)(1) Sud moe izreenu novanu kaznu u iznosu do tristo ezdeset dnevnih iznosa ili kaznu zatvora u trajanju do jedne godine zamijeniti radom za ope dobro. Kad izrekne kaznu zatvora u trajanju do est mjeseci, sud e je zamijeniti radom za ope dobro, osim ako se time ne moe ostvariti svrha kanjavanja.

(2) Kada sud novanu kaznu zamjenjuje radom za ope dobro, zamijenit e jedan dnevni iznos s dva sata rada, a kad kaznu zatvora zamjenjuje radom za ope dobro, zamijenit e jedan dan zatvora s dva sata rada.

(3) Sud moe poinitelju uz rad za ope dobro odrediti jednu ili vie posebnih obveza iz lanka 62. ovoga Zakona i/ili zatitni nadzor iz lanka 64. ovoga Zakona ije trajanje ne moe biti due od vremena u kojem poinitelj mora izvriti rad za ope dobro.

(4) Rad za ope dobro izvrit e se samo uz pristanak osuenika.

(5) Osuenik e, nakon to nadlenom tijelu za probaciju dade pristanak, rad za ope dobro izvriti u roku koji to tijelo odredi, vodei rauna o njegovim mogunostima s obzirom na njegove osobne prilike i zaposlenje. Ovaj rok ne moe biti krai od jednog mjeseca niti dulji od dvije godine raunajui od poetka izvravanja rada za ope dobro. Sadraj rada za ope dobro odreuje nadleno tijelo za probaciju u dogovoru s osuenikom vodei rauna o njegovim sposobnostima i strunosti.

(6) Ako se osuenik u roku od osam dana od dana za koji je pozvan ne javi nadlenom tijelu za probaciju ili mu poziv nije mogao biti dostavljen na adresu koju je dao sudu ili ne da pristanak, nadleno tijelo za probaciju e o tome obavijestiti nadlenog suca izvrenja ako je kazna zatvora zamijenjena radom za ope dobro, a prvostupanjski sud ako je novana kazna zamijenjena radom za ope dobro.

(7) Ako osuenik svojom krivnjom u cijelosti ili djelomino ne izvri rad za ope dobro u roku iz stavka 5. ovoga lanka, sud e donijeti odluku kojom odreuje izvrenje izreene kazne u cijelosti ili neizvrenom dijelu. Ako osuenik ne izvri rad za ope dobro bez svoje krivnje, nadleno tijelo za probaciju produit e rok iz stavka 5. ovoga lanka.

(8) Ako osuenik ne izvri u potpunosti ili u veoj mjeri obveze iz stavka 3. ovoga lanka, ili ih teko ili uporno kri, ili ustrajno izbjegava provoenje zatitnog nadzora iz lanka 64. ovoga Zakona, ili bez opravdanog razloga kri obvezu koja mu je odreena sigurnosnom mjerom, sud e donijeti odluku kojom odreuje izvrenje prvotno izreene kazne. Ako se utvrdi da poinitelj obveze nije izvrio iz opravdanih razloga ili da je iz opravdanih razloga izbjegavao zatitni nadzor, sud moe obveze zamijeniti drugima, ili mu izrei zatitni nadzor ako ga do tada nije imao, ili ga moe osloboditi obveza, odnosno zatitnog nadzora, ili mu moe produljiti rok za izvrenje izreenih obveza ili zatitnog nadzora.

(9) Rad za ope dobro izvrava se bez naknade.

27. KAZNENA DJELA OSTVARENA NA MAH

Odluka o poinjenju ovog kaznenog djela je donesena u trenu i odmah je realizirana.Oblik krivnje: dolus repentinus. U naem kaznenom zakonu:

Usmrenje, lanak 112.

