foto reporta@a miami, bahamska ostrva · pdf filenaime ko god je kod njih u decembru mesecu...
TRANSCRIPT
22 Ogledalo
P R O T E K L I D O G A \ A J I
Februar 2008
U svim ~ika{kim crkveno-{kolskim op{tianma
tradicionalno je ovog vikenda proslavljena {kolska slava,
Savindan. Svetosavskim akademijama u~enici ovda{njih
{kola, njihovi nastavnici i roditelji na najbolji na~in su
pokazali sa koliko pa`nje i ljubavi neguju srpski jezik,
tradiciju i kulturu.
U sali SKC “Sveti Sava” deca ~lanova Kluba
su priredila prigodni program “@ivot Svetog Save”.
Izbor tekstova napravila je Jelena Ne{i}, a stihove su
govorili Aleksandar Galager, Sonja i Stefana Ili},
Isidora Jovanovi}, Elena i Djordje Kova~evi}, Natalija
i Vuk Karagi}, Ilija Mur, Eva Nikitovi} i Nikolina
Tasi}.
Sve~ani ~in se~enja slavskog kola~a obavio je
sve{tenik ^edomir Kosti}, koji je i besedio o Svetom Savi,
a za sve prisutne priredjena je bogata slavska ve~ra. Goste
je zabavljao Sa{a Ku{evi}.
“Akademija Sveti Sava”, koja radi pri Sabornoj
crkvi “Vaskresenje Hristovo” u subotu 16. februara orga-
nizuje svoj tradicionalni Svetosavski bal, sa koga }e sav
prihod biti namenjen radu parohijske {kole.
STRANICE BOLA, UTEHE I NADE
U sali SKC “Sveti Sava” okupilo se
pedesetak ljudi, koji su NA Bogojavljenje, 19. janu-
ara, sa pa`njom pratili pri~u o jednom te{kom seg-
mentu `ivota majke koja se usudila da ispri~a bol za
izgubljenim sinom.
Promociju je organizovala Milka Kova~evi},
delove iz knjige kazivale su autorka i Seka Antoni},
a ve~e su muzikom oplemenili Jelena Savi} i njeni
studenti, Marko Savi} i Marko Bogi}evi}.
Knjiga “Kuda ide{ kad zalazi sunce”
objavljena je 2006. u Beogradu i potresna je pri~a
majke, ~iji sin iznenada i od nepoznate bolesti
umire, ali je su{tinski pri~a o nadi, ljubavi i `ivotu.
Jovanka je uspela da to stra{no iskustvo preto~i u
re~i kojima prevazilazi bol, nagla{avaju}i da je ljud-
ski sa bolom i ve~nom ranom `iveti, ali da je jo{
ljudskije pra{tati.
Nakon ~itanja ove knjige mo`da i sami
shvatamo da je sunce najlep{e na zalasku, odakle }e
uvek izroniti novo, kao novo budjenje i novo rad-
janje. Ova majka je uspela da kratki `ivot svog sina
ne shvati kao optere}enje, ve} uvek kao novu
snagu, kako bi onima sa kojima danas `ivi mogla da
bude oslonac, temelj i majka hrabrost.
Knjigu mo`ete nabaviti i u redakciji na{eg
lista.
Prodavnica Beograd Mit Market iz ^ikaga, ove godine
je imala prijatno iznena|enje za svoje mu{terije na sam dan
Bo`i}a. Naime ko god je kod njih u decembru mesecu potro{io
vi{e od $50 automatski je stekao pravona u~e{}e u nagradnoj igri
pod nazivom: “Deda mraz je u Beogradu”
Tako se i desilo , na dan Bo`i}a izvu~ene su nagrade
pa su pojedine mu{terije ove radnje i kafea sa sobom ku}i ponele
lepe i interesantne
nagrade. Tako je
gospo|a Dobrila
Pintar dobila
godi{nju pretplatu
na na{ list”
Ogledalo “.
Gospodin Voja Vla
- Paket Grandprix u
vrednosti od
$100.00, Ivan
Tufekeiev - Paket
Grandprix u vred-
nosti od $100.00
Jovanka Jovanovi} i
Teri Markovska
masa`e u hotelu
Hyatt, Biljana
Miljkovi} - gift
certificate od $1 000.00 – spozorstvo firme One point group.
Leposavi} Aleksandar - home theater Philips, a Dejan K. prvu
nagradu - Sharp LCD TV.
