GASTRONOMSKA PONUDA VARAŽDINSKE ŽUPANIJE KAO HRVATSKI BRAND

GASTRONOMIC OFFER VARAŽDIN COUNTY AS CROATIAN BRAND

ZAVRŠNI RAD

3

SADRŽAJ

UVOD.............................................................................................................................................................1

1. TEMELJNA OBILJEŽJA VARAŽDINSKE ŽUPANIJE KAO TURISTIČKE DESTINACIJE.. .2

1.1. Strategija razvoja turizma Varaždinske županije..........................................................................3

1.2. Gospodarstvo županije važno za razvoj turizma...........................................................................7

1.3. Kulturno povijesna baština u službi suvremenog turizma............................................................8

1.4.Prostorni i prometni položaj županije............................................................................................10

2. GASTRONOMSKA PONUDA KAO BRAND U RAZVOJU UGOSTITELJSKE PONUDE VARAŽDINSKE ŽUPANIJE....................................................................................................................11

2.1. Temeljna obilježja gastronomije kroz povijest.............................................................................12

2.2. Autohtona jela kao dio turističke ponude....................................................................................13

2.3. Značaj ugostiteljsko turističkih objekata županije..................................................................14

2.4. Gastronomija kao resurs za razvoj turizma.................................................................................14

3. ENOLOŠKA PONUDA ŽUPANIJE KAO TURISTIČKI ELEMENT...........................................16

3.1. Razvoj vinogradarstva kontinentalne hrvatske kroz povijest.....................................................16

3.2. Sljubljivanje jela i vina ove regije..................................................................................................17

3.3. Temeljna obilježja vinogradarstva i vinarstva ove regije............................................................18

3.4. Vinske ceste u turističkoj ponudi županije....................................................................................19

4. ULOGA ENOGASTRONOMIJE U TURISTIČKOJ PONUDI ŽUPANIJE...................................22

4.1. Promocija i ponuda enogastronomskog proizvoda kroz manifestacije.....................................23

4.2. Ponuda autohtonih jela i vina u ugostiteljskim objektima.........................................................25

4.3. Običaji i jela ove regije vezani uz svetkovine................................................................................26

4.4. Turistička razglednica Varaždinske županije..............................................................................27

ZAKLJUČAK.............................................................................................................................................29

LITERATURA............................................................................................................................................30

4

5

UVOD

Povijest ljudske civilizacije i pojedinih naroda u mnogočemu je isprepletena s nastojanjem za

što boljim zadovoljavanjem prehrambenih potreba. U potrazi za nacionalnim idetitetom i

istraživanjem krajeva u Varaždinskoj županiji, osobito onih s velikim svakodnevnim životnim

značenjem koji imaju i razvijenu kulturnu nadogradnju, kulinarstvo se svakako ne može zaobići.

Kultura življenja i stvaranja na ovo području kao i u cijeloj Hrvatskoj seže daleko u prošlost i

svakako je ostavila trag u klinarstvu. Varaždinska županija ima bogatu gastronomsku baštinu i

tradiciju koja predstavlja identitet ovoga kraja, a autohtona i tradicijska jela dio su turističke

ponude. Kako su kroz povijest Turska, Austrija i Mađarska imale veliki utjecaj u svim

segmentima političkog i društvenog života u ovom dijelu Hrvatske, ostavile su traga i na ovoj

kuhinji koja je time postala još bogatija i raznovrsnija. Budući da je Varaždinska županija

oduvijek bila lovno područje, često se koristi i divljač u pripremi raznih vrsta jela.

Svrha završnog rada je dati uvid u gastronomiju Varaždinske županije, a cilj je ukazati na

važnost gastronomije u turističkoj ponudi županije.

Završni rad podijeljen je u četiri poglavlja.

U prvom poglavlju prikazana su obilježja Varaždinske županije kao turističke destinacije

kroz plan razvoja turizma, gospodarstvo kulturno povijesnu baštinu te prostorni i prometni

položaj županije. Drugo poglavlje daje uvid u gastronomiju županije kroz povijest, pa do danas

kada autohtona jela predstavljaju jedan od važnijih resursa suvremenog turizma. Treće poglavlje

odnosi se na enologiju i njen značaj za turizam Varaždinske županije. Četvrto poglavlje opisuje

manifestacije kroz koje se promoviraju enogastronomski proizvodi županije.

Na kraju rada u zaključku iznose se spoznaje do kojih se došlo obradom prezenziranih

podataka. Podaci su obrađeni uz pomoć različitih metoda znanstvenog istraživanja , kao što su

matoda analize i sinteze, komparacije klasifikacije, deskripcije, matoda dedukcije i indukcije.

1

1. TEMELJNA OBILJEŽJA VARAŽDINSKE ŽUPANIJE KAO TURISTIČKE DESTINACIJE

Varaždinska županija nalazi se gotovo u srcu gusto naseljene i prirodno bogate Srednje

Europe. Na dodiru s Panonijom i uza sam rub Alpa ona diše u višestoljetnom ozračju austro-

ugarskog i bogatog povijesnog i kulturnog naslijeđa hrvatskoga naroda. Ovaj osebujni prostor

sjeverozapadnog dijela Hrvatske odiše baroknim sjajem, glazbom, umjetnošću, te očuvanim

prirodnim bogatstvima idealnim za odmor i rekreaciju svakom putniku dobronamjerniku.

Ukratko, komadić je to starog kontinenta koji ne može ostati nezamijećen.

Pitoma okolica Varaždina kolijevka je dostojna ovoga baroknog grada. Očuvani zeleni

pejzaži, rijeka Drava, planina Ivanščica, brežuljci, polja ili jezera idealno su mjesto šetnju i

rekreaciju, ali i mjesto za uzgoj plemenite divljači koje odavna privlači i poznata je i omiljena

destinacija europskih lovaca. Na pitoresknom prostoru gdje bogata Panonska nizina prelazi u

zelene brežuljke i šume, svoje mjesto pod suncem ljudi su pronašli na prostoru današnjih gradova

i sela Varaždinske županije od kojih se svakako najviše ističe upravo grad Varaždin, barokna

prijestolnica Hrvatske.

Među brojnim srednjoeuropskim gradovima Varaždin nije samo jedan od najljepših i

najstarijih, već i jedan od najosebujnijih hrvatskih gradova s jasno profiliranim identitetom - grad

baroka, glazbe i cvijeća. Više od osam stoljeća stvaran po mjeri svojih građana, grad je to bogate

tradicije, inspiracija brojnih umjetnika, a nekadašnja prijestolnica i sjedište banova i Hrvatskoga

Sabora danas je kulturno i gospodarsko središte Županije. Svoje bogatstvo Varaždinci s ponosom

čuvaju u svojim galerijskim i muzejskim zbirkama u kojima je vrijeme zaustavljeno, a šetnjom

starom gradskom jezgrom osjetit ćete njegovo pravo bilo, šarm i radost življenja - ljepotu stare

barokne arhitekture, toplinu ljupkih trgova, ulica i parkova, gostoljubivost njegovih stanovnika, te

raznovrsnost gastronomske ponude. Sve to, ne bez razloga, obilježja su hrvatskoga "malog Beča".

Zanimljiva uža i šira okolica glavnoga županijskog grada predstavlja pravi izazov, od ludbreškog

svetišta, termalnih voda Varaždinskih Toplica do mnogobrojnih starih crkava i perivoja, dvoraca

2

i kurija u kojima su nekada raskošno živjeli mnogi hrvatski plemići i veleposjednici. Dvorac

Trakošćan, biser Hrvatskog zagorja, svojom očuvanošću, muzejskim postavom i jezerom u kojem

se ogleda u svakom pogledu oduzima dah, a svakom će gostu rado ispričati svoju povijest.

Ludbreg, grad čuda i legendi, u središtu svijeta -Centrum Mundi, te jedinstveno svetište

Presvete krvi Isusove, jedno od rijetkih u kršćanskome svijetu utemeljeno pisanim ukazom

samoga Svetog Oca, a koje se u ludbreškom svetištu slavi još od 1411.g.

Varaždinske Toplice su pak najstarije termalno lječilište u Hrvatskoj. Nastale na mjestu

prirodnog izvora termalne vode mjesto je to gdje ljudi stoljećima žive i liječe se kroz sve kulturne

epohe. Još stari Rimljani u 3. stoleću pr. Kr. naselju daju ime AQUAE IASAE, a nama u

naslijeđe ostavljaju današnje rimske iskopine, ali i bogate lječelišno- rekreativne sadržaje.

Lepoglava, grad prvoga hrvatskog sveučilišta i kolijevka hrvatskih Pavlina, bijelih fratri, čiji

samostan datira još iz davne 1400 g., a umjetnička djela sačuvana u lepoglavskoj crkvi i

samostanu predstavljaju remek-djela hrvatske barokne kulture. Najpoznatije freske pavlina Ivana

Rangera i danas krase zidove crkava lepoglavskoga kraja. Unikatni hrvatski suvenir, nadaleko

poznata Lepoglavska čipka na batiće u koju je rukom ovdašnjih žena utkana sva ljubav i naslijeđe

lepoglavskog kraja.

