fonacija - filozofski fakultet · 10 opća fonetika: fonacija elenmari pletikos, 2006/07. 19...

1

Elenmari Pletikos 2006/07.Opća fonetika - predavanje

Fonacija

Elenmari Pletikos, 2006/07.Opća fonetika: fonacija 2

Phonetic settings of voice quality (from Laver 1991: 227)

Overall muscular tension settings:tense voicelax voice

Compound phonation types:whispery voice

whispery falsettocreaky voice

creaky falsettowhispery creak

whispery creaky voicewhispery creaky falsetto

breathy voiceharsh voice

harsh falsettoharsh whispery voice

harsh whispery falsettoharsh creaky voice

harsh creaky falsettoharsh whispery creaky voice

harsh whispery creaky falsetto

Simple phonation types:modal voice

falsettowhispercreak

Laryngeal Settings Supralaryngeal Settings• Longitudinal axis:

• labial• labial protrusion• labiodentalization

• laryngeal• raised larynx

• lowered larynx

• Latitudinal axis settings:• labial

• close rounding• open rounding• lip-spreading

• lingual tip/blade• tip articulation

• blade articulation• retroflex articulation

• tongue-body• dentalized

• palato-alveolarized• palatalized• velarized

• pharyngealized• laryngopharyngealized

• mandibular• close jaw position• open jaw position

• protruded jaw position• retracted jaw position

• Velopharyngeal settings:• nasal

• denasal

2


Grkljan


Struktura grkljana (larinksa) i glasnice

3


Grkljanske hrskavice

prstenasta h. (krikoida)

štitasta h. (tiroida)

dvije vokalne h. (aritenoide)


4


Mišići grkljana

krikotiroidni (napinjač, tensor)

krikoaritenoidni stražnji (otvarač, abduktor)

krikoaritenoidni bočni (zatvarač, aduktor)

aritenoidni (zatvarač)

tiroaritenoidni ili vokalni m. (vibrator)


5



6


krikotiroidni – izvanjski m. (o njemu ovisi napetost glasnica -prejako stezanje izaziva napetost i drugih grkljanskih mišića tehiperkineziju grkljana)

bočni krokoaritenoidni (njegova aktivnost zatvara intermembranozni dio, i otvara interkartilaginozni dio, aktivan pri višim tonovima i šaptu)

stražnji krikoaritenoidni (otvara intermembranozni dio, aktivan u prekidanju glasanja)

tiroaritenodini mišići – unutarnji m. (antagonistički krikotiroidnom)

aritenoidni – unutarnji m., približavaju vrhove aritenoida pa time i glasnice do položaja za glasanje


grkljan podižu:

tirohioidni m. (tiroida-jezična kost) te

jezični mišići koji su povezani s jezičnom kosti

grkljan spuštaju:

sternotiroidni m. (sternum-tiroida),

sternohioidni (sternum-jezična kost),

omohioidni (lopatica-jezična kost)

spuštanjem grkljana povećava se nadgrkljanskašupljina, a glasnice zadebljavaju (tamnija boja, niži ton)

7


Glasnice se sastoje od:

tiroaritenoidnog mišića

ligamenata (vokalna sveza) koji idu od unutarnjeg brida štitaste hrskavice do vokalnih hrskavica (aritenoida)

sluznice (prema nekim teorijama treperi samo nabor sluznice)


Tijek glasanja

8


*Snimka kretanja glasnica


Na proizvodnju glasa utječu:kora velikog mozgatalamusretikularna formacijamali mozakvegetativni živčani sustavperiferni živčani sustavendokrini sustav

grkljan je inerviran granama X. moždanog živca (nervus vagus)

9


Teorije foniranjaMioelastična aerodinamična teorija (Mueller i Helmholtz, 19.st.)

