gdje se kriju opasnosti

7/27/2019 Gdje Se Kriju Opasnosti

1/24

Zavod za javno zdravstvo veti ok

irovitiko-podravske upanije

Miroslav enus

inia rlas

esna erepac

opasnosti

gdje se kriju


2/24

impressum

2

bb

gdje se kriju opasnosti

rojekt socijalnog i gospodarskog oporavka na podrujima

od posebne dravne skrbi irovitiko-podravske upanije

otprojekt Mobilni tim za provedbu prevencije ovisnosti

kod kolske djece

:mr. sc. Miroslav enus, dr. med.

inia rlas, prof.

esna erepac, dipl.ped.

izdava:Zavod za javno zdravstvo veti ok

irovitiko-podravske upanije

:irovitiko-podravska upanija

m:Grati ecker, irovitica

l:4150 primjeraka

C zapis dostupan u raunalnom katalogu acionalne i sveuiline

knjinice u Zagrebu pod brojem 694306

978-953-55137-1-1

irovitica 2009.


3/24

sadra

j

3

04 sazrijevanje mladog ovjeka

05 osnovni pojmovi o ovisnosti

06 sustav suzbijanja ovisnosti uirovitiko-podravskoj upaniji

(prevencija i suzbijanje ovisnosti)

07 Centar za sprjeavanje i suzbijanjeovisnosti u irovitici i latini

07 tko dolazi u Centar za sprjeavanje isuzbijanje ovisnosti

08 program rada s klijentima u Centru zasprjeavanje i suzbijanje ovisnosti

10 to treba znati o puenju, alkoholu iostalim sredstvima ovisnosti


4/24

4

VANO?

to za mlade mogu uiniti roditelji, odgajatelji,uitelji, nastavnici?

omoi mladima da se razviju u zrele i

odgovorne osobe

omoi mladima u osamostaljivanju

tvoriti uvjete za pozitivnu komunikaciju

Komunicirati s mladima

rovoditi to vie vremena sa svojom obitelji

iti pozitivan uzor mladima

udjelovati u dvosmjernoj suradnji kole

i roditelja

sazrijevanje

mladog

ovjeka

to mladi mogu uiniti za sebe?

poznati se sa znaajkama razvojnog

razdoblja u kojemu se nalaze

samostaljivati se postupno i odgovorno

e izbjegavati komunikaciju s odraslima(posebno s roditeljima i nastavnicima)

Komunicirati s vrnjacima

rovoditi to vie vremena sa svojom obitelji

reuzimati pozitivne primjere kao vlastite

e izbjegavati kolske obaveze

prosjeni ivotni

v v

35


5/24


6/24

Struktura preventivnih aktivnosti u Virovitiko-podravskoj upaniji

sustavsu

zbijanjao

visnosti

u

Viro

vitiko-podravskojupaniji

6

Centar za sprjeavanje i suzbijanje ovisnostiZavoda za javno zdravstvo veti ok irovitiko-podravske upanije

s programiranim aktivnostima referentno je mjesto u upaniji:

- za prikupljanje i analizu podataka o stanju ovisnosti na upanijskoj razini

- za neposredni rad s osobama koje su u doticaju sa sredstvima ovisnosti

- za sudjelovanje u primarnoj prevenciji ovisnosti u suradnji s ostalim nositeljima preventivnih aktivnosti

kolski preventivni program(i) i ini programi ustanova i nadlenih tijela u upaniji(operacionaliziraju mjere i aktivnosti preveniranja i suzbijanja ovisnosti)

upanijski program(i) po resorima(programiraju mjere i aktivnosti preveniranja i suzbijanja ovisnosti)

Akcijski plan irovitiko-podravske upanije(operacionalizira dravnu strategiju preveniranja i suzbijanja ovisnosti na upanijskoj razini)

ovjerenstvo za suzbijanje bolesti ovisnosti irovitiko-podravske upanije(koordinira mjere i aktivnosti preveniranja i suzbijanja ovisnosti)

nacioala strategija(denira dravnu strategiju preveniranja i suzbijanja ovisnosti)


