food miles seminar

8/17/2019 Food Miles Seminar

1/12

FOOD MILES

Martina Ljevar, Antonijo Zubec

Sveučilište u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti

Hrvatska

Sažetak

Hrana kupljena u ovom globaliziranom sustavu nije jeftina - tu su visoki troškovi za poljoprivrednike, za naš okoliš i za naše zdravlje. p!enito, ve!e udaljenosti koje hrana putuje do našeg tanjura, uzrokuje ve!a prometna zaga"enja što ima ve!i utje#aj na zdravljeljudi, na zemlju i globalnu klimu. $aime, postoje i razni čimbeni#i koji utje!u na hranu koja

putuje velikim udaljenostima, a to su ekološki, zdravstveni i društveni. %ojam food milesanastao je u ranim &''(-im u )elikoj *ritaniji. smišljen od strane profesor +im anga zaodrivu poljoprivredu i zaštitu okoliša. +ransportne aktivnosti proizvode niz onečiš!uju!ihtvari koje imaju poten#ijalne zdravstvene učinke. +o uključuje dušikove okside, česti#e uzraku, sumporov dioksid, hlapljive organske spojeve, benzen, butadien i organo-metalnespojeve. ako bi se smanjilo onečiš!enje zraka i kako bismo sami sebe zdravije hranilimoemo kupovati lokalne proizvode, pojačati razvoj lokalnog gospodarstva i kupovati svjeuhranu doma!eg uzgoja.

Ključne riječi: Globalizacija, troškovi, prometno zagađenje, ekološki, zdravstveni, društveničimbenici

1 !"OD

judi ponovno otkrivaju prednosti kupovine doma!e hrane. +o je dobro za lokalnu ekonomiju, jer kupuju izravno od poljoprivrednika u svom području te im pomau da ostanu u poslu. /toznači da hrana ne putuje velikim udaljenostima od aviona, vlakova, kamiona i brodova, kojitroše energiju i zaga"uju okoliš te doprinose globalnom zagrijavanju i nezdravoj kvalitetazraka. $a hranu utječe kako se skladišti, prevozi, obra"uju i sprema te klimatske promjene iokoliš. 0tje#aj prijevoza je od posebnog značaja za uvezenu hranu.

&


2/12

# FOOD MILES

1Food miles1 je termin koji se najčeš!e koristi za mjerenje udaljenosti putovanja prehrambenih proizvoda izme"u proizvodnje i potrošnje. $e samo da su udaljenosti vanekojim hrana putuje iz farme na trište, nego i transport ima veliki utje#aj na zaga"enje. $a

primjer, uvoz hrane avionom rezultiralo je daleko ve!im emisija stakleničkih plinova negouvoz brodom. 2ako postoje neki izuze#i, u ve!ini slučajeva, lokalno proizvedena hranadokazuje najbolji izbor za minimiziranje globalnog zagrijavanja i drugih zaga"ivača.p!enito je mjeren tonskim kilometrima, odnosno prije"eni put u kilometrima pomnoen steinom u tonama za svaki prehrambeni proizvod. 3e"utim, za mjerenje utje#aja na okoliš1food miles1 potrebno ih je pretvoriti u vozilo kilometar, odnosno iznos udaljenosti putovanja

po svakom vozilu.&

+rend rasta u hrani prometu moe se pripisati promjenama u tri glavna područja45

&. %ove!anje u trgovini hranom4 veliki rast izvoza, stalni porast uvoza, maloprodaja, osobitolan#i supermarketa, izvor zalihe iz više udaljenim mjestima.

5. +rendovi u transportu, logisti#i i maloprodaji4 pove!anje udaljenosti putovanja.

6. orištenje automobila za kupovinu hrane.

1Food miles1 je zabrinut i za okoliš i za regionalni razvoj4

&. zabrinutost za okoliš- prehrambeni proizvodi putuju od mjesta proizvodnje do mjesta gdjese konzumira, to je ve!a potrošnja energije, a time i ve!e emisije stakleničkih plinova 78H89.

5. zabrinutost za regionalni razvoj : kupnja hrane od doma!ih proizvo"ača koji se nalaze u blizini čime se potiče lokalna ekomonija i simulira ;regionalni razvoj;.

ilometri koja hrana putuje ne moe se pripisati i štetnim emisijama koje se ispuštajutransportom te hrane. $a primjer, hrana i roba se mogu prevoziti zajedno s teretom. 0 nekimslučajevima, prehrambeni proizvod moe biti samo marginalni dodatak drugimneprehrambenim teretima koji su se prevozili. 0 tom slučaju moe se pripisati samo vrloniska razina ;food miles; na odre"enu hranu.