Glasnice trepere zbog zračne struje (kao usnice brrr)Pritisak zraka pod glasnicama se probija i one se razmiču, a potom se Bernoullijevim efektom (smanjenim bočnim tlakom) primiču

Neurokronaksična teorije (Husson, 1950.)Glasnice aktivno trepereBrzina treperenja glasnica ovisi o impulsima iz CNS-aJačina glasa ovisi o subglotičkom tlaku


Tipovi fonacije

falsetto(falset)

harsh(hrapav)

breathy(šuman)

creak(škripav)

modal(modalan)voiced

whisper(šapat)

nil (tišina)voiceless

U opisu fonacije:

artikulacijski (aktivnost pojedinih mišića, ligamenata, hrskavica i dr. te količina napetosti)

akustički: visina f0, jačina, jitter, shimmer, HNR itd

10


Osnovne fonacijske vrste

modalna fonacija (normalna fonacija, registar prsnoga glasa)

šaptava fonacija, mukli glas (whisper voice, murmur)

škriputava fonacija, škripava fonacija (creaky voice)nešto su širi termini laringalizacija, vocal fry, glottal fry, pulse phonationjoš širi termin glotalizacija

falset

Složene fonacijske vrste

šumna fonacija (breathy voice)hrapava fonacija (harshness, hoarse voice)


***Zvučni primjeri

Modal (modalan)

Creak (škripav)

Whisper (šapat)

Breathy (šuman)

Harsh (hrapav)

Falsetto (falset)

11


Oblici glotisa

modalna fonacijaškripava f.hrapava f.

falset

šapat(glasnice ne vibriraju)

šumna fonacija(glasnice vibriraju)


U opisu fonacije: artikulacijski (aktivnost pojedinih mišića, ligamenata, hrskavica i dr. te količina napetosti)akustički: visina f0, jačina, jitter, shimmer, HNR itd.

The tension and adjustment forces (from: Ní Chasaide & Gobl,1997:444).

12


Voiceless whisper phonation(see Eckert & Laver, 1994:80)

jaka longitudinalna tenzijajaka medijalna kompresijaslaba aduktivna tenzija

glasnice ne vibrirajuzvuk se proizvodi vrtloženjem, pa je šuman


Creaky voice phonation(see Eckert & Laver, 1994:77)

jaka aduktivna tenzijajaka medijalna kompresijaslaba longitudinalna tenzija

zbog slabe napetosti glasnica one su deblje pa vibriraju sporije i nepravilnije 25-50Hz

i subglotički tlak je niži nego u modalnoj fonaciji

13


Falsetto phonation(see Eckert & Laver, 1994:84)

jaka aduktivna tenzijajaka medijalna kompresijaglasnice su longitudinalno istegnute, tanke, masa je manja

frekvencija veća nego kod modalnog glasa

glotis ostaje malo otvoren pa je subglotički tlak niži nego u modalnoj fonaciji


Breathy voice phonation(see Eckert & Laver, 1994:77)

Složena fonacija (bezvučnost i modalnost)srednje jaka longitudinalna tenzijaslaba medijalna kompresijaslaba aduktivna tenzija

zvuk je i harmoničan i šuman

14


Harsh voice phonation(see Eckert & Laver, 1994:88)

velika napetost glasnica

akustički je fonacija nepravilnih vremenskih ciklusa i amplitudefundamentalna frekvencija ispod 100Hz


Tipovi fonacije

Ladefoged, 1971:7 – 9 tipova (preuzima podjelu od Catforda(1964, 1977))(opisuju fonaciju u kontinuumu od potpuno zatvorenih do potpuno otvorenih glasiljki) Laver, 1980 – 21 tip fonacijeLaver, 1994:199 – sužava na 16 vrsta

noviji opisi teže pojednostavljivanjuHollien, 1974 – tri osnovne vrste fonacije, registra: falset, modalni ili prsni registar, hrapavi glas (glottal fry, pulse register phonation)Johnson, 1997; Hayward, 2000

15


Nadgrkljanske rezonancijske šupljine

1 Morgagnijeve šupljine

2 ždrijelna š. (farinks)

3 usna š. (bukalna)

4 nosna š. (nazalna)

5 usnena š. (labijalna)


Osnovne akustičke osobine glasa:

Ton (fundamentalna frekvencija, Hz) / Šumprosiječna f0 (prema Fantu, raspon od 60 do 240 Hz)

muškarci ≈ 120 Hzžene ≈ 200 Hzdjeca ≈ 300 Hz

Jakost (intenzitet, dB)šapat ≈ 35 dBrazgovorni govor ≈ 65 dBvikanje ≈ 90-100 dB

Boja (spektar, formanti F0, F1, F2, F3, F4, F5, Hz)

16


Vokal /e/ sa snižavajućomfrekvencijom osnovnogtona (široka analiza).