Beograd Meat Market Inc. ovom prilikom zahvaljuje
svim potro{a~ima i poslovnim partnerima na dosada{njoj saradnju.
A mi ~estitamo svim ovogodi{njim dobitnicima nagrada.
D E D A M R A Z
I Z B E O G R A D
M I T M A R K E T A
Promocija knjige “Kuda ide{ kad zalazi sunce”
SVETI SAVA PROSLAVLJEN U ^IKAGU
Srpsko pozoriste
“Mira Srem~evi}”, koje radi
pri kulturnom i umetni~kom
centru “Sveti Sava”, po~e}e
svoju ~etvrtu sezonu pred-
stavom “Gospo|a Ministarka”
Branislava Nu{i}a.
Probe su ve} u punom
jeku, a premijera predstave je
zakazana za 8. mart ove
godine.
“Ovo je predstava
koja }e prema{iti sve {to je
ovo pozori{te do danas sprema-
lo, kako po broju glumaca tako
i po du`ini ~etiri ~ina ove
komedije.
Odlu~ili smo da
na{im gledaocima ponudimo pauzu posle drugog ~ina, to
je ne{to novo za nas ali i neophodno, jer sama predsta-
va traje vi{e od dva sata. Sve na{e ranije predstave bile
su znatno kra}e, sa “Gospo|om Ministarkom” `elimo da
na{oj publici poka`emo, u ovoj veoma va`noj ~etvrtoj
sezoni, koliko smo porasli, kako u broju ~lanova na{eg
ansambla tako i u umetni~kom ostvarenju.”- ka`e direk-
tor pozori{ta, Ankica Ratarac.
Jedan od va`nih dogadjaja u `ivotu ovog
pozori{ta je i podr{ka Ministarstva za dijasporu Srbije,
koje je, posle podnetog detaljnog predloga projekta za
predstavu “Gospo|a Ministarka” odlu~ilo da u~estvuje u
projektu i dodelilo pozori{tu nov~anu pomo} od {est hilja-
da dolara.
“Dan kada smo primili
ovu vest, bio je dan radosti i
veselja u na{em pozori{tu. Za
sve nas koji se bavimo ovim
amaterskim radom to je ujedno
i priznanje za ono {to smo do
sada uradili, potvrda da se na{e
prisustvo u ovoj sredini ose}a
kao pozitivno i da se o nama
zna i u Srbiji. Imaju}i svu
podrsku koja je potrebna za
ovako veliku predstavu, sve
ostalo izgleda kao i da nije
napor, nego igra ovih mladih
ljudi koji iznad svega vole
glumu. ^asovi proba prolaze u
velikom zadovoljstvu predivnog,
nikad dosadnog, iznad svega
duhovitog Nu{i}evog teksta. Nema nimalo sumnje da }e
publika u`ivati u ovoj predstavi kao {to i mi u`ivamo
dok je pripremamo.Za na{u odanu publiku, jer da nije
onih koji dolaze na na{e predstave mi ne bismo posto-
jali, pripremamo novoure|enu pozori{nu salu, koja }e
imati ~etiri nivoa i udobna sedi{ta. Sa svakog sedi{ta u
sali vidljivost }e biti adekvatna. To je jedan od prvih
ve}ih projekata u ovom pozori{tu, ba{ zato {to `elimo da
publika mo`e u potpunosti da u`iva u na{im predstava-
ma.” Dodaje Ankica Ratarac.
Mnogi od vas se se}aju donatoreske ve~eri i progra-
ma koji su ~lanovi pozori{ta pripremili u oktobru 2006.
godine. Tada je sakupljeno oko $5000, ali to nije dovoljno za
sve potrebe renoviranja sale. Zato je svaka pomo} dobro
do{la, uz napomenu da va{ih 100 dolara kupuje
jednu pozori{nu sto-licu.
OTVARANJE
RENOVIRANE POZORI[NE SALE
PREMIJEROM “GOSPO\E
MINISTARKE”
U glavnoj ulozi @ivke, ministarke,
nastupa}e Slavica
Petrovi}, koja je u
Ni{kom narodnom
pozori{tu, kao
mlada glumica
nastupala u istoj
predstavi u ulozi
Rake. Slavica je
glumica i njen doprinos u
stvaranju ove predstave je
neprocenjiv. Njeno iskustvo
je velika pomo} na svim
podru~jima stvaranja, a
najvi{e kao inspiracija glum-
cima koji od nje u~e i trude
se da opravdaju i doka`u
sebe.