Varaždinski biser vrtne arhitekture, predstavlja jedno od najljepših gradskih groblja u

Europi, a hodnici rijetkog i egzotičnog drveća i bilja nalaze se u arboretumu Opeka nedaleko

Varaždina. Ivanec, predstavlja jedno od prvih boravišta ljudske vrste, jer špilja Vindija, Velika

pećina na Ravnoj gori, te Severov kamenolom kraj Vuglovca očuvali su nalaze iz najstarijeg

razdoblja pretpovijesti čovječanstva. Slobodno penjanje ili padobransko jedrenje (paragliding),

odvija se na prirodnim stijenama Kalnika, Pokojca i Ravne Gore, te na vrhu Ivanščice. Ova regija

obiluje velikim i onim malo manjim festivalima, priredbama i manifestacijama.

Varaždinska županija ima veliki potencijal razvoja kongresnog i kulturnog turizma te

zdravstvenog i odmorišnog turizma, a razvoj ove grane od izuzetne je važnosti. Prednosti

turizma u Varaždinskoj županiji su netaknute prirodne oaze, izvanredni primjerci kulturne baštine

te turističku ponudu koja traje neprekidno tijekom cijele godine i koja sa svakim godišnjim

dobom nudi novi jedinstven turistički doživljaj.

3

1.1. Strategija razvoja turizma Varaždinske županije

Strateški marketinški plan turizma Varaždinske županije pozicionira na tržištu ovaj prostor na

temelju turističkih resursa kao srednjeeuropski urbanizirani prostor baroka, glazbe, umjetnosti i

obrta, prostor iznimne koncentracije povijesno-kulturne baštine te prostor zdravlja i rekreacije s

dugom lječilišnom tradicijom.

Varaždinska županija zadovoljava glavne kriterije turista prilikom odabira turističke

destinacije kroz ponuđene sadržaje, troškove putovanja, i interes za povijesnu baštinu i okoliš.

Uspoređujući to s prirodnim ljepotama, novim iskustvima i kulturnim znamenitostima kao

motivima, Varaždinska županija ima pozitivne preduvjete za privlačenje turista. Na području

Varaždinske županije djeluju Turističke zajednice kao glavni akteri u jačanju i promociji

turizma.

Turistička zajednica grada Ludbrega razvoj turizma na svom području vidi u hodočasničkom

i vjerskom turizmu. Na području grada Ludbrega konstantno se povećava broj stranih i domačih

turista, što predstavlja dobru osnovu za daljnji razvoj turizma. Največi problem je mali broj

smještajnih kapaciteta, odnosno čitav smještajni kapacitet predstavljaju isključivo hoteli.

Potrebno je razvijati privatni smještaj s dodatnim sadržajem ( B&B – bed and breakfast), odnosno

potaknuti građane Ludbrega da razmišljaju u tom pravcu.

Grad Lepoglava sa svojom poviješću, umjetnošću i kulturnim bogatstvom ima osnovne

preduvjete za razvoj turizma, a pošto je Lepoglava sklop ruralnog i urbanog, ruralni dio će

iskoristiti za razvoj ugostiteljstva na seoskim domaćinstava. Lepoglava kao turistička destinacija

strategiju razvoja temelji na Lepoglavskoj čipki, nalazištu ahata, Ravnoj gori te kompleksu

Pavlinskog samostana. Smještajni kapaciteti postoje samo u restoranu „Ivančica“ koji ima

dvanaest ležajeva.

4

Na području grada Ivanca razvijaju se selektivni oblici turizma kao što su izletnički,

ribolovni i vjerski turizam. Ribolovni turizam razvija se organiziranjem natjecanja ribolovaca.

Izletnički turizam temelji se na ponudi planinarskih i izletničkih staza na planini Ivančici.

Povezan na izletnički turizam je i vjerski turizam i to uspostavom „Ivanečkog romarskog puta

Ivanec – Marija Bistrica“.

Najveći potencijal Turističke zajednice općine Bednja predstavlja dvorac Trakošćan, te se oko

njega okreće kompletna turistička ponuda ovog kraja.

Tablica 1. Dolasci i nočenja u hotelu Coning i broj posjetitelja u dvorcu Trakošćan

Godina Hotel Coning Dvorac Trakošćan

Dolasci Noćenja Domaći Strani Ukupno

2007 6586 11758 55583 5679 61262

2008 5324 9686 50376 6402 56778

1-10 mj 2009 5148 10999 44922 8476 53398

Izvor: Turistička zajednica općine Bednja, listopad 2009.

Iz podataka proizlazi da manje od 10 % posjetitelja dvorca Trakošćan noći u hotelu „Coning“.

Iz ovog odnosa vidljivo je da postoji prostor za produženje boravka posjetitelja u hotelu

„Coning“, odnosno u ugostiteljskim objektima na seoskim domaćinstvima. Sam dvorac

Trakošćan nije dovoljan za višednevno zadržavanje turista, stoga je potrebno upotpuniti ponudu u

koordinaciji sa ostalim područjima u Županiji. Čitav smještajni kapacitet predstavlja hotel, stoga

je potrebno uključiti u turizam stanovnike općine Bednja kroz razvoj ugostiteljstva na seoskim

domaćinstvima.

5

Grad Varaždinske Toplice sa zdravstveno- rekreativnim turizmom predstavlja po broju

smještajnih jedinica i broju noćenja najveću županijsku turističku destinaciju. Varaždinske

Toplice razvoj turizma temelje na zdravstvenom turizmu kao nositelju razvoja, te kongresnom

turizmu i turizmu na seoskim domaćinstvima.

Varaždin temelji razvoj turizma na iskorištavanju kulturnih i urbanih potencijala. Značajna

sredstva ulažu se u hortikulturalno i arhitektonsko uređenje urbanih prostora pa se na taj način od

grad stvara turistička atrakcija. U povijesnoj ogrlici srednjoeuropskih gradova Varaždin se danas

svome gostu ili namjerniku otkriva kao rijetki urbani biser kao grad sklada i prisnosti. Svoj

specifični urbani identitet pokazuje ne samo postojanom ljepotom stare barokne arhitekture,

nego i toplinom svojih ljupkih trgova, ulica i parkova. Brojne današnje kulturno-povijesne

znamenitosti grada Varaždina svjedoče o njegovoj povjesnici duljoj od osam stoljeća, kada su u

njemu živjeli i stvarali mnogobrojni poznati umjetnici i obrtnici, a srednjoeuropsko plemstvo ga

je izabralo za svoje mondeno središte. Bio je i glavnim gradom trojedne Hrvatske.

Županijska Turistička zajednica predstavlja krovnu Turističku zajednicu, a ona je nositelj

razvoja turizma na području Varaždinske županije. Iz svega navedenog proizlazi da Varaždinska

županija razvija i ima potencijal za razvoj sljedećih selektivnih oblika turizma:

1. · kulturni turizam

2. · kongresni turizam

3. · zdravstveni turizam

4. · vjerski turizam

5. · lovni i ribolovni turizam

6. · rekreativni turizam (aktivni odmor)

7. · izletnički turizam

U stvaranju turističke ponude Vraždinska županija nastoji iskoristiti i koordinirati sve

turističke elemente: turističke zajednice koje osiguravaju dostupnost i primjeren izgled turističke

destinacije; putničke agencije koje stvaraju turistički program, prezentiraju ga na tržištu,

6

pronalaze partnere, organiziraju dolazak gostiju, te pripremaju popratni sadržaj i nositelje ponude

koji svoje objekte uređuju i brinu se za gosta.

S obzirom na prirodne i stečene turističke resurse i atraktivnosti Varaždinske županije kao i

obilježja postojeće turističke suprastrukture, te njezina prometnog položaja i gospodarskih

značajki, sastavni segmenti potražnje mogli bi se podijeliti prema pretežitim motivima boravka

turista na slijedeći način:

- višednevni boravci u registriranim smještajnim kapacitetima sa športom i boravkom u prirodi,

uz smještaj u sklopu seoskog turizma

- višednevni boravci u neregistriranim smještajnim kapacitetima sa odmorom i relaksacijom u

kućama za odmor ili u vidu posjeta prijateljima i rođacima, a što je ostvarivo na pojedinim

područjima žuanije

- jednodnevni boravci u vidu izletničkih putovanja

Prema studijama i analizama dolazi se do saznanja da je moderan turizam velikim dijelom

određen ukupnim društvenim promjenama i da odražava vrijednosne sustave koje takve promjene

donose. Pri tome se može govoriti o "ekološkoj orijentaciji" jer je moderan turist prije svega

ekološki svjestan turist željan lijepog krajolika, čistoće, zdrave klime, izuzeća od prometa, a

zainteresiran za doživljaj atmosfere i identiteta mjesta. U sklopu već prisutnih i razrađenih vrsta

turizma na županijskom nivou,gradsko-kulturnog turizma u gradu Varaždinu i ekskurzija diljem

županije, lokalno se može ponuditi "krajolik" južnog dijela županije. Kao turistički proizvod koji

je potrebno poticati može se izdvojiti: seoski, izletnički, sportsko-rekreacijski, gastronomski,

lovni turizam i sl.. Potrebno je osmisliti "turisti čki proizvod" ovog kraja, čime će se u dolazećem

periodu razvijati turizam i prateće djelatnosti.

7

1.2. Gospodarstvo županije važno za razvoj turizma

Varaždinska županija smještena je na sjeveru Republike Hrvatske, uz granice Slovenije i

Mađarske, na dva značajna koridora, što ove prostore čini iznimno pogodnim za razvitak robno-

transportnih centara i slobodnih carinskih zona. Lokacije za njihovu izgradnju određene su

prostornim planom, ali zbog nepovoljnih gospodarskih uvjeta ne privlače strani kapital u

očekivanim razmjerima. Blizina željezničke pruge te postojeća i planirana cestovna infrastruktura

omogućuje kvalitetni spoj korisnika te dobre veze prema Sloveniji, Austriji i Mađarskoj, kao i

luci Rijeka. Blizina Podunavlja i veza kombiniranim željezničko-riječnim i cestovno-riječnim

prometom znatno doprinosi logističkim značajkama prostora.