(1) Tko usmrti drugoga doveden bez svoje krivnje njegovim napadom, tekim vrijeanjem ili zlostavljanjem u stanje dugotrajne patnje, jake razdraenosti ili prepasti,

kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

Elementi tih kaznenih djela su:

1.poinjenje u stanju dugotrajne patnje, jake razdraenosti i prepasti

2.poinitelj je u to stanje dospio bez svoje krivnje

3.u to stanje ga je dovela rtva napadom, zlostavljanjem ili tekim vrijeanjem

Razlika prekoraenja nune obrane i kaznenog djela na mah:

-kod prekoraenja se radi o napadu, a kod maha se radi o provokaciji

-kod maha nije naglasak na obrani, nego o kratkom spoju u psihi poinitelja

-napad kod nune obrane mora biti istodoban, kod maha ne mora

-napad kod nune obrane mora biti protupravan, kod maha je jedini uvjet da poinitelj nije kriv za napad.

28. UZRONOST (KAUZALITET)

Kazneni zakon ne sadri odredbe o uzronosti. U sutini, radi se o objektivnoj vezi izmeu ovjekovog ponaanja i posljedice koja je zbog tog ponaanja nastupila. Ona prethodi krivnji, pa ukoliko nema uzronosti, ne moe se raspravljati ni o krivnji. Da bi postojalo kazneno djelo, nije dovoljno da postoji samo radnja i posljedica, nego da je upravo ta radnja prouzroila tu posljedicu. Na taj nain uzronost postaje dio bia kaznenog djela. Uzronost je uvijek objektivne naravi, dok je krivnja subjektivni odnos poinitelja prema djelu.

Teorije uzronosti:

Teorija ekvivalencije (jednaka vrijednost) - smatra uzronim sve ljudske radnje koje su na bilo koji nain utjecale na nastanak posljedice.

Teorija adekvatnosti - trai da promjena u vanjskom svijetu bude adekvatna ili tipina posljedica neke radnje, odnosno da prema opem ivotnom iskustvu postoji vjerojatnost da e odreena radnja izazvati odreenu posljedicu (dopuna teoriji ekvivalencije)

Teorija objektivnog uraunavanja - koje e se posljedice i pod kojim uvjetima uraunati poinitelju kao njegovo djelo. Odgovara na pitanje pod kojim uvjetima e se posljedica objektivno uraunati poinitelju kao njegovo djelo. Ako takvo uraunavanje nije mogue, nije ostvareno ni bie kd. Objektivnost uraunavanja znai iskljuenje kriterija znaajnih za krivnju (subjektivno uraunavanje) kao subjektivni odnos poinitelja prema djelu.

29. SUPOINITELJSTVO, lanak 36.(1) Poinitelj je osoba koja sama ili posredstvom druge osobe poini kazneno djelo.Pojedinani neposredni poinitelj je onaj tko ostvari njegovo zakonsko bie sam, svojom radnjom pomou nekog predmeta ili oruja.

Posredni poinitelj zapravo je pojedinani poinitelj, on se slui drugom osobom kao sredstvom za ostvarenje svoje kriminalne radnje, on zloupotrebljuje nesvjesnost, neznanje ili zabludu druge osobe i pomou nje ostvaruju kazneno djelo. Ne mogu biti vlastoruna. (npr. lijenik daje medicinskoj sestri injekciju penicilina, a koji je zapravo smrtonosni otrov da ga ona utrca pacijentu)

(2) Poini li vie osoba na temelju zajednike odluke kazneno djelo tako da svaka od njih sudjeluje u poinjenju radnje ili na drugi nain bitno pridonese poinjenju kaznenog djela, svaka od njih kaznit e se kao poinitelj (supoinitelji).

(3) Nehajna odgovornost supoinitelja temelji se na zajednikoj povredi dune panje.

Dakle, postoji subjektivna pretpostavka (zajednika odluka) i objektivna pretpostavka (zajedniko sudjelovanje u poinjenju kaznenog djela).

Neke teorije o supoiniteljstvu:

1. Teorija podjele uloga po ovoj teorija supoinitelj je onaj uesnik koji zajedno s drugim, na bazi podjele uloga, djeluju na ostvarenju kaznenog djela kao njihovom zajednikom cilju. Bilo kakva radnja jednog uesnika ini njega supoiniteljem ako je poduzeta u okviru dogovora o zajednikom poinjenju djela i ako je taj uenik nositelj poiniteljske volje. Tu je teoriju prihvaala sudska praksa.

