glasilo hrvatske komore arhitekata i in‘enjera u graditeljstvu...tehni~ki propisi za betonske...

$: Glasilo Hrvatske komore arhitekata i in‘enjera u graditeljstvu...Tehni~ki propisi za betonske konstrukcije (mr. sc. Mihaela Zamolo, dipl. ing. gra|.) 59. ME\UNARODNA SURADNJA 59$
Glasilo Hrvatske komorearhitekata i in‘enjera u graditeljstvu


Broj 16Prosinac 2004.

Copyright © Hrvatska komora arhitekata i in‘enjera ugraditeljstvu, 2004.

Glavna urednica

Sun~ana Rupi}, v. d.

Tajnica Redakcije

Ivana Grgi~evi}

Redaktorica

Koraljka Penavin, Naklada Zadro

Suradnici

Zrinka Fabijanec, Gabrijela Kosovi} (Razred arhitekata)Zvonimir Sever, Zlatica Dimi} (Razred in‘enjera gra|evinarstva)Ivica Miki~i}, Ivana Grgi~evi} (Razred in‘enjera geodezije)Nikola [olman, Smiljka Pavi} (Razred in‘enjera strojarstva)Mirko Pupi}, Maja Dubravec Lazi} (Razred in‘enjera elektrotehnike)

Likovno oblikovanje

Studio Dogan, Zagreb

Grafi~ka usluga

Naklada Zadro, Zagreb

Nakladnik

Hrvatska komora arhitekata i in‘enjera u graditeljstvu

Za Nakladnika

Vinko Penezi}

Adresa Redakcije

Hrvatska komora arhitekata i in‘enjera u graditeljstvuTrg bana J. Jela~i}a 4/I, ZagrebTel.: 01/4854–411Telefaks: 01/4855–668E-po{ta: hkaig�hkaig.hr@iro-ra~un: 2360000–1101366566Mati~ni broj: 1420917

Naslovnica

Dimnjak TE Urinj Rijeka 1 × 320 MW

Za ~lanke, crte‘e i oblikovanja objavljena u ovom glasilusva su prava pridr‘ana. Nedopu{tena je objava, prerada,reproduciranje, umno‘avanje, imitiranje i drugi na~inpreno{enja bez suglasnosti Nakladnika.

Naklada

8500 primjeraka

ISSN: 1332–7232


Broj 16Prosinac 2004.

Sadr‘aj

6. I. Uvodna rije~ predsjednika Hrvatske komore arhitekata i in‘enjera u graditeljstvu

9. II. Iz rada Komore

10. IZ RADA KOMORE

10. Dan Hrvatske komore arhitekata i in‘enjera u graditeljstvu – 12. prosinca 2004. godine

10. Upravni odbor Komore na sjednicama u velja~i, o‘ujku, travnju i lipnju 2004. godine

15. Izvje{}e o ovr{nim postupcima

16. Izvje{}e o radu stegovnih tijela Komore od listopada2003. do listopada 2004. godine

23. III. Komora i Ministarstvo za{tite okoli{a,prostornog ure|enja i graditeljstva

24. MI[LJENJA I UPUTE

24. Primjena Zakona o Izmjenama i dopunama Zakona oprostornom ure|enju u vezi s prostornim planovima

25. Primjena Zakona o izmjenama i dopunama Zakona oprostornom ure|enju u vezi sa za{ti}enim obalnim podru~jem – obja{njenje

25. Provedba Zakona o prostornom ure|enju u vezi s parcelacijom gra|evinskog zemlji{ta

26. Uputa o postupanju u vezi s Uredbom o ure|enju i za{titi za{ti}enog obalnog podru~ja mora

27. Obja{njenje u vezi s izdavanjem rje{enja za odobrenjegospodarske djelatnosti

29. IV. Izdvojene teme

30. IZDVOJENE TEME

30. Novela Zakona o gradnji (Davor Mrdulja{, Ministarstvoza{tite okoli{a, prostornog ure|enja i graditeljstva)

36. Upravljanje i odr‘avanje zgrada i propisi o gradnji (Davor Mrdulja{, Ministarstvo za{tite okoli{a, prostornog ure|enja i graditeljstva)

GLASILO HRVATSKE KOMORE ARHITEKATA I IN@ENJERA U GRADITELJSTVU

4

41. V. Razred arhitekata

42. Uvodnik urednice stranice

43. PRVI KONGRES HRVATSKIH ARHITEKATA

43. Gradnja na obali

44. Deset prijedloga za nacionalnu politiku arhitekture

45. OSTALE AKTIVNOSTI

45. Izlo‘be Prvog kongresa hrvatskih arhitekata u Zadru od 14. do 31. listopada 2004.

48. Impresum Izlo‘be Prvog kongresa hrvatskih arhitekatau Zadru od 14. do 31. listopada 2004.

49. VI. Razred in‘enjera gra|evinarstva

52. AKTIVNOSTI RAZREDA

52. Uvodna rije~ predsjednika Razreda

53. Izvod iz Zapisnika s 5. redovite sjednice Razreda in‘enjera gra|evinarstva

55. IZDVOJENE TEME

55. Djelatnost »projektiranje i nadzor ~eli~nih konstrukcija«– stav Odbora Razreda in‘enjera gra|evinarstva

56. Tehni~ki propisi za betonske konstrukcije (mr. sc. Mihaela Zamolo, dipl. ing. gra|.)

59. ME\UNARODNA SURADNJA

59. 40. sastanak ECCE-a u Zagrebu

61. VII. Razred in‘enjera geodezije

62. Uvodna rije~ predsjednika Razreda in‘enjera geodezije


63. Sa‘etak Zapisnika s 5. sjednice Odbora Razreda in‘enjera geodezije

64. Sa‘etak Zapisnika sa 6. sjednice Odbora Razredain‘enjera geodezije

64. Sa‘etak Zapisnika sa 7. sjednice Odbora Razreda in‘enjera geodezije



66. Okrugli stol u Me|imurskoj ‘upaniji – sa‘etak rasprave

68. IZDVOJENE TEME

68. Provedba Zakona o prostornom ure|enju u vezi s parcelacijom gra|evinskog zemlji{ta – obavijestMinistarstva za{tite okoli{a, prostornog ure|enja i graditeljstva

69. Primjedbe i prijedlozi na ~lanke 43., 43a. i 43b. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom ure|enju te na akt Dr‘avne geodetske uprave od 29. srpnja 2004. godine

71. VIII. Razred in‘enjera strojarstva


72. Uvodnik urednika stranice

72. Izvod iz zapisnika s okrugloga stola odr‘anog u Puli 18. lipnja 2004.

72. Izvod iz zapisnika s okruglog stola i osniva~ke sjednice Podru~nog odbora Osijek, odr‘anih u Osijeku 24. rujna 2004.

73. Izvod iz zapisnika s okruglog stola odr‘anog u Dubrovniku 14. listopada 2004.

74. Izmjene i dopune Pravila o ustrojstvu i radu Razreda in‘enjera strojarstva

75. Izmjene i dopune Poslovnika o radu Sjednice Razreda in‘enjera strojarstva

76. IZDVOJENE TEME

76. Informacije o stru~nim djelatnostima projektiranja i nadzora strojarskih ~eli~nih konstrukcija

77. Pismo predsjednika Razreda predsjedniku Komore Davoru Pavlovi}u

77. Pismo predsjednika Razreda ministrici za{tite okoli{aprostornog ure|enja i graditeljstva

79. IX. Razred in‘enjera elektrotehnike

80. AKTIVNOSTI PODRU^NIH ODBORA

80. Uvodnik urednika stranice80. Zapisnik s osniva~ke sjednice Zbora Podru~nog odbora

Pula i s okruglog stola82. Zapisnik s osniva~ke sjednice Zbora Podru~nog odbora

Vara‘din i s okruglog stola

86. IZDVOJENE TEME

86. Pismo predsjednika Razreda Odjelu za{tite na radu Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetni{tva

86. Pismo predsjednika Razreda Ministarstvu za{tite okoli{a, prostornog ure|enja i graditeljstva

88. ME\UNARODNA SURADNJA

88. Zapisnik s radnog sastanka s ~lanovima In‘enirske zbornice Slovenije (IZS), Mati~na sekcija elektro in‘enirjev

91. X. Slu‘bene objave

92. Objave o upisu u imenike Komore

97. Objave o upisu u Upisnik ureda za samostalnoobavljanje poslova projektiranja i/ili stru~nog nadzora gradnje

98. Objave o prestanku ~lanstva u Komori

101. Objave o mirovanju ~lanstva u Komori

102. Objave pravomo}nih presuda

111. NOVA INTERNETSKA STRANICA HRVATSKE KOMOREARHITEKATA I IN@ENJERA U GRADITELJSTVU

113. XI. Pregled novih propisa

114. PREGLED NOVIH PROPISA

114. Zakon o gradnji (redakcijski pro~i{}en tekst)158. Zakon o prostornom ure|enju (redakcijski pro~i{}en

tekst)174. Uredba o ure|enju i za{titi za{ti}enog obalnog

podru~ja mora

SADR@AJ

5

Po{tovane kolegice i kolege!

Na redovitoj sjednici Skup{tine Hrvatske komorearhitekata i in‘enjera u graditeljstvu, odr‘anoj u Zadru 7. svibnja ove godine, izabrali ste me za {estoga po redupredsjednika Komore s jednogodi{njim mandatom. Unadi da }u opravdati iskazano mi povjerenje, ovimputem ‘elim jo{ jednom zahvaliti mati~nom Razreduarhitekata {to me je kandidirao, a ~lanovima Skup{tineKomore {to su me izabrali na tu ~asnu i odgovornudu‘nost.

Skup{tinom u Zadru zapo~eo je drugi petogodi{nji ciklusod osnutka na{e zajedni~ke komorske ku}e u prosincu1998., {to zavrje|uje kratak pogled u retrovizor. Iako jeproteklo razdoblje bilo prekratko da Komora ostvari sveono {to ~lanovi i {ira javnost od takve institucije s pra-vom o~ekuju, uvjeren sam da je ona opravdala svoje pos-tojanje. Znam da jo{ ima onih koji se ne}e slo‘iti s tomkonstatacijom, no ako se prisjetimo kakvi su uvjeti –bolje re~eno kaos i nelojalna konkurencija – vladali ti-jekom devedesetih u obavljanju poslova prostornogure|enja, projektiranja, nadzora i kontrole projekta iusporedimo li ih s dana{njim stanjem, mo‘emo zaklju~itida je osnutkom Komore uvedeno vi{e reda i da su timeostvareni preduvjeti za kvalitetniji rad ovla{teniharhitekata i in‘enjera. Utemeljena su pravila i mehanizmikoji bi trebali osigurati nepristranost, kompetentnost, in-tegritet i odgovornost ~lanova Komore kao jamstvokvalitete njihovih usluga za dobrobit klijenata i radiza{tite javnog interesa, posebno krajnjih korisnika, a sves ciljem stalnog podizanja kvalitete izgra|enog okoli{akao prava i obveze svakoga pojedinca i dru{tva u cijelosti.

Valja biti iskren i priznati da smo uz sve postignuto tekna po~etku puta koji pred nas stavlja brojne zadatke inove izazove. Osim efikasnog servisiranja ~lanova i skrbio njihovu savjesnom i zakonskom poslovanju te perma-nentnog zastupanja interesa struke radi afirmiranjaugleda i boljeg dru{tvenog i materijalnog statusaarhitekata i in‘enjera, Komora u sljede}em razdobljutreba rije{iti pitanje trajnog udomljenja, a osobitu pozor-nost treba posvetiti aktivnijem sudjelovanju u izradi

kvalitetne zakonske regulative i pobolj{anju suradnje sresornim ministarstvom, osmi{ljenom medijskom nas-tupu u javnosti i interaktivnom povezivanju s ~lanstvom,organizaciji permanentnog stru~nog usavr{avanja i de-finiranju kriterija za obnovu licenci ~lanova, te naro~itouspostavi mehanizama za{tite i osposobljavanjaovla{tenih arhitekata i in‘enjera za kompeticiju nazahtjevnom europskom tr‘i{tu znanja i intelektualnih usluga.

Pored navedenog na{e je djelovanje u teku}em mandatuodre|eno listom prioritetnih zadataka definiranih naSkup{tini u Zadru. To su izrada Prijedloga Izmjena idopuna Statuta Komore te Izmjena i dopuna Pravilnika oradu Stru~ne slu‘be Komore, konstantno pra}enje reali-zacije financijskog plana i ujedna~avanje planiranih izdvajanja strukovnih razreda, zatim ve} spomenutorje{avanje trajnog poslovnog prostora i organiziranje per-manentnog stru~nog usavr{avanja i obnove licenci. Naostvarenju zacrtanih zadataka, od kojih neki spadaju unove/stare teme, kontinuirano se radi s vi{e ili manjeuspjeha, koji ~esto nije primjeren ulo‘enome trudu, o~emu podrobnije mo‘ete saznati iz sadr‘aja ovogaglasila.

Jedna od novosti koje je uveo Upravni odbor je kontinui-rano pra}enje financijskog poslovanja putem posebnogPovjerenstva za financije, a obavljeno je i a‘uriranje ~lan-stva uvidom u potvrde Zavoda za mirovinsko osiguranje,{to }e se kao oblik provjere stalnog i stvarnog obavljanjaprakse provoditi svake godine. Nakon usugla{avanjaprostornih potreba i definiranja sadr‘ajne strukture,Povjerenstvo za poslovni prostor raspisalo je natje~aj zakupnju zemlji{ta ili gotovog poslovnog prostora, a osimizbora izme|u prikupljenih ponuda mogu}e su i drugeopcije. Slijedom odluke Skup{tine, Dan Komore 12. prosi-nac dostojno je obilje‘en sve~anom sjednicom Skup{tineKomore u Nacionalnoj i sveu~ili{noj knji‘nici u Zagrebu.U uvodnome radnom dijelu Skup{tine po prvi put smokrajem teku}e godine donijeli financijski plan za sljede}ugodinu, ~ime je prekinuta praksa da se plan donosi tekna redovnoj skup{tini u travnju ili svibnju. Kulminacijusve~anosti predstavljala je uistinu dostojanstvena dod-jela povelja novim po~asnim ~lanovima. Istom prigodom


6

UVO

DN

A R

IJE^ P

RED

SJE

DN

IKA

HRVA

TSKE K

OM

ORE A

RH

ITEKA

TA I IN

@EN

JERA

U G

RA

DIT

ELJ

STV

U

ekskluzivno je predstavljena nova internetska stranica,sadr‘ajem i oblikom primjerena Komori, ~ija je izrada uzavr{noj fazi i trebala bi biti aktivna od sije~nja. Ona }e,sukladno dinami~noj suvremenosti u kojoj ‘ivimo,omogu}iti neposrednu, brzu i interaktivnu komunikacijus ~lanovima i {irom javno{}u, {to nam je dosad nedosta-jalo. A kako se mo‘emo uspje{no medijski predstaviti inametnuti na{e teme {iroj zajednici, pokazao je Prvi kon-gres hrvatskih arhitekata, odr‘an (tako|er) u Zadru usuorganizaciji Razreda arhitekata i Udru‘enja hrvatskiharhitekata. Kongres je polu~io uspjeh u svim segmen-tima, od dobro odabrane i aktualne teme gradnje naobali, preko odli~nog odaziva, pa sve do medijskogpra}enja i recepcije zavr{nih kongresnih dokumenata ujavnosti.

I dalje ostaje nerije{eno pitanje Izmjena i dopuna Sta-tuta Komore, {to traje ve} gotovo tri godine i sve vi{esli~i na lo{u »beskona~nu pri~u« koja optere}uje funk-cioniranje cijele Komore. Pripremljene su ~ak tri verzijeprijedloga izmjena i dopuna Statuta, no dono{enje iminimalnih statutarnih promjena od zajedni~kog inte-resa za sve razrede, poput pojednostavljenog sankcioni-ranja neplati{a ~lanarine, uvjetovano je prethodnimrazrje{enjem pitanja prava strojarskih in‘enjera naobavljanje stru~nih poslova projektiranja i nadzora~eli~nih konstrukcija, koji su u opisu djelatnostiovla{tenih in‘enjera gra|evinarstva. Odr‘ano je vi{e bi-lateralnih sastanaka izme|u predstavnika dvaju razreda,ulo‘eno je dosta truda i energije u proces pregovaranjakoji me|utim nije dao rezultate. Iako se tijekom prego-vora naziralo rje{enje spora, u kona~nici su obje strane~vrsto ostale na po~etnim pozicijama. Kao predsjednikKomore koji zastupa interese svih ~lanova, nisam sklonarbitrirati izme|u dvaju razreda, a rje{enje sada{nje pat--pozicije vidim isklju~ivo u obostrano prihvatljivom kom-promisu kojim }e svaka od strana nu‘no pone{to izgubitiod svojih pojedina~nih maksimalisti~kih ciljeva, ali }ezauzvrat dobiti puno vi{e kroz uskla|ene zajedni~ke in-terese, {to je uostalom i smisao postojanja Komore. Usada{njoj situaciji ~ini se da jo{ nisu sazreli uvjeti (ililjudi) za takav dogovor, no uvjeren sam da }emo uskoroprona}i rje{enje na dobrobit svih na{ih ~lanova.

Pou~eni iskustvom oko dugotrajnog (ne)dono{enja statu-tarnih promjena, a na poticaj Razreda in‘enjera elektro-tehnike, pokrenuli smo proces analize stanja u Komori sciljem dono{enja prijedloga unapre|enja njezina rada.Nakon provedenih rasprava po razredima na redu jeusugla{avanje pojedina~nih stavova te definiranje kon-kretnih mjera kojima bi se pobolj{alo funkcioniranje Ko-more. Osobno smatram kako se Komora treba transformi-rati od pomalo oko{tale i trome institucije u propulzivnui efikasnu organizaciju, primjerenu dinami~nim kondici-jama i izazovima novoga vremena koje tra‘i promjene ustrukturi, organizaciji i modalitetima djelovanja, daljnjuprofesionalizaciju rada ali i aktivno sudjelovanje naj{ireg~lanstva, ve}u autonomiju razreda uz istodobno ja~anjeunutra{njeg zajedni{tva i me|usobnog uva‘avanja. Uzsve objektivne okolnosti koje nam nisu uvijek sklone,uspjeh ovog projekta ovisi ponajprije o nama samima.

S nadom u nastavak uspje{ne izgradnje na{e zajedni~keku}e, od srca vam ~estitam bo‘i}ne blagdane i ‘elimsvako dobro u sljede}oj godini.

Va{ Predsjednik,Vinko Penezi}, dipl. ing. arh.

UVODNA RIJE^ PREDSJEDNIKA HRVATSKE KOMORE ARHITEKATA I IN@ENJERA U GRADITELJSTVU

7

UVO

DN

A R

IJE^ P

RED

SJE

DN

IKA

HRVA

TSKE K

OM

ORE A

RH

ITEKA

TA I IN

@EN

JERA

U G

RA

DIT

ELJ

STV

U


8

Iz rada Komore9


Dan Hrvatske komore arhitekata i in‘enjera ugraditeljstvu – 12. prosinca 2004. godine

Skup{tina Hrvatske komore arhitekata i in‘enjera u gra-diteljstvu na sjednici odr‘anoj 7. svibnja 2004. godinedonijela je

Odluku o progla{enju Dana Hrvatske komorearhitekata i in‘enjera u graditeljstvu

Skup{tina je odredila i da se Dan Komore svake godineprigodno obilje‘ava na dan odr‘avanja osniva~keSkup{tine Komore, 12. prosinca.

Hrvatska komora arhitekata i in‘enjera u graditeljstvuprigodno obilje‘ava Dan Komore sve~anom sjednicom iprogla{enjem po~asnih ~lanova Komore, uz nazo~nostuzvanika iz politi~kog i gospodarskog ‘ivota, istaknutihpredstavnika stru~ne i me|unarodne javnosti te ~lanovaKomore.

Prigoda je to za razmjenu mi{ljenja te neobveznodru‘enje u predblagdanskom ozra~ju u ambijentu kojinas je znakovito uveo u XXI. stolje}e.

Sun~ana Rupi}, glavna tajnica Komore

Upravni odbor Komore na sjednicama uvelja~i, o‘ujku, travnju i lipnju 2004. godine

Upravni odbor Hrvatske komore arhitekata i in‘enjera ugraditeljstvu u obavljanju danih mu zada}a temeljemZakona o Hrvatskoj komori arhitekata i in‘enjera u gra-diteljstvu i Statuta Komore, odr‘ao je pet redovnih sjed-nica.

U vremenu od izlaska zadnjeg broja 15. Glasila Komoreodr‘ana je i Skup{tina Komore, 7. i 8. svibnja 2004.godine u Zadru. Na toj sjednici Skup{tina Komore je za

predsjednika Komore u jednogodi{njem mandatu iza-brala Vinka Penezi}a, dipl. ing. arh.

U ‘elji upoznavanja te pribli‘avanja rada Komore, oso-bito tijela Komore ~lanovima Komore, nastavno Vassa‘eto informiramo o najbitnijim temama o kojima seraspravljalo na sjednicama Upravnog odbora Komore, uprethodnom razdoblju.

1. Izvod iz zapisnika sa 6. sjednice Upravnog odboraKomore, odr‘ane 5. velja~e 2004. godine

Na odr‘anoj sjednici predsjednik Komore Davor Pavlovi},dipl. ing. el., je sukladno ~lanku 60. Statuta Hrvatske ko-more arhitekata i in‘enjera u graditeljstvu, izvijestio oodr‘anim sastancima i aktivnostima, koje je imao u vre-menu izme|u dviju sjednica Upravnog odbora Komore.Izvijestio je o sastanku u Hrvatskoj gospodarskoj komori,sastanku Povjerenstva za Statut Komore i Povjerenstvaza poslovni prostor. Informirao je o izdavanju 14. brojaGlasila Komore te pismu upu}enom Lini Fu~i}u sa zamol-bom za produ‘enje roka dostavljanja primjedaba naPravilnik o op}em sadr‘aju i opremanju projektagra|evine i Nacrtu prijedloga Tehni~kog propisa zadimnjake u gra|evinama.

Upravni odbor Komore na prijedlog Povjerenstva zaslu‘beno glasilo i odnose s javno{}u je odabrao ISKONINTERNET d. d. iz Zagreba, za izvo|a~a web stranice Ko-more.

Raspravljen je Prijedlog Razreda in‘enjera gra|evinarstvaza osiguranje poslovnog prostora Komore na lokaciji Be-rislavi}eva 6 do 8 u Zagrebu i Bilje{ka s neformalnog sas-tanka ~lanova Upravnog odbora Komore, od 22. prosinca2003. godine.

Saslu{ana je obavijest predsjednika Komore o sastankuPovjerenstva za Statut, odr‘anom 22. sije~nja 2004.godine, te Prijedlogu smjernica za izradu Izmjena idopuna Statuta Komore. Povjerenstvo je predlo‘ilo da sepripreme Izmjene i dopune Statuta Komore na na~in dase isti uskladi sa Zakonom o gradnji, da se izmjene idopune odnose samo na minimalne izmjene koje }e

10

Iz rada Komore


IZ R

AD

A K

OM

ORE

omogu}iti funkcioniranje Komore a oko kojih je mogu}eposti}i konsenzus izme|u strukovnih razreda. Predla‘e senastavak rada na dugoro~noj strategiji i osnovnimstrate{kim pitanjima i ciljevima, za dono{enje novog Sta-tuta Komore. Nakon provedene rasprave zaklju~eno je da}e Povjerenstvo za Statut nastaviti rad na izradi prijed-loga minimalnih izmjena i dopuna Statuta, oko kojih jemogu} dogovor svih strukovnih razreda. Predsjednik Ko-more }e organizirati sastanak predstavnika Razredaarhitekata, Razreda in‘enjera gra|evinarstva i Razredain‘enjera strojarstva s temom opisa strukovnih zadatakai razgrani~enja u projektiranju i nadzoru vodovoda ikanalizacije. Predsjednik Komore }e organizirati sastanakpredstavnika Razreda in‘enjera gra|evinarstva i Razredain‘enjera strojarstva s temom opisa strukovnih zadatakai razgrani~enja u projektiranju i nadzoru ~eli~nih kon-strukcija. Razred arhitekata je potvrdio ~lanstvo Marije^a~i}, dipl. ing. arh., u Povjerenstvu za Statut.

Prihva}en je Prijedlog za odobrenje posudbe financijskihsredstava Komori kao cjelini, radi nastavka redovnog iurednog financijskog poslovanja u 2003./2004. godini sobzirom da su sredstva potrebna za redovno poslovanjeKomore kao cjeline.

Nagla{eno je da u prvom tromjese~ju 2004. godine nemaredovnog priljeva sredstava s osnova upla}enih ~la-narina. Prijedlog je da strukovni razredi za redovno pos-lovanje Komore kao cjeline uplate 10% od upla}enih ~la-narina i upisnina za razdoblje lipanj–prosinac 2003.,odnosno za razdoblje u kojem se upla}ivalo 20% odupla}enih ~lanarina i upisnina. Predstavnici strukovnihrazreda su izvijestili o stavovima strukovnih razreda,kako slijedi: Razred arhitekata je donio odluku da setra‘ena sredstva ne uplate zbog nedostatka godi{njeg iz-vje{}a o utro{enim sredstvima. Razred in‘enjera gra|evi-narstva je uplatio tra‘ena sredstva, s obzirom da je izd-vajanje u skladu s Odlukom Razreda o izdvajanju 30%od svih upla}enih ~lanarina i upisnina. Razred in‘enjerageodezije je uplatio tra‘ena sredstva, s istim obrazlo‘en-jem kao i Razred in‘enjera gra|evinarstva. Razred in‘en-jera strojarstva }e uplatiti sredstva po uvidu u tro{enjesredstava za 2003. godinu. Razred in‘enjera elektro-tehnike je sredstva posudio te }e o povratu odlu~itinaknadno, po podnesenom izvje{}u o rashodima za prvotromjese~je 2004. godine.

Otvorena je rasprava o Prijedlogu Pravilnika za dodjelupriznanja i Prijedlog Pravilnika za dodjelu nagrada zain‘enjerska dostignu}a ~lanovima razreda, problematicipra}enja ugovora ovla{tenih in‘enjera, nadzoru nadizgradnjom komunalne infrastrukture, na prijedlogRazreda in‘enjera elektrotehnike.

Upravni odbor Komore je donio Odluku da se otvore ‘iro-ra~uni Komore, radi oro~enja sredstava strukovnihrazreda u sljede}im poslovnim bankama: PRIVREDNABANKA d. d., HRVATSKA PO[TANKA BANKA d. d.,VOLKSBANK d. d., RAIFFEISEN BANK AUSTRIA d. d.

2. Izvod iz zapisnika sa 7. sjednice Upravnog odboraKomore, odr‘ane 4. o‘ujka 2004. godine

Na odr‘anoj sjednici je Davor Mrdulja{, dr‘avni tajnik uMinistarstvu za{tite okoli{a, prostornog ure|enja i gra-diteljstva upoznao ~lanove Upravnog odbora s no-vostima u radu Ministarstva za{tite okoli{a, prostornogure|enja i graditeljstva. Naveo je da }e se Zakon o grad-nji i Zakon o prostornom ure|enju mijenjati, te zatra‘ioaktivno u~e{}e ~lanova Komore u nastupaju}imizmjenama.

Pored toga je zamolio da se dostavi tekst Uredbe o ustu-panju usluga, koja je ve} bila izra|ena u Komori u fazi in-tenzivne suradnje s Ministarstvom financija. Postoje}itekst Uredbe treba uskladiti te }e se dostaviti Ministar-stvu, a isto tako }e se obnoviti rad radne skupine zasuradnju s Ministarstvom na Zakonu o gradnji. Predsjed-nik Komore }e zatra‘iti od svih predsjednika strukovnihrazreda da izvr{e reviziju ~lanova Radne skupine zasuradnju s Ministarstvom na Zakonu o gradnji te da ozauzetom stavu izvijeste predsjednika Komore.

Predsjednik Komore Davor Pavlovi}, dipl. ing. el., uskladu s uvedenom praksom izvijestio je o odr‘anim sas-tancima odnosno provedenim aktivnostima u vremenuizme|u dviju sjednica Upravnog odbora Komore (od 5.velja~e do 4. o‘ujka 2004. godine). Izvijestio je o sas-tanku u Ministarstvu za{tite okoli{a, prostornogure|enja i graditeljstva s ministricom te upu}enompismu namjere u vezi s poslovnim prostorom ministriciza{tite okoli{a, prostornog ure|enja i graditeljstva, gra-dona~elnici Grada Zagreba, pro~elniku Ureda zaupravljanje dr‘avnom imovinom, predsjedniku HIS-a. Iz-vijestio je o Kolegiju na temu Zakon o za{titi od po‘arate odr‘anom sastanku na temu Vodovod – kanalizacija –~eli~ne konstrukcije: Razred in‘enjera gra|evinarstva,strojarstva i sastanku na temu Vodovod – kanalizacija,Razred arhitekata, gra|evinara, strojara.

Razmotren je i Zavr{ni ra~un Komore za 2003. godinu(Godi{nji statisti~ki izvje{taj neprofitnih organizacija,Ra~un prihoda i rashoda, Bilanca na dan 31. prosinca2003. godine, Bilje{ke uz financijske izvje{taje za 2003.godinu).

Upravni odbor je donio ODLUKU o davanju prethodnesuglasnosti za osnivanje podru~nih odbora Razredaarhitekata: Podru~nog odbora Vara‘din, Podru~nog od-bora Rijeka, Podru~nog odbora Osijek, Podru~nog odboraKarlovac, Podru~nog odbora Pula, Podru~nog odbora Za-greb, Podru~nog odbora Zadar i Podru~nog odbora Split.

Upravni odbor je donio ODLUKU o davanju prethodnesuglasnosti za osnivanje Podru~nog odbora Razredain‘enjera strojarstva u Osijeku koji }e djelovati za pod-ru~je Osje~ko-baranjske, Brodsko-posavske, Vukovarsko-srijemske, Po‘e{ko-slavonske i Viroviti~ko-podravske‘upanije.

11

IZ RADA KOMORE

IZ R

AD

A K

OM

ORE

Upravni odbor je donio ODLUKU o davanju prethodnesuglasnosti za osnivanje podru~nih odbora Razredain‘enjera elektrotehnike, kako slijedi: Podru~nog odborau Zagrebu, za podru~je Grada Zagreba i Zagreba~ke‘upanije; Podru~nog odbora u Splitu, za podru~je‘upanija Dubrova~ko-neretvanske i Splitsko-dalmatin-ske; Podru~nog odbora u Zadru, za podru~je ‘upanija[ibensko-kninske i Zadarske; Podru~nog odbora u Osi-jeku, za podru~je ‘upanija Osje~ko-baranjske, Brodsko-posavske, Vukovarsko-srijemske, Po‘e{ko-slavonske i Vi-roviti~ko-podravske; Podru~nog odbora u Vara‘dinu, zapodru~je ‘upanija Me|imurske, Vara‘dinske, Bjelovarsko-bilogorske, Koprivni~ko-kri‘eva~ke i Krapinsko-zagorske;Podru~nog odbora u Karlovcu, za podru~je ‘upanijaSisa~ko-moslava~ke i Karlova~ke; Podru~nog odbora uRijeci, za podru~je ‘upanija Primorsko-goranske i Li~ko-senjske; Podru~nog odbora u Pazinu, za podru~je‘upanije Istarske.

Podnesen je izvje{taj sa sastanka u Dr‘avnom zavodu zanormizaciju i mjeriteljstvo, odr‘anog 25. velja~e 2004.godine.

3. Izvod iz zapisnika s 8. sjednice Upravnog odboraKomore, odr‘ane 8. travnja 2004. godine

Na 8. sjednici Upravnog odbora prete‘ite aktivnosti bilesu vezane uz pripremu Skup{tine Hrvatske komorearhitekata i in‘enjera u graditeljstvu, koja se planiralaodr‘ati u Zadru, 7. i 8. svibnja 2004. godine:

Prihva}en je Prijedlog predsjednika Komore DavoraPavlovi}a, dipl. ing. el., da se za Dan Hrvatske komorearhitekata i in‘enjera u graditeljstvu odredi danodr‘avanja Osniva~ke Skup{tine Komore 12. prosinca.Upravni odbor je jednoglasno podr‘ao predlo‘eni datumza Dan Komore. Predlo‘ena Odluka }e se dostaviti naodobrenje Skup{tini Komore.

Saslu{ana je obavijest Povjerenstva za Statut Komore oaktivnostima na izradi Prijedloga Izmjena i dopuna Sta-tuta Komore koju je dao koordinator Povjerenstva zaStatut Komore dr. sc. Petar \ukan, dipl. ing. gra|.Upravnom odboru i prethodno strukovnim razredima,dostavljen je Prijedlog izmjena i dopuna Statuta Komorekoji sadr‘i samo minimalne izmjene i dopune Statuta,koje ne zadiru u su{tinska pitanja opisa strukovnihzadataka te stru~nih smjerova strukovnih razreda. Uz pri-jedlog je dostavljeno o~itovanje Razreda in‘enjeragra|evinarstva i strojarstva u vezi s prijedlogom zarazrje{enje problematike definiranja podru~ja djelatnostiovla{tenog in‘enjera strojarstva prema ste~enomakademskom statusu iz podru~ja strojarstva, a sukladnoopisima stru~nih djelatnosti u Statutu Komore, na na~inpokretanja postupka arbitra‘e u svrhu definiranja pre-thodno navedenog. Razred in‘enjera strojarstva jeuvjetno prihvatio prijedlog za dono{enje Statuta upredlo‘enom tekstu uz prethodno razrje{enje pitanja de-finiranja podru~ja djelatnosti ovla{tenih in‘enjera

arhitekture, gra|evinarstva i strojarstva u graditeljstvu u»spornim« stru~nim pitanjima sustava vodovoda i kanali-zacije i metalnih konstrukcija, na na~in pokretanja pos-tupka arbitra‘e. Razred in‘enjera gra|evinarstva seo~itovao da ne prihva}a arbitra‘u kao na~in rje{avanjaspomenutih stru~nih pitanja te je odluka o daljnjem pos-tupku dono{enja Statuta odgo|ena. Predsjednik Komore}e zatra‘iti pomo} u razrje{enju nastalog stanja te s timu vezi uputiti pisma ministrici za{tite okoli{a, prostornogure|enja i graditeljstva te dekanima arhitektonskog,gra|evinskog, strojarskog i elektrotehni~kog fakulteta.

Razmatrana je provedba Ugovora o dugoro~nom ob-veznom osiguranju od odgovornosti ovla{teniharhitekata i in‘enjera u graditeljstvu za {tete koje mogupri~initi tre}im osobama. Uvodno obrazlo‘enje dao jekoordinator Odbora za provedbu, pra}enje i un-apre|ivanje sustava obveznog osiguranja Zlatko Han‘ek,dipl. ing. arh. Izvijestio je o tri odr‘ana sastanka koji surezultirali prijedlogom Aneksa broj 1. Ugovoru o du-goro~nom obveznom osiguranju od odgovornostiovla{tenih arhitekata i in‘enjera u graditeljstvu. Upravniodbor se suglasio s produ‘enjem ugovora s »Croatiaosiguranjem« za sljede}e osigurateljno razdoblje, s obzi-rom na o~ekivani ugovoreni bonus na premiju.

Upravni odbor je utvrdio da je kriterij za osiguranjesvakog pojedinog ~lana za naredno osigurateljnorazdoblje isklju~ivo stanje (saldo) upla}ene ~lanarine. Napopisu za dobivanje potvrde pokri}a nalazit }e se samo~lanovi Komore koji na dan 31. svibnja teku}eg osigu-rateljnog razdoblja imaju s osnova nepla}ene ~lanarinedug od 900,00 kuna. Svi ~lanovi koji ne ispunjavajuzadani kriterij obavijestit }e se da nisu na popisu zapolicu osiguranja. Obavijest s popisom prethodno }e veri-ficirati Odbor za provedbu, pra}enje i unapre|ivanje sus-tava obveznog osiguranja.

Upravni odbor je odobrio potpisivanje Ugovora za izraduweb stranice izme|u Hrvatske komore arhitekata i in‘e-njera u graditeljstvu i tvrtke Iskon Internet d. d. iz Za-greba te donio Odluku o davanju prethodne suglasnostiza osnivanje podru~nih odbora Razreda in‘enjeragra|evinarstva u Vara‘dinu i Rijeci.

Verificiran je i pristup Hrvatske komore arhitekata iin‘enjera u graditeljstvu Sporazumu o pristupanjustru~noj suradnji me|u komorama i Pravilniku o stru~nojsuradnji me|u komorama.

4. Izvod iz zapisnika s 9. sjednice Upravnog odboraKomore, odr‘ane 3. lipnja 2004. godine

Vinko Penezi}, dipl. ing. arh., izabran za predsjednika Ko-more u jednogodi{njem mandatu, podnio je obavijest o6. redovitoj Skup{tini Hrvatske komore arhitekata iin‘enjera u graditeljstvu, koja je odr‘ana 7. svibnja 2004.godine u Zadru.

12


IZ R

AD

A K

OM

ORE

Predsjednik Komore, Vinko Penezi}, dipl. ing. arh.,uvodno je obrazlo‘io osnovne postavke daljnjeg rada Ko-more i Upravnog odbora za razdoblje lipanj 2004. –travanj 2005. godine. Osnove rada Komore u navedenomrazdoblju obilje‘it }e kratkoro~ni i dugoro~ni ciljevi.

Prioritetni, kratkoro~ni, zadatci (ciljevi) odre|eni su zak-lju~cima Skup{tine Komore od 7. svibnja 2004. godine tezaklju~cima Nadzornog odbora, koje su mjerodavna ti-jela Komore, prije svega Upravni odbor, du‘ni izvr{iti uzadanim rokovima od 6 mjeseci odnosno najkasnije dokraja godine.

Dugoro~ni ciljevi, na me|unarodnom planu, prije svegase odnose na pokretanje postupka prilagodbe statusnogpolo‘aja ~lanova Komore u odnosu na EU okru‘enje ipripremu za ulazak ovla{tenih arhitekata i ovla{tenihin‘enjera u EU. Dugoro~ni cilj Komore je i dogovor okodono{enja novog statuta Komore, prije svega radiuskla|ivanja stvarnog stanja s potrebama rada Komorete uskla|ivanje s europskim zakonodavstvom.

U raspravi je nagla{eno da radi temeljite (dugoro~no)pripreme za izradu novog statuta Komore strukovnirazredi pripreme stavove o materijalu Razreda in‘enjeraelektrotehnike koji je prethodno prezentiran na Kolegijupredsjednika Komore (24. o‘ujka 2004. godine). Isto takoprihva}en je stav da se pri realizaciji Zaklju~ka Skup{tineo rebalansu Plana prihoda i rashoda Komore za 2004.godinu, postavi kriterij broja ~lanova u odnosu naravnomjerno izdvajanje sredstava za poslovni prostor iprijevod normi. Dogovoreno je da se kod izrade rebalansaza strukovne razrede, prethodno dogovore kriteriji naKolegiju predsjednika Komore. Nagla{eno je da }e Ko-mora u sljede}em razdoblju raspravljati i o svakod-nevnim problemima ~lanova Komore. U odnosu na pi-tanje rada stranih arhitekata i in‘enjera u odnosu naZakon o Hrvatskoj komori arhitekata i in‘enjera u gra-diteljstvu i Zakon o gradnji, dogovoreno je da se onavedenoj problematici razgovara na Kolegiju predsjed-nika Komore te da se s definiranim stavom Komoreupozna Ministarstvo za{tite okoli{a, prostornog ure|enjai graditeljstva (orijentacijski rok je 1. rujan 2004.).

PRIORITETNI KRATKORO^NI ZADATCI (CILJEVI)UPRAVNOG ODBORA KOMORE

I. PROVEDBA ZAKLJU^AKA SKUP[TINE KOMORE OD 7. SVIBNJA2004. GODINE

1. Prijedlog Izmjena i dopuna Statuta Hrvatske komorearhitekata i in‘enjera u graditeljstvu

Zadu‘eni: Upravni odbor Komore odnosno Povjerenstvoza Statut, neposredno odgovorni predsjednik Komore ipredsjednici strukovnih razreda. Na Kolegiju predsjed-nika Komore odr‘anom 18. svibnja 2004. godine, dogo-voreno je da se odr‘i prethodni sastanak predstavnikaRazreda in‘enjera gra|evinarstva i Razreda in‘enjera

strojarstva, s temom ^eli~ne konstrukcije. Sastanak od-nosno dogovor odre|uju daljnji tijek postupka izrade Sta-tuta. Rok: 6 mjeseci odnosno do kraja 2004. godine

2. Prijedlog Izmjena i dopuna Pravilnika o radu Stru~neslu‘be Komore

Zadu‘eni: Upravni odbor Komore odnosno Kolegijpredsjednika Komora operativno putem Radne skupine.Na Kolegiju predsjednika Komore odr‘anom 18. svibnja2004. godine, zadu‘ena je Radna skupina da na temeljuprijedloga strukovnih razreda izradi Prijedlog Izmjena idopuna Pravilnika o radu Stru~ne slu‘be Komore, najkas-nije do 01. rujna 2004. godine. Ovaj Prijedlog dostavit }ese strukovnim razredima na razmatranje i davanje prijed-loga. Potom }e Radna skupina izraditi kona~an prijedlogi uputiti ga na dono{enje Upravnom odboru Komore. Upostupku izrade i usuglasivanja aktivno }e sudjelovatiKolegij predsjednika Komore. Rok: 6 mjeseci odnosno do kraja 2004. godine

3. Zadu‘uje se Upravni odbor Komore da prati reali-zaciju Plana prihoda i rashoda Komore za 2004. godinute da uravnote‘i financijska izdvajanja po strukovnimrazredima za »investicije u zajedni~ki poslovni prostor« i»prijevod normi«, a u roku 6 mjeseci odnosno pri re-balansu Plana prihoda i rashoda Komore za 2004. godinu.

Zadu‘eni: Upravni odbor Komore odnosno predsjednikKomore i predsjednici strukovnih razreda KomoreRok: 6 mjeseci odnosno rebalans Plana prihoda i rashoda

4. Rje{avanje zajedni~kog trajnog poslovnog prostora zarad Komore

Zadu‘eni: Upravni odbor Komore odnosno Povjerenstvoza poslovni prostor. Na Kolegiju predsjednika Komoreodr‘anom 18. svibnja 2004. godine, zadu‘eni su svipredsjednici strukovnih razreda da do 15. lipnja 2004.godine dostave Povjerenstvu prijedloge preliminarnestrukture kori{tenja poslovnog prostora za svaki razred. Rok: 15. lipnja 2004. godine

5. Program trajnog stru~nog usavr{avanja ~lanova Ko-more te obnova ovla{tenja (licence)

Zadu‘eni: Upravni odbor Komore te neposredno predsjed-nici strukovnih razredaRok: otvaranje rasprave u rujnu 2004. godine

6. Realizacija web stranice Komore

Zadu‘eni: Uredni{tvo web stranice i odgovorna osoba zaInternet prezentaciju Rok: odmah

13

IZ RADA KOMORE

IZ R

AD

A K

OM

ORE

II. PROVEDBA ZAKLJU^AKA NADZORNOG ODBORA KOMORE

Nadzorni odbor tra‘i od svih strukovnih razreda i Uprav-nog odbora Komore da se uz poja~ane napore, me|usob-nu toleranciju i zajedni{tvo, te uva‘avanje rokova realizi-raju:– Izmjene i dopune Statuta Komore ili da se izradi idonese novi Statut Komore. Ovaj zaklju~ak Skup{tine od12.4.2002. do danas nije zavr{en i Nadzorni odborpostavlja pitanje Skup{tini ima li Komora snage i voljeraditi za dobrobit svojih ~lanova.– Izmjene i dopune Pravilnika o radu Stru~ne slu‘be Ko-more.– Rje{enje trajnog poslovnog prostora za rad Komore istrukovnih razreda, budu}i da daljnji privremeni smje{tajpravi {tetu i onemogu}ava kvalitetan rad s ~lanstvom,smanjuje u~inkovitost Stru~ne slu‘be. Nadzorni odbor jemi{ljenja da je ovo hitan zadatak.– Hitno dono{enje Izmjena i dopuna Pravilnika o upisimau strukovne razrede Komore, osobito odredba koja }eutvrditi kriterije za izniman upis u skladu s ~lankom 26.stavkom 5. i 6. Zakona o Hrvatskoj komori arhitekata iin‘enjera u graditeljstvu.– Izmjene i dopune Pravilnika o cijenama usluga, kako bise definirale cijene nadzora te ostali poslovi koji nisu de-finirani va‘e}im pravilnikom.– Zaklju~ci Skup{tine Komore iz 2003. godine, odnosno:dono{enje op}ih akata iz ~lanka 47. stavka 1. i provedba~lanka 32. stavka 1. Statuta Hrvatske komore arhitekatai in‘enjera u graditeljstvu.– Pove}ati u~inkovitost stegovnih tijela Komore.– Aktima Komore regulirati da nepla}anje ~lanarineautomatizmom povla~i ispis iz imenika Komore.– Redovito a‘uriranje imenika Komore, s obzirom naeventualne nastale promjene.– Plan prihoda i rashoda treba temeljito i realno izraditi,a u slu~aju da planirana sredstva nisu dostatna, obveznotreba raditi rebalans sredstava prema postoje}im iz-vorima sredstava. Kod izrade plana prihoda i rashoda po-jedinih strukovnih razreda Upravni odbor treba tra‘itiujedna~en pristup, kako prili~i jednoj jedinstvenoj organi-zaciji. Neujedna~en pristup planiranju je naro~ito vidljivu stavci rashodi za investicije, pa je predlo‘eno da se ovopitanje razjasni na Skup{tini Komore.– Zatra‘iti da se u strukovnim razredima pokrene ipoja~a aktivnost u djelu stru~nog obrazovanja ~lanstva,stru~ne pomo}i, stru~ne literature i seminara, budu}i daje u Izvje{}u za 2003. godinu ostvarenje ove planskestavke samo 3,2% od planiranog iznosa. Tu aktivnostsmatraju vrlo bitnom za cijelo ~lanstvo i realizacijastavke izravno koristi ~lanstvu i time se {ire kontakti s~lanstvom.

Upravni odbor je donio OKVIRNI PLAN ODR@AVANJASJEDNICA UPRAVNOG ODBORA za razdoblje srpanj2004. – travanj 2005. godine. Tako }e se sjedniceUpravnog odbora odr‘ati predvidivo: 1. srpnja 2004., 9.

rujna 2004., 7. listopada 2004., 11. studenoga 2004., 2.prosinca 2004., 20. sije~nja 2005., 17. velja~e 2005., 10.o‘ujka 2005. i 7. travnja 2005. Sjednice Upravnog od-bora odr‘avat }e se u pravilu ~etvrtkom s po~etkom u14,00 sati i u predvidivom trajanju od 2,5 sata.

Upravni odbor je u okviru statutarnog ovla{tenja donioODLUKU o preraspodjeli financijskih sredstava Planarashoda Komore kao cjeline za 2004. godinu, na sljede}ina~in:

Stavka red. br.

Opis Plan 2004.Iznos nakon

preraspodjele

7. Intelektualne usluge – ra~u-novodstvo, pravni savjeti,prijevodi, bilje‘ni~ke usluge isl.

100.000,00 kn 215.792,71 kn

12 Usluge izdavanja i sufinan-ciranja ~asopisa, webstranica, sponzorstvo,suorganizacija, donacija,pomo}i

320.000,00 kn 404.207,29 kn

13. Dnevnice i tro{kovi slu‘benogputa

300.000,00 kn 200.000,00 kn

14. Naknada stru~nih timova 300.000,00 kn 200.000,00 kn

Ova preraspodjela sredstava ne dira Plan prihoda irashoda Komore za 2004. godinu, odnosno ne utje~e naukupan zbroj rashoda Komore koji je donesen naSkup{tini Komore 7. svibnja 2004. godine.

Upravni odbor je donio ODLUKU o Uredni{tvu web stra-nice Hrvatske komore arhitekata i in‘enjera u gra-diteljstvu www.hkaig.hr te u Uredni{tvo imenovao:Damira Kvo~i}a, dipl. ing. arh.; Zvonimira Severa, dipl.ing. gra|.; dr. sc. Damira Medaka, dipl. ing. geod.; Nikolu[olmana, dipl. ing. stroj. i Maria Karina, dipl. ing. el.^lanovi Uredni{tva su izme|u sebe izabrali DamiraKvo~i}a, dipl. ing. arh., za glavnog urednika koji jeujedno i odgovorna osoba Hrvatske komore arhitekata iin‘enjera u graditeljstvu za izradu i odr‘avanje internet-skog predstavljanja Komore – www.hkaig.hr.

Upravni odbor je odobrio i Izmjene i dopune Pravila oradu Razreda in‘enjera strojarstva, sa sjednice Razredaod 16. travnja 2004. godine.

Sun~ana Rupi}, glavna tajnica Komore

14


IZ R

AD

A K

OM

ORE

Izvje{}e o ovr{nim postupcima

Hrvatska komora arhitekata i in‘enjera u graditeljstvupokrenula je tijekom listopada i studenoga 2003. ovr{nepostupke protiv svojih ~lanova koji nisu uredno podmiri-vali svoja materijalna davanja prema Komori.

Pokrenut je ovr{ni postupak protiv ukupno 494 ~lana ~ijeje ukupno dugovanje na dan pokretanja ovr{nih postu-paka iznosilo 1.295.835,69 kuna.

Ovr{ni postupci pokrenuti su pred op}inskim sudovima uRepublici Hrvatskoj ovla{tenima po mjestu prebivali{ta,za svakog od ~lanova du‘nika.

Na dan 01.12. 2004. godine stanje po razredima jesljede}e:

RAZRED ARHITEKATAPostupak ovrhe pokrenut je protiv 134 ~lana, ~ije jeukupno dugovanje iznosilo 248.098,56 kn. Do danas jenapla}eno 148.326,60 kn.

RAZRED IN@ENJERA GRA\EVINARSTVAPostupak ovrhe pokrenut je protiv 150 ~lanova, ~ije jeukupno dugovanje iznosilo 401.221,78 kn. Do danas jenapla}eno 212.164,98 kn.

RAZRED IN@ENJERA ELEKTROTEHNIKEPostupak je pokrenut protiv 94 ~lana, ~ije je ukupno du-govanje iznosilo 253.649,48 kn. Do danas je napla}eno131.399,92 kn.

RAZRED IN@ENJERA STROJARSTVAPostupak je pokrenut protiv 103 ~lana, ~ije je ukupno du-govanje iznosilo 373.199,86 kn. Do danas je napla}eno224.201,96 kn.

RAZRED IN@ENJERA GEODEZIJEPostupak je pokrenut protiv 13 ~lanova, ~ije je ukupnodugovanje iznosilo 19.666,01 kn. Do danas je napla}eno14.699,98 kn.

Dakle, do dana 01.12.2004. ukupno je napla}eno du-govanja u iznosu od 730.793,44 kn.

Kako bih malo pojasnila cijeli ovr{ni postupak, dat }unjegov kratak prikaz. Postupak je pokrenut protiv~lanova koji nisu uredno podmirivali svoju obvezu urazdoblju od 2000. do prve polovine 2003., i to kakoprotiv aktivnih ~lanova, tako i protiv ~lanova ~ije je ~lan-stvo u mirovanju, a koji nisu podmirivali naknadutro{kova sukladno Odluci o obveznicima pla}anja iiznosu upisnine, ~lanarine i naknadi tro{kova za ~lanstvou Komori, koju je donijela Skup{tina HKAIG-a na svojojsjednici odr‘anoj 21. travnja 2001. g.

Nakon {to je podnesen ovr{ni prijedlog temeljem vjero-dostojne isprave (a to je ~lanova prometna kartica),mjerodavni sud donosi rje{enje o ovrsi kojim nala‘e

~lanu (ovr{eniku) podmirenje duguje}eg iznosa ~la-narine, kao i tro{ka postupka odre|enog sudskim rje{en-jem, jer se u protivnom provodi ovrha popisom i pljenid-bom pokretnina u stanu/ku}i ~lana te njihova prodaja najavnoj dra‘bi. Nakon primitka rje{enja o ovrsi, ~lan(ovr{enik) mo‘e podmiriti duguju}i iznos ~lanarine itro{ak ovrhe ili ulo‘iti prigovor na rje{enje o ovrsi. Uslu~aju da ulo‘i prigovor, Komora daje svoje o~itovanje icijeli postupak prelazi iz ovr{nog postupka u parni~nipostupak, {to zna~i da sud zakazuje raspravu, saslu{avastranke, izvodi druge dokaze i donosi presudu.

Naj~e{}e su ~lanovi iznosili prigovor da su ih tvrtke upis-ale u Komoru te da su tvrtke du‘ne za njih pla}ati ~la-narinu. Posebno isti~em da dosada ni jedan sud u Repub-lici Hrvatskoj nije uva‘io ovaj prigovor, nakon {to bih jadala o~itovanje u ime Komore. Naime, ~lanstvo u Komorije prema Zakonu o HKAIG-u osobna stvar svakog pojed-inca i njegova odluka. Pojedinci su osobno potpisivalizahtjeve za upis. Ako je netko od ~lanova sa svojomtvrtkom zaposlenja zaklju~io ugovor temeljem kojeg senjegova tvrtka obvezala podmirivati za njega ~lanarinu,tada je to stvar tog ~lana i njegove tvrtke i tada ~lanmo‘e regresnom tu‘bom potra‘ivati od tvrtke utu‘eniiznos nepla}ene ~lanarine. Ali, taj odnos ~lana i tvrtke neti~e se odnosa ~lana i Komore, budu}i da je za Komoru~lan kao pojedinac obveznik pla}anja materijalnihdavanja. Ovo stajali{te su zasad zauzeli i op}inski sudoviu Republici Hrvatskoj pred kojima su se vodili postupcipovodom ovakvih prigovora.

Nadalje, ‘elim napomenuti da ima odre|en broj ~lanovakoji su podmirili ~lanarinu nakon pokretanja postupka,odnosno da je odre|enom broju ~lanova njihov Razred»oprostio« dug (njihovi duguju}i iznos sadr‘ani su ustavci »napla}eno«, budu}i da je to u~injeno nakon pok-retanja ovr{nog postupka i dono{enja rje{enja o ovrsi),uz uvjet da se ispi{u iz Komore i plate tro{kove ovr{nogpostupka. Svi oni moraju platiti tro{ak ovr{nog postupka,jer sve dok tro{ak nije pla}en, postupak se vodi pred re-dovitim sudovima i ovrha }e se i dalje provoditi.

Ako je netko od ~lanova tijekom postupka izrazio ‘eljuda se ovrha ne provodi popisom, pljenidbom i prodajomstvari, ve} pljenidbom pla}e, takvom zahtjevu je udo-voljeno te se tim ~lanovima, sukladno odredbamaovr{nog zakona, plijeni tre}ina pla}e radi namirenjaduguju}eg iznosa ~lanarine i tro{ka postupka. Jedino utom slu~aju dugovanje se podmiruje obro~no, dok udrugim slu~ajevima ne postoji mogu}nost obro~nogpla}anja duguju}eg iznosa.

Za sve obavijesti u vezi s ovr{nim postupcima ~lanovi mise mogu obratiti na telefone 01/3701–319 ili 091/2024–366.

Odvjetnica Bojana Radakovi}

15

IZ RADA KOMORE

IZ R

AD

A K

OM

ORE

Izvje{}e o radu stegovnih tijela Komore od listopada 2003. do listopada 2004. godine

U Glasilu br. 15, u Izvje{}u o radu stegovnih tijela,pogre{kom su ispu{teni neki predmeti prilikom pisanja iz-vje{}a. Uz ispriku ~lanovima, te predmete navodim napo~etku ovog izvje{}a.

1. A. B. podnio je dana 08. 03. 2000. g. prijavu protiv M.N., dia, zbog stegovnog djela nesavjesnog obavljanjaarhitektonskih i in‘enjerskih poslova (~l. 82.. st. 1. t. 5.Statuta). Stegovni tu‘itelj je prijavu odbacio kao neosno-vanu.

2. A. B. podnio je dana 08. 03. 2000. g. prijavu protiv S.P., dig, zbog stegovnog djela nesavjesnog obavljanjaarhitektonskih i in‘enjerskih poslova (~l. 82. st. 1. t. 5.Statuta). Stegovni tu‘itelj je prijavu odbacio kao neosno-vanu.

3. M. R. je dana 11. 04. 2000. g. podnio prijavu protiv N.Z., dig, zbog stegovnog djela nesavjesnog obavljanjaarhitektonskih i in‘enjerskih poslova (~l. 82. st. 1 t. 5.Statuta). Stegovni tu‘itelj je prijavu odbacio, budu}i daN. Z. nije ~lan Komore.

4. I. @. je dana 04. 09. 2000. podnio prijavu protiv J. K.,dia, zbog stegovnog djela nesavjesnog obavljanjaarhitektonskih i in‘enjerskih poslova (~l. 82. st. 1. t. 5.Statuta). Stegovni tu‘itelj je ustao optu‘nicom. Postupakje prekinut do pravomo}nog okon~anja kaznenog pos-tupka koji je I. @. pokrenuo protiv J. K.

5. I. @. je dana 04. 09. 2000. podnio prijavu protiv M. B,ing. el. Stegovni tu‘itelj je ustao optu‘nicom. Stegovnisud je dana 02. 05. 2003. donio osloba|aju}u presuduprotiv M. B.

6. I. @. je dana 04.09.2000. podnio prijavu protiv M. [.,dig, zbog stegovnog djela postupanja protivno odredbi~l. 17. Kodeksa strukovne etike. Stegovni tu‘itelj je ustaooptu‘nicom. Postupak je prekinut do pravomo}nogokon~anja kaznenog postupka koji je I. @. pokrenuoprotiv M. [.

7. L. B. je dana 05. 09. 2000. podnijela prijavu protiv I.R., dia, zbog stegovnog djela nesavjesnog obavljanjaarhitektonskih i in‘enjerskih poslova (~l. 82.. st. 1. t. 5.Statuta). Stegovni tu‘itelj je prijavu odbacio budu}i da I.R. nije ~lan Komore.

8. I. @. je dana 07. 09. 2000. podnio prijavu protiv M. M.T., dia, zbog stegovnog djela nesavjesnog obavljanjaarhitektonskih i in‘enjerskih poslova (~l. 82. st. 1. t. 5.Statuta) i djela nepo{tivanja akata Komore (~l. 82. st. 1.t. 23. Statuta). Stegovni tu‘itelj je ustao optu‘nicom.Postupak je prekinut do pravomo}nog okon~anjakaznenog postupka koji je I. @. pokrenuo protiv M. M. T.

9. D. M. je dana 09. 01. 2001. podnijela prijavu protiv Z.P., dis, zbog stegovnog djela nesavjesnog obavljanjaarhitektonskih i in‘enjerskih poslova (~l. 82. st. 1. t. 5.Statuta). Stegovni tu‘itelj je prijavu odbacio budu}i daZ. P. nije ~lan Komore.

10. Tvrtka B. podnijela je dana 11. 01. 2001. prijavuprotiv I. G., dig zbog stegovnog djela nesavjesnogobavljanja arhitektonskih i in‘enjerskih poslova (~l. 82.st. 1. t. 5. Statuta). Stegovni tu‘itelj je odbacio prijavu,pa je tvrtka B. nastavila postupak kao privatni tu‘itelj.Stegovni sud je dana 10. 02. 2002. donio osloba|aju}upresudu.

Slijede predmeti koje su stegovna tijela obradila urazdoblju od listopada 2003. do listopada 2004. godine

1. Tvrtka C. podnijela je 13. 12. 2000. prijavu protiv O.G., dia, zbog stegovnog djela konkuriranja cijenamani‘im od propisanih (~l. 82. st. 1. t. 17. Statuta). O. G. jedao pismeno o~itovanje. Stegovni tu‘itelj odbacio je pri-javu 12. 01. 2004. g.

2. D. K. je podnio 19. 07. 2001. prijavu protiv Z. G., dia, iV. G., dia, zbog pokretanja postupka poni{tavanja upisa uRazred arhitekata. Stegovni je tu‘itelj u velja~i 2002.godine pismeno zatra‘io od Odbora za upis Razredaarhitekata pismeno o~itovanje vezano za navedeno u pri-javi, a kako bi se pravilno utvrdile ~injenice i donijela nazakonu osnovana odluka. Kako Odbor za upis Razredaarhitekata nije dostavio zatra‘eno o~itovanje, stegovnitu‘itelj nije mogao pravilno utvrditi ~injeni~no stanje teje rje{enjem od 14. 04. 2003. odbacio prijavu. Protiv V.G. odr‘ana je rasprava pred Stegovnim sudom te je onprogla{en krivim i izre~ena mu je kazna ukora, a du‘anje nadoknaditi tro{ak postupka u iznosu od 900,00 kn. V.G. se ‘alio na presudu Vi{em stegovnom sudu te se ~ekaodluka Vi{eg stegovnog suda po ‘albi. U predmetu protivZ. G. zakazana je rasprava za dan 12. 11. 2004.

3. D. K. podnio je 28. 11. 2000. prijavu protiv D. V., dia,zbog stegovnih djela preuzimanja poslova koje je ugo-vorio drugi ovla{teni arhitekt ili in‘enjer, nepo{tivanjauputa autora i nepo{tivanja autorskih prava (~l. 82. st. 1.t. 15. i 26. Statuta). Nakon pismenog o~itovanja pri-javljenog te dopune prijave od D. K., stegovni je tu‘iteljustao optu‘nicom pred Stegovnim sudom HKAIG-a. D. V.je progla{en krivim i izre~ena mu je nov~ana kazna uiznosu od 5.000,00 kn te mu je nalo‘eno pla}anje tro{kapostupka u iznosu od 900,00 kn. Presuda je postala pra-vomo}na 26. 11. 2003., a D. V. je u cijelosti podmirioizre~enu kaznu.

4. J. K. podnijela je 13. 09. 2000. prijavu protiv I. @., die,zbog stegovnog djela nesavjesnog obavljanja arhitekton-skih i in‘enjerskih poslova (~l. 82. st. 1. t. 5. Statuta). I. @.je dao pismeno o~itovanje na prijavu. Nakon provedenogpostupka stegovni tu‘itelj je ustao optu‘nicom protiv I. @. Stegovni sud je dana 06. 10. 2004. obustavio postu-pak zbog zastare.

16


IZ R

AD

A K

OM

ORE

5. M. \. i M. P. podnijeli su 02. 02. 2002. prijavu protivP. J., dia, zbog stegovnog djela konkuriranja cijenamani‘im od propisanih (~l. 82.. st. 1 t. 17 Statuta). P. J. sepismeno o~itovao na prijavu Nakon {to je predsjednikOdbora za cjenik Razreda arhitekata dostavio izra~un,stegovni tu‘itelj je ustao optu‘nicom pred Stegovnimsudom. Prva rasprava u ovom predmetu odr‘ana je 11.11. 2002. te je vije}e Stegovnog suda odlu~ilo saslu{atisvjedoka. Rasprava je odr‘ana dana 15. 10. 2003. i done-sena je osu|uju}a presuda. Izre~ena je kazna ukora itro{ak postupka u iznosu od 500,00 kn. Presuda jepostala pravomo}na 27. 11. 2003.

6. V. C. je podnio 03. 05. 2001. prijavu protiv tvrtki ZUOi M&M zbog stegovnog djela konkuriranja cijenamani‘im od propisanih (~l. 82. st. 1. t. 17. Statuta). Protivodgovorne osobe iz tvrtke ZUO nije bilo mogu}e voditipostupak jer ista nije ~lan Komore. V. M., el. tehni~ar,dao je pismeno o~itovanje na prijavu. Nakon dostavljenedokumentacije tvrtke E. koja je raspisala natje~aj iizra~un cijena od predsjednika Odbora za cjenik Razredaarhitekata, segovni tu‘itelj je protiv V. M. ustao optu‘ni-com pred Stegovnim sudom. V. M. je oslobo|en optu‘be,a stegovni tu‘itelj se ‘alio Vi{em stegovnom sudu te se~eka odluka.

7. Tvrtka F. podnijela je 04. 04. 2001. prijavu protivtvrtki E. i I. zbog stegovnog djela konkuriranja cijenamani‘ima od propisanih (~l. 82. st. 1 . t. 17 Statuta).O~itovanje na prijavu pismeno su dali P. K., dis, odgo-vorna osoba tvrtke E. i S. J., dig, odgovorna osoba tvrtkeI. Stegovni tu‘itelj je dana 19. 01. 2004. obustavio postu-pak.

8. Tvrtka C. podnijela je 23. 03. 2001. prijavu protivtvrtke U. zbog stegovnog djela konkuriranja cijenamani‘ima od propisanih (~l. 82. st. 1 t. 17 Statuta). Op}inaM. dostavila je tra‘enu dokumentaciju. Stegovni tu‘iteljodbacio je prijavu dana 12. 01. 2004.

9. Tvrtka P. podnijela je 29. 06. 2001. prijavu protiv J. D.,dis, i V. [., die, zbog stegovnog djela iz ~l. 82. st. 1. t. 4. i13. Statuta. Nakon {to su J. D. i V. [. dali pismenoo~itovanje na prijavu, stegovni tu‘itelj je ustao optu‘ni-com pred Stegovnim sudom Komore. V. [. je oslobo|enoptu‘be, a presuda je postala pravomo}na 12. 12. 2003.J. D. je progla{en krivim te mu je izre~ena kazna ukora inalo‘eno pla}anje tro{kova postupka u iznosu od 900,00kn. J. D. se ‘alio na presudu Vi{em stegovnom sudu te gaje Vi{i stegovni sud oslobodio optu‘be dana 29. 01. 2004.

10. R. B. i V. B. podnijeli su 14. 04. 2001. prijavu protivM. K., dia, zbog stegovnog djela nesavjesnog obavljanjaposlova (~l. 82. st. 1. t. 5. Statuta). M. K. je dao pismenoo~itovanje na prijavu. Stegovni tu‘itelj je ustao optu‘ni-com protiv M. K. te je odr‘ana rasprava, na kojoj je M. K.progla{en krivim. Izre~ena mu je kazna ukora te mu jenalo‘eno pla}anje tro{ka postupka u iznosu od 900,00

kn. M. K. se ‘alio na presudu Vi{em stegovnom sudu tese ~eka njegova odluka.

11. B. B. podnio je 02. 07. 2001. prijavu protiv tvrtke KSzbog stegovnog djela konkuriranja cijenama ni‘im odpropisanih (~l. 82. st. 1. t. 17 Statuta). Stegovni tu‘iteljodbacio je prijavu dana 12. 01. 2004.

12. Tvrtka C. podnijela je 30. 03. 2001. prijavu protivtvrtke UZZ zbog stegovnog djela konkuriranja cijenamani‘im od propisanih (~l. 82. st. 1. t. 17. Statuta). Op}inaHD dostavila je dokumentaciju vezanu uz predmet. Ste-govni tu‘itelj je dana 12. 01. 2004. donio rje{enje oobustavi postupka.

13. Tvrtka UIH podnijela je 09. 03. 2001. prijavu protivN. L., dia, zbog stegovnog djela konkuriranja cijenamani‘im od propisanih (~l. 82. st. 1. t. 17. Statuta). N. L. jedao pismeno o~itovanje na prijavu. Stegovni tu‘iteljdonio je dana 12. 01. 2004. rje{enje o obustavi postupka.

14. Tvrtke A. i A. podnijele su 05. 03. 2001. prijavuprotiv V. A., dig i V. J., dig, zbog stegovnog djela konkuri-ranja cijenama ni‘im od propisanih (~l. 82. st.1. t.17 Sta-tuta). Stegovni tu‘itelj je dana 12. 01. 2004. doniorje{enje o odbacivanju prijave.

15. M. K. podnio je 24. 01. 2001. prijavu protiv I. P., dig,zbog stegovnog djela nesavjesnog obavljanja arhitekton-skih i in‘enjerskih poslova (~l. 82. st. 1. t. 5 Statuta). I. P.je dao pismeno o~itovanje na prijavu. Stegovni tu‘itelj jedana 23.10.2003. donio rje{enje o odbacivanju prijave.

16. A. M. podnio je 18. 12. 2000. prijavu protiv D. P.,dig, zbog stegovnog djela konkuriranja cijenama ni‘imod propisanih (~l. 82. st. 1. t. 17. Statuta). D. P. je daopismeno o~itovanje na prijavu. Stegovni tu‘itelj je dana12. 01. 2004. donio rje{enje o odbacivanju prijave.

17. D. G. i K. G. podnijeli su 03. 04. 2000. prijavu protivS. L. L., dia, zbog stegovnog djela nesavjesnog obavljanjaarhitektonskih i in‘enjerskih poslova (~l. 82. st. 1. t. 5Statuta). S. L. dala je pismeno o~itovanje na prijavu. Ste-govni tu‘itelj je dana 12. 01. 2004. donio rje{enje o od-bacivanju prijave.

18. Tvrtka UIH podnijela je 06. 07. 2001. prijavu protivtvrtke Z. zbog stegovnog djela konkuriranja cijenamani‘im od propisanih (~l. 82. st. 1. t. 17. Statuta). N. L.,dia, kao odgovorna osoba tvrtke Z. dao je pismenoo~itovanje na prijavu. Stegovni tu‘itelj je dana 12. 01.2004. donio rje{enje o odbacivanju prijave.

19. Tvrtka C. podnijela je 10. 09. 2001. prijavu protivtvrtke P. zbog stegovnog djela konkuriranja cijenamani‘im od propisanih (~l. 82. st. 1. t. 17 Statuta). Nakonpismenog o~itovanja M. C., dig, stegovni tu‘itelj je ustaooptu‘nicom te je zakazana rasprava za dan 18. 11. 2004.

17

IZ RADA KOMORE

IZ R

AD

A K

OM

ORE

20. D. P. podnio je 21.09.2001. prijavu protiv tvrtke B.zbog stegovnog djela konkuriranja cijenama ni‘im odpropisanih (~l. 82. st. 1. t. 17. Statuta). Nakon pismenogo~itovanja A. M., ing. gra|., koji je odgovorna osobatvrtke B., stegovni tu‘itelj je podigao optu‘nicu. Ste-govni sud je odr‘ao raspravu dana 14. 10. 2003. i pro-glasio okrivljenika krivim. Izre~ena je kazna ukora itro{ak postupka u iznosu od 500,00 kn. A. M. se ‘alio napresudu Vi{em stegovnom sudu, koji je dana 29. 01.2004. potvrdio presudu Stegovnog suda i izre~enu kaznu.

21. I. O. podnio je 24. 09. 2001. prijavu protiv T. J., dig,zbog stegovnog djela isho|enja upisa u Imenikovla{tenih arhitekata ili in‘enjera unato~ zakonskimsmetnjama (~l. 82. st. 1. t. 1. Statuta). Nakon provedenogpostupka stegovni tu‘itelj je podigao optu‘nicu protiv T.J. Stegovni sud ga je proglasio krivim i izrekao nov~anukaznu u iznosu od 7.500,00 kn te nalo‘io pla}anje tro{kapostupka u iznosu od 900,00 kn. T. J. se ‘alio Vi{em ste-govnom sudu, koji je dana 04. 10. 2004. donio os-loba|aju}u presudu.

22. B. M. podnio je 26. 09. 2001. prijavu protiv M. O.,dig, zbog stegovnog djela povrede du‘nosti u tijelimaupravljanja Komore (~l. 82. st. 1. t. 29. Statuta). Stegovnitu‘itelj je dana 19. 01. 2004. odbacio prijavu kao neos-novanu.

23. Tvrtka C. podnijela je 17. 10. 2001. protiv tvrtke U.zbog stegovnog djela konkuriranja cijenama ni‘im odpropisanih (~l. 82. st. 1. t. 17. Statuta). V. M., dia, kaoodgovorna osoba tvrtke U. dala je pismeno o~itovanje naprijavu. Stegovni tu‘itelj je dana 12. 01. 2004. doniorje{enje o obustavi postupka.

24. Tvrtka P. podnijela je 19. 11. 2001. prijavu protiv T.M., dig, zbog stegovnih djela nesavjesnog obavljanjaarhitektonskih i in‘enjerskih poslova i kaznenog djelakoje dovodi u pitanje njegovu dostojnost za daljnjeobavljanje arhitektonskih i in‘enjerskih djelatnosti. Ste-govni tu‘itelj je ustao optu‘nicom te je Stegovni sudodr‘ao raspravu 26. 11. 2003. na kojoj je T. M. progla{enkrivim i izre~ena mu je kazna zabrane obavljanja posla utrajanju jedne godine i nalo‘eno mu je pla}anje tro{kapostupka u iznosu od 900,00 kn. T. M. se ‘alio na pre-sudu Vi{em stegovnom sudu, koji je potvrdio presuduStegovnog suda.

25. S. G. podnio je 09. 04. 2002. prijavu protiv M. V., dis,zbog stegovnog djela obavljanja poslova protivnostru~nom smjeru (~l. 82. st. 1. t. 8. Statuta). Nakonprovedenog postupka stegovni tu‘itelj je podigaooptu‘nicu protiv M. V. Slijede}a rasprava zakazana je zadan 23. 11. 2004.

26. M. P. podnio je 04. 07. 2002. prijavu protiv D. P.,dipl. ing. geod., zbog stegovnih djela nesavjesnogobavljanja arhitektonskih i in‘enjerskih poslova i konkuri-ranja cijenama ni‘im od propisanih (~l. 82. st. 1. t. 5. i17. Statuta). Stegovni tu‘itelj je ustao optu‘nicom protiv

D. P. Stegovni sud je D. P. proglasio krivim te mu jeizre~ena kazna ukora i nalo‘eno pla}anje tro{ka pos-tupka u iznosu od 900,00 kn. Presuda je postala pra-vomo}na 26. 11. 2003.

27. Tvrtka I. podnijela je 11. 09. 2002. prijavu protiv D.D@., dig, zbog stegovnih djela preuzimanja poslova kojeje ugovorio drugi ovla{teni arhitekt ili in‘enjer i nepo{ti-vanja uputa autora i obavje{tavanja o promjenama (~l.82. st. 1. t. 15. i 16. Statuta). Nakon provedenog pos-tupka, stegovni tu‘itelj je rje{enjem odbacio prijavu kaoneosnovanu. Tvrtka I. je ustala optu‘nicom pred Ste-govnim sudom. Stegovni sud je D. D@. oslobodio optu‘be.Privatni tu‘itelj se ‘alio i ~eka se odluka Vi{eg stegovnogsuda.

28. J. B. podnijela je 04. 10. 2002. prijavu protiv M. S.,dia, zbog stegovnog djela nesavjesnog obavljanjaarhitektonskih i in‘enjerskih poslova (~l. 82. st. 1. t. 5.Statuta). M. S. je dao pismeno o~itovanje na prijavu. Ste-govni tu‘itelj je odbacio prijavu te je privatni tu‘iteljnastavio postupak. Stegovni sud je M. S. oslobodiooptu‘be. Na presudu se ‘alio privatni tu‘itelj te se ~ekaodluka Vi{eg stegovnog suda.

29. L. P. je podnijela 27. 09. 2002. prijavu protiv M. P.,dipl. ing. geod., zbog stegovnog djela nesavjesnogobavljanja arhitektonskih i in‘enjerskih poslova (~l. 82.st. 1. t. 5. Statuta). M. P. je dao pismeno o~itovanje naprijavu. Nakon provedenog postupka stegovni tu‘itelj jerje{enjem odbacio prijavu kao neosnovanu. L. P. je ustalaoptu‘nicom pred Stegovnim sudom. Stegovni sud je M.P. oslobodio optu‘be. Privatna tu‘iteljica se ‘alila na pre-sudu Vi{em stegovnom sudu, koji je dana 04. 10. 2004.potvrdio presudu Stegovnog suda.

30. D. N. podnio je 12. 11. 2002. prijavu protiv I. M., dig,zbog stegovnog djela nesavjesnog obavljanja arhitekton-skih i in‘enjerskih poslova (~l. 82. st. 1. t. 5. Statuta). I.M je dao pismeno o~itovanje na prijavu. Stegovni tu‘iteljje odbacio prijavu dana 09. 02. 2004.

31. Ministarstvo za{tite okoli{a i prostornog ure|enjapodnijelo je 19. 12. 2002. prijavu protiv D. B., dipl. ing.geod., zbog stegovnih djela nesavjesnog obavljanjaarhitektonskih i in‘enjerskih poslova i obavljanja poslovaprotivno stru~nom smjeru (~l. 82. st. 1. t. 5. i 8. Statuta).Stegovni tu‘itelj je predmet ustupio na rje{avanje Ste-govnom vije}u te se ~eka sjednica Stegovnog vije}a ustudenome 2004.

32. A. R. i I. V. podnijeli su 14. 01. 2003. prijavu protiv S.B., dia, zbog vi{e stegovnih djela iz ~lanka 82. st. 1. Sta-tuta i povreda Kodeksa strukovne etike. Nakon provede-nog postupka, stegovni tu‘itelj je podigao optu‘nicuprotiv S. B. Stegovni tu‘itelj je odbacio prijavu te su pos-tupak nastavi privatni tu‘itelji. Stegovni sud je S. B. oslo-bodio optu‘be na raspravi dana 22. 10. 2003.

18


IZ R

AD

A K

OM

ORE

33. A. K. podnio je 07. 01. 2003. prijavu protiv S. K., dis,zbog stegovnog djela povrede du‘nosti prema tijelimaKomore (~l. 82. st. 1. t. 29. Statuta). Stegovni tu‘itelj jeustao optu‘nicom te je zakazana rasprava za dan 23. 11.2004.

34. B. K. podnio je 15. 01. 2003. prijavu protiv tvrtke G.zbog stegovnog djela konkuriranja cijenama ni‘im odpropisanih (~l. 82. st. 1. t. 17. Statuta). D. V., ing. gra|.,kao ovla{tena osoba tvrtke G., dao je pismeno o~itovanjena prijavu. Nakon provedenog postupka stegovni tu‘iteljje podigao optu‘nicu protiv D. V. i po slu‘benoj du‘nostiprotiv B. K. zbog stegovnih djela sudjelovanja nanatje~aju bez potrebne suglasnosti Komore, povrede an-onimnosti natje~aja i pribavljanja poslova na nedostojanna~in (~l. 82. st. 1. t. 21., 22. i 25. Statuta). Stegovni sudje dana 28. 10. 2003. D. V. proglasio krivim i izrekaokaznu ukora te nalo‘io pla}anje tro{ka postupka uiznosu od 900,00 kn. Isto tako, Stegovni sud je B. K. pro-glasio krivim i izrekao nov~anu kaznu u iznosu od5.000,00 kn te nalo‘io pla}anje tro{ka postupka u iznosuod 900,00 kn. B. K. se ‘alio na presudu Vi{em stegovnomsudu, koji je potvrdio presudu Stegovnog suda dana 29.01. 2004.

35. Ministarstvo za{tite okoli{a i prostornog ure|enjapodnijelo je 03. 02. 2003. prijavu protiv Z. Z., dipl. ing.geod., zbog stegovnog djela nesavjesnog obavljanjaarhitektonskih i in‘enjerskih poslova (~l. 82. st. 1. t. 5.Statuta). Z. Z. je dao pismeno o~itovanje na prijavu. Pred-met je dostavljen u rad Stegovnom vije}u koje je izreklokaznu opomene. Z.Z. se ‘alio na presudu te je zakazanasjednica Stegovnog suda za dan 10. 11. 2004.

36. S. F. i V. M. podnijele su 17. 02. 2003. prijavu protivI. B., dia, i S. B., dia, zbog stegovnih djela predlaganja in-vestitoru izmjena na {tetu drugog ovla{tenog arhitektaili ovla{tenog in‘enjera, preuzimanja poslova koje je ugo-vorio drugi ovla{teni arhitekt ili ovla{teni in‘enjer,nepo{tivanja uputa autora i neobavje{tavanja opromjenama i nepo{tivanja autorskih prava (~l. 82. st. 1.t. 14., 15., 16. i 26. Statuta). I. B. i S. B. su dali pismenoo~itovanje na prijavu. Stegovni tu‘itelj donio je rje{enjeo odbacivanju prijave dana 09. 02. 2004.

37. Tvrtka H. podnijela je 20. 02. 2003. prijavu protiv T.G., dia, zbog vi{e stegovnih djela i povreda Kodeksastrukovne etike ovl. arhitekata i ovl. in‘enjera. T. G. jedala pismeno o~itovanje na prijavu. Nakon provedenogpostupka stegovni tu‘itelj je podigao optu‘nicu protiv T.G. Stegovni sud je dana 19. 04. 2004. donio presudu ko-jom je T. G. proglasio krivom te je izre~ena nov~anakazna u iznosu od 5.000,00 kn i nalo‘eno pla}anjetro{ka postpka u iznosu od 2.000,00 kn. T. G. se ‘alila napresudu te se ~eka odluka Vi{eg stegovnog suda.

38. Ministarstvo za{tite okoli{a i prostornog ure|enjapodnijelo je 28. 02. 2003. prijavu protiv V. J., dig, zbogstegovnih djela nesavjesnog obavljanja arhitektonskih i

in‘enjerskih poslova i obavljanja poslova protivnostru~nom smjeru (~l. 82. st. 1. t. 5. i 8. Statuta). Nakonprovedenog postupka stegovni tu‘itelj je podigaooptu‘nicu protiv V. J. Stegovni sud je donio presudu ko-jom je V. J. progla{en krivim te mu je izre~ena nov~anakazna u iznosu od 8.000,00 kn i nalo‘eno pla}anjetro{ka postupka u iznosu od 900,00 kn. Presuda jepostala pravomo}na 04. 01. 2004.

39. Ministarstvo za{tite okoli{a i prostornog ure|enjapodnijelo je 28. 02. 2003. prijavu protiv M. R., ing.gra|.,zbog stegovnog djela nesavjesnog obavljanja arhitekton-skih i in‘enjerskih poslova (~l. 82. st. 1. t. 5. Statuta).Nakon provedenog postupka stegovni tu‘itelj je podigaooptu‘nicu protiv M. R. Stegovni sud je dana 11. 11.2003. donio presudu kojm je M. R. progla{en krivim temu je izre~ena nov~ana kazna u iznosu od 8.000,00 kn inalo‘eno pla}anje tro{ka stegovnog postupka u iznosuod 900,00 kn. M. R. se ‘alio na presudu, a Vi{i stegovnisud je dana 29. 01. 2004. potvrdio presudu Stegovnogsuda.

40. V. I. podnio je 25. 03. 2003. prijavu protiv L. P.,ing.arh., zbog stegovnog djela nesavjesnog obavljanjaarhitektonskih i in‘enjerskih poslova (~l. 82. st. 1. t. 5.Statuta). L. P. je dao pismeno o~itovanje na prijavu. Ste-govni tu‘itelj je ustao optu‘nicom protiv L. P. Stegovnisud zakazao je raspravu za 22. 11. 2004.

41. J. B. podnio je 26. 03. 2003. prijavu protiv M. B.,dipl. ing. geod., zbog stegovnog djela nesavjesnogobavljanja arhitektonskih i in‘enjerskih poslova (~l. 82.st. 1. t. 5. Statuta). M. B. je dao pismeno o~itovanje naprijavu. Stegovni tu‘itelj je dana 09. 02. 2004. odbacioprijavu kao neosnovanu.

42. Obitelj M. podnijela je 15. 04. 2003. prijavu protiv T.Z., dia, zbog stegovnog djela nesavjesnog obavljanjaarhitektonskih i in‘enjerskih poslova (~l. 82. st. 1. t. 5.Statuta). T. Z. je dala pismeno o~itovanje na prijavu. Ste-govni tu‘itelj je dana 09. 02. 2004. odbacio prijavu kaoneosnovanu.

43. Ured dr‘avne uprave [ibensko-kninske ‘upanije pod-nio je 05. 06. 2003. prijavu protiv M. R., dia, zbog ste-govnog djela nesavjesnog obavljanja arhitektonskih iin‘enjerskih poslova (~l. 82. st. 1. t. 5. Statuta). M. R. jedala pismeno o~itovanje na prijavu. Stegovni tu‘itelj jeustao optu‘nicom te je Stegovni sud dana 21. 01. 2004.odr‘ao raspravu na kojoj je M. R. (N.) progla{ena krivomi izre~ena joj je nov~ana kazna u iznosu od 10.000,00 knte je nalo‘eno pla}anje tro{ka postupka u iznosu od900,00 kn. Stegovni tu‘itelj se ‘alio na presudu te se~eka odluka Vi{eg stegovnog suda.

44. B. P. podnio je 30. 05. 2003. prijavu protiv @. M.,dipl. ing. geod., zbog stegovnog djela nesavjesnogobavljanja arhitektonskih i in‘enjerskih poslova (~l. 82.st. 1. t. 5. Statuta). @. M. je dao pismeno o~itovanje naprijavu. Stegovni tu‘itelj je ustao optu‘nicom protiv

19

IZ RADA KOMORE

IZ R

AD

A K

OM

ORE

@. M. te je zakazana rasprava za dan 10. 11. 2004., ali jeustao optu‘nicom po slu‘benoj du‘nosti i protiv B. P. teje zakazana rasprava za dan 18. 11. 2004.

45. Z. B. podnio je 05. 06. 2003. prijavu protiv Z. Z., dipl.ing. geod., zbog stegovnog djela nesavjesnog obavljanjaarhitektonskih i in‘enjerskih poslova (~l. 82. st. 1. t. 5.Statuta). Z. Z. je dao pismeno o~itovanje na prijavu. Ste-govni tu‘itelj je dana 23. 10. 2003. donio rje{enje o od-bacivanju prijave.

46. Ministarstvo za{tite okoli{a i prostornog ure|enjapodnijelo je 09. 06. 2003. prijavu protiv M. J., dia, zbogstegovnog djela nesavjesnog obavljanja arhitektonskih iin‘enjerskih poslova (~l. 82. st. 1. t. 5. Statuta). M. J. jedao pismeno o~itovanje na prijavu. Stegovni tu‘itelj jedana 09. 02. 2004. donio rje{enje o odbacivanju prijave.

47. G. G. podnio je 16. 06. 2003. prijavu protiv V. K., d. i.geod., zbog povrede ~l. 17. t. 22. Kodeksa strukovne etikeovla{tenih arhitekata i ovla{tenih in‘enjera. V. K. dala jepismeno o~itovanje na prijavu. Stegovni tu‘itelj je us-tupio predmet V. K. na rje{avanje Stegovnom vije}u te jepo slu‘benoj du‘nosti ustupio na rje{avanje Stegovnomvije}u i predmet protiv G. G.

48. S. L. L. podnijela je 22. 07. 2003. prijavu protiv H. H.,dia, zbog povrede ~l. 17. t. 1., 3. i 5. Kodeksa strukovneetike ovla{tenih arhitekata i ovla{tenih in‘enjera. Ste-govni tu‘itelj je dana 08. 12. 2003. g. donio rje{enje oodbacivanju prijave kao neosnovane.

49. Tvrtka I. podnijela je 09. 09. 2003. prijavu protiv B.P., dig, zbog stegovnog djela nesavjesnog obavljanjaarhitektonskih i in‘enjerskih poslova (~l. 82. st. 1. t. 5.Statuta). Stegovni tu‘itelj je dana 08. 12. 2003. doniorje{enje o odbacivanju prijave.

50. B. K. podnio je 09. 09. 2003. prijavu protiv Z. B., dia,zbog stegovnog djela konkuriranja cijenama ni‘im odpropisanih (~l. 82. st. 1. t. 17. Statuta). Stegovni tu‘iteljje ustao optu‘nicom te je Stegovni sud dana 14. 04.2004. odr‘ao raspravu i oslobodio optu‘be Z.B.

51. B. K. podnio je 12. 09. 2003. prijavu protiv S. B., dig,zbog stegovnog djela konkuriranja cijenama ni‘im odpropisanih (~l. 82. st. 1. t. 17. Statuta). Prijavljeni je daoo~itovanje te je zatra‘eno od op}ine M. da dostavi po-datke. Predmet }e biti uvr{ten na sljede}u sjednicu ste-govnog tu‘iteljstva.

52. J. O. podnio je 01. 09. 2003. prijavu protiv tvrtke A.zbog stegovnog djela konkuriranja cijenama ni‘im odpropisanih (~l. 82. st. 1. t. 17. Statuta). êka seo~itovanje prijavljenog. Predmet }e biti uvr{en nasljede}u sjednicu stegovnog tu‘iteljstva.

53. Tvrtka M. podnijela je 23. 09. 2003. prijavu protiv Z.J. B., dia, zbog stegovnih djela nesavjesnog obavljanjaarhitektonskih i in‘enjerskih poslova i pribavljanja pos-

lova na nedostojan na~in (~l. 82. st. 1. t. 5. i 25. Statuta).Stegovni tu‘itelj donio je rje{enje o odbacivanju prijave.

54. M. M. podnio je 26. 09. 2003. prijavu protiv J. Z.,dig, zbog stegovnog djela nesavjesnog obavljanjaarhitektonskih i in‘enjerskih poslova (~l. 82. st. 1. t. 5Statuta). êka se dopuna prijave.

55. S. Z. podnio je 26. 09. 2003. prijavu protiv J. G., dia,zbog stegovnog djela nesavjesnog obavljanja arhitekton-skih i in‘enjerskih poslova (~l. 82. st. 1. t. 5. Statuta).êka se dokumentacija od Ministarstva za{tite okoli{a,prostornog ure|enja i graditeljstva te od Grada Zagreba.

56. Hrvatska banka za obnovu i razvitak podnijela je02.10.2003. prijavu protiv M. B., dia, zbog stegovnogdjela nesavjesnog obavljanja arhitektonskih i in‘enjer-skih poslova (~l. 82. st. 1. t. 5. Statuta). Stegovni tu‘iteljdonio je dana 08. 12. 2003. rje{enje o odbacivanju pri-jave kao neosnovane.

57. Razred in‘enjera elektrotehnike podnio je dana 16.10. 2003. zahtjev za pokretanje postupka obnove upisaza svoje ~lanove G. F, F. V, K. V i D. M te je stegovnitu‘itelj donio rje{enje o pokretanju postupka obnove.

58. B. \. podnio je dana 14. 10. 2003. prijavu protiv M.I., ovl. arh., zbog stegovnog djela iz ~l. 82. st. 1. t. 5. i t.19. Statuta. Stegovni tu‘itelj je ustao optu‘nicom te jeStegovni sud dana 19. 04. 2004. proglasio M. I. krivim iizrekao kaznu zabrane obavljanja poslova u trajanju 2godine te nalo‘io pla}anje tro{ka postupka u iznosu od900,00 kn. M.I. se ‘alio na presudu te se ~eka odlukaVi{eg stegovnog suda.

59. Odbor za upis Razreda in‘enjera elektrotehnike pod-nio je dana 24. 11. 2003. prijavu protiv A. B., ing. el.,zbog stegovnog djela iz ~l. 82. st. 1. t. 30. Statuta. Ste-govni tu‘itelj je ustao optu‘nicom te je Stegovni sudzakazao raspravu za 16. 11. 2004.

60. Odbor za upis Razreda in‘enjera elektrotehnike pod-nio je dana 24. 11. 2003. prijavu protiv P. ]., ing. el.,zbog stegovnog djela iz ~l. 82. st. 1. t. 30. Statuta. Ste-govni tu‘itelj je predmet dostavio na rje{avanje Ste-govnom vije}u, koje je P. ]. dana 04. 10. 2004. oslo-bodilo odgovornosti.

61. Odbor za upis Razreda in‘enjera elektrotehnike pod-nio je dana 24. 11. 2003. prijavu protiv J. M., die, zbogstegovnog djela iz ~l. 82. st. 1. t. 30. Statuta. Stegovnitu‘itelj je ustao optu‘nicom te je Stegovni sud zakazaoraspravu za 15. 11. 2004.

62. Odbor za upis Razreda in‘enjera elektrotehnike pod-nio je dana 24. 11. 2003. prijavu protiv M. G., die, zbogstegovnog djela iz ~l. 82. st. 1. t. 30. Statuta. Stegovnitu‘itelj je ustao optu‘nicom te je Stegovni sud zakazaoraspravu za 15. 11. 2004.

20


IZ R

AD

A K

OM

ORE

63. Odbor za upis Razreda in‘enjera elektrotehnike pod-nio je dana 24. 11. 2003. prijavu protiv M. B., die, zbogstegovnog djela iz ~l. 82. st. 1. t. 30. Statuta. Stegovnitu‘itelj je donio rje{enje o pokretanju postupka obnoveupisa.

64. Odbor za upis Razreda in‘enjera elektrotehnike pod-nio je dana 24. 11. 2003. prijavu protiv S. F., die, zbogstegovnog djela iz ~l. 82. st. 1. t. 30. Statuta. Stegovnitu‘itelj je predmet dostavio na rje{avanje Stegovnomvije}u te se ~eka njegova odluka.

65. Odbor za upis Razreda in‘enjera elektrotehnike pod-nio je dana 03. 12. 2003. prijavu protiv R. Z.,die, zbogstegovnog djela iz ~l. 82. st. 1. t. 30. Statuta. Stegovnitu‘itelj je donio rje{enje o pokretanju postupka obnoveupisa.

66. Odbor za upis Razreda in‘enjera elektrotehnike pod-nio je dana 03. 12. 2003. prijavu protiv N. B, die, zbogstegovnog djela iz ~l. 82. st. 1. t. 30. Statuta. Stegovnitu‘itelj je donio rje{enje o pokretanju postupka obnoveupisa.

67. Odbor za upis Razreda in‘enjera elektrotehnike pod-nio je dana 03. 12. 2003. prijavu protiv Z. ^., ing. el.,zbog stegovnog djela iz ~l. 82. st. 1. t. 30. Statuta. Ste-govni tu‘itelj je ustao optu‘nicom te se ~eka zakazivanjerasprave.

68. Odbor za upis Razreda in‘enjera elektrotehnike pod-nio je dana 23. 12. 2003. prijavu protiv S. T., die, zbogstegovnog djela iz ~l. 82. st. 1. t. 30. Statuta. Stegovnitu‘itelj je ustao optu‘nicom te je Stegovni sud zakazaoraspravu za 16. 11. 2004.

69. A. H. podnio je dana 09. 01. 2004. prijavu protiv D.S, dis, zbog stegovnog djela nesavjesnog obavljanjaarhitektonskih i in‘enjerskih poslova (~l. 82. st. 1. t. 5Statuta). Stegovni tu‘itelj je prijavu odbacio kao neosno-vanu.

70. M. D. podnio je dana 12. 01. 2004. prijavu protiv K.T., dia, zbog stegovnog djela iz ~l. 82. st. 1. t. 14. Statuta.Stegovni tu‘itelj je prijavu protiv K. T. odbacio te je M. D.nastavio postupak kao privatni tu‘itelj i rasprava predStegovnim sudom je zakazana za 12. 11. 2004. Stegovnitu‘itelj je po slu‘benoj du‘nosti ustao optu‘nicom protivM.D., zbog stegovnog djela iz ~l. 82. st. 1. t. 5. i t. 8 Sta-tuta. Rasprava pred Stegovnim sudom zakazana je za 09.11. 2004.

71. Odbor Razreda arhitekata podnio je dana 27. 01.2004. prijavu za pokretanje stegovnog postupka protivsvojih ~lanova koji su sudjelovali na natje~aju za POSSesvete. Nakon dopune prijave i prikupljanja o~itovanja,predmet }e biti na dnevnom redu sljede}e sjednicetu‘iteljstva.

72. Z. C podnio je 27. 01. 2004. prijavu protiv M. K.,ing.gra|.. zbog stegovnog djela nesavjesnog obavljanjaarhitektonskih i in‘enjerskih poslova (~l. 82. st. 1. t. 5.Statuta). Predmet je u radu.

73. K. I. i dr. podnijeli su 09. 02. 2004. prijavu protiv T.A, dia, zbog stegovnog djela nepo{tivanja autorskihprava (~l. 82. st. 1 t. 26 Statuta). Stegovni tu‘itelj je 05.07. 2004. prijavu odbacio kao neosnovanu.

74. M. T. podnio je 10. 03. 2004. prijavu protiv D. P.,dipl. ing. geod., zbog stegovnog djela nesavjesnogobavljanja arhitektonskih i in‘enjerskih poslova (~l. 82.st. 1. t. 5. Statuta). Stegovni tu‘itelj je 05. 07. 2004. pri-javu odbacio kao neosnovanu.

75. Grad Zagreb podnio je 19. 03. 2004. prijavu protiv D.F., dig, i B. B., dig, zbog stegovnog djela nesavjesnogobavljanja arhitektonskih i in‘enjerskih poslova (~l. 82.st. 1. t. 5. Statuta). Stegovni tu‘itelj je 14. 09. 2004. pri-javu odbacio kao neosnovanu.

76. I. \. podnio je dana 19. 03. 2004. prijavu protiv N.K., dig, zbog stegovnog djela nesavjesnog obavljanjaarhitektonskih i in‘enjerskih poslova (~l. 82. st. 1 t. 5 Sta-tuta). Stegovni tu‘itelj je ustao optu‘nicom, a Stegovnisud je zakazao raspravu az 09. 11. 2004.