U gospodarskoj strukturi Varaždinske županije prevladavaju radno-intenzivne i nisko

akumulativne grane industrije kao što su tekstilna, kožarsko-obućarska, drvno-prerađivačka,

metalska i druge, koje su ujedno i nositelji izvoza ovog područja.

Na području Varaždinske županije registrirano je više od 1.700 aktivnih tvrtki u kojima je

zaposleno nešto više od 33.000 radnika, pri čemu je oko 18.000 radnika ili 53% zaposleno u

prerađivačkoj industriji. U društvenom proizvodu gospodarstva, industrija čini oko 40% i u njoj

je zaposleno više od 50% radnika od ukupnog broja zaposlenih u gospodarstvu.

U gospodarskoj strukturi Varaždinske županije, mjereno ukupnim prihodom, prevladava

prerađivačka industrija (40%), zatim trgovina (27%), građevinarstvo (10%), te poljodjelstvo, lov i

šumarstvo (9%).

U vanjsko-trgovinskoj razmjeni, udio izvoza Županije u ukupnom izvozu Hrvatske je oko

6,5%, dok je udio uvoza u ukupnom uvozu Hrvatske oko 3,8%. Najveći izvoznik je prerađivačka

industrija s 90% ukupnog izvoza. Najvažniji su trgovinski partneri u vanjskotrgovinskoj razmjeni

8

gospodarstva Varaždinske županije Njemačka, Italija, Austrija, Velika Britanija, Slovenija,

Francuska, te Bosna i Hercegovina.

Varaždinska županija područje je bogate kulturno-povijesne baštine (spomenici kulture,

arheološka nalazišta, burgovi, dvorci, crkvene građevine, muzeji, galerije i dr.), s tradicijom i

kontinuitetom institucija kulture.

U Županiji postoji raznolika ponuda kulturnog, lječilišnog, vjerskog, lovnog i ribolovnog,

športskog i izletničkog turizma, uz veći broj organiziranih događanja tijekom cijele godine.

Dostupnost većine destinacija je zadovoljavajuća.

Kulturna događanja u posljednje vrijeme prate suvremene trendove (performanse, ulični

festivali, intervencije u prostoru i sl.) i nadopunjuju klasične izložbe, predstavljanja, koncerti,

kazališne predstave i sl.

Umjetnička društva na području Županije njeguju tradicijske običaje pojedinoga kraja.

Postoje i kulturno-umjetnička društva nacionalnih manjina koja su vrlo aktivna. Na području

Županije postoje i veći broj društava koja njeguju suradnju između Hrvatske i drugih zemalja

(Hrvatsko-njemačko društvo, Hrvatsko-austrijsko društvo, Hrvatsko-španjolsko, Hrvatsko-

francusko i Hrvatsko-rusko društvo).

1.3. Kulturno povijesna baština u službi suvremenog turizma

Varaždinska je županija srednjoeuropski prostor baroknog sjaja, glazbe, umjetnosti i očuvane

prirode, osobit krajolik sjeverozapadnog dijela Hrvatske.U okružju rijeke Drave, proplanaka i

šuma Ravne gore, Kalnika i najviše zagorske planine Ivančice, smješteno je bogato povijesno i

kulturno naslijeđe hrvatskog naroda.Varaždinska županija upravo zbog svojih brojnih sadržaja

spada u red izletnički najatraktivnijih dijelova kontinentalne Hrvatske.

Od davnina je na ovim prostorima obitavao čovjek. Tomu je nijemi svjedok svjetski poznata

špilja Vindija koja krije prve tragove života pračovjeka na širim europskim prostorima. Kraj je to

mnogobrojnih crkava, od crkvice u lepoglavskoj Purgi oslikane Rangerovim freskama do

9

prelijepe barokne Varaždinskem katedrale, dvoraca, perivoja i parkova (dvorac Maruševec,

Arboretum Opeka, dvorac Batany u Ludbregu, kompleks Starog grada u Varaždinu...) među

kojima se svojom osebujnom ljepotom izdvaja jedan od najljepših dvoraca Hrvatske,biser

hrvatskog zagorja, srednjovjekovni dvorac Trakošćan s park šumom, jezerom i šetnicom oko

jezera. Tu ćete dodirnuti sve ljepote prirode i istinski se odmoriti. Unutrašnjost dvorca s

muzejskom postavom posebna je povijesna priča. Na pitomim prostorima posljednjih metara

Panonske nizine, na mjestu gdje se ona polako preljeva u slikovite zelene brežuljke, čovjek je

izgradio mnogobrojna naselja.

Od najvećeg i svakako jednog od najuređenijih hrvatskih gradova Varaždina, nekadašnje

prijestolnice, sjedišta banova i hrvatskog sabora, a danas gospodarskog i kulturnog središta

županije, do gradića poput Lepoglave koja čuva jednu od najraskošnijih crkava iz doba Pavlina,

poznatu lepoglavsku kaznionicu,ali baštini i njeguje nadaleko čuveno umijeće izrade lepoglavske

čipke,osobitog hrvatskog suvenira. Ovdje su i Varaždinske Toplice, najstarije hrvatsko termalno

liječilište u koje je dolazila kroz stoljeća europska elita, a danas su Varaždinske Toplice poznata

termalna rivijera s raznovrsnim liječilišno-rekreativnim sadržajima.

Svaki je djelić Varaždinske županije zapravo nova stranica osebujnog stvaralaštva i življenja

ovdašnjih ljudi. Mnogo je još osobitosti koje valja posjetiti i u njima uživati. Od razgledavanja

Arboretuma Opeka, parka u kojem rastu primjerci rijetkog egzotičnog drveća iz cijelog svijeta,

hortikulturni biser grada Varaždina - varaždinsko groblje spomenik prirode najviše kategorije,

planinskih obronaka na kojima obitava tridesetak vrsta orhideja, do lovišta Zelendvoru ili brojnih

manifestacija,izložbi, priredbi i festivala kao što su: tradicionalni Sjajni bal grada Varaždina,

Špancirfest-festival uličnih šetača, Varaždinske barokne večeri - festival barokne glazbe,

Zeljarijada-festival zelja u Vidovcu, Cvetlinski festival etno glazbe, Prvomajski susreti u

Trakošćanu, Šlingani dani u Jalžabetu, Seoske igre Salinovca, avanturistički "Off road" festival u

Knegincu, festival barokne kuhinje u Toplicama, u svijetu jedinstvena Novogodišnja utrka koja u

Varaždinu starta točno u ponoć na prijelazu iz Stare u Novu godinu.Svi oni pridonose

cjelogodišnjoj pozivnici za posjet Varaždinskoj županiji.

10

1.4. Prostorni i prometni položaj županije

Geografski položaj Varaždinske županije određen je njenim prirodnim položajem i

gospodarskim okružjem. Smještena gotovo u srcu Europe na kontaktu prirodnih i gospodarskih

cjelina, na dodiru Panonije, pored alpskog ruba, na višestoljetnom ozračju germanskog kulturnog

kruga. Leži blizu gusto naseljene i prirodno bogate srednje Europe, gospodarski razvijen pojas

srednje europskog prostora, koji dopire sve do obala Jadranskog mora, ukazuje na značenje i

značajne mogućnosti potpunog gospodarskog i geografskog položaja Varaždinske županije.

Upravo položaj Varaždinske županije u hrvatskom prostoru naglašava važnost i prednost u

širem europskom prostoru kroz značenje u prometnom povezivanju zapadne i srednje Europe s

jugoistočnom Europom i Bliskim Istokom, te pravac prema srednjem podunavlju, Jadranu,

Mediteranu i izlazu na svjetska mora. Varaždinska županija smještena je na vrlo povoljnoj

lokaciji s geografskim pogodnostima koje su u prošlosti bile vrlo značajan čimbenik društvenog i

ekonomskog razvitka. Okolica Varaždina dostojan je okvir baroknom gradu. Očuvani zeleni

pejzaž, rijeka Drava i jezero idealno su mjesto za lov i ribolov i rekreaciju. Lovišta u okolici

Varaždina poznata su i omiljena među lovcima diljem Europe. Po geografskom i prirodno

smještaju Varaždinska županija nalazi se u rubnom pojasu panonskog područja, pa je

karakteriziraju tri reljefna područja: na srednjem dijelu ravničarski, a južni i zapadni su

brežuljkasti s gorskim masivima. Županija se nalazi u prostoru umjereno kontinentalne klime

karakteristične za peripanonski rub. Poljoprivredna zemljišta, mineralni i vodni resursi temeljni

su prirodni resursi Varaždinske županije. Županija se prostire na prostoru od 1.228 km2, što je

2,2% ukupne površine RH. Na području Varaždinske županije utemeljeno je 6 gradova i 22

općine koje predstavljaju gospodarsku, prometnu i društvenu cjelinu.

