fondovi eu u funkciji poveĆanja konkurentnosti …oliver.efri.hr/zavrsni/629.b.pdf · p.h. 2)...
TRANSCRIPT
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
IVANA PETRIČKO
FONDOVI EU U FUNKCIJI POVEĆANJA KONKURENTNOSTI
LOKALNIH SAMOUPRAVA REPUBLIKE HRVATSKE
DIPLOMSKI RAD
RIJEKA, 2014.
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
FONDOVI EU U FUNKCIJI POVEĆANJA KONKURENTNOSTI
LOKALNIH SAMOUPRAVA REPUBLIKE HRVATSKE
DIPLOMSKI RAD
Predmet: Fiskalna politika
Voditelj: Doc.dr.sc. Saša Drezgić
Studentica: Ivana Petričko
Smjer: Financije i bankarstvo
Matični broj: 0081109293
Rijeka, srpanj, 2014
I
SADRŽAJ
1. UVOD ........................................................................................................................... 1
1.1. Predmet, problem i objekt istraživanja .................................................................. 2
1.2. Svrha i ciljevi istraživanja ..................................................................................... 2
1.3. Radna hipoteza ...................................................................................................... 3
1.4. Znanstvene metode istraživanja............................................................................. 4
1.5. Struktura rada ........................................................................................................ 4
2. ANALIZA KONKURENTNOSTI HRVATSKOG GOSPODARSTVA ................... 6
2.1. Godišnjak svjetske konkurentnosti ........................................................................ 7
2.2. Izvješće o globalnoj konkurentnosti ...................................................................... 9
2.3. Izvješće o društvenom razvoju ............................................................................ 12
2.4. Indeks održivog razvoja....................................................................................... 15
2.5. Usporedba rezultata istraživanja .......................................................................... 16
3. MOGUĆNOSTI KORIŠTENJA EUROPSKIH SREDSTAVA I ZAHTJEVI
REGULATIVE ............................................................................................................... 17
3.1. Strategija Europe 2020 ........................................................................................ 17
3.2. Financijska omotnica za Republiku Hrvatsku 2014.-2020. ................................. 19
3.3. Strategija pametne specijalizacije ........................................................................ 22
4. EUROPSKI STRUKTURNI I INVESTICIJSKI FONDOVI (ESI) ........................... 25
4.1. Kohezijski fond (CF) ........................................................................................... 26
4.2. Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) ........................................................ 27
4.3. Europski socijalni fond (ESF) ............................................................................. 29
4.4. Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD) ................................... 31
4.5. Fond za pomorstvo i ribarstvo (EMFF) ............................................................... 32
4.6. Primjeri dobre prakse........................................................................................... 34
5. USPOREDNA ANALIZA ISKUSTAVA DRŽAVA EU .......................................... 36
5.1. Iskoristivost sredstava država članica u prošloj financijskoj perspektivi 2007.-2013. te alokacija sredstava u novoj financijskoj perspektivi 2014.-2020. ................ 36
5.2. Iskustvo države članice: Kohezijska politika u Sloveniji .................................... 42
6. POLOŽAJ LOKALNIH SAMOUPRAVA U ODNOSU NA EU STRATEŠKE PRIORITETE ................................................................................................................. 45
6.1. Uzorak za analizu županija .................................................................................. 46
6.2. Sveobuhvatna analiza županija s naglaskom na spremnost korištenja sredstava iz EU fondova ................................................................................................................. 48
6.3. Usklađenost predloženih projekata sa strateškim ciljevima .............................. 103
II
7. ZAKLJUČAK ........................................................................................................... 107
LITERATURA ............................................................................................................... III
POPIS TABLICA .......................................................................................................... VII
POPIS GRAFIKONA ................................................................................................... VIII
POPIS SLIKA .............................................................................................................. VIII
PRILOZI ......................................................................................................................... IX
1
1. UVOD
Jedna od temeljnih prednosti ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju jesu
mogućnosti korištenja europskih fondova. Iz europskog proračuna putem EU fondova u
razdoblju 2014.-2020. Republici Hrvatskoj dodijeljeno je 8,1 milijardi eura (državni
proračun Republike Hrvatske iznosi približno 123 milijarde kuna). Kada se tome pribroje
sredstva poljoprivredne politike koji iznose približno 3,3 milijarde eura riječ je o gotovo
jednom proračunu koji se daje na raspolaganje samo za poticanje rasta i razvoja hrvatskog
gospodarstva. Republika Hrvatska nikada nije imala toliko sredstava na raspolaganju koje
može usmjeriti u razvojne projekte.
Strukturu državnog proračuna najvećim dijelom čine plaće, socijalne naknade, mirovine
(preko 70 posto svih rashoda). Kada im se pribroje rashodi za kamate i ostali rashodi kao
što su subvencije, donacije i pomoći, za razvojne projekte i kapitalna ulaganja ostane tek
2 posto (približno oko 2 milijarde kuna). Radi usporedbe, sredstva koja su dodijeljena iz
europskih fondova na razini godine iznose 12 milijardi kuna. Zbog toga su europski
fondovi prilika koju Hrvatska mora iskoristiti. Potrebna je kontinuirano visoka razina
ulaganja svake godine kako bi se potrošila sredstva europskih fondova.
Da bi Hrvatska iskoristila svih 8,1 milijardu eura potrebno je imati pripremljeno i
provoditi 16,2 milijarde eura. Priprema projekata iznosi otprilike 3 do 5 posto vrijednosti
projekta što znači da bi središnja država trebala uložiti preko 800 milijuna eura u pripremu
projekata. Otkako je Republika Hrvatska punopravna članica Europske unije, od
1.7.2013. redovito svaki mjesec uplaćuje u Europski proračun 75 posto naplaćenih carina
te dio PDV i dio prihoda koji se računa prema visini BDP-a, odnosno na mjesečnoj razini
ukupan iznos je 300 milijuna kuna.
2
1.1. Predmet, problem i objekt istraživanja
Problem istraživanja ovog diplomskog rada jest nedovoljna iskorištenost europskih
fondova u Republici Hrvatskoj. Jedinice lokalne i regionalne (područne) samouprave
imaju izvrsne projekte koje žele implementirati, no problem predstavlja nizak fiskalni
kapacitet, odnosno nedostatak financijskih sredstava. Središnja država je ključna u
procesu odobravanja sredstava – dok god strateški dokumenti nisu odobreni i natječaji
raspisani, sredstva se ne mogu početi koristiti. Nema intenzivne pripreme projekata, nema
rasta i razvoja, nema povlačenja sredstava iz 2013. godine, nema strateških dokumenata
za 2014-2020.
Predmet istraživanja diplomskog rada jest analiza iskorištenosti sredstava iz europskih
fondova u funkciji povećanja konkurentnosti gospodarstva. Izuzev analize iskoristivosti
sredstava, analizirana je konkurentnost hrvatskog gospodarstva s aspekta različitih
metodologija kako bi se dobio uvid u nužnost poticanja razvojnih projekata i kapitalnih
ulaganja u Republici Hrvatskoj.
Objekt istraživanja su općine, gradovi i županije u Republici Hrvatskoj kojima je poslan
upitnik koji sadrži pitanja o pripremljenim projektima ili projektima koji su u pripremi.
Temeljem prikupljenog uzorka analizirana je struktura projekata po područjima.
1.2. Svrha i ciljevi istraživanja
Povezano s problemom istraživanja, predmetom i hipotezom, utvrđuje se svrha i cilj
istraživanja rada. Svrha rada je provesti sveobuhvatnu analizu projekata koje jedinice
lokalne i područne (regionalne) samouprave pripremaju, u kolikim investicijama,
analizirati razinu pripremljenosti dokumentacije, razinu uključenosti u izradu županijske
strategije te nacionalne Strategije pametne specijalizacije regija, istražiti temelje za
specijalizaciju svake pojedine županije, utvrditi postoje li organizirani klasteri u svakoj
županiji, navesti strateške dokumenti koji su na snazi i u pripremi.
3
Na temelju provedene analize, cilj je utvrditi razinu spremnosti lokalnih jedinica za
korištenje sredstava iz europskih fondova.
1.3. Radna hipoteza
Imajući na umu prethodno naveden problem istraživanja, predmet istraživanja i objekt
istraživanja, moguće je postaviti temeljnu radnu hipotezu: korištenjem sredstava
europskih fondova moguće je povećati konkurentnost lokalnih samouprava uz preduvjet
primjerenog djelovanja svih razina javne vlasti. Sustavnim proučavanjem europskih
fondova i mogućnostima koje Hrvatskoj stoje na raspolaganju u novoj financijskoj
perspektivi 2014-2020, donesene su osnovne pretpostavke o nedovoljnoj iskorištenosti
financijskih sredstava iz europskih fondovima.
Radna hipoteza može se konkretizirati s tri pomoćne hipoteze:
P.H. 1) Analiziranjem konkurentnosti hrvatskog gospodarstva s aspekta različitih
metodologija, mogu se stvoriti određene pretpostavke o nužnosti provođenja strukturnih
reformi te kapitalnih ulaganja s ciljem gospodarskog rasta i razvoja.
P.H. 2) Temeljem dobivenih spoznaja o projektima koji se pripremaju u županijama,
stvorene su pretpostavke da je većina projekata u fazama pripreme, no projekti se ne mogu
realizirati jer središnja država nije utvrdila strateške dokumente i raspisala natječaje.
P.H. 3) Temeljem prikupljenih informacija iz upitnika, donesene su pretpostavke da se
struktura projekata po područjima na razini RH najviše odnosi na javnu infrastrukturu,
posebice komunalnu (projekti vodoopskrbe i odvodnje, gospodarenja otpadom, rasvjete,
cesta) i društvenu (izgradnja i dogradnja škola, dječjih vrtića, obrazovnih institucija,
društvenih domova, uređenje i izgradnja turističkih kapaciteta i infrastrukture), a manji
broj projekata odnosi se na gospodarsku infrastrukturu (poduzetničke inkubatore,
gospodarske zone i drugu infrastrukturu koja podupire jačanje poduzetništva).
4
1.4. Znanstvene metode istraživanja
U izradi ovog diplomskog rada korištene su sljedeće metode: metoda indukcije i
dedukcije, metoda analize i sinteze, komparativne i deskriptivne metode, metoda
klasifikacije, matematička metoda, statistička metoda te metoda kompilacije.
1.5. Struktura rada
Rezultati istraživanja podijeljeni su u šest međusobno povezanih dijelova.
U prvom dijelu, UVODU, definirani su problem, predmet i objekt istraživanja,
postavljene su glavna i pomoćne hipoteze, određeni su svrha i cilj istraživanja, navedene
su znanstvene metode koje su korištene u radu te je prikazana struktura samog rada.
U drugom dijelu rada s naslovom ANALIZA KONKURENTNOSTI HRVATSKOG
GOSPODARSTVA S ASPEKTA RAZLIČITIH METODOLOGIJA, prikazani su
rezultati analiza konkurentnosti prema Godišnjaku svjetske konkurentnosti, Izvješću o
globalnoj konkurentnosti, Izvješću o društvenom razvoju te Indeksu održivog razvoja. Na
temelju rezultata prikazana je usporedba rezultata te dane preporuke za povećanje
konkurentnosti. Cilj je prikazati nužnost provođenja strukturnih reformi te kapitalnih
ulaganja putem europskih fondova.
Treći dio rada, MOGUĆNOSTI KORIŠTENJA EUROPSKIH SREDSTAVA I
ZAHTJEVI REGULATIVE, prikazuje temeljne odrednice i ciljeve Europe 2020,
strateških dokumenata koji su potrebni za korištenje EU fondova, prikazana je financijska
omotnica za Republiku Hrvatsku. Nadalje, daje se osvrt na strategiju pametne
specijalizaciju koja zahtijeva aktivnu i učinkovitu koordinaciju političkih intervencija.
5
U četvrtom dijelu, EUROPSKI STRUKTURNI I INVESTICIJSKI FONDOVI, dat
će se osvrt na kohezijsku politiku, odnosno fondove koje Hrvatskoj stoje na raspolaganju.
Prikazat će se vrste fondova te za svaki fond navesti primjer dobre prakse država članica.
Peti dio, USPOREDNA ANALIZA ISKUSTVA DRŽAVA EU, daje pregled
iskoristivosti sredstava država članica u prošloj financijskoj perspektivi 2007.-2013. te
alokacija sredstava u novoj financijskoj perspektivi 2014.-2020. Nakon toga, prikazat će
se iskustvo susjedne države Slovenije u korištenju EU fondova.
Šesti dio, ANALIZA UPITNIKA - POZICIJA ŽUPANIJA, GRADOVA I OPĆINA
U ODNOSU NA EU STRATEŠKE PRIORITETE, odnosi se na sveobuhvatnu analizu
županija s naglaskom na spremnost korištenja sredstava iz EU fondova te usklađenost
predloženih projekata sa strateškim ciljevima.
Šesti dio diplomskoga rada jest ZAKLJUČAK, a on predstavlja sintezu rezultata
istraživanja, spoznaja i stavova do kojih se došlo u diplomskome radu.
6
2. ANALIZA KONKURENTNOSTI HRVATSKOG
GOSPODARSTVA
U poglavlju koje slijedi analizirat će se konkurentnost hrvatskog gospodarstva s aspekta
različitih metodologija kako bi se ustanovila područja u kojima je Hrvatska najslabije
ocijenjena. Cilj analize konkurentnosti jest ustanoviti područja u kojima je hrvatsko
gospodarstvo najlošije ocijenjeno te preporučiti mjere koje se trebaju poduzeti kako bi se
sveukupna ocjena hrvatskog gospodarstva na globalnoj razini povećala. Analize
konkurentnosti koje se provode različitim metodologijama od krucijalne su važnosti za
razvoj hrvatskog gospodarstva. Ovom analizom ukazuje se na projektne prioritete koje
trebaju imati lokalne samouprave kako bi povećale konkurentnost na svojoj razini, ali i
na razini nacionalnog gospodarstva.
Tablica 1: Analiza konkurentnosti s aspekta različitih metodologija
Izvor: Obrada autorice
World Competitiveness
Yearbook
n/60
Global Competitiveness
Report
n/148
Human Development
Report
n/186
Happy Planet Indeks
n/151
1. SAD 1. Švicarska 1. Norveška 1. Kostarika
2. Švicarska 2. Singapur 2. Australija 2. Vijetnam
3. Singapur 3. Finska 3. SAD 3. Jamajka
4. Hong Kong 4. Njemačka 4. Nizozemska 4. Belize
5. Švedska 5. SAD 5. Njemačka 5. Indonezija
6. Njemačka 6. Švedska 6. Novi Zeland 6. El Salvador
7. Kanada 7. Hong Kong 7. Irska 7. Kolumbija
8. Ujedinjeni Arapski Emirati 8. Nizozemska 8. Švedska 8. Bangladeš
9. Danska 9. Japan 9. Švicarska 9. Panama
10. Norveška 10. Ujedinjeno Kraljevstvo 10. Japan 10. Kuba
14. Nizozemska 11. Norveška 21. Slovenija 43. Njemačka
17. Australija 42. Poljska 28. Češka 68. Poljska
18. Finska 46. Češka 33. Estonija 74. Singapur
30. Estonija 48. Litva 35. Slovačka 75. Slovačka
33. Češka 52. Latvija 39. Poljska 77. Bosna i Hercegovina
34. Litva 53. Južna Afrika 41. Litva 78. Hrvatska
35. Latvija 62. Slovenija 44. Latvija 82. Srbija
36. Poljska 73. Makedonija 47. Hrvatska 83. Češka
45. Slovačka 75. Hrvatska 64. Srbija 85. Slovenija
55. Slovenija 78. Slovačka 78. Makedonija 113. Estonija
52. Južna Afrika 87. Bosna i Hercegovina 81. Bosna i Hercegovina 118. Latvija
59. Hrvatska 101. Srbija 129. Južna Afrika 119. Litva
7
2.1. Godišnjak svjetske konkurentnosti
Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne objavio je rezultate
Godišnjaka svjetske konkurentnosti 2014., pod nazivom World Competitiveness Report
prema kojem je Hrvatska zauzela 59. mjesto od ukupno 60 vodećih svjetskih ekonomija.
Ovogodišnji pad pozicije za jedno mjesto svrstava Hrvatsku među najlošije države po
konkurentnosti između razvijenih ekonomija. Ljestvica konkurentnosti prikazuje više od
300 kriterija od kojih se 2/3 odnose na statističke indikatore, a 1/3 na istraživanje
mišljenja gospodarstvenika. Godišnjak svjetske konkurentnosti IMD posebno zanimanje
pobuđuje kod poslovne i političke zajednice jer donosi aktualne statističke i anketne
podatke o gospodarski najbitnijim državama svijeta, vrlo bitne pokazatelje u svijetlu
neujednačenog izlaska pojedinih država iz globalne krize
(http://www.konkurentnost.hr/Default.aspx?art=533&sec=2).
Tablica 2: Godišnjak svjetske konkurentnosti 2014
Izvor: Obrada autorice
2013. 2014. Promjena
GOSPODARSKI REZULTATI
Domaća ekonomija 60 59 -1
Međunarodna trgovina 38 44 6
Strana ulaganja 55 54 -1
Zaposlenost 58 57 -1
Cijene 27 22 -5
EFIKASNOST JAVNOG SEKTORA
Javne financije 54 42 -12
Fiskalna politika 47 46 -1
Institucije 56 56 0
Poslovna legislativa 49 50 1
Društveno okruženje 35 39 4
EFIKASNOST POSLOVNOG SEKTORA
Produktivnost i efikasnost 48 49 1
Tržište rada 60 59 -1
Financije 54 53 -1
Management 60 60 0
Stavovi i vrijednosti 60 60 0
INFRASTRUKTURA
Osnovna infrastruktura 50 49 -1
Tehnološka infrastruktura 44 45 1
Znanstvena infrastruktura 54 51 -3
Zdravlje i okoliš 34 36 2
Obrazovanje 42 43 1
Analiza konkurentnosti na uzorku od 60 država svijeta
8
Metodologija IMD-a temelji se na analizi četiri faktora konkurentnost koje uključuju opće
gospodarske rezultate, efikasnost javnog sektora, efikasnost poslovnog sektora i
infrastrukturu, a svaki od navedenih faktora sastoji se od 5 indeksa. Prema istraživanju,
najkonkurentnije gospodarstvo svijeta je SAD radi povećanja zapošljavanja, otpornosti
gospodarstva te inovacija u tehnologiju i infrastrukturu. Slijede Švicarska, Singapur,
Hong Kong, Švedska, Njemačka te Kanada.
Uspoređujući indekse dodijeljene Hrvatskoj s državama u okruženju, Hrvatska je zauzela
najlošiju poziciju. Drugim riječima, od nje je konkurentnija Češka (33. mjesto), Litva (34.
mjesto), Latvija (35. mjesto), Poljska (36. mjesto), Slovačka (45. mjesto) i Slovenija (55.
mjesto). Prvi put u istraživanje IMD-a Hrvatska je uvrštena 2006. godine, a od 2008. na
ljestvici je pala za čak 10 pozicija te bilježi kontinuirani pad konkurentnosti i drastično
zaostajanje za najkonkurentnijim državama svijeta. Istraživanjem koje je provedeno
2008. godine Hrvatska je zauzimala 49. mjesto te se tada iza nje nalazila Indonezija,
Argentina, Meksiko, Južna Afrika, Ukrajina i Venezuela, dok je danas lošija samo
Venezuela
(http://www.imd.org/uupload/IMD.WebSite/wcc/WCYResults/1/scoreboard_2014.pdf).
U okviru četiri stupa konkurentnosti, neznatan broj indikatora koji poboljšavaju hrvatsku
konkurentnost ocijenjen je pozitivno. U skupini gospodarskih rezultata, ukupnu ocjenu
podižu veliki prihodi od turizma, izvoz usluga i indeks troškova života, niske carinske
barijere, nizak porez na dobit, stabilnost tečaja te kratko vrijeme osnivanja poduzeća.
Ukupnu ocjenu efikasnosti poslovnog sektora podiže visok udio žena u ukupnoj
zaposlenosti, relativno niske plaće te relativno velik broj radnih sati. Pozitivno je
ocijenjeno ulaganje u telekomunikacijsku infrastrukturu, cijenu interneta, odnosa učitelja
i učenika što podiže sveukupnu ocjenu u segmentu infrastrukture. Pogoršanje ukupne
ocjene Hrvatske ublažio je indeks međunarodne trgovine koji se poboljšao za 6 pozicija
te društveno okruženje za 4 pozicije, a razlog tome jest pozitivna bilanca tekućih plaćanja
s inozemstvom, povećanje deviznih rezervi, poboljšanje tehnološke složenosti izvoza te
poboljšavanje carinske procedure.
9
U Hrvatskoj najveće prednosti predstavlja kvalificirana radna snaga, pouzdana
infrastruktura, visoka razina obrazovanja i troškovna konkurentnost, dok najveće
prepreke razvoju gospodarstva predstavljaju porezni sustav, sposobnost Vlade, stabilnost
i predvidljivost politika te učinkovito pravno i poslovno okruženje
(http://www.konkurentnost.hr/Default.aspx?art=533&sec=2).
S druge strane, većina indikatora ocijenjena je negativno. Najveći gubitak od 12 pozicija
koncentriran je na indekse javnih financija, slijedi gubitak od 5 pozicija u segmentu cijena
i 3 pozicije u segmentu znanstvene infrastrukture. Razlozi ovakvog pada pozicija u
odnosu na prethodnu godinu određeni su povećanjem proračunskog deficita, državnih
subvencija, kamatnih stopa te pada stranih ulaganja.
2.2. Izvješće o globalnoj konkurentnosti
Prema Izvješću o globalnoj konkurentnosti kojeg provodi Svjetski gospodarski forum,
Hrvatska je zauzela 75. mjesto od 148 država svijeta. Prema Izvješću, najproblematičniji
faktor u Hrvatskoj za pokretanje poslovanja jest neefikasna birokracija. Kako bi se sektor
malog i srednjeg poduzetništva ojačao, nužno je ukloniti administrativne barijere koje
koče trgovačka društva za ulazak u svijet poduzetništva. Kompleksni propisi pridonose
državnim rashodima jer što su oni složeniji, tim je više i posla za državne službenike koji
time moraju upravljati. Pojednostavnjenjem propisa istovremeno bi se podigla
konkurentnost malih i srednjih poduzetnika, a također bi se otvorila mogućnost
smanjivanja državnih rashoda
(http://www.weforum.org/reports/global-competitiveness-report-2013-2014).
10
Tablica 3: Analiza konkurentnosti prema Izvješću o globalnoj konkurentnosti
Izvor: Obrada autorice
Prema Izvješću o globalnoj konkurentnosti, glavni izazovi koji se Hrvatskoj nameću su
smanjenje barijera direktnim stranim ulaganjima, borba protiv neefikasne javne uprave,
smanjenje poreznog opterećenja poduzetnika (posebice u parafiskalnim i skrivenim
nametima), reforma obrazovnog sustava koji bi se trebao usredotočiti na vještine koje će
tržište tražiti u budućnosti, povećanje i reforma javnog ulaganja u istraživanje i razvoj uz
obvezivanje na povećanje postotka koji će biti tržišno isplativ te mnogo veća suradnja
između sveučilišta, poduzetnika i Vlade (Petričko, 2013).
2012./2013. 2013./2014. Promjena
Institucije 98 93 +5
Infrastruktura 44 42 +2
Makroekonomsko okruženje 60 67 -7
Zdravstvo i osnovno obrazovanje 60 66 -6
Visoko obrazovanje i trening 56 51 +5
Efikasnost tržišta roba 114 111 +3
Efikasnost tržišta rada 106 114 -8
Razvijenost financijskog tržišta 92 78 +14
Tehnološka spremnost 50 45 +5
Veličina tržišta 71 74 -3
Poslovna sofisticiranost 96 88 +8
Inovativnost 74 79 -5
Analiza konkurentnosti na uzorku od 148 država svijeta
11
Tablica 4: Rezultati Izvješća o globalnoj konkurentnosti
Izvor: Obrada autorice
Prema rezultatima Izvješća o globalnoj konkurentnosti, zaključuje se da je 2008. godine
Hrvatska imala konkurentnije gospodarstvo u odnosu na posljednje rezultate. Isto tako,
uočljivo je da su države u okruženje zauzele bolje pozicije od Hrvatske, tako da prema
posljednjim rezultatima samo su Slovačka (78. mjesto), Bosna i Hercegovina (87. mjesto)
te Srbija (101. mjesto) lošije rangirane. Konkurentnost Hrvatske kontinuirano pada, te je
potrebno provoditi strukturne reforme gospodarstva s naglaskom na učinkovito korištenje
sredstava iz europskih fondova.
Global Competitiveness
Report
2008./2009.
Global Competitiveness
Report
2011./2012.
Global Competitiveness
Report
2013./2014.
1. SAD 1. Švicarska 1. Švicarska
2. Švicarska 2. Singapur 2. Singapur
3. Danska 3. Švedska 3. Finska
4. Švedska 4. Finska 4. Njemačka
5. Singapur 5. SAD 5. SAD
6. Finska 6. Njemačka 6. Švedska
7. Njemačka 7. Nizozemska 7. Hong Kong
8. Nizozemska 8. Danska 8. Nizozemska
9. Japan 9. Japan 9. Japan
10. Kanada 10. Ujedinjeno Kraljevstvo 10. Ujedinjeno Kraljevstvo
15. Norveška 16. Norveška 11. Norveška
18. Australija 20. Australija 32. Estonija
32. Estonija 33. Estonija 42. Poljska
33. Češka 38. Češka 46. Češka
42. Slovenija 41. Poljska 48. Litva
44. Litva 44. Litva 52. Latvija
46. Slovačka 57. Slovenija 53. Južna Afrika
53. Poljska 64. Latvija 62. Slovenija
54. Latvija 69. Slovačka 73. Makedonija
61. Hrvatska 76. Hrvatska 75. Hrvatska
85. Srbija 79. Makedonija 78. Slovačka
89. Makedonija 95. Srbija 87. Bosna i Hercegovina
107. Bosna i Hercegovina 100. Bosna i Hercegovina 101. Srbija
12
2.3. Izvješće o društvenom razvoju
Izvješće o društvenom razvoju 2013 (Human Development Report, HDR) koje provodi
Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), Hrvatsku svrstava na 47. mjesto od 187
država svijeta uključenih u istraživanje. Tema posljednjeg Izvješća bila je Rast Juga:
društveni napredak u raznolikom svijetu (The Rise of the South: Human Progress in a
Diverse World)
(http://www.hr.undp.org/croatia/en/home.html).