2. Teorija vlasti nad djelom - teoriju uvodi Kazneni zakon/98 koji govori o poticatelju i pomagatelju. Supoinitelj nema vlast nad cijelim djelom sam, nego je ta vlast zajednika s drugim supoiniteljima, ali svaki supoinitelj odgovara za cijelo djelo. (onaj koji dri u svojim rukama vlast nad djelom je poinitelj.)

Jo danas nije definirano u sudskoj praksi to je to bitan doprinos. Treba odluivati prema okolnostima svakoga konkretnog sluaja. Ako netko sudjeluje na vie naina u poinjenu djela moe odgovarati samo za jedan nain i to onaj najtei. Kod sloenih djela supoinitelj je onaj tko poduzme i samo jednu od radnji koje su obuhvaene u zakonskom opisu djela.

Kanjavanje supoinitelja i sudionika, lanak 39.(1) Svaki supoinitelj i sudionik (poticatelj i pomaga) kanjava se u skladu sa svojom krivnjom.(2) Posebne osobne okolnosti zbog kojih zakon propisuje osloboenje od kazne, ublaavanje kazne, blai ili tei oblik kaznenog djela uzet e se u obzir samo onom supoinitelju ili sudioniku kod kojega postoje.

Svaki supoinitelj odgovara u skladu sa svojom namjerom ili nehajem, a poticatelj i pomagatelj u skladu sa svojom namjerom. Posebne osobne okolnosti zbog kojih zakon iskljuuje krivnju, propisuje osloboenje od kazne, ublaavanje kazne, blai ili tei oblik kaznenog djela uzet e se u obzir samo onom supoinitelju ili sudioniku kod kojeg postoje. Sudionik koji dragovoljno sprijei poinjenje kaznenog djela moe se osloboditi kazne. Supoiniteljstvo nije mogue kod vlastorunih kaznenih djela. Supoiniteljstvo je mogue i neinjenjem (npr. dogovor roditelja da ubiju dijete ne hranei ga).

EKSCES SUPOINITELJSTVA

Za utvrivanje postojanja ekscesa odluan je njihov dogovor, odnosno sporazum o djelu. Svaki supoinitelj odgovara u granicama svoje namjere, on ne odgovara za eksces drugog supoinitelja.

Eksces moe biti:

1. Kvalitativni - kada poinitelj ostvari posve drugo djelo od dogovorenog, tu supoiniteljstva nema

2.Kvantitativni - radi se o manjim odstupanjima pa se djelo moe razliito pravno kvalificirati

POTICANJE (vidi 14.) i POMAGANJE (vidi 15.)

* DOGOVOR ZA POINJENJE KAZNENOG DJELA (KAZNENA DJELA PROTIV JAVNOG REDA), lanak 327.

(1) Tko se s drugim dogovori da e poiniti kazneno djelo za koje se po zakonu moe izrei kazna zatvora u trajanju duljem od tri godine, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine.

(2) Poinitelj koji otkrije dogovor iz stavka 1. ovoga lanka prije nego to je dogovoreno kazneno djelo poinjeno moe se osloboditi kazne.

30. VRSTA KAZNENOPRAVNIH SANKCIJA I SVRHA KANJAVANJA, Vrste kazni (1) Kazne su novana kazna, zatvor i dugotrajni zatvor.

(2) Novana kazna moe se izrei kao glavna i kao sporedna kazna.

(3) Zatvor i dugotrajni zatvor mogu se izrei samo kao glavne kazne.

(4) Kad zakon za odreeno kazneno djelo propisuje kaznu zatvora do tri godine, sud moe izrei novanu kaznu kao glavnu.(novina!!!!!)

(5) Za kaznena djela poinjena iz koristoljublja novana kazna kao sporedna moe se izrei i kad nije propisana zakonom ili kad je zakonom propisano da e se poinitelj kazniti kaznom zatvora ili novanom kaznom, a sud kao glavnu kaznu izrekne kaznu zatvora.

