glasilo za zaŠtitu od poŽara i vatrogastvo...

Vatrogasni vjesnik GLASILO ZA ZAŠTITU OD POŽARA I VATROGASTVO UTEMELJENO 1896.

TEMA BROJAKako zadržati mlade članove u vatrogastvu

AKTUALNOSTISvečana sjednica Skupštine Hrvatske vatrogasne zajednice

Zagreb, 4. svibnja 2017. 4/ 2017.

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

sadržaj TRAVANJ, 2017. Vatrogasni vjesnik

23

48

3 Svečana sjednica Skupštine Hrvatske vatrogasne zajednice

15 Stručni skup vatrogasaca u Opatiji

aktualnosti

23 Eksplozija silosa za žitarice u Vranjicu

požari i intervencije

psihologija 62 Psihologija ponašanja - osobnim primjerom odgajamo vatrogasnu mladež

34 Seminar “Sigurnost u unutarnjoj navali”

struka i praksa

50 Kako zadržati mlade članove u vatrogastvu

tema broja

reportaža 48 Svečano otvoren novoizgrađeni vatrogasni dom

iz svijeta vatrogastva

65 Milijun funti za najsuvremeniji obučni centar vatrogasaca

8

52

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

Nina Francetić,,glavna urednica

Poštovani čitatelji,

rad s mladima je svakako jedan od najznačajnijih segmenata kojima se bave dobrovoljna vatrogasna društva i vatrogasne zajednice. Primanjem djece u vatrogastvo uči ih se humanim vrijednostima koje naša organizacija potiče te ih se priprema za nastavljanje rada kao operativnih članova društava. Međutim, samo manji broj mladih članova ostaje u vatrogastvu nakon što prestanu sudjelovati u radu vatrogasne mladeži. Zato u novoj temi broja kroz razgovor sa zapovjednicima i voditeljima mladeži koji imaju značajne rezultate u radu sa mladim vatrogascima, pokušavamo odgovoriti na pitanje koji su najbolji načini za zadržavanje mladeži u vatrogastvu. O radu s vatrogasnom mladeži govori i naša redovita rubrika iz psihologije.

Travanj se tradicionalno obilježava kao mjesec zaštite od mina u Republici Hrvatskoj. Kako je dio površine RH još uvijek minski sumnjiv, o ovom problemu je potrebno stalno govoriti i provoditi edukaciju o postupanju pri pronalasku minsko-eksplozivnih sredstava, osobito za vatrogasce koji gase požare i na minski sumnjivim terenima.

U stručnom dijelu časopisa pročitajte članke o Tohatsu prijenosnim motornim pumpama, novitetima u području normativnih zahtjeva vatrogasnih hidrauličnih alata te o niskotlačnim stabilnim sustavima za gašenje s vodenom maglom. Donosimo i prikaz stručnog seminara „Sigurnost u unutarnjoj navali“ održanog u Vatrogasnoj postaji Centar Javne vatrogasne postrojbe Grada Zagreba.

U povodu obilježavanja Mjeseca zaštite od požara i proslave Dana vatrogastva, u Zadru je 3. svibnja održana svečana sjednica Skupštine Hrvatske vatrogasne zajednice. Bila je ovo prilika za podjelu nagrada u kategoriji Najpothvat u vatrogastvu u 2016. godini, najviših vatrogasnih odlikovanja, ali i za nagrađivanje pobjednika u kategoriji najboljih likovnih, literarnih i foto radova za djecu i mladež.

Pročitajte informacije sa sjednice Predsjedništva Hrvatske vatrogasne zajednice, 13. stručnog skupa vatrogasaca održanog u Opatiji, seminara voditelja vatrogasne mladeži i sjednica Savjeta vatrogasne mladeži održanih u Fažani te sa sjednice Odbora za dobrovoljno vatrogastvo CTIF-a.

Glasilo za zaštitu od požara i vatrogastvo

Selska 90 a, 10000 Zagreb tel: +385(1)3689-160 fax: +385(1)3025-026Internetska adresa: www.hvz.hre-mail: [email protected]

Nakladnik: Hrvatska vatrogasna zajednicaZA NAKLADNIKA Željko Popović, načelnik HVZ-aNAKLADNIČKI SAVJET Ante Sanader, predsjednik SavjetaŽeljko Popović, zamjenik predsjednika SavjetaČlanovi Predsjedništva HVZ-a članovi su Nakladničkog savjeta Vatrogasnog vjesnika

GLAVNA I GRAFIČKA UREDNICANina Francetić, prof.

UREDNIŠTVO Berislav Hengl (predsjednik Odbora za informativno - promidžbenu i nakladničku aktivnost)Siniša Jembrih (intervencije, struka i praksa)Željko Popović (vatrogasna operativa, osposobljavanje, struka i praksa)Vedran Runjić (vatrogasna povijest u Hrvatskoj i svijetu)Mario Starčević (vatrogastvo u svijetu, struka i praksa)Neven Szabo (osposobljavanje, struka i praksa)Igor Župančić (struka i praksa)Nina Francetić, glavna urednica

LEKTURA I REDAKTURANina Francetić, prof.GRAFIČKI DIZAJN I PRIJELOM Nina Francetić, prof. i Anita Čolak, dipl. ing.

ŽUPANIJSKI DOPISNICI-KOORDINATORIBoris Rogić (Bjelovarsko-bilogorska) Milan Šulter (Brodsko-posavska)Nikša Ivančević (Dubrovačko-neretvanska)Denis Ružić (Grad Zagreb) Asim Čabaravdić (Istarska) Ksenija Begović (Karlovačka)Damir Sikinger (Koprivničko-križevačka) Davor Matasić (Ličko-senjska)Mladen Grubić (Međimurska)Berislav Hengl (Osječko-baranjska ) Marko Ašenbrener (Požeško-slavonska)Vanda Radetić-Tomić (Primorsko-goranska)Đuro Gajdek (Sisačko-moslavačka) Darko Dukić (Šibensko-kninska)Franjo Talan (Varaždinska) Krešimir Jelić (Vukovarsko-srijemska)Mateja Fras (Virovitičko-podravska)Damir Marenić (Zagrebačka)

Naslovna stranicaIntervencija u Zagrebu(Željko Lukinić - PIXSELL)

Zadnja stranaGašenje požara na otvorenom prostoru (Vedran Božičević)

Naklada: 4000 primjerakaTisak: Radin print d.o.o.

ISSN 1331 - 7652

Uredništvo nije odgovorno za iznesene informacije autora

uvodnikVl

asni

štvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

vatrogasno povećalo VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2017.

2

Tema ovog broja (vatroga-sna mladež) me prisjetila na nekoliko rasprava sa

sjednica raznih tijela Hrvatske va-trogasne zajednice o problematici novačenja mladih u dobrovoljna vatrogasna društva.

Općeprihvaćena činjenica je da novačenje novih članova u dobro-voljna vatrogasna društva treba biti u najranijoj dobi. Zbog toga treba, uz već uobičajene aktivnosti u radu s vatrogasnom mladeži kao što su vatrogasna natjecanja, Kamp, u ne-kim sredinama puhački orkestri, osmišljavati i druge aktivnosti kao što su informa-tičke radionice, kvizovi, male vatrogasne olimpijade u osnovnim školama i vrtićima, koje u novije vri-jeme organizira sve veći broj dobrovoljnih vatroga-snih društava.

Idemo redom. Vatrogasna natjecanja su zasigur-no najvažniji segment rada s vatrogasnom mladeži. Prevladani su problemi od prije dvadesetak godina u svezi s nabavom natjecateljske opreme, a činjeni-ca da je natjecateljski ciklus organiziran od lokalne do međunarodne razine daje toj aktivnosti veliku atraktivnost.

Kamp vatrogasne mladeži je u svakom pogledu opravdao postojanje. Godišnje u Kampu boravi iz-među 1.200 i 1.500 mladih vatrogasaca. U pravilu boravak u Kampu vatrogasne zajednice uvjetuju nekim uspjehom. Najčešći su slučajevi da sudionici Kampa budu prvoplasirane natjecateljske desetine ili da su stekle pravo boravka temeljem neke druge aktivnosti.

U državama koje nam često služe za primjer ustroja, ne samo vatrogasne, nego i drugih djelat-nosti, puhački orkestri su vrlo česta sastavnica do-brovoljnih vatrogasnih društava. Primjerice samo u Baden-Würtembergu (jedna od saveznih država Njemačke) u okviru vatrogasne zajednice djeluje 150 vatrogasnih puhačkih orkestara. Oni su prepo-znali važnost takve djelatnosti iz dva razloga. Putem puhačkih orkestara novače mlade u dobrovoljna va-trogasna društva, a ti isti puhački orkestri su vrlo važan segment, kako vatrogasne organizacije tako i lokalne društvene zajednice.

Ostale pobrojane aktivnosti (informatičke radio-nice, kvizovi, male vatrogasne olimpijade u osnov-nim školama i vrtićima) isto tako su vrlo značajne aktivnosti. Većina njih ne iziskuje značajna finan-cijska sredstva, a putem tih aktivnosti se može obu-hvatiti veliki broj mladih bilo da su aktivni sudioni-ci ili promatrači.

No, za uspjeh u radu s vatroga-snom mladeži važne su, a vjerojatno i ključne, tri stvari: dobro organizi-rano dobrovoljno vatrogasno druš-tvo, voditelji vatrogasne mladeži i roditelji. Dobrovoljno vatrogasno društvo treba prepoznati važnost rada s vatrogasnom mladeži i dati organizacijsku i financijsku pot-poru. Voditelji vatrogasne mladeži moraju biti stručni te htjeti i moći provoditi aktivnosti u radu s vatro-gasnom mladeži, a roditelji moraju prepoznati zdravu sredinu u do-brovoljnom vatrogasnom društvu i

poticati svoje dijete da se bavi nekom od navedenih aktivnosti koju provodi njihovo dobrovoljno vatro-gasno društvo.

Smatram i siguran sam da ne stoje stajališta onih koji tvrde da mladi ne žele u dobrovoljna vatroga-sna društva jer imaju bezbroj drugih mogućnosti. Neki čak spominju apokaliptičnu budućnost do-brovoljnog vatrogastva, što po meni nema uporišta. Tvrdim da ako mladima pružimo kvalitetan rad u okviru navedenih aktivnosti sigurno će pristupati u članstvo dobrovoljnih vatrogasnih društava.

Cilj rada s vatrogasnom mladeži trebao bi biti da određeni postotak mladih ostane u vatrogasnoj or-ganizaciji i da „sutra“ oni budu operativni vatrogas-ci, upravljaju dobrovoljnim vatrogasnim društvom ili na bilo koji drugi način pridonose napretku i bo-ljitku vatrogasne organizacije.

Hrvatska vatrogasna zajednica, uz već spomenu-te aktivnosti, nastoji poboljšati rad s vatrogasnom mladeži. Prije nekoliko godina osmišljen je i uve-den Program za osposobljavanje voditelja vatroga-sne mladeži. Prema izviješćima Savjeta za vatroga-snu mladež ta novina daje prve pozitivne rezultate. Smatram da bi također trebalo izmijeniti Program za osposobljavanje vatrogasne mladeži jer sadržaj-no nije u dovoljnoj mjeri primjeren uzrastu za koji je namijenjen. Isto tako bi trebalo razmotriti mo-gućnost da pripadnici vatrogasne mladeži, u dobi od šesnaest i više godina, mogu pohađati osposo-bljavanje za zvanje vatrogasca, čime bi mladima pružili mogućnost bavljenja važnom aktivnošću i dali im određeni značaj.

Mladi su budućnost svake organizacije pa tako i vatrogasne. Zbog toga su vrijedni i nužni svi napori, organizacijski, financijski i ini kako bi kontinuirano novačili mlade u vatrogasnu organizaciju i time do-prinijeli napretku vatrogastva, a samim time i uku-pnoj sigurnosti Republike Hrvatske.

Vatrogasna mladež

Piše: Željko Popović, dipl. ing.

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

3

VATROGASNI VJESNIK travanj 2017. aktualnostiSvečana Skupština HrvatSke vatrogaSne zajednice

U sklopu obilježavanja Dana vatrogastva i proslave sv. Florijana, zaštitnika vatrogasaca, u srijedu 3. svibnja

2017. u Kazalištu lutaka Zadar u Zadru održana je svečana sjednica Skupštine Hrvatske vatrogasne zajednice.Uz članove Skupštine te dobitnike nagrada i priznanja, svečanoj Skupštini su nazočili izaslanik Vlade Republike Hrvatske i gradonačelnik Grada Zadra Božidar Kalmeta, počasni predsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice Teo-dor Fricki, počasni načelnik Hrvatske vatrogasne zajednice Vinko Pošta, zamjenik župana Zadarske županije Božidar Longin, predstavnik Državne uprave za zaštitu i spašavanje i glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković, pred-stavnik Ministarstva obrane Republike Hrvatske pukovnik Davor Turković, načelnica Učilišta vatrogastva, zaštite i spašavanja Ljerka Kopričanec - Matijevac te predsjednik Hrvatskog Crvenog križa Josip Jelić.Prisutnima su se obratili načelnik Hrvatske vatrogasne za-jednice Željko Popović uz pregled aktivnosti Hrvatske va-trogasne zajednice, zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe grada Zadra Željko Šoša, predsjednik VZŽ Zadarske Kažo Kolanović, zamjenik župana Božidar Longin, glavni vatro-gasni zapovjednik Slavko Tucaković, predstavnik MORH-a pukovnik Davor Turković i gradonačelnik Božidar Kalme-ta. Nazočne članove Skupštine i visoke goste pozdravio je i predsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice Ante Sanader.

Božidar Longin je istaknuo da je vatrogastvo vrlo odgo-voran posao te da ga ne bi nazvao poslom već pozivom. Božidar Kalmeta navodeći da je politička stabilnost i sig-urnost temelj rasta, istaknuo je također važnost vatrogastva ne samo u gašenju požara već i u pomoći koju vatrogasci pružaju građanima u raznim nedaćama s kojima se građani suoče.

PROSLAVA DANA VATROGASTVA

Željko Šoša

Božidar Kalmeta

Slavko Tucaković

Davor Turković

Kažo Kolanović

Božidar Longin

Ante Sanader

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

aktualnosti VATROGASNI VJESNIK travanj 2017.

4

NAJVIŠA VATROGASNA ODLIKOVANJANakon završetka prigodnih govora visokih uz-vanika, uslijedila je podjela nagrada i priznanja zaslužnim vatrogascima.Povelju i plaketu s likom Gjure Stjepana Deželića dobili su Mijo Močilac (VZŽ Karlovačke),Dragutin Trupković (VZŽ Međimurske), Željko Čoga (VZŽ Šibensko-kninske), Željko Palković (VZŽ Virovitičko-podravske), Felicijo Parčina, (VZŽ Splitsko-dalmatinske) i Josip Nemet (VZŽ Zadar-ske). Povelje i plakete s likom Mirka Kolarića dobili su Antun Jošić (VZŽ Brodsko-posavske), Ivan Miklenić (VZŽ Sisačko-moslavačke), Ivan Smojver, (VZŽ Požeško-slavonske) i Danijel Zorko (VZŽ Zagrebačke).U ime nagrađenih za životno djelo zahvalio se Dani-jel Zorko uz pozdrav Vatru gasi, brata spasi!

NAGRADE NAJMLAĐIMADodijeljene su nagrade Hrvatske vatrogasne zajed-nica za likovni, literarni i foto natječaj koji se pro-vodi pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti i obrazovanja, a sa svrhom popularizacije vatrogast-va među mladima te podizanja svijesti u zaštiti od požara.

Pobjednici likovnog natječaj za predškolski uzrast su Mia Vojnović (Varaždin), Hana Žiger, (Varaždin) i Marija Šumić, (Hrvatski Leskovac).

Kao najbolji likovni rad u kategoriji učenika od I. do IV. razreda osnovnih škola proglašen je skupni rad Lucije Lovković, Ivane Bosman i Jana Ciganeka (Gotalovo). Na 2. mjestu je Karmela Lukas Rušnov

(Kaštel Novi), a na 3. Sara Cvitan (Šibenik).

Pobjednici literarnog natječaja učenika od V. do VIII. razreda osnovnih škola su Luna Antić (Rijeka), Tara Laktaš (Bjelovar) i Tea Vručina (Martijanec).

Pobjednici foto natječaja učenika srednjih škola su Lucija Obadić (Čakovec), Laura Balog, (Čakovec) i Mateja Križić, Varaždin.

Dobitnici Povelje i plakete s likom Gjure Stjepana Deželića i Mirka Kolarića

Načelnik Ž. Popović pozdravio je nazočne goste svečane Skupštine Hrvatske vatrogasne za-jednice u Zadru te čestitao Dan vatrogastva. U krat-kom obraćanju napravio je pregled aktivnosti rada Hrvatske vatrogasne za-jednice posebno istaknuvši osposobljavanje kroz os-novanu Vatrogasnu školu

HVZ-a u Rijeci i Splitu te kroz Kamp vatrogasne mladeži u Fažani. Podsjetio je da je Kamp vatro-gasne mladeži temeljem Ugovora s Vladom RH predan na korištenje HVZ-a na 50 godina. Spomenuo je i mnogobrojne promidžbene ak-tivnosti HVZ-a, a posebno izložbu Crna šuma fo-tografa Damira Hoyke, kampanju s jumbo plaka-tima na priobalju, mnogobrojnu posjećenost Muzeju hrvatskog vatrogastva te već tradicion-alni likovni, literarni i foto natječaj sa svrhom popularizacije vatrogastva među mladima.

Željko Popović

Pregled aktivnosti HVZ-a

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

5

VATROGASNI VJESNIK travanj 2017. aktualnosti

DOBITNICI BRONČANE POVELJE I PLAKETE ZA NAJPOTHVAT U VATROGASTVUPripadnici prve smjene Javne vatro-gasne postrojbe Grada Zagreba dobili su priznanje za spašavanje 21 čovjeka i dva psa iz požara u Ulici Ante Topića Mimare u Malešnici početkom prosinca prošle go-dine. Kada je tog zimskog jutra zbog prevr-nute svijeće planulo spremište u podrumu peterokatnice i požar se proširio po cijeloj zgradi, na teren je izišlo 19 vatrogasaca iz postaja Jankomir i Centar. Izvlačili su stanare stubištem ili preko balkona au-toljestvama. Na uigranu ekipu ponosan je i njihov šef, zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe grada Zagreba Siniša Jembrih. - Bez lažne skromnosti, ali mi zaista samo radimo svoj posao. Ne osjećamo se bolje ili hrabrije od drugih ljudi. Mislim da su u ovoj državi pravi heroji oni mali ljudi i poduzetnici koji rade i plaćaju porez da bismo mi, korisnici proračuna, mogli ra-diti svoj posao - kazao je zapovjednik.

Najpothvat u vatrogastvu 2016.

DOBITNICI ZLATNE POVELJE I PLAKETE ZA NAJPOTHVAT U VATROGASTVUIvan Cvitan i Slaven Kumer, profesionalni va-trogasci iz Javne vatrogasne postrojbe Grada Šibenika, u 12. mjesecu iz kuće u plamenu spasili su trudnicu i psa, i za taj čin dobili su zlatnu povelju i plaketu za Najpothvat u vatrogastvu 2016. godine,– Plamen je zahvatio armirano vanjsko stubište. Nas dvojica smo ušli u kuću i unutra našli trud-nicu. Kolegu Slavena sam poslao po masku za dis-anje i zajedno smo izvukli trudnicu vani. Kasnije smo spasili i psa s drugog kata kuće, prisjetio se 30-godišnji vatrogasac Cvitan te je dodao da je ova nagrada vrsta dodatne motivacije i znak da ljudi ci-jene vatrogasni posao, koji bez obzira na nagrade obavljaju jednaki žarom.

DOBITNIK SREBRNE POVELJE I PLAKETE ZA NAJPOTHVAT U VATROGASTVUSrebrnu povelju i plaketu dobio je Dino Škamo, voditelj smjene iz JVP grada Ri-jeke za interven-ciju spašavanja

ugroženih osoba nakon pada motornog zmaja na jezeru Dubina na području općine Jelenje, 27. stu-denog 2016. - Kad smo stigli, već se okupilo nekoliko šetača, a pristigli su i članovi DVD-a Jelenje. No, baš kad smo izašli iz vozila ugledao sam jednog čovjeka da je skinuo odjeću i ušao u hladnu vodu. Svašta mi je prošlo kroz glavu, ovaj čovjek što se bori za život sig-urno je u vodi oko pola sata, taj čovjek ga je također krenuo spašavati pa u strahu da se i njemu nešto ne dogodi nisam dvojio, skinuo sam sa sebe odjeću i zaplivao, jer to mi je posao, spašavati ljudski život.- rekao je o intervenciji Dino Škamo.– Krenuo sam plivati, sustigao čovjeka koji je također ušao u vodu i zajedno smo došli do unesrećenog ko-jeg smo mladić i ja zajedno izvukli na obalu. Prije nego li sam zaplivao, rekao sam dečkima da spuste konope i nosila, pa smo čovjeka odmah izvukli. Ekipa Hitne medicinske pomoći već je čekala jer su u međuvremenu i oni obaviješteni o nesreći. Tražio sam od kolega da mi donesu ronilačko odijelo pa sam još jednom otišao do unesrećene žene i nju iz-vukao na kopno. Žao mi je što za ženu nismo mogli ništa učiniti, no dok smo došli do nje, ona više nije davala znakove života- prisjetio se vatrogasac neu-godnih trenutaka, ali i kaže da bi to opet napravio.

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice


6

Pobjednici likovnog, literarnog i foto natječaja

1. Mia Vojnović, Dječji vrtić „Dječji svijet Varaždin“, Varaždin

2. Hana Žiger, Dječji vrtić Bajka, Varaždin

3. Marija Šumić, Dječji vrtić „Hr-vatski Leskovac“, H. Leskovac

1. Lucija Lovković, 3. r. Ivana Bosman 4. r. i Jan Ciganek, 4. r. učenici kombiniranog razred-nog OŠ Gola, Pš Gotalovo

3. Sara Cvitan, 1. razred Osnovne škole Jurja Šižgorića, Šibenik

2. Karmela Lukas Rušnov, 2. raz-red Osnovne škole Bijaći, Kaštel Novi

1. Luna Antić, Osnovna škola Kantrida, Rijeka

3. Tea Vručina, Osnovna škola Martijanec, Martijanec

1. Lucija Obadić, Graditeljska škola Čakovec

2. Laura Balog, Graditeljska škola Čakovec

3.Mateja Križić, Elektrostrojar-ska škola Varaždin

2. Tara Laktaš, Osnovna škola Bjelovar, BjelovarVlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

7


Šesnaestu po redu sjednicu Predsjedništva Hrvatske va-

trogasne zajednice u Zaprešiću u četvrtak 6. travnja 2017. godine otvorio je i njenim radom rukovo-dio zamjenik predsjednika Hrvat-ske vatrogasne zajednice Stjepan Ptiček.

Na sjednici je usvojen Plan na-bave za 2017. godinu, i Pravilnik o sedmim izmjenama Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu i sistemati-zaciji poslova u Stručnoj službi Hr-vatske vatrogasne zajednice.

Raspravljalo se i o prijedlogu Izvješća o radu za 2016. godinu Hr-

vatske vatrogasne zajednice kao i o prijedlogu Izvješća o financijskom poslovanju odnosno završnom računu te se ista predlažu Skupštini Hrvatske vatrogasne zajednice na usvajanje. Članovi Predsjedništva razmatrali su i usvojili Program obilježavanja „Mjeseca zaštite od požara“.

Kako je 2017. izborna vatro-gasna godina, donesene su odluke vezane za održavanju svečane i izborne Skupštine Hrvatske va-trogasne zajednice, utvrđivanju broja članova Skupštine, postup-ku kandidiranja za predsjednika

i načelnika Hrvatske vatrogasne zajednice kao i Poslovnik o radu Skupštine. Usvojene su i odluke o dodijeli plaketa s likom Gjure Stjepana Deželića i Mirka Kolarića te o dodijeli zlatnih plamenica i medalja. Donesene su i odluke za priznavanju godina osnutka DVD-ova Leštakovec (1937.), Plaški (1895.), Radatovići (1931.) te To-varnik (1877.). Na kraju sjednice imenovana je i nova službenica za informiranje Hrvatske vatrogasne zajednice Matea Celinšćak.

Pod pokroviteljstvom HVZ-a, VZ PGŽ-a i GVZ-a Mali Lošinj, u subotu 1. travnja 2017. godine

u organizaciji DVD-a Lošinj i suorganizatora JVP-a Mali Lošinj održana je 7. međunarodna utrka va-trogasaca. Iz 31 vatrogasne postrojbe u 5 kategorija natjecalo se 209 trkača iz Italije, Slovenije i Hrvatske, od toga 18 profesionalnih i 13 dobrovoljnih vatrogas-nih društava.

Najbolje vrijeme u ukupnom poretku ostvario je Tomaž Dolar iz GARS Jesenice SLO istrčavši stazu od 8 km u vremenu 28:45, te je ujedno bio i najbrži među profesionalnim vatrogascima, dok je kod žena na-jbolje vrijeme ostvarila Sanja Miočić iz DVD-a Lošinj 35:02. Najuspješnija postrojba je DVD Đakovo,

među vatrogascima, među vatrogasnom mladeži najuspješnija ekipa bila je ekipa DVD-a Mali Mihalje-vec, a kod djece do 12 godina DVD Senj.

Nakon utrke medalje su po kategorijama podijelili obnašateljica dužnosti gradonačelnika grada Maloga Lošinja Ana Kučić, vatrogasni zapovjednik VZ PGŽ-a Mladen Šćulac, predsjednik GVZ Grada Malog Lošinja Ante Nedić, predsjednik DVD-a Lošinj Ive Perković, zapovjednik JVP-a Mali Lošinj Mirko Ka-jkara i u ime organizatora Miroslav Čavlek.

Rezultati utrke dostupni su na stranicama Grabar sporta: http://grabarsport.hr/trcanje/vatrogasna-utrka-2017/

7. MEĐUNARODNA UTRKA VATROGASACA

Vjekoslav Bačić

Miroslav Čavlek

Više od 200 trkača iz triju država nastupilo je na natjecanju

ODRžANA SJEDNICA PREDSJEDNIŠTVA

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice


8

SASTANAK UREDNIŠTVA ČASOPISA „Vatrogastvo i upravljanje požarima“

ŠEST GODINA KONTINUIRANOG IZLAžENJA STRUČNOG ČASOPISA

Sastanak Uredništva časopisa „Vatrogastvo i upravljanje požarima“ održan je 11. travnja

2017. godine u prostorijamaVZŽ Zagrebačke. Na sastanku kojem su prisustvovali glavni urednik Željko Španjol, pomoćnik glavnog urednika Željko Popović, tehnički urednik Roman Rosavec, članovi: Damir Barčić, Tomislav Dubravac, Tomislav Dim-itrov te izvršna tajnica Nina Francetić, zaključeno je kako treba poduzeti radnje kako bi se časopis podignuo na viši nivo. Naime, stručno-znanstveni časopis u nakladi Hrvatske vatrogasne zajednice se u kontinuitetu tiska od 2011. godine, u zimskom i ljetnom broju, no primjetno je kako u njemu sudje-luju uglavnom isti autori. Prosječan broj objavljenih

radova se uglavnom kreće oko bro-jke 5, no posljednji broj je imao tek 4 rada. Analizirajući vrstu članaka, vid-ljivo je da se najviše objavljuju stručni članci, potom izvorni znanstveni te pregledni. Jedan od iznesenih prijed-loga za poboljšanje kvalitete časopisa je i proširenje interdisiplinarnosti područja radova.

Napravit će se i revizija postojećeg Uredništva jer je primjetno da po-jedini članovi aktivno ne sudjeluju u

njegovu radu. Angažirat će se i veći broj vanjskih suradnika kako bi se povećao broj pristiglih rado-va. Jedan od zaključaka je i da se od sljedeće go-dine planira u financijskom planu stavka u svrhu promidžbe časopisa na međunarodnim konferenci-jama kako bi bio što dostupniji većem broju čitatelja.

Jedna od prijedloga sastanka je bio i promjena for-mata časopisa sa B5 na A4 kako bi se omogućila veća vidljivost fotografija, tablica i shema, no zbog upravo provedenog natječaja javne nabave, tehnička specifikacija će se moći promijeniti nakon isteka sk-lopljenog ugovora. Nina Francetić

17. SEMINAR VODITELJA VATROGASNE MLADEžI I 8. SJEDNICA SAVJETA VATROGASNE MLADEžI

U subotu 22. travnja započeo je s radom 17. seminar za

voditelje vatrogasne mladeži u Kampu vatrogasne mladeži Hr-vatske vatrogasne zajednice. Cilj seminara je bio stjecanje novih znanja i iskustava za voditelje koji će sudjelovati u radu Kampa. U radu seminara su sudjelovali voditelji i predavači iz cijele Hr-vatske. Odrađena su predavanja na temu boravka i rada u Kampu (Ašenbrener), vatrogasnih igrica (Kozina, Topolovec) te komuni-kacije i motivacije (Matoničkin). U praktičnom dijelu seminara prezentirana je vježba za vatro-gasnu mladež (Dikšić, Odak),

vježba sa motornom pumpom prilagođena za uzrast mladeži (Horvat, Sočev) te su uvježbavane strojeve radnje (Cingesar).Seminar je završio u nedjelju 23. travnja ispunjavanjem izlazne an-kete te podjelom diploma za sud-jelovanje u radu seminara.U nedjelju 23. travnja održana je u Kampu vatrogasne mladeži u Fažani 8. sjednica Savjeta va-trogasne mladeži HVZ-a, na ko-joj su sudjelovali članovi Savjeta, zapovjednici Kampa vatrogasne mladeži i načelnik HVZ-a Željko Popović. Sjednicu je vodio Milivoj Taslak, predsjednik Savjeta za va-trogasnu mladež Hrvatske vatro-

gasne zajednice. Nakon usvajanja zapisnika sa prošle Sjednice savje-ta, održan je kratki radni sastanak sa zapovjednicima Kampa. Potom je analiziran 17. seminar voditelja vatrogasne mladeži, pripreme za 22. Kamp vatrogasne mladeži u Fažani te pripreme za 19. susret va-trogasne mladeži Republike Hrvat-ske i Republike Slovenije. Prezenti-ran je plan priprema odjeljenja mladeži za Vatrogasnu olimpijadu u Villachu te je predsjednik Savjeta podnio izviješće sa sjednice CTIF-ovog Odbora za mladež. Rasprav-ljalo se i o organizaciji osposo-bljavanja predavača za seminare voditelja vatrogasne mladeži.

PRIPREME ZA RAD KAMPA VATROGASNE MLADEžI

Vedran Runjić

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

9


Na Zagrebačkom Velesajmu od 4. do 7. travn-ja održan je Interprotex - 12. međunarodni

sajam zaštite osoba i imovine. Svečanom ot-varanju su nazočili ministar graditeljstva i pros-tornog uređenja Lovro Kuščević, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić te predstavnici part-nera sajma i izlagača.

U sklopu otvaranja sajma održane su vatrogasne vježbe. Vatrogasci Javne vatrogasne postrojbe Gra-da Zagreba zainteresiranim su posjetiteljima pri-kazali način interveniranja kod nesreće s opasnim tvarima koji uključuje osiguranje mjesta nesreće, prepumpavanje opasnog sadržaja iz spremnika te dekontaminaciju vatrogasnog tima.

Rad tima s vatrogasnim potražnim psom, preba-civanje tima preko prepreke uz pomoć zglobne platforme te spašavanje unesrećenog iz ruševina, prikazali su vatrogasci Javne vatrogasne postrojbe Opatija. Predstavljeni su timovi s potražnim psima iz JVP Čakovec, DVD Kras Šapjane i Lipovljani. Vatrogasnim vježbama je nazočio glavni vatro-gasni zapovjednik Slavko Tucaković, vatrogasci iz VZG Zagreba, VZŽ Vukovarsko-srijemske, Međimurske i Varaždinske te brojni posjetitelji.

Tijekom dva dana održavane su informatičke ra-dionice, a zainteresirani su osim predavanja, imali prilike i sami vidjeti kako aplikacije funkcioniraju i pomažu vatrogascima. Naime, u zadnjih desetak godina Hrvatska vatrogasna zajednica je izradila više informatičkih aplikacija za potrebe vatrogasne organizacije, a ovom je prilikom predstavljeno Praćenje vatrogasnih vozila i GIS, Upravljanje va-trogasnim intervencijama te Vatronet.

Dječja radionicaPosljednji je dan sajma bio posvećen najmlađima.

Vatrogasci puno pozornosti u provođenju preven-tivnih aktivnosti usmjeravaju upravo prema mladi-ma jer je i budućnost organizacije ovisna o mla-dim generacijama. Tako je ovom prilikom Marko Adamčič iz JVP Grada Zagreba održao kratko predavanje o tome kako izgleda posao vatrogasca nakon čega ih je upoznao s vatrogasnim vozilom i opremom. Vezivanje čvorova, korištenje vatro-gasne brentače te fotografiranje ispred opreme za poplave karlovačkih vatrogasaca bio je završetak programa u sklopu sajma.

Uz ove aktivnosti, posjetitelji su svakog dana na štandu Hrvatske vatrogasne zajednice mogli po-gledati edukativne filmove i tv spotove te preuzeti promotivne materijale. Izložena je povijesna i moderna vatrogasna oprema, a pažnju posjetitelja svakako je plijenilo i vatrogasno vozilo za šumske požare DVD-a Hrašće izloženo uz izložbeni prostor HVZ-a te oprema za poplave i spašavanje na vodi VZŽ Karlovačke.

INTERPROTEX - Međunarodni sajam zaštite osoba i imovine

BROJNE VATROGASNE AKTIVNOSTI OBILJEžILE SAJAM

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice


10

Odbor za dobrovoljno vatrogastvo CTIF-a

Terorizam - izazov za vatrogasne intervencije

U organizaciji Vatrogasne zajednice Njemačke i

Međunarodne zajednice vatro-gasnih i spasilačkih službi (CTIF) održana je 3. travnja 2017. godine u Berlinu (Njemačka) sjednica Odbora za dobrovoljno vatro-gastvo CTIF-a.Na sjednici Odbora sudjelovali su predstavnici iz 10 europskih zem-alja (Austrija, Finska, Francuska, Litva, Luksemburg, Mađarska, Njemačka, Slovenija, Švicarska i Hrvatska). Hrvatsku vatrogasnu zajednicu predstavljali su Željko Popović, načelnik HVZ, i Mario Starčević, tajnik Operativno-tehničkog stožera HVZ.

Mjesto održavanja sjednice Odb-ora za dobrovoljno vatrogastvo CTIF-a bio je Mercedes Benz Centar u Berlinu.

Predstavljanje inovacija u području vatrogasnih vozila

Prije početka sjednice predstav-ljeno je najnovije vatrogasno voz-ilo tvrtke Rosenbauer za posadu od 8 vatrogasaca i s vatrogasnom pumpom 30/10 (kapacitet 3000 l/minuti kod radnog tlaka od 10 bara). Vozilo je izrađeno s ni-zom inovacija u području kabine, rasvjete, pumpe, spremnika i opreme.Meredes Benz se u svom proiz-vodnom programu specijalnih vozila odlučio za ponudu samo vozila s EURO-6 normom. Radne karakteristike Mercedeso-vih vozila predstavljene su na nizu sajmova i regionalnih prezent-acija. Meredes Benz proglašen je glavnim sponzorom njemačke

vatrogasne reprezentacije u Vil-lachu 2017. godine.

Taktika vatrogasnih organizaci-ja pri terorističkim napadima

Glavna tema savjetovanja bili su uloga i postupanje vatrogasaca pri terorističkim napadima, pri čemu su podnesena nacionalna izvješća:Njemačka: Iskustva iz terorističkih napada (Brisel, Pariz) ukazali su na obrasce djelovanja terorista. Također su se pojavili pojedinačni napadi, koji nisu bili uvezani u neku terorističku mrežu (Muenchen, Hannover, Erfurt). Vatrogasna za-jednica Njemačke opredijelila se, da spasilačke organizacije ne ul-aze u direktno ugrožena područja kod terorističkih napada, te da se eventualno ranjeni dostavljaju vatrogascima od strane policije. Tek kada policija utvrdi područje sigurnim, vatrogasci dobivaju odobrenje ulaska u to područje. Za djelotvornost ustrojena je uska suradnja s policijom, te se surad-nja institucionalizirala od razine policijske i vatrogasne akademije. Intenzivna izmjena iskustava na međunarodnoj razini doprinijet će većoj sigurnosti interventnih postrojbi. Detaljno je opisana intervencija napada od 19. prosinca 2016. go-dine, kada je terorist kamionom pregazio niz civila na Božićnom sajmu u Berlinu. Kod intervencije aktivirani su dodatno Crveni križ i služba pružanja psiho-socijalne pomoći u velikom obimu. Ran-jeni su raspoređeni u 23 bolničke klinike. Ovo je bio najveći

teroristički napad nakon Drugog svjetskog rata u Njemačkoj. Svi sudionici intervencije detaljno su 2 dana nakon intervencije obradi-li tijek intervencije. Za odnose s javnošću usklađeni su stavovi koji su nakon toga predstavljeni medijima. Kao posljedica napada propisane su betonske barijere za sve veće javne manifestacije. Austrija: Opisan je tijek terorističkog napada od 22. svibn-ja 2016. godine u Lenzingu (Aus-trija) na skupu oko 300 bajkera na rock koncertu. U tri ujutro je došla prva dojava o pucnjavi. Specijalna postrojba austrijske policije Cobra odmah je inter-venirala. Terorist je napao šator iz zasjede i nasumice pucao, te je nakon napada izveo samoubo-jstvo. Vatrogasci su bili zaduženi za pružanje rasvjete i ograđivanje područja. Djelovanje vatrogasaca kod ovakvih nesreća treba unap-rijediti u području komunikacije s policijom, prvenstveno u po-gledu dobivanja pouzdanih in-formacija u realnom vremenu.Francuska: U Francuskoj oko 250.000 vatrogasaca intervenira na oko 4,5 milijuna interven-cija, od čega na pružanje hitne pomoći otpada oko 80 % (3.800 doktora i 6.600 bolničara). Od 7. siječnja 2015. nakon napada u uredništvu časopisa Charlie Hebdo u Parizu proglašeno je iz-vanredno stanje. Po regijama su ustrojene spasilačke interventne vatrogasne postrojbe, koje su opremljene specijalnim kacigama i specijalnim prslucima otpornim na metke te se pripremaju i na kemijske napade. Ove postro-

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

11


jbe rade združene vježbe s ostalim spasilačkim or-ganizacijama. Za sve javne manifestacije utvrđeno je niz preventivnih mjera, kojima se između osta-log propisuje i nazočnost vatrogasnog dežurstva. Stanovništvo 120000 je na 8000 tečajeva dato na pružanje prve pomoći.Luksemburg: Pripremaju jednu javnu ustanovu „vatrogastvo“, kao treći stup sustava civilne zaštite (policije i vojske). U okviru ovog sustava se očekuje bolja pripremljenost na terorističke napade.Švicarska: Vatrogastvo u Švicarskoj bazirano je na sustavu civilne zaštite. Sanitetska policija pruža hit-nu pomoć. Za intervencije kod terorističkih napada godišnje se 2 puta razmatra analiza rizika, ali tre-nutno za miliciju nema pisanih instrukcija. U većim gradovima vatrogasci planiraju ulazak u šire opasno područje. Hrvatska: Hrvatski vatrogasci su imali brojna iskustva tijekom Domovinskog rata u topničkim napadima diljem područja razgraničenja. Pružanje pomoći (trijaža i zbrinjavanje unesrećenih) u Hr-vatskoj je u nadležnosti Hitne pomoći, tako da su nositelji aktivnosti u tom pogledu Ministarstvo zdravlja i Ministarstvo obrane.Slovenija: Slovenija ima od 2005. godine nacion-alni plan interveniranja kod terorističkih napada. U roku 30 minuta 44 vatrogasne postrojbe diljem Slovenije moraju u biti u stanju pružati pomoć kod dekontaminacije, pružanja tehničke pomoći itd. Finska: Finska provodi preventivne mjere, posebno kod javnih manifestacija. U pripremi su planski do-kumenti.Mađarska: Kao rizične infrastrukture ocjenjuju se glavni grad Budimpešta te željezničke i podzemne komunikacije, gdje se istovremeno omogućuje evakuacija i intervencija specijaliziranih postrojbi. Za takve infrastukture pripremaju se posebni pro-pisi. Odbor za će predložiti, da se na sljedećoj sjednici Skupštine CTIF-a usvoji sljedeći stav:„Teroristički napadi su prvenstveno predmet polici-je, ali se u savladavanje tih događaja moraju uključiti vatrogasci, odnosno upoznati s policijskim proce-durama. U tu svrhu vatrogasce treba uključivati u policijske vježbe i opremiti odgovarajućim materi-jalom i opremom.

