'g_ - "- "' ('.) .. 0 'O

( ~ ),C ),C 0 . 8 -, er- j,:'. 0 z • Q

'GIT ®~mf!JJfl ~ ~@~ffi, ~@rnJ~ill®c,H~~

N a afganistanskoj nacionalnojakademiji 17. oæujka prisegnuoje prvi naraπtaj kadeta koji su

uspjeπno zavrπili pripremni teËaj, testekli pravo pohaati vojnu aka de miju.Pred duænosnicima afganistanske voj -

ske i meunarodnih snaga prisegnulo je 112 kadeta. Pripremni teËajobuhvatio je tjelesnu pripremu, osnovu pjeπaËke taktike, temeljnu upora-bu oruæja, prvu pomoÊ te uobiËajeni vojniËki dril.

SVIJET

2

LONDON

U krajinski parlament proπlog je tjedna odluËio srezati broj pripadni-ka svojih oruæanih snaga za 40 000 (30 000 vojnika i 10 000 civi-la). PostojeÊi broj od 285 000 (210 000 vojnika i 75 000 civila)

bit Êe smanjen do kraja ove godine.Takoer je zakljuËeno da Êe obvezatno sluæenje vojnog roka trajati 12mjeseci umjesto aktualnih 18. Iznimka Êe biti mornarica, u kojoj Êe rok idalje trajati godinu i pol, a odraivanje duga domovini za visokoobrazo-vane specijaliste Êe trajati 9 mjeseci.DugoroËni plan ukrajinske Vlade podrazumijeva potpunu profesionalizaci-ju do 2010. godine s ukupnim brojem od otprilike 100 000 pripadnika.

S lavljenje ratnih heroja Bri -tanci ne smatraju niti zas-tarjelim niti patetiËnim, πto

se vidi iz medijske pompe kojomje popraÊena dodjela Viktorijinogkriæa (prvog od 1969. godine kojeg su dobila dvojica Australaca za vri-jeme Vijetnamskog rata) britanskom vojniku Johnsonu Beharryju (25).Prvog svibnja proπle godine Beharry je u podruËju blizu iraËkog gradaBasre vozeÊi oklopno vozilo, unatoË tome πto je bio izravno pogoen pro-jektilima ruËnih bacaËa, spasio svoje kolege i zapovjednika. Mjesec danaposlije ponovio je sliËan pothvat, ali i bio teπko ranjen u glavu. Oporaviose i postao tek 14. æivuÊi (a 1355. ukupno) nositelj najviπeg britanskogod likovanja za hrabrost.

A meriËki zrakoplov tipa F-16 Falcon sruπio se 18. oæujka u 8:30 polokalnom vremenu nedugo nakon polijetanja iz zraËne baze Nellisu Nevadi.

Pilot, koji se sigurno katapultirao, odveden je u bolnicu u bazi, a istraguo nesreÊi preuzeo je ËasniËki odbor.Pilot i zrakoplov pripadaju 16. odredu ©kole U.S. Air Force Weapons.

P ukovnici Hilario Lagnada i Jessie Ma -rio Dosado te bojnik Reinhart Bau tis-ta, trojica filipinskih Ëasnika, suspen-

dirani su i pod istragom zbog na vodne ma-nipulacije novcem oruæanih snaga. Sumnjase da su omo gu Êili Lagnadinoj supruzi Hay -die da unovËi Ëe ko ve u vrijednosti od 51 ti -suÊe do lara, koji su bili na mijenjeni pla Êa njumedicin ske opreme. Ovaj sluËaj je posljed-nji u nizu korupcijskih skandala u fili pinskojvojsci, poËevπi od suenja bivπem na Ëel -niku OS-a generalu Carlosu Gar ciji, te ras -puπ tanja cijelog logistiËkog stoæera.

Prisegnuli buduÊi Ëasnici

P rema izvjeπÊima web stranice tiskovine TheLiberty Times, Tajvan i Singapur Êe od krajaoæujka do poËetka travnja na tlu prvoimeno-

vane dræave odræati zajedniËku vojnu vjeæbu.U vjeæbi, uz tajvansku motoriziranu pjeπaËku bojnui singapursku brigadu, topniπtvo i tenkove, na tlutajvanskog okruga Hengchun djelovat Êe i tajvanski juriπni helikopteriSuper Cobra, te singapurski Super Puma. Tajvansko ministarstvo obraneodbilo je komentirati navode. InaËe, Singapur priznaje NR Kinu, ali imabliske odnose s Tajvanom, πto potvruje Ëinjenica da Singapurci vode trivjeæbovna po strojenja na Tajvanu u sklopu zajedniËkog programa surad-nje Ope ration Hsing Kuang.Iste novine tvrde da Êe vjeæbi nazoËiti ameriËki i japanski savjetnici.

Vjeæba na Tajvanu?

Heroj Beharry

25. oæujka 2005.

Manje vojnika u Ukrajini

MANILA

TAIPEI

KIJEV

KABUL

Pripremio D. VLAHOVIΔ

LAS VEGAS

NesreÊa u Nevadi

Korupcija na Filipinima

Uloga zapovjednog informacijsko-komunikacijskog sustava

Njih trojica su roena 6. prosinca 1986. u Zagrebu. Najstariji je Josip, minutu, dvije poslije njega svjetlost dana ugledao je Marko, a nekoliko minuta kasnije i najmlai Nikola. A o kome je zapravo rijeË, saznajte u priËi koja slijedi...

Tijekom konferencije razmatraose napredak zemalja ËlanicaAmeriËko-jadranske poveljeprema NATO integraciji temeuministarska suradnjaunutar tih zemalja...

IZ SADRfiAJA

IMPRESUM

3

Nakladnik:MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE

Glavni urednik: Æeljko StipanoviÊ(zeljko.stipanovic@morh.hr) Zamjenik glavnog urednika: Vesna PintariÊ (vesna.pintaric@morh.hr)Zamjenik glavnog urednika za Internet: Toma VlaπiÊ (toma.vlasic@morh.hr)Izvrπni urednik: Mario GaliÊ(mario.galic@morh.hr)Urednici rubrika: Marija Alvir(marija.alvir@morh.hr), Domagoj VlahoviÊ

Novinari: Leida Parlov, Milenka Pervan StipiÊ, Fotografi: Tomislav Brandt, Davor Kirin,Dubravko KovaËGrafiËka redakcija: Zvonimir Frank (urednik) (zvonimir.frank@zg.htnet.hr), Ante PerkoviÊ,Predrag BeluπiÊ, Damir BebekWebmaster: Drago Kelemen (dragok@morh.hr)Prijevod: Jasenka PeπekTajniπtvo redakcije: 4568-041

Redaktor: Danica PajiÊLektor: Lidija BogiπiÊKorektor: Gordana JelaviÊ

Marketing i financije: Igor VitanoviÊ tel: 4568-699; fax: 4551-852

Pretplata:Ino zem stvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb (za: Sluæba za od nose s jav noπÊu i informira-nje), devizni raËun u ZagrebaËkoj banci 30101-620-2500-3281060. Tuzem stvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.,Slavonska avenija 2, 10 000 Zag reb, (za:Sluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje),æiroraËun 2360000-1101321302 poziv na broj165, ci jena 280,00 kn godiπnje, Molimo pret-platnike da nakon uplate kopiju uplatnicepoπalju na ad re su TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb.

Tisak:AKD Agencija za komercijalnu

djelatnost d.o.o., Zagreb, Savska 31

Naslov uredniπtva:MORHSluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje, p.p.252, 10002 Zagreb, Republika Hrvatskahttp://www.hrvatski-vojnik.hrE-mail: hrvojnik@morh.hrNaklada: 6000 primjeraka

U Ëlan stvu Eu rop skog udruæe nja vojnih novinara(EMPA)

Rukopise, fotografije i ostali materijal ne vraÊamo.Copyright HRVATSKI VOJNIK, 2004.

Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisusluæbeni stav Ministarstva obrane RH

TeËaj razvoja temeljnih sposobnosti voenja,koji se prvi put provodio u DoËasniËkoj πkoli

u Jastrebarskom, zamiπljen ja kao poËetni, inicijalni teËaj za razvoj doËasniËke

karijere kojim bi se zaokruæio kompletan ciklus izobrazbe naπih doËasnika

S t r a n a 4

S t r a n a 1 4

Glavni problem kod zapovijedanja i upravljanjaje neizvjesnost i vrijeme. Ne iz vjesnost proizlaziiz svega πto nam je nepoznato o danoj situaciji

i stvara nedoumicu koja moæe blokirati naπadjelovanja. Prikupljanjem i uporabom informa-

cija nastojimo smanjiti neizvjesnost na prih-vatljivu razinu, ali moramo prihvatiti Ëinjenicu

da je ne moæemo u potpunosti eliminiratiS t r a n a 2 1

S t r a n a 1 2

U organizaciji MarshallCentra u Skoplju odræanakonferencija zemalja Ame -riËko-jadranske povelje

Naslovnicu snimio Davor KIRIN

TJEDNIK MINISTARSTVA OBRANE

U DoËasniËkoj πkoli u Jastrebarskom proveden Ëetverotjedni teËajrazvoja temeljnih sposobnosti voenja

Tri brata blizanca na odsluæenju vojnog roka

Prema Ëlanstvu u NATO-u

- perspektive i izazovi

Uorganizaciji Eu -rop skog centra zasigurnosne studi-

je George C. Mar s hall,u suradnji s Mi -nistarstvom vanjskihposlova Republike Ma -kedonije, u Skoplju jeod 15. do 18. oæujkaodræana konferencijapod nazivom “ZemljeAmeriËko-jadranskepovelje prema Ëlanstvuu NATO-u - perspekti -ve i izazovi”. Na konfe -renciji je sudjelovalooko 80 sudionika iz ra -z nih zemalja i organi-zacija, a uz izaslanstvazemalja Ëlanica A-3sku pine - Albanije, Hr -vatske i Makedonije - uskopskom hotelu “Alek -sandar Palace” okupila

su se izaslanstva NA -TO-a i SAD-a, te pred-stavnici EU-a, OESS-ai SECI-a, kao i pred-stavnici Bosne i Herce -govine te Srbije i CrneGore, koji su bili u ulo -zi promatraËa. U hrvat -skom su izaslan stvu bilipredstavnici Hrvatskogsabora i Ure da Pred -sjed nika, Ministarstvaobrane i Glavnog sto -æera OSRH-a, ministar -stava unutarnjih i vanj -skih poslova te zdravst-va i socijalne skrbi.

BuduÊnost Kosova -potencijalni izazov

Konferenciju je u imeorganizatora otvorio za -mjenik direktora Mar -shall Centra dr. Horst

KONFERENCIJA

Tijekom konferencije razma-

trao se napredak zemalja

Ëlanica AmeriËko-jadranske

povelje prema NATO inte-

graciji te meuministarska

suradnja unutar tih zemalja,

kao i rad organizacija za

jaËanje regionalne sigurnosti

te buduÊnost Kosova kao

potencijalnog izazova u

regiji, a predstavnici zemalja

pozvanih u NATO na

Praπkom summitu 2002.

prenijeli su svoja dosadaπnja

iskustva buduÊim Ëlanicama

Sjevernoatlantskog saveza,

koje oËekuju pozivnicu na

NATO-ovom summitu

2006. godine

Ci l jev i konferenci je

4

• procijeniti trenutaËno stanje

albanskog, hrvatskog i

makedonskog napretka

prema NATO Ëlanstvu od

konferencije 2003. godine

• analizirati meuministarsku

suradnju te identificirati

probleme i predloæiti rjeπenja

za njezino unapreenje

i jaËanje

• razvijati bliæu bilateralnu,

regionalnu i multilateralnu

politiËku i obrambenu te

gospodarsku suradnju meu

zemljama partnerima i

susjednim dræavama

• razmotriti dosadaπnja iskustva

zemalja pozvanih u NATO na

Praπkom summitu

• procjeniti kako subregionalni

instrumenti - EU, OESS i

SECI - mogu unaprijediti

NATO integracije

25. oæujka 2005.

Napisala i snimila

Marija ALVIR

U organizaciji Marshall Centra u Skoplju odræana konferencija zemalja AmeriËko-jadranske poveljeU organizaciji Marshall Centra u Skoplju odræana konferencija zemalja AmeriËko-jadranske povelje

Schmalfeld, umirovljeninjemaËki general koji jeujedno bio glavni moder-ator, a potom je prigodangovor odræao ameriËkiveleposlanik u Makedo -niji Lawrence Butler, ko -jem je to bilo posljednjejavno obraÊanje na tojduænosti uoËi odlaska uBosnu i Hercegovinu.GovoreÊi o pozitivnimpomacima u toj zemlji,Butler je zakljuËio daMakedonija gazi Ëvrstimkoracima ka NATO-u, teda bi unatoË svim veli -kim izazovima koji joj joπpredstoje mogla bitimodel demokracije nazapadnom Balkanu. Ja -Ëanje demokracije, libe -ralizacija træiπta teleko-munikacija i privatizacijaprovidera elektriËne en -er gije te decentralizacijalokalne uprave i reformasudstva samo su neki odizazova s kojima se, sma-tra Butler, Makedonijatreba suoËiti, a jedan odnjih je i buduÊi statusKosova, Ëemu je posve -Êen i cijeli jedan panel.

Sudionike konferencijeu ime zemlje domaÊinapozdravila je ministricavanjskih poslova dr.Ilinka Mitreva, zaklju -Ëivπi kako je to korak kaostvarenju konaËnog ci -lja zemalja Ëlanica Ame -riËko-jadranske povelje,

kao i aspirantica za Ëlan -stvo u Partnerstvu za mir- punopravnog Ëlan stvau Sjevernoatlant skom sa -vezu. Ma kedon ski mini -star obrane Jo van Mana -sievski u svom je obraÊa -nju istaknuo da je ta po -velja izvrstan in strumentza istinsku iz grad nju po -vjerenja i razmjenu infor-macija meu zemljamapotpisnicama, ukazavπipritom na vaænost oæiv -ljavanja regionalne su -radnje, napose na podru -Ëju obrane i sigurnosti,te je na kraju poruËio dabi Balkan umjesto potro -πa Ëa sigurnosnih jamsta-va mogao postati Ëim-benik stabilnosti, dajuÊisvoj doprinos obram-benom i sigurnosnomsustavu u regiji pa i πire.

U oËekivanju NATO-ovepozivnice

Daljnji tijek konferenci-je odvijao se kroz pet pa -nela koji su se sastojaliod prezentacija pred-stavnika zemalja i orga-nizacija sudionica, a na -kon svakog panela su di -o nici konferencije po di -jeljeni u Ëetiri radne sku -pine razmatrali suprethodna izlaganja,razmjenjujuÊi ideje i nas-tojeÊi postiÊi konsenzusoko pojedinih pitanja.

Procjena napretka

prema NATO integracijinaziv je prvog panela usklopu kojega su svojavienja prvo iznijelipredstavnici zemalja A-3skupine - zamjenici mi -nistara obrane Albanije iMakedonije, dr. BesnikBaraj i Talat Dæaferi, tebrigadir Æeljko Cepanec,naËelnik MORH-oveSluæbe za obrambenupolitiku i planiranje.Potom su u ime NATO-ai EU-a procjenu stanja utom pogledu iznijelipredstavnik NATO-ovogOdjela za obrambenusuradnju GrigoriosVassiloconstandakis i dr.Duπan ReljiÊ s nje-maËkog Instituta zameunarodne i si gur -

nosne poslove. Tema drugog panela

bila je meuministarskasuradnja o Ëemu su tako -er govorili predstavniciAlbanije, Hrvat ske i Ma -kedonije. Albanska is kus -tva u tom pogledu iznioje savjetnik za ob ranu al -banskog premije ra ThimiHudhra, dok su o hrvat -skim i makedonskim is -kustvima na polju meu -ministar ske suradnje gov-orili nacionalni koordina-tori za NATO Pjer ©imu -noviÊ i Shpresa Jusufi.

Organizacije za jaËanjeregionalne sigurnostipredstavile su se u tre -Êem panelu - o Europ -

KONFERENCIJA

Ja Ëanje demokracije,

liberalizacija træiπta teleko-

munikacija i privatizacija

providera elektriËne en er gije

te decentralizacija lokalne

uprave i reforma sudstva

samo su neki od izazova s

kojima se Makedonija

treba suoËiti, a jedan od njih

je i buduÊi status Kosova,

poruËio je ameriËki vele-

poslanik u Makedoniji

Lawrence Butler

Ma kedon ski ministar obrane

Jo van Manasievski u svom je

obraÊanju istaknuo da je

AmeriËko-jadranska povelja

izvrstan in strument za istin-

sku iz grad nju povjerenja i

razmjenu informacija meu

zemljama potpisnicama,

ukazavπi pritom na vaænost

oæivljavanja regionalne surad-

nje, napose na podruËju

obrane i sigurnosti

525. oæujka 2005.

U hrvat skom su izaslan stvu bili predstavnici Saborai Ure da Pred sjed nika te MORH-a i GSOS-a, kao i

ministar stava unutarnjih i vanj skih poslova tezdravstva i socijalne skrbi

Na konferenciji je sudjelovalo oko 80 sudionika, a uz izaslanstva zemalja Ëlanica A-3 skupine te SAD-a i NATO-au ulozi promatraËa sudjelovali su i predstavnici EU-a, OESS-a i SECI-a, kao i BiH te SiCG

625. oæujka 2005.

skoj uniji govorio je nje -zin specijalni predstav -nik u Makedoniji vele-poslanik EU-a MichaelSahlin, o Orga nizaciji zaeuropsku si gurnost i su -radnju veleposlanik Car -los Pais, vo ditelj misijeOESS-a u Skoplju, a Ini -ci jativu za suradnju ju -go istoËne Eu rope pred-stavio je di rek tor njiho -vog centra ge neralAlexandru Ionas.

