fotohemijski smog
TRANSCRIPT
-
7/25/2019 Fotohemijski Smog
1/22
SEMINARSKI RAD
Tema: Fotohemijski smog
www.maturski.org
http://www.maturski.org/http://www.maturski.org/ -
7/25/2019 Fotohemijski Smog
2/22
SADRAJ
Uvod................................................................................................................................31. Aerozagadjeja.........................................................................................................4
Zagaujue supstance u
vazduhu......................................................................................4
2. Fotohemijski smog..................................................................................................10
3. Nastaak !otohemijskog smoga.............................................................................11
4. Uzro"i o#te$eja ozoskog omota%a & stratos!eri................................................16
'os(edi"e smajeja ozoa & stratos!eri..........................................................................17 Tro#eje ozoa & )o(arim regijama...............................................................................17
Koje se mere mog& )od&zeti da se smaji sto)a tro#eja ozoa*.................................18
5. +ak(j&%ak.................................................................................................................19
6. ,ITERATURA..........................................................................................................20
2
-
7/25/2019 Fotohemijski Smog
3/22
U-.D
Fotohemijski smog predstavlja sloe!u sme"u hemijskih jedi!je!ja # produkata reak$ije
!astalih i!terak$ijom su!%eve svetlosti i dve os!ov!e grupe jedi!je!ja prisut!ih u i&duv!im
gasovima' a&otovih oksida i ugljovodo!ika. (ako)e' i drugi prisut!i poluta!ti' kao "to su
sumpor dioksid i %esti$e' mogu u%estvovati u reak$ijama' ali o!i !isu od presud!og &!a%aja &a
!astaja!je velikih ko!$e!tra$ija oksida!asa koji su pove&a!i sa pojavom *otohemijskog smoga.
+astaja!je ove vrste smoga je potpomog!uto sta,il!im meteorolo"kim uslovima prisut!im
tokom vise da!a' kada se emitova!ipoluta!ti &adravaju ,e& disper&ije u ur,a!oj sredi!i "to
omogu-ava !jihov maksimala! ko!takt. tet!ost !astalog *otohemijskog smoga' ,e& o,&ira !ara&like u e*ektima !a ljude i okoli!u' !aj,olje se meri ukup!om ko!$e!tra$ijom oksida!asa.
/&o! i peroksia$il!itrat + su prisut!i u !ajve-im koli%i!ama' pa se "tet!i e*ekti
*otohemijskog smoga uglav!om ve&uju &a ova jedi!je!ja. sled oksidativ!e prirode !astalog
smoga' sumpor dioksid prisuta! u atmos*eri se prevodi u sumpor trioksid' od!os!o sumpor!u
kiseli!u' i tako &ajed!o sa oksida!sima prou&rokuje !egativ!e posledi$e !a ljude. as!o uo%ljiv
e*ekat *otohemijskog smoga je sma!je!je vidljivosti usled prisut!ih aerosola.
Dejstvom sunevog zraenja na NO2, oslobaa se O3, koji deluje
oksidaciono na NO i utie na nastanak NO2i O2. Promene su sloenije ako u
reakciju ue !"#$. Promena NO na NO2 se ubrzava a %ove&ava se i
%rodukcija O3. 'rans(ormaciju NO u NO2%odstie i !O. )ezultiraju&i e(ekat je
nastanak acetalde*ida i P+Na -%eroksiacetilnitrati. /astavni deo
(oto*emijskog smoga, %ored O3, su (ormalde*id %erdsibenzoilnitrat i
akrolein.
0oto*emijski smog izaziva nadraivanje sluzokoe oiju, disajni* organa,
naru1ava vegetaciju i o1te&uje sve ostale %roizvode -metale i nemetale.
3
-
7/25/2019 Fotohemijski Smog
4/22
Aerozagadjeja
Najve&i deo gasova atmos(ere nalazi se skoncentrisan %ri %ovr1ini
zemlje, u tankom sloju visine oko 2 km -tro%os(era. Ovaj sloj u kome se
nalazi oko 5 celoku%ne mase atmos(ere, omogu&ava ivot na 6emlji. /loj
atmos(ere visine oko 2 km je veoma razreen. 7ako %redstavlja samo vrlo
mali deo uku%ne mase atmos(ere, on mo&no 1titi ivot na 6emlji od solarne
radijacije i estica velike energije koje stalno dos%evaju u atmos(eru. 8ovom sloju razreeni* gasova dolazi do *emijski* reakcija %ri kojima se
a%sorbuju elektromagnetna zraenja velike energije -talasne duine %reko
3 nm. 6raenja ve&i* talasni* duina dos%evaju u tro%os(eru, iji glavni
sastojci -azot, kiseonik, ugljendioksid i vodena %ara i* ne a%sorbuju.