& https4


3/12

?va prehrambenih proizvoda koji su prevezeni na istu udaljenost, ali po alternativnimobli#ima prijevoza - jedan po moru, drugi po zraku, mogu biti povezana s vrlo različitimrazinama energije < emisija. %rimjena ;food miles; ne!e prepoznati te različitih načina

prijevoza, te !e pogrešno svrstati dva proizvoda kao ravnopravne u njihovom utje#ajuenergije


4/12

Slika 1 Foo$ %ile&

2zvor4 http4


5/12

troškovi hlapljive organske tvariI

Buka ratkoročni marginalnitroškovi

Samo #estovni prijevoz

2zvor4 M&N

Tablica 2. ?irektni društveni troškovi prijevoza hrane

Kategorija troška Tip procjene Opis

Nesreće %rosječni troškovivantitativna pro#jena za

#estovni promet i djelomična pro#jena drugih načina

Dobrobit životinja ?iskusije2zvor4 M&N

+abli#a 6. ?irektni ekonomski troškovi

Kategorija troška Tip procjene Opis

Zagušenjeratkoročni marginalni

troškovi

vantitativna pro#jena za#estovni promet i djelomična

pro#jena drugih načina

Inrastrukturaratkoročni marginalni

troškovi2zvor4 M&N

'1 ijena /rane

ijene hrane su pod utje#ajem brojnih čimbenika, uključuju!i4L

• troškove proizvodnje, pakiranja i obradeO• troškove distribu#ije, uključuju!i i prijevoz goriva, skladištenje i logistikuO• troškovi poslovanja maloprodaje, uključuju!i troškove osoblja, zemljišta i nekretnina,

• profitne mare u svakoj faziO

I $K : dušični oksidi, S5 : sumporov dioksid, %3&( - Pesti#e u zraku 7eng. Particulate Matter 9 su kompleksna mješavina različitih kemijskih spojeva 7nitrati, sulfati, organskikemijski spojevi, metali, sol9 i česti#a vode. )eličina česti#a je direktno povezana za

poten#ijalom česti#a da naškodi zdravlju ljudi.

L Smith, C.,Datkiss, %., +Eeddle, 8., 3#innon, C., *roEne, 3., Hunt, C., +releven, .,

$ash, ., ross, S.4 +he )aliditG of Food 3iles as an 2ndi#ator of Sustainable ?evelopment4Final report, CC +e#hnologG nvironment, BulG 5((I., ?I(5I>, 2ssue J., p.6L

I


6/12

• podršku #ijena na trištu 7#arina, izvozne subven#ije9 unutar zajedničke poljoprivredne

politike

Food miles izravno se odnose na #ijene hrane na dva načina4J

&. Sour#ing - širi 7globalni9 izvor hrane nudi poten#ijal za smanjenje proizvodnihelemenata troškova zbog jeftinije radne snage ili više povoljnih klimatskih uvjeta.3e"utim, uvoz obično uključuje ve!e troškove prijevoza zbog pove!ane transportneudaljenosti, a u nekim slučajevima potrebe za hla"enjem. +roškovi pakiranja i prerade!e uglavnom biti ve!i, s obzirom na potrebu za očuvanjem kvalitete hrane tijekomtransporta.

5. +ransport i distribu#iju troškova - različiti transportni i distribu#ijski sustavi imajurazličit povezane troškove.

ijene hrane su pod utje#ajem različitih maloprodajnih troškova. ni su povezani s mnogimčimbeni#ima, kao što su zemljište, #ijena najma nekretnina i troškovi odravanja, veličinitvrtke i povrat sredstava, poslovne stope, reije i troškovi rada. ijene su tako"er podutje#ajem izvoznih subven#ija i uvoznih #arina.

dnos izme"u food miles-a i #ijene hrane je dosta sloeno. %ostoji kompromis izme"utroškova prijevoza i troškova proizvodnje. 8lobalni sour#ing moe smanjiti troškove

proizvodnje, ali to se nadokna"uje pove!anim troškovima prijevoza. Za velike trgov#etransportni i distribu#ijski troškovi čine oko 6,I= #ijene hrane. %oboljšanja učinkovitosti#entraliziranih sustava distribu#ije trebale bi smanjiti troškove prijevoza.Q

'# Staklenički 0linovi

misije stakleničkih plinova dominiraju večinom u #estovnom prometu. 3e"utim, doprinoszračnog i pomorskog prometa je tako"er značajan te dalje raste. )ano je napomenuti da seme"unarodni zračni i pomorski promet ne uključuje u okviru protokola iz Gota #iljeva.Zračni promet moe imati nepropor#ionalan učinak stakleničkih plinova zbog poloaja

J 2bidem.