(6) Rad za ope dobro izrie se kao zamjena za kaznu zatvora ili novanu kaznu.

Svrha kanjavanja, lanak 41.

Svrha kanjavanja je izraziti drutvenu osudu zbog poinjenog kaznenog djela, jaati povjerenje graana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, utjecati na poinitelja i sve druge da ne ine kaznena djela kroz jaanje svijesti o pogibeljnosti injenja kaznenih djela i o pravednosti kanjavanja te omoguiti poinitelju ponovno ukljuivanje u drutvo.

Svrha kanjavanja:

retribucija

prevencija - utjee na poinitelja da ubudue ne ini kaznena djela (specijalna prevencija),

- utjee na sve ostale da ne ine kaznena djela (generalna prevencija)

Osnovno pitanje prava svake zemlje je sistem njegovih kazni. U razvoju kaznenog prava u zadnjih 100 godina sistem sankcija je doivio najvee promjene. Jaa i razvija se novi odnos drutva prema delinkventu. Tei se jaanju individualne prevencije. Nastoje se oslabiti retributivni elementi. Danas je dominantan dualistiki sistem sankcija: suvremeni sistem sankcija oiva na kaznama i sigurnosim mjerama. Sutina kazne je u tome da se njome izrie javno neodobravanje za uinjeno djelo. sigurnosne mjere su sankcije drugog tipa, njihova bit je drukija, one se temelje na moralnoj odgovornosti i krivnji poinitelja, one ne idu za time da izraze drutveno-etiki prijekor poinitelju.

Karakteristike suvremene kazne:

Kazna je sankcija javno pravnog karaktera

Mora biti jednaka za sve

Mora biti zakonita

Kazna mora biti takva da omoguava individualizaciju

Mora biti osobna

Kazna ne smije predstavljati muenje

Mora biti sredstvo u rukama suda i da se izrie u postupku punom garancija za okrivljenika

Na zakon prihvaa sistem relativno odreenih kazni:

- odreen samo posebni minimum kazne (najmanje 5 godina) (npr. za ubojstvo)

- odreen samo posebni maksimum kaznene (do 1 godine) (npr. tjelesna ozljeda)

- odreen posebni minimum i posebni maksimum kazne (od 6 mjeseci do 5 godina) (npr. teka tjelesna ozljeda)

Sigurnosne mjere su posebne sankcije razliite od kazni i drugih sankcija. Prikladne su kao dopunske mjere uz kaznu na linija jaanja preventivnih uinaka kazne. Sigurnosna mjera ima za pretpostavku opasnost od delinkventa. Kazna slui pravednosti i generalnoj prevenciji, a sigurnosna mjera specijalnoj prevenciji.

1.obvezno psihijatrijsko lijeenje,

2. obvezno lijeenje od ovisnosti,

3. obvezan psihosocijalni tretman,

4. zabrana obavljanja odreene dunosti ili djelatnosti,

5. zabrana upravljanja motornim vozilom,

6. zabrana pribliavanja,

7. udaljenje iz zajednikog kuanstva,

8. zabrana pristupa internetu

9. zatitni nadzor po punom izvrenju kazne zatvora.

31. KAZNA ZATVORA, lanak 44.(1) Kazna zatvora ne moe biti kraa od tri mjeseca niti dulja od dvadeset godina.

(2) Kazna zatvora u trajanju do est mjeseci izrie se na pune mjesece i dane. Kazna zatvora u trajanju duljem od est mjeseci izrie se na pune godine i mjesece, osim kod primjene odredaba o stjecaju, kada se moe izrei i na pune dane.

(3) Kod zamjene novane kazne kaznom zatvora, kazna zatvora se izrie na pune dane, a moe biti i kraa od tri mjeseca. (supletorni zatvor)

(4) Kazna zatvora do jedne godine moe se izvravati u domu sukladno odredbama posebnog zakona.

Iznimnost kratkotrajne kazne zatvora, lanak 45.