77. Dr‘avna geodetska uprava podnijela je 22. 03. 2004.prijavu protiv V. H, dipl. ing. geod., zbog stegovnog djelanesavjesnog obavljanja arhitektonskih i in‘enjerskih pos-lova (~l. 82. st. 1. t. 5. Statuta). Stegovni tu‘itelj je pred-met ustupio na rad Stegovnom vije}u i ~eka se njegovaodluka.

78. Muzej Brodskog posavlja podnio je 30. 03. 2004. pri-javu protiv M. @., dia, zbog stegovnog djela nesavjesnogobavljanja arhitektonskih i in‘enjerskih poslova (~l. 82.st. 1. t. 5. Statuta). Stegovni tu‘itelj je 05. 07. 2004. od-bacio prijavu kao neosnovanu, pa Muzej Brodskogposavlja nastavlja postupak kao privatni tu‘itelj. ^eka sezakazivanje rasprave pred Stegovnim sudom.

79. N. [. podnijela je 16. 04. 2004. prijavu protiv Z. Z.,dipl. ing. geod. Stegovni tu‘itelj je donio rje{enje o obus-tavi postupka, budu}i da Z. Z. nije ~lan Komore.

80. V. N. podnijela je 27. 04. 2004. prijavu protiv D. N,dia, zbog stegovnog djela nesavjesnog obavljanjaarhitektonskih i in‘enjerskih poslova. Stegovni tu‘itelj je27. 09. 2004. donio rje{enje o odbacivanju prijave.

81. Grad Petrinja podnio je 04. 05. 2004. prijavu protivtvrtke N.-P. Stegovni tu‘itelj je odbacio prijavu 29. 06.2004., budu}i da tvrtka ne mo‘e biti ~lan Komore.

82. Razred arhitekata podnio je 14.05.2004. prijavuprotiv M. N., dia, zbog stegovnog djela iz ~l. 82. st. 1. t.2. i 29. Statuta. Predmet je u radu.

21

IZ RADA KOMORE

IZ R

AD

A K

OM

ORE

83. L. \. podnio je 24. 05. 2004. prijavu protiv P.R., dia,zbog stegovnog djela nesavjesnog obavljanja arhitekton-skih i in‘enjerskih poslova (~l. 82. st. 1. t. 5. Statuta). Ste-govni tu‘itelj je dana 27.09.2004. odbacio prijavu protivP. R te po slu‘benoj du‘nosti ustao optu‘nicom protiv L. \., zbog stegovnog djela iz ~l. 82. st. 1. t. 14. Statuta.

84. Odbor za upis Razreda in‘enjera elektrotehnike pod-nio je 25. 05. 2004. prijavu protiv P. @., die, zbog ste-govnog djela iz ~l. 82. st. 1. t. 30. Statuta. Predmet je uradu.

85. Odbor za upis Razreda arhitekata podnio je 25. 05.2004. prijavu protiv Z. T., dig, zbog stegovnog djela iz ~l.82. st. 1. t. 8. Statuta te protiv V.B., dia, zbog stegovnogdjela iz ~l. 82. st. 1. t. 5. i 25. Statuta. Stegovni tu‘itelj je27. 09. 2004. ustao optu‘nicama protiv Z. T. i V. B. ^ekase zakazivanje rasprave.

86. S. A. podnio je 25. 05. 2004. prijavu protiv V. K., ovl.arh. Stegovni tu‘itelj je 27. 09. 2004. prijavu odbaciokao neosnovanu.

87. I. V. podnio je 14. 06. 2004. prijavu protiv Z. K., dipl.ing. geod, zbog stegovnog djela nesavjesnog obavljanjaarhitektonskih i in‘enjerskih poslova (~l. 82. st. 1. t. 5.Statuta). Predmet je u radu.

88. B. D. podnio je 29. 06. 2004. prijavu protiv B. V., dia,zbog stegovno djela nesavjesnog obavljanja arhitekton-skih i in‘enjerskih poslova (~l. 82. st. 1. t. 5. Statuta).Predmet je u radu.

89. V. M podnio je 29. 03. 2004. prijavu protiv P. H, die,zbog stegovnog djela konkuriranja cijenama ni‘im odpropisanih (~l. 82. st. 1 t. 17 Statuta). Predmet je u radu.

90. Arhitektonski fakultet podnio je 07. 09. 2004. pri-javu protiv ]. M., dia, i J. S., dia, zbog stegovno djela iz~l. 82. st. 1. t. 25. Statuta. Predmet je u radu.

91. M. B. podnio je 07. 09. 2004. prijavu protiv LJ. H.,ovl. arh., zbog stegovnog djela nesavjesnog obavljanjaarhitektonskih i in‘enjerskih poslova (~l. 82. st. 1. t. 5.Statuta). Predmet je u radu.

92. S. P. podnio je 07. 09. 2004. prijavu protiv D. M., dia,zbog stegovnog djela iz ~l. 82. st. 1. t. 14. Statuta. Pred-met je u radu.

93. O. M. podnio je 07. 09. 2004. prijavu protiv T. Z., dia,zbog stegovnog djela nesavjesnog obavljanja arhitekton-skih i in‘enjerskih poslova (~l. 82. st. 1. t. 5. Statuta).Predmet je u radu.

94. M. M. podnio je 06. 08. 2004. prijavu protiv A. V.,dia, zbog stegovnog djela nesavjesnog obavljanjaarhitektonskih i in‘enjerskih poslova (~l. 82. st. 1. t. 5.Statuta). Predmet je u radu.

95. Savjet stanara Ulice grada Vukovara 43 i 43a u Za-grebu, podnio je 25. 08. 2004. prijavu protiv T. B., dia,

zbog stegovnog djela nesavjesnog obavljanja arhitekton-skih i in‘enjerskih poslova (~l. 82. st. 1. t. 5. Statuta).Predmet je u radu.

96. Tvrtka T. podnijela je 13. 09. 2004. prijavu protiv M.^., dig, zbog stegovnog djela iz ~l. 82. st. 1. t. 5. i t. 31.Statuta. Predmet je u radu.

97. M. M. podnio je 13. 09. 2004. prijavu protiv tvrtke B.Upu}en mu je dopis zbog dopune prijave. Predmet je uradu.

98. Tvrtka I. podnijela je dana 04. 10. 2004. prijavuprotiv M. M., dig, zbog stegovnog djela nesavjesnogobavljanja arhitektonskih i in‘enjerskih poslova (~l. 82.st. 1. t. 5. Statuta). Predmet je u radu.

99. Odbor za upis Razreda in‘enjera elektrotehnike pod-nio je 11. 10. 2004. prijavu protiv T. M., die, zbog ste-govnog djela iz ~l. 82. st. 1. t. 30. Statuta. Predmet je uradu.

100. B. M. podnio je 12. 10. 2004. prijavu protiv D. B.,ing. gra|., zbog stegovnog djela iz ~l. 82. st. 1. t. 8. Sta-tuta i protiv K. [. U, dia, zbog stegovnog djela iz ~l. 82.st. 1 t. 5. Statuta. Predmet je u radu.

101. B. M. podnio je 12. 10. 2004. prijavu protiv M. ^,dig, zbog stegovnog djela iz ~l. 82. st. 1. t. 8. Statuta iprotiv B. F., dia, zbog stegovnog djela iz ~l. 82. st. 1. t. 5.Statuta. Predmet je u radu.

102. Dr‘avna geodetska uprava podnijela je 12. 10. 2004.prijavu protiv M. M., dipl. ing. geod., zbog stegovnog dje-la nesavjesnog obavljanja arhitektonskih i in‘enjerskihposlova (~l. 82. st. 1. t. 5. Statuta). Predmet je u radu.

Konzultantica stegovnih tijela KomoreOdvjetnica Bojana Radakovi}

22


IZ R

AD

A K

OM

ORE

Komora i Ministarstvo za{tite okoli{a,prostornog ure|enja i graditeljstva 23


Primjena Zakona o Izmjenama i dopunama Zakona o prostornom ure|enju u vezi s prostornim planovima

Klasa: 350–01/04–01/154Urbroj: 531–01–04–0002Zagreb, 02. kolovoza 2004.

1. ISTARSKA @UPANIJAZavod za prostorno ure|enje, PULA2. PRIMORSKO-GORANSKA @UPANIJAZavod za prostorno ure|enje, RIJEKA3. LI^KO-SENJSKA @UPANIJAZavod za prostorno ure|enje, GOSPI]4. ZADARSKA @UPANIJAZavod za prostorno ure|enje, ZADAR5. [IBENSKO-KNINSKA @UPANIJAZavod za prostorno ure|enje, [IBENIK6. SPLITSKO-DALAMTINSKA @UPANIJAZavod za prostorno ure|enje, SPLIT7. DUBROVA^KO-NERETVANSKA @UPANIJAZavod za prostorno ure|enje, DUBROVNIK

n/r ravnatelja zavoda

Dana 28. srpnja 2004. godine stupio je na snagu Zakon oizmjenama i dopunama Zakona o prostornom ure|enju(»Narodne novine« br. 100/04), koji odredbom ~lanka 23.odre|uje za{ti}eno obalno podru~je, a obuhva}a sveotoke, pojas kopna u {irini 1.000 metara od obalne crte ipojas mora u {irini od 300 metara od obalne crte, kao iobvezu da se svi prostorni planovi unutar za{ti}enogobalnog pojasa i planovi ~iji se dijelovi nalaze unutar togpodru~ja, donose po pribavljenoj suglasnosti ovog mini-starstva.

Sukladno odredbi ~lanka 36. ovog zakona, Vlada Repub-like Hrvatske }e u roku 30 dana od dana stupanja nasnagu tog zakona, donijeti propis odnosno Uredbu oure|enju i za{titi obalnog podru~ja, s kojom Uredbom, te-meljem odredbe ~lanka 22. ovog zakona, moraju bitiuskla|eni svi prostorni planovi. Sukladno odredbi ~lanka39. ovog zakona, navedeno se odnosi i na sve prostorneplanove unutar za{ti}enog obalnog pojasa i planove ~iji

se dijelovi nalaze unutar tog podru~ja, a doneseni suprije stupanja na snagu ovog zakona.

Stoga, do stupanja na snagu Uredbe o ure|enju iza{titi obalnog podru~ja, nije mogu}e dono{enje novihni primjena va‘e}ih prostornih planova.

Kako je za{ti}eno obalno podru~je od posebnog interesaza Republiku Hrvatsku, ono mora biti planirano krozprostorne planove ‘upanija u skladu s odredbama nave-dene uredbe, pa se u tom smislu mo‘e pretpostaviti da}e do}i do izvjesnih izmjena i dopuna va‘e}ih PP@-ova.

Imaju}i na umu navedeno, kao i ~injenicu da }e prioritetu izdavanju suglasnosti ovog ministarstva imati pros-torni planovi va{ih ‘upanija, u tu je svrhu potrebno daODMAH pristupite prikupljanju, obradi i definiranju po-dataka nu‘nih za provedbu Uredbe, na na~in kako slijedi:

– pregled/popis postoje}ih gra|evinskih podru~ja unutarza{ti}enog obalnog podru~ja, koja su sukladna odred-bama prostornog plana va{e ‘upanije, a utvr|enaodgovaraju}im dokumentom prostornog ure|enja(Odluka o gra|evinskom podru~ju, Prostorni plan (biv{e)op}ine i Prostorni plan ure|enja op}ine/grada),

– za svako pojedina~no gra|evinsko podru~je trebagrafi~ki i broj~ano odrediti povr{inu, kako za naseljatako i za izdvojene zone izvan naselja (turisti~ke, gospo-darske i sportsko-rekreacijske) te za iste utvrditiizgra|eni i neizgra|eni dio s postotkom u odnosu naukupno gra|evinsko podru~je pojedine zone,

– obvezno je odrediti kapacitete postoje}ih lukanauti~kog turizma, odnosno definirati da li se zadr‘avapostoje}i kapacitet ili se planira pove}anje istog,

– za sve novoplanirane turisti~ke zone prostorni plan‘upanije mora odrediti polo‘aj, povr{inu te vrstu i ka-pacitet turisti~ke namjene (hoteli, turisti~ka naselja,auto kamp i kamp, luka nauti~kog turizma).

MINISTRICAMarina Matulovi}-Dropuli}, dipl. ing. arh., v. r.

24

Mi{ljenja i upute


KO

MO

RA

I M

INIS

TARSTV

O Z

A[TI

TE O

KO

LI[A

, PR

OSTO

RN

OG

URE\

EN

JA I G

RA

DIT

ELJ

STV

A

Primjena Zakona o izmjenama i dopunamaZakona o prostornom ure|enju u vezi saza{ti}enim obalnim podru~jem – obja{njenje

Klasa: 350–01/04–01/154Ur. broj: 531–01–04–0001Zagreb, 30. srpnja 2004.

UREDI DR@AVNE UPRAVE U @UPANIJI– ISTARSKOJ– PRIMORSKO GORANSKOJ– ZADARSKOJ– [IBENSKO-KNINSKOJ– SPLITSKO-DALMATINSKOJ– DUBROVA^KO-NERTVENASKOJ

N/p predstojnika ureda

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prostornomure|enju (»Narodne novine« br. 100/04) – u daljnjem tek-stu ZIDZPU, stupio je na snagu 28. srpnja 2004. godine.

Ovim je zakonom utvr|eno za{titno obalno podru~je kojeobuhva}a sve otoke, pojas kopna u {irini od 1.000 m odobalne crte i pojas mora u {irini od 300 m od obalnecrte. Unutar tog podru~ja ne mo‘e se graditi ako nijedonesen urbanisti~ki plan ure|enja, osim objekata infras-trukture izvan granica gra|evinskog podru~ja sukladnoodgovaraju}em dokumentu prostornog ure|enja (~l. 45aZIDZPU-a).

Imaju}i u vidu re~eno prijelaznim i zavr{nim odredbamaZIDZPU-a odre|en je prijelazni re‘im za to podru~je paje:

^lankom 36. odre|eno da }e Vlada Republike Hrvatske uroku 30 dana od dana stupanja na snagu ZIDZPU-a doni-jeti propis (uredbu) iz ~lanka 45. stavka 1. Zakona o pros-tornom ure|enju (»Narodne novine« br. 30/94, 68/98,61/00 i 32/02) – u daljnjem tekstu: ZPU, za provo|enjetoga zakona glede ure|enja za{tite obalnog podru~jamora.

Do dono{enja re~enog propisa (uredbe) zabranjuje segradnja i izdavanje lokacijskih dozvola u za{ti}enomobalnom podru~ju.

Nadalje, ~lankom 39. stavkom 3. ZIDZPU-a odre|eno jeda se do izdavanja suglasnosti Ministarstva za{tite oko-li{a, prostornog ure|enja i graditeljstva ne primjenjujuprostorni planovi, odnosno njihovi dijelovi unutarza{ti}enog obalnog podru~ja.

Slijedom re~enog, to zna~i da investitori kojima suizdane lokacijske dozvole koje su postale kona~ne dodana stupanja na snagu ZIDZPU-a mogu podnijetizahtjev za izdavanje gra|evinske dozvole, a oni kojima

su izdane gra|evinske dozvole te su iste postalekona~ne, odnosno pravomo}ne mogu graditi.

[to se pak ti~e postupaka izdavanja lokacijskih dozvola,kao i izvoda iz detaljnih planova ure|enja za koje suzahtjevi podneseni prije stupanja na snagu ZIDZPU-a,ukoliko nisu poduzete radnje u smislu ~lanka 125. stavka1. Zakona o op}em upravnom postupku, imaju}i u viduodredbe ~l. 36 i 39. st. 3. ZIDZPU-a, iste se ne moguizdati dok ne stupi na snagu propis (uredba) iz ~lanka45. stavka 1. ZPU-a. Ovo stoga jer je odredbom ~lanka45. stavka 2. ZPU-a (~l. 22. ZIDZPU-a) propisano da se uslu~aju protivnosti prostornog plana odredbi uredbe uprovo|enju zahvata u prostoru (postupku izdavanjulokacijske dozvole) primjenjuje uredba.


Provedba Zakona o prostornom ure|enju uvezi s parcelacijom gra|evinskog zemlji{ta

Klasa: 350–01/04–02/396Urbroj: 531–01–04–2Zagreb, 08. rujna 2004.

UREDI DR@AVNE UPRAVE U @UPANIJAMA– svima

GRAD ZAGREBGradski ured za prostorno ure|enje, graditeljstvo, stambene i komunalne poslove i promet

Povodom u~estalih upita i odre|enih nedoumica u vezi sprovedbom odredbi ~lanka 43. i ~lanka 43.b Zakona oprostornom ure|enju (»Narodne novine«, broj 30/94,68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), dajemo slijede}eobja{njenje.

Prema odredbi ~lanka 43. stavka 1. navedenog Zakonaparcelacija zemlji{ta unutar granica gra|evinskog po-dru~ja i parcelacija gra|evinskog zemlji{ta izvan granicatog podru~ja, mo‘e se provoditi samo u skladu s lokacij-skom dozvolom, detaljnim planom ure|enja ili rje{enjemiz ~lanka 43a toga Zakona.

Prema citiranoj odredbi parcelacijski elaborat kojim separcelira zemlji{te unutar granica gra|evinskog pod-ru~ja mo‘e se izra|ivati samo u skladu s lokacijskomdozvolom, detaljnim planom ure|enja ili rje{enjemutvr|ivanju gra|evne ~estice.

Parcelacijski elaborat kojim se parcelira gra|evinskozemlji{te izvan granica gra|evinskog podru~ja mo‘e se

25

MI[LJENJA I UPUTE

KO

MO

RA

I M

INIS

TARSTV

O Z

A[TI

TE O

KO

LI[A

, PR

OSTO

RN

OG

URE\

EN

JA I G

RA

DIT

ELJ

STV

A

izra|ivati samo u skladu s lokacijom dozvolom ili rje{e-njem o utvr|ivanju gra|evne ~estice jer se detaljniplanovi ure|enja ne donose izvan gra|evinskog podru~ja.Pri tome valja istaknuti da gra|evinsko zemlji{te izvangra|evinskog podru~ja nije svako zemlji{te izvan togpodru~ja, ve} samo zemlji{te na kojemu je lokacijskomdozvolom dozvoljeno gra|enje i zemlji{te koje je ve}izgra|eno. Dakle, parcelacijski elaborat kojim se parcelirazemlji{te izvan granica gra|evinskog podru~ja, a kojezemlji{te u izlo‘enom smislu nije gra|evinsko, mo‘e seizra|ivati bez lokacijske dozvole odnosno rje{enja outvr|ivanju gra|evne ~estice.

Prema, pak, odredbi ~lanka 43b Zakona o prostornomure|enju akt o parcelaciji zemlji{ta unutar gra|evinskogpodru~ja i gra|evinskog zemlji{ta izvan granica tog pod-ru~ja provodi se u katastru zemlji{ta odnosno katastrunekretnina temeljem parcelacijskog elaborata za koji jetijelo nadle‘no za izdavanje lokacijske dozvole izdalo po-tvrdu o njegovoj uskla|enosti s lokacijskom dozvolom,detaljnim planom ure|enja ili rje{enjem iz ~lanka 43.toga Zakona.

Dakle, u svrhu provedbe odredbe ~lanka 43. Zakona oprostornom ure|enju nadle‘no tijelo izdaje potvrdu da jeparcelacijski elaborat, tj. da su oblik i veli~ina novonas-tale ~estice, u skladu s lokacijskom dozvolom, detaljnimplanom ure|enja odnosno rje{enjem o utvr|ivanjugra|evne ~estice. Nadle‘nim tijelom u izlo‘enom smislupodrazumijeva se tijelo koje je izdalo lokacijsku dozvolu,izvod iz detaljnog plana ure|enja odnosno rje{enje outvr|ivanju gra|evne ~estice, na temelju koje je izra|enparcelacijski elaborat ~ije se potvr|ivanje tra‘i.

U slu~aju, pak, parcelacije zemlji{ta izvan granicagra|evinskog podru~ja koje, u naprijed izlo‘enom smislu,nije gra|evinsko zemlji{te, nadle‘no tijelo (za posloveprostornog ure|enja) na ~ijem se podru~ju nalazi zem-lji{te, izdaje potvrdu o toj ~injenici, tj. o tome da se radio parcelaciji zemlji{ta koje nije gra|evinsko. Naime, ti-jelo dr‘avne uprave nadle‘no za provedbu akta o par-celaciji zemlji{ta u katastar zemlji{ta odnosno u katastarnekretnina ne raspola‘e sa podacima o ~injenici da li seneko zemlji{te nalazi u gra|evinskom podru~ju ili ne, nitida li je za neko zemlji{te izdana lokacijska dozvola, paprovedba akta o parcelaciji zemlji{ta u katastru beznavedene potvrde nije dopu{tena jer bi predstavljalapovredu citiranih odredbi Zakona o prostornom ure|enju.

Obje navedene potvrde izdaju se u skladu s odredbama~lanak 172. Zakona o op}em upravnom postupku preuze-tog Zakonom o preuzimanju Zakona o op}em upravnompostupku u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine« broj53/91), te imaju sadr‘aj koji proizlazi iz odredbi navede-nog ~lanka i prirode ~injenica koje se potvr|uju. Nazahtjev stranke nadle‘no tijelo (za poslove prostornogure|enja) du‘no je izdati zatra‘enu potvrdu u roku naj-

kasnije 30 dana (~lanak 172. stavak 3. Zakona o op}emupravnom postupku).

Skre}emo pozornost da se parcelacijskim elaboratom~ija je svrha uskla|ivanje oblika i veli~ine ~estice premazemlji{noknji‘nom stanju sa stvarnim stanjem, tj. sastanjem u katastru zemlji{ta odnosno katastru nekretni-na, ne vr{i parcelacija gra|evinskog zemlji{ta u smisluodredbe ~lanka 43. i ~lanka 43b Zakona o prostornomure|enju, pa se za takve parcelacijske elaborate neizdaju navedene potvrde.

U smislu odredbi ~lanka 34. stavaka 1. i 2. Zakona o pros-tornom ure|enju lokacijska dozvola se izdaje u svrhuprovedbe zahvata u prostoru, dok su prema odredbi~lanka 36. stavka 1. alineje 1. istoga zakona oblik iveli~ina gra|evne ~estice samo jedan od elemenata za-hvata u prostoru. To zna~i da formiranje gra|evne ~es-tice samo za sebe nije zahvat u prostoru te se zato neizdaje lokacijska dozvola samo za formiranje gra|evne~estice.


Uputa o postupanju u vezi s Uredbom oure|enju i za{titi za{ti}enog obalnog podru~ja mora

Klasa: 350–01/04–02/0438Urbroj: 531–01–04–1Zagreb, 27. rujna 2004.

URED DR@AVNE UPRAVE U:1. ISTARSKOJ @UPANIJISjedi{te ureda, Pula2. PRIMORSKO-GORANSKOJ @UPANIJISjedi{te ureda, Rijeka3. LI^KO-SENJSKOJ @UPANIJISjedi{te ureda, Gospi}4. ZADARSKOJ @UPANIJISjedi{te ureda, Zadar5. [IBENSKO-KNINSKOJ @UPANIJISjedi{te ureda, [ibenik6. SPLITSKO-DALMATINSKOJ @UPANIJISjedi{te ureda, Split7. DUBROVA^KO-NERETVANSKOJ @UPANIJISjedi{te ureda, Dubrovnik

n/r pro~elnika

Dana 13. rujna 2004. godine stupila je na snagu Uredbao ure|enju i za{titi za{ti}enog obalnog podru~ja mora

26


KO

MO

RA

I M

INIS

TARSTV

O Z

A[TI

TE O

KO

LI[A

, PR

OSTO

RN

OG

URE\

EN

JA I G

RA

DIT

ELJ

STV

A

(»Narodne novine« br. 128/04), s kojom temeljemodredbe ~lanaka 22., 23. i 39. Zakona o izmjenama idopunama Zakona o prostornom ure|enju (»Narodnenovine« br. 100/04), moraju biti uskla|eni svi prostorniplanovi, o ~emu suglasnost izdaje ovo ministarstvo.

U svrhu jedinstvene i nedvojbene provedbe Zakona oprostornom ure|enju i navedene uredbe u vezi smogu}no{}u izdavanja lokacijskih i gra|evinskih dozvolau za{ti}enom obalnom podru~ju mora do izdavanjasuglasnosti Ministarstva na sve prostorne planove kojiobuhva}aju navedeno podru~je odr‘an je 21. rujna 2004.godine radni sastanak s pro~elnicima ureda dr‘avneuprave u ‘upanijama.

Ovim putem dostavljamo vam upute za postupanjeutvr|ene na navedenom sastanku uz zamolbu da istebez odlaganja proslijedite svim ispostavama uredadr‘avne uprave va{e ‘upanije.

Lokacijska dozvola i izvod iz detaljnog plana ure|enjaizdani do 28. srpnja 2004. godine su na snazi i na te-melju istih mogu se izdavati gra|evinske dozvole ako suispunjeni i ostali propisani uvjeti iz Zakona o gradnji(»Narodne novine« br. 175/03 i 100/04).

Postupci po zahtjevima za izdavanje lokacijskih dozvolazaprimljenih prije 28. srpnja 2004. godine mogu se nas-taviti ako je zaprimljen uredan zahtjev u smislu odredbe~lanka 37. Zakona o prostornom ure|enju (»Narodnenovine« br. 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), amjerodavno tijelo je izvr{ilo bilo koju radnju u tom pos-tupku.

U izgra|enom dijelu gra|evinskog podru~ja u skladu sUredbom i prostornim planom koji je donesen iako nanjega jo{ nije isho|ena suglasnost Ministarstva mogu seizdavati lokacijske dozvole i izvodi iz detaljnog planaure|enja za novu izgradnju, rekonstrukciju, odnosnozamjenu postoje}e pojedina~ne ili vi{e gra|evina nagra|evnoj ~estiti ili prostornoj cjelini povr{ine manjoj od5.000 m2. U tom slu~aju ne primjenjuje se odredba~lanka 10. Uredbe u dijelu koji se odnosi na odvodnju ot-padnih voda.

Izdavanje potvrda o namjeni zemlji{ta unutar za{ti}enogobalnog podru~ja radi utvr|ivanja imovinsko-pravnogstatusa zemlji{ta u smislu Zakona o poljoprivrednomzemlji{tu i Zakona o {umama te radi ostvarivanja kreditakod banke dopu{teno je i prije nego je prostorni plan do-bio propisanu suglasnost. U navedenim potvrdama ob-vezno se navodi oznaka (broj i katastarska op}ina) ~es-tice, naziv prostornog plana, namjena ~estice odre|eneplanom, svrha zbog koje se potvrda izdaje, upozorenje dase potvrda u drugu svrhu ne mo‘e koristiti te navod daprostorni plan nije u primjeni do dobivanja suglasnostiMinistarstva.

Doneseni dokumenti prostornog ure|enja primjenjuju seizvan za{ti}enog obalnog pojasa, tj. na podru~ju kopna

izvan 1.000 m od obalne crte bez suglasnosti ovogaministarstva te se za to podru~je mogu izdavati lokacij-ske i gra|evinske dozvole.


Obja{njenje u vezi s izdavanjem rje{enja zaodobrenje gospodarske djelatnosti

^lanak 129. Zakona o gradnji

»Izgra|ena gra|evina smije se po~eti koristiti, odnosnostaviti u pogon, te se za nju mo‘e izdati rje{enje zaobavljanje djelatnosti po posebnom propisu nakon {to ti-jelo graditeljstva izda uporabnu dozvolu za tu gra|evinu.

Uporabnu dozvolu za izgra|enu gra|evinu izdaje tijelograditeljstva koje je izdalo gra|evinsku dozvolu, nakon{to se tehni~kim pregledom utvrdi da je gra|evinaizgra|ena u skladu s gra|evinskom dozvolom, a naro~itou pogledu ispunjavanja bitnih zahtjeva za gra|evinu.

Uporabna dozvola za gra|evinu u kojoj se nalazi sklo-ni{te dostavlja se na znanje tijelu nadle‘nom za posloveza{tite i spa{avanja radi vo|enja evidencije o sklo-ni{tima.«

Obja{njenje

Svim dosada{njim zakonima koji su ure|ivali pitanjegradnje i uporabe gra|evina mogu}nost uporabegra|evine bila je uvjetovana izdavanjem uporabne doz-vole. Tako je i odredbom ~lanka 129. stavka 1. Zakona ogradnji (»Narodne novine« broj 175/03 – u daljnjem tek-stu: ZOG) propisano da se izgra|ena gra|evina smijepo~eti koristiti, odnosno staviti u pogon te da se za njumo‘e izdati rje{enje za obavljanje djelatnosti poposebnom propisu nakon {to tijelo graditeljstva izda upo-rabnu dozvolu za tu gra|evinu.

Budu}i da su se u postupcima izdavanja odobrenja zaobavljanje gospodarske djelatnosti pojavile dvojbe u vezis primjenom odnosno provedbom citirane odredbe ZOG-a, dajemo sljede}e obja{njenje:

Prema citiranoj odredbi ZOG-a odobrenje za obavljanjegospodarske djelatnosti u odre|enom poslovnom pros-toru, tj. gra|evini, mo‘e se izdati samo ako je za taj pos-lovni prostor odnosno gra|evinu izdana uporabna doz-vola.

Me|utim, ZOG-om su predvi|ene iznimke od navedenogpravila, tako da se u odre|enim slu~ajevima odobrenje

27

MI[LJENJA I UPUTE

KO

MO

RA

I M

INIS

TARSTV

O Z

A[TI

TE O

KO

LI[A

, PR

OSTO

RN

OG

URE\

EN

JA I G

RA

DIT

ELJ

STV

A

za obavljanje gospodarske djelatnosti mo‘e izdati i zaposlovni prostor odnosno gra|evinu za koju nije izdanauporabna dozvola, naravno uz uvjet da su ispunjenidrugi propisani uvjeti. To su sljede}i slu~ajevi:

1. Odobrenje za obavljanje gospodarske djelatnosti u no-vom poslovnom prostoru, tj. gra|evini, te rekonstruiranoji adaptiranoj gra|evini za koju nije potrebna gra|evin-ska dozvola (za takvu gra|evinu se ne izdaje uporabnadozvola) izdaje se ako za istu postoji pisana izjavaizvo|a~a o izvedenim radovima i o uvjetima odr‘avanjagra|evina.

2. Odobrenje za obavljanje gospodarske djelatnosti uposlovnom prostoru, tj. gra|evini izgra|enoj na temeljugra|evinske dozvole odnosno lokacijske dozvole iz~lanka 56. stavka 2. Zakona o gradnji (»Narodnenovine« broj 52/99, 75/99, 117/01 i 47/03) do stu-panja na snagu ZOG-a (1. sije~nja 2004.) mo‘e seizdati ako je stranka uz zahtjev prilo‘ila gra|evinsku doz-volu odnosno navedenu lokacijsku dozvolu koja jepostala kona~na prije 1. sije~nja 2004. i na kojoj jekona~nost potvr|ena. U navedenom slu~aju na izdavanjeodobrenja o obavljanju gospodarske djelatnosti nije odutjecaja namjena gra|evine odnosno prostora odre|enagra|evinskom odnosno lokacijskom dozvolom. Dakle,gra|evinska odnosno lokacijska dozvola ne mora bitiizdana za gra|evinu odnosno prostor poslovne namjeneili djelomi~no poslovne namjene. Tako|er, na izdavanjenavedenog odobrenja nije od utjecaja ni ~injenica da jeza gra|evinu odnosno prostor izdana gra|evinska doz-vola za gra|enje do odre|enog stupnja dovr{enosti, tj. danije isho|ena posebna gra|evinska dozvola za dovr{etakgra|enja gra|evine odnosno za privo|enje kona~nojnamjeni tog prostora.

Odobrenje za obavljanje gospodarske djelatnosti utakvom poslovnom prostoru, tj. gra|evini mo‘e va‘itisamo do 31. prosinca 2007., {to je u izreci odobrenjapotrebno navesti. Naime, prema odredbi ~lanka 221.stavka 2. ZOG-a do tog datuma investitor je du‘anishoditi uporabnu dozvolu, a na {to ga je potrebno upo-zoriti u obrazlo‘enju odobrenja.

Na opisani na~in postupit }e se i u slu~aju kada je zagra|evinu odnosno prostor izdana uporabna dozvola, alikojom nije odobreno kori{tenje gra|evine odnosno pros-tora za namjenu za koju se tra‘i odobrenje za obavljanjegospodarske djelatnosti.

3. Odobrenje za obavljanje gospodarske djelatnosti u po-slovnom prostoru, tj. gra|evini izra|enoj, odnosno rekon-struiranoj ili saniranoj u sklopu projekata obnove ratomo{te}enih ili poru{enih ku}a Ministarstva za javne ra-dove, obnovu i graditeljstvo i projekata Ministarstva kul-ture mo‘e se izdati ako stranka uz zahtjev prilo‘i dokazda je gra|enje odnosno rekonstrukcija gra|evine od-nosno prostora provedena u sklopu projekta obnove ra-tom o{te}enih ili poru{enih ku}a Ministarstva mora,

turizma, prometa i razvitka (prije: Ministarstva za javneradove, obnovu i graditeljstvo) ili Ministarstva kulture(ugovor o obnovi, akt tijela dr‘avne vlasti i dr.).

4. Odobrenje za obavljanje gospodarske djelatnosti uposlovnom prostoru, tj. gra|evini ~ija je gra|evinskadozvola ili druga odgovaraju}a dozvola odnosnodokumentacija uni{tena ili nedostupna uslijed ratnihili prirodnih razaranja, te za gra|evine za koje u vrijemenjihova gra|enja gra|evinska dozvola nije bila potrebnamo‘e se izdati ako stranka uz zahtjev prilo‘i dokaz da jenavedena dokumentacija uni{tena odnosno nedostupnaiz navedenih razloga (potvrda, uvjerenje ili drugi akt ti-jela dr‘avne uprave mjerodavnog za poslove gradi-teljstva ili drugog mjerodavnog tijela – arhiv i sl.).

5. Odobrenje za obavljanje gospodarske djelatnosti uposlovnom prostoru, tj. gra|evini izgra|enoj bezgra|evinske dozvole do 15. velja~e 1968. godine, akoja se smatra izgra|enom na temelju gra|evinske doz-vole mo‘e se izdati ako stranka uz zahtjev prilo‘i dokazda je gra|evina izgra|ena prije 15. velja~e 1968. godine(potvrda, uvjerenje ili drugi akt tijela dr‘avne upravemjerodavnog za dr‘avnu izmjeru i katastar nekretnina ovremenu izgradnje gra|evine, a ako snimanje zemlji{taza odnosno podru~je nije provedeno prije navedenog da-tuma tada drugi dokaz poput ra~una za elektri~nu ener-giju, komunalna davanja, gra|evinski materijal, ugovor ogradnji gra|evine i dr.). Naravno, tu ~injenicu mogu}e jedokazivati i svim drugim dokaznim sredstvima.

U slu~ajevima iz to~aka 3., 4. i 5. ovoga obja{njenja naizdavanje odobrenja o obavljanju gospodarske djelat-nosti nije od utjecaja namjena gra|evine odnosno pros-tora za kojeg se tra‘i odobrenje, a koja namjena eventu-alno proizlazi iz dokumenata koji se prila‘u zahtjevu zaizdavanje odobrenja.

Naposljetku valja naglasiti da, osim u slu~ajevimanavedenih iznimaka, nije dopu{teno izdati odobrenje zaobavljanje gospodarske djelatnosti u poslovnom pros-toru, tj. gra|evini izgra|enoj bez gra|evinske dozvoleodnosno drugog odgovaraju}eg akta mjerodavnog ti-jela dr‘avne uprave, te da je u slu~aju zaprimanjazahtjeva za izdavanje navedenog odobrenja u takvomposlovnom prostoru, tj. gra|evini, tijelo koje je zaprimilotakav zahtjev du‘no isti odbiti te o tome obavijestitigra|evinsku inspekciju.

Postavljeno: 15. o‘ujka 2004. godine

28


KO

MO

RA

I M

INIS

TARSTV

O Z

A[TI

TE O

KO

LI[A

, PR

OSTO

RN

OG

URE\

EN

JA I G

RA

DIT

ELJ

STV

A

Izdvojene teme29


Novela Zakona o gradnji 1

Davor Mrdulja{, dip. iur.Ministarstvo za{tite okoli{a, prostornog ure|enja i graditeljstva

Uvod

Zakon o gradnji (»Narodne novine« br. 175/03, u dalj-njem tekstu: ZOG) stupio je na snagu 1. sije~nja 2004.godine. Zakon ure|uje projektiranje, gra|enje, uporabu iuklanjanje gra|evine, tehni~ka svojstva, uporabljivost ipromet gra|evnih proizvoda, ustrojstvo gra|evinske in-spekcije, odre|uju se bitni zahtjevi i drugi uvjeti zagra|evinu, ure|uje se provedba upravnih i drugih postu-paka, te prava i obveze tijela dr‘avne uprave, pravnih ifizi~kih osoba s tim u vezi.

Tijekom neposredne primjene toga zakona, u vrlo krat-kom razdoblju od {est mjeseci, a na {to je prilikom nje-gova dono{enja upozoravano od ve}eg dijela stru~nejavnosti, uo~eno je da su pojedine odredbe neprovedive,a odre|ena rje{enja nepotrebno ote‘avaju i poskupljujuprovedbu propisanih postupaka i izdavanja akata.Nadalje, utvr|eno je da pojedini instituti toga zakonanisu dovoljno jasno propisani, tako da njihova provedbanije ujedna~ena pa zahtijeva dodatna tuma~enja iobja{njenja u mjeri koja nije uobi~ajena. Posljedicatakvog stanja stvari je sporo i te{ko izdavanje dozvola(posebice gra|evinskih dozvola) i drugih akata pro-pisanih Zakonom, {to stvara pravnu nesigurnost investi-torima i drugim subjektima sudionicima u gradnji.

Kako navedeni nedostatci u Zakonu ne bi uzrokovalive}e {tete po gospodarstvo {to bi se ponajprije o~itovalou zaustavljanju investiranja u podru~ju gra|enja ili u naj-boljem slu~aju u smanjivanju i usporavanju financiranja

i obrta kapitala u tom podru~ju, a {to bi pak s drugestrane rezultiralo pove}anjem, ve} ionako »razbuktale«,bespravne gradnje, bilo je nu‘no pristupiti izmjenama idopunama ovoga zakona.

Osnovna pitanja koja su ure|ena novelom Zakona o gradnji

Zakonom o izmjena i dopunama Zakona o gradnji (udaljnjem tekstu: ZID ZOG) pored terminolo{kog uskla|i-vanja sa Zakonom o ustrojstvu i djelokruguministarstva idr‘avnih upravnih organizacija2 i Zakonom o izmjenamai dopunama Zakona o Vladi Republike Hrvatske3, ure|ujuse i pitanja ovlasti ministra u pogledu provedbe Zakona,stru~nog ispita za obavljanje poslova graditeljstva, odgo-vornosti projektanta, odnosno ovla{tenog arhitekta iovla{tenog in‘enjera, sadr‘aja glavnog projekta,gra|evinske dozvole, gra|enja bez gra|evinske dozvole,uporabne dozvole i inspekcijskog nadzora.

U nastavku teksta obraditi }emo neka od najzna~ajnijihpitanja ure|enih ovom novelom Zakona o gradnji.

IZVO\A^ I NADZORNI IN@ENJER

U odnosu na dosada{nja rje{enja novelom Zakonaomogu}ava se osobama sa srednjom stru~nom spremomda budu voditelji radova, osim na obiteljskoj ku}i i nadrugim gra|evinama ~ija gra|evinska (bruto) povr{ina neprelazi 400 m2.

Kada je rije~ o stru~nom nadzoru jednostavnih gra|evinai obiteljske ku}e isti je pojednostavljen, pa se tako za jed-nostavne gra|evine iz ~lanka 116. stavka 4. ZOG-astru~ni nadzor provodi samo u odnosu na bitni zahtjevmehani~ke otpornosti i stabilnosti, dok za jednostavnegra|evine i radove iz ~lanka 116. stavka 5. istog zakonastru~ni nadzor nije potreban.

30

1 Zakon o Izmjenama i dopunama Zakona o gradnji objavljen je u »Narodnim novinama« br. 100/2004 od 20. srpnja 2004. i stupio je na snagu 28.srpnja 2004. godine.

2 Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i dr‘avnih upravnih organizacija – »Narodne novine« br.199/2003

3 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Vladi Republike Hrvatske – »Narodne novine« br. 199/2003

Izdvojene teme


IZD

VO

JEN

E T

EM

E

Stru~ni nadzor gra|enja obiteljske ku}e i jednostavnihgra|evina iz ~lanka 116. stavka 4. ZOG-a provodi osobaarhitektonske ili gra|evinske struke koja nosi strukovninaziv ovla{teni arhitekt ili ovla{teni in‘enjer.

STRU^NI ISPIT ZA OBAVLJANJE POSLOVA GRADITELJSTVA

Novelom zakona brisana je obveza polaganja stru~nogispita za obavljanje poslova graditeljstva osobama kojesudjeluju u radu povjerenstva za tehni~ki pregled. Ovostoga jer te osobe pola‘u stru~ni ispit prema posebnimpropisima za odre|eno podru~je, pa se polaganje jo{ jed-nog stru~nog ispita prema ZOG-u cijeni suvi{nim.

Tako|er je brisana i obveza polaganja stru~nog ispita zaobavljanje poslova graditeljstva svake ~etiri godine, stime da }e se taj ispit polagati samo jednom ali uz ob-vezu stalnog upotpunjavanja i usavr{avanja znanja, o~emu }e mjerodavni ministar donijeti posebni pravilnik.

GLAVNI PROJEKT

Bitne novine u~injene su i kada je rije~ o glavnom pro-jektu, naro~ito glavnom projektu za obiteljsku ku}u i jed-nostavne gra|evine ~iji je sadr‘aj u odnosu na prije pro-pisani znatno smanjen.

Tako glavni projekt, ovisno o vrsti gra|evine, sadr‘i:– arhitektonski projekt,– gra|evinski projekt,– elektrotehni~ki projekt,– strojarski projekt i– geodetski projekt.

Glavni projekt obiteljske ku}e sadr‘i op}i dio i:– tehni~ki opis,– situaciju u mjerilu 1:1000 i nacrte u mjerilu 1:100(tlocrte, presjeke, poglede i sheme instalacija),– prora~un mehani~ke otpornosti i stabilnosti,

– prora~un fizikalnih svojstava glede u{tede energije itoplinske za{tite.

Glavni projekt jednostavne gra|evine sadr‘i op}i dio i:– tehni~ki opis,– situaciju u mjerilu 1:1000 i nacrte u mjerilu 1:100(tlocrte, presjeke, poglede i sheme instalacija),– prora~un mehani~ke otpornosti i stabilnosti.

Nadalje, glavni projekt za rekonstrukciju, odnosno adap-taciju uporabljive gra|evine sadr‘i:– projekt postoje}eg stanja,– projekt za rekonstrukciju, odnosno adaptaciju.

Projekt postoje}eg stanja sadr‘i:– snimku postoje}eg stanja i– provjeru ispunjavanja bitnih zahtjeva za gra|evinu.

Projekt za rekonstrukciju, odnosno adaptaciju sadr‘i ipotrebne projekte pojedinih struka.

Uskla|ivanje glavnog, odnosno idejnog projekta s posebnim zakonima i propisima

Zna~ajne novine ugra|ene su i odredbe o uskla|ivanjuglavnog odnosno idejnog projekta s posebnim zakonimai propisima na na~in da se racionalizira (smanjuje) brojpotvrda odnosno mi{ljenja na glavni projekt, kojima sepotvr|uje da je izra|en u skladu s posebnim zakonima ipropisima, a pribavljanje kojih je uvjet za izdavanjegra|evinske odnosno na~elne dozvole.

Naime, analizom postupaka izdavanja gra|evinske ina~elne dozvole, kao i dokumentacije potrebne za njez-ino izdavanje utvr|eno je da navedene potvrde odnosnomi{ljenja znatno usporavaju i ote‘avaju isho|enjenavedenih dozvola, pa insistiranje na izdavanju nekih odtih potvrda odnosno mi{ljenja nije potrebno, jernadle‘na tijela dr‘avne uprave odnosno pravne osobe sajavnim ovlastima svoje sudjelovanje u za{titi javnog in-teresa ostvaruju kroz postupak lokacijske dozvole u ko-jem odre|uju posebne uvjete. S tim u vezi brisane su pri-jelaznim i zavr{nim odredbama ZIDZOG-a pojedineodredbe posebnih zakona.4

31

4 Vidi ~lanak 82. ZID ZOG-a

^lanak 82.

Stupanjem na snagu ovoga Zakona stavljaju se izvan snage odredbe sljede}ih zakona:– ~lanka 15. Zakona o za{titi od po‘ara (»Narodne novine«, br. 58/93),– ~lanka 46. i ~lanka 47. stavka 1. Zakona o eksplozivnim tvarima za gospodarsku uporabu (»Narodne novine«, br. 12/94),– ~lanka 17. stavka 1. i 2. Zakona o nadzoru dr‘avne granice (»Narodne novine«, br. 173/03),– ~lanak 94. stavka 1., 2. i 4. Zakona o za{titi na radu (»Narodne novine«, br. 59/96, 94/96 i 114/03),– ~lanka 18. stavka 4. Zakona o obrani (»Narodne novine«, br. 33/02),– ~lanak 3. stavka 3. Zakona o sanitarnoj inspekciji (»Narodne novine«, br. 27/99),– ~lanak 12. Zakona o za{titi od buke (»Narodne novine«, br. 20/03),– ~lanka 48. stavka 5. Zakona o {umama (»Narodne novine«, br. 52/90 – pro~i{}eni tekst, 5/91, 9/91, 26/93, 76/99, 29/94, 76/99, 8/00 i 13/02),– ~lanka 22. stavka 4. i stavka 5. u dijelu koji se odnosi na izdavanje potvrde glavnog projekta, Zakona o za{titi prirode (»Narodne novine«, br.162/03),– ~lanka 32. stavka 6. Zakona o za{titi prirode (»Narodne novine«, br. 30/94),– ~lanak 53. stavka 2. Zakona o {portu (»Narodne novine«, broj 111/97),– ~lanak 62. stavka 2. u dijelu koji se odnosi na rekonstrukciju, sanaciju i adaptaciju kulturnog dobra i na gra|enje na podru~ju na kojemu se nalazikulturno dobro, stavka 3. te ~lanka 63. Zakona o za{titi i o~uvanju kulturnih dobara (»Narodne novine«, br. 69/99 i 151/03.),– ~lanka 87. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (»Narodne novine«, br. 158/03),

IZDVOJENE TEME

IZD

VO

JEN

E T

EM

E

O ispunjenju tih posebnih uvjeta, kao i uskla|enosti pro-jekta sa lokacijskim uvjetima prilikom izrade glavnogprojekta brigu mora voditi odgovorni projektant, a koji jeza to sada i izrijekom odgovoran.

Tijelo graditeljstva u postupku izdavanja gra|evinskedozvole du‘no je pribaviti samo potvrde o uskla|enostiglavnog projekta s posebnim zakonima i propisima done-senim na temelju tih zakona kojima se ure|uje podru~jeza{tite od po‘ara, za{tite na radu, za{tite od ionizi-raju}ih i neioniziraju}ih zra~enja i za{tite i o~uvanjakulturnih dobara.

Kada je rije~ o gra|evinama za koje gra|evinsku dozvoluizdaje Ministarstvo za{tite okoli{a, prostornog ure|enja igraditeljstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) porednaprijed navedenih potvrda, tijelo graditeljstva du‘no jepribaviti i potvrde mjerodavnih tijela i pravnih osoba sjavnim ovlastima koja su sudjelovala u postupkuizdavanja lokacijske dozvole.

Za jednostavne gra|evine iz ~lanka 116. to~ke 4. i ~lanka117. ZOG-a naprijed navedene potvrde nije potrebnopribaviti, osim potvrde tijela dr‘avne uprave mjero-davnog za poslove za{tite kulturnih dobara za gra|evinekoje se grade unutar za{ti}ene kulturnopovijesne cjelineupisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.

GRA\EVINSKA DOZVOLA

Za razliku od prija{njih zakona koji su ure|ivali gra|e-nje5, ovom se novelom Zakona odre|uje da se gra|enjumo‘e pristupiti na temelju pravomo}ne gra|evinskedozvole.

Me|utim, na vlastitu odgovornost i rizik investitor mo‘epristupiti gra|enju i na temelju kona~ne gra|evinskedozvole.

Ovom novelom Zakona uvedena je i novost prema kojojinvestitor ima pravo na naknadu {tete u slu~aju »zlorabeprava susjeda« na pokretanje upravnog spora, ali pod od-re|enim uvjetima. Naime, ako kona~na gra|evinska doz-vola nije postala pravomo}na jer je stranka pokrenulaupravni spor, a investitor se zbog toga odlu~i s gra|enjempri~ekati pravomo}nost gra|evinske dozvole, tada inves-titor ima pravo tra‘iti naknadu obi~ne {tete i izmaklekoristi, ako se utvrdi da je stranka zlorabila svoje pravopokretanja upravnog spora. Iako je oko ove odredbe bilodosta polemika i dvojbi prilikom dono{enja novele Zako-na o gradnji u smislu da se vrije|aju ustavna prava na

‘albu, odnosno sudsku za{titu, cijeni se da to nije takojer o pitanju eventualne zloporabe odlu~ivat }e ovla{tenisud u postupku naknade {tete kojeg mora pokrenuti in-vestitor, ako se smatra o{te}enim pokretanjem upravnogspora. Posljedica uvo|enja takvoga rje{enja u zakon jesti analiza dosada{njih kako ‘albenih postupaka tako iupravnih sporova gdje vidljivo da stranke ~esto puta iznekih svojih interesa namjerno onemogu}avaju investi-tora u zakonitoj gradnji. Pri tome valja napomenuti daisto takvo rje{enje imaju i neke druge zemlje ~lanice EU,primjerice Slovenija.

Imaju}i u vidu da se kod gra|enja radi o financijski zna-~ajnim investicijama odre|eno je, a sve s ciljem ubrzanjapostupka, da je Upravni sud Republike Hrvatske upravnispor pokrenut protiv gra|evinske dozvole du‘an rije{iti uroku godine dana od dana njegovog pokretanja.

Tako|er, odre|eno je da je investitor du‘an prekinuti sgra|enjem gra|evine nakon {to je donesen, odnosnodostavljen mu, zaklju~ak kojim se dopu{ta obnova pos-tupka izdavanja gra|evinske dozvole kojom je dopu{tenaizgradnja te gra|evine.

Nadalje, bitno je pojednostavljena dokumentacija koju jeinvestitor du‘an prilo‘iti zahtjevu za izdavanje gra|evin-ske dozvole, s time da valja naglasiti da vi{e nije potre-bno prilagati elaborat o geotehni~kim istra‘nim ra-dovima kada se radi o zahtjevu za izdavanje gra|evinskedozvole za obiteljsku ku}u6.

Za gra|evine za koje gra|evinsku dozvolu izdaje Minis-tarstvo izdavanje te gra|evinske dozvole omogu}eno jena temelju odluke Vlade Republike Hrvatske outvr|ivanju interesa Republike Hrvatske ili pozivom naodredbu posebnog zakona kojim je odre|en interes Re-publike Hrvatske za gra|enje gra|evine za koju je za-tra‘ena gra|evinska dozvola, uz uvjet da je investitorzahtjevu za izdavanje gra|evinske dozvole prilo‘io dokazo podnesenom zahtjevu mjerodavnom tijelu za izvla-{tenje nekretnine na kojoj namjerava graditi.

Iako je u ovom slu~aju odstupljeno od uobi~ajenogdokazivanja prava na gradnju na odre|enoj nekretnini,cijeni se da u ovim slu~ajevima nije sporna mogu}nostizvla{tenja nekretnine, pa je ocijenjeno da nije potrebnoizdavanje gra|evinske dozvole uvjetovati ~ekanjem nadovr{etak dugotrajnog postupka izvla{tenja i okon~anjesvih postupaka povodom pravnih lijekova koji se moguizjaviti na rje{enje o izvla{tenju. Osim toga, gra|evinskadozvola ne predstavlja pravnu osnovu za ulazak u posjed

32

– ~lanka 11. stavka 3. Zakona o sigurnosti u ‘eljezni~kom prometu (»Narodne novine«, br. 77/92),– ~lanka 79. Zakona o zra~nom prometu (»Narodne novine«, br. 132/98),– ~lanka 34. stavka 1. Zakona o rudarstvu (»Narodne novine«, br. 190/03) i– ~lanka 9. stavka 2. Zakona o nuklearnoj sigurnosti (»Narodne novine«, br. 173/03).

Postupci pokrenuti po odredbama Zakona iz stavka 1. ovoga ~lanka do stupanja na snagu ovoga Zakona dovr{it }e se po odredbama tih zakona.

5 Prema prija{njim zakonima koji su ure|ivali gradnju, gra|enju se moglo pristupiti na temelju kona~ne gra|evinske dozvole.

6 Vidi ~lanak 24. ZIDZOG-a


IZD

VO

JEN

E T

EM

E

nekretnine, pa izdavanjem takve gra|evinske dozvole nemogu biti povrije|ena imovinska prava izvla{tenika.

Jedna od zna~ajnih novina u postupku izdavanjagra|evinske dozvole je ta {to se vi{e u postupku ne ispi-tuje da li su glavnim projektom na propisani na~inprovedeni dokazi o ispunjavanju bitnih zahtjeva zagra|evinu (za to je odgovoran projektant), niti jesu li is-punjeni svi lokacijski uvjeti koji moraju biti ispunjeniprije izdavanja gra|evinske dozvole, ve} se utvr|uje da jeglavni projekt izra|en u skladu s lokacijskom dozvolom,da je zahtjevu prilo‘ena sva potreban dokumentacija, daje do gra|evne ~estice osiguran pristup s javno-prometne povr{ine, te da je upla}en komunalni doprinosprema posebnom zakonu.7

Ispunjavanje ostalih lokacijskih uvjeta jest i uvjet zaizdavanje uporabne dozvole, pa se tako uporabna doz-vola ne}e izdati ako gra|evina nije priklju~ena na javno-prometnu povr{inu i druge objekte i ure|aje komunalneinfrastrukture odre|ene lokacijskim uvjetima.

Novost je, tako|er, onemogu}avanje izdavanja gra|e-vinske dozvole za gra|evinu ~ija je izgradnja zapo~etaili koja je izgra|ena protivno glavnom projektu.

Naime, novelom Zakona odre|eno je da ako je nagra|evnoj ~estici zapo~eta izgradnja gra|evine ili jegra|evina izgra|ena bez gra|evinske dozvole u postupkuizdavanja pored ~injenica koje se utvr|uju u redovnompostupku izdavanja gra|evinske dozvole, utvr|uje se iuskla|enost izvedenih radova, odnosno gra|evine sglavnim projektom. U tom slu~aju investitor je du‘anprije izdavanja gra|evinske dozvole za takvu gra|evinupored redovne upravne pristojbe, platiti posebnuupravnu pristojbu u iznosu odre|enom posebnim pro-pisom.8 Pla}anja ove posebne pristojbe oslobo|eni su oniinvestitori koji zahtjev za izdavanje gra|evinske dozvolepodnesu do 31. prosinca 2004. godine.

Me|utim, ako se u ovom postupku utvrdi da izvedeni ra-dovi, odnosno gra|evina nisu u skladu s glavnim projek-tom, tijelo graditeljstva odbit }e zahtjev za izdavanjegra|evinske dozvole, te je o tome du‘no izvijestitigra|evinsku inspekciju, dostavom rje{enja, radi pokre-tanja inspekcijskog postupka u vezi s gradnjom bezgra|evinske dozvole.

Valja napomenuti da je u svrhu utvr|ivanja ~injenicaprilikom izdavanja gra|evinske dozvole u svimslu~ajevima tijelo graditeljstva du‘no provesti o~evid nagra|evinskoj ~estici na kojoj se namjerava graditi, od-nosno na kojoj je gradnja zapo~eta ili je gra|evina ve}izgra|ena, a o ~emu je du‘no sa~initi zapisnik.

Novelom Zakona detaljno je propisan tijek postupkaizdavanja gra|evinske dozvole i rokovi za poduzimanjeodre|enih radnji, jer se u budu}e postupak izdavanjagra|evinske dozvole provodi putem tzv. konferencije, upravilu u prostorijama tijela graditeljstva.

Tako je nakon primitka urednog zahtjeva tijelo gra-diteljstva najkasnije u roku osam dana du‘no pozvatimjerodavna tijela dr‘avne uprave i/ili pravne osobe sjavnim ovlastima (u daljnjem tekstu: tijela dr‘avneuprave i/ili pravne osobe) na uvid u glavni projekt, radipribavljanja potvrda i mi{ljenja odre|enih posebnim pro-pisima. Na uvid u glavni projekt pozivaju se, odnosnoprisustvuju mu obvezatno investitor i projektant, od-nosno glavni projektant, {to je zna~ajna novina, kako bise {to prije rije{ile sve eventualne dvojbe u postupku, od-nosno prijepori vezani uz izradu glavnog projekta.

Ako prilikom uvida u glavni projekt tijelo dr‘avne upravei/ili pravna osoba ili naknadno u roku petnaest danautvrdi da glavni projekt nije uskla|en s odredbamaposebnih zakona i propisa, tijelo graditeljstva }e zak-lju~kom odrediti investitoru rok za njegovo uskla|enje.Ako u tom roku investitor ne postupi po zaklju~ku, od-nosno ne izvr{i potrebno uskla|ivanje, zahtjev zaizdavanje gra|evinske dozvole }e se odbiti.

Me|utim, ako investitor postupi u skladu po naprijednavedenom zaklju~ku, u tom slu~aju tijelo graditeljstvapoziva na ponovni uvid samo ona tijela dr‘avne upravei/ili pravne osobe koja su imala primjedbe na glavni pro-jekt. Ako se tom prilikom utvrdi da glavni projekt ponovonije uskla|en s posebnim zakonima i propisima, tijelodr‘avne uprave i/ili pravna osoba du‘na je o tome doni-jeti posebno rje{enje, te ga u roku osam dana od danauvida u glavni projekt dostaviti investitoru i tijelu gra-diteljstva. U tom slu~aju tijelo graditeljstva prekinut }epostupak izdavanja gra|evinske dozvole dok mjerodavnotijelo ne rije{i eventualnu ‘albu investitora.

Radi ekonomi~nosti postupka odre|eno je da }e sepotvrda smatrati izdanom ako se predstavnik tijeladr‘avne uprave i/ili pravne osobe prilikom uvida u glavniprojekt usmeno ili naknadno u propisanom roku pisanimputem o~itovao da je glavni projekt izra|en u skladu sposebnim zakonom ili propisom.

Tako|er, ako se tijelo dr‘avne uprave i/ili pravna osobane odazove pozivu za uvid u glavni projekt ili se oda-zove tom pozivu ali se prilikom uvida ili u naknadno pro-pisanom roku ne o~ituje, odnosno u propisanom roku nedostavi posebno rje{enje, smatrat }e se da je udo-voljeno javnom interesu i da je taj projekt uskla|en sodredbama posebnih zakona i propisa, odnosno da jepotvrda o uskla|enosti izdana.

33

7 Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu (»Narodne novine« br.82/2004) izmijenjen je ~lanak 32. stavak 4. na na~inda se akt na temelju kojeg se mo‘e graditi ne mo‘e izdati prije nego je za istu gra|evinu izvr{ena uplata komunalnog doprinosa ili kod obro~ne ot-plate izvr{ena uplata prve rate.

8 Posebna pristojba propisana je Uredbom o izmjeni Tarife Zakona o upravnim pristojbama (»Narodne novine« br. 10/2004).

IZDVOJENE TEME

IZD

VO

JEN

E T

EM

E

Tijelo graditeljstva na uvid u glavni projekt radiizja{njavanja stranke poziva izlaganjem poziva nagra|evinskoj ~estici, odnosno gra|evini za koju je za-tra‘ena gra|evinska dozvola i na oglasnoj plo~i tijelagraditeljstva koje izdaje gra|evinsku dozvolu. Premanoveli vi{e o tome nije potrebno dostavljati pisanu obavi-jest strankama.

Za gra|evine za koje gra|evinsku dozvolu izdaje Minis-tarstvo stranke na uvid u glavni projekt tijelo gra-diteljstva poziva javnim pozivom koji se objavljuje ujavnom tisku i/ili drugim sredstvima javnog priop}avanjai na oglasnoj plo~i tijela graditeljstva koje izdajegra|evinsku dozvolu.

Stranka u smislu zakona jest investitor, vlasnik nek-retnine za koju se izdaje gra|evinska dozvola i nositeljdrugih stvarnih prava na toj nekretnini, vlasnik i nositeljdrugih stvarnih prava na nekretnini koja neposrednograni~i s nekretninom za koju se izdaje gra|evinska doz-vola, te jedinica lokalne samouprave na ~ijem se pod-ru~ju gradi gra|evina.

U postupku izdavanja gra|evinske dozvole koju izdajeMinistarstvo a za koje je utvr|eno da su od interesa zaRepubliku Hrvatsku stranke su investitor, vlasnik ilinositelj drugih stvarnih prava na nekretnini za koju seizdaje gra|evinska dozvola i jedinica lokalne samoupravena ~ijem se podru~ju gradi gra|evina.

U postupku izdavanja gra|evinske dozvole za adaptacijuslo‘ene uporabljive gra|evine ili njezinog dijela i pos-tupku izmjene i/ili dopune gra|evinske dozvole izdane zaizgradnju slo‘ene uporabljive gra|evine ili njezinog di-jela kojima se ne odstupa od odre|enih lokacijskih uvjetastranka je investitor.

U postupku izdavanja na~elne dozvole stranka jest inves-titor i jedinica lokalne samouprave na ~ijem se podru~junamjerava graditi gra|evina za koju se izdaje na~elnadozvola.

Strankama koje su se odazvale pozivu u postupku izda-vanja gra|evinske dozvole gra|evinska dozvola, odnosnorje{enje o odbijanju zahtjeva dostavlja se osobnomdostavom bez glavnog projekta. Dok se strankama kojese nisu odazvale pozivu gra|evinska dozvola, odnosnorje{enje o odbijanju zahtjeva za izdavanje gra|evinskedozvole, dostavlja izlaganjem na oglasnoj plo~i tijela gra-diteljstva u trajanju osam dana. U ovom slu~aju prvi danroka za izjavljivanje ‘albe je prvi dan izlaganja gra|evin-ske dozvole odnosno rje{enja na oglasnoj plo~i.

INSPEKCIJSKI NADZOR

Odre|ene novine ugra|ene su i odredbe o inspekcijskomnadzoru a koje promjene su posljedica provedbe Zakonao gradnji u inspekcijskom postupanju.

Tako je radi u~inkovitijeg postupanja novelom Zakonadana ministru ovlast da mo‘e radi hitne potrebe ili eko-nomi~nijeg obavljanja inspekcijskog nadzora pisanonarediti gra|evinskom inspektoru i gra|evinskomnadzorniku iz jedne podru~ne jedinice da privremeno, anajdu‘e trideset dana neprekidno, provodi nadzor napodru~ju druge podru~ne jedinice.

Nadalje, gra|evinski inspektor du‘an je svakog poznatogpodnositelja prijave pisano obavijestiti o utvr|enom ~injeni~nom stanju u inspekcijskom nadzoru najkasnije uroku trideset dana od dana provedbe tog nadzora.

Kada je rije~ o nadzoru nad gra|evnim proizvodima jas-nije su ure|ene odredbe koje se odnose na postupanjegospodarskog inspektora Dr‘avnog inspektorata. Tako jeodre|eno da }e gospodarski inspektor zabraniti prometgra|evnog proizvoda ako utvrdi da je gra|evni proizvodu prometu:– bez tehni~ke upute ili s neispravnom tehni~komuputom,– bez znaka sukladnosti,– nepropisno ozna~en ili nije ozna~en,– bez isprave o sukladnosti,– a da nije osigurano da tehni~ka svojstva odnosnouporabljivost gra|evnog proizvoda tijekom njegove dis-tribucije ostanu nepromijenjena ili ako su njegova svo-jstva odnosno uporabljivost promijenjena.

Zna~ajna novina jest da gra|evinski inspektor, kada seradi o uklanjanu gra|evine, osim ve} u uobi~ajenimslu~ajevima, kao {to je gradnja bez gra|evne dozvole,sada mo‘e narediti i uklanjanje gra|evine koja se gradiili je izgra|ena protivno gra|evinskoj dozvoli.

Naime, gra|evina koja se gradi ili je izgra|ena protivnogra|evinskoj dozvoli tako da je njezina vanjska tlocrtnapovr{ina, mjerena kao tlocrtna projekcija najistaknutijihdijelova gra|evine, ve}a od dopu{tene, tako da nije po{ti-van gra|evinski pravac, odnosno udaljenost od regulacij-skog pravca ili tako da je smje{tena na udaljenost odgranice gra|evne ~estice ili druge gra|evine koja jemanja od najmanje udaljenosti dopu{tene dokumentomprostornog ure|enja, smatra se gra|evinom koja segradi, odnosno koja je izgra|ena bez gra|evinske doz-vole, pa se stoga takva gra|evina sukladno odredbamaZOG-a mora ukloniti.

Posljedica ovoga rje{enja jest {to je u provedbi inspekcij-skog nadzora u posljednje vrijeme uo~en veliki brojgra|evina koje su izgra|ene na temelju gra|evinske doz-vole, ali je prilikom njihove gradnje odstupljeno oduvjeta utvr|enih u gra|evinskoj dozvoli, odnosnoglavnom projektu koji ~ini sastavni dio gra|evinske doz-vole, na na~in da se u stvari ne radi o gra|evini za kojuje izdana gra|evinska dozvola, a ne postoji mogu}nostda se takve gra|evine naknadno usklade s glavnim pro-jektom, odnosno dokumentima prostornog ure|enja kojivrijede na podru~ju na kojem se gra|evina gradi ili jeizgra|ena.

34


IZD

VO

JEN

E T

EM

E

Cijeni se da }e se tom mjerom uvesti vi{e reda u borbiprotiv bespravne gradnje te posti}i da se investitori, od-nosno izvo|a~i pridr‘avaju odre|enih uvjeta gradnjeutvr|enih gra|evinskom dozvolom.

Ovom prilikom valja naglasiti da se ne samo tom mjerom nastoji sprije~iti bespravna gradnja, ve} je tou~injeno i kroz druge propise, pa je tako Zakonom oizmjenama i dopunama Zakona o komunalnom gospodar-stvu zabranjeno priklju~ivanje bespravno izgra|enihgra|evina kao i gra|evina za koje je u tijeku postupakgra|evinske inspekcije koji se odnosi na obustavu gra-|enja ili uklanjanja gra|evine prema posebnom zakonuna komunalnu infrastrukturu. Isto tako Zakonom oizmjenama i dopunama Kaznenog zakona9 uvedeno jekazneno djelo protupravne gradnje.

Novost je, odnosno zna~ajne pobolj{ice su u~injene i kodinstituta odgode izvr{enja inspekcijskog rje{enja kada seradi o rje{enju kojim je nare|eno uklanjanje gra|evine.

Tako }e se izvr{enje tog rje{enja, na zahtjev investitora,odnosno vlasnika gra|evine odgoditi ako su kumulativnoispunjeni sljede}i uvjeti:– ako je podnio zahtjev za izdavanje gra|evinske doz-vole,– ako nakon dono{enja rje{enja o uklanjanju gra|evineili njezinog dijela nije nastavio s gra|enjem, te– ako se utvrdi da je gra|enje gra|evine u skladu sglavnim projektom u pogledu smje{taja i veli~inegra|evine i da je ispunjen bitan zahtjev mehani~ke ot-pornosti i stabilnosti gra|evine.

Zahtjevu za odgodu izvr{enja inspekcijskog rje{enja (udaljnjem tekstu: zahtjev za odgodu) investitor, odnosnovlasnik gra|evine prila‘e:– glavni projekt uskla|en s lokacijskim uvjetima,– potvrdu tijela graditeljstva o podnesenom zahtjevu zaizdavanje gra|evinske dozvole i– izvje{}e ovla{tenog in‘enjera o stanju gra|evine gledeispunjavanja bitnog zahtjeva mehani~ke otpornosti i sta-bilnosti.

Zahtjev za odgodu mo‘e se podnijeti u roku osam danaod dana kona~nosti zaklju~aka o dozvoli izvr{enja inspek-cijskog rje{enja o uklanjanju gra|evine.

Nepotpun i nepravodoban zahtjev za odgodu odbacit }ese zaklju~kom.

Odgodu izvr{enja inspekcijskog rje{enja o uklanjanjugra|evine odobrava tijelo koje je donijelo zaklju~ak odozvoli izvr{enja rje{enja. @alba izjavljena protiv zak-lju~ka u naprijed navedenim slu~ajevima ne odga|aizvr{enje rje{enja. Postupak izvr{enja rje{enja kojim jenare|eno uklanjanje gra|evine nastavit }e se ako mjero-davno tijelo odbaci ili odbije zahtjev za odgodu, odnosnoako tijelo graditeljstva odbaci ili odbije zahtjev zaizdavanje gra|evinske dozvole.

Valja naglasiti da je zaklju~ak o odgodi izvr{enja ni{ta-van, ako se nakon njegova dono{enja utvrdi da je investi-tor, odnosno vlasnik gra|evine nastavio s gra|enjem, te}e se u tom slu~aju nastaviti sa postupkom izvr{enjarje{enja.

Prijelaznim i zavr{nim odredbama ZID ZOG-a odre|enoje da }e se postupci odgode izvr{enja inspekcijskogrje{enja pokrenuti po odredbama ZOG-a, dovr{iti poodredbama ZID ZOG-a.

Zaklju~ak

Iako se ova novela Zakona o gradnji mo‘e ocijeniti kaointerventna, bila je nu‘na kako bi se zakon u~inio pro-vodljivim i jasnim u daljnjoj provedbi. Dobra je stvar i to{to je paralelno s ovom novelom Zakona, izmijenjen idopunjen Zakon o prostornom ure|enju10 kao i Zakon okomunalnom gospodarstvu pa su odre|ena pitanja kojaure|uju ti zakoni transparentno i nedvojbeno rije{ena,{to }e za posljedicu imati ujedna~eno postupanje u pos-tupcima propisanima tim zakonima. Me|utim, cijeni seda ovim nije zavr{en zakonodavni posao u ovome po-dru~ju. Sigurno je da je postupke potrebno i mogu}e jo{vi{e racionalizirati, naro~ito uvo|enjem jednog akta natemelju kojeg bi se dopustilo gra|enje. Da bi se postigaotaj cilj potrebno je dograditi kompletan sustav kroz pros-torno i urbanisti~ko planiranje te s tim u vezi ure|enjegra|evinskog zemlji{ta, kao i uskla|ivanje posebnih za-kona i propisa s propisima u ovom podru~ju, a {to je naodre|eni na~in ve} i u~injeno kroz prijelazne i zavr{neodredbe ove novele Zakona o gradnji. Stoga je za o~eki-vati da se {to prije zapo~ne s izradom novih propisa uovome podru~ju ili pak jedinstvenog propisa koji biure|ivao prostorno ure|enje i gra|enje.

35

9 Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona (»Narodne novine« br. 105/2004)

^lankom 32. ZID KZ-a iza ~lanka 252. dodaju se naziv i ~lanak 252a koji glase:»Protupravna gradnja(1) Tko bez potrebne gra|evinske dozvole ili protivno propisima ili odlukama nadle‘nih dr‘avnih tijela gradi gra|evinu, kaznit }e se nov~anom kaznomili kaznom zatvora do tri godine.(2) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga ~lanka po~ini u podru~ju koje je propisom ili odlukom nadle‘nog dr‘avnog tijela progla{eno kulturnopovijes-nom cjelinom, kulturnim dobrom ili za{ti}enom prirodnom vrijedno{}u ili podru~jem od posebnog interesa za dr‘avu, kaznit }e se kaznom zatvora od{est mjeseci do pet godina.«

10 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom ure|enju (»Narodne novine« br. 100/2004)

IZDVOJENE TEME

IZD

VO

JEN

E T

EM

E

Upravljanje i odr‘avanje zgrada i propisi o gradnji

Davor Mrdulja{, dipl. iur.Ministarstvo za{tite okoli{a, prostornog ure|enja i graditeljstva

Uvod

Zakonom o vlasni{tvu i drugim stvarnim pravima1 (u

daljnjem tekstu: ZOV) utvr|ene su du‘nosti vlasnikastana ili drugog samostalnog dijela zgrade (poslovnogprostora, gara‘e i sl.) – suvlasnika odre|ene zgrade, kojemora izvr{avati glede upravljanja, a time i odr‘avanjaodre|ene zgrade.

Poslovi upravljanja su poslovi redovite uprave i izvan-redni poslovi pobli‘e opisani odredbama ZOV-a, a koji seodnose na upravljanje suvlasni~kom stvari, a podrazumi-jevaju i poslove koje se odnose na redovito odr‘avanjezajedni~kih dijelova i ure|aja nekretnine (zgrade) uklju-~uju}i i gra|evne promjene nu‘ne radi odr‘avanja. KakoZOV-om nije izri~ito odre|eno {to se smatra poslovimaredovitog odra‘avanja zajedni~kih dijelova i ure|ajanekretnine, pa tako ni stambene zgrade, ti poslovi pos-redno su odre|eni Uredbom o odr‘avanju zgrada

2.

Pod izvanrednim poslovima3 u smislu ZOV-a smatraju

se poslovi koji prema{uju okvir redovitog upravljanja,naro~ito promjena namjene stvari, ve}i popravci, dograd-nja, nadogradnja, preure|enje, otu|enje cijele stvari,davanje cijele stvari u zakup ili najam du‘e od jednegodine, osnivanje hipoteke na cijeloj stvari, odnosnodavanje pokretne stvari u zalog, osnivanje stvarnih iosobnih slu‘nosti, stvarnog tereta ili prava gra|enja nacijeloj stvari. Za poduzimanje izvanrednih poslova potre-bna je suglasnost svih suvlasnika.

Du‘nosti i ovla{tenja koja za suvlasnike zgrade proizlazeiz ZOV-a i Uredbe odnose se osobito na odr‘avanje za-jedni~kih dijelova i ure|aja zgrade u graditeljskom i funk-cionalnom stanju, te odlu~ivanju o svim gra|evinskim za-hvatima (radovima) na zajedni~kim dijelovima zgrade.Re~eni zahvati, u pravilu provode se sukladno propisimakoji ure|uju gradnju, odnosno odr‘avanje gra|evine.

Primjena propisa o gradnji

Osnovni zakon kojim se ure|uje gradnja u RepubliciHrvatskoj jest Zakon o gradnji

4 (u daljnjem tekstu: ZOG).

Prema re~enom zakonu gra|enju se mo‘e pristupiti natemelju pravomo}ne gra|evinske dozvole, ako ZOG-omili drugim propisom nije druk~ije propisano. Me|utimgra|enju se mo‘e pristupiti i na temelju kona~negra|evinske dozvole, ali na vlastitu odgovornost i rizik investitora5.

Pojmovi i njihovo zna~enje, o kojima valja voditi ra~unaa u izravnoj su vezi s gra|evinskim zahvatima vezanimuz upravljanje i odra‘avanje zgrade, u smislu ZOG-a su:– projektiranje jest izrada projekata ~ija je obveza pro-pisana ZOG-om, – gra|enje jest izvo|enje radova (pripremnih radova,zemljanih radova, radova na izradi gra|evinskih kon-strukcija, gra|evinsko-instalaterskih radova, gra|evinsko--zavr{nih radova, radova na ugradnji gra|evnih proiz-voda, ugradnji postrojenja ili opreme te drugih radova)radi podizanja nove gra|evine, rekonstrukcije, adaptacijei odr‘avanja uporabljive gra|evine ili radi promjenestanja u prostoru,– rekonstrukcija jest izvo|enje radova kojima se utje~ena ispunjavanje bitnih zahtjeva za uporabljivugra|evinu6 i kojima se mijenja uskla|enost gra|evine slokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgra|ena(dogra|ivanje, nadogra|ivanje, uklanjanje vanjskog di-jela gra|evine, izvo|enje radova radi promjene namjenegra|evine ili tehnolo{kog procesa i sl.),– adaptacija jest sanacija i svako drugo izvo|enje ra-dova kojima se utje~e na ispunjavanje bitnih zahtjeva zauporabljivu gra|evinu, ali kojim se radovima ne mijenjauskla|enost gra|evine s lokacijskim uvjetima u skladu skojima je izgra|ena,– odr‘avanje jest izvo|enje radova radi o~uvanja bitnihzahtjeva za gra|evinu tijekom njezina trajanja, kojima sene mijenja uskla|enost gra|evine s lokacijskim uvjetimau skladu s kojima je gra|evina izgra|ena,– gra|evina jest sve {to je nastalo gra|enjem ipovezano je s tlom, a sastoji se od gra|evnog sklopa iligra|evnog sklopa i ugra|enog postrojenja odnosnoopreme koji zajedno ~ine tehni~ko-tehnolo{ku cjelinu,kao i samostalna postrojenja povezana sa tlom, te ob-jekti povezani s tlom koji nisu nastali gra|enjem, ako senjime mijenja na~in kori{tenja prostorom,

36

1 Zakon o vlasni{tvu i drugim stvarnim pravima – »Narodne novine« br. 91/1996

2 Uredba o odr‘avanju zgrada – »Narodne novine« br. 64/1997

3 Vidi ~lanak 41. ZOV-a

4 Zakon o gradnji – »Narodne novine br. 175/2003 i 100/2004

5 Investitor je pravna ili fizi~ka osoba u ~ije se ime gradi gra|evina.

6 Bitni zahtjevi za gra|evinu su: mehani~ka otpornost i stabilnost, za{tita od po‘ara, higijena, zdravlje i za{tita okoli{a, sigurnost u kori{tenju, za{titaod buke, u{teda energije i toplinska za{tita.


IZD

VO

JEN

E T

EM

E

– uporabljiva gra|evina jest ona gra|evina za koju jeizdana uporabna dozvola7, gra|evina za koju se neizdaje uporabna dozvola ako je izgra|ena na temelju i uskladu s potvr|enim glavnim projektom ili drugimodgovaraju}im aktom tijela dr‘avne vlasti i svaka drugagra|evina koja je prema ZOG-u s njom izjedna~ena,– lokacijski uvjeti su uvjeti odre|eni lokacijskom doz-volom, izvodom iz prostornog plana ili na drugi na~in uskladu s kojima se prema posebnom zakonu provode za-hvati u prostoru8.

GRA\EVINSKA DOZVOLA

Gra|evinska dozvola potrebna je, u pravilu za sve radovekoji se u smislu naprijed re~enih pojmova, smatrajugra|enjem i rekonstrukcijom.

Gra|evinsku dozvolu izdaje ured dr‘avne uprave u‘upaniji, odnosno upravno tijelo Grada Zagreba,nadle‘an za poslove graditeljstva na ~ijem se podru~jugraditi gra|evina.

Zahtjev za gra|evinsku dozvolu u pisanom o obliku pod-nosi investitor.

Zahtjevu za gra|evinsku dozvolu prila‘e se:– lokacijska dozvola ili izvod iz detaljnog plana ure|enja,– tri primjerka glavnog projekta9,– pisano izvje{}e o kontroli projekta ako je kontrola pro-jekta potrebna,– pisano izvje{}e i potvrdu o nostrifikaciji ako je projektizra|en prema stranim propisima,– elaborat o geotehni~kim i drugim istra‘nim radovima,te tehnolo{ke, prometne i druge elaborate ako su ti po-daci poslu‘ili za izradu glavnog projekta, osim zaobiteljsku ku}u,– dokaz da ima pravo graditi na gra|evnoj ~estici, od-nosno uporabljivoj gra|evini.

Zahtjevu za izdavanje gra|evinske dozvole, porednavedenog, investitor mo‘e prilo‘iti:– pisana pozitivna izja{njenja svih stranaka o glavnomprojektu gra|evine za koju se tra‘i izdavanje gra|evinskedozvole s dokazima da davatelji tih izja{njenja imaju svo-jstvo stranke10,– plan posebnih dijelova zgrade (elaborat eta‘iranja).

Dokazom da se ima pravo graditi na odre|enoj nekretni-ni smatra se:

– izvadak iz zemlji{ne knjige iz kojeg je vidljivo da je in-vestitor vlasnik nekretnine ili nositelj prava gra|enja nagra|evnoj ~estici ili gra|evini na kojoj namjerava graditi,– ugovor ili odluka nadle‘ne dr‘avne vlasti na temeljukoje je investitor pravo vlasni{tva, pravo gra|enja ilipravo slu‘nosti,– ugovor o ortakluku s vlasnikom nekretnine ~iji je ciljzajedni~ko gra|enje, rekonstrukcija ili adaptacija,– ugovor o koncesiji kojim se stje~e pravo gra|enja,– pisana suglasnost (su)vlasnika uporabljive gra|evine uslu~aju rekonstrukcije, adaptacije te gra|evine akoposebnim zakonom nije druk~ije odre|eno,– pisana suglasnost fiducijarnog vlasnika dana do-tada{njem vlasniku nekretnine koji je investitor.

Gradnja za koju nije potrebna gra|evinska dozvola

ZOG-om je predvi|ena i mogu}nost gradnje, odnosnoizvo|enja pojedinih radova i bez potrebne gra|evinskedozvole, ali je u tom slu~aju za neke od radova potrebnoizraditi glavni projekt koji mora biti potvr|en odnadle‘nog tijela graditeljstva (isto tijelo koje i izdajegra|evinske dozvole) na ~ijem se podru~ju namjeravagraditi. Iako je ZOG-om odre|en niz radova za koje nijepotrebna gra|evinska dozvola, u nastavku navode sesamo oni zahvati, odnosno radovi koji su u svezi supravljanjem i odr‘avanjem zgrade i kao takvi naj~e{}ese pojavljuju.

Tako gra|evinska dozvola nije potrebna za:

1. odr‘avanje uporabljive gra|evine,

2. adaptaciju uporabljive gra|evine koja nije slo‘enagra|evina ili nije dio slo‘ene gra|evine,

3. gra|enje, odnosno rekonstrukciju uporabljivegra|evine:– kojom se nepokretnoj, odnosno te{ko pokretnoj osobikoja ima 100% tjelesnog o{te}enja ili najmanje 80%tjelesnog o{te}enja funkcije organa za kretanje i priznajejoj se pomo} druge osobe u obavljanju ve}ine ili svih‘ivotnih funkcija, omogu}ava ili olak{ava kretanjegra|evinom,

4. gra|enje sljede}ih jednostavnih gra|evina:– pomo}nih gra|evina namijenjenih redovitoj uporabiobiteljske ku}e ili stambene zgrade koje se grade na zem-lji{noj ~estici navedenih gra|evina za koju je izdana

37

IZDVOJENE TEME

7 Uporabna dozvola je upravni akt na temelju kojeg se izgra|ena gra|evina smije po~eti koristiti.

8 Lokacijska dozvola je upravni akt, a izdaje se na temelju dokumenata prostornog ure|enja te posebnih zakona i propisa donesenih na osnovi tihzakona. Pod izvodom iz prostornog plana, u smislu Zakona o prostornom ure|enju smatra se izvod iz detaljnog plana ure|enja. Lokacijska dozvola, od-nosno izvod iz detaljnog plana ure|enja je uvjet za podno{enje zahtjeva za gra|evinsku dozvolu, odnosno njezino dobivanje. Op{irnije vidi Zakon oprostornom ure|enju (»Narodne Novine« br. 30/1994, 68/1998, 61/2000, 32/2002, i 100/2004.)

9 Umjesto glavnog projekta mo‘e se prilo‘iti ~etiri primjerka izvedbenog projekta koji sadr‘i sve elemente propisane za glavni projekt.

10 Stranka jest investitor, vlasnik nekretnine za koju se izdaje gra|evinska dozvola i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini, vlasnik i nositeljdrugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno grani~i s nekretninom za koju se izdaje gra|evinska dozvola, te jedinica lokalne samouprave na~ijem se podru~ju gradi.

IZD

VO

JEN

E T

EM

E

gra|evinska dozvola kao {to su gara‘a, spremi{te,drvarnica i sl. gra|evinske (bruto) povr{ine do 50 m2 i visine sljemena do 4 m od razine okolnog tla; staklenikza smje{taj biljaka tlocrtne (bruto) povr{ine do 12 m2 ivisine vijenca do 4 m od razine okolnog tla; vrtna sjenicaili nadstre{nica; cisterna za vodu; septi~ka jama; bazengra|evinske (bruto) povr{ine od 24 m2 i dubine do 2 m,

– potpornog zida gra|evinske visine od 0,8 do 1,5 m,

– ograde visine 1,20 do 1,80 m,

5. sljede}e radove i jednostavne gra|evine:

– kabelski i zra~ni priklju~ak gra|evine na niskonapon-sku elektri~nu mre‘u i telekomunikacijsku mre‘u kao ivodove kojima se uporabljiva gra|evina priklju~uje nakomunalne instalacije (vodovod, kanalizaciju, plinovod iparovod),

– radove na stubama, hodnicima i drugim prostorimarazli~itih razina na pristupima gra|evini i unutargra|evine radi omogu}avanja nesmetanog pristupa i kre-tanja u gra|evini za osobe s te{ko}ama u kretanju akone naru{avaju funkciju i namjenu gra|evine, odnosnoako ne utje~u na ispunjavanje bitnih zahtjeva zagra|evinu i/ili zadovoljavanje lokacijskih uvjeta, te drugeradove denivelacije, ugradnje zvu~nih semaforskihure|aja i ugradnje taktilnih povr{ina u gra|evinama i najavnoprometnim povr{inama,

– ure|enju gra|evne ~estice za koju je izdana gra|evin-ska dozvola (za zgradu) ako se radi o gra|enju: staza,platoa i stuba oslonjenih cijelom povr{inom neposrednona tlo s pripadaju}im rukohvatima; vrtnog bazena iliribnjaka gra|evinske (bruto) povr{ine do uklju~ivo 12 m2

i dubine do uklju~ivo 1 m od razine okolnog tla; ognji{tas otvorenim plamenom gra|evinske (bruto) povr{ine douklju~ivo 1,5 m i visine do uklju~ivo 3 m od razine okol-nog tla; temelja stabilnih dje~jih igra~aka; solarnih kolek-tora ukupne osun~ane povr{ine do uklju~ivo 6 m2 i visinedo uklju~ivo 1,20 m od razine okolnog tla,

– nadzemni i podzemni spremnik ukapljenog naftnogplina odnosno nafte zapremine do 10 m3 koji sepostavlja na gra|evnoj ~estici gra|evine za koju jeizdana gra|evinska dozvola,– ograda do uklju~ivo visine 1,20 m ni‘e razine okolnogtla,– potporni zid gra|evinske visine do uklju~ivo 0,80 m.

Gra|enju, odnosno izvo|enju radova iz to~aka 2., 3. i 4.mo‘e se pristupiti na temelju glavnog projekta kojegje potvrdilo mjerodavno tijelo graditeljstva

11 na ~ijem

se podru~ju namjerava graditi. U slu~aju iz to~aka 1. i 5.nije potreban glavni projekt kao ni potvrda tijela gra-diteljstva, ali se potrebno pridr‘avati pravila struke.

PROJEKTI

Kako je za svaku naprijed opisanu gradnju, odnosno ra-dove potrebno izraditi projekte isti se prema razinirazrade razvrstavaju na idejni, glavni i izvedbeni projekt.

S obzirom da je kako za gra|evinsku dozvolu tako i zave}inu gra|evina i radova za koje nije potrebna gra|evin-ska dozvola potrebno izraditi glavni projekt, o njemu sedaje op{irniji prikaz.

Glavni projekt

Glavni projekt je skup me|usobno uskla|enih projekatakojima se daje tehni~ko rje{enje gra|evine, prikazsmje{taja gra|evine u prostoru i dokazuje ispunjavanjebitnih zahtjeva za gra|evinu, kao i drugih zahtjeva izZOG-a, posebnih zakona i propisa donesenih na temeljutih zakona i tehni~kih specifikacija.

Glavni projekt, ovisno o vrsti gra|evine sadr‘i:– arhitektonski projekt,– gra|evinski projekt,– elektrotehni~ki projekt,– strojarski projekt i– geodetski projekt.

Glavni projekt obiteljske ku}e sadr‘i op}i dio i:– tehni~ki opis,– situaciju u mjerilu 1:1000 i nacrte u mjerilu 1:100(tlocrte, presjeke, poglede i sheme instalacija),– prora~un mehani~ke otpornosti i stabilnosti,– prora~un fizikalnih svojstava glede u{tede energije itoplinske za{tite.

Glavni projekt jednostavne gra|evine sadr‘i op}i dio i:– tehni~ki opis,– situaciju u mjerilu 1:1000 i nacrte u mjerilu 1:100(tlocrte, presjeke, poglede i sheme instalacija),– prora~un mehani~ke otpornosti i stabilnosti.

Glavni projekt za rekonstrukciju, odnosno adaptacijuuporabljive gra|evine sadr‘i:– projekt postoje}eg stanja,– projekt za rekonstrukciju, odnosno adaptaciju.


Projekt za rekonstrukciju, odnosno adaptaciju sadr‘i ipotrebne projekte pojedinih struka.

UPORABA I ODR@AVANJE GRA\EVINE

Prema odredbama ZOG-a gra|evina se smije rabiti nana~in sukladan njezinoj namjeni.

38

11 U pogledu potrebe pribavljanja lokacijske dozvole vidi Pravilnik o odre|ivanju zahvata u prostoru za koje se ne izdaje lokacijska dozvola (»Narodnenovine« br. 86/2004)


IZD

VO

JEN

E T

EM

E

Vlasnik gra|evine du‘an je osigurati odr‘avanjegra|evine tako da se tijekom njezina trajanja o~uvajubitni zahtjevi za gra|evinu te je odr‘avati tako da se nenaru{e svojstva gra|evine, odnosno kulturnog dobra akoje ta gra|evina upisana u Registar kulturnih dobara Re-publike Hrvatske.

U slu~aju o{te}enja gra|evine zbog kojeg postoji opas-nost za ‘ivot i zdravlje ljudi, okoli{, prirodu, drugegra|evine i stvari ili stabilnost tla na okolnom zemlji{tu,vlasnik gra|evine du‘an je poduzeti hitne mjere zaotklanjanje opasnosti i na prikladan na~in ozna~itigra|evinu opasnom do otklanjanja o{te}enja12.

Pra}enje stanja gra|evine, povremene godi{nje pregledegra|evine, izradu pregleda za odr‘avanje i unapre|ivanjeispunjavanja bitnih zahtjeva za gra|evinu, utvr|ivanjepotrebe za obavljanje popravaka gra|evine i drugestru~ne poslove mo‘e obavljati samo diplomirani in‘e-njer i in‘enjer odgovaraju}e struke s polo‘enim stru~nimispitom. Za obiteljsku ku}u i jednostavne gra|evine oveposlove mo‘e obavljati i osoba koja ima srednju stru~nuspremu odgovaraju}e struke s polo‘enim stru~nimispitom. Odr‘avanje i naprijed navedene poslove vlasnikgra|evine odnosno osoba koja upravlja nekretninom(gra|evinama) po posebnom propisu13 mora povjeritiosobama koji zadovoljavaju uvjete za obavljanje djelat-nosti propisane ZOG-om, a koje se odnose na posloveprojektiranja, stru~nog nadzora i izvo|enja radova.

39

IZDVOJENE TEME

12 Za nepostupanje ~lankom 191. st. 2. ZOG-a predvi|ena je nov~ana kazna za prekr{aj u iznosu od 15.000,00 kn za vlasnika pravnu osobu, a uiznosu od 10.000,00 kn za vlasnika fizi~ku osobu. Osim toga vlasnik je du‘an drugim osobama naknaditi {tetu u skladu s posebnim zakonom.

13 Vidi Zakon o vlasni{tvu i drugim stvarnim pravima

IZD

VO

JEN

E T

EM

E

40


Razred in‘enjera gra|evinarstva49


Uvodna rije~ predsjednika Razreda


Od izlaska posljednjega Glasila pro{lo je vi{e od polagodine. U ovom uvodu dat }u pregled nekih va‘nijih ak-tivnosti i doga|aja iz tog razdoblja vezanih uz radRazreda gra|evinara.

U pro{lom broju obavijestio sam Vas da Razred tra‘i odsvojih ~lanova potvrde o mirovinskom osiguranju kojimase dokazuje da je doti~na osoba bila od strane svog pos-lodavca prijavljena na mirovinskom osiguranju. Toj akcijiprethodili su brojni protesti dijela ~lanstva koje je ukazi-valo na nelegalan rad nekih svojih kolega. Me|utim, kodnekih ~lanova taj je zahtjev izazvao nedoumicu, a kodnekih i nezadovoljstvo; smatrali su to nepotrebnimgubljenjem vremena i maltretiranjem. Rezultati ispiti-vanja koje je provedeno u prvoj polovici godine pokazalisu da su zahtjevi dijela ~lanstva koje je tra‘ilo provjerustatusa pojedinih ~lanova Komore bili opravdani. U nas-tavku dajem sa‘eti prikaz rezultata ispitivanja.

Od ukupno 2880 aktivnih ~lanova od kojih je zatra‘enapotvrda utvr|eno je da je 2590 ~lanova urednozaposleno u tvrtkama u kojima su registrirani i u Komori.Za 177 ~lanova utvr|eno je da rade ilegalno kao umi-rovljenici ili su zaposleni u drugim tvrtkama, uglavnom ulokalnoj upravi ili javnim poduze}ima. Tako|er, 113~lanova ni nakon tri ponovljena upita uop}e nije odgo-vorilo. Iz navedenih podataka mo‘e se zaklju~iti da kor-iste}i ‘ig i iskaznicu Komore nezakonito radi oko 290~lanova ili 10% ~lanova Razreda. Osim {to je takav radnezakonit, on predstavlja i nelojalnu konkurenciju~lanovima Komore koji po{teno rade svoj posao za kojiimaju ovla{tenje od Komore i kojima je to osnovnadjelatnost i izvor prihoda. Nakon objavljenih rezultataprovjere Upravni odbor Komore je na sjednici u listopaduove godine donio odluku o sankcioniranju svih ~lanovaKomore za koje je utvr|eno da rade nezakonito.

Uspostava partnerskih odnosa s nadle‘nim ministar-stvom i dr‘avnom upravom jedan je od zadataka Komorei Razreda in‘enjera gra|evinarstva kao jednog od njezi-nih dijelova. Komora treba postati klju~na institucija

koja }e Ministarstvu predlagati zakonske akte vezane uzin‘enjersku struku, odnosno aktivno sudjelovati u raduna zakonskim aktima na kojima radi Ministarstvo.Nadle‘no Ministarstvo graditeljstva, prostornog ure|enjai za{tite okoli{a prihvatilo je da Razred in‘enjera gra|evi-narstva izradi prijedloge pojedinih pravilnika od interesaza podru~je gra|evinarstva i da ih uputi Ministarstvu. Utom smislu Razred in‘enjera gra|evinarstva donio jeodluku da preuzme i djelomi~no financira izradu prijed-loga zakonskih akata (propisi i pravilnici) iz podru~jagra|evinarstva, a koji su od interesa za rad ~lanovaRazreda.

Krajem 2003. godine Odbor razreda donio je odluku dase pristupi izradi prijedloga slijede}ih pravilnika: Pravil-nika za beton, Pravilnika o promatranju velikih brana,Pravilnika o promatranju akumulacijskih jezera i Pravil-nika o ru{enju brana. Za izradu pravilnika osnovane suradne grupe od odgovaraju}ih eksperata. S obzirom da jepotrebno izraditi relativno veliki broj pravilnika sa svihpodru~ja graditeljstva, a Razred nije u mogu}nosti u ci-jelosti financirati njihovu izradu, na sjednici OdboraRazreda in‘enjera gra|evinarstva zaklju~eno je da se svizainteresirani za te pravilnike zamole za sufinanciranje ito u iznosu od najmanje 50% tro{kova. Do sada je ve}od sponzora prikupljen dio sredstava. Zavr{en je Prijed-log Pravilnika za beton i upu}en Ministarstvu, dok ostalatri pravilnika treba zavr{iti do kraja sije~nja 2005.Op{irnije o Pravilniku za beton, koji je na kraju dobionaziv Tehni~ki propis za betonske konstrukcije, mo‘etepro~itati u posebnom ~lanku koji je napisala voditeljicaradne grupe g|a mr. Mihaela Zamolo, dipl. ing. gra|.

U travnju 2004. godine odr‘ana je 5. redovita sjedniceRazreda in‘enjera gra|evinarstva. Na sjednici su izme|uostalog usvojene izmjene Pravila o ustrojstvu i raduRazreda i Poslovnika o radu Sjednice Razreda. Izmjene subile nu‘ne kako bi se mogao izvr{iti izbor potpredsjed-nika Komore iz redova Razreda in‘enjera gra|evinarstva.Op{irnije o tome pisao sam u pro{lom broju Glasila.Nakon toga za potpredsjednika Komore iz redova na{egrazreda izabran je gosp. dr. Petar \ukan, dipl. ing. gra|.koji }e u sljede}em mandatu preuzeti du‘nost predsjed-nika Komore.