Dijelovi županije udaljeniji od autoceste,npr. naselja u zapadnom dijelu županije, zbog

slabije prometne povezanosti lokalnim cestama s navedenih pristupa autoputu, trenutno nemaju

mogućnost iskoristiti sve pogodnosti koje pruža prolaz autoceste na međunarodnom cestovnom

koridoru kroz županiju. S obzirom da je izgrađen još jedan pravac autoceste u neposrednoj

blizini, u Krapinsko-Zagorskoj županiji,od Zagreba prema graničnom prijelazu Macelj, i dalje

11

nastavak prema Mariboru, Grazu, Beču, nedostaje cesta koja bi povezala ta dva međunarodna

koridora od Varaždina, preko Ivanca do Krapine, što bi i zapadnom dijelu Županije dalo brzu

vezu sa Zagrebom.

Podravska magistrala je vrlo opterećena putničkim i posebno tranzitnim teretnim

prometom, prolazi kroz središta naselja pa tako prolazi i kroz središte stambenog dijela grada

Varaždina, što usporava promet.

2. GASTRONOMSKA PONUDA KAO BRAND U RAZVOJU

UGOSTITELJSKE PONUDE VARAŽDINSKE ŽUPANIJE

Najnovija kretanja u svjetskom turizmu idu snažno usmjerena prema bijegu od masovnog

turizma, od grupnog prema pojedinačnom. U okviru toga ima puno razloga da se zahtijeva

priznavanje domaće kulture i njezino dosljedno i svestrano uključivanje u turističke ponude. To

se podjednako odnosi na ukazivanje na povijesnu, prirodnu i kulturnu baštinu, kao i na

upoznavanje s posebnostima kraja u pogledu graditeljstva, obrtništva, domaćeg umjetničkog

stvaralaštva, te ponude domaćih jela i specijaliteta koji bi trebali biti posebno naznačeni na vrhu

jelovnika svakog ugostiteljskog objekta.

Varaždinska županija iz godine u godinu postaje sve značajnija turistička destinacija. Aduti

su još uvijek gotovo nedirnuta priroda, naglašavajući svakako bogatstvo pitke vode i na prirodan

način proizvedene hrane i šarolikost krajolika. Sve su to bitni faktori koji privlače turiste, a kojih

je danas u svijetu sve manje.

Suradnja lokalnih proizvođača hrane i pića s lokalnim restoranima, važna je u smislu

promocije domaćih proizvoda, uz naravno, inzistiranje na kvaliteti. Na taj način mnogi proizvodi

12

puno brže i lakše postaju izvozni brand, a gastronomija i restoraterstvo, prepoznatljivi i

originalni.

Ne treba nikako zaboraviti da gastronomija u Varaždinskoj županiji ima dugu tradiciju, na

kojoj počiva i njegova respektabilnost. S obzirom na temelje, gastronomiji se otvaraju nebrojene

perspektive i zbog činjenice da tržište restorana nije još ni blizu zasićenja, a s obzirom na

nadolazeće trendove prehrane, potrebno je samo više kreativnosti, novih ideja, fleksibilnosti,

stručnog osoblja i sve više orijentacije na autentičnu gastronomiju.

2.1. Temeljna obilježja gastronomije kroz povijest

Prostor Varaždinske županije karakterizira čisti etnički, etnološki i etnografski sastav,

karakterističan govor, narodni običaji kao i osebujan mentalitet. Povijest ove regije obiluje

bogatstvom kulturnog blaga jer je jedna od rijetkih koja na tako malom području ima čitavo

bogatstvo dvoraca, kurija i perivoja. Ta feudalna prebivališta nisu građena za obranu, već za

tipični barokni način života. Oko dvoraca namjenjenih stanovanju grade se gospodarske zgrade,

umjetna jezera, ribnjaci, perivoji s klupama, fontanama zdencima isl. Uz te dvorce uvijek je osim

perivoja bio i kuhinjski vrt s drvećem, grmljem, cvijetnim gredicama i povrćem.

Ti dvorci vezani su za mnoga imena kulturnog i političkog života te su bili rasadnici kulture

ukojima su djelovali umjetnici , čitala se poezija, održavali se koncerti, razne svečanosti i zabave.

Bogatstvo i ljepota feudalnih dvoraca bila je jednaka i grofovskim jelovnicima o kojima je kmet

mogao samo sanjati opterečen teškim porezima. „Na raskošnim stolovima grofovskih zabava

nalazio bi se pečeni odojak s mladim lukom, salata od matovilca, salata od graha s bučinim

uljem, prženi šaran, mladi som na paprikaš, zec na ražnju, pečeni purani, razni kolači i druge

delicije“1. Stol seljaka nudio je u to vrijeme prežganu juhu, žgance s mlijekom ili čvarcima, sir s

1 Nadvornik, Z. I Večerić, S. : Zebrane jestivine Hrvatskog zagorja, Turist komerc, Zagreb 2001.

13

vrhnjem, razna variva od graha, kiselog zelja ili repe. Tek za vrijeme blagdana ili nekih

značajnijih radova na stolu bi se našlo neko mesno jelo i malo bogatiji jelovnik od svakodnevnog.

Sve to se oslikava na današnjim specijalitetima. I upravo ove činjenice i emocionalni

povratak jelu daju izuzetne prednosti jer kulinarska baština ove županije obiluje različitostima, a

temelj joj je u „umjetnosti siromaštva“, umjetnosti koja je od jednostavnih i običnih domaćih

namirnica pripremala izuzetno bogatu paletu jela.

2.2. Autohtona jela kao dio turističke ponude

Tradicionalna jela proizvodi posebne kvalitete na području Varaždinske županije,

pripremljeni po staroj recepturi baka i posluženih u autohtonom ambijentu garancija su

tradicionalne kvalitete. Plemićke gozbe oslikavaju se na današnjim specijalitetima, poput purice,

guske ili patke s mlincima ili nadjevene heljdinom kašom, nezaobilazne kotlovine ili na

štrukljima. Kruh se uglavnom peče od kukuruznog, ječmenog ili heljdinog brašna, jela od

tjestenine mliječnih proizvoda, kao i mnogo povrća, poput graha, krumpira, kupusa, često

pomijšanog s mesom u juhu, salate, kao što su sviježi krastavci s kiselim vrhnjem i češnjakom,

zelena salata, rajčica, paprika i luk, temeljni su predstavnici tradicionalne hrane po starim

recepturama.

Varaždinska županija ima bogatu gastronomsku baštinu i tradiciju koja predstavlja identitet

ovoga kraja, a autohtona i tradicijska jela dio su turističke ponude.

Varaždinski klipići pecivo od žitnog brašna koje je danas prepoznatljivo i diljem Europe.

Tradicionalni Varaždinski klipić zaštićeni su zakonom i postali su tradicijski hrvatski proizvod.

Štrukli su nadjeveno vučeno tijesto, a mogu biti raznih vrsta: slani, slatki, kuhani, pečeni, sa

svježim kravljim sirom, bučnicom, repom ili jabukama, a preliveni su kiselim vrhnjem. Zlevka je

14

tradicionalni kolač koji može biti različitih vrsta. Najčešće se radi sa svježim kravljim sirom i

vrhnjem.

Tradicionalno zagorsko jelo, koje se posebno priprema za vrijeme Božićnih blagdana.

Zagorski puran (purek z Bednje) jedina je autohtona vrsta u Hrvatskoj. Ti se purani proizvode na

vlastitim seljačkim gospodarstvima prema načelima tradicijske poljoprivrede. Pasu se na

otvorenom, slobodno se krećući po zagorskim bežuljcima i livadama. Rastu polagano u skladu s

prirodnim ritmom, zbog čega postižu izvrsnu kvalitetu mesa.

Varaždinsko kiselo zelje koristi se kao prilog, salata ili se od njega rade glavna jela (sarma).

Devenice (krvavice) i čvarci rade se od svježe krvi uz dodatak kuhanih i sitno narezanih ili

samljevenih iznutrica, kuhane svinjske glave, kuhane hajdine kaše, luka, soli, bibera i pimenta.

Iz slanine (špeka) rade se čvarci. Slanina se reže na kocke i topi se u velikom kotlu. Kada

narezana slanina poprimi zlatno žutu boju, iz nje se istisne mast i dobiju se čva

Hajdina je nekada uz krumpir, bila osnovna seljačka hrana. Iz hajdine dobiva se brašno, od kojeg

se rade žganci, rezanci, štrukli i zlevanke, a iz oljuštenih sjemenki dobiva se hajdina kaša, koja se

koristi u modernoj prehrani kao samostalno jelo ili kao prilog drugim jelima

Bučino ulje proizvodi se iz sjemenki posebne vrste uljene buće.

2.3. Značaj ugostiteljsko turističkih objekata županije

Kvalitetnu turističku ponudu moguće je ostvariti koordinacijom turističkih zajednica,

putničkih i turističkih agencija i nositelja turističke ponude ( vlasnici apartmana, hotela,

ugostiteljskih objekata, organizatora događanja i dr.).

Na području Varaždinske županije nema dovoljno smještajnih kapaciteta. Slaba je

uređenost i označenost pojedinih područja županije. Obnovu i uređenje pojedinih objekata

moguće je ostvariti kroz korištenje fondova Europske Unije, donacija ili pomoću nadležnih

Ministarstava, odnosno kroz kredite poslovnih banaka ili HABOR-a. Posebno treba obratiti

15

pažnju na smještajne kapacitete, ugostiteljske objekte, izletišta, kulturno- povijesnu baštinu,

biciklističke, planinske i pješačke staze, vinske ceste i lovišta.