(1) Kaznu zatvora u trajanju do est mjeseci sud moe izrei samo ako se moe oekivati da se novana kazna ili rad za ope dobro nee moi izvriti ili ako se novanom kaznom, radom za ope dobro ili uvjetnom osudom ne bi mogla postii svrha kanjavanja.

Kazna zatvora moe se izrei samo kao glavna kazna.

Pod uvjetima odreenima posebnim zakonom o mladim poiniteljima kaznenih djela moe se izrei kazna maloljetnikog zatvora. Kazna maloljetnikog zatvora je po svrsi, sadraju, trajanju i nainu izvrenja posebna kazna oduzimanja slobode.

32. KAZNA DUGOTRAJNOG ZATVORA

Za najtee i najpogibeljnije oblike tekih kaznenih djela, Kazna dugotrajnog zatvora, lanak 46.

(1) Kazna dugotrajnog zatvora ne moe biti kraa od dvadeset i jedne niti dulja od etrdeset godina.

(2) Iznimno, za kaznena djela poinjena u stjecaju pod uvjetima propisanim ovim Zakonom jedinstvena kazna dugotrajnog zatvora moe se izrei u trajanju pedeset godina.

(3) Kazna dugotrajnog zatvora izrie se na pune godine.

(4) Kazna dugotrajnog zatvora ne moe se izrei poinitelju koji je kazneno djelo poinio u vrijeme kad nije navrio osamnaest godina.

(5) Odredbe o kazni zatvora primjenjuju se i na kaznu dugotrajnog zatvora ako ovim Zakonom nije drugaije propisano.

33. GLAVNE I SPOREDNE KAZNE

Kazna zatvora se moe izrei samo kao glavna kazna.

Novana kazna moe se izrei kao glavna i kao sporedna kazna.

34. NOVANA KAZNA I ZAMJENA NOVANE KAZNE, Novana kazna, lanak 42.(1) Novana kazna se izrie u dnevnim iznosima. Ona ne moe biti manja od trideset niti vea od tristo ezdeset dnevnih iznosa, osim za kaznena djela poinjena iz koristoljublja, kad se moe izrei do pet stotina dnevnih iznosa ili kad je novana kazna od pet stotina dnevnih iznosa izriito propisana ovim Zakonom.

(2) U presudi se naznauje broj dnevnih iznosa i visina dnevnog iznosa te njihov umnoak.

(3) Broj dnevnih iznosa utvruje se na temelju okolnosti navedenih u lanku 47. ovoga Zakona, osim onih koje se odnose na imovinske prilike poinitelja.

(4) Visina dnevnog iznosa utvruje se uzimajui u obzir poiniteljeve prihode i imovinu te prosjene trokove nune za uzdravanje poinitelja i njegove obitelji. Dnevni iznos ne moe biti manji od dvadeset kuna ni vei od deset tisua kuna. (uzima se u obzir kod izrauna troak svakodnevnog ivota poinitelja-novina!)

(5) Poiniteljevi prihodi, imovina i ostali podaci potrebni za utvrivanje visine dnevnog iznosa mogu se utvrditi na temelju slobodne procjene ako bi njihovo utvrivanje bilo povezano s nerazmjernim tekoama ili ako se predlae izricanje novane kazne u postupku za izdavanje kaznenog naloga.

(6) Poinitelj je duan novanu kaznu platiti u roku koji odredi sud, a koji ne moe biti krai od trideset dana niti dui od est mjeseci, a moe mu se naloiti i obrona otplata u roku do jedne godine. Sud moe odrediti da e se obrona otplata ukinuti ako poinitelj ne plati pojedini obrok uredno.

(7) Ne moe li osuenik u cijelosti ili djelomino isplatiti novanu kaznu u roku koji je odreen presudom zbog znatnog pogoranja imovinskih prilika do kojih je dolo bez njegove krivnje nakon donoenja presude, sud moe na njegov zahtjev produljiti rok plaanja do dvadeset i etiri mjeseca ili odrediti obronu otplatu u tom roku.