7/24

7

Tko dolazi u Centar zasprjeavanje i suzbijanje

ovisnosti

rizina populacija

o su osobe koje jo nisu dole u doticaj sa sredstvima ovisnosti, ali za koje se

prema njihovim psihozikim i psihosocijalnim osobinama, obiteljskoj situaciji

i ostalim rizinim initeljima moe pretpostaviti da e, kada dou u situaciju da

posegnu za sredstvom ovisnosti to i uiniti.

m

ne osobe koje sredstva ovisnosti uzimaju tek povremeno (najee

vikendom). toga se i nazivaju povremenim ili vikend-konzumentima. rovedba

preventivnih aktivnosti kod njih moe rezultirati prestankom uzimanja ili barem

smanjivanjem estine uzimanja (najee se to ogleda produljivanjem razdoblja

neuzimanja).

vc

jima je uglavnom potrebno ozbiljno ambulantno ili ak bolniko lijeenje. o su

bolesne osobe jer ne mogu rijeiti problem bez strune medicinske pomoi.

Centar

za

sprjea

vanjei

suzbija

njeovisno

sti

Centar za sprjeavanjei suzbijanje ovisnosti

u Virovitici i SlatiniVvcponedjeljkom, srijedom i petkom

od 07 do 15 sati

utorkom i etvrtkom

od 12 do 17 sati

telefon: 033 727 031 (lokal 123)

besplatni telefon: 0800 303 033

sletvrtkom

od 17 do 19 sati

telefon: 033 552 258

ak i izlijeeni ovisnicizb

zdravlja ive kratko


8/24


9/24

9

programradasklijentim

a

v clv c

odvikavanjeesti susret biteljski savjetodavni rad strojiti sustav obiteljske

podrke

eksperimentatori

ovisnici

sedmi susret nformiranje kl ijenta o vrstama sredstava ovisnosti i tetnosti

njihova utjecaja

Educiranje eksperimentatori

osmi susret oticanje klijenta da pronae alternativne (zdrave) naine

ivljenja

Motiviranje eksperimentatori

ovisnici

vrjednovanjedeveti susret rugo testiranje (test trake i sl.) etestiranje eksperimentatori

ovisnici

deseti susret rocjenjivanje ekasnosti dolaenja u Centar alorizacija rada iprocjenjivanje efekatasavjetovanja

eksperimentatori

90% ovisnika o tekimdrogama svoje iskustvo sa

sredstvima ovisnostizapoinje s marihuanom

najei su povodi zadrogiranje znatielja, utjecaj

vrnjaka i pokuaj da sepobjegne od problema


10/24

10

to treba znati o puenju, alkoholu i ostalim sredstvima ovisnosti

eke injenice vezane uz puenje:

uenje je bolest ovisnosti

uenje uzrokuje umiranje puaa u prosjeku

dvadeset godina ranije od svojih vrnjaka

uenje je direktno povezano s bolestima

srca i krvnih ila, te karcinomom bronha i plua

uenje uzrokuje najmanje 25 razliitih

bolesti d bolesti izazvanih puenjem u svijetu

svakoga dana umre 10.000 osoba

d bolesti izazvanih puenjem u Hrvatskoj

svakoga dana umre 35 osoba

Kod ena se pojava bolnih menstruacija

povezuje s puenjem nepuai koji su u drutvu puaa (A

EJE!!!) obolijevaju od puakih bolesti

puenjeostupak unoenja u organizam one koliinenikotina (i tisue ostalih kemijskih sastojaka)

koja osobu ini ovisnom sve dok ju ne ubije.

(iz izjave dr. G.H. rundtladnd, direktorice Z).

puenje

eli li i ti biti meu njima!?

tojet

o?

Mrsko

zaoi

ng

dza

s

pgb

zamz

ak

Kobno

zaplua

odgvr:

puenje!!!

jamsi.(

gl.kral

z17.st.)


11/24

11

puen

je

puenje je tetno

Za ZdraVLje !!!