9eutim, neki od sastojaka koji su %risutni u veoma malim koliinama
a%sorbuju deo zraenja -tabela , %ri emu dolazi do (oto*emijski* reakcija
iji su %roizvodi najve&i zagaivai vazdu*a. :oliina ovi* sus%tanci moe
biti usled ljudski* aktivnosti lokalno %ove&ana i tada one %restavljaju
o%asnost %o zdravlje i materijalna dobra oveka. ;eliko %ove&anje nji*ovog
sadraja u vazdu*u veliki* gradova esto ima dramatine %osledice, jer se
tada %ogor1ava stanje oboleli* od res%iratorni* i srani* oboljenja i
%ove&ava smrtnost, naroito stariji* osoba. Pri maloj %okretljivosti
vazdu1ni* masa zagaenje vazdu*a moe biti veliko.
6agaeni vazdu* veliki* gradova i industrija o1te&uje %oljo%rivredne
biljke, vo&njake i 1ume i to na udaljenosti od vi1e desetina kilometara.
9noge biljke %odleu trajnim o1te&enjima koja se nazivaju
-
7/25/2019 Fotohemijski Smog
5/22
Zagaujue supstance u vazduhu
Oksidi sumpora. 8 gradovima i industrijskim naseljima u vazdu*u se
nalazi %ove&ana koliina oksida sum%ora. /agorevanje uglja i neki*
%roizvoda %etro*emijske industrije, koji sadre znatnu koliinu jedinjenja
sum%ora, glavni su izvori sum%ordioksida, /O2. Ovaj oksid je veoma
toksian i direktno na%ada sluzokou disajni* %uteva. ;eliku o%asnost
%redstavlja udrueno dejstvo ovog oksida sa esticama sus%endovanim u
vazdu*u, jer o1te&uju %lu&no tkivo. Osim toga, /O2moe oksidacijom %re&i
u sum%ortrioksid, /O3. Proces oksidacije /O2u suvom, istom vazdu*u je
veoma s%or, ali se odvija brzo na %ovr1ini estica sus%endovani* u
vazdu*u, %e%elu >nog dis%erziteta, u kome se nalaze metali, naje1&e kao
oksidi -*eterogena kataliza. 7sto tako, /O2 rastvoren u ka%ljicama magle
lako se oksiduje u /O3. Prevodenje /O2 u /O3 vr1i se dominantno
(oto*emijskom oksidacijom. :ada se a%sor%cijom kvanta svetlosti -energija
? *v ekscituje molekul /O2-/O2@ on lak1e %odlee oksidacijiA
/O2-g B *v /O2@-g
/O2@-g B O2-g /O3-g B O-g
Oksidacijom nastali /O3rastvara se u ka%ljicama vode koje su ras%r1ene u
vazdu*u, grade&i
sum%ornu kiselinuA
/O3-g B #2O-l #2/O4-aC
0ino ras%r1ene ka%ljice kiseline u vazdu*u deluju nadrauju&e na
sluzokou i o1te&uju %lu&no tkivo, korodiraju metalne %ovr1ine, o1te&uju
5
-
7/25/2019 Fotohemijski Smog
6/22
boje i kamen (asada zgrada i s%omenika. Oksidi azota. +zot monoksid, NO,
nastaje direktnom sintezom iz elemenata %ri sagorevanju teni* goriva na
visokim tem%eraturama, u motorima sa unutra1njim sagorevanjemA
N2-g B O2-g 2NO-g
N2-g B 2O2-g 2NO2-g
NO nastaje u malim koliinama, a %ri ovim reakcionim uslovima nastaje i
ne1to azotdioksida, NO2. NO oksiduje sa kiseonikom iz vazdu*a i dajeA
2NO-g B O2-g 2NO2-g
ali je brzina reakcije mala. 6natno je ve&a brzina oksidacije NO sa ozonom,
O3A
NO-g B O3-g NO2-g B O2-g
8 zagaenom vazdu*u %risutni NO2a%sorbuje (oton svetlosti %ri tome se
razlae na NO i atom kiseonikaA
NO2-g B *v NO-g B O-g
8 ovoj reakciji nastali reaktivni atom kiseonika reaguje sa molekulom
kiseonika daju&i molekul ozonaA
O-g B O2-g O3-g
O3je bogat energijom i lako %revodi NO u NO2. Osim toga O3reaguje i
sa ugljovodonicima koji su sastojci izduvni* gasova automobila -uglavnom
su to alkeni, %ri emu se gradi niz 1tetni* su%stanci -alko*oli, alde*idi,
ketoni.
