Glas antifaistaGodina XVI Broj 60 Cijena KM izlazi periodino Sarajevo proljee 2012 Godina XVI Broj 60 Cijena 2 KM izlazi periodino Sarajevo,, proljee 2012..

List Saveza antifaista boraca List Saveza antifaista i boraca Narodnooslobodilakog rata Bosni Hercegovini Narodnooslobodilakog rata u Bosni i Hercegovini arodnooslobodila og ta osni erc ov ni

Zavjet:Drugarice i drugovi prvoborci i borci: Julske vatre nisu zaboravljene! estitamo i sauvat emo sjeanje na 27. juli 1941. Hvala i sretno!Potomci, antifaisti

KomentarGodina XV Broj 60 Sarajevo, proljee 2012. godine

SadrajDenis Beirovi, zamjenik predsjedavajueg Predstavnikog doma Parlamentarne skuptine BiH posjetio je Dolinu heroja na Sutjesci i t odao poast antifaistima poginulim tokom V ofanzive u Drugom svjetskom ratu. Polaganje vijenca SABNOR-a na Tjentitu

Istorija e opet nadgovoriti Povijest. A La jo jednom likovati nad Istinomstrane Pie: Esad Bajtal 03

(Promotivno slovo na promociji knjige FOA, RTVA GENOCIDA XX VIJEKA Muje Kafedia)

Komentar Istorija e opet nadgovoriti Povijest. A La jo jednom likovati nad Istinom Godinjice Neretva 2012. Sutjeska 2012. Stid od antifaizma Hitlerova pobeda? Kozara, Dodikova beogradska pria i odgovor iz Beograda Dvadeset preuivanih godina Obiljeena 20. godinjica ive lomae u Viegradu Dokumenti La je, ipak, samo la

04 08 11 12 14 16 17 18 23 26 27 32 35 36 38 39 40 4 41 32 44 46 49 42 54

N

akon svega to sam rekao u recenziji, koju e itaoci nai na samom kraju knjige, ta jo rei o ovoj knjizi a da se ne ponovi tamo reeno i napisano?

Moda neto vanjsko, komparativno. Neka usporedba ove sa knjigom Dobrice osia, Bosanski rat, koja se pojavila u isto vrijeme kad i Kafedieva knjiga. Kljuna razlika izmeu tih dvaju knjiga tie se injenice da Kafedieva za razliku od osieve knjige, nije istorijska, nego povijesna knjiga. Knjiga na ijim stranicama injenino i poimenino pratimo Kafedievo potresno svjedoenje stranih pokolja i generacijski urednog iivljavanja etnikih hordi nad muslimanima Foe i Podrinja. Iivljavanja i masovnih klanja o kojima zloasti Dobrica u svojoj knjizi taktiki uredno uti. A utnja o tome, kao utnja o jednoj iracionalno i politiko-sistematski podupiranoj etno-omrazi, ve sama po sebi predstavlja jezik mrnje rjeitiji od svakog govora te vrste. Jer za razliku od jezika koji ponekad i ne zna ta govori, svaka utnja dobro i jasno zna o emu uti, odnosno, ta preuuje, i zato to ini. ta je i kakva je to utnja? utnja u sluaju viestruko ponavljanog genocida o kome govori Kafedieva knjiga?? Ali, ne genocida kao nekog usputnog, ili sluajnog, nego, kao ideoloki zacrtanog, sistematski zagovaranog i politiki diktiranog zloina! U tom kontekstu, uprkos prividu pasivnosti onoga koji uti, ta utnja se pokazuje kao aktivni, odnosno, kao najaktivniji i najsosticiraniji vid negiranja Povijesti. U ime ega? U ime nametanja Istorije kao lanog svjedoka jednog vremena.

Dan pobjede u Sarajevu Dan mladosti - cvijee pred Titovu bistu, u Sarajevu, poloila je i delegacija mladih, nedavno osnavane i registrovane Nove Komunistike partije BiH

Stvarnost Zato Republika Hrvatska ne procesuira Milorada Dodika? O pasou i putovnici Graanska hrabrost Izmeu straha i savjesti (2) Graanska neposlunost u savremenoj politikoj teoriji (1) Stvarnost emu ste novom danas djecu nauili? Proroanska Marxova rije Neoliberalizam i drava PRVACI BORBE ZA AUTONOMIJU BOSNE I DALJE LEE U TURSKOJ Zato su nam tako dugo skrivali Tumanove suze? g FAIZAM duboko u nama Petoro besprizornih avolje klupko Geopolitika prirodne Jugoslavije: Prednosti, rizici i opta perspektiva (1) Facelifting g Kultura i umjetnost TREEG REICHA (1)) j ( Knjiga Veselina ljivananina: Paradoksalni moral poinitelja Mozaik k

Borci i antifaisti Bihaa pri obiljeavanju Dana pobjedeOsniva i izdava: Glavni odbor SABNOR-a BiH, Ulica Marala Tita 9a, tel./fax 00387 33 226-729 i 225-861sabnor.bih@bih.net.ba iro raun: 1011010000524709 Privredna banka d.d. Sarajevo

Stranice - ovitak 1-2 / 51-52 - Milan Peki Fotografija zadnje strane: Elma Kovaevi

Za izdavaa:

Pa zar Povijest i Istorija nisu isto? Nisu! U naem ba kao u njemakom jeziku valja razlikovati pojam Historie (Istorija), od pojma Geschichte (Povijest).

Jure Gali

Glavni i odgovorni urednik:

Dr sci. Esad Bajtal

Izvrni urednik:

Ureuje Redakcijski odbor: Esad Bajtal, Milan Peki, Mr Lirija Krua Bjeloevi, Ago Prljaa, Ljuljjeta Goranci - Brki,

Milan Peki

Adnan Balta, Fehim Kajevi, Matija Lapenda, Advan Hozi

Design by: pekadunja@gmail.comRukopisi i fotografije se ne vraaju Glasilo je upisano u evidenciju kod Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod brojem 594, od 17. 06.1996. godine i osloboeno od poreza tampa: UNIONINVESTPLASTIKA - Semizovac

broj 60, proljee 2012.

strana 3

KomentarU emu je razlika? Povijest se bavi dogaajima. Povijest je neto drugo. Povijest oznaava ono to se dogaa i tie se injenica, faktograje, odnosno, dokumentiranog znanja o dogaaA Istorija tumaenjem tih dogaaja, i njihovom reinterjima. pretacijom. Kao takva, Povijest omoguava injenicama da se poOdnosno Istorija se bavi idejno kontaminiramnom jave iz svoje s(a)krivenosti i tako postanu opte, tj. javno interpretacijom povijesnih injenica. Zato imamo to to dobro. U tom smislu, Povijest je in iznoenja injenica imamo: jednu zloinaku Povijest i prateu joj, idejnu i od na (vi)djelo. zloina opranu Istoriju. Vid, kao korijen naih rijei vidjeti, vidjelo, sanskrtA zar se zloin moe i d prati, intepretirati, relativiziskog je porijekla (Vede) i uglavnom znai znati. Kod nas rati? je taj korijen najbolje ouvan u slovenini: vdeti. A vMoe! deti na slovenakom ima upravo to znaenje znati. Kao I to nam se na primjeru genocida u Srebrenici (o kome u primjerima: ja vedem, odnosno u kraoj izvedbi ja itav svijet bruji kao o najveem zloinu u Evropi posli- vem = ja znam. je drugog svjetskog rata), njegovim cinino-bezobraznim javnim negiranjem i licemjernim poricanjem, svakodnevno pokazuje i dokazuje. Jer, tamo gdje nema morala i obraza sve se moe. I sve je mogue. Pa i ono nemogue, poput pomenutog negiranja i poricanja. U tom smislu, ideologizirana Istorija prestaje biti znanost, i pokazuje nam se kao ideoloko i dnevno-politikantsko tumaenje Povijesti. Odnosno njeno sraunato falsikovanje. Tanije, i jezikom sarajevskog slenga govorei, Istorija je, farbanje Povijesti. Jo preciznije: farbanje po vijesti. Odnosno, vidim o emu se tu radi. I da se sad, nakon ovih nunih semantikih izleta, vratimo ponovo Kafediu i njegovoj knjizi: Ovdje, u ovoj knjizi, Kafedi nam pri-povijeda, odnosno poveda ono to je sam, svojim oima, vidio. A, jo kao djeak (u Drugom Svjetskom ratu), vidio je krvave dogaaje. Svoju zahvalnost da je i sam jo iv (i danas, ovdje meu nama), duguje jednoj hrabroj Srpkinji, kominici, koja ga je, izlaui vlastiti ivot smrtnoj opasnosti spasila od sigurne smrti koja mu je bila namijenjena. Knjiga, u svojoj povijesnoj tenji ka opisu dogaaja, svjedoi i o drugim sluajevima te vrste u kojima su ljudi, komije (Srbi), djelovali ljudski i spaavali koga i koliko su mogli od etnike kame. sistematski orkestriranih divljanja i krvavih etnikih orgijanja XX stoljea. Ukratko, i za razliku od osievog Bosanskog rata, Kafedieva je knjiga pisana po znanju, a ne po ideolokom normativu neke pravdajue Istorije koja bi da planski sakrije (kao to ih je planski i proizvodila) genocidna zbivanja tog vremena. Kafedieva knjiga, ve time to ga svjedoi, osuuje ono isto ono zlo koje osieva knjiga ideoloki pravda, velia i slavi. Uprkos svemu to se dogaalo, Kafedieva knjiga, negdje pri samom svom kraju, bez elje za osvetom i za dobro svih (a u ime bolje budunosti), poziva na trezven razgovor i svima toliko potreban mir. osieva, naalost, otvoreno ili sosticirano, ohrabruje na daljnja krvava osvajanja, na nove zloine i nove genocide. U tome je razlika izmeu povijesnog autora kakav je Mujo Kafedi i istorijskog prevaranta i etno-ideoloki pregrijanog ideologa smrti, kakav je Dobrica osi. Kafedieva knjiga je povijesna knjiga o zloinu i protiv zloina. osieva knjiga je istorijsko pravdanje zloina i oda zloinu. I kakav je konani ishod njihovog susreta danas? Na to pitanje neka svako, nakon itanja jedne i druge, odgovori sam sebi. Na meni je da kaem jo samo ovo: Kafedieva knjiga tampana je u 500 primjeraka. osieva u 30.000 primjeraka. Ergo: Istorija e opet nadgovoriti Povijest. A La jo jednom likovati nad Istinom.broj 60, proljee 2012.

Stalna poruka i pouka budunostiPota svim poginulim i umrlim iz Bitke za ranjenike i njihovom zapovjedniku Josipu Brozu Titurogram obiljeavanja 69. godinjice Bitke za ranjenike na Neretvi u Jablanici poeo je otvaranjem Titove sobe u Muzeju Bitka za ranjenike na Neretvi, a biciklisti iz Jablanice i drugih bh. Gradova, uz sputanje 69 karanla u rijeku krenuli su planinskim stazama ranjenika, na relaciji Muzej - Krstac - trbine Dobrigoe. Uslijedila su obraanja uesnicima i polaganje vijenaca na spomen-obiljeju delegacije SABNOR-a BiH, delegacije Saveza antifaistikih boraca Republike Hrvatske, Republikog odbora SUBNOR-a Crne Gore, SUBNOR-a Srbije, delegacija svih antifaistikih boraca i antifaista Sarajeva, Splita, Dubrovnika, Hadia, Tuzle, Mostara, Srebrenika, Bihaa, Konjica, delegacije Opine Jablanica, delegacije Udruenja antifaista i boraca narodnooslobodilakog rata Jablanica i dr. Minutom utnje odata je pota svim poginulim i umrlim Bitke za ranjenike i njihovom zapovjedniku Josipu Brozu Titu.

P

Odnosno, i s druge strane, sada u poznim ivotnim godinama, kao pisac-istraiva, Kafedi je traio, naao, i Kao po zidu. vidio povijesne dokumente o tim dogaajima, i te dokuIstorija je svojevrsno, i normativno zadano, zataka- mente nam uredno priloio, pred-oio (iznio na vidjelo) u vanje zloin Povijesti od strane njihovih poinilaca. Jer, svojoj knjizi. Da i mi vidimo. Odnosno, da i mi saznamo Povijest je ono to se dogaa. A Istorija interesno motivi- ono to on ve iz iskustva i pomenutih dokumenata zna. A po principu: Ako lae koza, ne lae rog. rano prikazivanje tog dogaanja. Ima jo jedan zvuno slian pojam. Skoro identian Historija. I dok je Historija u zvunom dosluhu sa grkim (historein), Istorija je i zvuno i znaenjski mnogo blia engleskom story. Story je pria. Po principu priam ti priu. A pria, k pria! Priamo je po svom nahoenju i u skladu sa svojim stratekim i dnevno-politikim potrebama. Dakle, Istorija je interesna pria.4 strana

Takvih i slinih povijesnih dokumenta, dokumenta o (sreberenikom) genocidu nema u osievoj knjizi. Niti ih osi pominje. osi o tome uti i pria neku svoju ideoloku, odnosno etno-istorijsku priu. Za razliku od osia, Kafedieva knjiga nije pria. Nije story(ja). I nije Istorija. Nego Povijest. Odnosno, Kafedieva pri-povijest. Jo bolje: knjiga Foa, rtva genocida XX vijeka, je Kafedievo vdenje, tj. dokumentirano znanje o onome to se deavalo u Foi i oko Foe, tokom ratova i idejnobroj 60, proljee 2012.