2.4. Gastronomija kao resurs za razvoj turizma

Pretežito ruralni prostor Varaždinske županije predstavlja jedan od značajnih resursa za

razvoj seoskog turizma. Povoljna klima i pedološki sastav tla omogućuju stanovništvu da se

bavi povrćarstvom, vinogradarstvom, stočarstvom, peradarstvom, lovom, ribolovom,

poljodjelstvom i drugim aktivnostima kojima osiguravaju sirovinske resurse za pripremanje

kvalitetnih jela. Hrana je oduvijek imala posebno značenje na ovim prostorima. Teški fizički

poslovi zahtijevali su visokokalorične obroke s dosta masnoća. Zbog potrebe za jakom

hranom jela su pretežito prigotavljana na svinjskoj masti od svinjskog mesa, peradi i nešto

manje divljači i riba.

Stvaranje pozitivnog imidža turističke destinacije izuzetno je važno jer je upravo imidž

taj koji prvi utječe na kreiranje motivacije za odabir cilja putovanja i turističkog boravka. Pri

kreiranju kvalitetne turističke ponude važno je permanentno pratiti svjetske trendove u kojima

sve značajnije mjesto imaju gastronomija i enologija. U kontekstu kreiranja kvalitetnog

proizvoda i pozitivnog imidža turističke destinacije važna je i sociokulturna dimenzija hrane,

odnosno tradicionalna jela ponuđena u tipičnim lokalnim ugostiteljskim objektima. Trend

zdrave hrane, odnosno pravilnog načina prehrane, svakim danom postaje sve značajniji u

cijelom svijetu. Mogućnost Varaždinske županije da ponudi takvu zdravu, domaću hranu

mogla bi biti jedna od najvažnijih komparativnih prednosti na turističkom tržištu.

Autohtona kuhinja dio je izrazito cijenjenog tipa prehrane, a briga za zdravlje značajan je

element u promociji te je autentična enogastronomija nezaobilazna u kreiranju kvalitetne

turističke ponude. Master plan razvoja turizma županije spominje hranu kao važan element u

16

prijedlogu kreiranja turističke ponude. Vinske ceste, kvalitetni restorani, kao i seoska

domaćinstva uključena u turističku djelatnost na najbolji način koriste bogatstvo tradicionalne

enogastronomije. Mogućnosti ekološke proizvodnje, proizvođači hrane i pića, kvalitetni

restorani i najbolja seoska domaćinstva redovito se predstavljaju na specijaliziranim

sajmovima. Uloga promocije je informativna i edukativna. Kada je riječ o promocijskim

potencijalima enogastronomije, ima još mnogo prostora upravo za ove dvije funkcije

turističke propagande.

3. ENOLOŠKA PONUDA ŽUPANIJE KAO TURISTIČKI ELEMENT

Vino je oduvijek zauzimalo posebno mjesto u životu čovjeka, mnogo se puta spominje i u

Bibliji, gdje se uz njega vezuje užitak te ga se poistovjećuje i s lijekom. Proizvodnjom tog pića i

njenim usavršavanjem čovječanstvo se bavi vrlo dugo. Sudeći prema tome otkad datiraju prve

bilješke o vinu, to je vrijeme mjerljivo u tisućama godina. Nijedna poljoprivredna kultura nije

toliko zaintrigirala čovjeka kao vinova loza.

Velika se pozornost vinu tisućljećima poklanjala i na prostorima Varaždinske županije. Tako

je to i danas kada narodna mudrost više i bolje nego ikada govori o tome kako vino doživljavaju

u najvećoj mjeri njegovi tvorci te "krivci" za sve rašireniju kulturu vina u nas, vinogradari, vinari

i podrumari. Oni danas, uz ugostitelje i sommeliere, imaju važnu ulogu u promociji hrvatskoga

vina i predstavljanju turistima, i to preko vinskih cesta kojih u županiji ima sve više i koje su

danas neizostavni dio turističke ponude. Ti su itinereri u posljednjih 15-ak godina uvelike

pridonijeli razvoju turizma.

Pokazalo se da Varaždinska županija za to ima i više nego dovoljno resursa. To je bila samo

jedna od potvrda da je projekt Vinske ceste pošao u pravom smjeru, pa je jedan od rezultata sve

učestalije svrstavanje ovdašnje gastronomske i enološke ponude uz bok one vodećih vinskih

regija u Europi.

17

U svojoj ih ponudi imaju sve vodeće turističke agencije. Izleti koji obuhvaćaju posjet vinskim

podrumima i upoznavanje vinskih cesta jednako su popularni u glavnoj turističkoj sezoni, kao i u

jesenskim i proljetnim mjesecima.

3.1. Razvoj vinogradarstva kontinentalne hrvatske kroz povijest

Dolaskom Rimljana u krajeve kontinentalne Hrvatske razvila se kultura uzgajanja vinove loze

kao i vinogradarstva uopće, o čemu govore mnoge iskopine pronađene u Krapini, Loboru i

Petrijancu. Slaveni su prihvatili i nastavili s uzgojem i širenjem vinogradarstva. Centri

vinogradarstva postaju gradska središta, samostani, crkvena središta i feudalna gospodarstva.

Crkva je vrlo značajna za razvoj vinogradarstva jer je kršćanstvo uvelo upotrebu vina u crkvene

obrede.

Vino je postalo uobičajeno piće svih slojeva naroda, a vinom se plaćao i porez. Postojanje

razvijenog vinogradarstava u ovoj regiji spominje se u Zlatnoj buli iz 1220. godine. Čitav

Varaždinbreg bio je zasađen vinovom lozom, a varaždinski magistrat svake je godine

pregledavao vino i određivao mu cijenu. Vinograde podižu gospoda i crkva, a obrađuju kmetovi.

U vinogradim a su nekada rasle breskve koje su se miješale s tropom grožđa iz čega se pekla

rakija osebujnog mirisa i okusa. Sredinom 19. stoljeća proizvodnja vina je značajna na ovim

prostorima pa se ova regija pojavljuje na izložbi vina 1857. godine u Beču, a nedugo zatim i u

Zagrebu 1864. godine.

Najpoznatije bijele sorte ovog kraja su: kraljevina, štajerska belina, plavac žuti, rajnska

graševina, brgundac, šipon, zeleni silvanac, sauvignon bijeli,a od crnih sorta: portugizac, crnina,

frankovka, brgundac crni, od novijih vrsta poznat je traminac i merlot.

3.2. Sljubljivanje jela i vina ove regije

18

Po strukturi, uz laganije namirnice te jednostavnija jela trebalo bi servirati laganija, svježija i

jednostavnija vina, moguće i pjenušava. Jela s tendencijom prema slatkom, žude za vinom s

ugodnom mekanom kiselinom, ali i za pjenušcem koji pojačava osječaj svježine. Masne

namirnice i jednostavna masna jela traže vina s nešto više kiselina. Gorkasta jela se dobro slažu s

punijim suhim vinima kojima estrakt i etanol daju i slatkasti štih. Krepkije namirnice i bogatija

jela žele nešto puniju, gušću kapljicu, s više tanina. Sočna i zamašćena jela zahtjevaju vina s

izraženijim alkoholom i taninima. Morali bi pripaziti da jelo uz koje će biti posluženo crno vino

nije jako sleno, a treba se klonite i toga da se crno vino u suhoj varijanti poslužuje uz jela sa

slatkastim okusom. Uz slatka jela najbolje će prijati i slatka vina.

Uz svježi sir ne bi trebalo posluživati vino, ali uz mladi kravlji sir jako će dobri biti kraljevina

ili graševina sjeverozapadne hrvatske. Ako je pak o riječi o kuhanoj šunki, bilo bi se dobro

opredijeliti za suhu, alkoholno nešto jaču, graševinu, s umjerenom kiselinom. A solidno rješenje

će biti i zeleni silvanac, sjeverozapadni bijeli pinot i chardonnay.Ako je npr. mladi sir posut

aromatičnim biljem ili je pak riječ o mladom ovčjem ili kozjem siru, prijat će mlađi kontinentalni

rizvanac, sviježiji sauvignon. Takav se svjež sauvignon s umjerenim kiselinama mogu

preporučiti i uz topla predjela, uz tjestenine s umacima na bazi sira i vrhnja.

Uz kuhana bijela mesa poput piletine i teletine servira se jednostavnije bijelo vino kao što je

graševina, zeleni silvanac, dok uz ista ta, ali pečena jela vrijedi servirati pošip, opolo. Doduše, i

crna vina s manje tanina moguće je servirati uz pržena ili jednostavnije pečena mesa – teletine,

svinjskih odrezaka, perad. Uz kotlete i vratinu na roštilju, te odojka s ražnja nude se jednostavna

bijela vina srednje alkoholne jakosti, kao teran i frankovka. Snažno, duže odležano i bukeom

raskošno crno vino ide isključivo sa sočnim biftekom na roštilju s umacima, sočnijim i masnijim

pečenjem, pirjanim mesom i mesom iz paca te robusnim mesom divljači, ali s jelima od graha,

tvrdim delikatesnim sirevima. Uz desert je važno da izabrano vino uvijek bude slađe od deserta

samog, a to su slatki muškati, prošek, izborne berbe, ledena vina, neke kasne berbe i sl.

3.3. Temeljna obilježja vinogradarstva i vinarstva ove regije

19

Manji dio vinogorja u ovoj podregiji smjestio se u ravničarskom dijelu poput vinograda u

Donjem Međimurju, dok se veći nalazi na brežuljkastim obroncima alpskog sustava koji do tamo

sežu i čiji najviši vrh (Mohokos) dosiže jedva 363 m/nm. Cijela je podregija pod utjecajem

umjerene kontinentalne i umjerene srednjoeuropske, odnosno klime. Najniže srednje mjesečne

temperature zraka zabilježene na meteorološkim postajama Varaždin i Klenovnik su u siječnju i

iznose od -0,7 do +0,2°C, a najviše mjesečne u srpnju i kreću se između 20,0 i 20,2°C. Srednja

godišnja temperatura zraka iznosi od 10,0 do 10,4°C, dok je temperatura u tijeku vegetacije, od

travnja do listopada, oko 16,5°C.