U ostalim ulogama
igraju Predrag Milovac,
Zorana Vuk~evi}, Oliver
Milo{evi}, Danijela [api},
Marko Stevanovi}, Dimitrije Stefanovi}, Zoran Sibin~i},
Miroljub \iki}, Bojana Simi}, Marjan Simi}, Milica
Spasojevi}, Marijana Maljkovi}, Dragana @ivkovi},
Dubravka Juraga, Vlatko @drale.
Na adaptaciji teksta je radio Mi{a Petkovi}. koji
je i savetnik ove predstave.
Muziku priprema Slobodan Bo`ovi}, ~ije smo
iskustvo i fonoteku koristili i u ranijim predstavama.
Za rasvetu je zadu`en na{ glumac Igor Obradovi}.
Dubravka Juraga je pomo}nik reditelja i savetnik.
Reditelj je Ankica Ratarac.
23OgledaloFebruar 2008
Novosti iz Srpskog pozori{ta Mira Srem~evi} u ^ikagu
MINISTARKA U PUNOM SJAJU
K U L T U R N I @ I V O T ^ I K A G A
Srpsko pozoriste “Mira Srem~evi}” pri Kulturnom i umetni~kom centru“Sveti Sava” po~e}e svoju ~etvrtu sezonu u renoviranoj sali,
sa velikom predstavom “Gospo|a Ministarka”, uvek rado gledanog Branislava Nu{i}a.
RASPORED PREDSTAVA
“GOSPO\A MINISTARKA”
Premijera u subotu 8. marta 2008 u 20:00 ~asova.
Reprize: nedelja 9. mart 2008 u 19:00 ~asova
subota 15. marta 2008 u 20:00 ~asova
nedelja 16. marta 2008 u 19:00 ~asova
Ulaznica: $25.00 na premijeri i $20,00 reprize
Za rezervacije zovite 773-549-9690 i ostavite
va{e ime, broj karata, datum predstave
Kao i va{ broj telefona da bi mogli da
vas kontaktiramo.
Reditelj: Ankica Ratarac
proba, radne slike
proba, radne slike
proba, radne slike
proba, radne slike
25OgledaloFebruar 2008
F E L J T O N
Zbog toga {to su srpski grani~ari
imali posebne privilegije, njihova naselja su
se do 1760. godine namno`ila. Bilo ih je
122, imali su 31 pravoslavnu crkvu i
26.000 stanovnika. Srbi su tada `iveli i u
Novomirgorodu, Pe~ki, Kanji`u, Fedvaru,
Glinskom, Pan~evu, Semliku, Kijevu.
Potomci ^arnojevi}a su se sredinom osam-
naestog veka pojavili i u Ukrajini, a potom
si{li i do Krima.
Ruski knji`evnik Nil Popov pri~a
kako su nastale, ali i nestale te srpske
naseobine u pokrajinama „Nova Srbija” i
„Slaveno-Srbija”:
„Prvi i jedan od najznatnijih srp-
skih doseljenika u Rusiji bio je Sava
Vladisavljevi}, grof Raguzinski, rodom iz
Dalmacije, ~ije se ime ~esto pominje za
vreme Petra I, koji je naro~ito poznat sa
ugovora o miru izme|u Rusije i Kine, za{to
je postao tajni savetnik. I njegov brat, Jefto
Vladisavljevi}, koji je slu`io pod caricom
Anom, do{ao je do tako visokog ~ina.
Mijailo Miloradovi} doselio se iz Srbije
1711. godine u vreme rata sa Prajskom, i za
odlikovanje u tome ratu postavljen je za
komandanta ga|a~kog koza~kog puka. Za
vreme carice Ane do{li su iz Austrije u
Rusiju: Ivan Stojanovi}, Stepan Vitkovi},
Pani}, Bo`i} i Dimitrije Peri}. Prvi je postao
general-major, drugi brigadir, tre}i pukovnik
u starom srpskom husarskom puku.
Stojanovi}ev sin Mijailo do{ao je do gener-
al-majorskog ~ina. Miloje je pod caricom
Katarinom postao general i gubernator
^ernigovske gubernije, a Petar je postao
general-major.