Hrvatska je ovim istraživanjem zauzela posljednje mjesto u kategoriji visokog društvenog
razvoja. Visoki indeksi Hrvatske ostvareni su za dva pokazatelja: bruto nacionalni
dohodak po glavi stanovnika i očekivana životna dob u trenutku rođenja. Sveukupnu
ocjenu pogoršava područje obrazovanja (prosjek od samo 9,8 godina školovanja za
odrasle osobe starije od 25 godina) te izrazito visoka nejednakost čime se rezultat dodatno
pogoršava za 15,1 posto
(http://hdr.undp.org/sites/default/files/reports/14/hdr2013_en_complete.pdf).
13
Tablica 5: Rezultati Izvješća o društvenom razvoju
Izvor: Obrada autorice
Najviše ocjene na globalnoj ljestvici dodijeljene su Norveškoj, Australiji, SAD-u,
Nizozemskoj i Njemačkoj. Uspoređujući položaj Hrvatske s državama u okruženju,
prema Izvješću UNDP-a višu razinu društvenog razvoja postigle su Slovenija (21.
mjesto), Češka (28. mjesto), Estonija (33. mjesto), Slovačka (35. mjesto), Poljska (39.
mjesto), Litva (41. mjesto), Latvija (44. mjesto). U boljoj poziciji Hrvatska se nalazi i od
nekih država u susjedstvu: Srbije (64. mjesto), Makedonije (78. mjesto), Bosne i
Hercegovine (81. mjesto) koje spadaju u kategoriju visokog društvenog razvoja.
Human Development
Report
2005.
Human Development
Report
2011.
Human Development
Report
2014.
1. Island 1. Norveška 1. Norveška
2. Norveška 2. Australija 2. Australija
3. Australija 3. Nizozemska 3. SAD
4. Kanada 4. SAD 4. Nizozemska
5. Irska 5. Novi Zeland 5. Njemačka
6. Švedska 6. Kanada 6. Novi Zeland
7. Švicarska 7. Irska 7. Irska
8. Japan 8. Lihtenštajn 8. Švedska
9. Nizozemska 9. Njemačka 9. Švicarska
10. Francuska 10. Švedska 10. Japan
11. Finska 11. Švicarska 18. Singapur
12. SAD 21. Slovenija 21. Finska
22. Njemačka 22. Finska 21. Slovenija
25. Singapur 26. Singapur 28. Češka
27. Slovenija 27. Češka 33. Estonija
32. Češka 34. Estonija 35. Slovačka
37. Poljska 35. Slovačka 39. Poljska
42. Slovačka 39. Poljska 41. Litva
43. Litva 40. Litva 44. Latvija
44. Estonija 43. Latvija 47. Hrvatska
45. Latvija 46. Hrvatska 64. Srbija
47. Hrvatska 59. Srbija 78. Makedonija
66. Bosna i Hercegovina 74. Bosna i Hercegovina 81. Bosna i Hercegovina
69. Makedonija 78. Makedonija 129. Južna Afrika
14
Uspoređujući rezultate razvoja država u novije vrijeme s onima postignutih u 2000.
godini, trendovi su pozitivni što znači da nijedna država nije ostvarila nižu vrijednost
indeksa društvenog razvoja.
Ključna poruka Izvješća je da društveno blagostanje ne ovisi isključivo o novcu, već je
ono preduvjet više faktora kao što su obrazovne i zdravstvene mjere, a cilj razvoja je
stvaranje povoljne okoline koja ljudima može pomoći da ostvare zdrav, dug i kreativan
život.
U zaključku Izvješća navodi se da svijet ima sve manje nejednakosti, a razlog tome je
brzi rast Brazila, Kine i Indije koji transformiraju globalne ekonomske odnose te mnoštvo
ljudi spašavaju od siromaštva. Životni uvjeti i životne prilike toliko velikog broja ljudi
nikad se u povijesti nisu mijenjali toliko dramatično i brzo, a na to upućuju statistički
podaci smanjenja ekstremnog dohodovnog siromaštva s 43 posto u 1990. godini na 22
posto u 2008. Prema Izvješću, do 2020. godine ukupna proizvodnja Kine, Indije i Brazila
zajedno će nadmašiti agregiranu proizvodnju šest tradicionalnih ekonomskih lidera, a do
2050. dosegnut će razinu od 40 posto svjetskog gospodarstva
(http://www.poslovni.hr/hrvatska/hrvatska-u-skupinu-zemalja-vrlo-visokog-drustvenog-
razvoja-234140#).
U Izvješću se navodi da Sjever i gospodarski sve jači Jug povezuje Istok koji se rapidno
mijenja, dok se Hrvatska spominje u kontekstu rastuće ekonomije, koja se, uz Rusiju,
Kazahstan i Tursku, pretvara u pružatelje razvojne pomoći. Prema uzoru na najuspješnije
države svijeta za koje se navodi da su proaktivne razvojne države, Hrvatskoj se savjetuje
da nastoji iskoristiti sve strateške prilike i prednosti koje posjeduje u pogledu svjetske
trgovinske razmjene. Potrebno je više sredstava ulagati u razvoj društvenog kapitala i to
jačanjem socijalnih usluga, zdravstvenih i obrazovnih programa. U cilju održavanja tih
uspjeha, u Izvješću se preporučuju četiri prioriteta javnih politika: jačanje jednakosti,
pružanje prava glasa i sudjelovanja, suočavanje s izazovima zaštite okoliša te upravljanje
demografskim promjenama.
15
2.4. Indeks održivog razvoja
Istraživanje koje provodi nezavisni londonski think-tank New Economics Foundation
razvio je metodologiju Indeksa održivog blagostanja korištenjem podataka UN-a,
takozvani „Happy Planet Index“ ili Indeks sreće. Prema Izvješću, preduvjet sretnog i
kvalitetnog života je održivo korištenje prirodnih resursa, a izražava se u ekološkom
otisku koji prikazuje koliko površine je ljudima potrebno da zadovolje sve svoje potrebe
(energija, transport, hrana, otpad, infrastruktura, voda i drugo), te je pogodan i za
računanje na individualnoj razini, na razini grada, regije, države ili cijelog svijeta pa i na
razini tvrtke, škole i slično.
Prema Izvješću, indeks sreće nije uvjetovan bogatstvom te, shodno tome, u istraživanje
nije uključeno bogatstvo države i BDP, već stupanj zadovoljstva stanovnika, njihov
životni vijek i politika zaštite okoliša. Hrvatska je svrstana u srednje sretne europske
zemlje te zauzima 78. mjesto, a ljestvicu predvode Kostarika, Vijetnam, Jamajka, Belize
i Indonezija. Od država u okruženju, od Hrvatske je „sretnija“ Poljska (68. mjesto),
Slovačka (75. mjesto) i Bosna i Hercegovina (77. mjesto), dok je niže mjesto na ljestvici
zauzela Srbija (82. mjesto), Češka (83. mjesto) i Slovenija (85. mjesto)
(http://www.happyplanetindex.org/data/).
Prema provedenom istraživanju, Kostarika je najsretnija država svijeta kada se u fokus
istraživanja stavlja sreća pojedinca povezana s okolišem, a temeljni razlozi koji Kostariku
stavljaju na vrh ljestvice su dugi životni vijek od 78,5 godina, nizak ekološki trag, 90
posto energije se dobiva iz obnovljivih izvora, polovica teritorija je prekrivena šumama,
postoji snažna socijalna povezanost među prijateljima, obiteljima i susjedima, sveprisutni
su socijalni i edukativni programi te visoka stopa tolerancije u odnosu na društvene
različitosti i drugačija razmišljanja.
16
2.5. Usporedba rezultata istraživanja
U završnom poglavlju ove cjeline prikazat će se usporedba rezultata analiza te dati
preporuke za poboljšanje ocjene konkurentnosti.
Grafikon 1: Analiza konkurentnosti Hrvatske prema različitim metodologijama
Izvor: Obrada autorice
Kada uspoređujemo rezultate analiza različitih metodologija, evidentno je da se
sveukupna konkurentnost Hrvatske smanjivala tijekom posljednjih godina. Razlozi pada
konkurentnosti Hrvatske u ovako kratkom razdoblju jesu neprilagodljive politike vlade,
visoka cijena kapitala, porezi i doprinosi, neefikasan regulativni i pravni okvir, nizak
ekonomski rast, slaba otpornost na krizu, brojne tržišne i administrativne barijere, izrazito
visoka stopa nezaposlenosti, visoka cijena kapitala, slaba razvijenost poduzetništva, niska
razina ulaganja u razvoj tehnologija, niska razina ulaganja u istraživanje i razvoj i transfer
znanja. Na temelju provedenog istraživanja, ključne poruke koje se Hrvatskoj savjetuju
jesu orijentiranje prema provođenju strukturnih reformi u cilju pokretanja investicija i
otvaranja novih radnih mjesta kako bi se oporavilo gospodarstvo (fiskalna disciplina,
izvozno okrenuta proizvodnja, jačanje sektora poduzetništva).
47496158
76
4659
75
47
WORLD COMPETITIVENESS
YEARBOOK
GLOBAL COMPETITIVENESS
REPORT
HUMAN DEVELOPMENT
REPORT
Analiza konkurentnosti Hrvatske
prema različitim metodologijama
2005. 2008. 2011. 2014.
17
3. MOGUĆNOSTI KORIŠTENJA EUROPSKIH SREDSTAVA I ZAHTJEVI REGULATIVE
Poglavlje koje slijedi podijeljeno je na tri dijela. Prikazat će se temeljni ciljevi Europe
2020 te sedam inicijativa kojima će nastojati ubrzati dostizanje svakog od postavljenih
ciljeva i istaknutih prioriteta. Nakon toga, slijedi razrada financijske omotnice za
Republiku Hrvatsku u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014.-2020.
Poglavlje završava strategijom pametne specijalizacije koja bi trebala biti utemeljena na
znanju koji će biti prioritetni investicijski sektori pri korištenju Europskih strukturnih i
investicijskih fondova.
3.1. Strategija Europe 2020
Za potrebe planiranja nacionalnih razvojnih dokumenata, regionalnih i županijskih
razvojnih strategija, strateškog planiranja gospodarskih subjekata te prilikom planiranja i
pripreme projekata na regionalnoj i lokalnoj razini, gospodarskih i svih drugih projekata
koje se planira financirati iz EU fondova potrebno je imati na umu prioritete i ciljeve
strategije Europe 2020. Ona daje jasne odgovore kakvi su projekti prihvatljivi za
financiranje iz europskih fondova. To su prije svega projekti koji doprinose:
gospodarskom rastu i zapošljavanju, razvoju inovacija i novih tehnologija, dugoročnoj
održivosti rasta, ali i društva u cjelini, te onih koji potiču uključenost pojedinca i
zajednice. To su projekti koji štite okoliš i štede resurse, potiču i utemeljeni su na novim
znanjima i vještinama, podižu kvalitetu života lokalne zajednice. Takvi projekti mogu
doći iz raznih sektora i od raznih nositelja (Tufekčić, 2013:21).
18
Pokrenuta 2010. godine, Europe 2020 predstavlja desetogodišnju strategiju Europske
unije za rast i zapošljavanje. Strategija znači mnogo više od samog prevladavanja
financijske krize od koje se većina gospodarstva Europe postupno oporavlja, već se
odnosi i na rješavanje nedostataka modela rasta i kreiranje uvjeta za pametan
(razvijanjem ekonomije utemeljene na znanju i inovaciji), održiv (promicanje ekonomije
koja učinkovitije iskorištava resurse, koja je zelenija i konkurentnija ) i uključiv rast
(njegovanje ekonomije s visokom stopom zaposlenosti koja donosi društvenu i
teritorijalnu povezanost)
(http://ec.europa.eu/europe2020/europe-2020-in-a-nutshell/index_en.htm).
Europska unija mora definirati gdje želi biti 2020. godine. S tom namjerom Europska
komisija predlaže sljedeće glavne ciljeve EU
(http://www.mobilnost.hr/prilozi/05_1300804774_Europa_2020.pdf):
· 75 % populacije u dobi između 20- 64 godina trebalo bi biti zaposleno;
· 3 % BDP-a EU treba investirati u istraživanje i razvoj;
· Treba ispuniti klimatsko-energetske ciljeve „20/20/20“ (uključujući i povećanje
do 30 % smanjenja emisije ukoliko okolnosti dozvoljavaju);
· Postotak osoba koje rano napuste školovanje trebao bi biti ispod 10 %, a najmanje
40 % mlađe generacije trebalo bi završiti tercijarni stupanj obrazovanja;
· 20 milijuna manje ljudi trebalo bi biti u opasnosti od siromaštva.
Europska komisija istaknula je sedam inicijativa kojima će nastojati ubrzati dostizanje
svakog od postavljenih ciljeva i istaknutih prioriteta (Tukekčić, 2013:13-14):
· Inovativna Unija – Poboljšanje okvira i pristupa izvorima financiranja za
istraživanje i inovacije, te osiguravanje da se inovativna ideja pretvori u proizvod
ili uslugu koja kreira rast i zapošljavanje,
· Mladi na potezu – Poboljšavanje kvalitete obrazovnog sustava i olakšavanje
ulaska mladih na tržište rada,
· Digitalno vrijeme za Europu - Ubrzavanje uvođenja brzog interneta i
ostvarivanje koristi jedinstvenog digitalnog tržišta za stanovništvo i gospodarstvo,
19
· Efikasna upotreba resursa u Europi – Povećanje efikasnosti gospodarstva u
upotrebi resursa, povećanje korištenja energije iz obnovljivih izvora,
moderniziranje prijevoznog sektora i promoviranje energetske učinkovitosti,
· Industrijska politika za vrijeme globalizacije – Poboljšavanje poslovnog
okruženja, posebice za male i srednje poduzetnike, te poticanje razvoja snažne
industrijske osnove koja će biti konkurentna na svjetskom tržištu,
· Vrijeme za nove vještine i zapošljavanje – Moderniziranje tržišta rada, kroz
cjeloživotno obrazovanje i veću mobilnost osigurati bolje uravnoteženje ponude i
potražnje na tržištu rada,
· Europska platforma protiv siromaštva – Osigurati društvenu i teritorijalnu
koheziju takvu da korist od rasta gospodarstva bude što šire raspoređena, te da se
siromašnima i društveno isključenima osigura život u dostojanstvu i društvenoj
uključenosti.
Inicijativama su određene mjere koje, za postizanje pametnog, održivog i uključivog
rasta, treba poduzeti na razini Europske unije, te mjere koje se očekuju od država članica.
Iz ovih se mjera na razini država članica može prepoznati aktivnosti i projekte koji će se
podupirati i financirati iz europskih fondova.
3.2. Financijska omotnica za Republiku Hrvatsku 2014.-2020.
Financijska omotnica za kohezijsku politiku EU u razdoblju 2014-2020 iznosi 376
milijardi eura i ona je druga po izdašnosti u Europskom proračunu, odmah iza zajedničke
poljoprivredne politike. Iz perspektive u perspektivu povećavaju se izdvajanja za
kohezijsku politiku, a najveće je bilo nakon ulaska 10+2 države u petom valu proširenja
(http://ivana-maletic.com/index.php/vijesti/item/127-panel-27112013).
Financijska perspektiva predstavlja višegodišnji financijski okvir za proračunske
prioritete EU tijekom srednjoročnog razdoblja. Republika Hrvatska, kao članica
Europske unije, svaki mjesec uplaćuje dio prihoda u proračun Unije.
20
Riječ je o tzv. vlastitim prihodima koje čine prihodi od carina (75 posto naplaćenih carina
uplaćuje se u proračun Unije, a 25 posto ostaje u državi za operativne troškove carinske
uprave), dio PDV-a, nameti na šećer i dio po izračunu iz BDP-a. Ukupno je od 1. srpnja
2013. do kraja 2013. uplaćeno 1,8 milijardi kuna, a u prva četiri mjeseca 2014. 222
milijuna eura odnosno 1,7 milijardi kuna. Ukupno je u prvih deset mjeseci članstva u
europski proračun uplaćeno 3,5 milijardi kuna (Maletić, 2014).
Europska komisija predstavila je 29.6.2011. višegodišnji proračun za razdoblje 2014-
2020 Predložen je ukupan iznos od 1,025 milijardi eura za stvaranje obveza (in
commitments 1.05% of the EU GNI) i 972.2 milijardi eura za plaćanja (in payments 1%
of EU GNI). Predloženi iznos umanjen je za 7% te ukupna perspektiva iznosi 959,9
milijardi eura. 2014. godina je godina nove financijske perspektive (2014-2020) te nisu
definirani točni iznosi, ali se u financijskoj omotnici navodi da će sredstva fondova biti
za 2,33 puta veća u odnosu na 2013. godinu, te u 2015. godini za 3 puta veća u odnosu
na 2013. godinu. Dakle na razini prve dvije godine članstva Hrvatska dolazi do sličnih
brojki koje su već ranije prezentirane od strane Europske komisije, a to je oko 2,2
milijarde eura za Kohezijsku politiku. Kada se doda poljoprivredna politika i sve ostale
potpore iznos sredstava je preko 3 milijarde eura (Maletić, 2014).
Još uvijek je u tijeku rasprava i odlučivanje o višegodišnjem financijskom okviru za 2014.
– 2020. Europska komisija je još 2012. poslala okvirni prijedlog financijske omotnice za
Republiku Hrvatsku koji je bio izračunat prije dogovora o smanjenju ukupnog
financijskog okvira. U nastavku se daje tablični prikaz pripremljen prema prvom
prijedlogu Europske komisije izmijenjenu na način da su uzeta u obzir naknadna
smanjenja proračuna. Iz tablice se vidi da je za Republiku Hrvatsku samo iz kohezijske
omotnice (Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond i Kohezijski fond)
predviđeno 8,1 milijardi eura.
Kada se tome dodaju sredstva poljoprivredne politike (tržišne mjere i direktna plaćanja te
Fond za ruralni razvoj od oko 330 milijuna eura godišnje) od 3,3 milijarde eura dolazimo
do iznosa od 11,4 milijardi eura odnosno 85,5 milijardi kuna što je gotovo jedan čitav
godišnji proračun Republike Hrvatske.
21
To su sredstva s kojima se uz dobru i pametnu pripremu mogu preokrenuti negativni
trendovi u Republici Hrvatskoj i potaknuti investicije, rast, razvoj i zapošljavanje.
Projekti se iz europskih fondova ne financiraju u stopostotnom iznosu te je potrebno
samostalno uložiti dio sredstava. Uz to, važno je imati zalihu projekata i uzeti u obzir da
dio troškova projekta nije prihvatljiv za EU financiranje te ih je potrebno financirati
samostalno (Maletić, 2014).
Tablica 6: Financijska sredstva za Republiku Hrvatsku u višegodišnjem financijskom
okviru 2014-2020
FINANCIJSKA SREDSTVA PREDVIĐENA ZA REPUBLIKU HRVATSKU U
VIŠEGODIŠNJEM FINANCIJSKOM OKVIRU 2014-2020
(EUR milijuni – 2011 cijene)
ODOBRENA SREDSTVA
(COMMITMENT
APPROPRIATIONS)
2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 TOTAL
2014-2020
1. Pametan i uključiv rast 1011 1.203 1236 1264 1296 1327 1358 8695
od čega: ekonomska, socijalna i
teritorijalna kohezija
939 1128 1156 1181 1208 1235 1262 8108
2. Održivost: prirodni resursi 425 443 453 461 483 504 524 3293
od čega: tržišne mjere i direktna
plaćanja
110 124 137 151 179 206 231 1140
3. Sigurnost i građanstvo 82 29 29 29 29 29 29 254
4. EU kao globalni partner 0 0 0 0 0 0 0 0
5. Administracija 74 71 71 71 71 71 71 498
od čega: administrativni troškovi u
institucijama
74 71 71 71 71 71 71 498
6. Kompenzacije 25 0 0 0 0 0 0 25
UKUPNA ODOBRENA
SREDSTVA
1617 1746 1788 1825 1878 1930 1982 12765
UKUPNE ISPLATE 511 815 1193 1524 1639 1803 1765 9249
Izvor: Obrada autorice prema Maletić, 2014.
22
U prvih šest mjeseci članstva, odnosno od 1.7. 2013. do 31.12. 2013. godine, Hrvatskoj
kao novoj članici Europske unije dodijeljeno je 449,4 milijuna eura za korištenje
europskih fondova kroz Kohezijsku politiku (tri fonda iz kojih će se financirati razvojni
projekti, a to su Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond i Kohezijski
fond). Od 2014. godine nadalje taj iznos se povećava i na godišnjoj razini iznosi 1,2
milijardi eura (prva godina 60%, druga 80% i treća nadalje 100% alokacije).
3.3. Strategija pametne specijalizacije
Pametna specijalizacija je proces utvrđivanja prioriteta u nacionalnim i regionalnim
inovacijskim strategijama kako bi se postigla gospodarska transformacija i industrijska
reforma izgrađivanjem i razvijanjem konkurentskih prednosti. Stavljanje namjenskih
strategija pametne specijalizacije u funkciju predloženo je od Europske komisije kao
preduvjet za dodjelu sredstava iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova od 2014
(Hahn, 2014).
Cilj takvih strategija je pomoći pri smanjivanju nejednakosti rasta u EU, fokusiranjem
Strukturnih fondova EU na investicije koje potiču inovacije i industrijsku reformu.
Dodatan naglasak tih strategija je na njihovoj sposobnosti da pokrenu bolju koordinaciju
planova regionalnih investicija na međunarodnoj razini, prikupljujući aktivnosti kako bi
se povećala kritična masa, te na njihovom doprinosu zajedničkim europskim izazovima i
inovacijskim planovima. Razvijanje Strategija istraživanja i razvoja za pametnu
specijalizaciju zahtjevan je zadatak, osobito u zemljama koje imaju malo iskustva u izradi
inovacijskih politika s uključenošću dionika, te u u njihovoj provedbi i evaluaciji (Hahn,
2014).
Razvijanje ovih strategija može biti izazov čak i za države s dobro funkcionirajućim
inovacijskim eko-sustavima, budući da, kako bi se postigao maksimalan učinak pri
korištenju EU sredstava, postoji zahtjev za strateškim pristupom, s prioritetima koje treba
utvrditi i teškim izborima koje treba napraviti. Komisija je stoga kreirala alate kako bi se
državama članicama i regijama pomoglo da razviju svoje pojedinačne Strategije pametne
specijalizacije (Hahn, 2014).
23
Proces izrade Strategije pametne specijalizacije sastoji se od šest koraka (Rajaković,
2013):
· Analiza nacionalnih/regionalnih potencijala za inovacije
· Upravljanje – partnerstvo svih dionika
· Vizija razvoja
· Utvrđivanje ciljeva i prioriteta
· Definiranje miksa politika i akcijskog plana
· Uspostava sustava monitoringa i evaluacije
Pametna specijalizacija zahtijeva aktivnu i učinkovitu koordinaciju političkih intervencija
(primjerice kombinaciju politika i usklađivanje političkih instrumenata, kao što su
klasterske politike) kako bi se omogućila strateška koordinacija. Osim toga, zahtijeva i
dugoročne vizije od strane kreatora politike, ali i raznih drugih dionika. One odražavaju
hitnost u donošenju teških odluka u vremenima teških tranzicija pod oštrim proračunskim
ograničenjima (OECD – synthesis report on innovation driven growth in regions: the role
of smart specialisation, 2012).
Prema Inovacijskom semaforu unije iz 2013., Hrvatska je trenutno ispod prosječnog
umjerenog inovatora. Drugim riječima, Hrvatska ima jednu od najnižih stopa ulaganja u
R&D u EU (0,7 posto BDP-a), od čega visok udio dolazi iz javnih izvora te regionalnu
nejednakost u ulaganju u R&D (učinak R&D koncentriran u sjeverozapadnoj Hrvatskoj).
Stope ulaganja mogu se povećati ukoliko se povećaju transnacionalne veze, pojačaju
tehnološke apsorpcije od strane poslovnog sektora te razviju veze između akademija i
kompanija. Učinkovitost ulaganja u R&D i inovacije je važno pitanje, budući da se ono
rijetko prenosi u komercijalno održivo znanje, jer su znanost i inovacijske politike
prvenstveno usredotočene na javnu znanost. Očito je da postoji prostor za bolje korištenje
inovacijskog potencijala Hrvatske kojeg bi prvenstveno trebalo osloboditi u privatnom
sektoru. Mi vidimo korištenje Strukturnih fondova EU za inovacije na strateški, ciljani
način kao važan element koji će doprinijeti oporavku Hrvatske (Hahn, 2014).
24
Važan aspekt jest da se ključni nacionalni i regionalni inovacijski dionici (uključujući one
iz privatnog sektora) angažiraju na razvoju Strategije, kako bi se izgradio kapacitet i za
strateško planiranje i za realizaciju te kako bi se to učinilo sa žarom i predanošću.
25
4. EUROPSKI STRUKTURNI I INVESTICIJSKI FONDOVI
(ESI)
Cilj kohezijske politike jest postizanje održivog i ujednačenog razvoja uz jačanje
gospodarske i socijalne kohezije Unije. Kohezijska politika podržava otvaranje novih
radnih mjesta, gospodarski rast, konkurentnost, održivi razvoj te visoku kvalitetu života.
Poglavlje koje slijedi posvećeno je oblicima fondova u okviru kohezijske politike:
Kohezijski fond (CF), Europski fond za regionalni razvoj (ERDF), Europski socijalni
fond (ESF), Poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD) te Fond za pomorstvo i
ribarstvo (EMFF). Osim teoretskog dijela, prikazat će se i primjeri projekata država
članica.
Dio Europske komisije zadužen za kohezijsku politiku EU je Glavna uprava za regionalnu
politiku, odnosno DG REGIO (Dalić i suradnici, 2007:64).
Slika 1: Europski strukturni i investicijski fondovi
Izvor: Obrada autorice
26
4.1. Kohezijski fond (CF)
Kohezijski fond pomaže državama članicama s bruto nacionalnim dohotkom nižim od
90% prosjeka EU 28 investirati u transeuropsku prometnu infrastrukturu (TNT-T mreža)
i zaštitu okoliša. Dio proračuna Kohezijskog fonda čini i 10 milijuna eura namijenjenih
financiranju prometne infrastrukture putem programa Connecting Europe Facility. U
području prometa, osim za TEN-T mreže, Kohezijski fond će podržavati projekte u
prometu i gradskom prijevozu koji rezultiraju niskom emisijom CO2 (Tufekčić,
2013:171).