8koliko u vazdu*u ima vlage, NO2 se rastvara daju&i azotnu kiselinu, #NO3A
6
-
7/25/2019 Fotohemijski Smog
7/22
3NO2-g B #2O-l 2#NO3-aC B NO-g
Ovim jednainama %rikazan je niz reakcija koje su odgovorne za
nastajanje veoma zagaenog vazdu*a koji se naziva smog. Ovaj naziv
uobiajen je za vrlo ne%rijatan, zagaen vazdu*, s%eci>an za urbanu
sredinu. 'akav vazdu* %odrazumeva ne%okretne vazdu1ne mase, zagu1ljiv
je, iritira oi i oteava disanje. lavni sastojci smoga o%asni %o zdravlje ljudi
su azotovi oksidi i ozon, %ored ugljenmonoksida, ugljovodonika, alde*ida i
drugi* 1tetni* jedinjenja i sus%endovani* materija. 0ormiranje smoga je
uslovljeno (oto*emijskom reakcijom %a se tako nastali smog naziva
(oto*emijski smog. Pored vrste (aze, u smogu je obino %risutna i tena
(aza, aerosol. 8 tenoj (azi su sadrana mnoga organska jedinjenja, kao i
azotna kiselina koja nastaje rastvaranjem NO2u vodi. 6a aerosol u smogu je
u stvari karakteristino da sadri veoma ne%rijatne, zagu1ljive su%stance i
da do%rinosi smanjenoj vidljivosti i toksiknosti zagaenog vazdu*a u
velikim gradovima.
7
-
7/25/2019 Fotohemijski Smog
8/22
Pored 1tetnog dejstva na organizam oveka, smog o1te&uje i uni1tavadrve&e, vo&ke, kao i *ortikulturne i agrikulturne biljke.
Ugljovodonici. 8 atmos(eru ugljovodonici dos%evaju najve&im delom
kao sastojci izduvni* gasova automobila. 'o su %reteno alkeni, jer na vi1im
tem%eraturama ugljovodonici teni* goriva %odleu termikoj disocijaciji
-%roces
-
7/25/2019 Fotohemijski Smog
9/22
koji su sastojci (oto*emijskog smoga, stvaraju te1ko&e u disanju.Osim toga, ugljovodonici zagaenog vazdu*a sus%ektni su na kancerogeno
dejstvo.
Ugljen monoksid. lavni izvori ugljenmonoksida, !O, su izduvni gasovi
automobila i energetski %ogoni industrija, gde nastaje kao %roizvod
ne%ot%unog sagorevanja (osilni* goriva. Na %rimer, %ri sagorevanju oktana
u automobilskim motorimaA
!#-l B O2-g =!O2-g B 3!O-g B G#2O-l
9olekul !O je *emijski %rilino inertan, 1to je razlog da velike koliine
ovoga gasa koje dos%evaju u vazdu*, ne mogu biti eliminisane njegovom
oksidacijom vazdu1nim kiseonikom. )egulisanje njegovog nivoa vr1i se
mikroorganizmima tla, mogu&no1&u rastvaranja u vodama okeana i
di(uzijom u gornje slojeve atmos(ere.
8gljenmonoksid je veoma toksian gas. :ada sa vazdu*om %reko %lu&a
dos%e u krv, on se vezuje sa gvoem *emoglobina -#b u stabilan
kom%leks karboksi*emoglobina -!O#b. ;eza izmedu !O i #b u ovom
kom%leksu je mnogo jaa nego izmedu O2 i #b u oksi*emoglobinu. Ovo je
razlog 1to se graenjem !O#b onemogu&ava bitna (unkcija #b u trans%ortu
O2 iz %lu&a u tkiva, gde je neo%*odna kom%onenta u metabolikim
%rocesima &elija.