52

Aktivnosti Razreda


RA

ZRED

IN

@EN

JERA

GRA

\EVIN

ARSTV

A

Na 5. sjednici Razreda dana je tako|er suglasnost za os-nivanje prva dva podru~na odbora na{eg razreda: Po-dru~nog odbora Razreda in‘enjera gra|evinarstva sasjedi{tem u Vara‘dinu i Podru~nog odbora Razredain‘enjera gra|evinarstva sa sjedi{tem u Rijeci, koji }epokrivati podru~ja nekoliko susjednih ‘upanija. Do sadaje odr‘ana osniva~ka skup{tina Podru~nog odbora sasjedi{tem u Vara‘dinu, dok se osniva~ka skup{tina Po-dru~nog odbora sa sjedi{tem u Rijeci planira za sije~anj2005. godine.

U pripremi ovog broja Glasila imali smo namjeru objaviticijeli zapisnik sa 5. sjednice Razrada te izmijenjene tek-stove Pravila o ustrojstvu i radu Razreda i Poslovnika oradu Sjednice Razreda. Me|utim, zbog ograni~enogbroja stranica u ovom broju Glasila objavit }emo samoizvode iz Zapisnika. Cijeli Zapisnik i izmijenjene tekstovePravila o ustrojstvu i radu Razreda i Poslovnika o raduSjednice Razreda dostavit }e se ~lanovima Razreda usklopu materijala za sljede}u sjednicu Razreda.

Ve} du‘e vrijeme traje spor s Razredom in‘enjera strojar-stva u vezi s njihovim zahtjevom da dobiju pravo projek-tiranja i nadzora ~eli~nih konstrukcija. O toj temi ve} sedugo pregovara s ~lanovima tog razreda, ali oni do sadanisu dali rezultate. Razred in‘enjera gra|evinarstva neprihva}a da se djelatnost projektiranja i nadzora ~eli~nihkonstrukcija unese u Statut Komore kao djelatnost iRazreda in‘enjera strojarstva. Za to prema na{emmi{ljenju postoje dva osnovna razloga:

– Jedno od osnovnih na~ela formiranja Komore jena~elo da se pojedini stru~ni poslovi nalaze unutar samojednog razreda, a sposobnost pojedinih stru~njaka dapostanu »ovla{teni......« ocjenjuje se na temelju ste~enogobrazovanja (akademskog statusa) odgovaraju}e struke iste~enog iskustva u obavljanju stru~nih poslova.

– Obrazovanje diplomiranih in‘enjera strojarstva ne dajeim sposobnost za obavljanje navedenih stru~nih poslova.

Me|utim, Razred in‘enjera gra|evinarstva ponudio jerje{enje da se za one kategorije strojarskih in‘enjera kojisu se tijekom godina prakse afirmirali u projektiranju inadzoru ~eli~nih konstrukcija izdaju dopunskaovla{tenja. To bi ujedno mogla biti praksa i za sve ostaleslu~ajeve kada se pojedinci tijekom prakse afirmiraju unekim poslovima druge struke ili u slu~ajevima kad do-lazi do preklapanja djelatnosti razli~itih struka. Taj prijed-log nije prihva}en. Op{irnije o toj temi mo‘ete pro~itatiu posebnom ~lanku u kojem je iznijet stav Odborarazreda in‘enjera gra|evinarstva o toj temi, a koji jedonesen na sjednici Odbora razreda, odr‘anoj uVara‘dinu 5. studenoga 2004.

Toliko za ovaj put. Na kraju ‘elim svim ~lanovima Razre-da blagoslovljen Bo‘i} te sretnu i uspje{nu 2005. godinu

Srda~no va{,Zvonimir Sever

Izvod iz zapisnika s 5. redovite sjedniceRazreda in‘enjera gra|evinarstva

Sjednica je odr‘ana 17. travnja 2004. godine u 12,00sati na Gra|evinskom fakultetu Sveu~ili{ta u Zagrebu,Ka~i}eva 26.

Kao {to je spomenuto u uvodnoj rije~i PredsjednikaRazreda, zbog ograni~enog broja stranica u ovom brojuGlasila objavit }emo samo izvode iz Zapisnika. CjelovitZapisnik dostavit }e se ~lanovima Razreda u sklopu ma-terijala za sljede}u sjednicu Razreda.

Dnevni red: 1. Prihva}anje (verifikacija) zapisnika sa 4. redovite iizborne sjednice Razreda in‘enjera gra|evinarstvaodr‘ane 29. o‘ujka 2003. godine2. Izvje{}e o radu Razreda in‘enjera gra|evinarstva za2003. godinu3. Izvje{}e Odbora za upis za 2003. godinu4. Izvje{}e Povjerenstva za regulativu5. Izvje{}e stegovnih tijela6. Izvje{}e o me|unarodnim aktivnostima7. Izvje{}e o ostvarenju Plana prihoda i rashoda za2003. godinu– rasprava o izvje{}ima i usvajanje istih8. Prijedlog temeljnih odrednica za Program radaRazreda za 2004. godinu9. Prijedlog Plana prihoda i rashoda Razreda za 2004. g.10. Prijedlozi Razreda Skup{tini Komore: PrijedlogRazreda o visini sredstava koja se izdvajaju za poslovanjeKomore kao cjeline i Prijedlog Razreda za prihva}anjeOdluke o visini upisnine, ~lanarine i naknade zaodr‘avanje ~lanstva iz prethodne godine– rasprava o prijedlozima i usvajanje istih11. Prijedlozi Odbora Razreda Sjednici Razreda: Prijed-log za osnivanje podru~nih odbora Razreda in‘enjeragra|evinarstva u Vara‘dinu i Rijeci – rasprava o prijedlozima i usvajanje istih12. Izbor potpredsjednika Komore– prijedlog za glasovanje13. Prijedlog izmjena i dopuna Pravila o ustrojstvu iradu Razreda (pro~i{}eni tekst)– rasprava i usvajanje14. Prijedlog izmjena i dopuna Poslovnika o radu Sjed-nice Razreda (pro~i{}eni tekst) – rasprava i usvajanje15. Pitanja i prijedlozi

Predlo‘eni dnevni red jednoglasno je usvojen.

To~ke 1.–7.Zapisnik s prethodne Sjednice Razreda i sva izvje{}a izto~aka 2.–7. dnevnoga reda jednoglasno su usvojena.

8. Prijedlog temeljnih odrednica za Program radaRazreda in‘enjera gra|evinarstva za 2004. godinuSEVER: uz redovite aktivnosti Razreda in‘enjera gra|evi-narstva vezane uz teku}e poslove, Razred u sljede}emrazdoblju o~ekuje anga‘man na nekoliko podru~ja bitnihza za{titu ciljeva i interesa Razreda i njegovog ~lanstvate Komore u cjelini.

53

AKTIVNOSTI RAZREDA

RA

ZRED

IN

@EN

JERA

GRA

\EVIN

ARSTV

A

Glavne aktivnosti bit }e sljede}e:– definiranje uvjeta i postupaka za produ‘enje ovla-{tenja za ovla{tenog in‘enjera te izrada odre|enih pravil-nika;– izrada prijedloga izmjena i dopuna Zakona o gradnji;– izrada prijedloga Pravilnika o sadr‘aju projekata;– uspostavljanje web stranice Razreda in‘enjera gra|evi-narstva i– rje{avanje poslovnog prostora.Nakon provedene diskusije dani su na glasovanje do-datni prijedlozi za dopunu Programa rada:1) Osnivanje stru~nog tima koji }e izraditi prijedlogPravilnika o davanju usluga projektiranja i nadzora, a dase u istom objedine odredbe Zakona o Komori, Pravilniko cijenama usluga i Zakon o javnoj nabavi. Stru~ni timto treba pripremiti i predlo‘iti Ministarstvu financija.Prijedlog je jednoglasno usvojen.2) Zadu‘uju se ~lanovi razreda u Upravnom odboru Ko-more da predlo‘e osnivanje stru~nog tima na nivou Ko-more, koji }e sastaviti prijedlog podzakonskih akata ipredlo‘iti tendenciju investiranja u Republici Hrvatskoj.Prijedlog je jednoglasno usvojen.Ka kraju, jednoglasno je usvojen Prijedlog temeljnihodrednica za Program rada Razreda in‘enjera gra|evinar-stva za 2004. godinu

9. Prijedlog Plana prihoda i rashoda Razreda za 2004.godinuPrijedlog je jednoglasno usvojen.

10. Prijedlog Razreda o visini sredstava koja se izdva-jaju za poslovanje Komore kao cjeline i Prijedlog Raz-reda za prihva}anje Odluke o visini upisnine, ~lanarinei naknade za odr‘avanje ~lanstva iz prethodne godinePrijedlog je jednoglasno usvojen.

11. Prijedlog za osnivanje podru~nih odbora Razredain‘enjera gra|evinarstva u Vara‘dinu i RijeciOdbor Razreda dobio je zahtjev za osnivanje Podru~nogodbora u Vara‘dinu koji bi pokrivao Vara‘dinsku i Me|i-mursku ‘upaniju i Podru~nog odbora u Rijeci koji bi pok-rivao Primorsko-goransku, Istarsku i Li~ko-senjsku ‘upa-niju. Uvjet za osnivanje pododbora je 51 ~lan na tompodru~ju. Odbor Razreda je prihvatio taj zahtjev i uputioga na usvajanje Upravnom odboru Komore koji je tako|erprihvatio taj prijedlog, a kona~no mi{ljenje o tome dajeSjednica Razreda. Daju se na glasovanje sljede}e odluke:1. Odluka o osnivanju Podru~nog odbora Razreda in‘e-njera gra|evinarstva sa sjedi{tem u Vara‘dinu2. Odluka o osnivanju Podru~nog odbora Razreda in‘e-njera gra|evinarstva sa sjedi{tem u RijeciOdluke su jednoglasno usvojene.

12. Izbor potpredsjednika KomoreSEVER: podsje}a da je u svom uvodnom izlaganjuobrazlo‘io o ~emu je rije~, tj. za{to se bira novi pot-predsjednik Komore.Odbor Razreda predlo‘io je kolegu Petra \ukana. Drugihprijedloga nije bilo, {to zna~i da imamo jednog kandi-data. Predsjednik Odbora obrazla‘e ~ime se OdborRazreda rukovodio kad je odlu~io predlo‘iti kolegu\ukana. Kolega \ukan jedan je od osniva~a i najaktivniji~lanova u Komori. U vremenu kada se osnivala Komora

on je naporno radio na uspostavljanju organizacijskesheme, dono{enju akata itd. Vrlo je aktivan bio i kod pri-preme Foruma koji je na{u Komoru lansirao u svijet, a idanas vrlo aktivno radi u Razredu. Tako|er, kolega \ukan jena ~elu najja~e konzultantske tvrtke u Hrvatskoj kojaparticipira u ovom razredu sa 200 ~lanova. Svojim pri-mjerom poti~e i ostale da rade. Valja istaknuti jo{ jedanbitan element: u mandatu 2005.–2006. godine pred-stavnik Razreda gra|evinara preuzima mjesto predsjed-nika Komore. Na to mjesto mi moramo postaviti ~ovjekakoji ima jasne vizije, koji ima hrabrosti da rje{avaprobleme te koji u cijeloj Komori ima odgovaraju}iugled. To su bili osnovni razlozi kojima se Odbor Razredarukovodio. Stavlja na glasovanje prijedlog da se gospo-din Petar \ukan izabere za potpredsjednika Komore.Prijedlog za potpredsjednika Komore Petra \ukana jedno-glasno je usvojen.

13. Prijedlog izmjena i dopuna Pravila o ustrojstvu iradu Razreda (pro~i{}eni tekst)

14. Prijedlog izmjena i dopuna Poslovnika o raduSjednice Razreda (pro~i{}eni tekst) SEVER: Na kraju, nakon {to su donesene odluke postarim pravilnicima, moramo nastaviti glasovanjedono{enje odluka o Izmjenama i dopunama Pravila o us-trojstvu Razreda i Izmjene i dopune Poslovnika o raduSjednice Razreda kako nam se ne bi ponovio slu~aj kakavsmo imali pro{li put. Molim kolegu \ukana, koji jepredsjednik Odbora za Statut, da iznese najprije prijedlogIzmjene i dopune Pravila o ustrojstvu Razreda. \UKAN: Odbor Razreda izabrao je ad hoc povjerenstvo imene kao na{eg ~lana u Odboru za Statut, a u povjeren-stvu su jo{ bili Sever, Mihel~i}, Ore{kovi} i Szavits-Nos-san. Mi smo zapravo poku{ali Izmjenama i dopunamaPravila o ustrojstvu Razreda i Izmjenama i dopunamaposlovnika o radu Sjednice Razreda rije{iti one problemezbog kojih smo imali pro{le godine nepotpuni izbor.Uveli smo jednu novinu da je mogu}e dopisno glasovati.Nastojali smo uvesti neke manje promjene u tim aktimakako bi se olak{ao i ubrzao rad ovih sjednica. ^ini mi seda je napravljena jedna pogre{ka: kod kvoruma sjednicenapisano je da sjednica mo‘e raditi ve} onaj prvi put akoje prisutna 1/15 ukupnog ~lanstva, a mi smo bili govorilio 1/25. Ja se ispri~avam, mislim da je rije~ o nehoti~nojpogre{ci u materijalu pa predla‘em da usvojimo tekstkoji glasi da je 1/25 ~lanstva dovoljan kvorum da semo‘e po~eti raditi, da se ne mora ~ekati pola sata. SEVER: Ima li tko kakvu primjedbu? Stavljam na gla-sovanje:1. Prijedlog izmjena i dopuna Pravila o ustrojstvu i raduRazreda (pro~i{}eni tekst) Prijedlog izmjena i dopuna Pravila o ustrojstvu i raduRazreda (pro~i{}eni tekst) usvojen je s jednim suzdr‘animglasom.2. Prijedlog izmjena i dopuna Poslovnika o radu SjedniceRazreda (pro~i{}eni tekst) Prijedlog izmjena i dopuna Poslovnika o radu SjedniceRazreda (pro~i{}eni tekst) usvojen je s jednim suzdr‘animglasom.

Sjednica je zavr{ila s radom u 16,30 sati.

54


RA

ZRED

IN

@EN

JERA

GRA

\EVIN

ARSTV

A

Djelatnost »projektiranje i nadzor ~eli~nihkonstrukcija« – stav Odbora Razreda in‘enjera gra|evinarstva

Ve} dulje vrijeme pojedini razredi (Razred in‘enjera stro-jarstva, Razred arhitekata) Komori postavljaju raznezahtjeve da dobiju pravo obavljanja odre|enih stru~nihposlova koji su poslovi Razreda in‘enjera gra|evinarstva.Razred in‘enjera strojarstva zahtijeva da se stru~ni pos-lovi »projektiranje i nadzor ~eli~nih konstrukcija« naveduu Statutu Komore kao djelatnost i Razreda in‘enjerastrojarstva i da time svi diplomirani strojarski in‘enjeristeknu pravo obavljanja tih stru~nih poslova kao»ovla{teni in‘enjeri strojarstva«.

Na temu zahtjeva Razreda in‘enjera strojarstva odr‘anoje nekoliko sastanaka povjerenstava oba razreda, apostignuti su i neki kvalitetni dogovori koje je kasnije od-bacio Razred in‘enjera strojarstva. Zbog tog nerije{enogpitanja, Razred in‘enjera strojarstva provodi blokaduIzmjena i dopuna Statuta Komore pa se ne rje{avaju nipromjene koje su od interesa za Komoru kao cjelinu.

Upravni odbor Komore je na zahtjev Razreda in‘enjerastrojarstva, u odsutnosti predstavnika Razreda in‘enjeragra|evinarstva, donio odluku da se uputi zamolbafakultetima hrvatskih sveu~ili{ta koji obrazuju in‘enjerekoji imaju pravo upisa u Komoru (komentar: izostavljenisu geodetski fakulteti, ali nisu elektrotehni~ki!!!), Minis-tarstvu za{tite okoli{a, prostornog ure|enja i gra-diteljstva te Ministarstvu znanosti, obrazovanja i {portada daju »stru~no mi{ljenje u vezi s opisom stru~nihdjelatnosti projektiranja i nadzora ~eli~nih konstrukcija«.Dopis je navedenim naslovima poslan 27. rujna 2004.godine i o~ekuju se odgovori i mi{ljenja.

Iz svega navedenog smatramo da je potrebno {irojjavnosti izraziti stav Razreda in‘enjera gra|evinarstva.

ZAHTJEV DA SE DJELATNOST PROJEKTIRANJA INADZORA ^ELI^NIH KONSTRUKCIJA, [TO JE DJELAT-NOST RAZREDA IN@ENJERA GRA\EVINARSTVA, UNESE U STATUT I KAO DJELATNOST RAZREDA IN@ENJERA

STROJARSTVA, RAZRED IN@ENJERA GRA\EVINARSTVANE PRIHVA]A.

Za to postoje dva osnovna razloga:

1. Jedno od osnovnih na~ela formiranja Komore je na-~elo da se pojedini stru~ni poslovi nalaze unutar SAMOjednog razreda, a sposobnost pojedinih stru~njaka dapostanu »ovla{teni ......« ocjenjuje se na temelju ste~enogobrazovanja (akademskog statusa) adekvatne struke iste~enog iskustva u obavljanju stru~nih poslova.

2. Obrazovanje diplomiranih in‘enjera strojarstva ne dajeim sposobnost za obavljanje navedenih stru~nih poslova.

Ti razlozi dovoljni su da se ne prihvati rasprava na tutemu. Me|utim, Razred in‘enjera gra|evinarstva nasto-jao je na}i rje{enje da se diplomiranim in‘enjerima stro-jarstva, koji su bili u situaciji da s ovla{tenim gra|evin-skim in‘enjerima obavljaju poslove projektiranja inadzora gra|evinskih ~eli~nih konstrukcija, dade pravoda obavljaju te iste stru~ne poslove i kao ovla{tenistru~njaci.

Ponu|ena su odre|ena rje{enja:

1. Diplomiranim in‘enjerima strojarstva koji temeljemposebnih kriterija ispune potrebne propisane zahtjevedopu{ta se upis u Razred in‘enjera gra|evinarstva isamim tim oni stje~u status »ovla{tenog in‘enjeragra|evinarstva«.

TAJ JE PRIJEDLOG RAZRED IN@ENJERA STROJARSTVA OD-BACIO iako postoji pozitivna praksa primjene takvemogu}nosti, a taj na~in je dijelom bio zastupan i priupisima temeljem ste~enih prava.

2. Pojedinac dobiva dopunsko ovla{tenje od strukovnograzreda koji nije njegov mati~ni za obavljanje djelatnostiiz podru~ja rada koje nije unutar osnovnog ovla{tenjakoje posjeduje.

Utvr|en je i predlo‘en tekst novog ~lanka Statuta koji ci-tiramo u nastavku.

55

IZDVOJENE TEME

Izdvojene teme

RA

ZRED

IN

@EN

JERA

GRA

\EVIN

ARSTV

A

»^lanak xx.

^lan strukovnog razreda mo‘e podnijeti zahtjev zadopunsko ovla{tenje drugom strukovnom razredu kojinije njegov mati~ni, za obavljanje djelatnosti iz podru~jarada koje nije unutar njegovog osnovnog ovla{tenja.

U tom slu~aju imenuje se Odbor za dopunsko ovla{tenjekojeg ~ine tri ~lana razreda kojem je zahtjev podnesen idva ~lana mati~nog razreda.

Uz zahtjev podnositelj Odboru stavlja na uvid projekte,i/ili druge dokaze o dosada{njoj aktivnosti na podru~justru~nog nadzora te daje prikaz suvremenog znanja ustruci.

Odbor razmatra zahtjev podnositelja i na osnovi pozi-tivnog rje{enja razred koji daje pravo rada ~lanu zadjelatnost, koja nije djelatnost njegova mati~nograzreda, izdaje ~lanu dopunsko ovla{tenje.

Dopunsko ovla{tenje ~lan koristi samo uz ovla{tenje svo-jeg mati~nog razreda, koje dokazuje ‘igom, u slu~aju kadradi na poslovima projektiranja i/ili stru~nog nadzora zakoje je dobio to dopunsko ovla{tenje.«

U ovom rje{enju dana su va‘na osnovna na~ela. Svrha~lanka je priznavanje znanja i dokazanog stru~nogiskustva in‘enjera bez obzira na njegovo obrazovanje ipripadnost pojedinom razredu. U ~lanku je nagla{enavjerodostojna potreba dokazivanja znanja i stru~nogiskustva. I na kraju, {to je tako|er veoma bitno, ~lanak setemelji na jednakim pravima svih strukovnih razreda.

I TAJ JE PRIJEDLOG RAZRED IN@ENJERA STROJARSTVAODBACIO, iako su ga priredili i prihvatili predstavnici obarazreda.

3. Razred in‘enjera gra|evinarstva dao je prijedlogIzmjena i dopuna Statuta Komore ~lanka 23 a na te-melju teksta Razreda in‘enjera strojarstva, u ‘elji da serije{i problem blokade promjena Statuta.

I TAJ PRIJEDLOG JE ODBA^EN.

Kako je Europa prepoznala ulogu i mjesto ~eli~nihkonstrukcije o kojima je spor?

Europsko tehni~ko zakonodavstvo prepoznalo jenavedene ~eli~ne konstrukcije kao gra|evinske konstruk-cije ~ije se projektiranje provodi u skladu s euroko-dovima, odnosno u skladu s europskim »prora~unskimnormama« koje se temelje na Smjernici za gra|evneproizvode 89/106/EEZ i na normama na koje te normeupu}uju. Stru~ni poslovi nadzora gra|evinskih konstruk-cija temelje se na kompleksnom znanju poznavanjagra|evnih proizvoda i gradnje, znanju o Novom i Op}empristupu iz navedene smjernice koji se temelji na novomsustavu potvr|ivanja sukladnosti gra|evnih proizvoda, ane na postoje}em sustavu dokazivanja kvalitete. Nije do-

voljno kontrolirati zavare i zavariva~e, to je diotehnolo{kog nadzora, a ne stru~nog nadzora.

Kako i koji }e diplomirani in‘enjer strojarstva temeljemsvog fakultetskog obrazovanja mo}i udovoljitizahtjevima stjecanja i primjene tih novih znanja? Nagra|evinskim fakultetima ve} nekoliko godina to je dionastavnih programa, odre|eni broj stru~njaka je perma-nentno uklju~en u transponiranje (uno{enje u zakono-davstvo), a sada ve} i u implementaciju (primjenu)Smjernice 89/106/EEZ i svoja znanja prenosi kolegamaovla{tenim in‘enjerima gra|evinarstva putem seminara,treninga i pripreme potrebnih priru~nika.

U ~emu je, dakle, spor? Mo‘da samo u definiciji koje su»gra|evinske ~eli~ne konstrukcije« (vidi Eurocod 3), akoje su »strojarske ~eli~ne konstrukcije«.

Razred in‘enjera gra|evinarstva

Tehni~ki propisi za betonske konstrukcije

Mr. sc. Mihaela Zamolo, dipl. ing. gra|.

Tehni~ki propis za betonske konstrukcije prvi je tehni~kipropis koji je izra|en u skladu sa zahtjevimauskla|ivanja hrvatskog tehni~kog zakonodavstva sa zak-onodavstvom Europske unije i u tom smislu predstavlja»pilot-projekt« ne samo za predlaga~a, Ministarstvoza{tite okoli{a, prostornog ure|enja i graditeljstva(MZOPUG), nego i za Dr‘avni zavod za normizaciju imjeriteljstvo (DZNM), a na kraju i za sve budu}e koris-nike.

ZA[TO novi propis i ZA[TO za betonske konstrukcije?

Odgovor je jasan. Novi tehni~ki propis zato jer je pos-toje}e zakonodavstvo tehni~ki zastarjelo i konstrukcijene posjeduju potreban stupanj sigurnosti. Novi tehni~kipropis zato jer postoje}e zakonodavstvo Republike Hrvat-ske nije u skladu sa zakonodavstvom Europske unije nitije u skladu s Novim i Op}im pristupom Europske unije uodnosu na proizvode.

Za betonske konstrukcije zato jer ve}ina novih i pos-toje}ih gra|evina sadr‘i betonsku konstrukciju, a slije-dom toga najve}i broj gra|evinskih in‘enjera bavi se pro-jektiranjem, gra|enjem, stru~nim nadzorom,proizvodnjom gra|evnih proizvoda namijenjenih ugradnjiu betonske konstrukcije, osiguravanjem i kontrolom te-hni~kih svojstava te odr‘avanjem, rekonstrukcijom iliadaptacijom betonskih konstrukcija.

56


RA

ZRED

IN

@EN

JERA

GRA

\EVIN

ARSTV

A

[TO obuhva}a propis i [TO je novo?

Propis se odnosi na konstrukcije od nearmiranog betona,armiranog i prednapetog betona, i na konstrukcije s la-ganim, s obi~nim i s te{kim betonom. Propisuje zahtjeveza betonske konstrukcije, ure|uje projektiranje, gra|enjei odr‘avanje i ure|uje podru~je gra|evnih proizvoda.Prema propisu, betonska konstrukcija posjeduje tehni~kasvojstva koja slu‘e za ispunjenje bitnog zahtjeva me-hani~ke otpornosti i stabilnosti gra|evine i dijela bitnogzahtjeva za{tite od po‘ara. Propis obuhva}a op}e i pose-bne zahtjeve za gra|evne proizvode: cement, agregat.dodatak betonu, vodu, beton, ~elik za armiranje, ~elik zaprednapinjanje, armaturu i predgotovljene betonske ele-mente. Sastavni dio tehni~kog propisa su prilozi (10priloga od A do J) u kojima se detaljnije govori ogra|evnim proizvodima (materijalima), o projektiranju, ogra|enju i odr‘avanju betonskih konstrukcija. U priloz-ima su navedene prora~unske norme, norme specifikacijai metoda ispitivanja za gra|evne proizvode te norme zagra|enje i odr‘avanje. Osim prora~unskih normi koje~ine ~etiri eurokoda s 32 norme i druge 21 prihva}eneme|unarodne norme (prete‘ito za po‘ar), navedeno jeoko 250 norma za gra|evne proizvode, gra|enje iodr‘avanje.

U projektiranju propis upu}uje na novi na~in projekti-ranja primjenom hrvatskih norma koje su prihva}eneeuropske norme, »prora~unske norme« koje su prihva}enieurokodovi. To su nizovi norma za djelovanja, za potres,za betonske konstrukcije i za geotehni~ke konstrukcije. Uprijelaznom razdoblju (godinu dana) za betonske kon-strukcije zgrada mogu se primijeniti i priznata tehni~kapravila i odredbe jednog od priloga za projektiranje.Priznata tehni~ka pravila su odabrani dijelovi sizmjenama i »pobolj{anjima« sada va‘e}ih pravilnika zato podru~je.

U podru~ju proizvodnje, nadzora i kontrole gra|evnihproizvoda propis upu}uje na novi sustav potvr|ivanjasukladnosti gra|evnih proizvoda koji zamjenjujedosada{nji sustav dokazivanja kvalitete i za neke proiz-vode atestiranje (certificiranje) prema naredbama. Novisustav temelji se na Zakonu o gradnji (»Narodne novine«br. 175/03), u kojem je transponirana Smjernica zagra|evne proizvode (89/106/EEZ), i na odre|enim pravil-nicima na koje taj dio Zakona o gra|evnim proizvodimaupu}uje. Predvi|eno je i prijelazno razdoblje za nekegra|evne proizvode, za koje je procijenjeno da je nu‘no.

KADA i KAKO }e zapo~eti primjena?

Izra|en je nacrt Tehni~kog propisa za betonske konstruk-cije koji je po~etkom ljeta 2004. stavljen na javnuraspravu, putem web stranice MZOPUG-a, koja jezavr{ila 30. rujna 2004. Krajem rujna Razred in‘enjeragra|evinarstva HKAIG-a zajedno s Hrvatskim savezomgra|evinskih in‘enjera (HSGI) organizirao je zavr{etak

javne rasprave. Odziv je bio veoma mali, a iz rasprave jebilo jasno da je ve}ina prisutnih bila neupu}ena usadr‘aj Tehni~kog propisa. Primjena se o~ekuje po~et-kom 2005. godine.

Po{to je rije~ o prvom tehni~kom propisu koji je u skladus novim pristupom zakonodavstvu Republike Hrvatskepotrebno je osim izrade ovog propisa stvoriti uvjete zaprimjenu (implementaciju) Smjernice za gra|evne proiz-vode (89/106/EEZ). To se odnosi na izradu prije spomenu-tih pravilnika temeljem Zakona o gradnji (obvezaMZOPUG-a), na imenovanje priznatih tijela (certifikaci-jsko tijelo, nadzorno tijelo za tvorni~ku kontrolu proiz-vodnje i ispitni laboratoriji) i imenovanje potvrdbenog ti-jela za izradu tehni~kih dopu{tenja {to je sve obvezaMZOPUG-a temeljem akreditacije laboratorija i priznatihtijela (uloga DZNM-a), na izdavanje prije navedenihhrvatskih norma (obveza DZNM-a) na osnovi odluka TOo preuzimanju, na prilagodbu i usvajanje novog sustavapotvr|ivanju sukladnosti pravnih osoba imenovanih zapriznata i potvrdbena tijela te na prilagodbu iuspostavljanje tvorni~ke kontrole proizvodnjeproizvo|a~a gra|evnih proizvoda na koje se odnosi ovajpropis.

Da bi primjena ovog tehni~kog propisa bila jed-nostavnija, a u nekim segmentima mo‘emo re}i imogu}a, potrebno je ulo‘iti napore za stjecanje novihznanja. Name}e se potreba primjene elemenata ci-jelo‘ivotnog u~enja (LLL – life long learnig) jer je jasnoda bez napora usvajanja novih znanja nije mogu}aprimjena Tehni~kog propisa. Razred in‘enjera gra|evinar-stva zajedno s Hrvatskim savezom gra|evinskih in‘enjeraorganizirat }e seminare, a nastojat }e organizirati iizradu niza priru~nika za primjenu.

I na kraju, TKO je izradio ovaj tehni~ki propis?

S ponosom mo‘emo re}i uglavnom ~lanovi Razredain‘enjera gra|evinarstva, odnosno stru~njaci koje su~lanovi prepoznali i anga‘irali na izradi priloga. Prijedvije godine MZOPUG je imenovao Stru~no povjerenstvoza izradu Tehni~kog propisa za betonske konstrukcije ko-jeg ~ine stru~njaci s gra|evinskih fakulteta, Institutagra|evinarstva Hrvatske, izvo|a~a/proizvo|a~a, imeno-vani predstavnik Gospodarske komore (GK) i imenovanipredstavnik Razreda in‘enjera gra|evinarstva. Stru~nopovjerenstvo izradilo je osnovne smjernice {to bi tehni~kipropis trebao sadr‘avati i koje priloge. Razred in‘enjeragra|evinarsta preuzeo je obvezu okupiti potreban brojstru~njaka koji }e izraditi Prijedlog nacrta tehni~kog pro-pisa. Te‘i{te je svakako bilo na izradi priloga koji dorazine odabira preporu~enih normi (jer norme su neob-vezne do trenutka kad se na njih ne upu}uje) rje{avajusva pitanja projektiranja, gra|evnih proizvoda, gra|enja iodr‘avanja betonske konstrukcije. U roku sedam mjeseci,do kraja travnja 2004. godine, izra|en je Prijedlog koji jepredan MZOPUG-u. Stru~no povjerenstvo na osnovi pri-

57

IZDVOJENE TEME

RA

ZRED

IN

@EN

JERA

GRA

\EVIN

ARSTV

A

jedloga izradilo je Nacrt tehni~kog propisa koji sada,nakon pristiglih primjedbi u razdoblju javne rasprave,pripremaju kao kona~an tekst, odnosno Tehni~ki propisza betonske konstrukcije.

Ovo sudjelovanje ~lanova Razreda in‘enjera gra|evinar-stva veoma je va‘no jer to je prvi tehni~ki propis koji jeizra|en u skladu s novim pristupom uskla|ivanja zakono-davstva Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europskeunije, a time je i veoma kvalitetno proklamirana idejaEuropske unije da zainteresirani aktivno sudjeluju uizradi zakonodavstva. Zbog sadr‘aja propis }e utjecati narad velikog broja ~lanova Razreda in‘enjera gra|evinar-stva Komore, ali i ~lanova HSGI-ja, odnosno na rad pro-jektanata, izvo|a~a, proizvo|a~a gra|evnih proizvoda,nadzornih in‘enjera, in‘enjera koji sudjeluju u procesuosiguranja i kontrole kvalitete gra|enja ili procesu dokaz-ivanja uporabljivosti gra|evnih proizvoda, ili u procesupotvr|ivanja sukladnosti te na rad gra|evinske inspekcije.

Propis }e neminovno pobuditi i interes investitora,uvoznika, dobavlja~a i predstavnika proizvo|a~agra|evnih proizvoda te tr‘i{ne inspekcije, jer svi }e os-jetiti promjene koje }e trebati prvo razumjeti, a nakontoga i primjeniti. Uloga na{ih ~lanova i u dijelu edukacijeove skupine sudionika ne bi trebala izostati.

[TO i KAKO dalje u zakonodavstvu?

Po~ela je izrada Tehni~kog propisa za zidane konstruk-cije. Na~in pripreme i rada je po uzoru na ovaj tehni~kipropis. U ovom razdoblju Razred in‘enjera gra|evinar-stva nije posebno anga‘iran, osim preko svog pred-stavnika u Stru~nom povjerenstvu. Ako se poka‘epotreba za pro{irenjem pomo}i i suradnje vjerujemo da}emo ponovo imati snage da i u tom »projektu« sudjelu-jemo na najbolji na~in. Pripremaju se i drugi propisi zakoje je MZOPUG imenovao stru~na povjerenstva u ko-jima su predstavnici Komore, kao npr. Tehni~ki propis zakolni~ke konstrukcije.

58


RA

ZRED

IN

@EN

JERA

GRA

\EVIN

ARSTV

A

40. sastanak ECCE-a u Zagrebu

Sastanak je odr‘an od 30. rujna do 2. listopada 2004. uZagrebu.

Hrvatska komora arhitekata i in‘enjera u graditeljstvu,Razred in‘enjera gra|evinarstva (HKAIG – Razred in‘e-njera gra|evinarstva) u suradnji s Hrvatskim savezomgra|evinskih in‘enjera (HSGI) u Zagrebu je bio doma}in40. sastanku ECCE-a.

Skup je organiziralo zajedni~ko povjerenstvo u kojem subila po tri predstavnika Komore iz Razreda in‘enjeragra|evinarstva i HSGI-ja. Rad povjerenstva je koordini-rao predsjednik Razreda in‘enjera gra|evinarstva,Zvonimir Sever, dipl. ing. gra|.

Pripreme skupa su provedene s maksimalnom odgovor-no{}u i osjetljivo{}u za zna~aj skupa i prigodnu prezen-taciju hrvatske gra|evinske struke europskoj in‘enjerskojjavnosti.

Program skupa je definiran u dogovoru s predstavnicimaECCE i obuhva}ao je plenarne radne sastanke, rad u spe-cijaliziranim skupinama (Task Forces) te dru{tvenedoga|aje.

U ~etvrtak, 30. rujna, organizirano je pi}e dobrodo{liceza ~lanove Izvr{nog odbora ECCE-a, kojem su prisu-stvovali svi ~lanovi Povjerenstva za pripremu i provedbuskupa.

^lanove Izvr{nog odbora ECCE-a smo nakon zavr{eneradne sjednice pozvali na ve~eru u restoran »Galo«, gdjesmo ih u neformalnom razgovoru informirali o na{im ak-tivnostima, problemima, nastojanjima i o~ekivanjima.Na{a nastojanja u razvoju struke i borbi za kvalitetnijipolo‘aj u dru{tvu nai{la su na nepodijeljeno razumi-jevanje i podr{ku svih prisutnih ~lanova Izvr{nog odboraECCE-a.

Radni dio skupa zapo~eo je u petak, 1. listopada 2004. u9.00 sati, obra}anjem predsjednika ECCE-a te pozdravomdr‘avnog tajnika Ministarstva za{tite okoli{a, prostornogplaniranja i graditeljstva.

Na plenarnoj sjednici razmatrane su op}e organizacijsketeme vezane na funkcioniranje ECCE.

Prije podne rad je nastavljen po radnim skupinama (TaskForces) gdje su na{i predstavnici imali zapa‘enu ulogu.ECCE radi kroz Task Force Professional Recognition, TaskForce Civil Engineering Heritage, Task Force Informationand Communication Technologies, Task Force Researchand Development, Task Force Education, Task Force Envi-ronment.

U poslijepodnevnom dijelu plenarne sjednice kao doma-}ini smo se predstavili s dva in‘enjerski zna~ajna pro-grama, odnosno projekta: Program izgradnje autocestauz popratni film (Mario Crnjak, dipl. ing. gra|, direktorHrvatskih autocesta) i Projekt izgradnje hidroelektraneOmbla (Zvonimir Sever, dipl. ing. gra|, predsjednikRazreda in‘enjera gra|evinarstva). Obje prezentacijeizazvale su izniman interes prisutnih, a na neki na~in subile i pomalo iznena|uju}e za mnoge sudionike: im-presionirala su ih, naime, koliko volumen programaizgradnje autocesta, toliko i tehni~ka rje{enja, {to je bilonaro~ito prisutno u reakcijama na prikaz projekta Ombla.

Sve~ana ve~era, kao tradicionalna doma}inova obveza,organizirana je u restoranu »Okrugljak«. Obra}anjepredsjednika ECCE-a svim prisutnima obilje‘ilo je zado-voljstvo na{om uspje{nom organizacijom skupa kao i im-presioniranost dometima na{e struke koji su bili pred-stavljeni kroz dvije poslijepodnevne prezentacije.

U subotu, 2. rujna u 9.00 sati, zapo~ela je plenarna sjed-nica u kojoj su dani izvje{taji o radu i zaklju~cima pojedi-nih radnih skupina.

Grad doma}in sljede}eg sastanka ECCE-a je Tallin, aposlije njega Istambul.

U poslijepodnevnom terminu organizirali smo posjetgradili{tu tunela Mala Kapela, gdje su nas do~ekali pred-stavnici investitora HAC-a, projektanta, nadzora iizvo|a~a. U samom tunelu projektant Darko [ari}, dipl.ing. gra|., upoznao nas je sa zna~ajkama tunela itehnolo{kim aspektima izvedbe (prezentacija na sekun-darnoj oblozi tunela s napajanjem iz akumulatora auto-mobila Lada Niva).

59

ME\UNARODNA SURADNJA

Me|unarodna suradnja

RA

ZRED

IN

@EN

JERA

GRA

\EVIN

ARSTV

A

Nakon {etnje kroz tunelsku cijev, ~ije se pu{tanje upromet planira za prvu polovinu sljede}e godine, ~ekalanas je ve~era u restoranu uz umjetno jezero Gojak, jo{jedan in‘enjerski pothvat kojim smo potvrdili uvjerenjena{ih gostiju o visokoj profesionalnoj razini gra|evinskestruke u Hrvatskoj.

Sastanak ECCE-a koji smo vi{e nego uspje{no organizi-rali u Zagrebu od 30. rujna do 2. listopada 2004. po~etakje usugla{enog djelovanja u me|unarodnoj suradnjiizme|u Razreda in‘enjera gra|evinarstva i HSGI-ja, kojaje zacrtana zaklju~enim sporazumom o koordiniranjume|unarodne suradnje izme|u Hrvatske komorearhitekata i in‘enjera u graditeljstvu, Razreda in‘enjeragra|evinarstva i Hrvatskog saveza gra|evinskih in‘enjera.

O uspje{nosti prvog zajedni~kog djelovanja svjedo~e ipisma koja sam primio od sudionika skupa. Neka }uovdje djelomi~no citirati u izvornom obliku.

»Dear Mirko,

I am writing very briefly, or should I say hastily, to ex-tend thanks on behalf of the president, myself and all themembers for all the hospitality and welcome provided toall our members during the recent meeting in Zagreb. Itwas for many of us a first visit to Croatia and a fascinat-ing one. It was also interesting to learn of the major pro-jects that are now underway…

… Our warm thanks again to all your civil engineeringcolleagues in the Croatian Chamber.«

Diana Maxwell, generalna tajnica ECCE-a

»Dear Mirko,

now back in Paris I always have in mind your excellentand extremely generous welcome during our ECCE meet-ing in Zagreb. So, I would like to thank you very sincerelyand very friendly for your excellent activities for ECCE!

Of course, your personal involvement in welcoming thismeeting was the key of the success, then I send you veryhearty thanks. Please, could you extend my thanks to thePresident of your Chamber of Engineers, as well as to allthe Croatian friends who worked so friendly for us?

I wish you a good luck in your professional activities andin your family life, and I will really enjoy to meet yousoon!

With my best frienly regards,

Georges«

Georges Pilot, ~lan Izvr{nog odbora ECCE-a,predsjedatelj Task Force Research and Dveleopment

»Dear Mirko,

I am longing to return to Croatia. It is a extremely beauti-ful and passionate country with a very warm and highlyeducated population. I was very impressive and my daysaround Croatia are unforgettable.

To start with, I wish to congratulate you and your staff,especially Rajka Ivankovic, for the excellent ECCE Meet-ing in Zagreb. I know the tremendous work involved inthe organization of these events, but you were all very re-laxed and I am sure that all ECCE members went homevery happy. I know that most of us understand that it isdifficult to progress and get results in international or-ganizations where concerns vary so much from countryto country, but I am to see ECCE improving year afteryear…

… I missed the visit to the motorway tunnel, but I assureyou that our trip across Croatia was a great success. Wevisit the beautiful isles of Krk and Cres in two very sunnyand warm days, but the visit to the Plivice Lakes was su-preme. We spent 8 hours walking across the Park duringa beautiful sunny day with Autumn colours. Fantastic!

MANY THANKS. I want to return very soon indeed.«

Antonio Adao da Fonseca, biv{i predsjednik ECCE-a

Nadam se da }e izravno preno{enje poruka naglasiti nji-hov sadr‘aj i opravdati na{e zadovoljstvo uspje{nom or-ganizacijom 40. sastanka ECCE-a u Zagrebu.

Dr. sc. Mirko Ore{kovi}, dipl. ing. gra|., v. r.

60


RA

ZRED

IN

@EN

JERA

GRA

\EVIN

ARSTV

A

Razred in‘enjera geodezije61


Uvodna rije~ predsjednika Razreda in‘enjerageodezije


Razred in‘enjera geodezije Hrvatske komore arhitekata iin‘enjera u graditeljstvu, nalazi da je Zakon o izmjenamai dopunama Zakona o prostornom ure|enju va‘an zabudu}e upravljanje prostorom Republike Hrvatske. Radiosiguranja uvjeta za obavljanje stru~nih poslova geodet-ske naravi, u zastupanju interesa »ovla{tenih in‘enjerageodezije«, u razdoblju od srpnja o. g. smo u vi{e navrataizra‘avali nezadovoljstvo u svezi s normativnim rje{en-jima spomenutog Zakona, osobito provedbom ~lanka 43.,43a. i 43.b, koji se izravno odnosi na poslove parcelacije.

Razvidno je da su {tetne posljedice ve} nastupile uprimjeni »spornih«odredbi ovog Zakona i da su ovla{teniin‘enjeri geodezije neposredno ugro‘eni kako primjenomodredbi ovog Zakona tako i primjenom uputa Dr‘avnegeodetske uprave koje su izdane za postupanje svim po-dru~nim uredima za katastar i Gradskom zavodu zakatastar i geodetske poslove Grada Zagreba. Obzirom daupute ne tuma~e Zakon na provediv na~in Razred in‘e-njera geodezije zatra‘io je povla~enje istih aktom od 7.rujna 2004.

Polaze}i od osnovnog ustavnog prava te podredno tomui prava nesmetanog raspolaganja nekretninama, Razredin‘enjera geodezije nalazi potrebnim da se {ira stru~najavnost upozna novonastalom problematikom prometanekretnina na teritoriju Republike Hrvatske, te je iniciraoorganizaciju Okruglog stola ~iji }e moderatori uzovla{tene in‘enjere geodezije biti i predstavnici Ministar-stva za{tite okoli{a, prostornog ure|enja i graditeljstva,Ministarstva pravosu|a i Dr‘avne geodetske uprave.Ocjenjujem da je to pravi na~in uklju~ivanja geodetskestruke u projekte koje provode spomenuta Ministarstva,osobito one u funkciji sre|ivanja zemlji{ne knjige i katas-tra nekretnina, te o~ekujem podr{ku svih ovla{tenihin‘enjera geodezije – ~lanova Hrvatske komorearhitekata i in‘enjera u graditeljstvu.

U razdoblju koje slijedi, rad Razreda usmjerit }e se premauspostavljanju {to bolje komunikacije s ~lanstvom, i part-nerskog odnosa s Ministarstvom za{tite okoli{a, prostor-nog ure|enja i graditeljstva i Dr‘avnom geodetskomupravom.

Vrlo je va‘no ~uti mi{ljenje i prijedloge ~lanstva oproblemima, pa vas pozivam, da se uklju~ite u {to ve}embroju u rad Razreda, te sudjelujete u organizaciji Ok-ruglog stola – na temu: provedba Zakona o izmjenama idopunama Zakona o prostornom ure|enju u odnosu naZakon o dr‘avnoj izmjeri i katastru nekretnina, Zakon ozemlji{nim knjigama i Zakon o vlasni{tvu i drugimstvarni pravima, koji }e se odr‘ati po~etkom 2005.godine.

Svima vama, kao i Va{im obiteljima, u svoje osobno ime iime Odbora Razreda in‘enjera geodezije, ‘elim sretan iblagoslovljen Bo‘i} i uspje{nu poslovnu Novu 2005.godinu.

S po{tovanjem,

Predsjednik Razreda in‘enjera geodezijeIvica Miki~i}, dipl. ing. geod., v. r.

62

Razred in‘enjera geodezije


RA

ZRED

IN

@EN

JERA

GEO

DEZIJ

E

Sa‘etak Zapisnika sa 5. sjednice OdboraRazreda in‘enjera geodezije, koja je odr‘ana5. velja~e 2004. godine u prostorijama Hrvatske komore arhitekata i in‘enjera u graditeljstvu

Sjednicu Odbora Razreda otvorio je i njome predsjedavaoIvica Miki~i}, predsjednik Razreda in‘enjera geodezije.Na sjednici se raspravljalo o aktivnostima Kolegijapredsjednika i aktivnostima Upravnog odbora Komore,potrebama za jednokratnu posudbu radi omogu}avanjaredovitog financijskog poslovanja Komore kao cjeline u2004. godini, prijedlogu Hrvatskog geodetskog dru{tva:ugovor o poslovno-tehni~koj suradnji na poslovima infor-miranja stru~ne javnosti o aktivnostima Hrvatske komorearhitekata i in‘enjera u graditeljstvu, Razred in‘enjerageodezije, putem »Geodetskog lista«, o Prijedlogu Pravil-nika za dodjelu priznanja i Prijedloga Pravilnika za dod-jelu nagrada za in‘enjerska dostignu}a ~lanovimarazreda (predlagatelj: Razred in‘enjera elektrotehnike),priprema za 5. redovitu sjednicu Razreda in‘enjerageodezije, pripremama za Izmjene i dopune Statuta Ko-more, o na~inu i mogu}nosti upisa in‘enjera geodezije uImenik ovla{tenih in‘enjera geodezije Komore, o raduPovjerenstva za poslovni prostor Komore.

ODLUKE I ZAKLJU^CI:

– Kako bi se omogu}ilo redovito financijsko poslovanjeKomore, Odbor Razreda in‘enjera geodezije odobrio je dase s osnovnog ra~una Razreda obavi prijenos sredstava uiznosu od 51.770,08 kn na osnovni ra~un Hrvatske ko-more arhitekata i in‘enjera u graditeljstvu {to je 10% odpristiglih upisnina i ~lanarina u razdoblju lipanj–prosinac2003. godine. Tako|er, Razred in‘enjera geodezijeizra‘ava nezadovoljstvo s visinom izdvajanja za redovitoposlovanje Komore te ne podr‘ava stav da se nastavi fi-nancijska politika Komore na na~in da se za poslovanje,odnosno redovitu djelatnost Komore kao cjeline izdvajaiznos od 20% od upla}enih sredstava po osnovi upla}eneupisnine, ~lanarine i naknade tro{kova arhitekata i in‘e-njera. U skladu s naprijed navedenim Razred }e i dalje

zastupati stav da se za redovito poslovanje Komore izdvaja 30% od upla}enih sredstava po osnovi upla}eneupisnine, ~lanarine i naknade tro{kova arhitekata i in‘en-jera.

– Odbor Razreda in‘enjera geodezije razmatraju}i Ugo-vor o poslovno-tehni~koj suradnji na poslovima informi-ranja stru~ne javnosti o aktivnostima Hrvatske komorearhitekata i in‘enjera u graditeljstvu, Razred in‘enjerageodezije, putem »Geodetskog lista« donio je Zaklju~akkojim upu}uje zamolbu Hrvatskom geodetskom dru{tvuda prijedlog Ugovora uskladi s primjedbama te da se uure|iva~kom/uredni~kom odboru »Geodetskog lista«imenuje predstavnik Komore – Razreda in‘enjera geodez-ije. Tro{kovi financiranja »Geodetskog lista« predvidjet }ese u planu rashoda Razreda in‘enjera geodezije za 2004.godinu.

– Odbor Razreda in‘enjera geodezije podr‘ao je inicija-tivu za dono{enje Pravilnika o dodjeli priznanja i Pravil-nika za dodjelu nagrada predlagatelja Razreda in‘enjeraelektrotehnike.

– Odbor Razreda in‘enjera geodezije prihvatio je obavi-jest o aktivnostima Povjerenstva za Statut Komore, te uskladu sa zamolbom dr. sc. Bo{ka Pribi~evi}a, dipl. ing.geod. Za razrje{enje du‘nosti ~lana Povjerenstva zaStatut za novog ~lana imenovao Branka Klekovi}a, dipl.ing. geod.

Sa‘etak izradilaIvana Grgi~evi} Predsjednik Razredatajnica Razreda in‘enjera in‘enjera geodezijegeodezije i Poslovna tajnica Ivica Miki~i}, Komore dipl. ing. geod., v. r.

63

AKTIVNOSTI RAZREDA

Aktivnosti Razreda

RA

ZRED

IN

@EN

JERA

GEO

DEZIJ

E

Sa‘etak Zapisnika sa 6. sjednice OdboraRazreda in‘enjera geodezije, koja je odr‘ana5. o‘ujka 2004. godine u prostorijama Hrvatske komore arhitekata i in‘enjera u graditeljstvu

Sjednicom Odbora Razreda predsjedavao je Darko Car,zamjenik predsjednika Razreda in‘enjera geodezije, i kon-statirao da je Odbor Razreda mo‘e donositi pravovaljaneodluke s obzirom da je sjednici nazo~an potreban broj~lanova. Odbor Razreda in‘enjera geodezije raspravljaoje o: pripremi savjetovanja o eta‘iranju u organizacijiHrvatskog dru{tva sudskih vje{taka, pripremama za 5. re-dovitu sjednicu Razreda, evidenciji zgrada u katastar-skom operatu, Izmjenama i dopunama Zakona odr‘avnoj izmjeri i katastru nekretnina te o inicijativi zaorganiziranje podru~nih odbora.

ODLUKE I ZAKLJU^CI:

– Razred in‘enjera geodezije podr‘ao je inicijativuHrvatskog dru{tva sudskih vje{taka za pripremu savje-tovanja o eta‘iranju te se odlu~io aktivno uklju~iti u or-ganizaciju istog. Za dogovor s predstavnicima Hrvatskogdru{tva sudskih vje{taka i pripremu materijala zadu‘enoje povjerenstvo za eta‘iranje i predsjednik Razreda.

– Usvojen je pripremni materijal za 5. redovitu sjednicuRazreda in‘enjera geodezije koja }e se odr‘ati 2. travnja2004. godine.

– Jednoglasno je verificiran prijedlog pisma za Dr‘avnugeodetsku upravu, a vezano za evidentiranje zgrada ukatastarskom operatu.

– Jednoglasno je verificiran prijedlog pisma za upu}i-vanje Dr‘avnoj geodetskoj upravi a vezano za Izmjene idopune zakona o dr‘avnoj izmjeri i katastru nekretnina.

– Odbor Razreda in‘enjera geodezije nije ocijenioopravdanim organiziranje podru~nih odbora.


Sa‘etak Zapisnika sa 7. sjednice OdboraRazreda in‘enjera geodezije, koja je odr‘ana28. svibnja 2004. godine u prostorijamaHrvatske komore arhitekata i in‘enjera u graditeljstvu

Sjednicom Odbora Razreda predsjedavao je Ivica Miki~i},predsjednik Razreda in‘enjera geodezije koji je otvorio

sjednicu i konstatirao da Odbor Razreda mo‘e donositipravovaljane odluke, s obzirom da je sjednici nazo~anpotreban broj ~lanova. U okviru predlo‘enog dnevnogreda raspravljalo se o: Provedbi Zaklju~aka Skup{tine Ko-more od 7. svibnja 2004. godine, Provedbi o prioritetnihaktivnosti Razreda u odnosu na Temeljne odrednice zaprogram rada Razreda in‘enjera geodezije za 2004.godinu, Upisu u Imenik ovla{tenih in‘enjera geodezije zaosobe koje nisu diplomirale na Geodetskom fakultetu istekle stru~ni stupanj dipl. ing. geod. ^lanovi Odborarazreda upoznati su s odr‘avanjem Okruglog stola u or-ganizaciji Udruge geodetske struke pri Konfederacijihrvatske industrije i poduzetni{tva (5. svibnja 2004.godine), s odr‘anom sastanku s predstavnicima AGGfakulteta na temu »Prijedlog studijskog programaSveu~ili{ta u Zagrebu i Op}e smjernice za preustrojsveu~ili{nih studija« (20. svibnja 2004. godine).

ODLUKE I ZAKLJU^CI:

– U odnosu na provedbu zaklju~aka Skup{tine Komoreod 7. svibnja 2004. godine Odbor Razreda in‘enjerageodezije donio je stavove u odnosu na: – Dono{enje Izmjena i dopuna Statuta Komore – Razredin‘enjera geodezije podr‘ava osnovne izmjene i dopuneva‘e}eg Statuta koji je sadr‘an u »Prijedlogu A« Povjer-enstva za Statut. Zadu‘uje se Branko Klekovi}, dipl. ing.geod., (predstavnik Razreda in‘enjera u Povjerenstvu zaStatut Hrvatske komore arhitekata i in‘enjera u gra-diteljstvu) da o aktivnostima Povjerenstva redovito infor-mira Odbor Razreda– Rje{avanje zajedni~kog poslovnog prostora Komore –Odbor Razreda in‘enjera geodezije ocjenjuje da je du-goro~no, za redoviti rad Razreda, potrebno osiguratiukupno 120 m neto korisne povr{ine, gdje bi strukturaprostora bila namijenjena isklju~ivo za prostorijepredsjednika Razreda, tajnika Razreda te za odr‘avanjeposlovnih sastanka strukovnog sadr‘aja i sl. Dakako uokviru zajedni~kih sadr‘aja potrebno je osiguratidvorane za sastanke (30–60 mjesta), gdje bi uz vremen-sko planiranje iste bile na raspolaganju strukovnimrazredima prema najavi te potreban broj parkirali{nihmjesta. Uz usugla{avanje strukture poslovnog prostoraKomore potrebno hitno definirati omjer participacije od-nosno financijskog udijela u izdvajanju za zajedni~ke di-jelove prostora.– Dono{enje Izmjena i dopuna Pravilnika o radu Stru~neslu‘be Komore – Odbor Razreda primio je informacijuZlatka Krpeljevi}a, dipl.ing.geod. o radu Radne skupineza izradu izmjena i dopuna Pravilnika o radu Stru~neslu‘be.– Otvaranje rasprave o programu trajnog stru~nogusavr{avanja ~lanova Komore te obnovi licencije – OdborRazreda je zaklju~io da Temeljni materijal za izradu Pro-grama trajnog stru~nog usavr{avanja i obnovi licencijeovla{tenih in‘enjera geodezije treba biti verificirani Pri-jedlog Pravilnika o komorskom ispitu i trajnom stru~nomobrazovanju ovla{tenih in‘enjera geodezije iz lipnja

64


RA

ZRED

IN

@EN

JERA

GEO

DEZIJ

E

2002. godine te da se za izradu materijala Program tra-jnog stru~nog usavr{avanja i obnova licencije ovla{tenihin‘enjera geodezije zadu‘uje se dr. sc. Miodrag Roi},dipl. ing. geod. Dr. Roi} imenovan je i u Povjerenstvo zaizradu Programa trajnog stru~nog usavr{avanja ~lanovaKomore i obnovi licencije Hrvatske komore arhitekata iin‘enjera u graditeljstvu

– O Okruglom stolu u organizaciji Udruge geodetskestruke pri Konfederaciji hrvatske industrije ipoduzetni{tva (odr‘an 5. svibnja 2004. godine u hoteluOpera u Zagrebu) Odbor Razreda upoznao je BrankoKlekovi}, dipl. ing. geod.

– O aktivnostima za preustroj sveu~ili{nih studija, od-nosno o reformi visoko{kolskog obrazovanja izvijestio jedr. sc. Miodrag Roi} osvr}u}i se na smjernice Bolonjskedeklaracije i prijedlog modela »3 + 2 + 3« gdje se stje~estupanj obrazovanja »bakalar – diplomirani in‘enjer – dr.sc.«. O preustroju sveu~ili{ta raspravljalo se na sastankus predstavnicima AGG fakulteta na temu Prijedlog studi-jskog programa Sveu~ili{ta u Zagrebu i Op}e smjerniceza preustroj sveu~ili{nih studija koji je odr‘an 20. svibnja2004. godine.

– O postupku Upisa u Imenik ovla{tenih in‘enjerageodezije za osobe koje nisu diplomirale na Geodetskomfakultetu i stekle stru~ni stupanj dipl. ing. geod. izvijes-tio je dr. sc. Bo{ko Pribi~evi}, predsjednik Odbora za upis.

– Odbor Razreda in‘enjera geodezije razrije{io je dr. sc.Nevia Ro‘i}a du‘nosti ~lana Povjerenstva za slu‘benoglasilo i odnose s javno{}u Komore, a za novog ~lanaPovjerenstva za slu‘beno glasilo i odnose s javno{}u Ko-more i Uredni{tvo web stranice Komore – urednika pod-domene Razreda izabrao je dr. sc. Damira Medaka. IvanaGrgi~evi}, tajnica Razreda zadu‘ena je za prikupljanje idistribuiranje materijala za web stranicu i koordinaciju surednikom.


Sa‘etak Zapisnika sa 8. sjednice OdboraRazreda in‘enjera geodezije, koja je odr‘ana2. srpnja 2004. godine u prostorijama Hrvatske komore arhitekata i in‘enjera u graditeljstvu

Sjednicom je predsjedavao Ivica Miki~i}, predsjednikRazreda in‘enjera geodezije, koji je otvorio sjednicu ikonstatirao da Odbor Razreda mo‘e donositi pra-

vovaljane odluke te da su prihva}ene sljede}e temednevnog reda za razmatranje: prijedlozi VladimiraHubera za osnivanje povjerenstava prijedlozi zadono{enje izmjena i dopuna Pravilnika o cijenama us-luga HKAIG-a, izrada oglednog primjerka »Geodetskogprojekta«, informacija o sastanku u Hrvatskoj obrtni~kojKomori, odr‘anome 9. lipnja 2004. godine i sastankupredstavnika Razreda in‘enjera geodezije i Dr‘avnegeodetske uprave, odr‘an 15. lipnja 2004. godine, inicija-tiva za Organiziranje podru~nih odbora Razreda in‘en-jera geodezije, Informacija o: provedbi osiguranja ododgovornosti ovla{tenih arhitekata i in‘enjera u gra-diteljstvu za razdoblje od 01.06.2004. – 01.06.2005.godine i o provedbi projektnog zadatka »A‘uriranje ~lan-stva u Komori s osnova stvarnog i stalnog obavljanjaposlova te urednog pla}anja ~lanarine«

ODLUKE I ZAKLJU^CI:

– Razred in‘enjera geodezije smatra da problemeusugla{avanja oko opisa stru~nih poslova po predmetuOpis djelatnosti ~eli~ne konstrukcije treba rje{avati unu-tar Komore uz maksimalno razumijevanje i uva‘avanjestruka me|usobno zbog zajedni~kog i za sve zado-voljavaju}eg rje{enja. Ako se dogovor oko opisa stru~nihposlova iz stavka 1. ovog zaklju~ka ne postigne, potre-bno je pristupiti dono{enju Minimalnih izmjena Izmjena idopuna Statuta Komore (prijedlog A, iz travnja 2004.godine), kako bi se rije{ili osnovni problemi bitni zadaljnji rad i funkcioniranje Komore. Ne podr‘ava sepona{anje pojedinih strukovnih razreda, odnosnonapu{tanje sjednica Upravnog odbora Komore i sma-tramo da bi svi strukovni razredi problemu trebali pris-tupiti uz maksimalnu toleranciju i me|usobnouva‘avanje struka, a sve radi zajedni{tva Hrvatske ko-more arhitekata i in‘enjera u graditeljstvu.

– Dogovoreno je da predstavnici Razreda in‘enjerageodezije u Upravnom odboru Komore iniciraju ponovnuraspravu o Izmjenama i dopunama Pravilnika o cijenamausluga Hrvatske komore arhitekata i in‘enjera u gra-diteljstvu te zatra‘e da se {to hitnije pokrenu aktivnostiza njihovo dono{enje.

– Dogovoreno je da prijedlog oglednog primjerka»Geodetskog projekta« izradi radna skupina u sastavu:Zdravko Zori}, dipl. ing. geod., Damir Dela~, dipl. ing.geod., i Ivica Miki~i}, dipl. ing. geod., te ga prezentira Od-boru Razreda in‘enjera geodezije na sljede}oj sjednici.

– Prihva}eno je izvje{}e predsjednika Razreda o sas-tanku u Hrvatskoj obrtni~koj komori odr‘anome 9. lipnja2004. godine u kojem je upozorio da nakon 1. sije~nja2006. godine tehni~ari – osobe koje nisu diplomiraniin‘enjeri geodezije – ne gube pravo na rad ve} pravo naovla{tenje, odnosno ovjeru elaborata {to zna~i da akotvrtke organizacijski dobro postave poslove (zaposleovla{tenog in‘enjera geodezije) i dalje mogu funkcioni-rati te da Hrvatska komora arhitekata i in‘enjera u gra-diteljstvu – Razred in‘enjera geodezije inzistirao je da seiz obrtnog registra bri{e geodetska djelatnost.

65

AKTIVNOSTI RAZREDA

RA

ZRED

IN

@EN

JERA

GEO

DEZIJ

E

– U odnosu na sastanak predstavnika Razreda in‘enjerageodezije i Dr‘avne geodetske uprave odr‘an 15. lipnja2004. godine nagla{eno je da se dono{enjem novogpreustroja DGU-a o~ekuje da se katastrima dademogu}nost rada odnosno izlaska na tr‘i{te {to }e dovestido nelojalne konkurencije i SUKOBA INTERESA;

– Odbor Razreda in‘enjera geodezije podr‘ao je organi-ziranje tematskih sjednica, okruglih stolova i predavanjapo ‘upanijama te intenzivniji rad na terenu s ~lanovimaRazreda.


Sa‘etak Zapisnika sa 9. sjednice OdboraRazreda in‘enjera geodezije, koja je odr‘ana24. rujna 2004. godine u Me|imurskoj‘upaniji – ^akovec (Lopatinec)

Sjednicom Odbora Razreda predsjedavao je Ivica Miki~i},predsjednik Razreda in‘enjera geodezije, te su nakon pri-hva}anja dnevnog reda razmatrane sljede}e teme: ma-terijal Razreda in‘enjera elektrotehnike Analiza stanja uKomori i prijedlozi za poduzimanje mjera za unapre|enjerada Komore, odr‘avanje Prvog kongresa arhitekata uZadru od 14. – 16. listopada 2004. godine (organizatorRazred arhitekata i UHA), prijedlog strukture kori{tenjaposlovnog prostora HKAIG-a, dono{enje zaklju~akaUpravnog odbora Komore s osnova obavljenog uvida udostavljene potvrde Hrvatskog zavoda za mirovinskoosiguranje, informacija o ovr{nim predmetima Razredain‘enjera geodezije pokrenutih protiv ~lanova koji nisupodmirili duguju}i iznos ~lanarine, Informacija o ak-tivnostima Radne skupine za izradu Pravilnika o raduStru~ne slu‘be HKAIG-a, Primjena Zakona o izmjenama idopunama Zakona o prostornom ure|enju, Zakona oizmjenama i dopunama Zakona o gradnji i Zakona odr‘avnoj izmjeri i katastru nekretnina u odnosu nageodetsku struku, prijedlog za razmatranje zakonitostiPoziva za iskazivanje interesa za pru‘anje uslugeosposobljavanje trenera za DGU

Odluke i Zaklju~ci:

– O materijalu Razreda in‘enjera elektrotehnike Analizastanja u Komori i prijedlozi za poduzimanje mjera za unapre|enje rada Komore ~lanovi Odbora Razreda izjas-nit }e se pisanim putem, pojedina~no.

– Jednoglasno su usvojeni prijedlozi zaklju~aka glavnetajnice Komore, iz Izvje{}a o a‘uriranju ~lanstva Hrvat-ske komore arhitekata i in‘enjera u graditeljstvu u kojem

su definirane mjere i postupak sankcioniranja ~lanovakoji nisu odgovorili na I., II. i III. Poziv za dostavu potvrdeHrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, ~lanova kojisu umirovljenici a neovla{teno su obavljali poslove,~lanova koji nisu vratili pe~at i ~lanova koji nisu prijavilipromjenu sjedi{ta tvrtke.

– Prvom kongresu arhitekata u Zadru od 14. – 16. lis-topada 2004. godine prisustvovat }e predstavniciRazreda in‘enjera geodezije: Ivica Miki~i}, predsjednikRazreda, Mladen Babi}, Zdravko Zori}, Ivan Mihalec iDamir Dela~, zamjenik predsjednika Komore.

– Prihva}eno je izvje{}e o aktivnostima Povjerenstva zaposlovni prostor i informacija o preliminarnim lokaci-jama koje su u razmatranju.

– Predsjednik Razreda izvijestio je o sastanku s ministri-com za{tite okoli{a i prostornog ure|enja (odr‘anome10. rujna 2004. godine)

– U okviru ovog sastanka odr‘an je i okrugli stol natemu Primjena Zakona o izmjenama i dopunama Zakonao prostornom ure|enju, Zakona o izmjenama i dopu-nama Zakona o gradnji i Zakona o dr‘avnoj izmjeri ikatastru nekretnina u odnosu na geodetsku struku.


Okrugli stol u Me|imurskoj ‘upaniji –sa‘etak rasprave

Okrugli stol je odr‘an 24. rujna 2004. godine s po~etkomu 15.00 sati u Lopatincu (Me|imurska ‘upanija).

Razred in‘enjera geodezije Hrvatske komore arhitekata iin‘enjera u graditeljstvu u okviru odr‘avanja 9. sjedniceOdbora Razreda organizirao je okrugli stol.

Predmet rasprave bile su teme zna~ajne za ovla{tenein‘enjere – ~lanove Razreda in‘enjera geodezije temjerodavna ministarstva i uprave.

Pozvani su predstavnici Ministarstva za{tite okoli{a,prostornog ure|enja i graditeljstva, Dr‘avne geodetskeuprave te ~lanovi ovla{teni in‘enjeri geodezije izMe|imurske i Vara‘dinske ‘upanije.

Na okruglom stolu raspravljalo se o primjeni Zakona oizmjenama i dopunama Zakona o prostornom ure|enju,Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji i Zakona o dr‘avnoj izmjeri i katastru nekretnina u odnosuna geodetsku struku.

66


RA

ZRED

IN

@EN

JERA

GEO

DEZIJ

E

Voditelj rasprave bio je Ivica Miki~i}, dipl. ing. geod.,predsjednik Razreda in‘enjera geodezije.

Gospodin Miki~i} pozdravio je prisutne te zahvaliosudionicima na odzivu i po‘elio im dobrodo{licu. Ujednoje zahvalio organizatoru Mladenu Babi}u te pred-stavnicima Dr‘avne geodetke uprave, na~elniku FranjiVargi, dipl. ing. geod., pro~elnici Jasminki Obre‘-[poljar,dipl. ing. geod., te Stanku Vitezu, dipl. ing. geod., {to suprepoznali zna~aj tema, i odazvali se suradnji.

Mladen Babi}, doma}in, zahvalio je prisutnima na odzivute ih pozvao da aktivno sudjeluju u raspravamapredvi|enima za ovaj okrugli stol kako bi zajedni~kiprona{li rje{enja za postoje}e probleme struke. Tako|erih je pozvao da se pridru‘e sve~anome ru~ku kod obiteljiTurk u 16.30 sati.

Predsjednik Razreda Ivica Miki~i}, dipl. ing. geod., napo~etku rasprave osvrnuo se na suradnju s Ministar-stvom za{tite okoli{a, prostornog ure|enja i graditeljstvaa posebice na sastanak s ministricom (10. rujna 2004.godine) na kojem su predstavnici Razreda in‘enjerageodezije (Ivica Miki~i}, dipl. ing. geod., Damir Dela~,dipl. ing. geod. i Ivan Mihalec, dipl. ing. geod.) upozorilina probleme koje je uzrokovalo dono{enje Zakona oizmjenama i dopunama Zakona o prostornom ure|enju(»Narodne novine« br. 100/04), posebice ~lanak 43., 43a.i 43b. predmetnog zakona te akt Dr‘avne geodetkeuprave od 29. srpnja 2004. godine. Nakon uvodnog izla-ganja, predsjednik Razreda otvorio je raspravu na temu:Primjena Zakona o izmjenama i dopunama Zakona oprostornom ure|enju, Zakona o izmjenama i dopunamaZakona o gradnji i Zakona o dr‘avnoj izmjeri i katastrunekretnina u odnosu na geodetsku struku.

U raspravi je nagla{eno sljede}e:

– izra‘ava se nezadovoljstvo ovla{tenih in‘enjera geode-zije, ~lanova Hrvatske komore arhitekata i in‘enjera ugraditeljstvu prema normativnim rje{enjima u ~lancima43., 43a. i 43b. Zakona o izmjenama i dopunama Zakonao prostornom ure|enju (»Narodne novine« br. 100/04)koji se izravno odnose na poslove parcelacije;

– podr‘ava se krajnji cilj suzbijanja i onemogu}avanjabespravne gradnje no parcelacija zemlji{ta kroz par-celacijski elaborat ni na koji na~in nije odlu~na, odnosnone mo‘e poticati niti omogu}avati bespravnu gradnju sobzirom da nije u svim slu~ajevima u funkciji gradnje;

– nakon {to je donesen novi zakon koji je stupio nasnagu 20. srpnja 2004. godine, poni{teni su svi naputci imi{ljenja, a posebno ono zadnje koje je uputilo Ministar-stvo za{tite okoli{a, prostornog ure|enja i graditeljstva,klasa: 350–01/02–02/0066, ur. broj: 531–08–02–2 JK odsvibnja 2002., koje je potpisao pomo}nik ministra ZlatkaUzelca;

– usvojenim Zakonom bitno se utje~e na institucijuprava vlasni{tva kao ustavnog na~ela i nesmetanog

raspolaganja nekretninama te je isti u suprotnosti sodredbama Zakona o vlasni{tvu i drugim stvarnimpravima {to je pravo svake osobe (vlasnika), bez obziragdje se i u kojem podru~ju ta nekretnina nalazi;

– ~lanci 43., 43.a i 43b. na isti se na~in ure|uju iprimjenjuju na kupoprodaju, darovanja dijela katastar-skih ~estica unutar gra|evinskog podru~ja ili diobu su-vlasni~kih zajednica bez stvarne ‘elje za izgradnjomgra|evinskih objekata te mogu}e promjene oblika ipovr{ine zemlji{ta nastale kupoprodajom, naslje|em,diobom suvlasni{tva, ispravljanjem nacrta, provedbompravomo}nih sudskih odluka (npr. razvrgnu}e su-vlasni~ke zajednice) i sl., a za {to se ne izdaje lokacijskadozvola;

– Uputu Dr‘avne geodetske uprave od 29. srpnja 2004.godine, klasa: 350–01/04–01/04 koja je dostavljana zapostupanje svim podru~nim uredima za katastar kao iGradskom zavodu za katastar i geodetske poslove GradaZagreba, treba hitno povu}i iz primjene i doraditi, s obzi-rom da ista ne tuma~i Zakon na provediv na~in;

– predstavnici Razreda in‘enjera geodezije inzistirat }ena hitnom sastanku s predstavnicima Ministarstvaza{tite okoli{a, prostornog ure|enja i graditeljstva i pred-stavnicima Dr‘avne geodetske uprave, kako bi zajedni~kiprona{li rje{enja za nastale probleme;

– potrebno je hitno donijeti tuma~enja odredbi, od-nosno omogu}iti uskla|enja ~lanka 43. Zakona radi for-miranja gra|evinske parcele za izgradnju objekta, a par-celizacija radi diobe suvlasni{tva, kupoprodaje beznamjere izgradnje objekta (fizi~ka dioba) te svihmogu}ih postupaka, odnosno promjena za koje nijepotrebna lokacijska dozvola na na~in da se ne primjen-juju usvojena zakonska rje{enja;

– o tuma~enjima i primjeni odredbi potrebno je obavijes-titi Dr‘avnu geodetsku upravu, podru~ni ured za katastari ispostave te osposobiti djelatnike za provedbu propisa(pregled elaborata) koji su na snazi (s obzirom da se usvim upravama ne primjenjuje isti »tretman«);

– kako bi se ubudu}e izbjeglo dono{enje odredbi kojenisu primjenjive na terenu, u postupak dono{enjaovakvih propisa bitno je uklju~iti geodetsku struku;

– sudionici ovog okrugloga stola ‘ale {to na sastankunije bio predstavnik Ministarstva za{tite okoli{a, prostor-nog ure|enja i graditeljstva.

Rasprava okrugloga stola zaklju~ena je u 16.40 sati.


67

AKTIVNOSTI RAZREDA

RA

ZRED

IN

@EN

JERA

GEO

DEZIJ

E

Provedba Zakona o prostornom ure|enju uvezi s parcelacijom gra|evinskog zemlji{ta – obavijest Ministarstva zaštite okoliša, prostornog ure|enja i graditeljstva

Klasa: 350–01/04–02/396Urbroj: 531–01–04–2Zagreb, 8. rujna 2004. godine

Povodom u~estalih upita i odre|enih nedoumica u vezi sprovedbom odredbi ~lanka 43.i ~lanka 43.b Zakona oprostornom ure|enju (»Narodne novine« br. 30/94,68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), dajemo sljede}eobja{njenje.

Prema odredbi ~lanka 43. stavka 1. navedenoga zakona,parcelacija zemlji{ta unutar granica gra|evinskog po-dru~ja i parcelacija gra|evinskog zemlji{ta izvan granicatog podru~ja, mo‘e se provoditi samo u skladu s lokaci-jskom dozvolom, detaljnim planom ure|enja ili rje{enjemiz ~lanka 43.a toga zakona.

Prema citiranoj odredbi, parcelacijski elaborat kojim separcelira zemlji{te unutar granica gra|evinskog po-dru~ja mo‘e se izra|ivati samo u skladu s lokacijskomdozvolom, detaljnim planom ure|enja ili rje{enjemutvr|ivanju gra|evne ~estice.

Parcelacijski elaborat kojim se parcelira gra|evinskozemlji{te izvan granica gra|evinskog podru~ja mo‘e seizra|ivati samo u skladu s lokacijom dozvolom ili rje{en-jem o utvr|ivanju gra|evne ~estice jer se detaljni planoviure|enja ne donose izvan gra|evinskog podru~ja. Pri tomvalja istaknuti da gra|evinsko zemlji{te izvan gra|evin-skog podru~ja nije svako zemlji{te izvan tog podru~ja,ve} samo zemlji{te na kojemu je lokacijskom dozvolomdozvoljeno gra|enje i zemlji{te koje je ve} izgra|eno.Dakle, parcelacijski elaborat kojim se parcelira zemlji{teizvan granica gra|evinskog podru~ja, a koje zemlji{te uizlo‘enom smislu nije gra|evinsko, mo‘e se izra|ivatibez lokacijske dozvole odnosno rje{enja o utvr|ivanjugra|evne ~estice.

Prema, pak, odredbi ~lanka 43b. Zakona o prostornomure|enju, akt o parcelaciji zemlji{ta unutar gra|evinskogpodru~ja i gra|evinskog zemlji{ta izvan granica tog po-dru~ja provodi se u katastru zemlji{ta odnosno katastrunekretnina temeljem parcelacijskog elaborata za koji jetijelo mjerodavno za izdavanje lokacijske dozvole izdalopotvrdu o njegovoj uskla|enosti s lokacijskom dozvolom,detaljnim planom ure|enja ili rje{enjem iz ~lanka 43.toga zakona.

Dakle, radi provedbe odredbe ~lanka 43. Zakona o pros-tornom ure|enju mjerodavno tijelo izdaje potvrdu da jeparcelacijski elaborat, tj. da su oblik i veli~ina novonas-tale ~estice, u skladu s lokacijskom dozvolom, detaljnimplanom ure|enja odnosno rje{enjem o utvr|ivanjugra|evne ~estice. Mjerodavnim tijelom u izlo‘enomsmislu podrazumijeva se tijelo koje je izdalo lokacijskudozvolu, izvod iz detaljnog plana ure|enja odnosnorje{enje o utvr|ivanju gra|evne ~estice, na temelju kojeje izra|en parcelacijski elaborat ~ije se potvr|ivanje tra‘i.

U slu~aju, pak, parcelacije zemlji{ta izvan granicagra|evinskog podru~ja koje, u naprijed izlo‘enom smislu,nije gra|evinsko zemlji{te, mjerodavno tijelo (za posloveprostornog ure|enja) na ~ijem se podru~ju nalazi zem-lji{te izdaje potvrdu o toj ~injenici, tj. o tome da je rije~o parcelaciji zemlji{ta koje nije gra|evinsko. Naime, ti-jelo dr‘avne uprave mjerodavno za provedbu akta o par-celaciji zemlji{ta u katastar zemlji{ta odnosno u katastarnekretnina ne raspola‘e s podacima o ~injenici da li seneko zemlji{te nalazi u gra|evinskom podru~ju ili ne, nitida li je za neko zemlji{te izdana lokacijska dozvola, paprovedba akta o parcelaciji zemlji{ta u katastru beznavedene potvrde nije dopu{tena jer bi predstavljalapovredu citiranih odredbi Zakona o prostornom ure|enju.

Obje navedene potvrde izdaju se u skladu s odredbama~lanka 172. Zakona o op}em upravnom postupku preuze-tog Zakonom o preuzimanju Zakona o op}em upravnompostupku u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine« br.53/91) te imaju sadr‘aj koji proizlazi iz odredbi navede-nog ~lanka i prirode ~injenica koje se potvr|uju. Nazahtjev stranke mjerodavno tijelo (za poslove prostornog

68

Izdvojene teme


RA

ZRED

IN

@EN

JERA

GEO

DEZIJ

E

ure|enja) du‘no je izdati zatra‘enu potvrdu u roku naj-kasnije 30 dana (~lanak 172. stavak 3. Zakona o op}emupravnom postupku). Skre}emo pozornost da se par-celacijskim elaboratom ~ija je svrha uskla|ivanje oblika iveli~ine ~estice prema zemlji{noknji‘nom stanju sastvarnim stanjem, tj. sa stanjem u katastru zemlji{ta od-nosno katastru nekretnina, ne obavlja parcelacijagra|evinskog zemlji{ta u smislu odredbe ~lanka 43. i~lanka 43.b Zakona o prostornom ure|enju, pa se zatakve parcelacijske elaborate ne izdaju navedene potvrde.

U smislu odredbi ~lanka 34. stavaka 1. i 2. Zakona o pros-tornom ure|enju, lokacijska dozvola se izdaje radi prove-dbe zahvata u prostoru, dok su prema odredbi ~lanka 36.stavka 1. alineje 1. istoga zakona oblik i veli~ina gra|ev-ne ~estice samo jedan od elemenata zahvata u prostoru.To zna~i da formiranje gra|evne ~estice samo za sebenije zahvat u prostoru te se zato ne izdaje lokacijska doz-vola samo za formiranje gra|evne ~estice.


Na znanjeDr‘avna geodetska uprava

Primjedbe i prijedlozi na ~lanke 43., 43a. i43b. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom ure|enju te na aktDr‘avne geodetske uprave od 29. srpnja2004. godine

Klasa: 314–01/04–01/28Urbroj: 314–00–04–1Zagreb, 7. rujna 2004. godine

Po{tovani!

Hrvatska komora arhitekata i in‘enjera u graditeljstvu –Razred in‘enjera geodezije, nalazi da je Zakon oizmjenama i dopunama Zakona o prostornom ure|enjuva‘an za budu}e upravljanje prostorom Republike Hrvat-ske te podr‘ava iskazanu namjeru trajnije i u~inkovitijebrige za o~uvanje prostora.

Hrvatska komora arhitekata i in‘enjera u graditeljstvu –Razred in‘enjera geodezije, (dalje u tekstu: Razred in‘e-njera geodezije), u zastupanju interesa »ovla{tenih in‘e-njera geodezije« ~lanova Hrvatske komore arhitekata iin‘enjera u graditeljstvu, izra‘ava nezadovoljstvo u vezis normativnim rje{enjima u predmetnome zakonu, oso-

bito onima iz ~lanaka 43., 43a. i 43b., koji se izravno od-nose na poslove parcelacije »ovla{tenih in‘enjera geo-dezije«.

Razred in‘enjera geodezije podr‘ava krajnji cilj Zakona –suzbijanje i onemogu}avanje bespravne gradnje – aliocjenjuje da se isti ne mo‘e posti}i na usvojeni na~in od-nosno da parcelacija zemlji{ta putem parcelacijskogelaborata ni na koji na~in nije odlu~na odnosno ne mo‘epoticati niti omogu}avati bespravnu gradnju, s obziromda parcelacija nije u svim slu~ajevima u funkciji gradnje.

Ocjenjujemo da usvojena normativna rje{enja u citira-nim ~lancima Zakona bitno utje~u na instituciju pravavlasni{tva kao ustavnog na~ela te podredno tomu iprava nesmetanog raspolaganja nekretninama, te su usuprotnosti i s odredbama Zakona o vlasni{tvu i drugimstvarnim pravima.

Sve to proizlazi iz prethodno navedenih ~lanaka, koji naisti na~in ure|uju odnosno primjenjuju se i na kupopro-daju, darovanja dijela katastarskih ~estica unutargra|evinskog podru~ja ili na diobu suvlasni~kih zajed-nica bez namjere za gradnjom gra|evinskih objekata.

Odredbe Zakona odnose se i na mogu}e promjene oblikai povr{ine zemlji{ta nastale kupoprodajom, naslije|em,diobom suvlasni{tva, ispravljanjem nacrta, provedbompravomo}nih sudskih odluka i sl., a za {to se ne izdajelokacijska dozvola, dakle za elaborate takvih promjena uuspostavljenom zakonskom sustavu nije mogu}a ovjerani provedba {to je u suprotnosti s opredjeljenjem i nasto-janjima dr‘ave na rje{avanju i evidencijama nagomilanihvlasni~kih problema u prostoru.

Za sve navedeno, Dr‘avna geodetska uprava je aktom,klasa: 350–01/04–01/04 od 29. srpnja 2004. godine,dala uputu za postupanje svim podru~nim uredima zakatastar kao i Gradskom zavodu za katastar i geodetskeposlove Grada Zagreba.

Smatramo da predmetnu uputu treba povu}i iz primjenei hitno doraditi, s obzirom da ona bitno utje~e na egzis-tenciju struke i ne tuma~i Zakon na provediv na~in, paVas ovim putem molimo da kroz provedbene mjere inu‘na hitna tuma~enja ovih odredbi omogu}iteuskla|enje ~lanka 43. Zakona radi formiranja gra|evin-ske parcele za izgradnju objekta, a parcelacija radi diobesuvlasni{tva, kupoprodaje bez namjere izgradnje objekta(fizi~ka dioba) te svih mogu}ih postupaka odnosnopromjena za koje nije potrebna lokacijska dozvola, da sene primjenjuju usvojena zakonska rje{enja.

Smatramo da institut prava vlasni{tva, jedinstvo nek-retnine te pravo raspolaganja koje iz toga slijedi,upu}uje na nedvojbeno i neotu|ivo pravo svake osobe(vlasnika), bez obzira gdje se i u kojem podru~ju ta nek-retnina nalazila.

69

IZDVOJENE TEME

RA

ZRED

IN

@EN

JERA

GEO

DEZIJ

E

S obzirom na va‘nost spomenutog Zakona, molimo Vasda poduzmete nu‘ne mjere za pobolj{anje Zakona tenalo‘ite povla~enje danih Uputa Dr‘avne geodetskeuprave.

Isto tako, molimo Vas da geodetsku struku uklju~ite ubudu}e projekte te Vam u tom smislu stojimo na raspola-ganju.

S po{tovanjem!

Predsjednik Razreda in‘enjera geodezije Ivica Miki~i}, dipl. ing. geod., v. r.

Predsjednik KomoreVinko Penezi}, dipl. ing. arh., v. r.70


RA

ZRED

IN

@EN

JERA

GEO

DEZIJ

E

Razred in‘enjera strojarstva71


Uvodnik urednika stranice

Zbog ve}eg broja priloga u ovom broju Glasila, nijemogu}e objaviti sve predvi|ene zapisnike i priloge. Kakobi ~lanovi ipak imali informaciju o prethodnimdoga|ajima dani su izvodi iz zapisnika s okruglihstolova. Izrada nove internetske stranice Komore je predzavr{etkom, pa se nadamo da }e uskoro svi materijalibiti dostupni u cijelosti.

Nikola [olman, dipl. ing. stroj.

Izvod iz zapisnika s okruglog stola odr‘anog u Puli 18. lipnja 2004.

U nastavku okruglog stola pod to~kom Razno ~lanovi suiznijeli svoja zapa‘anja i probleme s kojima se susre}u:– potrebno je rije{iti problem nepo{tivanja Pravilnika ocijenama usluga,– raditi na pobolj{anju kvalitete projekata,– u praksi je primije}eno kako trgovci opremom nudebesplatne projekte zbog ~ega dolazi do lo{e kvalitete pro-jekata i gubitka posla projektanata koji se bave isklju~ivoprojektiranjem,– ako se ovla{teni in‘enjeri strojarstva pridr‘avaju pro-pisane cijene rada, na koji na~in rije{iti istu problema-tiku s drugim strukama koje u pravilu vode projekte,– arhitekti imaju prednost u odre|ivanju cijena usluga,{to treba mijenjati, – u Zakon o gradnji unijeti obveznu reviziju projekata iza strojarske dijelove, – poraditi na promjeni zakonske regulative kojom je na-jni‘a cijena i najpovoljnija,– kod formiranja cijene projekta moraju biti prisutne svestruke koje sudjeluju u projektu,– u dr‘avnim upravama za graditeljstvo nemazaposlenih in‘enjera strojarstva na ~emu treba poraditi,

– raditi na dobivanju stvarne cijene poslova konzaltingai nadzora,– u dr‘avnim upravama projekte ovjeravaju referentikoji nemaju znanje i iskustvo ovla{tenih in‘enjera,– definirati vrijednost rada pojedinih struka, odnosnoujedna~iti cijene,– uvrstiti brodogradnju u zakonsku regulativu te seizboriti za prava dijela struke koja se bavi bro-dogradnjom,– lobiranjem i anga‘iranjem svih ~lanova oja~ati statusin‘enjera strojarstva i njihovu prisutnost u svim segmen-tima dru{tva,– istaknut je problem neujedna~enih kriterija, u uredimauprave, kod projekata spremnika za ukapljeni plin.

Izvod iz zapisnika s okruglog stola i osniva~ke sjednice Podru~nog odbora Osijek,odr‘anih u Osijeku 24. rujna 2004.

Ad 2.

G. Donjerkovi} smatra osnivanje Podru~nog odbora Osi-jek pozitivnim pomakom u cjelokupnom radu Razreda teje ~lanovima zbora za‘elio uspje{an rad.

Na glasovanje je dao prijedlog da se za izbor predsjed-nika i ~lanova Vije}a glasuje javno {to je i jednoglasnoprihva}eno.

Ad 3.

G. Müller je prisutnima ispred Odbora Razreda predlo‘iosljede}e ~lanove za izbor u Vije}e:Iz Osje~ko-baranjske ‘upanije: Pavao KizivatIz Brodsko-posavske ‘upanije: Luka ^arapovi}Iz Vukovarsko-srijemske ‘upanije: Vladimir Smol~i}Iz Po‘e{ko-slavonske ‘upanije: Zvonko Tepe{Iz Viroviti~ko-podravske ‘upanije: Dinko Filipovi}

Nakon provedenog glasovanja jednoglasno su u Vije}ePodru~nog odbora Osijek izabrani navedeni ~lanovi.

72

Aktivnosti Razreda


RA

ZRED

IN

@EN

JERA

STR

OJA

RSTV

A

Ad 4.

G. Donjerkovi} je prisutnima ispred Odbora Razredapredlo‘io g. Josipa Müllera za predsjednika Vije}a Po-dru~nog odbora Osijek.

Nakon provedenog glasovanja jednoglasno je zapredsjednika Vije}a Podru~nog odbora Osijek izabranJosip Müller.

Ad 5.

G. Müller zahvalio se prisutnima na povjerenju te najavioi skoro odr‘avanje sjednice Vije}a. Smatra potrebnim dase i po ostalim ‘upanijama kroz rad podru~nih odborasagledava i rje{ava problematika strojarske struke, un-aprijedi suradnja s uredima dr‘avne uprave i potakne radmladih in‘enjera strojarstva.

Izvod iz zapisnika s okruglog stola odr‘anogu Dubrovniku 14. listopada 2004. (ve}i broj ~lanova Razreda prisustvovao je 6. me|unarodnom znanstveno-stru~nom savjetovanju»Energetska i procesna postrojenja«)

Program okruglog stola pod to~kom Razno nastavljen jeizlaganjima sljede}ih sudionika:

Gosp. Zvonko Mr~ela:– izvijestio je o tehnolo{kom procesu i sudjelovanjuin‘enjera strojarstva na postavljanju proizvodne plat-forme Marica,– potaknuo je pitanje upisa in‘enjera koji se bave instru-mentacijom.

Gosp. Vladimir Bizjak:– in‘enjeri strojarstva ne nalaze se u strukturama vlasti,potrebno ih je organizirati te djelovati u svim segmen-tima dru{tva, a problematiku ~elika i vode ne trebarje{avati samo Odbor Razreda ve} i svi zainteresiraniin‘enjeri strojarstva,– promicati struku putem udru‘enja i lobija,– Zakon o gradnji ne obuhva}a procesna, tehnolo{ka,energetska i ostala postrojenja,– u svijetu ~eli~ne konstrukcije izvode in‘enjeri strojar-stva (pri izradi mosta na Lonji na strani SFOR-a sud-jelovali su in‘enjeri strojarstva), a u Hrvatskoj je njihovauloga pri izradi mostova marginalizirana ili nedovoljna(Masleni~ki most nije samo pitanje betona).

Gosp. Jadranko Stilinovi}:– smatra kako u svakom projektu moraju biti zastu-pljene sve struke, a glavni projektant mora u slu~aju danisu prisutne sve struke dati obrazlo‘enje,

– u svim dr‘avnim upravama za graditeljstvo trebazaposliti in‘enjere strojarstva, {to za sada nije slu~aj,– Komora i strojarski fakulteti trebali bi obrazovati ipripremati in‘enjera strojarstva za poslove i zadatke narazini dr‘ave,– sustave elektri~ne energije in‘enjeri strojarstva i elek-trotehnike moraju sagledati zajedni~ki i u cijelosti, – problematiku upisa u Komoru treba rje{avati u surad-nji s drugim razredima i sukladno tome problematikuin‘enjera instrumentacije.

Gosp. Tihomir Rengl:– odrediti cijenu rada ovla{tenih in‘enjera strojarstvapri obavljanju tehni~kih pregleda,– smatra kako se na pe~atima ovla{tenih in‘enjera stro-jarstva ne trebaju nalaziti smjerovi kao i kod pe~atadrugih struka.

Gosp. Mario Heineman:– ne sla‘e se s na~inom provo|enja Zakona o javnojnabavi kojim se nabavlja najjeftinija oprema, te da je tre-nuta~na vlast obe}ala promjenu tog zakona,– potrebna je izrada projektnih zadataka bez mi{ljenja imije{anja investitora,– kod tehni~kih pregleda opetovano se pojavljujeuvozna oprema bez hrvatskog atesta, strojarski projektisu bez tro{kovnika, koji ~esto i nedostaju,– susre}e se s projektima hidrantske mre‘e i pro-tupo‘arne za{tite koje potpisuje in‘enjer gra|evinarstva,{to je nedopustivo.

Gosp. Miodrag Drakuli}:– potrebno je nadja~ati osobne interese te putem lobijaraditi na ja~anju struke,– promovirati strojarski fakultet,– pratiti kvalitetu izrade projekata te sankcionirati lo{eprojektante.

Gosp. Slavko D‘apo– prvi most u Zagrebu bio je zavareni most i radio ga jein‘enjer strojarstva.

Prisutni ~lanovi dali su podr{ku Odboru Razreda zadaljnji rad na kona~nom rje{avanju prava ovla{tenihin‘enjera strojarstva na projektiranje i nadzor vodovoda ikanalizacije i ~eli~nih konstrukcija, te se pozivaju svizainteresirani ~lanovi na suradnju. Potrebno je putemudru‘enja i lobija oja~ati polo‘aj i prava struke.

U Zagrebu 14. prosinca 2004. godine

Izvode iz zapisnika priredila je Smiljka Pavi}, tajnicaRazreda in‘enjera strojarstva.

73

AKTIVNOSTI RAZREDA

RA

ZRED

IN

@EN

JERA

STR

OJA

RSTV

A

Na temelju ~lanka 63. Statuta Hrvatske komorearhitekata i in‘enjera u graditeljstvu (NN br. 40/99 i112/99), Razred in‘enjera strojarstva na svojoj 4. redovi-toj Sjednici Razreda odr‘anoj 16. travnja 2004. godinedonio je

Izmjene i dopune Pravila o ustrojstvu i raduRazreda in‘enjera strojarstva

^lanak 1.

Podnaslov ispred ~lanka 5.Mijenja se i glasi:»Sudjelovanje u radu tijela Razreda i Komore«

^lanak 2.

^lanak 5., stavak 2.Mijenja se i glasi:

(2) ^lanovi Razreda kojima ~lanstvo nije u mirovanjuimaju pravo birati i biti birani u tijela Razreda i Komore.^lanovi koji su izabrani u tijela Razreda i Komore du‘nisu prisustvovati sjednicama tih tijela, aktivno sudjelovatiu njihovu radu te izvr{avati njihove odluke.

^lanak 3.


(3) Ako ~lanovi izabrani u tijela Razreda i Komoreizostanu s vi{e od 50% sjednica u jednoj godini, smatrat}e se da ne izvr{avaju svoje obveze iz stavka 2. ovog~lanka te }e se na prvoj idu}oj Sjednici Razreda, od-nosno Sjednici Odbora Razreda, predlo‘iti i izabrati novi~lanovi.

^lanak 4.

^lanak 8.Bri{e se to~ka 5.Dosada{nje to~ke 6. i 7. postaju 5. i 6.

^lanak 5.

^lanak 9.Mijenja se i glasi:

(1) Odbor Razreda ~ini dvadesetjedan (21) ~lan Razredaizabran na Sjednici Razreda, na vrijeme od 4 godine.

(2) Predsjednika Razreda, njegova zamjenika i zamjenikapredsjednika Komore, iz redova ~lanova Odbora Razreda,bira Razred na svojoj sjednici na vrijeme od dvije (2)godine, s mogu}no{}u reizbora.

(3) Mandat ~lanova drugih izabranih tijela Razreda je~etiri (4) godine, odnosno do izbora novih tijela.

^lanak 6.


(4) Odbor Razreda sastaje se na redovitim sjednicama najmanje jedanput mjese~no, osim u mjesecima srpnju ikolovozu, u pravilu najmanje 7 dana prije odr‘avanjasjednice Upravnog odbora Komore. Sjednici OdboraRazreda obvezatno prisustvuju i predstavnici Razreda uUpravnom odboru Komore i zamjenik predsjednika Ko-more, a po potrebi i predstavnici Razreda u Skup{tini Ko-more.

^lanak 7.