Salem Dedi, naelnik Opine Jablanica: Potovani gosti, prisustvom, ovdje, udahnjujete ivot i snagu antifaizmu i humanizmu kao naim iskonskim opredjeljenjima! Iako je kompleks Bitka na Neretvi 2009. godine proglaen nacionalnim spomenikom kulture BiH, Muzej Bitka za ranjenike na Neretvi od te injenice nema koristi. Svake godine upozoravamo na nedostatak glavnog eksponata na kompleksu - pjeakog mosta. Bez njega je memorijalni kompleks kao tijelo bez organa, ne daje realnu sliku onog to se ovdje zbilo. Zbog toga, zovemo upomo. Bez ovogastrana 5

Upravnog odbora SABNOR-a BiH:

Muhamed Bei, lan

Bio je i ostao na pravoj strani. Antifaizam na ovim prostorima, nastao u toku Drugog svjetskog rata, mogao je izrasti u velianstvo irokih razmjera zahvaljujui vjekovnim tenjama za slobodom, slobodarskom duhu, upornosti i istrajnosti svih naroda u potonjoj Jugoslaviji. Naalost, aveti prolosti oblikovane u okviru agresivnog nacionalizma i faizma nisu mrtve i sve vie kvasaju na ovim prostorima, pa i itavoj planeti. One u ovjeku izazivaju neskrivren gnjev, strah, mrnju, netrpeljivost. Prevarama i podmetanjima raspoluuju pamet mladih, posebno onih koji su osjetili sve strahote i grozote prethodnog rata i agresije. A uzroci takvog stanja, raspea ovjeka izmeu dobrog i zla, moralnog i nemoralnog, nezaraenog bogatstva i iznuenog siromatva, narastanja sile manjeg broja monih na jednoj strani i sve veeg broja siromanih i nemonih na drugoj, naalost nije predmet ozbiljnijih studija i razmatranja na ovim prostorima, tako i u okvirima meunarodne zajednice. Ne sagledavaju se dublje uzroci krize bosansko-hercegovake zbilje ideoloke, politike, ekonomske, socijalne, ljudskog morala i karaktera, duhovnosti i karaktera ovjeka. Poznata je aksioma civiliziranog svijeta, ako ja zaboravljam tebe, nemoj ti zaboraviti mene. Tolerancija je najvii stupanj civilizacije i sloboda, a elja za prevarama i podmetanjima je ozbiljni znak slabosti. Zato vrijednosti NOR-a, odnosi meu borcima, briga o ranjenicima i bolesnim, portvovanost i visoki moral su prava pouka i poruka za budunost. Nai susjedi javno istiu da su za puni suverenitet i integritet BiH, samo o tome treba da se dogovore tri konstitutivna naroda. To isto uporno istie Evropska unija i centri svjetske moi. Zar nije dovoljno seda-

Ako zaboravljam tebe, nemoj ti zaboraviti meneU ime Saveza antifaista i boraca NOR-a Bosne i Hercegovine vas najiskrenije pozdravljam partizanskim pozdravom Smrt faizmu Sloboda narodu i estitam ezdesetdevetu godinjicu Bitke na Neretvi i Dan pobjede nad faizmom. Dan pobjede u Bitki na Neretvi podsjea na slavne partizanske dane i pobjedu nad mnogo brojnijim i viestruko sposobnijim neprijateljem. Bitka na Neretvi bila je vrhunac mudrog sagledavanja situacije i pravovremenog donoenja strategijskih odluka, koje neprijateljska komanda ni u jednoj situaciji nije mogla odgonetnuti. Bila je to nerjeiva enigma za njemaku komandu. Moe se pouzdano zakljuiti da je Josip Broz Tito, kao vrhovni komandant za sve vrijeme oruane borbe kroz sedam neprijateljskih ofanziva protiv NOR-a i NOP-a, bio prisiljen da donosi znaajne, pa i sudbonosne odluke, na bazi vlastitih procjena i oigledno svog talenta to je posebno potvreno u bici na Neretvi i Sutjesci. Tito je uspio da pronae najbolje rjeenje za proboj iz obrua sa to manje gubitaka. Tito je naredio da se mostovi na Neretvi srue i da se teko naoruanje zakopa ili uniti. Takva strategija i taktika oruane borbe u itavom toku NOR-a mogla se oduprijeti mnogo snanijem neprijatelju, jer je NOP, od poetka do kraja bio u stroju Alijanse zemalja protiv faizma i domaih izdajnika.6 strana

mnaest godina krize, od Dejtona do danas, da se tri naroda ne mogu sami da dogovore o svojoj vlastitoj sudbini i budunosti. Naalost, ne mogu obezbjediti ni minimum tih dogovora. To ne omoguava percepcija u funkcionisanju politikog sistema u BiH determinisana Dejtonskim sporazumom. Zato poruke o suverenitetu i integritetu lie na obine oskule. To otprilike lii kao kad bi koku i liju uvee zajedno stavili u umez da se pomire. Ujutro nema koke! Ovih sedamnaest godina graani Bosne i Hercegovine praktino politiki mogu neto uticati samo na izborima, i to samo u okvirima svoje nacionalne i etnike pripadnosti. Multietninost BiH kao veliko bogatstvo ivota na ovim prostorima postaje predmet mrnje, nepovjerenja, netolerancija pa do stranog rata i agresije na BiH. Zar to nije dokaz koliko je agresivni nacionalizam i neofaizam postao opasan, posebno poslije raspada eks Jugoslavije. Sada otvoreno tvrde, ako se raspala eks. Jugoslavija, zato ne moe da se raspadne i Bosna i Hercegovina. Ovako suludim idejama treba dodati jo malo oruja eto novog pakla. Do toga naravno nee doi, niti BiH kao suverena, slobodna, demokratska, sekularna i socijalna drava moe jednostavno nestati. Entiteti nisu, niti mogu biti drave po Dejtonskom sporazumu, to znai niti mogu biti nosioci meunarodnog subjektiviteta. Zato moramo hrabrije graditi meusobne odnose sa susjednim dravama, na osnovama pune ravnopravnosti i meusobne tolerancije i meusobnog uvaavanja. To je moda i najekasniji klju za stabilizaciju politikog stanja u regionu i ukupne stabilnosti u BiH koja e biti dograena neophodnim reformama i potrebnim promjenama, po mjeri svih njenih naroda i graana koji u njoj ive.broj 60, proljee 2012.

Predsjednitva SABA RH

Prof. Kreimir Sren, lan

Povijest je prestala biti Uiteljica ivota...O ...Ovo povijesno mjesto je mjesto bola za sve one, koji su ugradili svoje ivote za SLOBODU NARODA. Ovo mjesto je i mjesto opomene koju je izrekao i sam TITO - citiram: Tko god doe kao napada - ON e nai svoj grob! Bitka na Neretvi oznaila je prekretnicu u vjetini NOR-a i revolucije, u duhu odluka Prvog zasjedanja AVNOJ-a. Kako to je dobro poznato, od ukupnog broja boraca NOV i POJ, oko 60 posto inili su borci iz jedinica GH, odnosno 45 posto iz Dalmacije. Vrhovni tab NOV i POJ, na elu s Josipom Brozom Titom, iz neprijateljskog okruenja jedini spas vidio u protuudaru prema Gornjem Vakufu i u ruenju mostova izmeu Jablanice i Konjica. Oslobaanjem Prozora i okolnih naselja, uz srueni most na Neretvi kod Jablanice, u dva sata, izgraen je IMPROVIZIRANI MOST. Borci 2. dalmatinske udarne brigade, da bi uspostavili mostobran i otvorili put prema Istoku, prepuzali su kostur sruenog mosta ... doepali su se i unitili etnike bunkere. Borci 9. dalmatinske udarne divizije i 8. brigada 7. banijske divizije, su nosili najtee ranjenike i bolesne partizane kroz vrleti Prenja, Svjesno su ili u smrt. Masovno su umirali od tifusa. Ostale jedinice, istono od Neretve, do nogu su potukli etnike. U cjelini, Bitka na Neretvi bila je pobjeda, kolijevka i pleter bratstva i jedinstva i embrio iz kojeg je roena Titova Jugoslavija. ...broj 60, proljee 2012.

Konano osloboenje i pobjeda stigla je sedam dana kasnije nego drugim narodima Europe. Zaostale nacistike i kvislinke snage ovdje su nastavile otpor. SFRJ je u porau, uz mnoge unutarnje potekoe i podapinjanja izvana, ispunila je glavninu vanih zadaa. Meutim, od trenutka, kada je povijest prestala biti Uiteljica ivota, ve Opaka tuiteljica na brdovitom Balkanu, raaju se zla, koja nameu krvave sukobe, izmeu drava i naroda, ponitavajui, pri tome, istinski i jedinstveni ANTIFAIZAM, kojeg su s napaenim narodima izvojevali i gradili partizani i TITO. Lani demokrati, uz pomo REVIZIONISTA, uporno iz godine i godinu, ire lai i poluistine o stranim zloinima komunista. Istovremeno, udarajui po socijalizmu, Titu i NOB-u, skrnave slavnu prolost i ine nas narodima bez povijesti. emu taj apsurdni NIHILIZAM naspram nae najnovije povijesti? Vrijeme e pokazati kome slui! Narodima, zasigurno, NE!

sjednitva Republikog odbora SUBNOR-a Crne Gore

Slobo Simovi, lan Pred-

Ispit vremena

Ovdje je moglo je poginuti i ginulo je i po nekoliko boraca, ali ranjeni drug se nije smio ostaviti nezatien i nezbrinut! Na ast partizanskoj vojsci! Za tako to mi, u Crnoj Gori, kaemo da je primjer ojstva i junatva! ... Poetkom 1943. nacifaistike snage su doivjele ozbiljne udarce na Afrikom i Istonom frontu, pa su sa pokrenuli vie od 100.000 vojnika da unite partizansku slobodnu teritoriju - Bihaku republiku, Zapoela je, rekao je akademik Branko Pavievi,

prole godine na ovom mjestu, etvrta ofanziva, bitka to je liila na krvavu ratnu igru, udnih vojnih zamaha i operativnih poduhvata. U silnom naletu iz Zapadne Bosne, Glavna operativna grupa je u napadu na Prozor razbila italijansku diviziju Mure, zauzela Jablanicu i otvorila put ka Neretvi, na ijoj lijevoj obali je bilo skoncentrisana oko 20.000 etnika, zdruenih sa ustaama i domobranima. Poetkom marta Nijemci su estoko u talasima juriali da na Vilia gumnu probiju partizanski front i likvidiraju 3.500 partizanskih ranjenika. Proslavljeni junak Niko Strugar je poruio Radovanu Vukanoviu, komandantu etvrte crnogorske brigade: Svi izginusmo, vie izdrat ne moemo. Vukanovi mu je odgovorio: Ni korak nazad, Nijemci mogu prei preko nas mrtvih, a mi za to neemo znati. Nijemci su odbaeni, ranjenici spaeni. Poznato je, II proleterska divizija je prela Neretvu i omoguila prolazak boraca i ranjenika prema Crnoj Gori i Sandak, e su bile zadrane od njemakih snaga predvienih za operaciju varc tj. za novo opkoljavanje partizanskih snaga u dolini Sutjeske. ... Kae se, da je najtei ispit, ispit vremena. Danas je to usvajanje evropskih vrijednosti. Evropejstvo se dokazuje dobrom regionalnom saradnjom, otvaranjem novih radnih mjesta, konkretnim rezultatima u borbi protiv najteih oblika kriminala, potovanje zakona i svega propisanog. Dobra je samo ona vlast koja podie ivotni standard graana. Borci NOR-a i antifaista trebaju prema ovim i drugim pitanjima da imaju aktivnu ulogu, polazei od premise da prolost, sadanjost i budunost ine neraskidivu vezu.strana 7

Izvodi iz prigodnih govora povodu 69. godinjice bitke na Sutjesci Tjentite, 2012. Izvodi iz prigodnih govora u povodu 69. godinjice bitke na Sutjesci1 Tjentite, 2012.

Biti ovjek da bi drugi bili ljudivi oni koji su bilo kad, i bilo gdje, vjerovali da je sila jaa od prava, vjerovali su pogreno i uzaludno. Ovo mjesto i razlog koji nas je okupio, i koji nas svih ovih godina okuplja potvrda su besmisla i uzaludnosti vjere u silu i nepravdu. Upravo jedna takva vjera, vjera u snagu i silu Hitlerovog bermensch-a, tobonjeg nadovjeka, ovdje, na Sutjesci pala je u vodu. Poraena je. Ovdje je Obini ovjek pobijedio tobonjeg Nadovjeka, odnosno, Neovjeka. Bio je to estok rat napadaa i branitelja u kojem je ogromnu neljudsku silu pobijedilo pravo; ljudsko pravo. Pravo na ivot. I pravo na ljudsko dostojanstvo. Vojna doktrina ui da je lake napadati nego braniti se. I to je tano. Meutim, doktrina je jedno, a povijest neto sasvim drugo. Povijest nam uporno pokazuje jedno i isto: da se svaki napada silno vara. Tako je bilo i ovdje: Uprkos prednosti napadaa, ovdje su pobijedili branitelji. Pobijedili su oni koji su se branili. A branili su se ljudi. Ne, nacije, ne vjere, nego ljudi. Ljudi na viteki tekom zadatku. Zadatku odbrane ivota i asti. Dostojanstva i ljudskosti. Branio se ovjek od neovjeka. Branio se ljudski UM od nacistikog bezumlja. Branio i odbranio. Jer, UM zna ono to sila i bezumlje ne znaju: da ne postoji bitka iji bi ishod bio unaprijed poznat. Kau da uda ne postoje. Pa, ipak se dogaaju. Evo nas na mjestu gdje se dogodilo istnsko udo. I to ne jedno. I ne prvi put. Ovaj spomenik, iza nas svjedoi o udu hrabrosti: ovdje je mali pobijedio velikoga. Goloruki naoruanoga; o udu humanizma: ovdje su ivi ginuli za ranjene; i konano o udu ljubavi prema slobodi: ovdje su na ropstvo osueni odbranili svoje pravo na slobodu. I odbranili je. Kako? Vrlo jednostavno. Ne pobjeuje se ni snagom ni silom oruja. Ali se sigurno gubi zahvaljujui vlastitim grekama. Hitler je ovdje napravio kobnu greku. On, Veliki napao je Maloga. Maloga, ali Dobroga. I to je bila ta kobna greka. Hitler i nacisti nisu znali, ili su zaboravili da Veliko ne mora uvijek biti Dobro. A da je Dobro uvijek Veliko, samim tim to je Dobro. Jer, onaj ko ide putem Dobra ide radi sebe sama, ali i radi Drugih. A onaj ko zaluta u silu i pohlepu za tuom zemljim, ini to na vlastitu tetu.