O svojim iskustvima uNATO integraciji govorilisu predstavnici Bugar -ske, Rumunjske iSlovenije - bivπi zamje -nik bugarskog ministraobrane dr. Velizar Shala -ma nov, bivπi dræavnitajnik i zamjenik minis-tra za rad Rumunjske dr.

Doru-Claudian Frunzu -lica te naËelnik obram-benog planiranja MORS-a Tomaæ Savπek, a kaonajvaænije poruke njiho -vih izlaganja mogli bi seis taknuti zakljuËci da in -tegracijski proces ne za -vr π ava prijamom u puno -pra vno Ëlanstvo u NATOte da su reforme koje to -me prethode jednako va -æ ne kao i samo Ëlanstvo.

Osobito zanimljivo biloje izlaganje MakedoncaSaπe Ordanoskog, glav -nog urednika magazina

Forum i direktora pro-grama Centra za strate-gijska istraæivanja i do -ku mentaciju Forum, kojije u sklopu posljednjegpanela “Potencijalni iza-zovi” govorio o bu duÊ -nosti Kosova i regional-nim konzekvencama, arasprava koja je potomuslijedila potvrdila je

generalni stav da Êe rje -πavanje kosovskog pita -nja biti, odnosno veÊ jest,goruÊi problem regije.

UoËi zatvaranja konfe -rencije predstavniciËetiriju radnih skupinapre zen tirali su zakljuËkei prijedloge sudionika tesu tom prigodom jasnoizraæena i oËekivanja as -pirantica za punopra vnoËlanstvo u Sjeverno at -lant skom savezu - po ziv -nice za ulazak u NA TOna summitu iduÊe godine.

Zavrπni govor odræalaje njemaËka veleposlani-ca u Makedoniji dr. Ire -ne Hinrichsen, a glavnije moderator na krajuzakljuËio da se konferen-cija moæe smatrati us pje -π nom samo ako svi su -dio nici njezine rezultateintegriraju u svoj daljnjirad te tako pridonesunapretku svoje zemlje usvrhu poveÊanja i jaËanjameusobne suradnje sazemljama u regiji.

Uz organizatora konfer-encije - Marshall Cen tar,s kojim Hrvatska veÊgodinama izvrsnosurauje, svakako valjapohvaliti i makedonskedomaÊine, zbog Ëije segostoljubivosti isplatilobiti gost. I kao πto seLijepa naπa moæe rekla -mirati kao “mala zemljaza veliki odmor”, tako seMa ke do nija moæe pre-poruËiti kao “mala zem -lja s velikim srcem”.

KONFERENCIJA

Su di o nici konferencije po di jeljeni u Ëetiri radne sku pine razma-trali su prethodna izlaganja, razmjenjujuÊi ideje i nastojeÊi postiÊikonsenzus oko pojedinih pitanja

Uz dvojicu govornika u sklopu panela - brigadira ÆeljkaCepaneca i Pjera ©imunoviÊa, hrvatsko su izaslanstvo dosto-jno predstavila i dvojica prezentera radnih skupina - brigadirMiljenko Crljen i ataπe Marko Horvat

O svojim iskustvima u NATO

integraciji govorili su pred-

stavnici Bugarske, Rumunjske

i Slovenije, a kao najvaænije

poruke njiho vih izlaganja

mogli bi se is taknuti zakljuË-

ci da in tegracijski proces ne

za vr π ava prijamom u puno -

pra vno Ëlanstvo u NATO te

da su reforme koje to me

prethode jednako va æ ne kao

i samo Ëlanstvo.

UoËi zatvaranja konferencije

predstavnici Ëetiriju radnih

skupina pre zen tirali su

zakljuËke i prijedloge

sudionika te su tom

prigodom jasno izraæena i

oËekivanja as pirantica za

punopra vno Ëlanstvo u

Sjeverno at lant skom savezu

,..-.1(, /~~_!,'. I MORH jllll

Vskrsna cestitha ministra Roncevica Uskrs je blagdan vjere, nade, optimizma i pobjede

zivota nad smrcu. S vjerom u Isusa Krista i pozrt­ vovnoscu hrvatskog naroda uspjeli smo ozivotvoriti san nasih predaka kroz ostvarenje slobodne i neo­ visne driave Hrvatske. Ostvarivsi taj cilj, pred nama su zadace cije ispu­

njenje iziskuje nepresusni optimizam i vjeru u zajed­ nistvo. Neka nam ono postane poticaj za jaiu. an­ gaziranost u izgradnji medusobnih odnosa, a na do­ brobit svih pripadnika Ministarstva obrane i oruza­ nih snaga. Svim djelatnicima Ministarstva obrane i pripadnici­

ma oruzanih snaga Republike Hrvatshe te njihovim obiteljima zelim sretan i blagoslovljen Ushrs. T akoder upucujem ishrene cestithe nasim pripadni­

cima, koji su u mirovnim misijama, sa zeljom da nas najveci krscanski blagdan provedu u radosti Kristo­ vog uskrsnuca.

Pohvale pripadnicima IV. kontingenta

Pripadnicima IV. kontingenta koji su se nedavno vratili iz afganistanskog glavnog grada Kabula iz mi­ sije ISAF-a, urucene su 17. ozujka u vojami "Croa­ tia" pohvalnice i priznanja za uspjesan sestomjesecni mandat. Zapovjednik Sluzbe VP-a brigadir Ivan Juric je govo­

reci pripadnicima hrvatskog kontingenta, koji su u Kabulu obavljali vojno-policijske zadace, ustvrdio da vec imamo postrojbe koje mogu provesti sve zadace u skladu s NATO-ovim standardima, te je pohvalio nji­ hove rezultate i uspjesno obavljene zadace. Pomocnik ministra obrane za upravljanje ljudskim

resursima Zeljko Gorsic rekao je da su zadace pripad­ nika IV. kontingenta bile osobaito teske, poput nadzo­ ra prvih izbora u Afganistanu te prosirenja misije iz­ van Kabula, istaknuvsi i to da su pripadnici kontin­ genta dostojno predstavili Hrvatsku u misiji,

OJI

Odsjek za tranziciju Split

Povecano zanimanje za strucno osposobljavanje U reformi oruzanih snaga RH, rea­

lizirajuci pitanja tranzicije i zbrinja­ vanja izdvojenog vojnog osoblja, sudjeluje i splitski Odsjek za tran­ ziciju. Podrucje koje Odsjek svojim radom

obuhvaca pokriva cetiri zupanije juz­ ne Hrvatske, i to: Zadarsku, Siben­ sko-kninsku, Splitsko-dalmatinsku i Dubrovacko-neretvansku zupaniju. Odsjek je smjesten u Jobovoj 8 u Splitu i cine ga voditelj, dva visa strucna savjetnika za tranziciju te strucni referent za tranziciju. Poslove informiranja, savje­ tovanja, pripremanja i struc­ nog osposobljavanja izdvoje­ nog osoblja kroz tranzicijske radionice Odsjek je zapoceo pocetkom srpnja 2003. Do kraja iste godine odrzano je osam tranzicijskih radionica koje je tada uspjesno zavrsi­ lo 60 polaznika. Tijekom 2004. odrzane su 22 tranzi­ cijske radionice s ukupno 275 polaznika te do sredine ozujka ove godine jos cetiri

HRVATSKI V8JNIK 25. ozuika 2005.

radionice s ukupno 40 polaznika, od­ nosno sveukupno je odrzano 34 tran­ zicijske radionice s 375 polaznika. Od ukupnog broja tranzicijskih ra­ dionica 21 ih je odrzano u Splitu, 7 u Zadru, tri u Sibeniku, jedan u Kninu i dva u Dubrovniku. U ozujku 2004. u zbrinjavanje iz­

dvojenog osoblja ukljucila se i Medunarodna organizacija za mi­ gracije - IOM, koja svojim programi­ ma podupire samozaposljavanje, za­ posljavanje i edukaciju. Od tada se

povecalo zanimanje za ukljucenje u tranziciju te koristenje programa po­ moci pri samozaposljavanju, pretez­ no kroz pokretanje ili prosirenje obi­ teljskog gospodarstva. Pocetkorn 2005. zapocela je realiza­

cija CARDS projekta u svrhu zbrinja­ vanja izdvojenog osoblja kroz potica­ nje zaposljevanja, samozaposljavenja i edukacije za poznatog poslodavca. Iz dosadasnjeq iskustva u radu s

polaznicima primijecen je trend po­ vecanja zanimanja za koristenje pro­

grama strucnoq osposoblja­ vanja i usavrsevanja. Rece­ no predstavlja promjenu u stavovima o potrebi konti­ nuiranog stjecanja novih znanja i vjestina zbog pove­ canja konkurentnosti na tr­ zistu rada. Iz evaluacije polaznika

vidljivo je njihovo zadovolj­ stvo pristupom, informira­ njem, savjetovanjem i poti­ cajima svih subjekata u pro­ gramu.

OzT

7

REGIONALNE INICIJATIVE

25. oæujka 2005.

J ed na od ini ci ja ti va ko ja je “udu hu” part ner stva te u skla du spro mo vi ra nim na Ëe li ma Eu ro at -

lan tskog part ner skog vi je Êa (EAPC) opro mi ca nju do bro sus jed skih od no sa,kon struk tiv ne si gur nos ne su rad nje ure gi ji jest i SEDM pro ces. Ta je ini -ci ja ti va pok re nu ta na ame riË ki pri-jedlog na mi nis tar skom sas tan kuodræa nom u Ti ra ni u oæuj ku 1996. sacil jem us pos tav lja nja pro ce sa ja Ëa njesu rad nje ze ma lja Ju go is toË ne Eu ro -pe, te Ita li je i SAD-a ka ko bi sezem lje re gi je ubr za no pri kl ju Ëi letran sat lant skim in te gra ci ja ma. »la ni -ce ove ini ci ja ti ve su: Al ba ni ja, Bu gar -ska, GrË ka, Ita li ja, Ma ke do ni ja, Ru -munj ska, SAD, Slo ve ni ja, Turs ka, aod sas tan ka u So lu nu 2000. pu no -prav ni Ëlan je i Hr vat ska. Kao pro -ma traË u ra du SEDM-a sud je lu jeUk ra ji na, dok su gos ti niz eu rop skihze ma lja (Ëla ni ce NA TO-a), Ka na da teNA TO, OESS i WEU.

Multinacionalne mirovne snage

Krov ni me ha ni zam SEDM-a je mi -nis tar ski sas ta nak ko ji se odræ a vajed nom go diπ nje. On je us mje ri vaË koti je lo na ko jem se do no se od lu ke ve -za ne za funk cio ni ra nje pro ce sa, kao icil je vi vojnog di je la pro ce sa - SEE -BRIG-a. Dru gi me ha ni zam su rad njeunu tar ini ci ja ti ve je Ko or di na cij skiod bor SEDM-a (SEDM-CC) ko jiobiË no dva put go diπ nje ras prav lja ido no si od lu ke ve za ne za dje lo va njeSEE BRIG-a, kao i one ve za ne uzbroj ne pro jek te unu tar ove re gio nal -ne ini ci ja ti ve.

Iz vr π no ti je lo za po li tiË ki nad zor iak tiv nos ti oko even tual nog sud je lo va -nja u mi rov nim mi si ja ma jest Po li tiË -ko-vojni uprav ljaË ki od bor (PMS C ) .Taj od bor ini ci jal no pred la æe od lu keo sud je lo va nju u mi rov nim mi si ja ma,a ko je su, na rav no, u nas tav ku pro ce -sa pred met od lu Ëi va nja i pot vriva -nja svih ze ma lja Ëla ni ca.

Kao do pri nos ja Ëa nju iz grad nje mi -ra i sta bil nos ti, zem lje SEDM-pro ce -sa pok re nu le su ini ci ja ti vu o ute me -lje nju mul ti na cio nal ne vojne pos troj -be ko ja bi svo jim dje lo va njem, po gla -vi to kroz mi rov ne ope ra ci je, bi la joπje dan ko rak u ja Ëa nju re gio nal ne si -gur nos ti i sta bil nos ti Ju go is toË ne Eu -ro pe. U ruj nu 1998. mi nis tri obra neAl ba ni je, Bu gar ske, GrË ke, Ita li je,Ma ke do ni je, Ru munj ske i Turs ke pot -pi sa li su spo ra zum o os ni va nju mul ti -na cio nal nih mi rov nih sna ga ju go is -toË ne Eu ro pe (MPFSEE). Spo ra zumje pred viao da se te sna ge te me ljena pos troj bi ve li Ëi ne bri ga de. Ute me -ljen je SEE BRIG - bri ga da ju go is toË -ne Eu ro pe. Za miπ l je na je kao in stru -ment meuna rod nih od no sa sa ci -ljem da ka da do seg ne po treb ne stan -dar de (po gla vi to NA TO-a) bu de upo -ra blje na u mi rov nim i hu ma ni tar nimope ra ci ja ma pod man da tom UN-a iOESS-a, a pod NA TO ili WEU vod -stvom. Ta koer, ugo vor is klju Ëu jeupo ra bu pos troj be u ope ra ci ja ma na -me ta nja mi ra. SEE BRIG Ëi ne pos troj -be se dam ze ma lja Ëla ni ca ini ci ja ti veko je rav no prav no da ju sna ge, dok suSAD, Hr vat ska i Slo ve ni ja u sta tu supro ma tra Ëa. Bri ga da je sas tav lje na is -klju Ëi vo od ele me na ta kop ne ne voj -ske, s boj nom kao te melj nom pos troj -bom. Okup lja se tek ka ko bi for mi ra -la od go va ra ju Êe sna ge za vjeæ be ilieven tual ne ope ra ci je. U vre me nu ka -da ni su an gaæ i ra ne, pos troj be se na -la ze u svo jim ma tiË nim zem lja ma.Sva ka zem lja sa mos tal no opre masvo je pos troj be, dok su sus ta vi ve zeza jed niË ka ob ve za. Tro π ko ve za jed -niË kog za pov jed niπt va sno se Ëla ni cepro por cio nal no ud je lu.

Za pre u zi ma nje za da Êa u NA TOvoenim ope ra ci ja ma pos troj ba Êetre ba ti do bi ti cer ti fi kat o ope ra tiv nojsprem nos ti. Ini ci jal nu proc je nu NA -TO je na pra vio 2004. ut vr div πi πto joπtre ba uËi ni ti ka ko bi SEE BRIG mo gao

do bi ti sta tus “spre man”, bez oz bilj nihogra ni Ëe nja ko ja su ut vrena priproc je ni. Unu tar SEDM-a se oz bilj nora di ka ko bi se ot klo ni li ti li mi ti.

SEE BRIG-a je u pro tek le Ëe ti ri go di -ne pro veo πes na est vjeæ bi ko je su zacilj ima le do seg nu ti naj vi πu ra zi nusprem nos ti mul ti na cio nal nog za pov -jed niπt va bri ga de. Hr vat ska u SEE -BRIG-u ima sta tus pro ma tra Ëa, po du -pi ru Êi na taj na Ëin rad te pos troj be.Vje ro jat no Êe ti je kom ove go di ne uza pov jed niπt vo bri ga de bi ti upu Êen je -dan Ëas nik za ve zu. Tre ba re Êi ka ko jeSEE BRIG kao gost OS-a RH i OS-aSAD-a sud je lo vao s odreenim bro -jem svo jih pri pad ni ka na inæe nje rij -skoj vojnoj vjeæ bi “Adria tic Phi blex -04-2 EN GE NEE REX”, gdje su se uv -jeæ ba va le i raz vi ja le ope ra tiv ne mo -guÊ nos ti sna ga ze ma lja su dio ni ca.

Mo gu Êe πi re nje SEDM-aIa ko je SEDM pro ces na Ëel no su -

gla san oko pri ma nja no vih ze ma ljaËla ni ca iz re gi je, u kon kre ti za ci ji pro -πi re nja do sa da su se mo gle iπ Ëi ta tiraz li ke u sta vo vi ma. Poπ to SEDM ni -je stro go us tro jen i ni je ini ci ja ti va sjas nim kri te ri ji ma za uËla nje nje, mo -gu Êe su i u bu duÊ nos ti ovak ve ne su -gla si ce. Je dan od onih kri te ri ja ko jisu za si gur no kon sen sua l no prih va Êe -ni jest Ëlan stvo zem lje as pi ran ta uPart ner stvu za mir. Jed na od onih ze -ma lja ko ja bi se æe lje la pri kl ju Ëi ti ini -ci ja ti vi je Sr bi ja i Cr na Go ra. No pre -vla da lo je miπ l je nje ko je je pri mi je -nje no i na Hr vat sku. Nai me, i Hr vat -ska se pri druæ i la SEDM-u on da ka daje pos ta la Ëla ni ca Part ner stva za mir.Pos to ji joπ ne ko li ko ide ja o pro πi re -nju, po put BiH, Mol da vi je ili Uk ra ji -ne, no, na ve de ne dræ a ve ili ne za do -vo lja va ju mi ni mal ne kri te ri je ili okonji ho vog ukl ju Ëe nja ni je pos tig nutkon sen zus. Na rav no, to ne zna Ëi dase SEDM ne Êe πi ri ti, no za to Êe tre -ba ti odreeno vri je me.