!O-g B #bO2-aC O2-g B !O#b-aC
8disanje vazdu*a zagaenog i relativno malim koliinama !O, ve&
%osle nekoliko sati dovodi do znaajnog %ove&anja sadraja !O#b, a time i
znaajno smanjenje is*ranjenosti tkiva kiseonikom. 6agaeni vazdu*
9
-
7/25/2019 Fotohemijski Smog
10/22
urbani* sredina kod zdravi* osoba izaziva stanje u kome je %odlonost
udesima %ove&ana. Dugotrajnije udisanje vazdu*a u kome se na milion
delova nalazi deset delova !O, mani(estuje se mentalnim smetnjama. Pri
%ove&anoj gustini saobra&aja u velikim gradovima, koncentracija !O se
znaajno uve&ava i dostie = %%m. Posledice zagaenja vazdu*a
ovom toksinom su%stancom su te1ke kod osoba oboleli* od *ronini*
%lu&ni* bolesti, anemije, bolesti srca i krvni* sudova.
Suspendovane estice. 8 vazdu*u se nalaze mnoge sus%endovane
materije, kao estice %ra1ine, ai, nesagorelog ulja, %e%ela, metala i
masni* materija. ;eliina sus%endovani* estica kre&e se od , H do
%reko H. lavni izvori ovi* sus%endovani* materija su sagorevanje
uglja i cigareta, kada ove estice sa dimom dos%evaju u vazdu* i zagauju
ga. Prisustvo ovi* estica u vazdu*u smatra se o%asnim %o zdravlje ljudi i
odgovorno za uve&anu smrtnost. /matra se da u koncentracijama u kojima
se nalaze u vazdu*u veliki* gradova, ali i mali* industrijski* naselja, mogu
da izazovu karcinom eluca. 8druenim dejstvom sa /O2o1te&uju %lu&no
tkivo. Prisustvo estica olova koje u vazdu* dos%evaju izduvnim gasovima
automobila, deluju toksino i %restavljaju o%asnost %o ljudsko zdravlje,
naroito decu. Ierilijum koji dos%eva u vazdu* u malim koliinama izindustrijski* izvora i teni* goriva, izaziva lezije u %lu&ima, te1ke
res%iratorne smetnje, %a i smrt. Da bi se umanjila zagaenost vazdu*a u
velikim urbanim sredinama, vr1i se sistematska kontrola koncentracije
%ojedini* %olutanata u razliitim delovima grada i %reduzimaju mere da bi
se izbeglo nji*ovo 1tetno dejstvo. /tandardizuju se i ograniavaju koliine
zagauju&i* su%stanci u izduvnim gasovima novi* ti%ova motorni* vozila i
is%ituju nove mogu&nosti za za1titu vazdu*a od zagaivanja. 8 ove mere
s%adaju i o%sena laboratorijska, klinika i e%idemiolo1ka is%itivanja uticaja
zagaenog vazdu*a na zdravlje oveka i njegovu ivotnu okolinu.
10
-
7/25/2019 Fotohemijski Smog
11/22
Fotohemijski smog
Jedinjenja NO", !"#$ i sunevo zraenje, zajedno iniciraju vi1e
*emijski* reakcija u atmos(eri, %ri emu %rodukuju sekundarno zagaenje
(oto*emijski smog.
0oto*emijski smog u najve&em obimu takozvani *emijski oksidanti, u
%rvom redu ozon i %eroksiacetilnitrat koji u tro%os(eri %od uticajem suneve
radiacije nastaju iz %rimarno emitovani* %olutanata.
'o su sekundarni %olutanti nastali u (otolitikom ciklusu i %ri dugim
%rocesima u atmos(eri u kojima uestvuju oksidi azota, razliita volatilna
organska jedinjenja, sum%orni oksidi, ugljenmonoksid, *idroksilna gru%a,
vodonik%eroksid, metan i drugi.