Hitl Hitler je ovdj zalutao Hitler je ovdje zalutao. tler ovdje zalutao. dje luta Ba kao mnogi drugi Ba kao i mnogi drugi. mnogi drugi. Prije i poslije njega. Jer, Bosna1 je jedna dobra zemlja. I zemlja Dobra. I ko god ovdje, U Bosnu ne dolazi radi Dobra zalutao je. Na vlastitu tetu. Pogotovo ako dolazi kao silnik i ratnik. Jer, ratu i sili, skloni su samo ljudi niskog morala. I oni bez karaktera. A karakter ide samo uz Dobro. I ako je karakter ovjekova sudbina, a jeste, onda je ovo iza nas, spomenik hrabrim i karakternim ljudima. Onima koji nisu ustuknuli pred silom i silnikom. Koji nisu ostavili ranjene svoje drugove u nevolji. Jer branei 3.000 ranjenih drugova branili su sebe. uvajui ranjene drugove uvali su i sauvali vlastiti obraz. I ljudsko dostojanstvo. Bitka je bila estoka, teka i neravnopravna: 18.000 boraca, Titovih partizana, protiv 127.000 faista. Pobjeda je bila velika. Naalost, odnijela je 6.391 borca. I mi smo danas ovdje da im se u znak zahvalnosti, poklonimo. Da se poklonimo njihovoj odvanosti, i njihovoj ljudskosti.1 Smisao je BiH, ali ekonomija jezika i jezika inercija ponekad ine ustupak uobiajenom a na utrb ocijelnog naziva Bosne i Hercegovine.

S

U ime SABNOR BiH govorio: Dr sci. Esad Bajtal

Doli Doli smo kao prij lji Doli smo kao prijatelji. prijatelji. ijat j Doli smo sa raznih st na bive domovine. raznih t bive domovine. Doli Doli smo raznih strana bive domovine i Ali, ne kao stranci. Nego kao ljudi; potovaoci slobode i ljudske jednakosti. Doli smo kao prijatelji i zagovornici mira. Svaki rat je besmislen. I onaj II svjetski. I ovaj posljednji, iz devedesetih. Nauimo konano neto iz toga. Mrtvi nas gledaju, prolost opominje, a budunost zove. Budunost okrenuta miru i uzajamnom potovanju. Potovanju uprkos svim razlikama. Jer, ljudsko i ljudskost su nam zajedniki. I zato neka nam ideja vodilja bude sljedea misao: Biti ovjek da bi drugi bili ljudi. To je put Dobra. Put ljudskosti. Put mira. Put budunosti. I konano, to je jedini put ivota. Slijedimo ga. I pozivajmo sve druge da ga slijede zajedno s nama.

potpredsjednik UBNOR i antifaista Podgorice Crna Gora:

Zoran Bobo RAIEVI,

Sjetimo se!Svima vama, uvaeni i dragi prijatelji, potovaoci tradicije i vrijednosti Narodnooslobodilakog antifaistikog rata 1941 - 1945. godine, dobro su poznate okolnosti u kojima se odvijala operacija varc, odnosno Peta neprijateljska ofanziva. Dozvolite mi da, ipak, podsjetim samo na nekoliko injenica koje ratite na prostorima Pive, Vueva, Milinklada, Tjentita, Zelengore, Ljubinog groba, ili jednostavno Bitku na Sutjesci, ine jedinstvenom. Prije svega podsjeam na snagu, stepen organizovanosti i polet NOVJ predvoene vrhovnim komandantom drugom Titom poslije nanijetog poraza neprijateljskim formacijama i domaim pomagaima na Neretvi u proljee 1943. Njemaka komanda procijenila je da bi ovako organizovane jedinicebroj 60, proljee 2012.

1 Sutjeska, 16.06.2012. Tekst je nastao na molbu drugova SABNORA BiH (Sarajevo), da kaem neto prigodno na skupu obiljeavnja 69. godinice bitke na Sutjesci. Skupu su prisustvovale brojne borake i NGO delegacije drava nastalih na prostoru ex-Jugoslavije, te ambasadori i izaslanstva nekih drava akreditovani u BiH.

NOVJ mogle znaajno pomoi planirano savezniko iskrcavanje na Balkanu. To je dodatno podstaklo Hitlera da donose odluku o izvoenju operacije varc u kojoj angauje oko 130.000 do zuba naoruanih pripadnika njemake nacistike i italjanske faistike soldateske. Naredba je bila jednostavna: Unititi ivu silu NOVJ i Vrhovnu komandu, strijeljati bez suenja sve za koje se posumnja da pomau partizansku vojsku. Partizanski odgovor iz obrua sa crnogorskih planina bio je odluan i jasan. 16.000 boraca Operativne grupe NOVJ krenulo je u neravnopravnu borbu sa osam puta brojnijim neprijateljem. U borbu za slobodu do posljednjeg borca. U borbu za odbranu ivota 3.500 ranjenika sa Neretve. Epopeja je poela 15. maja, a zavrila se 13. juna. Rijeima je nemogue iskazati hrabrost, portvovanje i vjetinu slavnih boraca partizanskih divizija iz svih krajeva Jugoslavije. U nemilosrdnim obraunima ginuli su mukarci i ene, borci i komandanti, mladi i stari. Pomenuu samo da je od vie od 7500 hiljada poginulih bilo preko 5000 boraca

mlaih od 25 godina. Primjeri herojstva sa Sutjeske uli su u legendu. Vrijeme ne moe izbrisati iz sjeanja junatvo i pogibiju boraca i rukovodilaca II ete III bataljona IV crnogorske proleterske brigade na Ljubinom grobu, herojsko dranje, humanost i smrt, uz poziv borcima Za mnom, legendarnog komandanta Save Kovaevia i mnoge druge primjere. Sjeanja na Bitku na Sutjesci obavezuju nas da se sjetimo njenih i danas aktuelnih poruka i stremljenja onih koji su ginuli za slobodu, bratstvo i jedinstvo i pravednije drutvo. Da se sjetimo svega velianstvenog i kvalitetnog to su nam NOR i Revolucija ostavili u nasljee. Da opomenemo one na prostorima bive Jugoslavije koji su se zanijeli i neosnovano i neopravdano omalovaavaju neto emu se svijet divio, a to je stvarano u ratnim godinama i u poslijeratnom periodu drutvenog razvoja. Da podsjetimo da je antifaizam u-Crnoj Gori bio i ostao temeljno opredjeljenje i osnova legitimnih tenji crnogorskog drutva za punu integraciju u moderno evropsko drutvo.

8 strana

broj 60, proljee 2012.

strana 9

Godinjice

sjednitva SABA Republike Hrvatske sjjedniitva SABA Republike Hrvatske:: d

Branko Groeta lan Pred Branko Groeta,, lan Pred--

Povod je Dan pobjede nad faizmom:tifaiza uskraivanje steenih tifaizam, uskraivanj steenih drugih tifaizam, uskraivanje steenih i drugih faizam skraivanje eenih gih i prava sudionicima NOB-e h bilitacija prava, sudionicima NOB rehabilitacija prava, sudionicima NOB-e rehabilitacija pripadnika ratnih izdajnikih formacija pripadnika ratnih izdajnikih formacija i t ih d jnikih formacija iz II svjetskog rata vodi u mranu povijest. Prolost koja nema svoju budunost. rtve koje su pale u NOB-i, ovdje na Sutjesci, pale su za bolju budunost a ne za mranu povijest. Hrvatski antifaisti uinit e sve to je u njihovoj moi da se ovi i drugi dogaaji, mjesta i linosti iz antifaistike narodnooslobodilake borbe to dostojnije obiljeavaju, a ideali i povijesne istine, postanu dio nae svakodnevnice kao putokaz mladim generacijama na putu ka sretnijoj budunosti lekovidost, hladnokrvnost, vrstinu dlik lekovidost h adnokrvno vrstinu, odlike lekovidost, hladnokrvnost, vrstinu, odlike idost nokrvnos vrstinu, like koje dravnicima stvaraju ime historiji... koje dravnicima stvaraju im u historiji... dravnicima stvaraju ime t ij j Maja 1956. godine. Maja 1956. godine. 1956. odi dine. Zlobnici bi nam mogli rei: Pa to su izjave naih saveznika. Zato, na kraju, evo i izjava naih ratnih protivnika, Hitlera i njegovih generala, koji su komandovali svojim jedinicama na Jugoslovenskom ratitu. Adolf HITLER: Na sastanku sa svojim generalima 31. jula 1944. godine rekao je: Sasvim je pravilno kada oni Tita prave maralom. ovek koji bez iega celu jednu neprijateljsku ratnu silu stalno dri u kripcu da joj dah nestaje, zasluio je titulu marala mnogo pre nego poneki od nas koji je stekao titulu general-pukovnika ili feldmarala General Rudolf LITERS, komandant nemakih trupa u operaciji varc o navedenoj operaciji, pored ostalog kae: ...Tok borbi je pokazao da su komunistike snage pod Titovom komandom odlino organizovane, veto voene i da raspolau moralom koji izaziva uenje...U bliskoj borbi - prsa u prsa- pokazali su se kao fanatini, krajnje uporni, dobri borci. Navedene - i bezbrojne nenavedene - injenice nisu smetale onima koji pokuavaju da NOB, Tita i Jugoslaviju danas predstave u drugom - negativnom - svetlu. Dakako, oni znaju ta rade. Dobri ljudi, znajui da to to rade nije istina, ovog puta, nee da ute. DRUTVO ZA ISTINU O NOB i JUGOSLAVIJI se upravo bori, pre svega, protiv onih koji krivotvore istoriju i istinu o naoj NO borbi i Jugoslaviji. DRUTVO smo osnovali pre 20 godina (1991) kao udruenje graana u elji da spreimo ratove na prostorima Jugoslavije i rasparavanje drave. Naalost, nismo uspeli, ali doprineli odbrani i armaciji istine o dostignuima NOB i SFRJ, a time i armisali potrebu za daljim radom na jaanju prijateljstva i saradnje svih naroda i drava sa podruja bive Jugoslavije. Znajui da u borbi za istinu nismo sami, u to nas, pored ostalog, uverava i ovaj skup, ostajemo uvereni da klevete i lai o Sutjesci, Neretvi, NOB-u, Titu i Jugoslaviji, nee proi, makar i 100 puta budu izreene i napisane....