8

SEDM - ini ci ja ti va mi nis ta ra obra ne Ju go is toË ne Eu ro peJed na od re gio nal nih ini ci ja ti va ko je u svo me sa dræa ju ima ju su rad nju na po dru Ëju

obra ne, a pro mi Ëu iz grad nju pov je re nja i sta bil nos ti, jest i ini ci ja ti va mi nis ta ra obra -

ne Ju go is toË ne Eu ro pe - (South-East Eu ro pe an De fen ce Mi nis te ri al - SEDM)

Draæen JONJIΔ

U Ka bu lu dje lu je veÊ pe ta na o -ruæ a na pos troj ba vojne po li ci jeOS-a RH, tj. veÊ je pe ta ro ta ci -

ja hr vat skog kon tin gen ta u mi si jiISAF. Tre nu taË no je to ope ra ci jaISAF VII, a OS RH sud je lu ju od ope -ra ci je ISAF III, tj. joπ od ve lja Ëe2003. go di ne. U sklo pu mi rov ne ope -ra ci je ISAF kao naj ve Êa pos troj ba na -la zi se Ka bul ska mul ti na cio nal na bri -

ga da (KMNB) s vi πe od 3000 pri pad -ni ka, a unu tar nje je naj ve Êi broj pri -pad ni ka hr vat skog kon tin gen ta, ko jisu, pak, naj ve Êim di je lom pri pad ni civojne po li ci je ko ji ra de u mul ti na cio -nal noj sat ni ji VP (MNMPCOY) usklo pu KMNB-a. Osim pri pad ni kavoj ne po li ci je u HRV CON-u su i sto -æer ni Ëas ni ci ko ji ra de na vaæ nimmjes ti ma u KMNB-u i za pov jed niπ -tvu ope ra ci je ISAF, a tu su ta koer ine za o bi laz ni pri pad ni ci obav jeπ taj -nog (NIC) i lo gis tiË kog ti ma (NSE).

Na πim pri pad ni ci ma sveod go vor ni je duæ nos ti

Od sa mog po Ëet ka, ope ra ci je ISAFIII, na πe pri pad ni ke su pri pad ni cidru gih na ci ja pre poz na li kao pra vepro fe sio na l ce u oba vlja nju svog pos -

la, te su sva kom no vom ro ta ci jom pri -pad ni ci vojne po li ci je i sto æer ni Ëas -ni ci do bi va li sve od go vor ni ja mjes tau ope ra ci ji ISAF i za pov jed niπt vuKMNB-a. Jed no od tak vih mjes ta je ipre u zi ma nje za po vi je da nja mul ti na -cio nal nom sat ni jom vojne po li ci je.Ce re mo ni ja pri mo pre da je duæ nos ti(Tran sfer of Com mand Aut ho ri ty TO -CA) sta rog i no vog za pov jed ni ka

mul ti na cio nal ne sat ni jevojne po li ci je (MNMP-COY) odræa na je 20. oæuj -ka. »in pri mo pre da je duæ -nos ti je uo bi Ëa je na po ja vasva kih ne ko li ko mje se ci usvim ISAF pos troj ba ma, aliova je pri mo pre da ja za nasima la po se b nu vaæ nost, jerje od nje maË kog sat ni kaGrey e ra, do sa daπ njeg za -pov jed ni ka MNMPCOY iPro vost Mar sha la KMNB-a,duæ nost pre u zeo Hr vat,boj nik Ti ho mir Ze bec, ko jiÊe osim te duæ nos ti ob na -πa ti i duæ nost za pov jed ni -

ka 5. HRV CON-a. Ce re mo ni ja pri mo -pre da je za pov jed ne duæ nos ti odræa naje uz sve Ëa no pos tro ja va nje svih pri -pad ni ka MNMPCOY uz na zoË nostza pov jed ni ka KMNB-a turs kog bri -gad nog ge ne ra la Üm it Dün da ra idru gih vi so kih Ëas ni ka KMNB-a i za -pov jed niπt va ISAF-a.

Ovo je pr vi put da jed na zem lja ko -ja ni je NA TO Ëla ni ca pre u zi ma za po -vi je da nje nad sluæ be nom pos troj bomu sklo pu meuna rod ne NA TO ope ra -ci je. Pri mo pre da je je iπ la ta ko da jesa da veÊ biv πi Pro vost Mar shal sat -nik Grey er pre dao TO CA pa li cu za -pov jed ni ku Ka bul ske mul ti na cio nal -ne briga de, ko ji ju je po tom pre daono vom za pov jed ni ku MNMPCOY,boj ni ku Ti ho mi ru Ze becu.

Joπ od ve lja Ëe 2003. pri pad ni ci

vojne po li ci je OS-a RH u sklo puHRV CON ob na πa li su duæ nost do za -pov jed ni ka MNMPCOY i za mje ni kaPro vost Mar sha la, te za mje ni ka ilivo di te lja Od sje ka kri mi na lis tiË ke VP,mjes ta za pov jed ni ka i do za pov jed ni -ka mul ti na cio nal nih vo do va uMNMPCOY, kao i dru ge sto æer neduæ nos ti Ëas ni ka i do Ëas ni ka uKMNB-u i za pov jed niπt vu ISAF-a.

Ne djelj no ju tar nje kon di ciranjeU pos ljed njih mje sec da na u ope ra -

cio na li za ci ji no vog sas ta va za pov jed -niπt va MNMPCOY u ope ra ci ji ISAFVII, pri pad ni ci VP-a OS-a RH no mi -ni ra ni su i do bi li su mjes ta vo di te ljaOd je la pla ni ra nja, pr vog do Ëas ni kasat ni je, za pov jed ni ka 1. vo da, vo di te -lja od sje ka kri mi na lis tiË ke VP, nad zor -ni ka iz vjeπ Êa, lo gis tiË kog do Ëas ni kasat ni je te na po kon i mjes to za pov jed -ni ka MNMPCOY i Pro vost Mar sha laKMNB-a. U ovom tre nut ku u MNM-PCOY pri pad ni ci vojne po li ci je OS-aRH pok ri va ju sva vaæ ni ja mjes ta zafunk cio ni ra nje sat ni je, a kao vaæ nu Ëi -nje ni cu tre ba is tak nu ti da je za mje nikFor ce Pro vost Mar sha la (na Ëel ni kaVP-a) za ci je lu ope ra ci ju ISAF VII uza pov jed niπt vu ISAF-a ta koer Ëas nikVP-a OS-a RH boj nik Ro bert Car, πtoje is to dob no i ve li ka Ëast i ve li ka od -go vor nost za pri pad ni ke HRV CON.

Po vo dom pre u zi ma nja za po vi je da -nja MNMPCOY pri pad ni ci 5. HRVCON-a pok re nu li su ide ju ju tar njegkon di cij skog tr Ëa nja ne dje ljom u10,00 sa ti u kru gu kam pa Wa re hou se.Osim πto se ti me æe lje la obi lje æ i ti ce -re mo ni ja TO CA, kon di cij sko tr Ëa njepri je Êi Êe u tra di ci ju pri pad ni ka na -πeg kon tin gen ta. Ak ci ja je naiπ la nave li ku pod rπ ku unu tar kam pa, πto vi πei sam za pov jed nik KMNB-a bri gad nige ne ral Üm it Dün dar iza πao je i odu -πev lje no poz dra vio ak tiv nost.

9

Pre u zi ma nje za po vi je da nja je vr lo vaæ an do gaaj za OSRH,

jer je ovo pr vi put da jed na zem lja ko ja ni je NA TO Ëla ni ca

pre u zi ma za po vi je da nje nad sluæ be nom pos troj bom u sklo pu

meuna rod ne NA TO ope ra ci je

Iz Afganistana Robert MIKAC

25. oæujka 2005.

Naπ Ëasnik zapovjednik multinacionalne satnije VP-a

PETI HRV CON U MISIJI ISAF VII

Primopredaja duænosti izmeu nje maË kog sat ni kaGrey e ra i bojnika Tihomira Zebeca

Z vo ni te le fon. Kaæe, Lee mu jere kao da sam Hr vat. A on imave li kog pri ja te lja u Za gre bu.

Ho Êu li do Êi su tra? Sva ka ko sam pla -ni rao...

Fra Mah boo ba Eva ris ta sam upoz -nao u ka to liË koj crk vi St. Ja me sa uSia l ko tu. Mi sa je bi la na ur duu, alisve je sva kog tre nut ka bi lo jas no. Re -dos li jed mo lit vi je is ti. Je di no je zbordruk Ëi ji. Sa sta rin skim har mo ni jem ine ko li ko bub nje va, sa Ëe ti ri iz van red -na mu π ka gla sa i ci je lom crk vom ko -ja ih sklad nim pje va njem pra ti, at -mos fe ra se po ne kad za Pa kis tan ne u -o bi Ëa je no ra zi gra. Ni je to kao uMen de fe ri u Eri tre ji kad dva de se takbub nja ra s bub nje vi ma pri ka Ëe nim

oko pa sa kruæi kroz crk vu i di æeemo ci je do usi ja nja, kad se lju di po -vi ja ju na ko lje ni ma do bljeπ ta vog po -da i lju be ga u tran su.

Ov dje je ma lo druk Ëi je, ov dje se po -la lju di izu lo is pred crk ve jer je bi loki π no ju tro i ne æe le uni je ti bla to, a iut je caj sre di ne je uËi nio svo je. I ta kobo so no gi, u ka pu ti ma i πa lo vi ma, sto -je na onom le du od ka me na. Ov djesu æe ne zau ze le klu pe na li je voj amu π kar ci na des noj stra ni, a po red

njih na po du sje de vjer ni ci za ko jeni je bi lo mjes ta na klu pa ma. Ov djese zna re dos li jed ka ko se do bi va hos -ti ja - pr vo svi mu π kar ci, pa tek on daæe ne. Ov dje is pred vra ta sto je dvavojna vo zi la s na o ruæ a nim pa kis tan -skim vojni ci ma, a is pred crk ve osi gu -ra nje s au to ma ti ma. Kad ula zi te, pre -kon tro li ra ju vas ruË nim de tek to rom.U gra du u ko jem je aten ta tor sa mo u -bo ji ca u Shia dæ a mi ji pri je ne ko li komje se ci ubio 31 vjer ni ka, pa kis tan skavoj ska Ëu va vjer ske ob jek te. Po go to vokr π Êan ske. Ia ko u tom smis lu ni je bi -lo ni pro vo ka ci ja ni iz gre da. U mai luo svi je tu u ko jem æi vi mo, ko ji su mine dav no pos la li, iz meu os ta log sto -ji: “Ako moæ e te oti Êi u crk vu bez stra -

ha da vam pri je te, da vashap se, mu Ëe ili ubi ju, sret ni jiste od tri mi li jar de lju di ovo gasvi je ta”.

Ka to liË ka za jed ni ca uPu nja bu

Otac Mah boob je stu di raofi lo zo fi ju u Ka ra chi ju, teo lo gi -ju na Fi li pi ni ma, pri pre maodok to rat Ëe ti ri go di ne u Ri mu,go di na ma bo ra vio u Eu ro pi,Aus tra li ji i Azi ji. Pos ljed njihde se tak go di na pro po vi je dapo pa kis tan skim gra do vi ma.Zad nje dvi je go di ne æup nik jeov dje u Sia l ko tu, gdje je iroen. Pr vi pa kis tan ski ka pu -

cin, vo di telj πko le, jed no vri je mepred sjed nik Juæ no a zij ske pa ci fiË keka pu cin ske kon fe ren ci je, um jet nik,gra di telj, re pa ra tor. Ni je za bo ra viosvog ve li kog pri ja te lja fra Mir ka Ke -mi ve πa, pro vin ci ja la Hr vat ske ka pu -cin ske pro vin ci je, s ko jim je za jed nobo ra vio u Ri mu, i Ëi ja je sli ka meuos ta lim vaæ nim us po me na ma na zi -du. Od mah do one na ko joj Mah boo -ba gr li Sve ti Otac na kon do ruË ka nako ji su bi li poz va ni po je dan sve Êe -

nik iz ta daπ nje »ehos lo vaË ke, Etio pi -je, In di je i Pa kis ta na. Sa sje tom mikaæe: “Co la zio ne col Pa pa” i nas tav -lja na ta li jan skom. Sje Êa se Du brov -ni ka, Spli ta, Kar lo ba ga, Va raæ di na iZa gre ba. Uz “do bri dan” i “do bri ve -Ëer” po ka zu je po nos no fra Mir kovpo klon, hr vat ski bar jak ko ji uok vi renkra si zid u gos tin skoj so bi ko ja je ust -va ri je dan pre di van mu zej. On da go -vo ri o to me ka ko je bi ti ka to lik ov dje.U mi li jun skom gra du i okol nih tris to -ti njak ma njih mjes ta i se la æi vi sa motri ti su Êe ka to liË kih obi te lji. Raz go va -ra mo o sve mu. Mu drog Ëov je ka niπkak lji va pi ta nja ne Êe one spo ko ji ti ina sva ko Êe ima ti pra vi od go vor i od -go va ra ju Êe obraz lo æe nje ako vi di dasi za te Ëen. A ja mu Ëes to pos tav ljamπkak lji va pi ta nja. Na sva ku se do bruπa lu smi je od sr ca. I od go va ra joπæeπ Êom.

Spoz nao sam ko li ko je ja ka ka to liË kaza jed ni ca u Pu nja bu pos je ti vπi s njimpet kon vik ta, ne ko li ko crk ava, bez brojka to liË kih i pri vat nih πko la, jed nu bol -ni cu. Ve li Ëan stven po sao ra de ov dje.Za mis li te sa mo ovo, u kon vik tu u ko -jem æi vi i ra di osam Ëas nih ses ta ra or -ga ni zi ra na je sred nja πko la za 1200aka, svih vje ra, ukl ju Ëu ju Êi i dje cuvi so kih pa kis tan skih Ëas ni ka. U sklo -pu sva kog sa mos ta na πko la. Ili ovo -mo der nu ka to liË ku bol ni cu u ko joj seiz vo de i naj kom pli ci ra ni je ope ra ci je, iko ja moæe bri nu ti is to dob no o 400 pa -ci je na ta, vo di um irovlje ni ka pe tanboj nog bro da, ka to lik. Sa 150 lijeËni -ka, ses ta ra i os ta log osob lja. Nje go vasu pru ga, inæe njer hor ti kul tu re, od bol -ni ce je cvi je Êem, vo Êem i eg zo tiË nimbi ljem stvo ri la pre di van park.

Sna gu moæ eπ po ka za ti i kad si ma -nji na. Zna njem, kul tu rom, od mje re -noπ Êu, dos to jan stvom. Kad si ve Êi na,is tim je sas toj ci ma po treb no do da tidvi je ka ve ne æli Ëi ce ra zu mi je va nja ijed nu to le ran ci je. Sluæ i ti to plo...

1025. oæujka 2005.

Iz Indije Davor »ULJAK

Otac MahboobSpoz nao sam ko li ko je ja ka ka to liË ka za jed ni ca u

Pu nja bu pos je ti vπi s ocem Mah boo bom pet kon vik ta,

ne ko li ko crk ava, bez broj ka to liË kih i pri vat nih πko la,

jed nu bol ni cu. Ve li Ëan stven po sao ra de ov dje...

DNEVNIK VOJNOG PROMATRA»A - UNMOGIP

Autor tekstas ocem

Mahboobom

1125. oæujka 2005.

I a ko se UN-ova mi si ja MI NUR SOsma tra jed nom od naj si gur ni jih zaosob lje ko je je upos le no u njoj,

po du ze te su sve mje re opre za ka kobi se u slu Ëa ju di plo mat skog ko lap savojno i ci vil no osob lje, br zo i si gur noiz vuk lo na si gur ni te ri to rij. Ia ko dosa da ni su za bil je æe ni ve Êi in ci den tiili zna Ëaj ni je ne poπ ti va nje ugo vo raiz meu MI NUR SA i stra na u su ko -bu, eva kua ci ja osob lja bit na je zna -Ëaj ka sva ke, pa i ove mi si je.

ToË ke za eva kua ci juSva ki TS na po dru Ëju mi si je ima

svo je toË ke za eva kua ci ju i one seobiË no na la ze u zo ni od go vor nos tiTS-a. Tak ve toË ke pred viene su zasli je ta nje i uz li je ta nje he li kop te ra. Nona tak ve pjeπ Ëa ne te re ne po ne kad jene si gur no ili go to vo ne mo gu Êe pri -zem lji ti zra ko plov. Za si gur no sli je ta -nje po treb na je pis ta mi ni mal ne duæ i -ne 2,5 ki lo me tra. ToË ka za eva kua ci juu na πem sek to ru, osim zraË ne lu ke uDak hli, jest i zraË na lu ka u gra di ÊuZou e ra tu u dræ a vi Mau ri ta ni ji, ko jagra ni Ëi s po dru Ëjem mi si je u za pad -noj Sa ha ri. No, zbog lo πeg eko nom -skog sta nja, Mau ri ta ni ja ni je bi la umo guÊ nos ti sa ma iz gra di ti po let no-- slet nu pis tu za AN-24 ko ji se ra bi umi si ji. Po seb nim ugo vo rom UN-a ivla de Mau ri ta ni je, za jed niË kim fi nan -ci ra njem, gra di se pis ta u Zuo e ra tu,

ko ja Êe na kon mi si je na rav no os ta tina stal nu upo ra bu Mau ri ta ni ji. S ob -zi rom na to da ra do vi te ku re la tiv nospo ro, op hod nja TS-a Mi jek ne ko li kopu ta mje seË no obi la zi zraË nu lu ku iiz vjeπ ta va o za te Ëe nom sta nju.

No Êe nje na je ze ri ma Gil taNa dav no smo po nov no otiπ li u Mau -

ri ta ni ju ka ko bis mo se uv je ri li o sta njura do va, ali je op hod nim pla nom pred -vieno i no Êe nje u Zou e -ra tu. U tak vim se pri li ka -ma obiË no spa va u πa to ri -ma ko ji se po dig nu uzraË noj lu ci, ali smo ovajput zbog iz ra zi to to plogvre me na od lu Ëi li ka ko Êe -mo se ulo go ri ti uz tri ma -la je ze ra 15-ak ki lo me ta raod Zou e ra ta. Ta je ze r caveÊ su po pu lar na meupro ma tra Ëi ma u mi si ji, jerse za to plog vre me namoæe oku pa ti i za pli va ti,a ujed no je i do bra pro -mje na na kon pus tinj skihuv je ta æi vo ta. Do las komna je ze ra Gil ta, ka ko sena zi va ju, pro naπ li smopri liË no ve li ku pe Êi nu s po gle dom najed no od je ze ra i tu smo se od lu Ëi lismjes ti ti pre ko no Êi. Na rav no, bi lismo do bro oprem lje ni, te smo za se bepri pre mi li ro π tilj, a i sve os ta lo πto ideuz to.

