formalizam

Sociologija 2. godina Klasine socioloke teorije I (Rade Kalanj)

Formalizam Poto se rukovodi formom, ovaj pravac teko je promatrati kao jedinstven. Dok se druge drut. znanosti bave prouavanjem drut. pojava, tj. sadaja, socio. se bavi prouavanjem oblika. On je onaj element pojave koji je relativno stalan i nepromjenjiv u razliitim pojavama. Dvije glavne form. kole su njemaka i amerika. Prva je starija i nesumnjivo znaajnija, a razvija se od 1817. (Tonnies Z. i d.). Vrhunac je Wieseov Sistem ope socio. (1929), a kasnije je vaan Simmel. Ameriki zaetnik je Albion Small (ikaka .), najvaniji je Ross, a tu su jo Park i Young. Form. se razvio kao buroaska ideologija obmane radnika ili samoobmane ili kao izraz njena stanja u mirnom razdoblju. Form. istie pojedinca, za razliku od poz.

Tonnies (1865 1936)Svi iracionalni i manje racio. oblici miljenja nisu nerazumni, ve imaju posebno znaenje, koje potjee od ljudske volje. Drut. teo. postale su za njega socio. podaci, izrazi drut. htijenja i odrazi stvarnih drut. uvjeta. Mada je bio konzervativnog temperamenta, sudjelovao je u gotovo svim progresivnim pokretima svog doba. Najdraa su mu bila dva oblika org. radnikog pokreta - potroake zadruge i sindikati, u kojima je vidio mogue zaetke boljeg drutva. Njegovo djelo pokriva iroka podruja socio., soc. fil., ekon. i pol. Posljednja faza T.-ova rada je faza emp. istr. ak je izradio i vlastitu metodu korelacije. Razlikuje tri discipline u socio. (razliiti epistem. aspekti i met.): ista ili teorijska, primjenjena i empirijska. Osim toga, T. podrava i ire poimanje socio., koje obuhvaa drut. bio., demografiju i soc. psih. ista ili opa socio. je logiki sistem pojmova o normalnim ili idealnim tipovima. Primjena ovih istih pojmova u analizi i objanjavanju konkretnih hist. drutava (kult.) i hist procesa drut. evolucije polje je rada primjenjene socio. U njoj emp. podaci trebaju biti sist. i protumaeni po principu evolucije od zajednice k drutvu. Razlika izmeu ovih dvaju socio. je razlika konstruktivnog i deduktivnog pristupa. Emp. socio. je sociografsko izuavanje sadanjih drut. uvjeta i procesa, a moe se koristiti induktivnom i empirijskom metodom. Jezgro njegova sist. je uenje o ljudskim odnosima i drut. entitetima, zasnovano na razlikovanju dva osnovna pojma z. i d., koji prikazuju suprotne potencijale postojeih drutava i koji se, kao idealni tipovi, ne mogu koristiti za klasifikaciju. Osim Hobbesa, romantiarske teo. o drutvu i jo raznih utjecaja, T. je kao odluujui isticao poticaj od Maineovog suprotstavljanja statusa i ugovora. Svi drut. odnosi su proizvodi volje pojedinaca za udruivanjem. Volja moe biti vrlo raznovrsna po karakteru, a osnovna razlika je izmeu sutinske, organske volje (simpatija) i slobodne, racionalne volje (cilj).

Socioloka skriptarnica E-mail: [email protected]