(1) Sjednica Razreda bira dvadesetjednog (21) ~lana uOdbor Razreda, kojima mandat traje ~etiri (4) godine.

^lanak 8.


(2) Predsjednik Razreda i njegov zamjenik biraju se iz re-dova ~lanova Odbora Razreda.

^lanak 9.


(2) Zamjenik predsjednika Komore bira se na SjedniciRazreda s mandatom od jedne (1) godine.

^lanak 10.


(4) Poziv na kandidaturu ~lanovima se upu}uje s pozi-vom na Sjednicu Razreda, u pravilu najkasnije 15 danaprije njezina odr‘avanja. Kandidature ~lanova zaprimajuse u tajni{tvu Razreda najkasnije do 5 dana prijeodr‘avanja Sjednice te se objavljuju na samoj SjedniciRazreda.

^lanak 11.

^lanak 32., stavak 3.Na kraju re~enice dodaje se:», ukoliko Odbor Razreda ne donese druga~iju odluku.«

74


RA

ZRED

IN

@EN

JERA

STR

OJA

RSTV

A

^lanak 12.


Ova pravila stupit }e na snagu kada ih odobri Upravniodbor Komore

U Zagrebu 16. travnja 2004.

Predsjednik Razredaprof. dr. sc. Petar Donjerkovi}, dipl. ing. stroj., v. r.

Upravni odbor Hrvatske komore arhitekata i in‘enjera ugraditeljstvu je na 9. sjednici, odr‘anoj 3. lipnja 2004.,odobrio Izmjene i dopune Pravila o ustrojstvu i raduRazreda in‘enjera strojarstva.

Predsjednik KomoreVinko Penezi}, dipl. ing. arh., v. r.

U Zagrebu 7. lipnja 2004.

Na temelju ~lanka 63. stavka 1. i ~lanka 65. stavka 5.Statuta Hrvatske komore arhitekata i in‘enjera u gra-diteljstvu (NN br. 40/99 i 112/99) Razred in‘enjera stro-jarstva na svojoj 04. redovitoj sjednici odr‘anoj 16.travnja 2004. godine donosi:

Izmjene i dopune Poslovnika o radu SjedniceRazreda in‘enjera strojarstva Hrvatske komore arhitekata i in‘enjera u graditeljstvu

^lanak 1.

U ~lanku 7. na kraju ~lanka dodaje se tekst:»Svaki ~lan mo‘e ostvariti pravo glasa za najvi{e dvapunomo}nika ~ije ~lanstvo nije u mirovanju.«

^lanak 2.

^lanak 15. mijenja se i glasi:

»Postupak izradbe, izmjena i dono{enja svih op}ih akata(u daljnjem tekstu: akata) pokre}e se sukladno ~lanku35. Pravila o ustrojstvu i radu Razreda in‘enjera strojar-stva.

Prijedlog za pokretanje postupka potrebno je dostavitinajkasnije 45 dana prije predvidivog dana odr‘avanjaSjednice Razreda, odnosno do zadnje sjednice OdboraRazreda prije odr‘avanja Sjednice Razreda.

^lanak 3.

U ~lanku 22. na kraju se u nastavku dodaje tekst:», a {to potvr|uju vlastoru~nim potpisom.«

^lanak 4.

U ~lanku 26:Na kraju druge re~enice bri{e se tekst:», dostavlja se u tajni{tvo Komore«

Na kraju tre}e re~enice bri{e se rije~:»Sjednice«

^lanak 5.

U ~lanku 28. na kraju ~lanka iza oznake zareza tekst semijenja:»u roku 21 dana od dana pravomo}nosti odluke.«

U Zagrebu 16. travnja 2004.

Predsjednik RazredaProf. dr. sc. Petar Donjerkovi}, dipl. ing. stroj., v. r.

75

AKTIVNOSTI RAZREDA

RA

ZRED

IN

@EN

JERA

STR

OJA

RSTV

A

Informacije o stru~nim djelatnostima projektiranja i nadzora strojarskih ~eli~nih konstrukcija

Kako se rasprava o stru~nim djelatnostima projektiranja inadzora strojarskih ~eli~nih konstrukcija na razini Ko-more vodi ve} du‘e vrijeme, htio bih navesti neke zabo-ravljene ~injenice:1. polaganje stru~nog ispita strojarske struke2. prijedlog promjena Statuta HKAIG-a

Ad 1.

Prema Pravilniku o programu i na~inu polaganja stru~nihispita za obavljanje odre|enih poslova u izgradnji ob-jekata (NN 23/1989, strana 477.), koji je jo{ na snazi, udodatku ISPITNI PROGRAM stoji:

To~ka 4.: »Kandidati sedmog stupnja stru~ne spremeosim gradiva iz to~ke 3. ovog ispitnog programa trebajupoznavati detaljnije tehni~ke normative i druge propisekoji se odnose na na~in gra|enja i kvalitetu radova i ma-terijala ovisno o u‘em podru~ju struke koju odabere kan-didat i to za: arhitektonsku... gra|evinsku… elektroteh-ni~ku… i

strojarsku struku: 1. energetika2. tla~ne posude3. procesna industrija4. instalacije5. konstrukcije.«

[to treba znati za podru~je 5. konstrukcije, navedeno jeu Uputama za polaganje stru~nog ispita strojarskestruke, poglavlje E) Konstrukcije:– Pravilnik o tehni~kim normativima za nosive ~eli~nekonstrukcije– Tehni~ki propisi o kvaliteti zavarenih spojeva za nosive~eli~ne konstrukcije– Tehni~ki propisi za pregled ispitivanja nosivih ~eli~nihkonstrukcija

– Tehni~ki propisi za lake ~eli~ne gra|evine kod nosivih~eli~nih konstrukcija– … itd.

Ad 2.

Na sjednici Upravnog odbora HKAIG-a u travnju 2002.godine usugla{en je tekst Izmjena i dopuna StatutaHKAIG-a. Za Razred in‘enjera strojarstva usvojena jepromjena ~l. 23. (djelatnosti s detaljnijim opisom).

(2) Stru~na djelatnost ovla{tenih in‘enjera strojarstvaobuhva}a:1. Strojarsko-energetska postrojenja …2. Skladi{tenje i transport kapljevina i plinova … 3. Strojarske instalacije i oprema u gra|evinama … 4. Tehnolo{ka (procesna) postrojenja …5. ^eli~ne konstrukcije

Ova stru~na djelatnost obuhva}a sve strojarske ~eli~nekonstrukcije, uklju~ivo za{titu od korozije, kao {to su~eli~na konstrukcija tehnolo{ko-energetske opreme,~eli~ni cijevni mostovi, razna ovje{enja i sli~no. Uklju~enisu i ~eli~ni spremnici, kolone, dimnjaci, bunkeri i silosi.

Iz navedenog je vidljivo da te djelatnosti nisu zane-marive i sporadi~ne za strojare te da je ve} postignut do-govor na razini Upravnog odbora Komore nakon velikogbroja odr‘anih sastanaka prije 2002. godine.

U Zagrebu 18. studenoga 2004.

Predsjednik Odbora za informiranje Nikola [olman, dipl. ing. str. (252), v. r.

76

Izdvojene teme


RA

ZRED

IN

@EN

JERA

STR

OJA

RSTV

A

Pismo predsjednika Razreda predsjedniku Komore Davoru Pavlovi}u

Broj: slu‘benoU Zagrebu 31. o‘ujka 2004.

Po{tovani gospodine Pavlovi}!

Sukladno odlukama donesenim na 3. sjednici Razredain‘enjera strojarstva odr‘anoj 11. travnja 2003., 2. sjed-nici Odbora Razreda in‘enjera strojarstva odr‘anoj 19.rujna 2003. i 6. sjednici Odbora odr‘anoj 3. o‘ujka 2004.,molimo Vas za pokretanje postupka arbitra‘e radi defini-ranja podru~ja djelatnosti ovla{tenog in‘enjera strojar-stva prema ste~enom akademskog statusu iz podru~jastrojarstva, a sukladno opisima stru~nih djelatnosti u pri-jedlogu Statuta HKAIG-a koji je i prihva}en na 26. sjed-nici Upravnog odbora odr‘anoj 21. velja~e 2002.

Rje{enje ove problematike vidim u konzultacijamastru~njaka i znanstvenika s arhitektonskih, gra|evinskih istrojarskih fakulteta Hrvatskih sveu~ili{ta te predla‘emraspravu na temu:

Podru~ja djelatnosti ovla{tenih in‘enjera arhitekture,gra|evinarstva i strojarstva u graditeljstvu u slijede}im»spornim« stru~nim pitanjima:

– Hidrauli~ki sustavi i razvodi kapljevina i plinova (sus-tavi vodovoda i kanalizacije),– Kolone i rezervoari; projekti, prora~uni, konstrukcija iizrada,– Dizalice i metalne konstrukcije; prora~uni, projekti iizrada.

Smatram kako u raspravu treba uklju~iti:1. predstavnike Ministarstva za{tite okoli{a, prostornogure|enja i graditeljstva,2. predstavnike Ministarstva znanosti, obrazovanja i{porta,3. predstavnike sveu~ili{ta: dekane i prodekane za nas-tavu arhitektonskih, gra|evinskih i strojarskih fakultetau Hrvatskoj te istaknute profesore fakulteta u »spornim«stru~nim djelatnostima koje }e delegirati fakulteti.

U raspravu tako|er uklju~iti predstavnike Komore:– istaknute stru~njake u navedenim stru~nim djelat-nostima,– predsjednike razreda arhitekata, gra|evinarstva i stro-jarstva,– predsjednika Komore i zamjenike predsjednika Komore.

Predla‘em sljede}e materijale za raspravu:1. nastavne planovi i programe sveu~ili{nih studijaarhitekture, gra|evinarstva i strojarstva,

2. opis stru~nih smjerova ovla{tenih in‘enjera strojar-stva u prijedlogu Statuta HKAIG-a koji je prihva}en nasjednici Upravnog odbora odr‘anoj 21. velja~e 2002.

S po{tovanjem!

Predsjednik Razreda in‘enjera strojarstvaprof. dr. sc. Petar Donjerkovi}, dipl. ing. stroj., v. r.

Pismo predsjednika Razreda ministrici za{titeokoli{a, prostornog ure|enja i graditeljstva

Broj: slu‘benoU Zagrebu 26. listopada 2004.

Idejno rje{enje i lokacijska dozvola

Po{tovana gospo|o Ministrice!

Razred in‘enjera strojarstva Hrvatske komore arhitekatai in‘enjera u graditeljstvu s iznena|enjem je primioOdluku Hrvatskoga sabora o progla{enju Zakona oizmjenama i dopunama Zakona o prostornom ure|enju(NN 100/04) koji je donesen bez usugla{avanja s Ko-morom, a posebice ~l. 16.

Do sada su idejno rje{enje za izdavanje lokacijske doz-vole mogli raditi in‘enjeri svih struka, a novim jeizmjenama Zakona o prostornom ure|enju to pravo danosamo diplomiranim in‘enjerima arhitekture, gra|evinar-stva i in‘enjerima arhitekture, ovisno o zahvatu u pros-toru.

Donesene izmjene i dopune navedenog zakona nepri-hvatljive su kod gra|evina kao {to su procesna, naftna,energetska, prehrambena i dr. postrojenja, rasklopi{ta,mjerne regulacijske postaje, spremi{ta i tome sli~no.

Razred in‘enjera strojarstva smatra kako svako idejnorje{enje kao i glavni/izvedbeni projekt mora sadr‘avati,ovisno o zahvatu u prostoru, vi{e djelova izra|enih postrukama, s prikazima izvora opasnosti glede zaga|enja,otrovnosti i po‘ara, temeljem kojih se izdaju posebniuvjeti. Neprihvatljivo je da ovla{teni in‘enjeri elektro-tehnike i strojarstva mogu raditi glavni/izvedbeni pro-jekt, ili njihove djelove, ovisno o vrsti zahvata u prostoru,a ne mogu raditi idejno rje{enje ni‘eg stupnja razrade.

Sukladno navedenom, molimo Vas za ‘urnu dopunu~lanka 16. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona oprostornom ure|enju, na na~in da idejno rje{enje zaizdavanje lokacijske dozvole, ovisno o zahvatu u pros-toru, mogu raditi svi ovla{teni arhitekti i in‘enjeri.

77

IZDVOJENE TEME

RA

ZRED

IN

@EN

JERA

STR

OJA

RSTV

A

Radi skra}enja postupka izdavanja lokacijske dozvolepredla‘emo sljede}e:1. izdavanje lokacijske dozvole konferencijski po uzoruna gra|evinsku i uporabnu dozvolu,2. za dogradnje, rekonstrukcije i sl. ve} izgra|enih postro-jenja sukladno GUP-u i PUP-u za istu vrstu proizvodnjenije potrebno ponovo izdavati lokacijske uvjete i dozvole, 3. valjanost lokacijske dozvole pove}ati na pet godina,4. isto tijelo graditeljstva koje je izdalo lokacijsku doz-volu mora provesti postupke izdavanja gra|evinske i upo-rabne dozvole, a ne mijenjati ovlasti.

Na taj na~in prikupljanje dozvola ne bi vi{e trajalo od{est do dvanaest mjeseci, a pribli‘ili bi regulativupredizbornom obe}anju o agencijskom pribavljanju doz-vola za poduhvat, tj. investitor bi isho|enje dozvolaobavljao na istoj adresi.

Radi prikaza neu~inkovitosti tijela graditeljstva na-vodimo sljede}e primjere:

1. Silos ~a|e TK–48210 (500 m) u tvorni~kom krugu

Prvu lokacijsku dozvolu za navedeni zahvat u prostoru,klasa UPI–361–06/96–01/9, urbroj: 2176–04/2–01–95–2, Petrokemija d. d. dobila je 29. sije~nja 1996. (preslik uprivitku). Na uvjete iz lokacijske dozvole pribavljene su isuglasnosti. Zbog prestanka valjanosti lokacijske dozvoleupu}en je ponovo zahtjev DL/RL–42/04 22. travnja 2004.(preslik u privitku). Nova lokacijska dozvola dobivena jenakon vi{e od ~etri mjeseca, klasa: UPI–05/04–01/24, ur-broj:2176–07–02–04–10 od 27. kolovoza 2004. (presliku privitku)

2. Rekonstrukcija skladi{ta sirove gline u tvorni~komkruguZahtjev za izdavanje lokacijske dozvole Petrokemija d. d.zatra‘ila je pismom JH/RL–03/03 20. sije~nja 2003., alokacijska dozvola dobivena je 1. rujna 2003., klasa UPI–361–06/03–01/7, urbroj: 2176–07–02–03–9.

Napominjemo kako je rije~ o nadstre{nici postoje}eg od-lagali{ta sirove gline s tri rasvjetna tijela, a tra‘eno je de-set, uglavnom nepotrebnih posebnih uvjeta, klasa UPI–361–06/03–01/7, urbroj: 2176–07–02–03–4 od 16.travnja 2003. (preslik u privitku) te je lokacijska dozvoladobivena tek nakon sedam mjeseci.

S po{tovanjem!

Zamjenik predsjednika KomoreAnton Pinjuh, dipl. ing. stroj., v. r.

Predsjednik Razreda in‘enjera strojarstvaprof. dr. sc. Petar Donjerkovi}, dipl. ing. stroj., v. r.

Dostavljeno:Vinku Penezi}u, dipl. ing. arh., predsjedniku Komore^lanovima Upravnog odbora Komore

78


RA

ZRED

IN

@EN

JERA

STR

OJA

RSTV

A

Razred in‘enjera elektrotehnike79


Uvodnik urednika stranice

Pred vama je jo{ jedan broj Glasila, posljednji u ovojgodini. U njemu je iz rada na{eg Razreda izabrano ononajva‘nije iako je bilo jo{ interesantnih materijala(izostavljeno je i Izvje{}e predsjednika Razreda o radu uproteklom razdoblju). Sve to i jo{ mnogo vi{e }ete mo}ividjeti na na{oj novoj i modernoj web stranici ~iju punufunkcionalnost uskoro o~ekujemo.

Sve ~lanove, zadovoljne ili ne, pozivamo na punu surad-nju i aktivno uklju~enje u rad svih na{ih odbora.

Javite se nam se na e-adresu: elektricari�hkaig.hr!

Urednik stranica Razreda in‘enjera elektrotehnike Mirko Pupi}, dipl. ing. el.

Zapisnik s osniva~ke sjednice Zbora Podru~nog odbora Pula i s okruglog stola

Osniva~ka sjednica Podru~nog odbora Razreda in‘enjeraelektrotehnike za podru~je Istarske ‘upanije i okrugli stolodr‘ani su 18. lipnja 2004. godine u Domu hrvatskihbranitelja, Leharova 1, Pula.

Osniva~ka sjednica Podru~nog odbora Razreda in‘enjeraelektrotehnike za podru~je Istarske ‘upanije po~ela je u11.10 sati.

Bilo je prisutno 16 ~lanova Odbora Razreda in‘enjeraelektrotehnike i 25 ~lanova Razreda in‘enjera elektro-tehnike s podru~ja Istarske ‘upanije.

I. DNEVNI RED OSNIVA^KE SJEDNICE PODRU^NOG ODBORA

1. Izbor zapisni~ara2. Uvodna rije~ predsjednika Razreda in‘enjera elektro-tehnike

3. Usvajanje dnevnog reda4. Izbor Vije}a Podru~nog odbora (bira se pet ~lanova) 5. Izbor sjedi{ta ureda Podru~nog odbora 6. Razno

Ad 1.

Zapisnik vodi tajnica Razreda Maja Dubravec Lazi}.

Ad 2.

Predsjednik Razreda in‘enjera elektrotehnike, gospodinZdravko Pilek, pozdravio je ~lanove Razreda i zahvalio imna odazivu. Zatim je predstavio prisutne ~lanove OdboraRazreda, zahvalio se doma}inima gospodinu VladimiruRojni}u i gospodinu Ratku Klari}u i pozvao ih da se prik-lju~e Radnom predsjedni{tvu.

Predsjednik je naglasio da je Odbor Razreda radi una-pre|enja rada Razreda uz suglasnost Upravnog odboraKomore, donio odluku o osnivanju podru~nih odbora uosam centara te je u Puli organizirana prva osniva~kasjednica Podru~nih odbora Razreda in‘enjera elektro-tehnike.

Podjela po ‘upanijama je napravljena po uzoru na pod-jelu kakvu ima Razred arhitekata koji je ve} osnovaosvoje podru~ne odbore.

Ad 3.

Dnevni red osniva~ke sjednice Podru~nog odbora jedno-glasno je usvojen.

Ad 4.

U skladu s ~lankom 18. Pravila o ustrojstvu i raduRazreda, ako je s podru~ja izabran ~lan Odbora Razredain‘enjera elektrotehnike, tada on automatizmom postajepredsjednik Vije}a Podru~nog odbora.

80

Aktivnosti podru~nih odbora


RA

ZRED

IN

@EN

JERA

ELE

KTR

OTE

HN

IKE

Na prijedlog gospodina Pileka za predsjednika Vije}aPodru~nog odbora Istarske ‘upanije izabran je gospodinRATKO KLARI], dipl. ing. el. iz Buzeta.

^lanovi Odbora Razreda iz Istarske ‘upanije, g. RatkoKlari} i g. Vladimir Rojni} nakon razgovora s ovla{tenimin‘enjerima s podru~ja @upanije predlo‘ili su pet ~lanovaVije}a Podru~nog odbora

1. DAVORIN CUKON, dipl. ing. el., Medulin2. MARIO LUK[I], ing. el., Pula3. BRUNO MATIJA[I], dipl. ing. el., Pazin4. NIKOLA SVI^AROVI], dipl. ing. el., Pula5. ALOJZ [AJINA, dipl. ing. el., Pazin

Predlo‘eni kandidati jednoglasno su izabrani za ~lanoveVije}a Podru~nog odbora Istarske ‘upanije.

Gospodin VLADIMIR ROJNI], ing. el., Pula, na temelju~lanka 19. stavka 1. Pravila o ustrojstvu i radu Razreda,postaje ~lan Vije}a Podru~nog odbora automatizmomkao ~lan Odbora Razreda s tog podru~ja.

Predsjednik Razreda gospodin Pilek, ~estitao je ~lanovi-ma na izboru i naglasio va‘nost da su ljudi voljni raditivolonterski i na taj na~in unaprijediti rad Razreda i Ko-more.

Predsjednik Vije}a podru~nog odbora gospodin RatkoKlari} je odr‘ao kratki pozdravni govor. Izrazio je zado-voljstvo zbog organiziranja Podru~nog odbora koji }e bitibolja spona s Komorom u ~ijem radu ima punoproblema. Rad ovog Vije}a ne}e i ne smije biti formalan.

Ad 5.

Gospodin Klari} je predlo‘io da sjedi{te ureda Podru~nogodbora bude u Puli, jer iako je u Pazinu sjedi{te Istarske‘upanije, Pula je sredi{te Istre, ima potencijale i resurse iu njoj se nalaze dijelovi upravljanja.

Prijedlog je jednoglasno prihva}en te je sjedi{te uredaPodru~nog odbora Istarske ‘upanije u Puli.

Gospodin Klari} je pozvao ~lanove da poku{aju na}i pros-tor za odr‘avanje sastanaka Vije}a i Zbora Podru~nog od-bora. Predlo‘io je da ~lanovi koji su zaposleni u HEP-uprovjere je li mogu}e da im HEP ustupi prostor za sas-tanke.

Osniva~ka sjednica Podru~nog odbora zavr{ila je s radomu 11,45 sati.

Stanka: 15 minuta

Nastavak: Okrugli stol u 12,00 sati

II. DNEVNI RED OKRUGLOG STOLA

1. Izvje{taj o radu HKAIG-a i radu Razreda in‘enjeraelektrotehnike (u prilogu)2. Rasprava po Izvje{taju o radu HKAIG i Razreda in‘en-jera elektrotehnike i dono{enje zaklju~aka po obavljenojraspravi3. Razno

Ad 1.

Predsjednik Razreda in‘enjera elektrotehnike, gospodinZdravko Pilek, pozdravio je po~asne goste: gospodina Ti-homira \uguma iz Hrvatskih telekomunikacija (umjestogospodina Ivana Perkovi}a), a umjesto gospodina DavoraMi{kovi}a tvrtku Hrvatska elektroprivreda predstavljagospodin Silvano Drandi}.

Kako bi ostalo vi{e vremena za razgovor, pitanja i prijed-loge, ~lanovima je uz poziv dostavljeno pismeno izvje{}eo radu Razreda u razdoblju od odr‘avanja sjedniceRazreda in‘enjera elektrotehnike 27.03.2004. do10.06.2004.

Ad 2.

Gospodin Giuliano Lorencin postavio je pitanje kada }ebiti prevedene norme i od kojeg datuma se morajupo~eti primjenjivati certifikati o sukladnosti.

Odgovorio je gospodin Pilek koji s Dr‘avnim zavodom zanormizaciju i mjeriteljstvo vodi pregovore o prevo|enjunorma. Naveo je pet zakona koji su zamijenili Zakon omjeriteljstvu, i u njima je navedeno {to treba certificirati.Naknadno }e biti doneseni zakoni koji su va‘ni za in‘en-jersku struku, pa se trenutno struka nalazi u procjepu. U»Narodnim novinama« }e biti objavljene norme koje seodnose na drugu skupinu proizvoda. Gospodin Pilek jeiznio svoja iskustva na temelju kojih inzistira da dobijecertifikaciju za sve proizvode.

Razred je kupio set normi iz podru~ja niskog napona naengleskom jeziku, kao i set normi iz gromobranskih in-stalacija tj. za{tite od munje, na hrvatskom jeziku.

Trenutno se vode pregovori o prijevodu navedenih normii o cijeni po kojoj }e na{i ~lanovi mo}i kupiti te norme.Pokrenut je postupak prevo|enja normi i o~ekujemopripremljen ugovor o prevo|enju i distribuciji navedenihnormi. Minimalni cilj je da svaki na{ ~lan dobije baremdeset puta jeftinije normu nego {to je njezina sada{njacijena. Umjesto uveza u knjige puno je povoljnija cijenaako norme budu na CD-u.

Gospodin Pilek pozvao je ~lanove koji imaju vremena,znanja i koji to ‘ele da se uklju~e u izradu tehni~kih pro-pisa. Naveo je primjer in‘enjera u Sloveniji koji su u jo{lo{ijoj situaciji od na{ih, pa su na zajedni~kom sastankupredlo‘ili suradnju slovenske i hrvatske komore naprevo|enju norma.

81

AKTIVNOSTI PODRU^NIH ODBORA

RA

ZRED

IN

@EN

JERA

ELE

KTR

OTE

HN

IKE

Na upit gospodina Josipa Orli}a u vezi visine ~lanarineodgovorio je gospodin Branimir Gali koji vodi Posebni od-bor za financije Razreda i ~lan je Povjerenstva zapra}enje i racionalizaciju rashoda Komore.

Tre}ina iznosa od upisnina i ~lanarina prebacuje se nara~un Komore za rad zajedni~kih slu‘bi, tre}ina sred-stava odlazi na obavezno osiguranje ~lanova te samo dioostaje na ra~unu Razreda za redovito poslovanje. Svi~lanovi Odbora Razreda rade volonterski te se do{lo dozaklju~ka da neke du‘nosti treba profesionalizirati, kakobi se pobolj{ao rad Komore.

Gospodin Mario Luk{i} je ~lan uredni~kog odbora za web

stranicu Razreda i ~esto sudjeluje u raspravama naforumu i na redovitim sjednicama Razreda. Pozdravio jegoste iz Odbora Razreda kao i svoje kolege iz Istarske‘upanije te je pitao za{to je potrebno tako puno vre-mena da se ponovo aktiviraju web stranice Komore. Sma-tra da bi Zakon o nabavi usluga trebalo odvojiti odnabave roba, jer naglasak treba biti na kvaliteti, a ne nacijeni. Naveo je problem elektronskog projekta koji jepostao moda, a ne alat {to bi trebao biti.

Na upit ~lana u vezi cjenika usluga odgovorio jepredsjednik Posebnog odbora za izradu cjenika usluga,gospodin Vladimir Rojni}. Odbor je usmjerio rad na trizada}e: povisiti cijene nadzora u odnosu na cijenu pro-jekta; prikupiti dovoljno novca kako bi se mogla pripre-miti izmjena cjenika koju treba potvrditi Skup{tina Ko-more i Ministarstvo; animirati ~lanove da po{aljuanketni list kako bi se napravila baza podataka o pos-totku udjela elektri~nih instalacija u tro{kovima gradnje.Problem je {to jedan dio tvrtki po{tuje samo Zakon ojavnoj nabavi, ali ne i Zakon o Komori. Prema mi{ljenjugospodina Josipa Orli}a, u rad povjerenstava kojaraspisuju javne natje~aje trebaju biti uklju~ene i osobetehni~kih struka.

Gospodin Pilek je spomenuo da je u razgovorima s Mini-starstvom financija usugla{en zakon, ali jo{ nije ob-javljen u »Narodnim novinama«.

Na upit Davorina Cukona ima li u praksi me|usobnih pri-java ovla{tenih in‘enjera zbog damping cijena i koje susankcije, odgovorio je stegovni tu‘itelj gospodin RatkoKlari}. Stegovni postupak se pokre}e za te‘e povrededu‘nosti, a na temelju prijave koja ne mo‘e biti an-onimna. Sankcija mo‘e biti zabrana rada do jednegodine ili nov~ana kazna do 5.000,00 kn. Ako optu‘banije dobro pripremljena, prijava mo‘e propasti zbog for-malnih pogre{aka. Ne mo‘e se procesuirati tvrtka akozaposlena osoba nije ~lan Komore. Osim stegovnim pos-tupcima zbog nepo{tivanja cjenika usluga Komore, ste-govna tijela su zatrpana i predmetima zbog nepo{tivanjaKodeksa strukovne etike i sli~no.

Ad 3.

Na kraju je predsjednik Razreda gospodin Pilek zahvalioprisutnima {to su se odazvali pozivu i prisustvovali ovomskupu.

Okrugli stol zavr{io je u 13,30 sati.

Predsjednik Razreda in‘enjera elektrotehnikeZdravko Pilek, dipl. ing. el., v. r.

Zapisnik vodila:Maja Dubravec Lazi}, ing.arh., v. r.

Zagreb, 24. lipnja 2004. godine

Zapisnik s osniva~ke sjednice Zbora Podru~nog odbora Vara‘din i s okruglog stola

Osniva~ka sjednica Podru~nog odbora Razreda in‘enjeraelektrotehnike za podru~je Vara‘dinske, Me|imurske,Bjelovarsko-bilogorske, Koprivni~ko-kri‘eva~ke i Krapin-sko-zagorske ‘upanije i okrugli stol odr‘ani su 22. lis-topada 2004. godine, u Vije}nici Fakulteta organizacije iinformatike u Vara‘dinu, Pavlinska 2.

Osniva~ka sjednica Podru~nog odbora Razreda in‘enjeraelektrotehnike za podru~je Vara‘dinske, Me|imurske,Bjelovarsko-bilogorske, Koprivni~ko-kri‘eva~ke i Krapin-sko-zagorske ‘upanije po~ela je u 11 sati i 15 minuta.

Bilo je prisutno 15 ~lanova Odbora Razreda in‘enjeraelektrotehnike i 26 ~lanova Razreda in‘enjera elektro-tehnike s podru~ja Vara‘dinske, Me|imurske, Bjelovar-sko-bilogorske, Koprivni~ko-kri‘eva~ke i Krapinsko-zagorske ‘upanije te jedan ~lan u mirovanju.

I. DNEVNI RED OSNIVA^KE SJEDNICE PODRU^NOG ODBORA

1. Uvodna rije~ predsjednika Razreda in‘enjera elektro-tehnike2. Usvajanje dnevnog reda3. Izbor Vije}a Podru~nog odbora (bira se pet ~lanova) 4. Izbor sjedi{ta ureda Podru~nog odbora 5. Razno

82


RA

ZRED

IN

@EN

JERA

ELE

KTR

OTE

HN

IKE

Ad 1.

Predsjednik Razreda in‘enjera elektrotehnike, gospodinZdravko Pilek, pozdravio je ~lanove Razreda i zahvalio imse na odzivu. Zatim je predstavio prisutne ~lanove Od-bora Razreda i zahvalio se doma}inu, gospodinuMiljenku Rodeku.

Odbor Razreda je radi unapre|enja rada Razreda, a uzsuglasnost Upravnog odbora Komore i redovite SjedniceRazreda in‘enjera elektrotehnike, donio odluku o osni-vanju podru~nih odbora u osam centara. Prvi Podru~niodbor Razreda in‘enjera elektrotehnike osnovan je u Puliza podru~je Istarske ‘upanije.

Ad 2.

Dnevni red osniva~ke sjednice Podru~nog odbora jedno-glasno je usvojen.

Ad 3.

U skladu s ~lankom 18. stavkom 3. Pravila o ustrojstvu iradu Razreda, ako je s podru~ja izabran ~lan OdboraRazreda in‘enjera elektrotehnike, tada on automat-izmom postaje predsjednik Vije}a Podru~nog odbora.

Na prijedlog gospodina Pileka za predsjednika Vije}a Po-dru~nog odbora Vara‘dinske, Me|imurske, Bjelovarsko-bilogorske, Koprivni~ko-kri‘eva~ke i Krapinsko-zagorske‘upanije izabran je gospodin mr. sc.MILJENKO RODEK,dipl. ing. el., Vara‘din.

Gospodin DARKO KOMPARI, dipl. ing. el., kao ~lan Od-bora Razreda s tog podru~ja po mjestu zaposlenja, te-meljem ~lanka 19. stavka 1. Pravila o ustrojstvu i raduRazreda in‘enjera elektrotehnike, automatizmom postaje~lan Vije}a Podru~nog odbora.

Gospodin @elimir Gongola koji po mjestu stanovanja pri-pada Krapinsko-zagorskoj ‘upaniji za ~lana Vije}a iz te‘upanije predlo‘io je gospodina Stjepana Pavli{u; gospo-din Darko Kompari je predlo‘io gospodina @eljka Crno-gorca da predstavlja Bjelovarsko-bilogorsku ‘upaniju igospodina Krunoslava Novaka da predstavlja Ko-privni~ko-kri‘eva~ku ‘upaniju; a gospodin MiljenkoRodek predlo‘io je gospodina Stanislava Petraca izMe|imurske ‘upanije i gospodina Tihomira Sajka izVara‘dinske ‘upanije.

Kod izbora kandidata predlagatelji su se rukovodili krite-rijima da su in‘enjeri mladi i aktivni te da su zaposleni unovim tvrtkama.

Gospodin Tomislav Ivanek predlo‘io je gospodinaDra‘ena Ko{ira kao drugog kandidata iz Vara‘dinske‘upanije.

Predsjednik Razreda dao je na glasovanje predlo‘enekandidate te su za ~lanove Vije}a Podru~nog odbora jed-noglasno izabrani gospodin Crnogorac, gospodinKrunoslav Novak, gospodin Stjepan Pavli{a i gospodinStanislav Petrac.

Za predstavnika Vara‘dinske ‘upanije gospodin TihomirSajko dobio je 17 glasova, a gospodin Dra‘en Ko{ir 11glasova te je ve}inom glasova izabran gospodin Sajko.

Vije}e Podru~nog odbora Razreda in‘enjera elektro-tehnike Vara‘dinske, Me|imurske, Bjelovarsko-bilogor-ske, Koprivni~ko-kri‘eva~ke i Krapinsko-zagorske‘upanije sastoji se od sljede}ih ~lanova:

1. mr. sc. MILJENKO RODEK, dipl. ing. el., Vara‘din –predsjednik Vije}a2. DARKO KOMPARI, dipl. ing. el., Koprivnica – ~lan Od-bora Razreda in‘enjera elektrotehnike3. mr. sc. TIHOMIR SAJKO, dipl. ing. el., Vara‘din4. STANISLAV PETRAC, ing. el., Kotoriba5. mr. sc. @ELJKO CRNOGORAC, dipl. ing. el., Bjelovar6. KRUNOSLAV NOVAK, dipl. ing. el., Koprivnica7. STJEPAN PAVLI[A, ing. el., Veliko Trgovi{}e

Predsjednik Razreda, gospodin Pilek, ~estitao je izabra-nim ~lanovima i po‘elio im da du‘nost na koju su iza-brani obavljaju savjesno te da se odazivaju sastancimaVije}a i Zbora.

Ad 4.

Za sjedi{te Podru~nog odbora Vara‘dinske, Me|imurske,Bjelovarsko-bilogorske, Koprivni~ko-kri‘eva~ke i Krapin-sko-zagorske ‘upanije jednoglasno je izabran gradVara‘din.

Gospodin Miljenko Rodek zahvalio je na izboru zapredsjednika Vije}a Podru~nog odbora, pozdravio je sveprisutne i naglasio da je temeljni smisao podru~nog od-bora da se ~lanovi me|usobno bolje upoznaju i sura|ujute da se razina odlu~ivanja spusti u bazu.

Trenutno Zbor ima 129 ~lanova, a sastanke Vije}a iZbora nastojat }e organizirati i u drugim ‘upanijama,kako bi se ~lanovi odazivali u {to ve}em broju.

Ad 5.

G. Pilek je naglasio va‘nost komuniciranja me|u~lanovima kod dono{enja odluka o upisu novih ~lanovau Komoru, jer }e se tra‘iti mi{ljenje ~lanova koji poznajukandidata zainteresiranoga za upis u Komoru. Komora jetrenutno jedina u dr‘avi koja brine za projektante i borise za bolje uvjete rada.

Osniva~ka sjednica Podru~nog odbora zavr{ila je s radomu 11,50 sati.

Stanka: 15 minuta

Nastavak: Okrugli stol u 12,00 sati

83


RA

ZRED

IN

@EN

JERA

ELE

KTR

OTE

HN

IKE

II. DNEVNI RED OKRUGLOG STOLA

1. Izvje{taj o radu HKAIG-a i radu Razreda in‘enjeraelektrotehnike (RIE) – u prilogu2. Rasprava po Izvje{taju o radu HKAIG-a i RIE idono{enje zaklju~aka po obavljenoj raspravi3. Razno

Ad 1.

Gospodin Rodek je u svojstvu doma}ina skupa pozdravioprisutne ~lanove Komore i po~asne goste koji su se odaz-vali pozivu: gospodina Damira Meja{a iz Gradskog po-glavarstva, umjesto gospodina ^ehoka te gospodinaHu|eka umjesto gospodina Sabatija koji se ispri~ao una-prijed dogovorenim obavezama. G|a. Mila @eljeznjakpredstavlja HEP ^akovec umjesto gospodina Orlovca. IzRazreda in‘enjera strojarstva pozivu su se odazvalipredsjednik Razreda dr. sc. Petar Donjerkovi} i ~lan Od-bora, gospodinTomislav Tkal~i}.

Predstavnik Fakulteta organizacije i informatike je u imeuprave Fakulteta pozdravio prisutne i izrazio nadu ubudu}u uspje{nu suradnju.

Skup su pozdravili gospodin Tomislav Tkal~i} uznapomenu da }e Razred in‘enjera elektrotehnike iRazred in‘enjera strojarstva suradnjom lak{e do}i docilja te gospodin Meja{ ispred Gradskog poglavarstva.

Zatim je gospodin Rodek predao rije~ predsjednikuRazreda in‘enjera elektrotehnike, gospodinu ZdravkuPileku, koji je pozdravio skup i naglasio da je ~lanovimauz poziv dostavljeno pismeno izvje{}e o radu HKAIG-a iRazreda u razdoblju od odr‘avanja sjednice RIE27.03.2004. do 22.10.2004. da bi ostalo vi{e vremena zarazgovor, pitanja i prijedloge. U me|uvremenu je Komoraobjavila javni natje~aj za kupovinu poslovnog prostora teje pokrenut dogovor s ministricom da se unaprijedi i de-finira suradnja Komore i MZOPUG-a. Svi razredi su izraz-ili ‘elju za ve}om autonomijom Razreda.

Ad 2.

Predsjednik Razreda otvorio je raspravu.

G. Tomislav Ivanek, dipl. ing. el. (649), iako je ve} ranijebio na okruglim stolovima, nije sudjelovao u raspravi, pasada moli da Komora za{titi ovla{tene in‘enjere od pri-tiska da moraju polagati ispit za{tite na radu.

Postavio je pitanje za{to Komora nije sama pribavilapotvrde HZMO-a da ~lanovi ne moraju gubiti vrijeme.Smatra da je zna~aj elektroin‘enjera u dru{tvu velik alinisu priznati niti ne nastupaju marketin{ki dovoljno jako,pa tako ni ovaj skup nije medijski pokriven. Predla‘e dase napravi evidencija projekata, zbirka propisa, provjerapla}anja PDV-a dr‘avi te da Komora izgradi Dom in‘enje-

ra u Zagrebu kojeg bi projektirali ~lanovi Komore.Predla‘e da se otvoreno razgovara o projektiranjuopreme i dobivanju provizije. Predlo‘io je da se u Minis-tarstvu i Inspektoratu odrede osobe za kontakt s~lanovima Komore. Pozdravio je odr‘avanje okruglihstolova i pozvao ~lanove na neformalne susrete uKri‘evce.

G. Pilek je odgovorio da je povodom obilje‘avanja DanaKomore odlu~eno da se medijski osmisli predstavljanjeKomore. Poziv na dostavu potvrda HZMO-a dostavljen je~lanovima radi obnove licencije, ali se navedene potvrdeizdaju isklju~ivo na osobni zahtjev zaposlenog. Razredin‘enjera elektrotehnike dao je prijedlog da na web stra-nici Komore budu objavljene tablice u koje bi projektantupisivao svoje ugovore. Zbirku propisa nije mogu}eizdati jer jo{ nema propisa, ali }e Razred u suradnji sElektrotehni~kim dru{tvom za svoje ~lanove poku{ati or-ganizirati seminare. Intencija da se s pe~ata izbri{e nazivtvrtke zasad nije dobrodo{la, jer projektant mora bitizaposlen u tvrtci 8 sati dnevno te je pe~at s tvrtkom kon-trola »rada na crno«. Razred je Komori predlo‘io i na~inprovjere pla}anja poreza. Kodeksom je provizija zabran-jena, ali se u praksi doga|a i ne mo‘e se kontrolirati.Monta‘er i serviser opreme sudionici su u procesu grad-nje ali ni~im nisu definirani.

G. Ratko Klari} je u vezi uzimanja provizije pojasnio daje ~lankom 82. to~kom 20. Statut definirana te‘apovreda du‘nosti koja se stegovno procesuira.

G. Stjepan Pavli{a, ing. el. (296), zahvalio je na danompovjerenju i izboru u Vije}e Podru~nog odbora. Komenti-rao je problem vakuuma izme|u normi i propisa. Kao~lan Povjerenstva za izradu Statuta naveo je problemeizme|u gra|evinara i arhitekata te gra|evinara i strojara.

Prema mi{ljenju g. Tomislava Ivaneka, projektanti bi tre-bali projektirati samo ono za {to su izdane potvrde o suk-ladnosti. G. Pilek je odgovorio da ~lanovi Komore inzisti-raju da se zakonom definira da je gra|evinski proizvodono {to je trajno ugra|eno. Svaki proizvod koji nijeobuhva}en drugim zakonom treba imati isprave o suklad-nosti proizvoda. Nakon izdavanja zavr{nog izvje{}anadzorni in‘enjer preuzima svu odgovornost.

G. Miljenko Rodek je potaknuo dvije teme za razgovor:koliko kolege iz velikih tvrtki kao HT i HEP mogu tr‘i{noraditi prema van te pritisak koji strani investitori ~ine naprojektante da usluge projektiranja ne pla}aju po cjenikuKomore.

G. Nikola Tihomirovi}, dipl. ing. el. (974), savjetuje pro-jektante da ne popuste pritiscima stranih tvrtki da se nedr‘e na{ih propisa ve} da preko Komore tra‘e da se pro-jektira po hrvatskim normama.

G. Dra‘en Ko{ir, ing. el. (875), zaposlen je u tvrtki HT tesmatra da je sektor za izgradnju tvrtke HT spreman iza}ina tr‘i{te i natjecati se.

84


RA

ZRED

IN

@EN

JERA

ELE

KTR

OTE

HN

IKE

G. Marijan Vnu~ec, dipl. ing. el. (957), Cjenik usluga nemo‘e za‘ivjeti u praksi, jer je Zakonom o javnoj nabaviodre|eno da je najjeftinija ponuda najbolja, stoga jepotrebno napraviti mehanizam za{tite cijena.

Ministarstvo financija dosad nije javno objavilo dogovorda se na tr‘i{tu moraju po{tivati cijene iz Cjenika uslugaHKAIG-a.

G. Stjepan Pavli{a – u vezi prostorno planske dokumen-tacije, na javnim natje~ajima najkonkurentniji je Fakultetelektrotehnike i ra~unarstva, zbog sustava PDV-a.

Dr. sc. Petar Donjerkovi}, dipl. ing. stroj., pozdravio jeskup, smatra da se Komora mora suprotstaviti »pranjunovca« u projektiranju. S obzirom da arhitekt poga|a ci-jenu za sve struke, sve strukture se trebaju izboriti zasvoje interese.

Ad 3.

Na kraju je predsjednik Razreda gospodin Pilek zahvalioprisutnima {to su se odazvali pozivu te aktivno sudje-lovali u ovom skupu.

III. TEHNI^KA PREZENTACIJA TELEKOMUNIKACIJSKEOPREME PROIZVO\A^A PANASONIC

Predstavnici tvrtke Alea prezentirali su telekomunikacij-sku opremu proizvo|a~a Panasonic.

Skup je zavr{io s radom u 14,30 sati.


Zapisnik vodila:Maja Dubravec Lazi}, ing. arh., v. r.

Zagreb, 29. listopada 2004. godine

85


RA

ZRED

IN

@EN

JERA

ELE

KTR

OTE

HN

IKE

Pismo predsjednika Razreda Odjelu za{tite na radu Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetni{tva

Provjera stru~ne osposobljenosti poslodavca i

njegovog ovla{tenika za obavljanje poslova za{tite

na radu

Po{tovana gospodo!

U Razred in‘enjera elektrotehnike Hrvatske komorearhitekata i in‘enjera u graditeljstvu pristiglo je punoprimjedaba na{ih ~lanova na pritisak koji rade ustanoveza obrazovanje odraslih, a u vezi s provjerom stru~neosposobljenosti poslodavaca i njegovog ovla{tenika zaobavljanje poslova za{tite na radu.

Pravilnikom o programu i na~inu provjereosposobljenosti poslodavca i njegovog ovla{tenika zaobavljanje poslova za{tite na radu (»Narodne novine«broj 114/02), a u skladu sa Zakonom o za{titi na radu(»Narodne novine« broj 54/96):a) poslodavac mora polo‘iti ispit za stru~njaka za{titena radu pri Ministarstvu gospodarstva, ilib) poslodavac ili ovla{tenik mo‘e se stru~no usavr{iti zaspecijalista iz podru~ja za{tite na radu u odgovaraju}ojustanovi.

U skladu s Pravilnikom o programu i na~inu provjereosposobljenosti poslodavca i njegovog ovla{tenika zaobavljanje poslova za{tite na radu (»Narodne novine«broj 114/02) poslodavci su du‘ni ispuniti navedeneodredbe do 09.10.2004. godine.

Po{to su svi na{i ~lanovi, za dobivanje ovla{tenja odna{e Komore, obvezni polo‘iti stru~ni ispit, u okviru ~ijegprograma su polagali i poznavanje zakonske regulativevezane uz Za{titu na radu, kao i primjenu odredaba teregulative u praksi, smatramo da je uvjerenje opolo‘enom stru~nom ispitu dokument kojim se dokazujenavedena osposobljenost te Vas molimo da to uva‘ite.

Ovla{teni in‘enjeri, svakodnevno u praksi, moraju pratitiizmjene i dopune zakonske regulative iz podru~ja Za{titena radu i primjenjivati ih u praksi kroz izradu elaborata oza{titi na radu, ~ija je izrada obvezna uz izradu glavnogprojekta zgrade ili in‘enjerske gra|evine. U samoj izradi,sadr‘aju i kvaliteti navedenih elaborata sigurno imamanjkavosti i nedore~enosti te Vas ovim putem pozi-vamo na otvaranje trajne suradnje i molimo da osiguratevrijeme za jedan sastanak na tu temu, s naznakom na{ezainteresiranosti za podizanjem kvalitete navedenihelaborata i njihovoj primjeni u praksi.

Srda~an pozdrav!


U Zagrebu 1. listopada 2004.

Pismo predsjednika Razreda Ministarstvuza{tite okoli{a, prostornog ure|enja i graditeljstva

Prijedlog za suradnju

1. Ne sla‘emo se s tekstom ~lanka 16. Zakona oizmjenama i dopunama Zakona o prostornom ure|enju,u kojem pravo za izradu idejnog rje{enja ima samoovla{teni arhitekt, odnosno ovla{teni in‘enjer gra|evin-ske struke. Na taj na~in idejna rje{enja svih infrastruk-turnih sustava, koja izra|uju ovla{teni in‘enjeri elektro-tehnike i strojarstva, mora potpisivati netko drugi, {to jeu suprotnosti sa Zakonom o gradnji i Zakonom o Komori,a tako|er i diskriminiraju}e prema pojedinim strukama.Predla‘emo da Ministarstvo za{tite okoli{a, prostornog

86

Izdvojene teme


RA

ZRED

IN

@EN

JERA

ELE

KTR

OTE

HN

IKE

ure|enja i graditeljstva izradi poja{njenje ~lanka, pok-rene inicijativu za izmjenu ~lanka, i da obavijesti urededr‘avne uprave.

2. Predla‘emo da Ministarstvo za{tite okoli{a, prostor-nog ure|enja i graditeljstva izradi komentar ~lanka 19. oizmjenama i dopunama Zakona o gradnji, u kojem se kaosadr‘aj glavnog projekta obiteljske ku}e, odnosno jed-nostavne gra|evine, navode sheme instalacija. Shemu in-stalacija (grafi~ki prilog, nacrt!) nije mogu}e izraditi beztehni~kog rje{enja dispozicije opreme i instalacija, atako|er je takvu tehni~ku instalacijsku cjelinu potrebnoodgovaraju}e dimenzionirati i koncipirati, a to zna~i te-hni~ki opisati, tj. izraditi projekt. Komentar bi osim de-finiranja sadr‘aja instalacijskih projekata (dijelova pro-jekata?), morao jasno naglasiti obvezu da iste izra|ujeovla{teni in‘enjer odgovaraju}e struke i tako sprije~ititrend izuzimanja projektanata instalacijskih struka. Sma-tramo da postoje}e rje{enje nimalo ne ubrzava izdavanjegra|evinskih dozvola, jer su uzroci tromosti i sporosti uizdavanju pojedinih dokumenta drugi. Tako|er sa ‘aljen-jem konstatiramo da je ovaj problem dostavljen Ministar-stva za{tite okoli{a, prostornog ure|enja i graditeljstvakao primjedba Komore u tijeku priprema za izradu Zak-ona, koja na ‘alost nije usvojena.

3. Zakonom o gradnji i Pravilnikom o odre|ivanju za-hvata u prostoru za koje se ne izdaje lokacijska dozvola,~l. 4. projektiranje i izvedba priklju~aka na infrastrukturuje izostavljeno i nije predmet navedenih zakona te jetime prestala obveza izrade projekata za navedene prik-lju~ke. U praksi se smatra da je dovoljno imati suglas-nost vlasnika zemlji{ta preko kojeg priklju~ak prolazi i dase mo‘e izvesti. Zakonski nije definiran pojam priklju~ka(iako ga je Komora definiralo u primjedbama na prijed-log Zakona o gradnji, ali ga Ministarstvo za{tite okoli{a,prostornog ure|enja i graditeljstva nije prihvatilo) te seteoretski mo‘e dogoditi da se pod pojmom priklju~ka iz-vedu kilometarski NN i telekomunikacijski vodovi, kadaje rije~ o direktnom priklju~ku objekta iz trafostanice, od-nosno priklju~ku TK pretplatnika do mjesta priklju~neto~ke.

Predla‘emo da Ministarstvo za{tite okoli{a, prostornogure|enja i graditeljstva izradi komentar navedenogpravilnika. Smatramo da se slo‘eniji priklju~ci ne moguizvoditi bez gra|evinske dozvole, odnosno glavnog pro-jekta, pa nije jasna procedura isho|enja posebnih te-hni~kih uvjeta (nema lokacijske dozvole !!), odnosnoizdavanje »Rje{enja ...«, kojim ovla{teni ured potvr|uje daza navedeni zahvat ne treba lokacijska dozvola.

4. Tra‘imo da se Ministarstvo za{tite okoli{a, prostornogure|enja i graditeljstva uklju~i u rje{avanje problemakoji nastaju primjenom Pravilnika o za{titi od elektro-magnetskih polja, koji je donijelo Ministarstvo zdravstva.Navedeni pravilnik je u ovom trenutku nemogu}eprimjenjivati prilikom izrade elektrotehni~kih projektaenergetskih i komunikacijskih gra|evina, zbog niza ne-

dore~enosti, a dio ureda dr‘avne uprave inzistira naprimjeni.

5. Tra‘imo da se Ministarstvo za{tite okoli{a, prostornogure|enja i graditeljstva uklju~i u pobolj{avanjeneodr‘ivog stanja u tehni~koj regulativi iz podru~ja elek-trotehnike. U Ministarstvo za{tite okoli{a, prostornogure|enja i graditeljstva su nekoliko puta dostavljani pri-oriteti za navedene probleme, a najva‘nija inicijativa jesvakako izrada Tehni~kih propisa o niskonaponskim in-stalacijama i gromobranskim instalacijama, bez kojihovla{teni in‘enjeri elektrotehnike ne mogu korektnoobavljati svoju djelatnost i zbog ~ega su u praksiugro‘eni bitni zahtjevi za gra|evinu. Znamo da Ministar-stvo za{tite okoli{a, prostornog ure|enja i graditeljstvanije izravno zadu‘eno za to, ali smatramo da zbog brigeza graditeljstvo mora brinuti i o svim propisima koji seodnose na gra|evinske proizvode, a smjernica o niskomnaponu se odnosi na niz gra|evinskih proizvoda koji setrajno ugra|uju u gra|evinu.

6. Predla‘emo da Ministarstvo za{tite okoli{a, prostor-nog ure|enja i graditeljstva u tijeku priprema za izradunovog Zakona o gradnji, utvrdi potrebu uvo|enja ob-vezne revizije odre|enih kategorija elektrotehni~kih pro-jekata.

7. Predla‘emo da Ministarstvo za{tite okoli{a, prostor-nog ure|enja i graditeljstva pokrene inicijativu da~lanovi Komore dobiju povla{teni status u uredimadr‘avne uprave, s uredovnim vremenom za rad sovla{tenim in‘enjerima i da nam se na taj na~inomogu}i kvalitetnije obavljanje poslova. Sli~no rje{enjese primjenjuje u svakodnevnom radu odvjetnika nasudovima i sl.

8. Po{to je Ministarstvo za{tite okoli{a, prostornogure|enja i graditeljstva usvojilo praksu da s pojedinim in-teresnim skupinama zasebno sura|uje u vezi primjene ipripreme odre|enih propisa, smatramo da biste i una{em slu~aju trebali primijeniti to na~elo i predla‘emoda po~nemo trajnu suradnju i da za tu suradnju odreditenositelja.

Zagreb, 1. listopada 2004.


87

IZDVOJENE TEME

RA

ZRED

IN

@EN

JERA

ELE

KTR

OTE

HN

IKE

Zapisnik s radnog sastanka s ~lanovimaIn‘enirske zbornice Slovenije (IZS), Mati~na sekcija elektro in‘enirjev

Radni sastanak je odr‘an 15. travnja 2004. godine udvorani Hrvatske komore arhitekata i in‘enjera u gra-diteljstvu, Zagreb, Trg bana J. Jela~i}a 4.

PRISUTNI: Ivan Leban, dipl. ing. el., predsjednik UOMati~ne sekcije elektroin‘enjera IZS, mr. Borut Glavnik,zamjenik predsjednika UO Mati~ne sekcije elektroin‘enje-ra IZS, Zdravko Pilek, dipl. ing. el., predsjednik Razredain‘enjera elektrotehnike, Mario Karin, dipl. ing. el.,zamjenik predsjednika Razreda in‘enjera elektrotehnike,mr. sc. Miljenko Rodek, dipl. ing. el., predsjednikposebnog Odbora za zakonodavstvo i regulativu Razredain‘enjera elektrotehnike i Davor Pavlovi}, dipl. ing. el.,predsjednik Komore

Sastanak je po~eo u 16,15 sati.

Gospodin Zdravko Pilek je pozdravio goste iz Slovenije izahvalio im {to su se odazvali pozivu. Naveo je da je sas-tanak iniciran s namjerom da se ~lanovi Komora susjed-nih zemalja upoznaju i razmIjene iskustva o problemimau struci, problemima s drugim in‘enjerskim strukama,regulativom i zakonima, jer pretpostavlja da su problemisli~ni, a u mnogo ~emu i isti. Predlo‘io je da serazgovara o sljede}im temama: o na~inu na koji su uslovenskoj komori rije{ili poslovni prostor, o organizacij-skim problemima komore te o pitanjima tehni~kih pro-pisa i normi.

Nakon g. Pileka, goste iz Slovenije pozdravio je predsjed-nik Komore u ovom mandatu, gospodin Davor Pavlovi}.Ukratko je opisao nastanak Komore, Statut i Kodeksstrukovne etike, upravna tijela Komore i Razreda, broj~lanova Komore, podatke o upisnini i ~lanarini, broju re-dovno zaposlenih i dr.

Napomenuo je da in‘enjeri u Komori rade volonterski teda se povjerenstva osnivaju prema potrebi.

Predsjednik sekcije elektroin‘enjera In‘enirske zborniceSlovenije, gospodin Ivan Leban, dao je svoje vi|enje iusporedbu slovenske komore s hrvatskom.

Slovenska komora broji oko 6000 ~lanova s arhitektima,koji su se slu‘beno odvojili, ali uz dosta problema. Sek-cija elektroin‘enjera broji oko 1300 ~lanova.

Zakon o In‘enirskoj zbornici Slovenije je u okviru Zakonao gradnji. Zakon je Komori dao dvije javne ovlasti:1. upis u imenik Komore2. provo|enje polaganja stru~nih ispita

Na poticaj Gospodarske komore zakonom joj je oduzetregistar projektantskih poduze}a.

U pe~atu vi{e nema naziva poduze}a i kori{tenje pe~atanije regulirano novim Zakonom.

Stru~ni ispiti su razdvojeni na telekomunikacije, elektro-niku, informatiku, elektrotehniku.

Ministarstvo za informacijsku tehnologiju je formalnotra‘ilo da se odvoji pravac elektro- i telekomunikacije odostalih elektroin‘enjera.

Pod sekcijom tehnologa je vi{e podsekcija.

Trenutno je u izradi novi Statut. Upravni odbor ~inepredsjednici sekcija i odluke se donose konsenzusom.Izvr{ni organ je privremeno i kolegij predsjednika.Godi{nje se odr‘i {est sjednica.

Ostale aktivnosti su organizirane u stalnim i privre-menim povjerenstvima. Otkako su uselili u novi prostorpoja~ale su se aktivnosti na organiziranju seminara iobrazovanju ~lanova, {to je ~lanstvo i o~ekivalo od Ko-more.

Iznos ~lanarine nije jednak za sve sekcije u Komori.Stalno je zaposleno sedam djelatnika. Slu‘be za stru~neispite se financiraju iz ~lanarina. Mati~noj sekciji se dajepostotak ~lanarina ovisno o broju ~lanova. Komora neradi na tr‘i{tu, osim organizacije stru~nih ispita kojaspada u javnu oblast.

88

Me|unarodna suradnja


RA

ZRED

IN

@EN

JERA

ELE

KTR

OTE

HN

IKE

Gospodina Pavlovi}a je zanimalo sljede}e:– imaju li problema s preklapanjem struka,– je li ra{~lanjeno tko radi u javnim poduze}ima i nafakultetima.

Hrvatska komora arhitekata i in‘enjera u graditeljstvunije imala problema s Hrvatskom gospodarskom ko-morom. Nedavno je pokrenuta akcija da se unutar Hrvat-ske gospodarske komore udru‘e sve hrvatske komore teprema van nastupaju zajedno.

U HKAIG-u Razredi odvajaju 30% sredstava za potrebeKomore, a zakon je odredio da upisnina i ~lanarina zasve razrede budu jednake. Za sve svoje redovne ~lanoveKomora pla}a osiguranje.

G. Leban je odgovorio da je bilo preklapanja struka i bit}e ih sve vi{e, jer je formalna izobrazba na fakultetu jakokonzervativna. Nakon prou~avanja programa odlu~eno jeda se u Komoru mogu upisati i in‘enjeri koji su zavr{iliinterdisciplinarne fakultete, npr. gospodarski in‘enjeri.

Za tehni~are koji su polo‘ili dopunski stru~ni ispit postojiposeban registar, imaju poseban pe~at i nisu punopravni~lanovi (oko 500 ~lanova). Bilo je problema izme|utehnologa i strojara, pa se smatra da je potrebnonapraviti katalog poslova koje mogu raditi obje struke.Unutar tehnolo{ke sekcije organizirane su podsekcije {toje dovelo do pote{ko}a.

G. Leban je spomenuo da Komora ima relativno slabe od-nose s fakultetom, a nije bilo ni poku{aja da se ti kon-takti ostvare.

G. Pilek je kao problem naveo prekratak rok za ostva-renje planova, jer je jedna godina, (koliko traje mandatpredsjednika Komore), premalo vremena za obavljanjezacrtanih zada}a.

G. Leban je komentirao da u slovenskoj komori jo{ nerazmi{ljaju o profesionalizaciji funkcija. Prethodni glavnitajnik bio je pravnik te nije na zadovoljavaju}i na~inrje{avao probleme vezane za struku. Sada{nja tajnica jegra|evinska in‘enjerka.

Novi predsjednik je zaslu‘an za afirmaciju Komoreprema van. Potpisani su sporazumi s Bavarskom ko-morom i uspostavljen je odnos s resurnim ministarstvom.

Objekti su prema slo‘enosti podijeljeni u tri kategorije teje zakonom deklarirano koja struka mo‘e raditi kojiposao.

Slovenska komora nije samo projektantska nego i ko-mora izvo|a~a, revidenata i nadzornih in‘enjera. G.Miljenko Rodek komentirao je da u Hrvatskoj nije or-ganizirana Komora izvo|a~a, a smatra da je od velikeva‘nosti da bude {to prije osnovana.

Ministarstvo graditeljstva bi licenciralo izvo|a~e, koji nebi smjeli biti ~lanovi Komore, objasnio je g. Pilek. Postoje

odre|eni problemi s obrtni~kom komorom oko izvo|a~aradova.

Hrvatska ima obvezu do 01.01.2006. preuzeti 80%europskih zakona i normi, i donijeti tehni~ke propise izpodru~ja graditeljstva.

Zamjenika predsjednika Sekcije elektroin‘enjera, gospo-dina Boruta Glavnika, zanimalo je da li je za sve obveznorevidiranje dokumenata, a g. Pilek je odgovorio da je re-vidiranje obvezno samo za prostore gdje ima eksploziv-nih naprava.

U Sloveniji je novi zakon uveo revizije na kompletan pro-jekt te je g. Leban objasnio da Ministarstvo smatra da jerevizija vezana samo na provedbu {est bitnih zahtjeva zagra|evinu koje propisuje Europska unija. Zakon je tra‘ioda se pla}a osiguranje za pravne osobe, a ne za fizi~ke, anije sasvim jasno na kakve {tete se osigurava. Neki seosiguravaju samo za iznos do visine {tete svoga projekta,{to g. Leban smatra da je premalo. Posebno je u interesusamostalnim projektantima da se rije{i pitanje osigu-ranja.

G. Pilek je konstatirao da se mo‘e tu‘iti i pravna osoba.Pojedinac je projektant, a na pe~atu je naziv tvrtke samokao dokaz da in‘enjer radi stvarno i stalno.

Po mi{ljenju g. Rodeka na pe~atu ovla{tenog in‘enjera bitrebalo biti samo njegovo ime, a ne i naziv tvrtke u kojojje zaposlen. Me|utim, pitanje je zrelosti projektanta dasamostalno ide na tr‘i{te. Komora je osigurateljnoj ku}idala u trajni nalog da analizira koje su nastale {tete ikoliko duboko se mo‘e definirati opseg {tete. Naslo‘enim projektima gdje se predvi|aju {tete, postoji do-datno osiguranje.

Na upit na{ih ~lanova, g. Leban je opisao na~in na kojisu rije{ili poslovni prostor Komore. Arhitekti su tra‘ili daprostor bude u sredi{tu grada, a ostale struke su dale pri-oritet dostupnosti i mogu}nosti parkinga. Prostor je ku-pljen kad se znalo da }e se arhitekti odvojiti. Nalazi se uzgradi na isto~noj zaobilaznici grada prema Mariboru izauzima tri ~etvrtine jednoga kata. U njemu su smje{tenistalno zaposleni, predsjednici sekcija, tajnica. U dvoranise odr‘avaju stru~ni ispiti, Skup{tine, seminari.

Razgovaralo se o evidenciji legaliziranih softvera, a g.Rodek je objasnio da }e se na razini Komore nabaviti le-galna softverska oprema, jer je to povoljnije, prije nego{to postane zakonska obaveza. Zanimalo ga je mi{ljenjegostiju iz Slovenije u vezi objavljivanja referentnih listasvih ~lanova na web stranici Komore.

G. Pilek je zaklju~io da ima jo{ puno pitanja koja trebarije{iti. Smatra da je odnos me|u strukama lo{, cijenanadzora je niska, elektroin‘enjeri nisu zadovoljni raspod-jelom me|u strukama. Hrvatska komora je izdala cjenikusluga na CD-u, ali se radi na njegovom pobolj{anju jerne zadovoljava u potpunosti potrebe in‘enjera.

89

ME\UNARODNA SURADNJA

RA

ZRED

IN

@EN

JERA

ELE

KTR

OTE

HN

IKE

Na kraju sastanka g. Pilek je jo{ jedanput zahvaliogostima iz Slovenije na dolasku i razgovoru, za koji sma-tra da je bio informativan i koristan za obje strane.

Zaklju~eno je da treba nastaviti suradnju i razmjenuiskustava.

Radni sastanak je zavr{io u 18,20 sati.

Zagreb, 22. travnja 2004. godine


Zapisnik vodila:Maja Dubravec Lazi}, ing. arh., v. r.

90


RA

ZRED

IN

@EN

JERA

ELE

KTR

OTE

HN

IKE

Slu‘bene objave91


92

1. Objava o upisu u Imenik ovla{tenih arhitekata za razdoblje od travnja do studenoga 2004.

upisni broj prezime, imestru~ni stupanjakad. stupanj

mjesto

2967 HUDIÊK SANDA dipl. ing. arh. Zagreb

2968 BEGO IVANA dipl. ing. arh. Split

2969 IVANI[EVI] KRE[IMIR dipl. ing. arh. Zagreb

2970 MILAKOVI] FRANA dipl. ing. arh. Zagreb

2971 RU@I] MARTINA dipl. ing. arh. Split

2972 MAJETI] MAJA dipl. ing. arh. Zagreb

2973 PRA[LJEVI] DINO dipl. ing. arh. Pore~

2974 PALI] BRANIMIR dipl. ing. arh. Primo{ten

2975 DRA[Î] NATKO dipl. ing. arh. Lovran

2976 HOJSKI ROBERT dipl. ing. arh. Vara‘din

2977 MUTNJAKOVI]-PREBEG @ELJKA dipl. ing. arh. Zagreb

2978 LUKAVE^KI-CAZIN MAJA dipl. ing. arh. Zagreb

2979 FILJAK DRA@ENA dipl. ing. arh. Zagreb

2980 MIK[A ZORAN dipl. ing. arh. Zagreb

2981 @IVÎ] VERONIKA dipl. ing. arh. Zagreb

2982 PAND@I] MARIJAN dipl. ing. arh. Po‘ega

2983 [KARI] GORAN dipl. ing. arh. Zagreb

2984 HORVAT NEDA dipl. ing. arh. âkovec

2985 BUTKOVI] GOLUB MARIJANA dipl. ing. arh. Zagreb

2986 [UNJI] PETROVI] RENATA dipl. ing. arh. Samobor

2987 MIHAJLOVI] SNE@ANA dipl. ing. arh. Zagreb

2988 SOKAÎ]-KOSOVI] SILVIJA dipl. ing. arh. Zagreb

2989 SARAÊVI] ALADIN dipl. ing. arh. Zagreb

2990 ]UTUK NEDA dipl. ing. arh. Dubrovnik

2991 GRGI] VEDRANA dipl. ing. arh. Zagreb

2992 GLU[ICA SINI[A dipl. ing. arh. Rijeka

2993 RANÎ] MARIJANA dipl. ing. arh. Zadar

2994 BOSNI] NATALI dipl. ing. arh. Zagreb

2995 BRALA MARTINA dipl. ing. arh. Zadar

2996 RADI] SLOVI] JASNA dipl. ing. arh. Zagreb

2997 ÊMELJI] ALEN dipl. ing. arh. Omi{

2998 SALMINEN PEKKA dipl. ing. arh. Unije

2999 VLAINI] BRANKICA dipl. ing. arh. Zagreb

3000 [ANTEK LIDIJA dipl. ing. arh. âkovec

Objave o upisu u imenike Komore


SLU

@BEN

E O

BJA

VE

93


mjesto

3001 ALAR ANA dipl. ing. arh. Zagreb

3002 MIMICA LADA dipl. ing. arh. Split

3003 MATIC HRVOJE dipl. ing. arh. Vara‘din

3004 BRKLJAÎ] DARIO dipl. ing. arh. Zagreb

3005 KRE[I] DIJANA dipl. ing. arh. Zagreb

3006 STREITENBERGER INES dipl. ing. arh. Zagreb

3007 CVEK MARTINA dipl. ing. arh. Zagreb

3008 MI[I]-PA@IN HRVOJE dipl. ing. arh. Zagreb

3009 NIKOLI] VESNA dipl. ing. arh. Dubrovnik

3010 NIKOLI] DAMIR dipl. ing. arh. Dubrovnik

3011 KUKAVICA TOMISLAV dipl. ing. arh. Zadar

3012 ÎZMI] VLATKA dipl. ing. arh. Zagreb

3013 BUKOVAC PER[UN KATA dipl. ing. arh. Zagreb

3014 JOVI] @ELJKA dipl. ing. arh. Zagreb - Susedgrad

3015 KOREN DENIS dipl. ing. arh. Zadar

3016 POPOVI] IVO dipl. ing. arh. Rovinj

3017 JERKUNICA TON]I dipl. ing. arh. Zagreb

3018 PRIES ZLATKO dipl. ing. arh. Sisak

3019 [U]UR SILVANA dipl. ing. arh. Zagreb

3020 KRAUTHACKER HRVOJE dipl. ing. arh. âkovec

3021 SPREMI] @ELJKA dipl. ing. arh. Zagreb

3022 BARTOLEC ZORAN dipl. ing. arh. Zagreb

3023 HAJZLER FI[TER ASTRID dipl. ing. arh. Zagreb

3024 VLAHEK EMILIJA dipl. ing. arh. Vara‘din

3025 MADUNI] @ARKO dipl. ing. arh. Split

2. Objava o upisu u Imenik ovla{tenih in‘enjera gra|evinarstva u razdoblju od 1. o‘ujka do 22. rujna 2004.


mjesto

3465 ANDRI] SANJA dipl. ing. gra|. Osijek

3439 BAJTL SANDA dipl. ing. gra|. Osijek

3433 BEREÎ] SINI[A dipl. ing. gra|. Osijek

3420 BLEIZIFFER JELENA dipl. ing. gra|. Zagreb

3432 BRAJDI] JOSIP dipl. ing. gra|. Zagreb

3431 DUJI] DRAGICA dipl. ing. gra|. Vara‘din

3443 DUPLANÎ] BORKO dipl. ing. gra|. Split

3463 DVORNIK ZDENKO dipl. ing. gra|. Split

3409 \URA[EVI] ZORISLAV dipl. ing. gra|. Osijek

3457 FUJS TOMISLAV dipl. ing. gra|. Zagreb

3442 GORSKI BOJAN dipl. ing. gra|. Vara‘din

3423 GRGINI] IGOR dipl. ing. gra|. Zagreb

3445 GULI] VLADIMIR dipl. ing. gra|. Pore~

3438 HAVAI] MLADEN dipl. ing. gra|. Vara‘din

3435 HORVAT GORAN dipl. ing. gra|. Zagreb

OBJAVE O UPISU U IMENIKE KOMORE

SLU

@BEN

E O

BJA

VE

94


mjesto

3429 I[TUK MIROSLAV dipl. ing. gra|. Osijek

3414 IVANI] DALIBOR dipl. ing. gra|. Zagreb

3422 IVANOV RADE dipl. ing. gra|. Rijeka

3427 JERINI] MARKO dipl. ing. gra|. Zagreb

3454 JUSUFOVI] HALID dipl. ing. gra|. Rijeka

3453 KAMBER DRA@EN dipl. ing. gra|. Rijeka

3458 KINKELA NATA[A dipl. ing. gra|. Rijeka

3441 KI[ DOMAGOJ dipl. ing. gra|. Bjelovar

3408 KOVA^ TON]I dipl. ing. gra|. Split

3455 KOVAÊVI] IGOR dipl. ing. gra|. Zagreb

3419 KUÊR ANTO dipl. ing. gra|. Zagreb

3440 LAGINJA DAMIR dipl. ing. gra|. Pula

3444 LICUL IGOR dipl. ing. gra|. Labin

3412 LONÂRICA RINA dipl. ing. gra|. Zagreb

3466 MARENJAK NATA[A dipl. ing. gra|. Donji Miholjac

3459 MARINAC KRUNOSLAV dipl. ing. gra|. Zagreb

3447 MARINOVI] IVANA dipl. ing. gra|. Metkovi}

3418 MEDAK MATKO dipl. ing. gra|. Zagreb

3410 MEZLAR ROBERT dipl. ing. gra|. Rijeka

3425 NESRSTA BRASLAV dipl. ing. gra|. Zagreb

3452 PAVLOV DAVOR dipl. ing. gra|. Split

3415 PAVU[EK BARBARA dipl. ing. gra|. Rijeka

3421 PERCELA-LEPEN JASMINKA dipl. ing. gra|. Zagreb

3426 PERO[ GORDANA dipl. ing. gra|. Rijeka

3417 PETKOVI] DRAGAN dipl. ing. gra|. Zagreb

3464 POCRNJI] JO[KO dipl. ing. gra|. Split

3446 POLJAK ANA dipl. ing. gra|. Pula

3450 PRAKI[ VLADIMIR dipl. ing. gra|., mr. sc. Zagreb

3448 PULJI] TOMISLAV dipl. ing. gra|. @upanja

3413 RADELJAK MILAN dipl. ing. gra|. Split

3451 REPANI]-NOVAK DUBRAVKA dipl. ing. gra|. Split

3424 RIBI] @ARKA dipl. ing. gra|. Rijeka

3428 RINÎ] JOSIP dipl. ing. gra|. Zagreb

3436 RUKAVINA TATJANA dipl. ing. gra|., dr. sc. Zagreb

3456 SORI] OZREN dipl. ing. gra|. Zagreb

3430 STIVANIÊVI] MARIO dipl. ing. gra|. Osijek

3437 STOJAKOVI] JOSIP dipl. ing. gra|. Na{ice

3416 [AFAR DAMIR dipl. ing. gra|. Zagreb

3468 [I[A PERO dipl. ing. gra|. Zagreb

3434 TRAVA[ ALJO[A dipl. ing. gra|. Umag

3461 U@AREVI] DONAT dipl. ing. gra|. Zagreb

3460 VALENTI] VEDRANA dipl. ing. gra|. Zagreb

3462 VIDJAK IVICA dipl. ing. gra|. Split

3449 VITKOVI] MARIJAN dipl. ing. gra|. Vara‘din

3407 ZAGOTTA VJEKOSLAVA dipl. ing. gra|. Zagreb

3411 ZEC JO[KO dipl. ing. gra|. Split

3467 @DERI] MIRKO dipl. ing. gra|. Slavonski Brod


SLU

@BEN

E O

BJA

VE

95

3. Objava o upisu u Imenik ovla{tenih in‘enjera geodezije za razdoblje od travnja do studenoga 2004. godine


mjesto

646 PISKOR DRA@EN dipl. ing. geod. Zagreb

647 HALAPIJA HRVOJE dipl. ing. geod. Zagreb

648 LELAS NEVEN dipl. ing. geod. Omi{

649 [APINA TIHOMIR dipl. ing. geod. Zagreb

650 MARTINU[I] ZDENKO dipl. ing. kult. teh. Rijeka

651 MARI] FRANJO dipl. ing. geod. Zagreb

652 KLI^KOVI] VOJO dipl. ing. geod. Pula

653 LOKAS-ORE[KOVI] PETRA dipl. ing. geod. Oto~ac

654 VRANI] HRVOJE dipl. ing. geod. Zagreb

655 BOKUNI] MAJA dipl. ing. geod. Zagreb

656 POSLONÊC-PETRI] VESNA dipl. ing. geod. Zagreb

657 VURIN SANJA dipl. ing. geod. Sisak

658 KUDELI] VELIMIR dipl. ing. geod. Bjelovar

659 GORIÂNEC LIDIJA dipl. ing. geod. âkovec

660 TOMI] MARIJA dipl. ing. geod. Zagreb

661 PAVIÎ] STIPICA dipl. ing. geod. Zagreb

662 RAPAI] MLADEN dipl. ing. geod. Zagreb

663 BELOBRAJDI] @ELJKO dipl. ing. geod. Karlovac

664 [ABI] GRGI] NATA[A dipl. ing. geod. Zagreb

665 BLAGOJEVI] GORDAN dipl. ing. geod. Zagreb

666 GA[PARAC JOSIP dipl. ing. geod. Rijeka

667 LOKAS MIROSLAV dipl. ing. geod. Oto~ac

668 DEVERI] BORIS dipl. ing. geod. Zagreb

669 SOLAR GORAN dipl. ing. geod. Zagreb

670 SAMBOL IVICA dipl. ing. geod. Rijeka

671 BARI[I] BOJAN dipl. ing. geod. Zagreb

672 FLEGO VELJKO dipl. ing. geod. Rijeka

673 BENASI] IRENA dipl. ing. geod. Rijeka

4. Objava o upisu u Imenik ovla{tenih in‘enjera strojarstva za razdoblje od travnja do listopada 2004. godine


mjesto

1382 MOMÎNOVI] DAVOR dipl. ing. stroj., mr. sc. Zagreb

1383 KRALJEVI] RADOSLAV dipl. ing. stroj. Zagreb

1384 VUJASINOVI]-PAULOVI] SANJA dipl. ing. stroj. Zagreb

1385 PRINCIP RENATO dipl. ing. stroj. Slavonski Brod

1386 KAPETANOVI] MILADIN dipl. ing. stroj. Zagreb

1387 KRALJ TOMISLAV dipl. ing. stroj. Zagreb

1388 JAKOPLIÆ ZLATKO dipl. ing. stroj. Krapinske Toplice

1389 @IVATOVI] BOJAN dipl. ing. stroj. Slavonski Brod

1390 KARLOVI] ZDENKA dipl. ing. stroj. Ru{~ica

1391 PARÎNA IVAN dipl. ing. stroj. Ka{tel Stari

1392 POV[E DINO dipl. ing. stroj. Rijeka

OBJAVE O UPISU U IMENIKE KOMORE

SLU

@BEN

E O

BJA

VE

96


mjesto

1393 KEGALJ DAVOR dipl. ing. stroj. Vi{kovo

1394 ANDRIJA[EVI] BRANKO dipl. ing. stroj. Rijeka

1395 GRAÂN TOMISLAV dipl. ing. stroj. Zagreb

1396 PLJE[A DEAN dipl. ing. stroj. Rijeka

1397 BEGONJA ZORAN dipl. ing. stroj. Zadar

1398 KURILJ IVAN dipl. ing. stroj. Oroslavje

1399 KOVA^ DRA@EN dipl. ing. stroj. Kri‘evci

1400 RE[ETAR BRANKO dipl. ing. stroj. Slatina

1401 TOMIÊVI] MIRKO dipl. ing. stroj. Sesvete

1402 STARINEC IVICA dipl. ing. stroj. Zagreb

5. Objava o upisu u Imenik ovla{tenih in‘enjera elektrotehnike za razdoblje od travnjado listopada 2004.


mjesto

1945 BARDA^ KRE[IMIR dipl. ing. el. Zagreb

1961 BUTKOVI] DARIO dipl. ing. el. Zagreb

1956 DI GIUSTO NIKOLA dipl. ing. el. Hrvatski Leskovac

1962 DRAGUN NIKOLA dipl. ing. el. Zagreb

1953 DRAGUZET ALDO dipl. ing. el. Zagreb

1951 FRANI] DAVOR dipl. ing. el. Bestovje

1958 IVEK @ELJKO dipl. ing. el. Zagreb

1959 JAKUPEK KRE[IMIR dipl. ing. el., mr. sc. Zagreb

1957 JURKOVI] MARKO dipl. ing. el. Zagreb

1950 KROLO ANTE dipl. ing. el. Solin

1946 LAKI] @ELJKO dipl. ing. el. Zagreb

1960 LONÂR BRANKO dipl. ing. el. Zagreb

1947 MANDI] LAZO dipl. ing. el. Zagreb

1955 MIKULI] MILAN dipl. ing. el. Zagreb

1952 TONKOVI] NIKOLA dipl. ing. el., mr. sc. Zagreb

1954 TOPALOVI] IGOR dipl. ing. el. Na{ice

1944 VARGA MARIJAN dipl. ing. el. Vara‘din

1948 VRANJE[ MIRKO dipl. ing. el. Zagreb

1949 VULI] DIANA dipl. ing. el. Zagreb


SLU

@BEN

E O

BJA

VE

97

1. Razred in‘enjera geodezije, za razdoblje od travnja do studenoga 2004. godine


mjesto

466 KANCELJAK BRANKO dipl. ing. geod. Zagreb

473 KOPORÎ] @ELJKO dipl. ing. geod. Oriovac

648 LELAS NEVEN dipl. ing. geod. Omi{

403 ME[TROVI] VLADO dipl. ing. kult. tehn. Velika Gorica

413 MIRÊTI] NEVENKA dipl. ing. geod. Koprivnica

571 OKRO[A JOSIP dipl. ing. geod. Kri‘evci

155 VUKOSAVLJEVI] BRANISLAV dipl. ing. geod. Osijek

657 VURIN SANJA dipl. ing. geod. Sisak

2. Razred in‘enjera strojarstva, za razdoblje od o‘ujka do listopada 2004. godine


mjesto

1255 LUÎ] DAMIR dipl. ing. stroj. Rijeka

1396 PLJE[A DEAN dipl. ing. stroj. Rijeka

1400 RE[ETAR BRANKO dipl. ing. stroj. Slatina

1194 [KARICA DANE dipl. ing. stroj. [ibenik

1137 TOMASOVI] DAMIR dipl. ing. stroj. Vara‘din

Objave o upisu u Upisnik ureda za samostalnoobavljanje poslova projektiranja i/ili stru~nognadzora gradnje

OBJAVE O UPISU U UPISNIK UREDA ZA SAMOSTALNO OBAVLJANJE POSLOVA PROJEKTIRANJA I/ILI STRU^NOG NADZORA GRADNJE

SLU

@BEN

E O

BJA

VE

98

1. Objava o prestanku ~lanstva u Komori i brisanje iz Imenika ovla{tenih arhitekata za razdoblje od travnja do studenoga 2004.


mjesto

2667 CVJETI^ANIN MIODRAG dipl. ing. arh. Split

2639 ^ONDRI] BERISLAV dipl. ing. arh. Zagreb

2062 DELALLE ANTE dipl. ing. arh. Split

736 EK[TAJN TANJA dipl. ing. arh. Zagreb

1112 HARI[-MIHI] ILINKA dipl. ing. arh. Zagreb

2159 KISI] DUBRAVKA dipl. ing. arh. Zagreb

1469 KOLBAH IVAN dipl. ing. arh. Zagreb

341 KRNJAI] BRANIVOJ dipl. ing. arh. Zagreb

2198 LUKETA DANTE dipl. ing. arh. Split

785 PREDOVI] BRANIMIR dipl. ing. arh. Zagreb - Susedgrad

2094 TIBORC-JURI[A MIRA dipl. ing. arh. Osijek

1184 ZENERAL TJE[IMIR dipl. ing. arh. Rijeka

2. Objava o prestanku ~lanstva u Komori i brisanje iz Imenika ovla{tenih in‘enjera gra|evinarstva za razdoblje od travnja do studenoga 2004.


mjesto

1359 BANDA DUJO dipl. ing. gra|. Kutina

1696 BRBORA VICKO ing. gra|. Dubrovnik

2973 BUNETA IVAN dipl. ing. gra|. Bregana

1870 DAVIDOVI] @ELIMIR dipl. ing. gra|. Zagreb

833 DEVI] ZDENKO dipl. ing. gra|. @upanja

2708 DRU@EI] LIDIJA dipl. ing. gra|. Split

418 GABRI] STJEPAN dipl. ing. gra|. Zagreb

2528 HERENT JOSIP dipl. ing. gra|. \ur|evac

879 HODANI] VEDRANA dipl. ing. gra|. Kostrena

2817 IVANI[ ZLATKO dipl. ing. gra|. Zagreb

Objave o prestanku ~lanstva u Komori


SLU

@BEN

E O

BJA

VE

99


mjesto

716 KARAULA @ELJKO dipl. ing. gra|. Bjelovar

2125 KNEZI] BRANKO ing. gra|. âkovec

2484 KOMLENAC \URO dipl. ing. gra|. Kutina

3041 LENDLER DARKO dipl. ing. gra|. Karlovac

2008 MARIJANÎ] IVO dipl. ing. gra|. Zagreb

1825 MARTINOVSKI ALEKSANDAR dipl. ing. gra|. Opatija

1285 MATANOVI] VLADO dipl. ing. gra|. @upanja

2876 NIKOLI] STJEPAN dipl. ing. kult. teh. Zagreb

183 PATRÊVI] VLADIMIR dipl. ing. gra|. Zagreb

2747 PERKOV CVITKO dipl. ing. gra|. Tribunj

1738 PRTENJAK MIHAJLO dipl. ing. gra|. Zagreb

2997 RAGU@ LJUBO ing. gra|. Zagreb

3021 RAK SLOBODAN dipl. ing. gra|. Zagreb

2971 RATKO JOLANDA dipl. ing. gra|. Kastav

3002 ROJNI] VALTER dipl. ing. gra|. Medulin

2269 SENÂR BRANIMIR dipl. ing. gra|. Zagreb

902 SILI STJEPAN ing. gra|. Osijek

974 SOTIROV DU[AN dipl. ing. gra|. Osijek

878 STANI] LIDIJA ing. gra|. Rijeka

1553 STOJSAVLJEVI]-KRI@AN LJILJANA dipl. ing. gra|. Kri‘evci

2599 SZABO MILICA dipl. ing. gra|. Hvar

3017 [ETI] MARINKO dipl. ing. gra|. Pula

2845 [U[TER[I] MIRKO dipl. ing. gra|. Zagreb

2990 TOMAS ZLATIBOR dipl. ing. gra|. Karlovac

1914 TURK MLADEN ing. gra|. Zagreb

2501 UGLJE[I] \OR\E dipl. ing. gra|. Vukovar

2851 VI[NJI] DARKO dipl. ing. gra|. Pula

2079 ZDUNI] ZVONKO dipl. ing. gra|. Zagreb

293 @UGAJ RANKO dipl. ing. gra|. Zagreb

3. Objava o prestanku ~lanstva u Komori i brisanje iz Imenika ovla{tenih in‘enjera geodezije za razdoblje od travnja do studenoga 2004. godine


mjesto

513 KRSTI] SLOBODAN dipl. ing. geod. Zagreb

260 OGORELC RENATA dipl. ing. geod. Split

OBJAVE O PRESTANKU ̂ LANSTVA U KOMORI

SLU

@BEN

E O

BJA

VE

100

4. Objava o prestanku ~lanstva u Komori i brisanje iz Imenika ovla{tenih in‘enjera strojarstvaza razdoblje od o‘ujka do listopada 2004.


mjesto

571 BARI[I]-JAMAN BERISLAV dipl. ing. stroj. Zagreb

19 BOGOJEVI] DANKO dipl. ing. stroj. Zagreb Zagreb

1293 FRANK VLADIMIR dipl. ing. stroj. Zagreb Zagreb

403 GAVRANI] MARKO dipl. ing. stroj. Slavonski Brod

390 GRGIÊVI] IGOR dipl. ing. stroj., mr. sc. Zagreb

584 IVI] IVO dipl. ing. stroj. Split

1129 JELOVÎ] VITORIO dipl. ing. stroj., mr. sc. Zadar

818 KOVAÊVI] JOSIP dipl. ing. stroj., mr. sc. Zagreb

619 PETROVI]-BILU[I] RENATA dipl. ing. stroj. Zagreb

505 SKUPNJAK DARKO dipl. ing. stroj. Krapina

827 SVETLIÎ] ZLATKO dipl. ing. stroj. Zagreb

5. Objava o prestanku ~lanstva u Komori i brisanje iz Imenika ovla{tenih in‘enjera elektrotehnike za razdoblje od travnja do listopada 2004.


mjesto

406 BAÎ] MARIJANA dipl. ing. el. Zagreb

985 BALDASARI DASENKO dipl. ing. el. Zagreb

1009 BEGONJA NIKOLA dipl. ing. el. Zadar

1795 BEGOVI] MLADEN dipl. ing. el. , dr. sc. Zagreb

743 BLA@I^KO MIROSLAV dipl. ing. el. Zagreb

1244 BOROVAC NEVENKA dipl. ing. el. Split

132 BRKLJAÎ] DRA@EN dipl. ing. el. Zagreb

1023 BUHIN BORIS dipl. ing. el. Zagreb

1433 D@OJA LADISLAV dipl. ing. el. Split

1177 FABETA MARJANA dipl. ing. el. âkovec

28 GRGURINOVI] MARIJO dipl. ing. el. Zagreb

1475 JAKOVAC DRAGUTIN dipl. ing. el. Zagreb

1146 KAVAJIN @ELJKO dipl. ing. el. Split

344 KOVAÊVI] VLADIMIR dipl. ing. el. Zagreb

642 KRNJI] IVICA ing. el. Zagreb

374 LOVREÊK MLADEN dipl. ing. el. Zagreb

6 MALARI] KRE[IMIR dipl. ing. el., mr. sc. Zagreb

1429 MATOKOVI] ALEKSANDAR dipl. ing. el. Split

237 MILAZZI ANTON dipl. ing. el. Rijeka

1273 MILEKOVI] IRENA dipl. ing. el. Zagreb - Susedgrad

1583 MIRO[EVI] PETAR dipl. ing. el. Dubrovnik

1110 NO^ DEAN dipl. ing. el. Rijeka

765 ORLANDINI SELMA dipl. ing. el., mr. sc. Split

1576 PADOVAN VLADIMIR dipl. ing. el. Split

1039 PERI[A IGOR dipl. ing. el. Zagreb

1062 POSAVEC MIROSLAV dipl. ing. el. Zagreb

1633 PRPI] GORAN dipl. ing. el. Zagreb

2 RUKAVINA @ELJKO dipl. ing. el. Zagreb

965 SLEJKO JOZO dipl. ing. el. Kr{ko

1120 TOPOLNIK ZDRAVKO dipl. ing. el. Rijeka

1122 VIOLI] MLADEN dipl. ing. el. Rijeka


SLU

@BEN

E O

BJA

VE

101

1. Razred in‘enjera geodezije, za razdoblje od travnja do studenoga 2004.


mjesto

673 BENASI] IRENA dipl. ing. geod. Rijeka

625 CETL VLADO dipl. ing. geod., mr. sc. Zagreb

672 FLEGO VELJKO dipl. ing. geod. Rijeka

666 GA[PARAC JOSIP dipl. ing. geod. Rijeka

670 SAMBOL IVICA dipl. ing. geod. Rijeka

660 TOMI] MARIJA dipl. ing. geod. Zagreb

OBJAVE O MIROVANJU ̂ LANSTVA U KOMORI

Objave o mirovanju ~lanstva u Komori

SLU

@BEN

E O

BJA

VE

Objave pravomo}nih presuda Stegovnog suda Komore

1.

Klasa: 740–03/02–01/36Zagreb, 20.10.2003.

Stegovni sud Hrvatske komore arhitekata i in‘enjera ugraditeljstvu u sastavu Berislav Martinovi}, dia, predsjed-nik Vije}a, Vladimir [tekl, dia, i Ivan Mucko, dia, ~lanoviVije}a, u prisutnosti Vlaste Trupeljak, zapisni~arke, u ste-govnom postupku protiv okrivljenog Ljubomira Cote, dia,iz Zagreba, Gunduli}eva 56, zbog osnovane sumnje da jepo~inio te‘u povredu du‘nosti i ugleda ovla{tenogarhitekta i in‘enjera u graditeljstvu iz ~l. 82 st. 1. t. 5Statuta HKAIG-a, nakon odr‘ane glavne rasprave dana20.10.2003. g. u prisutnosti okrivljenog i stegovnogtu‘itelja Tomislava Dole~ki, dia, donio je

P R E S U D U

Okrivljeni Ljubomir Cota, sin Frane, ro|. 06.02.1947. g. uZagrebu, s prebivali{tem u Zagrebu, Gunduli}eva 56, dia,do sada stegovno neka‘njavan

k r i v j e

{to je:– u listopadu 2001. g. kao odgovorna osoba tvrtke Cotai Cota d. o. o. iz Zagreba, Gunduli}eva 56, a kaoovla{teni arhitekt, izradio glavni arhitektonski projekt zainvestitora Euroagram d. o. o. Zagreb za gradnju pos-lovne gra|evine na ~. z. 4790/10, 4790/11 i 9359/4 k. o.Zadar, a koji glavni arhitektonski projekt-knjiga 1, br. T.D. 6/2001–GP, nije izra|en u skladu s Izvodom iz De-taljnog plana ure|enja prostora TIZ-a (Glasnik GradaZadra br. 7/00),– dakle, nesavjesno obavljao arhitektonske poslove,– pa je time po~ino stegovno djelo te‘e povrededu‘nosti i ugleda ovla{tenih arhitekata i in‘enjera u gra-

diteljstvu – nesavjesno obavljanje arhitektonskih i in‘e-njerskih poslova – opisano u ~l. 82 st. 1. t. 5. StatutaHKAIG-a, u vezi s ~l. 39. st. 1. Zakona o Hrvatskoj komoriarhitekata i in‘enjera u graditeljstvu.

Temeljem ~l. 39. st. 1. Zakona o HKAIG-u okr. se

i z r i ~ e

kazna zabrane obavljanja poslova u trajanju od 5 (pet)mjeseci.

Temeljem ~l. 100. st. 2. Statuta HKAIG-a okr. se nala‘edu‘nost pla}anja tro{kova stegovnog postupka u iznosuod 500,00 kn.

Po pravomo}nosti presuda }e biti obavljena u GlasiluHrvatske komore arhitekata i in‘enjera u graditeljstvu.

O b r a z l o ‘ e n j e:

Dana 5. studenoga 2002. godine Ministarstvo za{tite okoli{a i prostornog ure|enja podnijelo je prijavu za pokretanje stegovnog postupka protiv Ljubomira Cote,dipl. ing. arh. iz Zagreba, kao ovla{tenog arhitekta iodgovorne osobe tvrtke Cota i Cota d. o. o. Zagreb, Gun-duli}eva 56. Stegovni je tu‘itelj nakon provedenog pos-tupka usvojio prijavu i ustao optu‘nicom protiv okr. Uprijavi se navodi da je dana 31. listopada 2001. godineUred za prostorno ure|enje, stambeno-komunalne pos-love, graditeljstvo i za{titu okoli{a u Zadarskoj ‘upaniji,Odsjek za graditeljstvo, izdao gra|evnu dozvolu klasa:UP/I–361–03/01–01/517, od 31.10.2001. g. investitoruEuroagram d. o. o. Zagreb, za gradnju poslovnegra|evine na ~. z. 4790/10, 4790/11 i 9359/4 k. o. Zadar,a prema glavnom projektu koji je sastavni dio tegra|evne dozvole, a sastoji se od arhitektonskog projekta– knjiga 1, br. TD 6/2001–GP, izra|enog po opt., te oddrugih projekata navedenih u izreci gra|evne dozvole.Navedena je gra|evna dozvola poni{tena rje{enjem Mi-nistarstva za{tite okoli{a i prostornog ure|enja od04.09.2002. g. iz razloga {to je u postupku utvr|eno daglavni arhitektonski projekt izra|en od strane opt., evi-

102

Objave pravomo}nih presuda


SLU

@BEN

E O

BJA

VE

dentno nije izra|en u skladu s Izvodom iz Detaljnogplana ure|enja prostora TIZ-a (Glasnik Grada Zadra br.7/00) od 11. travnja. Naime, u grafi~kom dijelu De-taljnog plana ure|enja odre|ena je povr{ina gra|evne~estice 2343 m2, izgra|enost podruma 90 m2 (3,8%),izgra|enost prizemlja 950 m2 (40,5%), katnost Po + P +3, max BRP 3070 m2, dok iz arhitektonskog projektaproizlazi da isti nije izra|en sukladno propisanim para-metrima, jer je u istom projektirana i iskazana BRP po-druma 1030,58 m2, BRP prizemlja 1000,78 m2, ukupnaBRP je 5115,79 m2, a {to je znatno ve}e od maksimalnopropisanih.

U svom pismenom o~itovanju od 06.12.2002. g., opt. na-vodi da je zate~ena zgrada kakva je bila prije po~etkagradnje nove zgrade Euroagrama d. o. o., u morfolo{komsmislu nekoherentna gra|evina, gra|ena u tri vremenskiodvojene etape. Prva datira iz vremena talijanske oku-pacije, kada je to bilo generatorsko postrojenje. Kasnijeje zgrada dva puta prigra|ivana i dogra|ivana zarazli~ite korisnije. Zna~ajnija je adaptacija koju je izvelaGP Lav~evi} iz 1985. godine. Ovakva zgrada stihijskigra|ena predstavlja gra|evinu upitne stabilnosti i funk-cionalno estetskih kvaliteta. Godine 1997. za investitoraEuroherc osiguranje tvrtka AS-line je izradila Glavni pro-jekt poslovne zgrade, a iz projekta je vidljivo da se radi orekonstrukciji, dogradnji i nadogradnji zate~ene zgrade,a izradila ga je Vesna Pe{i}, dia.