Za klo nje ni od vje tra, uz va tru i do -bar ro π tilj ko ji je pri pre mio ko le ga izRu si je, boj nik Dmi try, pro ve li smo do -bar dio no Êi pre pri Ëa va ju Êi do gaajeiz mi si je i na πih op hod nji. Za pri Ëa njeπa la ovaj put je iz ra zi to ras po lo æen biosat nik Ja i me Bri to iz Hon du ra sa. Vre -Êe za spa va nje uz pod lo æak od kar to -na, bi le su vi πe ne go do bar kre vet una πoj pe Êi ni. No vo ju tro u ne poz na tojzem lji, u ne o biË nom oko li πu, nat je ra lonas je da us ta ne mo vr lo ra no. Tre ba lo

je pos pre mi ti os tat ke od pro πle no Êi ipri pre mi ti se za po vra tak u Zou e rat.Stje no vit te ren mak si mal no je us po ra -vao na πe pu to va nje. Do las kom u zraË -nu lu ku bi li smo za do volj ni za te Ëe nimsta njem i br zi nom ra do va. Osob nosmo prem je ri li zavr πe ni dio pis te i ia -ko ni je bio pot pun, sve je uka zi va loka ko Êe ubr zo bi ti go to vo.

Ka ko je sva ki od la zak u ne ki graddo bra pri li ka za ku po vi nu i op skr bu

po treb nim sit ni ca ma, i mi smo is ko ris -ti li pri li ku i po ku po va li ono πto smosma tra li bit nim. Ne du go za tim po nov -no smo bi li u na πim vo zi li ma, na pu tuza TS Mi jek. Ia ko je po ne kad do bropro mi je ni ti oko li nu, ipak smo naj sret -ni ji ka da se vra ti mo ku Êi, na TS. Do -la zak na Mi jek, sr da Ëan do Ëek ko le -ga, krat ki re zi me re zul ta ta op hod nje ijoπ je dan dan je bio iza nas.

Pre gle dom mje seË nog pla na op -hod nji us ta no vi li smo ka ko nas slje -de Êi put oËe ku je pos jet Zou e ra tu, aliu za jed niË koj op hod nji s ko le ga masa TS Ag wa nit. Bit Êe to do bra pri li -ka za upoz na va nje i iz mje nu is kus ta -va i, na rav no, po nov ni pos jet Gil taje ze ri ma.

Gradnja piste u ZuoeratuPo seb nim ugo vo rom UN-a i vla de Mau ri ta ni je, za jed niË kim fi nan ci ra njem, gra di se

pis ta u Zuo e ra tu, ko ja Êe na kon mi si je na rav no os ta ti na stal nu upo ra bu Mau ri ta ni ji.

S ob zi rom na to da ra do vi te ku re la tiv no spo ro, op hod nja TS-a Mi jek ne ko li ko pu ta

mje seË no obi la zi zraË nu lu ku i iz vjeπ ta va o za te Ëe nom sta nju

Iz Zapadne Sahare Karlo PILKO

DNEVNIK VOJNOG PROMATRA»A - MINURSO

Jedno od jezera Gilta

Glavna ulica u Zuoeratu

UDo Ëas niË koj πko li u Jas tre bar -skom ti je kom pro tek la Ëe ti ritjed na pr vi se put pro vo dio te -

Ëaj raz vo ja te melj nih spo sob nos tivoenja ( TRTSV). Ri jeË je o svo je -vrs nom pi lot - pro jek tu, te Ëa ju ko ji jeza miπ l jen kao pr va ra zi na iz obraz bedo Ëas ni ka i ko ji bi tre bao bi ti po Ëet nite Ëaj za raz voj do Ëas niË ke ka ri je re,od nos no naj bo lji bi se po laz ni ci tre -ba li upu ti ti da lje, na te melj nu do Ëas -niË ku iz obraz bu. Na kon us pjeπ nozavr πeng te Ëa ja vojni ci bi stek li je -dan od uv je ta za ula zak u Do Ëas niË -ki zbor, a us vo je na zna nja i vjeπ ti nebi li bi im po treb ni za do bi va nje pr -vog do Ëas niË kog Ëi na skup ni ka. Za -sad je pla ni ra no da se TRTSV pro vo -

di na ra zi ni kop ne ne voj ske, a ovajpr vi je oku pio 33 po laz ni ka.

Jed na od vaæ nih za da Êa te Ëa jajest, ka ko nam je re kao vo di teljTRTSV-a nad na red nik Mar jan Maj -sak, stvo ri ti vou, od nos no me upo laz ni ci ma pre poz na ti naj bo ljevoe i uputi ti ih pre ma po zi vu do -Ëas ni ka.

Ti je kom 24 da na, ko li ko je TRTSVtraj ao, po laz ni ci su us va ja li zna njaiz op Êe voj nih i te melj nih vojnihpred me ta. Ra di lo se po de set sa tidnev no, ta ko da bez ima lo pret je ri -va nja moæ e mo re Êi da je ri jeË o iz -nim no zah tjev nom te Ëa ju, ko ji jekon cep cij ski za miπ l jen kao kom bi -na ci ja teo ri je i prak se. Ako bismogo vo ri li u pos tot ci ma, teo ri ja je unas ta vi zas tup lje na u ot pri li ke 20pos to, a prak sa u 80 pos to. ToË ka na“i” bi la je zavr π na dvo dnev na vjeæ bana ko joj su po laz ni ci tre ba li po ka za tiko li ko su do is ta us vo ji li po treb nazna nja i vjeπ ti ne, i ko li ko su obu Ëe nii spo sob ni to sve po ka za ti na te re nu.

U pro ved bi nas ta ve sud je lo va li suin struk to ri iz Do Ëas niË ke πko le i izsvih kor pu sa kop ne ne voj ske, njihosam, ko ji su ci je lo vri je me pra ti li ioc je nji va li rad po laz ni ka, jer je, a tooso bi to tre ba is tak nu ti, te Ëaj se lek -cij skog ka rak te ra. Ti je kom zavr π nevjeæ be in struk to ri su obu Ëe nost po -laz ni ka oc je nji va li na 8 rad nih to Ëa -ka. Bo ra vak u Jas tre bar skom is ko -ris ti li smo ka ko bis mo po raz go va ra lii s po laz ni ci ma te Ëa ja. Je dan odnjih bio je i po zor nik Draæ en Ke riko ji je, ka kao nam je re kao, za do vo -ljan jer se upoz nao s ne kim zna nji -ma i vjeπ ti na ma ko je do Ëas nik kaovoa mo ra pos je do va ti. Nje mu ni jebi lo oso bi to na por no jer se u svomdo sa daπ njem ra du sus re tao i s te æ imza da Êa ma, ali je po je di nim po laz ni -ci ma bi lo dos ta teπ ko pra ti ti nas ta -

vu. Vi πe je ne go za do vo ljan ra domin struk to ra ko ji su im us pje li do bropre ni je ti svo je zna nje ste Ëe no ti je -kom πko lo va nja, kao i svo ja is kust vaiz Do mo vin skog ra ta. Te Ëaj je oci je -nio naj vi πom oc je nom.

Pre ma ri je Ëi ma nad na red ni ka Do -mi ni ka Ba na, pr vog do Ëas ni kaHKoV-a, upra vo bi se tom pr vomra zi nom iz obraz be za o kruæ io kom -ple tan ci klus iz obraz be do Ëas ni kaOS-a, ko ji je kao ta kav na Ëe ti ri ra -zi ne kom pa ti bi lan sa sus ta vi ma iz o -braz be Ëla ni ca NA TO-a. Pro ved bomte Ëa ja, kao i na Ëi nom ra da in struk -to ra, za do vo ljan je i sto æer ni na re -dnik Da mir Milj ko viÊ, pr vi do Ëas nikDo Ëas niË ke πko le Jas tre bar sko, a di -na mi ka odræ a va nja te Ëa ja ovi sit Êe,ka ko nam je re kao, o po tre ba maoruæ a nih sna ga.

Po laz ni ci ma te Ëa ja di plo me i po -hva le, na pri god noj sve Ëa nos ti ko jaje 18. oæujka upri li Ëe na u Do Ëas niË -koj πko li u Jas tre bar skom, uru Ëi li subri ga dir Mi lan Brk lja Ëa, izas la nik za -pov jed ni ka Za pov jed niπt va za iz o -braz bu i obu ku i pr vi do Ëas nik GS-aOS RH Ëas niË ki na mjes nik Go ranTurk ko ji su po se bi ce is tak nu li vaæ -nost tog te Ëa ja ko ji se pr vi put or ga -ni zi rao na toj ra zi ni. Od ukup no 33po laz ni ka te Ëaj je us pjeπ no zavr πi lonjih 27.

1225. oæujka 2005.

U DoËasniËkoj πkoli u Jastrebarskom proveden Ëetverotjedni teËajrazvoja temeljnih sposobnosti voenja

Leida PARLOV, Snimio Davor KIRIN

TeËaj razvoja temeljnih sposobnosti voenja, koji se prvi put provo-

dio u DoËasniËkoj πkoli u Jastrebarskom, zamiπljen ja kao poËetni,

inicijalni teËaj za razvoj doËasniËke karijere kojim bi se zaokruæio

kompletan ciklus izobrazbe naπih doËasnika

OSRH

Najbolji polaznici na doËasniËku izobrazbu

Na dvodnevnojzavrπnoj vjeæbi

polaznici su tre-bali pokazati

koliko su obuËenii osposobljeni u

vojnim vjeπtinama

Od 33 polaznika teËaj je uspjeπnozavrπilo njih 27

25. oæujka 2005.13

Trenaæni motrilaËki let iznad Hrvatske i Slovenije u sklopu provedbe ugovora Otvoreno nebo

Ame riË ki Bo e ing OC-135B (Bo e ing 707) sle tio je 21. oæuj ka u 14 sa ti i 10 mi nu ta u

zra ko plov nu ba zu Ple so. To baπ i ne bi po bu di lo to li ko po zor nos ti da ni je ri jeË o zra -

ko plo vu ko jim se od 21. do 25. oæuj ka pro vo dio tre naæ ni mo tri laË ki let iz nad Hr vat ske

i Slo ve ni je, a u sve zi s pro ved bom meuna rod nog ugo vo ra Open Skies. U za jed niË koj

tre ning mi si ji Ot vo re no ne bo sud je lo va li su ti mo vi iz SAD-a, Slo ve ni je i Hr vat ske

M e u na rod ni spo ra -zum Ot vo re no ne -bo je dan je od tri

te me lja eu rop ske ko lek tiv nesi gur nos ti u po dru Ëju nad -zo ra na o ruæ a nja, ali ne kaokla siË ni ugo vor veÊ kaomje ra iz grad nje pov je re nja isi gur nos ti. Zah tjev za pris -tu pa nje spo ra zu mu Ot vo re -no ne bo Re pu bli ka Hr vat -ska je pod ni je la 28. lip nja 2002., a pu -no prav nim Ëla nom je pos ta la 1. si jeË -nja 2005. ka da je pre u ze la i sve ob ve -ze ko je pro iz la ze iz spo ra zu ma, a jed -na od njih je i pro ved ba mo tri laË kihle to va iz nad svo jeg te ri to ri ja. Bit spo -ra zu ma je u me u sob nom ot va ra njucje lo kup nog zraË nog pros to ra dræ a vapot pis ni ca bez te ri to ri jal nih res trik ci jara di pro ma tra nja i sni ma nja te ri to ri jaiz mo tri laË kog zra ko plo va na ko jem seti je kom le ta na la ze predstav ni ci pro -ma tra ne i pro ma traË ke stra ne. Spo ra -zum je pot pi san joπ 1992. go di ne, ana sna gu je stu pio tek 1. si jeË nja2002. Do sad su ga pot pi sa le 34 zem ljeta ko da je to da nas zemljo pis no naj πi riugo vor tak ve vrs te.

Mo tri laË ki le to vi pro vo de se pre mastro go de fi ni ra nim pra vi li ma na te -me lju re ci pro ci te ta i za jed niË kog ra -da, a nji ho vom pro ved bom omo gu -

Êu je se grad nja ve Êeg me u sob nogpov je re nja. Kraj nji cilj spo ra zu mata ko je iz grad nja pov je re nja ko jeubr za va us pos tav lja nje i po bolj πa -va nje me u dræ av nih od no sa u cje -li ni. Osim za kon tro lu na o ruæ a njaOt vo re no ne bo se moæe ko ris ti ti iza nad zor i po moÊ u ele men tar nimne po go da ma, kao i u eko lo π kim in -

ci den ti ma i ka tas tro fa ma. Ta ko su sepri mje ri ce pla for me Ot vo re nog ne bako ris ti le i ne dav no u In do ne zi ji napo dru Ëji ma po go e nim tsu nami jem.

Za jed niË ka ame riË ko-hr vat sko-slo -ven ska tre ning mi si ja ko ja je pro ve -de na u Hr vat skoj do go vo re na je joπ uoæuj ku 2004. go di ne. Pr vi dio tog tri -la te ral nog do go vo ra rea li zi ran je od6. do 10. pro si nca 2004. ka da su ti -mo vi iz Hr vat ske, Slo ve ni je i SAD-aiz ve li za jed niË ki tre naæ ni let iz nad te -ri to ri ja SAD-a. Cilj je tre ning-le ta,pre ma ri je Ëi ma vo di te lja na πeg ti masat ni ka Sa πe Stje pa na Pej iÊa, usavr -πa va nje dje lat ni ka svih ti mo va za us -pjeπ nu pri pre mu i pro ved bu ti piË nemi si je Ot vo re no ne bo. Hr vat ski timko ji je sud je lo vao u tre naæ nom le tu uHr vat skoj bro jio je 15 Ëla no va, slo -ven ski ko ji je pred vo dio nat po ruË nikSmi ljan Ba biË se dam, a ame riË ki

pred vo en pu kov ni kom Lan ce Kin -gom 30 Ëla no va.

Za pro ved bu mo tri laË kih le to va ko -ris te se, a ta kav je Bo e ing OC-135B,pri la go e ni ne na o ruæ a ni trans port niavio ni ko ji mo ra ju pro Êi od go va ra ju Êupro ce du ru cer ti fi ka ci je.

Svi fil mo vi ko ji se sni me ti je kom le -ta raz vi ja ju se u na zoË nos ti i pro ma -

tra ne i pro ma traË ke stra ne, aiz vjeπ Êe ko je se sas tav lja pos li -je le ta mo ra sa dræa va ti toË neko or di na te i vri je me sni ma nja.Sve se poh ra nju je u za jed niË kuba zu po da ta ka ko jom se mo guko ris ti ti sve zem lje pot pis ni ceUgo vo ra, na rav no u skla du spro pi sa nom pro ce du rom. Sva kipo je di naË ni mo tri laË ki let na zi -va se kvo ta i dod je lju je se sva -koj zem lji pot pis ni ci. Na taj na -Ëin se odre u je broj le to va ko jije po je di na dræ a va ob vez naprih va ti ti sva ke go di ne. Kvo te

odre u je Open Skies con sul ta ti vecom mis sion OSCC ( Kon zul ta tiv nopov je ren stvo) sa sje diπ tem u Be Ëu.Ti je kom 2005. go di ne, Hr vat ska jepre ma pla nu OSCC ob vez na prih va -ti ti tri le ta iz nad svog te ri to ri ja.