Korisnici programa:
Iako je u Kohezijskom fondu uglavnom riječ o financiranju velikih nacionalnih projekata
čiji su korisnici tijela javne vlasti, prilike za poslovni sektor otvaraju se kroz sudjelovanje
u postupcima javne nabave za isporuku dobara i usluga, te obavljanje radova kao što su
različite studije, građevinski radovi i slično
(http://www.europskifondovi.eu/sites/default/files/Kohezijski%20fond.pdf ).
Proračun programa:
Do kraja 2013. godine, ukupna sredstva koja su namijenjena Hrvatskoj za financiranje
projekata iz ovog područja iznose 655 milijuna eura. Hrvatskoj je iz Kohezijskog fonda
kroz Operativni program Okoliš do kraja 2013. godine namijenjeno 149,8 milijuna eura,
a u razdoblju od 2014. do 2020. godine, Hrvatskoj će na raspolaganju biti oko 8 milijardi
eura iz ovog fonda (http://www.europski-
fondovi.eu/sites/default/files/Kohezijski%20fond.pdf).
Prioritetna područja ulaganja:
(http://www.europski-fondovi.eu/sites/default/files/Kohezijski%20fond.pdf):
· Promet, s naglaskom na investicije u Transeuropsku prometnu mrežu, posebice
u njene sastavnice od europskog interesa, koje je definirala Unija.
27
Transeuropska prometna mreža predstavlja jedinstvenu, multimodalnu mrežu
koja objedinjuje kopnene, zračne i pomorske prometne mreže, a s ciljem
osiguravanja što bržeg protoka ljudi i roba diljem teritorija EU-a, pri tome
osiguravajući međunarodnu prometnu povezanost.
· Okoliš, s naglaskom na ulaganja u upravljanje otpadom i vodama. Međutim, kroz
Kohezijski fond mogu se financirati projekti koji pozitivno utječu na održivi
razvitak, uz uvjet da takvi projekti imaju pozitivan učinak na okoliš. Tako je
primjerice, kroz Kohezijski fond moguće ulagati u projekte vezane za energetsku
učinkovitost i obnovljive izvore energije. Ulagati se može i u prometnice izvan
transeuropske prometne mreže, željeznicu, riječni i morski promet, intermodalne
prometne sustave i u njihovo uvezivanje, upravljanje putovima, zračni i pomorski
promet, čišći gradski i javni prijevoz.
4.2. Europski fond za regionalni razvoj (ERDF)
Europski fond za regionalni razvoj podupire jačanje ekonomske i socijalne kohezije u
Europskoj uniji kroz smanjenje ekonomskih razlika među regijama najvećim dijelom
putem ulaganja u infrastrukturu i fizički kapital.
ERDF pomaže regionalni i lokalni razvoj te, obzirom na financijski kapacitet i mogući
raspon ulaganja ovog fonda, najznačajnije treba doprinijeti svim prioritetima europske
krovne strategije Europe 2020 za pametan, održiv i uključiv rast te posebno istaknutim
mjerljivim ciljevima. U programskom je razdoblju 2014. - 2020. ERDF jedini fond koji
financira aktivnosti i projekte u okviru svih jedanaest zacrtanih prioritetnih područja. U
razdoblju 2014. – 2020. ERDF na razini cijele EU na raspolaganju ima 183 milijarde
eura od čega se 122,7 milijardi eura odnosi na pomoć slabije razvijenim regijama, 21,9
milijardi prijelaznim regijama, 26,6 milijardi razvijenim regijama te 11,9 milijardi za
teritorijalnu suradnju (http://issuu.com/ivanamaletic/docs/poduzetnici).
28
Korisnici programa:
(http://www.europski-
fondovi.eu/sites/default/files/Europski%20fond%20za%20regionalni%20razvoj_0.pdf)
Sredstva fonda moći će koristiti istraživački centri, lokalne i regionalne vlasti, škole,
korporacije, trening centri, državna uprava, mala i srednja poduzeća, sveučilišta, udruge.
Osim za njih, sredstva će biti dostupna i za javna tijela, neke organizacije privatnog
sektora (osobito mala poduzeća), nevladine organizacije, volonterske organizacije. Strane
tvrtke s bazom u regiji koja je pokrivena relevantnim operativnim programom mogu se
također prijaviti pod uvjetom da zadovoljavaju europska pravila javne nabave.
Proračun:
(http://www.europski-
fondovi.eu/sites/default/files/Europski%20fond%20za%20regionalni%20razvoj_0.pdf)
U razdoblju od 2014. do 2020. godine, očekivana sredstva proračuna iznose 183,3
milijarde eura. Hrvatskoj je iz Europskog fonda za regionalni razvoj do kraja 2013. godine
dodijeljeno ukupno 228,4 milijuna eura kroz Operativne programe Promet i Regionalna
konkurentnost.
Prioritetna područja ulaganja (Maletić, 2014:11):
• Proizvodne investicije koje stvaraju i čuvaju radna mjesta, a putem izravne
pomoći malim i srednjima poduzetnicima
• Investicije u infrastrukturu koje osiguravaju osnovne usluge za građane u
području energije, zaštite okoliša, prometa te informacijske i komunikacijske
tehnologije
• Investicije u društvenu, zdravstvenu i obrazovnu infrastrukturu
• Tehnička pomoć.
29
Sve aktivnosti koje se žele financirati morat će doprinositi ovim prioritetima definiranim
u okviru europske regulative za ERDF. Kako bi se osigurala koncentracija investicija u
ove prioritete, određene su minimalne alokacije za neka od prioritetnih područja.
Nerazvijene regije mogu birati širi raspon prioriteta ulaganja što odražava njihov širi
raspon potreba. Međutim, i ove regije će morati minimalno 50 posto ERDF sredstava
alocirati na energetsku učinkovitost, obnovljivu energiju, inovacije i podršku malim i
srednjim poduzetnicima (Maletić, 2014).
4.3. Europski socijalni fond (ESF)
Europski socijalni fond je najvažniji europski financijski instrument za ulaganje u ljudski
potencijal. ESF promovira visoku razinu zaposlenosti i kvalitete radnih mjesta, pomaže
geografsku i profesionalnu mobilnost radnika, brine o njihovoj prilagodbi promjenama,
potiče i pomaže dostizanje visoke razine obrazovanja i obuke, promovira jednakost
spolova, jednake mogućnosti i nediskriminaciju, jača društvenu uključenost i pomaže
borbu protiv siromaštva čime doprinosi prioritetima Europske unije u smjeru jačanja
ekonomske, socijalne i prostorne kohezije (Tufekčić, 2013:168).
Korisnici programa
(http://www.europski-fondovi.eu/sites/default/files/Europski%20socijalni%20fond.pdf):
Financijska sredstva iz ESF-a dostupna su putem država članica i regija što znači da
program ne financira projekte direktno iz Bruxellesa. Program se provodi kroz pojedine
projekte koji se odvijaju pod vodstvom različitih organizacija kao što su javne uprave,
poduzeća, nevladine organizacije i socijalni partneri aktivni na području zapošljavanja i
socijalne uključenosti. Zahtjev za financiranje mogu podnijeti i drugi oblici organizacija
iz javnog i privatnog sektora kao što su lokalne i regionalne vlasti, obrazovne institucije,
nevladine institucije, sindikati, radnička tijela, predstavnici industrije i profesionalne
udruge pojedinih poduzeća.
30
Proračun (Maletić, 2014:19):
U financijskoj perspektivi 2007.–2013. (šest mjeseci članstva) Hrvatska je imala na
raspolaganju 60 milijuna eura, dok je u novoj financijskoj perspektivi 2014. – 2020. na
raspolaganju 1,4 milijarde eura, tj. 200 milijuna eura godišnje.
Prioritetna područja ulaganja:
(http://www.europski-fondovi.eu/sites/default/files/Europski%20socijalni%20fond.pdf)
· Poticanje ulaganja u ljudske resurse unaprjeđivanja vještina radne snage kroz
cjeloživotno učenje, inovacije i poduzetništvo, ICT (informatičko društvo) i
usavršavanje vještina upravljanja, profesionalno usmjeravanje, obuka predavača
u različitim stručnim područjima i sl.)
· Prilagodba gospodarskim promjenama: produktivnija organizacija rada, ciljana
znanja i vještine, zapošljavanje i obuka (restrukturiranje)
· Poboljšanje pristupa tržištu rada kroz modernizaciju i jačanje institucija, aktivnim
mjerama zapošljavanja (npr. samozapošljavanje), uključenje žena i imigranata
· Socijalna uključenost koja se odnosi na osjetljive skupine, njihovo zapošljavanje,
relevantnu pomoć i usluge te borba protiv svakog vida diskriminacije
· Podržati rad službi za zapošljavanje i njihovo umrežavanje s istraživačkim
centrima, provoditi studije o potrebama za određenim profilom radne snage
Partnerstvom do reformi (dijalog i suradnja u policy-making procesu) za područja
određena za Cilj 1, također: jačanje administrativne sposobnosti u državnoj upravi
i javnom sektoru u području gospodarstva, zapošljavanja, socijalne politike,
okoliša i pravosuđa; reforma znanosti i obrazovanja; jačanje ljudskih potencijala
u istraživanju i razvoju; mjere cjeloživotnog učenja.
31
4.4. Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD)
Sagledavajući cilj Europske zajednice – uključenje potpunog gospodarstva kao jedne
cjeline u zajedničko tržište – nužno je bilo u isto uključiti i sektor poljoprivrede kao od
važnijih elemenata gospodarstva (Cerovac i suradnici, 2010:420).
Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj instrument je koji podupire europsku
politiku ruralnog razvoja. Dugoročni cilj politike ruralnog razvoja je povećanje
konkurentnosti poljoprivrede, održivo upravljanje prirodnim resursima i klimatske
promjene te uravnotežen razvoj ruralnih krajeva. Politika ruralnog razvoja treba značajno
doprinijeti ciljevima strategije Europe 2020 za pametan, održiv i uključiv rast (Tufekčić,
2014:172).
Korisnici programa:
(http://www.europski-
fondovi.eu/sites/default/files/Europski%20poljoprivredni%20fond%20za%20ruralni%2
0razvoj.pdf)
Sredstvima programa mogu se koristiti poljoprivredni gospodarski subjekti,
poljoprivredne organizacije, udruge i sindikati, udruge za zaštitu okoliša, organizacije
koje pružaju usluge u kulturi zajednice, uključujući medije, udruge žena, poljoprivrednici,
šumari i mladi.
Proračun (Maletić, 2014:26)
O značenju Zajedničke poljoprivredne politike govori i činjenica da je za njenu provedbu
u razdoblju 2014.-2020. namijenjeno 37,8 posto europskog proračuna, odnosno 362,79
milijardi eura, od čega na EAGF, namijenjen izravnim plaćanjima i tržišnim potporama,
otpada 277,85 milijardi eura, dok je za Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj za
razdoblje 2014. - 2020. namijenjen proračun od 84,93 milijarde eura, od čega je 2,35
milijardi eura namijenjeno Republici Hrvatskoj.
32
Prioritetna područja ulaganja (Tufekčić, 2013:172):
· Transfer znanja i inovacije u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim prostorima
· Konkurentnost svih oblika poljoprivrede i održivost farmi
· Organizacija proizvodnog lanca i upravljanje rizicima
· Zaštita, obnova i unaprjeđenje ekosustava
· Učinkovito korištenje resursa te kretanje prema smanjenju emisije CO2 i
gospodarstvu osjetljivom na klimu
· Socijalna uključenost, smanjenje siromaštva i ekonomskog razvoja ruralnih
prostora
4.5. Fond za pomorstvo i ribarstvo (EMFF)
Europski fond za pomorstvo i ribarstvo financirat će ciljeve reformirane Zajedničke
ribarske politike i Integrirane pomorske politike. Ovo je prvi puta da se ove dvije EU
politike financiraju jedinstvenim financijskim instrumentom. Ovo će smanjiti
administrativne troškove i opterećenje, povećati transparentnost i pojednostavit će
procedure kroz unificirana pravila i procedure te povećati učinkovitost trošenja javnog
novca i maksimiziranje učinaka politka koje utječu i tiču se mora. Europski fond za
pomorstvo i ribarstvo treba pridonijeti ciljevima Europe 2020 kroz tri inicijative –
Inovativna unija, Efikasna upotreba resursa u Europi i Vrijeme za nove vještine i
zapošljavanje (Tufekčić, 2013:175).
Korisnici programa
(http://www.europski-
fondovi.eu/sites/default/files/Europski%20fond%20za%20pomorstvo%20i%20ribarstvo
.pdf):
Gospodarski subjekti i udruge u državama članicama mogu se prijaviti za sredstva iz
Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo prema načelu sufinanciranja omjer kojeg ovisi
od same vrste projekta.
33
Proračun (Maletić, 2014:31):
Ukupan iznos sredstava kojima ovaj fond u cjelosti raspolaže u razdoblju od 2014.-2020.
je 6,4 milijarde eura, od čega je 5,7 milijardi eura namijenjeno provedbi u državama
članicama.
Prioritetna područja ulaganja (Tufekčić, 2013: 176):
· Povećanje zaposlenosti i teritorijalna kohezija
· Jačanje inovativne, konkurentne i na znanju utemeljene ribarske djelatnosti
· Jačanje inovativne, konkurentne i na znanju utemeljene akvakulture
· Promocija održivosti i učinkovitog korištenja resursa u ribarstvu
· Promocija održivosti i učinkovitog korištenja resursa u akvakulturi
· Poticanje implementacije Zajedničke ribarske politike
Ovi prioriteti uključuju brojne posebne aktivnosti i ciljeve u okviru u okviru svakog od
prioriteta u području ribarstva, akvakulture i pomorstva.
34
4.6. Primjeri dobre prakse
U nastavku su tabličnim prikazom istaknuti primjeri dobre prakse država članica
financiranih iz fondova EU.
Tablica 7: Primjeri dobre prakse
KOHEZIJSKI FOND (CF)
Opis: Moderni sustav procesuiranja otpada s najnovijom tehnologijom i novom
infrastrukturom podrazumijeva procesuiranje selektivno prikupljanje otpada iz
kućanstava (staklo, papir, metal i plastika) na razini 36.000 tona suhog otpada svake
godine. Projekt podrazumijeva i postrojenje za tretiranje čistog, biorazgradivog
otpada i proizvodnju energije iz bioplina. Postrojenje za bioplin može proizvoditi
zelenu električnu energiju i kompost.
Iznos sufinanciranja: 11.700.000 milijuna eura
Država: Malta
EUROPSKI FOND ZA REGIONALNI RAZVOJ (ERDF)
Naziv projekta: Dvorac Broholm – konferencijski centar, Danska
EU sufinanciranje: ERDF 150.000 eura
Problem: zapuštenost dvorca, nedovoljni prihodi poljoprivrednog stanovništva otoka
Aktivnosti: obnova i uređenje dvorca u konferencijski centar,
Rezultati: 6 novih radnih mjesta, povećani prihodi dvorca, poticaj gospodarstvu
otoka, ugostiteljstvo, konkurentnost otoka
EUROPSKI SOCIJALNI FOND (ESF)
Naziv projekta: Zajedničkim snagama do znanja, Slovenija
EU sufinanciranje: ESF 176.957 eura
Problem: opadanje staklarskog posla, nedostatak radne snage – staklara
Nositelj: udruženo 10 staklarskih tvrtki
Aktivnosti: osnivanje Centra kompetencija; tailor made edukacije (staklarska
industrija, alati, dizajn, komercijala, kvaliteta, upravljanje, ICT, strani jezici)
35
Rezultati: 1.444 osoba educirano; promocija zanimanja staklar, razmjena znanja i
vještina
EUROPSKI POLJOPRIVREDNI FOND ZA RURALNI RAZVOJ (EAFRD)
Naziv projekta: Geotermalno grijanje u proizvodnji orhideja, Slovenija
Ukupna vrijednost projekta: EAFRD 500.000, proračun 500.000, privatni kapital
2.197.993 eura
Aktivnosti: gradnja staklenika, uvođenje kaskadnog sustava grijanja, nabavka
mladica i marketing
Rezultat: 15 novootvorenih radnih mjesta, 85% ukupne potrošnje energije je iz
obnovljivih izvora, 15% smanjenje troška energije, udvostručenje proizvodnje i
prometa
EUROPSKI FOND ZA POMORSTVO I RIBARSTVO (EMFF)
Naziv projekta: Rekonstrukcija proizvodnog pogona tvrtke Whitelink, Škotska
Vrijednost projekta: EMFF: 1,3 milijuna eura (EU 533.000 eura)
Aktivnosti: Izgradnja novog rashladnog postrojenja u tvornici za obradu ribe i
morskih plodova, te postrojenja za termičku obradu ribe, škampa i morskih puževa
Rezultati: Jačanje konkurentnosti, otvoreno 6 radnih mjesta
Izvor: http://www
.europskifondovi.eu/sites/default/files/Kohezijski%20fond.pdf,http://ec.europa.eu/esf/m
ain.jsp?catId=46, http://ec.europa.eu/regional_policy/projects/stories/index_en.cfm,
http://ec.europa.eu/agriculture/newsroom/40_en.htm, http://cordis.europa.eu/
36
5. USPOREDNA ANALIZA ISKUSTAVA DRŽAVA EU
Poglavlje koje slijedi usmjereno je na analizu iskustva država članica Europske unije u
kontekstu iskorištenosti sredstava iz EU fondova. Dat će se osvrt na prethodnu financijsku
perspektivu 2007.-2013. s naglaskom na postotak iskorištenosti sredstava svake pojedine
države članice. Nakon toga, poglavlje se nastavlja prikazom alokacije sredstava u novoj
financijskoj perspektivi 2014.-2020. s posebnim osvrtom na Republiku Hrvatsku.
Poglavlje završava prikazom kohezijske politike u Sloveniji te se daje kratki pregled
ukupnog iznosa dodijeljenih sredstava i osvrt na projekte koji su se financirali.
5.1. Iskoristivost sredstava država članica u prošloj financijskoj perspektivi 2007.-2013. te alokacija sredstava u novoj financijskoj
perspektivi 2014.-2020.
U prošloj financijskoj perspektivi 2007.-2013. države članice su iz Kohezijske politike
uspješno investirale milijarde eura kojima su pokrenuti inovativni projekti, otvoreno
mnoštvo radnih mjesta te izgrađeni prometni pravci. Upravo radi toga je važno da države
članice i u novoj financijskoj perspektivi 2014.-2020. osiguraju pravovremen i učinkovit
početak korištenja europskih fondova budući da predstavljaju ključan izvor javnih
ulaganja u vremenima gospodarske, financijske i socijalne krize. Sredstva Kohezijske
politike potrebno je usmjeriti na regije kojima je neophodna ekonomska i socijalna
obnova, budući da su razlike u razvijenosti pojedinih regija i država značajne.
37
Tablica 8. Dodijeljena sredstva državama članicama u financijskoj perspektivi 2007.-
2013.( u mlrd EUR)
Sredstva iz financijske perspektive 2007.-2013.
DRŽAVA IZNOS DRŽAVA IZNOS
Hrvatska 0,20 Irska 0,508
Belgija 1,2 Italija 13,5
Češka 12,9 Cipar 0,322
Danska 0,28 Latvija 2,9
Njemačka 17,6 Litva 5,2
Estonija 2,7 Luksemburg 0,03
Grčka 13,9 Mađarska 14,6
Španjolska 21,4 Malta 0,41
Francuska 7,6 Nizozemska 1,1
Bugarska 3,2 Austrija 0,7
Poljska 44,8 Slovenija 2,5
Makedonija 64,9 Slovačka 5,5
Portugal 16,7 Finska 1,1
Rumunjska 7,1 Švedska 1,1
Izvor: Obrada autorice prema statističkim podacima Europske komisije:
http://ec.europa.eu/regional_policy/thefunds/funding/index_en.cfm
Brojčane vrijednosti alokacije sredstava država članica iz financijske perspektive 2007.-
2013. iz prethodne tablice u nastavku se prikazuju grafičkim prikazom.
38
Grafikon 2: Dodijeljena sredstva državama članicama u financijskoj perspektivi 2007.-
2013.
Izvor: Obrada autorice prema statističkim podacima Europske komisije:
http://ec.europa.eu/regional_policy/thefunds/funding/index_en.cfm
Proračun za Kohezijsku politiku u razdoblju 2007.-2013. iznosio je 347 milijardi eura,
odnosno 35,7 % ukupnog proračuna EU-a za navedeno razdoblje, pri čemu se Kohezijska
politika financirala iz tri fonda: Europski fond za regionalni razvoj (ERDF), Europski
socijalni fond (ESF) te Kohezijski fond (CF). Kohezijska politika nije nastavak svih pet
komponenti IPA-e koje su na raspolaganju Hrvatskoj jer je peta komponenta IPA-e
(IPARD) usmjerena na poljoprivredu i ruralni razvoj, što je u tekućoj financijskoj
perspektivi pokriveno EAFRD-om i EMFF-om.
Radi navedenog, usporedba Hrvatske i ostalih država članica Europske unije nije u
potpunosti metodološki ispravna, ali je usporedni prikaz iznosa alokacija za
sedmogodišnje proračunsko razdoblje EU-a prikladan kako bi se dobila predodžba o
„pozicioniranju“ iznosa Hrvatske alokacije u odnosu na druge države članice.
39
Od država istočne Europe, alokacijom je najbliža Litva, koja je ujedno i država s najvećim
postotkom isplaćenih sredstava s obzirom na alokaciju
(http://www.europski-
fondovi.eu/sites/default/files/dokumenti/ususret_fondovima_kohezijske_politike_u_hr_
hgk_publikacija_za_web.pdf).
Grafikon 3. Alokacija sredstava iz EU fondova za Hrvatsku u pretpristupnom razdoblju
te nakon ulaska u EU
Izvor: https://www.hgk.hr/alokacije-i-iskoristenost-eu-fondova
Grafikon 3. prikazuje iznose koji su Hrvatskoj bili na raspolaganju u pretpristupnom
razdoblju, te s kojim sredstvima raspolaže ulaskom u Europsku uniju. Iznosi od približno
150 milijuna eura na razini svih IPA pretpristupnih fondova se ulaskom Republike
Hrvatske u Europsku uniju gotovo udeseterostručuju. JLP(R)S su generatori najvećih
projekata te se najveći dio sredstava kroz kohezijsku politiku upravo slijeva na lokalne i
regionalne razvojne projekte.
40
Tablica 9: Iskorištenost fondova po državi članici
Država članica Iskorištenost fondova u %
Litva 60,5
Portugal 58,4
Irska 55,6
Estonija 53,9
Švedska 53,3
Finska 52,7
Njemačka 52,3
Poljska 51,3
UK 50,3
Austrija 49,3
Latvija 48,5
Španjolska 48,4
Slovenija 47,6
Belgija 46,8
Grčka 45,3
Luksemburg 44,9
Nizozemska 44
Mađarska 43
Cipar 42,6
Danska 42,5
Francuska 41,6
Slovačka 38,9
Češka 37
Malta 33,2
Bugarska 28,5
Italija 28
Rumunjska 20,7
Prosjek 45,15
Izvor: http://www.eu-projekti.info/zanimljivost-saznajte-kolika-je-iskoristenost-
strukturnih-fondova-u-drzavama-clanicama-eu
41
Na razini Europske unije postoje značajne gospodarske disproporcije na primjeru
regionalnih razlika (http://www.eu-projekti.info/zanimljivost-saznajte-kolika-je-
iskoristenost-strukturnih-fondova-u-drzavama-clanicama-eu):
· 10% populacije zemalja članica živi u najprosperitetnijim regijama (19% ukupnog
EU27 BDP-a)
· 10% stanovništva koje živi u najmanje razvijenim regijama doprinosi sa 1,5%
BDP
· u nekoliko regija Rumunjske i Bugarske BDP po glavi stanovnika iznosi manje
od 25% EU prosjeka
· regije konvergencije čine 12.5% ukupnog udjela u EU27 BDP-a s 35% udjela
populacije
Grafikon 4: Alokacija sredstava državama članicama iz Kohezijske politike 2014.-2020.
Izvor: http://ec.europa.eu/regional_policy/thefunds/funding/index_en.cfm
42
Za razdoblje od 2014. do 2020. godine, Kohezijska politika predstavlja oko trećinu
proračuna Europske unije, pritom jačajući svoju ulogu kao glavne politike Unije
namijenjene rastu i stvaranju radnih mjesta. Europska komisija surađuje s državnim i
lokalnim vlastima kako bi se definirali prioriteti ulaganja za svaku državu članicu,
osiguravanjem maksimalnog investicijskog utjecaja na konkurentnost i stvaranje radnih
mjesta te jačanjem tematske koncentracije i fokusom na rezultate politike
(http://ec.europa.eu/regional_policy/newsroom/detail.cfm?id=938&LAN=EN&lang=en)
5.2. Iskustvo države članice: Kohezijska politika u Sloveniji
Za razdoblje 2004.-2006., Slovenija je imala na raspolaganju 458 milijuna eura za
trogodišnje razdoblje, od čega je 237.5 milijuna dolazilo iz Strukturnih fondova, 190.6
milijuna iz Kohezijskog fonda, a preostalih 30.1 milijun iz dvije Inicijative Zajednice;
Interreg i Equal. Prema tome, godišnja se alokacija povećala na približno 150 milijuna
eura, što je predstavljalo trostruko povećanje u odnosu na prethodno razdoblje (Wostner,
2013).
U pogledu onoga što se financiralo, opseg Kohezijskog fonda bio je u većoj ili manjoj
mjeri utvrđen na razini Europske unije, tj. jednaki su dijelovi namijenjeni prometnoj i
okolišnoj infrastrukturi, dok je opseg Strukturnih fondova u mnogo većoj mjeri prepušten
samim državama. U slučaju Slovenije, preko 50% bilo je namijenjeno inovacijama,
turizmu, promicanju poduzetništva i razvoju poslovnih zona, 30% razvoju ljudskih
potencijala, dok je za restrukturiranje poljoprivrede, šumarstva i ribarstva iskorišteno
15% sredstava iz Strukturnih fondova (Wostner, 2013).