Q 2bidem.

L


7/12

emisija u stratosferu, s poten#ijalno ozbiljnim posljedi#ama kako za klimatske promjene tako ioznoski omotač'.

'' Kvaliteta raka

+ransportne aktivnosti proizvode niz onečiš!uju!ih tvari koje imaju poten#ijalne zdravstveneučinke. +o uključuje dušikove okside 7$R9 česti#e u zraku 7%3&(9, sumporov dioksid 7S59,hlapljive organske spojeve 7)9, benzen, butadien i organo-metalne spojeve.

?okazi koji utječu na zdravlje iz prometa su emisije za %3&(. +o uključuje i izravne emisije%3&( i tako"er sekundarnih česti#a formiranih od $R i S5 emisija u atmosferu. %ovršinskiozon je tako"er vaan, nastaje reak#ijama koje uključuju $R i ) u prisutnosti sunčeve

svjetlosti. +i zaga"ivači mogu dovesti do prerane smrtnosti a moda i pogoršanja astme,drugih respiratornih simptoma i gubitka funk#ije plu!a.&(

misije uzrokuju štetu na usjevima i objektima, i S5 i $R emisije uzrokuju kisele kiše kojenanose štetu ekosustavima.

0 pomorskom prometu, emisije u o#eanu imaju relativno mali učinak, dok emisije u bliziniobale imaju odre"eni utje#aj. 0 zračnom prijevozu, situa#ija je puno sloenija. Značajan dioemisija u zraku od onečiš!uju!ih tvari se pojavljuju visoko u zraku, gdje je utje#aj na ljudskozdravljeminimalan. 3e"utim, zrakoplovi imaju nesrazmjerno visoke emisije pri polijetanju i

slijetanju 7uključuju!i visoku razinu emisije česti#a od trošenja kočni#e9, i $5.&&

' 2bidem.

&( Smith, C.,Datkiss, %., +Eeddle, 8., 3#innon, C., *roEne, 3., Hunt, C., +releven, ., $ash, ., ross, S.4 +he )aliditG of Food 3iles as an 2ndi#ator of Sustainable ?evelopment4Final report, CC +e#hnologG nvironment, BulG 5((I., ?I(5I>, 2ssue J., p.6J.

&& 2bidem

J


8/12

'2 3uka

Zdravstveni učin#i buke uglavnom su ograničeni na slučajeve gubitka sluha i zujanje u ušimauzrokovani dugim razdobljima 7profesionalne9 izloenosti sluha. +i učin#i su uglavnom na

tipičnoj razini buke koja proizlazi iz prometa. 3e"utim, brojne studije tako"er ukazuju na poten#ijalne fiziološke i psihološke učinke buke povezane s prijevozom 7#estovni, eljezničkii zrakoplovni9, uključuju!i4&5

• 8ovor smetnje,• %oreme!aj spavanja,• ardiovaskularne i fiziološki učin#i,• 3entalno zdravlje učinke.

&5 2bidem.

Q


9/12

2 (A4!*A*+E FOOD MILES

21 !0otreba 0ro&ječno 0on$erirano5 ivora u$aljeno&ti

%onderirani 7pro#ijenjeni9 prosjek izvora udaljenosti 7eng. WA! " Weig#ted Average ource !istance9 mjeri se od izvora proizvodnje do točke krajnje potrošnje koji predstavlja brojčanuvrijednost jedne udaljenosti te objedinjuje podatke o udaljenosti od proizvo"ača do potrošačai količini prevezenih prehrambenih proizvoda.&6

WASD= Ʃ[m (k ) ∙ d ( k ) ]

Ʃm(k ) MkmN

gdje su4k : različite točke mjesta proizvodnjem : masa 7količina9 iz svake točke proizvodnje

d : udaljenost od svake točke proizvodnje do svake točke upotrebe 7prodaje9.