Za razliku od mnogih drugih vinogradarskih podregija u RH, količine oborina, koje se

godišnje najčešće kreću između 800 i 1200 mm, dobro su raspoređene, jer u tijeku vegetacije

padne i do 60% vodenog taloga. Najviše kiše padne u mjesecu srpnju, kada su i srednje dnevne

temperature najviše o čemu vinogradari brinu provodeći odgovarajuće mjere zaštite od bolesti

vinove loze

O zaštiti od tuče u intenzivnom vinogradarstvu mora se razmišljati, tim prije što dosadašnji

način te obrane, raketama nije više dopušten. Jednako tako nerijetko, ali ipak se događa da štete

nanesu i jaki vjetrovi,poglavito ako pušu kad je ljetorast mlad i krhak, pa se preporuča

odgovarajuća zelena rezidba i vezidba.

Na području Hrvatskog zagorja gorja su izgrađena od vapnenca i dolomita, a doline i nizinski

dijelovi, poglavito u Donjem Međimurju pokriveni su aluvijalnim sedimentima (šljunak, glina,

lapor). S obzirom na činjenicu da se na ovim prostorima loza uzgaja već tisućljećima, tla

pripadaju antropogenom rigosolu, podtipu vitisol, što je posljedica utjecaja vinogradara kroz unos

gnojiva i obradbu. Bez obzira na to, pretežni dio vinogradarskih tala ove podregije je siromašan

fiziološki aktivnim hranjivima,poglavito je slaba opskrbljenost s fosforom, a i fiziološki aktivnim

vapnom. Tla su uglavnom neutralne rakcije i siromašna humusom, ali i tu postoje značajne

razlike od položaja do položaja, pa će vinogradari u interesu kvalitetne proizvodnje biti prisiljeni

pedološkom analizom utvrditi koju vrstu i količinu gnojiva valja tlu dodati.

Govoreći o tlima i utjecaju čovjeka na njegovo stanje rečeno je da je ta tradicija stara

nekoliko tisućljeća, što se može potkrijepiti i pisanim dokumentima.

20

3.4. Vinske ceste u turističkoj ponudi županije

Ljude ovoga kraja karakterizira gostoprimstvo koje ima korjene još u staroslavenskoj tradiciji

po kojoj je gost predstavljao svetinju i prema njemu se odnosilo sa osobitim poštovanjem, te mu

se iskazivala čast tako da su se pred njega iznosila najbolja jela i pića i brinulo se da mu bude

udobno i toplo.

Na pitanje kako danas gostu omogućiti da se osjeća "kao kod kuće", nameće se odgovor:

odvesti ga tamo gdje se i mi odmaramo, opuštamo, prikupljamo energiju i veselimo se s

prijateljima. To su bez sumnje naši pitomi, idilični brežuljci, prošarani vinogradima i prekrasnim

klijetima. Upravo taj slikovit krajolik s tisućljetnom tradicijom uzgoja vinove loze, bogat

vrijednim biološkim i kulturno-povijesnim osobitostima, daje izuzetnu pogodnost za razvoj

turizma.

Vinska cesta ja poseban oblik prodaje poljoprivrednih , ugostiteljskih i turističkih proizvoda

jednog vinorodnog područja na kojem seoska gospodarstva, udružena pod zajedničkim

nazivomvinske ceste nude svoje proizvode, posebice vino i rakiju iz vlastite proizvodnje uz ostale

proizvode sela. Vinske ceste čini i prirodna ljepota , posebnost okoliša kroz koji prolaze, kulturne

i povijesne znamenitosti, tradicija i posebnost vinorodnog područja.

Povezivanje vinara s pojedinih područja i vinarske udruge, stvorilo je uvjete za formiranje

vinskih cesta, koje uz dogogodišnju tradiciju vinogradarstva na ovim područjima čine iznimno

kvalitetnu turističku ponudu. „Vinske ceste krase prirodne ljepote, posebnost okoliša kroz koji

prolaze, kulturno-povijesne znamenitosti te stoljetna tradicija“2. Okosnicu takve ponude čine

kvalitetna vina te tradicionalna jela ovoga kraja s naglaskom na vrhunske mesne specijalitete.

No, da bi gost mogao popiti i pojesti, treba i ogladniti, pa se tako na vinskim cestama uvijek

može naći dodatna turistička ponuda u vidu raznovrsnih sportsko-zabavnih sadržaja kao što su

2 Gašparac- Skočić,Lj.,Bolić, J.: Hrvatska vina i vinske ceste, Golden marketing, Zagreb, 2006.

21

lov, ribolov, vožnja biciklom, šetnja, plivanje, jahanje, trčanje, razgledavanje kulturnih i

prirodnih znamenitosti, te naravno, tradicionalne pučke svečanosti i veselice.

Varaždinske Toplice najveće su i najstarije Toplice u Hrvatskoj. Jezgra gradića smještena je

na sedrenim terasama uz južnu padinu Topličke gore i spušta se u dolinu rječice Bednje. Prirodni

dar – predstavlja izdašni izvor termalne vode koji je odredio naselju položaj, dao mu ime i

uvjetovao kontinuitet obitavanja i liječenja kroz sve kulturne epohe. Temperatura vode je na

izvorištu 58° C. U III. st. pr. Krista saznajemo i ime stanovnika naših Toplica. To su Panonski

Jasi, po kojima su Rimljani ovaj gradić prozvati AQUAE IASAE. Moderno lječilište djeluje od

1820. godine. Početkom 20 stoljeća Toplice su se svrstale među uglednija srednjeeuropska

lječilišta i destinacije zdravstvenog turizma,čemu teže i danas.

Područje Vinske ceste proteže se sjeverno iznad Varaždinskih Toplica na pitomim

brežuljcima zvanim Banjščina i Martinkovec. Brdoviti reljef s mnoštvom dobrih vinogradskih

položaja i izrazito kontinentalnom klimom pogoduje dobrom dozrijevanju grožđa.

Uz podrumarenje, koje je u ovom vinogorju tradicionalno dobro, uvođenjem suvremenih

vinskih sorata danas se na ovom području postiže izvrsna kvaliteta vina. Tipično vino ovog

područja obično sadrži između 10 i 12 vol. postotaka alkohola, aromatična su, a zbog nešto većeg

sadržaja ukupnih kiselina imaju vrlo prijatnu svježinu. Vinogradi, podrumi i kušaonice na

području vinske rute mogu se obići uz gostoljubivo društvo domaćina. Biti u prekrasnom

prirodnom ambijentu i istovremeno uživati u izvrsnim vinima i tradicijskim specijalitetima

zagorske kuhinje obilježja su Topličke Vinske ceste

Općina Cestica smještena je u sjevernom dijelu Varaždinske županije, na granici sa

Republikom Slovenijom sa kojom iztvrsno surađuje, čemu je i dokaz osnivanje Turističke zone

Haloze - Zagorje. Naseljenost ovoq područja seže još u doba Kelta, a pojavu prvih naselja

uzrokuje izgradnja rimske ceste prema Ptuju.

Vina ovog vinogorja su lijepe zlatnožute boje, svježeg okusa i bogatih aroma. Treba svakako

spomenuti i naglasiti posebna vina, koja zahvaljujući kasnim ili ledenim berbama,suhi jagodni

izbor, postižu vrhunsku kvalitetu, te svojom izraženom bojom, prepoznatljivim mirisom i

okusom, osvajaju svakog tko ih kuša. Najzastupljenija su bijela vina: graševina, rajnski rizling,

22

sivi i bijeli pinot, chardonnay, sauvignon, traminac i žuti muškat. Od crnih vina, koja su manje

zastupljena u ovom kraju, tu su: crni pinot, frankovka i portugizac.

Potpuni užitak konzumiranjem vina postiže se istom kad dobar domaćin ponudi autohtonim

jelima ovog kraja, specijalitetima kao što su: meso iz banjice, sir s vrhnjem, kobasice, buncek sa

zeljem, sirni štrukli te nezaobilazna zagorska purica s mlincima. Uz to se služi i domaći kruh

napravljen od kukuruznog, ječmenog i raženog brašna. Tu su također i slastice poput štrukli od

jabuka, makovnjača, orehnjača, zlevanka i gibanica.

Općina Jalžabet zahvaljujući povoljnim prirodnim uvjetima (plodna riječna nizina uz rijeku

Plitvicu i šumom prekriveni obronci Topličke gore), te dobra prirodna komunikacija u smjeru

istok-zapad bili su idealni životni uvjeti još u predpovijesno vrijeme. U prilog tome govore

značajni arheološki lokaliteti i nalazi s ovog područja.