Izgradnja povjerenja i poboljπanje meudræavnih odnosa

OSRH

Leida PARLOV, snimio Davor KIRIN

Za pro ved bu mo tri laË kih le to va ko ris te se pri la -go e ni ne na o ruæ a ni trans port ni avio ni ko ji mo -ra ju pro Êi od go va ra ju Êu pro ce du ru cer ti fi ka ci je

Hrvatski tim je u trenaænom letu imao 15 Ëlanova

Cilj je tre ning-le ta usavr πa va nje dje lat ni -ka svih ti mo va za us pjeπ nu pri pre mu i pro -ved bu ti piË ne mi si je Ot vo re no ne bo

REPORTAZA

Tri brata blizanca na odsluzenlu vojnog roka

Prve "trojke" u Hrvatskoj vojsci Njih trojica su rodena 6. prosinca 1986. u Zagrebu. Najstariji je Josip, minutu, dvije poslije njega svjetlost dana ugledao je Marko, a nekoliko minuta kasnije i najmladi Nikola. A o kome je zapravo rijec, saznajte u prici koja slijedi ... ------------- Leida PARLOV, snimio Dubravko KOVAC-------------

P rvi put u povijesti vojne polici­ je, a gotovo sigurno i Hrvatske vojske, sluzenju vojnog roka

pristupili su istodobno tri brata, i to tri brata blizanca. Rijec je o braci Vla­ die Josipu, Marku i Nikoli, mladim hrvatskim rocnicima 54. narastaja rocne vojske vojne policije, koji su u zaqrebackoj vojarni "Croatia" nedav­ no zajedno pristupili sluzenju vojnog roka. Iako sam, pripremajuci se za razgovor s prvim "trojkama" u Hr­ vatskoj vojsci, znala sto mogu oceki­ vati, nemalo sam se izne­ nadila kad sam ih ugleda­ la. Moram priznati da ni­ sam ocekivala toliku slic­ nost, a oni su, pretpostav­ ljajuci O cemu razmisljam, odmah rekli kako nisu bas toliko isti koliko to izgle­ daju na prvi pogled. To je potvrdio i zapovjed­

nik Sredista za obuku vojne policije bojnik An­ drija Kolobaric, koji je re­ kao da ih nakon petnaes­ tak dana provedenih s nji­ ma vec pomalo razlikuje. Najstariji je Josip, malo

mladi, samo koju minutu Marko, a najmladi je Niko-

ze kuci, a ni u jednom trenutku nije im palo na pamet da zatraze civilno sluzenje vojnog roka. Otac Marko sudionik je Domovinskog rata pa je bilo za ocekivati da je on utjecao na njihovu odluku, ali Josip je rekao ka­ ko su oni sami odlucili, bez icijeg ut­ jecaja. Nakon zavrsetka srednje sko­ le, a sva trojica su zavrsila qraficku skolu, naravno u istom razredu, odlu­ cili su otici u vojsku. Nisu razmisljali o odgadanju ili prolongiranju vojnog roka, vec su htjeli odmah nakon

spavaonicu. Bojnik Kolobaric je, ne skrivajuci zadovoljstvo, rekao kako je ponosan na Josipa, Marka i Nikolu, ali i na njihove roditelje kojima se i na prisegi posebno zahvalio sto su Hrvatskoj vojsci povjerili tri sina bli­ zanca i tako najocitije pokazali koliko povjerenja imaju u nase oruzane sna­ ge, a naravno posebna mu je cast sto su braca blizanci izabrali vojnu poli­ ciju. I roditelji su ponosni na svoje si­ nove i njihovu odluku da tako hrabro i dostojanstveno, bez imalo dvojbe,

obuku odoru Hrvatske voj­ ske i to istodobno. Bojnik Kolobaric je vise

nego zadovoljan svojim mladim vojnicima koji su, kako je rekao, sve zadace dosad uspjesno obavili i ni na koji nacin ne iskorista­ vaju svoju "popularnost". Vrijedni su, savjesni i marljivi, kaze Kolobaric. Naravno, braca bi htjela i zavrsnu obuku provesti za­ jedno, a bojnik Kolobaric je rekao da ce im u tome koliko god bude mogao pomoci, jer je to na neki nacin i obvezan prema ro- diteljima koji, iako su mo-

• Od samog su pocetke ieljeli zajedno sluiiti vojni rok, a ni u jed­ nom trenutku nije im palo na pamet da zatraie civilno sluienje vojnog roka, istlcu brecs vteaic

la. Ovo naravno nije njihovo prvo po­ javljivanje u medijima, jer rodenje "trojki" uvijek privlaci medijsku po­ zornost pa je tako i njihovo rodenje ostalo zabiljezeno na stranicama je­ dnog dnevnog lista. A kako i ne bi kad se, prema nekim podacima, na tisucu poroda trojke radaju u samo 0,01 posto. Nisu znali reci kako se mama Snjezena osjecala kad su se rodili ali to mozete sami zamisliti. Kod kuce su ostavili roditelje, mamu Snjezanu i tatu Marka, i jos jednog, ali cetiri godine starijeg brata. Od samog su pocetka zeljeli zajedno sluziti vojni rok, i to naravno sto bli-

14

zavrsetka srednjoskolskoq obrazova­ nja obuci odoru i osjetiti "cari" voj­ nickoq zivota. Vojnu policiju su iza­ brali na nagovor prijatelja, koji im je rekao kako je u vojnoj policiji super, au to su, se kako kazu, i sami uvjeri­ li i nisu ni u jednom trenutku pozali­ li. Iako su na samom pocetku sesto­ mjesecnoq izbivanja iz roditeljskog doma, rekli su kako im vojnicki zivot ne pada tesko, Vee SU stekli i prve prijatelje, a zadovoljni su i odnosom zapovjednika prema njima. Iako su zajedno, tijekom dana se gotovo i ne vide, jer su rasporedeni u I., II. i IV vodu vojne policije, a ne dijele ni istu

gli, nisu svoje sinove odgovarali od njihove odluke. Sigurno je da ce zavrsnu obuku provesti u jednoj od postrojbi vojne policije, a nastojat ce da to bude, ako ne u Zagrebu, a onda sto je moquce blize. Josipu, Marku i Nikoli zelja je da se nakon cdsluzenja vojnog roka sto prije zaposle, a Josip ne bi imao nista protiv ni kad bi mo­ gao ostati raditi u Hrvatskoj vojsci. Na kraju nam ne ostaje nista drugo

nego da nasim blizancima pozelimo mnogo srece u vojnickim danima koji su pred njima, te da njihov vojnicki zivot i njima i njihovim roditeljima ostane u dobrom sjecanju. •

HRVATSKI 25. ozujka 2005. VeJNIK

Diplome docasnicima instruktorima U Docasnicko] skoli u Jastrebarskom 17. ozujka odrzana je prigodna sveca - nost povodom zavrsetka BMATI tecaja za instruktore koji je britanska vojska prvi put organizirala u Hrvatskoj.

Temeljna ideja BMATT tecaja bila je pomoci docasnicima da se razviju u vrs­ ne instruktore, a tijekom cetiri tjedna polaznici su, radeci sukladno novim programima, svladavali nova znanja i vjestine koji ce im pomoci u njihovom buducem radu. Svim polaznicima tecaja uruceni su

certifikati o uspjesno zavrsenoj izobraz-

bi, a posebne pohvale dobili su i najbo­ lji polaznici, koje je, prema rijecima boj­ nika Scotta Howea, vode britanskog ti­ ma, bilo jako tesko izdvojiti jer su svi pokazali iznimno dobre rezultate u oba­ vljanju svih zadaca koje su pred njih postavljene. Na uspjesno zavrsenom tecaju svim

polaznicima cestitao je brigadir Milan Brkljaca, izaslanik zapovjednika Zapov­ jednistva za izobrazbu i obuku, a cestit­ ke u ime zapovjednika Docasnicke sko­ le Jastrebarsko uputio im je satnik Pe­ rica Stincic, Brigadir Brkljaca urucio je bojniku Howeu srebrnu plaketu u znak zahvalnosti za doprinos u obuci nasih docasnika i u sjecanje na boravak u Re­ publici Hrvatskoj, te je izrazio veliko zadovoljstvo dobrom suradnjom i medusobnim uvazavanjem tijekom teca­ ja. U ime britanskog tima na suradnji se zahvalio bojnik Howe, koji je rekao ka­ ko mu je bila velika cast raditi s tako dobrim i profesionalnim vojnicima.

L. PARLOV

Prvi docasnik GS-a u 66. bojni VP-a Prvi docasnik GSOS-a RH, casnicki

namjesnik Goran Turk sa suradnicima bio je 10. ozujka u vojarni "Croatia" u radnom posjetu 66. bojni vojne policije.

Gosti su nakon razgovora sa zapovjed­ nikom 66. bojne vojne policije pukovni­ korn Dinkom Barbaricem obisli spomen­ -sobu koja je izgradena u cast poginu-

IIRVATSKI V8JNIK 25. ozujka 2005.

lim pripadnicima postrojbe. Radni posjet nastavljen je razgovorom s prvim docasnikom bojne, casnickim namjesni­ kom Damirom Berislavicem te sa sto­ zernim docasnicima bojne i prvim do­ casnicima nizih ustrojbenih cjelina koji su goste upoznali s postrojbom, njezi­ nim specificnostima i zadacama, te us­ trojem, aktivnostima i funkcioniranjem DLP-a u postrojbi. Casnicki namjesnik Turk je tom pri­

godom izrazio zadovoljstvo aktivnosti­ ma i profesionalnoscu DLP-a u rjesava­ nju svakodnevnih zadaca, te organiza­ cijom i pripremom navedenog skupa. Prvi docasnik GS-a upoznao je DLP 66. bojne vojne policije s aktivnostima Do­ casnickog zbora OS-a, te njegovom ulo­ gom i zadacama u narednom razdoblju. U drugom dijelu radnog posjeta gosti

su obisli Odsjek kriminalisticke vojne policije pri 66. bojni VP-a, te su upoz­ nati s njihovim ustrojem i radom.

Zavrsila izobrazba kandidata za casnike Podjelom sviedozbl polaznicima 3. na-i

rastaja zavrsena je sestomiesecna temelj-; na izobrazba kandidata za casnlke. Tom prigodom je na HVU-u "Petar Zrinski" odr­ zana prigodna svecanost, Kandidati za buduce casnike za zapovjednu razinu vo­ da bili su vojnici i docasnici iz OS-a, kao i 8 kadeta koji su zavrsili vojne akademije

u SAD-u. Sestomjesecnu izobrazbu, koja ukljucuje i cetverotjedno stazlranie u po­ strojbama, usplesno je zavrsilo 137 polaz­ nika. Na zavrsno] svecanostl najboljima su urucene prigodne pohvalnice, a najbo­ ljim polaznikom 3. narastaia imenovan je nadnarednik Miroslav Karin.

M.P.S.

Staziranje u 202. br PZO-a Od 21. veljace do 11. ozujka u 202. br

PZO-a odrzano je staziranje prvog nara­ staja kandidata za casnike roda PZO. Kandidati: stozerni narednik Ljiljana Sto­ jan i narednici Milan Kronja i Ivan Utko­ vie, s mentorima natporucnikom Juricom

Knezevicern i porucnikom Markom Andri­ janicern, uspjesno su svladali sve predvi­ dene zadace za razinu zapovjednika voda. Nakon stafirania provedena je rasclamba kojoj su bili nazocni djelatnici Odjela PZO-a HKoV-a, na celu s voditeljem odje­ la pukovnikom Brankom Vinceljom, koji je nazoene uputio u problematiku intergran­ ske suradnje i buducih planova za kadete koji se skoluju za rod PZO.

I.S. OJI

15

25. oæujka 2005.

AME RI »KA voj ska tes ti ra no vi ko -mad za π tit ne opre me - krat ke kev -lar ske ne pro boj ne hla Ëe. Naz vanesu Kev lar Tac ti cal Ou ter Pro tec ti veShorts, od no sno vanjske kev lar skeza π tit ne (krat ke) hla Ëe. Pre dvi ene

su za mi ni mi zi ran je ozlje da odkrho ti na na sta lih ek sp lo zijom ek -splo ziv nih na pra va i sliË no, od poj a -sa do kol je na te za za π ti tu fe mo ral -ne ar te rije ko ja je s predn je stranenat kol je ni ce i do sta je iz loæe na usluË aju ran ja van ja.

Hla Ëe imaju ma su od oko 3,6 kg,pot reb no je 90 se kun di za obla Ë e-n je, opreml jene su re me nË i Êi ma zapo deπ a van je od go va raj uÊe ve li Ë i ne ipo ve Êa nu udob nost no π en ja. Imajudæe po ve za stva ri (npr. strel ji vo ilira dio u re aj) a os mi πl jene su ta ko dase mo gu brzo ski nu ti.

Iz ra ene su od 28 sloj eva kev la ra ios igu ra vaju za π ti tu od strel ji va ka li -bra 9 mm. Sa ma ide ja o iz ra di ne -pro boj nih hla Ëa po stoji joπ od Vi jet -nam skog ra ta ali dos ad nije bi lotehno lo πkih mo guÊ no sti za iz ra duuË in ko vi tih i udob nih hla Ëa. Tek jera zvoj na pred nih ma te rij ala pos-l jedn jih go di na otvo rio mo guÊ nost

iz ra de la ga nih hla Ëa koje pruæajudo voljnu ra zi nu za π ti te.

Hla Ëe su di zaj ni ra li dje lat ni ci ma -rin skog istraæi vaË kog la bo ra to ri janakon πto su ma rin ci na te re nu zat -raæi li do dat nu za π ti tu za don ji diotor za. U la bo ra to riju su priku pi li po -dat ke o ran ja van jima i prou Ë i li is ku -stva voj ni ka na te re nu. Na te mel juta ko prikupl je nih po da ta ka di zaj ni -rane su kev lar ske krat ke hla Ëe kaood go vor na zahtje ve za po ve Êa nomza π ti tom u te ren skim uv jet ima.

Na bavl je no je vi πe od 50 kom ple tahla Ëa za tes ti ran je u raz li Ë it im po -stroj ba ma. Nakon obavl je nih te ren -skih tes ti ran ja u vi πe gra na ame ri Ë -ke voj ske pro vest Êe se vred no van jere zul ta ta, udob no sti, uË in ko vi to sti iprak tiË no sti za sva ko dnev nu upo ra -bu. O re zul ta ti ma Êe najvje roj at nijeovi si ti hoÊe li voj ni ci do bi ti joπ je -dan dio za π tit ne opre me.

M. PE TRO VIΔ

16

NA SVOM nat jeË aju za na ba vu mor na ri Ë kog avio na(Proj ect Mel tem 3) Tur ska je oda bra la avione ATR 72ASW, tvrtke Ale nia Ae ro nau ti ca. Avion Êe bi ti na mij e-n jen za pa tro li ran je i nad zor mo ra, od no sno za pro tu -pod mor ni Ë ku bor bu. Na nat jeË aju su se uz ATR 72ASW kan di di ra li i avio ni C-295, od no sno Dash 8.

Tur ska je do go vo ri la kupnju 10 avio na ATR 72 ASWza iz nos od 220 mi lij una ame ri Ë kih do la ra. Rij eË je oinaË i ci ATR 72-500 ko ja je mo di fi ci ra na ugradn jomraz ne opre me po put Tha les ovog Amas cos mis sion su -

sta va, ra da ra, elek tro op ti Ë kih sen zo ra, mag net nihdetek to ra, no vih ra dio ko mu ni ka cij skih ure aja,no vih su sta va na paj an ja struj om, pa ke tom za π tit neopre me (ko ji ta ko er ukl juË uje raz ne sen zo re, od -no sno iz ba ci vaËe IC ma ma ca), od no sno na avionesu po stavl jene podvjes ne to Ëke na koje se mo gupo sta vi ti uboj na sred stva te do dat ni sen zo ri.

Kao dio kupnje no vih mor na ri Ë kih avio na Tur skaje uspje la iz bo ri ti i vrlo vaæan offset aranæman zatur sko gos po dar stvo, u vrij ed no sti od 240 mi lij unaame ri Ë kih do la ra.

I. SKEN DE RO VIΔ

NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE

Kev lar ske hla Ëe

Turska nabavlja ATR 72 ASW

USAF

17

AME RI»KA ko pne na voj ska (USAr my) sklo pi la je ugo vor s tvrtkomGen eral Dy namcs Land Sy stem(GDLS) o is po ru ci joπ 95 oklop nihvo zi la Stry ker. Ugo vor je vrij edan206 mi lij una USD, a prvi su put na -ruË ene i dvi je no ve inaË i ce, MGSopreml je na to pom ka li bra 105 mmu be spo sad noj ku po li i inaË i ca zaNKB iz vi an je.

To je dio po sla vrij ed nog 4 mi lij ar -de USD, sklopl je nog kon cem 2000.o is po ru ci 2100 Stry ke ra za opre -man je πest no vih bri ga da naz va nihStry ker Bri ga de Com bat Te ams.Dos ad je is po ruË e no ma lo vi πe od1000 Stry ke ra.

Pro iz vodn ja te se rije Stry ke ra (odto ga 14 inaË i ce MGS, 17 NKB iz -vid ni Ë ke inaË i ce, 25 oklop nih trans -por te ra i 39 vo zi la nos aËa mi no ba -ca Ëa) po Ë ela je u sij eËn ju ove go di -

ne i tre ba la bi bi ti do vrπ e nau sij eËn ju 2006. Pro iz vo ditÊe se u po go ni ma GDLS-a uAn ni sto nu (Ala ba ma, SAD),Li mi (Ohio, SAD) i Lon do nu(On ta rio, Ka na da).

Svih πest Stry ker bri ga datre ba lo bi po sta ti ope ra tiv nodo 2008. Pro gram Stry ker je dan jeod naj vaænij ih ele me na ta u pro ce suAr my Tran sfor ma ti on (preu strojuKoV-a u skla du s no vim ope ra tiv -nim pot re ba ma). Stry ker, bi lo kojeinaË i ce, je os jet no la kπi u od no su nasta ri ja oklop na vo zi la, a to mu omo -gu Êa va ve Êu stra teπ ku (trans port -nim avio ni ma C-5 i C-17) i tak ti Ë kupo kretl ji vost (avio ni ma C-130).

InaË i ca MGS je opreml je na na pred -nom ni sko pro fil nom ku po lom sa sta -bi li zi ra nim to pom ka li bra 105 mm pamoæe pre ciz no po ga a ti i iz po kre ta.

Os im to ga ima jed nu teπ ku stroj ni cu12,7 i jed nu uni ver zal nu stroj ni cu7,62 mm. No si 18 gra na ta ka li bra105 mm, 400 me ta ka ka li bra 12,7mm i 3400 me ta ka ka li bra 7,62 mm.

NKB iz vid ni Ë ka inaË i ca moæedetek ti ra ti, iden ti fi ci ra ti i oz naË i tikon ta mi ni ra no po druËje i pros lij edi -ti po dat ke o sve mu to me u re al nomvre me nu. Opreml je na je na pred nimsu sta vom za ot kri van je ke mij skihag en sa i su sta vom BIDS za brzudetek ciju bio lo πkih sred sta va.

M. PE TRO VIΔ

PRVI od 12 pa trol nih bro do vaklase Ar mi da le au stral ske rat nemor na ri ce po ri nut je po Ë et kom si-j eËn ja u bro do gra di li π tu Hen der sontvrtke Au stal. Gradn ja no ve klasepa tro lnih bro do va po kre nut je podpro gra mom Proj ect Sea 1444 i uku -pne je vrij ed no sti 410 mi lij unado la ra.

No vi bro do vi Êe za mij eni ti za star -je le pa trol ne bro do ve klase HMASFre man tle, a prvi brod iz klase Ar -mi da le bi t Êe priml jen u sluæbu usvibnju ove go di ne, a prije to ga Êeoba vi ti dvom jes eË na pro to tip na is pi -ti van ja is pred oba la Za pad ne Au -stra lije. Po ri nuÊe dru gog i treÊ egbro da iz klase HMAS Al ba ny i

HMAS Chil -ders oba vit Êese sre di nomove go di ne, aprimo pre dajapot kraj go di -ne. Au stral skavla da Êe najv-je roj at nije na -ruË i ti joπ dvabro da klase Ar mi da le, ta ko da Êeukup no ta kla sa broj ati 14 plov nihje di ni ca.