Zatim, od austrijskih Srba dolazi
Petar Tekelija, stric slavnog Srbina Save
Tekelije. On je stupio u rusku vojsku kao
poru~nik i doterao je do ~ina
generalan{efa”.
NOVE SRPSKE ZEMLJE
Ali, svi ti generali koje je srpski
narod pozajmio ruskoj vojsci, behu samo
jedna mala predvodnica ~itavoj vojsci koju
je sprski narod poslao Rusiji. Vo|e tih
grani~arskih pukova behu najpre pukovnici
Ivan Samuilovi} Horvat, Ivan \or|evi}
[evi} i Rajko de Preradovi}. Njima je car-
ica Jelisaveta poslala preko svoga poslani-
ka u Be~u grofa Bestu`eva, general-
majorske ~inove i privilegiju na zemlju
ju`ne Rusije, „koja be{e pusta i na grani-
ci Poljske”.
Te nove srpske zemlje u Rusiji su
se prostirale sa zapada od u{}a reke
Sinjuhe u Bug, du` re~ice Visa na istok do
reke Tjasmina, do Dnjepra i naseobina
zaporo{kih Kozaka. Dakle, preko 25 kilo-
metara. Nastala su slede}a naselja: Nadlak,
Pe~ka, Jenopolje, Pavli{, Glogovac, [ajtin,
Semlak, Cubilj, Cibuljevo, Varadin,
Pan~evo, Vr{ac, Vladimirovac, Kanji`a,
Senta, Be~ej, Turija, Nadlaj, Martono{,
Mo{irin, ^ongrad, Feldvar, Be{ka,
Mitrovica, Vukovar, Kosovka, Ivankovci,
Subotica. Cela ta zemlja nazvana je u
ruskoj privilegiji „Nova Srbija”, i namenje-
na je, kako se u privilegiji ka`e, za nasel-
jenje ona dva puka {to ih je doveo Horvat.
Posle godinu
dana sti`e i [evi}, a
malo docnije i pot-
pukovnik Rajko de
Preradovi}, kome je,
tako|e, najpre poslan
general-majorski ~in
preko ruskog poslanika
u Be~u. Njima je data
zemlja na jugoisto~noj
strani behmutske
provincije, izme|u reka
Donca i Luganje. To je
bila zemlja bez ikakve
koristi i bez ikakvog
stanovni{tva. Srpski
pukovi [evi}a i
Preradovi}a tu su
podigli svoja sela i nji-
hova naseobina nazvala
se „Slaveno-Serbija”.
O f i c i r i
Horvat, [evi} i de
Preradovi} razdelili su
vojsku na ~ete, od
kojih je svaka izradila
svoj „{anac”. U
svakome „{ancu”,
svaki je vojnik dobio
zemlje za ku}u i
njivu, iz kojih su
posle ponikle varo{ice,
a potom u njih do|o{e trgovci. Najbr`e je
izrastao gradi} Novi Mirgorod, gde je
stanovao pukovnik Horvat, a oko {an~eva
je bilo izobila. Horvat je osim toga ukrepio
svoju naseobinu jednim gradom na re~ici
Inguli iz koga se s vremenom razvio bogati
Elizavetgrad. I Slaveno-Serbija je imala
svoj grad Bahmut.
U svom gradu, Ivan Samuilovi}
Horvat je stvorio i prvu demokratsku vlast
i napisao srpski ustav „Nova Serbia consti-
tuta. Otvorio je u prvu Srpsku kancelariju
u varo{i Novi Mirgorod i planirao da u
grad dovede jednog episkopa iz Srbije, ali
su mu Rusi branili.
U ime zahvalnosti, `itelji ova dva
grada su godine 1757, kada se Rusija
ume{ala u sedmogodi{nji rat, na
raspolo`enje ruskoj vojsci stavili ceo svoj
husarski puk i jedan srpski konji~ki puk. A
1759. formirana su jo{ dva srpska puka, u
kojima je bilo i ne{to Bugara, Grka i
Rumuna, zbog kojih su ih Rusi nazvali
„makedonski” i „bugarski” puk, iako su svi
opficiri bili Srbi.