Upravo iz vremena razvijenog i kasnog srednjeg vijeka potječu prvi pisani izvori, koji izravno

svjedoče o uzgoju vinove loze na širem području, kojem pripada i današnji Jalžabet. Najstariji

sačuvani dokument u kojem se spominju vinogradi na području današnje općine Jalžabet potječu

iz 17. i 18.stoljeću. Radi se o popisu "gornjaka" (podložnika koji se bave obradom vinograda),

gorni listovi za pojedine vinograde, kao i svjedočanstva o kupoprodaji. Jedan takav dokumenat je

i pisana potvrda datirana 6. lipnja 1759.godine. kojom kapetan jalžabetske župe Sv. Elizabete

potvrđuje da je župnikov kmet Josip Katančić kupio vinograd od vlasnika plemićkog dobra

Jalžabet. Na osnovu sačuvanih zapisa može se sa sigurnošću ustvrditi da se vinogradi prostiru na

pitomim obroncima kojima danas prolazi jatžabetska vinska cesta, u neprekinutom vremenskom

kontinuitetu od srednjeg vijeka pa sve do danas. Sve navedeno nepobitno govori, a može se uzeti

i kao svojevrsna garancija, da su vina ovog kraja bila i ostala vrhunske kvalitete, te kao takva

zaslužuju pozornost.

4. ULOGA ENOGASTRONOMIJE U TURISTIČKOJ PONUDI ŽUPANIJE

23

Varaždinska županija konstantno ulaže u enogastronomsku scenu u kojoj su uključeni brojni

akteri teritorija, od samih proizvođača vina, uzgajivača stoke, medara, i poljoprivrednika, pa sve

do prodajnog lanca, odnosno ugostiteljskih objekata, hoteljerskih kuća, restorana, enoteka,

vinskih podruma i degustacijskih sala u uljarama, kao i specijaliziranim trgovinama tipičnih

proizvoda, koji prodire k potrošaču, degustatoru i hedonisti. S više registriranih vinara, te isto

toliko proizvođača meda i bučinog ulja, proizvoda koji se prvenstveno troše i prodaju u ovoj

županij, može se slobodno reći da je Varaždinska županija, hedonistička regija dobre

enogastronomije, koja je što se kulinarstva tiče, na tradicionalnim korijenima, ali u inovativno-

kreativnoj noti srednje i mlađe generacije kuhara, vrhunski prezentirana u zemlji i inozemstvu.

U marketing i promociju teritorija uključene su također lokalne i županijske javne i privatne

institucije, od turističkih zajednica i turističkih agencija, do županijskih agencija, ali i nacionalne,

kao primjerice Hrvatska turistička zajednica i Ministarstva turizma, te dakako sve više i

županijske i nacionalne obrtničke i gospodarske komore.

Sa kvalitetnim proizvodima kojima se predstavlja teritorij stvara se i imidž čitave regije, koja

u slučaju Varaždinske županije postaje interesantna turistima istraživačima i ljubiteljima

enogastronomije, zasebnom selektivnom obliku turizma koji donosi veće dobiti prvenstveno

domicilnom stanovništvu. Spomenimo slučaj znatno ubrzanog razvoja vina ili bučinog ulja na

teritoriju koji je brendirao kao regiju zdravog i kvalitetnog življenja uz oživljavanje poljoprivrede

u svim segmentima, kao regiju okusa, mirisa, boja, doživljaja i zvuka, destinacije.

4.1. Promocija i ponuda enogastronomskog proizvoda kroz manifestacije

Posljednjih nekoliko godina se sve više primjećuje razvoj sponzoriranja kulture. Najvidljivije je

to na primjeru različitih kulturnih festivala koji prevladavaju ovim kulturnim prostorom, i to

24

najviše u ljetnim mjesecima. Najpoznatije takve manifestacije na području Varaždinske županije

su:

Ludbreg je domaćin izložbe mladih vina koja okuplja proizvođače vina iz sjeverozapadne

Hrvatske i inozemstva. Dan centra svijeta, pučka zabava svečanosti na središnjem gradskom trgu

uz glazbene i scenske programe i točenje vina iz gradske fontane, također je manifestacija u

ludbregu kao i izložba cvijeća na kojoj izlažu vrtlari i vrtlarske udruge s područja županije.

„U Varaždinu se održava sjajni bal grada Varaždina,dobrotvorna priredba na kojoj u

ambijentu varaždinskoga kazališta posjetitelji uživaju biranom programu, ali i u gastronomskim

specijalitetima osobitim za varaždinske balove 18. stoljeća.“3 Gastrolov je međunarodno

natjecanje kuhara u pripremanju jela od mesa, divljači i šumskih plodova. Međunarodni

Obrtnički sajam je gospodarska priredba kojom se prezentiraju obrtništvo i malo poduzetništvo.

Lončarijadu označavaju susreti lončara, keramičara, etnologa, demonstracija lončarske vještine,

tečajevi lončarenja. Varaždinske povijesne svečanosti, manifestacija namijenjena prije svega

mladima i djeci. Scenski prikazi povijesnih događanja i legenda, kazališne predstave, glazbeno-

plesni programi, dječji viteški turnir, srednjovjekovne igre. Dan hrvatskog performancea,

cjelodnevni je maraton performansa ulicama grada uz sudjelovanje suvremenih domaćih i

inozemnih autora. Špancirfest.festival je uličnih šetača, kazališni programi, klasična etno i rock,

povijesni i suvremeni ples, prezentacija starih zanata, ali i tradicionalnih jela i kolača, ulični

zabavljači i svirači, kostimirane povorke, glumci, akrobati, šetači. Varaždin je deset dana mjesto

veselja i zabave u kojemu se izmjenjuju pjesma i smijeh, a zabava traje sve dok se "šetači" ne

umore.

Varaždinske barokne večeri, festival barokne glazbe, brojni koncerti domaćih i inozemnih

solista i ansambala u prostoru Varaždinske katedrale i koncertnim prostorima grada.

Međunarodni sajam Pridoda, lov, ribolov i turizam predstavlja manifestaciju s nizom zanimljivih

sadržaja vezanih uz zaštitu prirode i boravka u prirodi, izložba gljiva, ljekovitog bilja

streličarstvo, demonstracija.

U Cvetlinu se svake godine održava međunarodni Festival etno glazbe uz sudjelovanje

dvadesetak glazbenih sastava, pučka zabava uz ponudu domaćih specijaliteta.

3 Klarić, Z. : Sustav obilježavanja i interpretacije turističkih atrakcija Varaždinske županije, Institiut za turizam, Zagreb 1999.

25

Jalžabet je domaćin Šlinganih dana, pučke svečanosti s prezentacijom starih običaja, autohtonih

jela, smotra tamburaških sastava i folklora.

U Varaždinskim toplicama održavaju se dani barokne kuhinje, a predstavljaju gastronomski

program s posebnom ponudom jela pripravljenih po receptima iz 18. stoljeća.

Lepoglava organizira međunarodni festival čipke, čipkarske radionice, izložbe i

demonstracije, zabavni sadržaji, sajam starih obrta uz njihovu prezentaciju i ponudu jela

lepoglavskoga kraja.

Vidovec je domaćin zeljarijade,pučke zabavne svečanosti s prezentacijom starih običaja,

plesova i tradicije pučke kuhinje, posebno umijeća pripravljanja jela od zelja, natjecanja u

pripremanju jela od zelju u kotliću, zabavna natjecanja za posjetitelje, izrada najduže sarme na

svijetu.

4.2. Ponuda autohtonih jela i vina u ugostiteljskim objektima

U neprestanoj utrci s vremenom i modernim načinom života u rijetkim trenucima smiraja i

ugode jedino nas tradicija vraća za stol i ukazuje nam pravilan put do istinskih vrijednosti.

Kvaliteta restorana, koliko god on moderan i kreativan bio, ovisi o njegovoj ravnoteži između

prepoznatljivog bakinog okusa i mirisa te suvremene art culinaire skulpture.

Upravo na tim temeljima restorani Varaždinske županije grade svoju riznicu mirisa i okusa.

Maksimalna iskoristivost svježih domaćih namirnica netom probranih na varaždinskom placu ili

na nekom seoskom domaćinstvu puno kuharske mašte garancija su dobrog obroka.

Gastro ponuda ugostiteljskih objekata županije bazirana je na autohtonim jelima i pićima koji

su, između ostalih specifičnosti, kreirali prepoznatljivost ove regije. Geografski je položaj

uvjetovao orijentiranost većeg dijela stanovništva na poljoprivredu, stočarstvo i vinogradarstvo

stoga su ugostiteljske ponude bazirane na tradicionalnim specijalitetima. Uz autohtona jela,

ugostiteljski objekti nude i jela koja nisu izvorna ali su se s vremenom udomaćila, čevapčići i

ražnjići, mljeveno meso uz koje se najčešće konzumira prženi krumpir. Kulinarska ponuda ovisi

26

o godišnjem dobu i sezonskim namirnicama kada se pripremaju prigodna jela, a osim domaćih

nude se i specijaliteti internacionalne kuhinje.

4.3. Običaji i jela ove regije vezani uz svetkovine

Kultura življenja i stvaranja na ovom području vrlo je stara i ostavila je značajan trag u

kulinardtvu. Gotovo da svako naselje ima svoju posebnost, svoju specifičnost jela i vina,. Jala

koja su se nekad pripremala za svski dan bila su jednostavnija i skromnija, za rszliku od onih

koja bi se pripremala za vrijeme žetvenih, odnosno poljskih radova ili crkvenih ili drugih

svetkovina. Jela bi se najčešće pripremala u zemljanim posudama.

Prilikom posebno svečanih običaja, kao što je svadba , poljski ili žetveni radovi, marzinje,

Badnjak, Božić i Nova godina pripremalo se obilje raznih jela, koja su ujedno predstavljala

bogatstvo domaćina koji bi ih priređivao. Za vrijeme raznih poljskih radova hrana je morala biti

„jaka“, sastojala bi se od juhe, raznih mesnih jela, priloga i kolačaa, a pilo se uglavnom vino.