Analiza uzroka osnivanja i prestanka rada do-brovoljnih vatrogasnih društava

Finska vatrogasna zajednica provela je analizu os-nivanja i prestanka rada dobrovoljnih vatrogasnih

društava u 15-godišnjem razdoblju. U Finskoj djelu-je oko 60 profesionalnih vatrogasnih postrojbi, 200 vatrogasnih postrojbi s nepotpunim angažmanom (ugovor o radu s dobrovoljnim vatrogascem za angažman izvan radnog vremena) i oko 300 dobro-voljnih vatrogasnih društava. Od 2001. godine broj poziva po intervenciji je skoro udvostručen (s 35 intervencija/vatrogascu u 2001. godini do 61 inter-vencija/vatrogascu u 2016. godini), dok je broj do-brovoljnih vatrogasnih društava prepolovljen. U uzročnike smanjenja broja vatrogasnih postro-jbi ubrojeni su preopterećenost intervencijama, nedovoljno članstvo, netransparentnost rada, ne-dovoljna financijska sredstva, nedovoljna socijalna uključenost i nedovoljan angažman rukovodeće strukture. Predloženo je niz mjera, posebno prema „rizičnim grupama“ (mladi od 16 do 40 godina), kojima bi se poticalo učlanjenje i ostanak u dobrovoljnim vatrogasnim društvima. Planski rad s mladima, specijalizacija za određene vrste vatrogasnih inter-vencija, zanimljivost ispunjenja slobodnog vreme-na i uvažavanje i javno nagrađivanje predložene su mjere za oživljavanje dobrovoljnog vatrogastva.

EU smjernica o radnom vremenuCTIF će pokušati izuzeti vatrogasce iz EU-smjernice o radnom vremenu. To se obrazlaže činjenicom, da u radno vrijeme vatrogasaca ulazi veliki udio pripravnosti, a da se s druge strane kod velikih nesreća i katastrofa vatrogasce ne može pratiti strik-tno u skladu sa smjernicama o radnom vremenu. Također su izraženi različiti organizacijski oblici koji variraju od čisto dobrovoljnih vatrogasaca koji bez ikakve naknade provode sve vatrogasne aktivnosti do profesionalnih vatrogasaca koji su u potpunosti plaćeni za iste. Usvajanje smjernice predlaže se na predstojećoj sjednici Skupštine CTIF-a u Villachu. Rezolucija o poticanju i unapređenju dobro-voljnog vatrogastvaUsvojen je prijedlog teksta rezolucije o poticanju i unapređenju dobrovoljnog vatrogastva, koji je pripremljen na prethodnim sjednicama u Hrvatskoj (2015.) i Švicarskoj (2016.). Predlaže se usvajanje rezolucije na predstojećoj sjednici Skupštine CTIF-a u Villachu.Za sljedeću sjednicu u Prizu organizirat će se rasp-rava o mogućim poticajnim aktivnostima za poslo-davce i osobno za dobrovoljne vatrogasce.

Mario Starčević

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice


12

Sjednica Odbora za požare raslinja CTIF-a

U organizaciji EU-pro-jekta GEO-SAFE i

Međunarodne zajednice vatro-gasnih i spasilačkih službi (CTIF) održana je 6. i 7.travnja 2017. godine u Aix en Provancu (Fran-cuska) sjednica Odbora za požare raslinja CTIF-a, te međunarodni seminar na temu požara raslinja.

Hrvatsku vatrogasnu zajednicu predstavljao je Mario Starčević (tajnik Odbora).

Na sjednici Odbora za požare raslinja CTIF-a sudjelovali su predstavnici iz 4 europske zem-lje (Francuska, Srbija, Švicarska i Hrvatska), dok su se na EU-seminaru priključili stručnjaci za područje požara raslinja iz Italije, Španjolske, Velike Britanije i Aus-tralije.

Mjesto održavanja sjednice i seminara bila je Vatrogasna škola za šumske požare Valabre u blizini Aix en Provanca.

Na sjednici Odbora za požare raslinja CTIF-a provedene su aktivnosti u pripremi sljedeće sjednice Odbora od 9. do 13. lis-topada 2017. godine na Korzici (Francuska), te je pripremljeno izvješće za predstojeću Skupštinu CTIF-a, koja će se u srpnju 2017. godine održati u Villachu (Aus-trija).

SeminarCentralna tema seminara bilo

je razmatranje aktivnosti EU-projekta GEO-SAFE (web-strani-ca projekta: http://geosafe.lesson-sonfire.eu/) u području zaštite od požara raslinja.

Sastavnice GEO-SAFE pro-jekta

EU projekt GEO-SAFE je pro-jekt između 20 projektnih part-nera iz Europske Unije i Australije, a bavi se nastavkom dosadašnjih EU projekata NETRiskWork, eFIRECOM, WUIWATCH i PHAROS u razvoju i implement-aciji znanstvenih metoda preven-cije i zaštite od požara raslinja, s ciljem spajanja industrije, zna-nosti i operativnih snaga.

Interakcija između niske vegetacije i požara u suhim

ekosustavimaPreko 20 % afričkog kontinenta

izloženo je godišnje požarima raslinja, koji uz negativne efek-te (uništavanje mikroorgani-zama, uništavanje vegetacijske strukture i onečišćenje okoliša) imaju i pozitivne strane kao što su mogućnost kolonizacije i sprečavanje gomilanja bio mase u okolišu. Kao utvrđena granica, kada požari raslinja mogu pre-rasti u požare šuma (preskakanje požara na krošnje), definirana je temperatura veća do 30°C i vlažnost niža od 30 %.

Simulacijski modeli za donošenje odluka kod gašenja

požara raslinjaSastavni dijelovi simulacijskih

modela za donošenje odluka kod gašenja požara raslinja su simulator, GIS-mape i podaci o raspoloživim snagama za gašenje požara. Već postoje određeni sim-ulatori kao FARSITE, FLAMMap

i DEVS FIRE. U determinističkim modelima unosimo kao početne značajke vremenske uvjete, koji se nakon toga ne mijenjaju. Na-suprot tome, u stohastičkim modelima u obzir uzimamo var-iranje vremenskih uvjeta i utjecaj djelovanja operativnih snaga na daljnje širenje požara.

Predstavljanje francuskog sustava za gašenje požara

raslinja Francuski sustav suzbijanja

požara raslinja obuhvaća preven-tivne, operativne i sanacijske ak-tivnosti.

Temeljna preventivna ak-tivnost vatrogasaca je ma-piranje područja s procjenom ugroženosti od požara, utvrđivanje vatrogasnih puteva, osiguranje vodenih spremnika (30-60 m2), ali i potkresivanje raslinja i smanjenje gorive tvari preventivnim spaljivanjem. Te-meljem hidrometeoroloških po-dataka i dnevne procjene požarne opasnosti dislociraju se vatro-gasne snage i angažiraju izviđački zrakoplovi. Standardna vozila za gašenje požara sadrže 3.900 l vode, pumpu kapaciteta 1000 l/min kod 15 bar, te spremnik s 100 l pjenila i sprinkler sustav za zaštitu vozila. Od inovativnih rješenja postoje već električno pogonjene pumpe za slučaj otka-zivanja rada motora.

Bazni modul za požare raslinja sastoji se iz 4 vatrogasna vozila za gašenje (s ukupno 14 vatro-gasaca) i dodatnim zapovjednim

Prijedlog ustrojavanja zračne baze EU za gašenje požara raslinja

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

13


vozilom s dva vatrogasca. Modul treba u svim uvjetima biti u stan-ju zaustaviti požar raslinja na širini od 100 metara. Vatrogasni sektor čine 3 modula s vatrogas-nim vozilom za stožerno zapovi-jedanje. Svi vatrogasci opremljeni su s izbavnim maskama sa snab-dijevanjem zrakom od 6 minuta.

Francuska raspolaže s 3 vrste zrakoplova za gašenje požara (Canadair CL 415, S2FT, DASH 8 Q400 MR) te jednim zrakoplo-vom za zračno izviđanje (BEECH 200). Francuska predlaže ustro-javanje jedinstvene zračne zra-koplovne baze Europske Unije za gašenje požara raslinja. Za ujednačavanje standardnih op-erativnih postupaka prilikom ispomoći zračnih vatrogasnih snaga ustrojena je neformalna EURO-mediteranska grupa između Francuske, Španjolske, Italije, Grčke i Hrvatske.

Za koordinaciju zemaljskih i zračnih snaga kod velikih nesreća i katastrofa Francuska je ustro-jila zračni monitoring centar, koji putem Cessne C208 i speci-jalnom kamerom (vrijednosti 1 milijun EUR-a) prenosi podatke Nacionalnom vatrogasnom op-erativnom centru (CODIS) i os-talim dionicima.

Kontrolirano spaljivanje i taktički požar

Kontrolirano spaljivanje od strane vatrogasaca zakonski je

u Francuskoj uređeno 2001. go-dine, za što je potrebna dozvola vlasnika zemljišta. Za osposoblja-vanje za kontrolirano spaljivanje u vatrogasnoj školi u Valabreu utvrđena su 3 modula u ukup-nom trajanju osposobljavanja od 16 dana (Modul 1: član odjeljen-ja - 5 dana, Modul 2: operativni voditelj 8 dana i Modul 3: opera-tivni zapovjednik 3 dana). Licenca za kontrolirano spaljivanje traje 2 godine, u kojem vatrogasac treba dokazati sudjelovanje na 7 kon-troliranih spaljivanja i sudjelovati na nacionalnoj konferenciji iz kontroliranog spaljivanja, nakon čega mu se licenca produžuje za daljnjih 5 godina. Trenutno u Francuskoj djeluje 180 licen-ciranih operativnih vatrogasaca osposobljenih za kontrolirano spaljivanje, koji godišnje provedu 500 spaljivanja s 5.000 spaljenih hektara. Prosječni troškovi pri kontroliranom spaljivanju iznose 200-400 EUR/ha.

Za spaljivanje taktičkom va-trom za vrijeme intervencije potrebno je imati položene mod-ule za kontrolirano spaljivanje, te položiti 10-dnevno osposo-bljavanje. U danim okolnosti-ma voditelj intervencije može zapovijediti taktičku vatru bez dozvole vlasnika. Prosječno se u

Francuskoj taktička vatra prim-jenjuje 40 puta godišnje, u pravilu noću ili rano ujutro, kada je niža

temperatura i vjetar.

Ispitivanje osobne zaštitne opreme

Iako osobna zaštitna oprema treba zadovoljavati propisane standarde, istovremeno je ana-lizirana toplinska otpornost svih dijelova osobne zaštitne opreme, kako bi se našlo opti-malno rješenje između termičke zaštite, fizičke tolerancije i ergonomičnosti. Izloženost je iznosila 20 kW/m2 u trajanju od 30 s, a kao optimalna rješenja pokazale su se dvoslojne jakne i hlače.

Seminar je Hrvatska vatrogas-na zajednica iskoristila za dogo-vor oko provedbe odobrenog EU-projekta HEIMDALL H2020, u kojem Hrvatska vatrogasna za-jednica kao pridruženi partner sudjeluje u savjetodavnom od-boru.

Također je dogovoreno kandid-iranje dvogodišnjeg EU-projekta u razdoblju od 2018. do 2019. go-dine na temu požara raslinja s de-set partnera iz Španjolske, Italije, Hrvatske i Izraela. EU-projekt će se fokusirati na utvrđivanje stand-ardnih operativnih postupaka u području korištenja dronova, teške mehanizacije i razvoja informatičkih sustava kod uprav-ljanja šumskim požarima.Mario Starčević

Novo radno vrijeme Muzeja hrvatskog vatrogastvaMuzej hrvatskog vatrogastva, smješten na adresi Ulica baruna Trenka 44 u Varaždinu, od 19. travnja je otvoren svake srijede od 9.00 do 15.00 sati. Ukoliko žele posjetiti Muzej u nekom drugom terminu, pos-jetitelji će se kao i do sada morati najaviti najmanje dan prije samog posjeta.

- U Muzeju hrvatskog vatrogastva smo se odlučili na ovaj potez zbog velikog interesa građana i tu-rista za ovim nadasve zanimljivim dijelom hrvatske povijesti. Na ovaj način ćemo još širem krugu zaljubljenika u povijest i vatrogastva moći predstaviti razvoj hrvatskog vatrogastva od sredine 19. stoljeća do današnjih dana. Otvaranjem postava Muzeja također doprinosimo i turističkoj ponudi Varaždina i Varaždinske županije - rekao je voditelj Muzeja hrvatskog vatrogastva Vedran Runjić.

Za sve dodatne informacije pošaljite upit na [email protected] ili nazovite na broj telefona 01/3689-164.

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

w


14

Pristigle fotografije koristit će se u promidžbene svrhe Hrvatske vatrogasne zajednice i bit će objavljene na internetskoj stranici,

društvenim mrežama, promidžbenim materijalima, priručnicima i časopisima te u sklopu izložbi fotografija Hrvatske vatrogasne zajednice.Pri svakom korištenju pristiglih fotografija Hrvatska vatrogasna zajednica se obvezuje navesti autora. Autori se odriču potraživanja autorske naknade.U natječaju mogu sudjelovati svi državljani RH.

Uvjeti sudjelovanja:• motiv fotografije mora biti vatrogasne tematike

(požari, intervencije, natjecanja, vježbe...)• svaka fotografija mora biti potpisana (npr. ivan_

ivic_nazivfotografije.jpg) te mora biti navedeno kada je i gdje nastala (word doc.)

• svaki od natjecatelja može prijaviti najviše 5 fotografija

• fotografije moraju:1. biti u jpg formatu2. imati 300 dpi3. po dužoj strani imati minimalno 2 500 pikselaFotografije koje su uređivane filterima neće se razmatrati.

Povjerenstvo za foto natječaj:DAMIR HOYKA, fotografALAN BRBOT, fotografNINA FRANCETIĆ, glavna urednica časopisa „Vatrogasni vjesnik“

NagradeDodijelit će se 4 nagrade ukupne vrijednosti 7.000,00 kn.

Način sudjelovanjaFoto natječaj je otvoren od 20. travnja do 31. listopada 2017. godine. Nakon zaključenja natječaja sve fotografije koje zadovoljavaju formalne uvjete bit će objavljene na facebook stranici Hrvatske vatrogasne zajednice gdje će se tijekom studenog 2017. prikupljati oznake "sviđa mi se". Autoru fotografije koja dobije najviše oznaka "sviđa mi se" bit će uručena posebna nagrada. Objava pobjednika 1., 2. i 3. mjesta te posebne nagrade pratitelja društvenih mreža bit će u prosincu 2017., a imena nagrađenih bit će objavljena na internetskoj stranici Hrvatske vatrogasne zajednice. Najboljih 20 fotografija bit će uvrštene u izložbu koja će biti predstavljena u nekoliko galerijskih prostora diljem RH. Mjesta i datumi izlaganja fotografija bit će objavljeni u prosincu 2017. godine na internetskoj stranici Hrvatske vatrogasna zajednice.Svečano uručenje nagrada bit će na svečanoj sjednici Skupštine Hrvatske vatrogasne zajednice u svibnju 2018. godine.

Način prijaveFotografije šaljite na e-mail adresu časopisa:[email protected] naznakom: za foto natječajilina CD-u na adresu:Hrvatska vatrogasna zajednica (za foto natječaj)Selska cesta 90 a10000 Zagreb

Pozivamo sve zainteresirane da se prijave na foto natječaj Hrvatske vatrogasne zajednice koji ima za cilj prikupiti zanimljive i kvalitetne fotografije iz svijeta vatrogastva te približiti

široj javnosti detalje vatrogasnog posla.

Motiv fotografije mora biti vatrogasne tematike:

požari, intervencije, natjecanja, vježbe i sl.

Foto natječaj je otvoren od 20. travnja do 31. listopada

Više o uvjetima natječaja možete pronaći na

stranici: www.hvz.hr

FOTO NATJEČAJHRVATSKE VATROGASNE

ZAJEDNICE

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

15


TRINAESTI STRUČNI SKUP VATROGASACA U OPATIJIU Opatiji je tijekom 20. i 21. travnja ove godine održan 13. stručni skup vatrogasaca s brojnim temama iz vatrogastva, zaštite od požara i komunikacijskih tehnologija. Skup je pratilo oko 200 posjetitelja, koji su imali priliku obići i izložbene štandove s novitetima u vatrogasnoj i telekomunikacijskoj opremi za

potrebe vatrogastva i žurnih službi.

Nikola TramontanaNevidljivi ljudi – bitni ili nebitni?Autor otvara temat-sku cjelinu o osobama s invaliditetom i brizi zajednice za njihovo spašavanje u požarima i tijekom drugih ugroza. O njima se ri-jetko govori s gledišta spašavanja, kao da su nevidljivi, a zapravo su mnogobrojni. Smatra se da u Republici Hrvat-skoj ima oko 12% osoba s nekim oblikom inva-liditeta koji zahtijevaju posebnu pomoć tije-kom spašavanja. Vatro-gasne postrojbe trebaju imati informacije o takvim osobama te se na odgovarajući način pripremiti. Smatra da je sadašnje stanje u tom smislu samo improvi-zacija.

Aleksandar LazarevićOsobe s invaliditetom u izvanrednim situaci-jamaAutor iznosi iskustva iz ove problematike u Republici Srbiji. Ističe kategorije ranjivih skupina stanovništva te naglašava povećani udio u stradavanju takvih osoba tijekom požara, poplava i drugih ugroza. Smatra da je problem u nedostatku sustavnog plana spašavanja i brige za ovakve osobe tijekom nesreća.

Zoran NeškoskiSigurnost i zaštita od požara u ustanovi za zbrinjavanje ranjivih skupina stanovništva Republike MakedonijeAutor se osvrće na razne ustanove koje skrbe o

ranjivim skupinama stanovništva. Analizira stanje tih ustanova u po-gledu pružanja pomoći ranjivim skupinama ti-jekom nesreća i žurnih situacija. Analizira i planove spašavanja kao i vatrogasne vježbe koje se organiziraju u tu svrhu.

Igor MagdalenićProblem evakuaci-je ranjivih skupina stanovništvaAutor detaljno opisuje razne kategorije ranjivih skupina stanovništva i njihove poteškoće tije-kom žurnih zbivanja. Naglašava potrebu iz-rade baze podataka u svrhu planiranja spašavanja ovih skupi-na stanovništva što bi omogućilo bolju

pripravnost žurnih službi. Problem vidi i u neodgovarajućem arhitektonskom plan-iranju, gdje zgrade nemaju prikladan prist-up za osobe s invalid-itetom.

Vuk PricaPosebnosti u pristupu izvanbolničke hitne medicinske pomoći osobama s invalid-itetomAutor govori o kako najkvalitetnije pristu-piti osobama s invalid-itetom kada joj je zdrav-lje akutno ugroženo ili joj prijeti neposred-na opasnost, kada je potrebna dobra koor-diniranost intervent-nih službi te posebna educiranost osoba koje pružaju pomoć. Smatra Nikola Tramontana

Aleksandar Lazarević

Zoran Neškoski

Igor Magdalenić

Željko Popović

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice


16

da je prilikom pomoći pacijentima nemoguće definirati jedinstveni pristup za sve osobe s invaliditetom.

Zoran ŠimićPsihički stres vatro-gasaca pri intervencija-ma s posebno ranjivim skupinamaAutor smatra da je posao vatrogasca jedno od najstresnijih zani-manja, a istraživanja po svijetu potvrđuju ove činjenice. Ističe raz-liku u stresu između pojedinih vrsta inter-vencija, gdje na prvo mjesto po stresu post-avlja tehničke interven-cije u prometu. Govori o psihološkim aspektima vatrogasnih intervencija koje obuhvaćaju ranjive skupine stanovništva, gdje vatrogasci u inter-vencijama preuzimaju ulogu pružanja prve psihološke pomoći. Vatrogasci se za takve izazove moraju na odgovarajući način pripremiti.

Dario GaušTaktička ventilacija – zašto je (ne) koristiti?Autor donosi osvrt na taktičku ventilaciju na požarnim intervenci-jama objekata. Ne ko-risti se puno uslijed ne-dovoljnog poznavanja prednosti ventilacije. Ipak, ovdje se stvari mi-jenjaju, ventilacija može biti korisna, posebno u dijelu intervencije na-kon lokalizacije požara. Ne propušta naglasiti da se ventilacijom mogu stvoriti nepovoljni uvjeti i razbuktati požar, pa naglašava racionalnu taktičku odluku.

Marin žuljevićP o n a š a n j e građevinskih elemena-ta i materijala u požaruAutor uvodno opisu-je osobno iskustvo iz poznatog požara hotela Ambasador u Opatiji uz osvrt na građevinske materijale i njihovu otpornost na širenje požara. U nastavku opisuje procese ispiti-

vanja građevinskih el-emenata na otpornost u požaru koji se provode u laboratoriju tvrtke LTM u Stubičkoj Slatini. Go-vori i o ulozi prevencije, protupožarne zaštite u suzbijanju širenja požara i pomoći vatro-gascima pri gašenju.

Stjepan KovačekStručni nadzor va-trogasnih postrojbi – potreba, iskustva i provedbaAutor potaknut vlas-titim 25-godišnjim iskustvom u provedbi stručnog nadzora va-trogasnih postrojbi uka-zuje na pozitivne učinke stručnog nadzora, kada nadležni zapovjednici dolaze u priliku uvid-jeti mogućnosti i ne-dostatke u spremnosti postrojbe. Stručni se nadzor treba u tu svrhu i koristiti kako bi se ot-klonili nedostaci. Ističe nedostatak uputa koje bi omogućile ujednačen oblik stručnog nadzo-ra, kako bi se rezultati mogli uspoređivati. Pri-kazuje dokumente za ujednačeno provođenje stručnog nadzora.

Ljubica KrnjaićVatrogasna kultu-ra i njen utjecaj na okruženjeAutor pokušava definirati parametre

koji određuju kulturu određene organizacije na primjeru vatrogast-va. Ističe da vatrogasna kultura utječe na zajed-nicu u kojoj organizacija djeluje na primjeru rada vatrogasnih organizacija na teritoriju Vatrogas-nog saveza Vojvodine.

Mato KovačićTemeljni izazovi op-stanka dobrovoljnih vatrogasnih društavaAutor govori o prob-lematici poslovanja do-brovoljnih vatrogasnih društava, financijskim problemima, nega-tivnoj selekciji kadrova, problemima motivacije te administrativnim problemima u pogledu zahtjeva iz raznih pro-pisa. Predlaže određena rješenja kroz bolju fi-nancijsku potporu, pre-daniji rad vatrogasaca i bolji promidžbu do-brovoljnih vatrogasnih društava.

Vuk Prica

Marin Žuljević

Ljubica Krnjaić

Zoran Šimić

Dario Gauš Stjepan Kovaček

Mato Kovačić

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

17


Mensur FerhatovićPostupak utvrđivanja i priznavanja ozljeda na radu i profesionalnih bolesti u vatrogasnoj djelatnostiAutor ukazuje na obveze primjene mjera zaštite na radu prema Za-konu o zaštiti na radu, naglašavajući ozljede i profesionalne bolesti kao posljedice rada va-trogasaca. Prikazuje postupak prijave ozljede na radu i daje upute za prijavu. Naglašava na nužnost obuke ru-kovoditelja područja zaštite na radi i prijave ozljeda i profesionalnih bolesti.

Ivica KontentDigitalizacija u ra-diokomunikacijskim mrežamaAutor dolazi iz tvrtke MICRO-LINK d.o.o. i govori o digitalnoj tehnologiji veze i pred-nostima u odnosu na analognu tehnologiju. Predstavlja dispečerske aplikacije, povezivanje

stožernog vozila s op-erativnim centrom, in-terkonekciju između različitih komunikaci-jskih tehnologija te pri-jelazu s analogne na digitalnu vezu.

Nikola Jagodin, Dar-io Trtinjak, Dinko Perković, Tihomir VargaVatrone t-GIS-Baza opasnih tvari-UVIAutori izlažu dosadašnja postignuća i operativne značajke aplikacija koje razvija Hrvatska vatro-gasna zajednica. Va-tronet je obuhvatna baza podataka o vatrogasnim subjektima, članovima vatrogasnih organizacija i sredstvima u vatrogast-vu. GIS daje geografsko-informacijsku podršku za potrebe praćenja vatrogasnih vozila na intervencijama. Baza opasnih tvari sadrži po-datke o opasnim tvarima prilagođene za potrebe vatrogasaca. UVI je pa-ket upravljanja vatro-gasnim intervencijama uz dodatnu mogućnost generiranja izvještaja o intervenciji. Aplikacije su međusobno pov-ezane.

Hinko ManceOperativna primjena satelitskih komuni-kacija za vatrogastvo u HrvatskojAutor ističe da je ideja za primjenu satelitskih komunikacija nastala

u cilju boljeg odgovora na šumske požare u Primorsko-goranskoj županiji. Ovaj sustav je prikladan za uporabu i kod drugih ugroza, kao što su poplave ili potresi. Ističe tehničke značajke i prednosti ove komuni-kacije. Ovu komunikac-iju smatra potrebitom na razini cijele države.

Igor VukovićI n o v a t i v n a protupožarna zaštita koja otvara vrata mod-ernoj arhitekturiAutor dolazi iz tvrtke koja proizvodi pokretne sustave pasivne zaštite od požara, kao što su protupožarne zavjese različitih oblika i otpor-nosti na požar. Pasivna zaštita ovima sustavima koristi se na mjestima kada je potrebna pro-hodnost kroz prostor, a istovremeno nudi prepreku širenju dima i vatre u drugi dio ob-jekta. Ističe se isplativ-ost ovih sustava uslijed usporavanja požara i dobivanja dragocjenog

vremena do dolaska va-trogasne postrojbe na intervenciju. Istovre-meno se zaštićuju os-obe u objektu tijekom evakuacije od utjecaja dima.

Emanule PianeseIskustva talijanskih va-trogasaca u spašavanju unesrećenih iz ruševina potresa u Italiji 2016.Autor govori o ustroju talijanskog vatrogastva i kapacitetima za zaštitu javne sigurnosti i imo-vine. Ističe doprinos mobilnih postrojbi na intervencijama od većeg značaja, na primjerima potresa i lavina koji su nedavno zahvatili Italiju. Spominje razne speci-jalizacije u talijanskom vatrogastvu (USAR, SAF, K9, NBCR, TAS). Objašnjava sustav up-ravljanja u kriznim sit-uacijama koji se vodi iz središnjeg nacionalnog operativnog centra.

Zoran GoričkiRazvoj metoda i prim-jene novih tehnologi-ja u spašavanju iz ruševinaAutor opisuje iskustva iz Javne vatrogasne postro-jbe grada Zagreba u po-gledu usavršavanja va-trogasaca za spašavanje iz ruševina. Ova je pos-trojba razvila posebne vještine za ove zadaće te je osposobljen značajan broj pripadnika. Opisu-

Ivica Kontent

Hinko ManceMensur Ferhatović Nikola Jagodin

Igor Vuković

Emanuele Planese

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice


18

Svečanim pola-ganjem vijenca

na spomeniku „Oca“ hrvatskog vatrogastva Gjure Deželića službeno je obilježen „Dan vatrogastva-Dan Sv. Florijana“ u Zagrebu.

Vijenac je na spomenik položilo izaslanstvo Hr-vatske vatrogasne zajednice, Va-trogasne zajed-nice županije Zagrebačke, Va-trogasne zajednice Grada Ivanić-Grada, Javne va-trogasne postrojbe Grada Zagreba i „Braće hrvatskog zmaja“.

Položen vijenac na spomenik Gjure Stjepana Deželića

je metode, tehnike i opremu za spašavanje. Naglašava važnost lo-gistike u ovakvim akci-jama te nedostatak praktičnog iskustva sa stvarnih događaja.

Aleksandar NemecVodik kao izvor energi-je – postupci intervent-nih službi prilikom ak-cidentaAutor opisuje vodik kao tehnički plin i njegova opasna svojstva. Govori

o opasnostima koje se javljaju kod interven-cija s vozilima koja se pogone vodikom te taktičkim gledištima in-tervencije s vodikom.

Dražen VagajaVozila na alternativni pogon – Izazovi u pro-metnim nesrećamaAutor govori o raznim posebnostima vozila na alternativni pogon, pop-ut onih koji se pogone plinom ili strujom. Te su posebnosti od značaja za vatrogasce kako bi se izbjegle neugodnosti i nepredviđeni rizici ti-jekom intervencije, kao što su opasni plinovi ili visoki napon.

Aleksandar NemecZoran Gorički Dražen Vagaja

Mario Starčević

Damir Knežević

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

19

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2017. eu fondovi

UČINKOVITI LJUDSKI POTENCIJALI

1. Europski socijalni fond (ESF-European Social Fund)

Europski socijalni fond (ESF), najstariji i najvažniji europski instrument za ulaganje u ljude 2017. slavi 60. obljetnicu. On je danas važan pokretač stvaranja radnih mjesta te promiče bolje obrazovanje, mod-ernije javne uprave i socijalnu uključenost. Uz to, ključan je instrument za osiguravanje jednakih pri-lika za sve građane.

Europska komisija odobrila je Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. dana 18. prosinca 2014. godine među prvih 68 od ukupno zaprimljenih 187 prijedlo-ga operativnih programa čime je otvoren put za korištenje novca iz Europskog socijalnog fonda. Europski socijalni fond jedan je od temeljnih strukturnih instrumenta Europske unije kojim se državama članicama pruža potpora za ulaganje u ljudski kapital i jačanje konkurentnosti europ-skog gospodarstva. Aktivnosti financirane iz sred-stava Europskog socijalnog fonda pomažu ljudima da unaprijede svoje vještine i lakše se integriraju na tržište rada, usmjerene su na borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti te na poboljšanje učinkovitosti javne uprave.

2. Cilj operativnog programa

Osnovni cilj Operativnog programa Učinkoviti ljud-ski potencijali je pridoni-jeti rastu zapošljavanja i jačanju socijalne kohezije u Hrvatskoj. Njegova je ukupna vrijednost 1,85 milijardi eura, od čega se

1,58 milijardi financira iz proračuna Europske unije, uključujući 66 milijuna eura iz Inicijative za zapošljavanje mladih.

Operativnim su programom razrađena ula-ganja u četiri temeljna područja:

• Više od trećine sredstava namijenjeno je mjera-ma za potporu pristupu održivom i kvalitetnom zapošljavanju nezaposlenih osoba. Naglasak je osobito stavljen na učinkovite mjere aktivne poli-tike tržišta rada za mlade, dugotrajno nezaposlene, žene i starije radnike, kao i na preventivne mjere za smanjenje rizika od gubitka radnih mjesta u izmi-jenjenim gospodarskim prilikama.

• Oko 28 posto proračuna OP-a investirat će se u osiguravanje adekvatnog usklađenja znanja i vještina s potrebama tržišta rada i u tom će se smis-lu poticati tercijarno obrazovanje, strukovno obra-zovanje i cjeloživotno učenje te poboljšanje pristupa kvalitetnom obrazovanju.

• Aktivnosti vezane uz područje socijalnog uključivanja predviđaju promicanje socijalne i ekonomske jednakosti, suzbijanje diskriminacije, prijelaz s institucionalne skrbi na skrb u zajedn-ici, poboljšanje dostupnosti i održivosti socijalnih i zdravstvenih usluga, kao i poticanje društvenog poduzetništva.

• Potpora javnoj upravi obuhvaćena je kroz ak-tivnosti poboljšanja kapaciteta i usluga javne uprave, uključujući bolje upravljanje javnim financijama, razvoj e-uprave i borbu protiv korupcije. Predviđa se i promicanje javnog dijaloga, partnerstva i jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva i socijalnih partnera. U pravosuđu se osobit naglasak stavlja na poboljšanje učinkovitosti i neovisnosti.

Od ukupne alocirane sume sva gore navedena područja imaju na raspolaganju 80.000.000 € (cca.

Hrvatska vatrogasna zajednica u 2017. godini počinje provedbu EU-projekta „Jačanje informatičkih znanja i vještina pripadnika vatrogasnih organizacija u RH“

Prioritetna os Alokacija ESF(EUR)

Visoka zapošljivost i mobilnost radne snage 532.933.273Socijalno uključivanje 328.000.000Obrazovanje i cjeloživotno učenje 450.000.000Pametna administracija 191.276.944Tehnička pomoć 80.000.000Ukupno 1.582.210.217

Dinko Perković

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

eu fondovi VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2017.

20

5%) za tehničku pomoć.

3. Tijela za provedbu opera-tivnog programa (OP-a):

• Upravljačko tijelo:

Upravlja i odgovara za cjelokupnu provedbu OP-a.

• Posredničko tijelo razine 1

Planira sredstva, provodi mjere informiranja i vidljiv-osti, priprema natječajnu dokumentaciju za odabir projekata, inicira strateške projekte, sudjeluje u izboru projekata koji će se financirati, sudjeluje u procesima plaćanja korisnicima i povrata sredstava kod ne-pravilnosti, itd.

• Posredničko tijelo razine 2

Sudjeluje u pripremi natječajne dokumen-tacije i izboru projekata, zaključuje ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava s koris-nikom, “dnevno” surađuje s korisnikom i savjetuje ga, provjerava izvršenje ugovornih obveza korisnika i nadzire napredak pro-jekta, ispituje sumnje na nepravilnosti, odlučuje o prihvatljivosti troškova tijekom provedbe i inicira financijske korekcije (prva razina kontrole trošenja sredstava ESI fondova na razini projekta), itd.

4. ESF i Hrvatska Vatrogasna Zajednica

Hrvatska vatrogasna zajednica je početkom 2015. godine aplicirala za dodjelu sredstava iz ESF po pri-oritetnoj osi 4: Dobro upravljanje. Ukupna alokacija

za ovu prioritetnu os je 191.276.944 EUR. Unutar prioritetne osi 4 su dva investicijska prioriteta i to:

Investicijski prioritet 11.i:

• Ulaganje u institucionalne kapacitete te u učinkovitost javnih uprava i javnih usluga na na-cionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini s ciljem reformiranja, boljeg uređivanja i dobrog uprav-ljanja kojem pripada 109.976.944 EUR, koje su raspoređene kroz dva specifična cilja: 11.i.1 ( na kojeg otpada 88.076.944 EUR) i 11.i.2 (21.900.000 EUR)

Investicijski prioritet 11.ii:

• Izgradnja kapaciteta za sve dionike koji osigu-ravaju obrazovanje, cjeloživotno obrazovanje, os-posobljavanje te zapošljavanje i socijalne politike, uključujući uz pomoć sektorskih i teritorijalnih pa-ktova radi omogućavanja reformi na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini za koji je predviđeno

Prioritetna os 4: Dobro upravljanje

Ukupna alokacija za prioritetnu os 4:

191.276.944 EUR

Investicijski prioritet 11.i:

Ulaganje u institucionalne kapacitete te u učinkovitost javnih uprava i javnih usluga na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini s ciljem reformiranja, boljeg uređivanja i dobrog upravljanja

Specifični cilj 11.i.1:

Povećanje djelotvornosti i kapaciteta u javnoj upravi kroz poboljšanje pružanja usluga i upravljanja ljudskim potencijalima

88.076.944

109.976.944Specifični cilj 11.i.2:

Unapređenje kapaciteta i funkcioniranja pravosuđa kroz poboljšanje upravljanja i kompetencija

21.900.000

Investicijski prioritet 11.ii:

Izgradnja kapaciteta za sve dionike koji osiguravaju obrazovanje, cjeloživotno obra-zovanje, osposobljavanje te zapošljavanje i socijalne politike, uključujući uz pomoć sektorskih i teritorijalnih paktova radi omogućavanja reformi na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini

Specifični cilj 11.ii.1:

Razvoj kapaciteta organizacija civilnog društva, osobito udruga i socijalnih partnera, te jačanje civilnog i socijalnog dijaloga radi boljeg upravljanja

81.300.000 81.300.000

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

21

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2017. eu fondovi

81.3000.000 EUR koji su u ci-jelosti dodijeljeni specifičnom cilju 11.ii.1.

Navedeni specifični ciljevi su definirani za sljedeća područja:


Povećanje djelotvornosti i ka-paciteta u javnoj upravi kroz poboljšanje pružanja usluga i up-ravljanja ljudskim potencijalima.


Unapređenje kapaciteta i funkcioniranja pravosuđa kroz poboljšanje upravljanja i kompetencija

Specifični cilj 11.ii.1:

Razvoj kapaciteta organizacija civilnog društva, osobito udruga i socijalnih partnera, te jačanje civ-ilnog i socijalnog dijaloga radi boljeg upravljanja.

Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici je 24. travnja 2017. g. od strane Ministarstva rada i mirovinskog sustava odobren sažetak operacije pod nazivom „Jačanje informatičkih znanja i vještina pripadnika vatrogasnih organizacija u RH“, akronim eHVZ, u iznosu od 9,901 milijuna kuna (1,294 milijuna EUR), što predstavlja 1,46% ukupno predviđenog iznosa dodijeljenog po specifičnom cilju 11.i.1.. Više od 50% planiranog novca će se utrošiti u edu-kacije, cca 30% za nabavu neophodnih tehničkih sredstava, a cca 20% će biti utrošeno na plaće 2 djelatnika, koji će se dodatno zaposliti u Uredu Hr-vatske vatrogasne zajednice za provedbu projekta (odobrenje Ministarstva unutarnjih poslova za do-datno zapošljavanje na EU-projektu eHVZ pristiglo je 8. svibnja 2017. godine) te marketinške aktivnosti i provedbe natječaja i pripremu projekta.

Potpisivanje ugovora s Ministarstvom rada i mi-rovinskog sustava o provedbi projekta „eHVZ“ predviđa se početkom rujna 2017. godine, s tim da se edukacije, budući je odobren sažetak operacije, već mogu provoditi.

Edukacijski ciklus će se kroz 6 vrsta edukacija trenera/županijskih vatrogasnih operatera i 6 vrsta edukacija vatrogasnih operatera provoditi po svim županijama unutar RH, dok će se jedna vrsta edu-kacije (simulator za šumske požare) provoditi u

francuskoj Vatrogasnoj školi u Valabreu.