Drut. entiteti su klasificirani kao drut.: odnosi, skupine i korporacije. Drut. odnos potjee od psihike veze, psih. odnosa, ukoliko su iz njega izvedena neka zajednika i uzajamna prava i dunosti uesnika. Kompleks drut. odnosa vie od dvije osobe naziva se soc. kugom to je veza izmeu drut. odnosa i skupine. Drut. skupine su takve prir. ili psih. skupine koje udrueni pojedinci kao jedinke priznaju, za koje su dali pristanak i koje ele nastaviti. Korporacije (drut. tijela ili savezi) se zamiljaju kao osoba koja ima razumnu volju, koju moe sprovoditi preko svojih organa i funkcionera. Najznaajnija korp. je drutvo. Socio. se bavi oblicima drut. odnosa, a ne tipino psih. stavovima osoba u tom odnosu. Ope uenje o dravi dio je socio., ukoliko se bavi stvarno postojeim dravama, a ne idealima. Drut. norme su skup nareenja i zabrana ope vanosti za pojedince u zajednici, kojima se regulira ponaanje tih pojedinaca meu sobom i prema van. Vrijednost tim pravilima daje sporazum; one mogu biti autonomne (potuju se iz uvjerenja) ili heteronomne (izbjegavanje reperkusija). Tri kategorije normi: poredak, zakon i moral. Dvije vrste oblika drut. volje kojima se norme stvaraju: zajedniki (jednodunost, obiaj i religija) i drutveni (konvencija, zakonodavstvo i javno mnijenje). Poredak je najopiji kompleks normi zasnovan na suglasnosti ili konvenciji; smisao zakona tumai se i primjenjuje sudskom odlukom; moralitet sankcionira javno mnijenje (zasnovano na zajednikom interesu) ili religija. Ipak, sve ove razlike isto su pojmovne prirode. T. je racio. teo. prir. prava dodao naela modernog prirodnog prava zajednice svaka inst. ovog sist. prava izraavala bi naela solidarnosti, te zavisnost prava i dunosti; zakon i moral bili bi identini; on podrazumijeva i zajedniko vlasnitvo i koritenje. Ukoliko je rezultat demokratskog zakonodavstva, pravo je odraz javnog mnijenja. Objavio opseno djelo Kritika javnog mnijenja - ono moe imati razliita agregatna stanja, to zavisi od ptanja oko kojeg se formira; j. m. u striktnom smislu proizvod je kritikog, tj. intel. miljenja. Socio. pojave mogu se pravilno shvatiti samo ispitivanjem pojmova koje ljudi o njima imaju. U sloenom drutvu moe postojati mnogo j. m., koja predstavljaju u sutini usaglaeno miljenje raznih kolektiva. Ovo neartikulirano j. m. treba razlikovati od j. m. cijele jedne nacije. Ono zasluuje svoje ime u tri aspekta: subjekt je pol. svjesni dio nacije, javno je izraeno, odnosi se na javne poslove. Ipak, ono se spravlja kako bi bilo u skladu s ciljevima grupe koja u svojim rukama dri sredstva izraavanja i saopavanja ideja i kao takvo je u osnovi pojava racio. volje jedne grupe. T. se opredijelio za ekon. tumaenje hist., tj. realistiko tumaenje drut. evolucije. Kapitalizam je posljedica trgovine, posebno velike i vanjske, ija je funkc. rentabilno koritenje novca kao kapitala. Njena infiltracija u ind. i poljoprivrednu proizvodnju tei za raskidanjem svih trad. komunitarnih uvjeta ekon. ivota. Drava je revolucionarna snaga koja tei unitenjuSocioloka skriptarnica E-mail: [email protected]


zajedniarskih elemenata i uspostavi poretka udruivanja. Podravao je pokret za stvaranje etike kult. Iako je mod. dravu smatrao nositeljem zla, vjerovao je da se mnogi drut. problemi, koji nastaju zbog evolucije kapitalizma, mogu donekle rijeiti kombiniranjem napora zadrunog i sindikalnog pokreta i napora dr. socijalizma. Kao i drugi tzv. katedarski socijalisti vjerovao je da se drut. mir u budunosti moe osigurati samo radikalnom reformom. Osuivao je svaki oblik revolucije. Socio. je znan. dravnika barem onih budunosti.