Između obroka za vrijeme rada jeo bi se špek i kruh, a pilo bi se vino i rakija. Martinje, slavlje

dobrog vinskog uroda, odnosno „krštenje mošta u vino“, narodni je običaj popraćen šaljivim

stihovima i pjesmom. Od jela bi se, za tu prigodu, pripremala utovljena guska s mlincima, kupus

sa slaninom i pečeno kestenje.

Kako je na Badnjak propisan post i nemrs, za taj dan bi se pripremala posna jela kao što su

posni kuhani ili pečeni krumpir, grah salata, trena kaša u juhi, juha od bučinih koštica, suhe

šljive, suhe jabuke, orasi i lješnjaci. Unošenjem slame , na Badnjak, prestajao je post, a poslije

polnočke jele bi se krvavice, hladentina, pečene pure, guske ili patke, svinjsko pečenje, krvavice,

mlinci, dinstano kiselo zelje sa suhim mesom i kolači od sira, oraha, maka ili rogača.

„Na Novu godinu u seljačkoj kuhinji nije bilo posebno svečanog jelovnika za razliku od

stanovnika većih gradova, mjesta ili novogodišnjih zabava u palačama ili dvorcima odakle

27

zapravo i potječe običaj bogatih stolova za novogodišnju noć, na kojima bi se nalazili pečeni

odojci iz krušne peći, prženi šaran, zec na ražnju, divlje patke, pečeni purani najraznovrsniji

kolači, a za otrežnjenje u sitnim satima plučica na kiselo ili vinski gulaš.“4

Cvijetnicom započinje tjedan prije Uskrsa, običaj kojim se željela prenijeti nova životna

snaga na život i dom. Uskrs je je poseban vizualni doživljaj na ovom području, jer se na

brežuljcima pale krijesovi. Pripramala se kuhana šunka ili neko drugo suho meso sa hrenom.

Jaja, pečena perad, a od kolača pleteno okruglo pecivo s umetnutim jajem u sredini, dizani kolač

od oraha, maka ili sira te tanka ili prosta gibanica.

4.4. Turistička razglednica Varaždinske županije

Županija se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske između. Površinom je jedna od manjih

županija ( 1.228, km2 ) ali ima veliko demografsko značenje jer je gustoćom stanovnika od 115

stanovnika/km2 iznad republičkog prosjeka koji iznosi 84 stanovnika/km2, te je uz Međimursku i

Krapinsko- zagorsku županiju najgušće naseljeno područje Republike Hrvatske.

Županija se ističe slikovitim pejzažem, a rijetka su područja koja se na tako malom prostoru

mogu pohvaliti tolikom koncentracijom spomeničke baštine. Najzastupljenije djelatnosti prema

ukupnom prihodu su prerađivačka djelatnost sa 40%, trgovina sa 27%, te građevinarstvo sa

15,17%, dok je djelatnost hoteli i restorani iznosila tek 1,67%. Unutar te djelatnosti je poslovalo

45 poduzetnika sa 540 zaposlenih osoba i prosječnom mjesečnom neto plaćom od 3.145 kuna.

Ukupan broj dolazaka je iznosio 55.147 gostiju, te je ostvareno 141.792 noćenja i to najvećim

dijelom u hotelima (74,07%).

Turizam na području Varaždinske županije ima dugu tradiciju, te je za gospodarstvo važniji

od onoga što prikazuju samo brojke jer se turističkom ponudom županija kvalitetnije promovira

ostalim regijama i državama. Do sad se turizam županije većim dijelom svodio na jednodnevne

izlete. Budući da je turizam pokretač svih ostalih gospodarskih djelatnosti, nužno je stvoriti

kvalitetnu ponudu koja bi privukla turiste i omogućila korištenje resursa tijekom cijele godine.

4 Nadvornik, Z. i Večerić, S. : Zebrane jestivine Hrvatskog zagorja, Turistkomerc, Zagreb 2001.

28

Varaždinska županija posjeduje kvalitetnu osnovu za razvoj turističke djelatnosti koja

odgovara njezinim prirodno-geografskim i kulturno-povijesnim uvjetima. Najzastupljeniji su

kulturni, vjerski, ruralni i toplički turizam.

Brojni dvorci, muzeji i nalazište predstavljaju relevantne kulturne turističke atrakcije. Uz

Županiju se također vežu i mnogi povijesni događaji, znamenitosti ili poznate osobe koji su važni

na nacionalnoj i na međunarodnoj razini. Ponuda vinskih cesta i seoskog turizma trebala bi imati

sve veći značaj u ukupnoj turističkoj ponudi.

Nacionalno svetište Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu je duhovno središte Hrvatske, te uz

Crkve i mnoge druga svetišta predstavlja vjerski turizam.

Kvalitetni termalni izvor u Varaždinskim Toplicama, kulturno- povijesna baština i prekrasna

okolina predstavljaju osnovicu turističke ponude Varaždinske županije.

Na sjeveru Hrvatske, na nevelikom gorskom i bregovitom području Ravne gore, Kalnika i

Ivanščice, s čijih se strana šume, livade i vinogradi pretapaju u ravnjak Panonske nizine, prostire

se Varaždinska županija. Protkale su je njena os rijeka Drava, s rječicama Bednjom i Plitvicom te

mnogim potocima koji se spuštaju s bregova, a u nekima od tih voda kotrljaju se i svjetlucaju

komadići ahata i poneko zrnce zlata.

Kraj je to u kojem razigrani oblaci naglašavaju valovitost brežuljaka i gdje jata kuća oko

crkve i zvonika, dvorci i kurije u rafiniranom spokoju osame, a na raskrižjima ljupke kapelice i

raspela ljudskih razmjera oponašaju one točkice zlata u dravskom pijesku. I gdje se slika istoga

mjesta dramatično mijenja: suncem obasjana livada s mnoštvom skromnoga cvijeća kojemu se

pridružuju raskošni irisi i orhideje pruža sasvim drugi prizor u zimsko predvečerje, kada modar

snijeg poput toplog pokrivača zagladi krajolik i utopli ga za noćni počinak.

Povezujući konce vjetrom uzvitlanih zmajeva, glazbom, pjesmom, tekstom i slikom

obuhvaćajući sve to čudo života, umjetnici ovoga kraja kao tajna zajednica čuvara šifri prevode

slike, zvuke i mirise krajolika u doživljaj zavičaja, u začarane prizore dječjih slikovnica,

izmišljene da djetetu pred san ponesu maštu. A sve je tu stvarno i prisutno.

Čarobni brijeg u daljini je počelo ljudskih sanja, obrub svijeta u kojem vrijeme i prostor i sve

što se događa poprimaju značenja uzvišenija od svakodnevice.

29

ZAKLJUČAK

Svaka nacionalna kuhinja odraz je uvjeta života, geografskih i klimatskih uvjeta, povijesnih,

socijalnih i kulturnih zbivanja, običaja i sklonosti. Pojam nacionalna kuhinja označava specifičan

skup svih kuharskih tehnika, načina kompozicija namirnica i drugih kulinarskih običaja

ustaljenih tijekom višestoljetnog razvoja. Svaka samosvjesna nacionalna kuhinja pored

nostalgičnih osjećaja, ima i praktični značaj, jer čini temelj suvremene kuhinje i izvor je

kreativnosti u kuharskom umijeću. Zato je u današnjim uvijetima globalizacije i integriranja u

Europsku uniju gastronomija nezaobilazna u očuvanju tradicionalnih vrijednosti.

Umijeće prigotavljanja i raznovrsnost autohtonih i tradicionalnih jela danas su najbolja

turistička pozivnica. Vrijame ja velikih i globalnih promjena koje u prvi plan dovode regionalni

identitet, time i povećano zanimanje za lokalnu hranu. U turističkom smislu uživanje u

30

tradicionalnij hrani, pripremljenoj po domaćoj recepturi važan je dio odmora i jedan je od

osobitih doživljaja. Potrebno je tradicionalnu kuhinju značajnije promovirati i predstaviti u

turističkoj ponudi jer je kuhinja Varaždinske županije prebogata riznica raznolikosti koje će

svakom turistu pružiti vrhunski gastronomski užitak, sve to s ciljem da domaća gastronomija

postane jedan od brandova hrvatskog turizma.

LITERATURA

1. Butković, D. I Ugarković, A. : Nova hrvatska kuhinja, Profil international, Zagreb, 2005.

2. Gašparac- Skočić,Lj.,Bolić, J.: Hrvatska vina i vinske ceste, Golden marketing, Zagreb, 2006.

3. Klarić, Z. : Sustav obilježavanja i interpretacije turističkih atrakcija Varaždinske županije, Institiut za

turizam, Zagreb 1999.

4. Mačečević, Z., Todorović, D.:Enologija s gastronomijom, Školska knjiga d.d. Zagreb, Zagreb, 2005.

5. Nadvornik, Z. i Večerić, S. : Zebrane jestivine Hrvatskog zagorja, Turistkomerc, Zagreb 2001.

6. Vučetić, M. : Knjiga kuharstva, ITP Škorpion, Zagreb, 1995.

31

Internet stranice:

http://put-tradicionalne-hrane.com/index.php?content=Zelje

http://www.gastronaut.hr/regije_slav.htm

http://www.lotos-croatia.com/hr/hrvatska/2272/kuhinja-sjeverne-hrvatske/

http://www.cromaps.com/hrvatska-vina-3.html

32