+o izgleda kompli#iranije nego što je. snovna ideja je da se sazna za odre"enu robu su raznamjesta iz kojih je hrana uvezena 7primjeri#e, za rajči#e, iz 3eksika, alifornije i +eRasa9 ikoličine koja dolazi iz svakog mjesta. Zajedno s udaljenosti od tih mjesta, to !e nam dati

prosječnu udaljenost uvoza rajči#e koja je stigla. va formula, me"utim, ne pokriva sve naše potrebe. %osebno izračunava udaljenost, ali i ne emisije stakleničkih plinova. +ako"er, nijeuračunata razlika izme"u različitih načina prijevoza 7npr. pomorski, #estovni, eljeznički,zračni9 iako ti načini imaju znatno različite zahtjeve goriva, a time i #ijene emisijastakleničkih plinova. Za odre"ene mase tereta, transport je relativno energetski intenzivan uusporedbi s primjeri#e pomorskim prometom. ?akle, osim izračunavanja ponderiranog

prosječnog izvora udaljenosti, postoji i drugi način mjerenja koji se naziva ponderirani prosjek omjera emisija 7eng. WA$% " Weig#ted Average $mission %atio9 koji se računa poslijede!oj formuli4&>

WAER= Ʃ v ( k ) ∙ Ʃ [d ( k ) ∙ (m )∙ e (m) ] Ʃ v(k )

[km]

8dje je4k : različite točke mjesta proizvodnje,

&6 http4


10/12

v : vrijednost uvoza iz svake točke proizvodnje

m : način prijevoza 7#estovni, eljeznički, pomorski ili zračni9

e : razina emisije stakleničkih plinova, i

d : udaljenost od svake točke proizvodnje do svake točke upotrebe 7prodaje9.

0glavnom, u formulu DCS? je dodan i uzet u obzir koji način prijevoza se koristi i način nakoji se pretvori udaljenost u razine emisija stakleničkih plinova. +ako"er je supstituiranavrijednost mase uvezenih prehrambenih proizvoda iz razloga što se ti poda#i mogu prikupiti.no što dolazi iz ove formule je masa stakleničkih plinova proizvedenih za odre"enu masuuvoznog proizvoda - jednostavan odnos koji se moe lako razumjeti. $a primjer, uvozi segro"e koje moe imati DCT od &.5, što znači da se &.5 kilograma stakleničkih plinovaemitira u prometu za svaki kilogram uvezenog gro"a.

Za izračun food milesa, uzimaju se u obzir tri različita skupa podataka4&I

&. 0voz lokalno proizvedene hrane raspodijeljene po zemljama izvoza i količinamahrane koju izvoze.

5. 0daljenosti od uvoznih izvora 7drave, upanije, provin#ije9 podijeljene po vrstama prijevoza

6. Tazine emisija za svaki oblik prijevoza tj. količina stakleničkih plinova emitirana po prije"enom kilometru po prevezenom kilogramu.

2# -ri%jer 6oo$ %ile& kalkulatora

%rimjeri#e, Hrvatska uvozi rajči#e 7nepoznate količine9 iz /panjolske. %rema kalkulatoru kojise nalazi na internet strani#i http4


11/12

8ornja kalkula#ija daje samo grubu pro#jenu udaljenosti putovanja prema destina#iji. $euzima u obzir udaljenost do našeg doma ili tanjura. +o uključuje dugi prijevoz izsupermarketa prema sli#i &.

Slika # (elacija 70anjol&ka 8 .rvat&ka

Zakrivljena linija naznačena na sli#i predstavlja zračni prijevoz. alkula#ija daje i podatke odrugim načinima prijevoza pri kojima nastaju emisije stakleničkih plinova4

- Zračnim prijevoz4 6Q& kg5 ili &(> kg arbon- estovni prijevoz4 6(J kg5 ili Q> kg arbon- Ueljeznički prijevoz4 &(L kg5 ili 5' kg arbon

&&


12/12

9 ZAKL+!4AK

Food miles je mjera prometne udaljenosti putovanja prehrambenih proizvoda izme"u proizvodnje i potrošnje. +o stvara zabrinutost kako za okoliš tako i za regionalni razvoj.3e"utim, food miles podlijee i kon#eptualom mjerenju povezanih ograničenja koja utječu nanjegovu sposobnost da se uspješno naznače emisije prijevoza ili utje#aj na okoliš. Food miles

je slab pokazatelj emisija prijevoza zbog teško!a pripisuju!i posebne milje prema hrani, te poteško!e uzimaju!i u obzir različite načine prijevoza i različitih izvora energije,

2ssue J.5. http4

food miles seminar

Documents