Kroz trening trenera iz svake će se županije os-posobiti najmanje po jedan predavač-županijski vatrogasni operater, s kojim će Hrvatska vatrogasna zajednica potpisati ugovor, u kojem će biti definira-na sva prava i obveze predavača-županijskog va-trogasnog operatera kroz cijelo razdoblje provedbe projekta. Tako će treneri/ županijski vatrogasni op-erateri unutar svojih županija provoditi edukacijske module za korištenje aplikacija Hrvatske vatrogasne zajednice „Vatronet”, „Uzbunjivanje vatrogasaca“ i „Interaktivna baza opasnih tvari“, a za aplikaciju Hr-vatske vatrogasne zajednice „Praćenje vatrogasnih vozila i GIS“ i aplikaciju Hrvatske vatrogasne zajed-nice i Državne uprave za zaštitu i spašavanje „Up-ravljanje vatrogasnim intervencijama“, županijski vatrogasni operateri će biti pomoćnici predavačima koje osigurava Hrvatska vatrogasna zajednica. Do-datno će se organizirati edukacija na simulatoru za upravljanje vatrogasnim intervencijama.

U petogodišnjem projektnom ciklusu ukupno će se provesti 643 edukacije, kroz koje će se ukupno educirati najmanje 3358 (županijskih) vatrogasnih operatera i vatrogasaca.

U okviru projekta sve vatrogasne zajednice županija/Grada Zagreba dobit će po 2 računala, te jednu opremu (hardware) za po jedno radno mjesto u županijskom vatrogasnom operativnom centru.

Financijska sredstva projekta eHVZ bit će finan-cirana u 15 postotnom iznosu od Hrvatske vatro-gasne zajednice, a u 85 postotnom iznosu iz ESF-fonda.

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

požari i intervencije VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2017.

22

Brački su vatro-gasci u jednom

tjednu imali dvije vrlo zahtjevne vatrogasne in-tervencije na požarima otvorenog prostora. Prvi je buknuo u prije-podnevnim satima 30. ožujka nedaleko od Pod-huma na nenaseljenoj i teško pristupačnoj južnoj strani otoka.

Vatra je nošena vjetrom preko tla prekrivenog pretežito travom, makijom i suhim drvećem na području koje je prijašnjih godina gorje-lo u nekoliko navrata u vrlo kratkom roku zah-vatila više desetaka hek-tara pa su na požarište izašle vatrogasne pos-trojbe DVD-a Bol, DVD-a Milna, DVD-a Selca i DVD-a Supetar a malo iza 13,00 sati is-tog dana u gašenje su se uključile i zračne snage tj. dva protupožarna aviona tipa Canadair.

U gašenju ovog požara

na koncu je sudjelovalo četrdeset bračkih vatro-gasaca sa deset vatro-gasnih vozila, a isti je lokaliziran u 16,00 sati nakon čega se pristupilo sanaciji požarišta te nje-govom čuvanju tijekom noći da bi p o t p u n o bio ugašen s u t r a d a n malo prije p o d n e v a . Na koncu je vatra pro-gutala preko 50 hektara površine, a uzroci nje-gova izbi-janja nisu otkriveni.

Drugi je pak požar izbio pet dana kasnije, u ranim poslijepod-nevnim satima 4. travn-ja u uvali konopikova nekoliko kilometara istočno od mjesta Po-stira na sjevernoj strani otoka.

Požar je nošen jakim

južnim vjetro ušao među gustu makiju i borove na zapadnoj st-rani uvali pa su gasitelji usprkos brzoj reakc-iji ponovno u pomoć bili prisiljeni pozvati zračne snage. U gašenju su tako uz spomenuti protupožarni zrakoplov

Canadair sudjelova-li i vatrogasci DVD-a Supetar, DVD-a Pučišća i DVD-a Selca ukupno 35 va-trogasaca sa 11 voz-ila. Požar je loka-liziran u 18.00 sati, a

potpuno ugašen oko 21,00 sat istog dana.

Ni uzroci ovog požara u kojemu je izgorjelo 3,5 hektara površine nisu otkriveni no pretpostav-lja se da se radilo o ne-prijavljenom i nekon-troliranom spaljivanju korova.

INTERVENCIJE Na oToku BRaču

Jakov Zlatar

Požar kod Podhuma

Požar u uvali Konopikova

Sa prosječnom brojkom od 600 do 800 prijav-ljenih spaljivanja godišnje na području djelo-

vanja, Dobrovoljno vatrogasno društvo Šolta svaka-ko je rekorder u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Ovako visok broj prijava spaljivanja govori o dobroj suradnji građana sa vatrogascima, što utječe na smanjenje broja požara izazvanih neodgovornim spaljivanjem korova.

Uvjeti za davanje dozvole za spaljivanje su da se ne pali po vjetrovitu vremenu, da je osiguran priručni alat za gašenje te da spaljivanje obavljaju najmanje dvije osobe. Za zimskog računanja vremena spalji-vanje je dozvoljeno do 15 sati, a za vrijeme ljetnog do 17 sati, tako da ako se slučajno požar izmakne kontroli, vatrogasci mogu djelovati prije spuštanja noći. U slučaju spaljivanja veće količine korova

šoltanski vatrogasci izlaze na teren procijeniti sit-uaciju.

- Dobra stvar kod ovih prijava je to da se ljudi koji prijave spaljivanje pridržavaju uvjeta koje im mi va-trogasci navedemo, a to utječe i na smanjivanje bro-ja intervencija. Od 1. siječnja 2017. do 11. travnja 2017 imamo gotovo 600 prijava i na nijednoj prijavi o spaljivanju ove godine nismo imali intervenciju. Skoro svaki tjedan na radio Splitu se javlja naš re-porter amater te obavještava žitelje otoka Šolte da se trebaju prijaviti u DVD za spaljivanje korova te da trebaju paziti prilikom spaljivanja. U svemu tome policija igra važnu ulogu. Svake godine kada počnu prijave za spaljivanje policija ide u ophodnju da utvrdi je li osoba uistinu prijavila spaljivanje - re-kao nam je zapovjednik DVD-a Šolta Josip Burica.

Šolta prednjači po broju prijava spaljivanja biljnog otpada

VV

u jednom tjednu ugaŠena dva zahtjevna požara otvorenog prostora

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

23

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2017. požari i intervencije

VatrOgaSNi operativni centar Javne vatrogasne postrojbe Split

dana 14. travnja 2017. u 12.00 h zaprima dojavu o eksploziji silosa u Sjevernoj luci u Splitu. Do eksplozije je došlo za vri-jeme izvođenja radova u silosu koji koristi tvrtka ameropa žitni terminal. Na teren odmah po dojavi izlazi dežurna smjena sa zapovjednim vozilom, navalnim vozilom, autocisternom i zglobnom platformom. Zbog siline eksplozije odmah je od DVD-a Vranjic, Solin i Split zatraženo da pošalju sve raspoložive snage na mjesto eksplozije.

Na mjesto eksplozije prvo dolazi vozilo DVD-a Vranjic, potom JVP Split, DVD Solin i DVD Split. Vatrogasci su zatekli radnike tvrtke ameropa kako pružaju prvu pomoć dvojici teže ozlijeđenih rad-nika te je odmah zatraženo slanje ekipa Hitne pomoći. Objekt je oštećen u ek-sploziji te je na više mjesta tinjala i izdim-ljavala zapaljena prašina. Oštećeno je i de-setak parkiranih vozila u blizini objekta.

Zapovjednik intervencije je sa dostup-nim snagama na terenu organizirao pretraživanje objekta po katovima, kako bi se pronašli radnici koji su možda ostali zatrpani u objektu. također su vatrogasci pristupili gašenju naslaga prašine koje su još tinjale.

Od voditelja operative tvrtke ameropa zatraženo je isključivanje električne en-ergije te prebrojavanje djelatnika tvrtke, čime je utvrđeno da ni jedan djelatnik nije ostao u objektu. Područje oko silosa je ograđeno trakama, zbog mogućnosti pada limova s objekta. Po dolasku ekipa Hitne pomoći Split i Solin pružena je pomoć dvojici teže i dvojici lakše ozlijeđenih rad-nika, koji su prebačeni u kBC Split. Pros-tor su osigurali djelatnici MUP-a Solin.

kada je utvrđeno da ne prijeti opasnost od novih eksplozija i urušavanja, postup-no su raspuštene vatrogasne snage. Na intervenciji su sudjelovali JVP Split sa 5 vozila i 16 vatrogasaca, DVD Vranjic sa 2 vozila i 6 vatrogasaca, DVD Solin sa 3 voz-ila i 10 vatrogasaca i DVD Split sa 2 voz-ila i 6 vatrogasaca. Na osiguranju mjesta eksplozije do završetka očevida kojeg su proveli inspektori ostalo je 7 vatrogasaca JVP Split i DVD-a Vranjic sa 2 vozila. Snage su konačno povučene 16. travnja u 9.10 h.

eksplozija silosa za žitarice u vranjicu

Zvonko Pućo, zapovjednik smjene JVP Split

do eksplozije je došlo prilikom izvođenja radova u silosu pri čemu se ozlijeđena 4 radnika, a zabilježena je velika materijalna šteta

Vatrogasci stoje uz oštećene betonske konstrukcije uslijed eksplozije

Objekt je pretrpio znatna oštećenja

Na teren su upućene sve raspoložive snage

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

komentar VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2017.

24

PO završetku predavanja o važnosti provedbe preven-

tivnih mjera zaštite od požara u građevinama priđe mi ko-lega vatrogasac s velikim opera-tivnim iskustvom i kaže: „Ovo predavanje je u redu. Shvaćam njegovu važnost, ali više bi me zanimalo da smo govorili o mjerama zaštite prilikom ulaska vatrogasca u požar. „Prošao sam nastavni program vatrogasne škole i puno sam puta vježbao ulazak u neki opožareni pros-tor, pa mi se svejedno dogodi da napravim krivi potez koji bi me mogao koštati ozljede. Srećom, adrenalin koji osjetim u takvim situacijama natjera me da se prisjetim važnosti poštivanja os-novnih taktičkih načela. Nakon toga brzo kleknem na koljeno i s velikim oprezom otvaram vrata opožarenog stana.“

Svjestan sam da mi vatrogasac govori svoje nedavno iskustvo kad su primivši dojavu u tri sata ujutro da se nešto dimi u zgradi u obližnjem naselju krenuli u izviđanje s navalnim vozilom. Pretraživanjem su utvrdili da u zgradi na stubištu ima dima, ali najviše u stanu na trećem katu. Ulaskom u stan i pregledom prostora nikako nisu mogli ut-vrditi što je uzrok dima dok ih vlasnik stana nije upozorio da se radi o dvoetažnom stanu i da se možda dimi iz donjeg dijela stana na drugom katu. U tren se situacija iz mirnog pregleda pret-vorila u žurno djelovanje navalne i vodne grupe koji su povukli ci-jev i mlaznicu za gašenje preko gornjeg stana kroz unutarnje ste-penice do prostorije u kojoj je na-jvjerojatnije uslijed kratkog spoja došlo do požara kompjutorske opreme. Prolazak kroz uski pros-tor s cijevi za gašenje te susret s plamenom koji je podigao tem-peraturu u prostoru nije bio niti najmanje ugodan. Srećom,

presudila je rutina i poznavanje osnovnih taktičkih načela pri-likom gašenja požara stanova te je požar ubrzo ugašen.

razmišljam o ovim riječima i već zamišljam kako će izgledati sljedeći sat obuke. raspravit ćemo o ponašanju požara u zatvorenom prostoru. Pričat ćemo o razvoju temperature i širenju dima. Bit će puno govora o ispuštanju dima i topline, a centar predavanja bit će utvrđivanje mjesta i veličine požara, kretanje po zadim-ljenom, mračnom te zakrčenom prostoru te gašenje vatre. No, razmišljajući o praktičnoj izvedbi ovog dijela nastave postao sam svjestan više problema. Obuka koju provodimo s vatrogascima odvija se uglavnom u poznatim okolnostima prostora naše vatro-gasne postrojbe. Svi naši vatro-gasci poznaju objekt u cijelosti i teško im je stvoriti okolinu koja će ih potaknuti na razmišljanje o tome u kakvom se dijelu ob-jekta nalaze, gdje su vrata, a gdje prozori, koliko je ulaza, ima li pričuvnih evakuacijskih putova, ima li opasnih mjesta, rupa u podu, narušene statike zidova, stropova, podova i slično. radili smo puno pretraživanja u dimu i mraku, tražili osobe i predmete, razrađivali problematiku hitne evakuacije i spašavanja ugroženih vatrogasaca. ipak, nešto je izosta-lo. izostala je dinamika treninga.

trening, prije svega, mora biti dinamičan, dobro osmišljen s jas-nim ciljevima i postignutim re-zultatima koji se mogu jednostav-no vrednovati. trening se treba odnositi i na procjenu zapovjed-nika koji je odgovoran za reali-zaciju vježbe kad se radi o izboru opreme, ljudi, strojeva, tehnologi-ja gašenja te dinamici rješavanja problema kod nastupa vatrogas-nog odjeljenja. Određivanje tak-tike gašenja, ponašanja grupe u

cilju postizanja cilja bez ozljeda i prevelike potrošnje sredstava za gašenje dio je treninga koji poka-zuje koliko su zapovjednici svla-dali svoj dio posla na požarištu. kako će vatrogasci proći kroz opožareni prostor, a pri tome izbjeći opasna mjesta i predmete te kako će se žurno evakuirati iz prostora te po potrebi izvršiti žurno samospašavanje kreacija je pojedinaca o kojoj ovisi konačni uspjeh intervencije.

ipak, to nije samo posao u zatečenim okolnostima kad vas sila tjera na razmišljanje, već i trening snalaženja u pros-toru te dogovor oko, primjerice označavanja opasnih mjesta, korištenja orijentacijske opreme, očuvanje grupa u neprekidnom kontaktu i sl. Signalizacija između vatrogasaca u situaciji slabe vid-ljivosti i čujnosti u zakrčenom prostoru i još puno toga dru-gog stvari su koje se mogu im-provizirati pomoću građevinskih materijala (drveta, željeza starih i odbačenih dijelova stolarije i sl.) i na taj način postići uvjete za trening vatrogasaca i njihovo uključivanje u raspravu na koji način povećati sigurnost.

Da zaključim. Vježbanje ne smije biti dosadno, letargično i nesvrsishodno. Upravo suprot-no. Ono mora biti dinamično,a vatrogasci od toga moraju imati konkretne koristi. Najveća je ko-rist povećanje njihove sigurnosti i povratak vjere u organizaciju kao i priprema odjeljenja za vatro-gasnu intervenciju. Dinamičnim treningom povećava se i snaga te opća tjelesna kondicija. Za ovakav trening nije uvijek nužan poseban prostor i objekti. Dovolj-no je osmisliti i urediti dio vatro-gasne garaže ili vanjskog prostora i trening može početi.

Da, trening je dobra stvar.

trening vatrogasaca

Piše: Boris Banjan

osim što treninzi moraju biti dinamični u svrhu povećanja tjelesne kondicije, njihov je zadatak povećanje sigurnosti te priprema za intervenciju

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

25

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2017. vježbe

Krčki vatrogasci organizirali su potkraj ožujka vježbu

evakuacije i gašenja požara u OŠ „Fran Krsto Frankopan“ i Dječjem vrtiću „Katarina Frankopan“ u Vrbniku. Svrha je vježbe bila provjera uvježbanosti i postupanja djelatnika škole i vrtića u slučaju izbijanja požara, s osobitim naglaskom na evakuaciju. Važno je bilo provjeriti i kako će se djelatnici škole i vrtića snaći u postupku uzbunjivanja dežurnih službi te kakva će biti njihova koordinaci-ja s djelatnicima JVP-a Grada Krka koji su pak vježbu iskoristi-li za bolje upoznavanje objekta u kojem su smješteni škola i vrtić.

Prema zamišljenom scenariju, požar je izbio u kotlovnici, a sus-jedne prostorije i hodnici brzo su se ispunili dimom. Čim je požar uočen, školskim zvonom oglašena je uzbuna, a zaposlen-ici su pristupili evakuaciji djece i učenika, njih oko 120. Po izlasku

iz objekta, voditeljica Škole nazvala je VOC JVP-a Grada Krka. Školski domar započeo je gašenje požara pomoću aparata za početno gašenje požara, ali u tome nije uspio.

U gašenju požara sudjelovalo je 6 pripadnika lokalnoga DVD-a koji su prvi stigli na mjesto

događaja te 6 pripadnika JVP-a Grada Krka s tri vozila. Vatro-gasci su tijekom vježbe požar gasili vanjskom i unutarnjom navalom, koristili su i izolacijske aparate te uspješno evakuirali jednu učenicu koja je u panici ostala u školskoj zgradi, sakrive-na u garderobnom ormaru.

Vatrogasne vježbe – dio pre-ventivnoga programa

Sva postupanja vatrogasaca djeca i učenici pratili su sa zani-manjem, sa sigurne udaljenosti. Gašenje pjenom, dim, zaštitna oprema vatrogasaca, vatro-gasna vozila…sve je to malim Vrbničanima bilo jako intere-santno, dojmljivo i poučno, a upravo je skretanje pozornosti na opasne situacije koje može stvoriti požar i bio smisao cijele vježbe.

Dinko Petrov, zapovjednik JVP-a Grada Krka, nakon vježbe poh-valio je sve sudionike na brzoj i kontroliranoj reakciji. - Ovom vježbom pokazali smo da smo spremni i da znamo što radimo. Zadovoljan sam jer ste zgradu napustili brzo, za jednu minutu. U slučaju pravoga požara, sjetite se svega što ste danas naučili. Ako vidite ili osjetite dim, bez obzira gdje se nalazite, zapamtite da odmah morate disciplinira-no izaći iz zgrade i nazvati 193 ili 112, poručio je mališanima Petrov te ih na kraju upozorio kako s vatrom uvijek treba biti na oprezu.

KRČKI VATROGASCI U TESTU SPREMNOSTI

Učenici disciplinirano napuštaju zgradu

Vanda Radetić-Tomić

Vježba eVakuacije i gašenja požara u Vrbničkoj osnoVnoj školi i dječjem Vrtiću

Unutarnja navala Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

vježbe VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2017.

26

Uspješno odrađena Međunarodna terenska vježba civilne zaštite „ISTRA 2017“

SPREMNI I ZA RAZORNI POTRES OD 6,2 STUPNJA PO RICHTERU

Na području Istre od 20. do 23. travnja 2017. u organi-

zaciji Državne uprave za zaštitu i spašavanje i Istarske županije održana je velika Međunarodna terenska vježba civilne zaštite „ISTRA 2017“ na širem području grada Pule i općine Kanfanar. Vježba se po planu odvijala na lokacijama kamenolom Kanfanar, Vojarna Muzil, Sveta Katarina po-luotok, Sveta Katarina otok i Val-bandon Uslužna jedinica MUP-a. Sudjelovali su Vatrogasna zajed-nica Istarske županije, Policija, Hitna medicinska pomoć, Gorska služba spašavanja, Crveni križ i dva MUSAR Modula Repub-like Slovenije i MUSAR Modul RH (potražno-spasilački timovi za spašavanje u urbanim sredi-nama). Vježbi je svoj prilog dao i veći broj volontera iz civilnih udruga (članova Crvenog križa i Odreda izviđača "Istra" te pri-padnika udruga Domovinskog rata RH) koji su kao markiranti veoma realno predstavili ozljede stanovnika u potresu. Također, sudjelovalo je i nekoliko timova iz Zagreba i Istre s potražnim psima, specijaliziranim za spašavanje iz ruševina.

Odgovor na katastrofu

Prema scenariju vježbe 20. travnja 2017. godine u 08,26 sati Primorsko-goransku i Istar-sku županiju pogodio je potres i prema prvim informacijama bio je jačine 6,2 po Richteru s epicentrom na području zapad-no od grada Rijeke. Pogodio je šire područje gradova Rijeke i Opatije pri čemu je žarište (hipo-centar potresa) bilo na dubini od oko 5.000 metara. Potres je imao velike posljedice u gra-dovima Rijeka, Bakar i Kraljevica te na području Istarske županije, posebno u gradu Pula i općini Kanfanar, dok su manja oštećenja zabilježena u Pazinu, Žminju i Rovinju. Potres se osjetio i na širem području Zapadne Hrvat-ske i istočne Slovenije. Početne nepotvrđene informacije govore

o 27 poginulih, 70 nestalih i 95 ozlijeđenih osoba.

Slovenski tim za spašavanje iz ruševina

Sve relevantne operativne snage sustava Civilne zaštite iz RH su aktivirane i poslane u pogođena područja. Ravnatelj Državne up-rave zaštite i spašavanja donio je odluku da se MUSAR modul uputi u Istarske županiju. Vlada RH na prijedlog ravnatelja DUZS na telefonskoj sjednici je donijela odluku o proglašenju katastrofe. Republika Hrvatska je putem ER-CC-a aktivirala Mehanizam unije za CZ te zatražila međunarodnu pomoć (3 HUSAR modula, 3 MUSAR modula i 1 AMP modul te koordinacijsku potporu kroz EUCPT-a i TAST-a).

Stožer CZ Istarske županije preuzeo je koordinaciju i rukovođenje operativnim snaga-ma sustava CZ na razini Istarske županije. Članovi Stožera CZIŽ su rukovoditelji svih operativnih službi koje se bave djelatnošću zaštite i spašavanja ljudi i imovine na području Istarske županije, a iz istarskog vatrogastva je načelnik Dino Kozlevac, županijski va-trogasni zapovjednik, Klaudio Karlović, zamjenik županijskog zapovjednika, Božidar Mezulić, pomoćnik županijskog zapovjed-nika te djelatnici Službe CZIŽ, Denis Stipanov, zamjenik načelnika i voditelj Službe CZIŽ i Boris Rogić, stručni suradnik Službe CZIŽ.

Nakon procjene situacije načelnik Stožera Dino Kozle-vac je odredio koordinatore na određenim lokacijama koji su up-ravljali operativnim županijskim snagama i koordinirali aktivnosti s državnim snagama Hrvatske i Slovenije koje su se uključivale na lokaciju. Koordinatori su bili zapovjednici istarskih JVP: Evili-jano Gašpić JVP Rovinj, Bojan Štokovac JVP Umag, Serđo Šilić JVP Pazin te Edvin Matko Juršić, zamjenik zapovjednika JVP Pula, a pomagali su im Denis Matošević JVP Poreč, Darko Vitasović JVP Labin te Bruno Aničić, zamjenik zapovjednika JVP Pazin i Robi Jermaniš iz JVP Buzet.

Asim Čabaravdić

Priprema za trasport ozljeđene osobe

Tim za spašavanje iz ruševina

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

27

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2017. vježbe

Sudionici vježbeVježbovnu skupinu sačinjavali

su: MUSAR Modul RH (uključujući Građevinski fakultet iz Zagreba), MUSAR Modul Re-publike Slovenije, MUSAR Modul grada Ljubljane, VZIŽ, Društvo Crvenog križa Istarske županije, Policijska uprava istarska, Hr-vatska gorska služba spašavanja – stanica Pula, Zavod za hitnu medicinu Istarske županije. U operativno djelovanje na lokaci-jama – spašavanje dubine i vi-sine, tehnički rad, potraga za unesrećenima te gašenje požara bili su angažirani JVP Pula (7 pri-padnika i auto ljestva, tehničko vozilo), JVP Rovinj 7 pripadnika i tehničko vozilo, malo tehničko i pick-up te 1 potražni pas), JVP Poreč 7 pripadnika i veliko kom-binirano i malo tehničko te 1 potražni pas, JVP Umag 6 pri-padnika i malo tehničko i pick-up, JVP Buzet 6 pripadnika i kombinirano tehničko i malo tehničko, JVP Pazin 5 pripadnika i navalno i šumsko vozilo i JVP Labin 7 pripadnika i šumsko ve-liko i malo.

Glavni koordinator vježbe Igor Milić, voditelj Službe za opera-tivu, opremanje i razvoj Sektora za civilnu zaštitu DUZS, kazao je da scenarij vježbe podrazumi-jeva potres jakosti 6,2 stupnja po Richterovoj ljestvici koji se dogodio u jutarnjim satima 20. travnja 2017. godine. Zbog tog razornog potresa došlo je do ve-likih oštećenja u gradovima Pula, Rovinj, Pazin i općini Kanfanar. Stoga je aktiviran Stožer civilne zaštite i upućene su na teren županijske operativne snage CZ, te je zatražena i pomoć s državne razine. Aktivirane su i sve rel-evantne operativne snage sustava CZ iz RH i poslane u pogođena područja.

-Terenska vježba civilne zaštite ISTRA 2017 imala je za cilj uvezi-vanje operativnih snaga i su-dionika civilne zaštite s razine lokalne, regionalne, državne i međunarodne razine u koor-dinirani odgovor za saniranje posljedica razornog potresa na području Kanfanara i Pule u realnom i kontinuiranom vre-menu, uključujući i noćni rad. Operativne snage su mogle provjeriti sposobnosti traganja i spašavanja unesrećenih osoba, njihovo zbrinjavanje i pružanje medicinske pomoći te osiguranje pogođenog područja i procjenu stanja građevinskih objekta. Možemo reći da su svi sudionici vježbe uspješno odradili postav-ljene zadaće te stekli nova znanja i iskustva, pogotovo za segment traganja i spašavanja iz ruševina. Potrebno je sve naučene lekcije implementirati u planske doku-mente, programe osposoblja-vanja, kako bi operativne snage, ali i sustav CZ u cjelini, podigao razinu pripravnosti za djelovanje nakon razornih potresa, naglasio je koordinator Milić.

Nepredviđene situacijeNa ovoj hrvatsko-slovenskoj zajedničkoj pokaznoj vježbi sim-ulirana je zaštita stanovništva na-kon potresa. Vježba je odrađena u realnom vremenu i realnom prostoru i nije bila priprem-ljena za svaku situaciju tako da su njezini sudionici imali priliku provjeriti kako funk-cionira organizacijski sustav, koordinacija na lokalnoj, region-alnoj i državnoj razini, djelovan-je zapovjednog tima, tehnička opremljenost, uvježbanost ljudi i ostalo. Zadaće za saniranje posljedica razornog potresa trebalo je odraditi ne samo danju nego i noću. Najprije su se mor-

ali probiti do lokacija i savladati mnoge prepreke (porušena stab-la i drugo). Uz pomoć timova s potražnim psima u ruševinama su pronalazili ljude i uz pomoć različitih strojeva probijali se do njih i pružali im prvu pomoć na mjestu gdje su pronađeni. Sli-jedila je evakuacija na siguran prostor određen za pružanje prve medicinske pomoći gdje su ih preuzimali članovi Crve-nog križa, odnosno djelatnici Hitne medicinske pomoći i dalje zbrinjavali. Policija je obavljala vježbovne poslove u učinkovitom rješavanju raznovrsnih situacija do kojih dolazi nakon potresa, posebice u očuvanju javnog reda i mira i sprječavanju bilo kakvih nedopuštenih djela i događanja.

Visok stupanj suradnje Evo što je o vježbi CZ „ISTRA 2017“ kazao načelnik Stožera CZ Istarske županije Dino Kozlevac, ujedno županijski vatrogasni zapovjednik: - U operativnom djelovanje na lokacijama – spašavanju ljudi i imovine, sudjelovalo je 170 pripadnika operativnih snaga CZIŽ sa 70 vozila svih vrsta, 200 pripadnika intervencijskih postrojbi Hrvatske i Slovenije s 80 vozila svih vrsta te preko 100 markiranata iz civilnih udruga. Oni su obavili brojne zadaće, a tim koji je brinuo o markiran-tima izvrsno ih je pripremio, čak i iznad očekivanja. Za istaknuti je potvrdu uspješnog ustroja CZ na području Istarske županije, a što je i ova vježba zorno poka-zala. Kontinuirano smo pratili rad koordinatora na svim lokaci-jama i sa zadovoljstvom utvrdili da je ostvaren respektabilan, visoki stupanj suradnje, koordi-nacije i međusobnog uvažavanja i poštivanja među svim službama

Dogovor prije odlaska na zadatak Potražni pas traži unesrećene u objektu

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

vježbe VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2017.

28

CZ. Vježba CZ „ISTRA 2017“ je bila izvrsna prilika da provje-rimo cjelokupni sustav CZIŽ koji je kvalitetno ustrojen, što je zorno potvrđeno na terenu kao i analizi cijele vježbe. Tim za vođenje vježbe je uputio poh-vale i priznanja za angažiranost i učinkovito djelovanje Stožera i svih operativnih snaga Istarske županije. Razumljivo, tijekom vježbe uočili smo ono što treba doraditi u sustavu veze i komu-nikacije i sagledali kako unap-rijediti učinkovitost na nekim

područjima CZ. Ovo je prigoda i za veliku zahvalnost svim su-dionicima vježbe, profesional-nim - vatrogasci, Hitna pomoć, Policija, i volonterima - Gorska služba spašavanja, Crveni križ i udruge civilnog društva, poručio je Kozlevac. Policijska uprava Istarske je sud-jelovala ne samo u izvedbi nego i u organizaciji vježbe. Načelnik PU Dragutin Cestar o vježbi je rekao: - Na poziv Državne uprave za zaštitu i spašavanje rado smo se odazvali za sudjelovanje na Međunarodnoj terenskoj vježbi civilne zaštite „ISTRA 2017.“, jer kao dio snaga koje sudjeluju u radu Civilne zaštite svakako trebamo sudjelovati u takvim vježbama. Po našem mišljenju, čitava vježba je zaista dobro or-ganizirana i uspješno provedena. Bila je to dobra prilika da svi

njezini sudionici, a mi također, u tom segmentu posla, provjerimo kako bismo u nekim takvim okol-nostima funkcionirali i mislim da je to veoma korisno iskustvo, istaknuo je načelnik Cestar. Međunarodna terenska vježba civilne zaštite „ISTRA 2017“ završena je 23. travnja 2017. analizom vježbe održanom u Bazi operacija Valbandon, a tu zaključnu zadaću obavio je Tim za analizu vježbe. Državna upra-va za zaštitu i spašavanje dodijeli-la je svim sudionicima ZAHVAL-NICE za pripremu i provedbu Međunarodne terenske vježbe civilne zaštite „ISTRA 2017“. Sudionike vježbe posjetio je ravnatelj DUZS-a dr. Dragan Lozančić, a vježbu su promatrali i stručnjaci civilne zaštite iz SAD, Engleske i Čilea te predstavnici Nacionalne garde iz Minnesote (SAD).

Vježbi koja je održana u sri-jedu 26. travnja 2017. godine,

s početkom u osam sati, prisustvo-vali su djelatnici Javne vatrogasne postrojbe i djelatnici Hitne pomoći, kao i 40-tak studenata volontera Veleučilišta u Karlovcu, uz sve za-poslenike ustanove kao i vanjske suradnike vodiče.Simulirala se opasnost koja zahtjeva hitnu evakuaciju svih ljudi u akvari-jskom kompleksu, a kako bi vježba bila što više u skladu sa svakod-nevnim ritmom akvarija, studenti volonteri su glumili više skupina posjetitelja akvarijskoj izložbi.- Budući da je cijeli akvarijski pros-tor dosta kompleksan, s puno pro-laza i prostorija, ovom vježbom smo upoznali djelatnike javne vatrogasne postrojbe kao i djelatnike hitne pomoći sa samim prostorom, kako bi mogli pravovremeno djelovati u slučaju neke opasnosti. Ujedno smo educirali djelatnike i vanjske surad-nike na koji način trebaju reagirati u slučaju opasnosti, ističu u Aquatici.

ODRžANA VJEžbA U kARlOVAčkOJ AqUATICIUspješno je održana prva vatrogasna vježba i vježba evakuacije koju je organizirala Javna ustanova

AQUATIKA – SLATKOVODNI AKVARIJ KARLOVAC. Ksenija Begović

Stožer je bio smješten u Valbandonu

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

29

VATROGASNI VJESNIK travanj 2017. struka i praksa

Tvrtka Tohatsu uključena je u proizvodnju i distribuciju raznih tipova mehaničkih pro-

izvoda uključujući i motore više od sedamdeset godina. Prijenosne motorne vatrogasne pumpe su jedan od najuspješnijih proizvoda navedene tvrtke. Kompaktna kombinacija originalno razvijenih ben-zinskih motora i kućišta pumpe serije VF, VC i V donijela je povećanu efikasnost za žurno djelovanje vatrogasaca. Prijenosne motorne vatrogasne pumpe Tohatsu konstruirane su i dizajnirane te u potpu-nosti sukladne s važećom europskom normom EN 14466:2005+A1:2008; Fire-fighting pumps - Porta-ble pumps - Safety and performance requirements, tests, kao i s normama EN 1028-1:2002+A1:2008; Fi-re-fighting pumps - Fire-fighting centrifugal pumps with primer - Part 1: Classification - General and safety requirements i EN 1028-2:2002+A1:2008; Fi-re-fighting pumps - Fire-fighting centrifugal pumps with primer - Part 2: Verification of general and sa-fety requirements. Ovlašteni zastupnik u Republici Hrvatskoj za Tohatsu prijenosne motorne vatroga-sne pumpe je tvrtka Flammifer iz Ozlja. Prijenosne motorne vatrogasne pumpe Tohatsu odlikuju su malom težinom, kompaktnošću i izdašnim proto-kom. Navedene značajke ključni su faktori vatro-gasnih pumpi, a optimalna radna snaga te kombi-nacija konstantnog istraživanja, razvoja i napred-ne tehnologije garantiraju trajnost i pouzdan rad.

Zahtjevi normi Motorne pumpe koje se upotrebljavaju u vatro-

gastvu su pumpe s vlastitim pogonskim motorom s unutarnjim sagorijevanjem. Međutim, iako su one dizajnirane kao prijenosne pumpe, mogu biti smještene na vatrogasno vozilo poput razne druge vatrogasne tehnike i opreme te se prema potrebi sa vozila skidaju i prenose na mjesto upotrebe. Prije-nosne motorne vatrogasne pumpe upotrebljavaju se u temperaturnom području okoline od – 15 °C do + 35 °C. Kako bi se tijekom njihova rada osigurale određene radne karakteristike, nije predviđen nji-hov rad s vodom temperature iznad + 20 °C. Pumpe tijekom svog rada moraju imati dovoljnu otpornost na elektromagnetske utjecaje koji bi mogli izazvati poremećaj u njihovu radu. Time je pumpi tijekom njena rada omogućen potpuno siguran rad upra-vo za ono za što je i namijenjena. Od takvih pumpi zahtjeva se da se tijekom njihova rada ne dogode nikakve opasnosti ukoliko je izložena određenim razinama ili tipovima poremećaja predviđenim od strane proizvođača. Kako bi se motorna pumpa mo-gla prenositi mora imati ugrađene rukohvate za po-dizanje ili mora imati adekvatno izrađen zajednički konstrukcijski okvir. Na taj način pumpa se zajedno

sa pogonskim motorom može sigurno prenositi na bilo koje mjesto upotrebe. Ukoliko je masa prijeno-sne pumpe do 100 kg na njoj moraju biti ugrađeni rukohvati za prenošenje za najmanje dvije osobe. Prijenosne pumpe mase od 100 do 200 kg mora-ju imati takve rukohvate za najmanje četiri osobe. Maksimalna masa potpuno operativne prijenosne motorne pumpe s pogonskim motorom ne smije biti veća od 200 kg. Međutim bez obzira jesu li su prisutni rukohvati ili je izveden konstrukcijski okvir pumpe, mjesta opterećenja za podizanje pumpe moraju biti dizajnirana tako da izdrže minimalno vrijednost 2,5 puta veće mase podizanja podijeljene sa brojem mjesta za držanje. Rukohvati moraju biti jednostavni, lako dostupni te ergonomski prilago-đeni za držanje vatrogasnim rukavicama. Pri brzini okretaja rotora centrifugalne pumpe, potrebnoj za stvaranje podtlaka u kućištu pumpe i usisnom vodu (tzv. brzina usisavanja) tijekom 4 minute pumpa se na suhoj, čistoj, tvrdoj i ravnoj horizontalnoj podlo-zi ne smije pomaknuti više od 10 cm. Broj okretaja rotora pumpe pri usisavanju odredit će i u tehnič-koj dokumentaciji pumpe navesti proizvođač pum-pe. U pogledu zaštita od potencijalnih mehaničkih opasnosti pri radu sa pumpom, posebna pozornost posvećena je zaštiti od dodira osovine pumpe. To se naročito odnosi na područje njenih klinova i/ili utora za klinove kao i bilo kojih ostalih pojedinosti koje mogu biti velika opasnost za ozljede korisni-kovih ruku. Takve ugrađene mehaničke zaštite koje sprječavaju rizik od dodira s rotirajućim dijelovima pumpe osobito u području ulaza u pumpu smi-ju biti demontirajuće isključivo uz upotrebu alata. Za sprječavanje toplinskih opasnosti definirani su uvjeti maksimalnih temperatura dodirnih površi-na bilo tijekom rada s pumpom ili tijekom njena prenošenja. Kontakt sa rukohvatima za prenošenje pumpe mora biti moguć unutar jedne minute. Za nenamjerno dodirne površine postavlja se zahtjev za mogućnost dodira u vremenu od 0,5 sekundi. U slučaju namjerno dodirljivih površina kao što su, na primjer, upravljački dijelovi pumpe postavlja se za-htjev za mogućnost dodira u vremenu od 4 sekun-de. Buka tijekom rada pumpe mora biti što je mo-guće manja odnosno toliko mala koliko je najmanje moguće izvedivo dizajniranjem pumpe. Za potrebe mjerenja razine buke prijenosne motorne pumpe ne razmatra se samo buka stvorena radom pogonskog motora, nego i sve ostale razine buke koje mogu biti prisutne njenim rukovanjem. U tom smislu valja spomenuti određene vibracije posredstvom statič-kog ili dinamičkog balansiranja rotacijskih dijelova pumpe, buku uzrokovanu nisko bučnim prijeno-snim strojnim dijelovima ili elementima poput zup-

TOHATSU PRIJENOSNE MOTORNE VATROGASNE PUMPE

Zlatko Posavec, dipl. ing.

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

struka i praksa VATROGASNI VJESNIK travanj 2017.

30

čanika, remenica, ležajeva, ručne spojke i dr. Takvih primjera uzročnika stvaranja buke ima više, bez ob-zira koliko god njena razina bila mala. U slučaju da se određena razina buke ne može smanjiti, čak ni dizajniranjem pumpe, njeni proizvođači obvezni su gdje god je to na pumpi moguće ugraditi odgova-rajuće zaštitne naprave ili uređaje protiv emitiranja buke. Kao primjeri takvih mjera mogu biti štitnici protiv buke, razni oblici prigušivača i sl. Pogonski motor pumpe odmah nakon hladnog pokretanja (bez njegova prethodna zagrijavanja na radnu tem-peraturu) izložen punom radnom opterećenju mora biti potpuno operativan. Kao što je već bilo navede-no prijenosna motorna pumpa mora biti sposobna ostvarivati sve radne karakteristike u garantiranom temperaturnom području okoline. U tu svrhu su-stav za hlađenje njegova pogonskog motora s unu-tarnjim sagorijevanjem mora mu omogućiti opera-tivnost pod svim uvjetima rada unutar navedenog temperaturnog područja. Sustav za dovod goriva pogonskog motora mora biti tako izveden da se tije-kom njegova rada pri nagibu pumpe u iznosu od + 15° u odnosu na horizontalnu površinu ne događa istjecanje goriva iz spremnika. Ukoliko se pogon-sko gorivo iz svog sustava dobavlja zbog posljedice djelovanja sile gravitacije, kao element za regulaciju protoka pogonskog goriva obvezno se ugrađuje sla-vina (pipac). Volumen trajno ugrađenog spremnika goriva treba biti takve veličine da se tijekom rada prijenosne pumpe uz uvjet ostvarivanja nazivnog volumnog protoka osigura neprekidan rad po-gonskog motora u vremenu od minimalno jednog sata. Vanjska i unutarnja strana spremnika goriva moraju biti izrađene od nekorozivnog materijala.