Simmel (1858 1918)Njegovo djelo mogli bismo nazvati filozofijom suvremene kulture. Iako nije izgradio sistem, S. se smatra osnivaem formalne socio. ista socio. bavi se oblicima meusobnog djelovanja koji se pojavljuju u svim oblastima drut. ivota i predstavljaju stvarnu bit drutva. Emp. opravdanje koncepta forme: isti obrazac meudjelovanja nastaje kod sasvim razliitih ciljeva i svrha; isti ciljevi i svrhe mogu se ostvariti sasvim drukijim oblicima meudjelovanja ta okolnost dozvoljava da se razni oblici meudjelovanja razliitih vrsta udruivanja izdvoje putem apstrakcije, radi analitikog ili komp. istr. ista socio. je neka vrsta geometrije drut. interakcije. S jedne strane socio. se ograniava na svijet pojava i njihovo neposredno psih. objanjavanje. S druge strane, izdvajanjem fenomena socijalizacije, ona moe, u jednoj odreenoj domeni, dovesti do otkrivanja hist. zakona. Svaku emp. znan. uokviruju dvije fil. discipline epistem. i metafiz. Disciplinu o znaajima pojava i krajnjim smislom i svrhom S. naziva filozofskom socio. Sva druevnost je jedan simbol ivota, a drut. zabavljanje je neka stilizacija drutva. Drutvo je jedna sutinski psih. interakcija izmeu ljudi, kao pojedinaca i kao lanova grupe. Ono nije samostalno bie, ve proces, zbivanje, neto funkcionalno to ljudi rade i doivljavaju. Kriterij udruivanja je povezivanje pojedinaca uzajamnim utjecajem i odreivanjem u tom procesu. Drut. odnosi u savrenom smislu nisu samo psih., ve i moralni. Drutvo je sist. moralnih, pravnih, konvencionalnih i drugih odnosa meu ovlaenim i obaveznim biima ili udruivanje koje podrazumijeva recipronost prava i obveza. Filozofija novca drava moe samo navesti graane na izvjesne aktivnosti zbog straha od kazne. Svaka vrsta dominacije mogua je tek ako postoji minimum pristanka od onih kojima s dominira. S.-ov funkcionalistiki pristup sve pojave rastvara na komplekse odnosa. Procesi razdruivanja jednako su vani kao i udruivanje. Ipak, odnosi sukoba ne mogu stvarati drut. forme, ve jedino zajedno sa silama udruivanja. One zajedno ine konkretno ivo jedinstvo grupe. Funkc. i efekt sukoba variraju prema strukt. odnosa (osnovom i stupnjem slinosti i intgracije) te varijacije moemo shvatiti kazuistikom analizom.



Pojam forme kod S.-a je identian strukturi. Tri osnovna tipa dominacije ili vlasti: osobe, manje grupe, bezlinog obj. naela. Postoji obrnuta proporcionalnost izmeu stupnja angairanosti pojedinca u grupi cijelom linou i opsega u kome vladar moe dominirati nad grupom koja je modificirana svojom veliinom i homogenou. Potpun sklad kvalifikacija i poloaja je naelno nemogu zbog vika kvalificiranih pojedinaca. Razvoj birokracije s razvijenom specijalizacijom tei minimalizirati potrebne kvalifikacije za veinu poloaja u dr. aparatu. Samoouvanje grupe - usprkos neprekidnoj promjeni lanova grupa je neprekidno identina. To se ostvaruje: teritorijem (domovina), fiziolokim vezama meu generacijama i srodnikom mreom uope, te organiziranjem. U izvjesnim uvjetima promjenjivost strukt. poeljna je za ouvanje grupe, ali to pretpostavlja visoku homogenost. Oblik i strukt. drutva odreeni su prirodom drut. interesa. Lojalnost je psihika dispozicija koja vodi strukturalnom fenomenu trajanja grupe i nakon nestajanja prvobitnih svrha i motivacija. Drugi bitan faktor je zahvalnost drut. intera. odvija se po shemi primanja i odgovarajueg davanja poklona. Svaki pojedinac pripada mnotvu drut. krugova to je krug ui, manja je njegova individualnost. Psih. objanjenje S. nudi samo kao heur. princip. ini se da pojedincem vlada dvojna tenja: diferenciranje od svog drut. kruga i diferenciranje s onima izvan njega. U Filozofiji novca on prihvaa osnovne pojmove hist. materijalizma, za koji predlae naziv hist. senzualizam. Teo. treba modificirati utoliko koliko su konkretni ekon. oblici uvjetovani dubljim vrednovanjima, te psih. i metafiz. strujanjima, koja su opet uslovljena ekon. faktorima, itd. Sveproimajua inst. suvremenog drutva je novac pokazuje se tendencija iskljuenja svih moralnih faktora i procesa meudjelovanja. Opa tendencija je uiniti ovjeka ovisnim o uslugama sve veeg broja ljudi i istodobno ga uiniti neovisnim o samim tim ljudima. Novac omoguuje da se pojedinac udruuje putem njega, bez ukljuenja cijele linosti. Pojaava se tendencija zauzimanja racio. stavova stjecanjem navike za raunanje. Drut. promjene depersonalizacija i racionalizacija ljudskih odnosa. Subj. smisao i stvarno znaenje ponaanja. Forma i sadraj su nerazdvojni elementi svakog drut. postajanja i procesa. S. se esto pozivao na inherentne pravilnosti svojstvene formi kao da su one stvarne pokretake sile drut. ivota. U biti, S.-ova tumaenja smjera drut. promjena je sinteza prethodnika: Marxa, Tonniesa, Durkheima i drugih.