Ovakav projekt je ugra|en u TIZ-DPP, kao urbanisti~kiparametar na na~in da su projektirane prostorneveli~ine, gabariti i razvijena povr{ina, postale odredni-cama budu}e zgrade investitora Euroagrama. TIZ-DPP jera|en neprecizno na na~in da su ugra|eni krivi urban-isti~ki parametri iz Glavnog projekta AS-Line, a radi se oprikazu razvijene povr{ine koja je doslovno prepisana izre~enog projekta i to isklju~ivo u svom netto iznosu. Toje vidljivo iz Glavnog projekta, budu}i da BRP iznos nijeniti iskazan ovim projektom. Ovim opt. ‘eli ista}i kako bi,da se realizirao i projekt g|e Vesne Pe{i}, dia, tako|erprema{ila kvadratura zadana DPP-om, upravo zanavedenu razliku izme|u BRP-NKP. Nelogi~nost le‘i utome {to su zamijenjene veli~ne kvalitativno tj. u tabliciDUP-a stoji stvarna NKP kvadratura deklarirana kao BRPiznos, dok u ~l. 2. 3. DPP-a gra|evinu 07 opisuje kaozgradu koja je u svemu odre|ena prema tehni~kim pre-misama iz Glavnog projekta AS-lina. Budu}i da je opt.izrazio sumnju u kvalitetu zate~ene gra|evine, posebiceu njenu koherentnost i stabilnost, investitor se konzulti-rao sa stru~njacima za stabilnost, te je donio odluku oradikalnom projektu. Nova gra|evina je zami{ljena kaoskeletna kompaktna konstrukcija koja udovoljavazahtjevima moderne tehnologije. Nova zgrada je projekti-rana kao zamjenska gra|vina potpuno unutar zadanihgabarita iz TIZ-DPP ~l. 2 2. vode}i ra~una da nadzemnidio gra|evine ne pre|e kvadraturu iz postoje}eg projektarekonstrukcije, ali izra‘eno pravim BRP-om.

Stegovni je tu‘itelj od Ministarstva za{tite okoli{a i pros-tornog ure|enja zatra‘io dodatno obrazlo‘enje prijave idokumentaciju, koju je podnositelj prijave dostavio11.04.2003. g.

Na raspravi odr‘anoj dana 20.10.2003. g. okr. je izjavioda u cijelosti ostaje kod svog pismenog o~itovanja danogtijekom postupka. Navodi da je projekt izra|en po para-metrima AS-linea, a ti su podatci bili krivi. Pitanje je je lion trebao sumnjati u povr{ine ili ne. Ta zgrada koja jepostojala do 2000. godine sastavljena je u stvari od trizgrade za koje je naveo da su nekoherentne. Smatrao jeda bi se u jednoj adaptaciji mogao napraviti novi objekt.Isti~e da kada su u{li u zgradu odnosno u agregatno pos-trojenje, armirano betonski stupovi su vjerojatno od solibili toliko izjedeni da je iz njih virila armatura. Okr. jedao na uvid sudu fotografije objekta kakv je bio prijezapo~injanja rada na njemu. Smatra da je tehnolo{kiopravdano bilo fundirati ku}u (podrumiti) na cijeloj svo-joj povr{ini ili silueti. Na poseban upit ~lana vije}a da lije svjesno u{ao u postupak pove}anja gabarita, okr. jeodgovorio da koliko shva}a problem nisu nadzemnigabariti ve} je problem podrumski dio. Bilo bi neumjesnore}i da nije znao {to radi. Na poseban upit ~lana vije}ada li je u tom smislu investitor izvr{io utjecaj na njega,okr. je odgovorio da naravno da jest. Investitor ga jepodr‘avao u tome pa ne stoji navod da bi on o{tetio in-vestitora. Na upit ~lana vije}a da li je kada je dobio iz-vod iz DPU-a uo~io ograni~enja, okr. je odgovorio da jeznao da postoje razlike, no da na razlike nije upozorio in-vestitora, budu}i da je investitor znao {to se radi te gastoga nije pismeno izvje{tavao. Investitora nije savje-tovao da zatra‘i izmjene i dopune DPU-a. Smatrao je daje to benigno i da ne}e biti problema.

Uvidom u optu‘nicu, pismeno o~itovanje okrivljenika, iz-vod iz DPU-a prostora TIZ-a Zadar (Glasnik Grada Zadrabr. 7/00) vidljivo je da je okr. povrijedio Zakon svojimpostupanjem, te da je dao neto~nu izjavu o uskla|enostiglavnog projekta (TD 6/2001) s izvodom iz DPU-a TIZ-a uZadru. Nadalje, nije upozorio investitora na mogu}eposljedice izrade projekta koji nije uskla|en s DPU-om, a{to je i sam okr. priznao. Takvo pona{anje okr. dovelo jedo poni{tenja izdane gra|evne dozvole.

Temeljem tako utvr|enog ~injeni~nog stanja, Stegovni jesud i donio odluku kao u izreci ove presude.

S obzirom na te‘inu po~injenog djela, okrivljenom jeizre~ena stegovna mjera zabrane obavljanja djelatnosti utrajanju od pet mjeseci sukladno propisima navedenim uizreci ove presude, jer ovaj Sud o~ekuje da }e izre~enomkaznom posti}i puna svrha ka‘njavanja.

Primljenjuju}i op}e pravilo o izboru vrste i visine kazne,ovaj je sud cijenio olakotne i otegotne okolnosti kod okr.Kao olakotne okolnosti sud je uzeo u obzir ~injenicu daokrivljeni do sada nije stegovno ka‘njavan, te njegovopona{anje tijekom postupka, kao i priznanje da je

103

OBJAVE PRAVOMO]NIH PRESUDA

SLU

@BEN

E O

BJA

VE

po~inio djelo koje mu se stavlja na teret. Kao otegotnuokolnost sud je na{ao ~injenicu da se takovim svojimpostupanjem okr. te{ko ogrije{io o propise HKAIG-a, kaoi Zakona o gradnji, te je time nanesena {teta investitoruponi{tenjem gra|evinske dozvole.

Okrivljenom je nalo‘eno i sna{anje tro{ka samog pos-tupka u minimalnom pau{alnom iznosu od 500,000 kn.Predmetna visina pau{alnog tro{ka odre|ena je u skladus duljinom trajanja postupka, radnjama poduzetim unjemu, te uzimaju}i u obzir i materijalne prilike samogokrivljenika. Tako|er je odlu~eno da }e po pravomo}nostipresuda biti objavljena u Glasilu HKAIG-a, a sukladnoodredbi ~l. 85. st. 1. Statuta HKAIG-a.

U Zagrebu 20. listopada 2003. g.

Zapisni~arka Zamjenik predsjednika Stegovnog suda

Vlasta Trupeljak, v. r. Berislav Martinovi}, dia, v. r.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude mo‘e se ulo‘iti priziv u roku 15 danaod dana primitka pismenog otpravka iste. Priziv se pod-nosi ovom sudu u 4 istovjetna primjerka neposredno ilipreporu~eno putem po{te, a o ‘albi odlu~uje Vi{i ste-govni sud HKAIG-a, kao sud II. stupnja.

Za to~nost otpravka – ovla{tena osobaIvana Grgi~evi}, v. r.

2.

Klasa: 740–03/03–01/4Zagreb, 28.10.2003. g.

Stegovni sud Hrvatske komore arhitekata i in‘enjera ugraditeljstvu u sastavu Tomislav Jan~in, dipl. ing. gra|.,predsjednik Vije}a, Slobodan Vajnaht, dipl. ing. el. i@eljko Sajko, dipl. ing. stroj., ~lanovi Vije}a, u prisutnostiVlaste Trupeljak, zapisni~arke, u stegovnom postupkuprotiv okrivljenog Darka Vodol{aka, ing. gra|., iz Krapine,Kardinala Stepinca 1, zbog osnovane sumnje da jepo~inio te‘u povredu du‘nosti i ugleda ovla{tenogarhitekta i in‘enjera u graditeljstvu iz ~l. 82. st. 1. t. 21.,22. i 25. Statuta HKAIG-a, nakon odr‘ane glavnerasprave dana 28.10.2003 .g., u prisutnosti okr. ibranitelja Nenada Kova~i}a, odvj. iz Zagreba, te u odsut-

nosti uredno pozvanog stegovnog tu‘itelja Darka Pe-traka, dipl. ing. gra|., donio je

P R E S U D U

Okrivljeni Branko Klasi}, sin Josipa, ro|. 26.04.1955. g. uCelju, s prebivali{tem u Krapini, ulica A. [enoe 9, dipl.ing. gra|., do sada stegovno neka‘njavan

k r i v j e

{to je:– u studenome 2002. g. kao odgovorna osoba tvrtke KBGrading d. o. o. iz Krapine podnio u ime tvrtke ponuduza poslove nadzora nad izgradnjom I. faze industrijskeceste-produ‘etak Ul. F. Galovi}a u Krapini, a na tra‘enjeGrada Krapine, a istodobno je bio ~lan Povjerenstva zaprovedbu nadmetanja za predmetni posao, – dakle, pribavljao posao na nedostojan na~in– pa je time po~ino stegovno djelo te‘e povrededu‘nosti i ugleda ovla{tenih arhitekata i in‘enjera u gra-diteljstvu – tra‘enje ili pribavljanje posla na nedostojanna~in – opisano u ~l. 82. st. 1. t. 25. Statuta HKAIG-a, uvezi s ~l. 39. st. 1. Zakona o Hrvatskoj komori arhitekatai in‘enjera u graditeljstvu.

Temeljem ~l. 39 st 1 Zakona o HKAIG-u okr. se

i z r i ~ e

nov~ana kazna u iznosu od 5.000,00 kn (pettisu}akuna),koju temeljem odredbe ~l. 87. st. 2. Statuta HKAIG-a,okr. mo‘e platiti u 3 (tri) rate.



O b r a z l o ‘ e n j e:

Dana 15. sije~nja 2003. godine Branko Klasi}, dipl. ing.gra|. iz Krapine podnio je prijavu nepo{tivanja akata Ko-more – tra‘enje za{tite ~lanskih prava. Stegovni jetu‘itelj, nakon utvr|enja ~injeni~nog stanja, temeljemodredbe ~l. 89. Statuta HKAIG-a na{ao da je protivBranka Klasi}a potrebno pokrenuti stegovni postupak poslu‘benoj du‘nosti, temeljem dokumentacije koja senalazi u spisu. U optu‘nici se navodi da je okr. prihvatiodu‘nost ~lana Povjerenstva za provedbu natje~aja zanavedene radove za koje je i sam podnio ponudu kao di-rektor tvrtke KB Grading d. o. o. Na taj na~in je po~iniote‘u povredu du‘nosti i ugleda arhitekta i in‘enjera ugraditeljstvu, jer je time na nedostojan na~in poku{aopribaviti posao i utjecao na ostale ~lanove Povjerenstva.Kao ~lan Komore morao je, ponajprije zbog ~lanstva uKomori i moralnih razloga (sukob interesa), zahvaliti sena ~lanstvu u Povjerenstvu i eventualno prisustovati

104


SLU

@BEN

E O

BJA

VE

otvaranju ponuda samo kao predstavnik ponuditelja.Nadalje, u svojoj je prijavi dao i neto~ne podatke od-nosno naveo da je izrijekom u ponudbenoj dokumentacijiGrad Krapina tra‘io da ponuditelji dostave ponude sminimalnom cijenom kakva je propisana Pravilnikom Ko-more {to je posve neto~no, a {to je vidljivo iz Zahtjeva zapodno{enje ponuda od 12.11.2002. g.

Na raspravi odr‘anoj dana 28.10.2003. g. okr. je u prisut-nosti svog branitelja, predao u spis svoju pismenuobranu. Navodi da bi bilo lak{e da je i stegovni tu‘iteljovdje kako bi mogao saznati razloge zbog kojih je ste-govni tu‘itelj ustao optu‘nicom protiv njega. Isti~e da jena kraju svoje pismene obrane zamolio Stegovno vije}eda ga osobodi optu‘nice jer nije po~inio ni jedno djelo.Pismena obrana je op{irna da se zna {to je ~inio usvakom trenu ovog posla. Grad Krapina trebala je uodre|enom trenutku uslugu stru~nog nadzora. Takva seusluga trebala pribaviti sukladno javnoj nabavi. Procjenaje ljudi u upravi Grada da se radi o poslu koji prelazi20.000,00 kuna te je odlu~eno da se raspi{e natje~aj. Na-vodi da stru~no povjerenstvo ne donosi odluku o tometko }e dobiti odre|eni posao ve} samo prikuplja ponude ipredla‘e Gradskom poglavarstvu najpovoljniju ponudu.Tako je Poglavarstvo u stru~no povjerenstvo imenovalo injega i on je to imenovanje prihvatio. Isti~e kako u Krap-ini nema dovoljno stru~nih ljudi te je zatra‘ena ponudaiz Zagreba. I on je, odnosno njegova tvrtka, podnijelaponudu. U ponudi je naveo da je njegova cijena u ci-jelosti u skladu s Pravilnikom o cijenama usluga HKAIG-a i to jedini~na u postotku, a ukupna prema investici-jskoj vrijednosti. Nakon prikupljanja ponuda dobio jepoziv za otvaranje ponuda. Pri tom je naglasio da nje-gova tvrtka ima interes u ovom poslu i predlo‘io da nesudjeluje u radu stru~nog povjerenstva iz tog razloga, alimu je re~eno da ne postoje zapreke za njegovoprisustvovanje, jer javnost nije bila isklju~ena, tako da jeon tamo ostao u svojstvu direktora. Dva dana nakontoga povjerenstvo je bez njegove prisutnosti zaklju~iloda je najpovoljnija ponuda tvrke Gradnja Krapina radi najni‘e cijene, te je Poglavarstvo tu ponudu i prihvatilo.On se na tu odluku nije ‘alio Ministarstvu. Dana15.01.2003. god. podnio je prijavu nepo{tivanja akataKomore – tra‘enje za{tite ~lanskih prava, a povod toj pri-javi bio je naprijed opisani natje~aj. Optu‘nica ga jeiznenadila, tim vi{e {to do danas nije dobio nikakavodgovor na svoju prijavu. Predla‘e saslu{anje svih svje-doka sudionika u ovom natje~aju. Napominje da u sus-tavu javne nabave stru~no povjerenstvo ne donosiodluku o izboru. Ne stoji stoga navod optu‘nice da jesvojim pona{anjem povrijedio anonimnost natje~aja ilida je utjecao na ~lanove povjerenstva. Za svoj rad kaoBranka Klasi}a direktora tvrkte KB – Grading d. o. o. nig-dje nije na{ao da bi trebao odobrenje Komore za svoj radu tom povjerenstvu, a prilo‘io je dokaze da nijeodlu~ivao o izboru najpovoljnije ponude.

Na poseban upit predsjednika Vije}a da li je okr. pot-pisao zapisnik o odabiru okr. je odgovorio da nije.

Stegovni sud je donio odluku da ne izvodi dokazsaslu{anjem predlo‘enih svjedoka.

Uvidom u optu‘nicu, pismeno o~itovanje okr. te njegovupismenu obranu predanu sudu na raspravi 28.10.2003.g., sud je utvrdio da okr. nije po~inio povredu odredbi ~l.82. st. 1. t. 21. i 22. Statuta, ve} je svojim postupanjempo~inio povredu odredbe ~l. 82. st. 1. t. 25. StatutaHKAIG-a. Postupanje okr. tj. davanje ponude na natje~aju kojem je ~lan Povjerenstva za izbor najpovoljnijeponude i ostanak u tom povjerenstvu, smatra se nedosto-jnim, budu}i da je kao ~lan Povjerenstva okr. mogao utje-cati na rad Povjerenstva.


S obzirom na te‘inu po~injenog djela, okrivljenom jeizre~ena stegovna mjera minimalne nov~ane kazne uiznosu od 5.000,00 kn koju okr. mo‘e platiti u trimjese~ne rate, sukladno propisima navedenim u izreciove presude, jer ovaj sud o~ekuje da }e se izre~enomkaznom posti}i puna svrha ka‘njavanja.

Primljenjuju}i op}e pravilo o izboru vrste i visine kazne,ovaj je sud ocijenio olakotne i otegotne okolnosti kodokr. Kao olakotne okolnosti sud je uzeo u obzir ~injenicuda okrivljeni dosad nije stegovno ka‘njavan te njegovokorektno pona{anje tijekom postupka, dok je kao ote-gotnu okolnost sud cijenio samu te‘inu po~injenog djela.

Okrivljenom je nalo‘eno i sna{anje tro{ka samog pos-tupka u pau{alnom iznosu od 900,000 kn. Predmetna visina pau{alnog tro{ka odre|ena je u skladu s duljinomtrajanja postupka, radnjama poduzetim u njemu te uzi-maju}i u obzir i materijalne prilike samog okrivljenika.Tako|er je odlu~eno da }e po pravomo}nosti presuda bitiobjavljena u Glasilu HKAIG-a, a sukladno odredbi ~l. 85.st. 1. Statuta HKAIG-a.

U Zagrebu, 28. listopada 2003. g.

Zapisni~arka Predsjednik Stegovnog sudaVlasta Trupeljak, v. r. Tomislav Jan~in,

dipl. ing. gra|., v. r.




105


SLU

@BEN

E O

BJA

VE

3.

Klasa: 740–03/02–01/11Zagreb, 11.11.2003. g.

Stegovni sud Hrvatske komore arhitekata i in‘enjera ugraditeljstvu u sastavu Tomislav Jan~in, dipl. ing. gra|.,predsjednik Vije}a, Marko Martin~i}, dipl. ing. gra|., iVladimir [tekl, dipl. ing. arh., ~lanovi Vije}a, u prisutnostiVlaste Trupeljak, zapisni~arke, u stegovnom postupkuprotiv okrivljenog Marijana Radelji}a, ing. gra|. iz Sto-bre~a, Ivankova ulica 6a, zbog osnovane sumnje da jepo~inio te‘u povredu du‘nosti i ugleda ovla{tenogarhitekta i in‘enjera u graditeljstvu iz ~l. 82. st. 1. t. 5.Statuta HKAIG-a, nakon odr‘ane glavne rasprave dana11.11.2003. g., u prisutnosti okr. te u odsutnosti urednopozvanog stegovnog tu‘itelja Darka Petraka, dipl. ing.gra|., donio je

P R E S U D U

Okrivljeni Marijan Radelji}, sin Ivana, ro|. 01.11.1956. g.u Prolo{cu Donjem, s prebivali{tem u Stobre~u, Ivankovaulica 6a, ing. gra|., dosada stegovno neka‘njavan

k r i v j e

{to je:– u velja~i 2001. godine kao glavni projektant u tvrtkiAGP d. o. o. iz Stobre~a izradio arhitektonsko-gra|evin-ski projekt i projekt vodovoda i kanalizacije oznake TD–03/01 za objekt investitora Marka i Tomislava Skali}a izSplita za nadogradnju obiteljske ku}e na cest. zgr. 1931k. o. Vis u Milni, a koji projekt nije bio izra|en u skladu sodredbama Prostornog plana op}ine Vis od 2000. godine(Slu‘beni glasnik Op}ine Vis 6/88) te taj projekt nijesadr‘avao sve elemente koje propisuje odredba ~l. 40.Zakona o gradnji (Izvadak iz katastarskog plana s ucr-tanom situacijom gra|evine i ucrtanim susjednimgra|evinama),– dakle, nesavjesno obavljao arhitektonske i in‘enjerskeposlove– pa je time po~ino stegovno djelo te‘e povrededu‘nosti i ugleda ovla{tenih arhitekata i in‘enjera u gra-diteljstvu – nesavjesno obavljanje arhitektonskih i in‘e-njerskih poslova – opisano u ~l. 82. st. 1. t. 5. StatutaHKAIG-a, u vezi s ~l. 39. st. 1. Zakona o Hrvatskoj komoriarhitekata i in‘enjera u graditeljstvu.

Temeljem ~l. 39 st 1 Zakona o HKAIG-u okr. se

i z r i ~ e

nov~ana kazna u iznosu od 8.000,00 kn(osamtisu}akuna), koju temeljem odredbe ~l. 87. st. 2.Statuta HKAIG-a, okr. mo‘e platiti u 8 (osam) rata.



O b r a z l o ‘ e n j e

Dana 28.02.2003. godine Ministarstvo za{tite okoli{a iprostornog ure|enja podnijelo je prijavu za pokretanjestegovnog postupka protiv Marijana Radelji}a, ing. gra|.iz Stobre~a. Nakon provedenog postupka, stegovni jetu‘itelj dana 18.07.2003. godine ustao optu‘nicomprotiv okr. U optu‘nici se navodi da je dana 05.04.2001.godine Ured za prostorno ure|enje, stambeno-komu-nalne poslove, graditeljstvo i za{titu okoli{a u Splitsko-dalmatinskoj ‘upaniji, Ispostava Komi‘a, izdao gra|evnudozvolu klasa: UP/I–361–03/01–02/3 od 05.04.2001. g.investitorima Marku i Tomislavu Skali}u iz Splita zanadogradnju obiteljske ku}e na cest. zgr. 1931 k. o. Vis uMilni prema glavnom projektu koji je sastavni dio tegra|evne dozvole, a sastoji se od arhitektonsko-gra|evin-skog projekta i projekta vodovoda i kanalizacijeizgra|enog od glavnog projektanta Marijana Radelji}a, apo tvrtki AGP biro d. o. o. iz Stobre~a, oznake TD–03/01iz velja~e 2001. godine, te od drugih projekatanavedenih u izreci gra|evne dozvole. Navedenagra|evna dozvola poni{tena je rje{enjem Ministarstvaza{tite okoli{a i prostornog ure|enja klasa: UP/I–361–05/01–06/0020 od 13.05.2002. godine jer je u postupkuutvr|eno da glavni projekt TD–03/01 evidentno nijeizra|en u skladu s odredbama Prostornog plana Op}ineVis do 2000. godine. Naime, prema Izvodu iz prostornogplana koji sadr‘i glavni projekt ~est. zgrade 1931 k. o.Vis u Milni na otoku Visu nalazi se unutar granicagra|evinskog podru~ja – zone ku}a za odmor @enka –Milna i unutar za{titnog obalnog pojasa uz morskuobalu na kojem se mo‘e graditi samo na osnovi proved-benog (detaljnog) plana, te se isti poziva na iznimku pro-pisanu to~kom 26. Odredbi za provo|enje tog prostornogplana prema kojoj }e se do dono{enja provedbenog (de-taljnog) plana uvjeti ure|enja prostora utvrditi u skladusa Smjernicama za izradu uvjeta ure|enja prostora kojesu sastavni dio plana. No, t. 26. provedbenih odredabaProstornog plana na koji se izvod poziva odnosi se nagradnju i ure|enje prostora unutar granica naselja grad-skog karaktera Visa i Komi‘e gdje je gradnja mogu}a natemelju GUP-a, a do dono{enja tog plana za postoje}eobjekte odnosno gradnju i interpolaciju pojedina~nih ob-jekata uvjeti }e se utvr|ivati u skladu s navedenimsmjernicama koji su sastavni dio Prostornog plana. Kakose ~est. zgrade 1931 k. o. Vis u Milni nalazi izvan granicagradskog karaktera Vis i Komi‘a koje gore navedenaodredba ima u vidu, ne stoji pozivanje na citiranuodredbu. Konkretna situacija obuhva}ena je t. 22. istihprovedbenih odredaba i propisuje da se na podru~juza{titnog obalnog pojasa smije graditi samo na osnovi

106


SLU

@BEN

E O

BJA

VE

provedbenog plana, a iznimka propisana t. 66. odnosi sesamo na objekte izgra|ene u gra|evinskom podru~junaselja dok se predmetna gra|evina nalazi u podru~juku}a za odmor. Osim toga, utvr|eno je da navedeniglavni projekt oznake TD 03/01 ne sadr‘i sve elementekoje propisuje odredba ~l. 40. Zakona o gradnji (Izvadakiz katastarskog plana s ucrtanom situacijom gra|evine iucrtanim susjednim gra|evinama).

U svom pismenom o~itovanju na prijedlog za pokretanjestegovnog postupka od 03.04.2003. g., opt. MarijanRadelji}, ing. gra|., isti~e da je projekt napravljen uskladu s Izvodom iz prostornog plana u kojem se referentUreda za prostorno ure|enje u Komi‘i poziva na taj ~la-nak i ako se on odnosi samo na naselja gradskog karak-tera Vis i Komi‘u, a ne i na ovu parcelu, onda to nije nje-gova gre{ka, ve} je izvod pogre{an. Navodi da nemacijeli prostorni plan, ve} samo izvod koji je mjerodavanza posao, pa ne razumije za{to se na njega prebacujeodgovornost. Ako bi projektanti trebali biti odgovornizato {to naprave projekte u skladu s lokacijskim dozvo-lama ili izvodima iz prostornih planova, onda bi svakiprojektant morao imati svu prostorno-plansku dokumen-taciju u svom uredu. U tom slu~aju ne bi trebali nilokacijske dozvole ni izvode iz planova. Zato u izjavi unu-tar projekta ne pi{e da je projekt napravljen u skladu sProstornim planom ve} u skladu s Izvodom iz Prostornogplana. [to se ti~e dijela prijave koji se odnosi na povreduodredbe ~l. 40. Zakona o gradnji, navodi da je u projektuprilo‘ena geodetska situacija 1 : 200 na kojoj je vidljivosve {to je potrebno, {to istina nije izvod iz katastarskogplana. No, svi njihovi projekti dosad su opremani na tajna~in. U praksi se ta stvar rje{ava tako da investitor uzprojekt prilo‘i svje‘ katastarski preris. Nikada nije biloprimjedbi na tako opremljene projekte.[to se ti~e ucr-tavanja objekta na Izvadak iz katastra, ne vidi svrhu togajer je mjerilo planova nekad toliko sitno, a pogotovo kadsu ti izvadci iz starih mapa u mjerilu 1 : 2880, ~ak je ioblik parcele deformiran. To je u toj mjeri neprecizno dato niti ne spada u posao arhitekta ili in‘enjera gra|evi-narstva, ve} pripada geodetskoj struci.

Na glavnoj raspravi odr‘anoj dana 11.11.2003. g. uprisutnosti uredno pozvanog okr. te u odsustnostiuredno pozvanog stegovnog tu‘itelja, u ~ijoj se odsut-nosti rasprava mo‘e odr‘ati, okr. je tijekom dokaznogpostupka izjavio da u cijelosti ostaje kod svog pismenogo~itovanja te da je njemu {to se predmeta ti~e, savjet~ista. Isti~e da se nikada nije na{ao u ovoj situaciji. [tose ti~e predmeta, navodi da su oni dobili Izvod iz prostor-nog plana koji je donio investitor. Napravili su projekt idali izjavu da je projekt u skladu s Izvodom iz Prostornogplana. Nema pravo sumnjati u taj izvod koji je dobio odinvestitora, jer on naravno nema sve planove u svomuredu. On ne zna je li projekt u skladu s Prostornimplanom, ali s Izvodom iz Prostornog plana svakako jest.Kada je dobio prijavu na o~itovanje, zvao je Vis i dobiofaksom list iz prostornog plana u kojem se jasno vidi ono

{to Ministarstvo tvrdi. Da je tada znao taj podatak,druk~ije bi postupio. Svrha je da se jasno zna gdje se ob-jekt nalazi i koliko su ostali objekti udaljeni. [to se ti~emjerila 1 : 200, kolega geodet mu daje podlogu, a onucrtava objekt i tako je u ovom poslu i napravljeno.O~ito je da je u tom segmentu napravio propust. Svegra|evne dozvole na podru~ju njegove ‘upanije kolikomu je poznato, uvezene su na isti na~in i o~ito je takvapraksa u radu. Na poseban upit predsjednika Vije}a, je liokr. imao lokacijsku dozvolu kada je radio, okr. je odgo-vorio da nije te da je radio prema Izvodu iz Prostornogplana i da je to dostatno. Okr. je dao Sudu na uvid sporniprojekt u originalu zajedno s cjelokupnom dokumentaci-jom.

U zavr{noj rije~i okr. je istaknuo da se ne smatra krivimte je istaknuo prigovor zastare. Navodi da je on isposta-vio ra~un sredinom velja~e 2001. g. i daje u spis presliketih ra~una, dok je Ministarstvo pokrenuo postupak28.02.2003. g. Isti~e da njegov posao nije bilo isho|enjegra|evne dozvole.

Nakon provedenog dokaznog postupka, Sud smatra da jeokrivljeni po~inio djelo koje mu se stavlja na teret. Okr.nije ispravno interpretirao i primijenio dobiveni Izvod izProstornog plana, a {to je sam potvrdio u svom iskazunavode}i da je tek po pokretanju postupka zatra‘io izVisa i dobio faksom list iz Prostornog plana iz kojeg jevidljivo da je to~no ono {to tvrdi Ministarstvo, a da muto nije bilo poznato kada je radio na izradi projekta.Nadalje, okr. nije primijenio Zakon o gradnji u pogleduopremanja projekta i to odredbu ~l. 40. Zakona o gradnji,a njegovo obrazlo‘enje da tako rade svi, ne opravdavanjegovo postupanje protivno navedenoj zakonskojodredbi. [to se ti~e zastare, ovaj prigovor okr. ne stoji,budu}i da je gra|evna dozvola poni{tena u svibnju 2002.g., a tada je utv|eno da projekt koji je izradio okr. i kojije dio gra|evne dozvole, nije napravljen sukladno pozi-tivnim propisima.


S obzirom na te‘inu po~injenog djela, okrivljenom jeizre~ena stegovna mjera nov~ane kazne u iznosu od8.000,00 kn koju okr. mo‘e platiti u osam mjese~nihrata, sukladno propisima navedenim u izreci ove pre-sude, jer ovaj sud smatra da }e se izre~enom kaznomposti}i puna svrha ka‘njavanja.

Primljenjuju}i op}e pravilo o izboru vrste i visine kazne,ovaj je sud cijenio olakotne i otegotne okolnosti kod okr.Kao olakotne okolnosti sud je uzeo u obzir ~injenicu daokrivljeni dosad nije stegovno ka‘njavan te njegovokorektno pona{anje tijekom postupka, dok je kao ote-gotnu okolnost Sud ocijenio samu te‘inu po~injenogdjela.

107


SLU

@BEN

E O

BJA

VE

Okrivljenom je nalo‘eno i sna{anje tro{ka samog pos-tupka u pau{alnom iznosu od 900,000 kn. Predmetna visina pau{alnog tro{ka odre|ena je u skladu s duljinomtrajanja postupka, radnjama poduzetim u njemu te uzi-maju}i u obzir i materijalne prilike samog okrivljenika.Tako|er je odlu~eno da }e po pravomo}nosti presuda bitiobjavljena u Glasilu HKAIG-a, a sukladno odredbi ~l. 85.st. 1. Statuta HKAIG-a.

U Zagrebu 11. studenoga 2003. g.

Zapisni~ar Predsjednik Stegovnog suda:Vlasta Trupeljak, v.r. Tomislav Jan~in,

dipl. ing. gra|., v. r.




Objave pravomo}nih presuda Vi{eg stegovnog suda Komore

1.

Klasa: 740–03/02–01/36Zagreb, 29.01.2004. g.

Vi{i stegovni sud Hrvatske komore arhitekata i in‘enjerau graditeljstvu, kao sud drugog stupnja, u vije}u sas-tavljenom od sudaca tog suda Jasminke Hraba~, dipl.ing. arh., kao predsjednice Vije}a, Vladimira Grube{i}a,dipl. ing. arh., i Pavla Maru{i}a, dipl. ing. arh., kao~lanova Vije}a u stegovnom predmetu protiv okr.Ljubomira Cote, dipl. ing. arh., iz Zagreba, Gunduli}eva56, zbog stegovnog djela iz ~l. 82. st. 1. t. 5. StatutaHKAIG-a, odlu~uju}i o ‘albi okr. izjavljenog protiv pre-sude Stegovnog suda Hrvatske komore arhitekata iin‘enjera u graditeljstvu od 20.10.2003. g., na sjedniciVije}a odr‘anoj dana 29. sije~nja 2004. godine

p r e s u d i o j e

Odbija se ‘alba okr. kao neosnovana i potvr|uje presudaStegovnog suda Hrvatske komore arhitekata i in‘enjerau graditeljstvu klasa: 740–03/02–01/36 od 20. listopada2003. godine.


Presudom suda prvog stupnja su|eno je:

»Okr. Ljubomir Cota iz Zagreba, Gunduli}eva 56, kriv je{to je kao odgovorna osoba tvrtke Cota i Cota d. o. o. izZagreba, Gundulie}va 56, a kao ovla{teni arhitekt, izra-dio glavni arhitektonski projekt za investitora Euroa-gradm d. o. o. Zagreb, za gradnju poslovne gra|evine na~. z. 4790/10, 4790/11 i 9359/4 k. o. Zadar, a koji glavniarhitektonski projekt-knjiga 1, br. T. D. 6/2001–GP, nijeizgra|en u skladu s Izvodom iz Detaljnog plana ure|enjaprostora TIZ-a (Glasnik Grada Zadra br. 7/00), dakle ne-savjesno obavljao arhitektonske poslove, pa je timepo~inio stegovno djelo te‘e povrede du‘nosti i ugledaovla{tenog arhitekta i in‘enjera u graditeljstvu – ne-savjesno obavljanje arhitektonskih i in‘enjerskih poslova– opisano u ~l. 82. st. 1. t. 5. Statuta HKAIG-a, u vezi s~l. 39. st. 1. Zakona o Hrvatskoj komori arhitekata iin‘enjera u graditeljstvu.

Temeljem ~l. 39. st. 1. Zakona o HKAIG-u okr. se izri~e kaz-na zabrane obavljanja poslova u trajanju od pet mjeseci.


Po pravomo}nosti presuda }e biti objavljena u GlasiluHrvatske komore arhitekata i in‘enjera u graditeljstvu.«

Protiv navedene presude okr. je podnio ‘albu na izre~enukaznu, navode}i da se postupak oko osporene gra|evin-ske dozvole UP/I–361–03/01–517 od 31.10.2001. g. ob-navlja na na~in da se predmetna dokumentacija uskladis parametrima DPU-TIZ (Glasnik Grada Zadra 7/98 i7/00), te tako legalizira i zaklju~i slu~aj. @albu ula‘e naizre~enu kaznu, budu}i da se cijeli postupak oko spornegra|evinske dozvole revidira s namjerom legalizacije iste,te na taj na~in abolira i uloga glavnog projektanta.

@alba nije osnovana.

Ispituju}i pobijanu presudu i postupak koji joj je pre-thodio, ovaj je sud ustanovio da sud prvog stupnja nijepo~inio ni jednu bitnu povredu odredaba stegovnog pos-tupka, te da je pravilno utvrdio ~injeni~no stanje i suk-ladno tome donio na zakonu osnovanu odluku.

Naime, iz dokumetancije koja prile‘i spisu, pa i iz samogiskaza okrivljenog datog na raspravi dana 20.10.2003. g.,razvidno je da je okr. po~inio djelo koje mu se stavlja nateret. Okr. je tijekom postupka priznao da je dobro znao{to radi. Argument u ‘albi okr. da se obnavlja postupkaoko sporne gra|evinske dozvole ni s ~im ne umanjujete‘inu po~injenog djela, to tim vi{e {to je okrivljeni do-bro znao da svojim postupanjem ~ini povredu zakona ipravila struke.

Zbog izlo‘enog, ‘albu okr. je valjalo odbiti kao neosno-vanu i odlu~iti kao u izreci.

108


SLU

@BEN

E O

BJA

VE

Odluka o tro{kovima postupka je pravilna i zakonita, atemelji se na odredbi ~l. 100. st. 2. Statuta HKAIG-a.

Odluka o objavi pravomo}ne presude u Glasilu HKAIG-adonesena je sukladno odredbi ~l. 85. st. 1. StatutaHKAIG-a.

Radi navedenog, temeljem odredbe ~l. 102. st. 5. StatutaHKAIG, odlu~eno je kao u izreci.

U Zagrebu 29. sije~nja 2004. g.

Predsjednica Vije}aJasminka Hraba~, dipl. ing. arh., v. r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv drugostupanjske odluke kojom je izre~ena ste-govna mjera mo‘e se temeljem odredbe ~l. 45. Zakona oHrvatskoj komori arhitekata i in‘enjera u graditeljstvu,pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom RH u roku30 dana od dana primitka pismenog otpravka iste.


2.

Klasa: 740–03/03–01/4Zagreb, 29.01.2004. g.

Vi{i stegovni sud Hrvatske komore arhitekata i in‘enjerau graditeljstvu, kao sud drugog stupnja, u vije}u sas-tavljenom od sudaca tog suda Hari Vladovi}-Relja, dipl.ing. gra|., kao predsjednik Vije}a, Bernard Dore{i}, dipl.ing. gra|., i mr. sc. Martin Mi{kovi}, dipl. ing. el., kao~lanova Vije}a u stegovnom predmetu protiv okr. BrankaKlasi}a, dipl. ing. gra|. iz Krapine, Augusta [enoe 9, zas-tupanog po branitelju Nenadu Kova~i}u, odvjetniku izZagreba, zbog stegovnog djela iz ~l. 82. st. 1. t. 21., 22. i25. Statuta HKAIG-a, odlu~uju}i o ‘albi okr. izjavljenogprotiv presude Stegovnog suda Hrvatske komorearhitekata i in‘enjera u graditeljstvu od 28.10.2003. g.,na sjednici Vije}a odr‘anoj dana 29. sije~nja 2004.godine

p r e s u d i o j e

Odbacuje se ‘alba okr. kao nepravodobna i potvr|ujepresuda Stegovnog suda Hrvatske komore arhitekata iin‘enjera u graditeljstvu klasa: 740–03/03–01/4 od 28.listopada 2003. godine.



»Okr. Branko Klasi}, dipl. ing. gra|. iz Krapine, ulica A.[enoe 9, kriv je {to je u studenome 2002. godine kaoodgovorna osoba tvrtke KB Grading d. o. o. iz Krapinepodnio u ime tvrtke ponudu za poslove nadzora nadizgradnjom I. faze industrijske ceste – produ‘etak Ul. F.Galovi}a u Krapini, a na tra‘enje Grada Krapine, a isto-dobno je bio ~lan Povjerenstva za provedbu nadmetanjaza predmetni posao, dakle pribavljao posao na nedosto-jan na~in, pa je time po~inio stegovno djelo te‘e povrededu‘nosti i ugleda ovla{tenih arhitekata i in‘enjera u gra-diteljstvu – tra‘enje ili pribavljanje posla na nedostojanna~in, opisano u ~l. 82. st. 1. t. 25. Statuta HKAIG-a, a uvezi s ~l. 39. st. 1. Zakona o Hrvatskoj komori arhitekatai in‘enjera u graditeljstvu.

Temeljem ~l. 39. st. 1. Zakona o HKAIG-u okr. se izri~enov~ana kazna u iznosu od 5.000,00 kn koju temeljem od-redbe ~l. 87. st. 2. Statuta HKAIG-a mo‘e platiti u tri rate.



Protiv navedene presude okr. je, po svom branitelju, pod-nio ‘albu dana 26. studenoga 2003. g., a {to je vidljivo izurud‘benog pe~ata na prizivu okrivljenog.

@alba je nepravodobna.

Naime, okrivljeni i njegov branitelj zaprimili su presuduStegovnog suda dana 10. studenoga 2003. g., a {to jevidljivo iz povratnica koje prile‘e spisu. Dakle, rok od 15dana za ‘albu po~inje te}i od 11. studenoga 2003. g. ite~e do 25. studenoga 2003. g. Kako je okr. izjavio ‘albudana 26. studenoga 2003. g., to ista nije izjavljena uroku te je stoga valjalo odlu~iti kao u izreci.


Predsjednik Vije}aHari Vladovi}-Relja, dipl. ing. gra|., v. r.


Protiv drugostupanjske odluke kojom je izre~ena ste-govna mjera mo‘e se temeljem odredbe ~l. 45. Zakona oHrvatskoj komori arhitekata i in‘enjera u graditeljstvupokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom RH u roku30 dana od dana primitka pismenog otpravka iste.


109


SLU

@BEN

E O

BJA

VE

3.

Klasa: 740–03/02–01/11Zagreb, 29.01.2004. g.

Vi{i stegovni sud Hrvatske komore arhitekata i in‘enjerau graditeljstvu, kao sud drugog stupnja, u vije}u sas-tavljenom od sudaca tog suda Hari Vladovi}-Relja, dipl.ing. gra|., kao predsjednik Vije}a, Bernard Dore{i}, dipl.ing. gra|. i mr. sc. Martin Mi{kovi}, dipl. ing. el., kao~lanova Vije}a u stegovnom predmetu protiv okr. Mari-jana Radelji}a, ing. gra|. iz Stobre~a, Ivankova 6a, zbogstegovnog djela iz ~l. 82. st. 1. t. 5. Statuta HKAIG-a,odlu~uju}i o prizivu okr. izjavljenom protiv presude Ste-govnog suda Hrvatske komore arhitekata i in‘enjera ugraditeljstvu od 11.11.2003. g., na sjednici Vije}aodr‘anoj dana 29. sije~nja 2004. godine

p r e s u d i o j e

Odbija se ‘alba okr. kao neosnovana i potvr|uje presudaStegovnog suda Hrvatske komore arhitekata i in‘enjerau graditeljstvu klasa: 740–03/02–01/11 od 11. stude-noga 2003. godine.



»Okr. Marijan Radelji}, ing. gra|. iz Stobre~a, Ivankova6a, kriv je {to je u velja~i 2001. godine kao glavni projek-tant u tvrtki AGP d. o. o. iz Stobre~a izradio arhitekton-sko-gra|evinski projekt i projekt vodovoda i kanalizacijeoznake TD–03/01 za objekt investitora Marka i Tomi-slava Skali}a iz Splita za nadogradnju obiteljske ku}e nacest. zgr. 1931 k. o. Vis u Milni, a koji projekt nije bioizra|en u skladu s odredbama Prostornog plana op}ineVis od 2000. godine (Slu‘beni glasnik Op}ine Vis 6/88) tetaj projekt nije sadr‘avao sve elemente koje propisujeodredba ~l. 40. Zakona o gradnji (Izvadak iz katastarskogplana s ucrtanom situacijom gra|evine i ucrtanim susjed-nim gra|evinama), dakle, nesavjesno obavljao arhitekton-ske i in‘enjerske poslove, pa je time po~ino stegovnodjelo te‘e povrede du‘nosti i ugleda ovla{teniharhitekata i in‘enjera u graditeljstvu – nesavjesnoobavljanje arhitektonskih i in‘enjerskih poslova –opisano u ~l. 82 st. 1. t. 5 Statuta HKAIG-a, u vezi s ~l.39. st. 1. Zakona o Hrvatskoj komori arhitekata i in‘enje-ra u graditeljstvu.

Temeljem ~l. 39. st. 1. Zakona o HKAIG-u okr. se izri~enov~ana kazna u iznosu od 8.000,00 kn, koju temeljemodredbe ~l. 87. st. 2. Statuta HKAIG-a, okr. mo‘e platiti u8 rata.



Protiv navedene presude okr. je 8.prosinca 2003. godineizjavio priziv.

Priziv nije osnovan.

Ispituju}i pobijanu presudu i postupak koji joj je pret-hodio, ovaj je sud ustanovio da sud prvog stupnja nijepo~inio ni jednu bitnu povredu odredaba stegovnog pos-tupka te da je pravilno utvrdio ~injeni~no stanje i suk-ladno tome donio na zakonu osnovanu odluku.

Iz dokumentacije koja prile‘i spisu viljivo je da je okr.opremio projektnu dokumnetaciju suprotno odredbama~l. 40. Zakona o gradnji te izradio projekt koji nije uskladu s Izvodom iz Prostornog plana. Utvr|eno je danavedeni glavni projekt oznake T. D. 03/01 ne sadr‘i sveelemente koje propisuje odredba ~l. 40. Zakona o gradnji(Izvadak iz katastarskog plana s ucrtanom situacijomgra|evine i ucrtanim susjednim gra|evinama) te daglavni projekt izra|en po glavnom projektantu MarijanuRadelji}u evidentno nije izra|en u skladu s odredbomProstornog plana op}ine Vis (Slu‘beni glasnik op}ine Vis6/88).

Zbog izlo‘enog, priziv okr. je valjalo odbiti kao neosno-van i odlu~iti kao u izreci.

Odluka o tro{kovima postupka je pravilna i zakonita, atemelji se na odredbi ~l. 100. st. 2. Statuta HKAIG-a.

Odluka o objavi pravomo}ne presude u Glasilu HKAIG-adonesena je sukladno odredbi ~l. 85. st. 1. StatutaHKAIG-a.

Zbog navedenoga temeljem odredbe ~l. 102. st. 5. Sta-tuta HKAIG-a odlu~eno je kao u izreci.


Predsjednik Vije}aHari Vladovi}-Relja, dipl. ing. gra|., v. r.


Protiv drugostupanjske odluke kojom je izre~ena ste-govna mjera mo‘e se temeljem odredbe ~l. 45. Zakona oHrvatskoj komori arhitekata i in‘enjera u graditeljstvupokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom RH u roku30 dana od dana primitka pismenog otpravka iste.


110


SLU

@BEN

E O

BJA

VE

Ve} neko vrijeme posjet na{oj internetskoj stranici naadresi www.hkaig.hr zavr{ava pogledom na ~esto vi|enusliku s natpisom »Stranice u izradi«. Nadamo se skoromuklanjanju te komunikacijske zapreke i aktiviranju ob-novljenih stranica Komore sa {to potpunijim recentniminformacijama o svemu {to je od interesa za ~lanove ijavnost.

U prolje}e ove godine je putem raspisanog natje~aja,nakon pomne provjere podobnosti prema svim dostup-nim kriterijima, za izra|iva~a stranice odabrana renomi-rana tvrtka »Iskon Internet«, koja je prije svega svojim re-ferencama i kvalitetom same ponude mogla jam~itidizajnersku kvalitetu i punu interaktivnu funkcionalnost,za koje su postavljeni vrlo precizno razra|eni program-sko-tehni~ki zahtjevi.

Neka mi oproste svi sudionici pripremne faze imena ko-jih ne}u spomenuti, ali za mudrost i upornost u organi-zaciji pripreme moram izraziti posebnu zahvalnost dr. sc.V. Simovi}u, dipl. ing. gra|., a za izniman stru~ni dopri-nos i svekoliku nesebi~nu podr{ku dr. sc. N. Ro‘i}u, ~ijisu stavovi dijelom prisutni i u ovom tekstu.

Po zaklju~enju natje~aja, prema prijedlogu mjerodavnogpovjerenstva, Upravni odbor Komore odobrio je osnivanjeuredni{tva web stranice, s po jednim ~lanom iz svakograzreda, u sastavu: Damir Kvo~i}, dipl. ing. arh., glavniurednik, dr. sc. Damir Medak, dipl. ing. geod., ZvonimirSever, dipl. ing. gra|., Mario Karin, dipl. ing. el., i Nikola[olman, dipl. ing. stroj. Uredni{tvo je u skladu s pri-hva}enom koncepcijom pristupilo analizi i revizijipredlo‘enog dizajna stranice, izradi detaljne strukturesadr‘aja (mape weba) i prikupljanju materijala u digital-nom obliku za postavljanje na stranicu, pri ~emu supo{tivana dogovorena na~ela timskog rada, suradnje ipodr{ke svih razreda, Stru~ne slu‘be Komore i pred-stavnika Iskon Interneta, uz gotovo dnevnu elektronskukomunikaciju svih sudionika.

Uredni{tvo

Temeljna na~ela prema kojima se uredni{tvo programskii koncepcijski odredilo i zasnivalo svoj rad jesu:

– Svrha internetskih stranica Komore je osigurati:• informiranje korisnika (posjetitelja) stranica,• komuniciranje Komore s korisnicima (posjetitelji-

ma) stranica.

– Stranice moraju omogu}iti slobodnu, neograni~enu ibezuvjetnu dostupnost svim potencijalnim koris-nicima (posjetiteljima) u punom obujmu njihovasadr‘aja i to:• ~lanovima Komore,• ciljanim skupinama korisnika: investitorima, dr‘av-

noj upravi, ostalim strukovnim udrugama, inozem-nim komorama i me|unarodnim asocijacijama, stu-dentima i diplomantima strukovnih fakulteta,

• svim zainteresiranim korisnicima (naj{ira javnost).

– Uporaba stranica od »prosje~nog« korisnika ne smijebiti uvjetovana potrebom posjedovanja posebnih (nat-prosje~nih) znanja i apsolviranja posebnih ili spe-cifi~nih uputa za uporabu stranica, ve} mora biti narazini »prosje~nih« znanja korisnika jasna sama posebi te funkcijski i intuitivno neupitna.

– Ukupno sadr‘ajno, vizualno i funkcijsko rje{enje in-ternetskih stranica mora biti decentno suzdr‘ano, pre-poznatljivo, kreirano u potpunosti sukladno razinizna~aja, funkcije i potreba Komore kao institucije, uznagla{avanje njezina digniteta i osobnosti.

– Internetske stranice Komore moraju biti kreirane suk-ladno recentnim trendovima i tehnologijama u po-dru~ju interneta i ra~unalne tehnologije op}enito tekomparativno sukladno (ne na {tetu originalnostirje{enja) recentnim internetskim stranicama srodnihkomora i/ili drugih institucija.

Struktura osnovne domene web stranice Hrvatske ko-more arhitekata i in‘enjera u graditeljstvu definirana jepo podru~jima, s nagla{enim prioritetom brzog pristupabitnim informacijama te dijelom domene i na engleskomi njema~kom jeziku:

O Komori, Struktura Komore, Akti Komore, Zakoni i pro-pisi, Vijesti/Aktualnosti, Operativne informacije, FAQ,

111

NOVA INTERNETSKA STRANICA HRVATSKE KOMORE ARHITEKATA I IN@ENJERA U GRADITELJSTVU

Nova internetska stranica Hrvatske komorearhitekata i in‘enjera u graditeljstvu

SLU

@BEN

E O

BJA

VE

Korisni linkovi i adrese, Ponuda zaposlenja u struci, Kon-takt

i u posebnom bloku:STRUKOVNI RAZREDI – svaki razred je poddomena svlastitim urednikom/uredni{tvomIMENICI I UPISNICIGLASILO KOMORE

Prema prijedlogu Iskon Interneta usvojena je interaktiv-na platforma koja nudi maksimalnu fleksibilnost u dizaj-nerskom i tehnolo{kom smislu, pru‘a mogu}nost pro{iri-vanja sadr‘aja i strukture web stranica, i integrirana je sbazom podataka Komore, a to je Content ManagementSystem (CMS).

Takvo rje{enje omogu}uje brzo i jednostavno uno{enjepromjena u izgled i sadr‘aj web stranica, uz minimalnezahtjeve za tehni~kim znanjem krajnjeg korisnika. Tajsustav tako|er nudi visok stupanj samostalnosti i raznemogu}nosti za administratore stranica koji ‘ele osobnokontrolirati i odr‘avati sadr‘aj web stranica. Zahvaljuju}imodernoj arhitekturi i razli~itim modulima ovakvog apli-kacijskog sustava urednicima }e biti omogu}eno aktivnosudjelovanje u kreiranju, izmjeni i dodavanju sadr‘aja.

Intenzivan rad na uspostavljanju strukture stranice isadr‘aja, kao i priprema poddomena Razreda predvi|a setijekom studenoga, a prva prezentacija u prosincu ovegodine. Budu}i da se nakon internog probnog rada, pri-mopredaja i aktiviranje stranice predvi|a po~etkom2005. godine, dotad sve relevantne informacije o raduKomore i strukovnim novostima mo‘ete pratiti na ak-tivnoj poddomeni Razreda arhitekata – www.arhitekti-hkaig.com, na kojoj }ete biti obavije{teni i o po~etkurada Komorine web stranice.

Svaki ~lan Komore }e putem elektronske po{te i prilogatiskanih glasila posebno biti obavije{ten o aktiviranjuglavne stranice Komore na adresi www.hkaig.hr, a svo-jim prilozima i aktivnim sudjelovanjem mo}i }e pridoni-jeti broju i kvaliteti informacija, a time i posje}enostistranice, kao i njezinoj temeljnoj ulozi interaktivnogmedija s najbr‘om i najsusretljivijom kvalitetnompodr{kom na{em strukovnom radu.

Glavni urednik web straniceDamir Kvo~i}, dipl. ing. arh.

112


SLU

@BEN

E O

BJA

VE

Pregled novih propisa113


Zakon o gradnji(»Narodne novine« br. 175/03 i 100/04)Redakcijski pro~i{}eni tekst*

I. Op}e odredbe

^lanak 1.

Ovim se Zakonom ure|uje projektiranje, gra|enje, upo-raba i uklanjanje gra|evine, tehni~ka svojstva,uporabljivost i promet gra|evnih proizvoda, ustrojstvogra|evinske inspekcije, odre|uju se bitni zahtjevi i drugiuvjeti za gra|evinu, ure|uje se provedba upravnih idrugih postupaka te prava i obveze tijela dr‘avneuprave, pravnih i fizi~kih osoba s tim u vezi.

Odredbe ovoga Zakona ne odnose se na projektiranje,gra|enje i uklanjanje rudarskih objekata i postrojenjaodre|enih posebnim zakonom.

^lanak 2.

Projektiranje, gra|enje, uporaba i uklanjanje gra|evine,promet i dokazivanje uporabljivosti gra|evnih proizvoda,te izdavanje akata s tim u vezi, obavlja se prema odred-bama ovoga Zakona, i drugih propisa donesenih na te-melju ovoga Zakona, te prema odredbama posebnih za-kona i propisa donesenih na temelju tih zakona,hrvatskih norma i pravila struke, ako ovim Zakonom nijedruk~ije propisano. Projektiranjem, gra|enjem, uporabomi uklanjanjem gra|evine ne smiju se ugroziti ‘ivot izdravlje ljudi, okoli{, priroda, druge gra|evine i stvari,niti stabilnost tla na okolnom zemlji{tu.

Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na gra|enje novegra|evine na odgovaraju}i se na~in primjenjuju na rekon-strukciju, adaptaciju, odr‘avanje i uklanjanje gra|evine,

ako ovim Zakonom ili drugim propisom donesenim uskladu s ovim Zakonom nije druk~ije propisano.

^lanak 3.

Na postupovna pitanja u postupcima prema ovom Zako-nu koja nisu ure|ena ovim Zakonom primjenjuju seodredbe Zakona o op}em upravnom postupku.

Na pitanja glede gra|evnih proizvoda koja nisu ure|enaovim Zakonom primjenjuju se odredbe posebnog zakonakojim se ure|uje op}a sigurnost proizvoda i op}i tehni~kizahtjevi za proizvode.

Za odre|ene vojne gra|evine, gra|evine od posebnogzna~enja za obranu Republike Hrvatske ili za drugegra|evine, kada je to potrebno u postupcima koji se vodeprema ovom Zakonu, posebnim zakonom propisat }e seposebne mjere radi za{tite tajnih podataka.

^lanak 4.

Pojedini pojmovi uporabljeni u ovom Zakonu imajusljede}e zna~enje:– projektiranje jest izrada projekata ~ija je obveza izradepropisana ovim Zakonom,– gra|enje jest izvo|enje radova (pripremnih radova,zemljanih radova, radova na izradi gra|evinskih kon-strukcija, gra|evinsko-instalaterskih radova, gra|evinsko-zavr{nih radova, radova na ugradnji gra|evnih proiz-voda, ugradnji postrojenja ili opreme, te drugih radova)radi podizanja nove gra|evine, rekonstrukcije, adaptacijei odr‘avanja uporabljive gra|evine ili radi promjenestanja u prostoru,– rekonstrukcija jest izvo|enje radova kojima se utje~ena ispunjavanje bitnih zahtjeva za uporabljivu gra|evinui kojima se mijenja uskla|enost gra|evine s lokacijskimuvjetima u skladu s kojima je izgra|ena (dogra|ivanje,

114

Pregled novih propisa

* Redakcijski pro~i{}eni tekst Zakona o gradnji obuhva}a Zakon o gradnji (»Narodne novine«, broj 175/03) i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona ogradnji (»Narodne novine«, broj 100/04).

Redakcijski pro~i{}eni tekst Zakona o gradnji priredio je Josip Bienenfeld, dipl. iur.


PREG

LED

NO

VIH

PRO

PIS

A

nadogra|ivanje, uklanjanje vanjskog dijela gra|evine,izvo|enje radova radi promjene namjene gra|evine ilitehnolo{kog procesa i sl.),– adaptacija jest sanacija i svako drugo izvo|enje ra-dova kojima se utje~e na ispunjavanje bitnih zahtjeva zauporabljivu gra|evinu, ali kojim se radovima ne mijenjauskla|enost gra|evine s lokacijskim uvjetima u skladu skojima je izgra|ena,– odr‘avanje jest izvo|enje radova radi o~uvanja bitnihzahtjeva za gra|evinu tijekom njezinog trajanja, kojimase ne mijenja uskla|enost gra|evine s lokacijskimuvjetima u skladu s kojima je gra|evina izgra|ena,– gra|evina jest sve {to je nastalo gra|enjem ipovezano je s tlom, a sastoji se od gra|evnog sklopa iligra|evnog sklopa i ugra|enog postrojenja odnosnoopreme koji zajedno ~ine tehni~ko-tehnolo{ku cjelinu,kao i samostalna postrojenja povezana s tlom, te objektipovezani s tlom koji nisu nastali gra|enjem, ako se njimemijenja na~in kori{tenja prostora,– slo‘ena gra|evina jest skup me|usobno funkcionalnoi/ili tehnolo{ki povezanih gra|evina,– obiteljska ku}a jest gra|evina stambene namjene nazasebnoj gra|evinskoj ~estici s najvi{e tri stana, kojanema vi{e od podruma i tri nadzemne eta‘e namijenjenestanovanju, te ~ija gra|evinska (bruto) povr{ina ne pre-lazi 400 m2, a u koju povr{inu se ura~unava i povr{inapomo}nih gra|evina (gara‘a, kotlovnica, drvarnica,spremi{ta, gospodarskih gra|evina i sli~no) ako se gradena istoj gra|evnoj ~estici. Nadzemnom eta‘om smatra sei tavanska eta‘a namijenjena stanovanju,– jednostavna gra|evina jest ona koja sadr‘i jed-nostavnu nosivu konstrukciju i za koju je nu‘na samoprovjera ispunjavanja bitnog zahtjeva mehani~ke otpor-nosti i stabilnosti,– privremena gra|evina jest gra|evina izgra|ena zapotrebe gradili{ta, za primjenu odgovaraju}e tehnologijegra|enja, za potrebe odr‘avanja sajmova, javnih manifes-tacija i sli~no,– gra|evni sklop jest skup svrhovito povezanihgra|evnih proizvoda uklju~uju}i i gra|evinske instalacijei opremu koja nije izravno povezana s tehnolo{kimprocesom,– gra|evni proizvod jest bilo koja stvar koja je proiz-vedena, izdvojena ili na drugi na~in dobivena, neovisno ostupnju prerade, a namijenjena je za gra|enje,– tehni~ka specifikacija jest norma na koju upu}uje te-hni~ki propis, te tehni~ko dopu{tenje,– postrojenje jest skup svrhovito povezane opreme kojaslu‘i obavljanju tehnolo{kog ili drugog procesa kojemuje namijenjena gra|evina,– oprema jesu pojedina~ni ure|aji, strojevi, procesne in-stalacije i drugi proizvodi od kojih se sastoji postrojenjeili su samostalno ugra|eni u gra|evinu i slu‘etehnolo{kom ili drugom procesu kojemu je namijenjenagra|evina,– ugradnja jest postupak kojim se gra|evni proizvodi, in-stalacije, oprema ili postrojenja povezuju i postaju sas-

tavnim dijelom gra|evine, te se bez izvo|enja radova iliutjecaja na bitne zahtjeve za gra|evinu ne mogu uklonitiiz gra|evine,– pripremni radovi jesu gra|enje privremenih gra|evinai izvo|enje drugih radova radi organizacije i ure|enjegradili{ta, te omogu}avanje primjene odgovaraju}etehnologije gra|enja,– gradili{te jest prostor, uklju~uju}i i privremeno zauzetiprostor, na kojemu se gradi, rekonstruira, adaptira, iz-vode radovi na odr‘avanju ili uklanjanja gra|evina, kao iprostor potreban za omogu}avanje primjeneodgovaraju}e tehnologije gra|enja,– uklanjanje gra|evine ili njezina dijela jest izvo|enje ra-dova kojima se ru{i ili rastavlja gra|evina ili njezin dio,radi njenog uklanjanja s mjesta gdje se nalazi, a kojeizvo|enje radova uklju~uje i zbrinjavanje zate~enog ot-pada u gra|evini i na gra|evnoj ~estici, gra|evinskog ma-terijala i otpada nastalog ru{enjem, odnosno rastavljan-jem gra|evine, te dovo|enje gra|evinske ~esticeodnosno zemlji{ta na kojemu se je nalazila gra|evina uuredno stanje,– uporabljiva gra|evina jest ona gra|evina za koju jeizdana uporabna dozvola, gra|evina za koju se ne izdajeuporabna dozvola ako je izgra|ena na temelju i u skladus potvr|enim glavnim projektom ili drugimodgovaraju}im aktom tijela dr‘avne vlasti i svaka drugagra|evina koja je prema ovom Zakonu s njomizjedna~ena,– lokacijski uvjeti su uvjeti odre|eni lokacijskom doz-volom, izvodom iz prostornog plana ili na drugi na~in uskladu s kojima se prema posebnom zakonu provode za-hvati u prostoru.

^lanak 5.

Upravne poslove te normativne i stru~no-analiti~ke pos-love u vezi s uporabljivo{}u gra|evnih proizvoda i dokazi-vanja sukladnosti gra|evine, obavlja Ministarstvo za{titeokoli{a, prostornog ure|enja i graditeljstva (u daljnjemtekstu: Ministarstvo) Uprava za stanovanje, komunalnogospodarstvo i graditeljstvo.

U svrhu razrade bitnih zahtjeva, odnosno propisivanjadrugih uvjeta koje mora ispunjavati gra|evina, te teh-ni~kih svojstava, dokazivanja uporabljivosti i prometagra|evnih proizvoda, kao i ure|ivanja drugih tehni~kihpitanja u vezi s projektiranjem, gra|enjem, uporabom iuklanjanjem gra|evine, a u cilju provedbe ovoga Zakona,osniva se Odbor za graditeljstvo (u daljnjem tekstu: Od-bor).

Odbor ministru nadle‘nom za poslove graditeljstva (udaljnjem tekstu: ministar) daje mi{ljenja, prijedloge i pre-poruke glede pitanja iz stavka 2. ovoga ~lanka, teobavlja druge poslove po nalogu ministra.

^lanove i tajnika Odbora imenuje ministar. Radom Od-bora predsjedava predstavnik Ministarstva, a za ~lanove

115

PREGLED NOVIH PROPISA

PREG

LED

NO

VIH

PRO

PIS

A

Odbora imenuju se predstavnici Ministarstva i osobekoje imaju radno i stru~no iskustvo u podru~ju koji jedjelokrug rada Odbora. ^lanovi i tajnik Odbora imajupravo na naknadu za rad u Odboru koju odredi ministar.Odbor uz suglasnost ministra donosi poslovnik o svojemradu.

^lanak 5a.

Na~in rada u tijelima dr‘avne uprave, tijelima jedinicalokalne i podru~ne (regionalne) samouprave i pravnimosobama koje imaju javne ovlasti u vezi s provedbomovoga Zakona propisuje ministar naputkom.

Ovla{}uje se ministar da za potrebe izrade Nacrta pravil-nika i tehni~kih propisa, koje je ovla{ten donositi premaovome Zakonu, osniva povjerenstva, imenuje ~lanovepovjerenstava i tajnika, te ure|uje na~in rada povjeren-stva.

Ovla{}uje se ministar da odre|uje naknadu ~lanovima itajnicima za rad u povjerenstvima koja je prema ovomeZakonu ovla{ten osnivati.

II. Bitni zahtjevi za gra|evinu, drugi uvjeti za gra|evinu i tehni~ka svojstva gra|evnihproizvoda

^lanak 6.

Svaka gra|evina ovisno o svojoj namjeni tijekom svogtrajanja, mora ispunjavati bitne zahtjeve za gra|evinu idruge uvjete propisane ovim Zakonom, tehni~kim pro-pisima i drugim propisima donesenim na temelju ovogaZakona, lokacijskim uvjetima odre|enim premaposebnom zakonu, te drugim uvjetima propisanimposebnim propisima koji su od utjecaja na bitne zahtjeveza gra|evinu.

Bitni zahtjevi za gra|evinu odnose se na mehani~ku ot-pornost i stabilnost, za{titu od po‘ara, higijenu, zdravljei za{titu okoli{a, sigurnost u kori{tenju, za{titu od bukete u{tedu energije i toplinsku za{titu.

Gra|evinsko-tehni~ke uvjete za gra|enje i uporabugra|evnih proizvoda koji se smatraju povoljnijim za ok-oli{ i za koje je radi toga prema posebnom propisupredvi|ena mogu}nost smanjenja prihoda dr‘avnogprora~una Republike Hrvatske od prometa roba i uslugapropisuje ministar pravilnikom.

MEHANI^KA OTPORNOST I STABILNOST

^lanak 7.

Gra|evina mora biti projektirana i izgra|ena tako da ti-jekom gra|enja i uporabe predvidiva djelovanja neprouzro~e:

– ru{enje gra|evine ili njezina dijela,– deformacije nedopu{tena stupnja,– o{te}enja gra|evnog sklopa ili opreme zbog deforma-cije nosive konstrukcije,– nerazmjerno velika o{te}enja u odnosu na uzrok zbogkojih su nastala.

ZA[TITA OD PO@ARA

^lanak 8.

Gra|evina mora biti projektirana i izgra|ena tako da seu slu~aju po‘ara:– o~uva nosivost konstrukcije tijekom odre|enog vre-mena utvr|ena posebnim propisom,– sprije~i {irenje vatre i dima unutar gra|evine,– sprije~i {irenje vatre na susjedne gra|evine,– omogu}i da osobe mogu neozlije|ene napustitigra|evinu, odnosno da se omogu}i njihovo spa{avanje,– omogu}i za{tita spa{avatelja.

HIGIJENA, ZDRAVLJE I ZA[TITA OKOLI[A

^lanak 9.

Gra|evina mora biti projektirana i izgra|ena tako da neugro‘ava higijenu i zdravlje ljudi, radni i ‘ivotni okoli{,posebice zbog:– osloba|anja opasnih plinova, para i drugih {tetnihtvari (one~i{}enje zraka i sl.),– opasnih zra~enja,– one~i{}enja voda i tla,– neodgovaraju}eg odvo|enja otpadnih voda, dima, pli-nova te teku}eg otpada,– nepropisnog postupanja s krutim otpadom,– sakupljanja vlage u dijelovima gra|evine ili napovr{inama unutar gra|evine.

Gra|evne proizvode i opremu mora se u gra|enju iza-brati, izvesti, ugraditi ili povezati, preina~iti i odr‘avatitako da zbog kemijskih, fizikalnih ili drugih utjecaja nemo‘e do}i do opasnosti, smetnji, {teta ili nedopustiviho{te}enja tijekom uporabe gra|evine.

SIGURNOST U KORI[TENJU

^lanak 10.

Gra|evina mora biti projektirana i izgra|ena tako da setijekom njezine uporabe izbjegnu mogu}e ozljede koris-nika gra|evine koje mogu nastati od poskliznu}a, pada,sudara, opeklina, elektri~nog udara i eksplozije.

116


PREG

LED

NO

VIH

PRO

PIS

A

ZA[TITA OD BUKE

^lanak 11.

Gra|evina mora biti projektirana i izgra|ena na na~in dazvuk {to ga zamje}uju osobe koje borave u gra|evini ili unjezinoj blizini bude na takvoj razini da ne ugro‘avazdravlje te da osigurava no}ni mir i zadovoljavaju}euvjete za odmor i rad.

U[TEDA ENERGIJE I TOPLINSKA ZA[TITA

^lanak 12.

Gra|evina i njezini ure|aji za grijanje, hla|enje iprovjetravanje moraju biti projektirani i izgra|eni nana~in da, u odnosu na mjesne klimatske prilike,potro{nja energije prilikom njihovoga kori{tenja budejednaka propisanoj razini ili ni‘a od nje, a da za osobekoje borave u gra|evini budu osigurani zadovoljavaju}itoplinski uvjeti.

ODSTUPANJE OD BITNIH ZAHTJEVA ZA GRA\EVINU

^lanak 13.

U slu~aju rekonstrukcije ili adaptacije pojedina~negra|evine upisane u Registar kulturnih dobara RepublikeHrvatske, odnosno gra|evine u kojoj se osobama smanje-ne pokretljivosti osigurava nesmetani pristup, kretanje,boravak i rad mo‘e se odstupiti od nekih bitnih zahtjevaza gra|evinu uz pribavljenu suglasnost Ministarstva.Suglasnost iz stavka 1. ovoga ~lanka mo‘e se izdati naprijedlog investitora, po prethodno pribavljenommi{ljenju Ministarstva kulture za gra|evinu upisanu uRegistar kulturnih dobara Republike Hrvatske, odnosnoMinistarstva zdravstva i socijalne skrbi u slu~aju rekon-strukcije ili adaptacije gra|evine u kojoj se osobamasmanjene pokretljivosti osigurava nesmetani pristup, kre-tanje, boravak i rad, te drugih tijela dr‘avne uprave ipravnih osoba s javnim ovlastima odre|enih posebnimzakonima.

Suglasnost iz stavka 1. ovoga ~lanka ne}e se izdati akotehni~kim rje{enjem gra|evine ili drugom mjerom nijena pouzdani na~in u zadovoljavaju}oj mjerinadomje{teno odstupanje od bitnog zahtjeva zagra|evinu.

Suglasnost iz stavka 1. ovoga ~lanka nije upravni akt.

NESMETAN PRISTUP I KRETANJE U GRA\EVINI

^lanak 14.

Gra|evine javne i poslovne namjene moraju biti projekti-rane i izgra|ene tako da je osobama smanjene pok-

retljivosti osiguran nesmetan pristup, kretanje, boravak irad.

Gra|evine stambene i stambeno-poslovne namjene s de-set i vi{e stanova moraju biti projektirane i izgra|enetako da je mogu}a njihova jednostavna prilagodba zapristup, kretanje, boravak i rad osobama smanjene pok-retljivosti u najmanje jednom stanu na svakih desetstanova.

Uvjete i na~in nesmetanog pristupa, kretanja, boravka irada osobama smanjene pokretljivosti u gra|evinama izstavka 1. ovoga ~lanka, te uvjete i na~in jednostavneprilagodbe gra|evina iz stavka 2. ovoga ~lanka propisujeministar uz suglasnost ministra unutarnjih poslova.

TEHNI^KA SVOJSTVA GRA\EVNIH PROIZVODA

^lanak 15.

Tehni~ka svojstva gra|evnih proizvoda moraju biti takvada u predvi|enom roku trajanja gra|evine uz propisanuugradnju sukladno namjeni te gra|evine, uz propisano,odnosno odre|eno odr‘avanje podnose sve utjecajeuobi~ajene uporabe i utjecaja okoline, tako da gra|evinau koju su ugra|eni ispunjava bitne zahtjeve za gra|evinu.

TEHNI^KI PROPISI

^lanak 16.

Tehni~kim propisima se razra|uju, odnosno propisuju, uskladu s na~elima europskog uskla|ivanja tehni~kog za-konodavstva, bitni zahtjevi za gra|evinu, tehni~ka svoj-stva koja moraju imati gra|evni proizvodi, i drugi teh-ni~ki zahtjevi u vezi s gra|evinama, njihovim gra|enjemi odr‘avanjem gra|evine.

Tehni~kim propisom kojim se izravno ili upu}ivanjem natehni~ku specifikaciju propisuje tehni~ko svojstvo, kojamora imati gra|evni proizvod, propisuje se i na~in doka-zivanja uporabljivosti i radnje koje se provode u postup-ku ocjenjivanja sukladnosti gra|evnih proizvoda s tehni~-kom specifikacijom.

Tehni~ke propise donosi ministar.

Tehni~ki propisi objavljuju se u »Narodnim novinama«.

^lanak 17.

Ispitivanje odre|enih dijelova gra|evine u svrhu provjere,odnosno dokazivanja ispunjavanja bitnih zahtjeva zagra|evinu te prethodna istra‘ivanja bitna za projekti-ranje, gra|enje ili odr‘avanje gra|evina, obavljajuovla{tene pravne osobe.

117


PREG

LED

NO

VIH

PRO

PIS

A

Ovla{tenje za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga~lanka daje i oduzima ministar.

Uvjete za obavljanje poslova ispitivanja i istra‘ivanja izstavka 1. ovoga ~lanka glede osoba, tehni~ke oprem-ljenosti, na~ina i slo‘enosti obavljanja tih poslova, odgo-vornosti za rezultate ispitivanja, odnosno prethodnih is-tra‘ivanja, neovisnosti u odnosu na osobe koje sudjelujuu projektiranju, gra|enju ili odr‘avanju gra|evine i na~indokumentiranja rezultata ispitivanja, odnosno prethod-nih istra‘ivanja, sredstva kojima pravna osoba dokazujeispunjavanje tih uvjeta u postupku davanja ovla{tenja izstavka 2. ovoga ~lanka te uvjete za produ‘enje i oduzi-manje tog ovla{tenja, propisuje ministar pravilnikom.

Uvjeti za obavljanje poslova iz stavka 3. ovoga ~lankakoji se odnose na ispitivanje i istra‘ivanje vezano uzza{titu od po‘ara propisuju se uz suglasnost ministraunutarnjih poslova.

^lanak 18.

Podzakonski propisi ~ija je obveza dono{enja propisanaposebnim zakonima, a koji utje~u na ispunjavanje bitnihzahtjeva za gra|evinu ili na drugi na~in postavljajuuvjete za gra|enje ili odr‘avanje gra|evine donose se uzsuglasnost ministra.

Stavak 1. ovoga ~lanka ne odnosi se na dono{enje doku-menata prostornog ure|enja i druge propise s podru~japrostornog ure|enja.

TEHNI^KO DOPU[TENJE

^lanak 19.

Tehni~kim dopu{tenjem utvr|uju se tehni~ka svojstvagra|evnog proizvoda za koji nije donesen tehni~ki pro-pis, niti hrvatska norma sukladna na~elima europskoguskla|ivanja tehni~kog zakonodavstva, odnosnogra|evnog proizvoda ~ija tehni~ka svojstva znatno odstu-paju od svojstava odre|enih tehni~kim propisom ilitakvom hrvatskom normom. Osim toga tehni~kim dopu-{tenjem utvr|uje se i na~in dokazivanja uporabljivostigra|evnog proizvoda, te radnje koje se provode u pos-tupku ocjenjivanja sukladnosti tehni~kih svojstavagra|evnog proizvoda.

Odluka o dono{enju tehni~kog dopu{tenja objavljuje se u»Narodnim novinama«.

Ministarstvo vodi evidenciju donesenih tehni~kihdopu{tenja.

^lanak 20.

Tehni~ko dopu{tenje na prijedlog proizvo|a~a, odnosnouvoznika gra|evnog proizvoda donosi ovla{tena pravnaosoba nakon ispitivanja tehni~kih svojstava gra|evnogproizvoda koje se provodi prema smjernicama za teh-ni~ko dopu{tenje ili prvim ispitivanjem tehni~kih svoj-stava proizvoda i utvr|ivanjem uporabljivosti tog proiz-voda. Tehni~ko dopu{tenje va‘i do dono{enjaodgovaraju}ega tehni~kog propisa ili hrvatske normesukladne na~elima europskog uskla|ivanja tehni~kogzakonodavstva, odnosno do roka na kojeg je izdano, anajdu‘e pet godina od dana objave u »Narodnim novi-nama«. Na prijedlog proizvo|a~a odnosno uvoznikagra|evnog proizvoda va‘enje tehni~kog dopu{tenjamo‘e se jednom produljiti za najdu‘e pet godina.

Tehni~ko dopu{tenje nije upravni akt.

Tro{kove dono{enja tehni~kog dopu{tenja snosi proiz-vo|a~ odnosno uvoznik gra|evnog proizvoda koji jepredlo‘io njegovo dono{enje.

^lanak 21.

Tehni~ko dopu{tenje mo‘e se staviti izvan snage ako seutvrdi da gra|evni proizvod za kojeg je doneseno nematehni~ka svojstva koja pod uvjetima iz ~lanka 15. ovogaZakona osiguravaju da gra|evina u koju su ugra|eni is-punjava bitne zahtjeve za gra|evinu.

Odluku o stavljanju izvan snage tehni~kog dopu{tenjadonosi ministar.

Odluka o stavljanju izvan snage tehni~kog dopu{tenjaobjavljuje se u »Narodnim novinama«.

^lanak 22.

Ovla{tenje za dono{enje tehni~kog dopu{tenja daje ioduzima ministar.

Uvjete za obavljanje poslova dono{enja tehni~kogdopu{tenja glede osoba, tehni~ke opremljenosti, na~ina islo‘enosti obavljanja tih poslova, odgovornosti za rezul-tate postupka i poslova u vezi s dono{enjem tehni~kogdopu{tenja, neovisnosti osobito u odnosu naproizvo|a~a, odnosno uvoznika gra|evnog proizvoda,sadr‘aj i na~in izrade smjernica za dono{enje tehni~kogdopu{tenja, metode vrednovanja rezultata i drugezahtjeve vezane uz ispitivanje tehni~kih svojstavagra|evnog proizvoda u postupku dono{enja tehni~kogdopu{tenja, oblik i sadr‘aj tehni~kog dopu{tenja, sred-stva kojima pravna osoba dokazuje ispunjavanje tihuvjeta u postupku davanja ovla{tenja iz stavka 1. ovoga~lanka, uvjete za produ‘enje i oduzimanje togovla{tenja, te sadr‘aj i na~in vo|enja evidencije done-senih tehni~kih dopu{tenja, propisuje ministar pravil-nikom.

118


PREG

LED

NO

VIH

PRO

PIS

A

STRANO TEHNI^KO DOPU[TENJE

^lanak 23.

Europsko tehni~ko dopu{tenje koje donosi ~lanica Europ-ske organizacije za tehni~ka dopu{tenja (EOTA) i nacio-nalno tehni~ko dopu{tenje koje donosi nacionalno tijelostrane dr‘ave ovla{teno za dono{enje tehni~kihdopu{tenja (u daljnjem tekstu: strano tehni~kodopu{tenje) mo‘e se primijeniti u Republici Hrvatskojako je donijeta odluka o njegovom preuzimanju.

Odluku o preuzimanju stranoga tehni~koga dopu{tenjana prijedlog proizvo|a~a, odnosno uvoznika gra|evnogproizvoda donosi ministar po prethodno pribavljenommi{ljenju pravne osobe ovla{tene za dono{enje teh-ni~kog dopu{tenja.

Odredbe ovoga Zakona kojima se ure|uje pitanjedono{enja, va‘enja, tro{kova dono{enja i stavljanja izvansnage tehni~kog dopu{tenja, na odgovaraju}i se na~inprimjenjuju na dono{enje odluke iz stavka 2. ovoga~lanka, odnosno na preuzeto strano tehni~ko dopu{tenje.

Odluka iz stavka 1. ovoga ~lanka nije upravni akt.

III. Dokazivanje uporabljivosti i stavljanje u promet gra|evnih proizvoda

^lanak 24.

Gra|evni proizvod mo‘e se staviti u promet i rabiti zagra|enje samo ako je dokazana njegova uporabljivost.

Gra|evni proizvod je uporabljiv ako su njegova tehni~kasvojstva sukladna svojstvima odre|enim normom na kojuupu}uje tehni~ki propis, tehni~kim dopu{tenjem (u dalj-njem tekstu: tehni~ke specifikacije) ili tehni~kim pro-pisom.

Uporabljivost gra|evnog proizvoda dokazuje se certifika-tom sukladnosti gra|evinskog proizvoda ili izjavom osukladnosti gra|evinskog proizvoda (u daljnjem tekstu:isprave o sukladnosti), koje se izdaju nakon provedbe od-nosno osiguranja provedbe postupka ocjenjivanja suklad-nosti tehni~kih svojstava proizvoda s tehni~kim svoj-stvima odre|enim za taj proizvod tehni~komspecifikacijom ili tehni~kim propisom.

POSTUPAK OCJENJIVANJA SUKLADNOSTI

^lanak 25.

Sukladnost gra|evnog proizvoda s tehni~kom specifikaci-jom, odnosno tehni~kim propisom u postupku ocjenji-vanja sukladnosti ocjenjuje, odnosno osigurava seprovedbom jedne ili vi{e sljede}ih radnji:

– po~etnog ispitivanja tipa gra|evnog proizvoda odstrane proizvo|a~a,– po~etnog ispitivanja tipa gra|evnog proizvoda odstrane pravne osobe ovla{tene za ocjenjivanje suklad-nosti,

– ispitivanja uzoraka iz proizvodnje prema utvr|enomplanu ispitivanja od strane proizvo|a~a ili pravne osobeovla{tene za ocjenjivanje sukladnosti,

– ispitivanja slu~ajnih uzoraka uzetih iz proizvodnje izskupine pripremljene za isporuku, odnosno na tr‘i{tu ilina gradili{tu iz isporu~ene skupine od strane pravneosobe ovla{tene za ocjenjivanje sukladnosti,– stalne unutarnje kontrole proizvodnje koju provodiproizvo|a~,– po~etnog nadzora proizvodnog pogona i po~etnognadzora unutarnje kontrole proizvodnje koje provodipravna osoba ovla{tena za ocjenjivanje sukladnosti,– stalnog nadzora, procjene i ocjene unutarnje kontroleproizvodnje koju provodi pravna osoba ovla{tena zaocjenjivanje sukladnosti.

Pravne osobe ovla{tene za provedbu radnji ocjenjivanjasukladnosti, o svakoj radnji iz stavka 1. ovoga ~lankakoja je provedena ili se provodi, izdaju dokument idostavljaju ga pravnoj osobi ovla{tenoj za izdavanje cer-tifikata sukladnosti gra|evnog proizvoda, proizvo|a~u,odnosno uvozniku koji je trajno ~uvaju.

Pravne osobe ovla{tene za provedbu radnji ocjenjivanjasukladnosti du‘ne su osobama ovla{tenim za provedbunadzora glede ispunjavanja uvjeta u vezi uporabljivostigra|evnih proizvoda omogu}iti uvid u sve radnje idokumente vezane za dokazivanje sukladnosti gra|evnihproizvoda.

^lanak 26.

Ovla{tenje za provedbu postupka ocjenjivanja suklad-nosti, odnosno za provedbu pojedinih radnji koje se pro-vode u tom postupku za pojedine vrste gra|evnih proiz-voda, daje i oduzima ministar.

Uvjete za obavljanje postupaka, odnosno pojedinih radnjiocjenjivanja sukladnosti iz stavka 1. ovoga ~lanka gledeosoba, tehni~ke opremljenosti, na~ina i slo‘enostiobavljanja tih poslova, odgovornosti za rezultateprovedbe tih postupaka, neovisnosti osobito u odnosu naproizvo|a~a, odnosno uvoznika gra|evnog proizvoda tena osobu koja izdaje ispravu o sukladnosti, metode vred-novanja rezultata i druge zahtjeve vezane uz postupke,dokumente i radnje ocjenjivanja sukladnosti, sredstva ko-jima pravna osoba dokazuje ispunjavanje tih uvjeta upostupku davanja ovla{tenja iz stavka 1. ovoga ~lanka teuvjete za produ‘enje i oduzimanje tog ovla{tenja, pro-pisuje ministar pravilnikom.

119


PREG

LED

NO

VIH

PRO

PIS

A

ISPRAVE O SUKLADNOSTI

^lanak 27.

Ispravama o sukladnosti potvr|uje se da su provedene,odnosno da se provode propisane radnje u postupkuocjenjivanja sukladnosti, da je u tom postupku utvr|enasukladnost gra|evnog proizvoda s tehni~kom specifikaci-jom ili tehni~kim propisom, te da se proizvod mo‘e sta-viti u promet i rabiti za gra|enje.

Certifikat sukladnosti gra|evnog proizvoda izdajeovla{tena pravna osoba na zahtjev proizvo|a~a, odnosnouvoznika gra|evnog proizvoda, koji snosi tro{kove nje-gova izdavanja.

Certifikat sukladnosti gra|evnog proizvoda mo‘e seizdati samo ako je proizvo|a~ proveo ili provodi radnje iz~lanka 25. stavka 1. podstavka 3. i 5. ovoga Zakona, teako je pravna osoba ovla{tena za ocjenjivanje suklad-nosti provela ili provodi radnje iz ~lanka 25. stavka 1.podstavka 2., 6. i 7., a po potrebi i podstavka 4. ovogaZakona, propisane za ocjenjivanje sukladnosti tog proiz-voda.

Izjavu o sukladnosti gra|evnog proizvoda mo‘e se izdatisamo ako je proizvo|a~ proveo ili provodi radnje iz~lanka 25. stavka 1. podstavka 1. i 5., a po potrebi i pod-stavka 3. ovoga Zakona i ako je pravna osoba ovla{tenaza ocjenjivanje sukladnosti provela ili provodi radnje iz~lanka 25. stavka 1. podstavka 6., a po potrebi i pod-stavka 7. ovoga Zakona, odnosno ako proizvo|a~ provodiradnju iz ~lanka 25. stavka 1. podstavka 5. ovoga Zakonai ako je pravna osoba ovla{tena za ocjenjivanje suklad-nosti provela radnju iz ~lanka 25. stavka 1. podstavka 2.ovoga Zakona, odnosno ako je proizvo|a~ proveo ili pro-vodi radnje iz ~lanka 25. stavka 1. podstavka 1. i 5.ovoga Zakona, propisane za ocjenjivanje sukladnosti togproizvoda.

Izjavu o sukladnosti gra|evnog proizvoda izdajeproizvo|a~, odnosno uvoznik gra|evnog proizvoda.

Ministarstvo vodi evidenciju izdanih isprava o suklad-nosti.

^lanak 28.

Isprava o sukladnosti mo‘e se staviti izvan snage ako seutvrdi da nisu bili ispunjeni uvjeti za njeno izdavanje iliako se utvrdi da su ti uvjeti prestali postojati.

Odluku o stavljanju izvan snage isprave o sukladnostidonosi ministar.

^lanak 29.

Ovla{tenje za davanje certifikata sukladnosti gra|evnogproizvoda daje i oduzima ministar.

Uvjete za obavljanje poslova davanja certifikata suklad-nosti glede osoba, tehni~ke opremljenosti, na~ina islo‘enosti obavljanja tih poslova, odgovornosti zadavanje certifikata sukladnosti, neovisnosti osobito u od-nosu na proizvo|a~a odnosno uvoznika gra|evnog proiz-voda te na osobu koja provodi postupke i radnje ocjenji-vanja sukladnosti, sredstva kojima pravna osobadokazuje ispunjavanje uvjeta u postupku davanjaovla{tenja iz stavka 1. ovoga ~lanka, uvjete zaprodu‘enje i oduzimanje tog ovla{tenja, sadr‘aj ispraveo sukladnosti, pobli‘e uvjete za davanje isprave o suklad-nosti, te na~in vo|enja i sadr‘aj evidencije izdanih is-prava o sukladnosti, propisuje ministar pravilnikom.

TEHNI^KE UPUTE I ZNAK SUKLADNOSTI

^lanak 30.

Proizvo|a~, odnosno uvoznik gra|evnog proizvoda du‘anje prije stavljanja u promet, odnosno ugradnje gra|ev-nog proizvoda izraditi tehni~ke upute koje moraju sadr-‘avati podatke zna~ajne za ugradnju i uporabu gra|ev-nog proizvoda. Tehni~ke upute i podaci moraju bitipisani latini~nim pismom na hrvatskom jeziku tako da sudistributeru i korisniku razumljive.

Gra|evni proizvod za kojeg je izdana isprava o suklad-nosti ozna~ava se znakom sukladnosti.

Gra|evni proizvod ne smije se stavljati u promet niti dis-tribuirati bez tehni~ke upute i znaka sukladnosti.

Distributer gra|evnog proizvoda du‘an je osigurati da tehni~ka svojstva, odnosno uporabljivost gra|evnogproizvoda tijekom njegove distribucije ostanu nepromi-jenjena.

Na~in ozna~avanja i sadr‘aj oznake gra|evnih proizvodate oblik i sadr‘aj znaka sukladnosti propisuje ministarpravilnikom.

STRANE ISPRAVE I ZNAKOVI O SUKLADNOSTI ISTRANI DOKUMENTI O RADNJAMA DOKAZIVANJASUKLADNOSTI

^lanak 31.

Strana isprava o sukladnosti i znak sukladnosti va‘e uRepublici Hrvatskoj ako je to odre|eno me|unarodnimugovorom koji obvezuje Republiku Hrvatsku.

120


PREG

LED

NO

VIH

PRO

PIS

A

Dokumenti o radnjama ocjenjivanja sukladnosti izdaniod osobe koja je ovla{tena za provedbu tog ocjenjivanjaprema propisima strane dr‘ave priznaju se u RepubliciHrvatskoj ako je izme|u strane osobe koja je izdalatakav dokument i pravne osobe ovla{tene za provedbuodgovaraju}e radnje ocjenjivanja sukladnosti premaovom Zakonu sklopljen ugovor o me|usobnompriznavanju tih dokumenata i pod uvjetima odre|enimtim ugovorom, ako je Ministarstvo izdalo suglasnost nataj ugovor.

Dokumenti o radnjama ocjenjivanja sukladnosti kojeizdaje strani proizvo|a~ gra|evnog proizvoda priznaju seu Republici Hrvatskoj ako pravna osoba ovla{tena zaizdavanje certifikata sukladnosti gra|evnog proizvodapotvrdi da su izdani u skladu s tehni~kim propisom od-nosno tehni~kom specifikacijom za odre|eni proizvoddonesenim u skladu s ovim Zakonom.

Sastavni dio potvrde iz stavka 3. ovoga ~lanka je pri-jevod na hrvatski jezik dokumenata koji se potvr|uju.

IV. Sudionici u gradnji

^lanak 32.

Sudionici u gradnji jesu:– investitor,– projektant,– revident,– izvo|a~,– nadzorni in‘enjer.

INVESTITOR

^lanak 33.

Investitor je pravna ili fizi~ka osoba u ~ije ime se gradigra|evina.

Projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, gra|enjei stru~ni nadzor gra|enja investitor mora povjeriti oso-bama koje zadovoljavaju uvjete za obavljanje tih djelat-nosti propisane ovim Zakonom, ako ovim Zakonom nijepropisano druk~ije.

Investitor je du‘an osigurati stru~ni nadzor gra|enjagra|evine ako ovim Zakonom nije propisano druk~ije.

Investitor koji je ujedno i izvo|a~ mora stru~ni nadzorgra|enja povjeriti drugoj osobi koja zadovoljava uvjeteza obavljanje stru~nog nadzora gra|enja propisane ovimZakonom.

Fizi~ka osoba koja je investitor obiteljske ku}e, ili jed-nostavne gra|evine za svoje potrebe mo‘e jednom u petgodina sama projektirati i obavljati stru~ni nadzor

gra|enja te obiteljske ku}e ako je diplomirani in‘enjerodgovaraju}e struke ili in‘enjer odgovaraju}e struke iima polo‘eni stru~ni ispit.

^lanak 34.

Brisan

PROJEKTANT

^lanak 35.

Projektant je fizi~ka osoba ovla{tena za projektiranjeprema posebnom Zakonu i propisima donijetim na te-melju toga Zakona.

Projektant je odgovoran da projekti koje izra|uje zado-voljavaju propisane uvjete, a naro~ito da projektiranagra|evina ispunjava bitne zahtjeve i druge uvjete zagra|evinu, te da je projektirana u skladu s lokacijskimuvjetima odre|enim prema posebnom Zakonu.

^lanak 36.

Ako u projektiranju sudjeluje vi{e projektanata, zacjelovitost i me|usobnu uskla|enost projekata odgo-voran je glavni projektant.

Glavni projektant tijekom projektiranja osigurava i koor-dinira primjenu propisa kojima se ure|uje sigurnost izdravlje radnika.

Glavni projektant mo‘e biti istovremeno i projektantodre|ene vrste projekata.

Za gra|evine i radove za koje je potrebna kontrola pro-jekata, glavni projektant odnosno projektant dijela pro-jekta koji podlije‘e kontroli mo‘e biti osoba iz ~lanka 35.stavka 1. ovoga Zakona koja ima visoku stru~nu spremuodgovaraju}e struke.

IZVO\A^

^lanak 37.

Izvo|a~ je osoba koja gradi ili izvodi pojedine radove nagra|evini.

Graditi ili izvoditi pojedine radove na gra|evini mo‘eosoba registrirana za obavljanje te djelatnosti.

Osoba iz stavka 2. ovoga ~lanka mo‘e zapo~eti obavljatidjelatnost gra|enja, odnosno izvo|enja pojedinih radovasamo ako ima suglasnost Ministarstva.

Suglasnost iz stavka 3. ovoga ~lanka izdaje se po pret-hodno pribavljenom mi{ljenju povjerenstva koje osniva

121


PREG

LED

NO

VIH

PRO

PIS

A

ministar. ^lanove povjerenstva imenuje ministar na pri-jedlog strukovnih udruga. Za ~lanove povjerenstvaimenuju se predstavnici Ministarstva i predstavnici struk-ovnih udruga.

Iznimno, od stavka 2. ovoga ~lanka investitor fizi~kaosoba mo‘e sam graditi obiteljsku ku}u i pomo}ne gra-|evine iz ~lanka 116. to~ke 4. podstavka 1. ovoga Zako-na ako je to za potrebe njegovoga stambenog zbrinja-vanja u skladu sa Zakonom o podru~jima od posebnedr‘avne skrbi, odnosno u skladu sa Zakonom o obnovi.

Iznimno od stavka 3. ovoga ~lanka suglasnost nije potre-bna za obavljanje poslova gra|enja obiteljske ku}e,druge gra|evine ~ija gra|evinska (bruto) povr{ina ne pre-lazi 400 m2, za radove i jednostavne gra|evine iz ~lanka116. ovoga Zakona kao i za radove i jednostavnegra|evine iz ~lanka 117. ovoga Zakona.

Protiv suglasnosti iz stavka 3. ovoga ~lanka ‘alba nijedopu{tena, ali se mo‘e pokrenuti upravni spor. U ovomslu~aju postupak pred Upravnim sudom Republike Hrvat-ske je hitan.

Uvjete i mjerila za davanje suglasnosti iz stavka 3. ovoga~lanka, odnosno oduzimanja suglasnosti propisuje minis-tar pravilnikom uz suglasnost ministra gospodarstva,rada i poduzetni{tva, a odnose se na:– minimalni broj stru~nih osoba i njihovu stru~nuosposobljenost u rukovo|enju radova,– minimalni broj stru~nih osoba i radnika iz struke, tenjihovu stru~nu osposobljenost za vrstu radova kojuobavlja izvo|a~,– tehni~ku i drugu opremljenost za poslove koje obavljaizvo|a~ u odnosu na vrstu djelatnosti ili radove.

^lanak 38.

U slu~aju izvo|enja gra|evinskih i drugih radova nagra|evini koja je upisana u Registar kulturnih dobara Re-publike Hrvatske ove radove mo‘e izvoditi samo izvo|a~koji zadovoljava i uvjete propisane posebnim propisom.

^lanak 39.

Izvo|a~ je du‘an graditi u skladu s gra|evinskom doz-volom, projektom odre|enim ovim Zakonom i pri tome:– radove izvoditi tako da se ispune bitni zahtjevi i drugiuvjeti za gra|evinu i lokacijski uvjeti,– ugra|ivati gra|evne proizvode i opremu u skladu sovim Zakonom,– osigurati dokaze o uporabljivosti ugra|enih gra|evnihproizvoda, dokaze o sukladnosti ugra|ene opreme poposebnom propisu, isprave o sukladnosti odre|enih di-jelova gra|evine bitnim zahtjevima za gra|evinu idokaze kvalitete (rezultate ispitivanja, zapise oprovedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.) izdaneod za to ovla{tenih tijela za koje je ovim Zakonom,

posebnim propisom ili projektom odre|ena obveza priku-pljanja tijekom izvo|enja gra|evinskih i drugih radova zasve izvedene dijelove gra|evine i za radove koji su u ti-jeku,– prilikom gra|enja povjeriti izvo|enje gra|evinskih ra-dova i drugih poslova osobama koje zadovoljavaju pro-pisane uvjete za izvo|enje tih radova, odnosnoobavljanja poslova,– sastaviti pisanu izjavu o izvedenim radovima i ouvjetima odr‘avanja gra|evine, osim za obiteljsku ku}u ijednostavnu gra|evinu.

^lanak 40.

Izvo|a~ imenuje in‘enjera gradili{ta odnosno voditeljaradova u svojstvu odgovorne osobe koja vodi gra|enjeodnosno pojedine radove. In‘enjer gradili{ta odnosnovoditelj radova odgovorni su za provedbu ~lanka 39.ovoga Zakona.

Ako u gra|enju sudjeluju dva ili vi{e izvo|a~a, investitorodre|uje jednog od izvo|a~a koji je odgovoran zame|usobno uskla|ivanje radova i koji imenuje glavnogin‘enjera gradili{ta.