Prvo pokretanje pogonskog motora nakon dugo-trajnog mirovanja kao i njegovo ponovno pokreta-nje odmah nakon prekida rada bez obzira je li motor zagrijan ili hladan mora se besprijekorno ostvariva-ti u navedenom garantiranom temperaturnom po-dručju okoline rada pumpe. Za pokretanje pogon-skog motora pumpe mogu se upotrebljavati ručni ili električni uređaji. Ukoliko pumpa ima ugrađen ruč-ni potezno-izvlačni starter pogonskog motora on mora biti takav da je siguran za startanje. Također, tijekom njegova rada ne smije doći do rasterećenja (popuštanja) nakon čega se pogonski motor ne bi

mogao pokrenuti. Ukoliko prijenosna motor-na pumpa sadrži bateriju za električno pokre-tanje pogonskog motora (akumulator) ona za korisnika pumpe mora imati mogućnost jed-nostavnog i lakog isključivanja. Uređaj za elek-trično pokretanje pogonskog motora mora biti osiguran s uređajem za sprječavanje njegova ponovnog pokretanja nakon što je pumpa jed-nom pokrenuta. Time se nakon električnog po-kretanja pogonskog motora sprječava ponovno uključenje električnog startera. Električna ener-gija potrebna za pokretanje pogonskog motora

dobiva se iz akumulatorske baterije kao jedinog izvora električne energije prijenosne pumpe.

Akumulatorska baterija tijekom rada pumpe mora imati mogućnost samopunjenja. Metalni priključni spojevi na završnim dijelovima elektrovodova koji se spajaju na akumulatorsku bateriju moraju imati osiguranu adekvatnu mehaničku zaštitu. Električni vodiči izvedeni u sklopu pumpe smiju biti prisutni isključivo kao vodiči niskog napona. Zaštita od di-rektnog dodira mora biti minimalno IP 2X. Ispušni plinovi koji su posljedica rada motora sa unutarnjim sagorijevanjem moraju biti tako usmjereni da svo-jom emisijom ne ometaju rad poslužitelja pumpe te da nisu u dodiru sa zapaljivim dijelovima pum-pe. Ispušna cijev za usmjeravanje i ispust ispušnih plinova mora biti dizajnirana i smještena na pumpi tako da se može upotrijebiti njena zaštita od dodira. Ta zaštita ili mora biti ugrađena na pumpi od strane proizvođača ili je isporučena kao dodatna oprema pumpe. Prikazi podataka na pumpi i uređaji za kon-trolu rada prijenosne pumpe moraju biti usklađeni s odgovarajućim normativnim propisima. Na taj način se u potpunosti udovoljava njihovim zahtje-vima prilikom nadziranja i kontrole rada prijenosne motorne pumpe. Bez obzira o kojim uređajima ili upravljačkim pločama se radi oni moraju biti jasno čitljivi pri udaljenosti poslužitelja pumpe od 1 m.

Za kontrolu rada ulaznih i izlaznih hidrauličkih karakteristika pumpe (tlaka) upotrebljavaju se ma-novakuummetari i manometri. Njihovo baždarenje i umjeravanje provodi se također u skladu s određe-nim normativnim propisima. S obzirom da centri-fugalna vatrogasna pumpa u svojim radnim karak-teristikama na izlaznoj strani pumpe ima definiran odgovarajući ograničen (limitiran) hidraulički rad-ni tlak (pa lim), njegovo očitanje mora biti vidljivo u trenutku dostizanja vrijednosti. Kako bi se tijekom rada pumpe onemogućilo povećanje broja okretaja koljenastog vratila motora, a samim time i osovine centrifugalne pumpe pogonski motor mora imati ugrađen odgovarajući zaštitni uređaj. Za potrebe prekida rada pogonskog motora pumpe na vanj-skoj strani kućišta također mora biti ugrađen od-govarajući uređaj. Taj uređaj mora biti takav da se uključuje jednom radnjom te da se nakon njegova isključenja ponovo može uključiti samo namjernim uključenjem od strane poslužitelja pumpe. Hidrau-ličke karakteristike vatrogasne pumpe u potpunosti

Slika 1. Rad s prijenosnom motornom vatrogasnom pumpom

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

31


moraju odgovarati zahtjevima norme bez obzira da li je centrifugalna pumpa izve-dena kao prijenosna motorna pumpa ili je ona trajno ugrađena na vatrogasno vozilo. U tom smislu pri nazivnoj geodetskoj usisnoj visini (Hs geo N) od 3 m ostvarena nazivna visina dobave (pN) i nazivni volumni protok (QN) moraju zadovoljavati vrijednostima navedenim u normi. S obzirom da se teme-ljem zakona o očuvanju energije u mehanici fluida potencijalna energija kapljevine može poi-stovjetiti sa energijom tlaka, visinu dobave pumpe jednostavnije je izraziti nazivnim povećanjem hi-drauličkog tlaka i očitavati manometrom. Nazivne izlazne karakteristike pumpi mjere se pri nazivnom broju okretaja rotora pumpe koji prilikom njihova ispitivanja ne smije odstupati više od ± 5 %. Osim već navedene nazivne usisne geodetske visine od 3 m izlazne karakteristike pumpe zahtijevaju se i pri geodetskoj usisnoj visini (H s geo) od 7,5 m. Pri toj usisnoj visini te pri nazivnoj visini dobave (pN) mora se ostvariti minimalno 50 % nazivnog volu-mnog protoka (QN). Isto tako pri nazivnoj geodet-skoj usisnoj visini od 3 m (Hs geo N) i uz ostvare-nu visinu dobave 20 % veću od nazivne (pN) te pri maksimalnom broju okretaja rotora pumpe ostva-reni volumni protok pumpe mora odgovarati mini-malno 50 % svoje nazivne vrijednosti (QN). Ovdje je važno napomenuti kako pri svim nazivnim volu-mnim protocima (QN) prijenosna motorna pumpa mora biti u potpunosti operativna pri nagibu od + 15 ° u odnosu na horizontalnu površinu. Tijekom ostvarivanja početne dobave vode na principu stva-ranja podtlaka, vakuum uređaj mora biti sposoban stvoriti potreban podtlak od 0,8 bara u vremenu od 30 sekundi. U tu svrhu smiju se upotrebljavati i ruč-ni vakuum uređaji, ali samo za prijenosne motorne pumpe nazivnog volumnog protoka do 600 l/min.

Prijenosne pumpe moraju biti opremljene odgo-varajućim mjernim uređajima za nadzor i kontrolu rada pumpe. U tu svrhu ona mora biti opremljena sa mjernim uređajem za očitavanje hidrauličkih tla-kova na izlazu i ulazu pumpe, indikatorom (poka-zateljem) uključenja uređaja za stvaranje podtlaka, indikatorom preostale razine goriva u spremniku u iznosu od 15 %, indikatorom razine ulja potreb-nog za rad pogonskog motora, indikatorom stup-nja napunjenosti baterije (akumulatora), indikato-rom prekomjernog zagrijavanja pogonskog motora te indikatorom tlaka ulja pogonskog motora. Broj tlačnih izlaza prijenosne pumpe ovisi o nazivnom volumnom protoku pumpe. Za nazivne volumne protoke pumpe do 750 l/min na pumpe se ugrađu-je barem jedan tlačni otvor. Za ostvarive nazivne volumne protoke iznad 750 l/ min pa do 2 500 l/min prijenosne pumpe imaju minimalno dva tlačna otvora, a za protoke iznad 2 500 l/min njihov broj može biti i veći. Označavanje prijenosnih motornih pumpi usklađeno je sa normativnim propisima za centrifugalne vatrogasne pumpe s vakuum uređa-jima. Kratka oznaka odgovarajuće prijenosne pum-pe sastoji se iz slovne oznake pumpe nakon koje se navode oznake nazivne visine dobave pumpe (pN) i nazivnog volumnog protoka (QN). U skladu sa time, npr. prijenosna motorna pumpa nazivne visine dobave od 6 bara pri nazivnom volumnom protoku od 500 l/min ima oznaku PMPN 6-500.

Slika 2. Upravljačka ploča pumpe Tohatsu tipa VC82ASE

Slika 3. Q-H dijagram pumpe VC82ASE

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice


32

Značajke pumpiPrijenosne motorne vatrogasne pumpe Tohatsu

tipa serije VF pokreću se četverotaktnim trocilin-dričnim benzinskim motorom, dok se pumpe serije VC i V pokreću dvotaktnim dvocilindričnim moto-rom. Četverotaktni motor opremljen je s bez-baterij-skom elektronskom kontrolom ubrizgavanja goriva. Takvo električno kontrolirano ubrizgavanje goriva funkcionira precizno po naredbi ECU (upravljačka jedinica motora) omogućavajući potpuno sagorije-vanje za manju emisiju i nižu potrošnju goriva. Bez-baterijska upravljačka jedinica za kontrolu motora pokreće motor na optimalnoj potrošnji goriva, dok na sam proces paljenja utječu trenutni vremenski uvjeti i faktori operacije koji su otkriveni pomoću raznih senzora. Motor pumpi izveden je tako da mu je poklopac hermetički zatvoren. To je izvedeno na način da je gornji poklopac zatvoren na donji po-klopac s ciljem da se smanji buka motora i postigne visoka vodootpornost. Otvaranje gornjeg poklopca postiže se jednostavnim opuštanjem šarke za lak-še održavanje. Prijenosne pumpe izvedene su na način da imaju niski položaj spremnika za gorivo. Niski položaj spremnika za gorivo omogućuje lakše nadopunjavanje goriva, a isto tako niži centar gra-vitacije pumpe čini ju stabilnijom i manje vibrira-jućom. Ta značajka naročito dolazi do izražaja pri ekstremnim i teškim uvjetima okoline kojima su svakodnevno izloženi vatrogasci pri obavljanju svo-jih zadaća spašavanja ljudi i imovine uslijed požara.

Vakuum uređaj koji omogućuje dobavu vode iz vanjskih izvora putem usisnih cijevi je rotacij-ski. Rotacijski vakuum uređaj je bezuljni, izrađen je od aluminija i relativno velikih dimenzija. Na taj način, vulumen mu je povećan 200%, a težina smanjena 50%. Dvostruko veći volumen u odno-su na prijašnji modele rotacijskih vakuum ure-đaja tvrtke Tohatsu omogućuje znatno veću efi-kasnost i bržu dobavu vode iz izvora u pumpu, a sve to uz dvostruko manju masu vakuum uređaja.

Prijenosna motorna vatrogasna pumpa serije VF najnoviji je tip pumpe tvrtke Tohatsu, a odlikuje se niskom emisijom plinova, niskim troškovima odr-žavanja kao i niskim nivoom buke. Pri konstrukciji motora pumpi serije VF naročita se pozornost obra-tila na zahtjev za nisku emisiju plinova, kao ključ-ni zahtjev današnjice glede zaštite okoliša. Emisija ugljičnog monoksida (CO) smanjena je za 43%, a emisije ugljičnog hidrida i nitroksida (HC i NOx) čak za 90 %. Buka je smanjena za 9 dB, pa rad mo-tora ne ometa komunikaciju među vatrogascima pri akcijama gašenja požara. Pumpa se odlikuje i niskom potrošnjom goriva te na taj način efikasno štedi gorivo i omogućuje dulji rad. Potrošnja goriva smanjena je za reprezentativnih 48%. Važno je napo-menuti da su korišteni podaci u usporedbi s dvotak-tnim modelima pumpi tvrtke Tohatsu pri radu na 4 bara. Pumpa tipa VF53AS pri nazivnoj radnoj točki od 6 bara (nazivna visina dobave) ima protok od 1200 l/min (nazivni volumni protok), pri tlaku od 8

bara protok 950 l/min i pri tlaku od 10 bara ima protok 700 l/min. Sve dane vrijednosti nazivne vi-sine dobave i nazivnog volumnog protoka odnose se na usisnu visinu od 3 m. Uz pumpu je moguće kao dodatnu opremu naručiti automatski punjač akumulatora s priborom, radno svjetlo, svjetiljku za pretragu te dodatni spremnik goriva. Radno svje-tlo dozvoljava kontrolu trenutnog rada pumpe na određenoj udaljenosti. Svjetiljka za pretragu je ha-logena (12 V, 55 W), pruža visoki intenzitet svjetlo-sti koje uspješno pomaže pri noćnim aktivnostima. Dodatni spremnik goriva može se spojiti s cijevi za gorivo koja se standardno nalazi na pumpi. Dodat-ni dvadeset litarski spremnik napravljen je od ne-hrđajućeg čelika te se njegovim korištenjem produ-ljuje kontinuirani rad prijenosne motorne pumpe.

Prijenosne motorne vatrogasne pumpe serije VC (kao i ostale navedene serije Tohatsu pumpi) ističu se kompaktnošću i malom težinom. Kućište pumpe i motora napravljeno je od nekorozivnih materijala (aluminijske legure) radi smanjenja težine i produ-ljenja radnog vijeka. Ova kompaktna jedinica ukla-pa se u postojeći skladišni prostor i dovoljna su dva vatrogasca za njen prijenos. Motor i pumpa su diza-jnirani i razvijeni isključivo za vatrogasne Tohatsu prijenosne motorne pumpe što osigurava bolje ka-rakteristike u ovoj klasi pumpi. Originalno dizajni-ran motor je naročito pouzdan te je opremljen sa sistemom ubrizgavanja motornog ulja/automatskog miješanja ulja. Benzin i motorno ulje se automat-ski miješaju u točno određenom omjeru ovisno o brzini motora bez utjecaja operatera. Postoje četiri različita tipa (modela) pumpi: VC85BS, VC82ASE, VC72AS i VC52AS. Usis je omogućen rotacijskim vakuum uređajem te uz priključeni usisni vod du-ljine 6 metara postiže usis iz 1 metra dubine za 4 sekunde (iz 3 m za 5,5 s i iz 6 m za 8 s). Dodat-no, pumpa VC85BS opremljena je automatskim sistemom za usisavanje sa prekidačem za paljenje

Slika 4. Prijenosna pumpa tipa VF53AS

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

33


i gašenje. Svi prekidači, brojčanik gasa, upravljač-ki prekidači i druge lampice upozorenja grupirani su na kontrolnoj ploči za jednostavan rad. Sustav za hlađenje motora vodom izveden je na način da se voda za hlađenje motora vraća u pumpu čime se uklanja izbacivanje izvan pumpe i zagađenje okoliša. Jedinstveni automatski rasplinjač s priguš-nikom pomaže motoru da lakše započne s radom bez obzira na vremenske uvjete. Na pumpama se nalazi senzor za sprječavanje pregrijavanja motora. Na taj način se sprječava gubitak vode za hlađenje motora, a isto tako štiti se motor dok nema odli-jeva vode. Ovaj sustav automatski gasi motor kad temperatura motora dostigne 80 oC. Na modelu VC82ASE postoji sklopka za ponovno pokretanje ili gašenje senzora nakon što se motor ugasi. Model VC85BS se automatski ponovno pali. Integrirani spremnik za gorivo je velikog kapaciteta (18 litara) te stoga omogućava minimalno jedan sat neprekid-nog rada pri maksimalnom otvoru, gasu i optereće-nju. Pumpe su opremljene električnim starterom s povratnim trzajnim starterom čime se postiže po-kretanje motora u svim uvjetima rada. Na pumpi se nalaze dva tlačna izlaza koji se mogu rotirati za 90o. Tlačni izlazi na modelu VC82ASE opremljeni su s ventilima, dok je model VC85BS opremljen sa slavinama kao elementima za regulaciju protoka.

Prijenosna pumpa serije V može se prenositi na leđima na ograničenim udaljenostima ako se pra-vilno montira na leđni nosač te je stoga pogodna za gašenje šumskih požara. U slučaju kada je monti-rana na vatrogasno vozilo, kompaktni dizajn omo-gućuje više skladišnog prostora za ostalu vatroga-snu opremu. Na pumpi se nalazi jedan tlačni izlaz koji se također može rotirati za 90o. Tlačni izlaz na modelima V20E/ES opremljen je sa slavinom kao elementom za regulaciju protoka. Oba modela imaju ugrađen električni starter, s time da model V20ES ima izveden električni starter s povratnim

trzajnim starterom koji omogućuje pokretanje motora u svim uvjetima. Pumpe tipa V20E/ES pri nazivnoj radnoj točki od 6 bara (nazivna visina dobave) ima protok od 540 l/min (nazivni volu-mni protok), pri tlaku od 4 bara protok 660 l/min i pri tlaku od 8 bara ima protok 290 l/min. Dane vrijednosti nazivne visine dobave i nazivnog volu-mnog protoka odnose se na usisnu visinu od 3 m.

Prijenosne vatrogasne pumpe Tohatsu glede pri-preme za požare ili prirodne katastrofe zahtijevaju redovite periodične preglede i servis. Okvirno raz-doblje nominalnog rada za takove pumpe je mini-malno deset godina, dok bi se periodički servisi ovla-štenih servisera trebali održavati svakih šest mjese-ci. Zamjenski dijelovi pumpi dostupni su još barem deset godina nakon prestanka proizvodnje određe-ne pumpe. Prije početka korištenja pumpi obavezno je proučiti upute za korištenje i garancijski list proi-zvođača. Također, potrebno je proučiti i sadržaj na-

Tip/Model VC85BS VC82ASE VC72AS VC52AS

usisna visina 3m - - Q=1700 l/minpri p=4 bara

Q=1450 l/minpri p=4 bara

usisna visina 3m Q=2050 l/minpri p=6 bara












Slika 5. Prijenosna pumpa tipa V20E/ES

Tablica 1. Kapaciteti pumpi serije VC

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice


34

Unutarnja navala najefikasniji je oblik taktičkog nastupa vatrogasne grupe, odjeljenja ili

postrojbe. Pristupom gašenju požara unutarnjom navalom požar se gasi u samom žarištu, zadržava se unutar sektora zahvaćenog požarom, te se sman-juje količina vode potrebna za gašenje (koristi se raspršeni mlaz ili vodena magla čija je učinkovitost daleko veća od učinkovitosti punog mlaza ko-jeg najčešće primjenjujemo kod vanjske navale). Takvim taktičkim nastupom vrijeme gašenja požara znatno je kraće, nastaju manja oštećenja od samog požara, a smanjuje se i sekundarna šteta nastala upotrebom sredstava za gašenje.

Uz sve prednosti koje ima unutarnja navala, pris-tupom gašenju takvim taktičkim nastupom dolazi do povećane opasnosti za vatrogasce:

• ulazeuprostorgdjejeobaveznokorištenjeaparata za zaštitu organa za disanje (izolacijski aparati)• ulazeuprostorgdjejevidljivostminimalna

ili gotovo jednaka nuli• ulaze u prostor u kojem uslijed djelovan-

ja požara, te produkata požara, može doći do urušavanja građevinskih konstrukcija i elemena-ta instalacija u objektima (žice i kablovi) • ograničenisuvremenomkojemoguproves-

ti gaseći ili tražeći požar odnosno, pretražujući prostor u potrazi za unesrećenima (autonomija izolacijskog aparata)

Vođeni idejom o povećanju sigurnosti i učinkovitosti na intervencijama, Javna vatrogasna postrojba Grada Zagreba započela je obuku svih djelatnika postrojbe sa sljedećim ciljevima:

1. uvježbavanje svih operativnih djelatnika postrojbe vježbama na poligonu u vatrogasnim postajama uz korištenje izolacijskih aparata

2. snalaženje u prostoru, kretanje i povratak po cijevnoj pruzi u uvjetima nulte vidljivosti

3. kretanje i snalaženje u prostoru ispunjen-om preprekama kao što su žice, električne insta-lacije, kabeli i slično u uvjetima nulte vidljivosti te korištenje alata za oslobađanje

4. metode i postupci spašavanja unesrećenih korištenjem dodatne opreme (dodatni izolacijski aparat)

5. korištenje dodatne opreme za spašavanje i samospašavanje

Nakon provedene obuke svih djelatnika postrojbe stigao je i prijedlog da se organizira stručni seminar na temu ‘’SIGURNOST U UNUTARNJOJ NAVA-LI’’, a kojemu bi cilj bio prezentacija i prenošenje naših saznanja i zapažanja koja smo uočili tijekom provedbe obuke naših djelatnika, kao i razmjena iskustava između postrojbi i vatrogasaca prijavljen-ih na seminar.

Stručni seminar ‘’Sigurnost u unutarnjoj navali’’ organiziran je 01. travnja 2017. godine u Vatrogas-noj postaji Centar, JVP Grada Zagreba. Stručnom seminaru odazvalo se 18 profesionalnih vatrogasnih postrojbi i 4 dobrovoljna vatrogasna društva. Valja napomenuti da bi broj sudionika zasigurno bio i veći, međutim ograničili smo broj sudionika na 60 i to prema principu redoslijeda prijave. Maksimalni broj sudionika po postrojbi bio je 3 djelatnika.

Seminar je bio koncipiran kao operativno-stručni skup i radionica, kroz koju su sudionici aktivno sudjelovali i prolazili sve radne točke te davali svoja mišljenja, komentare i dojmove.

Radne točke seminara bile su sljedeće:Radna točka 1: upotreba izolacijskog aparata i

prolazak poligona. Navedeni poligon svi vatrogasci JVP Zagreb prolaze najmanje jednom mjesečno.

• Radna točka sastoji se od 7 elemenata uzobavezno opremanje izolacijskim aparatom, a zahtijeva rad u vatrogasnoj grupi:

1. Hodanje postajom u duljini od 200 m2. Povlačenje ‘’B’’ cijevne pruge 30 m u dva

smjera (zamjena vatrogasaca kod povlačenja)3. Prenošenje tereta (2 kanistera po 20 L) cik-

cak između čunjeva 30 m, jedan član grupe u jed-nom smjeru, drugi član grupe u povratku

4. Udaranje čekićem (5 kg) po gumi, 15 uda-raca svaki član grupe

5. Spuštanje u bazen, prenošenje lutke (60 kg) na drugu stranu bazena (15 m) i izlazak iz bazena

6. Penjanje na 3 kat tornja, povlačenje užetom 2 komada ‘’B-15m’’ cijevi do trećeg kata, te spuštanje istih, svaki član grupe,

7. Prenošenje hidrauličnih razupora 10 meta-ra, svaki član grupe

Radna točka 2: snalaženje u prostoru, kretanje i povratak po cijevnoj pruzi u uvjetima nulte vidlji-vosti uz upotrebu izolacijskog aparata.

Obukom provedenom među djelatnicima više vatrogasnih postrojbi, te testovima postupaka pretraživanja u simulaciji taktičkog zadatka sa sljedećim pretpostavkama:

• ''Požarskladišta”,35metaraodulaza,vatro-gasna grupa javlja da ostaje bez zraka• Vidljivost0,grupasenalazicca10metara

od mlaznice, 2 prepreke na cijevnoj pruzi

Došlo se do sljedećih rezultata:• Prosječnovrijemedolaskado„nastradalih

kolega”biloje7minuta• 22minute bilo je potrebno za spašavanje

kolega• Većinavatrogasacanijeuzelanikakvuop-

remu da spasi kolegu

SEMINAR ‘’SIGURNOST U UNUTARNJOJ NAVALI’’ Tekst: Marko Balaž LasloFoto: Goran Ružić

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

35


• 20%vatrogasacanašloseisamouprobl-emu

o Nedostatak zraka (došli su do kolege, ali nisu imali dovoljno resursa da ga spase)

o I sami su se izgubili u pretraživanju

Radna točka 3: kretanje i snalaženje u prostoru ispunjenom preprekama, žicama i kabelima u uv-jetima nulte vidljivosti, te korištenje dodatnih alata za prolazak i spašavanje uz upotrebu izolacijskog aparata

Radna točka 4: metode i postupci spašavanja unesrećenih korištenjem dodatne opreme (dodatni izolacijski aparat) u uvjetima nulte vidljivosti

Radna točka 5: korištenje dodatne opreme za spašavanje i samospašavanje

Sudionici seminara bili su podijeljeni u 5 grupa, a svaka grupa je raspoređena na jednu radnu točku. Vremenski interval za radnu točku predviđen je na 45 minuta, nakon čega je uslijedila pauza, te zamje-na grupa na sljedeću radnu točku (vidi TABLICU).

Završetkom seminara napravljena je i detaljna analiza seminara po radnim točkama kako bi se iz dobivenih podataka moglo donijeti zaključke, uka-zati na probleme, te pronaći rješenja za kvalitetniji rad u unutarnjoj navali.

RADNE TOČKEVRIJEME RT1 RT2 RT3 RT4 RT5

09:00 – 09:45 CRVENA SMEĐA ŽUTA ZELENA PLAVAPAUZA

10:00 – 10:45 PLAVA CRVENA SMEĐA ŽUTA ZELENAPAUZA

11:00 – 11:45 ZELENA PLAVA CRVENA SMEĐA ŽUTAPAUZA

12:00 – 12:45 ŽUTA ZELENA PLAVA CRVENA SMEĐAPAUZA

13:00 – 13:45 SMEĐA ŽUTA ZELENA PLAVA CRVENA13:45 – 14:00 ANALIZA

14:00 RUČAK

Radna točka 1: upotreba izolacijskog aparata i prolazak poligonaCRVENA GRUPA

Vatrogasac 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11Potrošnja zra-

ka (bar/L)150 160 120 130 110 160 110 100 100 120 110

1020 1088 816 884 748 1088 748 680 680 816 748

PLAVA GRUPAVatrogasac 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11

Potrošnja zra-ka (bar/L)

120 110 100 160 110 140 140 130 140 100 140816 748 680 1088 748 952 952 884 952 680 952

ZELENA GRUPAVatrogasac 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11


130 80 110 110 100 100 100 100 110 150

884 544 748 748 680 680 680 680 748 1020

ŽUTA GRUPAVatrogasac 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11


100 110 140 120 130 130 140 120 120 130

680 748 952 816 884 884 952 816 816 884

SMEĐA GRUPAVatrogasac 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11


140 110 90 70 160 150 70 100 90 70 160952 748 612 476 1088 1020 476 680 612 476 1088

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice


36

• Prosječnapotrošnjazrakabilaje117,7bara(za CFK bocu od 6,8 litara ) ili 800 litara zraka po vatrogascu• Prosječnovrijemezasvladavanjepoligona

bilo je 10 minuta i 45 sekundi• Iz navedenih podataka izračunamo da je

vatrogasac prosječno trošio približno 74.5 litara zraka u jednoj minuti• Valjanapomenuti da je svega 5 sudionika

imalo potrošnju manju od 100 bara odnosno 700 litara za svladavanje poligona, dok je većina po-laznika imala potrošnju između 100 i 130 bara• Takođerprilikomanalizeuobzirtrebauze-

ti da su vatrogasci poligon savladavali kao grupa obavljajući zadaće paralelno, pa rezultati mogu varirati ovisno o kondicijskoj spremi pojedinog vatrogasca

Iz navedenih tablica grafičkim prikazom možemo iščitati da je prosječna potrošnja zraka u skladu sa uvriježenim standardima potrošnje zraka pod opterećenjem. Također možemo vidjeti da je kod nekih vatrogasaca ta potrošnja zraka iznimno ve-lika, dok je kod nekih znatno manja od prosjeka. Iz navedenog možemo zaključiti da potrošnja zraka ovisi o:

• Kondicijskojspremostivatrogasca• Poznavanju opreme za zaštitu organa za

disanje• Učestalostikorištenjaizolacijskihaparata• Međusobnojkoordinaciji i suradnjivatro-

gasne grupe

Radna točka 2: snalaženje u prostoru, kretanje i povratak po cijevnoj pruzi u uvjetima nulte vidljivo-sti uz upotrebu izolacijskog aparata

Točka dva je zamišljena kao vježba snalaženja u uvjetima potpune zadimljenosti. Polaznici semina-ra su po cijevnoj pruzi dolazili do mlaznice odnos-no do mjesta gašenja požara, a zatim su se vraćali po cijevnoj pruzi natrag do izlaza iz zadimljenog prostora.

Nulta vidljivost odnosno potpuno zadimljenje

simulirana je navlakama koje su stavljene preko stakala na maskama. Prostor za izvođenje vježbe (popularno nazvan „Rauch Keller“), nalazi se upodrumima ispod tornja vatrogasne postaje Cen-tar. Ove prostorije poznate su svim djelatnicima zagrebačke vatrogasne postrojbe kao neizbježan poligon za uvježbavanje raznih taktičkih zadataka. U prostoru bez prozora, prirodnog svjetla i umjetne rasvjete polaznici seminara su imali priliku iskusiti uvjete slične onima prilikom gašenja objekata u ko-jima je došlo do nakupljanja velike količine dima.

Kako bi simulacija bila što bliža stvarnim uvjeti-ma na intervencijama, na cijevnu prugu su post-avljene prepreke; srušeni namještaj, drvena građa, kutije, vrata i slično. Za vrijeme povratka po ci-jevnoj pruzi vatrogasne grupe morale su uklanjati prepreke pazeći da ne ispuste cijev iz ruku jer im je ta cijev bila jedina veza za izlazak iz zadimljenog prostora. Svi sudionici bili su opremljeni potpu-nom zaštitnom vatrogasnom odjećom i opremom, izolacijskim aparatima sa zamračenim staklima na maskama, te radio uređajima za komunikaciju.

Polaznici su upoznati sa situacijama koje su se događale na intervencijama kao i sa mjerama zaštite prilikom izvođenja vježbe. Upozoreni su na moguće probleme i greške prilikom kretanja u zadimljenom prostoru, a za vrijeme provedeno na vježbi uvijek su imali pratnju iskusnih vatrogasaca iz Zagreba.

Velika pažnja posvećena je kontroli potrošnje zraka i mjerenju vremena provedenog na vježbi. Ta dva parametra su izuzetno značajna za uspješno izvođenje intervencija jer vatrogasac koji ne prati potrošnju zraka lako može ostati u zadimljenoj zoni sa premalo zraka za povratak na sigurno. Rezerva zraka koja vatrogascima ostaje na raspolaganju na-kon što se uključi signalna zviždaljka na izolacijs-kom aparatu nije dovoljna za povratak iz udaljenih zadimljenih područja, a čak i u manjim objektima ta rezerva nije dovoljna u slučaju komplikacija prilikom izlaska iz dima. Vatrogasci se i u malom prostoru mogu izgubiti pa postoji opasnost da neće imati dovoljno zraka za sigurno povlačenje u zonu bez dima.

Grafikon 1: Prikaz potrošnje zraka u barima

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

37


Vatrogasac na intervenciji u svakom trenutku mora biti svjestan svojih resursa i mora planirati povratak u sigurnu zonu prije nego što potroši sav zrak.

Za vrijeme izvođenja ove vježbe, grupama je mjereno vrijeme potrebno za dolazak do mlaznice i vrijeme potrebno za povratak.

U prosjeku, grupi je bilo potrebno:• 5minutadomlaznice• 5minutazapovratak

One grupe koje su imale poteškoća prilikom kre-tanja po cijevnoj pruzi trebale su dvostruko više vremena i zraka za dolazak do mlaznice i isto tol-iko za povratak. Ovaj podatak jasno govori u prilog tome da malena komplikacija na intervenciji može uzrokovati povećanu potrošnju zraka i vremena koji su potrebni za obavljanje nekog radnog zadatka, odnosno govori nam o važnosti planiranja povratka u sigurnu zonu.

Najčešće greške prilikom kretanja u uvjetima nulte vidljivosti bile su:

• ispuštanjecijeviizrukuo ovo je često rezultiralo povratkom grupe

natrag do požara umjesto izlaskom van iz zadim-ljene zone• lošakomunikacijao rezultat je bio zaostajanje članova grupe

sa začelja ili prebrzo napredovanje onih na čelu grupe• nabacivanjepreprekanacijevnupruguo prilikom probijanja prema izlazu vatrogasci

su često nabacivali prepreke ispred sebe na ci-jevnu prugu nakon čega su morali opet raščistiti prepreke sa cijevi prilikom kretanja prema izlazu• razdvajanjegrupe,o dio grupe se vratio do mlaznice (požara), a

drugi dio nastavio napredovati prema izlazuTeško je zapravo, govoriti o greškama... Naime,

kretanje u tako složenim uvjetima zahtijeva ve-liku pažnju, koncentraciju i uvježbanost, no čak ni to gasitelje ne može pripremiti na sve ono što ih očekuje na intervencijama. Za što bolje i sig-urnije izvođenje intervencija važno je dugotrajno i kvalitetno uvježbavanje u što realnijim uvjetima.

Radna točka 3: kretanje i snalaženje u prostoru ispunjenom preprekama, žicama i kabelima u uv-jetima nulte vidljivosti, te korištenje dodatnih alata za prolazak i spašavanje uz upotrebu izolacijskog aparata

Zapetljavanje vatrogasaca u žice i kabele prilikom rada na intervencijama česta je pojava koja krije ve-like opasnosti. U slučaju da se vatrogasac ne uspije osloboditi, ostat će zarobljen čekajući pomoć svojih kolega ili čekajući da potroši zalihu zraka iz boce izolacijskog aparata. Vatrogasci najčešće nemaju sa sobom kliješta ili neki drugi alat kojim bi mogli pre-rezati takve prepreke.

Kako bi se povećala sigurnost vatrogasaca u JVP Grada Zagreba, na izolacijske aparate su stavljene torbice sa opremom za samospašavanje i pomoć pri pretraživanju zadimljenog prostora:

• kliješta za žicu pomoću kojih vatrogasacmože osloboditi sebe ili člana grupe koji se za-petljao u kabele ili žicu• kreda za obilježavanje prostorija prilikom

pretraživanja zadimljenog prostora• potporanjzavrata

Sama vježba pripremljena je u tunelu za Fire Com-bat. Unutar tunela postavljene su prepreke od žica, kabela i užeta koje su vatrogasci trebali proći prije izlaska iz tunela. Za uklanjanje žica i kabela vatro-gasci su koristili torbice sa kliještima za žicu, a dio tunela pregrađen užetom trebali su proći bez presi-jecanja užeta.

Sudionici su uglavnom vrlo uspješno prolazili kroz prepreke. Do izražaja su došle dvije situacije na koje treba obratiti pažnju prilikom uvježbavanja ili na intervencijama:

• razdvajanjegrupeilošakomunikacijao prvi vatrogasac izlazi iz tunela, a drugi

je ostao na ulazu zapetljan u kabel i ne može si pomoći• prerezana uzica koja drži škare za žicu

privezanima za torbicuo opasnost za vatrogasce da škarama za žicu

oštete cijevi izolacijskog aparata, neku drugu op-remu, da ozlijede sebe ili kolegu kojeg oslobađaju

U prosjeku, grupama od dva člana bilo je potrebno 3-5 minuta za prolazak tunela. Prilikom prolaska kroz prepreke vatrogasci su za žice i kabele zapinjali kacigom, maskom, ili bocom izolacijskog aparata nakon čega su se morali osloboditi i nastaviti pre-ma izlazu. Dodatna oprema koju vatrogasci često

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice


38

vole nositi, poput svjetiljki na kacigi pokazala se idealnom za zapetljavanje u žice i kabele.

Radna točka 4: metode i postupci spašavanja unesrećenih korištenjem do-datne opreme (dodatni izolaci-jski aparat) u uvjetima nulte vidljivosti

Radna točka bila je podijeljen-ja u 2 radne grupe, kroz koje se pokušalo simulirati spašavanje vatrogasca koji je ozlijeđen na intervenciji, nalazi se u zad-imljenoj zoni i brzo gubi zrak. Radna točka odrađena je u vatrogasnom vježbalištu JVP Grada Zagreba, tzv. ‘’kavezu’’, koji je za potrebe seminara po-dijeljen na dva dijela, za svaku radnu grupu posebno. Svaku grupu za spašavanje činila su 2 vatrogasca.

Taktička pretpostavka za radni dio 1 bila je da se vatrogasac izgubio u prostoru, da mu ponestaje zraka, te da u spašavanje kreće posebna grupa za spašavanje. Vatrogasac nije ozlijeđen.

Način spašavanja predviđen je upotrebom T-kom-ada na srednjem tlaku izolacijskog aparata. Dolas-kom grupe za spašavanje do izgubljenog vatrogasca obavlja se prespajanje kompletnog srednjetlačnog sustava unesrećenog vatrogasca od brze spojke na T – komad koji se nalazi na izolacijskom aparatu grupe za spašavanje. Valja napomenuti da se pre-spajanje obavljalo pod tlakom, te u uvjetima nulte vidljivosti.

Vrijeme potrebno za spašavanje vatrogasca bilo je u prosjeku 2-3 minute.

Taktička pretpostavka za radni dio 2 bila je da se vatrogasac izgubio u prostoru, da mu ponestaje zraka, da je vatrogasac ozlijeđen te da u spašavanje kreće posebna grupa za spašavanje. Ova grupa op-remljenja je dodatnom opremom za spašavanje koja uključuje i torbu sa izolacijskim aparatom sa produženom cijevi za plućni automat (3 metra).

Spašavanje se vršilo na način da se pronalaskom unesrećenog vršila zamjena plućnog automata unesrećenog vatrogasca na način da je unesrećeni zadržao dah 2-3 sekunde, a grupa za spašavanje odspojila plućni automat sa njegovog izolacijsk-og aparata, te spojila plućni automat izolacijskog aparata u torbi. Nakon osiguranja zraka za disanje unesrećeni je stavljen na dasku za spašavanje, pove-zan pauk trakom, te pomoću gurtni iznešen iz ‘’ka-veza’’.

Vrijeme potrebno za spašavanje unesrećenog vatrogasca bilo je u prosjeku 10-12 minuta.

Kroz radnu točku 4 uvježbavala se i komunikaci-ja između zapovjednika, grupa za spašavanje, te unesrećenog. Komunikacija se provodila na način da je unesrećeni dao poziv prema zapovjedniku

‘’MIR, MIR, MIR’’ (mjesto, ime, resursi), kako bi označio o kome se radi, gdje se nalazi, te da li je ozlijeđen i da li mu ponestaje zraka.

Nakon zaprimljene i potvrđene informacije za-povjednik za sve ostale sudi-onike mijenja radni kanal, te proglašava ‘’MIR, MIR, MIR’’, i vrši direktnu komunikaciju sa unesrećenim.

Radna točka 5: korištenje do-datne opreme za spašavanje i samospašavanje

Na radnoj točki pet polaznici seminara imali su priliku is-probati tehnike samoizbave i izbave, a mogli su vidjeti i is-probati raznu opremu koja je uvrštena u standardnu opera-tivnu opremu Javne vatrogasne postrojbe grada Zagreba.

Novi opasači sa dodatnom opremom (alpinistička gurtna, karabiner) pokazali su se kao odlična zam-jena za stare tip „A“ opasače. Alpinistička gurtnaima primjenu kod izrade sidrišta za samoizbavu, osiguranje vatrogasaca prilikom radova na visini ili kao priručni penjački pojas. Dodatni karabiner omogućuje povezivanje pojasa, sidrišta i olakšava samoizbavu i izbavu. U redovitu uporabu uvrštene su i kamere za snimanje intervencija kako bi se olakšala analiza intervencija daljnje usavršavanje tehnika rada na intervencijama. Polaznicima su prezentirane i torbice sa opremom za siječenje žice i kredom za označavanje prilikom pretraživanja zadimljenog prostora. Kliješta za žicu su već na-kon nekoliko dana od stavljanja na vozila uspješno upotrijebljena za uklanjanje žica i kabela sa jed-nog vatrogasca i sa cijevne pruge prilikom požara podzemne garaže.