Zamjena nenaplaene novane kazne, lanak 43. (144/12)

(1) Kad novana kazna nije u cijelosti ili djelomino plaena u roku koji je odreen presudom, a ne postoje uvjeti iz lanka 42. stavka 7. ovoga Zakona, naplatit e se prisilno putem ovlatene institucije sukladno odredbama posebnog zakona.(2) Ako se novana kazna ne moe ni prisilno naplatiti u roku od tri mjeseca, sud e uz pristanak osuenika donijeti odluku o zamjeni novane kazne radom za ope dobro, na nain da se jedan dnevni iznos zamijeni s dva sata rada, pri emu rad za ope dobro ne smije premaiti tisuu 720 sati.

(3) Ako osuenik ne pristane na rad za ope dobro ili ga ne izvri, novana kazna, odnosno rad za ope dobro zamijenit e se kaznom zatvora.

(4) Kada se novana kazna zamjenjuje kaznom zatvora, sud e jedan dnevni iznos zamijeniti s jednim danom zatvora, a rad za ope dobro e se zamijeniti sukladno odredbi lanka 55. stavka 2. ovoga Zakona, pri emu kazna zatvora ne moe biti dulja od dvanaest mjeseci.

(5) Isplati li osuenik novanu kaznu nakon pravomonosti odluke o zamjeni, izvrenje kazne zatvora ili rada za ope dobro e se obustaviti. U sluaju djelomine isplate, izvrit e se samo preostali dio navedenih kazni.

(6) Ako osuenik koji nema stalno prebivalite ili boravite u Republici Hrvatskoj ne plati novanu kaznu u roku odreenom presudom, sud e je zamijeniti kaznom zatvora.

35. UVJETNA OSUDA, DJELOMINA UVJETNA OSUDA I OPOZIV UVJETNE OSUDE, Uvjetna osuda, lanak 56.(1) Uvjetnom osudom odreuje se da se kazna na koju je poinitelj osuen nee izvriti ako poinitelj u vremenu provjeravanja ne poini novo kazneno djelo i ispuni odreene mu obveze.

(2) Sud moe poinitelju koji je osuen na kaznu zatvora u trajanju do jedne godine ili na novanu kaznu izrei uvjetnu osudu kad ocijeni da poinitelj i bez izvrenja kazne nee ubudue initi kaznena djela. Pritom e se voditi rauna o linosti poinitelja, njegovu prijanjem ivotu, osobito je li ranije osuivan, obiteljskim prilikama, okolnostima poinjenja samog kaznenog djela te ponaanju nakon poinjenog kaznenog djela, osobito o odnosu poinitelja prema rtvi i nastojanju da oteeniku popravi tetu.

(3) Vrijeme provjeravanja ne moe biti krae od jedne niti dulje od pet godina, odmjerava se na pune godine i poinje tei od dana pravomonosti presude. Sud moe vrijeme provjeravanja naknadno skratiti, odnosno prije njegova isteka produiti do maksimalnog trajanja po postupku propisanom posebnim zakonom.

(4) Sud moe poinitelju uz uvjetnu osudu odrediti jednu ili vie posebnih obveza samostalno sukladno odredbama lanka 62. i lanka 63. ovoga Zakona ili uz zatitni nadzor sukladno odredbi lanka 64. ovoga Zakona.

(5) Trajanje posebnih obveza i zatitnog nadzora ne smije biti dulje od vremena provjeravanja.

(6) Kad sud izrekne kaznu zatvora i novanu kaznu, moe odluiti da se pod uvjetima iz ovoga lanka nee izvriti samo kazna zatvora.

Uvjetna osuda se izrie, a optuenik se na kaznu osuuje. Izricanje uvjetne osude vezano je samo za duljinu kazne na koju je optuenik osuen, a ne vie i za visinu predviene kazne za kazneno djelo za koje mu se sudi. Uvjetnu je osudu mogue izrei za svako kazneno djelo za koje smo poinitelj osudili na kaznu zatvora od jedne godine ili novanu kaznu bez obzira na to je li previena kazna za konkretno djelo i vrlo visoko odmjerena.