/adraj (oto*emijski* oksidanata %osebno ozona, u tro%os(eri je naroito
izraen u /evernoj zemljinoj *emis(eri gde je ve&a emisija %olutanata koji
dovode do nastanka %olutanata.
11
-
7/25/2019 Fotohemijski Smog
12/22
:oncentracije tro%os(erskog ozona u %rizemnom sloju su mnogo ve&e
nego 1to bi bile da su (ormirane u (oto*emijskim reakcijama u atmos(eri.
Pove&ane koncentracije ozona i ostali* (oto*emijski* oksidanata su rezultat
dejstva suneve svetlosti na %rekurzore ozona, kao 1to su azotni oksidi
-NO", nemetalna is%arljiva organska jedinjenja -N9;O!s, ugljenmonoksid
-!O i metan -!#4. Ozon -O3 je (oto*emijski oksidant koji stvara najve&e
zagadjenje. /%ori sistemi %od visokim %ritiskom sa vedrim nebom i
%ovi1enim tem%eraturama -uglavnom leti koje %redstavljaju %odlogu za
%ove&ano (oto*emijsko nastajanje i akumulaciju ozona i drugi* oksidanata.
Ovaj se (oto*emijski smog -koji takodje zovemo Kletnji smogL u odredjenim
vremenskim %eriodima %rostire %reko veliki* oblasti i traje %o nekoliko
dana. Ovo se de1ava esto svakog leta iznad centralne Mvro%e.
)azliite institucije -n%r. M!, 8NM!Mov !)'+P i /vetska zdravstvena
organizacija %ostavljaju razliite granine i kritine vrednosti -s%eci>no za
za1titu zdravlja ljudi, vegetaciju, %oljo%rivredne kulture ili 1ume. Prema
Direktivi M! G22MM! %rag vrednosti zdravstvene za1tite za osmosatne
srednje koncentracije iznosi Hgm3. 7zloenost se tada meri godi1njim
brojem dana u kojima je granina vrednost - Hgm3 %rekoraena
-naje1&e u slede&im kategorijamaA nijedan dan, od do 2= dana, od 2= do= dana i %reko = dana.
Nastanak fotohemijskog smoga
9olekul azotdioksida je e>kasan a%sorber ultravioletne solarneradijacije koja %rodire %rema %ovr1ini 6emlje. +%sor%cija ultravioletnog
zraenja od strane azotdioksida dovodi do njegove disocijacije do azot
monoksida i atomskog kiseonika koji sa %risutnim molekulskim kiseonikom
daju ozon -O3. Ovako nastali ozon, kao molekul sa visokom energijom, a
time i nestabilan ukoliko u blizini nema drugi* molekula, %onovo reaguje sa
12
-
7/25/2019 Fotohemijski Smog
13/22
azotmonoksidom daju&i kiseonik azotdioksid, ime se globalni ciklus
zatvara.
/umarne reakcije ovog %rocesa suA
8; radijacija -34 +
NO2 NO BO ................................................................................-a
B9O B O2 O 3 B
9 .................................................................................-b
O3 B NO NO 2 B
O2 ..............................................................................-c
)eakcija -a %okazuje da je energija ultravioletne radijacije dovoljna
za razbijanje *emijske veze u molekulu azotdioksida uz nastanak azot
monoksida i atomskog kiseonika.
)eakcija -b se odvija u dve (aze. +tom kiseonika reaguje sa
molekulskim kiseonikom uz nastanak energetski bogatog molekula ozona.
8koliko ne dodje do %ri*vatanja vi1ka energije molekula ozona od strane
nekog drugog molekula, ozon se vrlo brzo ras%ada na molekulski i atomski
kiseonik. 8koliko dodje do sudara sa nekim drugim molekulom tada dolazido trans(era energije sa ozona, rezultat ega je stabilan molekul ozona.
/ obzirom da je reakcija -a veoma e>kasna, rauna se da je
stabilnost azotdioksida, kod intenzivne suneve radijacije u atmos(eri,
samo nekoliko minuta. )eakcije -b i -c su, takodje, veoma brze 1to dovodi
do %onovnog nastanka azotdioksida i %ostizanja odredjenog
koncentracionog nivoa u atmos(eri, odnosno do odredjeni* koncentracioni*
odnosa azotdioksida i azotmonoksida.