Iz svega prezentiranog na održanom semina-ru, kroz sva pitanja i razmjenu iskustava između učesnika seminara može se zaključiti da je održani seminar samo prvi korak u razvijanju svijesti i potrebe obuke vatrogasaca za probleme i opasnosti koji se javljaju u unutarnjoj navali, a ponajviše na:

• učestalijuupotrebuizolacijskihaparatapoddodatnim opterećenjem (simulacija rada na in-tervenciji)• simuliranje uvjeta nulte vidljivosti u

pretraživanju i spašavanju uz upotrebu izolaci-jskih aparata• upotreba dodatne opreme za spašavanje i

samospašavanje• komunikacija prilikom spašavanja

unesrećenih vatrogasacaOvim putem se zahvaljujemo i našim suorganiza-

torima, Vatrogasnoj zajednici Grada Zagreba i tvrt-ki Dräger koji su uvelike potpomogli djelatnicima postrojbe u organizaciji seminara.

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

39


Igor Župančić, dipl. ing.

Hidraulički alati za spašavanje koje vatroga-sne postrojbe upotrebljavaju u vatrogasnim

intervencijama normativno su definirani. Za pod-ručje zemalja Europske unije pravo izrade i objave europskih normi u nadležnosti je CEN-a. CEN je skraćenica za europski odbor za normizaciju (CEN, European Committee for Standardization). To je za-jednica koja okuplja nacionalna tijela za normizaci-ju 34 članice zemalja Europske unije među kojima je i danas Republika Hrvatska. Osnivajući se i dje-lujući na toj osnovi CEN kroz svoj djelokrug rada osigurava platformu za razvoj Europskih normi kao i ostalih tehničkih dokumenata vezanih za različi-te dijelove proizvoda, materijala, usluga i procesa. CEN je jedna od ukupno tri europske organizacije za normizaciju zajedno sa CENELEC i ETSI koja je službeno prihvaćena od strane Europske unije i Eu-ropske organizacije za slobodnu trgovinu, Europe-an Free Trade Association (EFTA). Kao organizacija CEN je odgovoran za razvoj i definiranje dobrovolj-nih normi na razini Europske unije. U svom radu CEN djeluje kroz tehničke odbore (TC, Technical Committee) koji su nadležni za pojedina područja. U tom smislu tehnički odbori djeluju kroz više rad-nih grupa čiji članovi su predstavnici nacionalnih tijela za normizaciju članica zemalja Europske uni-je. Za hidrauličke alate opisane i navedene u ovom tekstu koji su namijenjeni za upotrebu u vatrogastvu nadležan je Tehnički odbor TC192 odnosno njego-va radna skupina broj 7, CEN/TC 192/WG7. Prvi konačan nacrt europske norme koja je obuhvaćala područje dvoradnih hidrauličkih spasilačkih alata izrađen je 2004. godine, Fpr EN 13204. Iste godi-ne objavljeno je i prvo službeno izdanje predmetne norme koja je nosila naziv EN 13204:2004, Double acting hydraulic rescue tools for fire and rescue service use-Safety and performance requirements. Početkom 2012. godine kroz jedan manji sadržajni dodatak objavljen je konačan nacrt prvog dodatka te norme: FprA1:2012. Taj dodatak u svom kraćem sadržaju obuhvaćao je manje izmjene i dopune sadržaja ra-nije objavljene norme. U svibnju 2016. godine do-vršen je konačan nacrt novog izdanja iste norme FprEN 13204:2016 nakon čega je u studenome iste godine objavljena nova norma EN 13204:2016. Ovo posljednje izdanje predmetne norme, nakon dva-naest godina od njene prve objave predstavlja prvi veći iskorak u normativnom području dvoradnih hidrauličkih spasilačkih alata. Norma je primjenji-va na hidrauličke sustave dvoradnih hidrauličkih alata koji su namijenjeni za upotrebu u vatrogastvu i spasilačkim službama principijelno za rezanje, ši-renje ili guranje u svrhu odvajanja strukturnih dije-lova cestovnih vozila, brodova, prometnih sredstava koje prometuju tračnicama ili šinama te isto tako za

primjenu na građevinskim objektima uključenim u nesreće. Predmetni hidraulički sustavi koji su sukladni i definirani normom EN 13204:2016 sa-stoje se od odvojenog pogona hidrauličkog susta-va, hidrauličkog ili hidrauličkih alata, neophodnih povezanosti te određenih i namijenjenih dodataka. Iz ovoga slijedi, a što je i na samom početku do-kumenta u uvodnom dijelu predmetne norme na-vedeno da ona ne obuhvaća baterijske hidrauličke alate niti bilo koje druge hidrauličke alate s pogo-nom smještenim na tijelu hidrauličkog alata osim u tekstu ranije navedenih i opisanih pogonskih spa-silačkih hidrauličkih alata. Međutim, uspoređujući je s istovjetnom normom NFPA 1936:2015 koja u svom sadržaju obuhvaća sve pogonske spasilačke alate bez obzira na vrstu njihova pogona, u trenut-ku objave ovog teksta trenutna europska norma još uvijek ne obuhvaća to područje. Ipak valja napome-nuti kako je u trenutku pisanja ovog teksta u tijeku faza izrade prijedloga novog nacrta europske nor-me za vatrogasne spasilačke alate koja će obuhvaćati sve alate bez obzira na vrstu njihova pogona, prEN 13204:2017 Powered rescue tools. Hrvatski zavod za norme hrvatsko je nacionalno normirno tijelo koje na području Republike Hrvatske jedino ima pravnu osnovu za pripremanje i izdavanje hrvatskih nor-ma. U tom smislu i ova norma nacionalizirana je i objavljena kao hrvatska norma HRN EN 13204. Zbog ograničenja sadržaja u ovom tekstu bit će opi-sani i predstavljeni samo neki značajnici zahtijevi i karakteristike dvoradnih hidrauličkih alata. Tekst je objavljen uz suglasnost tajništva TO 21-Protupo-žarna i vatrogasna oprema.

Pogon hidrauličkog sustava Na pogone hidrauličkih sustava mora biti monti-

ran sigurnosni ventil/ventili za rasterećenje preko-mjernog dozvoljenog hidrauličkog radnog tlaka. On je od strane proizvođača podešen na područje aktiviranja od ± 10% u odnosu na dozvoljeni hidra-ulički radni tlak sustava. Isti uvjet postavlja se i na ručne hidrauličke pumpe. Ukoliko je pogon hidra-uličkog sustava postavljen na glatku betonsku po-vršinu nagnutu pod kutem od 30° bez pokretanja njegova pogonskog motora on mora u vremenu od minimalno 60 sekundi ostati u nepromijenjenom položaju bez iskazivanja bilo kojeg oblika istjeca-nja. Međutim kada je postavljen na glatku betonsku horizontalnu površinu pri minimalnoj i maksimal-noj brzini rada njegova pogonskog motora tada mu bez spojenih pripadajućih hidrauličkih cijevi i alata bočni pomaci u vremenu od 5 minuta niti u jednom smjeru ne smiju biti veći od 300 mm. Za zaštitu od opeklina korisnika dijelovi koji se tijekom njegova rada zagrijavaju moraju biti opremljeni zaštitama

NOVITETI U PODRUČJU NORMATIVNIH ZAHTIJEVA VATROGASNIH HIDRAULIČKIH ALATA ZA SPAŠAVANJE

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice


40

protiv nenamjernog dodira. Na jednak način ro-tirajući dijelovi koji bi također mogli predstavljati opasnost za korisnika, moraju biti tako izrađeni da spriječavaju bilo kakvu mogućnost slučajnog dodi-ra. Svi dijelovi pogona hidrauličkih sustava koji su na bilo koji način izloženi djelovanju njegova do-zvoljenog hidrauličkog radnog tlaka u vremenu od minimalno 60 s moraju izdržati 50% veći hidraulič-ki radni tlak.

S obzirom na način posluživanja hidrauličkih alata pogoni hidrauličkih sustava koji su sukladni s na-vedenom europskom normom imaju mogućnost rada na tri različita načina. Kao prva mogućnost definiran je STO način (Single tool operation). Ovaj način rada omogućuje posluživanje samo jednog hidrauličkog alata. Drugi način je ATO (Alternative tool operation). U ovom slučaju pri istovremenom spoju dvaju ili više alata omogućeno je njihovo na-izmjenično posluživanje. Dok je treća mogućnost definirana kao MTO (Multiple tool operation) i ona predstavlja istovremenu mogućnost posluživanja svih hidrauličkih alata spojenih na pogonu. Pro-vjera ispravnosti rada pogona hidrauličkog sustava provodi se na ravnoj horizontalnoj površini kao što je to prikazano na Slici 1a. nakon njegova zakreta-nja za 90° i ponovnog vračanja u početni položaj. Ispitivanje se provodi za svaku od četiri bočne stra-ne posebno. Nakon zakretanja pogona i njegova vraćanja u početni položaj u vremenu od najkasnije 60 s mora se postići pokretanje pogonskog motora uz daljnji ispravan rad pogona. Međutim provjera ispravnosti njegova rada na kosini provodi se ispi-tivanjem na nagibnoj površini od 20° za sve četiri bočne strane pogona posebno, ali bez zakretanja pogona. Postupak ispitivanja provodi se pri maksi-malno napunjenom spremniku pogonskog goriva uz istovremeno minimalnu razinu napunjenosti spremnika hidrauličkog ulja. Nakon 15 min miro-vanja na kosini, pogon hidrauličkog sustava u roku od 60 s mora biti potpuno operativan i posluživati broj hidrauličkih alata definiran od strane proizvo-đača.

Osim navedenih postupaka ispitivanja pogoni hi-drauličkih sustava izlažu se i temperaturama koje ograničavaju njihovo temperaturno području rada. U tu svrhu postupak ispitivanja provodi se pri tem-peraturama -20 °C i + 55 °C za svaku temperaturu posebno. Nakon izlaganja na definiranim tempe-raturama tijekom 5 h pogon hidrauličkog sustava

izvadi se iz temperaturne komore i stavi na sobnu temperaturu. Odmah nakon vađenja iz te komore najkasnije u roku od 3 min on mora biti potpuno operativan poslužujući broj hidrauličkih alata defi-niran od strane proizvođača. Ista ispitivanja provo-de se i za ručne hidrauličke pumpe.

Hidrauličke cijevi, brzodjelujuće spojnice, cijevni sklopovi i cijevna vitla

Hidrauličke cijevi koje se upotrebljavaju za ovdje navedene hidrauličke sustave su polukrute cijevi. Cijevni sklop predstavlja jednu ili više hidrauličkih cijevi koje su ispunjene potrebnom količinom hi-drauličkog ulja i na svojim završecima su opremlje-ne fitinzima na kojima su montirane odgovarajuće brzodjelujuće spojnice. Brzodjelujuća spojnica je zamjenjivi spojni element (priključnik). Međutim u vatrogastvu se za nju vrlo često koristi naziv br-zospajajuća spojnica. On je pričvršćena na fiting cijevnog sklopa, hidraulički alat ili izlaz pogona hi-drauličkog sustava. Namjena joj je spajanje cijevnog sklopa sa ostalim uparivim spojnicama s ciljem pri-jenosa hidrauličkog ulja unutar hidrauličkog susta-va. Osim toga brzodjelujućim spojnicama moguće je prekidanje odnosno oslobađanje uspostavljenih spojeva hidrauličkog sustava. Od hidrauličkih cijevi zahtijeva se da imaju minimalnu otpornost na abra-ziju, fluide i ozon u skladu s posebnim normativnim propisima. Za opisane hidrauličke sustave moraju se upotrebljavati hidrauličke cijevi koje su suklad-ne sa normom EN ISO 7751 i kojima je ispitni tlak prskanja u odnosu na dozvoljeni hidraulički radni tlak u omjeru 4:1. Norma NFPA 1936:2015 je u po-gledu određivanja ovog omjera znatno blaža.

Brzodjelujuće spojnice u svom spoju moraju biti osigurane sa radnjom zaključavanja. Na taj način se tijekom rada hidrauličkog sustava sprječava njihovo nenamjerno (slučajno) odspajanje. Tijekom njihova spajanja ili odspajanja ne smiju iskazivati kontinu-irano istjecanje hidrauličkog ulja. Naravno isto se zahtijeva i u slučaju kada je brzodjelujuća spojnica odspojena. Hidrauličko ulje u dodiru sa ljudskim tijelom ne smije imati akutno djelovanje ili bilo koji drugi oblik štetnog djelovanja po zdravlje čovjeka. Proizvođači hidrauličkih sustava moraju koristiti hidrauličko ulje čije je plamište minimalno 90 °C. Odabrano hidrauličko ulje mora održavati sve svoje radne karaktersitike u temperaturnom području od -20 °C do +80 °C.

Slika 1. Ispitivanje pogona hidrauličkog sustava na horizontalnoj i nagibnoj površini

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

41


Hidraulički alatiU tijelu bilo kojeg dvoradnog hidrauličkog alata

koji je sukladan navedenoj normi nalazi se dvoradni hidraulički cilindar sa pripadajućim klipom. Ti alati normativno su definirani i opisani te su već dulji niz godina među vatrogascima vrlo dobro poznati. Si-gurna upotreba hidrauličkih alata i njihova pribora (dodataka) prvenstveno ovisi o njihovoj pravilnoj upotrebi. Vrijeme punog otvaranja ili zatvaranja bilo kojeg hidrauličkog alata ne smije biti manje od 2 s. Korisnik alatom upravlja posredstvom ručnog pokretača za upravljanje (manual control actuator). On je u biti dio uređaja za upravljanje hidrauličkim alatom i sve dok djeluje aktivira uređaj za uprav-ljanje alatom. Uređaj za upravljanje hidrauličkim alatom mora biti dizajniran i izrađen da je ‘drže-će-pokrenut’. Taj uređaj inicira i održava odabranu radnju hidrauličkog alata tako dugo dok je ručni pokretač za upravljanje aktiviran. Ovakvo poimanje određeno je posebnim normativnim propisom EN ISO 12100:2010 - Sigurnost strojeva - Osnovna na-čela dizajniranja - Procjena i smanjenje rizika, točka 3.28.3. Taj zajednički sklop dijelova među vatrogas-cima poznatiji je pod nazivom upravljački uređaj za aktiviranje alata. Međutim bez obzira sa koje osno-ve promatramo i govorimo o ova dva dijela hidra-uličkog alata podrazumijeva se isto. Kada se ručni pokretač za upravljanje oslobodi iz uključenog u neutralan položaj svi pokretni dijelovi alata (kraci, noževi, čeljusti ili stope) moraju se odmah zaustavi-ti (max za 0,5 s).

Hidraulički razupiračJedan od načina ispitivanja razupiranjem provo-

di se pri ispitnom hidrauličkom tlaku koji je za 50 % veći od dozvoljenog hidrauličkog radnog tlaka. Postupak se provodi u vremenu od 60 s i to pri 10 %, 50 % i 90 % njihova raspona razupiranja. U ta-kvim uvjetima alat mora izdržati navedeno meha-ničko preopterećenje bez iskazivanja kontinuiranih vanjskih istjecanja, vidljivih trajnih deformacija ili vidljivih površinskih lomova. Isti ispitni postupak provodi se u uvjetima privlačenja, ali u odnosu na raspon privlačenja. Nakon oba provedena postup-

ka ispitivanja alat mora biti potpuno funkcionalan. Drugi način ispitivanja razupiranjem je pri djelo-vanju sile razupiranja izvan središta površine vrha alata i ono se također provodi u vremenu od 60 s. Međutim tijekom ovog ispitivanja alat mora izdržati silu razupiranja koja je za 25 % veća od normativno izmjerene maksimalne sile razupiranja. Postupak ispitivanja provodi se pri otvorenom položaju kra-kova alata koji odgovara 50 % raspona razupiranja kao što je to prikazano na Slici 2a. Tijekom ispitiva-nja na alatu ne smiju biti vidljiva nikakva kontinu-irana vanjska istjecanja, vidljive trajne deformacija alata ili bilo kakve površinske pukotine. Nakon pro-vedenog ispitivanja alat mora biti potpuno funkci-onalan.

Radno područje vrhova ili krakova razupirača mora biti oblikovano na način da u duljini od mi-nimalno 25 mm od završetka vrha ili kraka alata stvara grubu radnu površinu. Treći način ispitivanja razupiranjem provodi se između dva metalna na-kovnja, Slika 2b. Tijekom postupka ispitivanja alata pri potpuno zatvorenim kracima i pri dozvoljenom hidrauličkom radnom tlaku on u vremenu od mi-nimalno 60 s ne smije biti izbačen iz prostora me-talnih nakovnja. Ovi hidraulički alati moraju imati minimalnu silu razupiranja kao što je to prikazano Tablicom 1. mjerenu pri dozvoljenom hidraulič-kom radnom tlaku alata unutar udaljenosti 25 mm od vrha alata, Slika 2c. Ispitivanje se provodi od potpuno zatvorenih krakova alata do 95 % raspona razupiranja alata. Stoga klasificiranje hidrauličkih razupirača od strane proizvođača treba biti prema podacima navedenim u Tablici 1. U skladu sa time normativno označavanje alata definirano je mini-malno izmjerenom silom razupiranja za definiran položaj otvorenih krakova alata, rasponom razupi-ranja i masom alata. Ovdje valja napomenuti kako u normativnom smislu pojam raspona razupiranja predstavlja udaljenost vrhova alata između njihova potpuno zatvorenih i potpuno otvorenih položaja. Dakle, minimum raspona razupiranja prema Tabli-ci 1. u postupku ispitivanja predstavlja najmanju ga-rantiranu vrijednost ostvarivog raspona razupiranja pri potpuno otvorenim vrhovima razupirača.

Slika 2. Postupci ispitivanja razupirača

Oznaka tipa razupirača Minimalna sila razupiranja (kN) Minimum raspona razupiranja (mm)AS 20 600BS 50 800CS 80 500

Tablica 1. Podjela hidrauličkih razupirača; (AS; eng: A Spreader)

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice


42

Minimalna vučna sila razupirača kao i minimalan raspon vučenja moraju biti na razini od minimalno 60 % njihovih nazivnih razupornih vrijednosti. Pod pojmom raspona vučenja podrazumijeva se udalje-nost između potpuno otvorenih i potpuno zatvore-nih vrhova alata.

Hidrauličke škareOvi alati pri ispitnom hidrauličkom tlaku koji je

50 % veći od dozvoljenog hidrauličkog radnog tla-ka u vremenu od minimalno 15 s moraju izdržati hidrostatička i mehanička preopterećenja režući pri tome 5 puta uzastopno čeličnu šipku kružnog poprečnog presjeka. Kako bi se alat mogao izlagati ovakvom ispitivanju mehanička svojstva i promjer svakog od pet ispitnih tijela moraju biti iznad kapa-

citeta rezanja alata. Tijekom ispitivanja alat ne smije iskazivati kontinuirana vanjska istjecanja, vidljive trajne deformacije niti vidljive površinske pukotine. Hidrauličke škare se od strane proizvođača klasifi-ciraju prema vrijednostima navedenim u Tablici 2. i Tablici 3.

Normativno označavanje alata temelji se na ni-žim rasponima noževa ili njihova dosega (Slika 3.), potpuno ostvarivoj minimalnoj kategoriji rezanja prema Tablici 3. i masi alata. Raspon noževa u nor-mativnom smislu predstavlja udaljenost između vrhova noževa alata kada su noževi u otvorenom položaju. Doseg noževa predstavlja udaljenost od osovinskog vijka do središta između vrhova noževa kada su noževi otvoreni.

Oznaka tipahidrauličkih škara

Minimum raspona noževa (mm)

Minimalno ostvariva kategorija rezanja (Tabela 3.)

AC < 150 A-KBC od 150 do < 200 A-KCC ≥ 200 A-K

Tablica 2. Razredba hidrauličkih škara; (AC; eng: A Cutter)

Slika 3. Prikaz raspona noževa i njihove dubine zahvata

Tablica 3. Kategorije rezanja ovisno o profilu ispitnih tijela

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

43


Ovi alati moraju imati doseg noževa čija vrijed-nost je minimalno 75 % nazivnog raspona noževa. Ukoliko je njihov odnos manji od te vrijednosti tada se normativna vrijednost raspona noževa alata iskazuje na osnovi novo izračunate vrijednosti od 75 % u odnosu na odgovarajuću vrijednost dosega noževa. Zbog toga je moguće odstupanje u odnosu na vrijednost raspona noževa koja je navedena u tehničkoj dokumentaciji i njene vrijednosti iskaza-ne u normativnoj oznaci alata.

Kombinirani hidraulički alatU pogledu neophodnih postupaka ispitivanja pre-

opterećenjem pri razupiranju, privlaćenju kao i pri djelovanju sile izvan središta vrha alata isti ranije opisani postupci ispitivanja provode se i kod ovih alata. Jednako je također i za postupak ispitivanja preopterećenjem pri radnji rezanja kao što je to opisano kod hidrauličkih škara. Ovi hidraulički alati imaju minimalnu silu razupiranja kao što je

to prikazano u Tablici 4. mjerenu na način kao što je to opisano kod hidrauličkih razupirača, Slika 2c. Na jednak način alati će imati minimum raspona razupiranja kao što je to prikazano u Tabeli 4 uz uvjet njegova mjerenja na rubu vrha čeljusti od nji-hova potpuno zatvorenog do potpuno otvorenog položaja. Stoga se kombinirani hidraulički alati od strane proizvođača klasificiraju prema podaci-ma navedenim u Tablici 3. i Tablici 4. Normativno označavanje alata temelji se na niže izmjerenim si-lama razupiranja, rasponu razupiranja, minimalno ostvarenoj kategoriji rezanja i masi alata.

Kombinirani hidraulički alati moraju imati mi-nimalnu vučnu silu u iznosu od 60 % normativno ostvarene (definirane) sile razupiranja. Jednako tako raspon vučenja mora biti u iznosu od mini-malno 60 % raspona razupiranja. Vrh čeljusti alata predviđen za radnje gnječenja mora biti oblikovan na način kako je to prikazano na Slici 4. Naime, kada su čeljusti alata sklopljene oba vrha čeljusti moraju činiti paralelne i simetrične zatvorene po-vršine.

Hidraulički cilindarHidraulički cilindri tijekom ispitivanja pri 50 %

većem hidrauličkom tlaku nego što im je dozvolje-ni hidraulički radni tlak u vremenu od 60 s moraju izdržati hidrostatička i mehanička preopterećenja. Tijekom postupka ispitivanja u središtu svojih sto-pa stvarati će sile guranja koje se suprotstavljaju na-suprotnim uporišnim osloncima mjernog uređaja. Postupak ispitivanja provodi se pri 10 % i 95 % iz-vlačne duljine cilindra, Slika 5. Nakon tako prove-denog ispitivanja alat mora biti potpuno funkcio-nalan.

Tip kombiniranog alata

Minimalna sila razupiranja (kN) Minimum raspona razupiranja (mm)

Minimalno ostvarena kategorija rezanja (Tabela

3.)AK < 25 < 250 A – KBK 25-35 250 – 350 A – KCK > 35 > 350 A - K

Tablica 4. Podjela kombiniranih hidrauličkih alata; (AK; eng: A Combi tool)

Slika 4. Izgled sklopljenih vrhova čeljusti kombiniranog hidrauličkog alata

Slika 5. Ispitivanje hidrauličkog cilindra hidrostatičkim i mehaničkim preopterećenjem

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice


44

Poput dosadašnjih navedenih alata i ovaj alat izla-že se ispitivanju pri djelovanju sile koja djeluje izvan središta osi njegovih stopa. Tijekom tog ispitivanja u vremenu od minimalno 60 s pri sili guranja koja je za 25 % veća od njegove maksimalne sile guranja alat mora ostati potpuno postojan i izdržati navede-no ispitivanje. Ovakvo preopterećenje primjenjuje se minimalno pri 95 % od ukupne izvlačne duljine cilindra. Položaj stope alata tijekom mjerenja mora biti kao što je to prikazano na Slici 6.

Tijekom provođenja oba postupka ispitivanja alat ne smije iskazivati kontinuirana vanjska istjecanja, bilo kakve vidljive trajne deformacije niti vidlji-ve površinske pukotine. Normativno označavanje

hidrauličkog cilindra temelji se na izmjerenoj sili guranja izraženoj u kN, njegovoj izvlačnoj duljini izraženoj u mm i masi alata. Sila guranja bilo kojeg klipa hidrauličkog cilindra tijekom njegova hoda na središnjoj osi stope cilindra ne smije biti manja od 60 kN. Kod hidrauličkih cilindara koji imaju više od jednog izvlačnog dijela nazivna izvlačna duljina ci-lindra predstavlja zbroj svih punih izvlačnih duljina pojedinih izvlačnih dijelova.

Izvornik: EN 13204:2016, Double acting hidraulic rescue to-

ols for fire and rescue service use-Safety and perfor-mace requirements

Slika 6. Ispitivanje hidrauličkog cilindra preopterećenjem pri djelovanju sile izvan središta osi stope cilindra

Stabilni sustavi za gašenje požara vode-nom maglom koriste inovativne tehnologije

raspršivanja vode pri niskom tlaku pri čemu nastaje vodena magla. Fino raspršene kapljice vode koriste fizikalna svojstva efikasnije od klasičnih sustava za gašenje požara vodom. Voda prolazi kroz posebne mlaznice i prskalice pod povećanim radnim tlakom te se raspršuje u kapljice maksimalne veličine do 1.000 mikrona. Rezultat je veća ukupna površina gašenja, a što je ostvareno boljim prijelazom topline na vodu i bržim prijelazom vode iz tekuće u plinsku fazu.

Stabilni sustavi za gašenje požara vodenom mag-lom koriste do 85% manje vode od klasičnih sprin-kler sustava. Metode korištene tijekom razvoja sustava za gašenje vodenom maglom pokazale su da je maksimalni radni tlak 12-16 bara dovoljan, u protivnom bi se ova razina učinkovitosti zaštite od požara mogla postići pomoću skupih, visokotlačnih sustava za gašenje koji obično rade s radnim tlakom u rasponu od 40 do 120 bara. Zbog izrazito male količine vode koja se koristiti, potencijalna šteta od vode pri gašenju smanjena je na minimum. Pred-nost također predstavlja mogućnost kompaktnijeg projektiranja i izvođenja prostora za pumpne i ven-tilske postaje nego što je slučaj kod klasičnog sprin-kler postrojenja kao i korištenje cijevi sa manjim

promjerom. Sve navedeno štedi prostor i umanjuje troškove izgradnje.

Područje primjene ovog sustava obuhvaća: ban-ke, crkve, bolnice, hotele, restorane, knjižnice, podzemne garaže, uredske prostore, škole, kaznene ustanove, željezničke postaje, itd.

Računalna dinamika fluida, obično skraćeno kao CFD (Computational Fluid Dynamics), je grana mehanike fluida koja koristi numeričke metode i algoritme za rješavanje i analizu problema koji uključuju protok fluida. Nadalje, računala se ko-riste i za obavljanje izračuna potrebnih za simu-liranje interakcije tekućina i plinova s definiranom površinom. Računalna dinamika fluida (CFD) obuhvaća računalne simulacije strujanja fluida i popratnih transportnih procesa kako u prirodi tako i u inženjerskim analizama i projektiranju. Danas je to prepoznatljiva disciplina, a postoji određeni broj komercijalnih programa koji pokrivaju različita područja primjene.

Za potrebe simulacije izrađen je model razvoja požara u dnevnom boravku (gorive tvari: drvo, plastika, guma, tkanina). Prostorija je dimenzije 5,2 x 4,6 x 2,4 m, volumena 75,408 m³.

Tijekom simulacije pratila se temperatura iznad izvora požara, kod mlaznice i na određenim visi-nama od samog izvora požara.

Marijan Kamenjašević, univ.spec.aedif.

Usporedba klasičnog sprinklera i niskotlačnog stabilnog sustava za gašenje požara sa vodenom maglom

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

45


Slika 1. Temperaturni presjek razvoja požara na sofi u dnevnom boravku

SLUČAJ 1: simulacija razvoja požara u dnevnom boravku

Slika 2. Usporedba temperature oba sustava kod mlaznice

Slika 3. Usporedba temperature oba sustava na 2,1 m visine

Na dijagramima se vidi vrijeme aktivacije mlaznice (nakon 150. sekunde) i nakon toga nagli

pad temperature. Međutim, uočljivo je kako sustav s vodenom maglom u isto vrijeme snizi tempera-turu za skoro 15 °C u odnosu na klasični sprinkler.

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice


46

Za potrebe simulacije izrađen je model razvoja požara u kuhinji (gorive tvari: drvo, plastika, guma,

ulje). Prostorija je dimenzije 6,4 x 4 x 2,4 m, volu-mena 61,44 m³.

SLUČAJ 2: simulacija razvoja požara u kuhinji

Slika 4. Temperaturni presjek razvoja požara na kuhinjskom elementu

Slika 5. Usporedba temperature oba sustava kod mlaznice

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

47


Možemo uočiti brzo aktiviranje mlaznica u oba slučaja. Međutim, na prvi pogled se uočava razlika u temperaturama nakon prorade oba sustava. Dok kod klasičnog sprinkler sustava temperatura varira između 70 i 95 °C, kod sustava s vodenom maglom ona je između 20 i 40 °C.

ZaključakNa temelju CFD modeliranja i analize dobivenih

temperatura, možemo zaključiti kako je sustav s vodenom maglom višestruko učinkovitiji od sprin-klera u stambenim prostorima (dnevni boravci, kuhinje). U prvom primjeru modela požara u sobi, sprinkler sustav je snizio temperaturu u cijeloj pros-toriji i ograničio je širenje požara, ali ga nije ugasio, nego je kontrolirao požar do dolaska profesionalnih vatrogasaca. Do kraja simulacije temperatura kod sprinkler mlaznice bila je oko 40 °C. Sustav s vode-nom maglom je drastično snizio cjelokupnu tem-peraturu te je skoro u potpunosti ugasio požar koji je nastao na dvosjedu. Do kraja simulacije tempera-tura kod mlaznice vodene magle bila je oko 25 °C.

Niti jedan sustav nije ugasio požar u potpunosti, ali je niskotlačni sustav s vodenom maglom snizio temperaturu na cca 30 °C i održavao je sve do kraja simulacije dok klasični sprinkler nije uspio sniziti temperaturu nego je samo zadržavati na cca 90 °C sve do kraja simulacije.

Promatrajući i analizirajući druge parametre, kao

npr. dijagram brzine oslobađanja topline u vre-menu, možemo zaključiti kako je nakon aktiviranja mlaznice u oba slučaja brzina oslobađanja topline skoro pa identična. Brzina oslobađanja topline je slična u oba slučaja, ali treba uzeti u obzir kako je sustav s vodenom maglom došao do približno sličnih rezultata kao i klasični sprinkler, ali sa 15% ukupnog kapaciteta vode koji je imao sprin-kler. Znači, sustav s vodenom maglom je na sebe preuzeo istu količinu topline kao i sprinkler, pri tome koristeći samo 15% od ukupne vode koju je iskoristio klasični sprinkler.

Sustav s vodenom maglom moramo promatrati ne samo kao sustav koji učinkovitije veže toplinu na sebe u odnosu na klasični sprinkler, nego i kao sus-tav koji stvara hipoksično okruženje. Naime, uslijed brzog isparavanja i ekspanzije vode u vodenu paru dolazi do istiskivanja kisika i smanjivanja njegove koncentracije. Poznato je kako intenzitet požara značajno opada smanjivanjem postotka kisika u at-mosferi, a u većini slučajeva se ugasi nakon što kon-centracija kisika padne ispod 16%.

Na kraju je važno još jedanput ponoviti kako je sustav s vodenom maglom temperaturu oba prosto-ra smanjio na mnogo niže vrijednosti u odnosu na klasični sprinkler sustav i u kraćem vremenu. Na taj način je povećano vrijeme potencijalne evakuacije iz ugroženog prostora kao i smanjenje štete uzroko-vane požarom.

Slika 6. Usporedba temperature oba sustava na 2,1 m visine

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

reportaža VATROGASNI VJESNIK travanj 2017.

48

SVEČANO OTVOREN NOVOIZGRAĐENI

VATROGASNI DOM

PROJEKT VRIJEDAN 3,3 MILIJUNA KUNA

U općinskom središtu Donji Andrijevci u Brod-sko-posavskoj županiji,

22. travnja svečano je otvoren novoizgrađeni vatrogasni dom. Impozantan objekt kakvog nema ni u nekim većim gradovima, vri-jedan je 3,3 milijuna kuna. Gra-dio se pune četiri godine. Novi andrijevački vatrogasni dom prvi je na području Brodsko-posavske županije izgrađen nakon Domov-inskog rata. Andrijevački dobro-voljni vatrogasci su ga itekako zaslužili. Naime, Dobrovoljno vatrogasno društvo Donji An-drijevci osnovano je davne 1925. godine i od tada do danas djeluje u kontinuitetu, bez prekida, kako u naselju Donji Andrijevci tako i u cijeloj općini od 1993. kao središnja vatrogasna postrojba.

Na svečano otvorenje stigli su i vodeći ljudi Hrvatske vatrogasne zajednice, predsjednik Ante San-ader i načelnik Željko Popović. „U ovim izazovnim vremenima i z g r a -d i t i ovakav j e d a n i m p o -z ant an i im-p r e s i -van va-trogasni dom u j e d n o j maloj sredini zaista je vrijedno divljenja i čestitam domaćinima. Ovakav objekt poželio bi svaki ve-liki grad u Hrvatskoj. Dijelim za-dovoljstvo sa svima vama jer ovo je sigurno jedan veliki dan za ovo mjesto, za ovu općinu,

za ovu županiju, ali i za cijelu Hrvatsku, jer ot-varanje ovakvog doma će sigurno biti zlatnim slovima zapisano u kn-jigu ovoga Društva i ove županije“ - kazao je Ante Sanader, naglasivši da se ovdje vidi jedna hrabra ekipa odlučnih ljudi i ve-likih entuzijasta koji su iz ničega napravili ovo velebno djelo.

Značajnu ulogu u pripremi projekta im-ala je županijska raz-vojna agencija CTR. U početku na čelu s tadašnjim direktorom Draganom Jelićem, a danas pomoćnikom ministrice u Ministar-stvu regionalnog raz-voja i fondova Europske unije, koji je zajedno s općinskim načelnikom

DVD Donji Andrijevci je osnovan 1925. godine, a 90 godina postojan-ja i rada obilježilo je u rujnu 2015. godine. Društvo trenutno broji 75 članova od kojih je 59 vatrogasaca i 16 vatrogaskinja. Od 59 vatrogasaca, njih 30 su operativci odnosno pripadnici andrijevačke vatrogasne pos-trojbe koji se redovito osposobljavaju i usavršavaju. Prema bilanci, na dan 31. prosinca 2016., Društvo raspolaže s imovinom vrijednom go-tovo 5 milijuna kuna koju čine dvije zgrade, vozila i oprema. No, najveća vrijednost ovog Društva su članovi udruge – dobrovoljni vatrogasci koji su isključivo na humanoj i volonterskoj osnovi u svako doba spremni intervenirati i pomoći drugome u nevolji, bilo da se radi o požarnoj ili drugoj opasnosti. Javnost rada Društvo ostvaruje putem svoje internet stranice www.dvddonjiandrijevci.hr i putem facebook profila Društva.

Višenamjenska dvorana (gore)

Vatrogasna garaža (desno)

Milan Šulter

Zajednička fotografija s otvorenja članova DVD-a Donji Andrijevci

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

49

VATROGASNI VJESNIK travanj 2017. reportaža

Tomislavom Marijanovićem svečano presjekao vrpcu i otvorio vatrogasni dom. Tom prigodom Jelić je nagla-sio kako su općinama i gradovima na raspolaganju velika sredstva iz EU fondova za izgradnju društvene infrastrukture, uključujući i vatro-gasne domove. Županijski vatrogasni zapovjednik Stjepan Županić nagla-sio je da u ovom trenutku nekoliko općina odnosno DVD-a ima projekt-nu dokumentaciju za izgradnju novih

domova koja je spremna za prijavu na EU fondove. Načelnik Marijanović istaknuo je da se u vatrogasce uvijek može pouzdati, ne samo prilikom požarnih i drugih nedaća, već i kao partnere općini i drugim udrugama prigodom organiziranja većih mani-festacija. Brodsko-posavski župan Danijel Marušić ovom prilikom iz-razio je zadovoljstvo unapređenjem vatrogastva na području ove općine, ali i činjenicom da će Andrijevčani ove prostore moći koristiti i za druga društvena događanja. Primjer je to i dobre suradnje među institucijama kao u ovom slučaju Općine, DVD-a i Ministarstva regionalnog razvoja i način na koji trebamo promišljati u svojim razvojnim projektima. Ujedno, župan nije mogao sakriti zadovoljst-vo vidjevši impresivan vozni park i drugu opremu s kojom raspolažu andrijevački vatrogasci, a čiju su na-bavu tijekom proteklih nekoliko go-dina, osim županije, financijski pot-pomogli i Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Hrvatska vatrogasna zajednica, Općina Donji Andrije-vci i Vatrogasna zajednica Brodsko-posavske županije.

Faze gradnjeVatrogasni dom Donji Andrijevci

projektiran je 2008. godine, ali zbog gospodarske krize i nedostatka finan-

cijskih sredstava njegova izgradnja započinje tek u jesen 2012. godine. Prvu fazu investicije započinju va-trogasci izgradnjom temelja i be-tonske podne ploče, a 2013. godine provedbu projekta preuzima općina Donji Andrijevci koja projekt kroz tri proračunske godine (2013.-2015.) prijavljuje na natječaj Ministarstva re-gionalnog razvoja i fondova EU radi sufinanciranja iz Programa održivog razvoja lokalne zajednice. Kroz tri go-dine Ministarstvo za izgradnju doma izdvaja ukupno 2.034.168 kn, a Općina Donji Andrijevci i DVD Donji Andri-jevci 1.312.036 kn, istaknuo je Milan Šulter voditelj projekta i predsjednik DVD-a Donji Andrijevci, naglasivši da je uporabna dozvola za vatrogasni dom izdana 30. rujna 2016. godine, a opremanje doma namještajem i pre-seljenje vatrogasnih vozila i opreme obavljeno u studenom 2016. godine.

Svečani program upotpunjen je i otkrivanjem i kipa svetog Florijana, zaštitnika vatrogasaca, ispred samog vatrogasnog doma. Djelo je to umjet-nika Dragutina Ciglara iz Koprivnice, a njegovu izradu i postavljanje uz općinu Donji Andrijevci financi-rala je zagrebačka tvrtka Vatropro-met na čelu s direktorom Nenadom Radojčićem. Kip svetog Florijana i prostorije novog vatrogasnog doma blagoslovio je andrijevački župnik Jo-sip Blumenšajn.

Lokacija vatrogasnog doma nalazi se u građevinskoj zoni naselja Don-ji Andrijevci u Posavskoj ulici 24C. Građevina je locirana na k.č. br. 1706/48 k.o. Donji Andrijevci čija površina iznosi 4601m2. Parcela je krajem 2007. godine odlukom Općinskog vijeća općine Donji Andri-jevci darovana Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Donji Andrijevci isključivo za potrebe izgradnje novog vatrogasnog doma.Građevina je organizirana tako da je u prizemlju i na katu formirana po jedna funkcionalna cjelina. Glavni pješački ulaz je iz Posavske ulice, kao i kolni ulaz za vatrogasna vozila. Na jugozapadnom pročelju je pomoćni pješački ulaz u stubišnom prostoru, te rezervni ulazi za vatrogasna voz-ila. Ukupna neto površina doma je 616,87m2 dok bruto površina iznosi 693,40m2.