Vokal /e/ sa snižavajućomfrekvencijom osnovnogtona (uska analiza).


direct signals: contact microphone

o Sondhi tube inverse filtering of:

o microphone signal o pressure signal obtained via Rothenberg o mask

acoustic extraction of glottal waveform

photoglottographytransilluminationelectroglottography (EEG)ultrasound:

o echoglottography, o continuous wave technique o Doppler effect monitoring

correlates of vocal fold motion

direct laryngoscopylaser laryngoscopystroboscopic laryngoscopyhigh-speed photography

visual methods

listening tests auditory methods

Techniques for the evaluation of laryngeal behavior

17


Laringograf


18



Examples of EGG recordings of different voice qualitieshttp://www.ims.uni-stuttgart.de/phonetik/EGG/

19


Phonation airflow waveform:


The following parameters are used to describethe glottal volume velocity (Ug) waveform:

T0 - duration of the pitch period

t1 -beginning of the separation of the vocalfolds and onset of the airflow,

t2 - instant in time of maximum glottal flow ofthe amplitude AV through the glottis,

t3 - moment of glottal closure and moment ofthe maximum change of glottal flow; partsof the vocal folds make contact so that thespeed of the closing movementdecreases,

t4 - instant of complete glottal closure, i.e. theglottis is fully closed and no airflowoccurs.

20


Important representations of the glottal flow:

Open Quotient (OQ), which is the ratio of the time in whichthe vocal folds are open and the whole pitch period duration((t4-t1)/T0)

(kvocijent otvora:trajanje faze otvora glasnica naspram trajanja cijelog titraja)

Speed Quotient (also called skewness or rk), which isdefined as the ratio of rise and fall time of the glottal flow ((t2-t1)/(t4-t2))

(koeficijent brzine: odnos trajanja faze otvaranja naspram faze zatvaranja)


LiteraturaClark, J. i C. Yallop (1995). An Introduction in Phonetics and Phonology. BlackwellPublishing. (poglavlje: The Anatomy and Physiology of Speech Production, str. 161-205.

Škarić, I. (1988). Govorne poteškoće i njihovo uklanjanje, Zagreb: Mladost (poglavlja: Đ. Kovač, Poremećaji glasa, str. 151-163; A. Dembitz, Rehabilitacija glasa, str. 163-173)

Škarić, I. (1991). Fonetika hrvatskoga književnog jezika. U: S. Babić, D. Brozović, M. Moguš, S. Pavešić, I. Škarić, S. Težak: Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga književnoga jezika. Zagreb: HAZU, Globus. (poglavlja: Ton i intonacija; Glasnoća i naglasak; Boja glasa, str. 284-293)

Škarić, I. (2003). Određenje glasa. U: G. Varošanec-Škarić (ur.), Glas/Voice, Zbornik radova prvog znanstvenog skupa s međunarodnim sudjelovanjem, Zagreb: HFD, str. 4-20.

Škarić, I. i Varošanec-Škarić, G. (1999). Vježbe za glas i izgovor. U. A. Bajc, K. Bucik, S. Janežič, Zbornik Ustvarjalnost v logopediji, Nova Gorica, str. 197-200.

Varošanec-Škarić, G. (2005). Timbar. Zagreb, FF press.

Online-Tutorial "EGG and Voice Quality" (Krzysztof Marasek) http://www.ims.uni-stuttgart.de/phonetik/EGG/

fonacija - filozofski fakultet · 10 opća fonetika: fonacija elenmari pletikos, 2006/07. 19...

Documents