Ma ti Ë ne po mor ske ba ze no vih bro -do va bit Êe lu ke Darwin i Ca irns, anjiho va te meljna za da Êa bi t Êeobavl jan je ophodn je u au stral skimte ri to rij al nim vo do ma, iskljuË i vom u

gos po dar skom poj asu. Uzto, bro do vi klase Ar mi da lebit Êe na mij en je ni zaobavl jan je ru tin skih pre -gle da plov nih ob je ka ta,pres re tan je plo vi la ile gal -nih us el je ni ka i stra nih ri -bar skih bro do va, traæen jei spa π a van je. No vi bro do visu pot pu no alu mi nij ske

kon struk cije te imaju znat no po-bol j π ane zna Ë aj ke po mor stve no sti iau to no mije u od no su na svoje pret -hod ni ke.

Bro do vi klase Ar mi da le imat Êedul ji nu pre ko sve ga 56,8 me ta ra, πi -ri nu 9,5 m i gaz 5,0 m. Po kre tat Êeih dva diz el ska mo to ra MTU 16V4000 M70 sna ge po 2320 kW i 2000okre taja u mi nu ti ko ji Êe omo gu Êi tinaj ve Êu brzi nu od 25 Ëvo ro va. Mo ÊiÊe krca ti 11 Ëla no va po sa de i 18Ëla no va do dat nog osobl ja ili ci vi la.Te meljno na o ruæan je Ëi nit Êe im topRa fa el Typho on ka li bra 25 mm. Uztaj top no sit Êe i dvi je teπ ke stroj ni -ce ka li bra 12,7 mm.

M. BRLIΔ

25. oæujka 2005.

NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE

PorinuÊe nove generacije australskih patrolnih brodova

NaruËeni dodatni Strykeri

US A

rmy

LO GI STI»KO za pov jed ni π tvo fin -ske voj ske sklo pi lo je ugo vor stvrtkom Pa tria Hag glunds o pro vo -en ju stu dije o na ba vi no vog oklop -nog te ren skog vo zi la. Pre ma ugo vo -ru Pa tria Hag glunds vred no vat Êeraz ne tehno lo gije i pro iz vod ne mo -guÊ no sti za bu duÊe fin sko oklop note ren sko vo zi lo.

Fin ska je voj ska tij ekom pro π le go -di ne pro ve la sve ob uhvat na te ren skates ti ran ja dva do stup na vo zi la, BvS10 πved ske tvrtke Al vis Hag glunds i

Bron co All Ter rainTrcked Car ri er(ATTC) sin ga pur sketvrtke Sin ga po reTechno lo gi es Ki net -ics. Oba su gus je ni-Ë ar ni.

BvS 10 je u se rij -skoj pro iz vodn ji zapot rebe bri tan skihkral jev skih ma ri na cako ji su na ruË i li 108vo zi la. No mi nal na

no si vost vo zi la BvS 10 je 2,84 tone.Sin ga pur ski Bron co ATTC je u

sluæbi sin ga pur ske voj ske veÊ ne ko -li ko go di na, a no mi nal na mu je no -si vost 4,8 to na.

Fin ska voj ska sa da ra bi vo zi la Pa -tria se rije NA ali je rij eË o za star je -lim nen ao ruæa nim vo zi li ma ko ja sevi πe ne pro iz vo de. Fin ci Êe vje roj at -no æel je ti gus je niË no vo zi lo dob rete ren ske po kretl ji vo sti, veÊe no si vo -sti koje Êe se mo Êi ra bi ti za niz za -da Êa. Za daÊe ob uhva Êaju vrlo raz li -

Ë i te dje lat no sti, od stan dar nogtrans por te ra za lju de i ma te rij al pado vo zi la-nos aËa raz nih bor be nihsu sta va.

Pa tria Hag glunds, u vlas ni π tvufin ske tvrtke Pa tria i πved ske Al visHag glunds ima so lid no is ku stvo upro ved bi pro gra ma kao πto su dvo -cij ev ni mi no ba caË AMOS ka li bra120 mm i bor be nog vo zi la pjeπ a π tvaCV9030FIN.

Iz bor dob rog vi π e nam jen skog te -ren skog vi so ko prohod nog vo zi la odiz nim ne je vaæno sti za fin sku voj -sku. Zbog pri rod nih uv je ta, ma lenas el je no sti, teπ ko prohod nog te re -na, po druË ja ko ja su oko va na snij e -gom i le dom tak va su vo zi la od ve li -ke vaæno sti za ope ra tiv nu po kretl ji -vost fin ske voj ske. »ini se ka ko vi πeπan si za iz bor ima vo zi lo BvS 10 (ilinje go va man ja inaË i ca Bv 206S) jerje rij eË o prov je re nom di zaj nu pro iz -ve de nom u ve li kim se rij ama a ra biga mno π tvo europ skih voj ski.

M. PE TRO VIΔ

POT KRAJ vel ja Ëe Bra zil je for mal -no ot ka zao nat jeË aj za kupnju bor -be nog avio na no ve gen era cije. Rij eËje o 700 mi lij una ame ri Ë kih do la ravrij ed nom nat jeË aju (F-X proj ect)ko ji je ob javl jen 1999. koj im se ka -ni lo na ba vi ti iz me u 12 i 24 no vabor be na avio na, ko ji bi u flo ti bra -zil skog rat nog zra ko plov stva (For caAe rea Bra si lei ra) tre ba li za mij eni tiza star je le Mi ra ge II I EBr. Ko na Ë naod lu ka o oda bi ru no vog avio na tre -ba la se do nij eti pot kraj pro π le go di -ne, me u tim nat jeË aj je ot ka zan,od no sno bol je je re Êi ka ko je od go -en na ne o dre e no vrij eme. Poj edi -ni bra zil ski duænos ni ci to opra vda -vaju s jed ne strane fi nan cij skim uv -jet ima na ba ve od no sno od lu kom ka -ko se æe li pri Ë e ka ti da no ve tehno lo -gije do voljno saz riju i u cij elo stizaæi ve u prak si.

Kan di da ti na F-X nat jeË aju bi li su

avio ni Su-35, Ra fa le,MiG-29SMT, Mi ra ge2000-5, JAS 39 Gri pen,te F-16E/F. Nakon ot -ka zi van ja na ba ve no -vog avio na bra zil skorat no zra ko plov stvo pri -mi lo je vi πe po nu da zana ba vu rabl jene tehni ke. Ta ko supo nu e ni avio ni kao πto su Mi ra ge2000C, Kfir 2000, Che e tah.

Ono πto iz europ ske per spek ti vemoæe po seb no pri vu Êu po zor nost utom juæno a me ri Ë kom nat jeË aju je ipo nu da Sje din je nih Ame ri Ë kih Dræa -va. Nai me, ame ri Ë ko ve le po slan stvou Bra zi lu pre da lo je sluæbe nu po nu -du za na ba vu 16 bor be nih avio naF-16A/B, za iz nos od 90 mi lij unaame ri Ë kih do la ra. Tom po nu dom nu -di se 12 pot pu no re mon ti ra nih avio -na (10 jed nos je da i 2 dvos je da), dokbi se pre o sta la Ëe ti ri avio na vje roj at -

no ra bi la za zam jen ske dij elo ve. Re -mont i mo der ni za ci ja ame ri Ë kih Fal -co na ukl juË uje no ve mo to re Pratt &Whit ney F-100, ra dar AGP-66E, no vihe ad-up dis play, ciljni Ë ki podvjes nikza las er ski na vo ene bom be, no vira dio u re aj, las er ski iner cij al ni na vi -ga cij ski su stav, no vo let no ra Ë u na lo,te no vi da ta link. Od proj ek ti la zrak--zrak Bra zil ci ma se u tom pa ke tunu de proj ek ti li sredn jeg do me taAIM-120C AM RA AM, od no sno pro-j ek ti li krat kog do me ta AIM-9M Si -dewin der.

I. SKEN DE RO VIΔ

1825. oæujka 2005.

NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE

Brazil nabavlja F-16?

Finska traæi novo terensko vozilo

Alv

is H

aggl

unds

19

INDIJSKO ratno zrakoplovstvoplanira poËeti s modernizacijomsvojih transportnih aviona An-32, teje u tu svrhu primilo viπe izved-benih prijedloga od ukrajinskogproizvoaËa aviona. U Indijskomratnom zrakoplovstvu danas jeoperativno 100 aviona od ukupno118, koji su isporuËeni tijekom1984. godine. Indija planira procesremonta i modernizacije podijeliti udvije odvojene faze.

Prva faza odnosila bi se na remont

aviona, odnosno na pro-duljenje resursa aviona,dok bi se druga fazaodnosila na modernizaci-ju avionike. Prvomfazom, (remontom) kanise produæiti æivotni vijekaviona na 25 godina, uzmoguÊnost dodatnog produljenjaresursa za 5, odnosno za 10 godina.Takoer, motorima AI-20DM kanise produljiti meuremontni intervals 2000 radnih sati na 4000 radnih

sati, znaËi pro-duljiti ukupni æi -votni vijek motorana 20 000 radnihsati. Drugapoboljπanja naavionu ukljuËujusmanjenje razinebuke u pilotskojkabini, poveÊanjedoleta aviona tepoveÊanje ukupnekoliËine korisnog

tereta koju avion moæe ponijeti.Tako bi dolet aviona (ugradnjomdodatnih spremnika za gorivo) tre-bao biti poveÊan s 920 km na1400 km. Maksimalna koliËina ko -risnog tereta koju moæe nositi po ve -Êala bi se na 6700 kg, dok bi maksi-malna teæina pri polijetanju bilapoveÊana s 27 000 kg na 28 500 kg.

U Indijskom ratnom zrakoplovstvuizuzetnu veliku vaænost daju i dru-goj fazi, odnosno modernizacijiavionike na svojim “tridesetdvojka-ma”.Tako Êe se izvoaË te faze ra -dova birati izmeu Aviapribora,Elbit Systemsa, Israel Aircraft In -dustriesa, te Rocwell Collinsa.

I. SKENDEROVIΔ

UPRA VA za bor be ni ra zvoj i La bo -ra to rij za ra zvoj bor bene opre meame ri Ë ke ko pnene voj ske (US Ar my)po Ë eli su pot kraj sij eËn ja ove go di neek spe ri men tal no ana li zi ran je po sto-j eÊ eg sluæbe nog pi π tol ja ame ri Ë kevoj ske M-9 (ustva ri Be ret ta 92).

Za sad joπ nije rij eË o iz bo ru no -vog pi π tol ja veÊ is pi ti van jepri tuæbi koje do la ze s te re na,a ti Ëu se pi π tol ja M-9. Ana li zi -rat Êe se raz li Ë i te oso bi ne te us -po re di ti s onim πto nu de dru gi natræi π tu do stup ni pi π tol ji. Ne ke odprim jed bi ti Ëu se na vod nih Ëes tihza sto ja, neu dob nih ko man dnih po -lu ga i sla ba uË in ko vi tost zrna met kaka li bra 9 mm NA TO (9x19, “du gade vet ka”).

Voj ska joπ nije do nij ela sluæbe nuod lu ku o uvo en ju ne kog dru gogpi π tol ja. Spo me nu tom ana li zom do -bit Êe vi πe po da ta ka te omo gu Êi ti

mje ro dav nim even tu al no do no π en jeod lu ke o daljnjem po stu pan ju.

Do uvo en ja ka li bra 9 mm NA TOvoj ska je ra bi la ka li bar .45 ACP. Od -lu ka o pre la sku na no vi ka li bardon es ena je 1954. a stvar no je uve -den tek 1984. Raz log za to bi lo jepo stoj an je rez er vi oruæja ka li bra .45

(le gen -dar ni pi π -tolj Colt M1911) pase s no vim oruæjemnije star ta lo sve dokse rez er ve ni su is tro π i -le. Raz log za pre la zak na 9 mm bioje lo gi sti Ë ke pri ro de, od no sno stan -dar di za ci ja na pi π toljski ka li bar ko jira bi ve Êi na Ëla ni ca NA TO-a.

Da nas se pak traæi bol ji ciljnik, ve -Êi ka li bar i oki daË po na Ë e lu “sa modvos tru ko dje lo van je”. U ana li zisud je luju voj ni ci iz raz li Ë it ih po -stroj bi, raz nih Ëi no va, oba spo la iraz li Ë it ih VPD-ova ka ko bi se do bi laπto πi ra test na sku pi na i si mu li ra liuv je ti upo rabe. An gaæi ra ni voj ni cipu caju pi π tol jem M-9 i raz li Ë it im pi -π tol jima do stup nim na træi π tu. Me -u njima i vrlo mo der nim pi π tol jemSmith & Wes son 99 ka li bra .45. Voj -ni ci ko ji su pu ca li tim mo de lomhva le izvrsne ciljni ke, izvrsnu er go -no miju i dob ru kon tro lu trzaja kodopal jen ja. To ne tre ba Ëu di ti jer M-9vuËe ko rij ene od Be ret te 92, di zaj nasta rog vi πe od dva des et go di na dokje S&W 99 na træi π te do π ao prije ne -ko li ko go di na i prim jer je mo der nokon strui ra nog pi π tol ja vrhun skihoso bi na.

M. PE TRO VIΔ

25. oæujka 2005.

Indija modernizira svoje Antonove

NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE

AmeriËka vojska traæi novi piπtolj?

US A

rmy

VOJNA TEHNIKA

Hi brid no-elek tri Ë ni po gon navo zi li ma op Êe ni to, pa ta ko i navoj nim vo zi li ma pro di re tak -

vom brzi nom da je ne mo guÊe pra ti tisva rjeπ en ja i sve prom jene koje na -staju. Ovdje Êe mo krit iË ki raz mo tri tisa mo ne ka od naj ka rak te ri sti Ë nij ih inaj vaænij ih.

Hi brid no-elek tri Ë ni po gon raz vi ja ifran cu ska tvrtka AL STOM, ina Ëevrlo poz na ta po pro iz vodn ji opre me

za hi dro en er get ska po stroj en ja. Ka -rak te ri stiË an je po to me πto ima dvapo gon ska ag re ga ta, diz elska/gen e -ra to ra i dva pa ra elek tro mo to ra - poje dan u predn jim ko taË i ma i dvaelek tro mo to ra ko ja po gone straænjuoso vi nu.

Dva po gon ska ag re ga ta kom pli ci -raju struk tu ru po gon skog su sta va,πto Êe vje roj at no ut je ca ti i na sloæe -nost su sta va nad zo ra i upravl jan ja

en er gi jom, te po uz -da nost. Me u tim,tak vo rjeπ en je moæebi ti vrlo za niml ji voza lo gi sti Ë ka vo zi lakod koj ih je ve li karaz li ka u ma si vo zi -la pod te re tom i beznje ga. S dva ag re -ga ta bi se mo glouπted je ti vi πe go ri va.S dru ge strane, po -

dij el je na sna ga sman juje ga ba ri teag re ga ta, ta ko da i njiho va ugrad -n ja moæe bi ti jed no stav ni ja.

Os im hi brid no-elek triË nog po go -na, po stoje i broj ne dru ge mo guÊ -no sti za po gon vo zi la, od no sno dru -gi al ter na tiv ni po go ni s koj ima se uci vil nom sek to ru veÊ duæe vre me naek spe ri men ti ra, od koj ih su ne kiveÊ u prim je ni. Me u njima je po -gon go ri vim Êe lij ama (fu el cells) ivo di kom kao go ri vom, s ve li kim iz -gle di ma za prim je nu u daljnjoj bu -duÊ no sti. Mno gi po laæu ve li ke na deu sko ri pro dor te vrste po go na, notu su pot reb ne de taljnije ana li ze dase to pi tan je re al nije raz mo tri. Usva kom sluË aju, vo dik i go ri ve Êe lijeimaju bu duÊ nost, ali ona nije ta kobli zu ka ko mno gi vje ruju.

Tekst u cijelosti proËitajte na:www.hrvatski-vojnik.hr

25. oæujka 2005.20

Kako hibridno-elektriËni pogon, uz znatnu uπtedu goriva, ima i mnoge druge prednosti, sa sigurnoπÊu se moæe

reÊi da Êe vrlo brzo prodirati kao pogonski sustav u borbenim i drugim vozilima za vojne potrebe. Ta pretpostavka

je i u Ëinjenica da ima dosta drugih alternativnih goriva koja mogu supstituirati naftne derivate u motoru s

unutarnjim izgaranjem, kao πto je na primjer bio dizel i druga, ali i u tom sluËaju uπteda goriva koju hibridno-

-elektriËni pogon moæe ostvariti je bez alternative

Primjena hibridno-elektriËnog pogona na vojnim vozilima

Konceptno oklopno vozilo s hibridno-elektriËnim pogonom

Æivko ILIJEVSKI

Alv

is H

aggl

unds

Osh

kosh

Da na πn je in for ma cij sko do bana meÊe nam prim je nu in for -ma cij ske tehno lo gije i suv re -

me nih ko mu ni ka ci ja u svim aspek -ti ma æi vo ta i ra da, pa ta ko i u seg -men tu ob rane. Ka ko bis mo mo glipo sti Êi pred nost ili ba rem zadræa tikon ku rent nost u re gio nal nomokruæen ju, ili ka za no po slov nimrjeË ni kom na “re gio nal nom ob ram -be nom træi π tu”, nuæna je prim je nain for ma cij ske tehno lo gije i suv re -me nih ko mu ni ka ci ja u svim dje lat -no sti ma oruæa nih sna ga Re pu bli keHrvat ske, a po go to vo u pla ni ran ju,pri pre mi i pro ved bi ope ra ci ja. Po -j am za pov jed nih in for ma cij sko-ko -mu ni ka cij skih su sta va (ZIKS) ra bise u OSRH veÊ go di na ma, no nje -go vo zna Ë en je nije do voljno ob ja π -n je no, ni ti su glav ne funk cije i pod -su sta vi ZIKS de fi ni ra ni. Sto ga smodio tih praz ni na na stoj ali po pu ni ti ide fi ni ra ti ulo gu in for ma cij skih su -sta va za pot po ru naj vaænij eg pro ce -sa u pro ved bi ope ra ci ja - za po vi je -dan ja i upravl jan ja.