Faisti opet glasni

Ova dolina s razlogom se zove dolina heroja, jer su se sve brigade sudionice ove bitke na svom borbenom putu okitile ordenom narodnog heroja, 258 sudionika bitke proglaeni su tijekom i nakon rata narodnim herojima. Heroji su i oni koji su ovdje poloili svoje ivote, kao i oni koji su nastavili pobjedonosni put do konane pobjede, doekavi toliko eljenu slobodu U petoj neprijateljskoj ofenzivi dogodio se jedinstven sluaj u povijesti ratovanja. Gotovo cijelo vojno rukovodstvo i narodna vlast na elu s vrhovnim komandantom, koji je ranjen na Milinkladama, nalazila se u prvim borbenim linijama, Naalost, danas, 67 godina nakon zavretka II svjetskog rata i dalje se nastavljaju organizirani i smiljeni napadi i pokuaji diskreditiranja i omalovaavanja NOB-e i njezinih sudionika. Osobito su estoki napadi na tekovine antifaizma i Josipa Broza Tita To je i razumljivo, jer je povratak na scenu naci-faistikih i nacional-ovinistikih snaga i ideologija nemogu bez prethodnog zatiranja antifaistike narodnooslobodilake borbe i njenih istaknutih sudionika. U pogubnost takvih ciljeva i namjera uvjerili smo se u traginim dogaajima iz nedavne prolosti. Najglasniji su ostaci i sljedbenici proustakih i pro-etnikih snaga i ideologija, sljedbenici reima koji su utemeljeni na zloinu i ije je ukupno djelovanje bilo zloinako i izdajniko Njima moemo poruiti da su bili, sad su, i bit e vjeiti gubitnici, Povijest ne mogu vratiti unazad, ali mogu doprinijeti da njihove ideje i ideologije to prije zavre na smetlitu povjesti. Naa je dunost da, na ovakvim i slinim skupovima, te pojave jo jednom osudimo, nazovemo ih pravim imenom.i s ovog svetog mjesta poruimo da duh Sutjeske, antifaizma i Josipa Broza Tita i dalje ivi na ovim prostorima, da ima sve vie tovatelja i dostojne nasljednike. Povijesni falsikati, prizivanje aveti prolosti, poniavanje i omalovaavanje narodnooslobodilake borbe, ataci na an10 strana

Stid od antifaizmaI ovog 9. maja, na Dan pobjede nad faizmom i, nimalo sluajno, Dan Evrope, u nas je, u najboljoj tradiciji licemjerja, a na razvalinama bive zemlje i naih bivih ivota, antifaizam provirio iz jedne vrste ilegale i guranja ustranu, to godi jedino neofaizmu, agresivnosti nacionalista i sumornoj slici i Balkana i dobrog dijela Evrope: dok vlasti ovdanjih zemalja prizemno kalkuliu, ak se stide antifaizma, faisti trljaju ruke i javno, a nesmetano likuju

Tuzla i Tuzlaci nisu nikad bili igrai u toj i tako izopaenoj utakmici. Tako je bilo i 1941. i 1992. godine. Naelnik Jasmin Imamovi je, pozdravljajui Kapiia na tribini u Narodnom pozoritu prole srijede, iznio zanimljiv podatak o tome da je svaki esti Tuzlak bio aktivan uesnik Narodnooslobodilake borbe od 1941. do 1945. godine. Kad se u obzir uzmu (i odbiju) djeca, starci, bolesni i iznemogli meu tadanjim tuzlanskim iteljima, vrlo vjerovatno je taj odnos, brojano iskazano, jo povoljniji u korist ovdanje antifaistike tradicije. Narodni heroj Jovo Kapii zna gdje, zato, kome i s kojim ciljem se zaputio, kad se odazvao pozivu tuzlanske vlasti da bude gost ba 9. maja, pod radnim naslovom Pozdrav antifaistikoj Bosni. A da to zna, efektno je potvrdio, osvrui se na postjugoslovenske tragine prilike: U bosanskom paklu progona, muenja i masovne smrti, stvorena je nova tvorevina, ni izbliza vrijedna istoriji, tradiciji i vrijednostima multietninosti i multikulturalnosti, na koje nas danas velianstveno i dostojanstveno podsjea i opominje Tuzla. Znao je gdje, s kim i zato dolazi, gostujui u Tuzli u Kapiievom drutvu, i univerzitetski profesor i, sam kae, jugoslovenski pisac Nenad Proti. Tuzlacima ree da je antifaizam u defanzivi, jer je neorganizovan, a srbijansku vlast je otvoreno optuio da se stidi antifaizma, to je pokazala izjednaavajui etnike i partizane. tota od toga se, naravno, prepoznaje i u naim prilikama. Uz to to je rije o sindromu, nastalom na razvalinama bive drave i naih bivih ivota, aktuelni odnos prema prolosti, prema onome to je bilo vrijedno i to bi valjalo prenijeti u budunost, govori to i o iaenom politiko-ideolokom tretmanu antifaizma. Nije mu bilo dovoljno zalijepiti desniarsku etiketu komunistike ideologije, pa je i meta onih vlasnika naknadne pameti, koji ne vide dalje od svog nosa i koji zato rade protiv svoje zemlje, svog interesa i, dugorono, protiv naroda kome pripadaju. Profesor Proti je to saeo u tezu da svoju zemlju moe ne voljeti samo mentalni bolesnik. Lako je prepoznati one na koje se ovim cilja. Kao to je lako dokuiti da se neofaistika pomama, koja je javna, dobro organizovana i nesmetana, i u naem i u komijskom iskustvu javlja uz vidljiv ili skriven, ali evidentan blagoslov drave. to je, naalost, postalo uobiajeno, maltene normalno: sve dok u najviim zakonodavnim organima vlasti recimo, Skuptini BiH sjede uspaljeni protivnici zakonske regulative o zabrani profaistikog organizovanja i o zabrani negiranja genocida i holokausta, neofaizam e se dobro primati i dobijati podrku. Otvorenu ili prikrivenu, svejedno. Uz ostalo, i tako to e mnogi iz vlasti, inae antifaista na rijeima kad god im to zatreba, zanemariti 9. maj, a pogotovo ono to valja uti od jednog narodnog heroja. I pokazati da se stide antifaizma. to nita ne kota, a moe biti politiki vrlo unosno.strana 11

Drutvo za istinu o NOB i Jugoslaviji Beograd

Prof. dr Slavko Mrki,

Priznanje neprijatelja

Znajui da je o znaaju NOVJ i Tita kao Vrhovnog komandanta u borbi protiv faizma, kod nas i u Svetu, napisano vie stotina knjiga i Naunih studija, ja u ovom prilikom podsetiti da je poznati ameriki politiar Martin Luter King, u aru svoje dugogodinje borbe za mir, ljudska prava i istinu, sa aljenjem konstatovao: Naa generacija nee se stideti zbog zloina zlih ljudi, koliko zbog utanja dobrih ljudi. Nakon, 44 godine posle njegove smrti (ubijstva) mi bi mogli dodati: I prekrajanja aktuelne i istorijske istine (po meri, elji i potrebi dnevne politike) zlonamernih ljudi. U traganju za istinom, ja u ovom prilikom, prezentacijom izjava par poznatih linosti, podsetiti utologe, krivotvorce i laljivce na poziciju koju je NOVJ, Titu i Jugoslaviji obezbedila svetska politika scena, istorija i uglednici sveta - ljudi koji nisu imali razloga ni da ute ni da lau. Franklin RUZVELT, predsednik SAD: Titova odluka da se Jugoslavija bori ptotiv nacista, jeste prekretnica u istoirji Drugog svetskog rata, 1944. godine. Rene KOTI, predsednik Francuske: U Jugoslaviji je neprijateljska okupacija bila uasnija nego igde drugo. Otpor je bio velianstveniji nego igde drugo. Vi ste tako sjedinili priznanje koje se odaje najhrabrijem borcu sa prestiem koji daju da-

Pie: Zlatko DUKI

da u srijedu, ovogodinjeg 9. maja, na Dan pobjede nad faizmom, Tuzla nije asno ugostila narodnog heroja, Titovog generala, 96-godinjeg Jovu KapiiaKapu, znali bismo ono to se godinama otuno ponavlja, osobito u minuloj deceniji i po ili priblino toliko: iz sjeanja, uspomena, ilegale i gurnutosti ukraj, antifaizam izmili, stidljivo digne glavu, oglasi se i objavi samo povodom vanih datuma, kakav je 9. maj ili neki drugi, vezan za nau antifaistiku tradiciju... Poslije toga i mimo toga, antifaizam je (samo)tisnut u ilegalu, nevidljiv, beskrvan i neorganizovan. Predmet je pojedinanih, nevezanih, obino jugonostalginih ubjeenja i nadahnua. Nema ga ni u institucijama, ni u organima vlasti, a jo manje u naem sakatom obrazovanju, udbenicima, kolama... Istovremeno, faisti i neofaisti djeluju stalno, nesmetano, uz blagoslov vlasti, ne ekaju posebne datume pogodno im je svako vrijeme i svaki dio kalendara... Prvo to padne na um, kad se ovjek upita zato je to tako, jeste da nismo ni sa sobom, a kamoli sa svijetom oko sebe jo raistili, u zabludi smo (pa to skupo plaamo) da je antifaizam politika ili stranaka ideologija, a ne dokazana, opteprihvaena civilizacijska tekovina. Koju, na primjer 9. maja, obiljeavaju i Moskva i Pariz, a oni, znamo, nisu ni ideoloki bliski, ni osobito dragi jedni drugima... Kad se tome doda naa specinost da se antifaizam tretira selektivno, po potrebi, od sluaja do sluaja dobijemo odbojan, moralno vrlo upitan obiaj dnevnopolitikog lova na jeftine poene.broj 60, proljee 2012.

I

broj 60, proljee 2012.

GodinjicePovodom dana pobjede nad faizmom (Dana Evrope) gorko, a davno napisano

Godinjicelo Pored toga, treba imati u vidu dve stvari: prvo, nekoliko poznatih ekonomskih planova Beveridov plan (opte socijalno i zdravstveno osiguranje), Plan pune zaposlenosti, Finansijski plan SAD reito pokazuju da je uticaj drave na ekonomski ivot nesporna injenica i da se svet kree u pravcu ekonomske diktature. Tu je zatim i sledea istorijska zakonitost: istorijsko iskustvo nam govori da sve drave jaaju svoju mo i da je nikada ne gube. Moda najzanimljiviji primer je upravo naa Revolucija, koja je poela 1789, u ime osloboenja od apsolutizma, a 1791, opet u ime slobode, dovela do Jakobinske diktature. Zato moemo oekivati da e se ve sutra u svim zemljama sveta uspostaviti preruene diktature, kao nunost na koju nas je naveo Hitler. Naravno, moemo reagovati, moemo se boriti, ali ko, na tom planu, zaista namerava da neto uini? * I to je jo jedna Hitlerova pobeda. Mnogo priamo o demokratiji i slobodi. Ali vie niko ne eli da u njima ivi. Navikli smo da im neto krene naopako drava radi ta hoe, zato to smo joj prepustili svu odgovornost. ta bi se tu moglo rei, osim da sami traimo da drava preuzme svu odgovornost za ivot nacije? Kome je jo stalo do stvarne slobode? Zahtevi da se nadlenosti drave ogranie zvue suludo. Radnici e prvi zahtevati diktaturu. Samo je pitanje ko e tu diktaturu sprovesti. Zato pokret za politike i ekonomske slobode jedva opstaje, osim u Americi, a i tamo samo meu kapitalistima, koji bi da se oslobode tutorstva drave. Svi ljudi u Francuskoj i SAD spremni su da prihvate diktatorsku vlast i dravno kontrolisanu privredu. Opta birokratizacija je gotova stvar i ostvaruje se svakodnevno, a oigledna nezainteresovanost stanovnitva za politike razmirice zlokobni je znak nesumnjivo predfaistikog mentaliteta. Naravno, moemo pokuati da reagujemo. Ali, u ime ega? Sloboda je zanela sve u Francuskoj, sve dok je znaila osloboenje od vaba. Sada gubi svaki smisao. Sloboda u odnosu na dravu? To ne zanima nikog. Da bismo ponovo zategnuli olabavljene opruge i pokrenuli naciju, ostaje nam samo da se pozovemo na duhovne vrednosti. Ah, da kao Hitler... kao Hitler koji je pronaao neverovatnu formulu za stavljanje duhovnog u slubu materijalnog, za pretvaranje duhovnog u sredstvo za ostvarivanje materijalnih ciljeva. Re je o doktrini o oveku, svetu i religiji koja slui sticanju ekonomske i vojne moi. Postupno emo i mi krenuti tim putem. Traimo neku mistiku, bilo kakvu, samo ako slui moi, koja e dotai srca svih Francuza, ispuniti ih entuzijazmom, navesti ih da se rtvuju sa ushienjem. Svi izraavaju potrebu za takvom mistikom. Svi oekuju da ta diktatura, koju smo preutno prihvatili, bude totalibroj 60, proljee 2012.

Hitlerova pobeda?

ak Elil, nedeljnik Reforme, 23. jun 1945. ( Jacques Ellul, article paru dans Rforme, 23 juin 1945)

tarna, to jest, da obuhvati celog oveka, njegovo telo, duh, srce, da ih stavi u slubu nacije, u apsolutnom smislu. To je ofanziva, koju smo svi iskusili, u korist jedinstvenog obrazovnog sistema, u koji treba ukljuiti sve graane. To je ofanziva u korist sekularizma, koji reaguje na stav crkve, po kojem je crkva ispred drave. Sve su to znaci totalitarizma, koji raste lagano, podmuklo i koji ljude priprema da se rtvuju Molohu Drave. Oni koji e rei da preterujem, ne vide da je realnost vanija od lovorika i govora. Ako uporedimo ekonomski, politiki, drutveni i administrativni ivot od 1935. do 1945, videemo da je u tih deset godina ostvaren ogroman napredak. Ali, ako mislimo da reagovati znai preduzeti neto protiv daljeg jaanja drave, protiv planske ekonomije, protiv policije i socijalne pomoi, oigledno je da bismo protiv sebe imali celokupnu naciju, zato to reagujemo protiv stvari koje se smatraju dobrim, za koje danas niko ne moe rei da ih se moemo otarasiti! Hitlerova pobeda ona nije u formi ve u sutini. To to imamo nije njegova diktatura, njegov misticizam, njegov totalitarizam, ali jeste diktatura, misticizam, totalitarizam, za koji smo sa entuzijazmom pripremili postelju (time to plaamo Hitlerov vojni poraz) i za koji nismo ni primetili da se ve dogodio. Vie nego masakri, to je pravo delo sotone, a Hitler je bio samo njegov izaslanik na zemlji. Samo izaslanik, zato to nije izumeo nita novo. Postoji duga tradicija koja je pripremila tu krizu. Imena Makijavelija, Rieljea i Bizmarka spontano nam padaju na pamet, kao i primeri drava koje su jo od 1918. oigledno ivele u toj vrsti diktature i totalitarizma. Hitler je samo doveo do vrhunca ono to je ve postojalo. Ali, on je taj virus proirio i podstakao njegov nagli razvoj. ta onda moemo rei? Da li emo se poviti pred tim zahuktalim svetom, kojem je sueno da nas savlada? Ne, naravno. Ali, ono to je izvesno jeste da ne postoje nikakva politika i tehnika sredstva kojima bi se taj proces mogao zaustaviti. Toj plimi koja unitava sve duhovne vrednosti i smog oveka, tako to ga okiva zlatnim lancima, mogu odoleti samo ljudi, koji, upravo zato to e u potpunosti biti ljudi, nee dopustiti da ih apsorbuje ova civilizacija, niti e pristati na ropstvo. Ali, kako da ljudi, u svojoj slabosti i grehu, prue otpor i odbrane svoje sudbine od tog mravinjaka koji donosi budunost? Toj plimi, koja unitava sve duhovne vrednosti i smog oveka, moe se odupreti samo ovek. Evo oveka. ovek Isus Hrist, koji je sam izmenio sudbinu sveta, koji je sam uutkao Moloha, i sutra e sam osloboditi ljude od ropstva, koje nam svet ve danas priprema.strana 13