Prema Wostneru, 2004, upotreba Strukturnih fondova u Sloveniji je bila usporedno
mnogo više orijentirana prema proizvodnom sektoru bez osnovne infrastrukture
(približno 35% u usporedbi s prosjekom od 20,1% u starim državama članicama i 17,6%
u pristupnim državama) i ljudskim potencijalima (30,6% u usporedbi s prosjekom od
23,1% i 20,5%) te ispod prosjeka za osnovnu infrastrukturu (približno 19% u usporedbi
s 41,3% i 19,4%).
43
Takva struktura rashoda bi se zasigurno mogla smatrati modernom i prikladnom, te posve
u skladu s prioritetima utvrđenim kako na razini EU, tako i na nacionalnoj razini, tj.
korištenje EU fondova s ciljem razvijanja konkurentnog gospodarstva temeljenog na
znanju.
Razdoblje 2007.-2013. bilo je vrlo pozitivno za Sloveniju, budući je pregovarani
intenzitet pomoći iz kohezijske politike bio među najvišima, tj. šesti najviši između svih
država članica. Slovenija se smatrala jednom regijom i njena razina razvoja bila je tek
malo ispod EU prosjeka od 75% u smislu BNP-a po glavi stanovnika. To je omogućilo
Sloveniji da nakon pregovaranja ugovori financijsku omotnicu 3,6 puta veću od one iz
razdoblja 2004.-2006., u komparativnom smislu.
Slovenija je imala pristup 4.2 milijarde eura, od čega je jedna trećina, ili 1.4 milijarde
eura dodijeljena Kohezijskom fondu, dok su druge dvije trećine sredstava (2.7 milijardi
eura) bile dostupne kroz Strukturne fondove. Preostalih 104 milijuna eura bilo je
namijenjeno cilju Europske teritorijalne suradnje (Wostner, 2013).
Grafikon 5: Predviđena upotreba kohezijskog financiranja u Sloveniji u razdoblju 2007.-
2013.
Izvor: Wostner, 2013
44
Na općoj razini, 40% je dodijeljeno za razvoj infrastrukture, jednak udio za
konkurentnost, inovacije, poduzetništvo, turizam i regionalni razvoj, dok je ostalo
dodijeljeno za razvoj ljudskih potencijala – navedeni udjeli odgovaraju udjelima tri
operativna programa koji predstavljaju temelj za upotrebu financiranja cilja
konvergencije u Sloveniji koji se čini kao razborita struktura. Međutim, detaljnija analiza
otkriva da je zapravo, barem izvorno, udio financiranja za razvoj različitih vrsta
infrastruktura bio prilično velik, približno 70% te je rezultat snažne pristranosti prema
izgradnji infrastruktura u području regionalnog razvoja, ali i turizma te, u određenoj mjeri,
ekonomske konkurentnosti (Wostner, 2013).
45
6. POLOŽAJ LOKALNIH SAMOUPRAVA U ODNOSU NA
EU STRATEŠKE PRIORITETE
Jedno od temeljnih pravila utvrđivanja strateških dokumenata i definiranja prioriteta za
financiranje jest odlučivanje kroz javne rasprave i konzultacije. Osobito je važno
uključivanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u proces odlučivanja.
Operativni programi u Hrvatskoj pripremaju se samo na nacionalnoj razini te postoji
nedovoljna razina uključenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Statistička podjela Hrvatske na dvije regije: Kontinentalnu i Jadransku, donesena je bez
konzultacija sa županijama. S ciljem učinkovitog povlačenja sredstava nužno je
poboljšanje suradnje Ministarstva sa županijama i razvojnim agencijama (Maletić, 2013).
Budući da fiskalni kapacitet jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nije
izdašan, ne mogu nasumično odabirati projekte i pripremati ih više u kratkom razdoblju.
Malo resursa koje imaju moraju vrlo efikasno koristiti i znati unaprijed što će se baš na
njihovom području financirati. Na središnjoj državi je da financijski i administrativno
pomogne jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u pripremi strateških
dokumenata i konkretnih projekata te u sufinanciranju provedbe. U protivnom
iskorištenost europskih sredstava na lokalnoj razini bit će mala i uglavnom će sredstva
koristiti oni najrazvijeniji i fiskalno najjači što je u suprotnosti s ciljevima kohezijske
politike (Maletić, 2013).
Projekti koji se kandidiraju za EU fondove moraju biti povezani s ciljevima u strateškim
dokumentima i zato je važno pripremiti planove razvojnih programa. Sljedeći korak je
priprema Županijske strategije koja bi objedinila i harmonizirala ciljeve i prioritete svih
općina, gradova i Županije. Nakon toga se u strateškom dokumentu na razini statističke
regije povezuju županije, a kao zadnji dio vertikalnog povezivanja je izrada nacionalnih
strateških dokumenata koji objedinjavaju ciljeve i prioritete s lokalne razine i
harmoniziraju ih s nacionalnom te sve zajedno povezuju sa europskim strateškim
dokumentima (http://ivana-maletic.com/index.php/vijesti/itemlist/tag/eu?start=309).
46
6.1. Uzorak za analizu županija
Cilj ovog upitnika je prikupljanje informacija za stvaranje podloge za izradu analize
projekata i područja u kojima se oni pripremaju u općinama, gradovima i županijama.
Prikupljene su informacije o pripremljenim ili projektima koji su u pripremi u svim
hrvatskim županijama. Temeljem prikupljenog uzorka analizirana je struktura projekata
po područjima.
Upitnik je poslan svim općinama, gradovima i županijama u Republici Hrvatskoj te je
strukturiran u devet, međusobno povezanih područja. U prvom dijelu jedinice lokalne i
regionalne (područne) samouprave odgovorile su na pitanja vezana za projekte koje žele
prijaviti za financiranje iz EU fondova (naziv projekta, područje ulaganja sukladno
ciljevima i prioritetima iz Županijske razvojne strategije, ukupni iznos investicije, je li
projekt prijavljen u bazu Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova, te kategorizacija
pripremljenosti dokumentacije. U posljednjem dijelu prve točke, JLP(R)S su svaki
projekt kategorizirale kao potpuno spreman (gotov ili u tijeku izrada glavnog projekta,
riješeni imovinsko pravni odnosi, potvrda glavnog projekta, izrađene potrebne studije),
djelomično spreman (idejni projekt, lokacijska dozvola, rješavanje imovinsko-pravnih
odnosa u tijeku) ili se radi o projektu na razini ideje.
U drugom dijelu upitnika, JLP(R)S su navele broj projekata/projektnih ideja po
navedenim područjima:
· Javna infrastruktura (komunalna, društvena i gospodarska/poduzetnička)
· Prometna i ICT (informacijska i komunikacijska tehnologija) infrastruktura
· Zaštita okoliša, obnovljivi izvori energije, energetska učinkovitost
· Uključivanje na tržište rada, osiguravanje boljeg obrazovanja i vještina, smanjenje
siromaštva stanovnika (olakšavanje zapošljavanja mladih, žena, starijih,
dugotrajno nezaposlenih, smanjenje diskriminacije i sl.)
47
· Jačanje administrativnih kapaciteta JLS-a (razvoj učinkovite javne administracije
kroz uvođenje novih modela pružanja usluga građanima (software+hardware),
edukacija i obuka zaposlenika i sl., jačanje kapaciteta socijalnih partnera i civilnog
društva kako bi se uključili u donošenje i provedbu različitih politika)
U trećem dijelu, JLP(R)S su bile upitane da ocijene razinu uključenosti Grada/Općine u
definiranje Županijskih ciljeva i prioriteta za Županijsku razvojnu strategiju, dok se
četvrti dio odnosio na razinu uključenosti u izradu nacionalne Strategije pametne
specijalizacije regija.
U petom dijelu, JLP(R)S su navele područja koja su utvrdile kao temelje za specijalizaciju
Županije/Grada/Općine.
Šesti dio upitnika odnosi se na navođenje organiziranih klastera u Županiji/Gradu/Općini.
U sedmom dijelu potrebno je navesti nazive strateških dokumenata koji su na snazi, dok
u osmom dijelu nazive strateških dokumenata koji su u pripremi.
Posljednji, deveti dio odnosi se na napomene, komentare i prijedloge.
48
6.2. Sveobuhvatna analiza županija s naglaskom na spremnost korištenja sredstava iz EU fondova
U poglavlju koje slijedi prikazat će se rezultati analiza na temelju prikupljenih upitnika
jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Tablica 10. BDP po stanovniku po hrvatskim županijama, prosjek Hrvatske i EU 28
Izvor: http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2014/12-01-02_01_2014.htm
http://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/submitViewTableAction.do
Sukladno podacima iz tablice, zaključuje se da je prosjek BDP-a po stanovniku daleko
ispod prosjeka Europske unije. Samo su tri hrvatske županije iznadprosječno razvijene
kad se stavljaju u kontekst s prosjekom BDP-a po stanovniku Hrvatske (Primorsko-
goranska, Istarska i Grad Zagreb). Prosjek BDP-a po stanovniku Hrvatske je 10.325
dolara, dok je prosjek EU 28 23.300 dolara. Hrvatskoj su nužne strukturne reforme te
značajna investicijska ulaganja s ciljem oporavka i rasta gospodarstva.
Bruto domaći proizvod po
stanovniku (EUR) u 2011. Indeksi (RH = 100) Indeksi (EU = 100)
Republika Hrvatska 10.325 100 44,31
EU 28 23.300 225,67 100
Brodsko-posavska županija 5.882 56,97 25,24
Vukovarsko-srijemska županija 6.217 60,22 26,68
Požeško-slavonska županija 6.281 60,83 26,96
Krapinsko-zagorska županija 6.300 61,02 27,04
Virovitičko-podravska županija 6.333 61,34 27,18
Bjelovarsko-bilogorska županija 7.062 68,40 30,31
Karlovačka županija 7.709 74,67 33,09
Zagrebačka županija 7.786 75,41 33,42
Šibensko-kninska županija 7.930 76,81 34,04
Splitsko-dalmatinska županija 8.072 78,18 34,64
Ličko-senjska županija 8.081 78,27 34,68
Sisačko-moslavačka županija 8.214 79,56 35,25
Osječko-baranjska županija 8.271 80,11 35,50
Varaždinska županija 8.285 80,24 35,56
Zadarska županija 8.302 80,41 35,63
Međimurska županija 8.459 81,93 36,31
Koprivničko-križevačka županija 8.524 82,56 36,59
Dubrovačko-neretvanska županija 9.807 94,98 42,09
Primorsko-goranska županija 12.724 123,24 54,61
Istarska županija 12.991 125,82 55,75
Grad Zagreb 18.503 179,22 79,41
49
Iz kohezijske politike Hrvatsku očekuje u sedam godina 8 milijardi eura, odnosno 60
milijardi kuna, a iz poljoprivredne dodatnih oko 3,3 milijarde eura odnosno 25 milijardi
kuna. To je 12 milijardi kuna godišnje iz europskog proračuna za razvojne projekte. U
proteklim godinama iz državnog proračunu Republika Hrvatska izdvaja manje od 2
milijarde kuna godišnje za investicije. Zato je ovih 12 milijardi iz europskog proračuna
važno za oporavak gospodarstva. To su sredstva za razvoj kojih u proračunu nema.
50
Bjelovarsko-bilogorska županija
Tablica 11: Analiza upitnika Bjelovarsko-bilogorske županije
Izvor: Obrada autorice
BROJČANO POSTOTAK
Odaziv JLP(R)S 12 52,17%
Σ projekata na razini županije 143 ───
Ukupna vrijednost projekata 750.375.020,44 ───
Potpuno spremna 42 29,37%
Djelomično spremna 39 27,27%
Projekt na razini ideje 60 41,96%
Javna infrastruktura: 117 81,82%
* Komunalna 58 49,57%
** Vodovod i kanalizacija 37 63,79%
** Gospodarenje otpadom 4 6,90%
** Ostalo (groblja, rasvjeta, nerazvrstane ceste) 17 29,31%
* Društvena 53 45,30%
** Kulturna 12 22,64%
** Obrazovna 11 20,75%
*** Vrtići 3 27,27%
*** Škole 8 72,73%
** Zdravstvena /domovi za starije i nemoćne 2 3,77%
** Turizam i sport 19 35,85%
** Ostalo 9 16,98%
* Gospodarska 6 5,13%
** Poduzetnički inkubatori 1 16,67%
** Gospodarske zone 5 83,33%
** Ostalo 0 0,00%
Prometna i ICT infrastruktura 22 15,38%
* Prometna 20 90,91%
* ICT 2 9,09%
Zaštita okoliša 3 2,10%
Uključivanje na tržište rada 0 0,00%
Administrativni kapaciteti 1 0,70%
UKUPNO: 143 100,00%
Aktivno sudjelovanje 6 50,00%
Formalno sudjelovanje 3 25,00%
Nismo sudjelovali 1 8,33%
Aktivno sudjelovanje 0 0,00%
Formalno sudjelovanje 1 8,33%
Nismo sudjelovali 9 75,00%
Ukupan broj JLP(R)S u županiji
23
PRIPREMLJENOST DOKUMENTACIJE
ANALIZA PROJEKATA PO PODRUČJIMA
RAZINA UKLJUČENOSTI U ŽRS
RAZINA UKLJUČENOSTI U IZRADU NACIONALNE STRATEGIJE
OSNOVNI PODACI
51
Popunjene upitnike u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji dostavilo je 52,17% jedinica
lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno njih 12 od ukupno 23. Ukupan broj
projekata/projektnih ideja prikupljenih upitnikom je 143 i to u vrijednosti oko 750
milijardi kuna (riječ je o procjeni jer se za dobar dio projekata vrijednost ne zna s obzirom
da su tek u fazi projektne ideje). Od prijavljenih projekata 42 posto potpuno je spremno,
39 posto je u nekoj od faza pripreme, a 60 posto projekata je na razini ideje.
Uz uobičajene projekte javne infrastrukture u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji zanimljivi
su sljedeći projekti:
Tehnološko-razvojni centar Bjelovar (22,5 milijuna kuna)
Cilj projekta osnivanja tehnološkog centra je jačanje konkurentnosti regionalnog
gospodarstva, malog i srednjeg poduzetništva stvaranjem uvjeta za razvoj temeljen na
tehničko-tehnološkim i inovativnim programima. Objedinjavanjem aktivnosti dviju
institucija stvorit će se kvalitetniji uvjeti za mlade poduzetnike početnike i omogućiti
razvoj inovativnih programa prema potrebama gospodarstva s ciljem poticanja malog i
srednjeg poduzetništva.
Aktiviranje zračnog pristaništa „Grabovnica“ u svrhu turističko-sportsko-
rekreacijske funkcije (15 milijuna kuna)
Investicijsko ulaganje u reaktiviranje zračnog pristaništa dio je strategijskog razvoja
regije. Aktiviranjem zračnog pristaništa direktno će se doprinijeti razvoju ne samo
prometne infrastrukture, nego i turizma u regiji.
Razvoj termalne rivijere Daruvar (15.079.756,00 kuna)
Gospodarski razvoj usmjeren je prema razvoju turizma, zdravstvenog turizma, rekreacije
i kvalitetne ugostiteljske ponude u gradu Daruvaru, što mu značajno pridonose bogati
prirodni resursi (ljekovita topla voda, izletišta za rekreaciju i odmor).
52
Poduzetnička zona "Kapelica"- Garešnica (2.500.000,00 EUR)
Namjena poduzetničke zone je gospodarska, proizvodna,zanatska, poslovna, trgovačka,
istraživački centri, tehnološki parkovi i sl. Cilj je stvaranje preduvjeta za razvoj malog i
srednjeg poduzetništva i otvaranje novih radnih mjesta.
Zona III. malog i srednjeg poduzetništva - Grubišno Polje (517.000.000,00 kuna)
Cilj projekta je razvoj malog i srednjeg poduzetništva u jedinicama lokalne i područne
(regionalne) samouprave, poticanje razvoja gospodarstva, poticanje budućih poduzetnika
na ulaganje te otvaranje novih radnih mjesta.
53
Brodsko-posavska županija
Tablica 12: Analiza upitnika Brodsko-posavske županije
Izvor: Obrada autorice
BROJČANO POSTOTAK
Odaziv JLP(R)S 13 46,43%
Σ projekata na razini županije 134 ───
Ukupna vrijednost projekata 3.782.200.860,00 ───
Potpuno spremna 44 32,84%
Djelomično spremna 50 37,31%
Projekt na razini ideje 39 29,10%
Javna infrastruktura: 110 82,09%
* Komunalna 33 30,00%
** Vodovod i kanalizacija 20 60,61%
** Gospodarenje otpadom 4 12,12%
** Ostalo (groblja, rasvjeta, nerazvrstane ceste) 9 27,27%
* Društvena 60 54,55%
** Kulturna 5 8,33%
** Obrazovna 21 35,00%
*** Vrtići 2 9,52%
*** Škole 19 90,48%
** Zdravstvena /domovi za starije i nemoćne 10 16,67%
** Turizam i sport 13 21,67%
** Ostalo 11 18,33%
* Gospodarska 17 15,45%
** Poduzetnički inkubatori 3 17,65%
** Gospodarske zone 3 17,65%
** Ostalo 11 64,71%
Prometna i ICT infrastruktura 12 8,96%
* Prometna 12 100,00%
* ICT 0 0,00%
Zaštita okoliša 12 8,96%
Uključivanje na tržište rada 0 0,00%
Administrativni kapaciteti 0 0,00%
UKUPNO: 134 100,00%
Aktivno sudjelovanje 8 61,54%
Formalno sudjelovanje 4 30,77%
Nismo sudjelovali 0 0,00%
Aktivno sudjelovanje 2 15,38%
Formalno sudjelovanje 3 23,08%
Nismo sudjelovali 7 53,85%
Ukupan broj JLP(R)S u županiji
28
PRIPREMLJENOST DOKUMENTACIJE
ANALIZA PROJEKATA PO PODRUČJIMA
RAZINA UKLJUČENOSTI U ŽRS
RAZINA UKLJUČENOSTI U IZRADU NACIONALNE STRATEGIJE
OSNOVNI PODACI
54
Popunjene upitnike dostavilo je 50% jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
odnosno njih 14 od ukupno 28. Ukupan broj projekata/projektnih ideja prikupljenih
upitnikom je 134 i to u vrijednosti oko 3,78 milijardi kuna (riječ je o procjeni jer se za
dio projekata vrijednost ne zna točno s obzirom da su tek u fazi projektne ideje). Od
ukupnog broja prijavljenih projekata njih u vrijednosti 1,25 milijardi kuna potpuno je
spremno za prijave na natječaje, 1,4 milijardi kuna je u nekoj od faza pripreme, a 1,1
milijarda kuna projekata je na razini ideje.
Kada se analizira struktura projekata po područjima najviše ih je vezano uz javnu
infrastrukturu i to društvenu (izgradnja i dogradnja škola, dječjih vrtića, uređenje i
izgradnja turističkih kapaciteta i infrastrukture), komunalnu (projekti vodoopskrbe i
odvodnje, gospodarenja otpadom, uređenja groblja, rasvjete, cesta), i gospodarsku
(poduzetničke zone, inkubatori i druga gospodarska infrastruktura).
Uz uobičajene projekte javne infrastrukture u Brodsko-posavskoj županiji zanimljivi su
sljedeći projekti:
Centar kompetencija za obnovljive izvore s naglaskom na biomasu (22 milijuna
kuna)
Projektom bi se omogućio ujednačen regionalni razvoj i regionalna konkurentnost te
potaknulo jačanje izvoznog potencijala gospodarstva kontinentalne Hrvatske te jačao
transfer tehnologije u gospodarstvu u području obnovljivih izvora energije – biomase.
Izgradnja zgrade Veleučilišta u Slavonskom Brodu (100 milijuna kuna)
Izgradnja nove zgrade Veleučilišta kako bi se objedinile aktivnosti koje su trenutno
disperzirane na šest lokacija u gradu te uvođenje novih smjerova (sestrinstvo, ICT i
slično) kao prijelazno razdoblje do osnivanja Sveučilišta Slavonski Brod.
55
Poljoprivredni inkubator Rižino polje (25,5 milijuna kuna)
Poljoprivredni inkubator s proizvodnim cjelinama za preradu voća i povrća, meda, rakije
i ostalih poljoprivrednih proizvoda gdje će poljoprivrednici moći prerađivati svoje
proizvode po povoljnim uvjetima i time postati konkurentniji na tržištu RH i EU.
Panonski zeleni industrijski park Nova Gradiška (184 milijuna kuna)
Projekt uključuje izgradnju prometne, energetske i komunalne infrastrukture, izgradnju
poslovne građevine Tehnološko inovacijskog centra površine oko 10.000 m2, opremanje
razvojno istraživačkih laboratorija te razvoj usluga Centra u području novih tehnologija,
razvoja proizvoda i procesa, novih materijala, energetske efikasnosti te upravljanja.
56
Dubrovačko-neretvanska županija
Tablica 13: Analiza upitnika Dubrovačko-neretvanske županije
Izvor: Obrada autorice
BROJČANO POSTOTAK
Odaziv JLP(R)S 9 40,91%
Σ projekata na razini županije 92 ───
Ukupna vrijednost projekata 2.635.908.907,25 ───
Potpuno spremna 9 9,78%
Djelomično spremna 44 47,83%
Projekt na razini ideje 39 42,39%
Javna infrastruktura: 68 73,91%
* Komunalna 27 39,71%
** Vodovod i kanalizacija 16 59,26%
** Gospodarenje otpadom 5 18,52%
** Ostalo (groblja, rasvjeta, nerazvrstane ceste) 6 22,22%
* Društvena 31 45,59%
** Kulturna 5 16,13%
** Obrazovna 6 19,35%
*** Vrtići 4 66,67%
*** Škole 2 33,33%
** Zdravstvena /domovi za starije i nemoćne 1 3,23%
** Turizam i sport 16 51,61%
** Ostalo 3 9,68%
* Gospodarska 10 14,71%
** Poduzetnički inkubatori 0 0,00%
** Gospodarske zone 4 40,00%
** Ostalo 6 60,00%
Prometna i ICT infrastruktura 19 20,65%
* Prometna 17 89,47%
* ICT 2 10,53%
Zaštita okoliša 4 4,35%
Uključivanje na tržište rada 0 0,00%
Administrativni kapaciteti 1 1,09%
UKUPNO: 92 100,00%
Aktivno sudjelovanje 6 66,67%
Formalno sudjelovanje 3 33,33%
Nismo sudjelovali 0 0,00%
Aktivno sudjelovanje 0 0,00%
Formalno sudjelovanje 1 11,11%
Nismo sudjelovali 7 77,78%
Ukupan broj JLP(R)S u županiji
22
PRIPREMLJENOST DOKUMENTACIJE
ANALIZA PROJEKATA PO PODRUČJIMA
RAZINA UKLJUČENOSTI U ŽRS
RAZINA UKLJUČENOSTI U IZRADU NACIONALNE STRATEGIJE
OSNOVNI PODACI
57
Popunjene upitnike dostavilo je 41% jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
odnosno njih 9 od ukupno 22. Ukupan broj projekata/projektnih ideja prikupljenih
upitnikom je 92 i to u vrijednosti oko 2,6 milijardi kuna (riječ je o procjeni jer se za dio
projekata vrijednost ne zna točno s obzirom da su tek u fazi projektne ideje). Od ukupnog
broja prijavljenih projekata njih u vrijednosti 26,6 milijuna kuna potpuno je spremno za
prijave na natječaje, 1,3 milijardi kuna je u nekoj od faza pripreme, a 1,1 milijardi kuna
projekata je na razini ideje.
Uz uobičajene projekte javne infrastrukture u Dubrovačko-neretvanskoj županiji
zanimljivi su sljedeći projekti:
ALTERENERGY, vrijednost za DNŽ 14,4 milijuna kuna
Projekt za cilj ima unaprijediti i promovirati energetsku održivost u malim zajednicama
jadranskog područja integracijom ruralnih, industrijskih i urbanih područja. U okviru
projekta instalirat će se solarni kolektori na jednom objektu u vlasništvu DNŽ.
Priroda za budućnost, vrijednost 1,4 milijuna kuna
Cilj projekta je turistička valorizacija zaštićenih prirodnih područja. Tijekom prve godine
uspješno su realizirane predviđene aktivnosti - a to je biomonitoring špilje Šipun te se
uskoro počinje s provedbom radova na špilji. Ostale lokacije koje se planira revitalizirati
su Konavle, Dubrovačko Primorje, te Baćinska jezera kod Ploča.
PITAGORA, vrijednost 897 tisuća kuna
Platforma za informacijsku tehnologiju s ciljem stvaranja prilika za smanjenje ICT jaza
na Jadranu. Cilj projekta je razvoj i ujednačavanje ICT-a na području jadranske regije u
javnom, privatnom i civilnom sektoru društva, promovirajući IT rješenja i dobre prakse.
U okviru projekta postavljene su tzv. HOT SPOT linije (širokopojasni internet) na
nekoliko lokacija u DNŽ (ruralna područja i otoci). Projekt je financiran iz IPA programa
Jadranska prekogranična suradnja.
58
PEGASUS, vrijednost za DNŽ 825 tisuća kuna
U okviru projekta osniva se socijalna zadruga i nabavlja oprema za rad zadruge koja će
se baviti proizvodnjom suvenira na temelju lavande i drugog bilja s područja DNŽ.
Zadrugari su dugotrajno nezaposlene osobe s područja DNŽ koji su motivirani za rad u
zadruzi u suradnji s centrima za socijalnu skrb na području županije.