Za po vi je dan je i upravl jan jeZa po vi je dan je i upravl jan je (Com -

mand and Con trol, skraÊ eno C2)

de fi ni ra se kao prim je na ovla sti ismjer ni ca od pro pis no po stavl je nogza pov jed ni ka nad do dij el je nim i pri -do da nim mu sna ga ma u po sti zan juza daÊe. Od 1977. go di ne za po vi je -dan je i upravl jan je uvrπ te no je ubor bene ope ra tiv ne su sta ve (BOS) uKo pne noj vojs ci SAD-a, a preuz etoje i u OSRH. Za pov jed ni ci se ko ri -ste C2 za pla ni ran je, pri pre mu ipro ved bu tak ti Ë kih za da Êa i ope ra -

ci ja, njiho vu me u sob nu sin kro ni -za ciju, in te gra ciju i kon ti nui ra nupro sud bu pro ved be ope ra cije. C2 jeje din stven me u bor be nim ope ra tiv -nim su sta vi ma jer je us re do to Ë en nain te gra ciju ak tiv no sti dru gih BOS-adok su osta li us re do to Ë e ni na pro -tiv ni ka ili okruæje.

Glavni problem kod zapovijedanja i

upravljanja je neizvjesnost i vrijeme. Ne -

iz vjesnost proizlazi iz svega πto nam je

nepoznato o danoj situaciji i stvara ne-

doumicu koja moæe blokirati naπa djelo-

vanja. Prikupljanjem i uporabom infor-

macija nastojimo smanjiti neizvjesnost

na prihvatljivu razinu, ali moramo prihva-

titi Ëinjenicu da je ne moæemo u potpu-

nosti eliminirati

VOJNA TEHNIKA

Tihomir ZAJEC

Tekst u cijelosti proËitajte na: www.hrvatski-vojnik.hr

Uloga zapovjednog informacijsko--komunikacijskog sustava

25. oæujka 2005. 21

Izgled aplikacije sustava Integrated Staff Information System

EAD

S

Na gli gos po dar ski ra zvoj Azijeko ji je po Ë eo se dam des et ihgo di na pro π log stol je Êa i pro -

duæio se na osam des ete i do bar diode ve des et ih na veo je tam oπn je po li -ti Ë ke i voj ne kru go ve da po Ë nuznat nije ula ga ti u svoju ob ra nu.Ul a gan ja su bi la raz li Ë i ta, ovis no ono vË anim mo guÊ no sti ma dræa va ipo li ti Ë kim od no si ma, ia ko su uglav -nom bi la znat na jer bi na o ruæa van jejed ne dræa ve na ve lo i sus je de daku pe oruæje koj im Êe mo Êi pa ri ra ti.Naj vi πe je no va ca uloæe no u rat nazra ko plov stva i rat ne mor na ri ce. Utu svoj evrsnu utr ku u na o ruæa van juukl juË ila se i Ma le zi ja. Po Ë et komse dam des et ih Ma le zi ja je za svojurat nu mor na ri cu na ba vi la ra ket neËam ce klase La Com bat tane II iSpi ca-M na o ruæane pro tub rod skimvo e nim proj ek ti li ma MM 38 Exo -cet. Po Ë et kom osam des et ih na ruË e -ne su dvi je kor ve te klase Ka stu ri(Ty pe FS 1500) na o ruæane is timpro tub rod skim proj ek ti li ma.

Daljnje ja Ë an je gos po dar stva omo -gu Êi lo je da se 1996. ku pe dvi jesuv re mene kor ve te klase Laks ma nakoje su prvo bit no iz gra ene u ta li-j an skim bro do gra di li πt ima za Irakkao kla sa As sad. Joπ dvi je kor ve teis te klase kupl jene su 1997. go di ne.Kor ve te klase Laks ma na na o ruæanesu pro tub rod skim vo e nim proj ek ti -li ma Tes eo Mk 2, ali i pro tuz ra Ë nimsu sta vom Al ba tros. Zahval juj uÊi timkor ve ta ma ma le zij ska je rat na mor -

na ri ca na pra vi la joπ je dan tehno lo -πki isko rak.

Joπ ve Êi isko rak ma le zij ska je rat -na mor na ri ca uË i ni la 31. oæuj ka1992. kad je u bri tan skom bro do gra -di li π tu Yar row na ruË ila dvi je fre ga te.Proj ekt na do ku men ta ci ja na pravl je -na je na te mel ju proj ek ta Fri ga te2000 tvrtke GEC Na val Sy s tems.Fre ga ta Ka pal Di Raja Le kiu (30) po -ri nu ta je 3. pro sin ca 1994., a fre ga taKa pal Di Raja Je bat (29) 27. svibnja1995. Je bat ima niæi broj jer je za po -v jed ni brod ma le zij ske rat ne mor na -ri ce. Rij eË je o suv re me nim vi π e na -m jen skim fre ga ta ma os pob l je nim zauni π ta van je cil je va na i pod mo rem iu zra ku. Fre ga te klase Le kiu do barsu prim jer ka ko zahtje vi kup ca mo -gu ut je ca ti na uË in ko vi tost bro da inje go vu bor be nu vrij ed nost, oso bi toako se ku pac od luËi na kom bi na cijuraz no li ke opre me i na o ruæan ja.

Tekst u cijelosti proËitajte na:www.hrvatski-vojnik.hr

25. oæujka 2005.22

RATNA MORNARICA

Fregate klase Lekiu trebale su znatno poveÊati moguÊnosti malezijske ratne mornarice, ali da istodobno bitno ne

poremete odnos snaga u okruæenju. Iako projektirane i izgraene u Velikoj Britaniji na njima je relativno malo bri-

tanske opreme i oruæja

Fregate klase Lekiu

Tomislav JANJIΔ

Fre ga te klase Le kiu bez sumnje sudob ri rat ni bro do vi sa suv re me nomelek tro ni Ë kom opre mom i na o ruæan jem

Ia ko i dru gi dij elo vi svi je ta, po putAf ri ke ili La tin ske Ame ri ke, æi ves gra ni ca ma koje su, mi mo po π ti -

van ja vol je i in te re sa lo kal nog sta -nov ni π tva, pre ma vla stit im pot re ba -ma iscrta li stran ci, nigdje na svi je tutaj fe no men nije uro dio to li kim pro -ble mi ma, kri za ma i krvlju kao napo druËju Bli skog i Sredn jeg isto ka,po dij el je nog nakon po ra za Os man -lij skog Car stva u I. svjet skom ra tu

iz me u Fran cu ske i Ve li ke Bri ta nije. Sli ka Bli skog i Sredn jeg isto ka,

kak vu nam po sre duju me di ji da na -πn ji ce, uglav nom je posl je di ca od lu -ka stra nih si la. Zeml je, koje su tij e -kom I. svjet skog ra ta i ne po sred nonakon nje ga po vlaË i le no ve gra ni ce,bi le su bez iz nim ke europ ske. Po li ti -Ë ki kraj olik re gije iz gle dao je 1914.sa svim dru kË ije ne go da nas: Iz ra el,Si ri ja, Jor dan, Irak i Sau dij ska Ara -

bi ja ni su po stoj ali,dok zeml je po putda na πn je Tur skeili Li ba no na ni subi le dræa ve. Bli skii Sredn ji istok, naËij im se pro sto ri -ma go vo ri louglav nom arap -skim je zi kom, na -la zio se stol je Êi ma

pod vla π Êu Os man lij skog Car stva,na za dnog, feu dal nog reæi ma bez iz -gle da za sko ra πn je prom jene. Uplivu struk tu ru oro nu la Car stva nije seËi nio mo guÊ ni iz va na jer su seeurop ske ve le si le do kon ca XIX.sto l je Êa joπ tru di le da zau sta ve nje -gov neizbjeæan ra sap i sta bi li zi rajupol jul ja nu os man lij sku vlast. SlomCar stva po vlaË io bi, pre ma ta da π -n jem po li ti Ë kom re zo nu, za so bomnuæno rat jer bi iz me u Ve li ke Bri -ta nije, Nje ma Ë ke, Au stro-Ugar ske,Ita lije, Ru sije, a moæda i dru gih ze -mal ja, do πlo do æes to kih su ko ba okovrij ed nih os ta ta ka Os man lij skogCar stva, nje go vih si ro vi na i stra teπ -kih po zi ci ja. Ta kav rat, pri boj a vaose prim je ri ce Lord Sa li sbu ry, bri tan -ski pre mij er u do ba kral ji ce Vik to -rije, sko nË ao bi u ka o su i ra su lukak vo Sta ri kon tinent nije doæi viood ras pa da Za pad nog Rim skog Car -stva u V. stol je Êu.

2325. oæujka 2005.

Tekst u cijelosti proËitajte na:www.hrvatski-vojnik.hr

Bliski i Srednji istok - politiËke trgovine

VOJNA POVIJEST

Mnoge dræave Bliskog i Srednjeg istoka iznikle su na ruπevinama kolonijalne samovolje, a u zakulisnim previra -

njima l. svjetskog rata posijano je i sjeme mnogih konflikta, od kojih neki, poput izraelsko-palestinskog, do danas

bjesne nesmiljenom æestinom, ne ostavljajuÊi previπe nade u trajno zaustavljanje krvoproliÊa

Boris PERIΔ

Prvi svjetski rat - devedeset godina poslije

Sa vez ni Ë ke vla desu Ru si ji nakonoko nË an ja ra taob e Êa le Ca ri grad

Naj ori gi nal ni ja πkot ska pri Ëa (a itu ri sti je naj ra dije sluπ aju) jestona ko ja tvrdi ka ko je Pon ti us

Pi la tus, od no sno Pon cije Pi lat, ro -en u mjes taπ cu For tin gall u po kra-j ini Ta ys ide, kao sin rim skog cen tu -rio na i jed re i pri sta le πkot ske cu re.Le gen da o Pi la tu kao ©ko tu i zi do viAn to ni na Pi ja je di ni su os ta ci rim -skog gos po do van ja nad ©ko ti ma.Jer, Pon cije Pi lat je oti π ao zau vi jek,

a kaæu ne ki ka ko i da nas lu ta okotam nog jez era na ob ron ci ma pla ni -ne Pi la tus po kraj Luz er na u ©vi car -skoj, uza lud po ku π a vaj uÊi opra tiIsus ovom krvlju umrljane ru ke.

OpË in je nost gen ea lo gi jom, ta kosvoj stve na mno gim ©ko ti ma, nag -na la je ne ke tam oπn je pov jes ni Ë a reda po traæe ve ze iz me u πkot skihsta ros je di la ca i sta rih ci vi li za ci jaSre doz eml ja. I ta ko se rjeË ca “ga el”

po Ë ela po ve zi va ti s Ga ythe lo som,mit skim grË kim rat ni kom, dok sena ziv “Scot” po sva ku cij enu æel je louskla di ti s fa ra on skom kÊe ri Sco -tom. Na æa lost, ili na ra dost, ne kedubl je ve ze ni ka da ni su bi leutvrene, ali poz na to je da se joπ uka me nom dobu pon eπ to tam no pu tihdos el je ni ka iz Sre doz eml ja doi staskra si lo u ©kot skoj.

©krci su juæno od ©kot skeIn ver ness je na uπ Êu rij eke Ness i

svoje ime du guje upra vo svoj em po -loæaju: Na kel tskom ili ti ga e lic je zi -ku Inbhir Nis znaËi uπÊe Ni sa. Gradje lij ep, s iz nim no lij epom ko lo dvor -skom zgra dom, prim je re no Ëi stom iure e nom trgo vaË ko-pjeπ a Ë kom zo -nom u sre di π tu, a me u zgra da mase po seb no is ti Ëu za mak i broj necrkve, oso bi to ka ted ra la Sv. An drije.

Sus ret sa ©ko ti ma-bra ni ma ukak vom in ver neπ kom pubu (iz razko ji sa mo nez na li ce mo gu pre vo di tikao piv ni ca), put ni ka nam jer ni katje ra da se rij eπi pred ra su da i da od -mah i iz te mel ja pro mij eni mi πl je-n je. Ni tra ga, nai me, πkr to sti i opra -vdan ja za bez broj ne, ne rij et ko pri -glu pe vi ce ve na ra Ë un njiho ve“πted lji vo sti”. “Tak ve bi se zna Ë aj -ke,” kaæu ©ko ti, “la kπe mo gle pri pi -sa ti naπ im juænim sus je di ma.”

Za rad na vre me na sre di πn jomgrad skom uli com, ne da le ko od spo -me ni ka po dig nu tom Flo ri Mac Do -nald, hi taju mla di Êi u ob ve zat nimtam nim pru ga stim odij eli ma, za ga -si tij im ili pru ga stim ko πul ja ma do -pun je nim pru ga stim kra va ta ma i sak tov ka ma u ru ka ma: sluæbe ni cikak ve ban ke ili os igu ra vaj uÊ eg dru -πtva u bli zi ni. U vrij eme ruË ka mo -taju se po pro da va oni ca ma po put

24 25. oæujka 2005.

Cullodena (1746.)

Bjegunac kao simbol proπlih vremenaPobunjenici udruæeni pod nazivom jakobiti u ©kot-skoj su veÊ ranih godina XVIII. stoljeÊa pokuπalis prijestolja zbaciti mrsku im hanoversku dinasti-ju, koju je parlament proglasio sluæbenom na -sljednicom dinastije Orange, i na prijestolje do-vuÊi katolike Stuarte. Iako veÊina ©kota nije pris-tajala na ujedinjenje s Engleskom, do kojeg jedoπlo 1701., jakobiti nisu uæivali neku veÊu pot-poru: bilo je previπe onih koji su se pribojavalipovratka katoliËanstva.James Edward Stuart, bolje poznat pod nazivomOld Pretender, bio je sin prognanog Jamesa VII.UæivajuÊi potporu brdskih klanova nekoliko seputa pokuπao domoÊi prijestolja, no godine 1715.,nakon neuspjele pobune, bio je primoran pobjeÊiu Francusku. Sa zadatkom da upokori πkotskebrane (Highlanders), engleski general Wade naËelu postrojbe engleskih vojnika, ©kotima omrz -nutih crvenih kaputa, bio je upuÊen u ©kotskukako bi izgradio putove u dotad nepristupaËnimdijelovima.Godine 1745. Jamesov sin Charles Edward Stu -

art (na slici), inaËe poznat kao Bonni princ Charlie, na Ëelu svojih ljudi iskrcao seu ©kotskoj da u ime svojeg oca osvoji krunu. U poËetku je imao uspjeha i u svo-jim je nastojanjima stigao Ëak do engleskog grada Derbyja, daleko dolje na jugu,no, povlaËeÊi se na sjever godine 1746. doæivio je katastrofalan poraz na poljuCullodena, u neposrednoj blizini Invernessa, jedinog grada sjeverne πkotskepokrajine The Highlands. ©toviπe, poraz se za njegove ljude pretvorio u pravuklaonicu. Preruπen u æenu, preko zapadnih πkotskih otoka, princ je uspio pobjeÊi,a u tom pothvatu uvelike mu je pomagala Flora MacDonald.Nakon njegova poraza, u ©kotskoj su privatne vojske bile zabranjene, baπ kao inoπenje kilta i sviranje gajdi. Mnogi su jakobiti bili prognani, pogubljeni i liπeni po-sjeda, a oni preostali kriπom su nazdravljali odbjeglom princu i æalili za vremeni-ma i naËinom æivota koji su nepovratno nestali.

Posljednja bitka na britanskom tluNakon poraza na polju Cullodena, u ©kotskoj su privatne vojske bile zabranjene, baπ kao i noπenje kilta i svira -

nje gajdi. Mnogi su jakobiti bili prognani, pogubljeni i liπeni posjeda, a oni preostali kriπom su nazdravljali odbje-

glom princu i æalili za vremenima i naËinom æivota koji su nepovratno nestali...

Jurica MILETIΔ

PODLISTAK

“Mar xa & Spen ce ra” ili “Bo ot sa”ku puj uÊi tro ku ta ste sen dvi Ëe i bo cukak va osvjeæa vaj uÊa pi Êa - ruË akko ji Êe kon zumi ra ti ili u trku ili naklu pi par ka pod no zam ka. U πkot -skim se pu bo vi ma to Ëe iz van red naπkot ska pi va, ale i bit ter koje tekga stro nom ske nez na li ce ne znajuuæi va ti na sob noj tem pe ra tu ri i to Ë e -na u mje ra ma kao πto su pin ta ilitek nje zi na po lo vi na.

Vje roj at no se na hag gis ne moæena let je ti ako ih se iz rij ekom ne zat -raæi. A hag gis je sve ono πto me sa -ri kol ju Êi ov cu od ba ce, skupl je no uop nu nje zi na æe lu ca, iz re zuc ka no isas jec ka no, pre tvo re no u faπ i ranacuo bi Ë aj ena iz gle da, pri maml ji va mi -ri sa i dob ra oku sa sva ko me tko ina -Ëe vo li iz nu tri ce. Izvrsno se slaæe satat ti es - krum pi rom ko ji je i ina Ëenaj za stupl je ni ji u πkot skoj kuhin ji.Uz ri bu, oso bi to lo so sa i ha rin ge.

Zob daje sna guOno πto En gle zi daju kon jima,

©ko te Ëi ni snaæni ma. Rij eË je, da ka -ko, o zo bi. Bez ob zi ra na to je li uobli ku plan etar no poz na tog “por rid -gea”, ka πe, kek sa ili bra π na - iz van -red na je oku sa, a ma lË i ce po sol je nau kom bi na ci ji s mlij ekom iz van red -no je i krep ko je lo.

Tuæe se ©ko ti da je tu ri zam paonakon crnog 11. ruj na. Ne ma vi πeAme ri kana ca a oni su bi li naj vaæni jigo sti. Ve li ki dio njih zbog svog πkot -skog po drij et la, ali svi oni zbog ku -pov ne mo Êi i iz van red no vi so ke iz -van pan sion ske po tro πn je. Zja pe sadpraz ne mno go broj ne pro da va oni ce

“tar ta na”, kil to va i “spor ran” - tor -bi ca, europ ski tu ri sti uglav nom neku puju sku pe πkot ske ver zije smo -kin ga s kil tom um jes to hla Ëa, alida me se odre da pris je Êaju ka ko jeSe an Con ne ry u to me fe no me nal noiz gle dao.