trenutku kada su Nemaka i nacizam zgaeni, a saveznika vojska konano slavi pobedu, postavlja se pitanje u vezi dva poslednja Hitlerova saoptenja. Samo mesec dana pre poraza, objavio je da je njegova pobeda izvesna. Tome su se tada svi smejali, zato to je bilo oigledno da Nemakoj nema spasa. Mislilo se: to je samo pokuaj da ohrabri svoje ljude, ludilo. Danas se toga niko ne sea, jer je stvar zavrena. Ipak, zar ne bismo morali imati oprezniji stav prema tvrdnjama tog oveka? Kada je 1938. pretio, svi su govorili: to je samo ucena. Kada je u januaru 1940. rekao da e u julu biti u Parizu, prialo se: to je samo razmetanje. Kada je 1938. govorio kako e napasti Rumuniju i Ukrajinu, ko ga je uzimao za ozbiljno? Ipak, da smo Mein Kampf shvatili ozbiljno i da smo u njemu videli plan delovanja, a ne samo izborni program, za koji smo navikli da ga nai politiari nikada ne sprovode, moda bismo preduzeli neke mere. Naime, Hitler je sve objavio jo u Mein Kapmpfu: ciljeve, metode i posledice. On nije mogao da svoje planove sprovede do kraja, ali volje mu nije nedostajalo. Sve to je rekao, uradio je. Moemo li onda olako prihvatiti to to je objavio svoju pobedu u trenutku kada je vrlo dobro znao da su njegove armije poraene? * Pre svega, treba imati u vidu da u svojim izjavama Hitler oigledno nije mislio na pobedu savremene Nemake, niti na vojnu pobedu. Hteo je da pobede nacizam i vena Nemaka. Drugim reima, bila mu je vana politika pobeda. To nije prvi put da vojno poraeni politiki porazi svog osvajaa. Tako su vojske Revolucije i Carstva na kraju bile poraene, ali su irom Evrope pronele ideju Republike i oseanje slobode, posle ega vie niko nije mogao zaustaviti trijumfalni mar XIX veka. Ali, ta imamo danas? Hitler je, pre svega, promovisao totalni rat, koji podrazumeva totalnu mobilizaciju, a s druge strane, totalni ma12 strana

U

sakr. Poznata su nam ratna pravila: svi se moraju uskladiti s njima, da bi rat bio totalan to znai, rat za istrebljenje civilnog stanovnitva (u emu smo svi bili prilino uspeni!) i da bi se postiglo neogranieno korienje svih snaga i resursa nacije za potrebe rata. Da bismo pobedili, ne moemo postupati drugaije. To je oigledno. Ali, da li se zlo zaista moe pobediti zlom? U svakom sluaju, nema sumnje da nas je Hitler, time to nas je naveo da prihvatimo nunost masakriranja civilnog stanovnitva, odluno poveo putem zla. Nije sigurno da se iz toga moemo tako brzo izvui. I ako pogledamo nain na koji, u reorganizaciji dananjeg sveta, postupamo sa manjinama ili odluujemo o premetanju celih populacija, itd., moemo se zapitati da li je na to, u mnogo veoj meri nego to se misli, uticao prezir prema ljudskom ivotu (uprkos lepim reima o ljudskom dostojanstvu!). S druge strane, totalna mobilizacija je imala dve istovremene posledice. Ne samo da su ene mobilisane da obavljaju poslove za koje nisu stvorene, nego je, to je jo vanije, drava sebi dodelila apsolutnu vlast. Naravno! Nismo mogli drugaije. Ali, zaista je neobino kako smo i tu morali krenuti Hitlerovim stopama. Da bi se mobilisala celokupna nacija, drava mora drati u svojim rukama sva nansijska i ekonomska sredstva, sve to je od vitalnog znaaja i staviti se na elo svih tehniara, koji su postali najvaniji u drutvu. Ograniavaju se sloboda, jednakost, sledovanja, pravo na kulturu, odbacuju se stvari, a ubrzo i ljudi koji nisu od koristi za odbranu zemlje. Drava preuzima sve i sve obavlja preko tehniara. ta je to, ako ne diktatura? U svakom sluaju, to je ono to je uspostavljeno u Engleskoj i Americi... o Rusiji da i ne govorimo. Apsolutistika drava. To je primat tehniara. Oigledno ne patimo od antijevrejskog mita, ali da li to vai i za onaj antinacistiki ili antikomunistiki? Oigledno ne patimo od mita o rasi, ali ta je sa mitom o slobodi? Naime, to moe biti samo mit, kada se u svakom javnom govoru neko poziva na slobodu, iako je ona skoro svuda praktino ukinuta. Ali, moemo rei da je to samo privremeno, da je to bilo nuno zbog rata i da emo se u miru vratiti slobodi. Nema sumnje da e se u odreenom periodu posle rata, u nekim zemljama favorizovati odreene slobode, ali to e sigurno biti kratkog daha. Posle 1918. prialo se kako vie nee biti nikakvih ratova Znamo ta se dogodibroj 60, proljee 2012.

GodinjiceMilorad Dodik organizovao obiljeavanje 70. godina od Bitke na Kozari:

Armisati srpski interes kroz dvije srpske dravesrpskog naroda kroz istoriju Srba i vie od hiljadu godina postojanja na naim prostorima, sa jasnim opredjeljenjem da svaki zloin pamtimo i nikada nijedan ne zaboravimo, rekao je Dodik. On je ukazao na veliki doprinos srpskog naroda u borbi protiv faizma, nacizma i ustatva u Drugom svjetskom ratu, o emu svjedoi i Bitka na Kozari, zbog ega je ovaj narod najvie meu svim drugim narodima na ovim prostorima stradao u ovom ratu. Borili smo se i za one koji su nam nakon samo nekoliko decenija okrenuli lea i inili zloine nad nama, rekao je Dodik i dodao da je srpska zabluda sa jugoslovenstvom trajala predugo, a otrenjenje je moralo doi ranije. On kae da su Srbi, poto nisu eljeli da postanu obespravljena majorizirana manjina, stvorili RS, a na tu odluku snano je uticao i genocid nad njima u Drugom svjetskom ratu. Srbi su se branili od novog genocida, branili su kue i imanja od sukoba koji im je nametnut.Branili su pravo da samostalno odluuju o svojoj sudbini, naveo je Dodik. Dodik, koji je i predsjednik Organizacionog odbora ove manifestacije, istakao je da su Kozara i Jasenovac simbol stradanja srpskog naroda i njegovog otpora protiv okupatora i faizma, to se ne smije zaboraviti. Dodik je istakao da treba uiniti sve to je mogue da se u najveoj moguoj mjeri utvrdi istina o dogaajima iz Drugog svjetskog rata i sprijei pokuaj njene revizije, u kojoj se uloga Srba u borbi protiv faizma minimizira, a doprinos drugih naroda glorikuje. On je naveo da su ustanci protiv faizma dizani tamo gdje su ivjeli Srbi, a ne u Sarajevu. Dodik je podsjetio da je cilj faizma i nacizma bio istrebljenje krajikih Srba, koji su mnogi, meu kojima je dosta i djece, zavrili u koncentracionim logorima kao to je Jasenovac. Zato mnogi od njih sada pokuavaju da falsikuju prolost i sebi pribave amnestiju za neuee u borbi, a da minimiziraju uee Srba, rekao je Dodik, navodei da u BiH nema nijednog mjesta izvan RS, gdje se obiljeava neki datum ili dan posveen Narodnooslobodilakoj borbi, nego samo 9. maj - Dan pobjede. Srbi u BiH 1992. godine, naveo je on, nisu dozvolili da ostanu zarobljeni u dravi nastaloj secesijom, koju nisu podravali. Ovoj manifestaciji prisustvovali su ministar uprave i lokalne samouprave Republike Srpske Lejla Rei, ministar porodice, omladine i sporta Nada Teanovi, ministar rada i borako-invalidske zatite Petar oki, ministar unutranjih poslova Stanislav ao, potpredsjednik RS Emil Vlajki, preivjeli Kozarani, kao i mnoge javne linosti Srbije. Prigodnim umjetnikim programom, u kojem su uestvovali srpski glumci i operski pjevai, slikom, rijeju i muzikom doarano je stradanje srpskog naroda i antifaizam. Publici u Narodnom pozoritu je poklonjena i knjiga Kozara, spomenik naeg pamenja, posebno pripremljena za ovu sveanost, u kojoj je, uz predgovor predsjednika Srpske, dat nauni pogled na istorijski znaaj Kozare i stradanje Kozarana u prkosnoj borbi za slo-bodu i kazivanja uesnika, te najznaajnija poezija o stradanju i borbi. Sveanom akademijom, zavreno je dvodnevno obiljeava-nje u Beogradu 70 godina Bitke na Kozari, a obiljeavanje e biti uprilieno i na Kozari 3. jula.

Otvoreno pismo, iz Beograda, gospodinu DodikuZnate li Vi, gospodine Dodik, ko je mene, kada sam kao esnaestogodinjak doao u partizane, nauio ta je bratstvo i jedinstvo i zato se nacionalizam u svim svojim oblicima ruga potenom oveku? Ne znate? Ne znate! Ja u Vam rei: Nauili su me stareine i borci V Kozarake brigade koji su, sredinom 1943. godine, urno pristigli, preko Vrbasa , u Centralnu Bosnu, da bi oiveli borbu protiv okupatora i odluno okonaju etniku sramnu saradnju s neprijateljem! A Vi ste, nekidan, upriliili obiljeavanje jubileja Kozarake ofanzive i prosuli grdne neistine o stanju u Bosni. Izmeu ostalog, i za vreme Narodno-oslobodilakog rata! Mi koji smo uestvovali u tom ratu i znamo ta se u njemu dogaalo, crveneli smo od stida i oajanja zbog Vaih rei. Ja u Vam, u ime svih svojih saboraca, rei ta se u Bosni stvarno dogaalo za vreme Drugog svetskog rata. Prethodno Vas moram podsetiti na premudre rei Marka Miljanova, koje vi svakako znate, iako ih, naalost, ne potujete. A Marko Miljanov nam je, svom potomstvu, poruio: JUNATVO JE KAD SE BRANI OD DRUGOGA, A OJSTVO KAD DRUGOG BRANI OD SEBE! I neka, sloimo se, to bude merilo ojstva koje smo svi mi unosili u krvave ratove kroz koje smo proli od sredine prolog veka pa do nekidan. Prema tome, kako ste mogli, onomad, proi kroz sve te golgote i priati samo o zloinima nanetim srpskom narodu? Ne rei ni rei o nesreama koje smo mi nanosili drugima?! Moe se postupiti i tako, ali tada to ima svoje ime. A sada nekoliko rei za podseanje. U Bosanskoj krajini, ije je srce Kozara, ustanak i borbu protiv okupatora i njegovih pomagaa organizovala je Komunistika partija Jugoslavije koristei za to sve svoje najbolje i najvrednije kadrove. U toj borbi nisu uestvovali samo Srbi! Osman Karabegovi, recimo, jedan je od krajikih legendi i zaetnik otpora okupatoru i njegovim saradnicima. Nije samo Osman nego cela njegova porodica! Da li ste uli za, Hrvate, brau Maar Josipa-ou i Dragu, njihovu sestru Nadu, (Hrvate) i njihov dragoceni doprinos u Krajini odbrani od zloinake aktivnosti faista? Da li znate da su komesari V kozarake brigade bili Srbin Rade Kondi, Hrvat Niko Jurini i Musliman Mao Ibrahimpai, poginuo u borbama za oslobodjenje Beograda. Da ste bili u V kozarakoj brigadi svakako biste znali za legendarne junake Hodu i Lembiku (Huzeira Zubovia), i brojne druge hode i lembike po svim krajikim partizanskim brigadama i divizijama. I znate li, na kraju, da u Krajini, posebno na Kozari, u toj naoj borbi nije bilo ni od etnika, nego obratno, a Hrvata i Muslimana, koji su sa saborcima Srbima tukli bitku sa faistikim zloincima, bilo je vazda! I, zaista na kraju, izrekli ste gnusnu la da u BiH nema nijednog mesta, izvan Republike Srpske, gdje se obeleavaju datumi posveeni NOB-u. A upravo u tim mestima, za svo vreme, uvala se i uva uspomena na slavnu NOB, posebno znaajni datumi kao to su bitke na Neretvi i Sutjesci na kojim redovno uestvuju i predstavnici iz svih republika bive Jugoslavije, ukljuujui i nas iz Saveza antifaista Srbije.