:oncentracije ozona se mogu odrediti uz %omo& slede&e jednaineA
-O3 ? k QNO2
-NOR........................................................................................................-
gde suA
7 intenzitet suneve radijacije
13
-
7/25/2019 Fotohemijski Smog
14/22
k konstantra ija se vrednost moe odrediti na osnovu a%sor%cioni*
osobina azotdioksida i na osnovu konstante brzine reakcije -c.
:ao 1to %okazuje jednaina , kod sunanog vremena, koncentracije
ozona su direktno %ro%orcionalne odnosu koncentracije NO2NO.
:onstanta ravnotee u (otolitikom ciklusu moe se de>nisati uz %omo&
slede&e jednaineA
: ? QNOR QO3R QNO2R "
7................................................................................................-2
7ntenzitet suneve radijacije je od kljunog znaaja za brzinu (oto*emijski*
reakcija. :oe>cijent brzine (otolize azozdioksida -k moe se odrediti iz
%odataka o intenzitetu suneve radijacije i ugla sunevog zenita. A
k ? Q,G -cos 0'022R . 7 -8.;.S T 40:.....................................................
3
k ? Q,F - cos R 0'088 . 7 -8.;.S 40: T 90:...............................................
4
;de je
? . @. # u jedi!i$ama mAB$mC
tvrdje!o je da ugljovodo!i$i' pose,!o !e&asi-e!i' u%estvuju u *otoliti%kom $iklusu'dovode-i do !asta!ka a&ot#dioksida i o&o!a. +jihovo u%e"-e se &as!iva !a slede-em< atom
kiseo!ika !astao diso$ija$ijom a&ot#dioksida reaguje sa ugljovodo!i$ima daju-i oksidova!a
jedi!je!ja i slo,od!e radikale. /!i dalje reaguju sa a&ot#mo!oksidom u& !asta!ak a&ot#
dioksida. +a taj !a%i! !e dola&i do reak$ije i&medju a&ot#mo!oksida i o&o!a' te o&o!' u&
pre!os vi"ka e!ergije !a druge molekule' i a&ot#dioksid i&la&e i& $iklusa kao sta,il!i molekuli.
Dada se ovi pro$esi de"avaju i ,e& prisustva ugljovodo!ika' utvrdje!o je da se kod prisustva
ugljovodo!ika rav!otea pomera !a stra!u !asta!ka a&ot#dioksida' u& istovreme!o pove-a!je
ko!$e!tra$ije o&o!a. Dedjutim' ove reak$ije se de"avaju kod odredje!ih ko!$e!tra$io!ih
od!osa ugljovodo!ika i a&ot#mo!oksida. Eksperime!ti sa sistemom 3G6#+/2 # va&duh kod
odredje!e' po%et!e vred!osti QNO2R , %okazuju da se QO3Rma" %rvo %ove&ava sa
%ove&anjem koncentracije Q!3#FR , a zatim dostie odredjeni nivo i ne
menja se kod %ove&anja koncentracije ugljovodonika. Nivo ozona daleko
vi1e zavisi od odnosa Q!3#FR QNO2R nego od Q!3#FR .
14
-
7/25/2019 Fotohemijski Smog
15/22
Dostizanje maksimalni* koncentracija ozona %ostie se kod odnosa
ugljovodonici QNO2R koji imaju vrednost H3.
Oksidacija ugljovodonika moe da se ostvari sa atomskim kiseonikom
i ozonom uz ue1&e *idroksilne gru%e u tim %rocesima. 9edjutim, ve&a je
verovatno&a da se oksidacija de1ava uz %omo& atomskog kiseonika, %o1to
on ima mo& oksidacije koja je ve&a za (aktor -!a8 !ego o&o!a.
Iod !asta!ka *otohemijskog smoga' prvo i !aj,re reaguju !e&asi-e!i ugljovodo!i$i a
&atim ostali ugljovodo!i$i i druga orga!ska jedi!je!ja. Eksperime!ti vr"e!i od stra!e ;lasso!a
u komori &a istraiva!je hemijskih pro$esa u atmos*eri poka&uju da se stepe! ko!ver&ije
ugljovodo!ika u oksidova!a jedi!je!ja i slo,od!e radikale' u toku 24#%asov!e iradija$ije sa .