Glavni in‘enjer gradili{ta odgovoran je za cjelovitost ime|usobnu uskla|enost radova, za me|usobnuuskla|enost provedbe obveza iz ~lanka 39. ovoga Zako-na, te ujedno koordinira primjenu propisa kojima seure|uje sigurnost i zdravlje radnika tijekom gra|enja.

Glavni in‘enjer gradili{ta mo‘e biti istovremeno i in‘e-njer gradili{ta jednog od izvo|a~a, odnosno voditelj ra-dova za odre|enu vrstu radova.

^lanak 41.

Za glavnog in‘enjera gradili{ta i in‘enjera gradili{tamo‘e se imenovati diplomirani in‘enjer, odnosno in‘e-njer odgovaraju}e struke s najmanje pet godina radnogiskustva u struci i s polo‘enim stru~nim ispitom iz~lanka 61. ovoga Zakona.

Za voditelja radova odre|ene vrste mo‘e se imenovatidiplomirani in‘enjer odgovaraju}e struke, odnosno in‘en-jer odgovaraju}e struke s najmanje pet godina radnogiskustva u struci i s polo‘enim stru~nim ispitom iz~lanka 61. ovoga Zakona.

Iznimno od stavka 2. ovoga ~lanka za voditelja radovana obiteljskoj ku}i, drugoj gra|evini ~ija gra|evinska(bruto) povr{ina ne prelazi 400 m2 i jednostavnojgra|evini mo‘e se imenovati osoba sa srednjomstru~nom spremom odgovaraju}e struke s najmanje petgodina radnog iskustva u struci i s polo‘enim stru~nimispitom iz ~lanka 61. ovoga Zakona.

122


PREG

LED

NO

VIH

PRO

PIS

A

Za voditelja manje slo‘enih radova odre|enih suglas-no{}u Ministarstva iz ~lanka 37. stavka 3. ovoga Zakonamo‘e se imenovati osoba koja ima srednju stru~nuspremu odgovaraju}e struke s najmanje deset godinaradnog iskustva u struci i s polo‘enim stru~nim ispitomiz ~lanka 61. ovoga Zakona.

^lanak 42.

Glavni in‘enjer gradili{ta, in‘enjer gradili{ta, odnosnovoditelj radova za gra|evine i radove za koje je potrebnakontrola glavnog projekta, mora biti diplomirani in‘enjerodgovaraju}e struke s polo‘enim stru~nim ispitom iz~lanka 61. ovoga Zakona s najmanje pet godina radnogiskustva u struci.

Na gradili{tu obiteljske ku}e, odnosno druge gra|evine~ija gra|evinska (bruto) povr{ina ne prelazi 400 m2 odgo-vorna osoba koja vodi gra|enje, osim osoba iz ~lanka 40.ovoga Zakona mo‘e biti i osoba koja ima srednju stru~nuspremu gra|evinske ili arhitektonske struke s najmanjepet godina radnog iskustva u struci i s polo‘enimstru~nim ispitom iz ~lanka 61. ovoga Zakona.

Na gradili{tu jednostavne gra|evine odgovorna osobakoja vodi gra|enje osim osoba iz ~lanka 40. ovoga Zako-na mo‘e biti i osoba koja ima srednju stru~nu spremuodgovaraju}e struke s polo‘enim stru~nim ispitom iz~lanka 61. ovoga Zakona.

NADZORNI IN@ENJER

^lanak 43.

Nadzorni in‘enjer je fizi~ka osoba ovla{tena za provedbustru~nog nadzora gra|enja prema posebnom zakonu ipropisima donesenim na temelju tog zakona, koji se pro-vodi u ime investitora.

Kada investitor obavljanje stru~nog nadzora gra|enjapovjeri pravnoj osobi, nadzornog in‘enjera imenuje tapravna osoba, ako nije ugovoreno druk~ije.

Nadzorni in‘enjer ne mo‘e biti zaposlenik pravne osobekoja je izvo|a~ gra|evine, odnosno radova nad kojimatreba provoditi stru~ni nadzor.

Stru~ni nadzor nad gra|enjem gra|evine, odnosnoizvo|enjem pojedinih radova za koje je propisana obvezakontrole projekata mo‘e provoditi osoba koja, osimuvjeta propisanih posebnim zakonom i propisima done-senim na temelju tog zakona, ima visoku stru~nu spremuodgovaraju}e struke.

^lanak 44.

U provedbi stru~nog nadzora gra|enja nadzorni in‘enjerdu‘an je:– nadzirati gra|enje tako da bude u skladu s gra|evin-skom dozvolom, projektima, ovim Zakonom i posebnimpropisima,– utvrditi je li iskol~enje gra|evine provela osobaovla{tena za obavljanje geodetskih poslova i ima liizvo|a~ suglasnost za obavljanje poslova gra|enja,– odrediti provedbu kontrolnih postupaka u pogleduocjenjivanja sukladnosti, odnosno dokazivanja kvaliteteodre|enih dijelova gra|evine putem ovla{tene osobekoja nije sudjelovala u provedbi postupka izdavanja is-prava i dokaza iz ~lanka 39. podstavka 3. ovoga Zakonaza sve izvedene dijelove gra|evine i za radove koji su utijeku u slu~ajevima kada je ovim Zakonom, propisomdonesenim na temelju ovoga Zakona, posebnim pro-pisom ili projektom odre|ena takva obveza,– pravodobno upoznati investitora sa svim manjka-vostima, odnosno nepravilnostima koje uo~i tijekomgra|enja, a investitora i gra|evinsku inspekciju i drugeinspekcije o poduzetim mjerama,– sastaviti zavr{no izvje{}e.

U provedbi stru~nog nadzora gra|enja, kada za to pos-toji potreba, nadzorni in‘enjer du‘an je odrediti na~in nakoji }e se otkloniti nedostatak gra|enja gra|evineupisom u gra|evinski dnevnik u slu~aju ako:– izvo|a~ ne osigura dokumentaciju iz ~lanka 39. pod-stavka 3. ovoga Zakona na propisani na~in,– dokumentacijom iz ~lanka 39. podstavka 3. ovoga Zakona nije dokazana sukladnost, odnosno kvaliteta suk-ladno zahtjevima ovoga Zakona, propisa donesenih natemelju ovoga Zakona, posebnih propisa ili glavnog pro-jekta,– izvo|a~, odnosno odgovorna osoba koja vodi gra|enjeili pojedine radove ovoga Zakona ne zadovoljavajuuvjete iz ovoga Zakona za obavljanje tih djelatnosti,– iskol~enje gra|evine nije u skladu s elaboratom oiskol~enju gra|evine ili glavnim projektom, odnosno akoiskol~enje gra|evine nije provela osoba ovla{tena zaobavljanje geodetskih poslova,– se na gradili{tu na kojem je prisutno vi{e od jednogizvo|a~a ne provode mjere za{tite sigurnosti i zdravljaprema posebnom propisu.

^lanak 45.

Stru~ni nadzor gra|enja obiteljske ku}e provodi se samou odnosu na ispunjavanje bitnih zahtjeva mehani~ke ot-pornosti i stabilnosti te u{tede energije i toplinskeza{tite.

Stru~ni nadzor gra|enja jednostavnih gra|evina iz~lanka 116. to~ke 4. ovoga Zakona provodi se samo u od-nosu na bitni zahtjev mehani~ke otpornosti i stabilnosti.

123


PREG

LED

NO

VIH

PRO

PIS

A

Stru~ni nadzor gra|enja ne provodi se za jednostavnegra|evine i radove iz ~lanka 116. to~ke 5. ovoga Zakona.

Stru~ni nadzor gra|enja obiteljske ku}e i jednostavnihgra|evina iz ~lanka 116. to~ke 4. ovoga Zakona provodiosoba arhitektonske ili gra|evinske struke koja nosistrukovni naziv ovla{teni arhitekt ili ovla{teni in‘enjer.

^lanak 46.

Ako se na odre|enoj gra|evini izvodi vi{e vrsta radova iliradovi ve}eg opsega, stru~ni nadzor mo‘e provoditi vi{enadzornih in‘enjera odgovaraju}e struke. U tom slu~ajuinvestitor ili osoba koju on odredi du‘na je imenovatiglavnoga nadzornog in‘enjera.

Glavni nadzorni in‘enjer odgovoran je za cjelovitost ime|usobnu uskla|enost stru~nog nadzora gra|enja idu‘an je o tome sastaviti zavr{no izvje{}e.

Za gra|evine, odnosno radove za koje je potrebna kon-trola projekta glavni nadzorni in‘enjer mo‘e biti samoosoba iz ~lanka 43. stavka 1. ovoga Zakona koja ima vi-soku stru~nu spremu.

Glavni nadzorni in‘enjer mo‘e biti istovremeno inadzorni in‘enjer za odre|enu vrstu radova. Ako jedannadzorni in‘enjer provodi nadzor nad vi{e vrsta radovatada on preuzima i odgovornost za svaku vrstu radovaprema stavku 1. ovoga ~lanka i odgovornost glavnoganadzornog in‘enjera.

REVIDENT

^lanak 47.

Revident je fizi~ka osoba ovla{tena za kontrolu pro-jekata. Ovla{tenje za obavljanje kontrole projekata mo‘ese dati osobi koja ima pravo na obavljanje poslova pro-jektiranja u podru~ju koje je predmet kontrole projekta,koja je diplomirani in‘enjer s najmanje deset godina rad-nog iskustva u projektiranju, koja je projektirala u svo-jstvu odgovorne osobe gra|evine osobite in‘enjerskeslo‘enosti i koja je na drugi na~in unaprijedila tehni~kustruku u podru~ju koje je predmet kontrole glede projek-tiranja.

Ovla{tenje za obavljanje kontrole projekata daje i oduzi-ma ministar po prethodno pribavljenom mi{ljenju povje-renstva koje osniva i imenuje ministar. Za ~lanove povje-renstva imenuju se predstavnici Ministarstva ipredstavnici strukovnih udruga.

Pobli‘e uvjete glede radnog i stru~nog iskustva zadavanje, produ‘enje va‘enja i oduzimanje ovla{tenja zaobavljanje kontrole projekata, sredstava, odnosno na~inakojima se dokazuje, odnosno ocjenjuje ispunjavanje tihuvjeta propisuje ministar pravilnikom.

^lanak 48.

Revident ne mo‘e obaviti kontrolu projekta u ~ijoj jeizradi u cijelosti ili djelomi~no sudjelovao ili ako je tajprojekt u cijelosti ili djelomi~no izra|en ili nostrificiran upravnoj osobi u kojoj je zaposlen.

Revident je odgovoran da projekt ili dio projekta za kojije proveo kontrolu i dao pozitivno izvje{}e zadovoljavazahtjeve iz ovoga Zakona, posebnih zakona i propisadonesenih na temelju zakona, tehni~kih specifikacija ipravila struke glede kontroliranog svojstva.

Popis revidenata objavljuje se u »Narodnim novinama«.

OBAVLJANJE POSLOVA PROJEKTIRANJA I STRU^NOGNADZORA GRA\ENJA

^lanak 49.

Pravo na obavljanje poslova projektiranja i stru~nognadzora gra|enja prema ovom Zakonu u svojstvu odgo-vorne osobe ima samo fizi~ka osoba koja nosi strukovninaziv »ovla{teni arhitekt« i »ovla{ten in‘enjer« sukladnoposebnom propisu.

^lanak 50.

Ovla{teni arhitekt i ovla{teni in‘enjer mogu obavljatiposlove projektiranja i/ili stru~nog nadzora gra|enjasamostalno u vlastitom uredu, zajedni~kom uredu, pro-jektantskom dru{tvu ili drugoj pravnoj osobi registriranojza tu djelatnost (u daljnjem tekstu: osoba registrirana zadjelatnost projektiranja i/ili stru~nog nadzora).

Osoba registrirana za djelatnost projektiranja i/ilistru~nog nadzora du‘na je u obavljanju tih poslova po{ti-vati odredbe ovoga Zakona i posebnih zakona, te osigu-rati da obavljanje poslova projektiranja i/ili stru~nognadzora bude u skladu s temeljnim na~elima i pravilimakoja trebaju po{tivati ovla{teni arhitekti i ovla{teniin‘enjeri. Osoba registrirana za djelatnost projektiranjaodgovorna je da projekt ili dio projekta kojeg je izradilaodgovara propisanim zahtjevima.

^lanak 51.

Pravna osoba registrirana za poslove projektiranja i/ilistru~nog nadzora gra|enja koja nije osnovana kao pro-jektantsko dru{tvo, mo‘e obavljati tu djelatnost ako imauposlena ovla{tenog arhitekta ili ovla{tenog in‘enjera.

^lanak 52.

Ovla{teni arhitekt, odnosno ovla{teni in‘enjer stje~epravo na samostalno obavljanje poslova projektiranja

124


PREG

LED

NO

VIH

PRO

PIS

A

i/ili stru~nog nadzora gra|enja upisom u Imenik ovla-{tenih arhitekata, odnosno Imenike ovla{tenih in‘enjeraHrvatske komore arhitekata i in‘enjera u graditeljstvu (udaljnjem tekstu: Komora).

Ured za samostalno obavljanje poslova projektiranja i/ilistru~nog nadzora gra|enja, osniva se upisom u upisnikureda za samostalno obavljanje poslova projektiranja i/ilistru~nog nadzora gra|enja Komore.

Ovla{teni arhitekt, odnosno ovla{teni in‘enjer koji samo-stalno obavlja poslove projektiranja i/ili stru~nognadzora gra|enja mo‘e obavljati te poslove pod uvjetomda nije u radnom odnosu.

Ovla{teni arhitekt, odnosno ovla{teni in‘enjer mo‘eimati samo jedan ured.

^lanak 53.

Vi{e ovla{tenih arhitekata, odnosno ovla{tenih in‘enjeramogu imati zajedni~ki projektantski ured (u daljnjem tek-stu: zajedni~ki ured). U tom slu~aju me|usobna prava,ovla{teni arhitekti, odnosno ovla{teni in‘enjeri ure|ujupisanim ugovorom.

Ovla{teni arhitekti, odnosno ovla{teni in‘enjeri kojinamjeravaju imati zajedni~ki ured du‘ni su na temeljusklopljenog ugovora iz stavka 1. ovoga ~lanka podnijetiprijavu Komori.

Zajedni~ki ured osniva se upisom u Upisnik zajedni~kihureda Komore.

Upis iz stavka 3. ovoga ~lanka Komora je du‘na obaviti uroku od petnaest dana od dana podno{enja prijave.

^lanak 54.

Ovla{teni arhitekti, odnosno ovla{teni in‘enjeri u za-jedni~kom uredu solidarno odgovaraju za obvezeovla{tenih arhitekata, odnosno ovla{tenih in‘enjera nas-tale u obavljanju poslova zajedni~kog ureda.

^lanak 55.

Dva ili vi{e ovla{tenih arhitekata, odnosno ovla{tenihin‘enjera upisanih u Imenik ovla{tenih arhitekata iliImenik ovla{tenih in‘enjera mogu osnovati projektant-sko dru{tvo.

Projektantsko dru{tvo osniva se kao javno trgova~kodru{tvo.

^lanak 56.

Pisanim ugovorom o osnivanju dru{tva moraju bitiure|ena prava i obveze ~lanova dru{tva, odnosno pre-

ostalih ~lanova dru{tva u slu~aju smrti kojega od~lanova dru{tva te prava nasljednika umrlog ~lanadru{tva.

^lanak 57.

Za osnivanje projektantskog dru{tva, ovla{teni arhitekti,odnosno ovla{teni in‘enjeri osniva~i du‘ni su imati pret-hodnu suglasnost Komore, koja ocjenjuje je li ugovor oosnivanju sukladan zakonu, Statutu i drugim op}im ak-tima Komore, te Kodeksu strukovne etike. Bez te suglas-nosti ne mo‘e se upisati u sudski registar.

Projektantsko dru{tvo du‘no je obavijestiti Komoru oupisu u sudski registar, najkasnije u roku od tri dana oddana primitka rje{enja nadle‘nog suda.

Komora je du‘na osnovano projektantsko dru{tvo upisatiu Upisnik projektantskih dru{tava najkasnije u roku odtri dana od dana primitka obavijesti o upisu u sudski registar.

Projektantsko dru{tvo niti njegovi pojedini ~lanovi –ovla{teni arhitekti, odnosno ovla{teni in‘enjeri ne moguobavljati poslove projektiranja i/ili stru~nog nadzoragra|enja prije nego {to budu upisani u Upisnik projek-tantskih dru{tava.

^lanak 58.

Ako Komora utvrdi da se djelovanjem projektantskogdru{tva, ugovorima sklopljenim izme|u projektantskogdru{tva i njegovih ~lanova te uvjetima pod kojimaovla{teni arhitekti, odnosno ovla{teni in‘enjeri obavljajusvoju djelatnost te‘e povre|uju odredbe ovoga Zakona,Zakona o Hrvatskoj komori arhitekata i in‘enjera u gra-diteljstvu, statuta Komore ili Kodeksa strukovne etike,mo‘e rje{enjem zabraniti rad dru{tva i istim rje{enjemodrediti da }e se dru{tvo po pravomo}nosti toga rje{enjabrisati iz Upisnika projektantskih dru{tava.

Protiv rje{enja iz stavka 1. ovoga ~lanka ‘alba nijedopu{tena, ali se mo‘e pokrenuti upravni spor.

O dono{enju rje{enja iz stavka 1. ovoga ~lanka Komoraje du‘na bez odga|anja obavijestiti Ministarstvo inadle‘ni sud radi provo|enja odgovaraju}e zabilje‘be.

Na temelju pravomo}nog rje{enja Komore o brisanju pro-jektantskog dru{tva Komora podnosi prijedlog za pokre-tanje postupka likvidacije ili ste~aja prema posebnimpropisima.

^lanak 59.

Za obavljeni posao ovla{teni arhitekti i ovla{teni in‘en-jeri investitoru odgovaraju prema odredbama posebnogZakona.

125


PREG

LED

NO

VIH

PRO

PIS

A

^lanovi projektantskog dru{tva solidarno odgovaraju zaobvezu dru{tva i arhitekata i in‘enjera koji u njemuobavljaju poslove projektiranja i/ili stru~nog nadzoragra|enja nastale u svezi s obavljanjem toga posla.

Osoba registrirana za djelatnost projektiranja i/ilistru~nog nadzora solidarno odgovara za {tetu nastalu ra-dom njenih zaposlenika ovla{tenih arhitekata iovla{tenih in‘enjera u obavljanju poslova projektiranja istru~nog nadzora.

STRANI ARHITEKTI I IN@ENJERI

^lanak 60.

Strani arhitekt ili in‘enjer koji je ~lan strane Komorearhitekata ili in‘enjera mo‘e obavljati poslove projekti-ranja u svojstvu odgovorne osobe i stru~nog nadzoragra|enja u Republici Hrvatskoj ako je na natje~ajustekao pravo na izvedbu natje~ajnog rada, pod uvjetomda dobije odobrenje Komore.

Stranom arhitektu ili in‘enjeru mo‘e se dati odobrenjeza obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga ~lanka pod pret-postavkom uzajamnosti, ako poznaje va‘e}e propise Re-publike Hrvatske iz podru~ja koje ure|uje ovaj Zakon idrugi propisi zna~ajni za primjenu ovoga Zakona te akoispunjava i druge uvjete propisane posebnim propisima.Pretpostavka uzajamnosti ne primjenjuje se na stranogarhitekta i in‘enjera sa sjedi{tem, odnosno prebivali{temu zemlji ~lanici Svjetske trgovinske organizacije.

Strani arhitekt ili in‘enjer mo‘e povremeno obavljati pos-love projektiranja i/ili stru~nog nadzora gra|enja u Re-publici Hrvatskoj na temelju pisanog ugovora s osobomregistriranom za obavljanje tih poslova, ako dobije za toodobrenje Komore u skladu sa stavkom 2. ovoga ~lanka.

Strani arhitekt ili in‘enjer kojeg je Vlada RepublikeHrvatske pozvala da izradi projekt od posebnoga kultur-nog zna~aja du‘an je o tome obavijestiti Komoru radievidentiranja.

Odobrenje za obavljanje poslova iz stavka 3. ovoga~lanka je upravni akt protiv kojeg ‘alba nije dopu{tena,ali se mo‘e pokrenuti upravni spor. U ovom slu~aju pos-tupak pred Upravnim sudom Republike Hrvatske je hitan.

STRU^NI ISPIT ZA OBAVLJANJE POSLOVA GRADITELJSTVA

^lanak 61.

Osobe koje u svojstvu odgovorne osobe obavljaju posloveprojektiranja, kontrole projekata, nostrifikacije, gra|enjagra|evine, stru~nog nadzora gra|enja, osobe koje

obavljaju poslove odr‘avanja gra|evina, osobe kojeizdaju autorizirane podatke za potrebe projekata, osobekoje sudjeluju u provedbi radnji ocjenjivanja sukladnostii izdavanja certifikata sukladnosti gra|evnih proizvodate slu‘bene osobe koje vode postupke inspekcijskognadzora, du‘ne su polo‘iti stru~ni ispit za obavljanje pos-lova graditeljstva (u daljnjem tekstu: stru~ni ispit), teupotpunjavati i usavr{avati svoje znanje.

Stru~nim ispitom provjerava se poznavanje va‘e}ih pro-pisa iz podru~ja koja ure|uje ovaj Zakon i drugih propisazna~ajnih za primjenu ovoga Zakona.

Program, uvjete i na~in polaganja stru~nog ispita kao iupotpunjavanja i usavr{avanja znanja osoba koje supolo‘ile ispit iz stavka 1. ovoga ~lanka, te njegoveprovjere propisuje ministar pravilnikom.

V. Projekti

^lanak 62.

Projekt, ovisno o namjeni i razini razrade, mora sadr‘a-vati sve propisane dijelove, te mora biti izra|en tako dagra|evina izgra|ena s njim u skladu ispunjava zahtjeve iuvjete iz ~lanka 6. stavka 1. ovoga Zakona.

Prema namjeni i razini razrade projekti se razvrstavajuna:– idejni projekt,– glavni projekt,– izvedbeni projekt.

IDEJNI PROJEKT

^lanak 63.

Idejni projekt je skup me|usobno uskla|enih nacrta idokumenata kojima se daju osnovna oblikovno funkcio-nalna i tehni~ka rje{enja gra|evine te prikaz smje{tajagra|evine u prostoru.

Idejni projekt, ovisno o slo‘enosti i tehni~koj strukturigra|evine, mo‘e sadr‘avati i druge nacrte i dokumenteako su oni zna~ajni za izradu glavnog projekta (opistehnolo{kog postupka i tehnolo{ke sheme, opis primjenaodre|ene tehnologije gra|enja, procjenu tro{kova radiprovedbe postupaka javne nabave i sl.). Idejni projekt za-jedno s na~elnom dozvolom trajno ~uva tijelo koje jeizdalo na~elnu dozvolu i investitor, odnosno njegovpravni sljednik.

126


PREG

LED

NO

VIH

PRO

PIS

A

GLAVNI PROJEKT

^lanak 64.

Glavni projekt je skup me|usobno uskla|enih projekatakojima se daje tehni~ko rje{enje gra|evine, prikazsmje{taja gra|evine u prostoru i dokazuje ispunjavanjebitnih zahtjeva za gra|evinu, kao i drugih zahtjeva izovoga Zakona, posebnih zakona i propisa donesenih natemelju tih zakona i tehni~kih specifikacija.

Glavni projekt zajedno s gra|evinskom dozvolom trajno~uva tijelo koje je izdalo gra|evinsku dozvolu i investi-tor, odnosno njegov pravni sljednik.

^lanak 65.

Glavni projekt ovisno o vrsti gra|evine, odnosno radove,sadr‘i:– arhitektonski projekt,– gra|evinski projekt,– elektrotehni~ki projekt,– strojarski projekt i– geodetski projekt.

Projekti iz stavka 1. ovoga ~lanka moraju uvijeksadr‘avati i podatke iz elaborata koji su poslu‘ili kaopodloga za njihovu izradu, te projektirani vijek uporabegra|evine i uvjete za njeno odr‘avanje.

Elaborati iz stavka 2. ovoga ~lanka moraju se izra|ivati uskladu s ovim Zakonom i posebnim propisima.

^lanak 66.

Glavni projekt obiteljske ku}e sadr‘i op}i dio i:– tehni~ki opis,– situaciju u mjerilu 1:1000 i nacrte u mjerilu 1:100(tlocrte, presjeke, poglede i sheme instalacija),– prora~un mehani~ke otpornosti i stabilnosti,– prora~un fizikalnih svojstava glede u{tede energije itoplinske za{tite,

Glavni projekt jednostavne gra|evine sadr‘i op}i dio i:– tehni~ki opis,– situaciju u mjerilu 1:1000 i nacrte u mjerilu 1:100(tlocrte, presjeke, poglede i sheme instalacija),– prora~un mehani~ke otpornosti i stabilnosti

Glavni projekt za rekonstrukciju, odnosno adaptacijuuporabljive gra|evine sadr‘i:– projekt postoje}eg stanja,– projekt za rekonstrukciju.


Projekt za rekonstrukciju, odnosno adaptaciju sadr‘ipotrebne projekte pojedinih struka.

^lanak 67.

Glavnim projektom za gra|evinu, odnosno radove zakoje je propisana kontrola projekta, projektant mo‘e za-htijevati pregled radova u odre|enoj fazi gra|enja nateret investitora. U tom slu~aju investitor je du‘an pro-jektantu pravovremeno omogu}iti pregled radova. Projek-tant potvr|uje provedbu pregleda radova upisom ugra|evinski dnevnik.

^lanak 68.

Glavni projekt na temelju kojeg je izgra|ena odre|enagra|evina, mo‘e se rabiti za gra|enje drugih takvihgra|evina ako su s time suglasni investitor i projektantkoji je izradio taj projekt, pod uvjetom da se taj projektprilagodi ostalim uvjetima gra|enja na odre|enojgra|evinskoj ~estici.

^lanak 69.

Za gra|evine odnosno za odre|ene vrste gra|evinauvjete za gra|enje i odr‘avanje, te potrebne projekte isadr‘aj projekata odre|uje, odnosno propisuje ministarpravilnikom.

^lanak 70.

Za predgotovljene dijelove gra|evine i opreme koji imajucertifikat o sukladnosti ili za koje je na drugi propisanina~in dokazano da su proizvedeni prema odredbamaovoga Zakona (u daljnjem tekstu: tipski projekt), o ~emuje Ministarstvo izdalo rje{enje, nije potrebno to ponovnodokazivati u glavnom projektu.

Tipski projekt mo‘e biti sastavni dio pojedinog projektaiz ~lanka 65. stavka 1. ovoga Zakona.

^lanak 71.

Projektant koji je izradio izmjene i/ili dopune glavnogprojekta odgovoran je u smislu ~lanka 35. stavka 2.ovoga Zakona za cijeli projekt.

IZVEDBENI PROJEKT

^lanak 72.

Izvedbenim projektom razra|uje se tehni~ko rje{enjedano glavnim projektom. Izvedbeni projekt mora bitiizra|en u skladu s glavnim projektom.

127


PREG

LED

NO

VIH

PRO

PIS

A

Na temelju izvedbenog projekta pristupa se gra|enjugra|evine, provodi se inspekcijski postupak i donosiodluka u upravnom postupku izdavanja uporabne doz-vole ako propisom donesenim na temelju ovoga Zakonanije druga~ije odre|eno.

Izvedbeni projekt gra|evine sa svim ucrtanim izmjenamai dopunama sukladno stvarno izvedenim radovima (pro-jekt izvedenog stanja) du‘an je ~uvati investitor, od-nosno njegov pravni sljednik za sve vrijeme dokgra|evina postoji.

^lanak 73.

U slu~aju da izvedbeni projekt nije izradio projektantglavnog projekta investitor je du‘an projektantuglavnoga projekta prije po~etka gra|enja odnosnoizvo|enja odre|enih radova dostaviti izvedbeni projekt ilinjegov dio radi davanja mi{ljenja o uskla|enosti izved-benog projekta s glavnim projektom.

Negativno mi{ljenje iz stavka 1. ovoga ~lanka projektantglavnog projekta du‘an je dostaviti i tijelu dr‘avneuprave koje je izdalo gra|evinsku dozvolu i gra|evinskojinspekciji i Komori.

Mi{ljenje iz stavka 1. ovoga ~lanka nije potrebno ishoditiako je projektant glavnog projekta nedostupan.

OPREMANJE I OZNA^AVANJE PROJEKTA

^lanak 74.

Projekti, odnosno njihovi dijelovi moraju biti izra|eni nana~in koji osigurava njihovu jedinstvenost obzirom nagra|evinu za koju su izra|eni (ime projektanta, tvrtkaosobe registrirane za poslove projektiranja, nazivgra|evine, ime ili tvrtka investitora, datum izrade i dr.).

Projekti, odnosno njihovi dijelovi izra|uju se na papiru,drugom odgovaraju}em materijalu za pisanje, odnosnocrtanje ili kao elektroni~ki zapis, tako da je onemogu-}ena promjena njihova sadr‘aja osim u slu~aju i nana~in propisan pravilnikom iz ~lanka 75. ovoga Zakona,kao i kojim je onemogu}ena zamjena njihovih sastavnihdijelova.

^lanak 75.

Obvezni sadr‘aj i elemente projekta, na~in opremanja,uvjete promjene sadr‘aja, ozna~avanja projekta, na~in izna~enje ovjere projekta od strane odgovornih osoba kaoi na~in razmjene elektroni~kih zapisa propisuje ministarpravilnikom u skladu s posebnim propisima.

KONTROLA PROJEKATA

^lanak 76.

Kontrola glavnog projekta, ovisno o karakteristikamagra|evine, odnosno radova mora se provesti obzirom na:– mehani~ku otpornost i stabilnost,– za{titu od buke,– u{tedu energije i toplinsku za{titu.

Revident koji obavi kontrolu projekta du‘an je o tomesastaviti pisano izvje{}e i ovjeroviti dijelove projekta napropisani na~in.

U izvje{}u o obavljenoj kontroli revident mo‘e zahti-jevati da:– prije po~etka izvo|enja odre|enih radova obavi kon-trolu dijela izvedbenog projekta koji se odnosi na te ra-dove,– obavi pregled radova u odre|enoj fazi gra|enja.

U slu~aju iz stavka 3. ovoga ~lanka investitor je du‘an re-videntu pravovremeno omogu}iti provedbu kontrole di-jela izvedbenog projekta odnosno pregled radova. Revi-dent potvr|uje provedbu pregleda radova upisom ugra|evinski dnevnik, a pri pregledu izvedbenog projektaizra|uje dodatak izvje{}a o kontroli projekta.

^lanak 77.

Sadr‘aj, na~in i opseg obavljanja kontrole projekta, na~ini zna~enje ovjere kontroliranog projekta od strane revi-denta, na~in izra~una naknade za obavljenu kontrolu, tepopis gra|evina, odnosno radova za koje je obvezatnakontrola projekta, te na~in verifikacije podataka koji suzna~ajni za kontrolu tih gra|evina, odnosno radova, pro-pisuje ministar pravilnikom.

UTVR\IVANJE USKLA\ENOSTI (NOSTRIFIKACIJA)PROJEKTA

^lanak 78.

Utvr|ivanje uskla|enosti idejnog projekta, glavnog pro-jekta i izvedbenog projekta izra|enog prema stranim pro-pisima s hrvatskim propisima i pravilima struke (u daljn-jem tekstu: nostrifikacija) mora se provesti neovisno okarakteristikama gra|evine.

Idejni projekt, glavni projekt i izvedbeni projekt odnosnonjegovi dijelovi moraju biti prevedeni na hrvatski jezikprije nostrifikacije osim u slu~aju propisanom pravil-nikom iz ~lanka 80. ovoga Zakona. Uz prijevod na hrvat-ski jezik, idejni, glavni i izvedbeni projekt mo‘e zadr‘atiizvorni tekst na stranom jeziku.

128


PREG

LED

NO

VIH

PRO

PIS

A

^lanak 79.

Nostrifikaciju projekta provodi ovla{tena pravna osobaregistrirana za poslove projektiranja.

Pravna osoba ovla{tena za nostrifikaciju koja obavi nos-trifikaciju du‘na je o tome na propisani na~in sastavitipisano izvje{}e, ovjeroviti projekt i izdati potvrdu.

U slu~aju da projektu koji se nostrificira nedostaju di-jelovi propisani ovim Zakonom, pravna osoba ovla{tenaza nostrifikaciju mo‘e izraditi te dijelove projekta.

Ovla{tenje za nostrifikaciju daje i oduzima ministar poprethodno pribavljenom mi{ljenju povjerenstva koje os-niva i imenuje ministar. Za ~lanove povjerenstva imenujuse predstavnici Ministarstva i predstavnici strukovnihudruga.

Popis pravnih osoba ovla{tenih za nostrifikaciju ob-javljuje se u »Narodnim novinama«.

^lanak 80.

Postupak nostrifikacije, sadr‘aj pisanog izvje{}a ipotvrde, slu~ajeve u kojima dijelovi projekta ne morajubiti prevedeni, na~in i zna~enje ovjere projekta od straneodgovornih osoba, na~in izra~una naknade za nostrifi-kaciju, uvjete glede broja, radnog i stru~nog iskustvazaposlenika za davanje, produ‘enje va‘enja i oduzimanjeovla{tenja pravnoj osobi za nostrifikaciju, te sredstva od-nosno na~in kojim se dokazuje, odnosno ocjenjuje ispun-javanje tih uvjeta, propisuje ministar pravilnikom.

^lanak 81.

Odredbe ovoga Zakona koje ure|uju odgovornost osoberegistrirane za projektiranje na odgovaraju}i se na~inprimjenjuju na pravu osobu ovla{tenu za nostrifikaciju.Odredbe ovoga Zakona koje ure|uju odgovornost projek-tanta na odgovaraju}i se na~in primjenjuju naovla{tenog arhitekta ili ovla{tenog in‘enjera koji je sud-jelovao u nostrifikaciji projekta.

USKLA\IVANJE GLAVNOG, ODNOSNO IDEJNOG PROJEKTA S POSEBNIM ZAKONIMA I PROPISIMA

^lanka 82.

Glavni, odnosno idejni projekt prije podno{enja zahtjevaza izdavanje gra|evinske, odnosno na~elne dozvole morabiti uskla|en s lokacijskim uvjetima te s odredbama po-sebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zako-na, a za {to je odgovoran projektant.

Tijelo graditeljstva u postupku izdavanja gra|evinskedozvole, ovisno o vrsti gra|evine, na na~in propisan ovim

Zakonom, pribavlja potvrde o uskla|enosti glavnog pro-jekta s posebnim zakonima i propisima donesenim na te-melju tih zakona kojima se ure|uje podru~je za{tite odpo‘ara, za{tite na radu, za{tite od ioniziraju}ih i neionizi-raju}ih zra~enja i za{tite i o~uvanja kulturnih dobara.

Za gra|evine iz ~lanka 86. ovoga Zakona tijelo gra-diteljstva u postupku izdavanja gra|evinske dozvole,ovisno o vrsti gra|evine, na na~in propisan ovim Zako-nom, pribavlja potvrde o uskla|enosti glavnog projekta sposebnim zakonima i propisima kojima se ure|uju po-dru~ja iz stavka 2. ovoga ~lanka, te od tijela dr‘avneuprave i/ili pravnih osoba s javnim ovlastima koja su sud-jelovala u izdavanju lokacijske dozvole.

Odredbe stavka 2. i 3. ovoga ~lanka na odgovaraju}i sena~in primjenjuju i na obvezu pribavljanja mi{ljenja kojaovisno o vrsti gra|evine i drugim okolnostima odredi ti-jelo graditeljstva, na idejni projekt za isho|enje na~elnedozvole, te na pribavljanje potvrda glavnog projekta uslu~aju pribavljanja potvrde iz ~lanka 107. stavka 2. i~lanka 118. stavka 1. ovoga Zakona.

Za jednostavne gra|evine iz ~lanka 116. to~ke 4. i ~lanka117. ovoga Zakona potvrde iz stavka 2. ovoga ~lankanije potrebno pribaviti, osim potvrde tijela dr‘avneuprave nadle‘nog za poslove za{tite kulturnih dobara zagra|evine koje se grade unutar za{ti}ene kulturno povi-jesne cjeline upisane u Registar kulturnih dobara Repub-like Hrvatske.

^lanak 83.

Brisan

VI. Gra|enje gra|evine

A. Gra|evinska dozvola

^lanak 84.

Gra|enju se mo‘e pristupiti na temelju pravomo}negra|evinske dozvole, ako ovim Zakonom ili propisomdonesenim na temelju ovoga Zakona nije propisanodruk~ije.

Investitor na vlastitu odgovornost i rizik mo‘e pristupitigra|enju na temelju kona~ne gra|evinske dozvole akoovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovogaZakona nije propisano druk~ije.

Ako kona~na gra|evinska dozvola nije pravomo}na jer jestranka pokrenula upravni spor, a investitor se zbog togaodlu~i s gra|enjem pri~ekati pravomo}nost gra|evinskedozvole, tada investitor od takve stranke ima pravotra‘iti naknadu obi~ne {tete i izmakle koristi, ako seutvrdi da je ta stranka zlorabila svoje pravo pokretanjaupravnog spora.

129


PREG

LED

NO

VIH

PRO

PIS

A

Upravni spor iz stavka 3. ovoga ~lanka Upravni sud Re-publike Hrvatske du‘an je rije{iti u roku od godine dana.

Investitor je du‘an prekinuti gra|enje gra|evine nakondono{enja zaklju~ka kojim se dopu{ta obnova postupkaizdavanja gra|evinske dozvole kojom je dozvoljenaizgradnja te gra|evine.

Zaklju~kom iz stavka 5. ovoga ~lanka investitor seujedno upozorava da je du‘an prekinuti gra|enjegra|evine.

TIJELA NADLE@NA ZA IZDAVANJE GRA\EVINSKEDOZVOLE

^lanak 85.

Gra|evinsku dozvolu izdaje ured dr‘avne uprave u‘upaniji, odnosno upravno tijelo Grada Zagreba, nadle-‘an za poslove graditeljstva na ~ijem se podru~junamjerava gra|evina graditi, ako ovim Zakonom nijedruk~ije propisano.

^lanak 86.

Ministarstvo izdaje gra|evinsku dozvolu za sljede}egra|evine:

Gra|evine prometa i veza

– javne ceste koje povezuju cjelokupni teritorij Repub-like Hrvatske i povezuju ga s mre‘om glavnih europskihcesta (dr‘avne ceste) s pripadaju}im gra|evinama,– ‘eljezni~ke pruge s pripadaju}im gra|evinama, postro-jenjima i ure|ajima, osim industrijskih kolosijeka,– aerodrome za me|unarodni i unutarnji promet, nami-jenjene za zrakoplove najve}e dopu{tene uzletne mase10,0 tona i vi{e s pripadaju}im gra|evinama ili rekon-strukciju pripadaju}ih gra|evina (zgrade, kontrolnitoranj, skladi{ta, hangari i sl.),– gra|evine me|umjesnih i me|unarodnih telekomuni-kacijskih kapaciteta i objekte radija i televizije nadr‘avnoj razini,– morske luke osobitoga (me|unarodnoga) gospodar-skog interesa za Republiku Hrvatsku i morske luke pose-bne namjene od zna~aja za Republiku Hrvatsku,– luke na unutarnjem plovnom putu,– grani~ne prijelaze.

Energetske gra|evine

– elektrane instalirane snage 20 MW i ve}e,– dalekovode 110 kV i vi{e s trafostanicama i rasklop-nim postrojenjima na tom dalekovodu,– me|unarodne, magistralne i otpremne cjevovode kojislu‘e za transport nafte, plina, naftnih derivata uklju~ivoterminale, otpremne i mjerne stanice.

Vodne gra|evine

– regulacijske i za{titne vodne gra|evine na dr‘avnim ime|udr‘avnim vodama,– brane s akumulacijama ili retencijskim prostorima spripadaju}im gra|evinama koje zadovoljavaju kriterijevelikih brana,– vodne gra|evine za melioracijsku odvodnju povr{ine2.000 ha i ve}e,– vodne gra|evine za za{titu voda kapaciteta 50.000ekvivalentnih stanovnika i vi{e,– vodne gra|evine za vodoopskrbu kapaciteta zahvata100 l/s i vi{e, te za melioracijsko navodnjavanje i drugozahva}anje voda kapaciteta 500 l/s i vi{e,– vodne gra|evine za plovidbu (plovni putevi s pri-padaju}im objektima i vodne gra|evine rije~nih luka), teza kori{tenje vodne snage za proizvodnju elektri~ne ener-gije instalirane snage 20 MW i ve}e.

Industrijske gra|evine

– gra|evine osnovne kemijske industrije, gra|evine zaproizvodnju metala, gra|evine za proizvodnju nemetala,koksare, gra|evine za proizvodnju celuloze, rafinerijenafte, brodogradili{ta metalnih brodova, gra|evine u~ijem se tehnolo{kom procesu pojavljuje opasni otpad.

Ostale gra|evine

– gra|evine koje su namijenjene proizvodnji,skladi{tenju, preradi ili skupljanju opasne tvari u koli~iniza koje je posebnim propisom odre|eno da je stvarno ilipotencijalno vrlo ozbiljna ili katastrofalna opasnost,– gra|evine za obradu, skladi{tenje i odlaganje otpadaiz nadle‘nosti ‘upanije, odnosno Grada Zagreba,– gra|evine za obradu, skladi{tenje i odlaganje opasnogotpada,– gra|evine za obradu, skladi{tenje i odlaganje otpada unacionalnim parkovima i parkovima prirode,– vojne gra|evine i gra|evine od posebnog zna~enja zaobranu dr‘ave sukladno posebnim propisima,– gra|evine u nacionalnim parkovima izvan gra|evin-skog podru~ja,– gra|evine u grani~nom pojasu,– gra|evine za koje je izdavanje gra|evinske dozvoleure|eno me|udr‘avnim ugovorima koji obvezuju Repub-liku Hrvatsku,– ribnjaci kapaciteta zahva}anja voda 100 l/s i vi{e od-nosno s vodnom povr{inom za uzgoj riba 500 ha i ve}oj.– Ministarstvo izdaje gra|evinsku dozvolu i ako segra|evina namjerava graditi na podru~ju dvije ili vi{e‘upanija odnosno Grada Zagreba i ‘upanije.

Ministarstvo izdaje gra|evinsku dozvolu i za pripremneradove i privremene gra|evine koje se grade u sklopupripremnih radova za gra|enje gra|evina iz stavka 1.ovoga ~lanka.

130


PREG

LED

NO

VIH

PRO

PIS

A

U slu~aju gra|enja pojedina~ne gra|evine iz stavka 1., 2.i 3. ovoga ~lanka Ministarstvo mo‘e prenijeti nadle‘nostza izdavanje gra|evinske dozvole uredu dr‘avne uprave,odnosno upravnom tijelu Grada Zagreba nadle‘nom zaposlove graditeljstva na ~ijem se podru~ju gra|evinagradi.

Na~in izdavanja gra|evinske dozvole, na~elne dozvole,uporabne dozvole i dozvole za uklanjanje gra|evine, zagra|evine za koje je gradnja i/ili izdavanje gra|evinskedozvole ure|eno me|udr‘avnim ugovorima mo‘e pro-pisati Vlada Republike Hrvatske uredbom.

SLU@BENA OSOBA OVLA[TENA ZA VO\ENJE POSTUPKA I IZDAVANJE GRA\EVINSKE DOZVOLE

^lanak 87.

Postupak izdavanja gra|evinske dozvole vodi dr‘avnislu‘benik koji ima visoku stru~nu spremu arhitektonskeili gra|evinske struke, odnosno pravne struke ako u pos-tupku ima stru~nog pomaga~a s visokom ili vi{omstru~nom spremom arhitektonske ili gra|evinske struke.

Postupak izdavanja gra|evinske dozvole za gra|evinu zakoju nije potrebna kontrola glavnog projekta mo‘e voditii dr‘avni slu‘benik koji ima vi{u stru~nu spremu arhitek-tonske ili gra|evinske struke, odnosno pravne struke akou postupku ima stru~nog pomaga~a arhitektonske iligra|evinske struke.

Postupak izdavanja gra|evinske dozvole za obiteljskuku}u, te izdavanja potvrde iz ~lanka 107. stavka 2. i~lanka 118. stavka 1. ovoga Zakona na glavni projekt zaobiteljsku ku}u i jednostavne gra|evine, mo‘e voditi idr‘avni slu‘benik koji ima srednju stru~nu spremuarhitektonske ili gra|evinske struke, odnosno pravnestruke ako u postupku ima stru~nog pomaga~a arhitek-tonske ili gra|evinske struke.

Dr‘avni slu‘benici iz stavka 1., 2. i 3. ovoga ~lanka moguizdavati gra|evinske dozvole i potvrde glavnog projektaako imaju pet ili vi{e godine radnog iskustva u struci ipolo‘en dr‘avni ispit.

Odredbe stavka 1., 2., 3. i 4. ovoga ~lanka na odgova-raju}i se na~in primjenjuju na izdavanje na~elne dozvole,uporabne dozvole, dozvole za uklanjanje gra|evine, teizdavanje potvrde glavnog projekta iz ~lanka 107. stavka2. i ~lanka 118. stavka 1. ovoga Zakona.

ZAHTJEV ZA IZDAVANJE GRA\EVINSKE DOZVOLE

^lanak 88.

Zahtjev za izdavanje gra|evinske dozvole u pisanomobliku podnosi investitor.

Zahtjevu za izdavanje gra|evinske dozvole investitorprila‘e:– lokacijsku dozvolu ili izvod iz detaljnog plana ure|enja,– tri primjerka glavnog projekta,– pisano izvje{}e o kontroli glavnog projekta ako je kon-trola projekta potrebna,– pisano izvje{}e i potvrdu o nostrifikaciji ako je projektizra|en prema stranim propisima,– elaborat o geotehni~kim i drugim istra‘nim radovima,te tehnolo{ke, prometne i druge elaborate ako su podaciiz tih elaborata poslu‘ili za izradu glavnog projekta osimza obiteljsku ku}u i– dokaz da ima pravo graditi na gra|evnoj ~estici, od-nosno uporabljivoj gra|evini.

Zahtjevu za izdavanje gra|evinske dozvole investitormo‘e prilo‘iti:– pisana pozitivna izja{njenja svih stranaka o glavnomprojektu gra|evine za koju se tra‘i izdavanje gra|evinskedozvole s dokazima da davatelji tih izja{njenja imaju svojstvo stranke,– plan posebnih dijelova zgrade.

Umjesto tri primjerka glavnog projekta iz stavka 2. pod-stavka 1. ovoga ~lanka investitor mo‘e zahtjevu zaizdavanje gra|evinske dozvole prilo‘iti ~etiri primjerka iz-vedbenog projekta koji sadr‘i sve elemente propisane zaglavni projekt. U tom slu~aju izvedbeni projekt u svimpostupcima ure|enim ovim Zakonom i posebnim pro-pisima zamjenjuje glavni projekt.

^lanak 89.

Dokazom da ima pravo graditi u smislu ovoga Zakonasmatra se osobito:– izvadak iz zemlji{ne knjige iz kojeg je vidljivo da je in-vestitor vlasnik ili nositelj prava gra|enja na gra|evnoj~estici ili gra|evini na kojoj se namjerava graditi,– ugovor ili odluka nadle‘ne dr‘avne vlasti na temeljukoje je investitor stekao pravo vlasni{tva, pravo gra|enjaili pravo slu‘nosti,– ugovor o ortakluku sklopljen s vlasnikom nekretnine,~iji je cilj zajedni~ko gra|enje, rekonstrukcija ili adap-tacija,– ugovor o koncesiji kojim se stje~e pravo gra|enja,– pisana suglasnost vlasnika uporabljive gra|evine uslu~aju rekonstrukcije ili adaptacije te gra|evine akoposebnim zakonom nije druk~ije odre|eno,– pisana suglasnost fiducijarnog vlasnika dana do-tada{njem vlasniku nekretnine koji je investitor.

Dokazom da ima pravo graditi na odre|enoj nekretnini,za gra|evine iz ~lanka 86. ovoga Zakona, smatra seodluka Vlade Republike Hrvatske o utvr|ivanju interesaRepublike Hrvatske ili poziv na odredbu zakona kojom jeodre|en interes Republike Hrvatske za gra|enjegra|evine za koju je zatra‘ena dozvola, ako investitor uz

131


PREG

LED

NO

VIH

PRO

PIS

A

zahtjev za izdavanje gra|evinske dozvole prilo‘i potvrduda je nadle‘nom tijelu podnio zahtjev za izvla{tenje tenekretnine.

POSTUPAK IZDAVANJA GRA\EVINSKE DOZVOLE

^lanak 90.

U postupku izdavanja gra|evinske dozvole utvr|uje se daje glavni projekt izra|en u skladu s lokacijskim uvjetima,da su pribavljene potvrde iz ~lanka 82. stavak 2. odnosnostavka 3. ovoga Zakona, da su uz zahtjev za izdavanjegra|evinske dozvole prilo‘eni dokumenti iz ~lanka 88.stavka 2. ovoga Zakona, da je do gra|evne ~estice osigu-ran pristup s javnoprometne povr{ine, te da je izvr{enauplata komunalnog doprinosa prema posebnom zakonu.

Ako je na gra|evnoj ~estici zapo~eta izgradnja gra|evineili je gra|evina izgra|ena bez gra|evinske dozvole, u pos-tupku izdavanja gra|evinske dozvole, osim ~injenica izstavka 1. ovoga ~lanka utvr|uje se i uskla|enost iz-vedenih radova, odnosno gra|evine s glavnim projektom.

U slu~aju iz stavka 2. ovoga ~lanka investitor je du‘anprije izdavanja gra|evinske dozvole za tu gra|evinu,osim upravne pristojbe odre|ene za izdavanje gra|evin-ske dozvole, platiti i posebnu upravnu pristojbu u iznosuodre|enom posebnim propisom.

Ako se u slu~aju iz stavka 2. ovoga ~lanka utvrdi da iz-vedeni radovi, odnosno gra|evina nisu u skladu sglavnim projektom, tijelo graditeljstva odbit }e zahtjevza izdavanje gra|evinske dozvole bez prethodnog dono-{enja zaklju~ka iz ~lanka 103. stavka 1. ovoga Zakona.

U svrhu utvr|ivanja ~injenica iz stavka 1. i 2. ovoga~lanka i ~lanka 93. stavka 1. ovoga Zakona, tijelo gra-diteljstva du‘no je provesti o~evid na gra|evnoj ~estici.

Glavni projekt je prilog i sastavni dio gra|evinske doz-vole, {to na projektu mora biti nazna~eno i ovjerovljenopotpisom slu‘benika i pe~atom tijela koje izdaje dozvolu.

^lanak 91.

Nakon primitka urednog zahtjeva za gra|evinsku doz-volu tijelo graditeljstva, najkasnije u roku od osam danaod dana primitka urednog zahtjeva, poziva nadle‘na ti-jela dr‘avne uprave i/ili pravne osobe s javnim ovlastima(u daljnjem tekstu: tijela dr‘avne uprave i/ili pravneosobe) na uvid u glavni projekt radi pribavljanja potvrdaiz ~lanka 82. stavka 2. odnosno stavka 3. ovoga Zakona.Uvidu u glavni projekt obvezno prisustvuje investitor iprojektant, odnosno glavni projektant.

Ako tijelo dr‘avne uprave i/ili pravna osoba prilikomuvida u glavni projekt ili naknadno u roku od najdu‘epetnaest dana od dana uvida u glavni projekt utvrdi da

glavni projekt nije uskla|en s odredbama posebnih zako-na i propisa, tijelo graditeljstva }e zaklju~kom investi-toru odrediti primjereni rok za njegovo uskla|enje. Akoinvestitor ne postupi po tom zaklju~ku zahtjev zaizdavanje gra|evinske dozvole }e se odbiti.

Ako investitor postupi po zaklju~ku iz stavka 2. ovoga~lanka tijelo graditeljstva }e ponovno postupiti u smislustavka 1. ovoga ~lanka, te }e na uvid u glavni projektpozvati samo ona tijela dr‘avne uprave i/ili pravne osobekoja su imala primjedbe na glavni projekt. Ako se tijelodr‘avne uprave i/ili pravna osoba odazove ponovnompozivu za uvid u glavni projekt, te tom prilikom utvrdi daglavni projekt ponovno nije uskla|en s odredbamaposebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona, du‘no je o tome donijeti rje{enje, te ga, u rokuod osam dana od dana uvida u glavni projekt, dostavititijelu graditeljstva i investitoru. U tom slu~aju tijelo gra-diteljstva prekinut }e postupak izdavanja gra|evinskedozvole dok nadle‘no tijelo ne rije{i o ‘albi investitora.

Na rje{enje tijela dr‘avne uprave i/ili pravne osobe izstavka 3. ovoga ~lanka investitor ima pravo ‘albe.

Potvrda iz ~lanka 82. stavka 2. odnosno stavka 3. ovogaZakona smatra se izdanom ako se predstavnik tijeladr‘avne uprave i/ili pravne osobe prilikom uvida u glavniprojekt usmeno ili naknadno u propisanom roku pisanimputem, o~ituje da je glavni projekt izra|en u skladu sposebnim zakonom i propisima donesenim na temeljutog zakona.

Ako se tijelo dr‘avne uprave i/ili pravna osoba s javnimovlastima ne odazove pozivu za uvid u glavni projekt ilise odazove tom pozivu ali se prilikom uvida u navedeniprojekt ili u naknadno propisanom roku ne o~ituje, od-nosno ako u propisanom roku tijelu graditeljstva nedostavi rje{enje iz stavka 3. ovoga ~lanka, smatra se daje taj projekt uskla|en s odredbama posebnih zakona ipropisa donesenih na temelju tih zakona, te da jepotvrda iz ~lanka 82. stavka 2. odnosno stavka 3. ovogaZakona izdana.

Odredbe stavka 1., 2., 3., 4., 5. i 6. ovoga ~lanka naodgovaraju}i se na~in primjenjuju i na pribavljanjemi{ljenja na idejni projekt za isho|enje na~elne dozvole,te na pribavljanje potvrda glavnog projekta u postupkuisho|enja potvrde iz ~lanka 107. stavka 2. i ~lanka 118.stavka 1. ovoga Zakona.

^lanak 92.

Gra|evinska dozvola se izdaje za gra|enje cijelegra|evine odnosno za izvo|enje svih namjeravanih ra-dova na uporabljivoj gra|evini, ako ovim Zakonom nijepropisano druk~ije.

132


PREG

LED

NO

VIH

PRO

PIS

A

^lanak 93.

Ako je radi gra|enja gra|evine potrebno ukloniti ranijeizgra|enu gra|evinu ili njezin dio, gra|evinskom doz-volom odre|uje se uklanjanje te gra|evine.

Odredbe ovoga Zakona koje ure|uju izdavanje dozvoleza uklanjanje gra|evine na odgovaraju}i se na~inprimjenjuju na zahtjev i izdavanje dozvole iz stavka 1.ovoga ~lanka.

^lanak 94.

Ako investitor uz zahtjev za izdavanje gra|evinske doz-vole prilo‘i plan posebnih dijelova zgrade, gra|evinskomdozvolom mo‘e se potvrditi da prikazani posebni dijelovizgrade u tom planu predstavljaju samostalnu uporabnucjelinu.

^lanak 95.

Prije izdavanja gra|evinske dozvole, tijelo graditeljstvadu‘no je stranci pru‘iti mogu}nost uvida u glavni pro-jekt radi izja{njenja.

Tijelo graditeljstva na uvid u glavni projekt radiizja{njavanja stranke poziva izlaganjem poziva nagra|evinskoj ~estici, odnosno gra|evini za koju je za-tra‘ena gra|evinska dozvola i na oglasnoj plo~i tijelagraditeljstva koje izdaje gra|evinsku dozvolu.

Za gra|evine iz ~lanka 86. ovoga Zakona tijelo graditelj-stva na uvid u glavni projekt radi izja{njenja stranke poziva javnim pozivom bez obzira na broj nekretnina skojima neposredno grani~i gra|evna ~estica za koju seizdaje gra|evinska dozvola. Javni poziv objavljuje se ujavnom tisku i/ili drugim sredstvima javnog priop}avanjai na oglasnoj plo~i tijela graditeljstva koje izdajegra|evinsku dozvolu.

Smatra se da je stranci pru‘ena mogu}nost uvida uglavni projekt radi izja{njenja ako je o tome investitorudala pisano izja{njenje o glavnom projektu za gra|evinuza koju se izdaje gra|evinska dozvola. Ako je investitoruz zahtjev za izdavanje gra|evinske dozvole prilo‘ioizja{njenja i dokaze iz ~lanka 88. stavka 3. podstavka 1.ovoga Zakona tijelo graditeljstva ne poziva stranke nauvid u glavni projekt radi izja{njenja.

^lanak 96.

Poziv iz ~lanka 95. stavka 2. i stavka 3. ovoga Zakonaobavezno sadr‘e naziv tijela graditeljstva, ime, odnosnotvrtku investitora, naziv, vrstu i lokaciju gra|evine,mjesto i vrijeme na kojemu stranka mo‘e izvr{iti uvid uglavni projekt i dati izja{njenje, vrijeme kada to mo‘eu~initi, obavijest da se pozivu ne mora odazvati osobnove} da mo‘e uputiti svojeg opunomo}enika, te obavijestda se gra|evinska dozvola mo‘e izdati i ako se ne oda-zove pozivu.

Poziv iz ~lanka 95. stavka 2. i 3. ovoga Zakona izla‘e se,odnosno objavljuje se, najmanje osam dana prije danakoji je u pozivu odre|en za izvr{enje uvida u glavni pro-jekt i davanja izja{njenja.

Poziv iz ~lanka 95. stavka 2. ovoga Zakona na gra|evin-skoj ~estici, odnosno gra|evini izla‘e slu‘benik tijela gra-diteljstva na vidljivom i dostupnom mjestu na na~in daisti bude za{ti}en od vremenskih prilika, te o tome uspisu predmeta sastavlja slu‘benu zabilje{ku.

^lanak 97.

Dostava poziva iz ~lanka 95. stavka 2. ovoga Zakonasmatra se izvr{enom danom izlaganja poziva nagra|evinskoj ~estici, odnosno gra|evini za koju je za-tra‘ena gra|evinska dozvola.

Dostava javnog poziva iz ~lanka 95. stavka 3. ovoga Za-kona smatra se izvr{enom danom objave poziva ujavnom tisku i/ili drugim sredstvima javnog priop}avanja.

Dostavom poziva na na~in iz stavka 1. i 2. ovoga ~lankasmatra se da je ispunjena du‘nost tijela graditeljstva iz~lanka 95. stavka 1. ovoga Zakona.

^lanak 98.

Stranka u smislu ~lanka 95. stavka 1. ovoga Zakona jestinvestitor, vlasnik nekretnine za koju se izdaje gra|evin-ska dozvola i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekret-nini, vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na nekretninikoja neposredno grani~i s nekretninom za koju se izdajegra|evinska dozvola, te jedinica lokalne samouprave na~ijem se podru~ju gra|evina gradi.

Iznimno od stavka 1. ovoga ~lanka, stranke u postupkuizdavanja gra|evinske dozvole za gra|evinu iz ~lanka 86.ovoga Zakona za koju je odlukom Vlade Republike Hrvat-ske ili zakonom utvr|eno da je od interesa za RepublikuHrvatsku su investitor, vlasnik nekretnine za koju seizdaje gra|evinska dozvola i nositelj drugih stvarnihprava na toj nekretnini i jedinica lokalne samouprave na~ijem se podru~ju gra|evina gradi.

Iznimno od stavka 1. ovoga ~lanka, u postupku izdavanjagra|evinske dozvole za adaptaciju slo‘ene uporabljivegra|evine ili njezinog dijela i u postupku izmjene i/ilidopune gra|evinske dozvole izdate za izgradnju slo‘eneuporabljive gra|evine ili njezinog dijela kojima se ne od-stupa od odre|enih lokacijskih uvjeta stranka je investi-tor.

^lanak 99.

Osoba koja se odazove pozivu tijela graditeljstva za uvidu glavni projekt radi izja{njenja du‘na je dokazati da imasvojstvo stranke. Osobi koja ne doka‘e svojstvo stranketijelo graditeljstva uskratit }e mogu}nost uvida u glavniprojekt radi izja{njenja o ~emu }e donijeti zaklju~ak.

133


PREG

LED

NO

VIH

PRO

PIS

A

^lanak 100.

Stranci koja se je odazvala pozivu za uvid u glavni pro-jekt tijelo graditeljstva mo‘e na njezin zahtjev odreditirok od najvi{e osam dana u kojemu se je stranka du‘naizjasniti o glavnom projektu.

Ako se stranka ne izjasni o glavnom projektu u roku izstavka 1. ovoga ~lanka, smatra se da je stranci pru‘enamogu}nost uvida u glavni projekt radi izja{njenja.

Ako se stranka iz opravdanih razloga ne mo‘e odazvatipozivu za uvid u glavni projekt, uvid u glavni projekt iizja{njenje o istom mo‘e izvr{iti i naknadno, ali najkas-nije u roku od osam dana od zadnjeg dana odre|enogpozivom za uvid. U tom slu~aju stranka je du‘nadokazati opravdanost razloga zbog kojih se nije moglaodazvati pozivu.

^lanak 101.

Ako su ispunjeni uvjeti propisani ovim Zakonom, tijelograditeljstva du‘no je izdati gra|evinsku dozvolu u rokuod trideset dana od dana primitka urednog zahtjeva tepribavljenih potvrda iz ~lanka 82. stavka 2. ovoga Zak-ona. Iznimno od stavka 1. ovoga ~lanka kada se radi ogra|evini iz ~lanka 86. stavka 1. ovoga Zakona tijelo gra-diteljstva du‘no je izdati gra|evinsku dozvolu u roku od{ezdeset dana od dana primitka urednog zahtjeva tepribavljenih potvrda iz ~lanka 82. stavka 3. ovoga Zak-ona.

^lanak 102.

Brisan

^lanak 103.

Kada tijelo graditeljstva utvrdi da nisu ispunjeni pro-pisani uvjeti za izdavanje gra|evinske dozvole, zak-lju~kom }e, najkasnije trideset dana od zaprimanjazahtjeva, investitoru odrediti primjereni rok za ispunjenjetih uvjeta, koji ne mo‘e biti dulji od trideset dana.

Ako investitor ne ispuni uvjete odre|ene zaklju~kom izstavka 1. ovoga ~lanka, tijelo graditeljstva odbit }erje{enjem zahtjev za izdavanje gra|evinske dozvole.

^lanak 104.

Strankama koje su se odazvale pozivu tijela graditeljstvaza uvid u glavni projekt radi izja{njenja i strankama kojesu dale svoja pozitivna izja{njenja u smislu ~lanka 88.stavka 3. podstavka 1. ovoga Zakona, gra|evinska doz-vola, odnosno rje{enje o odbijanju zahtjeva za izdavanjegra|evinske dozvole dostavlja se osobnom dostavom bezglavnog projekta.

Gra|evinska dozvola, odnosno rje{enje o odbijanjuzahtjeva za izdavanje gra|evinske dozvole dostavlja sebez glavnog projekta radi znanja gra|evinskoj inspekciji.

Strankama koje se nisu odazvale pozivu tijela gra-diteljstva za uvid u glavni projekt radi izja{njenja,gra|evinska dozvola, odnosno rje{enje o odbijanjuzahtjeva za izdavanje gra|evinske dozvole, dostavlja seizlaganjem na oglasnoj plo~i tijela graditeljstva u tra-janju od osam dana.

U slu~aju dostave iz stavka 2. ovoga ~lanka prvi dan rokaza izjavljivanje ‘albe je prvi dan izlaganja gra|evinskedozvole odnosno rje{enja na oglasnoj plo~i.

Osoba koje se nije odazvala pozivu za uvid u glavni pro-jekt radi izja{njenja ne mo‘e zbog toga tra‘iti obnovupostupka.

VA@ENJE GRA\EVINSKE DOZVOLE

^lanak 105.

Gra|evinska dozvola prestaje va‘iti ako se s radovima nagra|evini za koju je gra|evinska dozvola izdana nezapo~ne u roku od dvije godine od dana pravomo}nostigra|evinske dozvole.

Va‘enje gra|evinske dozvole mo‘e se na zahtjev investi-tora jednom produ‘iti za jo{ dvije godine ako se nisupromijenili uvjeti utvr|eni u skladu s odredbama ovogaZakona i drugi uvjeti u skladu s kojima je izdanagra|evinska dozvola.

GRA\ENJE DO ODRE\ENOG STUPNJA DOVR[ENOSTI

^lanak 106.

Na zahtjev investitora gra|evinska dozvola za gra|enjegra|evine stambene, poslovne ili stambeno-poslovnenamjene mo‘e se izdati i bez dijela glavnog projekta ko-jim se daje tehni~ko rje{enje zavr{ne obrade ploha po-dova, zidova i stropova, nenosivih pregradnih zidova irazvoda instalacija pojedina~noga stambenog, odnosnoposlovnog prostora unutar te gra|evine.

U slu~aju iz stavka 1. ovoga ~lanka glavni projektobavezno sadr‘i uvjete za naknadno tehni~ko rje{avanjestambenog odnosno poslovnog prostora kojih sesudionici u gradnji moraju pridr‘avati prilikom dovr{etkagra|evine. Za dovr{etak gra|enja gra|evine iz stavka 1.ovoga ~lanka potrebno je ishoditi posebnu gra|evinskudozvolu ako se radovima na tom dovr{enju mijenjauskla|enost gra|evine s utvr|enim lokacijskim uvjetima.Ako se radovima na dovr{enju gra|enja gra|evine izstavka 1. ovoga ~lanka utje~e na ispunjavanje bitnihzahtjeva za gra|evinu, potrebno je izraditi glavni projekti pribaviti potvrdu iz ~lanka 118. ovoga Zakona.

134


PREG

LED

NO

VIH

PRO

PIS

A

Za gra|evinu za koju je izdana gra|evinska dozvolaprema stavku 1. ovoga ~lanka mo‘e se izdati uporabnadozvola ako je izgra|ena do stupnja dovr{enostiodre|enog tom gra|evinskom dozvolom.

Stavak 1. ovoga ~lanka ne odnosi se na dijelove gra|evi-ne koji uz mirnodopsku namjenu imaju i namjenuskloni{ta.

IZMJENA I/ILI DOPUNA GRA\EVINSKE DOZVOLE I IZMJENE TIJEKOM GRA\ENJA

^lanak 107.

Investitor je du‘an ishoditi izmjenu i/ili dopunu gra|evin-ske dozvole ako tijekom gra|enja namjerava nagra|evini u~initi izmjene kojima se mijenja uskla|enostgra|evine s utvr|enim lokacijskim uvjetima.

Izmjene tijekom gra|enja kojima se utje~e na ispun-javanje bilo kojeg bitnog zahtjeva za gra|evinu, a kojimse ne mijenja uskla|enost gra|evine s utvr|enim lokaci-jskim uvjetima investitor mo‘e u~initi na temeljuizmjene i/ili dopune glavnog projekta koji je sastavni diogra|evinske dozvole na temelju koje se gradi, a kojeg jepotvrdilo tijelo graditeljstva koje je izdalo gra|evinskudozvolu.

Tijelo graditeljstva odbit }e rje{enjem izdavanje potvrdeizmjene i/ili dopune glavnog projekta ako utvrdi da:– je izra|en za gra|enje, odnosno izvo|enje radova ko-jima se mijenja uskla|enost gra|evine s utvr|enimlokacijskim uvjetima,– nije izra|en od ovla{tene osobe,– da je odbijeno izdavanje potvrde iz ~lanka 82. stavka2., odnosno stavka 3. ovoga Zakona.

U slu~aju iz stavka 2. ovoga ~lanka investitor je du‘anizmjenu i/ili dopunu gra|evinske dozvole za izgradnjuslo‘ene gra|evine ili njezinog dijela ishoditi najkasnijedo izdavanja uporabne dozvole.

Na zahtjev i postupak izmjene i/ili dopune gra|evinskedozvole na odgovaraju}i se na~in primjenjuju odredbeovoga Zakona kojima se ure|uje zahtjev i postupakizdavanja gra|evinske dozvole.

Iznimno od stavka 3. ovoga ~lanka zahtjevu za izmjenu idopunu gra|evinske dozvole prila‘u se samo one potvrdei drugi akti propisani posebnim zakonima pribavljanje ko-jih proizlazi iz naravi namjeravanih izmjena gra|evine.

PROMJENA INVESTITORA

^lanak 108.

Ako se u tijeku gra|enja promijeni investitor novi investi-tor du‘an je u roku od petnaest dana od dana nastale

promjene od tijela graditeljstva zatra‘iti izmjenugra|evinske dozvole u vezi s promjenom imena odnosnotvrtke investitora. Novi investitor zahtjevu prila‘e dokazda ima pravo graditi na odre|enoj nekretnini, odnosnoda je vlasnik gra|evine za ~ije je gra|enje izdanagra|evinska dozvola.

Zahtjev iz stavka 1. ovoga ~lanka mo‘e se podnijeti doizdavanja uporabne dozvole.

Izmjena gra|evinske dozvole iz stavka 1. ovoga ~lankadostavlja se prija{njem i novom investitoru, te gra|evin-skoj inspekciji radi znanja.

B. Na~elna dozvola

^lanak 109.

Gra|evinska dozvola za slo‘enu gra|evinu mo‘e se nazahtjev investitora izdati i za njezin dio.

Prije podno{enja zahtjeva za izdavanje gra|evinske doz-vole iz stavka 1. ovoga ~lanka investitor je du‘an ishoditina~elnu dozvolu za slo‘enu gra|evinu koju izdaje tijelograditeljstva.

Stavak 2. ovoga ~lanka ne odnosi se na izdavanjegra|evinske dozvole za gradnju dijela slo‘ene gra|evinekoji predstavlja samostalnu gra|evinu (tunela, mosta,galerije, odnosno vijadukta koji se grade na trasi ceste,odnosno ‘eljezni~ke pruge, te crpne stanice, ure|aja zakondicioniranje vode i vodospreme kao dijelova cjelovi-toga vodoopskrbnog sustava, odnosno crpnih stanica iure|aja za pro~i{}avanje otpadnih voda i ispuste u recipi-jent kao dio cjelovitoga kanalizacijskog sustava).

U slu~aju iz stavka 3. ovoga ~lanka zahtjevu za izdavanjegra|evinske dozvole prila‘e se lokacijska dozvola, izvodiz dokumenata prostornog ure|enja, odnosno drugidokument kojim su odre|eni lokacijski uvjeti sukladnoposebnom zakonu za cijelu slo‘enu gra|evinu.

^lanak 110.

Na~elnom dozvolom odre|uju se gra|evine od kojih sesastoji slo‘ena gra|evina, funkcionalne i/ili tehnolo{keveze izme|u tih gra|evina te s time povezani uvjeti zaizdavanje gra|evinskih i uporabnih dozvola te pripremniradovi koji se smiju izvoditi i na temelju na~elne dozvole.

Glavni projekt gra|evine od koje se sastoji slo‘enagra|evina za koju se izdaje gra|evinska dozvola ne smijebiti izra|en u suprotnosti s osnovnim oblikovno-funk-cionalnim i tehni~kih rje{enjem slo‘ene gra|evine danimidejnim projektom.

Na~elnom dozvolom mo‘e se odrediti izdavanjeposebnih gra|evinskih dozvola i za:

135


PREG

LED

NO

VIH

PRO

PIS

A

– gra|enje gra|evnog sklopa elektroenergetskih, strojar-skih i drugih postrojenja,– ugra|enje elektroenergetskih, strojarskih i drugih pos-trojenja i opreme, ako gra|evni sklop s tim postrojenjimai opremom ~ini tehni~ko-tehnolo{ku cjelinu.

Idejni projekt je sastavni dio na~elne dozvole {to nanjemu mora biti nazna~eno i ovjerovljeno potpisomslu‘benika i pe~atom tijela koje je izdalo na~elnu doz-volu, a iznimno sastavni dio na~elne dozvole mo‘e biti iglavni projekt kada je njime dan prikaz gra|enja slo‘enegra|evine.

ZAHTJEV ZA IZDAVANJE NAÊLNE DOZVOLE

^lanak 111.

Zahtjev za izdavanje na~elne dozvole u pisanom oblikupodnosi investitor.

Zahtjevu za izdavanje na~elne dozvole investitor prila‘e:– tri primjerka idejnoga projekta,– popis dijelova slo‘ene gra|evine za koje }e se izdavatigra|evinske dozvole,– popis pripremnih radova.

Umjesto tri primjerka idejnog projekta iz stavka 1. pod-stavka 1. ovoga ~lanka investitor mo‘e zahtjevu zaizdavanje na~elne dozvole prilo‘iti tri primjerka glavnogprojekta koji sadr‘i sve elemente propisane za idejni pro-jekt. U tom slu~aju glavni projekt u svim postupcimaure|enim ovim Zakonom i posebnim propisima zamjenju-je idejni projekt.

POSTUPAK IZDAVANJA NAÊLNE DOZVOLE

^lanak 112.

Na postupak izdavanja, mijenjanja i dopunjavanja, teproduljavanja roka va‘enja na~elne dozvole naodgovaraju}i se na~in primjenjuju odredbe ovoga Zakonakojima se ure|uje izdavanje gra|evinske dozvole, osimodredbi koje se odnose na va‘enje na~elne dozvole istranke u tom postupku.

Stranka u postupku izdavanja na~elne dozvole jest inves-titor i jedinica lokalne samouprave na ~ijem se podru~junamjerava graditi gra|evina za koju se izdaje na~elnadozvola.

Na~elna dozvola za gra|evinu u kojoj se nalazi skloni{tedostavlja se na znanje tijelu nadle‘nom za posloveza{tite i spa{avanja radi vo|enja evidencije o skloni{tima.

VA@ENJE NAÊLNE DOZVOLE

^lanak 113.

Na~elna dozvola prestaje va‘iti u roku od pet godina oddana njene pravomo}nosti.

Va‘enje na~elne dozvole mo‘e se na zahtjev investitoraprodu‘iti za jo{ pet godina ako se nisu promijenili loka-cijski uvjeti u skladu s kojima je izdana ili ako je za naj-manje jednu gra|evinu od kojih se sastoji slo‘enagra|evina izdana kona~na gra|evinska dozvola.

GRA\EVINSKA DOZVOLA ZA PRIPREMNE RADOVE

^lanak 114.

Izvo|enju pripremnih radova za izgradnju slo‘enegra|evine mo‘e se pristupiti na temelju kona~ne na~elnedozvole.

Iznimno od stavka 1. ovoga ~lanka, posebna gra|evinskadozvola potrebna je za pripremne radove koji mogu utje-cati na ‘ivot i zdravlje ljudi ili na stabilnost okolnihgra|evina i okolnog zemlji{ta kao i za gra|enje privre-menih gra|evina za potrebe organiziranja gradili{ta i toza:– asfaltnu bazu, separaciju agregata, tvornicu betona isl.,– dalekovod i transformatorsku stanicu koju je potrebnoizgraditi radi napajanja gradili{ta elektri~nom energijom.

Gra|evinsku dozvolu iz stavka 2. izdaje tijelo gra-diteljstva koje je izdalo gra|evinsku dozvolu zagra|evinu za koju se organizira gradili{te.

Gra|evinskom dozvolom iz stavka 2. ovoga ~lanka morase odrediti rok u kojem se privremena gra|evina moraukloniti i uspostaviti primjereno stanje na zemlji{tu.

U postupku izdavanja gra|evinske dozvole za pripremneradove stranka jest osoba koja je podnijela zahtjev zaizdavanje te dozvole, te vlasnik i nositelj drugih stvarnihprava na nekretnini za koju se izdaje gra|evinska doz-vola.

C. Gradnja za koju nije potrebna gra|evinska dozvola i posebni slu~ajevi gradnje

^lanak 115.

Kod gradnje gra|evina, odnosno izvo|enja radova zakoje nije potrebna gra|evinska dozvola investitor iizvo|a~ du‘ni su pridr‘avati se svih zakona, propisa ipravila struke koji se odnose na gradnju odre|ene vrstegra|evine, odnosno radova.

136


PREG

LED

NO

VIH

PRO

PIS

A

^lanak 116.

Gra|evinska dozvola nije potrebna za:

1. odr‘avanje uporabljive gra|evine,

2. adaptaciju uporabljive gra|evine koja nije slo‘enagra|evina ili nije dio slo‘ene gra|evine,

3. gra|enje, odnosno rekonstrukciju uporabljivegra|evine:– koja se nalazi unutar prostora zauzetog za potrebe vojno ustrojbenih cjelina koji je ogra|en i osiguran voj-nom stra‘om (vojnog kompleksa),– kojom se nepokretnoj, odnosno te{ko pokretnoj osobikoja ima 100% tjelesnog o{te}enja ili najmanje 80%tjelesnog o{te}enja funkcije organa za kretanje i priznajejoj se pomo} druge osobe u obavljanju ve}ine ili svih‘ivotnih funkcija, omogu}ava ili olak{ava kretanjegra|evinom.

4. gra|enje sljede}ih jednostavnih gra|evina:– pomo}nih gra|evina namijenjenih redovitoj uporabiobiteljske ku}e ili stambene zgrade koje se grade na zem-lji{noj ~estici obiteljske ku}e ili stambene zgrade za kojuje izdana gra|evinska dozvola kao {to su gara‘a,spremi{te, drvarnica i sl. gra|evinske (bruto) povr{ine do50 m2 i visine sljemena do 4 m od razine okolnog tla;staklenik za smje{taj bilja tlocrtne (bruto) povr{ine do 12m2 i visine vijenca do 4 m od razine okolnog tla; vrtnasjenica ili nadstre{nica; cisterna za vodu; septi~ka jama,bazen gra|evinske (bruto) povr{ine od 24 m2 i dubine do2 m,– gospodarskih gra|evina gra|evinske (bruto) povr{inedo 100 m2, raspona konstrukcije do 6 m i visine vijencado 4 m od razine okolnog tla namijenjenih isklju~ivo zapoljoprivrednu djelatnost, te gospodarskih gra|evinagra|evinske (bruto) povr{ine ve}e od 100 m2 namijenje-nim isklju~ivo za poljoprivrednu djelatnost koje se gradeprema tipskom projektu iz ~lanka 70. ovoga Zakona,– gra|evina protugradne obrane, gra|evina za sigurnostplovidbe (objekt signalizacije), gra|evina za sigurnostzra~nog prometa (objekt za smje{taj navigacijskogure|aja do 12 m2 razvijene gra|evinske (bruto) povr{inei gra|evina koje slu‘e opskrbi i odr‘avanju objekata zasigurnost plovidbe, odnosno sigurnost zra~nog prometa(mol, pristani{te, prilazni put, ku}ica za agregat,spremi{te za ~amce i dr.),– cesta koja slu‘i za gospodarenje {umom, eksploatacijunaftnog polja i druge eksploatacije odobrene poposebnom propisu,– privremenih gra|evina za potrebe sajmova i javnihmanifestacija odobrenih po posebnom propisu s na-jdu‘im rokom trajanja od 90 dana nakon kojeg se istagra|evina mora ukloniti, a ako je potrebno da privre-mena gra|evina ostane kao stalna, tada se treba ishoditigra|evinska dozvola prije isteka roka od 90 dana,– potpornog zida gra|evinske visine od 0,8 do 1,5 m,

– kioska i druge gra|evine gotove konstrukcije do 12 m2

gra|evinske (bruto) povr{ine,– dje~jeg igrali{ta,– nadstre{nice za sklanjanje ljudi u javnom prometu,– samostalnoga reklamnog panoa 6 m2 – 12 m2,– gra|evina javnog prometa namijenjenih ulazu i izlazuputnika (peroni i ure|ene povr{ine oslonjeni cijelompovr{inom na tlo, pristupni putevi i sl.),– ograda visine 1,20 do 1,80 m od ni‘e razine okolnogtla,– sportskih terena bez tribina koji su cijelom svojompovr{inom oslonjeni na tlo (bo}ali{ta, igrali{ta za tenis,nogomet i sli~no).

5. sljede}e radove i jednostavne gra|evine:– kabelski i zra~ni priklju~ak gra|evine na niskonapon-sku elektri~nu mre‘u i telekomunikacijsku mre‘u kao ivodove kojima se uporabljiva gra|evina priklju~uje nakomunalne instalacije (vodovod, kanalizaciju, plinovod iparovod),– grobnicu i spomenik na groblju,– reklamne panoe oglasne povr{ine do uklju~ivo 6 m2, ivertikalne prometne signalizacije u zemlji{nom pojasuuporabljive ceste, odnosno ‘eljezni~ke pruge,– pje{a~ke staze, promatra~nice, obavijesne plo~epovr{ine do uklju~ivo 6 m2 i drugu opremu za{ti}enih di-jelova prirode prema odluci uprava tih za{ti}enih di-jelova prirode i uz suglasnost Ministarstva,– temelje stabilnih dje~jih igra~aka na dje~jimigrali{tima,– radove na stubama, hodnicima i drugim prostorimarazli~itih razina na pristupima gra|evini i unutargra|evine radi omogu}avanja nesmetanog pristupa i kre-tanja u gra|evini za osobe s te{ko}ama u kretanju akone naru{avaju funkciju i namjenu gra|evine, odnosnoako ne utje~u na ispunjavanje bitnih zahtjeva zagra|evinu i/ili zadovoljavanje lokacijskih uvjeta, te drugeradove denivelacije, ugra|enja zvu~nih semaforskihure|aja i ugra|enja taktilnih povr{ina u gra|evinama ina javno-prometnim povr{inama,– spomeni~ka i sakralna obilje‘ja gra|evinska (bruto)povr{ine do 4,00 m2 i visine do uklju~ivo 4,0 m od razineokolnog tla,– ure|enje gra|evne ~estice za koju je izdana gra|evin-ska dozvola ako se radi o gra|enju: staza, platoa i stubaoslonjenih cijelom povr{inom neposredno na tlo s pri-padaju}im rukohvatima, vrtnog bazena ili ribnjakagra|evinske (bruto) povr{ine do uklju~ivo 12 m2 i dubinedo uklju~ivo 1,00 m od razine okolnog tla, ognji{ta saotvorenim plamenom gra|evinske (bruto) povr{ine do uklju~ivo 1,50 m2 i visine do uklju~ivo 3,00 m od razineokolnog tla, temelja stabilnih dje~jih igra~aka, solarnihkolektora ukupne osun~ane povr{ine do uklju~ivo 6 m2 ivisine do uklju~ivo 1,20 m od razine okolnog tla.– postaja za mjerenje kakvo}e zraka dr‘avne i lokalnemre‘e za potrebe obavljanja tih mjerenja premaposebnom zakonu za koju postoji odluka Ministarstva,

137


PREG

LED

NO

VIH

PRO

PIS

A

odnosno odluke jedinice lokalne samouprave i koja segradi po tipskom projektu iz ~lanka 70. ovoga Zakona,– izvo|enje gra|evinskih i drugih radova koji su nu‘niza ispunjavanje obveza tehni~kog i gospodarskogodr‘avanja vodotoka i vodnog dobra propisanihposebnim zakonom ako tim radovima ne nastaje novagra|evina niti se rekonstruira uporabljiva gra|evina i akose tim radovima zate~eno stanje u podru~ju zahvata uprostoru na koje utje~u ti radovi mijenjaju na na~in i umjeri koja je odre|ena dokumentom prostornogure|enja, odnosno odlukom o lokacijskim uvjetima done-senoj sukladno odredbama posebnog zakona,– gra|enje betonare na gradili{tu po tipskom projektu iz~lanka 70. ovoga Zakona, te pod uvjetom najdu‘eg rokauporabe do izdavanja uporabne dozvole za gra|evinu~ijoj izgradnji je betonara namijenjena, a najdu‘e dvijegodine od po~etka radova,– gra|enje privremenih gra|evina namijenjenih za is-tra‘na mjerenja kada postoji odluka nadle‘nog tijela ikoje se grade po tipskom projektu iz ~lanka 70. ovogaZakona, te pod uvjetom najdu‘eg roka uporabe od trigodine nakon kojeg se ista mora ukloniti,– nadzemni i podzemni spremnik ukapljenog naftnogplina odnosno nafte zapremine do 10 m3 koji sepostavlja na gra|evnoj ~estici gra|evine za koju jeizdana gra|evinska dozvola,– privremeno postavljanje prijenosnih spremnika zasmje{taj i ~uvanje eksplozivnih tvari za koje odobrenje zapostavljanje izdaje Ministarstva unutarnjih poslova suk-ladno posebnim propisima,– ograda do visine do uklju~ivo 1,20 m od ni‘e razineokolnog tla,– potporni zid gra|evinske visine do uklju~ivo 0,80 m,– postavljanje kamp ku}ica, {atora i sli~nih objekata uure|enim kampovima kategoriziranim prema posebnompropisu,– postavljanje plastenika namijenjenih isklju~ivo poljo-privrednoj djelatnosti.

^lanak 117.

Ovla{}uje se ministar da po potrebi pravilnikom utvrdi idruge jednostavne gra|evine i radove za koje gra|evin-ska dozvola nije potrebna, te da utvrdi dokumentacijupotrebnu za gradnju tih gra|evina.

^lanak 118.

Gra|enju, odnosno izvo|enju radova iz ~lanka 116. to~ke2., 3. i 4. ovoga Zakona mo‘e se pristupiti na temeljuglavnog projekta kojeg je potvrdilo tijelo graditeljstva na~ijem se podru~ju namjerava graditi. Tijelo graditeljstvaodbit }e rje{enjem izdavanje potvrde glavnog projektaako utvrdi da:– nije izra|en za gra|enje, odnosno izvo|enje radova zakoje nije potrebna gra|evinska dozvola,– nije izra|en od ovla{tene osobe,

– je odbijeno izdavanje potvrde iz ~lanka 82. stavka 2.odnosno stavka 3. ovoga Zakona,– nije izra|en u skladu s lokacijskim uvjetima,– do gra|evne ~estice nije osiguran pristup s javno-prometne povr{ine.

U slu~aju iz ~lanka 116. to~ke 3. ovoga Zakona tijelo gra-diteljstva odbit }e rje{enjem zahtjev za izdavanjepotvrde iz stavka 1. ovoga ~lanka i ako utvrdi da cilj pro-jektirane rekonstrukcije nije omogu}avanje iliolak{avanje kretanja gra|evinom nepokretnoj, odnosnote{ko pokretnoj osobi.

Potvrdu iz stavka 1. ovoga ~lanka odnosno rje{enje izstavka 2. ovoga ~lanka tijelo graditeljstva du‘no je izdatiu roku od petnaest dana od dana primitka urednogzahtjeva.

Potvrda odnosno rje{enje iz stavka 1., odnosno stavka 2.ovoga ~lanka dostavlja se radi znanja gra|evinskoj in-spekciji.

GRA\ENJE U SLU^AJU NEPOSREDNE OPASNOSTI

^lanak 119.

U slu~aju neposredne opasnosti od neo~ekivanih prirod-nih nepogoda ili ratnih i drugih razaranja koja nepos-redno ugro‘avaju ljude i dobra, tijekom tih doga|aja ineposredno nakon njihova prestanka, bez gra|evinskedozvole mogu se graditi one gra|evine koje slu‘e sprje-~avanju djelovanja tih doga|aja, odnosno otklanjanju{tetnih posljedica.

Gra|evina iz stavka 1. ovoga ~lanka mora se ukloniti uroku od godine dana od prestanka potrebe za njom. Zauklanjanje takve gra|evine potrebno je izraditi projektuklanjanja gra|evine.

Ako je potrebno da gra|evina iz stavka 1. ovoga ~lankaostane kao stalna, za nju se mora ishoditi gra|evinskadozvola u roku od dvije godine od prestanka djelovanjadoga|aja iz stavka 1. ovoga ~lanka.

OBNAVLJANJE O[TE]ENIH GRA\EVINA

^lanak 120.

U slu~aju o{te}enja gra|evine djelovanjem doga|aja iz~lanka 119. stavka 1. ovoga Zakona, gra|evina se mo‘eneovisno o stupnju o{te}enja vratiti u prvobitno stanjebez gra|evinske dozvole, u skladu s gra|evinskom doz-volom na temelju koje je izgra|ena, odnosno projektompostoje}eg stanja gra|evine. U slu~aju kada se radi ogra|evini upisanoj u Registar kulturnih dobara RepublikeHrvatske potrebno je ishoditi dopu{tenje premaposebnom propisu.

138


PREG

LED

NO

VIH

PRO

PIS

A

^lanak 121.

Gra|evina izgra|ena, odnosno rekonstruirana ili saniranau sklopu projekta obnove ratom o{te}enih ili poru{enihku}a Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka iprojekata Ministarstva kulture smatra se izgra|enom, od-nosno rekonstruiranom na temelju gra|evinske dozvoleako njezin vlasnik posjeduje:– jedan primjerak projekta po kojemu je gra|ena ili pro-jekta postoje}eg stanja,– zapisnik o primopredaji gra|evine sa zavr{nim iz-vje{}em nadzornog in‘enjera,– kopiju katastarskog plana s ucrtanim polo‘ajemgra|evine na gra|evnoj ~estici,– dokaz da je gra|enje, odnosno rekonstrukcijagra|evine provedena u sklopu projekta obnove ratomo{te}enih ili poru{enih ku}a Ministarstva za javne ra-dove, obnovu i graditeljstvo ili Ministarstva kulture (ugo-vor o obnovi, akt tijela dr‘avne vlasti i drugo).

Izgra|ena gra|evina ~ija je gra|evinska dozvola ili drugaodgovaraju}a dozvola odnosno dokumentacija uni{tenaili je nedostupna uslijed djelovanja ili doga|aja iz ~lanka119. stavka 1. ovoga Zakona, gra|evina za koju u vri-jeme njezinog gra|enja gra|evinska dozvola ili drugiodgovaraju}i akt tijela dr‘avne vlasti nije bila potrebna,smatra se izgra|enom na temelju kona~ne gra|evinskedozvole ako vlasnik posjeduje:– jedan primjerak projekta postoje}eg stanja gra|evine,– kopiju katastarskog plana s ucrtanim polo‘ajemgra|evine na gra|evinskoj ~estici.

Gra|evina koju Republika Hrvatska kupi u svrhu stam-benog zbrinjavanja u smislu Zakona o podru~jima pose-bne dr‘avne skrbi smatra se izgra|enom na temelju pra-vomo}ne gra|evinske dozvole ako njezin vlasnikposjeduje:– jedan primjerak projekta postoje}eg stanja,– kopiju katastarskog plana s ucrtanim polo‘ajemgra|evine na gra|evnoj ~estici i– dokaz da je gra|evina kupljena u svrhu stambenogzbrinjavanja u smislu Zakona o podru~jima posebne skrbi.

Gra|evina iz stavka 1., 2. i 3. ovoga ~lanka smatra seuporabljivom gra|evinom.

GRA\EVINE IZGRA\ENE PRIJE 15. 2. 1968.

^lanak 122.

Gra|evina koja je izgra|ena bez gra|evinske dozvole do15. velja~e 1968. godine smatra se izgra|enom na te-melju pravomo}ne gra|evinske dozvole.

Gra|evina iz stavka 1. ovoga ~lanka smatra se uporab-ljivom gra|evinom ako su ispunjeni uvjeti iz ~lanka 121.stavka 2. ovoga Zakona.

D. Prijava po~etka gra|enja i gradili{te

PRIJAVA PO^ETKA ILI NASTAVKA GRA\ENJA

^lanak 123.

Investitor je du‘an tijelu graditeljstva, gra|evinskoj in-spekciji i inspekciji rada, najkasnije u roku od osam danaprije po~etka gra|enja ili nastavka izvo|enja gra|evin-skih radova nakon prekida du‘eg od tri mjeseca, pisanoprijaviti po~etak gra|enja, odnosno nastavak radova.

Investitor je du‘an najkasnije do dana po~etka radovaimati elaborat iskol~enja gra|evine kojeg je izradilaosoba registrirana za obavljanje tog posla premaposebnom zakonu.

U prijavi za gra|enje investitor je du‘an navesti izvo|a~a.

U slu~aju prekida gra|enja investitor je du‘an poduzetimjere radi osiguranja gra|evine i susjednih gra|evina,zemlji{ta i drugih stvari.

Predstavni~ko tijelo jedinice lokalne samouprave po pret-hodno pribavljenom mi{ljenju turisti~ke zajednicemjesta, op}ine ili grada mo‘e odlukom za odre|ene vrstegra|evina, odnosno radova na odre|enim podru~jima,odrediti razdoblje kalendarske godine i vrijeme u kojemuse ne mogu graditi gra|evine, odnosno izvoditi radovi.

Odluka iz stavka 5. ovoga ~lanka ne odnosi se nagra|evine, odnosno radove iz ~lanka 86. ovoga Zakonaza gradnju, odnosno izvo|enje kojih je odlukom VladeRepublike Hrvatske, odnosno posebnim zakonom utvr|eninteres Republike Hrvatske.

Investitor je du‘an utvrditi po~etak gra|enja, nastavakizvo|enja gra|evinskih radova nakon prekida, te trajanjegra|enja u skladu s odlukom predstavni~kog tijela jedi-nice lokalne samouprave iz stavka 5. ovoga ~lanka.

URE\ENJA GRADILI[TA

^lanak 124.

Gradili{te mora biti ogra|eno radi sprje~avanja nekon-trolirana pristupa ljudi na gradili{te.

Na gradili{tu koje se prote‘e na velikim prostranstvima(‘eljezni~ke pruge, ceste, dalekovodi i sl.) dijelovi gradi-li{ta koji se ne mogu ograditi moraju biti za{ti}eni odre-|enim prometnim znakovima ili ozna~eni na drugi na~in.

Ogra|ivanje gradili{ta nije dopu{teno na na~in koji bimogao ugroziti prolaznike. Gradili{te se mo‘e ograditiogradom posebnog vanjskog izgleda ako se nalazi u ur-banisti~koj cjelini koja je upisana u Registar kulturnihdobara Republike Hrvatske kao i na drugim podru~jima.

139


PREG

LED

NO

VIH

PRO

PIS

A

Gradili{te mora biti ozna~eno plo~om koja obveznosadr‘i ime odnosno tvrtku investitora, projektanta,izvo|a~a i osobe koja provodi stru~ni nadzor gra|enja,naziv i vrstu gra|evine koja se gradi, naziv tijela koje jeizdalo gra|evinsku dozvolu na temelju koje se gradi,klasifikacijsku oznaku, urud‘beni broj, datum izdavanja ikona~nosti te dozvole, kao i naznaku da se radi o kultur-nom dobru kada je predmetna gra|evina upisana u Re-gistar kulturnih dobara Republike Hrvatske.

^lanak 125.

Investitor ili izvo|a~ du‘an je za privremeno zauzimanjesusjednog, odnosno obli‘njeg zemlji{ta za potrebegradili{ta, postupati prema odredbama posebnih zakona.

Za privremeno zauzimanje javno prometnih povr{ina zapotrebe gradili{ta investitor ili izvo|a~ du‘an je ishoditiodobrenje nadle‘nog tijela op}ine ili grada, odnosnopravne osobe odre|ene posebnim zakonom. Pripremni ra-dovi za gra|enje mogu se izvoditi na susjednom zem-lji{tu samo ako je investitor dobio suglasnost vlasnikatog zemlji{ta za izvo|enje pripremnih radova.

^lanak 126.

Izgra|ene privremene gra|evine i postavljena opremagradili{ta moraju biti stabilni te odgovarati propisanimuvjetima za{tite od po‘ara i eksplozije, za{tite na radu isvim drugim mjerama za{tite zdravlja ljudi i okoli{a. Sveprivremene gra|evine izgra|ene u okviru pripremnih ra-dova, oprema gradili{ta, neutro{eni gra|evinski i drugimaterijal, otpad i sl. moraju biti uklonjeni, a zemlji{te napodru~ju gradili{ta i na prilazu gradili{ta dovedeno uuredno stanje prije izdavanje uporabne dozvole.

Na gradili{tu je potrebno predvidjeti i provoditi mjereza{tite zraka od one~i{}enja, za{titu od prekomjernebuke, za{titu tla i podzemnih voda od one~i{}enja,za{tite na radu te ostale propisane mjere za za{tituzdravlja ljudi. Gradili{te mora biti ure|eno i u skladu sposebnim zakonom ili propisom donesenim na temeljuzakona ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na te-melju ovoga Zakona nije {to drugo odre|eno.

DOKUMENTACIJA NA GRADILI[TU

^lanak 127.