59
Istarska županija
Tablica 14: Analiza upitnika Istarske županije
Izvor: Obrada autorice
BROJČANO POSTOTAK
Odaziv JLP(R)S 16 39,02%
Σ projekata na razini županije 198 ───
Ukupna vrijednost projekata 7.109.009.446,00 ───
Potpuno spremna 31 15,66%
Djelomično spremna 72 36,36%
Projekt na razini ideje 95 47,98%
Javna infrastruktura: 170 85,86%
* Komunalna 68 40,00%
** Vodovod i kanalizacija 11 16,18%
** Gospodarenje otpadom 5 7,35%
** Ostalo (groblja, rasvjeta, nerazvrstane ceste) 52 76,47%
* Društvena 80 47,06%
** Kulturna 8 10,00%
** Obrazovna 25 31,25%
*** Vrtići 17 68,00%
*** Škole 8 32,00%
** Zdravstvena /domovi za starije i nemoćne 9 11,25%
** Turizam i sport 4 5,00%
** Ostalo 34 42,50%
* Gospodarska 22 12,94%
** Poduzetnički inkubatori 1 4,55%
** Gospodarske zone 5 22,73%
** Ostalo 16 72,73%
Prometna i ICT infrastruktura 9 4,55%
* Prometna 9 100,00%
* ICT 0,00%
Zaštita okoliša 17 8,59%
Uključivanje na tržište rada 0,00%
Administrativni kapaciteti 2 1,01%
UKUPNO: 198 100,00%
Aktivno sudjelovanje 6 37,50%
Formalno sudjelovanje 8 50,00%
Nismo sudjelovali 2 12,50%
Aktivno sudjelovanje 1 6,25%
Formalno sudjelovanje 3 18,75%
Nismo sudjelovali 12 75,00%
Ukupan broj JLP(R)S u županiji
41
PRIPREMLJENOST DOKUMENTACIJE
ANALIZA PROJEKATA PO PODRUČJIMA
RAZINA UKLJUČENOSTI U ŽRS
RAZINA UKLJUČENOSTI U IZRADU NACIONALNE STRATEGIJE
OSNOVNI PODACI
60
Kada se analizira struktura projekata po područjima na razini RH najviše ih je vezano uz
javnu infrastrukturu i to najviše komunalnu (projekti vodoopskrbe i odvodnje,
gospodarenja otpadom, rasvjete, cesta) i društvenu (izgradnja i dogradnja škola, dječjih
vrtića, obrazovnih institucija, društvenih domova, uređenje i izgradnja turističkih
kapaciteta i infrastrukture), a manji broj projekata odnosi se na gospodarsku
infrastrukturu (poduzetnički inkubatori, gospodarske zone, i drugu infrastrukturu koja
podupire jačanje poduzetništva). Istarska županija pokazuje strukturom svojih projekata
da vlastiti razvoj promišlja tako da naglasak stavlja najviše na projekte društvene
infrastrukture i to značajnim dijelom u području obrazovne infrastrukture, ali i različitih
programa koji se bave obrazovanjem, cjeloživotnim učenjem i jačanjem zapošljivosti
radne snage. Isto tako u Istarskoj je županiji značajno više projekata koji se odnose na
potporne institucije u gospodarstvu kako bi se ojačala konkurentnost malih i srednjih
poduzetnika.
Klasteri, koji pokazuju smjerove pametne specijalizacije su u području poljoprivredne
proizvodnje i prerade (Klaster maslinara, Klaster mljekara, Klaster Vinistra za promociju
vina), a posebno je interesantno spomenuti udruživanje istarskih pršutara u klaster CroPig
iz Vukovarsko-srijemske županije kako bi dobili visokokvalitetno svinjsko meso za svoje
pršute. Klasteri u području turizma imaju značajnu ulogu u postizanju sinergije cijele
regije u promociji turističke ponude, a Informacijsko tehnološki klaster okuplja i
promovira ovaj sektor sa značajnom dodanom vrijednošću za gospodarstvo i društvo.
Popunjene upitnike dostavilo je 39% jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
odnosno njih 16 od ukupno 41. Ukupan broj projekata/projektnih ideja prikupljenih
upitnikom je 198 i to u vrijednosti oko 7,1 milijardi kuna (riječ je o procjeni jer se za dio
projekata vrijednost ne zna točno s obzirom da su tek u fazi projektne ideje). Od ukupnog
broja prijavljenih projekata njih u vrijednosti 1,1 milijardi kuna potpuno je spremno za
prijave na natječaje, 2,6 milijardi kuna je u nekoj od faza pripreme, a 3,4 milijarde kuna
projekata je na razini ideje.
Uz uobičajene projekte javne infrastrukture u Istarskoj županiji zanimljivi su sljedeći
projekti:
61
Dom za starije i nemoćne osobe u Pazinu (54,5 milijuna kuna)
Predviđena je izgradnja Doma za starije i nemoćne osobe. Ukupna neto površina
građevine je 4740,70 m2, a objekt ima 4 etaže (podrum, prizemlje i dva kata). Kapacitet
građevine je ukupno 120 korisnika, podijeljene na nepokretne osobe (64), pokretne
zdravije osobe (36) i 20 korisnika u dnevnom centru.
Revitalizacije Završja – Ruralni rasprostranjeni hotel (53,2 milijuna kuna)
Završje je zamišljeno kao revitalizirani srednjovjekovni gradić i turističko naselje,
poseban po kulturnoj baštini, urbanom ambijentu, te ljudima. Ideja o rasprostranjenom
hotelu podrazumijeva iskorištavanje napuštenih kuća i animiranje napuštene povijesne
jezgre, što se pokazalo posebno pogodnom za mala ruralna naselja i starogradske jezgre
od velike umjetničke, arhitektonske i kulturne vrijednosti. Procijenjena vrijednost 1. faze
projekta procjenjuje se na 53,2 milijuna kuna. Od toga 26,6 milijuna kuna rekonstrukcija
16 objekata, 26,6 milijuna kuna opremanje i javna infrastruktura te stavljanje modela u
funkciju.
Niskoenergetski Dječji vrtić Buje (171 milijuna kuna)
Sadašnji vrtić ne udovoljava standardima u predškolskom odgoju, premali je za smještaj
200-tinjak djece, a po energetskoj učinkovitosti u potpunosti je neefikasan. U sklopu
izgradnje vrtića uredit će se i dvije pristupne ceste.
Inspirit Fantasy park Pazin (95 milijuna kuna)
Tematski, zabavni park koji se bazira na svijetu istarske, slavenske i europske mitologije.
Ujedno to će biti jedini takav park u ovom dijelu Europe te nova turistička atrakcija, time
će se turisti privući i u središnju Istru ne samo uz more, a naravno podrazumijevati
otvaranje novih radnih mjesta.
62
Karlovačka županija
Tablica 15: Analiza upitnika Karlovačke županije
Izvor: Obrada autorice
BROJČANO POSTOTAK
Odaziv JLP(R)S 13 59,09%
Σ projekata na razini županije 107 ───
Ukupna vrijednost projekata 3.034.461.498,11 ───
Potpuno spremna 24 22,43%
Djelomično spremna 42 39,25%
Projekt na razini ideje 29 27,10%
Javna infrastruktura: 86 80,37%
* Komunalna 36 41,86%
** Vodovod i kanalizacija 17 47,22%
** Gospodarenje otpadom 5 13,89%
** Ostalo (groblja, rasvjeta, nerazvrstane ceste) 14 38,89%
* Društvena 41 47,67%
** Kulturna 9 21,95%
** Obrazovna 5 12,20%
*** Vrtići 3 60,00%
*** Škole 2 40,00%
** Zdravstvena /domovi za starije i nemoćne 5 12,20%
** Turizam i sport 19 46,34%
** Ostalo 3 7,32%
* Gospodarska 9 10,47%
** Poduzetnički inkubatori 0 0,00%
** Gospodarske zone 8 88,89%
** Ostalo 1 11,11%
Prometna i ICT infrastruktura 8 7,48%
* Prometna 8 100,00%
* ICT 0 0,00%
Zaštita okoliša 11 10,28%
Uključivanje na tržište rada 1 0,93%
Administrativni kapaciteti 1 0,93%
UKUPNO: 107 100,00%
Aktivno sudjelovanje 9 69,23%
Formalno sudjelovanje 3 23,08%
Nismo sudjelovali 0 0,00%
Aktivno sudjelovanje 3 23,08%
Formalno sudjelovanje 2 15,38%
Nismo sudjelovali 7 53,85%
Ukupan broj JLP(R)S u županiji
22
PRIPREMLJENOST DOKUMENTACIJE
ANALIZA PROJEKATA PO PODRUČJIMA
RAZINA UKLJUČENOSTI U ŽRS
RAZINA UKLJUČENOSTI U IZRADU NACIONALNE STRATEGIJE
OSNOVNI PODACI
63
Popunjene upitnike u Karlovačkoj županiji dostavilo je 60% jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave, odnosno njih 13 od ukupno 22. Ukupan broj
projekata/projektnih ideja prikupljenih upitnikom je 107 i to u vrijednosti oko 3,04
milijardi kuna. Od ukupnog broja prijavljenih projekata njih u vrijednosti 690 milijuna
kuna potpuno je spremno za prijave na natječaje, 1,1 milijarda kuna je u nekoj od faza
pripreme, a 1,2 milijarde kuna projekata je na razini ideje.
Uz uobičajene projekte javne infrastrukture u Karlovačkoj županiji zanimljivi su sljedeći
projekti:
Muzej domovinskog rata na Turnju (3,2 milijuna eura)
Karlovac će posjetiteljima predstaviti suvremenu povijest grada i ujedno postati mjesto
istraživanja i komuniciranja saznanja o ulozi grada Karlovca i karlovačkog kraja u vojnoj
povijesti Hrvatske i Europe.
Za uređenje prostora na Turnju i otvaranje karlovačkog muzeja Domovinskog rata
izrađena je dokumentacija za očuvanje kulturne i povijesne baštine. Projekt je kandidiran
za sredstva strukturnih fondova EU. Njegova realizacija uz potporu Europske unije
donijet će nova radna mjesta i dodatnu turističku, kulturnu i obrazovnu vrijednost
Karlovcu.
Centar inovativnosti ”Nikola Tesla”
Centar bi trebao postati mjesto susreta znanosti i umjetnosti, učenika i znanstvenika,
mjesto promocije najnovijih tehnologija za korištenje obnovljivih izvora energije, mjesto
rađanja novih ideja i inovacija i nova nacionalna turistička atrakcija. Prostor je namijenjen
prvenstveno mladima Karlovca, ali i posjetiteljima svih dobnih skupina spremnih na
cjeloživotno učenje i istraživanje.
64
KAquarium (25 milijuna kuna)
KAquarium će približiti posjetiteljima različitost ekosustava naših rijeka, raznolikost
krajolika kroz koje protječu, različitost tradicijske kulture i povijesti njihovih porječja
odnosno prezentirati raznolikost doživljaja koji očekuju posjetitelja Hrvatske. Planirano
otvorenje akvarija je krajem 2014. Godine.
RibarKA (26,6 milijuna kuna)
Poduzetnički centar za preradu i razvoj proizvoda od slatkovodne ribe. U sklopu projekta
bi u Poduzetničkoj zoni na Logorištu bio otvoren pogon za preradu slatkovodne ribe u
hranu za ljude, ali i u hranu za kućne ljubimce. Posao bi ovdje pronašlo 70 do 100 ljudi.
65
Koprivničko-križevačka županija
Tablica 16: Analiza upitnika Koprivničko-križevačke županije
Izvor: Obrada autorice
BROJČANO POSTOTAK
Odaziv JLP(R)S 17 70,83%
Σ projekata na razini županije 52
Ukupna vrijednost projekata 763.864.135,00 ───
Potpuno spremna 13 25,00%
Djelomično spremna 19 36,54%
Projekt na razini ideje 20 38,46%
Javna infrastruktura: 48 92,31%
* Komunalna 19 39,58%
** Vodovod i kanalizacija 8 42,11%
** Gospodarenje otpadom 1 5,26%
** Ostalo (groblja, rasvjeta, nerazvrstane ceste) 10 52,63%
* Društvena 23 47,92%
** Kulturna 3 13,04%
** Obrazovna 7 30,43%
*** Vrtići 5 71,43%
*** Škole 2 28,57%
** Zdravstvena /domovi za starije i nemoćne 0,00%
** Turizam i sport 8 34,78%
** Ostalo 5 21,74%
* Gospodarska 5 10,42%
** Poduzetnički inkubatori 0,00%
** Gospodarske zone 5 100,00%
** Ostalo 0,00%
Prometna i ICT infrastruktura 1 1,92%
* Prometna 1 100,00%
* ICT 0,00%
Zaštita okoliša 2 3,85%
Uključivanje na tržište rada 0,00%
Administrativni kapaciteti 1 1,92%
UKUPNO: 52 100,00%
Aktivno sudjelovanje 10 62,50%
Formalno sudjelovanje 4 25,00%
Nismo sudjelovali 2 12,50%
Aktivno sudjelovanje 0 0,00%
Formalno sudjelovanje 0 0,00%
Nismo sudjelovali 17 100,00%
Ukupan broj JLP(R)S u županiji
24
PRIPREMLJENOST DOKUMENTACIJE
ANALIZA PROJEKATA PO PODRUČJIMA
RAZINA UKLJUČENOSTI U ŽRS
RAZINA UKLJUČENOSTI U IZRADU NACIONALNE STRATEGIJE
OSNOVNI PODACI
66
Dostavljene upitnike u Koprivničko-križevačkoj županiji dostavilo je 75% jedinica
lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno njih 17 od ukupno 24. Ukupan broj
projekata/projektnih ideja prikupljenih upitnikom je 52 i to u vrijednosti oko 764 milijuna
kuna (riječ je o procjeni jer se za dobar dio projekata vrijednost ne zna s obzirom da su
tek u fazi projektne ideje). Od prijavljenih projekata 190,7 milijuna kuna potpuno je
spremno, 282,6 milijuna kuna je u nekoj od faza pripreme, a 290,2 milijuna kuna
projekata je na razini ideje.
Uz uobičajene projekte javne infrastrukture u Koprivničko-križevačkoj županiji
zanimljivi su sljedeći projekti:
Regionalni centar gospodarenja otpadom „Piškornica“ (70 milijuna eura)
Primjena: zbrinjavanje otpada najvišim tehničkim i tehnološkim dostignućima na
području zaštite okoliša. Ciljevi projekta su smanjenje količine otpada koji nastaje,
sprječavanje nenadziranog postupanja s otpadom, iskorištavanje vrijednih svojstava
otpada u materijalne i energetske svrhe, smanjenje negativnog utjecaja odloženog otpada
na okoliš, klimu i ljudsko zdravlje, gospodarenje proizvedenim otpadom na principima
održivog razvoja
Gradnja vodoopskrbnog sustava Koprivničko križevačke županije (56 milijuna
eura)
Cilj projekta: dostupnost zdravstveno ispravne vode za područje Županije. Potrebno je
sagraditi nova 442 kilometra cjevovoda i obnoviti 18 kilometara postojećih, te proizvesti
16 milijuna m3 vode na vodocrpilištima.
Vodno komunalna infrastruktura za 4 aglomeracija-izrada projektno tehničke
dokumentacije za korištenje izvora sredstava kohezijskog fonda za gradnju (6
milijuna kuna)
Cilj: cjelovito rješavanje vodno-komunalne infrastrukture na području aglomeracija
Đurđevac, Novigrad Podravski, Virje i Podravske Sesvete.
67
Glavni nositelj projekta i prijavitelj su Komunalije d.o.o. Đurđevac, a partneri na projektu
su Koprivničko-križevačka županija, Grad Đurđevac, Općina Ferdinandovac, Općina
Kloštar Podravski, Općina Novigrad Podravski, Općina Novo Virje, Općina Podravske
Sesvete i Općina Virje.
Pilot projekt navodnjavanja „Koljak“ i Akumulacija Sirova Katalena (78,7 mil.
kuna bez PDV-a)
Radi o projektu koji obuhvaća površinu od ukupno 520 hektara na području Grada
Đurđevca i Općine Kalinovac, dok će sama akumulacija imati volumen od 358 tisuća
kubika. Ona će se formirati branom od 7,5 metara kojom će se pregraditi potok Sirova
Katalena, te tako ujedno i štititi željezničku prugu. Sama akumulacija bit će dodatno
korisna i zbog zaštite od poplava, te daje u budućnosti mogućnost za razvoj turizma i
rekreacije. Sustav obuhvaća i cjevovod od 5 kilometara od akumulacije do područja
navodnjavanja, na kojem će biti izgrađena i tlačna cijevna mreža ukupne duljine 12 km.
68
Ličko-senjska županija
Tablica 17: Analiza upitnika Ličko-senjske županije
Izvor: Obrada autorice
BROJČANO POSTOTAK
Odaziv JLP(R)S 8 66,67%
Σ projekata na razini županije 78 ───
Ukupna vrijednost projekata 537.589.660,30 ───
Potpuno spremna 27 34,62%
Djelomično spremna 23 29,49%
Projekt na razini ideje 28 35,90%
Javna infrastruktura: 62 79,49%
* Komunalna 23 37,10%
** Vodovod i kanalizacija 13 56,52%
** Gospodarenje otpadom 2 8,70%
** Ostalo (groblja, rasvjeta, nerazvrstane ceste) 8 34,78%
* Društvena 31 50,00%
** Kulturna 4 12,90%
** Obrazovna 2 6,45%
*** Vrtići 2 100,00%
*** Škole 0,00%
** Zdravstvena /domovi za starije i nemoćne 0,00%
** Turizam i sport 19 61,29%
** Ostalo 6 19,35%
* Gospodarska 8 12,90%
** Poduzetnički inkubatori 0,00%
** Gospodarske zone 2 25,00%
** Ostalo 6 75,00%
Prometna i ICT infrastruktura 6 7,69%
* Prometna 6 100,00%
* ICT 0,00%
Zaštita okoliša 10 12,82%
Uključivanje na tržište rada 0,00%
Administrativni kapaciteti 0,00%
UKUPNO: 78 100,00%
Aktivno sudjelovanje 3 37,50%
Formalno sudjelovanje 3 37,50%
Nismo sudjelovali 0 0,00%
Aktivno sudjelovanje 0 0,00%
Formalno sudjelovanje 0 0,00%
Nismo sudjelovali 3 37,50%
Ukupan broj JLP(R)S u županiji
12
PRIPREMLJENOST DOKUMENTACIJE
ANALIZA PROJEKATA PO PODRUČJIMA
RAZINA UKLJUČENOSTI U ŽRS
RAZINA UKLJUČENOSTI U IZRADU NACIONALNE STRATEGIJE
OSNOVNI PODACI
69
Popunjene upitnike u Ličko-senjskoj županiji dostavilo je 67% jedinica lokalne i
područne (regionalne) samouprave odnosno njih 8 od ukupno 12. Ukupan broj
projekata/projektnih ideja prikupljenih upitnikom je 113 i to u vrijednosti oko 540
milijardi kuna (riječ je o procjeni jer se za dobar dio projekata vrijednost ne zna s obzirom
da su tek u fazi projektne ideje). Dodatno, još oko 500 milijuna kuna odnosi se na
regionalni projekt Sveto Brdo. Od prijavljenih projekata 188,1 milijuna kuna potpuno je
spremno, 155,9 milijuna kuna je u nekoj od faza pripreme, a 193,5 milijuna kuna
projekata je na razini ideje.
Uz uobičajene projekte javne infrastrukture u Ličko-senjskoj županiji zanimljivi su
sljedeći projekti:
Centar planinskog turizma Sveto Brdo (vrijednost 120 milijuna eura)
Cilj projekta je stvaranje Centra planinskog turizma Sveto Brdo, koji će kraju ponuditi
veliki broj turističkih sadržaja. Planira se da bi Centar planinskog turizma Sveto Brdo bio
otvoren cijele godine te da nudi kombinaciju zimskih i ljetnih sportskih aktivnosti i
objekte za rekreaciju, u kontekstu prirodnih značajki planinskog predjela i blizine mora.
Razvojni centar Ličko-senjske županije (vrijednost 25 milijuna kuna)
Opći cilj projekta je doprinijeti gospodarskom razvoju Ličko-senjske županije kroz
jačanje malog i srednjeg poduzetništva i smanjenje stope nezaposlenosti.
Izgradnja kanalizacije Grada Gospića (vrijednost 40 milijuna kuna)
Projekt se odnosi na izgradnju kanalizacijskog sustava Grada Gospića kojim će se
omogućit priključenje korisnika na kanalizacijsku mrežu, a sve u cilju kako bi se u Gradu
Gospiću stvorili uvjeti da se objekti iz javnih ulica mogu priključiti na kanalizaciju, a radi
stvaranja uvjeta i mogućnosti daljnjeg razvoja sustava. Broj stanovnika koji je obuhvaćen
ovim projektom je oko 1.000.
70
Sportsko rekreacijski centar „Bijeli vrh“ – Vrhovine (vrijednost 26 milijuna kuna)
Svrha projekta je doprinijeti ekonomskom razvoju ličko-senjske županije putem
proširenja, modernizacije i unaprjeđenja turističke ponude u općini Vrhovine u blizini
Nacionalnog parka.
71
Požeško-slavonska županija
Tablica 18: Analiza upitnika Požeško-slavonske županije
Izvor: Obrada autorice
BROJČANO POSTOTAK
Odaziv JLP(R)S 7 70,00%
Σ projekata na razini županije 111 ───
Ukupna vrijednost projekata 1.010.441.031,97 ───
Potpuno spremna 23 20,72%
Djelomično spremna 46 41,44%
Projekt na razini ideje 41 36,94%
Javna infrastruktura: 96 86,49%
* Komunalna 31 32,29%
** Vodovod i kanalizacija 12 38,71%
** Gospodarenje otpadom 1 3,23%
** Ostalo (groblja, rasvjeta, nerazvrstane ceste) 18 58,06%
* Društvena 52 54,17%
** Kulturna 4 7,69%
** Obrazovna 10 19,23%
*** Vrtići 2 20,00%
*** Škole 8 80,00%
** Zdravstvena /domovi za starije i nemoćne 1 1,92%
** Turizam i sport 30 57,69%
** Ostalo 7 13,46%
* Gospodarska 13 13,54%
** Poduzetnički inkubatori 1 7,69%
** Gospodarske zone 7 53,85%
** Ostalo 5 38,46%
Prometna i ICT infrastruktura 2 1,80%
* Prometna 1 50,00%
* ICT 1 50,00%
Zaštita okoliša 10 9,01%
Uključivanje na tržište rada 1 0,90%
Administrativni kapaciteti 2 1,80%
UKUPNO: 111 100,00%
Aktivno sudjelovanje 4 57,14%
Formalno sudjelovanje 3 42,86%
Nismo sudjelovali 0 0,00%
Aktivno sudjelovanje 0 0,00%
Formalno sudjelovanje 3 42,86%
Nismo sudjelovali 4 57,14%
Ukupan broj JLP(R)S u županiji
10
PRIPREMLJENOST DOKUMENTACIJE
ANALIZA PROJEKATA PO PODRUČJIMA
RAZINA UKLJUČENOSTI U ŽRS
RAZINA UKLJUČENOSTI U IZRADU NACIONALNE STRATEGIJE
OSNOVNI PODACI
72
Ukupan broj projekata/projektnih ideja prikupljenih upitnikom je 111 i to u vrijednosti
oko 1,01 milijardi kuna. Od ukupnog broja prijavljenih projekata njih 21% u vrijednosti
231 milijun kuna potpuno je spremno za prijave na natječaje, njih čak 42% u vrijednosti
462 milijuna kuna je u nekoj od faza pripreme, a 37% projekata u vrijednosti 407 milijuna
kuna je na razini ideje.
Uz uobičajene projekte javne infrastrukture u Požeško-slavonskoj županiji zanimljivi su
sljedeći projekti:
Multimedijalni centar u Pleternici (20 milijuna kuna)
Multimedijalni kulturni centar projekt je rekonstruiranja postojećeg objekta „starog kina“
u Pleternici te njegovog opremanja u svrhu izgradnje vrhunske kulturno-turističke
infrastrukture i atrakcije, koja će doprinijeti višestrukom unapređenju svih postojećih
kulturnih manifestacija na području grada i potaknuti razvoj turističkog poduzetništva na
području. Nova turistička ponuda i proizvodi koji će se razviti, doprinijet će produljenju
boravka posjetitelja i većoj potrošnji u sektoru turizma.
Projekt Kuća Graševine (52 milijuna kuna)
Projekt predstavlja tendenciju za razvoj vodećeg regionalnog samoodrživog centra
vezanoga za enologiju i gastronomiju, odnosno eno-gastro turizam na području Grada
Kutjeva uz dvije ispostave – Pakrac i Pleternica.
Centar zdravstvenog turizma (336 milijuna kuna)
Projekt koji ima za cilj uspostaviti zdravstveno - turističku ponudu Požeško-slavonske i
Bjelovarsko-bilogorske županije koja će generirati novo zapošljavanje, biti održiva,
prepoznatljiva, konkurentna i u skladu s regionalnim gospodarskim potrebama. Projekt
će u Pakracu imati Edukacijsko - istraživački centar sa područjem razvoja ljudskih
kapaciteta u zdravstvenom turizmu (fizioterapija, menadžment u zdravstvenom turizmu)
i istraživačkim radom te primjenom novih usluga i metoda liječenja u zdravstvenom
turizmu.
73
U Lipiku će se urediti i obnoviti Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Lipik –
Toplice Lipik s ciljem proširenja kapaciteta i pružanje novih vrsta usluga u zdravstvenom
turizmu – proširenje udjela na tržištu te će se uspostaviti nacionalni centar za multiplu
sklerozu te regionalni centar za liječenje i rehabilitaciju. Daruvarske toplice će se urediti
i obnoviti za proširenje kapaciteta i pružanje novih vrsta usluga u zdravstvenom turizmu
– proširenje udjela na tržištu; time će postati prve „zelene toplice“ u RH.
Rekonstrukcija Gradskog muzeja u Požegi (46 milijuna kuna)
Realizacija projekta omogućuje povezivanje s drugim kulturama, odnosno omogućiti će
stvaranje dodatnog kulturno-turističkog sadržaja u gradu Požegi u kategoriji turizma
baštine, eno-gastro turizma u cilju povećanja turističke ponude regije i grada Požege u
obliku komplementarnog sadržaja. U sklopu projekta rekonstruirati će se muzej te
osigurati postavljanje stalnog muzejskog postava.