ZaVod Za jaVno ZdraVstVo sVeti rok

K-AKE AJE

CEA ZA JEAAJE ZbJAJE

bELA ELEF0800 303 033


12/24

12

Alkoholiziranost ima razliita stanja:pripito stanje

(mala koliina)

opijenost

(srednja koliina)

teko pijanstVo

(velika koliina)

akutno pijano

stanje

azgovorljivost

i nekritinost

prema vlastitimsposobnostima

manjena

funkcija mozga

i uspavljujuiuinak

Gubitak svijesti,

zatajenje disanja

i smrt

rivienja

i gubitak

kontakatas okolnim

svijetom

eke injenice vezane uz alkohol:

Alkohol ima isti uinak kao i psihoaktivne tvari

koje mijenjaju duevno stanje osobe

osljedica zlouporabe alkohola je pojavaalkoholizma

Alkoholiar je osoba koja prekomjerno pije alkohol

jer bez njega ne moe

Alkoholizam dovodi do psihikih, tjelesnih i

drutvenih poremeaja

zimanje alkohola uzrokuje: drhtanje, bolove

u tijelu, strah, znojenje, napetost, lupanje

srca, povienje krvnog tlaka, greve uelucu, poremeaje pamenja i uenja, teka

psihijatrijska oboljenja (psihoze), smanjenje

mozgovnog tkiva, upale ivaca, nemogunost

stajanja i hodanja, cirozu (oteenje) jetre,

oteenje guterae, eluca i crijeva, a sve je to

uglavnom neizljeivo

Alkoholiziranost dovodi do odumiranja ivanih

stanica u mozgu, oteenja probavnog sustava,oteenja jetre, zaepljenja krvnih ila to moe

dovesti do infarkta ili modanog udara

alkoholistra i bezbojna tekuina, lako zapaljiva,

osebujnog mirisa i okusa, a rezultat je vrenja uz

pomo gljivica iz eera.alkohol

uHrvatsk

zabranje

notoenj

e

alkohola

osobam

a

kojesu

mlaeo

d

samast

gda.

Zadjecuim

lade

kojisejo

razvijaju

nijedopustivo

Ekonzu

mirati

alkoholnapi

a.


13/24

13

alkohol

ZbJEGAAJE

aLkoHoL !!!ajnoviji trend meu

mladima je tzv. binge

drinking, pojava u kojoj

je cilj napiti se i to brzo

(u to kraem vremenu

popiti to veu koliinu

alkohola), pa se u roku

od pola sata strusi pola

litre do litra estokog

pia.

bELA ELEF0800 303 033


K-AKE AJE

CEA ZA JEAAJE ZJAJE

Alkohol mijenja prijenos informacija izmeu

neurona koji su prisutni u cijelome mozgu


14/24

14

DROGE TIPA KANABIS

romjena kemijskih procesa (promjene crvene boje) u vanom dijelu

mozga, tzv. bazalnim ganglijima nakon puenja marihuane

ostalasredstvaov

isnosti

marihuanaZelenkasta ili smeesiva mjeavina suhog

nasjeckanog lia, stabljike, sjemena ili cvjetova

biljke ndijska konoplja. argonu se naziva:

ia, gras, trava, mara... adri psihoaktivnu tvar

HC (tetrahidrokanabinol) koja izaziva ovisnost

i tetno djeluje na zdravlje. Marihuana izaziva

nemir, nesanicu, gubitak apetita, poremeaj

tjelesne temperature i drhtanje tijela, a tetnost

se pojaava uz alkohol.

haiadri HC kao i marihuana, ali je u drugaijem

obliku. ajee je u krutom obliku. Meutim,

jednako je tetnoga djelovanja.

ZnaCi upoZorenja: proirene zjenice,

zakrvavljene oi, priljivost, stanje slino

laganom pijanstvu, promjena boje glasa, gubitak

motivacije za rad, bahatost.

Kronina

uporaba

marihua

ne

zaglup

ljuje

btssm

a

sposobnostu

enja

ipamenj

a.