Ross (1866 - 1951)Prezentirao je ideje na nain privlaan i znan. i laiku. Otkaz na Leland Stanfordu! Neumorno je pisao protiv plutokracije i partizanstva u pol., mnogo je putovao i bio je pionir statistikog istr. Djela: Drut. kontrola, Osnove socio., Soc. psih., Principi socio., Grijeh i drutvo. Drut.



ureenje postoji zbog svjesne kontrole pojedinca nad drutvom. Prouavanje drut. kontrole spada u soc. psih., koja je dio ope socio. U Soc. psih. on je usmjerio panju na ljudske osjeaje, vjerovanja i htijenja, pa otuda i akcije, koje proizlaze iz njihovih uzajamnih odnosa. Kombinirao je Tardov pojam konvencionalizma i obiaja, zasnovanih na imitaciji, tadanjom bio. koncepcijom ovjeka i nekim Le Bonovim idejama o psih. gomile. Prouavanje biti ovih pojava predmet je socio. (Principi socio.) Tu je analizirao razne procese u kojima pojedinci sudjeluju, a iji je rezultat formiranje subj. i obj. fenomena ili stvarnih grupacija i drut. strukutra. Grijeh i dutvo moral 20-og st. tei kontroli poroka, a ne grijeha. Amerika koja se mijenja poloaj ena u ind., suv. komercijalizam, kapitalistiki utjecaj na tampu. Stari svijet u novom ruhu neograniena imigracija vodi opadanju standarda i degeneraciji nekih znaajnih inst. Rusija u prevratu, Ruska sovjetska republika, Drut. revolucija u Meksiku. Kina i Indija. Sociolozi su dosad najvie raspravljali o pet jedinica: grupama, odnosima, inst., imperativima i ujednaavanjima. One nadivljuju pojedinca, ali su u nekom trenutku rezultat ljudskih akcija i odnosa. Zato se treba vratiti prvobitnom faktoru procesu. Tri kategorije procesa u kojima sudjeluje ljudski interes: preliminarni (nisu striktno drut., ine ovjeka podlonim drut. procesima), drutveni (nadgradnja prethodnih; dolazi do stvaranja grupa, inst., itd.) i rekonstruktivnih (remete ove konsolidirane drut. produkte i spreavaju da postanu statini). Inst., ujednaavanja i imperativi su subj. prirode, a grupe i drut. odnosi su obj., jer se ispoljavaju u ponaanju i mogu se uoiti bez komunikacije s uesnicima. Izvor intera. su drut. snage elje. I ova teo. ima tendenciju postvarenja ovih kategorija i njihovog koritenja kao uzronih faktora klasificiranih pojava. Preliminarni procesi dijele se u dva odjeljka: analizu sredine (sredina je faktor ograniavanja drut. razvoja) i rekonstruktivne procese. Procesi koji su najtjenje povezani s porijeklom drutva su asocijacija, komunikacija, dominacija i eksploatacija. Drutvo ini mrea drut. odnosa, koji su rezultat drut. procesa. Funkcija diferencijacije omoguuje podjelu rada i dobiti i spreava pad u sivilo. Neuspjela sistematizacija drut. procesa po kriterijima: asocijativno- disa., doprinos kompleksnosti, odnosi pojedinca i drutva, itd. Drut. kontrola i Soc. psih. kako su individ. menalitet i akcija odreeni drut. sredinom. Ross stavlja naglasak na one vrste kontrole koje su porijeklom drut. karaktera, ali su usaene u pojedinca i dio su njegove linosti, a istovremeno su subj. produkti uzajamne drut. akcije. Snaga obiaja je u navici i sugestiji. Rossov sistem je mapa socio. podruja, bez istaknute povezanosti dijelova.