Općina Donji Andrijevci smještena je u istočnom ravničarskom dijelu Brodsko – posavske županije i zauzima površinu od 57 km2. Općina se sastoji od četiri naselja i to: Donji Andrijevci, Staro Topolje, Novo Topolje i Sredanci. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine općina ukupno broji 3.709 stanovnika, a od tog broja u središtu općine, tj. naselju Donji Andrijevci živi 2496 stanovnika.

Voditelj projekta Milan Šulter

Načelnik Tomislav Marijanović i pomoćnik ministrice Dragan Jelić

Župan Danijel Marušić

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

tema broja VATROGASNI VJESNIK travanj 2017.

50

Jedna od najznačajnijih aktivnosti hrvatskih vatrogasaca je rad s pripadnicima vatrogasnog podmlatka i mladeži.

Trenutno u dobrovoljnim vatrogasnim društvima djeluje 5807 članova podmlatka (od 6 do 12 godina) i 10018 članova mladeži (od 12 do 16 godina). Cilj rada s djecom i mladeži je upozna-vanje mladih članova sa vatrogasnim sustavom i vrijednostima koje vatrogastvo u sebi nosi. Također, vatrogasna organizacija na ovaj način radi sebi bazu iz koje dobiva nove operativne va-trogasce nakon što mladi članovi za to steknu propisane uvjete. Međutim, zadržavanje mladih u vatrogasnoj organizaciji nije jednostavan zadatak. Različiti interesi, gubitak zanimanja za vatrogastvo, ekonomski i socijalni uvjeti, utjecaj vršnjaka, samo su dio elemenata koji se moraju uzeti u obzir kod planiranja rada s mladima u vatrogastvu i njihova konačnog zadržavanja u sustavu.

Organizirani rad s djecom i mladima počiva prvenstveno na uvježbavanju ekipa za vatrogasna natjecanja djece i mladeži, gdje stječu potrebne vještine, ali i prva praktična znanja koja im koriste kada postanu operativni vatrogasci. Posebnu ulogu u radu s mladima daju i vatrogasni puhački orkestri, koji u svo-jim sastavima imaju i mlade članove. Na taj način je mladim ljudima omogućeno da uz odrađivanje primarno vatrogasnih zadataka, dobiju i prvu glazbenu poduku, što im može otvoriti razne mogućnosti u kasnijem životu. Najjednostavniji korak je vjerojatno okupljanje same ekipe djece i mladeži (ukoliko na području djelovanja društva ima dovoljno mladih). Međutim, te ekipe je potrebno zadržati kroz kvalitetan i zanimljiv rad te kroz sustav nagrada u smislu izleta, putovanja na natjecanja ili nabave nove opreme za mladež. Veliku ulogu u ovom imaju voditelji vatrogasne mladeži, koji moraju imati potporu vod-stva društva koje treba prepoznati važnost rada s mladima. Bez potpore društava, kako u financijskom tako i u smislu razumi-jevanja rada s mladima, nemoguće je postići dobre rezultate.

Uz standardne vježbe za mladež, djeci i mladima u vatrogas-nim društvima je potrebno ponuditi i druge oblike aktivnosti i zabave, od raznih vatrogasnih igrica do mogućnosti korištenja društvenih prostorija za druženje, igranje društvenih igara, i sl. Na ovaj način mladi članovi društava se međusobno zbližavaju i van propisanih aktivnosti, a počinju se družiti i s aktivnim i operativnim vatrogascima te tako stvaraju osjećaj pripadnosti vatrogascima.

Za zadržavanje mladeži u vatrogastvu, bitno je da ih se postupno upozna sa samom strukom i operativnim poslovima. Iako ne mogu sudjelovati na intervencijama, kroz održavanje opreme i vozila, pomaganje u radnim akcijama ili raznim promotivnim aktivnostima društava, mladi vatrogasci stječu potrebna znanja i iskustva. Sa takvim predznanjem, izlazak na tečaj za zvanje vatrogastva je gotovo u pravilu samo formalnost.

O načinima rada s mladima koji u konačnici kao rezultat ima-ju zadržavanje mladih članova društava u operativi, razgovarali smo sa iskusnim zapovjednicima i voditeljima mladeži koji u svojim sredinama uspješno rade s mladim članovima društava i postižu dobre rezultate u njihovu zadržavanju u vatrogastvu.

KAKO ZADRŽATI MLADE ČLANOVE U VATROGASTVU

KARLOVAČKA ŽUPANIJA

Uključivanje vatrogasne mladeži u operativne

posloveU VZG Karlovca mišljenja su da

bi trebalo mladima starijim od 16 godina dozvoliti sudjelovanje u

osposobljavanjima, prije nego mogu postati operativni članovi

Kamo s pripadnicima vatrogasne mladeži nakon što prerastu dob

mladeži? Kako ih zadržati u društvu? Pitanja su to koja muče i predstavljaju problem i za dobrovoljna vatrogasna društva na području Vatrogasne zajed-nice Karlovačke županije.

Među društvima koja polažu puno pažnje na rad s mladim su i tri društva s karlovačkog područja, a to su DVD Rečica Matica, DVD Dolnja Rečica i DVD Donje Mekušje.

Tako u DVD-u Dolnja Rečica ima-ju ukupno 19 pripadnika vatrogasne mladeži, devet je članova i 10 članica i trenutačno imaju dvije ekipe mladeži, te jednog osposobljenog voditelja.

Osim vježbi za mladež, mladi u ovom vatrogasnom društvu aktivno sudjeluju u organizaciji vatrogasnih vježbi te u druženju nakon iste. Također aktivno sudjeluju u održavanju poligona za vježbanje.

Na pitanje koliko je mladež zaintere-sirana za rad starijih natjecateljskih eki-pa ili za vježbe operativnih vatrogasaca, u DVD-u Dolnja Rečica odgovaraju da je većina članova ekipa mladeži zainter-esirana za rad starijih natjecateljskih ekipa, uključuju se u vježbanja i poka-zuju interes za vatrogasnu opremu.

Kako na području djelovanja DVD-a Dolnja Rečica nema puno većih in-tervencija, mladež, iako ne smije ići na intervencije, može pomagati oko priprema i čišćenja opreme, ali u ovom DVD-u nisu imali prilike za to.

Uz polaganje osnovnog vatrogasnog

Na mladima vatrogastvo ostaje

PRIPREMILA: KSENIJA BEGOVIĆ

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

51

VATROGASNI VJESNIK travanj 2017. tema broja

ispita, u ovom Društvu nove op-erativne vatrogasce za interven-cije i ostale vatrogasne poslove pripremaju kroz redovita tjedna okupljanja, provjeru ispravnosti opreme i tehnike te kroz teoret-sku nastavu i praktične vježbe.

U DVD-u Dolnja Rečica iz jedne generacije vatrogasne mladeži svi ostaju članovi u društvu, no svega ih se 30 do 40 posto uključi aktivno u opera-tivne djelatnosti.

Kao i sva ostala vatrogasna društva, i DVD Dolnja Rečica ima problema kako zadržati mlade u aktivnom članstvu.

- Najbolji način za zadržavanje što većeg broja mladih u društvu je organiziranje raznih aktivnos-ti, radionica, izleta, druženja, ali to iziskuje dodatna financijska sredstva, mišljenja je predsjed-nik DVD-a Dolnja Rečica Janko Slaćanin.

Mladi u Donjem Mekušju pomagali poplavljenima

U DVD-u Donje Mekušje trenutačno djeluju dva natje-cateljska odjeljenja mladeži, točnije muška i ženska mladež sa ukupno 20 članova, te sva-ko od odjeljenja ima glavnog i pomoćnog trenera, koji imaju položen ispit za voditelja mladeži.

Njihova je mladež, kako na-pominje tajnik Društva Matija Bedeniković, osim vježbi za mladež, uključena u rad samog društava kroz razna događanja.

- S obzirom da naš DVD ima tradicionalno kup natjecanje, mladež sudjeluje u pripremama vezanim uz održavanje natjecan-ja. Također, sudjeluje i u ostalim aktivnostima oko održavanja opreme te raznim druženjima

na nivou DVD-a, napominje Bedeniković.

U DVD-u Donje Mekušje su na određeni način doskočili tome kako u dvije godine, od 16 do 18 godine, članove zadržati aktivni-ma.

- U našem DVD-u, koji je poznat po natjecateljskim odjeljenjima, mladež se postupno upoznaje sa radom seniorskih natjecateljski odjeljenja, te nakon izlaska iz mladeži počinje sa tre-niranjem za seniorska odjeljenja, u početku kao zamjene, a kasnije kao članovi seniorskih odjeljen-ja, te nam se često događa da ponekad imamo i dva seniorska A odjeljenja, pojašnjava tajnik.

Na području djelovanja ovog Društva, mladež ima i priliku pomagati starijim kolegama kod ozbiljnijih intervencija, a takav su primjer imali i prije dvije godine.

- Primjer dobre prakse i surad-nje interventnih vatrogasaca i mladeži imali smo nedavno u vri-jeme poplava na našem području gdje je naša mladež u velikoj mjeri doprinijela u pomoći stanovništvu na našem području kroz prikupljanje hrane i ostalih potrepština. Isto tako, nakon povlačenja vode mladež je bila aktivna u poslovima čišćenja ob-jekata koji su bili pogođeni pop-lavama, ističe Matija Bedeniković, koji dodaje da nakon polaganja osnovnog vatrogasnog ispita, nove operativne vatrogasne oper-ativce za intervencije pripremaju kroz razne vježbe spremnosti i pripravnosti, te kroz upoznavanje rada sa opremom, te simuliranim akcijama intervencije.

Što se tiče zadržavanja mladih članova u Društvu, njihov broj

ovisi o broju vatrogasne mladeži i broju natjecateljskih odjeljenja koje djeluju unutar društava. Procjena je da oko 30 do 40 pos-to od ukupnog broja mladeži os-tane aktivno u DVD-u.

Matija Bedeniković napominje da ne postoji univerzalni recept kako zadržati veći broj mladih u Društvu.

- Ne postoji najbolji način zadržavanja mladih u društvu, već je to skup aktivnosti, angažiranosti, trud i rad sa mladima unutar DVD-a, te sva-ka generacija mladih traži i želi nešto drugačije, a mi smo tu da prepoznamo njihove potrebe i uklopimo ih u rad Društva, mišljenja je tajnik DVD-a Donje Mekušje.

Mladi u DVD-u Rečica-Matica zainteresirani za

intervencije U DVD-u Rečica-Matica imaju

ukupno 28 pripadnika vatro-gasne mladeži razvrstane u tri ekipe te tri voditelja. Ekipa 6-12 godina ima 10 članova, ekipa 12-16 godina ima 10 članova, a osam članova ima od 16-18 godina i oni spadaju u mladež sve dok ne polože ispit za vatrogasca. Kako napominju u ovom DVD-u, oni trenutačno vježbaju za ekipu sen-iora A.

Osim kroz natjecanja i vježbe za mladež, mladi u DVD-u Rečica-Matica stariji od 15 godina pa nadalje, pomažu operativnim članovima u pospremanju garaža i sudjeluju na raznim mani-festacijama, turnirima i slično. Pokazuju i interes za rad starijih kolega.

- Mladež zanima natjecateljski dio i rado dolaze na vježbe, a po-

Mladež DVD-a D. Mekušje Mladež DVD-a Rečica Matica

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice


52

gotovo na natjecanja koji su jedan vid druženja s drugim vršnjacima iz cijele županije. Prilikom odlas-ka na intervenciju operativnih članova, članovi mladeži znaju se okupiti u vatrogasnom dvorištu i ostanu u spremištu čekajući oper-ativce da se vrate i da im ispričaju kako je bilo na intervenciji, a često se znaju biciklima ili motorićima dovesti čak do mjesta intervencije gdje uzbuđeno iz prikrajka gleda-ju nas starije. Od članova mladeži iz jedne generacije ostanu barem tri operativca u društvu što je ve-liki uspjeh za malo selo i društvo. Najbolji način da ih se zadrži u društvu je zdrava sredina i oz-biljnost u radu samoga društva, odgovaraju u DVD-u Rečica-

Matica. O problemu

kako zadržati mlade u do-brovol j nom v at r o g a s t v u riječi je bilo i na nedavno održanoj Skupštini Vatrogasne zajednice grada Kar-lovca. Predsjednik VZG Karlovca Željko Šafar, prilikom iznošenja svog plana rada je iznio prijedlog da se uvedu zakonske promjene, kroz koje bi se članovima koji navrše 16 godina dozvolilo da se osposobljavaju za operativne vatrogasce dok ne napune 18 go-dine, kada kao punoljetni mogu sudjelovati u intervencijama kao operativni članovi. Mišljenja je da

bi se na taj način zadržao veći broj mladih u društvu.

Tajnik VZG Karlovac Branko Gudasić, koji dolazi iz DVD-a Stative Gornje, također napomin-je da sva društva imaju isti prob-lem. Zato se nastoji mlade od 16 do 18 godina uključiti više u rad s mladima, odnosno s ekipama podmlatka, kao i da sudjeluju u vatrogasnom kampu u Fažani i na taj način im se zadržava interes za vatrogastvo.

LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA

Povećanje broja mladih u društvima kao dugoročni cilj

Kada je riječ o organiziranom radu s vatrogas-nom mladeži i podmlatkom na prostoru Ličko-

senjske županije u proteklih nekoliko godina na prvo mjesto može se svrstati DVD Senj. Uključivanje va-trogasne mladeži u operativne poslove DVD-a Senj organizirano je započelo 2007. godine angažmanom entuzijasta iz redova operativnih članova DVD-a Senj koji su provodili i danas provode aktivnosti vezane za vatrogasni pomladak i mladež. Broj članova do danas se popeo na gotovo 40, tj. 10 pripadnika mladeži (jed-na ekipa) i 30 pripadnika podmlatka (tri ekipe). Da-nas su u rad s najmlađima uključena dva voditelja, što ne zadovoljava potrebe stoga je cilj da se broj voditelja kroz naredne godine poveća, kako na području VZG Senj tako i na području VZŽ Ličko-senjske.

S obzirom da je zanimanje za vatrogastvo u Gradu Senju tada bilo nezadovoljavajuće, Društvo 2012. godine organizira 1. Kup Grada Senja za vatrogasni pomladak i mladež, rekao nam je jedan od voditelja vatrogasne mladeži u DVD-u Senj, g. Jurica Smojver. Natjecanje je dalo pozitivne rezultate u odazivu djece

i uključivanje u vatrogastvo na području Grada Senja ali i u Ličko-senjskoj županiji, te se ozbiljnije počelo raditi sa djecom i mladeži i u drugim vatrogasnim or-ganizacijama. Kup se održava svake godine u mjesecu lipnju pa tako i ove godine 17. lipnja bit će organiziran 6. Kup Grada Senja za vatrogasni pomladak i mladež u organizaciji DVD-a Senj. Vatrogasna mladež osim stalnih vježbi za natjecanja aktivno sudjeluje i u radu društva. Sudjeluju na raznim druženjima, kao npr. bratskim susretima vatrogasnih društava, a aktivno sudjeluju u proslavama dana Sv. Florijana i prilikom održavanja skupština DVD-a Senj. Mladež, gdje je to moguće, sudjeluje u okviru tehničke pomoći koju DVD Senj pruža prilikom raznih kulturno-sports-kih manifestacijama na području Grada Senja, kao i obilježavanju vjerskih blagdana (Tijelovo, Majka Božja Karmelska, itd). U društvu je trenutno trećina pripadnika vatrogasne mladeži iskazala interes da postanu operativni vatrogasci, a kako isti ne mogu odlaziti na intervencije sudjeluju u pranju opreme i vozila, kao i raspodjeli hrane i pića za vatrogasce. Da

PRIPREMIO: HRVOJE OSTOVIĆ

Mladež DVD-a D. Mekušje

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

53


bi povećali interes mladih za operativne vatrogasce subotom organiziramo radne sastanke te ih kroz up-oznavanje sa vozilima, vatrogasnom opremom i kroz razne taktičke vježbe pripremamo za operativni rad. S obzirom da se radi o aktivnosti koja, nažalost, nije dovoljno atraktivna u krugovima mladih na području Grada Senja, da bi se to promijenilo u pozitivnom smislu najbolji način je održavanje raznih druženja u vatrogasnom domu (stolni tenis, pikado, društvene igre, gledanje filmova, proslava rođendana, itd.).

- Uputiti djecu na što veći broj natjecanja, razne izlete, kao i u vatrogasni kamp u Fažani, a sve sa ciljem povećanja broja od trećine vatrogasaca iz jedne gen-eracije koja u pravilu ostane u vatrogasnom društvu. – zaključno je rekao Smojver.

O organiziranoj vatrogasnoj mladeži u ostalim va-trogasnim postrojbama razgovarali smo s županijskim zapovjednikom Hrvojem Ostovićem.

Kada je riječ o organizaciji vatrogasne mladeži i natjecanja na razini VZŽ Ličko-senjske podaci zasig-urno nisu iznimni, međutim od 2014. godine ulagan-jem napora županijske zajednice, ali ponajviše po-jedinih dobrovoljnih vatrogasnih društava, aktivnosti su uz DVD Senj intenzivirane u DVD-u Brinje, DVD-u Perušić, a poglavito u DVD-u Plitvička Jezera.

DVD Plitvička Jezera kroz intenzivan rad organ-iziralo je aktivnosti s vatrogasnom mladeži kroz natje-cateljsku ekipu djece do 12 godina i ekipu djece od 12 do 16 godina starosti. Plitvička vatrogasna mladež nastupila je po prvi puta, kao jedini predstavnik VZŽ Ličko-senjske, na 12. Državnom natjecanju vatrogasne mladeži RH koje se održalo Puli 2016. godine. Spome-nuti angažman je obećavajući jer u međuvremenu DVD Plitvička jezera oformilo mušku i žensku natje-cateljsku ekipu za vježbu s VMŠ. Budući da se radi o mladom dobrovoljnom vatrogasnom društvu zasig-urno će određeni broj članova mladeži stjecanjem uvjeta postati članovi operativne postrojbe.

Dugogodišnji jedini predstavnik VZŽ Ličko-senjske na državnim natjecanjima vatrogasne mladeži bio je DVD Otočac. Smjenom generacije mladih i kadrovs-kim promjenama u voditeljstvu vatrogasne mladeži ona organizacijski nije trenutno aktivna, međutim DVD Otočac je zorni primjer delegiranja vatrogasne mladeži u operativne snage vatrogasne postrojbe, kroz aktivnosti u organizaciji mladeži i kroz puhački orkestar koji je delegirao veliki broj mladih u vatro-gasnu mladež, a potom i u operativne članove vatro-gasne postrojbe koji volonterski zadaće izvršavaju do današnjeg dana. Zbog gotovo 150 godina duge tradicije vatrogastva u Gradu Otočcu i tradicije rada s vatrogasnom mladeži, cilj je ponovni angažman i rad s vatrogasnom mladeži u DVD-u Otočac.

Dugoročni cilj je organizacija županijskog natjecanja za mladež, a prije toga je potrebno puno entuzijazma i rada s mladima da bi se uvele novine, a poglavito u onim okruženjima gdje rad s vatrogasnom mladeži nema tradiciju. Navedene aktivnosti, kao Zajednica, potičemo s ciljem aktivnosti u svim sferama vatro-gasne struke – rekao je Ostović.

Nije vatrogastvo samo gašenje požara, nego je puno više od toga, a dobro organizirano

dobrovoljno vatrogastvo je jedan od najvažnijih preventivnih čimbenika. Zato je rad s mladi-ma izuzetno bitno područje vatrogastva, tako da najmlađi upoznaju blagodati i opasnosti od vatre, da znaju što treba poduzeti kada iz-bije požar, kako ga spriječiti u vlastitoj sredini i kako reagirati ako do požara dođe u susjedstvu. U Istarskoj županiji aktivnije smo počeli raditi s vatrogasnom mladeži 1994./95. godine. To je područje našeg djelovanja bilo malo zapostav-ljeno, vjerojatno i zbog toga što je u Istri valjalo najprije obnoviti rad DVD-a. S vremenom, iz godine u godinu, aktivnosti s mladima su bile zapaženije i broj mladih uključenih u istarsko vatrogastvo je postupno rastao. Danas smo u Hrvatskoj na tom planu među solidnim županijama i praktično gotovo svaki DVD ima vatrogasnu mladež. No, u organiziranju rada s vatrogasnom mladeži ima dosta teškoća i zadaća na kojima intenzivno radimo. U prvom planu su voditelji/ce mladeži na kojima je velika odgovornost. S njima treba raditi, stručno ih osposobljavati, ali i za dobar rad na neki način nagraditi. U Istri smo lani bili jako aktivni na osposo-bljavanju voditelja/ca vatrogasne mladeži, tako da imamo 40 novih. Meni osobno je lakše gasiti požar nego voditi vatrogasnu mladež. Jer, treba odvojiti dosta vremena, kvalitetno organizirati aktivnosti s mladima, steći povjerenje roditelja da svoju djecu bezbrižno uključe u vatrogast-vo. U vezi s tim veoma je važna suradnja s os-novnim školama o čemu se može govoriti samo s pohvalama. Učenici rado posjećuju JVP i do-brovoljna vatrogasna društva, ali rad s djecom od 8 do 16 godina, odnosno 18 vrlo je različit, jer su generacije različite i valja im prilagoditi aktivnosti. Ovih dana pripremamo županijsko natje-canje djece, mladeži (od 6 do 16 i 18 godina) i računamo na sudjelovanje oko 200 mla-dih iz 20-ak od ukupno 35 istarskih DVD-a. Treba imati u vidu da u vatrogasnoj mladeži stalno imamo očekivanu fluktuaciju članstva. Primjerice DVD Žminj je nekada imao čak 80 članova vatrogasne mladeži, a sada ih je 40 i to je jedan prirodni proces. Ali, ako primjerice imamo u vidu podatak da je prethodna pred-sjednica društva i novi predsjednik žminjskih vatrogasaca potekao iz mladeži onda je to iz-

FABIO DUSMAN, PREDSJEDNIK SAVJETA ZA MLADEŽ ISTARSKE ŽUPANIJE

Aktivni po pitanju osposobljavanja voditelja

vatrogasne mladežiPRIPREMIO: ASIM ČABARAVDIĆ

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice


54

vrstan uspjeh. Zapravo ako iz jedne generacije mladeži dobi-jemo samo jednog operativnog člana DVD-a onda je to odličan uspjeh. Najviše mladih se gubi iz članstva od 16 do 18 godina kada počinju raditi sezonske poslove i onda nemaju vremena za slo-bodne aktivnosti. Stoga mladež valja animirati posebno za ljetno i zimsko razdoblje s tim da je ljeti lakše, jer se aktivnosti organizira-ju izvan sjedišta društva. Struk-tura aktivnosti s mladeži vrlo je raznolika, a u nizu sadržaja koji se organiziraju uz društvene i dječje igre treba istaknuti i to da se, primjerice, pružaju instrukcije učenicima koji imaju problema s nekim predmetom. Mladi se međusobno pomažu, a kada je

potrebno angažiraju se i stariji članovi. Mlade učimo o vatro-gastvu uz zanimljive igre, a tu su i vatrogasna natjecanja koja mlade jako zanimaju. Glede poli-gona uočili smo da u društvima koja ih imaju, aktivnost vatro-gasne mladeži je zapaženija. Vrijedi istaknuti članove DVD-a Rovinjsko Selo koji su sami nap-ravili poligon koji koriste i ekipe mladeži drugih DVD-a. U pogledu angažiranja mladeži, znamo da ne smiju ići na inter-vencije, ali može biti angažirana na logističkom planu (opskrba vatrogasaca vodom, sokovima, hranom), na čišćenju opreme i pripremi za intervencije. Za uspješan rad mladeži veoma poticajno djeluje međusobna

suradnja mladeži različitih društava. Značajan prilog tome iz godine u godinu pruža Kamp vatrogasne mladeži u Fažani, gdje se mladi upoznaju i uspostavl-jaju međusobnu suradnju koja se onda prenosi i na starije, tako da se stvaraju sjajne prijateljske veze. Veoma je lijepo, primjerice nakon dva desetljeća, vidjeti one koji su vodili mladež, a danas su čelni ljudi DVD-a. Isto tako, raduje činjenica da u istarskom vatrogastvu ima sve više žena, a u mladeži bilježimo porast broja djevojčica, odnosno djevojaka, a neke od njih kao gasiteljice aktiv-no djeluju i na požarištima. Zaključno je važno pitanje koji je najbolji način za zadržavanje što većeg broja mladih u društvu? Za to ne postoji formula, jer je svaki DVD zasebna priča, ali ako je u njemu dobar voditelj/ca, dje-ca će ga slijediti i ostati u društvu i kada s godinama prerastu va-trogasnu mladež. Razumljivo, voditelji moraju imati potporu rukovodećeg tima i cijelog DVD-a za svoj rad s mladeži. I ne zabo-ravimo da cijela zajednica treba više i bolje vrednovati vatrogasne aktivnosti, a pred starijim va-trogascima je stalna zadaća da brinu o mladeži, jer je to najbolja garancija za sigurnu budućnost DVD-a.

NOVA GENERAcIJA VATROGASAcA PRIPRAVNIKA U SOLINU

SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA

Dobrovoljno vatrogasno društvo Solin aktivno radi s mladim generacijama vatrogasaca, od

kojih dobar dio nakon navršenih 18 godina, polaže osnovni vatrogasni ispit i postaju članovi operativne postrojbe. Najveći dio solinske djece ima prvi dodir s vatrogascima već u vrtićkoj dobi, prilikom posje-ta vatrogasnom domu. Veliku ulogu u pristupanju mladih u vatrogasce ima i promocija po školama i vršnjaci koji u vatrogasni dom dovedu svoje raz-redne kolege. Posebno uspješne su bile promocije u Osnovnoj školi Vjekoslav Parać u razdoblju od 1997. do 2001. pod vodstvom tadašnjeg zapovjed-nika Dragana Kapitanovića, kada je u rad društva uključen veliki broj mladih. Najviše operativnih vatrogasaca te članova Upravnog odbora koji danas vode Društvo, dolazi iz navedene generacije.

- Dobrovoljno vatrogasno društvo Solin trenutno broji 12 članova podmlatka i 12 članova mladeži. Cilj nam je naše mlade članove upoznati s vatro-gasnim poslovima, ali i s pozitivnim vrijednostima koje vatrogastvo u sebi nosi. Također stvaramo solidnu bazu mladih vatrogasaca koje postupno uključujemo u operativni rad društva - rekao nam je predsjednik DVD-a Solin Mario Matijaš.

Rad s mladima se odvija prvenstveno kroz formirane ekipe djece i mladeži. Ekipe se pripremaju za na-stupe na natjecanjima, a posebno je potrebno istak-nuti da se muška ekipa mladeži DVD-a Solin re-dovito plasira na Državno natjecanje vatrogasne mladeži.

PRIPREMIO: VEDRAN RUNJIĆ

Fabio Dusman i voditeljica Nensi Erman s ekipom mladeži DVD Žminj

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

55


- Nastojimo što bolje pripremiti vatrogasne ekipe mladeži te uz nastupe na bližim natjecanjima, nastojimo bar nekoliko puta eki-pu odvesti i na neko dalje natje-canje. Mladež nastup na natje-canju smatra nagradom za njihov rad. Nebitno o postignutom rezultatu, djeca uživaju u putu i posjeti drugim mjestima po Hr-vatskoj, a doživljaji na natjecan-jima im dugo ostaju u sjećanju.- kaže o načinu privlačenja mladih u društvo kroz vatrogasna natje-canja voditelj ekipe podmlatka Ante Biuk.Međutim, mladež ne dolazi samo u DVD Solin kad su vježbe ili pripreme za natjecanja. Solin-ski vatrogasci imaju organizirano 24-satno dežurstvo te svi članovi, tako i djeca, mogu u gotovo sva-

ko doba dana p o s j e t i t i v a t r o g a s n i dom. Mladež se u domu obično druži uz video igre ili odlaze na igralište iza doma gdje igraju mali nogomet ili odbojku. Kako se često nađu u domu za vrijeme vježbi op-erativnih va-trogasaca ili za vrijeme izlazaka va-t r o g a s a c a

na intervenciju, mladež se brzo upoznaje i sa vatrogasnim pos-lom. Često na molbu operativnih vatrogasaca pomažu pri čišćenju vozila i opreme. Također stariji vatrogasci buduće kolege upućuju u obveze vatrogasaca u smjeni, načine korištenja oprema, i sl. Sve su to načini na koji mladi vatro-gasci stječu znanja prije samog polaganja vatrogasnog ispita.Kada dio ekipe mladeži navrši 16 godina, obično dolazi do osipanja broja mladih. Iz jedne vježbovne ekipe mladeži ostaju 3 do 5 članova u društvu. Oni koji os-tanu, nastavljaju sa druženjima i ako pokažu zanimanje, počinju sa pripremama za nastupe na natje-canjima sa muškom A ekipom. U razdoblju neposredno prije stje-canja mogućnosti za polaganje

osnovnog vatrogasnog ispita, mlađi članovi stječu interni status vatrogasca pripravnika.- Svi mladi članovi društva, prije uključenja u operativnu pos-trojbu, moraju proći 6 mjeseci u stažu vatrogasca pripravnika. Uključeni su u smjene, gdje sud-jeluju u radu sa iskusnijim kole-gama. Ako još nemaju položen osnovni ispit, glavni zadatak im je primanje dojava o interven-cijama. Po završetku osnovnog ispita postupno ih šaljemo na intervencije, u početku na manje požare, a kasnije i na sve vrste izvanrednih događaja. Trenutno u društvu djeluje 6 vatrogasaca pripravnika, a svi su oni bili pri-padnici vatrogasne mladeži- re-kao nam je o uključenju mladih vatrogasaca u operativno djelo-vanje zapovjednik DVD-a Solin Mario Kodžoman.Veliku ulogu u ostajanje u vatro-gascima nakon 18 godina ima i izbor zanimanja i mogućnost zapošljavanja. Zbog posla i drugih životnih obveza, nakon punoljetnosti samo manji broj članova ostaje i dalje aktivan u društvu. No, dio solinskih mladih vatrogasaca preko ljeta rade kao sezonski vatrogasci pri društvu ili pri Vatrogasnoj zajednici Splitsko-dalmatinske županije. Kao sezonski vatrogasci stječu dragocjeno iskustvo koje će im kasnije koristiti u radu u društvu. Još jedan način zadržavanja mla-dih u društvu je njihovo kon-stantno osposobljavanje. Posebna nagrada koju mogu dobili solin-ski vatrogasci je da im društvo financira troškove školovanja za vatrogasca ili vatrogasnog tehničara. - Ponosni smo što smo kroz sistem rada s mladima, kroz otvaranje vatrogasnog doma za druženje, te kroz sistem nagrada od puto-vanja do mogućnosti školovanja i zaposlenja, uspjeli zadržati velik broj mladih u društvu. Sa takvom politikom rada ćemo nastaviti i u budućnosti - za kraj nam je rekao predsjednik Matijaš o nastojan-jima solinskih vatrogasaca da što više mladih ostane u društvu i nastave rad kao operativni vatro-gasci.

Ekipa djece se priprema za natjecanje

Upoznavanje s vatrogascima počinje od vrtićkog uzrasta

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice


56

Koliko pripadnika vatrogasne mladeži imate i kako je društvo organizirano po tom pitanju? Kad govorimo o broju pripadnika vatro-gasne mladeži našem društvu, u DVD Kaštel Gomilici, možemo s velikim za-dovoljstvom reći da imamo kvalitetan broj mladeži. Imamo u svim kategori-jama natjecateljska odjeljenja, a djecu, tj. podmladak imamo u ženskoj i muškoj kategoriji. Uz djecu iz vrtića predškolske dobi koju smo također uključili u rad s natje-cateljskim odjeljenjima, broj se za 2016. zaustavio na 72. Voditelja je, naravno, puno manje i puno ih je teže pronaći, obučiti i motivirati, a što je posebno izraženije kod mlađih osoba koje bi trebale biti os-posobljene za voditelje vatrogasne mladeži. To je ci-jeli proces koji traje godinama. Mi u našem društvu za sada imamo dovoljan broj voditelja u svim kat-egorijama natjecateljskih odjeljenja, uz visoku mo-tiviranost. Posebno me veseli ukupna aktivnost i brojno stanje u VZ Grada Kaštela gdje zajedno sve tri kaštelanske postrojbe imaju 191 pripadnika va-trogasnog podmatka i mladeži, a to je preko 38 % od cijelokupnog članstva VZ Grada Kaštela.

Osim vježbi za mladež, na koji ih način uključujete u rad društva? Naravno, tijekom godine kako u svakom tako i u našem društvu se događaju ili održavaju mnoga događanja. U nekima od njih mlađi članovi mogu dati svoj doprinos, bilo svojim sudjelovanjem ili pri organizaciji istog, što na kraju najviše ovisi o njiho-voj starosnoj dobi. Starija populacija, posebno kada se radi o starijim članovima mladeži, želi što prije sudjelovati na dežurstvu u vatrogasnom domu, biti dežurni vatrogasci ili po povratku vozila s požara, posebno kada je riječ o šumskom požaru, žele sud-jelovati u pranju, čišćenju i slaganju opreme u voz-ila. Kao jedan od primjera uključenja u rad društva za mlađu dob je sudjelovanje mladeži u maloj va-trogasnoj olimpijadi koju organiziramo u svibnju. To je natjecanje djece iz vrtića u predškolskoj dobi, 6-7 godina, u kojem pripadnici(e) mladeži preuzi-maju ulogu sudaca na stazi na kojoj djeca odrađuju vatrogasne igrice. Naravno da to ne rade sami već uz pomoć starijih vatrogasaca. To im puno znači, snažan im je poticaj da i dalje budu još više uključeni u razne druge aktivnosti koje se održavaju ili organ-iziraju u vatrogasnom društvu. To ih čini važnima i značajnijima.

Koliko je mladež zainteresirana za rad starijih natjecateljskih ekipa ili za vježbe operativnih va-trogasaca? Uvijek postoji određeni interes za uključivanjem u

rad ekipa. U našem društvu već postoji dugogodišnje iskustvo i pomalo tradici-ja da pripadnici vatrogasne mladeži kada prijeđu dobnu granicu za mladež nastavljaju svoj rad u starijim kategori-jama. Posebno dobar uspjeh imamo u ženskim kategorijama. Iskreno iz osob-nog iskustva mogu reći da je puno lakše raditi, voditi ženske kategorije i da kod njih postoji puno veći motiv i želja za što boljim uspjehom, angažiranije su,

stabilnije, predanije i sustavnije. Svaka aktivnost koju društvo organizira jednostavno je nezamis-liva bez njihovog angažmana. Muške kategorije, vjerojatno zbog drugačijih sklonosti, više se vole priključiti starijim vatrogascima i njima pomaga-ti. U pravilu su dosta nestrpljiviji, žele se što prije uključiti u operativnu postrojbu. Mi im dajemo ob-vezu mjesečnog dežurstva u smjeni tijekom jednog vikenda kada s dežurnim vatrogascem odrađuju svoju smjenu sa svim obvezama i dužnostima dežurnog vatrogasca.

Iako mladež ne smije ići na intervencije, kako pomažu u slučaju većih intervencija (priprema opreme, čišćenje opreme, raspodjela hrane)? Mladež kao kategorija članstva na njihovu ve-liku žalost ne smiju previše sudjelovati u opera-tivnim aktivnostima. Naravno da su veliki suport oko sporednih aktivnosti kao što ste i sami rekli, priprema i čišćenje opreme te priprema okrijepe za vatrogasce po povratku s intervencije. Ponekad iako žele nešto odraditi to im se ne dozvoljava, npr. s određenom opremom ne smiju nikako rukovati kao što su izolacijski aparati koje treba ipak stručna osoba pregledati, napuniti bocu s zrakom ili očistiti masku dišnog aparata.

Uz polaganje osnovnog vatrogasnog ispita, kako na nivou društva pripremate nove operativne vatro-gasce za intervencije i ostale vatrogasne poslove? Za nove vatrogasce ili operativce pripreme zapravo počinju i prije samog polaganja za zvanje vatro-gasac. Njihov angažman kroz neke pomoćne ak-tivnosti ih na neki način već priprema za to zvanje, poput brige za opremu tj. njeno redovno održavanje, posebno po povratku s intervencije, upoznavanje s opremom koju ima društvo, rukovanje te još mno-go drugih aktivnosti. Polaganjem ispita za vatro-gasca samo nastavljaju s već poznatim aktivnostima uz jedan dodatak da tada obavezno započinju ak-tivno sudjelovati u vježbama operativne postrojbe, sudjelovati u javnim i pokaznim vježbama te kreću na požarne intervencije koje nisu taktički i tehnički puno zahtjevne.

RAZGOVOR MILIVOJ TASLAK, PREDSJEDNIK SAVJETA VATROGASNE MLADEŽI HVZ-a

ČAK 38 % ČLANOVA VZG KAšTELA SU PRIPADNIcI MLADEŽI I PODMLATKA

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

57


Koliko vatrogasaca iz jedne generacije vatrogasne mladeži ostane u društvu? Za to nema pravila, za svaku generaciju je drugačije. Ako mogu kazati iz svog osobnog iskustva, na-jbitnija stvar je da se prilikom uključivanja u rad društva, prilikom upisivanja, upiše grupa koja se i po odlasku iz vatrogasnog doma druži i zabavlja. Još bolje je ako su iz istog razreda ili da stanuju u istom kvartu. U tom slučaju je puno veća vjerojat-nost da svi oni dugo ostanu u vatrogastvu. Iz jedne generacije može ostati i 10-ak vatrogasca, a ponekad samo jedan ili dva. Međutim jedna stvar je sigurna, ako se zadrže u postrojbi u određenom periodu kao pripadnici mladeži, sigurno će imati dugogodišnji staž i aktivno se baviti još dugo vatrogastvom.

Koji je najbolji način za zadržavanje što većeg bro-ja mladih u društvu?Mislim da nema odeđenog načina ili nekog poseb-nog recepta po kojem bi netko ostao u vatrogasnoj organizaciji. To je prvenstveno individualna stvar. Uz dugogodišnje iskustvo koje imam u radu s vatro-gasnom mladeži i djecom, mislim da prvenstveno organizacija mora imati dobre voditelje mladeži, da su oni prošli cijeli proces, da su dobri animatori, komunikatori i operativci, da su iskreni i otvoreni jer samo kao takvi će biti prihvaćeni od vatrogasne mladeži, biti njihovi uzori po kojima će se ta mladež htjeti poistovjetiti.

SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA

PUT OD ČLANA MLADEŽI DO OPERATIVNOG VATROGAScA

Činjenica da je na području Vatrogasne zajed-nice Sisačko-moslavačke županije čak 12.168

članova dobrovoljnih vatrogasnih društava, što znači da je 7.03 posto stanovništva aktivno u vatro-gastvu, jasna je poruka da vatrogasna organizacija mora unaprjeđivati svoj rad zbog korisnog dopri-nosa društvenoj zajednici i omasoviti svoje redove.

O dosadašnjim uspjesima u tom društvenom naumu podmlađivanja vatrogastva, najslikovitije govore brojke, prema kojima je od ukupnog broja vatrogasaca, njih 12.168, čak 2.978 djece i mladeži uključeno u dobrovoljno vatrogastvo.