@. &ra%e!je' ,it!o ra&likuje &a pojedi!e ugljovodo!ike' "to poka&uje i stepe! ko!ver&ije
pojedi!ih ugljovodo!ika.
Eksperime!tal!a istraiva!ja ;lasso!a' su poka&ala da se pove-a!jem ko!$e!tra$ije
ugljovodo!ika i oksida a&ota u atmos*eri pove-ava ko!$e!tra$ija o&o!a. /sim toga' utvrdje!o
je da je !asta!ak a&ot#dioksida direktr!o &avista! od sadraja ugljovodo!ika. /vi ekperime!ti
su potvrdili da se *otoliti%ki $iklus odvija u& u%e"-e ugljovodo!ika. ;ui$herit i sarad!i$i
smatraju da se u *otoliti%kom pro$esu mogu o%ekivati slede-e reak$ijeR D / PR D
/ >R G2/ 2/G
rose%!a godi"!ja *otohemijska destruk$ija o&o!a u Kever!oj &emlji!oj hemis*eri kre-e
se oko 50 O 10 !a 28 molekula s=>' a u u!oj &emlji!oj hemis*eri oko 31 O 10 !a 28 mol s=>.
;lo,al!o posmatra!o godi"!ja destruk$ija o&o!a u tropos*eri je 4O ve-a od koli%i!e o&o!a koji
migrira i& stratos*ere u tropos*eru ra%u!a se godi"!ji *luks u Kever!oj &emlji!oj hemis*eri od13 O 10 !a 28 molekula s=>. Kamim tim' *otohemijski pro$esi u tropos*eri igraju presud!u
ulogu u ukup!om ,ud&etu o&o!a u tropos*eri.
Kta,il!ost' od!os!o rete!$io!o vreme' o&o!a u stratos*eri &avisi od !i&a *aktora.
?!te!&itet solar!e radija$ije' od!os!o solar!i &e!it!i ugao' prisustvo vode!e pare u tropos*eri'
prisustvo hidroksil!ih i hidroperiksil!ih grupa' kao i drugih kompo!e!ata direkt!o uti%u !a
sta,il!ost o&o!a. Kamim tim' sta,il!ost o&o!a u tropos*eri je *u!k$ija godi"!jeg do,a'
geogra*ske "iri!e i visi!e. Kta,il!ost o&o!a je ve-a u toku &ime i !a ve-im visi!ama.
Uzro"i o#te$eja ozoskog omota%a & stratos!eri
/"te-e!je o&o!skog omota%a u stratos*eri moe da ,ude prou&rokova!o a!tropoge!im
i prirod!im i&vorima koji tome dopri!ose samo u maloj meri ili i!direkt!o.
S !tropoge!i i&vori su uglav!om emisije ,romo*luorouglje!ika halo!a i F i
GF supsta!$i. /!e' !a primer' imaju "iroku prime!u u rashla)iva%ima *riidera i klima#
ure)aja' aerosol raspr"iva%ima' sredstvima &a stvara!je pe!e i sredstvima &a %i"-e!je i
aparatima &a ga"e!je poara. /stali i&vori koji dopri!ose ta!je!ju o&o!a su emisija gasova i&
avio!skih motora' uklju%uju-i emisiju a&ot!ih oksida +/O' vode!e pare' !esagore!ih
ugljovodo!ika' uglje!#mo!oksida /' uglje!#dioksida /2 i sumpor#dioksida K/2.
S rirod!i i&vori podra&umevaju velike poare' odre)e!e o,like morskih vrsta koje
proi&vode jeda! sta,il!i o,lik hlora koji dospeva u stratos*eru' velike vulka!ske erup$ije koje
18
-
7/25/2019 Fotohemijski Smog
19/22
uti%u !a o&o!ski omota% proi&vodeTi velike koli%i!e aerosoli' sit!ih %esti$a' koje pove-avaju
e*ikas!ost hlora u u!i"tava!ju o&o!a. Dedjutim' aerosoli uti%u !a o"te-e!je o&o!skog omota%a
samo prisustvom hlora !a ,a&i F supsta!$i.
'os(edi"e smajeja ozoa & stratos!eri
Kma!je!je !ivoa o&o!a prou&rokuje povi"e!e !ivoe @#M &ra%e!ja u slojevima ,li&u
&emlji!e povr"i!e' "to moe proi&vesti posledi$e