Godinjice

Beograd, 01. jula 2012, 2019redsjednik Republike Srpske /RS/ Milorad Dodik je rekao u Beogradu, na obiljeavanju 70 godinjica od Bitke na Kozari, da Srbi svoj nacionalni interes treba da armiu kroz dvije srpske drave - Srbiju i Republiku Srpsku. Jasno elimo da kaemo da neskriveno moemo da armiemo nacionalni interes u nae dvije drave - Srbiji i Republici Srpskoj. elimo da armiemo te interese na isti nain kako to nesmetano armiu i pripadnici drugih naroda - Bonjaci, Hrvati i drugi, rekao je Dodik na sveanoj akademiji u Narodnom pozoritu, koju je otvorio prigodnom besjedom, prenosi Srna. On kae da je nacionalni interes Srba jaka Srbija i jaka RS, koju su obavezni da sauvaju za budue generacije. Dodik je istakao da je Srbija i njena nacionalna stabilnost od kljunog interesa za RS, zbog ega joj je poelio da ojaa do te mjere da u njoj Srpska vidi svoju garanciju za budunost. On je istakao da je RS garant opstanka Srba zapadno od Drine, ali je garant i za sve one koji ive slobodno u njoj i koji zajedno grade stabilan ivot neoptereen mrnjom i zaviu. RS je obavezna da sauva sjeanje na sva stradanja14 strana

P

Jedino na tim proslavama nema predstavnika iz Republike Srpske koji izdvajaju, istiu i proslavljaju samo borbu srpskog naroda, ime se odrie zajednika borba svih naroda i narodnosti bive Jugoslavije kao garanta pobjede nad okupatorom.Beograd, 8.7.2012.broj 60, proljee 2012.

Radoslav eri,lan ueg rukovodstva Saveza antifaista Srbijestrana 15

broj 60, proljee 2012.

Godinjice

GodinjiceGenocid u Podrinjuesetine lanova porodica viegradskih rtava i njihovi prijatelji okupili su se na mjestu gnusnog zloina koji se desio na dananji dan prije 20 godina u Pionirskoj ulici u Viegradu. Srpske snage su 14. juna 1992. zarobile, a potom na ivoj lomai zapalile 70 bonjake djece, ena, starih i iznemoglih osoba. Stravian prizor ruevne kue Adema Omeragia, u kojoj se zloin desio, i uplakana lica porodica spaljenih Bonjaka, prizivali su jezive zvuke i slike lomae u kojoj je izgorjela i beba roena dva dana ranije. Najstarija spaljena rtva je imala 79 godina.Udruenje ena rtva rata, na mjestu tragedije, predstavilo je kolekciju sakupljenih slika spaljenih Bonjaka, kao i slike srpskih zlikovaca koji su napravili lomau, koju je haki sud okarakterisao kao najstranije djelo i najveu pojedinana povredu humanosti u ratu. Nakon prouene fatihe rtvama i polaganjem cvijea ispred zidina obruene kue, okupljenima se obratila predsjednica udruenja ena rtva rata Bakira Hasei koja je kazala da ovo mjesto zloina i genocida ne smije ostati zaboravljeno. Hasei je naglasila da, u ime rtava i u ime istine o Pionirskoj ulici, poziva sve potene viegradske Srbe koji znaju za istinu o kostima spaljenih Bonjaka u ovoj kui da progovore. lanovi porodica spaljenih Bonjaka u rukama su drali transparente sa ispisanim imenima svojih najmilijih. Obratila im se Meliha Merdi i podsjetila da su srpske snage u Viegradu, tokom rata ubile vie od tri hiljade Bonjaka, od kojih pola nikad nije pronaeno. Viegrad je i danas u raljama srpskih etnika i lukievaca koji i dalje provode svoju etniku ideologiju. Da nije tako ne bi im smetala izgradnja spomen obiljeja u ovom gradu, kazala je Merdi. Kako objasniti injenicu da svake godine ukopavamo na desetine kostiju naih najmilijih, koji su ubijeni samo zato to su bili Bonjaci, a ovi koji znaju istinu o nestalima i dalje muki ute. Da, u Viegradu se desio genocid. Neemo dozvoliti da nam zabrane da govorimo o genocidu i obiljeimo naa stratita, poruila je u Merdi u ime porodica stradalih. Predsjednik Skuptine optine Viegrad i predsjednik Islamske zajednice u ovom gradu, Bilal Memievi, kabroj 60, proljee 2012.

Pie: Petar Jele

Dvadeset preuivanih godinatek status Nagorno Karabaha u Azerbejdanu. Pitao sam ih kako misle uspostaviti vezu izmeu Srbije i Banje Luke bez Posavine. Tada su mi Kosta Mihajlovi i Smilja Avramov rekli: Nai predsjednici Tuman i Miloevi su se ve dogovorili da Posavina pripadne Srbima. Jo nije bilo ni Radovana Karadia, ni Ratka Mladia. Potom je 6. svibnja 1992. izaao i onaj Sporazum Karadi-Boban sa sastanka u Grazu, a Veernji list je tim povodom objavio da vie nema nikakvih sporova izmeu Hrvatske i Srbije, te da je pitanje Posavine rijeeno. Sporno je ostalo samo malo podruje istono od Dubrovnika. Ali u Bosanskoj Posavini Hrvati i Srbi su ratovali? To je bio najvei apsurd. Miloevi i Tuman su organizirali te oruane borbe za Bosansku Posavinu. Tada sam razmiljao: zato doputa da u Posavini ginu vojnici kad je ona ve bila predana Srbiji. Tuman mi je tada neto spetljao u smislu da treba glumiti da je to dobiveno borbom. Jednom prilikom je ak i rekao da se ne smije stei dojam da je Posavina predana bez borbe. Braniteljima lika i djela Franje Tumana i negatorima izdaje bosanske Posavine uvijek bi ostao jedan jedini argument koji bi papagajski ponavljali govorei: ako je Posavina izdana, zato su se onda u njoj vodile borbe?. Duan Bilandi ovdje nudi zastraujui odgovor: Tuman i Miloevi su dogovorili sukobe u ovom kraju kako javnost ne bi uvidjela da je Posavina predana bez borbe! Jedini koji nisu ngirali borbe i koji nisu znali da su izdani bili su hrabri branitelji Bosanske Posavine iza kojih su ostale tisue uplakanih majki, oeva, brae, sestara i malodobne djece, te potpuno opustoeni domovi i crkve. Kada se pokazalo da na pojedinim linijama pruaju nepredvieno estok otpor srpskoj vojsci, Tuman i uak su na posavski front poslali generala Slobodana Praljka koji se u Posavini istakao irenjem dezinformacija i ruenjem sistema obrane. Tu je ulogu odigrao maestralno i za nadati je se da e i suci u Haagu (premda mu se naalost ne sudi za tu izdaju) jednako maestralno presuditi ovom ukovom i Tumanvom trojanskom konju u Bosanskoj Posavini. Velika je teta to mu se u nizozemskom gradu nisu pridruila i ova dvojica njegovih nadreenih. Spominjanje Bosanske Posavine i njezine sudbine izaziva veliku ljutnju kod pojedinih herceg-bosanskih medija i nezavisnih intelektualaca jer smatraju da se time nepotrebno remeti savez koji je hrvatska politika u Bosni i Hercegovini uspostavila s Miloradom Dodikom. Saveznitvo traje neprestano od 1992. g., a sudei prema politici koju vode Dragan ovi u Bosni i Hercegovini i Ivo Josipovi u Zagrebu nema nijednog valjanog razloga za sumnju da e se tako neto i dalje nastaviti. Neto bi se moglo promijeniti jedino ako bi hrvatski predsjednik Ivo Josipovi koji je inae poznat po svojoj hrabrosti i dosljednosti prozvao Milorada Dodika makar zbog podrke bombardiranju Zagreba i opstruiranju povratka posavskih Hrvata! No u tom sluaju ne bi imao kome u Banja Luci svirati svoje klavirske skladbe, a to bi za njega i prijatelja mu Borisa Tadia ipak bio prevelik gubitak!broj 60, proljee 2012.

vih dana televizija tzv. Republike Srpske svakodnevno emitira dokumentarce i emisije u kojima se slave velike pobjede srpske vojske u Bosanskoj Posavini u oslobaanju koridora. U lipnju 1992., prije tono 20. godina poela je kalvarija posavskih Hrvata i Bonjaka kada su srpske snage krenule u osvajanje Johovca, Foe, Komarice, Kotorskog, Cera, Modrana i dr. posavskih sela prema Derventi, Modrii, Bosanskom Brodu, amcu, Oraju... Ta, po svojoj etnikoj hrabrosti inae nadaleko poznata vojna sila, iza sebe je ostavljala masakrirana i unakaena tijela staraca i starica koji se nisu stigli povui ili nisu htjeli otii iz svojih domova nadajui se da e im ivotu biti poteeni. Otpor agresoru kroz vie su mjeseci pruali slabo naoruani i hrabri branitelji Bosanske Posavine koje je hrvatska politika zloinaki prepustila samima sebi. Izdaja Bosanske Posavine je najvea mrlja u povijesti hrvatske politike, dogaaj o kojemu u hrvatskoj historiograji i medijima vlada potpuna utnja. Tu i tamo je razbiju pojedini intervjui i svjedoenja samih aktera tih dogaaja. O izdaji o kojoj su jo 1992. ispod glasa govorili pojedini posavski branitelji a neki su zbog toga odleali i u zatvoru poslije su svjedoili pojedini generali aktivno ukljueni u ove dogaaje. O tomu su vie puta javno i vrlo argumentirano govorili generali Antun Tus i Petar Stipeti. Ovih dana u Nacionalu je iziao neobino vaan intervju hrvatskog akademika i uglednog povjesniara Duana Bilandia koji je hrabro progovorio o svojoj ulozi u pregovorima o podjeli Bosne i Hercegovine. On je naime bio dio Tumanovog hrvatskog pregovarakog tima koji je sa srpskim kolegama trebao utvrivati granice podjele pojedinih teritorija. Bilandi je u ovom intervjuu potvrdio Tumanov i Miloeviev sastanak u Karaorevu i njihov dogovor o podjeli Bosne i Hercegovine. Bilandi tvrdi kako je Tuman bio opsjednut podjelom Bosne i Hercegovine smatrajui kako e nakon toga on i Miloevi biti saveznici i kako e se tim dogovorom pomoi Srbiji da se proiri pa time vie nee biti razloga za sukobe izmeu Srba i Hrvata. Da Bilandi govori istinu potvruju i rijei samog Franje Tumana iz novogodinjeg intervjua Slobodnoj Dalmaciji 1991/1992 u kojem je hrvatski predsjednik govorio o potrebi podjele Bosne i Hercegovine izmeu Srba i Hrvata jer bi time prestali razlozi neprijateljstava meu njima. Bilandi istie takoer prezir i nepotovanje Tumana prema bonjakom narodu, koji je ponavljao kako Bonjaci ne mogu nita uiniti da pokvare dogovor koji on ima s Miloeviem. Najzanimljiviji dio Bilandieva intervjua odnosi se svakako na Bosansku Posavinu i ovdje ga treba doslovno citirati: Kakve su bile pozicije u razgovorima o Bosanskoj Posavini? Tamo je ivio velik broj Hrvata? Bilandi: Srpskoj sam strani govorio da je u Posavini veinsko hrvatsko i muslimansko stanovnitvo. U tom podruju centar srpstva samo je banjoluka regija, a to moe imati eventualno16 strana