Glavna aktivnost koja privlači mlade svakako je vatrogasno natjecanje, u kojem, osim sportskih rezultata, mladi postižu vještinu djelovanja s pred-metima ili na preprekama, kao pojedinac i ekipa. Istodobno oni postaju osviješteni o značaju vatro-gastva i njihovoj prvoj obuci za preventivno djelo-vanje. Naime, već nakon stečenih uvjeta, započinje ciklus vatrogasnog obrazovanja od ispitanog vatro-gasca do vatrogasnih časnika. Tako najmlađi vatro-gasci, postavši operativni članovi ekipa u svojim društvima, imaju iza sebe prvih životni vatrogasni ciklus – savladan u dobu mladeži. Tom dugom putu od mladeži do operativaca, na području Vatrogasne zajednice Sisačko-moslavačke županije, prethode i višegodišnja dokazivanja, prije svega na raznim natjecanjima. Naime, osim na natjecanju vatro-gasnih ekipa djece i mladeži, na nivou općinskih i gradskih natjecanja, predstoji veliko županijsko natjecanje, a potom državno nakon kojeg, osvajači prvih mjesta stječu pravo nastupa na najvećem eu-ropskom vatrogasnom natjecanju: Vatrogasnoj ol-impijadi.

Konkurencija na području VZ SMŽ je zaista velika jer je riječ o 136 dobrovoljnih vatrogasnih društava. Tako na primjer, najveći broj djece i mladeži zabilježen je u VZG Siska, njih 457, zatim slijede: VZG Kutina s 415 članova VZG Novska s 362 te Velika Ludina s 219 članova djece i mladeži i tako dalje.

Uz pohvalu za masovnost, koja je važna u opsto-jnosti društava, sama brojnost članstvo nije dovolj-no za postizanje najvećih uspjeha. Primjer je VZO Martinska Ves, koja ima 184 člana djece i mladeži, a postigla je najveće natjecateljske rezultate Perjanica te zajednice, ali i cjelokupne županijske zajednice je DVD Desno Trebarjevu. U njemu je u angažiranjem jedne generacije, predvođene braćom Brlečić: Mi-jom, predsjednikom i Ivicom, zapovjednikom i trenerom – uspostavljen režim višemjesečnih priprema za vatrogasna natjecanja. Naime, tom pristupu pomogla je činjenica da je Mijo Brlečić bio dugogodišnji predsjednik i član Odbora za natje-canje HVZ-a, a zatim i CTIF-a, te cijenio vježbe mladeži, a njegov brat Ivica već drugo desetljeće voditelj je vatrogasne mladeži i to kao iskusni natje-catelj, a danas i međunarodni vatrogasni sudac na Vatrogasnim olimpijadama. Jedna od tajni uspjeha te generacije krije se u njihovim čestim sudjelovan-jima na međunarodnim kup natjecanjima, posebno u Njemačkoj i Austriji – gdje su se natjecali s jačima i uspoređivali s njima, dok i sami nisu postali vatro-gasni olimpijci.

Tako su iza njih brojne olimpijadi, a u tom prednjače ekipa ženske mladeži, koja je bila uspješna na ol-impijadama u Danskoj, Francuskoj i Finskoj. One su, uskoro ušle u žensku „A“ ekipu gdje su preuzele vodstvo, a nekadašnja „A“ ekipa, postala je podjed-nako uspješna na olimpijadama kao današnja „B“ ekipa, predvođena Brankicom Brlečić.

Put muške mladeži bio je manje trofejan sa sud-jelovanjima na vatrogasnim olimpijadama, ali i oni su se svrstali u redove odraslih. Posebno su se dokazivale preuzimanjem mjesta članova op-erativnih desetina i interventnih grupa. Međutim, njihova organiziranost, uvježbanost i disciplinirano ponašanje, došlo je do punog izražaja prigodom rada na organizaciji posavskih sela u brani od pop-lava. Nekadašnji članovi ekipe djece, koji su svoj vatrogasni put počeli vježbajući sa brentačama, dokazali su se kao mali-veliki ljudi s kojima se može

PRIPREMIO: ĐURO GAJDEK

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice


58

računati od: dežurstava u domu, rada na nasipima, rukovođenju sa strojevima do prevoženja pučanstva čamcima.

Niz pripadnika te nove generacije, predvođeni Vla-dom Brlečićem i Miljenkom Miklišom, i brojnim drugima, odazvali su se zovu digitalnog vremena. Oni su stvarali prve web-stranice, otvarali svoje blogove i odnedavno facebook-stranice i umrežili se s mladima cijele Hrvatske. Kada je jedan od pred-vodnika digitalno povezivanja i informiranja Ivica Batina Acivi, vatrogasni veteran i utemeljitelj DVD-a „Mladost“ Kaštel Sućurac, organizirao prvi susret blogera Hrvatske, održanom u tom mjestu - među sudionicima našli su se i brojni mladi ljudi.

Sva ta događanja među mladeži dovela su i do novih susreta, među kojima su svakako bili najpop-ularniji oni međunarodni.

Primjere rada mladih iz Europe među mladež HVZ-a donosio je, pored ostalih i Miljenko Mikliš, član DVD-a Desno Trebarjevo, a ujedno, prema dokazanom radu Trebaraca s mladima – i prvi predsjednik Savjeta mladeži Hrvatske vatrogasne zajednice.

Savjet mladeži VZSMŽ danas, predvođen Ivicom Brlečićem, zalaže se za masovnost na županijskim natjecanjima, tako da je protekle godine na 2. županijskom natjecanju djece i mladeži nastupilo 115 natjecateljskih odjeljenja od čega su bili najbro-jnija odjeljenja muške djece, njih 62. Osim na ovom natjecanju, koje je izlučno za nastup na državnom

natjecanju, djece i mladež rado nastupaju i na natje-canju Antuna Brlakovića, koje se održava već 17 godina u Popovači i pred-stavlja jedno od najmas-ovnijih kup-natjecanja mladih u Hrvatskoj, a pokrenuto je na inicijati-vu Odbora za informiran-je i istraživanje povijesti, posebice Stjepana Belete, tada člana odbora i pred-sjednika VZO Popovače. Najstarije natjecanje je Kup IDVD-a Kutine, koje se održava već 39 go-dina, dok je najbrojnije i najposjećenije natjecanje Kup Posavine, na ko-jem sve češće nastupaju ekipe mladih iz Austrije, Njemačke i Slovenije.

Vrijedno je spomenuti da je Mijo Brlečić uz ve-liku podršku predsjed-nika HVZ-a dr. Franje Gregurića – bio jedan od glavnih organizatora Prvog susreta mladeži

Hrvatske i Slovenije, održanog prije 20-ak godina u Desnom Trebarjevu, kao domaćinu ekipa i organi-zatoru natjecanja. Tako su natjecanja, kao izravna priprema za vještinu ovladavanja spravama tijekom možebitnih požara, postala najomiljenija među mladima, ali ovisno o uspjesima, ekipe bi, osim od-lazaka na odmor zaslužile da budu uvrštene u or-ganizaciju prve vatrogasne preventive na dislokaci-jama duž jadranske obale.

I tako mladi izrastaju od “brentaša“ do opera-tivca, kroz natjecanja, učestala osposobljavanja i školovanja te tradicionalne susrete na nizu kup-natjecanja. Međutim sve veći dio njihova vremena zaokuplja Internet, susreti na društvenim mrežama, koji su ipak još uvijek nedovoljno umreženi i iskorišteni za neke korisne općedruštvene akcije i značajniju i sustavniju promidžbe vatrogastva. Očito nedostaje više angažiranja starijih vatro-gasaca, a također i okupljanja u svojim redovima kao pridruženih članova sudionika kulturnih zbi-vanja i društvenog života. Jer s njima bi došle i nove životne ideje o sudjelovanju vatrogastva u kul-turnom, sportskom i društvenom životu svoje za-jednice. Taj spoj mladosti i iskustva, kroz svekolike javne nastupe – još bi više podigao već potvrđeni ugled vatrogastva, kao organizirane i utjecajne snage društva.

Mladež i podmladak DVD-a Trebarjevo

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

59


VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJA

Vatrogasna struka prilagođena mlađim naraštajima

Djeca i mladež današnjice sve više postaju ovisni o modernoj tehnologiji koja je svakim danom

sve naprednija i modernija. Sve manje djece viđamo po igralištima, parkovima, poljima, sve teže djecu pridobivamo u svoja vatrogasna društva, a još teže ih tamo zadržavamo nakon što „odrastu“ sa 16-17 godina. Sve manji je njihov interes za vatrogasna natjecanja, vatrogasna druženja kao i za dobro-voljni rad u vatrogastvu. Mi, kao predstavnici svo-jih dobovoljnih vatrogasnih društava, vjerojatno se pitamo zašto i tražimo razloge tome. Često nam je možda jednostavnije za to okriviti društvo, men-talitet ili „tešku i neodgojenu“ djecu današnjice. No, zar je to zaista tako? Jedan od glavnih razloga gubljenja interesa i volje mladih za vatrogastvo je taj što mi, kao voditelji va-trogasnih mladeži, još uvijek nudimo istu „ponudu“ rada i aktivnosti kakva je bila i prije 20, 30 godina- prilagođene nekim starijim generacijima i nekim drugim vremenima. Jedino što im nudimo bude dolazak na vatrogasne skupštine, nekoliko treninga kroz godinu koje provedemo tjerajući ih da ostvare što bolji rezultat na nadolazećem natjecanju i odla-zak na natjecanje. Djeci i mladeži 21. stoljeća, djeci modernog doba, to više nije dovoljno. Nužno je i potrebno promijeniti način pristupa rada voditelja vatrogasne mladeži. Karakteristika kvalitetnog voditelja vatrogasne mladeži više nije samo“imati volju“ već on mora imati hrpu drugih kompeten-cija kako bi svojim djelovanjem privukao, zainter-esirao i zadržao mlade u DVD-ima. Ljudi na kojima u DVD-ima leži zadaća bavljenja mladeži i djecom, ujedno leži i golema odgovornost budućnosti te or-ganizacije. Voditelji vatrogasne mladeži odigravaju važnu ulogu u tim mladim životima, usađujući u njih svoju ljubav, stavove i volju prema vatrogast-vu koji će, kroz izvjesno vrijeme postati i njihovi odnosno postavljaju temelj društva i vatrogastva kroz odgoj djece i mladih. U vrijeme ekonomskih kriza, velike migracije i emigracije mladih ljudi i obitelji, sve češće se u manjim sredinama susrećemo s problemom pridobivanja i zadržavanja mladih u vatrogastvu. Predsjednici i zapovjednici DVD-a trebaju biti svjesni težine tog problema te „širom otvoriti vrata“ svakom mladom čovjeku koji poka-zuje i najmanji interes za bavljenje mladeži misleći pritom na opstanak i budućnost DVD-a. Neki dugogodišnji pokazatelji pokazuju kako iz svake generacije mladeži, u prosjeku 3-4 mlada čovjeka ostanu i dalje aktivna u radu društva i kao odrasli vatrogasci. Unutar svakog DVD-a bi trebao biti ustrojen Savjet vatrogasne mladeži kojeg čini

zapovjednik DVD-a, voditelji vatrogasnih odjeljen-ja mladeži i zapovjednici odjeljenja.

što radi Savjet vatrogasne mladeži DVD-a? Predlaže svoj program rada za narednu godinu, or-ganizira različite aktivnosti, organizira i sudjeluje u različitim vatrogasnim natjecanjima i susretima, sudjeluje u osposobljavanju vatrogasne mladeži, brine o zaštiti okoliša i zaštiti od požara svoga mjes-ta, izrađuje promotivne materijale svog vatrogasnog društva, sudjeluje u humanitarnim akcijama svoga mjesta, sudjeluje u kampu vatrogasne mladeži… Isto tako je vrlo važna dobra suradnja sa školom u mjestima djelovanja DVD-a. U svibnju, Mjesecu zaštite od požara, poželjno je organizirati pokazne vježbe, vježbe evakuacije i sl.sa školom unutar čega se mlade može detaljnije upoznati sa radom u do-brovoljnom vatrogastvu te im ponuditi mogućnost da i sami postanu dio toga. Kako prilagoditi sadržaj vatrogasne struke mladi-ma sa ciljem da ih se zainteresira i privuče?Kad nam mladež jednom uđe u vatrogasnu struku poželjno je da ona tamo i ostane. To će se dogoditi samo ukoliko oni vide da je to što im mi nudimo nešto novo, zanimljivo. Nešto s čim se nisu susretali. U zimskim periodima mogu se organizirati različiti kvizovi, prezentacije, gledanje dokumentarnih filmova, surađivanje s mladeži drugih DVD-a, davajući im slobodne ruke u stvaranju web stranice DVD-a, stranice na društvenim mrežama… U topli-je vrijeme se mogu organizirati različita druženja i natjecanja sa drugom mladeži, odlasci na kam-piranja, planinarenja, bicikliranja…Bitno je veći dio odgovornosti u organizaciji, planiranju i provedbi prepustiti njima samima kako bi stekli još veći in-teres, volju i samopouzdanje. Nakon odrađenih in-tervencija, kad se radi analiza intervencije, poželjno je pozvati i zainteresirane pripadnike mladeži kako bi pasivno sudjelovali u analizi. Sve sa ciljem da ih se još više zainteresira i zaintrigira za vatrogasnu struku. Ukoliko DVD ima mogućnost poželjno je i organizirati tzv. Malu vatrogasnu skupštinu koja ima jednake karakteristike kao i uobičajena, ali je u potpunosti organizira mladež te su na njoj prisutni pripadnici mladeži prijateljskih DVD-a. U svakom slučaju potrebno i nužno je mijenjati „staromodan“ pristup obučavanju mladih u vatro-gasnim organizacijama te prilagođavanje sadržaja vatrogasne struke na njima prihvatljiv način. Na način prihvatljiv mladim generacijama 21. stoljeća. Generacijama suvremene i moderne tehnologije.

PRIPREMILA: MATEJA FRAS

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice


60

Primorsko-goranska dobrovoljna vatrogasna društva veliku pozornost posvećuju radu s

mladeži, svjesni činjenice da je ulaganje u mlade kadrove zapravo ulaganje u budućnost i opstojnost tih društava. Za ovu priliku izdvajamo dva društva, DVD San Marino – Novi Vinodolski i DVD Sušak, koja su na tom polju postigla ponajbolje rezultate.

DVD San Marino: Mladež je naša uzdanica

DVD San Marino trenutačno ima 30 članova mladeži i 15 članova pomlatka o kojima brine pet voditelja. Mladeži se posljednjih 20 godina posvećuje velika pozornost što je rezultiralo pomlađivanjem operativne postrojbe čiji je prosjek godina 25. Pored toga,

DVD San Marino vjerojatno je društvo s najmlađim predsjednikom u Hrvatskoj (26) i jednim od mlađih zapovjednika (25) koji su stasali upravo iz pomlatka i mladeži.

Kako ističe Velibor Topolovec, tajnik Društva, vatrogasci Novog Vinodolskog također imaju i četiri natjecateljske ekipe. Vježbe za mladež i natjecanja čine 70% njihove aktivnosti u društvu. – Za našu mladež organiziramo i druženja, sportska natjecanja (vatrogasna i ostala) i slične aktivnosti. Tijekom ljeta, pored odlaska u Kamp HVZ-a u Fažani, našu mladež uključujemo u aktivnosti nadzora, obilaska i motrenja terena, naravno, uz starije vatrogasce, pojašnjava Topolovec.

- Mladež je također vrlo zainteresirana za uključivanje u vježbe seniorskih ekipa i to im dopuštamo čim navrše 16 godina jer je to jedino što smiju prema Pravilniku. Apsolutno su zainteresirani, jer ona mladež koja je u natjecateljskom „điru“, zapravo jedva dočeka seniorsku konkurenciju i prelazak u seniorske ekipe, navodi Topolovec.

DVD Sušak: Mladež je jamac opstojnosti svakog vatrogasnog društva

Sličan „recept“ za uspjeh u radu s mladeži imaju i čelnici DVD-a Sušak iz Rijeke. Predsjednik Aleksandar Nemec, zapovjednik Damir Mlinac i voditelj mladeži Luka Miškulin s ponosom ističu da im rad s djecom i mladeži jedan od prioriteta poslovne politike DVD-a Sušak.

Nakon što je tijekom 2016. godine došlo do smjene generacije, Društvo trenutačno ima 15 članova vatrogasne mladeži s kojima rade dva iskusna voditelja i dva nešto mlađa i manje iskusna, a rad s tom kategorijom organiziran je tijekom cijele godine. U jesensko-zimskom razdoblju provode se osposobljavanja i teorijska predavanja, a tijekom proljetno-ljetne sezone organiziraju se vježbe, ide se na natjecanja, u Kamp vatrogasne mladeži u Fažani, a Društvo osmišljava i razne druge aktivnosti, prilagođene tom uzrastu.

Kako ističu čelnici Društva, njihova je mladež uključena u rad društva na razne načine. Sudjeluju na godišnjim Skupštinama (iako su bez prava glasa do 18. godine), pomažu u održavanju doma i opreme, ponajprije one za mladež, a sudjeluju i u sportskim događanjima i druženjima.

DVD SAN MARINO I DVD SUšAK – OGLEDNI PRIMJERI RADA S MLADEŽI

PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA

PRIPREMILA: VANDA RADETIĆ-TOMIĆ

Velibor Topolovec

Mlade snage DVD-a San Marino

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

61


Mladež DVD-a Sušak izrazito je zainteresirana za rad sa starijim natjecateljskim ekipama pa se odmah nakon završetka staža u kategoriji mladež, s navršenih 16 godina, uključuje u rad seniorskih A ekipa. - Na to smo posebno ponosni jer smo s vrlo mladim ekipama u vrhu naše županije. Dolasci na vježbe su redoviti i svi su veoma zainteresirani za rad u Društvu. Trenutačno je 30 % članova Društva s pravom glasa, u dobi od 18. do 21. godine, a stasali su iz redova naše mladeži u posljednje tri godine, istaknuli su Nemec, Miškulin i Mlinac.

S obzirom na lokaciju i kategorizaciju Društva (gradski DVD, C kategorije, smješten u blizini JVP-a Rijeke i njezinih 120 profesionalnih vatrogasaca), pripadnici mladeži se vrlo rijetko uključuju u logističku potporu prilikom većih intervencija jer je za taj dio zadužena operativna

jedinica Društva koja je sposobna „pokriti“ sve potrebe, temeljem Plana i Programa rada Društva.

Uz polaganje osnovnog vatrogasnog ispita, novi operativni vatrogasci u DVD-u Sušak pripremaju se tako da ih se nakon položenog ispita za „vatrogasca“ dalje obučava i educira putem praktične i teorijske nastave. Ta se nastava održava u proljetnom dijelu godine, a svim sudionicima pokušava se približiti posao koji se najvećim dijelom obavlja kroz ljetnu požarnu sezonu. Na taj način

se upoznaju s vozilima i tehnikom, požarnim područjem koje Društvo pokriva i ostalim aktivnostima koje spadaju u ingerenciju operativne jedinice (razna preventivna dežurstva, osiguranja manifestacija u gradu Rijeci i sl.).

U DVD-u Sušak mogu se pohvaliti i visokim postotkom zadržavanja mladeži. Kako ističu čelnici Društva, u prosjeku do prvog ispita za vatrogasca (18 godina) ostane i do 80% mladeži. No, nakon upisa na fakultet, zapošljavanja, a i zbog drugih aktivnosti, u Društvu ostane oko 50% članova u dobi od 21. ili 22. godine. - Najbolji način za zadržavanje što većeg broja mladih u vatrogasnom društvu jest kontinuiran i aktivan rad tijekom cijele godine. Takav model kod nas se pokazao iznimno učinkovitim, zaključili su Nemec, Mlinac i Miškulin.

DVD Sušak ponajbolji i na natjecanjimaDVD Sušak među najboljim je primorsko-goranskim vatrogasnim društvima i kada su u pitanju natjecateljski rezultati. Među ostalim, s dvije ekipe osvojili su tri uzastopna plasmana na državno natjecanje (2012., 2014. i 2016.). Ekipa DVD-a Sušak bila je najbolje plasirana hrvatska ekipa na međunarodnom natjecanju – susretu Slovenije i Hrvatske u Novom Marofu 2015. godine (ekipa muške mladeži osvojila je 2. mjesto, što je ujedno i najbolji plasman neke ekipe iz Primorsko-goranske županije).

Mlade snage DVD-a Sušak

A. Nemec, D. Mlinac, L. Miškulin

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

psihologija VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2017.

62

Izreka „Na mladima svijet ostaje“ možda je i najbolja

ilustracija koliko je važno posto-janje organiziranog oblika rada s najmlađima u vatrogasnoj or-ganizaciji. kad govorimo o vatro-gasnoj organizaciji, onda bi ova izreka mogla glasiti „Na mladima vatrogastvo ostaje“. koliko je rad s mladima u okviru različitih or-ganizacija jako važan, ilustrira i činjenica da s mladima vrlo rano počinju raditi sportski klubovi, udruge, političke stranke i drugi.

rad s mladima u okviru vatro-gasne organizacije donosi brojne dobrobiti. Uključivanje mladih u aktivnosti vatrogasne mladeži potiče tjelesnu aktivnost i pozitiv-no utječe na tjelesni razvoj djece i mladih što je osobito značajno u današnje vrijeme u kojem djeca i mladi veliki dio slobodnog vre-mena provode uz računala, tab-lete i mobitele. Najveći dio vre-mena navedene uređaje koriste u statičnom, sjedećem položaju i s minimumom tjelesnog napora. Dobrobiti su brojne i za djecu i za roditelje. Vatrogastvo općenito, a posebno lokalna vatrogasna or-ganizacija, ostvaruje brojne do-brobiti kroz aktivnosti vatrogasne mladeži.

Utjecaj vatrogasaca na motivaciju vatrogasne mladeži

kad govorimo o motivaciji, s obzirom na brojnost i aktivnosti mladih okupljenih u vatrogasnu mladež, zaključujemo da među mladima postoji značajan interes i da su oni koji se uključuju u vatro-gasnu mladež visoko intrinzično motivirani. Postoji više izvora motivacije mladih za ulazak u va-trogasnu mladež, a jedan od njih leži i u obiteljskoj vatrogasnoj tradiciji. Postoje obitelji koje su generacijski vezane uz vatrogast-vo, a nerijetko su istovremeno i

svi članovi obitelji i članovi va-trogasnog društva. Niz je drugih činitelja koji predstavljaju mo-tivatore kao što su međusobno druženje, organiziran i koristan način provođenja slobodnog vre-mena, ali i izazovi vatrogasnog posla, ugled vatrogasaca u zajed-nici i općenito visoko povjerenje javnosti prema vatrogascima.

Možemo zaključiti da se interes za vatrogastvo kod djece i mladih javlja u vrlo ranoj životnoj dobi temeljem pozitivne percepcije odraslih vatrogasaca. Ponašanje odraslih vatrogasaca doprinosi stvaranju želje da i najmlađi jed-nog dana postanu vatrogasci.

Učenje po modeluVatrogasci koji rade s mladi-

ma nastoje prenijeti vatrogasna znanja i kod njih razviti vještine koje su potrebne za uspjeh u poslu vatrogasaca. To nije jed-nostavan niti lak posao i ponekad je potrebno uložiti jako mnogo truda da bi se vidjeli minimalni rezultati. Postoje različiti oblici učenja. Djeca i mladi vatrogasna znanja najvećim dijelom stječu tzv. „učenjem po modelu“. Ovaj oblik učenja se odvija tako da osoba koja uči promatra model (osobu koja obavlja neku ak-tivnost) i na taj način usvaja nova znanja i vještine. Učenje po mod-elu kao oblik učenja je u velikoj mjeri zastupljen kod djece i mla-dih ne samo u području vatro-gastva već i općenito.

Vrijeme odrastanja djece i mla-dih obilježeno je neprestanim učenjem. aktivnostima u ok-viru vatrogasne mladeži usvajaju se temeljna vatrogasna znanja i vještine. Niz je činitelja koji utječu na uspješnost usvajanja tih znanja i vještina, a najznačajniji su motivacija djece i mladih za

učenje te kvaliteta rada i odnosa voditelja vatrogasne mladeži pre-ma mladima.

Kako svojim ponašanjem odgajamo buduće vatrogasce?za djecu i mlade možemo s pra-

vom reći da „upijaju“ ponašanja odraslih. Sjetimo se samo kakve su reakcije odraslih kada mala djeca u najranijoj dobi naprave neku gestu kojom imitiraju odra-sle. Svima je to vrlo simpatično i zabavno. Nažalost, ponekad djeca usvajaju ponašanja, način komunikacije i izražavanja koji nije poželjan niti prihvatljiv niti za njihovu niti za bilo koju dru-gu dob. Slično se događa i tije-kom aktivnosti djece i mladih u vatrogasnoj mladeži. Voditelji vatrogasne mladeži i svi ostali vatrogasci predstavljaju uzore (modele) koje djeca i mladi nas-toje slijediti i učiti od njih. Stoga je jako važno da od prvog susreta voditelji vatrogasne mladeži i svi drugi vatrogasci izgrađuju kod djece i mladih odnos poštovanja prema vatrogastvu, ali da imaju na umu i odgojnu funkciju u radu s djecom i mladima. Voditelji va-trogasne mladeži i vatrogasci općenito trebaju voditi računa o poštivanju pravila i procedura jer je jako važno da djeca i mladi od prvih koraka u vatrogastvu usvoje pozitivne stavove prema poštivanju propisanih vatrogas-nih pravila i procedura. Vatrogas-ci i voditelji vatrogasne mladeži bi trebali svojim odgovornim i pro-fesionalnim ponašanjem razvijati profesionalan odnos djece i mla-dih prema vatrogasnom poslu. Način međusobnog ophođenja i sam izgled vatrogasaca daju snažnu poruku mladima što se od njih očekuje kao budućih va-trogasaca.

PSIHOLOGIJA PONAŠANJA – OSOBNIM PRIMJEROM ODGAJAMO VATROGASNU MLADEŽ

Zoran Šimić, [email protected]

Interes za vatrogastvo kod djece i mladih javlja u vrlo ranoj životnoj dobi temeljem pozitivne percepcije odraslih vatrogasaca.

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

63

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2017. psihologija

Voditelji vatrogasne mladeži i vatrogasci kod djece i mla-dih bi uz temeljna vatrogasna znanja i vještine trebali razvijati i osnaživati:

- osobnu odgovornost- radne navike- timski rad- motivaciju za učenjem- motivaciju za postignućem-spremnost pomaganja drugima, tj. altruističko ponašanje mladih (nesebično pomaganje drugima bez očekivanja koristi i nagrade)- pozitivne stavove prema zdravim životnim navikama i temeljnim ljudskim vrijed-nostima i dr.

Uz provedbu različitih ak-tivnosti koje se provode unutar vatrogasne mladeži, a koje se odnose isključivo na vatrogast-vo, korisno bi bilo razmisliti i o provedbi drugih aktivnosti koje su korisne i mogu pozitivno djelovati na djecu i mlade. Oku-pljanje djece i mladih u okviru vatrogasne zajednice je i prilika za provedbu različitih programa kao što su npr. programi preven-cije ovisnosti mladih, programi koji se odnose na kontakte s tzv. ranjivim skupinama (u prvom redu prema osobama s invalid-itetom) i sl.

Vatrogasnu mladež korisno je uključiti na odgovarajući način i u vatrogasne vježbe. To može značiti aktivno sudjelovanje u organizaciji i pripremi vježbe ili pasivno sudjelovanje u ulozi promatrača. Mogu čak i aktivno sudjelovati u vatrogasnoj vježbi igrajući uloge unesrećenih i sl. U takvim prilikama iz neposredne blizine mogu promatrati rad va-trogasaca, učiti o vatrogasnoj taktici i korištenju vatrogasne opreme i tehnike i sl. To, uz edu-kativnu, može imati i motivaci-jsku funkciju.

kroz aktivnosti vatrogasne mladeži razvija se duh zajedništva i pripadnosti vatrogasnoj or-ganizaciji. U radu s vatrogasnom mladeži potrebno je ukazati i na važnost percepcije javnosti prema vatrogastvu. Potrebno je

osvijestiti činjenicu da i oni pred-stavljaju dio vatrogasne zajed-nice i da ih javnost na taj način i percipira, stoga je važno ukazati potrebu odgovornog ponašanja i doprinosa izgradnji pozitivne slike o vatrogasnoj mladeži i va-trogastvu općenito. Iako se radi o djeci i mladima koji su ponekad „zaigrani“, potrebno je razvijati osjećaj odgovornosti prema vlas-titom ponašanju.

Suradnja s roditeljimaU radu s djecom i mladima un-

utar vatrogasne mladeži izuzetno je važna suradnja s roditeljima. S roditeljima je potrebno ostvariti dobru komunikaciju kako bi se izbjegle nejasnoće uslijed nedo-voljne informiranosti ili krivih uvjerenja. roditelji svakako trebaju biti upoznati s aktivnosti-ma koje se provode pod okriljem vatrogasne mladeži i načinom na koji se one provode. Poželjno je povremeno održavati kontakte s roditeljima u obliku „roditeljskih sastanaka“ te, ako je potrebno, kontaktirati s roditeljima individ-ualno. razlozi mogu biti različiti, npr. pohvaliti zalaganje djece i mladih u aktivnostima koje se provode, zajedno s roditeljima odati priznanje i podijeliti radost uspjeha na različitim oblicima natjecanja, motivirati i roditelje da podupiru aktivnosti unutar vatrogasne mladeži, ali i skrenuti pažnju roditeljima ako se kod

djece i mladih uoče određene in-dividualne poteškoće i problemi.

Razbijanje spolnih stereotipaIako je vatrogasno zanimanje

tradicionalno „muško“ zani-manje, sve veći broj žena u vatro-gastvu pokazuje da one jednako uspješno kao i kolege vatrogasci mogu obavljati vatrogasni posao. znatan udio djevojčica i djevo-jaka u vatrogasnoj mladeži do-prinosi razbijanju stereotipa ne samo o tome da je vatrogasni posao isključivo „muški“ posao već, općenito, stvara pozitivne stavove o jednakosti spolova u društvu.

Odabir i edukacija voditelja vatrogasne mladeži

Posao voditelja vatrogasne mladeži je izuzetno zahtjevan i odgovoran, stoga je potrebno napraviti stručan i kvalitetan odabir. Nije dovoljno da voditelj vatrogasne mladeži dobro pozna-je vatrogasni posao već da ima potrebna znanja i vještine, ali i motivaciju u radu s djecom i mladima. U slučaju lošeg oda-bira, voditelji vatrogasne mladeži mogu svojim neodgovarajućim pristupom i lošim primjerom negativno utjecati na odgoj budućih vatrogasaca, stoga svi, a osobito vatrogasni zapovjednici, imaju posebnu ulogu i odgovor-nost u odabiru vatrogasaca koji će raditi s mladima.

Predavanje vatrogasnoj mladeži u Kampu HVZ-a u Fažani

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

zaštita od mina VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2017.

64

Tijekom travnja 2017. godine provedena je intenzivna medijska kampanja o zaštiti od minske opasnosti diljem Republike Hrvatske. Dvanaesti put je obilježen i 4. travanj – Međunarodni dan svjesnosti

o opasnostima od mina i pomoći u protuminskom djelovanju u Glini. Kao i proteklih godina zapaženu ulogu u obilježavanju Međunarodnog

dana imala su djeca iz osnovne škole iz Gline i okolice.

Danas u Republici Hrvatskoj na 444 četvorna kilometra rasprostire se minski sum-

njivi prostor u 9 županija, 63 grada i općine. Na tom prostoru ima još oko 42 000 mina. Najveći minski sumnjivi prostor nalazi se u Ličko-senjskoj županiji s 141 četvornim kilometrom, zatim u Sisačko-moslavačkoj s 75 i u Osječko-baranjskoj s 60 četvornih kilo-metara. Od 1991. godine u 1 367 minska incidenta bilježimo uku-pno 1999 stradalih, od kojih 518 smrtno i 1131 s teškom tjelesnom ozljedom. U spomenutom razdo-blju stradalo je 214 pirotehničara, od čega 64 smrtno.

Trenutno u Republici Hrvatskoj poslovi razminiranja obavljaju se putem 46 tvrtki za razminiranje, s oko 630 pirotehničara, 58 strojeva za razminiranje i 32 psa za detekc-iju mina. Najvećim dijelom kapac-iteti su uposleni na razminiranju poljoprivrednih površina i tije-kom 2017. godine planiraju se u potpunosti otkloniti minske opas-nosti s poljoprivrednih površina što doprinosi gospodarskom raz-voju pojedinih dijelova Hrvatske. Financiranje razminiranja tih površina pomogao je Europski poljoprivredni fond za ruralni raz-voj. U strukturi minski sumnjivih površina s oko 90% zastupljene su šume i vrhovi planina što će biti težak i zahtjevan posao.

I ove godine razminiranje u Hrvat-skoj financira se, najvećim dijelom, iz Državnog proračuna uz pomoć EU fondova i javnih poduzeća, kao npr. HEP i Hrvatske šume. Osigurana su dostatna sredstva za upošljavanje postojećih kapaciteta.

Važnost edukacijeKao proteklih godina i dalje se organizira i provodi edukaciju

o opasnostima od mina za po-jedine ciljane skupine. Uz djecu, lovce, poljoprivrednike, planin-are, djelatnike HEP-a i Hrvatskih šuma, u veljači ove godine održali smo edukacije o opasnostima od mina za članove Vatrogasne zajed-nice Grada Zagreba. Edukacije su održane na tri lokacije: u DVD-u Hrašće, DVD-u Sesvete i DVD-u Šestine, u suradnji s Udrugom za podršku i poticanje zajedništva Hrvatska pomaže i Policijskom akademijom Ministarstva unutar-njih poslova Republike Hrvatske. Vatrogasci su jedna od ciljanih skupina i ugroženi su od minske opasnosti prilikom gašenja požara u blizini minskih polja ili ako se požar dogodi u minskom polju. Educirano je stotinjak članova spomenutih društava i to većinom u dobi do 30 godina. Mnogi se nisu do edukacije susreli s postojanjem minske opasnosti u Hrvatskoj te su im prikazane brojne situacije u

kojima bi se mogli naći prilikom gašenja požara, poglavito prilikom dislociranja na priobalje i njegovo zaleđe.Od 25. do 27. travnja 2017. go-dine održan je 14. Međunarodni simpozij „Protuminsko djelo-vanje“ u Biogradu na Moru. Uz mnoge druge skupove, koji se održavaju diljem Svijeta o min-skom problemu, Hrvatski centar za razminiranje važan je sudionik na tradicionalnom susretu u Bio-gradu. Tom prilikom razmjenjuju se iskustva u proizvodnji opreme i strojeva za razminiranje kao i u ustroju i organizaciji centara za razminiranje. Posebnu pažnju privlači pokazna vježba gdje se praktično prikazuje rad opreme i strojeva za razminiranje.

Na kraju, donosimo podsjetnik na znakove minske opasnosti, kojih je trenutno postavljeno 14000, koji nas upozoravaju na minsku opasnost, na pravilno ponašanje, a odnose se na sljedeća upozorenja:

• ne ulazite u označena minska polja i minski sumn-jiva područja, • poštujte znakove opasnos-ti od mina,• ne uklanjajte znakove opasnosti - budite odgovorni prema drugima,• ne dirajte nepoznate pred-mete i eksplozivne ostatke rata,• obilježite mjesto pronalas-ka MES-a ili NUS-a i obavijes-tite policiju na broj 192• obavijestite i sustav žurne pomoći na broj 112• izbjegavajte rizično ponašanje-zovite upomoć• razminiranje prepustite stručnjacima.

TRaVanj – Mjesec zašTiTe oD Mina u Republici HRVaTsKoj

Mladen Crnković,Hrvatski centar za razminiravanje

Vatrogasci su jedna od ciljanih skupina edukacije jer tijekom

gašenja požara na minski sumnjivim površinama dovode svoje živote u

opasnost

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

65

VATROGASNI VJESNIK travanj 2017. iz svijeta vatrogastva

Na obalama rijeke Irwell u predgrađu en-gleskog grada Manchestera, tamošnja

Vatrogasna i spasilačka služba (Greater Man-chester Fire and Rescue Service) gradi jedan od tehnološki najnaprednijih centara za obuku žurnih službi u svijetu.

Centar za obuku i sigurnost Vatrogasne i spasilačke službe Manchestera (The Greater Manchester Fire and Rescue Service (GMFRS) Training and Safety Centre), koji će se graditi dvije godine, omogućit će maksimalno realistične uvjete uvježbavanja na svakoj vrsti nepogode koja se može zamisliti, od visokih objekata pretvorenih u buktinju do sudara vlakova, izlijevanja kemikalija i srušenih zgrada.

Vatrogascima će biti omogućena obuka u realističnom okruženju kako bi se osigurala njihova pripravnost na suočavanje s nepogodama budućnosti i održavanje stanovništva sigurnim.

Jedinstvena iskustva posjetiteljaŠkole i lokalno stanovništvo moći će dolaziti u pos-

jet kompleks za čiju su izgradnju utrošeni milijuni funti. Kroz različite interaktivne izloške i iskustva predviđena kako bi se javnosti dao uvid u vatrogasnu službu, posjetitelji će dobiti i savjete koje moraju sli-jediti za siguran i zdrav život. U sklopu kompleksa će djelovati i Akademija preživljavanja u kojoj će pos-jetitelji moći naučiti temeljne vještine kardiopulmo-nalne reanimacije (CPR-a) i pružanja prve pomoći.

Kad osoba uđe u centar, dodijelit će još se dužnost – baš kao kad novi član vatrogasne postrojbe preu-zima svoju dužnost. Put je to za stjecanje dojmljivog osobnog iskustva u kojem će se svatko osjećati kao pravi vatrogasac.

Posjetitelj će prvo ući u izuzetnu kino dvoranu s mnoštvom 4K video prikaza, pri čemu će toplina va-tre i zvuci sirena isprovocirati njegova osjetila.

Kontrolni dojavni centar posjetiteljima će pružiti priliku za upoznavanje različitih vrsta žurnih poziva na koje se vatrogasna i spasilačka služba Manches-

tera svakodnevno odaziva, a moći će se čuti i stvarni pozivi na broj 999.

Simulirani sudar automobila ljudima će prikazati što se događa tijekom sudara i dati savjete kako da do njih u budućnosti uopće ne dođe.

Posjetitelji će moći istražiti “požarnu kuću” koja prikazuje sobu prije i nakon što je uništena plamen-im jezicima. Moći će uočiti rizike odnosno uzročnike požara i provjeriti svoju sposobnost brzog bježanja iz objekta zahvaćenog požarom.

Prostori za uvježbavanjePredsjedatelj nadležnog gradskog tijela za uprav-

ljanje radom vatrogasne i spasilačke službe Man-chestera, vijećnik David Acton kaže kako će “Centar za obuku i sigurnost Vatrogasne i spasilačke službe Manchestera biti jedan od najboljih objekata za obuku žurnih službi na svijetu. “U narednim mjesecima naši će vatrogasci imati priliku brusiti svoje vještine u realnom okruženju, tako da možemo biti sigurni kako će biti pripremljeni za zaštitu naše zajednice bez obzira na vrstu hitnih slučajeva s kojima se suočavaju. No, neće to biti samo pogon za obuku našeg osoblja na prvoj crti. Mi stvaramo centar za sigurnost kako bismo osigurali korist svim zajednicama u kojima djelujemo. Ljudima želimo dati uvid u situacije s kojima se naši timovi svakog dana suočavaju te im dati vještine koje su potrebne kako bi živjeli sigurno. Centar za obuku i sigurnost Vatrogasne i spasilačke službe Manchestera nudi jedinstven uvid u naš rad, a posjet centru bi vam stvarno mogao spasiti život”, rekao je Acton.

MiliJuni funti za naJsuvreMeniJi obučni centar vatrogasaca

Izvor: Fire Times Vol. 19, Br. 1, Preveo i priredio: Stjepan Kovaček, dipl. ing.

novoizgrađeni centar neće biti samo središte obuke žurnih

službi već će kroz posebno osmišljen program služiti za

obuku građana

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

županijske vijesti VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2017.