Izvo|a~ na gradili{tu mora imati:– rje{enje o upisu u sudski registar, odnosno obrtnicu,– akt o imenovanju glavnog in‘enjera gradili{ta, in‘en-jera gradili{ta odnosno voditelja radova,– akt o imenovanju nadzornog in‘enjera, odnosnoglavnoga nadzornog in‘enjera, osim na gradili{tugra|evine za koju se ne provodi nadzor gra|enja,

– gra|evinsku dozvolu s glavnim projektom, odnosnoglavni projekt s potvrdom tijela graditeljstva,– izvedbene projekte s mi{ljenjem projektanta glavnogprojekta i ovjerene od revidenta koji je to u izvje{}u oobavljenoj kontroli glavnog projekta zatra‘io, za do tadaizveden dio gra|evine i gra|evinske i druge radove kojisu u tijeku sa svim izmjenama i dopunama,– izvje{}a revidenata o obavljenoj kontroli ako je pro-pisano,– gra|evinski dnevnik,– dokaze o sukladnosti za ugra|ene gra|evne proizvode,dokaze o sukladnosti prema posebnom propisu zaugra|enu opremu, isprave o sukladnosti odre|enog dijelagra|evine bitnim zahtjevima iz poglavlja II. ovoga Zako-na i dokaze kvalitete za koje je ovim Zakonom, posebnimpropisom ili projektom odre|ena obveza prikupljanja ti-jekom izvo|enja gra|evinskih i drugih radova kao i ob-veza provedbe kontrolnih postupaka za do tada izvedendio gra|evine i gra|evinske i druge radove koji su u ti-jeku,– elaborat o iskol~enju gra|evine, koji je izradila i pot-pisala osoba registrirana za obavljanje te djelatnostiprema posebnom propisu, koji je izra|en prema glavnomprojektu,– drugu dokumentaciju te dozvole i dopu{tanja za kojeje posebnim zakonom ili propisom donesenim na temeljutog zakona propisana obveza da ju izvo|a~ nakonpo~etka gra|enja gra|evine mora imati na gradili{tu.

Obrazac, uvjete i na~in vo|enja gra|evinskog dnevnikana gradili{tu propisuje ministar pravilnikom.

Dokumentaciju iz stavka 1. ovoga ~lanka nakonzavr{etka gra|enja trajno ~uva investitor, odnosno vlas-nik gra|evine.

^lanak 128.

U slu~aju kada je investitor fizi~ka osoba iz ~lanka 37.stavka 5. ovoga Zakona na gradili{tu ne mora imatidokumentaciju iz ~lanka 127. stavka 1. podstavka 1., 2.,3., 6. i 7. ovoga Zakona.

U slu~aju kada investitor fizi~ka osoba sama provodistru~ni nadzor gra|enja gra|evine za njene potrebeizvo|a~, odnosno investitor na gradili{tu umjesto akta iz~lanka 127. stavka 1. podstavka 3. ovoga Zakona moraimati izjavu investitora da sam provodi stru~ni nadzor idokaz da ispunjava uvjete za provedbu tog nadzora.

Izvo|a~ na gradili{tu gra|evine koja se adaptira ne moraimati dokument iz ~lanka 127. stavka 1. podstavka 9.ovoga Zakona.

Izvo|a~ na gradili{tu gra|evine iz ~lanka 116. to~ke 4.ovoga Zakona ne mora imati dokumentaciju iz ~lanka127. stavka 1. podstavka 5. i 8. ovoga Zakona.

140


PREG

LED

NO

VIH

PRO

PIS

A

Za radove i jednostavne gra|evine iz ~lanka 116. to~ke5. ovoga Zakona izvo|a~ na gradili{tu ne mora imatidokumentaciju iz ~lanka 127. stavka 1. ovoga Zakonaosim tipskog projekta kada je propisan.

VII. Uporaba gra|evine

UPORABNA DOZVOLA

^lanak 129.

Izgra|ena gra|evina smije se po~eti koristiti, odnosnostaviti u pogon, te se za nju mo‘e izdati rje{enje zaobavljanje djelatnosti po posebnom propisu nakon {to ti-jelo graditeljstva izda uporabnu dozvolu za tu gra|evinu.

Uporabnu dozvolu za izgra|enu gra|evinu izdaje tijelograditeljstva koje je izdalo gra|evinsku dozvolu, nakon{to se tehni~kim pregledom utvrdi da je gra|evinaizgra|ena u skladu s gra|evinskom dozvolom, a naro~itou pogledu ispunjavanja bitnih zahtjeva za gra|evinu.

Uporabna dozvola za gra|evinu u kojoj se nalaziskloni{te dostavlja se na znanje tijelu nadle‘nom za pos-love za{tite i spa{avanja radi vo|enja evidencije oskloni{tima.

^lanak 130.

Iznimno od ~lanka 129. stavka 1. ovoga Zakona novagra|evina, te rekonstruirana i adaptirana gra|evina zakoju nije potrebna gra|evinska dozvola smije se po~etikoristiti nakon dostave pisane izjave izvo|a~a o iz-vedenim radovima i o uvjetima odr‘avanja gra|evine, od-nosno zavr{nog izvje{}a nadzornog in‘enjera tijelu gra-diteljstva.

Stavak 1. ovoga ~lanka ne odnosi se na gra|evine i ra-dove iz toga stavka za koje je propisana obveza kontroleglavnog projekta.

ZAHTJEV ZA IZDAVANJE UPORABNE DOZVOLE

^lanak 131.

Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole podnosi investi-tor, odnosno vlasnik gra|evine.

Zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole investitorprila‘e:– fotokopiju gra|evinske dozvole,– podatke o sudionicima u gradnji,– pisanu izjavu izvo|a~a o izvedenim radovima iuvjetima odr‘avanja gra|evine,– zavr{no izvje{}e nadzornog in‘enjera o izvedbigra|evine.

TEHNI^KI PREGLED

^lanak 132.

Tijelo graditeljstva du‘no je u roku od trideset dana, a zagra|evine iz ~lanka 86. st. 1. ovoga Zakona {ezdesetdana, od dana primitka urednog zahtjeva za izdavanjeuporabne dozvole obaviti tehni~ki pregled gra|evine.

U slu~aju nepotpunog zahtjeva tijelo graditeljstvaobavezno je, u roku od petnaest dana od primitkazahtjeva zatra‘iti dopunu.

Tehni~ki pregled obavlja povjerenstvo koje osniva tijelograditeljstva.

Iznimno od stavka 1. ovoga ~lanka tehni~ki pregledobiteljske ku}e obavlja dr‘avni slu‘benik koji ispunjavauvjete propisane ~lankom 87. stavkom 1., 2. ili 3. ovogaZakona.

Tijelo graditeljstva imenuje predsjednika povjerenstva iodre|uje tijela dr‘avne uprave i pravne osobe s javnimovlastima koje upu}uju svog predstavnika kao ~lanapovjerenstva.

Predsjednik i ~lanovi povjerenstva su stru~ni djelatnici ipredstavnici onih tijela dr‘avne uprave i pravnih osoba sjavnim ovlastima koja su izdala potvrde i druge akte naglavni projekt i drugih tijela dr‘avne uprave i pravnihosoba koje odredi nadle‘no tijelo.

Tijela dr‘avne uprave i pravne osobe iz stavka 2. ovoga~lanka du‘ne su osigurati sudjelovanje svog predstavnikau radu povjerenstva.

^lanak 133.

Tijelo graditeljstva poziva na tehni~ki pregled sudionikeu gradnji ~ija je prisutnosti odlu~na za obavljanje teh-ni~kog pregleda. Pozvani sudionici u gradnji du‘ni suodazvati se pozivu i sudjelovati u radu povjerenstva.

O mjestu, danu i satu obavljanja tehni~kog pregleda,nadle‘no tijelo du‘no je obavijestiti investitora. Investi-tor je du‘an osigurati prisutnost sudionika u gradnji teh-ni~kom pregledu.

Predsjednik povjerenstva, odnosno dr‘avni slu‘benik kojiobavlja tehni~ki pregled o obavljenom tehni~kom pregle-du sastavlja zapisnik u koji se unosi i mi{ljenje ~lanovapovjerenstva o tome mo‘e li se izgra|ena gra|evina ko-ristiti ili se prethodno moraju otkloniti utvr|eni ne-dostaci ili se ne mo‘e izdati uporabna dozvola.

Ako predstavnik tijela dr‘avne uprave ili pravne osobenije prisustvovao tehni~kom pregledu, niti je u rokuosam dana od dana odre|enog za obavljanje tehni~kogpregleda dostavio nadle‘nom tijelu mi{ljenje u skladu sastavkom 3. ovoga ~lanka, smatrat }e se da je mi{ljenjetoga tijela ili pravne osobe dano, da se gra|evina mo‘ekoristiti i da se mo‘e izdati uporabna dozvola.

141


PREG

LED

NO

VIH

PRO

PIS

A

DU@NOST INVESTITORA U POSTUPKU TEHNI^KOGPREGLEDA

^lanak 134.

Investitor je du‘an, najkasnije na dan tehni~kogapregleda, povjerenstvu za tehni~ki pregleda dati na uvid:– dokumentaciju iz ~lanka 127. ovoga Zakona,– situacijski nacrt izgra|ene gra|evine prema gra|evin-skoj dozvoli kao dio geodetskog elaborata koji jeovjerovilo tijelo dr‘avne uprave nadle‘no za poslovekatastra, a izradila i potpisala osoba registrirana zaobavljanje te djelatnosti po posebnom propisu,– isprave o sukladnosti, odnosno dokaza kvalitete dijelagra|evine od ovla{tenih tijela u slu~aju kada je ovim Zakonom, posebnim propisom ili projektom odre|ena ob-veza provedbe zavr{nog ocjenjivanja sukladnosti, od-nosno dokazivanja kvalitete.

IZDAVANJE UPORABNE DOZVOLE

^lanak 135.

Nadle‘no tijelo izdat }e uporabnu dozvolu za izgra|enugra|evinu u roku od trideset dana od obavljenog te-hni~koga pregleda ako je povjerenstvo koje je obavilotehni~ki pregled te gra|evine dalo mi{ljenje da se istamo‘e koristiti. Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole od-bit }e se rje{enjem:– ako je gra|evina izgra|ena bez gra|evinske dozvole,– ako su tijekom gra|enja u~injene izmjene i dopune nagra|evini za koje nije isho|ena izmjena ili dopunagra|evinske dozvole,– ako se u roku od devedeset dana od dana zavr{etka tehni~kog pregleda ne otklone nedostaci koji utje~u naispunjavanje bitnih zahtjeva za gra|evinu prema ovomZakonu,– ako je donesen zaklju~ak kojim se dopu{ta obnovapostupka izdavanja gra|evinske dozvole,– ako je u tijeku postupak ukidanja ili poni{tenjagra|evinske dozvole po pravu nadzora,– ako je u tijeku postupak gra|evinske inspekcije koji seodnosi na obustavu gra|enja ili uklanjanje gra|evine,– ako gra|evina nije priklju~ena na javno-prometnupovr{inu i druge objekte i ure|aje komunalne infrastruk-ture odre|ene lokacijskim uvjetima.

^lanak 136.

Ako postoji potreba ispitivanja ispunjenja bitnih zahtjevaza gra|evinu pokusnim radom investitor je obvezanpo~etak pokusnog rada prijaviti tijelu koje je izdalogra|evinsku dozvolu, te tijelima dr‘avne uprave ipravnim osobama koje su izdale potvrde, odnosnomi{ljenja na glavni, odnosno idejni projekt.

U slu~aju iz stavka 1. ovoga ~lanka investitor je du‘anispitivanje povjeriti osobi koja zadovoljava uvjete izovoga Zakona za obavljanje tih djelatnosti.

Prijavi pokusnog rada prila‘e se:– plan i program ispitivanja bitnih zahtjeva zagra|evinu u tijeku pokusnog rada,– usporedne vrijednosti parametara koji se ispituju upokusnom radu i vrijednosti tolerancije,– predvi|eni zavr{etak pokusnog rada.

Pokusni rad, bitni zahtjevi koji se ispituju, vrijeme tra-janja pokusnog rada i mjere osiguranja za vrijeme tra-janja pokusnog rada moraju biti predvi|eni i obrazlo‘eniglavnim projektom.

^lanak 137.

Za gra|evinu iz ~l. 102. stavka 1. ovoga Zakona mo‘e seiznimno izdati privremena uporabna dozvola u slu~aju ikada nema kona~nih rezultata ispitivanja u pogleduocjenjivanja sukladnosti, odnosno dokazivanja kvaliteteodre|enih dijelova gra|evine, ako je tehni~kim pregle-dom utvr|eno da je gra|evina izgra|ena u skladu sgra|evinskom dozvolom, te da su provedeni svi kontrolnipostupci u pogledu ocjenjivanja sukladnosti, odnosnodokazivanja kvalitete odre|enih dijelova gra|evine zasve radove tijekom izgradnje kada je ta obveza odre|enaovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovogaZakona, posebnim propisom ili projektom.

Privremena uporabna dozvola izdaje se na rok koji nemo‘e biti du‘i od 90 dana. Po isteku tog roka potrebnoje ishoditi uporabnu dozvolu.

UPORABNA DOZVOLA ZA DIO GRA\EVINE

^lanak 138.

Uporabna dozvola mo‘e se na zahtjev investitora izdatiprije dovr{etka gra|enja cijele gra|evine i za diogra|evine:– ako je to potrebno radi nastavka i dovr{enja gra|enja(kori{tenje mosta za pristup gradili{tu, trafostanice idalekovoda za opskrbu energijom i dr.),– ako se odre|eni dio gra|evine mo‘e po~eti koristitiprije dovr{enja cijele gra|evine.

Mogu}nost iz stavka 1. ovoga ~lanka mora bitipredvi|ena glavnim projektom.

UPORABNA DOZVOLA ZA SLO@ENU GRA\EVINU

^lanak 139.

Uporabna dozvola mo‘e se na zahtjev investitora izdati iprije dovr{etka gra|enja slo‘ene gra|evine za jednu ili

142


PREG

LED

NO

VIH

PRO

PIS

A

vi{e gra|evina od kojih se sastoji slo‘ena gra|evina. Utom slu~aju uporabne dozvole izdaju se prema uvjetimaodre|enim na~elnom dozvolom.

Izdavanje uporabne dozvole u slu~aju iz stavka 1. ovoga~lanka mora biti predvi|eno glavnim projektom iodre|eno gra|evinskom dozvolom za taj dio slo‘enegra|evine.

TRO[KOVI POSTUPKA

^lanak 140.

Ako se tehni~ki pregled obavlja izvan mjesta u kojem senalazi sjedi{te ili ispostava tijela dr‘avne uprave, od-nosno sjedi{te pravne osobe, investitor je du‘annaknaditi tom tijelu, odnosno osobi putne tro{kove idnevnice ~lanova povjerenstva.

Ako je za ~lana povjerenstva imenovan predstavnik tijelaili pravne osobe koja nije izdala potvrdu glavnog pro-jekta prema posebnom zakonu, investitor je du‘an zatog ~lana povjerenstva tijelu graditeljstva naknadititro{kove prema posebnom propisu koji se odnosi navje{take. Na~in obavljanja tehni~kog pregleda, sadr‘ajpisane izjave izvo|a~a o izvedenim radovima i uvjetimaodr‘avanja gra|evine i sadr‘aj zavr{nog izvje{}a nadzor-nog in‘enjera propisuje ministar pravilnikom.

UPIS GRA\EVINE U ZEMLJI[NE KNJIGE

^lanak 141.

Nadle‘ni sud }e izgra|enu gra|evinu upisati u zemlji{neknjige ako je za tu gra|evinu izdana uporabna dozvola.

Gra|evinu za koju se ne izdaje uporabna dozvola(gra|evine iz ~lanka 121. stavka 1., 2. i 3., ~lanka 122.stavka 1. i ~lanka 130. ovoga Zakona), gra|evinu za kojuse prema propisima koji su va‘ili u trenutku njezinagra|enja nije izdavala uporabna dozvola, sud }e upisatiu zemlji{ne knjige bez uporabne dozvole.

Nadle‘ni sud }e izgra|enu gra|evinu upisati u zemlji{neknjige i bez uporabne dozvole ako je za tu gra|evinuizdana gra|evinska dozvola i po slu‘benoj du‘nosti }e uposjedovnici zemlji{ne knjige zabilje‘iti da dozvola nijeprilo‘ena.

Iznimno, nadle‘ni sud }e izgra|enu gra|evinu upisati uzemlji{ne knjige i bez dozvola iz stavka 1. i 3. ovoga~lanka i po slu‘benoj du‘nosti }e u posjedovnici zem-lji{ne knjige zabilje‘iti da te dozvole nisu prilo‘ene.

U slu~aju iz stavka 3. i 4. ovoga ~lanka nadle‘ni sudrje{enje o opisu gra|evine u zemlji{ne knjige dostavit }egra|evinskoj inspekciji.

Rje{enje o upisu gra|evine u zemlji{ne knjige, odnosnoupis gra|evine u zemlji{ne knjige donijeto, odnosnoizvr{eno protivno stavku 3. i 4. ovoga ~lanka ne proiz-vodi pravne u~inke.

UPORABA I ODR@AVANJE GRA\EVINE

^lanak 142.

Gra|evina se smije rabiti samo na na~in sukladan njezi-noj namjeni.

Vlasnik gra|evine du‘an je osigurati odr‘avanjegra|evine tako da se tijekom njezinog trajanja o~uvajubitni zahtjevi za gra|evinu, unapre|ivati ispunjavanjebitnih zahtjeva za gra|evinu te je odr‘avati tako da sene naru{e svojstva gra|evine, odnosno kulturnog dobraako je ta gra|evina upisana u Registar kulturnih dobaraRepublike Hrvatske.

U slu~aju o{te}enja gra|evine zbog kojeg postoji opas-nost za ‘ivot i zdravlje ljudi, okoli{, prirodu, drugegra|evine i stvari ili stabilnost tla na okolnom zemlji{tu,vlasnik gra|evine du‘an je poduzeti hitne mjere zaotklanjanje opasnosti i ozna~iti gra|evinu opasnom dootklanjanja takvog o{te}enja.

^lanak 143.

Pra}enje stanja gra|evine, povremene godi{nje pregledegra|evine, izradu pregleda poslova za odr‘avanje i una-pre|ivanje ispunjavanja bitnih zahtjeva za gra|evine,utvr|ivanje potrebe za obavljanje popravaka gra|evine idruge sli~ne stru~ne poslove mo‘e obavljati samodiplomirani in‘enjer i in‘enjer odgovaraju}e struke spolo‘enim stru~nim ispitom iz ~lanka 61. ovoga Zakona.

Za obiteljsku ku}u i jednostavne gra|evine poslove izstavka 1. ovoga ~lanka mo‘e obavljati i osoba koja imasrednju stru~nu spremu odgovaraju}e struke s polo‘enimstru~nim ispitom iz ~lanka 61. ovoga Zakona.

Odr‘avanje i poslove iz stavka 1. ovoga ~lanka vlasnikgra|evine odnosno osoba koja obavlja posloveupravljanja gra|evinama po posebnom propisu morapovjeriti osobama koje zadovoljavaju uvjete zaobavljanje tih djelatnosti propisane ovim Zakonom.

^lanak 144.

Uvjete odr‘avanja i unapre|ivanja ispunjavanja bitnihzahtjeva za gra|evinu te nesmetanog pristupa i kretanjau gra|evini i na~in ispunjavanja i dokumentiranja ispu-njavanja ovih uvjeta, propisuje ministar pravilnikom.

143


PREG

LED

NO

VIH

PRO

PIS

A

VIII. Uklanjanje gra|evine

DOZVOLA ZA UKLANJANJE

^lanak 145.

Uklanjanju gra|evine ili njezina dijela, ako se ne radi ouklanjanju na temelju inspekcijskog rje{enja, mo‘e sepristupiti samo na temelju dozvole za uklanjanje.

Iznimno od stavka 1. ovoga ~lanka vlasnik gra|evinesmije ukloniti obiteljsku ku}u i jednostavnu gra|evinubez dozvole za uklanjanje.

Uklanjanju gra|evine iz stavka 2. ovoga ~lanka mo‘e sepristupiti na temelju projekta uklanjanja gra|evine kojegje vlasnik du‘an dostaviti gra|evinskoj inspekciji naj-manje osam dana prije po~etka radova na uklanjanjugra|evine.

^lanak 146.

Kod uklanjanja gra|evina ne smije se utjecati na stabil-nost okolnog i drugog zemlji{ta i/ili ispunjavanje bitnihzahtjeva okolnih i drugih gra|evina, niti ugroziti javni in-teres na drugi na~in, a s gra|evnim otpadom nastalimuklanjanjem gra|evine mora se postupati sukladnoodredbama posebnog propisa.

Kod uklanjanja gra|evine ili njezina dijela stru~ni nadzorprovodi se samo u odnosu na mehani~ku otpornost i sta-bilnost, higijenu, zdravlje i za{titu okoli{a.

U slu~aju kada je gra|evina koja se namjerava uklonitiupisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske,nadzor nad uklanjanjem se provodi i sukladno odred-bama posebnog propisa.

ZAHTJEV I POSTUPAK ZA DOZVOLU ZA UKLANJANJE

^lanak 147.

Zahtjev za dozvolu za uklanjanje gra|evine ili njezina di-jela podnosi u pisanom obliku vlasnik gra|evine i prila‘e:– tri primjerka projekta uklanjanja gra|evine ili njezinogdijela,– dokaz vlasni{tva gra|evine,– potvrde tijela dr‘avne uprave ili pravnih osoba sjavnim ovlastima ako se tim uklanjanjem mo‘e ugrozitijavni interes (npr. za{tita i spa{avanje ljudi, za{tita oko-li{a, za{tita gra|evine koje su kulturno dobro, za{titakomunalnih i drugih instalacija i dr.).

U postupku izdavanja dozvole za uklanjanje gra|evine ilinjezina dijela stranka je vlasnik gra|evine, te vlasnik nek-retnine na kojoj je izgra|ena gra|evina za koju se izdajedozvola za uklanjanje i nositelj drugih stvarnih prava natoj nekretnini. Stranka je i vlasnik i nositelj drugihstvarnih prava na nekretnini koja neposredno grani~i s

nekretninom za koju se izdaje dozvola za uklanjanje, akose tim uklanjanjem utje~e na njegova stvarna prava.

PROJEKT UKLANJANJA

^lanak 148.

Projekt uklanjanja gra|evine ili njezina dijela sadr‘i:– nacrte, prora~une i/ili druge in‘enjerske dokaze da ti-jekom uklanjanja ne}e do}i do gubitka stabilnosti kon-strukcije kojim bi se ugrozio ‘ivot i zdravlje ljudi ili okoli{,– tehni~ki opis uklanjanja gra|evine ili njezina dijela ina~in zbrinjavanja gra|evnog otpada i ure|enjagra|evinske parcele nakon uklanjanja gra|evine ili njezi-na dijela,– prora~un stabilnosti okolnog i drugog zemlji{ta i/ili okolnih i drugih gra|evina ako uklanjanje gra|evine ilina~in njezina uklanjanja utje~e na stabilnost tog zem-lji{ta i/ili ispunjavanje bitnih zahtjeva tih gra|evina.

Projekt uklanjanja iz stavka 1. ovoga ~lanka podlije‘ekontroli projekata glede mehani~ke otpornosti i stabil-nosti za slu~aj da na~in uklanjanja i uklanjanjegra|evine utje~e na stabilnost okolnog i drugog zem-lji{ta i/ili ispunjavanje bitnih zahtjeva okolnih i drugihgra|evina.

IX. Inspekcijski nadzor

A) Obavljanje poslova

^lanak 149.

Poslove inspekcijskog nadzora nad primjenom ovoga Zakona i drugih propisa koji ure|uju gra|enje gra|evinai uporabljivost gra|evnih proizvoda obavlja gra|evinskainspekcija u Ministarstvu – Uprava za inspekcijske pos-love, ako ovim Zakonom nije druk~ije odre|eno.

Za obavljanje poslova gra|evinske inspekcije ustrojavajuse podru~ne jedinice Ministarstva u sjedi{tima i izvansjedi{ta ‘upanija, odnosno u sjedi{tu Grada Zagreba.

^lanak 150.

Inspekcijski nadzor koji se odnosi na primjenu ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona uvezi s prometom gra|evnih proizvoda provode gospodar-ski inspektori Dr‘avnog inspektorata.

^lanak 151.

Inspekcijski nadzor provode dr‘avni slu‘benici Ministar-stva – Uprave za inspekcijske poslove raspore|eni naradna mjesta s ovlastima obavljanja inspekcijskognadzora (u daljnjem tekstu: gra|evinski inspektor).

144


PREG

LED

NO

VIH

PRO

PIS

A

Radna mjesta s ovlastima inspekcijskog nadzora teuvjete koje moraju ispunjavati osobe na radnim mjes-tima s ovlastima inspekcijskog nadzora i njihove ovlastiutvr|uje ministar Pravilnikom o unutarnjem redu Minis-tarstva.

Na radno mjesto vi{eg gra|evinskog inspektora mo‘e serasporediti diplomirani in‘enjer gra|evinske ili arhitek-tonske struke s najmanje deset godina radnog iskustva ustruci i polo‘enim stru~nim ispitom iz ~lanka 61. ovogaZakona.

Na radno mjesto gra|evinskog inspektora mo‘e se ras-porediti diplomirani in‘enjer gra|evinske ili arhitekton-ske struke s najmanje pet godina radnog iskustva ustruci i polo‘enim stru~nim ispitom iz ~lanka 61. ovogaZakona.

Na radno mjesto gra|evinskog inspektora druge vrstezvanja mo‘e se postaviti in‘enjer gra|evinske ili arhitek-tonske struke s najmanje pet godina radnog iskustva ipolo‘enim stru~nim ispitom iz ~lanka 61. ovoga Zakona.

Ministar mo‘e radi hitne potrebe ili ekonomi~nijegobavljanja inspekcijskog nadzora pisano nareditigra|evinskom inspektoru i gra|evinskom nadzorniku izjedne podru~ne jedinice da privremeno, a najdu‘e tride-set dana neprekidno, provodi nadzor na podru~ju drugepodru~ne jedinice.

Gra|evinski inspektor dokazuje svoj identitet i ovlastslu‘benom iskaznicom.

Na~in izdavanja, sadr‘aj i oblik slu‘bene iskaznice pro-pisuje ministar pravilnikom.

B) Prava i du‘nosti gra|evinskog inspektora

^lanak 152.

Gra|evinski inspektor ima pravo obaviti inspekcijskipregled svake gra|evine.

U svrhu obavljanja pregleda iz stavka 1. ovoga ~lankagra|evinski inspektor je ovla{ten u}i u gra|evinu i nagradili{te, te nalo‘iti investitoru odnosno izvo|a~u da unu‘nom opsegu odstrani drve}e, drugo raslinje, ‘ivotinjei druge stvari ukoliko ometaju obavljanje pregleda.

Ako se gra|evinskom inspektoru prilikom obavljanja in-spekcijskog nadzora pru‘i fizi~ki otpor, odnosno ako setakav otpor osnovano o~ekuje, ovla{tena slu‘bena osobanadle‘ne policijske uprave du‘na je na zahtjev gra|evin-skog inspektora pru‘iti pomo}.

^lanak 153.

Sudionici u gradnji, vlasnik odnosno korisnik gra|evine,tijela dr‘avne uprave te jedinica podru~ne (regionalne) ilokalne samouprave, du‘ni su gra|evinskom inspektoru

omogu}iti provedbu inspekcijskog nadzora te hitno datina uvid bez naplate svu dokumentaciju potrebnu zaprovedbu tog nadzora.

^lanak 154.

Ako inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdipovredu propisa ~iju je primjenu ovla{ten nadzirati, poslu‘benoj }e du‘nosti pokrenuti upravni postupak ipoduzeti mjere u skladu s ovim Zakonom.

Gra|evinski inspektor }e pisano obavijestiti poznatogpodnositelja prijave o utvr|enom ~injeni~nom stanju uinspekcijskom nadzoru najkasnije u roku od tridesetdana od dana provedbe tog nadzora.

^lanak 155.

Stranke u inspekcijskom postupku nad primjenom ovogaZakona i drugih propisa koji ure|uju gradnju mogu bitisudionici u gradnji, vlasnik gra|evine, vlasnik nekretninena kojoj se gra|evina gradi ili je izgra|ena te jedinicalokalne samouprave.

Ako je investitor ili vlasnik nekretnine nepoznat ili je ne-poznata boravi{ta stranka je posjednik nekretnine na ko-joj se gra|evina gradi ili je izgra|ena.

Stranke u inspekcijskom postupku nad primjenom ovogaZakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakonakoji se odnosi na uporabljivost gra|evnih proizvoda prigra|enju gra|evina, odnosno promet gra|evnih proiz-voda su izvo|a~ i nadzorni in‘enjer, odnosno proizvo|a~,uvoznik i distributer gra|evnog proizvoda.

Ako inspektor utvrdi povredu propisa ~iju je primjenuovla{ten nadzirati, mo‘e donijeti rje{enje i bezsaslu{anja stranke.

^lanak 156.

O obavljenim inspekcijskim pregledima i drugimradnjama s podacima o provedbi inspekcijskog nadzorainspektor vodi o~evidnik.

Na~in obavljanja inspekcijskog nadzora gra|enjagra|evina, uporabljivosti i prometa gra|evnih proizvodate sadr‘aj i na~in vo|enja o~evidnika iz stavka 1. ovoga~lanka, propisuje ministar pravilnikom.

^lanak 157.

U provedbi inspekcijskog nadzora gra|evinski inspektorima pravo i obvezu narediti strankama otklanjanjenepravilnosti, otklanjanje o{te}enja, obustavu gra|enja,uklanjanje gra|evine, zatvaranje gradili{ta, poduzimanjehitne mjere, te poduzimati druge radnje u svrhusprje~avanja gra|enja protivno ovom Zakonu (podnositikaznene i prekr{ajne prijave, tra‘iti pomo} slu‘beneosobe nadle‘ne policijske uprave i dr.).

145


PREG

LED

NO

VIH

PRO

PIS

A

U provedbi inspekcijskog nadzora gospodarski inspektorDr‘avnog inspektorata ima pravo i obvezu nareditistrankama otklanjanje nepravilnosti glede prometagra|evnih proizvoda.

Gra|evinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzorapostupa u smislu stavka 1. ovoga ~lanka i u slu~aju kadaje gra|evina upisana u zemlji{ne knjige.

OTKLANJANJE NEPRAVILNOSTI

^lanak 158.

U provedbi inspekcijskog nadzora gra|enja gra|evine iuporabljivosti gra|evnog proizvoda gra|evinski inspektor}e sudionicima u gra|enju rje{enjem narediti da uprimjernom roku otklone utvr|ene nepravilnosti.

^lanak 159.

Ako gra|evinski inspektor utvrdi da se ugra|uje gra|evniproizvod za kojeg nije dokazano da je uporabljiv, us-menim rje{enjem zabranit }e investitoru i izvo|a~uugradbu takvoga gra|evnog proizvoda.

Gospodarski inspektor Dr‘avnog inspektorata }e rje{en-jem zabraniti promet gra|evnog proizvoda ako utvrdi daje gra|evni proizvod u prometu:– bez tehni~ke upute ili s neispravnom tehni~komuputom,– bez znaka sukladnosti,– nepropisno ozna~en ili nije ozna~en,– bez isprave o sukladnosti,– a da nije osigurano da tehni~ka svojstva odnosno upo-rabljivost gra|evnog proizvoda tijekom njegove distri-bucije ostanu nepromijenjena ili ako su njegova svojstvaodnosno uporabljivost promijenjena.

@alba izjavljena protiv rje{enja gospodarskog inspektoraDr‘avnog inspektorata ne odga|a izvr{enje rje{enja.

OTKLANJANJE O[TE]ENJA

^lanak 160.

Inspektor }e rje{enjem narediti vlasniku gra|evine daotkloni o{te}enja na gra|evini zbog kojih postoji opas-nost za ‘ivot i zdravlje ljudi, okoli{, prirodu, drugegra|evine i stvari ili stabilnost tla na okolnom zemlji{tu.

Ako se gra|evina iz stavka 1. ovoga ~lanka nalazi unaselju ili dijelu naselja, koje je upisano u Registar kul-turnih dobara Republike Hrvatske kao kulturno povijesnacjelina ili je gra|evina upisana u taj Registar ili se nalaziu za{ti}enom dijelu prirode, gra|evinski inspektorrje{enja iz stavka 1. ovoga ~lanka odmah dostavlja tijeludr‘avne uprave nadle‘nom za poslove za{tite kulturnihdobara i za{tite prirode.

Tijelo dr‘avne uprave iz stavka 2. ovoga ~lanka odredit}e u roku od osam dana od dana primitka rje{enja vlas-niku gra|evine na~in otklanjanja o{te}enja.

Rje{enje iz stavka 1. ovoga ~lanka dostavlja se radiznanja jedinici lokalne samouprave na podru~ju koje seo{te}ena gra|evina nalazi.

Smatra se da je inspektor dono{enjem rje{enja iz stavka1. ovoga ~lanka postupio u skladu s ~lankom 383. Zako-na o vlasni{tvu i drugim stvarnim pravima.

OBUSTAVA GRA\ENJA

^lanak 161.

Inspektor }e rje{enjem narediti investitoru, odnosno vlas-niku obustavu daljnjeg gra|enja gra|evine:– ako se gra|evina ili njezin dio gradi protivno gra|evin-skoj dozvoli,– ako se gra|evina ili njezin dio gradi protivno ~lanku107. stavku 2. ili ~lanku 115. ovoga Zakona ili protivnopotvr|enom glavnom projektu iz ~lanka 118. stavka 1.ovoga Zakona,– ako nakon proteka roka odre|enog rje{enjem iz ~lanka158. ovoga Zakona nisu otklonjene utvr|ene nepravil-nosti,– ako utvrdi nepravilnosti u projektu ili gra|enjugra|evine koji mogu ugroziti ispunjavanje bitnihzahtjeva za gra|evinu,– ako utvrdi da je gra|enjem ugro‘ena sigurnost okol-nih gra|evina ili stabilnost tla na okolnom zemlji{tu,– ako se nakon zaklju~ka kojim se dopu{ta obnova pos-tupka izdavanja gra|evinske dozvole nastavi s gra|e-njem gra|evine.

Rje{enjem iz stavka 1. podstavka 1., 2., 3., 4. i 5. ovoga~lanka inspektor }e odrediti rok radi uskla|ivanjagra|enja gra|evine, odnosno stanja gra|evine s odred-bama ovoga Zakona.

U slu~aju obustave gra|enja na gra|evini koja je upisanau Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske gra|evin-ski inspektor obavijest o tome dostavit }e tijelu dr‘avneuprave nadle‘nom za poslove kulture i nadle‘noj policij-skoj upravi.

UKLANJANJE GRA\EVINE

^lanak 162.

Inspektor }e rje{enjem investitoru, odnosno vlasnikunarediti uklanjanje gra|evine odnosno njezinog dijela:– ako se gradi ili je izgra|ena bez kona~ne gra|evinskedozvole,– ako se gradi ili je izgra|ena bez potvr|enoga glavnogprojekta,

146


PREG

LED

NO

VIH

PRO

PIS

A

– izgra|enog za trajanja obustave gra|enja,– izvedenog protivno gra|evinskoj dozvoli, potvr|enomglavnom projektu iz ~lanka 107. stavka 2. ili ~lanka 118.stavka 1. ovoga Zakona ili protivno ~lanku 115. ovogaZakona ako u odre|enom roku izvedeno stanje nijeuskla|eno s odredbama ovoga Zakona,– ako tijekom gra|enja utvrdi neotklonjive nepravilnostizbog kojih je ugro‘ena stabilnost gra|evine i stabilnostokolnih gra|evina ili je na drugi na~in ugro‘en ‘ivot izdravlje ljudi,– u koju je ugra|en gra|evni proizvod ~ija je ugradba za-branjena rje{enjem iz ~lanka 159. stavka 1. ovoga Zako-na ili gra|evni proizvod ~ija uporabljivost nije dokazana,– ako u odre|enom roku ne postupi po rje{enju iz~lanka 160. stavka 1. ovoga Zakona,– ako je protekao rok za uklanjanje gra|evine ovim iliposebnim zakonom.

U slu~aju uklanjanja gra|evine koja je upisana u Registarkulturnih dobara Republike Hrvatske gra|evinski inspek-tor }e obavijest o tome dostaviti tijelu dr‘avne upravenadle‘nom za poslove za{tite kulturnih dobara inadle‘noj policijskoj upravi.

Na temelju rje{enja iz stavka 1. ovoga ~lanka bezdono{enja dopunskog odnosno posebnog rje{enja, uklo-nit }e se i oni dijelovi gra|evine koji nakon uklanjanja di-jela gra|evine ~ije je uklanjanje nare|eno, predstavljajuopasnost za ‘ivot i zdravlje ljudi, druge gra|evine ili sta-bilnost tla na okolnom zemlji{tu.

Gra|evina koja se gradi ili je izgra|ena protivnogra|evinskoj dozvoli tako da njena vanjska tlocrtnapovr{ina, mjerena kao tlocrtna projekcija najistaknutijihdijelova gra|evine, ve}a od dozvoljene, tako da nijepo{tivan gra|evinski pravac, odnosno udaljenost od regu-lacijskog pravca ili tako da je smje{tena na udaljenostiod granice gra|evne ~estice ili druge gra|evine koja jemanja od najmanje udaljenosti dopu{tene dokumentomprostornog ure|enja, smatra se gra|evinom koja segradi, odnosno koja je izgra|ena bez gra|evinske dozvole.

Osim dijela gra|evine iz stavka 1. podstavka 4. ovoga~lanka uklonit }e se, bez dono{enja posebnog rje{enja, idio gra|evine koji nakon uklanjanja navedenog dijela, neispunjava bitni zahtjev mehani~ke otpornosti i stabil-nosti.

^lanak 163.

Gra|evinski inspektor }e rje{enjem investitoru, odnosnovlasniku narediti uklanjanje:– privremene gra|evine ako nije uklonjena u pro-pisanom roku,– gra|evine ili njezinog dijela izgra|ene u slu~aju nepos-redne opasnosti ako nije uklonjena u propisanom roku,odnosno ako je protekao rok za naknadno isho|enjegra|evinske dozvole.

HITNE MJERE

^lanak 164.

U slu~aju iz ~lanka 160. stavka 1., ~lanka 161. stavka 1.podstavka 1., 2., 3., 4. i 5., ~lanka 162. stavka 1. i ~lanka163. ovoga Zakona gra|evinski inspektor }e usmenimrje{enjem narediti investitoru, odnosno vlasnikugra|evine poduzimanje hitnih mjera osiguranja doizvr{enja naredbe kada to ocijeni potrebnim.

O usmenom rje{enju iz stavka 1. ovoga ~lanka izdat }ese pisani otpravak.

O dono{enju rje{enja iz stavka 1. ovoga ~lanka gra|evin-ski inspektor }e obavijestiti nadle‘nu policijsku upravu.

^lanak 165.

Brisan

ZATVARANJE GRADILI[TA

^lanak 166.

U slu~aju iz ~lanka 161. stavka 1. i ~lanka 162. stavka 1.podstavka 1., 2., 5. i 6. gra|evinski inspektor }e prijedono{enja rje{enja na licu mjesta narediti zatvaranjegradili{ta, odnosno dijela gradili{ta posebnim slu‘benimznakom. Na~in zatvaranja i ozna~avanja zatvorenoggradili{ta propisuje ministar Pravilnikom.

Gra|evinski inspektor }e s gradili{ta ukloniti slu‘beniznak iz stavka 1. ovoga ~lanka kada investitor, odnosnovlasnik postupi prema inspekcijskom rje{enju, odnosnokada uskladi gra|enje s ovim Zakonom.

Ako investitor nastavi s gra|enjem poslije zatvaranjagradili{ta posebnim slu‘benim znakom sprje~avanjedaljnjeg gra|enja gra|evinski inspektor provodi uzpomo} Ministarstva unutarnjih poslova.

INSPEKCIJSKO RJE[ENJE

^lanak 167.

Rje{enjem o zabrani ugradbe gra|evnog proizvoda iz~lanka 159. stavka 1. ovoga Zakona investitor se ujednoupozorava da }e se narediti uklanjanje gra|evine ili njezi-nog dijela u koje je ugra|en gra|evni proizvod ~ijaugradba je zabranjena.

Rje{enjem o otklanjanju o{te}enja gra|evine iz ~lanka160. stavka 1. ovoga Zakona vlasnik gra|evine se ujednoupozorava da }e se narediti uklanjanje gra|evine ili njezi-nog dijela ako u odre|enom roku ne otkloni o{te}enja.

147


PREG

LED

NO

VIH

PRO

PIS

A

Rje{enjem o obustavi gra|enja iz ~lanka 161. stavka 1.ovoga Zakona investitor se ujedno upozorava da }e senarediti uklanjanje gra|evine ili njezinog dijela koja seizgradi protivno gra|evinskoj dozvoli, za vrijeme dok jena snazi obustava gra|enja.

^lanak 168.

Pisani otpravak usmenog rje{enja otprema se stranci na-jkasnije u roku od osam dana od dana priop}enja. Ob-veza izvr{enja usmenog rje{enja po~inje te}i od danapriop}enja usmenog rje{enja stranci.

Protiv rje{enja gra|evinskog inspektora, zaklju~ka o doz-voli izvr{enja, zaklju~ka o obustavi postupka i zaklju~kao tro{kovima izvr{enja mo‘e se izjaviti ‘alba Ministar-stvu osim u slu~ajevima kada vi{i gra|evinski inspektorpostupa u nadzoru gra|evina iz ~lanka 86. stavka 1.ovoga Zakona, u kojem slu~aju se protiv rje{enja vi{eggra|evinskog inspektora mo‘e pokrenuti upravni spor.

@alba izjavljena protiv rje{enja gra|evinskog inspektorane odga|a izvr{enje rje{enja.

^lanak 169.

Ako je stranka nepoznata ili nepoznatog boravi{ta, in-spekcijsko rje{enje, odnosno zaklju~ak dostavlja se pribi-janjem na oglasnu plo~u Ministarstva. Obavijest o tomeostavlja se i na gradili{tu, odnosno gra|evini.

Obveza izvr{enja rje{enja, odnosno zaklju~ka iz stavka 1.ovoga ~lanka i rok za pokretanje upravnog spora po~injute}i od prvoga idu}eg dana od dana ogla{avanja.

Nakon prve neuspje{ne po posebnom propisu propisanedostave inspekcijskog rje{enja i zaklju~ka poznatojstranci dostava se provodi na na~in iz stavka 1. i 2.ovoga ~lanka.

IZVR[ENJE INSPEKCIJSKOG RJE[ENJA

^lanak 170.

Ako izvr{enik ne postupi po rje{enju inspektora iz ~lanka162. stavka 1. ovoga Zakona, rje{enje }e se izvr{itiputem druge osobe na tro{ak i odgovornost izvr{enika.

^lanak 171.

Tro{kovi izvr{enja inspekcijskog rje{enja namiruju se izdr‘avnog prora~una do naplate od izvr{enika.

Iznimno od stavka 1. ovoga ~lanka, na zahtjev jedinicelokalne samouprave na ~ijem se podru~ju provodiizvr{enje inspekcijskog rje{enja, tro{kovi izvr{enja togrje{enja namiruju se iz prora~una jedinice lokalne samo-uprave do naplate od izvr{enika.

U slu~aju iz stavka 2. ovoga ~lanka tro{kovi izvr{enjarje{enja nakna|uju se od izvr{enika u korist prora~unajedinice lokalne samouprave.

^lanak 172.

Izvr{enje inspekcijskog rje{enja o uklanjanju gra|evineodgodit }e se na zahtjev investitora, odnosno vlasnikagra|evine ako je podnio zahtjev za izdavanje gra|evin-ske dozvole, ako nakon dono{enja rje{enja o uklanjanjugra|evine ili njezinog dijela nije nastavio s gra|enjem, teako se utvrdi da je gra|enje gra|evine u skladu sglavnim projektom u pogledu smje{taja i veli~inegra|evine i da je ispunjen bitni zahtjev mehani~ke otpor-nosti i stabilnosti gra|evine.

Zahtjev za odgodu izvr{enja inspekcijskog rje{enja (udaljnjem tekstu: zahtjev za odgodu) investitor, odnosnovlasnik gra|evine prila‘e:– glavni projekt uskla|en s lokacijskim uvjetima,– potvrdu tijela graditeljstva da je podnio zahtjev zaizdavanje gra|evinske dozvole i– izvje{}e ovla{tenog in‘enjera o stanju gra|evine gledeispunjavanja bitnog zahtjeva mehani~ke otpornosti i sta-bilnosti.

Zahtjev za odgodu mo‘e se podnijeti u roku od osamdana od dana kona~nosti zaklju~ka o dozvoli izvr{enja in-spekcijskog rje{enja o uklanjanju gra|evine. Nepravovre-meni i nepotpuni zahtjev za odgodu odbacit }e se zak-lju~kom.

Odgodu izvr{enja rje{enja iz stavka 1. ovoga ~lanka zak-lju~kom odobrava tijelo koje je donijelo zaklju~ak o doz-voli izvr{enja.

@alba izjavljena protiv zaklju~ka iz stavka 3. i 4. ovoga~lanka ne odga|a izvr{enje inspekcijskog rje{enja o uk-lanjanju gra|evine.

Postupak izvr{enja rje{enja iz stavka 1. ovoga ~lanka nas-tavit }e se ako nadle‘no tijelo odbaci ili odbije zahtjevza odgodu, odnosno ako tijelo graditeljstva odbaci ili od-bije zahtjev za izdavanje gra|evinske dozvole.

Zaklju~ak o odgodi izvr{enja inspekcijskog rje{enja jeni{tavan ako se nakon njegova dono{enja nastavi sgra|enjem. U tom slu~aju nastavit }e se s postupkomizvr{enja rje{enja.

Stavak 1. ovoga ~lanka ne odnosi se na gra|evine i ra-dove za koje nije potrebna gra|evinska dozvola.

^lanak 173.

Nakon isteka roka od deset godina od dana kada je in-spekcijsko rje{enje postalo kona~no ne mo‘e se izvr{iti.

148


PREG

LED

NO

VIH

PRO

PIS

A

U rok iz stavka 1. ovoga ~lanka ne ura~unava se vrijemeproteklo od dana pokretanja postupka za zadr‘avanje ob-jekta u prostoru prema Zakonu o postupanju s objektimagra|enim protivno prostornim planovima i bez odobrenjaza gra|enje (»Narodne novine«, br. 33/92.) do pra-vomo}nog okon~anja toga postupka, niti vrijeme pro-teklo od dana dono{enja zaklju~ka iz ~lanka 172. stavka2. ovoga Zakona do dana isteka roka iz ~lanka 172.stavka 3. ovoga Zakona.

Izvr{enje inspekcijskog rje{enja po~inje dostavom zak-lju~ka o dozvoli izvr{enja stranci.

^lanak 174.

Ako gra|evinski inspektor utvrdi da su gra|evinskomdozvolom, na~elnom dozvolom, uporabnom dozvolom,dozvolom za uklanjanje gra|evine, koje su kona~ne uupravnom postupku ili potvrdom glavnog projekta iz~lanka 107. stavka 2. i ~lanka 118. stavka 1. ovoga Zako-na, o~ito povrije|ene materijalne odredbe ovoga Zakona,predlo‘it }e ministarstvu da takvu dozvolu odnosnopotvrdu ukine po pravu nadzora.

X. Upravni nadzor

PROVEDBA UPRAVNOG NADZORA

^lanak 175.

Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisadonesenih na temelju ovoga Zakona, te zakonitost rada ipostupanja tijela dr‘avne uprave i osoba koje imajujavne ovlasti u povjerenim im upravnim i drugimstru~nim poslovima koji se odnose na podru~je gra-diteljstva, provodi Ministarstvo.

Upravni nadzor provodi slu‘benik Ministarstva kojegovlasti ministar.

PONI[TENJE I UKIDANJE PO PRAVU NADZORA

^lanak 176.

Ako se u provedbi upravnog nadzora, odnosno nadzorakojeg provodi gra|evinski inspektor utvrdi da su rje{en-jem nadziranog tijela ili pravne osobe iz ~lanka 175.ovoga Zakona koje je kona~no u upravnom postupkupovrije|ene materijalne odredbe zakona ili propisa done-senih na temelju zakona koji ure|uje podru~je gra-diteljstva, Ministarstvo }e takvo rje{enje ukinuti popravu nadzora.

^lanak 177.

Ako se u provedbi upravnog nadzora ili nadzora kojegprovodi gra|evinski inspektor utvrdi da su gra|evinskom

dozvolom, na~elnom dozvolom, uporabnom dozvolom,dozvolom za uklanjanje gra|evine, koje su kona~ne uupravnom postupku ili potvrdom glavnog projekta iz~lanka 107. stavka 2. ili ~lanka 118. stavka 1. ovoga Za-kona, o~ito povrije|ene materijalne odredbe ovoga Zako-na, ministarstvo }e takvu dozvolu odnosno potvrduukinuti po pravu nadzora.

Ako se u provedbi nadzora utvrdi da su rje{enjemgra|evinske inspekcije koje kona~no u upravnom pos-tupku povrije|ene odredbe ovoga Zakona, ministarstvo}e takvo rje{enje poni{titi po pravu nadzora.

^lanak 178.

Rje{enje o poni{tenju, odnosno ukidanju po pravunadzora mo‘e se donijeti u roku od godine dana od danakona~nosti akta koji se ukida, odnosno poni{tava.

XI. Kaznene odredbe

PREKR[AJI INVESTITORA

^lanak 179.

Nov~anom kaznom u iznosu od 100.000,00 kuna kaznit}e se za prekr{aj pravna osoba u svojstvu investitora, ako:– gradi bez gra|evinske dozvole (~lanak 84. stavak 1.),– gradi protivno gra|evinskoj dozvoli, a nije ishodioizmjenu ili dopunu gra|evinske dozvole (~lanak 107.stavak 1.),– ne osigura stru~ni nadzor gra|enja (~lanak 33. stavak2.),– stru~ni nadzor gra|enja ne povjeri drugoj osobi regis-triranoj za nadzor (~lanak 33. stavak 4.),– projektiranje, kontrolu, nostrifikaciju projekata,gra|enje i stru~ni nadzor gra|enja povjeri osobi koja nezadovoljava uvjete iz ovoga Zakona za obavljanje djelat-nosti (~lanak 33. stavak 3.),– ne ukloni privremenu gra|evinu u roku odre|enomgra|evinskom dozvolom (~lanak 114. stavak 2.) i ne uklo-ni gra|evinu ~ija je gra|evinska dozvola poni{tena popravu nadzora.

Nov~anom kaznom u iznosu od 25.000,00 kuna kaznit}e se za prekr{aj pravna osoba u svojstvu investitora, ako:– ne prijavi po~etak gra|enja u propisanom roku (~lanak123. stavak 1.),– gradi protivno odluci predstavni~kog tijela jedinice lo-kalne samouprave iz ~lanka 123. stavka 5. ovoga Zakona,– ne zatra‘i promjenu investitora u propisanom roku(~lanak 108. stavak 1.),– ne poduzme mjere radi osiguranja gra|evine i susjed-nih gra|evina i povr{ina u slu~aju prekida gra|enja (~la-nak 34. stavak 1.),

149


PREG

LED

NO

VIH

PRO

PIS

A

– za potrebe gradili{ta zauzme susjedno, odnosnoobli‘nje zemlji{te bez valjane pravne osnove (~lanak 125.stavak 3.),– zauzme za potrebe gradili{ta javno-prometnupovr{inu bez odobrenja nadle‘nog tijela, odnosno pravneosobe (~lanak 125. stavak 2.),– koristi gra|evinu ili njezin dio bez uporabne dozvole(~lanak 129. stavak 1.),– ako ne prijavi po~etak pokusnog rada (~lanak 136.stavak 1.).

Nov~anom kaznom od 10.000,00 kuna kaznit }e se inves-titor fizi~ka osoba za prekr{aje iz stavka 1. i 2. ovoga~lanka.

Nov~anom kaznom od 10.000,00 kuna kaznit }e se zaprekr{aj investitor fizi~ka osoba iz ~lanka 33. stavka 7.ovoga Zakona ako projektira i provodi stru~ni nadzorgra|enja, a ne zadovoljava propisane uvjete.

Nov~ane kazne iz ovoga ~lanka, u slu~aju gradnjeobiteljske ku}e i jednostavne gra|evine, umanjuju se za50%.

PREKR[AJI OSOBE REGISTRIRANE ZA POSLOVE PROJEKTIRANJA

^lanak 180.

Nov~anom kaznom u iznosu od 100.000,00 kuna kaznit}e se za prekr{aj pravna osoba koja je izradila projekt, anije registrirana za poslove projektiranja.

Nov~anom kaznom u iznosu od 25.000,00 kuna kaznit}e se za prekr{aj pravna osoba registrirana za posloveprojektiranja ako:– izvedbeni projekt nije izra|en u skladu s glavnim pro-jektom (~lanak 72. stavak 1.),– se tijekom gra|enja utvrdi da zbog nedostataka u pro-jektu ili zbog neuskla|enosti pojedinih projekata nije upropisanoj mjeri ispunjen neki od bitnih zahtjeva zagra|evinu iz ovoga Zakona (~lanak 6. stavak 1. u vezi sa~lankom 7., 8., 9., 10., 11. ili 12.),– ako se tijekom gra|enja utvrdi da zbog nedostataka uprojektu ili zbog neuskla|enosti pojedinih projekata nijeu propisanoj mjeri omogu}en nesmetan pristup i kre-tanje osobama s te{ko}ama u kretanju u gra|evinamajavne i poslovne namjene, te poslovnim dijelovimagra|evina stambeno-poslovne namjene ~lanak 46.stavak 1. u vezi sa ~lankom 14. stavkom 1.),– ako se tijekom gra|enja utvrdi da zbog nedostataka uprojektu ili zbog neuskla|enosti pojedinih projekata nijeu propisanoj mjeri omogu}ena jednostavna prilagodbaza pristup i kretanje osobama s te{ko}ama u kretanju ustambenim gra|evinama s deset i vi{e stanova u naj-manje jednom stanu na svakih deset stanova (~lanak 6.stavak 1. u vezi sa ~lankom 14. stavkom 2.),

– ako se tijekom gra|enja utvrdi da je gra|evina projek-tirana tako da nisu zadovoljeni lokacijski uvjeti utvr|enipo posebnom propisu (~lanak 6. stavak 1.).

Nov~anom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna kaznit}e se za prekr{aj osoba registrirana za poslove projekti-ranja koja radi povremenog obavljanja poslova sklopiugovor sa stranim arhitektom ili in‘enjerom koji nije do-bio odobrenje Komore ili ne zadovoljava druge uvjetepropisane posebnim propisima (~lanak 60. stavak 1. i 2.).

Osoba registrirana za poslove projektiranja u slu~aju izstavka 2. ovoga ~lanka du‘na je investitoru naknaditi{tetu u skladu s posebnim zakonom.

PREKR[AJI PROJEKTANTA

^lanak 181.

Nov~anom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna kaznit}e se i projektant i glavni projektant za prekr{aj iz ~lanka180. stavka 2. i 3. ovoga Zakona.

Nov~anom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna kaznit}e se za prekr{aj iz ~lanka 180. stavka 2. ovoga Zakona iinvestitor u svojstvu projektanta.

Nov~anom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna kaznit}e se za prekr{aj strani arhitekt ili in‘enjer ako obavljaposlove projektiranja i stru~nog nadzora bez odobrenjaKomore (~lanak 60. stavak 1.).

Projektant je u slu~aju iz stavka 1. i 3. ovoga ~lankadu‘an investitoru naknaditi {tetu u skladu s posebnimzakonom.

PREKR[AJI REVIDENTA

^lanak 182.

Nov~anom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna kaznit}e se za prekr{aj revident ako:– obavlja kontrolu projekata, a nije za to ovla{ten (~la-nak 47. stavak 1.),– obavi kontrolu projekta u ~ijoj je izradi sudjelovao akoje taj projekt izradila ili nostrificirala osoba registriranaza poslove projektiranja kod koje je zaposlen (~lanak 48.stavak 1.),– projekt ili dio projekta za koji je proveo kontrolu i daopozitivno izvje{}e ne zadovoljava zahtjeve iz ovoga Zakona (~lanak 48. stavak 2.).

Uz kaznu za prekr{aj iz stavka 1., 2. i 3. ovoga ~lankaosobi koja obavlja kontrolu projekata, odnosno revidentumo‘e se izre}i za{titna mjera oduzimanja ovla{tenja zaprojektiranje, odnosno za kontrolu projekata u trajanjuod tri do {est mjeseci, a za prekr{aj po~injen drugi puta

150


PREG

LED

NO

VIH

PRO

PIS

A

uz nov~anu kaznu izre}i }e se navedena mjera u trajanjuod {est mjeseci do jedne godine. Osoba ovla{tena za kon-trolu projekta (revident) u slu~aju iz stavka 1. ovoga~lanka du‘na je investitoru naknaditi {tetu u skladu sposebnim zakonom.

PREKR[AJI PRAVNE OSOBE OVLA[TENE ZA NOSTRIFIKACIJU

^lanak 183.

Nov~anom kaznom u iznosu od 100.000,00 kuna kaznit}e se za prekr{aj pravna osoba koja provede nostrifi-kaciju, a nema za to ovla{tenje (~lanak 79. stavak 1.).

Nov~anom kaznom u iznosu od 25.000,00 kuna kaznit}e se za prekr{aj pravna osoba ovla{tena za nostrifi-kaciju projekata koja provede nostrifikaciju ako:– projekt ili dio projekta za koji je provedena nostrifi-kacija i izdana potvrda ne zadovoljava zahtjeve iz ovogaZakona (~lanak 78. stavak 1.),– izvedbeni projekt nije izra|en u skladu s glavnim pro-jektom (~lanak 72. stavak 1.),– ako o obavljenoj nostrifikaciji projekta izda potvrdu, ada prethodno nije sastavljeno izvje{}e o nostrifikaciji(~lanak 79. stavak 2.),– se tijekom gra|enja utvrdi da zbog nedostataka u pro-jektu ili zbog neuskla|enosti pojedinih projekata nije upropisanoj mjeri ispunjen neki od bitnih zahtjeva zagra|evinu iz ovoga Zakona (~lanak 6. stavak 1., u vezi sa~lankom 7., 8., 9., 10., 11. ili 12.),– ako se tijekom gra|enja utvrdi da zbog nedostataka uprojektu ili zbog neuskla|enosti pojedinih projekata nijeu propisanoj mjeri omogu}en nesmetan pristup i kre-tanje osobama s te{ko}ama u kretanju u gra|evinamajavne i poslovne namjene, te poslovnim dijelovimagra|evina stambeno-poslovne namjene (~lanak 6. stavak1. u vezi s ~lankom 14. stavkom 1.),– ako se tijekom gra|enja utvrdi da zbog nedostataka uprojektu ili zbog neuskla|enosti pojedinih projekata nijeu propisanoj mjeri omogu}ena jednostavna prilagodbaza pristup i kretanje osobama s te{ko}ama u kretanju ustambenim gra|evinama s deset i vi{e stanova u naj-manje jednom stanu na svakih deset stanova (~lanak 6.stavak 1. u vezi sa ~lankom 14. stavkom 2.),– ako se tijekom gra|enja utvrdi da je gra|evina projek-tirana tako da nisu zadovoljeni lokacijski uvjeti utvr|enipo posebnom propisu (~lanak 6. stavak 1.).

Uz kaznu za prekr{aj iz stavka 2. podstavka 1. i 2. ovoga~lanka pravnoj osobi koja provede nostrifikaciju mo‘e seizre}i za{titna mjera oduzimanja ovla{tenja za nostrifi-kaciju projekata u trajanju od tri do {est mjeseci, a zaprekr{aj po~injen drugi puta uz nov~anu kaznu izre}i }ese navedena mjera u trajanju od {est mjeseci do jednegodine.

Nov~anom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna kaznit}e se za prekr{aje iz stavka 2. ovoga ~lanka i projektantzaposlen u pravnoj osobi ovla{tenoj za nostrifikaciju pro-jekata koji je obavio nostrifikaciju.

Osoba ovla{tena za nostrifikaciju projekta u slu~aju izstavka 2. ovoga ~lanka du‘na je investitoru naknaditi{tetu u skladu s posebnim zakonom.

PREKR[AJI IZVO\A^A

^lanak 184.

Nov~anom kaznom u iznosu od 100.000,00 kuna kaznit}e se za prekr{aj pravna osoba u svojstvu izvo|a~a ako:– nije registrirana za obavljanje djelatnosti (~lanak 37.stavak 1.),– pristupi gra|enju gra|evine bez gra|evinske dozvole(~lanak 84.),– ne gradi u skladu s gra|evinskom dozvolom (~lanak39. stavak 1.),– radove ne izvodi tako da ispunjavaju bitne zahtjeve zagra|evinu iz ovoga Zakona (~lanak 39. stavak 1. pod-stavak 1.),– ne gradi u skladu s tehni~kim propisima (~lanak 16.),– radove ne izvodi tako da je u propisanoj mjeriomogu}en nesmetan pristup i kretanje osobama ste{ko}ama u kretanju u gra|evinama javne i poslovnenamjene, te poslovnim dijelovima gra|evina stambeno-poslovne namjene (~lanak 6. stavak 1.), u vezi sa~lankom 14. stavkom 1.,– radove ne izvodi tako da je u propisanoj mjeriomogu}ena jednostavna prilagodba za pristup i kretanjeosobama s te{ko}ama u kretanju u stambenim gra|evi-nama s deset i vi{e stanova u najmanje jednom stanu nasvakih deset stanova (~lanak 6. stavak 1. u vezi sa~lankom 14. stavkom 2.).

Uz nov~anu kaznu za prekr{aj iz stavaka 1. podstavka 3.i 4. ovoga ~lanka izre}i }e se za{titna mjera oduzimanjadozvole za obavljanje djelatnosti u trajanju od tri do {estmjeseci, a za prekr{aj po~injen drugi put uz nov~anukaznu izre}i }e se i mjera oduzimanja dozvole zaobavljanje djelatnosti u trajanju od {est mjeseci do jednegodine.

Nov~anom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna kaznit}e se fizi~ka osoba u svojstvu izvo|a~a za prekr{aj izstavka 1. ovoga ~lanka.

Uz nov~anu kaznu iz stavka 3. ovoga ~lanka izre}i }e seza{titna mjera iz stavka 2. ovoga ~lanka.

Nov~anom kaznom u iznosu od 25.000,00 kuna kaznit}e se za prekr{aj pravna osoba u svojstvu izvo|a~a ako:– ne ugra|uje materijale, proizvode i opremu u skladu sovim Zakonom (~lanak 39. stavak 1. alineja 2.),

151


PREG

LED

NO

VIH

PRO

PIS

A

– ne osigura dokaze o uporabljivosti ugra|enihgra|evnih proizvoda, dokaze o sukladnosti ugra|eneopreme, dokaze o suglasnosti odre|enih dijelova i sklop-ova gra|evine ili dokaze o kvaliteti izvedenih radovaprema odredbama ovoga Zakona i zahtjevima iz projekta(~lanak 39. stavak 1. alineja 3.),– ako ne sastavi pisanu izjavu o izvedenim radovima iuvjetima odr‘avanja gra|evine (~lanak 39. stavak 1.alineja 5.),– na gradili{tu nema propisanu dokumentaciju (~lanak12.),– imenuje glavnog in‘enjera gradili{ta, in‘enjeragradili{ta ili voditelja radova koji ne zadovoljavaju pro-pisane uvjete (~lanak 41. i 42.),– gradi protivno odluci predstavni~kog tijela jedinice lo-kalne samouprave iz ~lanka 123. stavka 5. ovoga Zakona,– ne ogradi, odnosno za{titi ili ozna~i gradili{te (~lanak124. stavak 1.),– koristi susjedno, odnosno obli‘nje zemlji{te bezvaljane pravne osnove (~lanak 125. stavak 1.),– koristi javno-prometnu povr{inu za potrebe gradili{tabez odobrenja nadle‘nog tijela ili pravne osobe (~lanak125. stavak 2.),– ne ra{~isti i uredi gradili{te i neposredni okoli{ pozavr{etku gra|enja (~lanak 126. stavak 2.),– ne predvidi i ne provodi potrebne mjere za{tite (~la-nak 126. stavak 3.).

Nov~anom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna kaznit}e se fizi~ka osoba u svojstvu izvo|a~a za prekr{aj izstavka 4. ovoga ~lanka.

Nov~anom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna kaznit}e se za prekr{aj iz stavka 1. podstavka 1., 2., 3. i 4. istavka 4. podstavka 6., 7., 8., 9. i 10. ovoga ~lanka glavniin‘enjer gradili{ta, in‘enjer gradili{ta, odnosno voditeljradova. Izvo|a~ je u slu~aju iz stavka 1. i 4. ovoga ~lankadu‘an investitoru naknaditi {tetu u skladu s posebnimzakonom.

PREKR[AJ OSOBE REGISTRIRANE ZA POSLOVESTRU^NOG NADZORA

^lanak 185.

Nov~anom kaznom u iznosu od 100.000,00 kuna kaznit}e se za prekr{aj pravna osoba koja provodi stru~ninadzor ako:– nije registrirana za obavljanje poslova stru~nognadzora gra|enja,– nadzire gra|enje gra|evine koja se gradi bez gra|evin-ske dozvole,– ne poduzme mjere da se radovi obavljaju u skladu sgra|evinskom dozvolom, ovim Zakonom i posebnim pro-pisima (~lanak 44. stavak 1., podstavak 1.).

Nov~anom kaznom u iznosu od 25.000,00 kuna kaznit}e se za prekr{aj pravna osoba registrirana za poslovestru~nog nadzora gra|enja ako:– ne poduzme mjere da kvaliteta radova, ugra|enih igra|evnih proizvoda, proizvoda, opreme i postrojenjabude u skladu sa zahtjevima projekta te da budedokazana na propisani na~in,– ne provjeri posjeduje li izvo|a~ suglasnost Ministar-stva za obavljanje poslova gra|enja (~lanak 44. stavak 1.podstavak 2.),– ako ne osigura provedbu propisanih kontrolnih postu-paka u svrhu dokazivanja kvalitete izvedenih radova teugra|enih gra|evnih proizvoda, opreme i postrojenja(~lanak 44. stavak 1. podstavak 3.),– ako ne sastavi zavr{no izvje{}e (~lanak 44. stavak 1.podstavak 6.),– ako za glavnoga nadzornog in‘enjera imenuje osobukoja ne zadovoljava propisane uvjete (~lanak 43. stavak 1.).

Osoba registrirana za poslove stru~nog nadzora u slu~ajuiz stavka 1. i 2. ovoga ~lanka du‘na je investitorunaknaditi {tetu u skladu s posebnim zakonom.

PREKR[AJI NADZORNOG IN@ENJERA

^lanak 186.

Nov~anom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna kaznit}e se nadzorni in‘enjer i glavni nadzorni in‘enjer zaprekr{aj iz ~lanka 185. stavka 1. podstavka 3. i stavka 2.alineje 1. i 2., ovoga Zakona, te ako obavlja poslovestru~nog nadzora gra|enja i istodobno je zaposlen kodizvo|a~a radova (~lanak 43. stavak 3.).

Nov~anom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna kaznit}e se za prekr{aj glavni nadzorni in‘enjer ako ne sastavizavr{no izvje{}e o uskla|enosti i cjelovitosti provede-noga stru~nog nadzora gra|enja (~lanak 46. stavak 2.).

Nadzorni in‘enjer je u slu~aju iz stavka 1. i 2. ovoga~lanka du‘an investitoru naknaditi {tetu u skladu sposebnim zakonom.

PREKR[AJI OVLA[TENIH PRAVNIH OSOBA

^lanak 187.

Nov~anom kaznom u iznosu od 100.000,00 kuna kaznit}e se za prekr{aj pravna osoba, ako:– obavi posao ispitivanja ili ocjenjivanja sukladnostigra|evnog proizvoda s tehni~kim specifikacijama ili izdacertifikat sukladnosti ili tehni~ko dopu{tenje bezovla{tenja (~lanak 20. stavak 1., ~lanak 25. stavak 2. i~lanak 27. stavak 2.),– se tijekom gra|enja utvrdi da zbog njihova propusta upostupku ocjenjivanja sukladnosti nije u propisanoj mjeriispunjen neki od bitnih zahtjeva za gra|evinu iz ovogaZakona.

152


PREG

LED

NO

VIH

PRO

PIS

A

Uz kaznu za prekr{aje iz stavka 1. alineje 2. ovoga ~lankapravnoj osobi mo‘e se izre}i za{titna mjera oduzimanjaovla{tenja za obavljanje djelatnosti u trajanju od tri do{est mjeseci, a za prekr{aj po~injen drugi puta uznov~anu kaznu izre}i }e se navedena mjera u trajanju od{est mjeseci do jedne godine.

Nov~anom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna kaznit}e se i odgovorna osoba u pravnoj osobi iz stavka 1.ovoga ~lanka za prekr{aj iz stavka 1. i 2. ovoga ~lanka.

Ovla{tena pravna osoba u slu~aju iz stavka 1. ovoga~lanka du‘na je investitoru naknaditi {tetu u skladu sposebnim zakonom.

PREKR[AJI PROIZVO\A^A, UVOZNIKA I DISTRIBUTERA GRA\EVNOG PROIZVODA

^lanak 188.

Nov~anom kaznom u iznosu od 100.000,00 kuna kaznit}e se za prekr{aj pravna osoba u svojstvu proizvo|a~a,uvoznika, odnosno distributera gra|evnog proizvoda ako:– ozna~i znakom sukladnosti gra|evni proizvod za kojinije izdana isprava o sukladnosti,– stavi u promet gra|evni proizvod za kojeg nijedokazana uporabljivost (~lanak 24. stavak 1.),– stavi u promet proizvod za koji nije izdana isprava osukladnosti koji nije ozna~en znakom sukladnosti ili kojinema tehni~ku uputu (~lanak 22. stavak 1.),– distribuira gra|evni proizvod za koji nije izdana is-prava o sukladnosti koji nije ozna~en znakom suklad-nosti ili koji nema tehni~ku uputu.

Nov~anom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna kazniti}e se i odgovorna osoba u pravnoj osobi koja jeproizvo|a~, distributer odnosno uvoznik gra|evnog proiz-voda za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka.

Nov~anom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna kaznit}e se fizi~ka osoba u svojstvu proizvo|a~a, distributeraodnosno uvoznika gra|evnog proizvoda za prekr{aj izstavka 1. ovoga ~lanka.

^lanak 189.

Brisan

^lanak 190.

Brisan

PREKR[AJI VLASNIKA GRA\EVINE

^lanak 191.

Nov~anom kaznom u iznosu od 50.000,00 kuna kaznit}e se za prekr{aj pravna osoba kao vlasnik gra|evine ako

pristupi uklanjanju ili ukloni gra|evinu ili njezin dio bezdozvole tijela graditeljstva (~lanak 145. stavak 1.).

Nov~anom kaznom u iznosu od 15.000,00 kuna kaznit}e se za prekr{aj pravna osoba kao vlasnik gra|evine ako:– rabi gra|evinu suprotno njezinoj namjeni (~lanak 142.stavak 1.),– ne odr‘ava gra|evinu, njezinu konstrukciju ili opremu(~lanak 142. stavak 2.),– ne poduzme hitne mjere za otklanjanje opasnosti i neozna~i gra|evinu opasnom u slu~aju o{te}enja gra|evine(~lanak 142. stavak 3.).

Nov~anom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna kaznit}e se vlasnik gra|evine fizi~ka osoba za prekr{aj izstavka 1. i 2. ovoga ~lanka.

Vlasnik gra|evine u slu~aju iz stavka 1. i 2. ovoga ~lankadu‘an je drugim osobama naknaditi {tetu u skladu sposebnim zakonom.

^lanak 192.

Nov~anom kaznom u iznosu od 100.000,00 kuna kaznit}e se za prekr{aj pravna osoba u svojstvu investitora ipravna osoba u svojstvu izvo|a~a ako nastavi s gra|en-jem, odnosno izvo|enjem pojedinih radova nakonzatvaranja gradili{ta posebnom oznakom (~lanak 161.stavak 1.).

Nov~anom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna kaznit}e se fizi~ka osoba u svojstvu investitora i fizi~ka osobau svojstvu izvo|a~a za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka.

Nov~anom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna kaznit}e se fizi~ka osoba u svojstvu investitora i izvo|a~a zaprekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka.

Nov~anom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna kaznit}e se sudionici u gradnji i vlasnik, odnosno korisnikgra|evine ako ometaju provedbu inspekcijskog nadzora(~lanak 152. stavak 2.).

^lanak 193.

Nov~anom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna kaznit}e se za prekr{aj sudionici u gradnji i vlasnik, odnosnokorisnik gra|evine koji gra|evinskom inspektoruonemogu}i provedbu inspekcijskog nadzora ili muonemogu}i uvid u svu tra‘enu dokumentaciju ili muonemogu}i pregled gra|evine, gra|evnih proizvoda kao iobavljanje drugih radnji u svezi s nadzorom.

^lanak 194.

Nov~anom kaznom od 10.000,00 kuna kaznit }e se zaprekr{aj sudionici u gradnji ako se neopravdano ne oda-zovu na tehni~ki pregled (~lanak 133. stavak 1.).

153


PREG

LED

NO

VIH

PRO

PIS

A

NADLE@NOST ZA ODLU^IVANJE O PREKR[AJIMA

^lanak 195.

Brisan

^lanak 196.

Brisan

ZASTARA PREKR[AJNOG PROGONA I IZVR[ENJAPREKR[AJNIH SANKCIJA

^lanak 197.

Prekr{ajni postupak za prekr{aje propisane ovim Zako-nom, ne mo‘e se pokrenuti nakon proteka tri godine oddana kad je prekr{aj po~injen.

^lanak 198.

Izre~ene kazne za prekr{aje propisane ovim Zakonom nemogu se izvr{iti ako od dana kona~nosti rje{enja oprekr{aju proteknu tri godine.

^lanak 199.

Brisan

XII. Prijelazne i zavr{ne odredbe

POKRENUTI POSTUPCI

^lanak 200.

Postupci pokrenuti po odredbama Zakona o gradnji(»Narodne novine«, br. 52/99., 75/99., 117/01. i 47/03.)do stupanja na snagu ovoga Zakona dovr{it }e se poodredbama toga Zakona.

PODZAKONSKI PROPISI

^lanak 201.

Obvezuje se ministar da pravilnik iz ~lanka 224. stavka 3.ovoga Zakona donese najkasnije u roku od dvije godineod dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Obvezuje se ministar da pravilnike iz ~lanka 22. stavka2., ~lanka 29. stavka 2., ~lanka 47. stavka 4., ~lanka 61.stavka 3., ~lanka 69., ~lanka 75., ~lanka 77. i 80., ~lanka127. stavka 2., ~lanka 140. stavka 3., ~lanka 144. i~lanka 166. stavka 2. ovoga Zakona donese najkasnije uroku od godine dana od dana stupanja na snagu ovogaZakona.

Obvezuje se ministar da pravilnike iz ~lanka 14. stavka3., ~lanka 17. stavka 3., ~lanka 37. stavka 8., ~lanka 151.stavka 2., ~lanka 156. stavka 2. i ~lanka 220. stavka 2.ovoga Zakona donese najkasnije u roku od {est mjeseciod dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

^lanak 202.

Do stupanja na snagu propisa iz ~lanka 201. ovoga Zako-na ostaju na snazi odredbe:– Pravilnika o uvjetima i mjerilima za davanje ovla{tenjaza kontrolu projekta (»Narodne novine«, br. 7/00. i89/00.),– Pravilnika o programu, uvjetima i na~inu polaganjastru~nog ispita za obavljanje odre|enih poslova u gra-diteljstvu (»Narodne novine«, br. 23/89.),– Pravilnika o kontroli projekata (»Narodne novine«, br.89/00.),– Pravilnika o nostrifikaciji projekata (»Narodne novine«,br. 98/99. i 29/03.),– Pravilnika o uvjetima i na~inu vo|enja gra|evinskogdnevnika (»Narodne novine«, br. 6/00.),– Pravilnika o na~inu obavljanja inspekcijskog nadzoragra|evinske inspekcije (»Narodne novine«, br. 9/00.),– Pravilnika o materijalno tehni~kim uvjetima za radgra|evinskih inspektora i nadzornika (»Narodne novine«,br. 02/00.),– Pravilnika o na~inu zatvaranja i ozna~avanjazatvorenog gradili{ta, odnosno gra|evine (»Narodnenovine«, br. 72/03.),– Pravilnika o na~inu vo|enja o~evidnika o obavljeniminspekcijskim pregledima gra|evinske inspekcije(»Narodne novine«, br. 1/98.),– Pravilnika o vrsti i sadr‘aju projekata za javne ceste(»Narodne novine«, br. 53/02.),– Pravilnika o projektima potrebnim za osiguranje pris-tupa~nosti gra|evina osobama s invaliditetom i drugimosobama smanjene pokretljivosti (»Narodne novine«, broj104/03.).

OBAVLJANJE POSLOVA

^lanak 203.

Na osobe koje su 11. listopada 1999. imale vi{u stru~nuspremu i najmanje deset godina radnog iskustva u pro-jektiranju, ne primjenjuje se odredba ~lanka 36. stavka 4.ovoga Zakona.

Na osobe koje su 11. listopada 1999. imale vi{u stru~nuspremu i najmanje deset godina radnog iskustva uvo|enju gra|enja ne primjenjuje se odredba ~lanka 41. i~lanka 42. stavka 1. ovoga Zakona.

Na osobe koje su 11. listopada 1999. imale vi{u stru~nuspremu i najmanje deset godina radnog iskustva na pos-lovima stru~nog nadzora ne odnosi se odredba ~lanka43. stavka 4. i ~lanka 46. stavka 3. ovoga Zakona.

154


PREG

LED

NO

VIH

PRO

PIS

A

^lanak 204.

Osobe koje su 11. listopada 1999. po propisima koji subili na snazi, do dana stupanja na snagu Zakona o Hrvat-skoj komori arhitekata i in‘enjera u graditeljstvu(»Narodne novine«, br. 47/98.) ispunjavale uvjete za pro-jektanta, voditelja projekta, nadzornog in‘enjera iovla{tenog revidenta, mogu obavljati poslove projekti-ranja i stru~nog nadzora gra|enja do pravomo}nostirje{enja kojim im se po zahtjevu podnesenom u skladu sprijelaznim i zavr{nim odredbama tog zakona odbija upisu Imenik ovla{tenih arhitekata ili Imenik ovla{tenihin‘enjera.

^lanak 205.

Osobe koje su bile imenovane voditeljem gradili{ta izadovoljavale uvjete propisane Zakonom o gradnji(»Narodne novine«, br. 52/99., 75/99., 117/01. i 47/03.),nastavljaju s obavljanjem poslova odgovorne osobe usvojstvu voditelja radova za gra|evinu za koju ih je in-vestitor imenovao.

Osobe koje su zadovoljavale uvjete za voditelja gradili{taprema Zakonu o gradnji (»Narodne novine«, br. 52/99.,75/99., 117/01. i 47/03.) mogu biti imenovanevoditeljem radova i ako imaju SSS, polo‘en stru~ni ispit ideset godina iskustva na poslovima gra|enja osim zagra|evine i radove za koje je potrebna kontrola projekta.

Do 30. lipnja 2005. na gradili{tu obiteljske ku}e odgo-vorna osoba koja vodi gra|enje, odnosno pojedine ra-dove mo‘e biti i osoba koja ima srednju stru~nu spremugra|evinske ili arhitektonske struke iako nema polo‘enistru~ni ispit iz ~lanka 61. ovoga Zakona, ako ima na-jmanje 2 godine radnog iskustva.

Do 30. lipnja 2005. na gradili{tu jednostavne gra|evineodgovorna osoba koja vodi gra|enje, odnosno pojedineradove mo‘e biti i osoba koja ima srednju stru~nuspremu odgovaraju}e struke iako nema polo‘eni stru~niispit iz ~lanka 61. ovoga Zakona, ako ima najmanje 2godine radnog iskustva na obavljanju radova koje jeovla{tena voditi.

^lanak 206.

Nadzorni in‘enjer, odnosno glavni nadzorni in‘enjerimenovani za provedbu stru~nog nadzora gra|enjagra|evine za koju je potrebna kontrola projekata dodana stupanja na snagu ovoga Zakona, nastavlja sprovedbom stru~nog nadzora te gra|evine.

^lanak 207.

Osobe registrirane za obavljanje poslova gra|enja iliizvo|enja pojedinih radova na gra|evini, du‘ne su ispu-niti uvjete odre|ene pravilnikom iz ~lanka 37. stavka 8.ovoga Zakona u roku od osamnaest mjeseci od dana stu-panja na snagu tog pravilnika.

Osobama koje ne ispune uvjete iz stavka 1. ovoga ~lankaprestaje pravo na obavljanje djelatnosti.

^lanak 208.

Pravne osobe koje obavljaju poslove dokazivanjauporabljivosti gra|evnih proizvoda du‘ne su ishoditiovla{tenje iz ~lanka 26. stavka 1. ovoga Zakona u rokuod {est mjeseci od dana stupanja na snagu pravilnika iz~lanka 26. stavka 2. ovoga Zakona.

Pravnim osobama koje ne ishode ovla{tenje iz stavka 1.ovoga ~lanka prestaje pravo na obavljanje djelatnosti.

^lanak 209.

Osobe ovla{tene za obavljanje kontrole projekata i nostri-fikaciju projekata izra|enih u inozemstvu, nastavljaju sobavljanjem poslova za koje su ovla{teni do isteka rokava‘enja ovla{tenja.

^lanak 210.

Osobe koje provode postupke dokazivanja uporabljivostigra|evnih proizvoda u svojstvu odgovornih osoba, a ne-maju polo‘en stru~ni ispit iz ~lanka 61. ovoga Zakonadu‘ne su ga polo‘iti u roku od godine dana od dana stu-panja na snagu ovoga Zakona.

Osobe koje u svojstvu odgovorne osobe obavljaju posloveprojektiranja u geodeziji, a nemaju polo‘en stru~ni ispitiz ~lanka 61. ovoga Zakona du‘ne su ga polo‘iti u rokuod godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

^lanak 211.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona podru~ne jedi-nice Ministarstva ustrojene za obavljanje poslova gra-|evne inspekcije na temelju Zakona o gradnji (»Narodnenovine«, br. 52/99., 75/99., 117/01. i 47/03.) nastavljaju sradom kao podru~ne jedinice iz ~lanka 149. stavka 2.ovoga Zakona.

^lanak 212.

Osobe koje po ovom Zakonu koordiniraju primjenu pro-pisa kojima se ure|uje sigurnost i zdravlje radnika du‘nesu polo‘iti dio stru~nog ispita iz ~lanka 61. ovoga Zako-na koji se odnosi na podru~je za{tite na radu u roku oddvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Osobe iz stavka 1. ovoga ~lanka do polaganja dijelastru~nog ispita iz ~lanka 61. ovoga Zakona du‘ne suobavljanje poslova koordinacije primjene propisa kojimase ure|uje sigurnost i zdravlje radnika povjeriti osobamaovla{tenim za obavljanje tih poslova prema posebnomzakonu.

155


PREG

LED

NO

VIH

PRO

PIS

A

^lanak 213.

Brisan

STRU^NI ISPIT

^lanak 214.

Uvjerenja o polo‘enom stru~nom ispitu za obavljanjeposlova u izgradnji objekata i druga odgovaraju}a uvje-renja o polo‘enom stru~nom ispitu ste~ena na podru~jubiv{e Jugoslavije prije 8. listopada 1991. izjedna~ena supo pravnoj snazi s odgovaraju}im uvjerenjima ste~enimu Republici Hrvatskoj.

Uvjerenja o polo‘enom stru~nom ispitu za obavljanjeposlova u izgradnji objekata ste~enim u Republici Hrvat-skoj smatraju se uvjerenjima o polo‘enom stru~nomispitu za obavljanje poslova graditeljstva u smislu ovogaZakona.

GRA\EVNI PROIZVODI

^lanak 215.

Priznata tehni~ka pravila donesena na temelju propisakoji su va‘ili do 8. listopada 1991. kojima se izravno iliupu}ivanjem na tehni~ke specifikacije propisuju tehni~kizahtjevi za proizvode, procese ili usluge u gra|enju kojiutje~u na bitne zahtjeve za gra|evinu, primjenjuju se ugra|enju ako nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Za-kona ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona.

Do dono{enja tehni~kih specifikacija ili tehni~kih propisau skladu s ovim Zakonom uporabljivim se smatra igra|evni proizvod za kojeg je dokazano da odgovarauvjetima danim priznatim tehni~kim pravilima iz stavka1. ovoga ~lanka ako tehni~kim propisom nije druk~ijeodre|eno.

Popis priznatih tehni~kih pravila iz stavka 1. ovoga~lanka utvr|uje ministar na prijedlog ravnateljaDr‘avnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo.

^lanak 216.

Uporabljivost gra|evnog proizvoda u smislu ~lanka 215.stavka 2. ovoga Zakona dokazuje se svjedod‘bom o ispiti-vanju, koja se izdaje nakon provedbe postupakaodre|enih priznatim tehni~kim pravilima iz ~lanka 215.stavka 1. ovoga Zakona.

Postupke odnosno svjedod‘bu iz stavka 1. ovoga ~lankaprovodi, odnosno izdaje pravna osoba ovla{tena za ispiti-vanje gra|evnih proizvoda po posebnom propisu.

Postupke iz stavka 2. ovoga ~lanka mo‘e provoditi ipravna osoba ovla{tena za provedbu postupka ocjenji-vanja sukladnosti.

^lanak 217.

Odredbe ~lanka 23. ovoga Zakona u dijelu koji se odnosina europsko tehni~ko dopu{tenje koje donosi Europskaorganizacija za tehni~ka dopu{tenja prestaju se primje-njivati stupanjem na snagu ugovora o pristupanju Re-publike Hrvatske Europskoj uniji. Odredbe istog ~lanka upreostalom dijelu prestaju se primjenjivati stupanjem nasnagu odgovaraju}ega me|unarodnog ugovora koji ob-vezuje Republiku Hrvatsku.

LOKACIJSKI UVJETI

^lanak 218.

Uvjeti utvr|eni rje{enjem o zadr‘avanju u prostoru ob-jekta izdanim na temelju Zakona o postupanju s objek-tima gra|enim protivno prostornim planovima i bez odo-brenja za gra|enje (»Narodne novine«, br. 33/92.)smatraju se lokacijskim uvjetima u smislu ovoga Zakonaako im nije istekao rok va‘enja.

PROJEKTI

^lanak 219.

Brisan

GLAVNI PROJEKT

^lanak 220.

Glavnim projektom u smislu ~lanka 88. stavka 1. alineje1. ovoga Zakona smatra se i glavni projekt koji je izra|enprema Zakonu o gradnji (»Narodne novine«, br. 52/99.,75/99., 117/01. i 47/03.) ako je uskla|en s Pravilnikom izstavka 2. ovoga ~lanka.

Obvezni sadr‘aj, uvjete i na~in opremanja, ozna~avanja iovjeravanja glavnog projekta iz stavka 1. ovoga ~lanka,odre|uje ministar Pravilnikom.

UPORABNA DOZVOLA

^lanak 221.

Za gra|evinu izgra|enu po ranijim propisima, u postupkuizdavanja uporabne dozvole pokrenutom nakon stupanjana snagu ovoga Zakona, utvr|uje se je li gra|evinaizgra|ena u skladu s gra|evinskom dozvolom i propisimakoji su vrijedili u vrijeme kad je izdana gra|evinska doz-vola za tu gra|evinu.

156


PREG

LED

NO

VIH

PRO

PIS

A

Gra|evine izgra|ene na temelju gra|evinske dozvole dostupanja na snagu ovoga Zakona za koje nije izdana upo-rabna dozvola smatraju se uporabljivim gra|evinama do31. prosinca 2007.

POSEBNI SLU^AJEVI GRADNJE

^lanak 222.

Na gra|evine izgra|ene prema ~lanku 60. stavku 1. i 2.Zakona o gradnji (»Narodne novine«, br. 52/99., 75/99.,117/01. i 47/03.) na odgovaraju}i se na~in primjenjujuodredbe ~lanka 119. ovoga Zakona.

OBUSTAVA GRA\ENJA

^lanak 223.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona, smatraju sezatvorenima sva gradili{ta na kojima je obustavljenogra|enje na temelju odredbi Zakona o gradnji (»Narodnenovine«, br. 52/99., 75/99., 117/01. i 47/03.).

^lanak 224.

O dokumentima i aktima koji se izdaju, odnosno donosena temelju ovoga Zakona ili su od utjecaja za primjenuovoga Zakona objavljuju se podaci na slu‘benim WEBstranicama Ministarstva.

Objava podataka iz stavka 1. ovoga ~lanka ne isklju~ujeobvezu objave dokumenata i akata propisanu ovim Zakonom.

Uvjete za objavljivanje podataka iz stavka 1. ovoga~lanka propisuje ministar pravilnikom.

^lanak 225.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje va‘itiZakon o gradnji (»Narodne novine«, br. 52/99., 75/99.,117/01. i 47/03.).

Do dono{enja pravilnika iz ~lanka 75. ovoga Zakonaprimjenjuju se odredbe ~lanka 39. stavka 3. i ~lanka 40.Zakona o gradnji (»Narodne novine«, br. 52/99., 75/99.,117/01. i 47/03.).

^lanak 226.

Ovaj Zakon stupa na snagu 1. sije~nja 2004.

Prijelazne i zavr{ne odredbe Zakona oizmjenama i dopunama Zakona o gradnji(»Narodne novine«, broj 100/04)

^lanak 79.

Osobe koje su do dana stupanja na snagu Zakona o grad-nji (»Narodne novine«, broj 175/03) obavljale posloveizdavanja na~elne, gra|evinske i uporabne dozvole tedozvole za uklanjanje gra|evine, a koje ne zadovoljavajuuvjete iz ~lanka 87. toga Zakona, mogu nastaviti voditipostupke izdavanja tih dozvola te postupke izdavanjapotvrda glavnog projekta iz ~lanka 107. stavka 2. i~lanka 118. stavka 1. toga Zakona.

^lanak 80.

Investitor odnosno vlasnik gra|evine ~ija je izgradnjazapo~eta ili je izgra|ena bez gra|evinske dozvole, a kojizahtjev za izdavanje gra|evinske dozvole podnese do31.12.2004. godine nije du‘an platiti posebnu upravnupristojbu iz ~lanka 26. ovoga Zakona.

^lanak 81.

Postupci pokrenuti po odredbama Zakona o gradnji(»Narodne novine«, broj 175/03) do stupanja na snaguovoga Zakona dovr{it }e se prema tom Zakonu.

Iznimno od stavka 1. ovoga ~lanka postupci odgodeizvr{enja inspekcijskog rje{enja i prekr{ajni postupci, pokrenuti po odredbama Zakona o gradnji (»Narodnenovine«, broj 175/03) dovr{it }e se po ovom Zakonu.

U svrhu provedbe stavka 2. ovoga ~lanka u dijelu koji seodnosi na prekr{ajne postupke Ministarstvo }e spisepredmeta prekr{ajnih postupaka dostaviti na rje{avanjeprekr{ajnim sudovima u roku od petnaest dana od danastupanja na snagu ovoga Zakona.

^lanak 82.

Stupanjem na snagu ovoga Zakona stavljaju se izvansnage odredbe slijede}ih zakona:– ~lanka 15. Zakona o za{titi od po‘ara (»Narodnenovine«, broj 58/93),– ~lanka 46. i ~lanka 47. stavka 1. Zakona o eksploziv-nim tvarima za gospodarsku uporabu (»Narodne novine«,broj 12/94),– ~lanka 17. stavka 1. i 2. Zakona o nadzoru dr‘avnegranice (»Narodne novine«, broj 173/03),– ~lanka 94. stavka 1., 2. i 4. Zakona o za{titi na radu(»Narodne novine«, broj 59/96, 94/96 i 114/03),– ~lanka 18. stavka 4. Zakona o obrani (»Narodnenovine«, broj 33/02),– ~lanka 3. stavka 3. Zakona o sanitarnoj inspekciji(»Narodne novine«, broj 27/99),

157


PREG

LED

NO

VIH

PRO

PIS

A

– ~lanka 12. Zakona o za{titi od buke (»Narodnenovine«, broj 20/03),– ~lanka 48. stavka 5. Zakona o {umama (»Narodnenovine«, broj 52/90 – pro~i{}eni tekst, 5/91, 9/91, 26/93,76/99, 29/94, 76/99, 8/00 i 13/02),– ~lanka 22. stavka 4. i stavka 5. u dijelu koji se odnosina izdavanje potvrde glavnog projekta, Zakona o za{titiprirode (»Narodne novine«, broj 162/03),– ~lanka 32. stavka 6. Zakona o za{titi prirode(»Narodne novine«, broj 30/94),– ~lanka 53. stavka 2. Zakona o {portu (»Narodnenovine«, broj 111/97),– ~lanka 62. stavka 2. u dijelu koji se odnosi na rekon-strukciju, sanaciju i adaptaciju kulturnog dobra i nagra|enje na podru~ju na kojemu se nalazi kulturno do-bro, stavka 3. te ~lanka 63. Zakona o za{titi i o~uvanjukulturnih dobara (»Narodne novine«, broj 69/99 i 151/03),– ~lanka 87. Zakona o pomorskom dobru i morskimlukama (»Narodne novine«, broj 158/03),– ~lanka 11. stavka 3. Zakona o sigurnosti u‘eljezni~kom prometu (»Narodne novine«, broj 77/92),– ~lanka 79. Zakona o zra~nom prometu (»Narodnenovine«, broj 132/98),– ~lanka 34. stavka 1. Zakona o rudarstvu (»Narodnenovine«, broj 190/03) i– ~lanka 9. stavka 2. Zakona o nuklearnoj sigurnosti(»Narodne novine«, broj 173/03).

Postupci pokrenuti po odredbama Zakona iz stavka 1.ovoga ~lanka do stupanja na snagu ovoga Zakonadovr{it }e se po odredbama tih zakona.

^lanak 83.

Ovla{}uje se Odbor za zakonodavstvo Hrvatskog saborada utvrdi i izda pro~i{}eni tekst Zakona o gradnji.

^lanak 84.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objaveu »Narodnim novinama«.

Zakon o prostornom ure|enju(»Narodne novine« br. 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i100/04)

Redakcijski pro~i{}en tekst1

s napomenama uz pojedine odredbe

I. Op}e odredbe

^lanak 1.

Ovim se Zakonom ure|uju sustav prostornog ure|enja,uvjeti i na~in izrade, dono{enja i provo|enjadokumenata prostornog ure|enja, te nadle‘nost tijeladr‘avne uprave i tijela jedinica lokalne i podru~ne (re-gionalne) samouprave u provedbi mjera i aktivnosti ko-jima se osigurava planiranje i ure|ivanje prostora Repub-like Hrvatske (u daljnjem tekstu: Dr‘ava).

Prostornim ure|enjem osiguravaju se uvjeti za gospo-darenje, za{titu i upravljanje prostorom Dr‘ave kao oso-bito vrijednim i ograni~enim nacionalnim dobrom.

^lanak 2.

Gospodarenjem, za{titom i upravljanjem prostoromostvaruju se uvjeti za dru{tveni i gospodarski razvoj,za{titu okoli{a, racionalno kori{tenje prirodnih i povijes-nih dobara na na~elu integralnog pristupa u planiranjuprostora. Integralni pristup u planiranju prostoraobuhva}a naro~ito:– poznavanje, provjeru i ocjenu mogu}nosti razvoja uprostoru,– izradu dokumenata prostornog ure|enja,– pra}enje provedbe dokumenata prostornog ure|enja.

^lanak 3.

Prostorno ure|enje temelji se na na~elima:– ravnomjernoga, gospodarskoga, dru{tvenog i kultur-nog razvoja prostora Dr‘ave, uz njegovanje i razvijanjeregionalnih prostornih osobitosti,– odr‘ivog razvoja i racionalnog kori{tenja i za{tite pros-tora,– za{tite integralnih vrijednosti prostora i za{tite i una-pre|enja stanja okoli{a,– za{tite spomenika kulture i osobito vrijednih dijelovaprirode,– osiguranja boljih uvjeta ‘ivota,– usugla{avanja interesa korisnika prostora i prioritetadjelovanja u prostoru,– usugla{enosti prostornog ure|enja pojedinih dijelovaprostora Dr‘ave,

158

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji (»Narodne novine«, br. 100/04) stupio je na snagu 28.7.2004.

1 Redakcijski pro~i{}en tekst Zakona o prostornom ure|enju s napomenama uz pojedine odredbe priredio je Josip Bienenfeld, dipl. iur.


PREG

LED

NO

VIH

PRO

PIS

A

– povezivanja prostora Dr‘ave s europskim prostornimustrojem,– javnosti i slobodnog pristupa podacima i dokumen-tima zna~ajnim za prostorno ure|enje u skladu s ovim idrugim posebnim propisima,– uspostavljanja sustava informacija o prostoru u svrhuplaniranja, kori{tenja i za{tite prostora.

II. Ustrojstvo sustava prostornog ure|enja

^lanak 4.

U~inkovitost prostornog ure|enja Dr‘ave osiguravajuHrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske te pred-stavni~ka i izvr{na tijela jedinica lokalne i podru~ne (re-gionalne) samouprave, dono{enjem dokumenata prostor-nog ure|enja i drugih dokumenata odre|enih ovimZakonom.