74
Sisačko-moslavačka županija
Tablica 19: Analiza upitnika Sisačko-moslavačke županije
Izvor: Obrada autorice
BROJČANO POSTOTAK
Odaziv JLP(R)S 10 52,63%
Σ projekata na razini županije 137 ───
Ukupna vrijednost projekata 1.159.471.202,89 ───
Potpuno spremna 36 26,28%
Djelomično spremna 49 35,77%
Projekt na razini ideje 52 37,96%
Javna infrastruktura: 93 67,88%
* Komunalna 38 40,86%
** Vodovod i kanalizacija 23 60,53%
** Gospodarenje otpadom 1 2,63%
** Ostalo (groblja, rasvjeta, nerazvrstane ceste) 14 36,84%
* Društvena 40 43,01%
** Kulturna 4 10,00%
** Obrazovna 6 15,00%
*** Vrtići 4 66,67%
*** Škole 2 33,33%
** Zdravstvena /domovi za starije i nemoćne 2 5,00%
** Turizam i sport 18 45,00%
** Ostalo 10 25,00%
* Gospodarska 15 16,13%
** Poduzetnički inkubatori 1 6,67%
** Gospodarske zone 8 53,33%
** Ostalo 6 40,00%
Prometna i ICT infrastruktura 15 10,95%
* Prometna 15 100,00%
* ICT 0 0,00%
Zaštita okoliša 16 11,68%
Uključivanje na tržište rada 9 6,57%
Administrativni kapaciteti 4 2,92%
UKUPNO: 137 100,00%
Aktivno sudjelovanje 4 40,00%
Formalno sudjelovanje 6 60,00%
Nismo sudjelovali 0 0,00%
Aktivno sudjelovanje 1 10,00%
Formalno sudjelovanje 2 20,00%
Nismo sudjelovali 7 70,00%
Ukupan broj JLP(R)S u županiji
19
PRIPREMLJENOST DOKUMENTACIJE
ANALIZA PROJEKATA PO PODRUČJIMA
RAZINA UKLJUČENOSTI U ŽRS
RAZINA UKLJUČENOSTI U IZRADU NACIONALNE STRATEGIJE
OSNOVNI PODACI
75
Popunjene upitnike u Sisačko-moslavačkoj županiji dostavilo je 53% jedinica lokalne i
područne (regionalne) samouprave, odnosno njih 10 od ukupno 19. Ukupan broj
projekata/projektnih ideja prikupljenih upitnikom je 137 i to u vrijednosti oko 1,16
milijardi kuna. Od ukupnog broja prijavljenih projekata njih samo 26% u vrijednosti 301
milijun kuna potpuno je spremno za prijave na natječaje, 35% projekata u vrijednosti 405
milijuna kuna je u nekoj od faza pripreme, a 37% projekata u vrijednosti 420 milijuna
kuna je tek na razini ideje.
Uz uobičajene projekte javne infrastrukture u Sisačko-moslavačkoj županiji zanimljivi su
sljedeći projekti:
Otpadne vode grada Siska (29 milijuna eura)
Svrha projekta je zaštita vodnih resursa Hrvatske kroz poboljšanje sustava vodoopskrbe
i integriranog sustava upravljanja otpadnim vodama. Projekt je započet a financira se
sredstvima fondova Europske unije u iznostu od 20 milijuna eura bespovratno, te
kreditom Europske banke u iznosu 9 milijuna eura.
Projekt “Novi most preko rijeke Kupe“ (vrijednost 100 milijuna kuna)
Projekt se nameće kao prioritet studije izvodljivosti „Sisak pametni grad“. Nužno je
aplicirati projekt u okviru „Operativnog programa za promet“ za sufinanciranje iz
Kohezijskog fonda EU.
Izgradnja nove Luke Sisak na rijeci Savi (1,4 milijuna eura)
Europska unija sufinancira projekt sa 85%, a preostalih 15% osigurano je iz nacionalnih
sredstava. Korisnik projekta je Lučka uprava Sisak, a treba bi pridonjeti razvoju riječkog
prometa na plovnom putu rijeke Save. Projekt je važan za budući razvoj Siska i Sisačko-
moslavačke županije, ali i sa širi razvoj zagrebačke regije.
76
Splitsko-dalmatinska županija
Tablica 20: Analiza upitnika Splitsko-dalmatinske županije
Izvor: Obrada autorice
BROJČANO POSTOTAK
Odaziv JLP(R)S 22 40,00%
Σ projekata na razini županije 115 ───
Ukupna vrijednost projekata 785.030.000,00 ───
Potpuno spremna 17 14,78%
Djelomično spremna 45 39,13%
Projekt na razini ideje 53 46,09%
Javna infrastruktura: 98 85,22%
* Komunalna 472 481,63%
* Društvena 47 47,96%
* Gospodarska 9 9,18%
Prometna i ICT infrastruktura 8 6,96%
Zaštita okoliša 7 6,09%
Uključivanje na tržište rada 1 0,87%
Administrativni kapaciteti 1 0,87%
UKUPNO: 115 100,00%
Aktivno sudjelovanje 12 54,55%
Formalno sudjelovanje 10 45,45%
Nismo sudjelovali 0 0,00%
Aktivno sudjelovanje 0 0,00%
Formalno sudjelovanje 10 45,45%
Nismo sudjelovali 12 54,55%
Ukupan broj JLP(R)S u županiji
55
PRIPREMLJENOST DOKUMENTACIJE
ANALIZA PROJEKATA PO PODRUČJIMA
RAZINA UKLJUČENOSTI U ŽRS
RAZINA UKLJUČENOSTI U IZRADU NACIONALNE STRATEGIJE
OSNOVNI PODACI
77
Popunjene upitnike u Splitsko-dalmatinskoj županiji dostavilo je 40% jedinica lokalne i
područne (regionalne) samouprave odnosno njih 22 od ukupno 55. Ukupan broj
projekata/projektnih ideja prikupljenih upitnikom je 115 i to u vrijednosti oko 785
milijuna kuna. Od prijavljenih projekata 15 posto potpuno je spremno, 39 posto je u nekoj
od faza pripreme, a 46 posto projekata je na razini ideje. Dakle, već u ovom trenutku samo
u Splitsko-dalmatinskoj županiji ima 118 milijuna kuna projekata spremnih za
financiranje, a iznos bi sigurno bio dosta veći da su sve lokalne jedinice odgovorile na
Upitnik.
Uz uobičajene projekte javne infrastrukture u Splitsko-dalmatinskoj županiji zanimljivi
su sljedeći projekti:
Projekt Solution (21 milijun eura)
Svrha projekta SOLUTION je potaknuti javne i privatne kapacitete u cilju izgradnje
pokaznih primjera energetski samodostatnih zajednica, pri čemu je poseban naglasak na
integraciji i demonstraciji mjera i novih tehnologija na području energetike i zaštite
okoliša. Predviđeni model mora biti primjenjiv i na druge zajednice u okviru EU, te treba
postići značajno smanjenje u potrošnji energije.
Projekt Holistic (9,36 milijuna eura)
Projekt primjenjuje holistički model integralne zaštite od šumskih požara čija je ukupna
vrijednost 9.363.801,29 eura, od kojih je iz EU sredstva za aktivnosti Splitsko-
dalmatinske županije izdvojeno 903.816,90 eura, a za partnere iz RH 3.200.834,93 €.
Primjena Projekta može se očekivati 2016. godine, kada kreću pilot projekti.
HERA „Upravljanje održivim turizmom zasnovanim na zajedničkom kulturnom
nasljeđu Jadrana“ (66,3 milijuna kuna)
Cilj projekta HERA je razviti, unutar jadranskog područja, zajedničku prekograničnu
platformu za upravljanje održivim turizmom zasnovanim na zajedničkom kulturnom
nasljeđu i njegovu promidžbu. Projektom će se definirati metodologija za dosezanje
standarda i dodjelu oznake za jadransku destinaciju kulturnog turizma naziva HERA.
SLID - Socijalna i radna inkluzija osoba s invaliditetom (2,5 milijuna eura).
78
Glavni cilj ovog projekta je razvoj kreativno- rehabilitacijskih radnih programa i modela
profesionalne rehabilitacije, s ciljem poboljšanja kvalitete života osoba s invaliditetom
kroz edukaciju i razmjenu dobrih praksi i iskustava sa sličnim ustanovama i udrugama na
području Jadranskih regija.
Šibensko-kninska županija
Tablica 21: Analiza upitnika Šibensko-kninske županije
Izvor: Obrada autorice
BROJČANO POSTOTAK
Odaziv JLP(R)S 8 40,00%
Σ projekata na razini županije 85 ───
Ukupna vrijednost projekata 1.519.363.000 ───
Potpuno spremna 18 21,18%
Djelomično spremna 19 22,35%
Projekt na razini ideje 44 51,76%
Javna infrastruktura: 72 84,71%
* Komunalna 26 36,11%
* Društvena 33 45,83%
* Gospodarska 13 18,06%
Prometna i ICT infrastruktura 7 8,24%
Zaštita okoliša 4 4,71%
Uključivanje na tržište rada 1 1,18%
Administrativni kapaciteti 1 1,18%
UKUPNO: 85 100,00%
Aktivno sudjelovanje 2 25,00%
Formalno sudjelovanje 3 37,50%
Nismo sudjelovali 1 12,50%
Aktivno sudjelovanje 0 0,00%
Formalno sudjelovanje 0 0,00%
Nismo sudjelovali 6 75,00%
Ukupan broj JLP(R)S u županiji
20
PRIPREMLJENOST DOKUMENTACIJE
ANALIZA PROJEKATA PO PODRUČJIMA
RAZINA UKLJUČENOSTI U ŽRS
RAZINA UKLJUČENOSTI U IZRADU NACIONALNE STRATEGIJE
OSNOVNI PODACI
79
Popunjene upitnike u Šibensko-kninskoj županiji dostavilo je 40% jedinica lokalne i
područne (regionalne) samouprave odnosno njih 8 od ukupno 20. Ukupan broj
projekata/projektnih ideja prikupljenih upitnikom je 85 i to u vrijednosti oko 1,5 milijardi
kuna. Od prijavljenih projekata 21 posto potpuno je spremno, 22 posto je u nekoj od faza
pripreme, a 52 posto projekata je na razini ideje.
Uz uobičajene projekte javne infrastrukture u Šibensko-kninskoj županiji zanimljivi su
sljedeći projekti:
Izgradnja i opremanje pomorsko-inovacijskog centra iNAVIS u Šibeniku (1,2
milijuna eura)
Opći cilj ovog projekta je doprinijeti razvoju i konkurentnosti malog i srednjeg
poduzetništva kroz unapređenje kapaciteta za razvoj tehnoloških inovacija i transfer
znanja, čime bi se područje grada Šibenika pozicioniralo kao specijalističko područje za
proizvode od aluminija. Nositelj projekta je Razvojna agencija Šibensko-kninske
županije, a sredstva bi se utrošila za adaptaciju objekta u sklopu iNavisa u kojem bi se
osigurao proctor za rad Razvojne agencije, za laboratoriji konstrukcijski biro te radionica
i biro za potrebe Društva inovatora Faust Vrančić.
Razvoj turizma u rubnim područjima NP Krka (680 000 eura)
Cilj projekta je potaknuti poduzetništvo i novo zapošljavanje kroz razvoj turizma. U tom
smislu namjera je razvijati i promovirati turističku ponudu temeljenu na izvornosti i
atraktivnosti područja uz Nacionalni park, kroz uređenje kulturnih i rekreacijskih
lokaliteta, te razvoj i podršku nositeljima turističkih djelatnosti, poput obiteljskih
poljoprivrednih gospodarstava.
Izgradnja sekundarne mreže kanalizacijskog sustava Vodice - Tribunj – Srima (40
milijuna eura)
Iz europskih sredstva gradit će se biološki pročišćivač otpadnih voda s ispustom I
pripadajućim crpnim stanicama i kanalima. Potom slijedi I izgradnja cjelokupne
sekundarne mreže, tj. priključka do gotovo sve kuće u Srimi, Vodicama, Tribunju i na
otoku Prviću.
80
Turistička varolizacija kompleksa kninske tvrđave (1,2 milijuna eura)
Prezentiranje Kninske tvrđave kroz nove sadržaje, stalni muzejski postav (etongrafski,
arheološki i postav Domovinskog rata), zatim uređenje i gradnja novih objekata i šetnica.
Sve to dovest će do poboljšanja turističke ponude Šibensko-kninske županije i Grada
Knina, te otvaranja novih radnih mjesta.
Projekt za izgradnju sustava odvodnje i vodoopskrbe aglomeracije Knin (601.316,00
eura)
Projekt se odnosi na izgradnju nove i rekonstrukciju postojeće vodovodne i kanalizacijske
mreže na području grada Knina, Kninsko polje, Vrpolje i Kovačić odnosno druga faza
izgradnje vodovodne kanalizacijske mreže na području grada Knina, a prva faza bila je
obuhvaćena kroz IPA projekt.
81
Virovitičko-podravska županija
Tablica 22: Analiza upitnika Virovitičko-podravske županije
Izvor: Obrada autorice
BROJČANO POSTOTAK
Odaziv JLP(R)S 15 93,75%
Σ projekata na razini županije 118 ───
Ukupna vrijednost projekata 1.614.158.616,67 ───
Potpuno spremna 30 25,42%
Djelomično spremna 26 22,03%
Projekt na razini ideje 59 50,00%
Javna infrastruktura: 94 79,66%
* Komunalna 42 44,68%
** Vodovod i kanalizacija 18 42,86%
** Gospodarenje otpadom 3 7,14%
** Ostalo (groblja, rasvjeta, nerazvrstane ceste) 21 50,00%
* Društvena 46 48,94%
** Kulturna 6 13,04%
** Obrazovna 4 8,70%
*** Vrtići 2 50,00%
*** Škole 3 75,00%
** Zdravstvena /domovi za starije i nemoćne 2 4,35%
** Turizam i sport 18 39,13%
** Ostalo 16 34,78%
* Gospodarska 6 6,38%
** Poduzetnički inkubatori 0,00%
** Gospodarske zone 5 83,33%
** Ostalo 1 16,67%
Prometna i ICT infrastruktura 18 15,25%
* Prometna 18 100,00%
* ICT 0,00%
Zaštita okoliša 5 4,24%
Uključivanje na tržište rada 1 0,85%
Administrativni kapaciteti 0,00%
UKUPNO: 118 100,00%
Aktivno sudjelovanje 6 40,00%
Formalno sudjelovanje 3 20,00%
Nismo sudjelovali 2 13,33%
Aktivno sudjelovanje 1 6,67%
Formalno sudjelovanje 4 26,67%
Nismo sudjelovali 5 33,33%
Ukupan broj JLP(R)S u županiji
16
PRIPREMLJENOST DOKUMENTACIJE
ANALIZA PROJEKATA PO PODRUČJIMA
RAZINA UKLJUČENOSTI U ŽRS
RAZINA UKLJUČENOSTI U IZRADU NACIONALNE STRATEGIJE
OSNOVNI PODACI
82
Popunjene upitnike u Virovitičko-podravskoj županiji dostavilo je 94% jedinica lokalne
i područne (regionalne) samouprave odnosno njih 14 od ukupno 15. Ukupan broj
projekata/projektnih ideja prikupljenih upitnikom je 114 i to u vrijednosti oko 1,6
milijardi kuna (riječ je o procjeni jer se za dobar dio projekata vrijednost ne zna s obzirom
da su tek u fazi projektne ideje). Od prijavljenih projekata 26 posto (410 milijuna kuna)
potpuno je spremno, 23 posto je u nekoj od faza pripreme, a 51 posto projekata je na
razini ideje.
Uz uobičajene projekte javne infrastrukture u Virovitičko-podravskoj županiji zanimljivi
su sljedeći projekti:
Projekt "Drava4Enjoy" (1 milijun eura)
Ovim projektom namjerava se rekonstruirati dvorac (kurije) obitelji Janković u selu
Kapela Dvor, koji je trenutno zapušten i u ruševnom stanju. Također se želi organizirati
edukacije i trening programa za turističke vodiče-bicikliste koji bi radili na označenim
biciklističkim rutama.
Panonski Drvni Centar Kompetencija (45,7 milijuna kuna)
Panonski drvni centar kompetencija bit će potporna institucija za razvoj inovativnih
proizvoda od drva. Uz istraživanje i razvoj proizvoda od drva i prateće industrije, Centar
će nuditi i usluge transfera tehnologije prema malim i srednjim poduzetnicima, te usluge
izrade prototipa inovativnih proizvoda od drva, uslugu produkt dizajna, dizajna pakiranja
za proizvode od drva i sl.
Obnova Dvorca Janković (70 milijuna kuna)
Cilj projekta jest da se prenamjenom i preuređenjem dvorca u njemu obučavaju i školuju
učenici srednjih ugostiteljskih i turističkih škola te studenti iz Virovitice i okolnih gradova
i općina. Točnije, dvorac će se preurediti u tzv. školski hotel po uzoru na sličan projekt u
Nizozemskoj koji je također financiran iz fondova EU, a danas bilježi značajan uspjeh.
83
Centar za razvoj mliječnih proizvoda u Virovitici (36 milijuna kuna)
Centar se planira u Poduzetničkoj zoni III u Virovitici, a među ostalim, pružat će usluge
prerade mlijeka za proizvođače s područja Virovitičko-podravske županije u krugu od
40-ak kilometara. Centar će se baviti i razvojnim istraživanjem kroz korištenje novih
tehnologija te razvojem i stvaranjem inovativnih mliječnih proizvoda u suradnji sa
znanstvenim institucijama za prerađivače mlijeka sa područja Kontinentalne Hrvatske
centrima za socijalnu skrb na području županije.
84
Vukovarsko-srijemska županija
Tablica 23: Analiza upitnika Vukovarsko-srijemske županije
Izvor: Obrada autorice
BROJČANO POSTOTAK
Odaziv JLP(R)S 19 61,29%
Σ projekata na razini županije 161 ───
Ukupna vrijednost projekata 784.339.879,27 ───
Potpuno spremna 39 24,22%
Djelomično spremna 52 32,30%
Projekt na razini ideje 44 27,33%
Javna infrastruktura: 131 81,37%
* Komunalna 58 44,27%
** Vodovod i kanalizacija 19 32,76%
** Gospodarenje otpadom 10 17,24%
** Ostalo (groblja, rasvjeta, nerazvrstane ceste) 29 50,00%
* Društvena 58 44,27%
** Kulturna 22 37,93%
** Obrazovna 9 15,52%
*** Vrtići 7 77,78%
*** Škole 2 22,22%
** Zdravstvena /domovi za starije i nemoćne 5 8,62%
** Turizam i sport 21 36,21%
** Ostalo 1 1,72%
* Gospodarska 15 11,45%
** Poduzetnički inkubatori 5 33,33%
** Gospodarske zone 6 40,00%
** Ostalo 4 26,67%
Prometna i ICT infrastruktura 21 13,04%
* Prometna 21 100,00%
* ICT 0 0,00%
Zaštita okoliša 8 4,97%
Uključivanje na tržište rada 1 0,62%
Administrativni kapaciteti 0 0,00%
UKUPNO: 161 100,00%
Aktivno sudjelovanje 6 31,58%
Formalno sudjelovanje 10 52,63%
Nismo sudjelovali 2 10,53%
Aktivno sudjelovanje 0 0,00%
Formalno sudjelovanje 4 21,05%
Nismo sudjelovali 14 73,68%
Ukupan broj JLP(R)S u županiji
31
PRIPREMLJENOST DOKUMENTACIJE
ANALIZA PROJEKATA PO PODRUČJIMA
RAZINA UKLJUČENOSTI U ŽRS
RAZINA UKLJUČENOSTI U IZRADU NACIONALNE STRATEGIJE
OSNOVNI PODACI
85
Popunjene upitnike u Vukovarsko-srijemskoj županiji dostavilo je 62% jedinica lokalne
i područne (regionalne) samouprave, odnosno njih 19 od ukupno 31. Ukupan broj
projekata/projektnih ideja prikupljenih upitnikom je 161 i to u vrijednosti oko 785
milijuna kuna (riječ je o procjeni jer se za dobar dio projekata vrijednost ne zna s obzirom
da su tek u fazi projektne ideje). Od prijavljenih projekata 25 posto potpuno je spremno,
32 posto je u nekoj od faza pripreme, a 43 posto projekata je na razini ideje.
Uz uobičajene projekte javne infrastrukture u Vukovarsko-srijemskoj županiji zanimljivi
su sljedeći projekti:
Višenamjenski kanal Dunav-Sava (800 milijuna eura)
Navodnjavanje 33.000 ha poljoprivrednog zemljišta (1 ha navodnjavanog zemljišta/1
radno mjesto), navodnjavanje 36.000 ha šumskog zemljišta (eliminacija povremenih
dugotrajnih poplava Spačvansko-studvanskog bazena i regulacija vodnog režima prema
zahtjevima šumske vegetacije), odvodnja (daljnje uređenje površinske odvodnje na
173.000 ha) i plovidba (transport).
Centar kompetencija za slavonski hrast (3 milijuna eura)
Cilj projekta je pokretanje pozitivnih trendova u drvnoj industriji i uspostavljanje
tehnološke platforme koja će služiti kao razvojni oslonac drvoprerađivačima baziranima
na preradi i uporabi hrasta.
Centar kompetencija za ratarstvo i povrtlarstvo (4 milijuna eura)
Centar kompetencija za ratarstvo i povrtlarstvo će pružati usluge proizvođačima ratarskih
kultura i povrća u područjima selekcije sjemena, primjene određenih gnojiva, načina
uzgoja, eksperimenata na polju u svrhu postizanja optimalnih rezultata proizvodnje. Opći
cilj projekta je povezivanje industrije i znanstveno-istraživačkog sektora u funkciji
jačanja intelektualnog kapaciteta i rasta intelektualnog vlasništva unutar sektora ratarstva
i povrtlarstva i prehrambene industrije.
86
Poljoprivredni poduzetnički inkubator (2 milijuna eura)
Svrha projekta je razvoj poduzetničke potporne infrastrukture u svrhu jačanja
gospodarskog razvoja i regionalne konkurentnosti kroz povećanje novih radnih mjesta te
razvoj dinamične poduzetničke klime putem: infrastrukturne i institucionalne izgradnje,
doprinosa rastu MSP-a i radnih mjesta te uravnoteženom regionalnom razvoju.
Zadarska županija
Tablica 24: Analiza upitnika Zadarske županije
Izvor: Obrada autorice
BROJČANO POSTOTAK
Odaziv JLP(R)S 21 61,76%
Σ projekata na razini županije 409 ───
Ukupna vrijednost projekata 11.791.445.886,63 ───
Potpuno spremna 47 11,49%
Djelomično spremna 87 21,27%
Projekt na razini ideje 86 21,03%
Javna infrastruktura: 266 65,04%
* Komunalna 116 43,61%
* Društvena 84 31,58%
* Gospodarska 66 24,81%
Prometna i ICT infrastruktura 49 11,98%
Zaštita okoliša 41 10,02%
Uključivanje na tržište rada 38 9,29%
Administrativni kapaciteti 15 3,67%
UKUPNO: 409 100,00%
Aktivno sudjelovanje 14 66,67%
Formalno sudjelovanje 4 19,05%
Nismo sudjelovali 2 9,52%
Aktivno sudjelovanje 0 0,00%
Formalno sudjelovanje 3 14,29%
Nismo sudjelovali 16 76,19%
Ukupan broj JLP(R)S u županiji
34
PRIPREMLJENOST DOKUMENTACIJE
ANALIZA PROJEKATA PO PODRUČJIMA
RAZINA UKLJUČENOSTI U ŽRS
RAZINA UKLJUČENOSTI U IZRADU NACIONALNE STRATEGIJE
OSNOVNI PODACI
87
Popunjene upitnike u Zadarskoj županiji dostavilo je 62% jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave, odnosno njih 21 od ukupno 34. Ukupan broj
projekata/projektnih ideja prikupljenih upitnikom je 409 i to u vrijednosti oko 11,7
milijardi kuna. Od prijavljenih projekata 11 posto potpuno je spremno, 21 posto je u nekoj
od faza pripreme, a 21 posto projekata je na razini ideje.
Uz uobičajene projekte javne infrastrukture u Zadarskoj županiji zanimljivi su sljedeći
projekti:
Zdravstveno turistički centar Biograd (25 milijuna eura)
Cilj je razvoj medicinskog turizma unutar Specijalne bolnice za ortopediju Biograd na
Moru i uključuje kreiranje novog zdravstveno-turističkog centra uz postojeću zgradu
bolnice. Uz dodatne uslužne medicinske kapacitete potrebne za raznovrsne medicinske
tretmane i terapije, projekt uključuje wellness centar i prostor za rekreaciju s unutarnjim
i vanjskim sadržajima.
Centar novih tehnologija (6,5 milijuna eura)
Cilj projekta je uspostaviti Centar za nove tehnologije (CeNT) koji će kao centar
kompetencije i inkubator za tvrtke unaprijediti konkurentnost gospodarstva
omogućavanjem razvoja i transfera novih tehnologija s težištem na primjenu metalne
industrije s visokom dodanom vrijednošću u području razvoja sustava za prilagodljivu,
individualiziranu proizvodnju (“custom made manufacturing”) i autonomne sustave.
Razvoju proizvodnje i proizvoda odvijat će se primjenom modernih CAD/CAM sustava
uz korištenje mehatroničkih principa.
Plavo zeleni centar (3,8 milijuna eura)
Cilj projekta je uspostaviti Centar kompetencija za preradu ribe i voća koji će unaprijediti
konkurentnost prehrambeno – prerađivačke industrije Jadranske regije. Bit će usmjeren
na razvojna i primijenjena istraživanja pokrenuta od strane industrije i/ili znanstvene
zajednice i njihovu komercijalizaciju te potporu i jačanje intelektualnog vlasništva unutar
navedenog područja.
88
Centar za baštinu - Muzej dvije palače (20 milijuna eura)
Cilj projekta je organizirati i unaprijediti sustav za promociju i očuvanje kulturnog
nasljeđa zadarske regije uspostavom regionalnog kulturnog centra i pripadajućih
kulturnih sadržaja. Komercijalna važnost centra očitovati će kroz nove kulturne
proizvode koji će omogućiti da se postojeći bogati kulturni resursi pretvore u kulturne
atrakcije od regionalnog značaja.