Wiese (1876 1969)Najznaajniji formalist, iako svoju socio. naziva relacionistikom ona se bavi odnosima ljudi. Iako se vidi kao blizak formalizmu, jer prouava dut. oblike, on naglaava da form. socio. ima jo tri znaenja: ne vodi nikakvog rauna o unutarnjim motivima, ve samo o strukturi (W. se tu smatra materijalistom); ahistorinost; trebala bi se baviti duh., a ne iskustvenim pojavama (W.ova socio. uopava iskustvo). Bavio se ekon., etikom i socio. Izgradio je sveobuhvatan socio. sistem; ivotno djelo mu je Sistem ope sociologije. Osim Simmela i Rossa, utjecaj na njega izvrile su i druge kole, najvie ameriki bihevioristiki usmjereni socio. sistemi. Drut. oblik je neto ope svim pojavama, to je karakteristino za drutvo, to W. naziva jednostavno drutvenim bit tog drutvenog je drut. proces. To drutveno, drut. ivot, predmet je socio., dok razne proizvode drutva prouavaju posebne drut. znan. Socio. ne treba shvaati ni kao prir. ni kao duh. znan. Dok opa socio. ispituje opa obiljeja drut., posebne socio. ispituju njegove razne osobenosti u raznim oblastima drutva. Poto je to drut. neto ljudsko, socio. je dio antropo. Socio. je znan. o stvarnosti, jer promatra ljudska ponaanja i njihova meudjelovanja, meuutjecaje. Sadraj meudjelovanja su ljudski ciljevi koji se pomou njega ostvaruju. etiri osnovna socio. pojma su drut.: proces (zajedno s odnosom), rastojanje, prostor i tvorevina. Prvi je naravno najosnovniji, a slijedi mu posljednji. Drut. odnos je nepostojano stanje povezanosti ili odvojenosti ljudi nastalo kroz jedan ili vie drut. procesa. Stupanj rastojanja je stupanj blizine ili udaljenosti u drut. prostoru. Drut. tvorevina je mnoina drut. odnosa, koji su tako povezani da se u praktinom ivotu shvaaju kao jedinstvo. Drut. procesa nema van drut. tvorevina, koje nastaju njihovim povezivanjem. Postoje i tvorevine nastale bio. initeljima. Dva osnovna procesa su pribliavanje i udaljavanje, a odgovaraju im dva osnovna odnosa zdruenost i usamljenost, koji se esto mijeaju, pa postoje i mjeoviti procesi. Vertikalna podjela procesa: glavni p., potprocesi i pojedinani p. Horizontalno: prosti (opeljudski) i sloeni (razumijevanje pomou tvorevina). Mogu se podijeliti i na p. bivanja (kauzalna analiza) i funkcionalne procese. DALJE VIDI BILJEKU SARA


formalizam

Documents