O

D

Obiljeena 20. godinjica ive lomae u Viegraduzao je novinarima agencije Anadolija da je nakon velikih napora Islamske zajednice i udruenja ena rtva rata, koji su prije dvije i pol godine podnijeli zahtjev za izgradnju spomen obiljeja na mjestu kue Adema Omeragia, sva ta borba urodila plodom i da e u drugoj polovini ove godine poeti radovi na rekonstrukciji ovog objekta, koji e sluiti kao mjesto opomene i otvoriti nove vidike Viegradu i viegradskim Bonjacima. Ne smijemo zaboraviti ovaj zloin. Poznata je tvrdnja da oni koji imaju kratko pamenje imaju kratku i neizvjesnu budunost, poruio je Memievi. Obiljeavanje 20. godinjice gnusnog zloina proteklo je bez incidenata. Na obiljeavanju 20. godinjice lomae u Pionirskoj ulici nisu se pojavili predstavnici vlasti i visoki funkcioneri. Izaslanik premijera Federacije Ivica Mladina je jedini zvaninik koji se odati poast spaljenim Bonjacima. Teko je bilo ta rei na ovom mjestu. Svoje utiske sa ovoga mjesta u prenijeti premijeru Nikiu i najbliem kabinetu, rekao je Mladina. Rijetki preivjeli sa lomae u Viegradu 14. juna 1992. godine bili zatieni svjedoci u procesima protiv zloinaca. Dramatino je bilo svjedoenje u Hakom tribunalu majke i sina koji su se bjekstvom spasili od strave u Pionirskoj ulici. Probudio me je pla i zapomaganje ena i djece. Neka ena je vikala zapalie nas. ula se eksplozija i krenula je vatra blizu kunih vrata. Tada je Milan unjar ubacio bombu kroz prozor. Bomba je eksplodirala, a ja sam iskoio kroz prozor dalje od vrata. Sakrio sam se u nekom bunu oko pola sata, gledao kako kua gori i sluao vriske i pucnjavu. U to vrijeme nisam znao da je i moja majka iskoila. Majka, tada trinaestogodinjeg djeaka, takoer je svjedoila u Hagu.Plamen je lizao po plafonu, vatra je zahvatila i odjeu, ljudi su plakali i vritali. Odluila sam da me ubiju, radije nego da izgorim. Slina lomaa dogodila se i u viegradskom naselju Bikavac, gdje su srpske snage u kui Mehe Aljia 27. juna 1992. godine, takoer zarobile i spalile vie od 70 Bonjaka. Svjedoci ove lomae su na sudu svjedoili kako su srpski vojnici najprije strpali civile u kuu, potom kamenjem razbili prozore, a onda bacili granate u kuu. Mjetane, od kojih su mnogi bili ene, djeca i starci, zapilili su na najsvirepiji nain. Jedan od svjedoka zloina, iji identitet je zatien, rekao je tokom svjedoenja u Hakom tribunalu u procesu protiv optuenih: Ljudi su izgorjeli ivi u toj kui, svi su plakali; jednostavno ne mogu opisati to sam tada uo. Meunarodni tribunal za ratne zloine i Sud BiH do sada su za zloine u Viegradu krivim proglasili osam pripadnika vojnih, paravojnih i policijskih snaga Republike Srpske. Milan Luki osuen je na doivotnu robiju, Sredoje Luki na 30 godina zatvora, Momir Savi na 18, Mitar Vasiljevi 15, Boban imi i Novo Rajak na 14 godina, eljko Lelelk na 13, a Nenad Tanaskovi na 12 (presuda mu je u albenom postupku smanjena na osam godina). Osuene zloince Milana i Sredoja Lukia, te Mitra Vasiljevia, Haki tribunal teretio je za istrebljenje velikog broja civila, ukljuujui ene, djece i starce. U tekstu presude je, izmeu ostalog, napisano: U dugoj, alosnoj i nesretnoj povijesti ovjekove neovjenosti prema drugome ovjeku, poari u Pionirskoj ulici i Bikavcu moraju se rangirati visoko... Sudska komora je utvrdila da je postojala jedinstvena okrutnost u brisanju svih tragova individualnih rtava koja moraju poveati teinu pripisanu tim zloinima. Mnogi pripadnici Vojske i Policije Republike Srpske, kao i paravojnih formacija, koji su poinili zloine u Viegradu, i danas ive na slobodi. Kosti ubijenih viegradskih Bonjaka jo ekaju da budu pronaene, ekshumirane i dostojanstveno ukopane. Zvaninici SIPAe, koji su takoer prisustvovali obiljeavanju 20.godinjice od zloina u Pionirskoj, su novinaru agencije potvrdili da istraga o ovom zloinu jo traje.strana 17

DokumentiBlaiburg i istina

Dokumentipostupak. Isto stoji i u naredbi taba IV armije (vidi dokument br. 116, od 14.3.1945). Svi ovi dokumenti su jasno odredili postupanje sa zatvorenicima. Vojska Jugoslavije s njima nije postupala njeno, ali svakako drukije od AngloAmerikanaca: Tokom zime 1945-46. godine, u velikom logoru na Rajni, od gladi, bolesti i hladnoe, umrlo je 800.000 njemakih zarobljenika3 Da je vojska dosljedno provodila te naredbe dokazuje Titova depea iz juna 1945, u kojoj navodi da je vidio kolonu izbjeglica. Ti nesretni ljudi ... su, preko Osijeka, sprovoeni u logore u Hrvatskoj i Srbiji To su bili oni3 Jane Bacquer: Drugi gubici, Ciceron,

La je, ipak, samo laMarko Vrhunec1

kolaboracionisti, koji, kao nacionalni izdajnici, nisu osueni na smrt, nego na prisilni rad. Sve navedeno dokazuje da je Pregled vjerodostojan dokument i nedvojbeno dokazuje surovost zavrnih bitaka, ali pravedan i fer odnos u tretmanu zatvorenika. Iz Pregleda, kao i iz drugih izvora, razvidno je da su velike rtve meu kolaboracionistima, svibnja 1945, proizale iz pet razloga: Pogibija u borbi, jer su se odbili predati JA; izvrena je smrtna kazna poslije presude vojnih sudova; ubojstvo poinjeno bez sudske presude izvrioci pripadnici vojske i lokalnog stanovnitva;

U prilogu Vam aljem fotokopiju Pregleda operacija koje su jedinice III jugoslovanske armije izvrile u Sloveniji u periodu od 8. do 16. maja 1945. godine i moj komentar na taj dokumenat. Dokument je vanredno znaajan, jer autentino dokazuje ta se je u tom vremenu zbivalo kod nas i kako se je postupalo sa zarobljenicima, kojih je bilo oko 105.000. Istovremeno je dokumenat ubjedljiv odgovor na neosnovane napade na Tita i JA u vezi sa tim razdobljem kraja rata. Drugarski pozdrav,

smrt u logorima i smrt na prisilnom radu.4

Velika je teta to Institut za suvremenu povijest, zbog nedostatka sredstava, ne moe dovriti projekt o kraju Drugog svjetskog rata, ime bi, u cjelini i objektivno, dobili ocjenu ovog perioda kao vanog razdoblja nae povijesti.4 Marko Vrhunec: Josip Broz Tito, 2010.

1 Marko Vrhunec bivi lan najueg Titovog operativnog tima, bio je, od 1970. do 1977, glavni sekretar Josipa Broza Tita i ef njegovog kabineta. Njegova nepovezanost s UDB-om je bio glavni razlog dolaska na te odgovorne funkcije. S druge strane, kao ekonomist je bio strunjak za organizaciju informisanja to je bilo neobino vano s obzirom da je, nakon brijunskoga plenuma, bilo je jasno da su Vrhunevi prethodnici manipulirali s Titom. Vrhunec je i plodan autor, a posebnu panju, kae se i zbog nesporne objektivnosti, knjige est godina s Titom.

Dokument br. 116, od 14.3.1945Napomena: Redaktura teksta nije obavljena radi se o dosljednom prepisu dokumentaTAB IV ARMIJE OBAVJETAJNO ODJELJENJEPostupak sa zarobljenicima.Ob. br. 116 14. marta 1945 g.

Pie: Marko Vrhunec

Istina o izvansudskim stradanjimasu vrsto zatvoriti granicu i poraenima ne dopustiti predaju Englezima2. Tako su, unato kapitulaciji Njemake jo od 8. maja, sukobi nastavljeni i ve poraeni su, umjesto polaganju oruja, pribjegli upotrebi tekog naoruanja ne obazirui se na injenicu da su bili pomijeani s 20 hiljada civila pristalicama i lanovima vlastitih obitelji koje su poveli u bjekstvo. Brojne rtve bilo je nemogue izbjei. Glavno poprite bila je linija Poljane Pliberg. Nijemci i kolaboracionisti, su se, napokon, predali 15. maja. Bilans borbi bio je zastraujui: 25.000 ubijenih i 4.000 ranjenih neprijatelja, 105.000 zarobljenih meu kojima je bilo 40.000 Nijemaca i 60.000 ustaa i domobrana, te 5.000 etnika. Poginule je trebalo pokopati, ali se radilo o gotovo nemoguoj misiji njihov broj bio toliki da nije preostalo nita drugo nego ih transportirati do2 Englezi su se za takvu predaju proglasili nenadlenima pa su i vratili one koji su se uspjeli do njih probiti, nap. prev.

regled je izvorni dokument koji pokazuje ishod zavrnih bitaka Drugog svjetskog rata na tlu Slovenije. Vojska Jugoslavije je, u periodu od 8. do 16. maja 1945, vodila zavrne operacije u Korukoj, gdje su se, pred njom, odnosno pred trupama IV operativne zone NOV u Sloveniji, u bjekstvu, nali pripadnici preostalih jedinica Nijemaca, ustaa i etnika, Kozaka i kolaboracionista, okupatorskih saradnika s podruja Jugoslavije. Bjegunci su imali cilj: Po svaku cijenu se probiti do engleskih trupa koje su ve okupirale Austriju. No, shodno zakljucima Saveznike konferencije1, jedinice Vojske Jugoslavije nastojale1 (Roosevelt, Staljin i Churchill, Konferencija u Jalti, 04. februara 1945. na kojem je, pored dogovora o podjeli poraene Njemake na okupacione zone i provoenju, nakon rata, ekonomske i politike demobilizacije i denacikacije Njemake dogovorena i nadlenost pobjednikih trupa nad direktno suprotstavljenim im pripadnicima neprijateljskih jedinica, to je podrazumijevalo i voenje sudskih procesa, nap. prev.

P

Maribora te zakopati u tad ve naputene njemake streljake rovove, Hudu Jamu kod Lakog i druge rudnike kopove. Zatvorenici su razvrstani po nacionalnosti: Slovenski domobrani i lanovi njihovih obitelji usmjereni su, primarno, u logore Teharje, Kidrievo i druge. Ostali su straarno sprovedeni u matine republike, gdje su, uglavnom, upueni na prisilan rad na obnovi razruenog, ali i u rudnike. Po zapovjedi Vrhovnog taba sa zarobljenicima se moralo postupati u skladu s odredbama enevske konvencije, nareeno je da ne smije biti razlike u tretmanu razliitih nacionalnosti, da se moraju organizirati sasluanja barem jednog vieg ocira iz svake vojne formacije i sve slubenike. Tito je izriito naredio da svi zarobljenici osumnjieni za ratne zloine moraju imati jednak tretman i imaju biti predani vojnim sudovima na daljibroj 60, proljee 2012.

Radi provoenja jedinstvenog postupka sa zarobljenicima,

NAR E D J U J E M O :l . Svakog neprijateljskog vojnika ili ocira koji i se preda ili bude zarobljen bez obzira kojoj neprijateljskoj formaciji pripadao, treba smjesta razoruati, oduzeta mu line /Soldbuch. vojnika knjiica i slino/ i ostala, dokumente i utvrditi iz njegovog iskaza i iz podataka iz Soldbucha kojoj je jedinici pripadao, eti, bataljonu, puku, diviziji. Zatim, kratkim ispitivanjem treba saznati trenutni raspored i namjere njegove jedinice. Napominje se da ti prvi podaci dobiveni od zarobljenika su od izvanrednog znaaja, jer se mogu, naroito u borbi, odmah korisno upotrebiti. Poto se ovo izvri zarobljenike treba sprovesti, pod pratnjom i sa sprovodnim aktom iz koga e se vidjeti koliko ih ima, u tab brigade. Jednovremeno najkraim putem po mogunosti telefonom treba javiti tabu brigade koliko ima zarobljenika i iz kojih su jedinica, a ocire naznaiti inom, poloajem i imenom. Znaajnije njihove izjave treba javiti istim putem, 2. Brigade in saznaju za zarobljenike javljaju to najkraih putem tabu divizije sa svim podacima iz prethodnog stava. Kade zarobljenici stignu u tab brigade sasluavaj se ukratko.. Cilj ovog sasluanja je da se dobiju to taniji podaci o rasporedu neprijatelja pred frontom brigade. Potom se upuuju u u tab divizije. 3. tabovi divizija izvjetavaju tabove korpusa odnosno tab Armije o broju zarobljenika im zato saznaju. U tabu divizije zarobljenici se detaljno i pismeno sasluavaju. Njihova sasluanja sa svim dokumentima osim linih dostavljaju se odmah tabu Korpusa odnosno Armije. Potom se upuuje sa linim dokumentima u zarobljenike logore u koliko se po ocjeni organa OZNE ne uvrste u jedinice. Ociri se sa svojim linim dokumentima upuuju u tab Armije radi ponovnog detaljnog sasluavanja.broj 60, proljee 2012.