89
Zagrebačka županija
Tablica 25: Analiza upitnika Zagrebačke županije
Izvor: Obrada autorice
BROJČANO POSTOTAK
Odaziv JLP(R)S 19 55,88%
Σ projekata na razini županije 114 ───
Ukupna vrijednost projekata 2.093.263.131,58 ───
Potpuno spremna 28 24,56%
Djelomično spremna 47 41,23%
Projekt na razini ideje 39 34,21%
Javna infrastruktura: 104 91,23%
* Komunalna 43 41,35%
** Vodovod i kanalizacija 18 41,86%
** Gospodarenje otpadom 4 9,30%
** Ostalo (groblja, rasvjeta, nerazvrstane ceste) 21 48,84%
* Društvena 47 45,19%
** Kulturna 4 8,51%
** Obrazovna 14 29,79%
*** Vrtići 6 42,86%
*** Škole 8 57,14%
** Zdravstvena /domovi za starije i nemoćne 0,00%
** Turizam i sport 15 31,91%
** Ostalo 14 29,79%
* Gospodarska 14 13,46%
** Poduzetnički inkubatori 3 21,43%
** Gospodarske zone 7 50,00%
** Ostalo 4 28,57%
Prometna i ICT infrastruktura 2 1,75%
* Prometna 2 100,00%
* ICT 0,00%
Zaštita okoliša 7 6,14%
Uključivanje na tržište rada 1 0,88%
Administrativni kapaciteti 0,00%
UKUPNO: 114 100,00%
Aktivno sudjelovanje 4 21,05%
Formalno sudjelovanje 11 57,89%
Nismo sudjelovali 1 5,26%
Aktivno sudjelovanje 0 0,00%
Formalno sudjelovanje 2 10,53%
Nismo sudjelovali 13 68,42%
Ukupan broj JLP(R)S u županiji
34
PRIPREMLJENOST DOKUMENTACIJE
ANALIZA PROJEKATA PO PODRUČJIMA
RAZINA UKLJUČENOSTI U ŽRS
RAZINA UKLJUČENOSTI U IZRADU NACIONALNE STRATEGIJE
OSNOVNI PODACI
90
Popunjene upitnike u Zagrebačkoj županiji dostavilo je 56% jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave, odnosno njih 19 od ukupno 34. Ukupan broj
projekata/projektnih ideja prikupljenih upitnikom je 114 i to u vrijednosti oko 2 milijarde
kuna. Od prijavljenih projekata 25 posto potpuno je spremno, 41 posto je u nekoj od faza
pripreme, a 34 posto projekata je na razini ideje.
Uz uobičajene projekte javne infrastrukture u Zagrebačkoj županiji zanimljivi su sljedeći
projekti:
Izgradnja skladišnih kapaciteta za voće i povrće (20 milijuna kuna)
Izgradnjom skladišnih kapaciteta potaknut će se razvoj poduzetništva i obiteljskih
gospodarstava.
Centar za prijem posjetitelja i nadzor Natura 2000 područja – Zdenčina (850 tisuća
kuna)
Projekt će uvelike doprinijeti zaštiti okoliša u Županiji.
Turistički put od Brežica do Zagreba " Naturaway" (3,2 milijuna kuna)
Projektom se planira razvoj turizma s povećanjem sadržaja.
Magistralni vodoopskrbni cjevovod VS "Cerje" - VS "Vukovje" (35,8 milijuna
kuna)
Planira se razvoj komunalne infrastrukture.
Izgradnja vodovoda za naselje Vratnik, 2.500 m vodoopskrbnog cjevovoda, DN 110
I 125 mm (2.250.000,00kn)
Cilj projekta je omogućiti stanovnicima manjih sela i zaselaka u sklopu grada Samobora
pristup pitkoj i čistoj vodi.
Rekonstrukcija Osnovne škole Samobor s izgradnjom nove sportske dvorane
(17.500.000,00kn)
91
Osnovna škola Samobor pridonijela je stvaranju mnogo sportskih uspjeha gradu
Samoboru. Kako bi se to nastavilo potrebno je rekonstruirati sportsku dvoranu i školu.
Sustav javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području općine Gradec
(69.600.000,00kn)
Cilj projekta je razviti komunalnu infrastrukturu u Općini Gradec.
92
Krapinsko-zagorska županija
Tablica 26: Analiza upitnika Krapinsko-zagorske županije
Izvor: Obrada autorice
BROJČANO POSTOTAK
Odaziv JLP(R)S 12 37,50%
Σ projekata na razini županije 128 ───
Ukupna vrijednost projekata 885.285.142,00 ───
Potpuno spremna 32 25,00%
Djelomično spremna 54 42,19%
Projekt na razini ideje 42 32,81%
Javna infrastruktura: 108 84,38%
* Komunalna 64 59,26%
** Vodovod i kanalizacija 42 65,63%
** Gospodarenje otpadom 10 15,63%
** Ostalo (groblja, rasvjeta, nerazvrstane ceste) 12 18,75%
* Društvena 47 43,52%
** Kulturna 16 34,04%
** Obrazovna 21 44,68%
*** Vrtići 10 47,62%
*** Škole 11 52,38%
** Zdravstvena /domovi za starije i nemoćne 3 6,38%
** Turizam i sport 7 14,89%
** Ostalo 0 0,00%
* Gospodarska 6 5,56%
** Poduzetnički inkubatori 1 16,67%
** Gospodarske zone 5 83,33%
** Ostalo 0 0,00%
Prometna i ICT infrastruktura 15 11,72%
* Prometna 15 100,00%
* ICT 0 0,00%
Zaštita okoliša 5 3,91%
Uključivanje na tržište rada 0 0,00%
Administrativni kapaciteti 0 0,00%
UKUPNO: 128 100,00%
Aktivno sudjelovanje 9 75,00%
Formalno sudjelovanje 2 16,67%
Nismo sudjelovali 1 8,33%
Aktivno sudjelovanje 0 0,00%
Formalno sudjelovanje 3 25,00%
Nismo sudjelovali 9 75,00%
Ukupan broj JLP(R)S u županiji
32
PRIPREMLJENOST DOKUMENTACIJE
ANALIZA PROJEKATA PO PODRUČJIMA
RAZINA UKLJUČENOSTI U ŽRS
RAZINA UKLJUČENOSTI U IZRADU NACIONALNE STRATEGIJE
OSNOVNI PODACI
93
Popunjene upitnike u Krapinsko-zagorskoj županiji dostavilo je 38% jedinica lokalne i
područne (regionalne) samouprave, odnosno njih 12 od ukupno 32. Ukupan broj
projekata/projektnih ideja prikupljenih upitnikom je 128 i to u vrijednosti oko 885
milijuna kuna. Od prijavljenih projekata 25 posto potpuno je spremno, 42 posto je u nekoj
od faza pripreme, a 33 posto projekata je na razini ideje.
Uz uobičajene projekte javne infrastrukture u Krapinsko-zagorskoj županiji zanimljivi su
sljedeći projekti:
Izgradnja i uređenje turističke zone na lokaciji prapovijesnog parka kod Muzeja
krapinskih neandertalaca na lokaciji Hušnjakovo (vrijednost 13,5 milijuna eura)
Cilj projekta je upotpuniti turističku ponudu grada Krapine. Temelj već postoji, tj. muzej
krapinskih neandertalaca koji spada među najmodernije muzeje bilježi veliku posjećenost
te bi se turističkom zonom sve podiglo na razinu više.
Revitalizacija i obnova javnih površina unutar povijesne cijeline Krapina
(vrijednost 9,5 milijuna eura)
Projektom se nastoji vratiti stari povijesni sjaj unutar starogradske jezgre te staviti u
funkcije prostore koji su neiskorišteni. Samim time se otvara prostor za daljnju promociju
Krapine i Zagorja kao kulturno središte sjeverozapadne hrvatske.
Šetnica uz arheološke iskopine "Stari grad" Donja Stubica (vrijednost 1,5 milijuna
kuna)
Projekt zamišljen za razvoj kulturnog i povijesnog turizma u Donjoj Stubici, a sredstva
bi bila namijenjena za uređenje okolnog područja oko poznatog arheološkog nalazišta.
Poboljšanje uvjeta života u općini Desinić (9 milijuna kuna)
Cilj provedbe projekta je očuvanje okoliša, prirodnih i kulturnih vrijednosti, razvoj
komunalne i prometne infrastrukture te gradnja i unapređenje sustava odvodnje i
pročišćavanje otpadnih voda.
94
Međimurska županija
Tablica 27: Analiza upitnika Međimurske županije
Izvor: Obrada autorice
BROJČANO POSTOTAK
Odaziv JLP(R)S 9 36,00%
Σ projekata na razini županije 164 ───
Ukupna vrijednost projekata 1.264.857.945,00 ───
Potpuno spremna 47 28,66%
Djelomično spremna 63 38,41%
Projekt na razini ideje 54 32,93%
Javna infrastruktura: 114 69,51%
* Komunalna 57 50,00%
** Vodovod i kanalizacija 36 63,16%
** Gospodarenje otpadom 11 19,30%
** Ostalo (groblja, rasvjeta, nerazvrstane ceste) 10 17,54%
* Društvena 42 36,84%
** Kulturna 19 45,24%
** Obrazovna 16 38,10%
*** Vrtići 9 56,25%
*** Škole 7 43,75%
** Zdravstvena /domovi za starije i nemoćne 1 2,38%
** Turizam i sport 6 14,29%
** Ostalo 0 0,00%
* Gospodarska 15 13,16%
** Poduzetnički inkubatori 7 46,67%
** Gospodarske zone 8 53,33%
** Ostalo 0 0,00%
Prometna i ICT infrastruktura 23 14,02%
* Prometna 19 82,61%
* ICT 4 17,39%
Zaštita okoliša 22 13,41%
Uključivanje na tržište rada 5 3,05%
Administrativni kapaciteti 0 0,00%
UKUPNO: 164 100,00%
Aktivno sudjelovanje 5 55,56%
Formalno sudjelovanje 3 33,33%
Nismo sudjelovali 1 11,11%
Aktivno sudjelovanje 0 0,00%
Formalno sudjelovanje 3 33,33%
Nismo sudjelovali 6 66,67%
Ukupan broj JLP(R)S u županiji
25
PRIPREMLJENOST DOKUMENTACIJE
ANALIZA PROJEKATA PO PODRUČJIMA
RAZINA UKLJUČENOSTI U ŽRS
RAZINA UKLJUČENOSTI U IZRADU NACIONALNE STRATEGIJE
OSNOVNI PODACI
95
Popunjene upitnike u Međimurskoj županiji dostavilo je 36% jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave, odnosno njih 9 od ukupno 25. Ukupan broj projekata/projektnih
ideja prikupljenih upitnikom je 164 i to u vrijednosti oko 1,3 milijarde kuna. Od
prijavljenih projekata 29 posto potpuno je spremno, 38 posto je u nekoj od faza pripreme,
a 33 posto projekata je na razini ideje.
Uz uobičajene projekte javne infrastrukture u Međimurskoj županiji zanimljivi su sljedeći
projekti:
Izgradnja i opremanje Centra za odgoj i obrazovanje (59 milijuna kn)
Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec je posebna odgojno-obrazovna ustanova za
učenike s većim teškoćama u razvoju. Projekt je u skladu s Razvojnom strategijom
Međimurske županije 2011. – 2013., s ciljem jačanja ljudskih potencijala i unaprjeđenja
kvalitete života
Regija digitalnih muzeja (435 milijuna kuna)
Osnovni je cilj projekta unaprjeđivanje turističke ponude ovog dijela Hrvatske,
stvaranjem novog, atraktivnog i raznovrsnog turističkog proizvoda, kao i promidžba naše
bogate povijesne i kulturne baštine.435.000.000, 00 kn
Proširenje Gospodarske zone Prelog – Sjever (20 milijuna kuna)
Cilj je poticanje tehnološkog razvitka, a prednosti koje bi donijelo proširenje svakako je
otvaranja novih radnih mjesta i uzlet gospodarstva. U tijeku je izrada prostorno – planske
dokumentacije.
Uređenje područja uz akumulacijsko jezero „Marina“ Prelog (30 milijuna kuna)
Cilj je osigurati uvjete za dugoročni održivi razvoj turizma u Međimurju. Samo jezero
najveće je akumulacijsko jezero u Hrvatskoj.
Rekonstrukcija zgrade društvene namjene – Rudarski dom u Murskom Središću
(4,7 milijuna kuna)
Projektom će se ojačati ljudski potencijali te unaprijediti kvaliteta života.
96
Izgradnja prometne zaobilaznice i mosta preko rijeke Mure u Murskom Središću
(154 milijuna kuna)
Projektom će se glavnina teretnog prometa skrenuti na zaobilaznicu a izmještanjem
graničnog prijelaza iz centra grada stvoriti uvjeti za uređenje gradske jezgre i poboljšanje
kvalitete života u samome gradu.
97
Osječko-baranjska županija
Tablica 28: Analiza upitnika Osječko-baranjske županije
Izvor: Obrada autorice
BROJČANO POSTOTAK
Odaziv JLP(R)S 12 28,57%
Σ projekata na razini županije 173 ───
Ukupna vrijednost projekata 1.279.456.845,00 ───
Potpuno spremna 54 31,21%
Djelomično spremna 73 42,20%
Projekt na razini ideje 46 26,59%
Javna infrastruktura: 123 71,10%
* Komunalna 74 60,16%
** Vodovod i kanalizacija 59 79,73%
** Gospodarenje otpadom 14 18,92%
** Ostalo (groblja, rasvjeta, nerazvrstane ceste) 1 1,35%
* Društvena 32 26,02%
** Kulturna 12 37,50%
** Obrazovna 14 43,75%
*** Vrtići 8 57,14%
*** Škole 6 42,86%
** Zdravstvena /domovi za starije i nemoćne 2 6,25%
** Turizam i sport 4 12,50%
** Ostalo 0 0,00%
* Gospodarska 17 13,82%
** Poduzetnički inkubatori 11 64,71%
** Gospodarske zone 6 35,29%
** Ostalo 0 0,00%
Prometna i ICT infrastruktura 43 24,86%
* Prometna 35 81,40%
* ICT 8 18,60%
Zaštita okoliša 7 4,05%
Uključivanje na tržište rada 0 0,00%
Administrativni kapaciteti 0 0,00%
UKUPNO: 173 100,00%
Aktivno sudjelovanje 8 66,67%
Formalno sudjelovanje 3 25,00%
Nismo sudjelovali 1 8,33%
Aktivno sudjelovanje 0 0,00%
Formalno sudjelovanje 7 58,33%
Nismo sudjelovali 5 41,67%
Ukupan broj JLP(R)S u županiji
42
PRIPREMLJENOST DOKUMENTACIJE
ANALIZA PROJEKATA PO PODRUČJIMA
RAZINA UKLJUČENOSTI U ŽRS
RAZINA UKLJUČENOSTI U IZRADU NACIONALNE STRATEGIJE
OSNOVNI PODACI
98
Popunjene upitnike u Osječko-baranjskoj županiji dostavilo je 29% jedinica lokalne i
područne (regionalne) samouprave, odnosno njih 12 od ukupno 42. Ukupan broj
projekata/projektnih ideja prikupljenih upitnikom je 173 i to u vrijednosti oko 1,3
milijarde kuna. Od prijavljenih projekata 31 posto potpuno je spremno, 42 posto je u
nekoj od faza pripreme, a 27 posto projekata je na razini ideje.
Uz uobičajene projekte javne infrastrukture u Osječko-baranjskoj županiji zanimljivi su
sljedeći projekti:
TIRAMISU (19,9 milijuna eura)
Projekt je usmjeren na stvaranje temelja za globalni alatni okvir koji će pokrivati glavne
aktivnosti u području protu minskog djelovanja, od provjere velikih površina do
uklanjanja opasnosti od eksplozivnih sredstava, uključujući i edukaciju o rizicima u protu
minskom djelovanju.
Na putu prema zaposlenju – Razvoj novih znanja i vještina visokoobrazovanih
nezaposlenih osoba (156 tisuća eura)
Projekt je usmjeren na unapređenje zaposlenja i fleksibilnosti visokoobrazovanih
dugotrajno nezaposlenih osoba, korištenjem mogućnosti koje pruža neprofitni sektor/
organizacije civilnog društva te jedinice lokalne i regionalne samouprave na području
Osječko-baranjske županije. Primarna ciljana skupina su visokoobrazovane i dugotrajno
nezaposlene osobe; visokoobrazovane nezaposlene osobe bez radnog iskustva te osobe s
invaliditetom s područja županije s najvećom stopom nezaposlenosti (Osječko-baranjska
županija).
CO – EFFICIENT (1,9 milijuna eura)
CO-EFFICIENT ima za cilj unaprijediti inovacije i već dostupne tehnologije u smislu
energetske učinkovitosti i korištenju obnovljivih izvora u poslovanju i proizvodnim
procesima mediteranskih malih i srednjih poduzeća.
99
Projekt poboljšanja vodne infrastrukture u Osijeku (72,5 milijuna eura)
Projekt proširenja I poboljšanja kanalizacijskog sustava u Osijeku I izgradnje postrojenja
za obradu otpadnih voda.
100
Primorsko-goranska županija
Tablica 29: Analiza upitnika Primorsko-goranske županije
Izvor: Obrada autorice
BROJČANO POSTOTAK
Odaziv JLP(R)S 18 50,00%
Σ projekata na razini županije 184 ───
Ukupna vrijednost projekata 1.225.846.958,00 ───
Potpuno spremna 68 36,96%
Djelomično spremna 61 33,15%
Projekt na razini ideje 55 29,89%
Javna infrastruktura: 121 65,76%
* Komunalna 69 57,02%
** Vodovod i kanalizacija 51 73,91%
** Gospodarenje otpadom 14 20,29%
** Ostalo (groblja, rasvjeta, nerazvrstane ceste) 4 5,80%
* Društvena 32 26,45%
** Kulturna 4 12,50%
** Obrazovna 15 46,88%
*** Vrtići 6 40,00%
*** Škole 9 60,00%
** Zdravstvena /domovi za starije i nemoćne 3 9,38%
** Turizam i sport 10 31,25%
** Ostalo 0 0,00%
* Gospodarska 20 16,53%
** Poduzetnički inkubatori 14 70,00%
** Gospodarske zone 6 30,00%
** Ostalo 0 0,00%
Prometna i ICT infrastruktura 43 23,37%
* Prometna 33 76,74%
* ICT 10 23,26%
Zaštita okoliša 12 6,52%
Uključivanje na tržište rada 8 4,35%
Administrativni kapaciteti 0 0,00%
UKUPNO: 184 100,00%
Aktivno sudjelovanje 12 66,67%
Formalno sudjelovanje 4 22,22%
Nismo sudjelovali 2 11,11%
Aktivno sudjelovanje 0 0,00%
Formalno sudjelovanje 15 83,33%
Nismo sudjelovali 3 16,67%
Ukupan broj JLP(R)S u županiji
36
PRIPREMLJENOST DOKUMENTACIJE
ANALIZA PROJEKATA PO PODRUČJIMA
RAZINA UKLJUČENOSTI U ŽRS
RAZINA UKLJUČENOSTI U IZRADU NACIONALNE STRATEGIJE
OSNOVNI PODACI
101
Popunjene upitnike u Primorsko-goranskoj županiji dostavilo je 50% jedinica lokalne i
područne (regionalne) samouprave, odnosno njih 18 od ukupno 36. Ukupan broj
projekata/projektnih ideja prikupljenih upitnikom je 184 i to u vrijednosti oko 1,2
milijarde kuna. Od prijavljenih projekata 37 posto potpuno je spremno, 33 posto je u
nekoj od faza pripreme, a 30 posto projekata je na razini ideje.
Uz uobičajene projekte javne infrastrukture u Primorsko-goranskoj županiji zanimljivi su
sljedeći projekti:
HAZADR - Jačanje operativne spremnosti za borbu protiv onečišćenja (3,2 milijuna
eura)
Cilj projekta je uspostaviti prekograničnu mrežu za prevenciju od onečišćenja mora
opasnim i štetnim tvarima radi ublažavanja posljedica onečišćenja i poboljšanja
sveukupne sigurnosti na Jadranu
arTVision - Kulturni program uživo (3,4 milijuna eura)
Cilj projekta je stvoriti trajnu medijsku infrastrukture za prekograničnu komunikaciju
kulturnim sadržajima, opremljenu tematskim satelitskim kanalom koji će osiguravati
stalni tok informacija
ADRI MOB - Održiva mobilnost na Jadranu (2,9 milijuna eura)
Uvođenje pomorskih linija s ciljem ostvarivanja bolje povezanosti između dviju
jadranskih obala
ADB- Multimodalna platforma Jadran-Dunav- Crno more (5,6 milijuna eura)
Svrha projekta jest razviti i promovirati ekološki prihvatljiva, multimodalna transportna
rješenja iz luka u programskom području jugoistočne Europe
ADRIAIR - Airport Security & Air Taxi Network in the Adriatic (250 tisuća eura)
Glavni cilj je ojačati gospodarske i institucionalne veze unutar jadranskih regija na način
da se zračne luke učine pristupačnijima i sigurnijima te pruže nove ad hoc usluge
(fleksibilne i na zahtjev) u obliku flota zračnih taksija.
102
Varaždinska županija
Tablica 30: Analiza upitnika Varaždinske županije
Izvor: Obrada autorice
BROJČANO POSTOTAK
Odaziv JLP(R)S 5 17,86%
Σ projekata na razini županije 116 ───
Ukupna vrijednost projekata 654.586.945,00 ───
Potpuno spremna 35 30,17%
Djelomično spremna 33 28,45%
Projekt na razini ideje 48 41,38%
Javna infrastruktura: 94 81,03%
* Komunalna 68 72,34%
** Vodovod i kanalizacija 42 61,76%
** Gospodarenje otpadom 16 23,53%
** Ostalo (groblja, rasvjeta, nerazvrstane ceste) 10 14,71%
* Društvena 20 21,28%
** Kulturna 3 15,00%
** Obrazovna 13 65,00%
*** Vrtići 6 46,15%
*** Škole 7 53,85%
** Zdravstvena /domovi za starije i nemoćne 0 0,00%
** Turizam i sport 4 20,00%
** Ostalo 0 0,00%
* Gospodarska 6 6,38%
** Poduzetnički inkubatori 6 100,00%
** Gospodarske zone 0 0,00%
** Ostalo 0 0,00%
Prometna i ICT infrastruktura 16 13,79%
* Prometna 14 87,50%
* ICT 2 12,50%
Zaštita okoliša 6 5,17%
Uključivanje na tržište rada 0 0,00%
Administrativni kapaciteti 0 0,00%
UKUPNO: 116 100,00%
Aktivno sudjelovanje 3 60,00%
Formalno sudjelovanje 2 40,00%
Nismo sudjelovali 0 0,00%
Aktivno sudjelovanje 0 0,00%
Formalno sudjelovanje 2 40,00%
Nismo sudjelovali 3 60,00%
Ukupan broj JLP(R)S u županiji
28
PRIPREMLJENOST DOKUMENTACIJE
ANALIZA PROJEKATA PO PODRUČJIMA
RAZINA UKLJUČENOSTI U ŽRS
RAZINA UKLJUČENOSTI U IZRADU NACIONALNE STRATEGIJE
OSNOVNI PODACI
103
Popunjene upitnike u Varaždinskoj županiji dostavilo je 18% jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave, odnosno njih 5 od ukupno 28. Ukupan broj projekata/projektnih
ideja prikupljenih upitnikom je 116 i to u vrijednosti oko 655 milijuna kuna. Od
prijavljenih projekata 30 posto potpuno je spremno, 28 posto je u nekoj od faza pripreme,
a 41 posto projekata je na razini ideje.
Uz uobičajene projekte javne infrastrukture u Varaždinskoj županiji zanimljivi su sljedeći
projekti: Izgradnja štedljive ekološke javne rasvjete u Ludbregu u vrijednosti 1,1 milijun
kuna, rekonstrukcija i prenamjena kurije Patačić u Vinici u vrijednosti 12 milijuna kuna,
Izgradnja infrastrukture u poduzetničkoj zoni Ljubešćica u vrijednosti 17 milijuna kuna,
Rekonstrukcija i obnova postojećeg Društvenog doma s uređenjem Trga u Visokom u
vrijednosti 6,7 milijuna kuna.
6.3. Usklađenost predloženih projekata sa strateškim ciljevima
Ulazak Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine mijenja perspektivu, ali i metriku
praćenja razvojnih procesa u Hrvatskoj, ne samo na nacionalnoj nego i na podnacionalnoj
razini. Perspektiva više nije samo okvir Hrvatske, perspektiva je Hrvatska u Europskoj
uniji. Metrika se također mijenja zato što mora omogućiti praćenje doprinosa Hrvatske
ostvarivanju vizije i ključnih razvojnih ciljeva Europske unije iz dokumenta Europe 2020
te usporedbu Hrvatske s ostalim članicama EU-a
(www.konkurentnost.hr/lgs.axd?t=16&id=489).
Razvojem mehanizama osnaživanja svih dijelova države povećat će se osposobljenost za
djelotvorno sudjelovanje podnacionalnih razina (regija) u procesima koji trebaju
pridonijeti smanjenju znatnih socijalnih i ekonomskih razlika u Hrvatskoj. Strategija
regionalnog razvoja Republike Hrvatske 2011. – 2013. dala je okvir za donošenje i
provedbu regionalne politike za jačanje konkurentnosti svih dijelova Hrvatske
izgradnjom institucionalnog i pravnog kapaciteta regija za vođenje proaktivne razvojne
politike gospodarstva na svojem području, uz korištenje EU fondova
(www.konkurentnost.hr/lgs.axd?t=16&id=489).
104
U razdoblju od deset godina (od 2001. do 2011.) razlike mjerene bruto domaćim
proizvodom po stanovniku gotovo se nisu promijenile: u obje godine su županije s
najnižim BDP-om po stanovniku Brodsko-posavska (2001.: 5.463 EUR, 2011.: 5.882
EUR), Vukovarsko-srijemska (2001.: 5.744 EUR, 2011.: 6.217 EUR), Požeško-
slavonska (2001.: 6.102 EUR, 2011.: 6.281 EUR) i Virovitičko- podravska (2001.: 6.255
EUR, 2011.: 6.333 EUR), a najbogatiji su Grad Zagreb (2001.: 18.414 EUR, 2011.:
18.503 EUR), Istarska (2001.: 12.602 EUR, 2011.: 12.991 EUR) i Primorsko-goranska
županija (2001.: 12.441 EUR, 2011.: 12.724 EUR) (www.dzs.hr).
Kvaliteta uvjeta poslovanja i življenja znatno se razlikuje čak i unutar tako male države
kao što je Hrvatska. Te su razlike i osnova vođenja politike konvergencije slabije
razvijenih prema razvijenijim dijelovima zemlje jer se tako postiže bolje korištenje
resursa, ali i smanjuje isključenost stanovništva u pristupu poslovnim prilikama,
obrazovanju, zdravstvu i mnogim drugim komponentama o kojima ovisi kvaliteta
poslovanja i življenja u nekoj sredini (www.konkurentnost.hr/lgs.axd?t=16&id=489).