Istori~ar Nil Popov pi{e da su
gradovi Nova Srbija i Sloveno-Srbija
ukinuti tako, jer su s vremenom promenili
imena i vlasnike. Godine 1764. Nova
Srbija je preimenovana u Novu rusku
guberniju, a pukovnik Horvat je otpu{ten
iz slu`be zbog slabog zdravlja i uskoro
umro. Kad su umrli [evi} i Preradovi},
Rusi pretvori{e Slaveno-Srbiju, najpre u
Katarininsku provinciju Novorosijske
gubernije, a docnije Azovsku guberniju. I
najzad, 1784, kad je u celoj Rusiji zavede-
no namesni{tvo, srpski gradovi i pukovi se
utopi{e u Ekaterinoslovsko namesni{tvo i
rusku armiju.
Carica Katarina je u svojoj armiji
imala osam srpskih general-poru~nika, 12
general-majora, 4 brizagira, 17 pukovnika,
42 potpukovnika, 37 majora i hiljadu ni`ih
oficira. U to vreme dosta Trebje{ana od
Nik{i}a se iselilo iz Crne Gore i doselilo
blizu Odese. Naselili su selo
Slavjanoserbskoje, ali su ih Rusi naterali da
promene svoja imena i uzmu ruska.
OSVAJANJE ZAKARPATJA
U Zakarpatju, u srednjem veku,
srpski despoti imali su prostrane posede.
Posle osam vekova, Srbi se ponovo pomin-
ju u Bojkiji. Bilo je to u vreme kada je srp-
ski despot Stefan Lazarevi} od ugarskog
kralja @igmonda dobio posede u Bojkiji, ~ije
se sedi{te nalazilo u Muka~evu, na zapadu
dana{nje Ukrajine.
Te`ak ekonomski, dru{tveni i ver-
ski polo`aj Srba u Austriji iza-
zvao je 1751-53. godine seobu
Srba i u Ukrajinu. To je drugi
veliki talas iseljavanja Srba.
Dakle, posle raspu{tanja
Pomori{ke krajine, Srbi iz
Ugarske, nepotrebni
Habzbur{kom carstvu, selili su
se u Ukrajinu „u masama”, koje
neki pisci nazivaju” izbeglim
izbeglicama”, jer „{ta su bili u
Ugarskoj nego begunci od
turske sablje, i {ta }e biti u
novoj naseobini... nego begunci
od austrijske ‘pravde’”.
@ivot Srba u Ukrajini,
u drugoj polovini XVIII veka je
ovako opisan:
„@ivot u na{oj
naseobini prve godine bio je
kao, na primer, `ivot nesre}nih
brodolomaca koje su morski
talasi izbacili na pusto ostrvo,
pa se tamo hranili zeljem,
korenjem, ribama, pticama i
zverkama koje ulove. Tako smo
pali i mi na tu golu stepu, na
zemlji{te na kome od stvorenja
sveta niko nije `iveo i gde se
ni za kakav novac ni{ta nije
moglo nabaviti”. Zato nije ni
~udo {to su Srbi na tim pros-
torima brzo asimilirani.
Tako se 1724. godine na
podru~ju Ukrajine doselilo oko hiljadu
Srba. Formirana je Srpska komanda, koja
je 1727. godine preformirana u Srpski
husarski puk. Posle povratka iz rata pro-
tiv Persije, puk je razme{ten izme|u
tvr|ava Tora i Linije, a srpskim vojnici-
ma obezbe|ena je zemlja za obradu.
Grani~ari su preko Tokaja stigli u Kijev
10. oktobra 1751. godine.
Srpski doseljenici nisu podizali
sopstvene {kole, ali su dizali crkve. Bilo ih
je tridesetak, a nalazile su se pod jurisdik-
cijom Kijevske mitropolije Ruske
pravoslavne crkve. Kasnije su bile
priklju~ene Perejenoslavenoboripoljskoj
eparhiji.
(nastavi}e se)
SRBI U RUSIJI 4. PI[E: DU[AN LOPU[INA
VEL IKO SRPSKO OTO^ESTVO
Ve} vekovima istori~ari korene srpskog naroda tra`e na prostorima nekada{nje i dana{nje Rusije i Ukrajine. Srbi su kao pleme slovenskog
naroda `iveli severoisto~no iza Karpata, kada su se prvi put tamo vratili osnovali su dva svoja grada. U me|uvremenu Srbi i dalje osvajaju Rusiju
Jekaterina II Aleksejevna, poznatija kao Katarina Velika
vladala je kao Carica Rusije u periodu od 1762. do svoje smrti 1796.