15/24

15

HALUCINOGENE DROGE PSIHODEPRESORI

heroine pri prvom uzimanju moe dovesti do

prestanka disanja JEK E G!!! ijekom

uzimanja gubi se sposobnost uenja i pamenja,

a poveava se opasnost od mogue zaraze

hepatitisom i C, te H/A-om. o je prah

prljavobijele ili ukastosmee boje.

ostali psihodepresorio su sedativi, morn i kodein koji su inae

lijekovi i ako se zloupotrebljavaju takoer mogu

dovesti do opasnog navikavanja i ovisnosti.

ZnaCi upoZorenja: uske zjenice, drhtanje,

curenje nosa, proljev, usporenost, pospanost,

ubodi na rukama, gubitak interesa, neodgovorno

ponaanje, poveana potranja za novcem.

LSDajea halucinogena droga koja se jo naziva

i GM LLA jer izaziva halucinacije

(osoba uje glasove i vidi likove koji u stvarnosti

ne postoje) ili deluzije (likovi iz okoline se

doivljavaju iskrivljeno, kao udovita ili

deformirane maske). soba gubi kontakt s

okolinom. akon ponavljanja uzimanja ovih

sredstava iskustva su sve loija, a oni koji ih

uzimaju naknadno i bez ponovljenog uzimanjabivaju pod njihovim utjecajem (ash-back).

ajee je u obliku natopljenih papiria.

ZnaCi upoZorenja: proirene zjenice,

halucinacije (esto vrlo rune), ponaanje slino

ludilu, oteana komunikacija, nepovezan govor.

ostala

sredstva

ovisnost

iovisnici loe izgledaju (droga uzrokujehormonalne promjene), a zubi su imtruli (droga anestezira bol pa nema

upozorenja za karijes)


16/24

16

legalno proizveden heroin (hors) pun je neistoa (laktoza, cement,

metalne strugotine...)

ostalasredstvaov

isnosti

zimanje injekcijama zdrueno je s konim infekcijama i prijenosom

smrtonosnih zaraznih bolesti hepatitis i C i H/A


17/24

17

ostala

sredstva

ovisnost

i

Kemijske promjene u mozgu osobe pod utjecajem opijata

(promjene crvene boje)

pijati uzrokuju trajne organske promjene neurona na slici dolje

desno prikazani su deformirani, skvreni neuroni

promjene na tjelesnom ipsihikom planu koje prate

drogiranje esto sunepopravljive


18/24

18

kokain

ostalasredstvaov

isnosti

PSIHOSTIMULANSI

Kokain pojaava izluivanje neurotransmitera dopamina iz tzv.

dopaminskih neurona

onovljena zloupotreba vodi k ovisnosti

(kokainizam), pa se droga mora uzimati da bise otklonili neugodne apstinencijske smetnje

nesanica, drhtanje, razdraljivost, napetost

i nemir, tmurno, depresivno raspoloenje i

sklonost samoubojstvu. onovljene konzumacije

teko oteuju srce i krvne ile.

a kokain se ne razvije tolerancija, ve

preosjetljivost i mala doza uzrokuje burnureakciju, pa i smrt.

reosjetljivost je ukriena s amfetaminom.

Kokain dovodi do zatajenja srca (sranog udara)

ili modanog udara. o je prah uglavnom bijele

boje.


19/24

19

ostala

sredstva

ovisnost

i

Amfetamin i srodni spojevi rade na isti nain pojaavaju izluivanje

neurotransmitera noradrenalina iz tzv. adrenerginih neurona

ZnaCi upoZorenja: proirene zjenice, estomrcanje, euforija, slab apetit, viak energije,

nesanica, pogrena slika o stvarnosti.

ostali psihostimulansi obliku su praka ili tableta (amfetamin ili

speed).

sva sredstva ovisnosti

oteuju mozak

nzma

t

zat

tablt

kvam

rsa

lijenik.