Tablica 31: Konkurentnost županija u Republici Hrvatskoj
Izvor: Obrada autorice prema Regionalnom indeksu konkurentnosti 2013.
Županija 2007. 2010. 2013.
Grad Zagreb 1 2 1
Varaždinska 4 1 2
Istarska 3 3 3
Međimurska 2 4 4
Primorsko-goranska 6 7 5
Zadarska 9 6 6
Zagrebačka 5 5 7
Koprivničko-križevačka 7 12 8
Splitsko-dalmatinska 8 8 9
Dubrovačko-neretvanska 10 9 10
Osječko-baranjska 14 13 11
Krapinsko-zagorska 15 11 12
Karlovačka 12 14 13
Šibensko-kninska 13 10 14
Bjelovarsko-bilogorska 11 15 15
Brodsko-posavska 18 16 16
Ličko-senjska 19 18 17
Virovitičko-podravska 17 17 18
Sisačko-moslavačka 16 19 19
Vukovarsko-srijemska 21 20 20
Požeško-slavonska 20 21 21
105
Promjene u Hrvatskoj događaju se sporo. Razlog je raznovrsnost čimbenika o kojima
ovisi konkurentnost i potreba da se koordiniranim i konzistentnim intervencijama djeluje
istodobno i u odgovarajućem razdoblju na više onih čimbenika koji otežavaju rast
konkurentnosti. Na primjer, u kratkom vremenu ne može se povećati udio
visokoobrazovanih u stanovništvu, razviti djelotvorne klastere, osigurati dobro
opremljene poduzetničke zone ili izgraditi dobro organiziranu i poduzetnu lokalnu upravu
itd. Zbog toga je pri oblikovanju i provedbi strategija i politika za jačanje konkurentnosti
na podnacionalnoj razini potrebno identificirati slabe čimbenike konkurentnosti,
analizirati povezanost različitih čimbenika i procijeniti resurse (uključivo i vrijeme)
potrebne za ostvarenje željenih promjena. Primjenom tog pristupa praćenja
konkurentnosti na podnacionalnoj razini moguće je vrednovati djelotvornost
primijenjenih strategija i politika te ostvariti potreban kontinuitet i suradnju na jačanju
konkurentnosti. U suprotnom, razlike u konkurentnosti na županijskoj razini i dalje će
produbljivati razvojni jaz, a to dovodi do negativnih demografskih tendencija, koje su već
sada vidljive (http://www.konkurentnost.hr/lgs.axd?t=16&id=489).
Potrebno je osnažiti operativne kapacitete za korištenje financijskih instrumenta EU-a
koji potiču regionalni razvoj. S obzirom na svoju nerazvijenost – obje NUTS 2
administrativne regije su ispod 90 % razvijenosti Europske unije (Jadranska Hrvatska
60,42 %, Kontinentalna Hrvatska 62,87 %). Dosadašnja nedovoljna iskorištenost
mogućnosti zbog nedovoljnog broja kvalitetnih projekata i nedostatnog tehničkog
kapaciteta upravljanja procesima pristupa tim financijskim sredstvima upozorava na
potrebu žurnog jačanja operativnih kapaciteta na nacionalnoj i lokalnoj razini. Preporuča
se intenzivirati upoznavanje s mogućnostima financiranja kroz fondove EU-a (poslovne
asocijacije, poduzetnička potporna infrastruktura, lokalna samouprava) te intenzivirati
training programe za pomoć pri izradi projekata i pripremi tehničke dokumentacije radi
jačanja institucionalne osposobljenosti i praktičnog iskustva u upravljanju ulaganjima
(http://www.konkurentnost.hr/lgs.axd?t=16&id=489).
106
Osnovni preduvjet uspješne provedbe europskih fondova je da se u postavljenim
ciljevima i prioritetima mogu prepoznati svi potencijalni nositelji projekata te da ciljevi
i prioriteti budu definirani polazeći od potreba jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave, poduzetnika, znanstvenika, mladih, neprofitnih organizacija, socijalnih
partnera. Novije države članice (EU-12) koje su imale iskustva s dijelom programa iz
razdoblja 2000–2006 i sa svim programima iz razdoblja 2007-2013 znatno su bolje
napredovale u pripremama u usporedbi s nekim državama članicama iz EU-15 (Maletić,
2014).
Načelo partnerstva ključno za pripremu i provedbu kohezijske politike 2014-2020 te bi
se u potpunosti trebala uzeti u obzir lokalna i regionalna dimenzija u odabiru područja
konkurentnosti.
Potrebna je učinkovita koordinacija na razini država članica kako bi se ispunili rokovi za
pripremu operativnih planova koji bi odražavali potrebe lokalnog i regionalnog razvoja
budući da bi za sadržaj operativnih planova i upravljanje njima trebale biti odgovorne
lokalne i regionalne uprave u skladu s unutarnjom organizacijom svake države članice.
Sposobnost pripreme partnerskih sporazuma i operativnih programa ovisi o tome
poduzima li država članica odgovarajuće preliminarne analize situacije u zemlji i budućih
trendova. Samo takav pristup osigurava da EU fondovi učinkovitije doprinesu ostvarenju
ciljeva utvrđenih za državu (Maletić, 2014).
107
7. ZAKLJUČAK
Republika Hrvatska ima kreativne, pametne ljude kojima je motiv želja za postizanjem
boljih rezultata što je u današnjem svijetu rijetkost. Taj ljudski potencijal Hrvatskoj
predstavlja veliku snagu kojom je potrebno znati upravljati. Ono što joj nedostaje jest
strateško usmjerenje, svijest o tome kamo ide i sustavan pristup rješavanju izazova.
Isključivo usmjeravanje na fiskalnu konsolidaciju siromaši stanovništvo, a ne pomaže
jačanju konkurentnosti i rastu koji je Hrvatskoj potreban. Fiskalna konsolidacija bez
poboljšanja poduzetničke klime, bez ulaganja u srednje i malo poduzetništvo, bez jačanja
tržišta rada i mjera poreznog rasterećenja neće dovesti do preokreta: iz deficita u suficit,
iz pada u rast.
Jedan od preduvjeta korištenja europskih fondova je pametna specijalizacija koja znači
definiranje strateških ciljeva i prioriteta na način da država zajedno s općinama,
gradovima i županijama i u suradnji s poduzetnicima, znanstvenicima, civilnim društvom
i socijalnim partnerima utvrđuje područja rasta svake od županija (zajedno s općinama i
gradovima) utemeljena na stvarnim potrebama te postojećim i potencijalnim snagama.
Ključne točke za rast i razvoj jesu stvaranje povoljnog poduzetničkog okruženja te
uspješno korištenje europskih fondova uz njihovo usmjeravanja na razvoj malog i
srednjeg poduzetništva i inovacija.
Za povoljno poduzetničko okruženje potrebna je suradnja s poslodavcima i bankama u
cilju restrukturiranja dugova te odobravanja povoljnih poslovnih kredita za poduzetnike,
modernizacija rada javne uprave provođenjem procesa digitalizacije i veće otvorenosti
prema korisnicima, zakonodavna reforma s ciljem donošenja jasnijih i usklađenijih
propisa, reforme na tržištu rada s ciljem postizanja fleksibilnosti i povećanja
produktivnosti, pravna stabilnost i sigurnost te pojednostavljenje administrativnih
procedura.
108
Za sve države članice važno je da osiguraju pravovremen i učinkovit početak korištenja
EU fondova iz nove financijske perspektive 2014-2020 jer su se i do sad iz Kohezijske
politike uspješno investirale milijarde eura kojima su izgrađeni novi prometni pravci,
otvorena nova radna mjesta te razvijeni inovativni projekti. Razlike u razvijenosti
pojedinih regija i država članica još uvijek su značajne te je važno ova sredstva
usmjeravati na regije kojima je neophodna ekonomska i socijalna obnova.
Osim učinkovitog i pravodobnog početka novog programskog razdoblja kohezijske
politike, važno je osigurati kvalitetu temeljnih strateških dokumenata: partnerskih
sporazuma i operativnih programa, kako bi se osiguralo da potencijal sredstava bude
dugoročno najbolje iskorišten.
Osnovni preduvjet uspješne provedbe europskih fondova je da se u postavljenim
ciljevima i prioritetima mogu prepoznati svi potencijalni nositelji projekata te da ciljevi
i prioriteti budu definirani polazeći od potreba jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave, poduzetnika, znanstvenika, mladih, neprofitnih organizacija, socijalnih
partnera. Načelo partnerstva ključno za pripremu i provedbu kohezijske politike 2014-
2020 te bi se u potpunosti trebala uzeti u obzir lokalna i regionalna dimenzija u odabiru
područja konkurentnosti.
Potrebna je učinkovita koordinacija na razini država članica kako bi se ispunili rokovi za
pripremu operativnih planova koji bi odražavali potrebe lokalnog i regionalnog razvoja
budući da bi za sadržaj operativnih planova i upravljanje njima, po potrebi, trebale biti
odgovorne lokalne i regionalne uprave u skladu s unutarnjom organizacijom svake države
članice.
Iz državnog proračuna se za razvojne projekte izdvaja manje od milijarde i osamsto
milijuna kuna godišnje. Sada Hrvatska ima priliku iz Europskih fondova dobiti 12
milijardi kuna godišnje od čega najveći dio ide za razvojne projekte. Zato su Europski
fondovi prilika za rast i razvoj. Sve investicije u Republici Hrvatskoj ovim sredstvima
mogu biti značajno ubrzane. Ono što je planirano napraviti s ulaganjima vlastitih
sredstava kroz 20 godina sada se može napraviti za 5 godina.
109
Važno je da središnja država intenzivno krene s ulaganjima u pripremu projekata, te da
se poveže s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i prepozna projekte
koji su spremni za provedbu te projekte koji se uklapaju u ciljeve.
Sukladno prethodno navedenom, potvrđuje se temeljna radna hipoteza: korištenjem
sredstava europskih fondova moguće je povećati konkurentnost lokalnih samouprava uz
preduvjet primjerenog djelovanja svih razina javne vlasti. Sustavnim proučavanjem
europskih fondova i mogućnostima koje Hrvatskoj stoje na raspolaganju u novoj
financijskoj perspektivi 2014-2020, donesene su osnovne pretpostavke o nedovoljnoj
iskorištenosti financijskih sredstava iz europskih fondovima.
Radna hipoteza može se konkretizirati s tri pomoćne hipoteze:
Analiziranjem konkurentnosti hrvatskog gospodarstva s aspekta različitih metodologija,
mogu se stvoriti određene pretpostavke o nužnosti provođenja strukturnih reformi te
kapitalnih ulaganja s ciljem gospodarskog rasta i razvoja.
Bez reformi nema stabiliziranja rashodne strane proračuna, niti mogućnosti da se smanji
deficit i uspori rast javnog duga. Temeljem analiza konkurentnosti zaključuje se da
hrvatsko gospodarstvo ne može konkurirati na globalnoj razini, većina faktora ocjenjena
je izrazito loše. Reforme u Hrvatskoj su nužne u svim područjima. Bez reformi nema ni
napretka. Potrebno je pokrenuti projekte koji mogu utjecati na pomak gospodarstva,
projekti koji bi pridonijeli rastu i razvoju. Potrebno je pametnom specijalizacijom
orijentirati se na potrebe svake lokalne jedinice, te strukturiranim dijalogom sa svim
uključenim dionicima (poslovni sektor, znanstveni instituti i vlada) raditi na
implementaciji projekata.
Temeljem dobivenih spoznaja o projektima koji se pripremaju u županijama, stvorene su
pretpostavke da je većina projekata u fazama pripreme, no projekti se ne mogu realizirati
jer središnja država nije utvrdila strateške dokumente i raspisala natječaje.
110
Sukladno provedenim analizama iz prikupljenih upitnika, zaključuje se da općine,
gradovi i županije imaju mnogo spremnih projekata s kojim bi mogli preokrenuti
trendove. Bez usvojenih strateških dokumenata, bez otvorenih natječaja, projekti se ne
mogu aplicirati i postoje samo u tekstualnom obliku.
Temeljem prikupljenih informacija iz upitnika, donesene su pretpostavke da se struktura
projekata po područjima na razini RH najviše odnosi na javnu infrastrukturu, posebice
komunalnu (projekti vodoopskrbe i odvodnje, gospodarenja otpadom, rasvjete, cesta) i
društvenu (izgradnja i dogradnja škola, dječjih vrtića, obrazovnih institucija, društvenih
domova, uređenje i izgradnja turističkih kapaciteta i infrastrukture), a manji broj
projekata odnosi se na gospodarsku infrastrukturu (poduzetnički inkubatori, gospodarske
zone, i drugu infrastrukturu koja podupire jačanje poduzetništva).
Kada se analizira struktura projekata po područjima najviše ih je vezano uz javnu
infrastrukturu i to najviše komunalnu i društvenu, a manji broj projekata odnosi se na
gospodarsku infrastrukturu. Taj omjer ne jamči gospodarski rast, te se preporuča da se
struktura projekata mijenja kako bi se stvaralo što više potpornih institucija za razvoj
poduzetništva koje će u budućnosti podizati dohodak iz kojeg će se tada moći financirati
i komunalna i društvena infrastruktura.
III
LITERATURA
POPIS KNJIGA:
1. Tufekčić, M, Tufekčić, Ž. 2013., Politike i fondovi 2014 – 2020, Grafički zavod
Hrvatske d.o.o., Zagreb
2. Dalić, M., Mikuš, N., Čilić, D., Maletić, I. 2007., Pojmovnik fondova Europske unije,
Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU, Središnji državni
ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije, Zagreb
3. Cerovac, M., Faulend, M., Mintas Hodak, LJ., et al. 2010, Europska unija, MATE
d.o.o., Zagreb
POPIS ČLANAKA:
4. Rajaković, M., 2013, Jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva putem pametne
specijalizacije Republike Hrvatske, TIM4PIN, Zagreb, ISSN 1848-7610, no. 3/12
5. Human Development Report 2013, The Rise of the South: Human Progress in a Diverse
World, 2013, Communications Development Incorporated, Washington DC, ISBN 978-
92-1-126340-4
6. Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008, Tiskara Zelina d.d., Zagreb, ISSN:
1333-4786
7. Maletić, I., 2013, Pripreme Republike Hrvatske za sudjelovanje u kohezijskog politici
Europske unije, Ured zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić, Zagreb, ISSN
1849-0735, no. 1/12
8. Maletić, I., 2013, Proračun EU i financijska omotnica za RH, Ured zastupnice u
Europskom parlamentu Ivane Maletić, Zagreb, ISSN 1849-0735, no. 2/12
9. Petričko, I., 2013, Izvješće o globalnoj konkurentnosti - poticaj za strukturne reforme,
Ured zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić, Zagreb, ISSN 1849-0735, no.
3/12
10. Wostner, P., 2013, Cohesion Policy in Slovenia, The long term perspective: short
overview, Ured zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić, Zagreb, ISSN 1849-
0735, no. 3/12
IV
11. Hahn, J., 2013, Regional specialization Smart specialization as a new ex-ante
precondition for the use of EU funds: how it will be carried out in practice and whether,
how much and in which manner specialization of regions has been carried out in all
member countries, , Ured zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić, Zagreb,
ISSN 1849-0735, no. 4/12
12. Maletić, I., 2013, Strateški dokumenti za korištenje EU fondova, Ured zastupnice u
Europskom parlamentu Ivane Maletić, Zagreb, ISSN 1849-0735, no. 5/12
13. Maletić, I., 2013, Pripremljenost država članica za sudjelovanje u Kohezijskoj politici
2014-2020 s posebnim osvrtom na Republiku Hrvatsku, Ured zastupnice u Europskom
parlamentu Ivane Maletić, Zagreb, ISSN 1849-0735, no. 6/12
14. Maletić, I., 2014, Stanje korištenja EU fondova u Republici Hrvatskoj, Ured
zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić, Zagreb, ISSN 1849-0735, no. 10/12
15. Maletić, I., Petričko, I., et al., 2014, Poduzetnici pred izazovom korištenja EU
fondova, Ured zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić, Zagreb
16. Wostner P, 2004, EU Cohesion Related Funds in Slovenia, The Journal for Money
and Banking, Vol. 53, No. 5
POPIS INTERNET IZVORA:
17. World Competitiveness Yearboook
http://www.imd.org/uupload/IMD.WebSite/wcc/WCYResults/1/scoreboard_2014.pdf
Posjećeno: 29.5.2014.
18. Nacionalno vijeće za konkurentnost
http://www.konkurentnost.hr/Default.aspx?art=533&sec=2
Posjećeno: 29.5.2014.
19. Program Ujedinjenih naroda za razvoj
http://www.hr.undp.org/croatia/en/home.html
Posjećeno: 30.5.2014.
20. Poslovni.hr: Hrvatska ušla u skupinu zemalja 'vrlo visokog društvenog razvoja'
http://www.poslovni.hr/hrvatska/hrvatska-u-skupinu-zemalja-vrlo-visokog-
drustvenog-razvoja-234140#
V
Posjećeno: 30.5.2014.
21. EU Commission: Europe 2020
http://ec.europa.eu/europe2020/europe-2020-in-a-nutshell/index_en.htm
Posjećeno: 3.4.2014.
22. Ivana Maletić: Sredstvima iz EU fondova možemo potpuno promijeniti Hrvatsku
http://ivana-maletic.com/index.php/vijesti/item/127-panel-27112013
Posjećeno: 29.11.2013.
23. Europska komisija: EUROPA 2020.: Europska strategija za pametan, održiv i
uključiv rast
http://www.mobilnost.hr/prilozi/05_1300804774_Europa_2020.pdf
Posjećeno: 5.4.2014.
24. Kohezijski fond (Cohesion Fund, CF)
http://www .europskifondovi.eu/sites/default/files/Kohezijski%20fond.pdf
Posjećeno: 15.4.2014.
25. European Social Fund (ESF): Project Database
http://ec.europa.eu/esf/main.jsp?catId=46
Posjećeno: 17.4.2014.
26. European Rural Development Fund (ERDF); Project Database
http://ec.europa.eu/regional_policy/projects/stories/index_en.cfm
Posjećeno: 17.4.2014.
27. European Agricultural Fund for Rural Development (EAFRD): Project Database
http://ec.europa.eu/agriculture/newsroom/40_en.htm
Posjećeno: 21.4.5014.
28. European Maritime and Fisheries Fund (EMFF): Project Database
http://cordis.europa.eu/
Posjećeno: 22.4.2014.
29. Happy Planet Indeks
http://www.happyplanetindex.org/data/
Posjećeno: 3.6.2014.
30. Novosti iz I'M Ureda
http://ivana-maletic.com/index.php/vijesti/itemlist/tag/eu?start=30
Posjećeno: 30.3.2014.
VI
31. Europska komisija: Financijska perspektiva 2007.-2013.
http://ec.europa.eu/regional_policy/thefunds/funding/index_en.cfm
Posjećeno: 10.7.2014.
32. Hrvatska gospodarska komora: Alokacije i iskorištenost fondova EU
https://www.hgk.hr/alokacije-i-iskoristenost-eu-fondova
Posjećeno: 10.7.2014.
33. Hrvatska gospodarska komora: Ususret fondovima Kohezijske politike u Hrvatskoj
http://www.europski-
fondovi.eu/sites/default/files/dokumenti/ususret_fondovima_kohezijske_politike_u_hr_
hgk_publikacija_za_web.pdf
Posjećeno: 11.7.2014.
34. Europska komisija: EU cohesion funding – key statistics
http://ec.europa.eu/regional_policy/thefunds/funding/index_en.cfm
Posjećeno: 11.7.2014.
35. European Commission: Cohesion Policy 2014-2020: Investment budgets for Member
States
http://ec.europa.eu/regional_policy/newsroom/detail.cfm?id=938&LAN=EN&lang=en
Posjećeno: 11.7.2014.
36. Državni zavod za statistiku
www.dzs.hr
Posjećeno: 11.7.2014.
37. Nacionalno vijeće za konkurentnost: Regionalni indeks konkurentnosti 2013.
http://www.konkurentnost.hr/lgs.axd?t=16&id=489
Posjećeno: 11.7.2014.
VII
POPIS TABLICA
Redni
broj
Naziv tablice Stranica
1. Analiza konkurentnosti s aspekta različitih metodologija 6.
2. Godišnjak svjetske konkurentnosti 2014 7.
3. Analiza konkurentnosti prema Izvješću o globalnoj
konkurentnosti
10.
4. Rezultati Izvješća o globalnoj konkurentnosti 11.
5. Rezultati Izvješća o društvenom razvoju 13.
6. Financijska sredstva za Republiku Hrvatsku u
višegodišnjem financijskom okviru 2014-2020
21.
7. Primjeri dobre prakse 34.
8. Dodijeljena sredstva državama članicama u financijskoj
perspektivi 2007.-2013.
37.
9. Iskorištenost fondova po državi članici 40.
6. Financijska sredstva za Republiku Hrvatsku u
višegodišnjem financijskom okviru 2014-2020
48.
7. BDP po stanovniku po hrvatskim županijama, prosjek
Hrvatske i EU 28
50.
8. Analiza upitnika Bjelovarsko-bilogorske županije 53.
9. Analiza upitnika Brodsko-posavske županije 56.
10. Analiza upitnika Dubrovačko-neretvanske županije 59.
11. Analiza upitnika Istarske županije 62.
12. Analiza upitnika Karlovačke županije 65.
13. Analiza upitnika Koprivničko-križevačke županije 68.
14. Analiza upitnika Ličko-senjske županije 71.
15. Analiza upitnika Požeško-slavonske županije 74.
16. Analiza upitnika Sisačko-moslavačke županije 76.
17. Analiza upitnika Splitsko-dalmatinske županije 78.
18. Analiza upitnika Šibensko-kninske županije 81.
VIII
19. Analiza upitnika Virovitičko-podravske županije 84.
20. Analiza upitnika Vukovarsko-srijemske županije 86.
21. Analiza upitnika Zadarske županije 89.
22. Analiza upitnika Zagrebačke županije 92.
23. Analiza upitnika Krapinsko-zagorske županije 94.
24. Analiza upitnika Međimurske županije 97.
24. Analiza upitnika Osječko-baranjske županije 100.
26. Analiza upitnika Primorsko-goranske županije 102.
27. Analiza upitnika Varaždinske županije 104.
POPIS GRAFIKONA
Redni
broj
Naziv grafikona Stranica
1. Analiza konkurentnosti Hrvatske prema različitim metodologijama
16.
2. Dodijeljena sredstva državama članicama u financijskoj
perspektivi 2007.-2013.
38.
3. Alokacija sredstava iz EU fondova za Hrvatsku u
pretpristupnom razdoblju te nakon ulaska u EU
39.
4. Alokacija sredstava državama članicama iz Kohezijske politike 2014.-2020.
41.
5. Predviđena upotreba kohezijskog financiranja u Sloveniji u
razdoblju 2007.-2013.
43.
POPIS SLIKA
Redni
broj
Naziv slike Stranica
1. Europski strukturni i investicijski fondovi 25.
IX
PRILOZI
Upitnik za Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
II
UPITNIK ZA JEDINICE LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE
1.
Navedite projekte (ili priložite postojeću listu projekata) koje želite prijaviti za financiranje iz EU fondova (navedite minimalno dolje tražene podatke)
Naziv projekta
Područje ulaganja sukladno ciljevima i prioritetima iz
Županijske razvojne strategije
Ukupni iznos
investicije
Projekt prijavljen u bazu
Ministarstva reg. razvoja i
fondova EU
(da/ne)
Kategorizirajte pripremljenost
dokumentacije
a)potpuno spremna (gotov ili u
tijeku izrada glavnog projekta, riješeni imovinsko pravni odnosi, potvrda
glavnog projekta, izrađene potrebne studije) b)djelomično spremna (idejni
projekt, lokacijska dozvola, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa u tijeku) c)projekt na razini ideje
... dodajte potrebni broj redova
2.
Navedite broj projekata/projektnih ideja po navedenim područjima:
Javna infrastruktura
Komunalna
Navedite broj...
Društvena
Gospodarska /poduzetnička
III
Prometna i ICT (informacijska i komunikacijska
tehnologija) infrastruktura
Zaštita okoliša, obnovljivi izvori energije,
energetska učinkovitost
Uključivanje na tržište rada, osiguravanje boljeg
obrazovanja i vještina, smanjenje siromaštva
stanovnika (olakšavanje zapošljavanja mladih, žena,
starijih, dugotrajno nezaposlenih, smanjenje diskriminacije i
sl.)
Jačanje administrativnih kapaciteta JLS-a (razvoj
učinkovite javne administracije kroz uvođenje novih modela
pružanja usluga građanima (software+hardware), edukacija i
obuka zaposlenika i sl., jačanje kapaciteta socijalnih partnera i
civilnog društva kako bi se uključili u donošenje i provedbu
različitih politika)
3. Ocijenite razinu uključenosti Grada/Općine u
definiranje Županijskih ciljeva i prioreteta za
Županijsku razvojnu strategiju (zaokružite)
Aktivno sudjelovanje Formalno sudjelovanje Nismo sudjelovali
4. Ocijenite razinu uključenosti u izradu nacionalne
Strategije pametne specijalizacije regija
(zaokružite)
Aktivno sudjelovanje Formalno sudjelovanje Nismo sudjelovali
IV
5. Navedite koja ste područja utvrdili kao temelje za
specijalizaciju Županije/Grada/Općine?
6. Postoje li na području Županije/Grada/Općine
organizirani klasteri? Ako da, navedite koji?
7. Navedite nazive strateških dokumanata koji su na
snazi
8. Navedite nazive strateških dokumenata koji su u
pripremi.
9. OSTALO
navedite napomene, komentare i prijedloge
V
PODACI O OSOBAMA KOJE SU POPUNILE UPITNIK
Ime i prezime: _____________________________________________
Funkcija: _____________________________________________
Ustrojstvena jedinica: _____________________________________________
Ime i prezime: _____________________________________________
Funkcija: _____________________________________________
Ustrojstvena jedinica: _____________________________________________
Kontakt osoba, ime i prezime _______________________________________
Funkcija: ______________________________________________
Ustrojstvena jedinica:______________________________________________
Naziv jedinice lokalne ili regionalne samouprave za koju je upitnik
popunjen:_____________________________________________________
Mjesto i datum popunjavanja ________________________________________
VII