Stru~nu utemeljenost dokumenata iz stavka 1. ovoga~lanka osiguravaju tijela dr‘avne uprave i upravna tijelajedinica lokalne samouprave osnovana za obavljanjestru~nih poslova prostornog ure|enja te pravne osoberegistrirane za izradu tih dokumenata i ovla{teniarhitekti2 koji samostalno obavljaju stru~ne poslove pros-tornog ure|enja.

^lanak 5.

Stru~ne poslove prostornog ure|enja odre|ene ovim Za-konom, za Dr‘avu, ‘upaniju i Grad Zagreb obavljaupravna organizacija, odnosno upravno tijelo jedinicelokalne i podru~ne (regionalne) samouprave.

^lanak 6.

Stru~ne poslove prostornog ure|enja za Dr‘avu obavljaZavod za prostorno planiranje (u daljnjem tekstu: Zavod)u sastavu Ministarstva za{tite okoli{a, prostornogure|enja i graditeljstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).

Zavod u okviru svog djelokruga izra|uje i pratiprovo|enje Strategije i Programa prostornog ure|enjaDr‘ave, i drugih dokumenata prostornog ure|enja kojedonosi Hrvatski sabor te dvogodi{njeg programa una-pre|enja stanja u prostoru Dr‘ave, izra|uje osnovekori{tenja prostora Dr‘ave i dvogodi{nja izvje{}a ostanju u prostoru.

Zavod obavlja druge stru~ne poslove odre|ene ovim Zakonom te stru~ne poslove prostornog ure|enja kojemu povjeri ministar za{tite okoli{a, prostornog ure|enja igraditeljstva (u daljnjem tekstu: ministar).

^lanak 7.

Skup{tina ‘upanije, odnosno Grada Zagreba osniva‘upanijski, odnosno Gradski zavod za prostorno ure|e-nje (u daljnjem tekstu: ‘upanijski odnosno Gradski za-vod).

Dvije ili vi{e ‘upanija mogu osnovati zajedni~ki ‘upanij-ski zavod.

@upanijski, odnosno Gradski zavod u okviru svog djelo-kruga izra|uje i prati provedbu prostornog plana ‘upa-nije i prostornih planova podru~ja posebnih obilje‘ja, odnosno Grada, dvogodi{nje izvje{}e i program unapre-|enja stanja u prostoru ‘upanije, odnosno Grada, vodidokumentaciju prostora.

@upanijski, odnosno Gradski zavod mo‘e izra|ivati i pros-torni plan ure|enja op}ina i grada i generalni urbani-sti~ki plan te obavljati stru~no analiti~ke poslove iz pod-ru~ja prostornog ure|enja ako mu izradu tih planova,odnosno obavljanje poslova povjeri Ministarstvo ili‘upanijsko, odnosno Gradsko poglavarstvo.

Uvjete koje mora ispunjavati ‘upanijski, odnosno Gradskizavod da bi mogao obavljati poslove izrade prostornihplanova propisuje ministar3.

^lanak 8.

Pravna osoba registrirana za obavljanje stru~nih poslovaprostornog ure|enja mo‘e izra|ivati prostorne planove istru~ne podloge za izdavanje lokacijskih dozvola.

Ovla{teni arhitekt koji samostalno obavlja stru~ne pos-love prostornog ure|enja mo‘e izra|ivati detaljneplanove ure|enja, stru~ne podloge i idejna rje{enja zaizdavanje lokacijskih dozvola.

Ovla{teni arhitekt koji samostalno obavlja stru~ne pos-love prostornog ure|enja mo‘e imati samo jedan ured.

159


2 Pojam »ovla{tenog arhitekta« odre|en je Zakonom o Hrvatskoj komori arhitekata i in‘enjera u graditeljstvu (»Narodne novine«, br. 47/98

3 Uvjeti iz stavka 5. propisani su Pravilnikom o uvjetima koje mora ispunjavati ‘upanijski odnosno Gradski zavod za prostorno ure|enje za obavljanjeposlova izrade prostornih planova (»Narodne novine«, br. 104/98)

@upanijski odnosno Gradski zavod, pored navedenog, pribavlja i podatke i dokumente potrebne za izradu prostornih planova u slu~aju i na na~inodre|en ~lankom 29. ovoga Zakona sudjeluje u izradi stru~nih podloga iz ~lanka 45. ovoga Zakona.

PREG

LED

NO

VIH

PRO

PIS

A

^lanak 8a.

Pravna osoba odnosno ovla{teni arhitekt4 iz ~lanka 8.stavka 1. odnosno stavka 2. ovoga Zakona mo‘e zapo~etiobavljati stru~ne poslove prostornog ure|enja samo akoima suglasnost Ministarstva.

Suglasnost iz stavka 1. ovoga ~lanka oduzet }e se akopravna osoba odnosno ovla{teni arhitekt prestane ispunjavati uvjete propisane za davanje suglasnosti iliako stru~ne poslove prostornog ure|enja obavljaprotivno ovom zakonu ili propisima donesenim na te-melju ovoga Zakona.

Uvjete i mjerila za davanje i oduzimanje suglasnosti izstavka 1. ovoga ~lanka, te uvjete koji moraju biti is-punjeni prilikom izrade prostornih planova, propisujeministar.

^lanak 9.

U cilju osiguravanja uvjeta za ravnomjerniji prostornirazvoj Dr‘ave, stru~ne i znanstvene utemeljenostidokumenata prostornog ure|enja i drugih dokumenataosniva se Savjet prostornog ure|enja Dr‘ave (u daljnjemtekstu: Savjet), koji ~ine stru~ni, znanstveni, politi~ki,javni i drugi djelatnici.

Savjet osniva Vlada Republike Hrvatske.

Savjet daje mi{ljenja, prijedloge i ocjene o prijedlozimadokumenata prostornog ure|enja i drugih dokumenataodre|enih ovim Zakonom koje donosi Hrvatski sabor,Vlada Republike Hrvatske i skup{tine ‘upanija uslu~ajevima iz ~lanka 20. ovoga Zakona, te obavlja drugeposlove odre|ene programa rada Savjeta kojeg donosiVlada Republike Hrvatske.

^lanovima Savjeta pripada naknada za rad u Savjetukoju odredi ministar.

III. Dokumenti pra}enja stanja u prostoru

^lanak 10.

Za potrebe pra}enja stanja u prostoru, izrade i pra}enjaprovedbe dokumenata prostornog ure|enja, te drugihdokumenata, tijela dr‘avne uprave i druga upravna tijela

nadle‘na za poslove prostornog ure|enja vode dokumen-taciju prostora.

O stanju prostora na podru~ju Dr‘ave, ‘upanije, GradaZagreba, op}ine i grada izra|uje se ~etverogodi{nje iz-vje{}e (u daljnjem tekstu: Izvje{}e). Izvje{}e o stanju uprostoru sadr‘i analizu provo|enja dokumenata prostor-nog ure|enja i drugih dokumenata, ocjenu provedenihmjera i njihove u~inkovitosti na svrhovito gospodarenjeprostorom, na za{titu vrijednosti prostora i okoli{a tedruge elemente od va‘nosti za prostor za koji se izra|uje.

^lanak 11.

Hrvatski sabor, odnosno predstavni~ka tijela ‘upanije,Grada Zagreba, op}ine i grada na temelju Izvje{}adonose ~etverogodi{nji program mjera za unapre|enjestanja u prostoru (u daljnjem tekstu: Program mjera).

Program mjera odre|uje potrebu izrade novih, odnosnoizmjenu i dopunu postoje}ih dokumenata prostornogure|enja, potrebu pribavljanja podataka i stru~nih pod-loga za njihovu izradu, te druge mjere od zna~aja zaizradu i dono{enje tih dokumenata.

Programom mjera utvr|uje se potreba ure|enja zem-lji{ta, razina ure|enja zemlji{ta, izvori za financiranjenjegovog ure|enja te rok u kojem je odre|eno zemlji{tepotrebno urediti za planiranu namjenu.

Ure|enje gra|evinskog zemlji{ta obuhva}a pripremuzemlji{ta za izgradnju (izrada prostornih planova,imovinskopravne radnje i drugo), te izgradnju objekata iure|aja komunalne infrastrukture, objekata za opskrbuelektri~nom energijom, zdravstvenih objekata, odgojnih iobrazovnih objekata i drugih infrastrukturnih objekata.

Programom mjera, ovisno o posebnim obilje‘jima pros-tora za koji se donosi, utvr|uju se i druge mjere zaprovo|enje politike ure|enja prostora i dokumenata pros-tornog ure|enja.

Izmjena i/ili dopuna programa mjera mo‘e se donijetisamo za dvogodi{nje razdoblje na temelju analizeodgovaraju}eg dijela izvje{}a, a iznimno od toga uzsuglasnost Ministarstva.

Izvje{}e i program mjera objavljuju se u »Narodnim novi-nama«, odnosno u slu‘benom glasilu jedinica lokalne ipodru~ne (regionalne) samouprave5.

160

4 Pojam »ovla{teni arhitekt« odre|en je Zakonom o Hrvatskoj komori arhitekata i in‘enjera u graditeljstvu (»Narodne novine«, br. 47/98)

Rok za isho|enje suglasnosti Ministarstva iz stavka 1. ovoga ~lanka odre|en je ~lankom 42. (prijelaznih i zavr{nih odredbi) Zakona o izmjenama idopunama Zakona o prostornom ure|enju (»Narodne novine«, br. 100/04).

Za oduzimanje suglasnosti Ministarstva vidjeti ~l. 51. ovoga Zakona.

5 Za va‘enje dvogodi{njeg programa mjera za unapre|enje stanja u prostoru donesenog do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom ure|enju (»Narodne novine«, br. 100/04) vidjeti (prijelaznu i zavr{nu) odredbu ~lanka 38. toga Zakona.


PREG

LED

NO

VIH

PRO

PIS

A

^lanak 11a.

@upanijski, odnosno Gradski zavod, odnosno upravni od-jel op}ine i grada du‘ni su Ministarstvu, uredu dr‘avneuprave u ‘upaniji, odnosno upravnom tijelu Grada Za-greba nadle‘nom za poslove prostornog ure|enja i‘upanijskom, odnosno Gradskom zavodu dostaviti Iz-vje{}e i Program mjera, odnosno njihove izmjene idopune u roku od 15 dana od dana objave u glasilu jed-inice lokalne i podru~ne (regionalne) samouprave.

IV. Dokumenti prostornog ure|enja

^lanak 12.

Dokumentima prostornog ure|enja odre|uje se svrhovitaorganizacija, kori{tenje i namjena prostora te mjerila ismjernice za ure|enje i za{titu prostora Dr‘ave, ‘upanija,Grada Zagreba, op}ina i gradova.

Dokumenti prostornog ure|enja imaju snagu i pravnuprirodu podzakonskog propisa.

^lanak 13.

Dokumenti prostornog ure|enja6 jesu:

1. Strategija i Program prostornog ure|enja Dr‘ave

2. prostorni planovi– Prostorni plan ‘upanije i Grada Zagreba– Prostorni plan podru~ja posebnih obilje‘ja– Prostorni plan ure|enja op}ine i grada– Generalni urbanisti~ki plan– Urbanisti~ki plan ure|enja– Detaljni plan ure|enja.

^lanak 14.

Strategija prostornog ure|enja Dr‘ave odre|uje du-goro~ne ciljeve prostornog razvoja i planiranja u skladu sukupnim gospodarskim, dru{tvenim i kulturnim razvojem.

Strategija iz stavka 1. ovoga ~lanka sadr‘i osnove zauskla|ivanje i usmjeravanje prostornog razvoja, organi-zaciju prostora Dr‘ave, razvojne prioritetne djelatnosti teplanske cjeline zajedni~kih prostornih i razvojnihobilje‘ja, za koje }e se donositi prostorni planovi po-dru~ja posebnih obilje‘ja.

^lanak 15.

Programom prostornog ure|enja Dr‘ave utvr|uju semjere i aktivnosti za provo|enje Strategije prostornogure|enja Dr‘ave.

Program iz stavka 1. ovoga ~lanka sadr‘i osnovne ciljeverazvoja u prostoru, kriterije i smjernice za ure|enje pros-tornih i drugih cjelina, prijedlog prioriteta za ostvari-vanje ciljeva prostornog ure|enja, te na temelju prirod-nih, gospodarskih, dru{tvenih i kulturnih polazi{taodre|uje osnovu za organizaciju, za{titu, kori{tenje inamjenu prostora, za{titu i unapre|enje okoli{a, sustavsredi{njih naselja, i sustav razvojne dr‘avne infrastruk-ture.

^lanak 16.

Strategija i Program prostornog ure|enja Dr‘aveizra|uju se na temelju osnova kori{tenja prostora Dr‘ave(u daljnjem tekstu: prostorna osnova Dr‘ave).

Prostorna osnova Dr‘ave sadr‘i podatke od zna~aja zaprostor, te ocjenu postoje}eg stanja u prostoru u odnosuna prostorne planove.

^lanak 17.

Strategiju i Program7 prostornog ure|enja Dr‘ave donosiHrvatski sabor.

O Prijedlogu Strategije i Programa prostornog ure|enjaDr‘ave pribavlja se mi{ljenje predstavni~kih tijela jedi-nica lokalne podru~ne (regionalne) samouprave.

161


6 Strategija i Program prostornog ure|enja dr‘ave – ~lanci 14. – 17.; prostorni plan ‘upanije i Grada Zagreba – ~lanci 18. – 20., 41. i 66.; prostorniplan podru~ja posebnih obilje‘ja – ~lanci 21.i 22.; prostorni plan ure|enja op}ine i grada – ~lanci 23., 24., 41., 42. i 66.; generalni urbanisti~ki plan –~lanci 25., 26. i 66.; urbanisti~ki plan ure|enja – ~lanci 26a. i 26b.; detaljni plan ure|enja – ~lanci 27. i 28.

Sudjelovanje korisnika prostora u izradi i dono{enju prostornih planova i javna rasprava – ~lanci 29., 29a. i 49a.

Me|usobni odnosi prostornih planova – ^lanak 30.

Odluka o dono{enju prostornog plana(sastavni dijelovi plana, objavljivanje plana, obvezna dostava plana) – ^lanak 32.

Sredstva za izradu prostornih planova – ^lanak 33.

7 Strategiju prostornog ure|enja Dr‘ave donio je Zastupni~ki dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici odr‘anoj 27.06.1997. godine.

Program prostornog ure|enja Dr‘ave donio je Zastupni~ki dom Hrvatskoj dr‘avnog sabora na sjednici odr‘anoj 7.5.1999., a objavljen je u »Narodnimnovinama«, br. 50/99.

PREG

LED

NO

VIH

PRO

PIS

A

Prijedlog Strategije i Programa prostornog ure|enjaDr‘ave te pribavljena mi{ljenja iz stavka 2. ovoga ^lankaocjenjuje Savjet.

Program prostornog ure|enja Dr‘ave objavljuje se u»Narodnim novinama«.

^lanak 18.

Prostorni plan ‘upanije, odnosno Grada Zagreba8

uva‘avanjem dru{tveno gospodarskih, prirodnih, kultur-nopovijesnih i krajobraznih vrijednosti razra|uje na~elaprostornog ure|enja i utvr|uje ciljeve prostornog razvojate organizaciju, za{titu, kori{tenje i namjenu prostora.

Prostorni plan iz stavka 1. ovoga ~lanka sadr‘i prostornui gospodarsku strukturu ‘upanije, odnosno Grada Za-greba, sustav sredi{njih naselja regionalnog zna~enja,sustav razvojne regionalne infrastrukture, osnove zaure|enje i za{titu prostora, prostornih mjerila i smjerniceza gospodarski razvoj, za o~uvanje i unapre|enje prirod-nih, kulturno-povijesnih i krajobraznih vrijednosti, mjereza unapre|enje i za{titu okoli{a te druge elemente odva‘nosti za ‘upaniju, odnosno Grad Zagreb.

^lanak 19.

Prostorni plan iz ~lanka 18. ovoga Zakona donosi ‘upani-jska, odnosno Gradska skup{tina po pribavljenoj suglas-nosti Ministarstva o njegovoj uskla|enosti s odredbamaovoga Zakona, Strategijom i Programom prostornogure|enja Dr‘ave i prostornim planovima susjednih‘upanija odnosno Grada Zagreba te po pribavljenommi{ljenju predstavni~kih tijela op}ina i gradova na po-dru~ju ‘upanije.

Tijela iz stavka 1. ovoga ~lanka du‘na su dostaviti suglas-nost, odnosno mi{ljenje u roku od 60 dana od dostaveprijedloga prostornog plana i obra|enih primjedaba izne-senih u javnoj raspravi. U slu~aju da Ministarstvo, od-nosno predstavni~ko tijelo ne dostavi suglasnost, od-nosno mi{ljenje u propisanom roku smatrat }e se da jesuglasnost dana, odnosno da predstavni~ko tijelo nemaprimjedbi na predlo‘eni plan.

^lanak 20.

Za podru~je dvije ili vi{e ‘upanije izra|uje se zajedni~kiprostorni plan tih ‘upanija kada to sporazumno odredete ‘upanije.

Sporazumom ‘upanija ure|uju se pitanja zna~ajna zapostupak izrade i dono{enja tog plana.

Prostorni plan iz stavka 1. ovoga ~lanka donoseskup{tine ‘upanija za ~ije podru~je se plan izra|uje.

^lanak 21.

Prostorni plan podru~ja posebnih obilje‘ja utvr|uje, sobzirom na zajedni~ka prirodna, kulturna ili drugaobilje‘ja, temeljnu organizaciju prostora, mjerekori{tenja, ure|enja i za{tite tog podru~ja s aktivnostimakoje imaju prednost, mjere za unapre|enje i za{titu oko-li{a te po potrebi odre|uje obvezu izrade detaljnihplanova ure|enja prostora za u‘a podru~ja unutar pros-tornog plana.

Prostorni plan iz stavka 1. ovoga ~lanka donosi se ob-vezno za podru~je nacionalnog parka i parka prirode, teza podru~ja za koje je ta obveza odre|ena Programomprostornog ure|enja Dr‘ave ili prostornim planom‘upanije.

^lanak 22.

Prostorni plan podru~ja posebnih obilje‘ja donosi ‘upani-jska, odnosno Gradska skup{tina ukoliko posebnim zak-onom to nije druk~ije odre|eno.

Na postupak izrade i dono{enja prostornog plana izstavka 1. ovoga ~lanka na odgovaraju}i na~in primjenju-ju se odredbe ~lanka 19. ovoga Zakona.

Prostorni plan nacionalnog parka, parka prirode i po-dru~ja posebnih obilje‘ja odre|enih Strategijom i Progra-mom prostornog ure|enja Republike Hrvatske, donosiHrvatski sabor.

^lanak 23.

Prostorni plan ure|enja op}ine ili grada9 utvr|uje uvjeteza ure|enje op}inskog i gradskog podru~ja, odre|uje

162

8 Osim navedenog prostornim planom ‘upanije, odnosno Grada Zagreba odre|uje se: podru~ja za koja je obvezno dono{enje prostornog plana po-sebnih obilje‘ja – ^lanak 21. ovoga Zakona, naselja odnosno dijelovi naselja za koja se donosi urbanisti~ki plan ure|enja – ^lanak 26b. ovoga Zakona.

Osim navedenog prostornim planom Grada Zagreba odre|uju se: granice podru~ja za koje se izra|uje generalni urbanisti~ki plan – ^lanak 26., granicepodru~ja za koje se izra|uje urbanisti~ki plan ure|enja – ^lanak 26b., granice gra|evinskog podru~ja – ^lanak 41. i smjernice i kriteriji za ure|ivanjeprostora izvan granica gra|evinskog podru~ja – ^lanak 42.

Na~ela prostornog ure|enja navedena su u ~lanku 3. ovoga Zakona.

9 Prostornim planom ure|enja op}ine i grada, osim navedenog utvr|uju se: granice podru~ja za koje se izra|uje generalni urbanisti~ki plan – ^lanak26. ovoga Zakona, granice za koje se izra|uje urbanisti~ki plan ure|enja – ^lanak 26b., granice gra|evinskog podru~ja op}ine odnosno grada – ^la-nak 41. i smjernice za ure|ivanje prostora izvan gra|evinskog podru~ja – ^lanak 42.

Rok za dono{enje ovog plana je 31.12.2005., a za op}ine i gradove koje se nalaze na jednom otoku 2.5.2005. – ^lanak 37. (prijelaznih i zavr{nihodredbi) Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom ure|enju (»Narodne novine«, br. 100/04).


PREG

LED

NO

VIH

PRO

PIS

A

svrhovito kori{tenje, namjenu, oblikovanje, obnovu isanaciju gra|evinskog i drugog zemlji{ta, za{titu okoli{ate za{titu spomenika kulture i osobito vrijednih dijelovaprirode u op}ini, odnosno gradu.

Prostorni plan iz stavka 1. ovoga ~lanka sadr‘i osnoverazvitka u prostoru, ciljeve prostornog ure|enja,namjenu prostora, mjerila, smjernice, mjere i uvjete zakori{tenje, za{titu i ure|ivanje prostora, te druge ele-mente od va‘nosti za podru~je op}ine, odnosno grada.

Prostornim planom iz stavka 1. ovoga ~lanka mo‘e seutvrditi obveza izrade detaljnih planova ure|enja pros-tora za u‘a podru~ja na teritoriju op}ine, odnosno grada.

^lanak 24.

Prostorni plan ure|enja op}ine ili grada donosi op}insko,odnosno gradsko vije}e, po pribavljenoj suglasnostiureda dr‘avne uprave u ‘upaniji o njegovoj uskla|enostisa prostornim planom ‘upanije.

Ured dr‘avne uprave u ‘upaniji suglasnost iz stavka 1.ovoga ~lanka izdaje po prethodno pribavljenommi{ljenju ‘upanijskog zavoda za prostorno ure|enje, kojije svoje mi{ljenje du‘an dostaviti u roku od 30 dana. Uslu~aju da ne dostavi mi{ljenje u propisanom roku, sma-trat }e se da je mi{ljenje dano.

@upanijski ured du‘an je dostaviti suglasnost u roku od60 dana od dostave prijedloga prostornoga plana iobra|enih primjedaba s javne rasprave. U slu~aju da nedostavi suglasnost u propisanom roku, smatrat }e se daje suglasnost dana.

^lanak 24a.

Za podru~je otoka koji ima dvije ili vi{e jedinica lokalnesamouprave izra|uje se zajedni~ki prostorni planure|enja op}ine i grada.

Prostorni plan iz stavka 1. ovoga ~lanka donose vije}ajedinica lokalne samouprave za ~ije se podru~je planizra|uje.

Ako vije}a jedinica lokalne samouprave ne donesu pros-torni plan iz stavka 1. ovoga ~lanka u propisanom roku,ovaj plan donosi ‘upanijska skup{tina u roku od 30 danaod dana isteka roka.

Ako se jedinice lokalne samouprave nalaze na podru~judvije ‘upanije zajedni~ki prostorni plan op}ine i grada uslu~aju iz stavka 3. ovoga ~lanka zajedni~ki donose‘upanijske skup{tine.

^lanak 25.

Generalni urbanisti~ki plan10 utvr|uje temeljnu organi-zaciju prostora, za{titu prirodnih, kulturnih i povijesnih

vrijednosti, kori{tenje i namjenu povr{ina sa prijedlogomprvenstva njihovog ure|enja.

Generalni plan iz stavka 1. ovoga ~lanka sadr‘i na~in ioblike za{tite i kori{tenja, uvjete i smjernice za ure|enjei za{titu prostora, mjere za unapre|enje i za{titu okoli{a,podru~ja s posebnim prostornim i drugim obilje‘jima tedruge elemente od va‘nosti za podru~je za koje sedonosi.

Generalnim planom iz stavka 1. ovoga ~lanka mo‘e seutvrditi obveza izrade detaljnih planova ure|enja pros-tora za u‘a podru~ja unutar obuhvata tog plana.

^lanak 26.

Generalni urbanisti~ki plan donosi se za naselje u kojimaje sjedi{te tijela ‘upanija, Grad Zagreb te druga naseljakoja imaju vi{e od 15.000 stanovnika.

Granice podru~ja za koje se izra|uje Generalni urban-isti~ki plan utvr|uju se prostornim planom ure|enjaop}ine ili grada, odnosno prostornim planom Grada Za-greba.

Generalni urbanisti~ki plan iz stavka 1. ovoga ~lankadonosi op}insko ili gradsko vije}e, odnosno Gradskaskup{tina.

Na postupak izrade i dono{enja generalnog urbanisti~-kog plana iz stavka 1. ovoga ~lanka primjenjuju seodredbe ~lanka 24. ovoga Zakona.

^lanak 26a.

Urbanisti~ki plan ure|enja utvr|uje osnovne uvjetekori{tenja i namjene javnih i drugih povr{ina za naselje,odnosno dio naselja, prometnu, odnosno uli~nu i komu-nalnu mre‘u te ovisno o posebnosti prostora smjerniceza oblikovanje, kori{tenje i ure|enje prostora.

Urbanisti~ki plan iz stavka 1. ovoga ~lanka sadr‘i na~in ioblike kori{tenja i ure|enja javnih i drugih prostora,na~in ure|enja prometne, odnosno uli~ne i komunalnemre‘e te druge elemente ovisno o podru~ju obuhvata.

Urbanisti~kim planom iz stavka 1. ovoga ~lanka mo‘e seutvrditi obveza izrade detaljnih planova ure|enja, za u‘apodru~ja unutar obuhvata tog plana.

^lanak 26b.

Urbanisti~ki plan ure|enja donosi se za naselja, odnosnodijelove naselja koja su sjedi{ta gradova, za naselja, od-nosno dijelove naselja registrirana kao povijesne urba-

163


10 Generalnim urbanisti~kim planom Grada Zagreba mogu se utvrditi i granice podru~ja za koje se donosi urbanisti~ki plan ure|enja – ^lanak 26b.ovoga Zakona.

PREG

LED

NO

VIH

PRO

PIS

A

nisti~ke cjeline te za naselja, odnosno dijelove naseljaodre|ena prostornim planom ‘upanije i Grada Zagreba.

Granice podru~ja za koje se izra|uje urbanisti~ki planure|enja utvr|uju se prostornim planom ure|enja op}inei grada, odnosno prostornim planom Grada Zagreba iligeneralnim urbanisti~kim planom Grada Zagreba.

Urbanisti~ki plan ure|enja donosi op}insko ili gradskovije}e, odnosno Skup{tina Grada Zagreba.

Na postupak izrade i dono{enja plana iz stavka 1. ovoga~lanka primjenjuju se odredbe ~lanka 24. ovoga Zakona.

^lanak 27.

Detaljni plan ure|enja utvr|uje detaljnu namjenupovr{ina, re‘ime ure|ivanja prostora, na~in opremanjazemlji{ta komunalnom, prometnom i telekomunikaci-jskom infrastrukturom, uvjete za izgradnju gra|evina ipoduzimanje drugih aktivnosti u prostoru, te druge ele-mente od va‘nosti za podru~je za koje se plan donosi.

^lanak 28.

Obveza izrade detaljnog plana ure|enja s granicamaobuhvata utvr|uje se prostornim planom {ireg podru~ja.

Detaljni plan ure|enja donosi op}insko ili gradsko vije}e,odnosno Gradska skup{tina.

^lanak 29.

Tijelo dr‘avne uprave i pravne osobe s javnim ovlastimadu‘ne su osigurati podatke i dokumente iz svoga djelo-kruga potrebne za izradu dokumenata prostornogure|enja11.

Ako tijelo dr‘avne uprave ili pravna osoba s javnimovlastima ne osigura podatke i dokumente iz stavka 1.ovoga ~lanka ‘upanijski, odnosno Gradski zavod pribavit}e te podatke i dokumente na tro{ak toga tijela, odnosnoosobe.

^lanak 29a.

O prijedlogu prostornoga plana te prijedlogu izmjena,dopuna i stavljanju izvan snage prostornoga plana pro-vodi se javna rasprava.

Na~in i postupak provo|enja javne rasprave12 te na~in isudjelovanje tijela dr‘avne uprave, jedinica lokalne i po-dru~ne (regionalne) samouprave, pravnih osoba s javnimovlastima i gra|ana u tom postupku propisat }e VladaRepublike Hrvatske.

^lanak 30.

Dokument prostornog ure|enja u‘ega podru~ja mora bitiuskla|en s dokumentom prostornog ure|enja {irega po-dru~ja.

^lanak 31.

Prostorni planovi sadr‘e tekstualni dio (obrazlo‘enje iodredbe za provo|enje plana) i grafi~ki dio.

Mjerila kartografskih prikaza i standard elaborata pros-tornih planova, sadr‘aj te standarde i obvezne prostornepokazatelje propisat }e ministar13.

Op}ine koje mogu donijeti prostorni plan ure|enjaop}ine sa smanjenim sadr‘ajem i smanjeni sadr‘aj tihplanova odredit }e i propisati ministar.

^lanak 32.

Odlukom o dono{enju prostornog plana utvr|uju se sas-tavni dijelovi plana te odredbe za njegovo provo|enje.

Odluka iz stavka 1. ovoga ~lanka objavljuje se u »Narod-nim novinama«, odnosno slu‘benom glasilu jedinicelokalne i podru~ne (regionalne) samouprave koja donosiprostorni plan.

@upanije, Grad Zagreb, op}ine i gradovi du‘ni su Minis-tarstvu, ‘upanijskom, odnosno Gradskom uredunadle‘nom za poslove prostornog ure|enja i ‘upanij-skom, odnosno Gradskom zavodu za prostorno ure|enjedostaviti prostorni plan (tekstualni i grafi~ki dio) sodlukom o dono{enju u roku od 15 dana od dana objaveu glasilu jedinice lokalne i podru~ne (regionalne) samou-prave.

^lanak 33.

Sredstva za izradu dokumenata prostornog ure|enjaosiguravaju se iz sredstava dr‘avnog prora~una iprora~una jedinica lokalne i podru~ne (regionalne)samouprave te iz drugih izvora.

164

11 Navedena obveza osiguranja podataka i dokumenata, odnosno mogu}nost njihova pribavljanja od strane zavoda o tro{ku dr‘avnog tijela ilipravne osobe, po logici stvari podrazumijeva pribavljanje istih samo u oblicima kakvi su propisani posebnim propisima kojima se ure|uje na~in idjelokrug rada tih tijela odnosno osoba ako isti od utjecaja na izradu i dono{enje prostornog plana, te podrazumijeva stru~ne podloge utvr|ene pro-gramom mjera, koje mogu izraditi jedino ta tijela odnosno osobe.

12 Na~in i postupak provo|enja javne rasprave propisan je Uredbom o javnoj raspravi u postupku dono{enja prostornih planova (»Narodne novine«,br. 101/98)

13 Vidjeti Pravilnik o sadr‘aju, mjerilima kartografskih prikaza obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova(»Narodne novine«, broj. 106/98, 39/04 i 45/04 – ispravak).


PREG

LED

NO

VIH

PRO

PIS

A

Sredstva za izradu dokumenata prostornog ure|enja kojedonosi Hrvatski sabor i izradu stru~nih podloga iz ~lanka45. ovoga Zakona osiguravaju se u dr‘avnom prora~unu.

Sredstva za izradu dokumenata prostornog ure|enja idrugih dokumenata osiguravaju se u prora~unu jedinicelokalne i podru~ne (regionalne) samouprave u ~ijoj jenadle‘nosti njihovo dono{enje.

V. Provo|enje dokumenata prostornogure|enja

1. Lokacijska dozvola

^lanak 34.

Svaki zahvat u prostoru provodi se u skladu s dokumen-tima prostornog ure|enja, posebnim propisima i lokacij-skom dozvolom.

Lokacijska dozvola je upravni akt, a izdaje se na temeljudokumenta prostornog ure|enja te posebnih zakona ipropisa donesenih na osnovi tih zakona.

Iznimno od stavka 2. ovoga ~lanka lokacijska dozvola neizdaje14 se za zahvate u prostoru:– na podru~ju za koje je donesen detaljni plan ure|enja i– odre|ene propisom koji donosi ministar.

Propisom iz stavka 3. alineja 2. ovoga ~lanka propisat }ese postupanje u provedbi takvih zahvata u prostoru.

U slu~aju me|usobne neuskla|enosti dokumenata pros-tornog ure|enja u‘ega podru~ja s dokumentom prostor-nog ure|enja {irega podru~ja lokacijska se dozvola izdajena temelju dokumenta prostornog ure|enja {ireg po-dru~ja.

U postupku dono{enja odluke o koncesiji premaposebnom propisu na temelju koje }e se provesti zahvatu prostoru na podru~ju za koje nije donijet detaljni planure|enja mora se ishoditi lokacijska dozvola.

^lanak 35.

Lokacijsku dozvolu izdaje ured dr‘avne uprave u‘upaniji, odnosno ured Grada Zagreba nadle‘an za pos-love prostornog ure|enja (u daljnjem tekstu: nadle‘niured), na ~ijem se podru~ju planira zahvat u prostoru.

Ministarstvo izdaje lokacijsku dozvolu za objekte odva‘nosti za Dr‘avu i za zahvate u prostoru kojiobuhva}aju podru~ja dviju ili vi{e ‘upanija, odnosnoGrada Zagreb, te daje suglasnost za izdavanje lokacijskedozvole iz stavka 1. ovoga ~lanka za objekte odre|enepropisom donesenim na temelju ovoga Zakona.

U postupku izdavanja lokacijske dozvole iz stavka 2.ovoga ~lanka Ministarstvo pribavlja od nadle‘nog uredami{ljenje o dokumentaciji prostora koja utje~e na zahvatu prostoru.

Mi{ljenje iz stavka 3. ovoga stavka nadle‘ni ured du‘anje dostaviti u roku od 30 dana. U slu~aju da ne dostavimi{ljenje u propisanom roku smatrat }e se da jemi{ljenje dano.

Objekte od va‘nosti za Dr‘avu i objekte za koje je potre-bno pribaviti suglasnost Ministarstva iz stavka 2. ovoga~lanka odre|uje Vlada Republike Hrvatske15.

Protiv lokacijske dozvole, odnosno rje{enja koju je izdaonadle‘ni ured uz suglasnost Ministarstva, odnosno kadaje Ministarstvo odbilo izdati navedenu suglasnost, nijedopu{tena ‘alba, ali se mo‘e pokrenuti upravni spor.

^lanak 36.

Lokacijskom se dozvolom ovisno o vrsti zahvata u pros-toru odre|uje:– oblik i veli~ina gra|evne ~estice, odnosno obuhvat za-hvata u prostoru– namjena gra|evine– veli~ina i povr{ina gra|evine– smje{taj jedne ili vi{e gra|evina na gra|evnoj ~estici,odnosno unutar zahvata u prostoru– oblikovanje gra|evine– ure|enje gra|evne ~estice– na~in i uvjeti priklju~enja gra|evne ~estice, odnosnogra|evine na javno-prometnu povr{inu i komunalnu in-frastrukturu– na~in sprje~avanja nepovoljnog utjecaja na okoli{ i– drugi elementi va‘ni za zahvat u prostoru, premaposebnim propisima.

Lokacijska dozvola sadr‘i izvod iz dokumenata prostor-nog ure|enja na temelju kojih se izdaje.

^lanak 37.

Zahtjevu za izdavanje lokacijske dozvole prila‘e se iz-vadak iz katastarskog plana, opis i idejno rje{enjenamjeravana zahvata u prostoru.

165


14 Zahvati u prostoru za koje se ne izdaje lokacijska dozvola u smislu stavka 3. alineje 2. ovoga ~lanka odre|eni su Pravilnikom o odre|ivanju zahvatau prostoru za koje se ne izdaje lokacijska dozvola (»Narodne novine«, br. 86/04).

Pod posebnim zakonima i propisima donesenim na osnovi tih zakona podrazumijevaju se posebni propisi koji ure|uju materiju zna~ajnu za prostornoure|enje i izdavanje lokacijskih dozvola.15 Objekti iz stavka 5. utvr|eni su Uredbom o odre|ivanju gra|evina od va‘nosti za Republiku Hrvatsku (»Narodne novine«, br. 6/00 i 68/03).

PREG

LED

NO

VIH

PRO

PIS

A

Idejnim rje{enjem, u smislu ovoga Zakona, smatra segrafi~ki prikaz prostornih, funkcionalnih, oblikovnih i popotrebi tehni~ko-tehnolo{kih obilje‘ja zahvata u pros-toru.

Idejno rje{enje mo‘e izraditi osoba koja je ovla{teniarhitekt, odnosno ovla{teni in‘enjer gra|evinske strukeovisno o vrsti zahvata u prostoru. Iznimno za vlastitepotrebe idejno rje{enje mo‘e izraditi diplomirani in‘enjerarhitekture i gra|evinarstva i in‘enjer arhitektonskestruke.

Zahtjevu za izdavanje lokacijske dozvole koju izdaje Mi-nistarstvo te za zahvate u prostoru odre|ene programommjera ‘upanije, odnosno Grada Zagreba prila‘e sestru~na podloga za izdavanje lokacijske dozvole.

^lanak 37a.

Stru~na podloga za izdavanje lokacijske dozvole izra|ujese u svrhu pripreme namjeravanog zahvata u prostoru.Izradu stru~ne podloge za gra|evinu od va‘nosti za Re-publiku Hrvatsku uskla|uje Ministarstvo, a za zahvat uprostoru odre|en Programom mjera ‘upanije, odnosnoGrada Zagreba nadle‘ni ured.

Stru~na podloga za izdavanje lokacijske dozvole sadr‘ielemente zahvata u prostoru i mogu}e utjecaje toga za-hvata na okoli{ odre|ene dokumentima prostornogure|enja.

^lanak 38.

Tijelo nadle‘no za izdavanje lokacijske dozvole u pos-tupku izdavanja lokacijske dozvole u svrhu odre|ivanjaelemenata zahvata u prostoru iz ~lanka 36. stavka 1.ovoga Zakona zatra‘it }e od nadle‘nih tijela dr‘avneuprave, odnosno pravnih osoba s javnim ovlastimasuglasnosti, uvjete, potvrde, mi{ljenja i druge akte kadaje to odre|eno posebnim propisima.

O izdavanju ili odbijanju izdavanja suglasnosti, uvjeta,potvrda, mi{ljenja i drugih akata nadle‘no tijelo dr‘avneuprave, odnosno pravna osoba du‘na je, na temeljudostavljenog izvatka iz katastarskog plana te opisa i idejnog rje{enja ili idejnoga projekta namjeravana za-hvata u prostoru, odnosno stru~ne podloge za izdavanjeloka-cijske dozvole, donijeti odluku i dostaviti je tijelunadle‘nom za izdavanje lokacijske dozvole u roku od 30dana.

Ako nadle‘no tijelo dr‘avne uprave, odnosno pravnaosoba ne donese odluku u roku odre|enom u stavku 2.ovoga ~lanka, elemente zahvata u prostoru koji proizlazeiz posebnih propisa odredit }e tijelo nadle‘no zaizdavanje lokacijske dozvole sukladno dokumentu pros-tornog ure|enja, a zatra‘ena suglasnost, uvjeti, potvrda,procjena, mi{ljenje ili drugi akt smatrat }e se timeizdanim.

Iznimno od stavka 1. ovoga ~lanka tijelo nadle‘no zaizdavanje lokacijske dozvole zatra‘it }e od podnositeljazahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru odre|enopisom i idejnim rje{enjem ili idejnim projektom, od-nosno stru~nom podlogom za izdavanje lokacijske doz-vole provede postupak procjene utjecaja na okoli{ kadaje to odre|eno posebnim propisima.

^lanak 39.

Zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole nadle‘no tijelodu‘no je rije{iti u roku od 30 dana od uredno podne-senog zahtjeva iz ~lanka 37. te pribavljenih akata iz~lanka 38. ovoga Zakona.

^lanak 40.

Lokacijska dozvola va‘i dvije godine od dana njene pra-vomo}nosti, ukoliko se u tom roku podnese zahtjev zagra|evnu dozvolu ili zapo~ne s radovima za koje premaposebnim propisima nije potrebna gra|evna dozvola.

Va‘enje lokacijske dozvole mo‘e se produljiti za jo{ dvijegodine ako se nisu promijenili dokumenti prostornogure|enja16.

^lanak 40a.

Za zahvate u prostoru iz ~lanka 34. stavka 3. podstavka1. ovoga Zakona nadle‘ni ured na ~ijem se podru~juplanira zahvat u prostoru izdaje izvod iz detaljnog planaure|enja17.

U slu~aju neuskla|enosti detaljnog plana ure|enja sdokumentom prostornog ure|enja {ireg podru~janadle‘ni ured rje{enjem }e odbiti zahtjev za izdavanje iz-voda, te }e podnositelja zahtjeva uputiti na podno{enjezahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole.

Rje{enje iz stavka 2. ovoga ~lanka dostavlja se i urbani-sti~koj inspekciji.

166

16 Ovom odredbom odre|uje se krajnji rok va‘enja lokacijske dozvole (2 godine od dana njene pravomo}nosti) kao i uvjet da bi ista po~ela va‘iti(podno{enje zahtjeva za gra|evnu dozvolu ili zapo~injanje s radovima za koje prema posebnim propisima nije potrebna gra|evna dozvola).

17 Prema ~lanku 34. stavku 3. alineji 1. ovoga Zakona na podru~ju za koje je donesen detaljni plan ure|enja ne izdaje se lokacijska dozvola. Prema,pak, ~lanku 54. (prijelaznih i zavr{nih odredbi) Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom ure|enju (»Narodne novine«, br. 68/98) proved-beni urbanisti~ki planovi koji su na snazi, a koji su doneseni prije stupanja na snagu Zakona o prostornom ure|enju (»Narodne novine«, br. 30/94)smatraju se detaljnim planovima ure|enja, {to zna~i da se izvod iz detaljnog plana ure|enja izdaje i za podru~ja za koja je donijet provedbeni urba-nisti~ki plan.

Postupak izdavanja i sadr‘aj izvoda iz detaljnog plana ure|enja propisan je Pravilnikom o zahvatima u prostoru za koje se ne izdaje lokacijska doz-vola (»Narodne novine«, br. 86/04).


PREG

LED

NO

VIH

PRO

PIS

A

2. Mjere za provo|enje

^lanak 41.

Naselja se mogu izgra|ivati samo na gra|evinskom po-dru~ju.

Gra|evinsko podru~je naselja utvr|uje se prostornimplanom ure|enja op}ine i grada, odnosno prostornimplanom Grada Zagreba radi razgrani~enja izgra|enih di-jelova tih naselja i povr{ina predvi|enih za njihov razvojod ostalih povr{ina namijenjenih razvoju poljoprivrede i{umarstva kao i drugih djelatnosti koje se s obzirom nasvoju namjenu mogu odvijati izvan gra|evinskih po-dru~ja.

^lanak 42.

Izvan gra|evinskog podru~ja ure|ivanje prostora provodise na temelju smjernica i kriterija prostornog planaure|enja op}ine i grada, odnosno prostornog planaGrada Zagreba.

Izvan gra|evinskog podru~ja mo‘e se planirati izgradnjaobjekata infrastrukture (prometne, energetske, komu-nalne itd.), zdravstvenih i rekreacijskih objekata, ob-jekata obrane, objekata za istra‘ivanje i iskori{tavanjemineralnih sirovina te stambenih i gospodarskih ob-jekata za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma, asvi u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti.

Iznimno od stavka 2. ovoga ~lanka izvan gra|evinskogpodru~ja na poljoprivrednom zemlji{tu I. i II. bonitetneklase mo‘e se planirati izgradnja samo stambenih igospodarskih objekata u funkciji obavljanja poljo-privredne djelatnosti, objekata infrastrukture te objekataza istra‘ivanje i iskori{tavanje energetskih mineralnih si-rovina.

^lanak 43.

Parcelacija zemlji{ta unutar granica gra|evinskog po-dru~ja i parcelacija gra|evinskog zemlji{ta izvan granicatog podru~ja, mo‘e se provoditi samo u skladu s lokacij-skom dozvolom, detaljnim planom ure|enja ili rje{enjemiz ~lanka 43a. ovoga Zakona.

Nije dozvoljena parcelacija zemlji{ta izvan granicagra|evinskog podru~ja radi pove}anja gra|evne ~esticeunutar granice gra|evnog podru~ja.

^lanak 43a.

Kada za postoje}u gra|evinu nije utvr|ena gra|evna ~es-tica ili zemlji{te nu‘no za redovnu uporabu gra|evine,parcelacija zemlji{ta iz ~lanka 43. ovoga Zakona provodise u skladu s rje{enjem o utvr|ivanju gra|evne ~estice.

Rje{enje iz stavka 1. ovoga ~lanka mo‘e se donijeti akosu na istoj katastarskoj ~estici izgra|ene dvije ili vi{egra|evina koje gra|evinski, funkcionalno ili tehni~ko-tehnolo{ki nisu cjelina, ako je gra|evina izgra|ena nakatastarskoj ~estici ~ija je povr{ina ve}a od povr{inenu‘ne za redovnu uporabu gra|evine, te u slu~ajevimakada je postoje}a katastarska ~estica, na kojoj jeizgra|ena, takva da se ne mo‘e smatrati zemlji{temnu‘nim za redovnu uporabu gra|evine.

Rje{enje iz stavka 1. ovoga ~lanka, na zahtjev zainter-esirane stranke ili po slu‘benoj du‘nosti, donosi tijelonadle‘no za izdavanje lokacijske dozvole na temeljudokumenata prostornog ure|enja i drugih propisa, a akoto nije mogu}e onda u skladu s pravilima struke, vode}ira~una da gra|evna ~estica koju odredi, oblikom iveli~inom, omogu}ava redovnu uporabu gra|evine.

^lanak 43b.

Akt o parcelaciji zemlji{ta unutar granica gra|evinskogpodru~ja i gra|evinskog zemlji{ta izvan granica tog po-dru~ja provodi se u katastru zemlji{ta odnosno katastrunekretnina temeljem parcelacijskog elaborata za koji jetijelo nadle‘no za izdavanje lokacijske dozvole izdalopotvrdu o njegovoj uskla|enosti s lokacijskom dozvolom,detaljnim planom ure|enja ili rje{enjem iz ~lanka 43.ovoga Zakona.

^lanak 44.

Gra|evine izgra|ene u skladu s propisima koji su va‘ilido stupanja na snagu ovoga Zakona, a ~ija je namjenaprotivna namjeni utvr|enoj prostornim planom mogu sedo privo|enja planiranoj namjeni rekonstruirati u skladusa smjernicama i mjerilima odre|enim tim planom, od-nosno odlukom op}inskog ili gradskog vije}a.

^lanak 45.

Vlada Republike Hrvatske donosi propise za provo|enjeovoga Zakona o ure|enju i za{titi obalnog podru~jamora i voda, za{ti}enih kulturno-povijesnih spomeni~kihcjelina, podru~ja uz dr‘avnu granicu, a koja su odposebnog interesa za Dr‘avu.

U slu~aju protivnosti prostornog plana odredbi propisa izstavka 1. ovoga ~lanka u provo|enju zahvata u prostoruprimjenjuje se odredba tog propisa.

Propise o uvjetima i normativima za spre~avanje barijeraza kretanje osoba sa tjelesnim o{te}enjima, te omjerama za{tite od elementarnih nepogoda i ratnihopasnosti donosi ministar.

167


PREG

LED

NO

VIH

PRO

PIS

A

^lanak 45a.

U svrhu za{tite obalnog podru~ja mora, te njegovasvrhovitog, odr‘ivog i gospodarski u~inkovitogkori{tenja, odre|uje se za{ti}eno obalno podru~je kojeobuhva}a sve otoke, pojas kopna u {irini od 1000 m odobalne crte i pojas mora u {irini od 300 m od obalne crte.

Za{ti}eno obalno podru~je od posebnog je interesa zaRepubliku Hrvatsku.

Unutar za{ti}enoga obalnog pojasa ne mo‘e se graditiako nije donesen urbanisti~ki plan ure|enja, osim ob-jekata infrastructure izvan granica gra|evinskog pod-ru~ja sukladno odgovaraju}em dokumentu prostornogure|enja.

Svi prostorni planovi unutar za{ti}enog obalnog pod-ru~ja i planovi ~iji se dijelovi nalaze unutar tog podru~ja,donose se po pribavljenoj suglasnosti Ministarstva.

Ministarstvo je suglasnost iz stavka 4. ovoga ~lankadu‘no dostaviti u roku od 60 dana od dana dostave pri-jedloga prostornog plana i obra|enih primjedbi iznesenihu javnoj raspravi. U slu~aju da Ministarstvo ne dostavisuglasnost u propisanom roku smatrat }e se da je suglas-nost dana.

VI. Nadzor

^lanak 46.

Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisadonesenih na temelju ovoga Zakona obavlja Ministarstvo.

^lanak 47.

Inspekcijski nadzor nad op}im i pojedina~nim aktima,uvjete i na~in rada nadziranih pravnih i fizi~kih osoba tepoduzimanje mjera odre|enih ovim Zakonom provodi ur-banisti~ka inspekcija Ministarstva.

Poslove urbanisti~ke inspekcije obavlja vi{i urbanisti~kiinspektor i urbanisti~ki inspektor (u daljnjem tekstu: in-spektor) i dr‘avni slu‘benik Ministarstva kojeg ovlastiministar.

^lanak 48.

Radi provedbe nadzora nad poslovima koje obavljajunadle‘na tijela dr‘avne uprave, tijela jedinica lokalne ipodru~ne (regionalne) samouprave i pravne osobe in-spektor mo‘e od odgovorne osobe, odnosno ovla{tenogarhitekta koji samostalno obavlja stru~ne poslove pros-tornog ure|enja zahtijevati da:

– omogu}i obavljanje pregleda u radnim prostorijamanadle‘nog tijela, odnosno pravne osobe i ovla{tenogarhitekta– dostavi u odre|enom roku na uvid sve podatke idokumentaciju potrebnu u provedbi nadzora– izvijesti o poduzetim mjerama otklanjanja utvr|enihnedostataka.

^lanak 49.

Inspektor }e jedinici lokalne, odnosno podru~ne (regio-nalne) samouprave rje{enjem narediti otklanjanjenepravilnosti i/ili nezakonitosti u Izvje{}u, odnosno Pro-gramu mjera, ili postupku njegove izrade, odnosnodono{enja, koju utvrdi u inspekcijskom nadzoru.

Ako jedinica lokalne, odnosno podru~ne (regionalne)samouprave ne postupi po rje{enju iz stavka 1. ovoga~lanka, Ministarstvo }e po prijedlogu inspektora ukinutiIzvje{}e, odnosno Program mjera.

^lanak 49a.

Inspektor }e jedinici lokalne, odnosno podru~ne (regio-nalne) samouprave rje{enjem narediti u primjerenomroku otklanjanje nepravilnosti i/ili nezakonitosti udokumentu prostornog ure|enja, postupku njegoveizrade i/ili dono{enja, koju utvrdi u inspekcijskomnadzoru.

Ako jedinica lokalne, odnosno podru~ne (regionalne)samouprave ne postupi po rje{enju iz stavka 1. ovoga~lanka inspektor }e od sredi{njeg tijela dr‘avne upravenadle‘nog za lokalnu i podru~nu (regionalnu) samou-pravu zatra‘iti dono{enje odluke o obustavi od primjenedokumenta prostornog ure|enja ili njegove pojedineodredbe.

Na postupak stavljanja izvan snage dokumenta prostor-nog ure|enja na temelju rje{enja iz stavka 1. ovoga~lanka ne primjenjuje se ^lanak 29a. ovoga Zakona.

^lanak 50.

Inspektor }e predlo‘iti da se po pravu nadzora poni{ti:– lokacijsku dozvolu koja je izdana protivno ovom Zako-nu, dokumentu prostornog ure|enja, posebnom zakonuili propisu donesenim na osnovu toga zakona,– rje{enje o zadr‘avanju objekta u prostoru donesenoprotivno Zakonu o postupanju s objektima gra|enimprotivno prostornim planovima i bez odobrenja zagra|enje (»Narodne novine«, br. 22/92) ili Zakonu o pre-stanku va‘enja Zakona o postupanju s objektimagra|enim protivno prostornim planovima i bez odobrenjaza gra|enje (»Narodne novine«, br. 33/95),– akt o parcelaciji koji je izdan na osnovi nezakonitepotvrde o njegovoj uskla|enosti s lokacijskom dozvolomili izvodom iz detaljnog plana ure|enja.

168


PREG

LED

NO

VIH

PRO

PIS

A

Rje{enje o poni{tenju akata iz stavka 1. ovoga ~lankamo‘e se donijeti u roku od godine dana otkad su postalikona~ni u upravnom postupku.

^lanak 51.

Ministarstvo }e po prijedlogu inspektora rje{enjemoduzeti suglasnost za obavljanje stru~nih poslova pros-tornog ure|enja pravnoj osobi, odnosno ovla{tenomarhitektu za koju se u inspekcijskom nadzoru utvrdi dane ispunjava uvjete propisane za davanje te suglasnostiili da stru~ne poslove prostornog ure|enja obavljaprotivno ovom zakonu ili propisu donesenom na temeljuovoga Zakona.

Protiv rje{enja iz stavka 1. ovoga ~lanka nije dopu{tena‘alba, ali se mo‘e pokrenuti upravni spor. Trgova~ki sud}e u sudskom registru na temelju pravomo}nog rje{enjaiz stavka 1. ovoga ~lanka po slu‘benoj du‘nosti brisatidjelatnost obavljanja stru~nih poslova prostornogure|enja.

Prijedlog i rje{enje iz stavka 1. ovoga ~lanka dostavlja sei Hrvatskoj komori arhitekata i in‘enjera u graditeljstvu.

^lanak 52.

Za vi{eg urbanisti~kog inspektora mo‘e se imenovatidiplomirani in‘enjer arhitekture ili gra|evinarstva s naj-manje 10 godina radnog iskustva i polo‘enim stru~nimispitom.

Za urbanisti~kog inspektora mo‘e se imenovati diplomi-rani in‘enjer arhitekture ili gra|evinarstva s najmanje 5godina radnog iskustva i polo‘enim stru~nim ispitom.

Osim uvjeta iz stavka 1. i 2. ovoga ~lanka inspektor moraispunjavati i uvjete iz Zakona o dr‘avnim slu‘benicima inamje{tenicima i o pla}ama nositelja pravosudnihdu‘nosti (»Narodne novine«, br. 74/94, 86/94 i 7/95)18.

VII. Kaznene odredbe

^lanak 53.

Nov~anom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00kuna kaznit }e se za prekr{aj pravna, odnosno fizi~kaosoba ako izra|uje dokumente prostornog ure|enja istru~ne podloge za izdavanje lokacijskih dozvola, a da neispunjava propisane uvjete (^lanak 8.)

Za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka kaznit }e senov~anom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

^lanak 53a.

Nov~anom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00kuna kaznit }e se za prekr{aj pravna, odnosno fizi~kaosoba ako izradi stru~nu podlogu ili nacrt prijedlogaprostornog plana protivno ovom zakonu ili posebnimzakonima i propisima donesenim na osnovi tih zakona(^lanak 30. i 34.).


^lanak 53b.

Brisan

^lanak 53c.

Nov~anom kaznom u iznosu 10.000,00 kuna kaznit }e seza prekr{aj pravna ili fizi~ka osoba koja onemogu}iobavljanje pregleda urbanisti~kog inspektora ili nedostavi u odre|enom roku na uvid sve podatke i doku-mentaciju potrebnu u provedbi nadzora (^lanak 48.).

^lanak 54.

Nov~anom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 20.000,00kuna kaznit }e se za prekr{aj pravna osoba, odnosnofizi~ka osoba ako izradi parcelacijski elaborat protivnodetaljnom planu ure|enja ili lokacijskoj dozvoli.


^lanak 55.

Nov~anom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 20.000,00kuna kaznit }e se za prekr{aj pravna osoba ako u pro-pisanom roku ne donese i ne dostavi tijelu nadle‘nom zaizdavanje lokacijskih dozvola odluku iz ~lanka 38. stavka2. ovoga Zakona.


VIII. Prijelazne i zavr{ne odredbe

^lanak 56.

@upanijski zavodi osnovat }e se u roku od 6 mjeseci oddana stupanja na snagu ovoga Zakona.

169


18 Zakon o dr‘avnim slu‘benicima i namje{tenicima i o pla}ama nositelja pravosudnih du‘nosti prestao je va‘iti stupanjem na snagu Zakona odr‘avnim slu‘benicima (»Narodne novine«, br. 27/01).

PREG

LED

NO

VIH

PRO

PIS

A

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona Zavod za pros-torno planiranje Ministarstva graditeljstva i za{tite okoli{a i Gradski zavod za planiranje razvoja i za{titu~ovjekova okoli{a Grada Zagreba nastavljaju s radom.

^lanak 57.

Prostorni planovi doneseni u skladu s propisima koji suva‘ili do stupanja na snagu ovoga Zakona, osimodredaba koje su u suprotnosti s Ustavom i ovim Zak-onom, ostaju na snazi do dono{enja dokumenata prostor-nog ure|enja prema ovom Zakonu a najdu‘e 5 godina oddana stupanja na snagu ovoga Zakona, nakon kojeg rokaprestaju va‘iti19.

U roku iz stavka 1. ovoga ~lanka prostorni planovi done-seni u skladu s propisima koji su va‘ili do stupanja nasnagu ovoga Zakona mogu se mijenjati, odnosno dopun-javati samo uz prethodno pribavljenu suglasnost Minis-tarstva.

Izmjene i dopune prostornih planova op}ina i Grada Za-greba iz stavka 1. ovoga ~lanka donosi ‘upanijska od-nosno Gradska skup{tina.

Izmjene i dopune generalnih urbanisti~kih planova iprovedbenih planova iz stavka 1. ovoga ~lanka donosiGradska skup{tina, op}insko, odnosno gradsko vije}e.

Izmjene i dopune prostornih planova iz stavka 4. ovoga~lanka u slu~ajevima kada obuhva}aju podru~je dviju ilivi{e op}ina odnosno gradova, donosi ‘upanijska, od-nosno Gradska skup{tina.

^lanak 58.

Odluka o prostornom ure|enju donesena na temeljuUredbe o prostornom ure|enju u ratom zahva}enim po-dru~jima Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br.14/94) ostaje na snazi do dono{enja prostornog plana‘upanije.

Postupak izrade i dono{enja Osnova kori{tenja i za{titeprostora, te Odluka o prostornom ure|enju koji jezapo~et prije stupanja na snagu ovoga Zakona, okon~at}e se u skladu s odredbama Uredbe iz stavka 1. ovoga~lanka.

^lanak 59.

Uvjeti ure|enja prostora utvr|eni u skladu s propisimakoji su va‘ili do stupanja na snagu ovoga Zakona ostaju

na snazi do izmjene prostornih planova, odnosno drugihdokumenata na temelju kojih su utvr|eni, a najdu‘e 2godine.

^lanak 60.

Propisi iz ~lanka 8., 31., 34., 35. i 45. stavka 3. ovogaZakona donijet }e se u roku od 6 mjeseci od dana stu-panja na snagu ovoga Zakona.

Do dono{enja propisa iz stavka 1. ovoga ~lanka primjenji-vat }e se Pravilnik o prostornim standardima, urbani-sti~ko-tehni~kim uvjetima i normativima za spre~avanjastvaranja arhitektonsko-urbanisti~kih barijera (»Narodnenovine«, br. 47/92.) i Pravilnik o mjerama za{tite od ele-mentarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornomplaniranju i ure|ivanju prostora (»Narodne novine«, br.29/83., 36/85. i 42/86.) i to~ka 34. do 40. Odredaba zaprovo|enje Prostornog plana Republike Hrvatske(»Narodne novine«, br. 12/89.).

^lanak 61.

Danom stupanja na snagu ovog Zakona ostaje na snaziPravilnik o izradi studije o utjecaju na okolinu (»Narodnenovine«, br. 31/84. i 14/90.)20.

^lanak 62.

Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje va‘itiZakon o prostornom planiranju i ure|ivanju prostora(»Narodne novine«, br. 54/80., 16/86., 18/89.,34/91.,61/91. i 59/93.), ^lanak 17. Zakona o odre|ivanju pos-lova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne samou-prave i uprave (»Narodne novine«, br. 75/93.), Uredba oprostornom ure|enju u ratom zahva}enim podru~jimaRepublike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 14/94.) iUredba o izmjeni Zakona o prostornom planiranju iure|ivanju prostora (»Narodne novine«, br. 14/94.).

^lanak 63.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objaveu »Narodnim novinama«21.

170

19 Rok va‘enja odre|enih prostornih planova iz stavka 1. ovoga ~lanka produ‘en je ~lankom 49. stavkom 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakonao prostornom ure|enju (»Narodne novine«, br. 68/98), a poslije toga i ~lankom 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom ure|enju(»Narodne novine«, br. 61/00) i ~lankom 1. i 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom ure|enju (»Narodne novine«, br. 32/02).20 Ovaj Pravilnik prestao je va‘iti danom stupanja na snagu Uredbe o procjeni utjecaja na okoli{ (»Narodne novine«, br. 34/97).21 Zakon o prostornom ure|enju (Nar. nov., br. 30/94) stupio je na snagu 23.4.1994.


PREG

LED

NO

VIH

PRO

PIS

A

Odredbe Zakona o izmjenama i dopunamaZakona o prostornom ure|enju (»Narodnenovine« br. 68/98 od 12.5.1998.) koje supreostale nakon redakcijskog pro~i{}avanjateksta Zakona o prostornom ure|enju

^lanak 49.

Prostornim planom u smislu ~lanka 57. stavka 1. Zakonao prostornom ure|enju (»Narodne novine«, br. 30/94.) podrazumijeva se i Odluka o gra|evinskom podru~ju.

Iznimno od ~lanka 57. stavka 1. Zakona o prostornomure|enju (»Narodne novine«, br. 30/94.) prostorni planop}ine i Grada Zagreba i Odluka o gra|evinskom pod-ru~ju ostaje na snazi do dono{enja prostornih planovaure|enja svih op}ina i gradova na podru~ju obuhvata tihplanova, odnosno odluka, odnosno prostornog plana‘upanije.

O prijedlogu izmjene, dopune i stavljanju izvan snageprostornog plana iz ~lanka 57. stavka 1. Zakona o pros-tornom ure|enju (»Narodne novine«, br. 30/94.) provodise postupak javne rasprave i pribavlja suglasnost ‘upani-jskog, odnosno Gradskog ureda nadle‘nog za posloveprostornog ure|enja na na~in propisan odredbama~lanka 15. ovoga Zakona.

Odluku o izmjenama, dopunama i stavljanju izvan snageOdluke o gra|evinskom podru~ju donosi ‘upanijskaskup{tina22.

^lanak 50.

@upanije koje nisu do stupanja na snagu ovoga Zakonaosigurale ‘upanijskim zavodima uvjete za obavljanje pos-lova iz ~lanka 4. ovoga Zakona du‘ne su to u~initi u rokuod 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

^lanak 51.

@upanije, op}ine i gradovi koji nisu do stupanja na snaguovoga Zakona donijeli izvje{}e o stanju u prostoru i pro-gram mjera du‘ni su ih donijeti u roku od 90 dana oddana stupanja na snagu ovoga Zakona.

^lanak 52.

@upanije i Grad Zagreb du‘ni su donijeti prostorni plan‘upanije, odnosno Grada Zagreba do 31. 12. 1999.

Op}ine i gradovi du‘ni su donijeti prostorni planure|enja op}ine odnosno grada do 31. 12. 2000.

Grad Zagreb, op}ine i gradovi du‘ni su donijeti Generalniurbanisti~ki plan do 31. 12. 2000.

Ako ‘upanije, Grad Zagreb, gradovi i op}ine ne izrade ine donesu prostorne planove iz stavka 1., 2. i 3. ovoga~lanka u propisanom roku, Ministarstvo }e osiguratiizradu tih planova na njihov tro{ak23.

^lanak 53.

Prostorne planove i dokumente prostornog ure|enja iz~lanka 13. stavka 1. to~ke 2. alineje 6. i to~ke 3. Zakonao prostornom ure|enju (»Narodne novine«, br. 30/94.)~ija je potreba izrade odre|ena programom mjera ili ~ijaizrada je u tijeku predstavni~ka tijela ‘upanije, Grada Za-greba, op}ina i gradova mogu donijeti kao prostorneplanove iz ~lanka 10. ovoga Zakona.

Planovi i dokumenti iz ~lanka 13. stavka 1. to~ke 2.alineje 6. i to~ke 3. Zakona o prostornom ure|enju(»Narodne novine«, br. 30/94.) koji su donijeti do stu-panja na snagu ovoga Zakona uskladit }e se s odred-bama ovoga Zakona u roku od dvije godine od dana stu-panja na snagu ovoga Zakona, a ako se ne usklade,istekom toga roka prestaju biti na snazi.

^lanak 54.

Provedbeni urbanisti~ki planovi koji su na snazi, a done-seni su prije stupanja na snagu Zakona o prostornomure|enju (»Narodne novine«, br. 30/94.) smatraju se de-taljnim planovima ure|enja iz ~lanka 9. ovoga Zakona.

^lanak 55.

Postupci pokrenuti po ~lanku 34. i 50. Zakona o prostor-nom ure|enju (»Narodne novine«, br. 30/94.) dovr{it }ese prema odredbama toga Zakona.

^lanak 56.

Obvezuje se ministar da propise iz ~lanka 4. i 23. ovogaZakona donese u roku od 2 mjeseca od dana stupanja nasnagu ovoga Zakona, a propise iz ~lanka 21. i 26. ovogaZakona u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snaguovoga Zakona.

171


22 Vidjeti ^lanak 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom ure|enju (»Narodne novine« br. 61/00).

Vidjeti ^lanak 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom ure|enju (»Narodne novine« br. 32/02).23 Vidjeti ^lanak 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom ure|enju (»Narodne novine« br. 61/00).

Vidjeti ^lanak 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom ure|enju (»Narodne novine« br. 32/02).

PREG

LED

NO

VIH

PRO

PIS

A

Do dono{enja propisa iz ~lanka 21. ovoga Zakona javnarasprava provodit }e se prema odredbama statuta, od-nosno programa mjera ‘upanija, Grada Zagreba, op}ina igradova.

^lanak 57.

Obvezuje se ministar da Pravilnik o izdavanju suglasnostiza upis u sudski registar pravnih osoba koje obavljajustru~ne poslove prostornog ure|enja (»Narodne novine«,br. 93/94.) uskladi s odredbama ovoga Zakona u roku od90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

^lanak 58.

Pravne osobe registrirane za obavljanje stru~nih poslovaprostornog ure|enja du‘ne su uvjet iz ~lanka 5. ovogaZakona ispuniti u roku od 18 mjeseci od dana stupanjana snagu ovoga Zakona.

Pravnim osobama registriranim za obavljanje stru~nihposlova prostornog ure|enja koje ne ispune uvjet iz~lanka 5. ovoga Zakona u roku propisanom stavkom 1.ovoga ~lanka prestaje pravo obavljanja djelatnosti.

^lanak 60.

Ovla{}uje se Odbor za zakonodavstvo Zastupni~kogdoma Hrvatskoga dr‘avnog sabora da utvrdi i izdapro~i{}eni tekst ovoga Zakona.

^lanak 61.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objaveu »Narodnim novinama«24.

Odredbe Zakona o izmjenama i dopunamaZakona o prostornom ure|enju (»Narodnenovine« br. 61/00 od 23.6.2000.) koje supreostale nakon redakcijskog pro~i{}avanjateksta Zakona o prostornom ure|enju

^lanak 2.

U Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o prostor-nom ure|enju (»Narodne novine«, br. 68/98.) u ~lanku49. stavak 2. mijenja se i glasi:

»Iznimno od ~lanka 57. stavka 1. Zakona o prostornomure|enju (»Narodne novine«, br. 30/94.) prostorni planop}ine i Grada Zagreba i odluka o gra|evinskom pod-ru~ju, te generalni urbanisti~ki plan koji provedbeneodredbe ima objavljene u glasilu jedinice lokalne samou-prave i uprave i svi prostorni planovi doneseni nakon 30.travnja 1986. koje provedbene odredbe imaju objavljeneu glasilu jedinice lokalne samouprave i uprave, ostaju nasnazi do dono{enja odgovaraju}ih prostornih planovaprema ovom Zakonu, a najdu‘e do rokova odre|enih~lankom 3. ovoga Zakona.«25

^lanak 3.

U Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o prostor-nom ure|enju (»Narodne novine«, br. 68/98.) u ~lanku52. stavci 1., 2. i 3. mijenjaju se i glase:

»@upanije i Grad Zagreb du‘ni su donijeti prostorni plan‘upanije, odnosno Grada Zagreba najkasnije do 30.o‘ujka 2001.

Op}ine i gradovi du‘ni su donijeti prostorni planure|enja op}ine, odnosno grada najkasnije do 30. o‘ujka2002.

Grad Zagreb, op}ine i gradovi du‘ni su donijeti generalniurbanisti~ki plan najkasnije do 30. o‘ujka 2002.«26

^lanak 4.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje va‘itiUredba o izmjeni Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom ure|enju (»Narodne novine«, br.35/99.).

^lanak 5.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objaveu »Narodnim novinama«27.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom ure|enju (»Narodne novine« br. 32/02 od 28.3.2002.)

^lanak 1.

U Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o prostor-nom ure|enju (»Narodne novine«, br. 68/98. i 61/00.) u~lanku 49. stavku 2. zarez iza rije~i: »ovom Zakonu« irije~i: »a najdu‘e do rokova odre|enih ~lankom 3. ovogaZakona« bri{u se.

172

24 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom ure|enju (»Narodne novine« br. 68/98) stupio je na snagu 20.5.1998.25 Vidjeti ^lanak 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom ure|enju (»Narodne novine« br. 32/02).26 Vidjeti ^lanak 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom ure|enju (»Narodne novine« br. 32/02).27 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom ure|enju (»Narodne novine« br. 61/00) stupio je na snagu 1.7.2000.


PREG

LED

NO

VIH

PRO

PIS

A

^lanak 2.

^lanak 52. bri{e se.

^lanak 3.

Ovaj Zakon stupa na snagu 30. o‘ujka 2002.

Prijelazne i zavr{ne odredbe Zakona oizmjenama i dopunama zakona o prostornom ure|enju (»Narodne novine« br. 100/04 od 20.7.2004.)

^lanak 36.

Obvezuje se Vlada Republike Hrvatske da propis iz ~lanka45. stavka 1. Zakona o prostornom ure|enju (»Narodnenovine«, broj 30/94, 68/98, 61/00 i 32/02) za provo|enjetoga zakona glede ure|enja i za{tite obalnog podru~jamora, donese u roku od 30 dana od dana stupanja nasnagu ovoga Zakona.

Obvezuje se ministar da propise iz ~lanka 3. (^lanak 8a.ovoga pro~i{}enog teksta) i ~lanka 20. stavka 2. ovogaZakona donese u roku od 60 dana od dana stupanja nasnagu ovoga Zakona.

Do dono{enja propisa iz stavka 1. ovoga ~lanka zabranju-je se gradnja i izdavanje lokacijskih dozvola u za{ti-}enom obalnom podru~ju.

^lanak 37.

Op}ine i gradovi koji to jo{ nisu u~inili du‘ne su donijetiprostorni plan ure|enja op}ine i grada najkasnije do 31.prosinca 2005.

Op}ine i gradovi iz ~lanka 23. (^lanak 45a. ovogapro~i{}enog tekta) ovoga Zakona, koji to jo{ nisu u~inili,du‘ni su donijeti prostorni plan ure|enja op}ine i gradanajkasnije u roku od 10 mjeseci od dana stupanja nasnagu ovoga Zakona.

^lanak 38.

Granice podru~ja za koje se izra|uje urbanisti~ki planure|enja i obveza izrade tog plana, te obveza izrade igranice obuhvata detaljnog plana ure|enja, odre|eneprogramom mjera donjetim do stupanja na snagu ovogaZakona primjenjuju se u izradi tih planova u razdoblju zakoje su donijeti.

^lanak 39.

Op}ine, gradovi i ‘upanije du‘ni su za prostorne planoveiz ~lanka 23. ovoga Zakona, donesene do stupanja nasnagu ovoga Zakona, ishoditi suglasnost Ministarstva.

Op}ine, gradovi i ‘upanije iz stavka 1. ovoga ~lankadu‘ne su dostaviti prostorne planove Ministarstvu radiisho|enja suglasnosti od roku od 15 dana od dana stu-panja na snagu propisa iz ~lanka 45. stavka 1. Zakona oprostornom ure|enju (»Narodne novine«, br. 34/94,68/94, 61/00 i 32/02).

Do izdavanja suglasnosti Ministarstva prostorni planoviiz ~lanka 23. ovoga Zakona ne primjenjuju se.

Suglasnost iz stavka 1. ovoga ~lanka Ministarstvo jedu‘no dati u roku od 60 dana od dana primitka zahtjeva.U slu~aju da ne dade suglasnost u propisanom roku sma-trat }e se da je suglasnost dana.

^lanak 40.

Do stupanja na snagu propisa iz ~lanka 3. ovoga Zakonaostaje na snazi Pravilnik o izdavanju suglasnosti za upisu sudski registar pravnih osoba koje obavljaju stru~neposlove prostornog ure|enja (»Narodne novine«, br.127/99).

Do stupanja na snagu propisa iz ~lanka 15. ovoga Zak-ona ostaje na snazi Uredba o odre|ivanju gra|evina odva‘nosti za Republiku Hrvatsku (»Narodne novine«, br.6/00).

^lanak 41.

Postupci izdavanja lokacijskih dozvola i prekr{ajni pos-tupci zapo~eti po Zakonu o prostornom ure|enju(»Narodne novine«, br. 30/94, 68/98, 61/00 i 32/02) dostupanja na snagu ovoga Zakona dovr{it }e se po tomZakonu.

^lanak 42.

Pravne osobe registrirane za obavljanje stru~nih poslovaprostornog ure|enja i ovla{teni arhitekti koji samostalnoobavljaju te poslove, du‘ni su ispuniti uvjete odre|enepropisom iz ~lanka 3. ovoga Zakona u roku od 90 danaod dana stupanja na snagu tog propisa.

Osobama koje ne ispune propisane uvjete u roku izstavka 1. ovoga ~lanka prestaje pravo na obavljanjestru~nih poslova prostornog ure|enja.

^lanak 43.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objaveu »Narodnim novinama«.

173


Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom ure|enju (»Narodne novine« br. 100/04) stupio je na snagu 28.7.2004.

PREG

LED

NO

VIH

PRO

PIS

A

Uredba o ure|enju i za{titi za{ti}enog obalnog podru~ja mora

Na temelju ~lanka 45. stavka 1. Zakona o prostornomure|enju (»Narodne novine«, br. 30/94, 68/98, 61/2000,32/2002 i 100/2004), Vlada Republike Hrvatske je nasjednici odr‘anoj 9. rujna 2004. godine donijela

Uredbu o ure|enju i za{titi za{ti}enog obalnog podru~ja mora

I. Op}e odredbe

^lanak 1.

Ovom se Uredbom odre|uju uvjeti i mjere za ure|enjeza{ti}enog obalnog podru~ja mora u svrhu njegoveza{tite, svrhovitog, odr‘ivog i gospodarski u~inkovitogkori{tenja.

Ova Uredba primjenjuje se u postupku izrade i dono{enjaprostornih planova, te u postupcima njihove provedbe.

^lanak 2.

Za{ti}eno obalno podru~je (u daljnjem tekstu: ZOP)obuhva}a sve otoke, pojas kopna u {irini od 1000 m odobalne crte i pojas mora u {irini od 300 m od obalne crtei ucrtava se na Hrvatskoj osnovnoj karti (zemljovidu)dopunjenoj ortofoto (aerofotogrametrijskim) prikazom.

Obalna crta u smislu ove Uredbe je crta plimnog vala naobali.

^lanak 3.

U ZOP-u }e se planiranje i ure|enje prostora temeljiti naosnovnim planskim smjernicama:– o~uvati prirodne, kulturne, povijesne i tradicijske vri-jednosti obalnog i zaobalnog krajolika,– osigurati primjenu mjera za{tite okoli{a na kopnu i umoru, te osobito resursa pitke vode,– planirati cjelovito ure|enje i za{titu na osnovi kriterijao~uvanja prirodnih vrijednosti i cjelovitosti pojedinihmorfolo{kih cjelina,– sanirati vrijedna i ugro‘ena podru~ja prirodne, kul-turne i povijesne ba{tine,– osigurati slobodan pristup obali i prolaz uz obalu tejavni interes u kori{tenju, osobitog pomorskog dobra,– o~uvati nenaseljene otoke i oto~i}e s prirodnim i kul-tiviranim krajolikom prvenstveno u funkciji poljoprivred-nih djelatnosti, rekreacijskog kori{tenja, organiziranogposje}ivanja i istra‘ivanja, bez planiranja gra|evinskihpodru~ja,– o~uvati prirodne pla‘e i {ume, te poticati prirodnu ob-novu {uma i drugu autohtonu vegetaciju,– ne planirati nova gra|evinska podru~ja naselja niti nji-hovo me|usobno povezivanje,

– ograni~iti gradnju u neizgra|enom dijelu postoje}ihgra|evinskih podru~ja naselja i izdvojenih gra|evinskihpodru~ja (izvan naselja) uz morsku obalu i u{}a vodo-toka osim za funkcije neposredno povezane uz more,morsku obalu i vodotoke,– ograni~iti gradnju proizvodnih i energetskih gra|evinaradi za{tite i o~uvanja prostornih vrijednosti,– uvjetovati razvitak prometne i komunalne infrastruk-ture za{titom i o~uvanjem vrijednosti krajolika,– planirati gra|evine stambene, poslovne i drugenamjene tako da namjenom, polo‘ajem, veli~inom ioblikovanjem po{tuju zate~ene prostorne vrijednosti iobilje‘ja,– sanirati postoje}a napu{tena eksploatacijska poljamineralnih sirovina i industrijska podru~ja prvenstvenopejsa‘nom rekultivacijom ili planiranjem ugostiteljsko--turisti~ke i sportsko-rekreacijske namjene.

II. Uvjeti i mjere za izradu i provedbu prostornih planova

^lanak 4.

U ZOP-u se ne mogu pove}avati niti osnivati novagra|evinska podru~ja, osim izdvojenih gra|evinskih po-dru~ja (izvan naselja) za ugostiteljsko-turisti~kunamjenu povr{ine najvi{e 15 ha.

Nova izdvojena gra|evinska podru~ja (izvan naselja) zahotelsko-turisti~ku namjenu mogu se planirati samo akosu postoje}a ugostiteljsko-turisti~ka podru~ja (zone)izgra|ena preko 80%.

Iznimno, od stavka 1. ovog ~lanka, ako je izgra|eni diogra|evinskog podru~ja ve}i od 80% povr{ine ukupnoggra|evinskog podru~ja, u ZOP-u se gra|evinsko podru~jemo‘e pove}ati najvi{e do 20% povr{ine izgra|enog di-jela gra|evinskog podru~ja.

Ako je izgra|eni dio gra|evinskog podru~ja manji od50% od ukupnog gra|evinskog podru~ja, gra|evinsko podru~je mora se smanjiti na 70% postoje}e povr{ine.

Ako se gra|evinsko podru~je nalazi izvan granica ZOP-as vi{e od polovice povr{ine, za planiranje i ure|enje togdijela primjenjuju se smjernice odre|ene prostornimplanom ‘upanije.

U smislu ove Uredbe izgra|enim dijelom gra|evinskogpodru~ja smatraju se izgra|ene gra|evne ~estice i drugepovr{ine privedene razli~itoj namjeni, a neizgra|eni diogra|evinskog podru~ja je jedna ili vi{e neposrednopovezanih neure|enih i neizgra|enih gra|evnih ~esticaukupne povr{ine ve}e od 5.000 m2 kao i sve rubneneizgra|ene ~estice.

Postoje}im gra|evinskim podru~jima podrazumijevaju segra|evinska podru~ja naselja i izdvojena gra|evinska po-dru~ja (izvan naselja), utvr|ena odgovaraju}im dokumen-

174


PREG

LED

NO

VIH

PRO

PIS

A

tom prostornog ure|enja uskla|ena s namjenompovr{ina i kriterijima odre|enim prostornim planom‘upanije.

^lanak 5.

U ZOP-u se ne mo‘e planirati gradnja, niti se mo‘e gra-diti pojedina~na ili vi{e gra|evina namijenjenih za:– istra‘ivanje i iskori{tavanje mineralnih sirovina, osimmorske soli,– iskori{tavanje snage vjetra za elektri~nu energiju,– skladi{tenje, obradu i odlaganje otpada, osim ako tozahtijevaju prirodni uvjeti i konfiguracija terena,– vlastite gospodarske potrebe (spremi{te za alat, stro-jeve, poljoprivrednu opremu i sl.) izvan gra|evinskog po-dru~ja, osim za prijavljeno obiteljsko poljoprivrednogospodarstvo i pru‘anje ugostiteljskih i turisti~kih uslugau selja~kom doma}instvu s veli~inom parcele najmanje 3ha (kao prizemne gra|evine ukupne povr{ine do 200 m2 iudaljene najmanje 300 m od obalne crte, a na otocimaudaljene najmanje 100 m od obalne crte),– privez izvan gra|evinskog podru~ja,– sidrenje, ako smje{taj sidri{ta nije objavljen u slu‘be-nim pomorskim publikacijama,– uzgoj plave ribe.

U ZOP-u izvan gra|evinskog podru~ja nije dopu{tenoplanirati luke nauti~kog turizma niti planirati ili izvoditiradove nasipavanja obale.

U smislu ove Uredbe sidri{te je posebno obilje‘en morskiakvatorij s mogu}om odgovaraju}om opremom zasigurno sidrenje plovila.

^lanak 6.

U ZOP-u u gra|evinskom podru~ju naselja, u pojasu do70 m od obalne crte, ne mo‘e se planirati gradnja, nitise mo‘e graditi pojedina~na ili vi{e gra|evina namijenje-nih za:– proizvodnju, koja nije funkcionalno povezana s moremi morskom obalom,– trgovinu neto trgova~ke povr{ine ve}e od 1.500 m2,osim ako to zahtijevaju prirodni uvjeti i konfiguracijaterena.

U neizgra|enom dijelu gra|evinskog podru~ja naselja upojasu najmanje 70 m od obalne crte mo‘e se planiratisamo izgradnja hotela, gra|evina javne namjene iure|enje javnih povr{ina, infrastrukturnih gra|evina idrugih gra|evina koje po svojoj prirodi zahtijevajusmje{taj na obali (brodogradili{ta, luke i sl.).

Odredbe stavaka 1. i 2. ovog ~lanka ne odnose se nanaselja za koja je temeljem ~lanka 26. Zakona o prostor-nom ure|enju odre|ena obveza dono{enja generalnogurbanisti~kog plana (GUP) i na naselja u kojima vi{e od50% postoje}ih gra|evina koriste za stalno stanovanjeosobe koje imaju prebivali{te u tom naselju.

^lanak 7.

U ZOP-u u izdvojenom gra|evinskom podru~ju (izvannaselja) ne mo‘e se planirati gradnja, niti se mo‘e gra-diti pojedina~na ili vi{e gra|evina namijenjenih za:– proizvodnju i trgovinu u pojasu najmanje 70 m odobalne crte,– usluge ugostiteljskog smje{taja u pojasu najmanje 70m od obalne crte,– stalno ili povremeno stanovanje (apartmanskegra|evine za tr‘i{te),– odmor i rekreaciju (ku}e za odmor).

U neizgra|enom dijelu izdvojenog od gra|evinskog po-dru~ja (izvan naselja) u pojasu najmanje 70 m od obalnecrte mo‘e se planirati samo izgradnja infrastrukturnihgra|evina i drugih gra|evina koje po svojoj prirodi zahti-jevaju smje{taj na obali, (brodogradili{ta, luke i sl.).

^lanak 8.

Odredbe ~lanaka 5., 6. i 7. ove Uredbe ne odnose se napodru~je otoka koje je udaljeno od obalne crte vi{e od1000 m i rekonstrukciju gra|evina izgra|enih na temeljugra|evinske dozvole ili drugog odgovaraju}eg aktanadle‘nog tijela dr‘avne vlasti.

Istra‘ivanje i iskori{tavanje mineralnih sirovina na pod-ru~ju otoka koje je udaljeno od obalne crte vi{e od 1000 m dozvoljeno je samo u svrhu gra|enja na otoku.

Planiranje i gra|enje gra|evine za iskori{tavanje snagevjetra za elektri~nu energiju na otocima nije dopu{teno.

^lanak 9.

U ZOP-u u smislu ~lanka 45a. Zakona o prostornomure|enju (»Narodne novine«, 30/94, 68/98, 61/2000,32/2002 i 100/2004) ako nije donesen urbanisti~ki planure|enja, ne mo‘e se graditi nova, rekonstruirati, od-nosno zamijeniti postoje}a pojedina~na ili vi{e gra|evinana gra|evnoj ~estici ili prostornoj cjelini izgra|enog di-jela gra|evinskog podru~ja naselja povr{ine ve}e od 5 000 m2.

U smislu ove Uredbe pod urbanisti~kim planom ure|enjapodrazumijeva se i GUP ako nije u protivnosti s odred-bama ove Uredbe.

U ZOP-u se mo‘e donijeti detaljni plan ure|enja zaobuhvat odre|en prostornim planom {ireg podru~ja(UPU, GUP, PPUO/G) ako je prethodno donesen prostorniplan iz stavaka 1. i 2. ovog ~lanka.

Urbanisti~ki plan ure|enja u ZOP-u mora se izraditi naj-manje u mjerilu 1:1000 ili 1:2000 na topografskomplanu, a obuhva}a cijeli neizgra|eni dio gra|evinskog podru~ja.

175


PREG

LED

NO

VIH

PRO

PIS

A

^lanak 10.

U ZOP-u gra|evina se mo‘e graditi samo na ure|enojgra|evnoj ~estici (pristup na gra|evnu ~esticu, odvodnjaotpadnih voda i propisani broj parkirali{nih mjesta) ili~ije je ure|enje zapo~eto na temelju Programa izgradnjeobjekata i ure|aja komunalne infrastrukture premaposebnom propisu, na na~in da su izvedeni barem zem-ljani radovi u skladu s urbanisti~kim planom ure|enja zaneizgra|eni dio gra|evinskog podru~ja, odnosno s pros-tornim planom na temelju kojeg se provodi zahvat uprostoru za izgra|eni dio gra|evinskog podru~ja.

^lanak 11.

U prostornom planu ‘upanije mora se odrediti polo‘aj,veli~ina, te vrsta i kapacitet izdvojenih gra|evinskih po-dru~ja (izvan naselja) ugostiteljsko-turisti~ke namjene.

Podru~ja iz stavka 1. ovog ~lanka odre|uju se u prostor-nom planu ‘upanije kao:– hoteli s prate}im sadr‘ajima, trgova~ke, uslu‘ne, ugos-titeljske, {portske, rekreativne i zabavne te sli~nenamjene (T1),– turisti~ko naselje (T2),– kamp – autokamp (T3),– pojedina~ne ugostiteljsko-turisti~ka gra|evine(kona~i{te i sl.) koje mogu formirati i zasebne cjeline,– golf igrali{te.

Golf igrali{te planira se u ZOP-u tako da je pojas naj-manje 25 m od obalne crte ure|en kao javno zelenilo.

Ugostiteljsko-turisti~ke gra|evine (hoteli, vile, klubovi iostali prate}i sadr‘aji) u sklopu golf igrali{ta ne mogu seplanirati u pojasu najmanje 70 m od obalne crte.

^lanak 12.

Za planiranje izdvojenog gra|evinskog podru~ja (izvannaselja) i povr{ina unutar naselja ugostiteljsko-turisti~kenamjene odre|uju se sljede}i uvjeti:– nova gradnja planira se u neizgra|enim dijelovimapostoje}ih gra|evinskih podru~ja samo kao kvalitativna ikvantitativna dopuna postoje}e turisti~ke ponude svi{om kategorijom smje{tajnih gra|evina i prate}ihsadr‘aja ({portsko-rekreacijski, ugostiteljski, uslu‘ni,zabavni i sli~ni) uz osobito izra‘ene planske mjerepobolj{anja infrastrukture i za{tite okoli{a,– nove smje{tajne gra|evine planiraju se na predjelimamanje prirodne i krajobrazne vrijednosti,– smje{tajne gra|evine te gra|evine prate}ih sadr‘aja,potrebno je smje{tajem i veli~inom, a osobito visinom uk-lopiti u mjerilo prirodnog okoli{a,– nove smje{tajne gra|evine, organizirane kao turisti~konaselje, planiraju se na na~elu sukladnosti arhitekton-skog izraza s elementima autohtonog urbaniteta itradicijske arhitekture,

– smje{tajna gra|evina s pripadaju}im zemlji{tem ugra|evinskom podru~ju naselja unutar povr{ineodre|ene za ugostiteljsko-turisti~ku namjenu planira seizvan postoje}ih javnih povr{ina uz obalu,– smje{tajna gra|evina u izdvojenom gra|evinskom po-dru~ju ugostiteljsko-turisti~ke namjene (izvan naselja)planira se izvan pojasa najmanje 100 m od obalne crte,– vrsta i kapacitet prate}ih sadr‘aja i javnih povr{inaodre|uje se proporcionalno u odnosu na svaku fazuizgradnje smje{tajnih gra|evina,– ukupna povr{ina podru~ja odre|ena za ugostiteljsko-turisti~ke namjene unutar naselja mo‘e biti do 20%gra|evinskog podru~ja tog naselja,– jedna prostorna cjelina unutar izdvojenog gra|evin-skog podru~ja (izvan naselja) ugostiteljsko turisti~kenamjene ne mo‘e biti ve}a od 15 ha, a prostornimplanom ‘upanije mo‘e se planirati i ve}e podru~je s vi{epojedina~nih cjelina ugostiteljsko-turisti~ke namjene jedinstvenog urbanisti~kog koncepta,– prostorna cjelina ugostiteljsko-turisti~ke namjene {irine ve}e od 500 m uz obalu, mora imati najmanjejedan javni cestovno-pje{a~ki pristup do obale,– gusto}a kori{tenja za nova ugostiteljsko-turisti~ka podru~ja mo‘e biti od 50–120 kreveta/ha,– izgra|enost gra|evne ~estice ne mo‘e biti ve}a od30%,– koeficijent iskoristivosti gra|evne ~estice ne mo‘e bitive}i od 0,8,– najmanje 40% povr{ine svake gra|evne ~estice ugos-titeljsko-turisti~ke namjene mora se urediti kao parkovninasadi i prirodno zelenilo,– prostorna cjelina ugostiteljsko-turisti~ke namjenemora imati odgovaraju}i pristup na javno-prometnupovr{inu i unutar nje smje{ten pripadaju}i broj parki-rali{nih mjesta,– broj vezova jednog ili vi{e priveza u prostornoj cjeliniugostiteljsko-turisti~ke namjene mo‘e biti najvi{e 20%ukupnog smje{tajnog kapaciteta te cjeline, ali ne vi{e od400 vezova,– odvodnja otpadnih voda mora se rije{iti zatvorenimkanalizacijskim sustavom s pro~i{}avanjem.

U gra|evinskom podru~ju naselja unutar povr{ine odre-|ene za mje{ovitu namjenu mo‘e se planirati pojedi-na~na gra|evina za smje{taj (hotel, pansion, preno}i{te isl.) kapaciteta do 80 kreveta.

U smislu ove Uredbe za odre|ene skupine ugostiteljskihsmje{tajnih jedinica (SJ) prora~unski broj kreveta je: zahotele i dr. pojedina~ne smje{tajne gra|evine (2kreveta/1SJ), turisti~ko naselje (3 kreveta/1SJ), kamp (3kreveta/1SJ).

U smislu ove Uredbe vezom se, u luci nauti~kog turizma,smatra vez za plovilo standardne duljine 12 m, a ploviloje ekvivalent jedne smje{tajne jedinice od 3 kreveta.

176


PREG

LED

NO

VIH

PRO

PIS

A

^lanak 13.

Broj vezova postoje}e luke nauti~kog turizma ne mo‘ese pove}ati ako to nije predvi|eno u prostornom planu‘upanije.

Luka nauti~kog turizma planira se u naseljima i izdvo-jenim gra|evinskim podru~jima ugostiteljsko-turisti~kenamjene s najvi{e 400 vezova.

U luci nauti~kog turizma mogu se planirati sadr‘aji ugos-titeljske, trgova~ke, uslu‘ne i {portsko-rekreacijskenamjene.

^lanak 14.

U ZOP-u se povr{ina za pla‘e odre|uje kao ure|ena i pri-rodna morska pla‘a.Ure|ena morska pla‘a unutar ili iz-van naselja je nadzirana i pristupa~na svima pod jed-nakim uvjetima s kopnene i morske strane uklju~ivo iosobama s pote{ko}ama u kretanju, ve}im dijelomure|enog i izmijenjenog prirodnog obilje‘ja, te infras-trukturno i sadr‘ajno (tu{evi, kabine i sanitarni ure|aji)ure|en kopneni prostor neposredno povezan s morem,ozna~en i za{ti}en s morske strane.

Prirodna morska pla‘a unutar ili izvan naselja je nadzi-rana i pristupa~na s kopnene i/ili morske strane infra-strukturno neopremljena, potpuno o~uvanog zate~enogprirodnog obilje‘ja.

^lanak 15.

Kamp (auto-kamp) planira se u izdvojenom gra|evin-skom podru~ju (izvan naselja) i u gra|evinskom podru~junaselja unutar povr{ine ugostiteljsko-turisti~ke namjeneveli~ine do 15 ha uz po{tivanje zate~ene prirodne vege-tacije, prirodnih dijelova obale i drugih vrijednosti pros-tora.

U kampovima (auto-kampovima) smje{tene jedinice nemogu se planirati u pojasu najmanje 25 m od obalnecrte.

Smje{tajne jedinice ne mogu se povezivati s tlom, na~vrsti na~in, a prate}i sanitarni i drugi sadr‘aji morajubiti izgra|eni najmanje 70 m od obalne crte.

III. Prijelazne i zavr{ne odredbe

^lanak 16.

Obvezuje se Dr‘avna geodetska uprava da u roku 30dana od dana stupanja na snagu ove Uredbe ucrta gra-nicu ZOP-a na Hrvatsku osnovnu kartu (zemljovid)dopunjenu ortofoto (aerofoto) prikazom.

Do zavr{etka radova iz stavka 1. ovog ~lanka, u izradi iprovedbi prostornih planova granice ZOP-a ucrtavaju seu odgovaraju}em grafi~kom prikazu prostornog plana.

^lanak 17.

Obvezuju se ‘upanije u roku od 30 dana od dana stupa-nja na snagu ove Uredbe u prostornom planu ‘upanijeodrediti polo‘aj, veli~inu, te vrstu i kapacitet ugostitelj-sko-turisti~ke namjene u skladu s ~lankom 11. oveUredbe.

U izradi i dono{enju izmjena i dopuna prostornog plana,donesenog do dana stupanja na snagu ove Uredbe, usvrhu njegova uskla|enja s ovom Uredbom, a radi dobi-vanja suglasnosti Ministarstva za{tite okoli{a, prostor-nog ure|enja i graditeljstva ne provodi se javnarasprava, osim u slu~aju ako se takvim izmjenama idopunama mijenja granica gra|evinskog podru~ja.

^lanak 18.

Ako se u ZOP-u jedna ili vi{e gra|evina druge namjeneizgra|ene bez gra|evinske dozvole nalaze unutar pros-tornim planom ‘upanije planiranog izdvojenog gra|evin-skog podru~ja (izvan naselja) odnosno na povr{ini ugos-titeljsko-turisti~ke namjene u naselju, namjena tihpodru~ja, odnosno povr{ina ne mo‘e se mijenjati.

U ZOP-u se ne mo‘e planirati novo ili pro{irivati pos-toje}e gra|evinsko podru~je za gra|evine izgra|ene bezgra|evinske dozvole na podru~jima koja prostornimplanom ‘upanije nisu predvi|ena za gradnju, a za koje jenadle‘no tijelo dr‘avne vlasti izdalo rje{enje ozadr‘avanju u prostoru na temelju Zakona o postupanjus objektima gra|enim protivno prostornim planovima ibez odobrenja za gra|enje (»Narodne novine«, broj33/92) i koje je postalo pravomo}no.

^lanak 19.

Ova se Uredba ne primjenjuje u provedbi zahvata u pros-toru na gra|evnoj ~estici s vi{e od jedne polovinepovr{ine izvan ZOP-a.

Ova se Uredba ne primjenjuje na postupke po ‘albi idruge postupke koji se vode povodom lokacijskih igra|evinskih dozvola izdanih do dana stupanja na snaguove Uredbe.

^lanak 20.

Ova Uredba stupa na snagu danom objave u »Narodnimnovinama«.

Klasa: 342–01/04–01/04Urbroj: 5030115–04–2Zagreb, 9. rujna 2004.

Predsjednikdr. sc. Ivo Sanader, v. r.

177


PREG

LED

NO

VIH

PRO

PIS

A

178


glasilo hrvatske komore arhitekata i in‘enjera u graditeljstvu...tehni~ki propisi za betonske...

Documents