20/24

20

ostalasredstvaov

isnosti

Ljepila, boje, sredstva za ienje, osvjeivai

prostora, pojedine vrste olovaka za

oznaavanje (markeri), sprejevi za kosu,

punjenja za upaljae, benzin za ienje ili

motorna vozila i slina sredstva koja, kada se

udahnu, vrlo brzo uzrokuju osjeaj opijenosti,

poput onog od alkohola ve su tvari L E. Mogu uzrokovati

tzv. naglu smrt zbog snifanja zbog oteenja

srca, kemijske opekline, smrtonosna

oteenja jetre i krvnih stanica

hlapljive tvari

i aerosolirlo su E (ljepila

i slino) i mogu izazvati

M zbog oteenja srca,

zatim izazivaju kemijske

opekline, te smrtonosna

oteenja jetre i krvnih

stanica, pa i propadanjemozgovnog tkiva.

OSTALE DROGE

ropadanje mozgovnog tkiva donji

dio slike pokazuje smanjen rupiast

mozak snifera

l z ml b

lz l

vrlo je mali broj onih koji e senakon uzimanja sredstva ovisnosti

izvui bez negativnih posljedica


21/24

21

ostala

sredstva

ovisnost

i

ablete Ecstasyja koje esto sadre i kokain, heroin, L, eer, brano,

cement i sline neistoe

ecstasy

zrokuje oteenja mozga (ubija ivanestanice), halucinacije, strah i paniku. brzan

je rad srca i povien je krvni tlak to moe

uzrokovati A A! trovanja su

esta. pravilu je dovoljna jedna doza da

dovede do dugotrajnih halucinacija (tjednima

i mjesecima), straha i uznemirenosti, te je

potrebno psihijatrijsko lijeenje. rganska su

oteenja esto smrtonosna, jer naglo i jakonaraste tjelesna temperatura, izgubi se svijest,

raspadaju se miii i zakau bubrezi. nato

lijeenju, osoba umire nakon nekoliko sati ili

dana. ajee je u obliku tableta potpuno

nepoznatog kemijskog sastava.

Ecstasy ubija serotoninske neurone

(tamnija, zagasita crvena boja s puno

rupa)


22/24

22

ost

alasredstvaovisnosnosti

rohipnol posljednje je vrijeme sve vie zastupljena

droga koju kriminalci koriste kako bi zlostavljali

svoje rtve na nain da im usipaju ovu drogu upie i tako ih omame da se rtva nakon svega

niega ne sjea. vo se sredstvo naziva jo

i drogom za silovanje ili za krau ljudskih

organa.

toga je potrebno paziti to pijete kada ste na

javnome mjestu (najbolje je koristiti pie koje je

zatvoreno).

mali je broj ovisnikaspreman vratiti se u

normalan svijet

ovisnici imaju 90 puta

veu vjerojatnost smrti odnjihovih vrnjaka

ZnaCi upoZorenja (b z cy): irokezjenice, povieno raspoloenje, razdraljivost,

gubitak apetita, nesanica, suha usta i nos,

iscrpljenost i mravljenje, depresija i psihike

tekoe.

orza

maturalcim

a!!!

paztt

t

!!!


23/24

23

ostala

sredstva

ovisnost

i

poruke djece roditeljima e odbijajte me kada traim odgovore na

normalna pitanja. Ako me odbijete, vidjet ete

da u prestati ispitivati, a i informacije traiti

negdje drugdje.

emojte da moje loe navike oduzmu svu vau

panju. o me samo ohrabruje da nastavim.

emojte zaboraviti da ne mogu odrasti bez

mnogo razumijevanja i podrke; zasluena

pohvala ponekad izostane, ali prijekor nikada.

emojte mi govoriti da ste idealni i nepogreivi.

takvima je teko ivjeti.

s drogoM nikada

EMJE ZAE !!!

bELA ELEF0800 303 033


K-AKE AJE

CEA ZA JEAAJE ZJAJE

c lvrlo kasno zapaajuzm v


24/24

rojekt socijalnog i gospodarskog oporavka na podrujima od posebne

dravne skrbi irovitiko-podravske upanije

otprojekt Mobilni tim za provedbu prevencije ovisnosti kod kolske djece

9 7 8 9 5 3 5 5 1 3 7 1 1

978-953-55137-1-1

gdje se kriju opasnosti

Documents