Djelomina uvjetna osuda, lanak 57.

(1) Sud moe poinitelju koji je osuen na novanu kaznu ili kaznu zatvora u trajanju veem od jedne, a manjem od tri godine, izrei uvjetnu osudu za samo dio kazne ako ocijeni da postoji visok stupanj vjerojatnosti da i bez izvrenja cijele kazne nee ubudue initi kaznena djela.

(2) Neuvjetovani dio kazne zatvora mora iznositi najmanje est mjeseci, a najvie jednu polovinu izreene kazne.

(3) Neuvjetovani dio novane kazne ne moe iznositi manje od jedne petine ni vie od jedne polovine izreene kazne.

(4) Na neuvjetovani dio kazne zatvora ne mogu se primijeniti odredbe o uvjetnom otpustu.

(5) Na uvjetovani dio kazne shodno se primjenjuju odredbe iz lanka 56., lanka 58., lanka 62., lanka 63. i lanka 64. ovoga Zakona.

Vrste posebnih obveza, lanak 62. (144/12)

(1) Sud moe poinitelju naloiti da u odreenom roku:

1. popravi tetu poinjenu kaznenim djelom,

2. uplati odreenu svotu novaca u korist javne ustanove, u humanitarne ili karitativne svrhe, odnosno u fond za naknadu tete rtvama kaznenih djela, ako je to primjereno s obzirom na poinjeno djelo i linost poinitelja.

(2) Pored obveza iz stavka 1. ovoga lanka sud moe poinitelju, ako ocijeni da je njihova primjena nuna za zatitu zdravlja i sigurnost osobe na iju tetu je kazneno djelo poinjeno ili kad je to nuno za otklanjanje okolnosti koje pogoduju ili poticajno djeluju na poinjenje novog kaznenog djela, izrei sljedee obveze:

1. nastavak obrazovanja ili osposobljavanje za odreeno zanimanje koje odabere uz strunu pomo nadlenog tijela za probaciju,

2. zaposlenje koje odgovara njegovoj strunoj spremi ili razini obrazovanja, osposobljenosti i stvarnim mogunostima obavljanja radnih zadataka, koje mu savjetuje i omogui nadleno tijelo za probaciju,

3. nadzirano raspolaganje prihodima u skladu s potrebama osoba koje je po zakonu duan uzdravati i prema savjetima nadlenog tijela za probaciju,

4. lijeenje ili nastavak lijeenja koje je nuno radi otklanjanja zdravstvenih smetnji koje mogu poticajno djelovati za poinjenje novog kaznenog djela - samo uz pristanak poinitelja,

5. lijeenje ili nastavak lijeenja od ovisnosti o alkoholu, drogama ili druge vrste ovisnosti u zdravstvenoj ili drugoj specijaliziranoj ustanovi ili odvikavanje u terapijskoj zajednici - samo uz pristanak poinitelja, u trajanju do tri godine

6. sudjelovanje ili nastavak sudjelovanja u postupku psihosocijalnog tretmana u zdravstvenim ustanovama ili u pravnim ili kod fizikih osoba ovlatenih za provedbu psihosocijalnog tretmana - samo uz pristanak poinitelja, u trajanju od est mjeseci do dvije godine

7. zabranu posjeivanja odreenih mjesta, objekata i dogaaja, koji mogu biti prilika ili poticaj za poinjenje novog kaznenog djela,

8. zabranu pribliavanja rtvi ili nekim drugim osobama,

9. naputanje doma na odreeno vrijeme ako se radi o djelima obiteljskog nasilja,

10. zabranu druenja s odreenom osobom ili grupom osoba koje bi ga mogle navesti da poini kazneno djelo, zabranu zapoljavanja, poduavanja ili smjetaja tih osoba,

11. zabranu uznemiravanja ili uhoenja rtve ili neke druge osobe,

12. zabranu naputanja doma u odreenom razdoblju tijekom dana,

13. zabranu noenja, posjedovanja i povjeravanja na uvanje drugoj osobi oruja i drugih predmeta koji bi ga mogli navesti na poinjenje kaznenog djela,

14. ispunjavanje obveze uzdravanja,

15. redovito javljanje nadlenom tijelu za probaciju, centru za socijalnu skrb, sudu, policijskoj upravi ili drugom nadlenom tijelu,

16. i druge obveze koje su primjerene s obzirom na poinjeno kazneno djelo.