18 strana

strana 19

Dokumentitabovi Korpusa sasluanja i dokumenta dostavljaju tabu Armije. 5. - Prilikom operacija iz kojih se oekuje priliv veeg broja zarobljenika, tabovi su duni da u svojim operativnim zapovjestima naznae mjesta gdje e se oni prikupljati da se ne bi nagomilali u tabovima. 6.- U sluaju priliva velikog broja zarobljenika postupak je isti, nos tim da se pismeno sasluavaju u tabovima divizija samo jedan do, dva vojnika svake osnovne jedinice (ete, baterije itd). Treba apsolutno sasluati bar jednog vojnika svake osnovne jedinice. Svi zarobljeni ociri moraju se sasluati. 7. - Svima rukovodiocima i borcima treba objasniti znaaj zarobljenika za obavjetajnu slubu. Treba naglaavati da izjave zarobljenika ako se iskoriste na vrijede tede krv svojih boraca. 8. - Nema razlike u postupku izmedju zarobljenih i prebjeglih neprijateljskih vojnika, jedino kod ovih posljednjih treba naznaiti u sprovodnom aktu da su dobrovoljno prebjegli. 9.- Sa zarobljenicima se ima postupati prene odredbama enevske konvencije. 10. - tabovi divizija koji nemaiu pouzdane teritorijalne veze sa viim tabovima nee ovima upuivati zarobljene i prebjegle ocire ali njihova sasluanja i eventualne dokumente imaju poslati prvim kurirom. Po naredjenju taba armije jedna brigada XXXVI divizije koristi tek uspostavljenu eleznicu i prebacuje se na prostor Dravograda, zatvarajui u toku dana ustaama i taj izlaz. Dvanaestog maja u prostoru Sv-Jurja i u Celju predaju se i razoruavaju nemake jedinice XXI korpusa (22 i 181 divizija) pod komandom generallajtnanta Fon Ludvigera. To sa glavninora snaga sprovodi XVI divizija. Za to vreme jedna brigada XVI divizije u estokim borbama, kod Vojnika i Vinje Vasi, spreava pokuaje jake ustake i etnike grupacije da se Celja probije ka Dravogradu i predje preko nae granice u nameri da se preda Saveznicima. Obzirom na ovu situaciju, da bi se spreio prelaz Pavelievlh snaga preko nae granice, XVII divizija se prebacuje na prostoriju Turjaka koji posle otrlh borbl zauzima. Neprijtelj prua oajniki otpor, vrei protivnapade koji ga staju tekih gubitaka: 65 mrtvih, preko 250 ranjenih i 6 zarobljenih. Dotle LI divizija, zaposedanjem svih dominantnih poloaja u podruju Dravograda juno od Drave (za to brzo prebacivanje opet je koritena eljeznica), zatvara obru oko ustakih snaga, a XXXVI i XII divizija zaposedaju podruja Lajbnica i Glahtetena. Trinaestog maja poto su neprijateljske jedinice u podruju Dravograda i Gutanja odbile ultimatum da poloe oruje i predaju se, prelazi LI divizija, pojaana po jednom brigadom XVl i XIV slovenake divizije, u opti napad. U estokim borbama koje traju u toku celog dana i noi, u upornoj odbrani, protivnapadima i nastojanju da se po svaku cenu probije preko granice u pravcu anglo-amerikih jedinica, trpi neprijatelj teke gubitke. Pred mrak ak polazi ustaama za rukom da potisnu VI, XII i delove VIII brigade na levu obalu Drave. No jedinice III armije vrsto dre mostobran sa oba mosta na junoj obali Drave kod Dravograda. Na prostoru Poljana-Blajburg dve brigade u toku dana razbijaju poetni otpor, nanevi im u tom sukobu gubitke od preko 100 mrtvih, i razoruavaju jedinice nemake 104 divizije i jo nekih ranije razbijenih nemakih delova u ukupnoj jaini od oko 10.000 ljudi. etrnaestog maja nastavljaju se borbe na podruju Dravograda nesmanjenom estinom, pri emu snage III armije proiruju mostobran i potiskuju neprijatelja sa podruja Dravograda uz povraaj Poljane i Gotanja. Dok deo snaga LI divizije nastavlja sa pritiskom na tom pravcu, drugi deo snaga te divizije hitno se prebacuje i zatvara otstupajuim neprijateljskim snagama put ka Blajburgu. U prostoru St. Ilj - Misljina - Punik XVII divizija u estokim borbama razbija neprijateljsku odbranu, oslobaa Sl. Gradec i izbija do Bukovske Vasi, gde se spaja sa snagama LI divizije. U ovim borbama neprijatelj trpi velike gubitke (ubijeno je preko 1.500 a zarobijeno preko 7.000 neprijateljskih vojnika). Pretrpevi velike gubitke, opkoljen sa ,svih strana i lien mogunosti snabdevanja, neprijatelj je prisiljen na predaju. Samo u toku dana predalo se preko 20.000 ustaa i domobrana sa ocirima, medju kojima je bilo vie ratnih zloinaca. Od ove neprijateljske grupe oslobodjeno je oko 4.000 gradjanskih lica (dece, ena i slubenika). Sa podruja Dravograda upuuje se XII divizija preko Labuda za Blajburg, radi ireg opkoljavanja neprijateljske grupacije u tom prostoru sa severa i zapada. Glavnina XVl divizije upuuje se kamionima pravcem Celje- Ljubljana-Kranj preko Jezerskog, Ajzenkapelja, Izberndorfa da obuhvati neprijateljsku grupaciju kod Blajburga sa zapada i onemogui joj probijanje ka Celovcu.broj 60, proljee 2012.

Dokumentietri brigade IV operativne zone zaposele su mostove na Dravi kod Rudena, Velikovca,Grafentajna i Celovca. Tako je neprijateljska grupacija na prostoru Drava - Dravograd - Sl. Gradec - Bllajburg potpuno opkoljena. Petnaestog maja dok se razoruava neprijateljska grupacija kod Dravograda, snage III armije koncentrino okruuju poslednju ustako-etniku grupaciju (preko 30.000 vojnika i ocira sa preko 20.000 gradjanskih lica) na sektoru Poljana - Blajburg. Najzad je i ova grupacija prisiljena na predaju. Medju rukovodiocima grupe predaje 12 ustakih generala, etniko vostvo i crnogorska etnika vlada. Tako je u poslednjem momentu osujeen plan ustako - etnikih bandita da pobegnu iz zemlje u kojoj su vrili zloine i predaju Englezima. Ujedno je, unitavanjem ive sile Pavelieve ustako-domobranske vojske i razbojnikog ustakog aparata, zavrena istorijska bitka nae armije za konano osloboenje nae zemlje. U zavrnim borbama gubici neprijatelja su vrlo veliki: ubijeno je 25.000 neprijateljskih vojnika, ranjeno 4.000 a zarobljeno preko 105.000 Nemaca, ustaa i etnika. U broju zarobljenika na Nemce otpada oko 40.000. Oko 60.000 ine ustae i domobrani a oko 5.000 su etnici. Od nemakih jedinica delimino su unitene i pale u nae zarobljenitvo: 181, 11, 369, 392, 393 i 7 SS divizija, kampfgrupe Stefan, kamfgrupe Fisher, korpusni delovi 91 armjiskog korpusa i 104 divizija. Ima zarobljenika i iz 297 divizije. Takodje su delom unitene i zarobljene: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 8, 9, 10, 11, 12, 13, 15, 16 i 18 Pavelieva divizija. Zaplenjeno je (po nepotpunim podacima pre zavrenog prebrojavanja: - Topova raznog kalibra - Bacaa raznih - Automatskog oruja - Puaka raznih - Pitolja - Tenkova raznih - Kamiona ispravnih oko - Kamiona neispravnih oko - usobnih kola ispravnih - osobnih kola neispravnih oko - motorcikla raznih - benzinskih cisterna - Automobilskih radionica - Automobilskih guma vagona - Automobilskih delova i alata vagona - injela - odela pari - Vea pari - ebadi - Ranaca raznih - Kaznih artikala hrane oko vagona 110 500 4.700 40.000 2.200 40 650 300 150 120 320 4 6 2 3 3.000 1.500 1.500 2.500 3.500 22

Dostavljeno: Naelniku taba Naelniku operat. odj. Komandi Artiljerije tabu artil. brig. tabu tenkovske brig. tabu XI korpusa tabovima:9. 13. 19. 20. 26. 35. 43. divizije OZNA Svega

Smrt faizmu - Sloboda narodu Politkomesar pukovnik: Komandant, generalmajor: -neitkoPetar Drapin1 1 1 1 1 1 7 14

III jugoslovenske armije izvrile u Sloveniji u periodu od 8 do 16 maja 1945 godineJedinice III jugoslovenske armije po oslobodjenju Varadina i izbijanju na autostradu Varadin - Zagreb produavaju sa energinim gonjenjem neprijatelja u pravcu Maribora i Rogateca. Osmog maja XII, XXXVI, XL i LI divizija vre ienje podruja zapadno i jugozapadno od Varadina, likvidirajui rasprene manje neprijateljske grupe i koncentriu se na prostoriji Drava - s. Vratno - s. Ladanje - s. Tuno - s. Ivanec radi nastavljanja gonjenja. Za to vreme XVI i XVII divizija Izbijaju na autostradu Varadin Zagreb i, u cilju daljeg prodora prema Rogatecu, vode estoku borbu sa jakom nemakom i ustakom grupacijom na podruju Hum - Breznica. U toku dana ubijeno je 180 a zarobljeno preko 200 ustaa i Nemaca. Zaplenjena je vea koliina oruja, municije i druge spreme. Devetog maja u brzom nadiranju desnom obalom Drave, koristei za prebacivanje u poslednjim borbama zaplenjenu neprijateljsku motorizaciju i savladjujui mestimini neorganizovani otpor kozakih i20 strana

PREGLED operacija koje su jedinice

Napomena: Redaktura teksta nije obavljena radi se o dosljednom prepisu dokumentaustakih zatitnica, oslobadja LI divizija juni deo Ptuja. Bugarske trupe, koje su napredovale levom obalom Drave, ulaze istovremeno u severni deo Ptuja. XII, XXXVI i XL divizija izbijaju istog dana na podruje Ptujske Gore. Na njihovom podruju (Hum -Breznice) Nemci demontiraju po putevima mine koje su sami bili postavili i, u vezi sa optom kapitulacijom nemake vojne sile, prestaju sa pruanjem otpora. Medjutim su neprijatelji spalili preko 150 kamiona i unitili nekoliko desetina topova, te pokuavaju da se povuku na zapad i u Korukoj predaju Saveznicima. U brzom gonjenju izbile su XVI i XVII divizija do mraka na prostor Krapina - Zabok, pri emu su zarobile oko 1000 neprijateljskih vojnika i ocira sa orujem i oko 100 raznih motornih vozila. Desetog maja brzim pokretom LI divizija uz manji otpor stie iz Ptuja u Maribor, gde su ve ule bez borbe mesne partizanske jedinice i bugarske jedinice. Prema naredjenju taba armije jedna brigada LI divizije izbija u toku dana na liniju bive jugoslovensko- austrjske granice kod Spilja (severno od Maribora), a XII, XXXVI i XL divizija izbile su na prostor juno od Maribora: S. Mklan, Fram, Pragersko i Sl. Bistrice, gde je XL divizija posle krae borbe zarobila oko 750 Nemaca sa orujem i drogom ratnom spremom. Vodei borbe sa jaim neprijateljskim zatitnicama i zarobivi preko 1000 neprijateljskih vojnika i velikom koliinom oruja, izbile su XVI i XVII divizija na prostoriju Rogatec - Rogaka Slatina - Desinec - Potetrtek. Jedanestog maja u daljem nadiranju ka Slov. Bistrici i Slov. Konjicama savladavaju XVI i XVII divizija do podne estok otpor neprijatelja na podruju zapadno od Rogake Slatine, a XVI na prostor Slov. Konjica, Vojni, Sv. Jurij. Na taj nain opkoljavaju sa istoka i severa deo nemako-ustake grupacije u prostoru Celja.

broj 60, proljee 2012.

strana 21

DokumentiU toku ovih operacija jedinice III jugoslovenske armije izgubile su: - Poginulo - Ranjeno - Nestalo 142 375 55

StvarnostIFIMES, Ljubljana/06.02.2012.

U zavrnoj fazi ofanzive Jugoslovenske armije za konano oslobodjenje nae zemlje III armija je sa uspehom ostvarila odredjeni zadatak. Odluujui znaaj u tim borbama imalo je brzo gonjenje potuenog neprijatelja koji je povlaenjem preko Slovenije imao nameru da se prebaci preko bive Jogoslovensko- austriske granice, da se preda saveznicima. Koristei brza prevozna sredstva, trofejnu motorizaciju i zeljeznicu od Maribora do Dravograda koja je tek bila osposobljena, jedinice III armije uspele su da stignu i zaobidju - obuhvate neprijatelja. Svi borci i rukovodioci koji su uestvovali u zaokruavanju - opkoljavanju te velike grupacije nemakih i kvislinkih snaga pokazali su sjajno portvovanje i pregalatvo i maksimalo ubrzali pokrete, doprinosei pravilnom izvrenju postavljenog zadatka. Bitka za unitenje i zarobljavanje neprijateljske grupacije jake preko 130.000 vojnika u prostoru izmedju Karavanki i Pohorja trajala je od 12 do 16 maja. Njeno arite je bilo na sektoru Dravograd - Blajburg - Slovengradec. Ustae i etnici estoko su se borili, sa eljom da se probiju iz obrua. Njihov kritian poloaj, bez mogunosti za snabdevanje, povaavao se i neprijateljska vojska se demoralisala. Tome je doprinelo i nekoliko desetina hiljada civilnog stanovnitva, koje su ustae nasilno poveli sobom u nameri da uvere saveznike kako se taj narod, privren njima, zajedno sa njima povlai. Ova pobeda ima veliki vojniki i politiki znaaj. Unitena je sva iva sila ustako- domobranske Pavelieve vojske. Njena glavnina je zarobljena a znatan deo ubijen u borbi. Sem toga je unitena i grupacija etnika koja se rame uz rame sa ustaama borila i pokuavala da izbegne zarobljavanje Tako je domaim izdajicama etnicima, a naroito ustaama nanesen odluujui smrtni udarac i onemogueno im da izbegnu zasluenu narodnu kaznu za sva zloinstva i nedela poinjena nad naim narodom. Pored niza ustakih i etnikih vodeih linostl zarobljen je veliki broj ustakih ocira, medju kojima 18 generala: Meger, Gustovi, Majeti, Dolaki, Nadelj, Stacer, Gegori Mrko, Tomaevi Ivan, Vjekoslav Selvac, Slavko Skoliber, Metiko Vladimir, Serti, N. Vukovi i drugi. Zarobljen je i poznati ustaki zlikovac Sudar i naelnik taba zloglasnog Bobana, kao i veliki broj lica iz inovnikog aparata Pavelieve uprave. Od nemakih generala zarobljeni su komandant za jugoistok feldmaral Leer, komandant 21 nemakog korpusa genterallajtnant fon Ludviger i dr. Smrt faizmu Sloboda narodu

Zato Republika Hrvatska ne procesuira Milorada Dodika?Meunarodni institut za bliskoistone i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira dogaanja na Bliskom istoku i Balkanu. IFIMES analizira ulogu Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske (RS), koji posljednjih nekoliko godina svojim politikim djelovanjem predstavlja ozbiljnu prijetnju evropskoj sigurnosti. Iz opirne analize sa naslovom ZATO REPUBLIKA HRVATSKA NE PROCESUIRA MILORADA DODIK