Vo zaË tak si ja, a tak si ji ovdje iz gle -daju kao i oni u Lon do nu, a to Êere Êi da mo raju bi ti do voljno vi so kika ko bi se u njih smjes tio gent le -man s po lu ci lin drom na gla vi, nana πe pro vo ka tiv no pi tan je nose lilju di is pod kil ta gaÊe, bri tko i brzood go va ra:

-Sa mo ako su En gle zi!

2525. oæujka 2005.

Klaonica Mesara od CumberlandaBit ka na pol ju Cul lo de na, koje je sa mo de vet ki lo me ta ra udal je no od In ver nes -sa, bi la je posl jedn ja bit ka na bri tan skom tlu. Od nje nas dij eli 259 go di na.Osta la je za pam Êe na po ma sa kru: 1200 πkot skih bra na, sta nov ni ka tzv.Highlan dsa, bi lo je po bij eno za sa mo sat vre me na. En gles ke voj ni ke ko ji su po -l je pre tvo ri li u kla o ni cu, pred vo dio je voj vo da od Cum ber lan da (dolje), ko ji jezbog po ka zane okrut no sti i krvo loË no sti pri li kom ubij an ja πkot skih voj ni ka za -ra dio na di mak Me sar od Cum ber lan da. Bit ka je znaË ila i svrπe tak sta rog πkot -skog klan skog su sta va. ©est ti su Êa iz gladn je lih ©ko ta Ëe ka lo jeen gle skog voj vo du od Cum ber lan da ko -j em se nije æu ri lo veÊ je kod Na ir na sla -vio svoj 25. ro en dan po Ë a sti vπi svo jevoj ni ke bren dij em i slat ki π i ma. Na po konje 16. travnja 1746. na gla dne ©ko te na -va li lo 9.000 od mor nih, si tih i dob ro ob u-Ë e nih vla di nih voj ni ka: pjeπ a ci na o ruæa nipuπ ka ma s na tak nu tim bo deæi ma, po mog -nu ti kon ja ni ci ma s isu ka nim sabl ja ma i to -po vi ma. Za sa mo 25 mi nu ta bri tan sko jetop ni π tvo des et ko va lo πkot ske sna ge, aha no ver ski su ih strij el ci do tu kli. Ran je nisu ©ko ti bi li ubij ani na tlu ili, pak, pre pu -πta ni spo roj smrti. Za robl je ni ci su bi li æi vispa l je ni, a mrtvi ostavl je ni da tru nu napo l ju i sva kog sluË aj nog pro laz ni ka pod -s je te πto Êe se do go di ti ono me tko se po -b u ni pro tiv kral jev ske vla sti.

UTIHNULE BOJI©NICE

Polje Cullo dena

danas. Prije259 godina,nakon bitke

ranjeni su ©koti bili

ubijani na tlu,zarobljenici

æivi spaljeni, a mrtvi

ostavljeni da trunu

26

Blagdan Uskrsa nije samo sjeÊanje na dogaaj koji se zbio prijedvije tisuÊe godina. Euharistijskim slavljem i liturgijskim Ëinimaposadaπnjuje se uskrsni dogaaj i danas. Za Isusa nema pro π -losti ili buduÊnosti. Njegov Uskrs je sada. Ipak postoji opasnostda nas misterij nadie. Treba prvo leÊi u grob oholosti i umrijetiu sebi. Samo mrtav Ëovjek moæe uskrsnuti. Smrt grijeha uvodinas u zagrljaj s Uskrslim. To je najveliËanstvenija eksplozija lju -bavi. Do uskrsnuÊa Isusova postojalo je beznae i ropski hrop-taj. Ovo nedjeljno jutro je zora novog ËovjeËanstva. Doista jeuskrsnuo, ali ne da napusti zemlju, veÊ da porazivπi smrt po -stane gospodar zemlje. Treba samo predati smrti naπega staro-ga Ëovjeka. Naπe poraze i grijehe te padove i beznae kad po -loæimo u grob, postaju preobraæeni poËetak novog æivota. Us krs -na zora dolazi.

Mirko ΔOSIΔ

26. oæujka 1945. Amerikanci zauzeli Iwo JimuIwo Jima je otoËiÊ u arhipelagu vulkanskog otoËjasmjeπten u zapadnom Pacifiku, 1200 km jugois-toËno od Tokija. InaËe nevaæni otoËiÊ postao je vrlovaæan nakon πto su 1944. Amerikanci osvojiliGuam i Sai pan. Naime, Iwo Jima je imao tri zraËneluke pomoÊu kojih bi, ako ih osvoje, Amerikanciimali za svoje bombardere u dometu japanske

gradove. Japanci su bili svjesni te strateπke vaænosti Iwo Jime te suse vrlo dobro utvrdili na otoku iskopavπi kilometre tunela, rovova,bunkera i ostalih utvrda. OdluËili su dræati otok do posljednjeg Ëo -vjeka. Prije poËetka iskrcavanja, ameriËki bombarderi B-24 i B-25bombardirali su otok 72 dana, no vulkansko porijeklo otoka i brojneπpilje onemoguÊile su uËinkovito slabljenje japanskog otpora. Po -sljednji japanski otpor skrπen je nakon gotovo pedeset dana otpora26. oæujka 1945. U operaciji zauzimanja Iwo Jime poginulo je πesttisuÊa, a ranjeno viπe od sedamnaest tisuÊa ameriËkih vojnika.Gotovo svi branitelji otoka, njih dvadesetdvije tisuÊe, poginuli su.Na taj su naËin Amerikanci pod svoju kontrolu dobili gotovo cijelizapadni Pacifik.

Potkraj oæujka 1829. Izazov Oxfordu s CambridgeaEnglezu ne treba reÊi niπta viπe nego“Utrka Ëamaca” pa da mu bu de jasno kakose govori o nadmetanju os me ra ca sve u -Ëiliπta Oxforda i Cambridgea. Idejni tvor ciutrke dvojica su prijatelja i puËkoπkolskihkolega iz Londona, koji su studentske dane

pro veli na su par niË kim sveuËiliπtima. Potkraj oæujka 1829. studentsa Cambridgea po slao je pismo u kojem je pozvao kolegu s Ox fordana nadmetanje. Ovaj je prihvatio izazov, a u prvoj utrci po bijedili suveslaËi Oxforda. Odmah je uvedena tradicija da proπlogodiπnjagubitniËka momËad πalje pismo kojim izaziva protivnika na uzvratnuutrku. Druga, uzvratna utrka, odræana je se dam godina poslije, a od1856. nadmetanje se odræava svake godi ne. Poslije je uvedenatradicija da se utrka odræava redovito zadnje subote prije uskrsnihblagdana. Vesla se na rijeci Temzi, u zapadnom Londonu, i to uzvod-no, za vrijeme plime. Staza je duga 6 778 me tara, a uprava Lon -donske luke obustavlja za vrijeme utrke sav promet na tom dijeluTemze. Po sljednjih desetljeÊa utrku pre no se televizijske kamere, paprogram uæivo prate milijuni gledatelja di ljem svijeta. Na startunema nikakvih drugih zastava osim sveu Ëiliπ nih, a stasiti veslaËirazlikuju se samo po bojama majica - tamnoplave ima Oxford, a svi-jetloplave Cam bridge.

SLOVO DUHOVNOSTI

25. oæujka 2005.

Uskrs

Leon RIZMAUL (leonriz@net.hr)

• ameriËka crna komedija (98 min.)• distributer: ISSA film• redatelj: Gregor Jordan• glavne uloge: Joaquin Phoenix(Ray Elwood), Anna Paquin (RobynLee), Ed Harris (pukovnik Berman),Scott Glenn (narednik Lee)

Radnja ovog interesantnog filma smjeπtena je u ame riË -ku bazu u zapadnoj NjemaËkoj 1989., neπto prije padaBer lin skog zida. Za razliku od brojnih holivudskih filmovao marincima superherojima, ovdje pratimo vojnika RayaEl wooda, simpatiËnog smutljivca i lopova, koji zavrπetakHlad nog rata koristi za osobno bogaÊenje. Otiπao je uma rince, jer mu je to bio jedini naËin da izbjegne zatvoru SAD-u. AmeriËkom bazom upravlja u sebe nesigurnipukovnik Berman, Ëime se njegov pisar Elwood koristi zabavljenje kriminalnim djelatnostima. Sve se mijenja ka dau bazu doe narednik Lee, uzoran vijetnamski veteran iprotivnik korupcije u vojsci, koji odmah uhvati El wo odana zub. Uz to, Elwood zapoËinje ljubavnu vezu s kÊerkomnarednika Leeja. Sve to tek je uvod u pravi zap let u ko -jem se ameriËki vojnici, predvoeni Elwo odom, bave pre-prodajom droge i oruæja teroristima, a Ëas nici su tolikone sposobni da im bazom upravljaju roËnici. Buffalo soli -ders je u svijetu proπao priliËno ne za paæeno, a tome jenaj viπe kumovala nes(p)retna Ëi nje nica da je dovrπen up -ra vo prije 11. rujna 2001. i ruπenja njujorπkih “Bli za na -ca”. Zbog toga je njegova distribucija odgaana gotovodvi je godine, a kada je stigao u ki na, Amerikanci su veÊbi li u novom velikom ratu, onom u Iraku. To je sasvim sa -sjek lo nade producenata u zaradu, jer su shvatili da susni mili krivi film u krivo vrijeme. I kod nas je bio relativnokratko u kinodistribuciji, no up ra vo je izaπao na DVD-u ivideu pa, ako vas zanima je dan drukËiji prikaz æivotaame riËkih marinaca, sada ga mo æete pogledati kod kuÊe.

BIBLIOTEKA VREMEPLOV

U knjizi je donesen izbor pjesama je da -na estero lijeËnika specijalista jedne odgrana kliniËke medicine. Svima je njimapoezija, uz svakodnevni lijeËniËki po -sao, strast kojom se bave dugi niz godina i koju prenosena papir. VeÊina ih je objavila jednu ili viπe zbirki pje-sama, a s radoπÊu su prihvatili zamisao da ih saæmu ujedinstvenu, zajedniËku zbirku. U Domovinskom ratu suse brojni li jeË nici istaknuli svojom Ëasnom zadaÊom nasvim bo jiπ tima zbrinjavajuÊi ranjene i bolesne, a ova sku -pina autora odluËila je svoj obol dati i u formi kroz pjes-me. To su abecednim redom Asaf DurakoviÊ, Zijad Du ra-koviÊ, Mile KlariÊ, Tomislav MaretiÊ, Dubravko Ma ri ja no-viÊ, Duπko Ma tas, Tomislav Miπir, Zoran MitroviÊ, ÆeljkoReiner, To mislav ©oπa i Drago ©tambuk. Pjesme je izabrao i priredio jedan od autora - Zijad Du -ra koviÊ, koji je od brojnih pristiglih pjesama svakog auto-ra morao izabrati 15 pjesama. Njihova je nakana bila daostave svoju vlastitu poruku kroz pisanu rijeË, a pred-govor i recenziju knjige dao je prof. Zlatko TomiËiÊ, “bardhr vatske knjiæevnosti” kako ga DurakoviÊ naziva. Recen -ziju je napisao i knjiæevnik prof. Miroslav Maer, dok zbir -ku pjesama krase crteæi akademskih slikara MersadaBer bera i Rudija Labaπa.

Grupa autora: “Vukovarsko zvono -

- antolo gija pjesama lijeËnika”,

Sipar, Zagreb, 1995.

Nikolina Petan

Leon RIZMAUL (leonriz@net.hr)

FILMOTEKA

Buffalo soldiers - DVD izdanje

25. oæujka 2005.

WEB INFOMILITARIA

27

Stranica www.militarybadges.info joπ je jed -na stranica za ljubitelje

militarije i sve koje zanimavojna povijest vezana uzvojne odore i obiljeæja. Siteje vrlo opπiran i vlasnik(jedan od ljubitelja militari-je) ga je dosad dopunio saËak 213 podstranica, uklju -ËujuÊi i linkove prema srod -nim site ovima.Glavnina opusa odnosi se

na odore i obiljeæja vojnika sudionika II. svj. rata i u tomsmis lu za svaku dræavu, sudionicu tog globalnog sukobapostoji ne ka vrsta fotogalerije, tj. slikovnog prikaza obi -ljeæja, Ëinova i odora. Stoga je stranica iznimno zanimljivasvima koji æele ili upotpuniti svoju kolekciju militarije ili seupoznati s vojnom kulturom neke dræave unazad pola sto -ljeÊa, pa i viπe. Zanimljivo je, primjerice, da kad kliknete nanaziv ili kraticu neke dræave, otvara se podstranica s nizomlinkova prema medaljama, kako onim pomalo zaboravlje -nim, tako i aktualnim, Ëak razvrstanim i po vrijednosti i inimkategorijama. Takav primjer pronaπli smo na podstranica-ma SAD-a, a na podstranicama Kine i bivπeg SovjetskogSa veza postoje Ëak i dokumenti vezani uz nazive i vrsteodora, naoruæanja i odlikovanja. Dakle, rijeË je o iznimnozanimljivom siteu koji svakako treba preporuËiti. Naravno,sca novi odreenih dokumenata nisu savrπene kvalitete, no,definitivno su Ëitki i pregledljivi.

Ivan BELINEC

1.Na kojoj gori se Isus znojio krvavim znojem?a) Maslinskojb) Golgotic) Horebu

2.Kako se zvao sluga Velikog sveÊenika kome jePetar nakon Judine izdaje maËem odrezao uho?a) Markob) Kaifac) Malko

3.Tko je Isusu pomogao nositi kriæ?a) ©imun Petarb) ©imun Cirenacc) ©imun Antiohijski

4.Tko je prvi vidio Uskrslog Krista?a) Apostol Ivanb) Apostol Tomac) Marija Magdalena

5. Nakon koliko dana je Isus uzaπao na nebo?a) tridesetb) Ëetrdesetc) pedeset

www. militarybadges.info

Po drij et lo na zi va ser ge ant (na red -nik) naj bol je se oË i tuje u Ëin je -ni ci da u bri tan skoj elit noj kon ji -

Ë koj po stroj bi The Hous ehold Ca val -ry, u koj oj su ne koÊ sluæi li iskljuË i vogent le ma ni, ta kav Ëin jed no stav no nepo stoji. Nai me, na ziv ser ge ant pot -jeËe od na zi va za slu gu (ser vant). Udru gim po stroj ba ma bri tan ske voj skeoz na ke za do Ë a sni Ë ke Ëi no ve, a oso -bi to za rang na red ni ka, svoje ko rij eneimaju joπ u na po le on skim ra to vi ma,pa sto ga sadræe i he ral di Ë ke do dat ke.

Da nas bri tan ski na red ni ci nose tripru ge pres avi jene u obli ku slo va “A”, ali pod mno gotupl jim ku tem. Za raz li ku od njih, ka pla ri imaju dvi je,ali vi πi ran go vi na red ni ka zva ni ser ge ant-maj or i quar -ter-ma ster-ser ge ant, πto don ek le od go va ra Ëi nu stoæer -nog na red ni ka, imaju Ëe ti ri pru ge. Iz nad stoæer nogna red ni ka u bri tan skoj vojs ci su do Ë a sni Ë ki Ëi no vi ob u -hvaÊ eni na zi vom War rant Of fi cers, voj ni ci ko ji su svojeime no van je do bi li u obli ku svoj evrsnog dekre ta. Za -

niml ji vo je da se na ziv sve doprvih go di na nakon II. svj. ra tanije pi sao ser ge ant, kao πto jeda nas uo bi Ë aj eno, veÊ ser ja ent.U bri tan skoj in dij skoj vojs ci Ëinna red ni ka ne koÊ se na zi vao daf -fa dar u kon ji ci, a ha vil dar u osta -lim ro do vi ma voj ske.

U ame ri Ë koj vojs ci Ëin na red ni -ka mno go je vi πe gra di ran. Na -

ziv ser ge ant no si tek naj niæi od njih koj eg se, da ga seraz li kuje od osta lih, na zi va buck ser ge ant. Rij eË je ope tom po re du Ëi nu u tam oπn joj voj noj hij erarhi ji, iz -nad ka pla ra a is pod stoæer nog na red ni ka, od no snodru gom po re du naj niæem do Ë a sni Ë kom Ëi nu. Vrlo jesliË no i u po stroj ba ma ame ri Ë kih ma ri na ca.

Nje ma Ë ki na ziv za na red ni ka je Feldweb el, Ëin po -stoji od ra nog XVI II. stol je Êa, a pot jeËe joπ iz sredn je -ga vi je ka. Sma tra se vi π im do Ë a sni kom, od no sno nad -reenim Ëi no vi ma ko ji se na zi vaju Ge frei ter i Un te rof -fi zi er. Bio je oso bi to po pu la ran u ba var skoj voj ci uvrij eme ka da je Ba var ska bi la ne o vis na kral je vi na(XIX. st.), a Ëin se dij elio na vi πi Ëin Ob erf eldweb el ijoπ vi πi Haupt felweb el. Naj vi πi nje ma Ë ki na red ni Ë kiËin zo ve se Stab sfeldweb el (stoæer ni na red nik). U I.svj. ra tu po stoj ao je Ëin Viz efeldweb el ko ji se pre tvo riou Ëin zvan Un terf eldweb el, a u SS- for ma cij amaFeldweb el se zvao Schar führer.

Ju ri ca MI LE TIΔ

pripremio Æ. STIPANOVIΔKVIZ

Rje

πenj

e: 1

a;2c

;3b;

4c;5

b

Narednik

NjemaËkiFeldweb el

Britanski Staff ser ge ant

www.hrvatski-vojnik.hr