Sud moe poinitelju kaznenog djela naloiti ukupno taksativno nabrojenih 15 obveza. Pod tokom 16. predviena je generalna klauzula koja omoguuje sucu da izrekne i druge obveze koje su primjerene s obzirom na prirodu poinjenog kaznenog djela, a koje ne smiju biti nemogue i nerazumne. Posebne obveze mogu se izrei samostalno ili uz zatitni nadzor. Izvrenje obveza ureeno je Zakonom o probaciji.

Izricanje posebnih obveza, lanak 63. (144/12)

(1) Poinitelju se ne smiju postavljati nerazumne i nemogue obveze te obveze koje vrijeaju njegovo dostojanstvo.

(4) Sud moe naknadno, a prije isteka vremena trajanja obveze, na prijedlog tijela nadlenog za njezino provoenje, povisiti minimum, odnosno sniziti maksimum vremena trajanja obveze, ukinuti je ili zamijeniti nekom drugom obvezom.

Opoziv uvjetne osude, lanak 58.

(1) Sud e opozvati uvjetnu osudu ako osueniku za jedno ili vie kaznenih djela poinjenih za vrijeme provjeravanja izrekne kaznu zatvora u trajanju duljem od jedne godine.

(2) Sud moe opozvati uvjetnu osudu ako osueniku za jedno ili vie kaznenih djela poinjenih za vrijeme provjeravanja pravomonom presudom izrekne kaznu zatvora u trajanju do jedne godine ili novanu kaznu.

(3) Kad na temelju stavka 1. i 2. ovoga lanka opozove uvjetnu osudu, sud e raniju uvjetnu kaznu i kaznu za novo kazneno djelo, odnosno kazne za nova kaznena djela, uzeti kao utvrene te izrei jedinstvenu kaznu prema odredbama lanka 53. ovoga Zakona.

(4) Kad sud u sluaju iz stavka 2. ovoga lanka ne opozove uvjetnu osudu, moe:

1. za novo kazneno djelo izrei kaznu i odrediti njezino izvrenje ne mijenjajui raniju uvjetnu osudu,

2. za novo kazneno djelo izrei kaznu koju e kao i raniju uvjetnu kaznu uzeti kao utvrene te izrei jedinstvenu kaznu prema odredbama lanka 53. ovoga Zakona te novo vrijeme provjeravanja u kojem se ova kazna nee izvriti.

(5) Sud moe opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvrenje izreene kazne osueniku koji bez opravdanog razloga kri obvezu koja mu je odreena sigurnosnom mjerom izreenom uz uvjetnu osudu ili u roku koji mu je odreen ne izvri u potpunosti ili veoj mjeri obveze navedene u lanku 62. ovoga Zakona, ili ih teko ili uporno kri, ili ustrajno izbjegava provoenje zatitnog nadzora iz lanka 64. ovoga Zakona. Ako se utvrdi da poinitelj obveze nije izvrio iz opravdanih razloga ili da je iz opravdanih razloga izbjegavao zatitni nadzor, sud moe obveze zamijeniti drugima, ili mu izrei zatitni nadzor ako ga do tada nije imao, ili ga moe osloboditi obveza, odnosno zatitnog nadzora, ili mu moe produljiti rok za izvrenje izreenih obveza ili zatitnog nadzora.

(6) Sud e opozvati uvjetnu osudu i kad nakon njezina izricanja izrekne osueniku kaznu za kazneno djelo poinjeno prije izricanja uvjetne osude ako ocijeni da ne bi bile ispunjene pretpostavke za izricanje uvjetne osude da se za to ranije kazneno djelo znalo. U tom e sluaju kaznu iz uvjetn