66

Grad Zagreb

DR

U petak 31. ožujka održana je 147. redovna godišnja Skupština najstarijeg zagrebačkog

vatrogasnog društva DVD-a Zagreb. Skupština je bila izborna te su nakon podnošenja izvješća za proteklu godinu, izabrani novi dužnosnici Društva. Za predsjednika Društva ponovno je izabran Javor Lozar dok je za novog zapovjednika izabran Denis Erent. U pozdravnoj riječi Skupštinu su pozdravili predstavnici bratskih društava DVD Bol i Hrašće kao i ostalih prijateljskih društava. Predsjednik VZ Grada Zagreba Zlatko Križanić istaknuo je kako je naša dužnost čuvati tradiciju koju su započeli Gju-ro Stjepan Deželić i Pavao Hatz prije 147 godina. Zahvalio je prisutnom gradonačelniku Bandiću na svemu što Grad čini za vatrogasce. Zapovjednik JVP Grada Zagreba Siniša Jembrih u svom je obraćanju istaknuo da jedinstveno zagrebačko vatrogastvo nije više projekt nego realnost vatrogastva Zagreba, koji

djeluju kao jedinstvena služba. Gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić nakon prigodnih riječi poh-valio je sve zagrebačke vatrogasce koji kako je rekao, bdiju nad životima i imovinom građana našeg grada.

Skupština DVD-a Zagreb

U subotu 8. travnja na terenima ZOV-a održano je kviz natjecanje djece i mladeži

VZ Grada Zagreba. Na natjecanju je nastupilo 630 članova mladeži zagrebačkih vatrogasnih društava. Natjecatelji su razvrstani u tri kategorije bez obzira na spol. Tako je u kategoriji 6-10 godina nastupilo 16 desetina, a u najbrojnijoj kategoriji 10-14 nastu-pilo je 49 desetina, dok je u kategoriji 14-18 godina nastupilo 39 desetina. Najmlađi su se natjecali u sla-ganju slagalica, pronalaženju i prenošenju dijelova vatrogasne opreme zavezanih očiju te popularnoj gusjenici. Kategorija mladeži 10-14 godina odgo-varala je na pitanja u kvizu znanja, vezanju vatro-gasnih čvorova te brzom oblačenju vatrogasnog intervencijskog odijela. Najstariji su vezali čvorove, razvlačili i pospremali cijevnu prugu te postavljali usisni vod.

Tijekom dana natjecanje su obišli predsjednik VZ Grada Zagreba Zlatko Križanić, zapovjednik JVP

Grada Zagreba Siniša Jembrih te pročelnik grad-skog Ureda za hitna stanja Pavle Kalinić sa surad-nicima. Na natjecanju je bio nazočan tajnik VZG Damir Vlahović te članovi Upravnog odbora Za-jednice. Samo natjecanje organiziralo je i provelo Povjerenstvo VZGZ za mladež, djecu i natjecanja, a pravdu su dijelili zagrebački vatrogasni suci.

Prilikom zatvaranja natjecanja nazočnima su se obratili te podijelili medalje i pehare najboljim de-setinama zamjenik predsjednika Zajednice Neno Gložinić, zapovjednik Zajednice Javor Lozar i pred-stavnik JVP Zagreb Mario Fabijanić.

Na natjecanju su postignuti sljedeći rezultati:* Kategorija 6-10 godina: 1. DVD Lužan, 2. DVD

Belovar I, 3. DVD Sesvetski Kraljevec* Kategorija 10-14 godina: 1. DVD Vidovec III, 2.

DVD Blaguša I, 3. DVD Lužan I* Kategorija 14-18 godina: 1. DVD Lužan I, 2.

DVD Lužan II, 3. DVD Granešina II

Kviz natjecanje mladeži

DR

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

67

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2017. županijske vijesti

Istarska

Asim Čabaravdić

Bujsko vatrogastvo ima dugogodišnju tradiciju, a obnovljeno Dobrovoljno vatrogasno društvo

Buje iduće godine obilježava deset godina plodne aktivnosti i članovi se nadaju da će ta obljetnica biti u znaku početka gradnje vatrogasnog doma. DVD Buje ponovo je osnovan za protupožarnu zaštitu na području Grada Buja i Područne vatrogasne zajed-nice Umag. Društvo se bavi i drugim aktivnostima poput rada s mladima, učenjem djece o opasnosti-ma od požara i drugih elementarnih nepogoda, pripremama mladih i starih članova/ica za vatro-gasna natjecanja u RH i u zemljama Europske unije. Aktivni su na osiguranju više manifestacija u gradu i na taj su način zaradili sredstva od kojih je kupljena i oprema kao što su crpke, motorne pile, agregati i ostali uređaji i strojevi. Tijekom ljeta redovito organ-iziraju ophodnju terena na kojem djeluju.

Na Bujštini kao i u cijeloj Istri posebice je zapažen rad bujskih vatrogasaca i vatrogaskinja s najmlađima. Osim redovitih aktivnosti, članovi DVD-a često sudjeluju u akcijama čišćenja, uređenja okoliša i u humanitarnim akcijama, a jedna od najvažnijih zadaća su pripreme za gradnju vatrogasnog doma.

Za predsjednika je ponovo izabran uvijek agilan i aktivan Goran Rašić, dopredsjednik je Dario Buršić, zapovjednik i zamjenik su Dean Đurđević i Saša Marušić. Na skupštini su uručene diplome Hrvatske vatrogasne zajednice, a dobila su ih dva mlada člana, braća Martin i Nikola Kozlevac.

Skupština DVD Buje

Za jubilej početak gradnje vatrogasnog doma

Dobrovoljno vatrogasno društvo Žminj zabilježilo je lani niz značajnih ak-

tivnosti, a među njima je i obilježavanje puteva i cesta na području općine Žminj u svrhu objedinjavanja GPS karte terena Područne vatrogasne zajednice Rovinj, te računalna obrada terenskog zapisa, istaknu-la je dosadašnja predsjednica DVD-a Žminj Ivana Damijanić. I tijekom prošle godine žminjski vatrogasci i vatrogaskinje osobitu su pažnju posvetili djeci i mladeži. Nabav-ljen je novi tunel za vježbu s preprekama za mladež, te izvršen popravak opreme za natjecateljsku stazu. Sa ženskom ekipom mladeži društvo je sudjelovalo na 12. Državnom natje-canju vatrogasne mladeži 24. rujna 2016. u Puli, a dvanaest pripadnika mladeži boravilo je u Kampu vatrogasne mladeži u Fažani. Također, upriličene su vježbe s djecom u vrtiću Žminj u sklopu priprema za uspješno sudjelovanje na Dječjoj vatrogasnoj olimpi-jadi u Rovinju.

U 2016. godini nabavljena je dodatna vatrogasna oprema za Društvo i dodatna osobna zaštitna oprema za operativce, realizirana je nabavka kombi vozila za DVD i obavljeni su i potrebni servisi i tehnički pregl-edi na svim vatrogasnim vozilima. Tijekom ljetne

požarne sezone organizirano je dežurstvo i ophodn-ja, a kao i svake godine žminjski su vatrogasci osigu-ravali više manifestacija u općini Žminj te dostavljali vodu starijim i nemoćnim osobama. Žminjski vatro-gasci i vatrogaskinje uspješno surađuju s kolegama u Istri, ali i izvan Istarske županije. Primjerice ugostili su kolege vatrogasce iz Leomberga i Subotice.

Skupština je zaključena izborom novog ruko-vodstva društva. Za novog predsjednika izabran je Dražen Galant, dopredsjednica je Vedrana Kliman, zapovjednik je i dalje Marko Križanac, zamjenik zapovjednika Tedi Staver, a tajnica Društva Nensi Erman.

Skupština DVD Žminj

Asim Čabaravdić

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice


68

Na izbornoj Skupštini Dobrovoljnog vatrogas-nog društva Općine Medulin, održanoj 7.

travnja 2017., zapovjednik Branko Folo proglašen je za vatrogasca 2016. godine. Folo je bio sudionik svih intervencija DVD-a ne, samo u općini Medu-lin nego i diljem Istre, počevši od Učke do drugih požarišta u Istarskoj županiji i istodobno aktivni učesnik na realizaciji projekta gradnje Vatrogasnog doma.

- Meni je vatrogastvo život. Uljanikov sam profe-sionalni vatrogasac, a kada je 1978. obnovljen rad medulinskog DVD-a bilo je sasvim prirodno da se pridružim. Želim odati priznanje Općini Medulin na svestranoj potpori koju pruža svojim vatrogasci-ma, a posebice na izgradnji Vatrogasnog doma s ko-jim smo veoma ponosni, rekao je zapovjednik Folo.

Za medulinske vatrogasce protekla je godina bila veoma dinamična. Prema riječima predsjednika DVD-a Marina Mihovilovića operativni dio pos-trojbe bio je angažiran na požarima, tehničkim in-tervencijama i osiguranjima čak 61 puta. Osobito treba istaknuti sudjelovanje cjelokupnog članstva na

aktivnostima uređenja Vatrogasnog doma i njego-vog okoliša te u suradnji s Lovačkim društvom „Is-tra“ angažman na čišćenju, uređenju i izradi novih protupožarnih prosjeka i prijevozu vode u pojilišta za divljač. Vatrogasci Medulina bili su organizatori, domaćini i sudionici više vatrogasnih natjecanja, a tijekom 2016. godine nastavili su plodnu suradnju s kolegama iz Istre, Novog Marofa i Kumrovca.

Branko Folo medulinski vatrogasac godine

Asim Čabaravdić

Postrojba DVD-a Bale je u raz-doblju 2013. – 2016. godine in-

tervenirala ukupno 318 puta, od čega otpada na 154 radna naloga i dostavu vode, te 164 vatrogasne interven-cije, istaknuo je predsjednik DVD-a Vedran Šetić na skupštini društva održanoj 18. ožujka 2017. godine.

Dobrovoljno vatrogasno društvo Bale osnovano je 2001. godine, te u svim proteklim godinama kontinuira-no bilježi porast broja članova. Od početnih deset članova utemeljitelja društva lani je imalo 55 članova od čega je 16 operativnih vatrogasaca opremljenih kompletnom osobnom zaštitnom opremom, šest je angažirano na logističkoj potpori, jedanaest je pomažućih članova te 22 člana pripadnici su vatrogasne mladeži od šest do 18 godi-na. Kako bi što kvalitetnije odrađivali sve zadaće va-trogasci Bala svake godine kontinuirano organiziraju stručno osposobljavanje u suradnji s Područnom vatrogasnom zajednicom (PVZ) Rovinj i Vatrogas-nom zajednicom Istarske županije. Zahvaljujući obrazovnim aktivnostima Društvo, primjerice, ima devet voditelja intervencija s položenim državnim stručnim ispitom, devet članova je osposobljeno za upotrebu i održavanje izolacionih aparata, a u svojim redovima imaju i deset ronioca. Istodobno, društvo

je aktivno sudjelovalo u mnogobrojnim projek-tima i poslovima PVZ Rovinj. Osim izvršavanja te-meljne vatrogasne djelatnosti na području zaštite od požara, DVD Bale je nositelj sustava civilne zaštite Općine Bale. Također, društvo osigurava javne skupove i manifestacije, a među njima obljetnice bataljuna Pino Budicin na Stanciji Bembo, Baljan-sku noć, Dan Općine Bale i druge manifestacije te u suradnji s Općinom Bale i Šumarijom Rovinj bili su angažirani na projektu uređivanja i održavanja šumskih protupožarnih puteva. Isto tako, uspješno je realiziran i projekt proširenja spremišta i garažnog prostora, a mnoge su radove obavili baljanski vatro-gasci.

Skupština DVD-a Bale – Valle

Baljanski vatrogasci intervenirali 318 puta

Asim Čabaravdić

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

69


Asim Čabaravdić

Asim Čabaravdić

Na parkiralištu sportske dvorane 18. ožujka 2017. održana je prezentacija

novog vatrogasnog poligona vatrogasne mladeži novigradskog DVD-a Neapolis koji je nabavljen zahvaljujući donacijama i hu-manitarnim aktivnostima udruge Zdravi Novigrad. Predsjednica udruge Vivijana Fakin upoznala je okupljene s tijekom akcije u okviru koje su prikupljena sredstva za kup-nju poligona, a bile su poslane i zamolbe za donaciju na adrese četiri novigradske tvrtke. Laguna Novigrad d.d. (Aminess hoteli i kam-povi) uplatila je iznos od 13.000 kuna, dok se od ostalih tvrtki za donaciju javio umaški Hempel, koji je donirao boje. Bila je ovo pri-lika i da se predstavi novo nosilo za unesrećene (vri-jedno gotovo 11.000 kuna), kojeg su donirale novi-gradske tvrtke Faisa, Luxottica JI Europa i Vision.

Vivijana Fakin je zajedno s predsjednikom DVD-a Valmijem Fabrisom uručila zahvalnicu i prigodni poklon predstavniku Aminessa Mladenu Kneževiću, dok je Santen Dagostini, tajnica DVD-a i voditeljica vatrogasne mladeži predstavila njihov rad i pojas-nila čemu služi poligon. Nakon toga je uslijedila praktična prezentacija tijekom koje su pripadnici

mladeži pokazali svoje vatrogasne vještine. Vatro-gasna mladež djeluje pet godina, a trenutno okuplja 10-tak članova, no u DVD-u se nadaju da će poli-gon potaknuti i druge mlade da se priključe i svoje slobodno vrijeme provedu učeći se vatrogasnim vještinama. Prezentaciji novog poligona prisustvo-vali su među ostalima i gradonačelnik Anteo Milos i predsjednica Gradskog vijeća Katarina Nemet. U prigodnom programu nastupile su male folklorašice KUD-a Dajla.

Mladež novigradskog DVD-a Neapolis dobila vatrogasni poligon

Stožer civilne zaštite Istarske županije održao je 10. travnja 2017. u Puli treću sjednicu kojoj je

predsjedavao načelnik Stožera Dino Kozlevac, koji je ujedno i županijski vatrogasni zapovjednik. U središtu pozornosti bila je priprema protupožarne sezone 2017. godine.

Prema Planu zaštite od požara Istarske županije aktivno se uključuju u intervenciju svi subjekti o ko-jima ovisi sigurnost građana i gostiju. Stoga su na sjednici o pripremama protupožarne sezone 2017. osim vatrogasaca govorili i predstavnici Polici-jske uprave istarske, Hrvatskih šuma, Ustanove za hitnu medicinsku pomoć, Domova zdravlja, vo-dovodnih tvrtki, Cesta i ostali. Članovi Stožera su raspravljali i o prošloj 2016. protupožarnoj sezoni, a čemu je najvažnije podatke iznio načelnik Stožera i županijski vatrogasni zapovjednik Dino Kozlevac. Lani su vatrogasci Istre zabilježili 2583 intervenci-ja, u što su uključene i dojave, no samih je gašenja požara bilo 709, što je 19 posto manje nego predlani. Kozlevac je podsjetio da su vatrogasne postrojbe istarske županije u sezoni kao i tijekom cijele go-dine veoma uspješno odradile sve zadaće i pri tom ostvarile uzornu suradnju sa svim čimbenicima koji brinu o zaštiti i sigurnosti koja ima respektabilnu

razinu - istu ili čak i bolju nego u nekim zemljama EU.

U raspravi je posebno naglašeno da je tijekom proteklog desetljeća Služba civilne zaštite Istarske županije (koja djeluje kao Služba pri Vatrogasnoj zajednici Istarske županije) ostvarila značajan nap-redak u razvoju i unapređenju sustava koji i dalje treba razvijati. Jedinstveni je zaključak Stožera da je Istarske županija spremna za nastupajuću protupožarnu sezonu, a prihvaćen je i Plan rada Stožera do kraja ove godine.

Sustav civilne zaštite Istarske županije spreman je za predstojeću ljetnu sezonu

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice


70

Karlovačka

Na čelu Vatrogasne zajed-nice grada Karlovca i u

narednom četverogodišnjem mandatu ostaje dosadašnji pred-sjednik Željko Šafar. Jednoglasnu podršku, novom-starom pred-sjedniku dali su svi delegati na izvještajnoj, ujedno i izbornoj skupštini gradske Vatrogasne za-jednice. Do promjena nije došlo niti na ostalim vodećim funkcija-ma. Tako zamjenik predsjednika ostaje Dragutin Čulig, zapovjed-nik je Miroslav Rade, a njegov zamjenik Franjo Slaćanin.

Osvrnuvši se na rad tijekom protekle godine Šafar je podsjetio da u Vatrogas-noj zajednici grada Karlovca djeluju 24 dobrovolj-na društva, jedno društvo u javnoj ustanovi, a to je DVD Zdravstvo te Javna vatrogasna postrojba Grada Karlovca. Ukupan broj članstva varira, a tije-kom 2016. godine na karlovačkom je području bilo ukupno oko 1.850 registriranih vatrogasaca, a od toga 305 operativnih. Raspored DVD-a na području djelovanja Vatrogasne zajednice utvrđen je Planom zašite od požara grada Karlovca temeljem kojega su društva raspoređena u osam operativnih sektora. Zajednica raspolaže s ukupno 53 vatrogasna vozila. Operativne postrojbe članica Zajednice imale su protekle godine 31 intervenciju, a JVP grada Kar-lovca odradila je ukupno 361 intervenciju, istaknuo je između ostalog Šafar.

- Jedna od značajnih aktivnosti naših članica su vatrogasna natjecanja, koja se provode na razini va-trogasnih zajednica. U 2016. godini organizirana su dva KUP natjecanja i to kod DVD-a Donje Mekušje i Hrnetić- Novaki sa zavidnim brojem natjecateljskih ekipa. Isto tako protekle godine održano je pet kola županijskih vatrogasnih natjecanja. Sve ekipe dosto-jno su predstavljale našu Zajednicu. Zahvaljujemo se na postignutim rezultatima i uloženom trudu, vre-menu i volji koje su uložili voditelji natjecateljskih ekipa za uvježbavanje tijekom cijele godine. U natjecanje je bilo uključeno tek osam dobrovoljnih društava sa jednom i više natjecateljskih desetina dok veći dio društava nema natjecateljske desetine te ovom prigodom apeliramo na njih da učine sve da pridobiju članove i za natjecanja, rekao je predsjed-nik VZG Karlovca te dodao da su na 12. državnom natjecanju u Puli sudjelovala slijedeća društva; Don-je Mekušje s pet ekipa, Velika Jelsa i Dolnja Rečica sa po dvije ekipe te Hrnetić-Novaki i Rečica-Matica sa jednom ekipom te su postignuti dobri rezultati.

On se osvrnuo i na protekli četverogodišnji mandat kazavši da je većina zacrtanih planova i ostvarena.

- Godina iza nas bila je uspješna za ovu vatro-gasnu zajednicu unatoč borbama s požarima i sa svim nedaćama koje su zadesile naš grad i okolicu. Uspješno smo završili proteklu godinu i ovaj mandat. Ako bi mandat ocjenjivali onim školskim ocjenama od jedan do pet, ocijenio bih ga jednom četvorkom. Znači da još uvijek možemo bolje i težit ćemo tome. Najviše se ulagalo u same vatrogasce, u operativne članove. Uspjeli smo ih u ovom proteklom mandatu konačno obući, od glave do pete u zaštitnu opremu, tako da možemo biti zadovoljni. U novom mandatu krećemo u nove pobjede i poručujemo građanima da se uvijek mogu osloniti na svoje vatrogasce i Va-trogasnu zajednicu grada Karlovca, rekao je Šafar.

Od planova u narednom razdoblju Željko Šafar je izdvojio da će naglasak biti i dalje na školovanju i osposobljavanju kadrova, kao i na obnovi i nabavci opreme, tehnike i vozila.

Na skupštini su vatrogasce pozdravili i izaslanik predsjednika Gradskog vijeća Ivan Mrzljak i Mar-tin Barić, pročelnik Područnog ureda za zaštitu i spašavanje Karlovac, kao i gradonačelnik Damir Jelić. On je rekao da je u najtežim trenucima u svom mandatu surađivao upravo s vatrogascima.

- Najteži i najljepši trenuci me vežu za vatrogasce, jer su ovi ljudi zaista jako puno napravili za naš grad i s punim osjećajem poštovanja im se zahvaljujem, rekao je između ostalog Jelić, koji je poručio vatro-gascima da i dalje ostanu složni kao i do sada.

Dodijeljene su i godišnje nagrade za tri najbolja vatrogasna društva i za tri najbolja vatrogasca u pro-tekloj godini koji su nagrađeni opremom. Najboljim pojedincem ocijenjen je Dražen Šepac iz DVD-a Dolnja Rečica, drugi je Goran Franković iz DVD-a Hrnetić-Novaki, a treći je Tomislav Fundurulić iz DVD-a Donje Mekušje. Kod društava najbolje je DVD Dolnja Rečica, slijedi DVD Stative Gornje, a treće mjesto pripalo je DVD-u Karlovac.

VZG karloVca

Željko Šafar ostaje na čelu karlovačkih vatrogasaca

K. B.

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

71


K. B.

Zbog potreba operativne službe, ter-enskog rada i dugotrajnijeg boravka

na intervencijama, Vatrogasna zajednica Karlovačke županije nabavila je nova vatro-gasna oprema za smještaj vatrogasaca i izdvo-jena zapovjedna mjesta. Nabavljena oprema vrijedna je 100.000 kuna.

Najznačajniji dio opreme je bespilotna letjelica, koji će kako je rekao županijski va-trogasni zapovjednik Goran Franković biti u službi vatrogasaca, medija i građana.

-Ono što je važno je to što će mediji imati “živu sliku”, ne čekajući prijenos informacija, koja će se preko web stranice moći u realnom vre-menu gledati, što će skratiti vrijeme informiranja javnosti o stanju i situaciji na terenu, bila to poplava ili požar. Isto tako, letjelica će omogućiti praćenje vodostaja, a u sezoni požara, preventivno će djelo-

vati tako što će nadgledati kritična područja, što su kako je rekao, svojevrsne vatrogasne “zračne snage”, a za vrijeme požara precizno će se moći odrediti in-tenzitet i veličina, što će im onda olakšati donošenje taktike gašenja, zaključio je Franković.

Bespilotna letjelica za karlovačke vatrogasce

Svečana primopredaja strateških robnih zaliha, brodica za spašavanje, strojeva za punjenje vreća

s pijeskom, te šivalica za vreće s pijeskom, održana je u ponedjeljak, 24. travnja u tvrtki Flammifer u Ozlju.

Robne zalihe uručene su predstavnicima gradova i općina, te javnih vatrogasnih postrojbi s područja, koja su ugrožena poplavama. Uručeno je deset ve-likih i deset malih brodica za spašavanje, dvadeset strojeva za punjenje vreća pijeskom, te dvadeset šivalica vreća za pijesak. Ukupna vrijednost pre-dane opreme je četiri i pol milijuna kuna. Donaciju je dobio i grad Karlovac. U ime Ministarstva gosp-odarstva, poduzetništva i obrta opremu su uručili državni tajnik Mario Antonić i pomoćnik ministrice Ivo Milatić. Državni tajnik Mario Antonić istaknuo je da se jednostavno moralo reagirati i dodijeliti potrebnu opremu ugroženim područjima.

-Svi znamo da je Karlovac grad na četiri rijeke i da je cijelo ovo područje prilično ugroženo poplavama. Slijedom iskustava, pogotovo iz 2014. godine kada su bile velike poplave, država je jednostavno morala reagirati i kroz sustav svojih robnih zaliha osigurala je proizvodnju i sada dodjelu brodica, strojeva za punjenje vreća pijeskom i šivalica vreća za pijesak. Odlučili smo se za područja za koja smatramo da su najugroženija. Ovaj se proces neće zaustaviti, te ak-tivnosti idu kontinuirano i tijekom godine bit će još dodjela. Vrijednost ove opreme je četiri i pol miliju-na kuna, a sveukupno je Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta u nekoliko godina ispručilo opreme u vrijednosti većoj od 60 milijuna kuna, ka-zao je Mario Antonić.

Opremu namijenjenu Gradu Karlovcu preuzeo je gradonačelnik Damir Jelić, koji je i zahvalio u ime svih, koji su dobili opremu.

- Svaka ovakva pripomoć je veliki spas za naš grad. Činjenica je da smo mi već ogromna sredstva uložili u pripremu za borbu protiv poplava. Sedam miliju-na kuna uloženo je u sanaciju klizišta, više od sedam milijuna kuna u projekte sanacije oštećenja od pop-lava, jedini smo mi dali građanima milijun kuna za štete i jedini mi subvencioniramo građanima kredite, pa ja kamata 1,7 posto. U ovom trenutku imamo pet šivalica, pet strojeva za punjenje vreća pijeskom, te jednu malu i jednu veliku brodicu. Dosta opreme smo i sami nabavili, pa moram reći da smo dobro opremljeni. Nadam se da će nam vrijeme biti naklonjeno, te da nećemo morati upotrijebiti ovu opremu. Nadamo se da će i konačno zaživjeti sustav obrane od poplava, koji bi trebao postati za nekoliko mjeseci strateški projekt Republike Hrvat-ske, rekao je Jelić.

U Ozlju uručena oprema za interveniranje na poplavama

K. B.

Opremu namijenjenu Gradu Karlovcu preuzeo je gradonačelnik Damir Jelić

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice


72

Vatrogastvo je na ovim prostorima još uvi-jek primarno muško zanimanje, odnosno u

Karlovačkoj županiji niti jedna žena nije zaposlena kao profesionalna vatrogaskinja. Međutim, kod do-brovoljnih vatrogasnih društava među članstvom je uvijek bilo žena, bilo da su bile podupirajuće članice, a kasnije, od sredine prošlog stoljeća, mnoga su društva uključivala djevojčice u najmlađe natje-cateljske skupine pa i do seniorskih ekipa.

Od devedesetih godina na ovamo, situacija se dosta promijenila, a sada imamo žene i na nekim od izvršnih funkcija u dobrovoljnim vatrogasnim društvima. Jedan od najsvježijih primjera je u DVD-u Vrhovac, na ozaljskom području u kojem je za pot-predsjednicu Društva nedavno izabrana Ivana Fer-enac Sudac.

DVD Vrhovac osnovano je 1952. godine, u cilju provedbe vatrogasne djelatnosti te promicanja raz-vitka i unaprjeđenja zaštite u vatrogastvu. Društvo danas broji 106 članova. Kroz godine djelovanja, kao promicatelj aktivnosti u društvenoj zajednici, sagrađen je vatrogasni dom koji je danas središte svih zbivanja na području Mjesnog odbora Vrhovac te u njemu aktivno djeluju KUD Vrhovac i Sportsko društvo Vrhovac, dok prostore koriste i os-tali. Do 1992. godine društvo su isključivo činili muškarci dok se te godine nije učlanilo nekoliko mlađih ženskih osoba te je oformljena ekipa koja je aktivno počela sa vatrogasnim vježbama. Udajom tih članica došlo je do pasivnosti dok se 2001. godine ponovo nije aktiviralo više pripad-nica ljepšeg spola, koje su kroz godine do današnjeg dana, između ostalih pozicija, osigurale funkcije u Društvu na poziciji blagajnica, sedam godina u kontinuitetu to je bila Renata Ferenac, dok je na mjestu tajnice još uvijek Anita Zorman koja tu dužnost obnaša već 12 godina, kaže novoizabrana potpredsjednica DVD-a Vrhovac.

Ivana Ferenac Sudac napominje da su žene u DVD-u dale veliki doprinos unapređenju rada vrhovačkih vatrogasaca.

Pod „ženskom rukom“, uz nesebičnu podršku predsjednika Nikole Čuliga i zapovjednika Kruno-slava Bakarića, Društvo je relativno kratkom roku kupilo novo kombi vozilo, uredilo okoliš vatrogas-nog doma, te uz već postojeću legalizaciju, napravilo procjenu vatrogasnog doma, a sve u svrhu prijave na razne natječaje, kako nacionalne, tako i u budućnosti nadamo se i na natječaje vezane uz EU fondove. U tijeku je priprema dokumentacije za natječaj Mini-starstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, Mjere M07 - Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima, čime je u planu prijava projekta na temu rekonstrukcije vatrogasnog doma s obzirom da je vatrogasni dom središnje mjesto svih kulturnih i društvenih zbivanja na području Mjesnog odbora Vrhovac, najavila je Ferenac Sudac.

Početkom ove godine prijavili su se i na natječaj zaklade SOLIDARNA „Drugot-na na sav glas!“, a projekt je, od 61 pris-tiglog, natječajna komisija ocijenila na-jboljim, te su dobili financijsku podršku. Radi se o projektu na temu „Sestre vatro-gaskinje“ kojem je cilj emancipacija žena u ruralnim sredinama, posebice gledajući s aspekta vatrogastva.

Zamjenica predsjednika DVD-a Vrho-vac ima namjeru što više aktivirati žene u vatrogast-vu pa tako sa zadovoljstvom ističe da je ove godine u Društvo učlanjeno pet žena te da kontinuirano ape-lira da se žene čim više uključe u aktivan rad Društva posebice u izvršni, odnosno menadžerski dio. U planu rada DVD-a Vrhovac su i radionice posebno namijenjene ženama svih dobnih skupina, za pre-ventivne postupke kod opasnosti koje su moguće u kućanstvu primjerice u kuhinji ili kupaonici.

No, nije vatrogastvo jedino gdje je Ivana Fer-enac Sudac angažirana. Naime, članica je volonter-skog centra LAG, a bila je i članica Savjeta mladih grada Ozlja u periodu 2008.-2010., završila je čitav niz edukacija… Zaposlena je, međutim, prije svega posvećena je i brizi o obitelji, suprugu te sinu Josipu i kćerki Luciji.

- Aktivno se bavim volonterskim radom te upravo završavam edukaciju o Menadžmentu volonterskih programa, s ciljem razvijanja svijesti o volonterizmu, djelovanju za dobrobit društvene zajednice s mišlju da smo svi braća vatrogasci i sestre vatrogaskinje, poručuje Ivana Ferenac Sudac.

Žene u vatrogastvu – Ivana sudac Ferenac

Žene daju veliki doprinos radu Društva

Zamjenica pred-sjednika DVD-a Vrhovac ima nam-jeru što više aktivirati žene u vatrogastvu pa tako sa zadovoljst-vom ističe da je ove godine u Društvo učlanjeno pet žena

K. B.

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

73


Koprivničko-križevačka

U Gradskoj vijećnici Grada Koprivnice 31. ožujka, u sklopu projekta Agrometeor-

ologija u službi korisnika, održano je predavanje za vatrogasce Koprivničko-križevačke županije. Predavanje je pratilo četrdesetak vatrogasaca. Tema predavanja je bila „Utjecaj klimatskih promjena na potencijalnu opasnost na požare raslinja i vremen-ske situacije tijekom velikih požara“. Predavanje je održala predsjednica Hrvatskog agrometeorološkog društva dr. sc. Višnja Vučetić.

Kako smo svjedoci sve bržih izmjena ekstrem-nih vremenskih situacija kao posljedice globalnog zatopljenja predavanje je imalo svrhu vatrogas-cima ukazati kako su vremenski uvjeti povezani s mogućnošću nastanka požara. Duga vruća i sušna razdoblja izmjenjuju se s obilnim količinama ob-orine koje uzrokuju katastrofalne poplave i nanose velike gubitke u poljoprivrednoj proizvodnoj i u gospodarstvu, te se sve češće javljaju i u kontinental-noj Hrvatskoj. Vatrogascima je bitno biti spreman i na poplave koliko i na požare iako najveće štete u gospodarstvu i poljoprivredi u Hrvatskoj nastaju od suša. Povećanje sušnog stresa i skraćivanje veg-etacije poljoprivrednih kultura su glavni čimbenici koji ograničavaju poljodjelsku proizvodnju. S druge strane, požari raslinja ne događaju se samo na našoj obali već istraživanja pokazuju sve veću učestalost i u kontinentalnom dijelu Hrvatske pogotovo početkom proljetnih radova pri paljenju korova i strništa.

Gđa. Vučetić se dotaknula i aktualnih statističkih podataka za naše područje i iskazala niz primjera ekstremnih odstupanja i događanja tijekom prošlog perioda. Također, navela je nekoliko primjera mjer-enja i statističkih podataka neposredno prije, za vrijeme trajanja i nakon katastrofalnih požara na priobalju, ali i na kontitentu.

Ovakvim projektima razvija se dobra suradnja između vatrogasaca i meteorologa kojima je za cilj svojim radom predvidjeti potencijalno opasne sit-uacije kako bi vatrogasci pravovremeno mogli rea-girati, ali i educirati ljude na odgovorno ponašanje.

Organizator predavanja bila je VZG Koprivnica u suradnji sa članicom HagMD Danijelom Derežić – prof. fizike u strukovnoj školi u Koprivnici i vatro-gaskinjom DVD-a Virje.

Predavanje agrometeorologa u VZG Koprivnica

Krapinsko-zagorska

U subotu 1. ožujka održana je 105.

redovna izvještajno-izborna skupština DVD-a Bedekovčina, jed-nog od najaktivnijih zagorskih društava koje broji 157 članova, od toga 35 operativnih, 42 izvršna člana, 29 žena, 8 pričuvnih, pet počasnih, 15 podupirajućih članova i 52 pripadnika mladeži i

Održana 105. Skupština DVD-a Bedekovčina

Ivan Golubić

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice


74

pomlatka. U izvješću o radu predsjednik Željko Odak je istaknuo kako je DVD Bedekovčina i u 2016. go-dini nastavilo kontinuirani rad dobro organiziranog središnjeg vatrogasnog društva za područje općine Bedekovčina, uz povijesne uspjehe na državnom natjecanju za mladež, gdje su i muška i ženska ekipa pobijedili i izborili nastup na ovogodišnjoj Vatro-gasnoj olimpijadi u austrijskom Wilachu u srpnju. Osim mladeži sa velikom brojem ekipa nastupilo se i na državnom natjecanju za odrasle. U protekloj go-dini zabilježeno je sudjelovanje u 11 intervencija, 4 požara objekata, dva otvorenog prostora, u jednom slučaja uklanjanju stabala s prometnice, dva pump-anja i čišćenja zdenca i dva prijevoza vode. Radilo se

i na osposobljavanju, pa je tako 10 članova položilo za vatrogasca, 6 za dočasnika I klase i 3 za časnika.

U izbornom dijelu Skupštine za predsjednika je ponovno izabran Željko Odak, za njegovog zamjeni-ka Andrija Gorički. Zapovjednik će biti Tomislav Novosel, njegov zamjenik Ivan Odak, tajnik Denis Novosel, a blagajnik Ivan Kovač. Tijekom ove go-dine u planu je i proslava 105 godina Društva, na ko-joj će biti dodijeljena brojna odlikovanja i priznan-ja, a na ovoj Skupštini dodijeljeno je 19 brončanih medalja 9 brončanih i plamenica, 3 spomenice za 10 i 4 spomenice za 20 godina rada u društvu. Također priznanja i nagrade dobili su i članovi muške i ženske mladeži-državni prvaci. Elvis Lacković

Dana 25. ožujka održana je 93. izborno-izvještajna Skupština DVD-a Zabok koji u

svom sastavu ima: 30 djece i mladeži, 26 operativnih članova, 43 izvršna člana, 12 pričuvnih članova, 16 članova glazbene sekcije te 3 počasna člana što sve ukupno iznosi 130 članova. Skupštinu je otvorio, vodio te pozdravio uzvanike i goste predsjednik društva Vladimir Tršinski, a to su bili Žarko Ivančić predsjednik Gradskog vijeća grada Zaboka, Marijan Culjak, župnik Sv. Jelene Zabok, Marijan Lovrenčić, zapovjednik VZKZŽ, Dražen Sinković, predsjed-nik VZG-a Zabok i zapovjednik ZJVP-a Zabok te dvadesetak dobrovoljnih vatrogasnih društava sa područja vatrogasnih zajednica županija Krapin-sko-zagorske, Karlovačke, Sisačko-moslavačke i susjedne Republike Slovenije te DVD Vis i nekoliko sponzora koji zdušno pomažu rad zabočkih vatro-gasaca.

Nakon iscrpnih izvješća predsjednika, zapovjed-nika, predstavnika mladeži o radu djece i mladeži, proizlazi da se mnogo radilo na preventivnom i op-erativnom planu, na osposobljavanju, pripremama i natjecanjima, pružanju usluga prijevoza vode, prije-voza osoba, pranje cesta i parkirališta i sl.

Izabrano je i novo vodstvo Društva, odnosno novi Upravni odbor, Nadzorni odbor i Stegovna komisija. Predsjednik Društva je Vladimir Tršinski, Stjepan Tuđa zamjenik predsjednika, Karlo Jandrok zapovjednik, Ratko Voslar zamjenik zapovjednika te Željko Tršinki tajnik.

Na kraju Skupštine bila je dodjela diploma, spomenica i zahvalnica. Spomenicu za 60 godina u vatrogastvu dobio je Rudolf Zajec, a spomenicu za 50 godina u vatrogastvu Ladislav Goluban i Rudolf Mraz. Podijeljene su i ostale spomenice za vjernost Društvu. Vladimir Tršinski

93. izborno-izvještajna Skupština DVD-a Zabok

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

75


Elvis Lacković

Vladimir Tršinski

Ličko-senjska

U subotu 18. ožujka 2017. godine u Vatrogasnom

domu Brinje održana je 121. re-dovna izborna skupština DVD-a Brinje. Vatrogasnu skupštinu su, uz prijateljska i bratimljena va-trogasna društva, ispred Općine Brinje uveličali načelnik Zlatko Fumić i predsjednik Općinskog vijeća Davor Vičić, ispred Va-trogasne zajednice Ličko-senjske županije županijski va-trogasni zapovjednik Hrvoje Ostović i tajnik Ivica Marković, ravnateljica DV Tratinčica Ružica Perković i ravnateljica OŠ Luke Perkovića Marija Vičić. Budući da je ovogodišnja skupština bila izbornog karaktera, izabrano je novo vodstvo DVD-a Brinje za sljedeće 4 godine, a isto tako podneseno je godišnje izvješće o radu društva za 2016. godinu te plan rada za 2017. god-inu. U izvješću je navedeno kako brinjsko vatrogasno društvo broji 115 članova, od toga 23 operativna člana. U društvu je jedan viši va-trogasni časnik, 11 vatrogasnih časnika i 4 dočasnika. Posebno veseli brojka od 28 pripadnika vatrogasne mladeži što pokazuje kako DVD Brinje ima svijetlu budućnost pred sobom. U prošloj godini imali su ukupno 70 inter-vencija, od toga je bilo 58 požarnih intervencija, i to 52 požara ot-vorenih prostora te su odradili ukupno 545,5 radnih sati na inter-vencijama.

Od važnijih aktivnosti u prošloj godini istaknuta je organizacija županijske taktičko pokazne va-trogasne vježbe „Brinje 2016.“ koja je održana 21. 5. 2016. te 120. obljetnica osnutka DVD-a Brinje koja je svečano proslavljena u ru-jnu prošle godine. U prigodi 120 godina brinjskog vatrogastva pred-stavljena je monografija o povijesti DVD-a Brinje naziva „Dobro-voljno vatrogasno društvo Brinje“ autora dr. sc. Željka Holjevca. Od mjesta predsjednika DVD-a Brinje, na subotnjoj skupštini oprostio se Ante Javor,

dugogodišnji aktivni član brinjskih vatrogasaca koji je itekako svojim radom zadužio DVD Brinje i brin-jsko vatrogastvo. Kako je istaknuo u svom oproštajnom govoru, došlo je vrijeme da se mlađi i aktivniji članovi uhvate u koštac s obveza-ma vođenja društva. Zahvalio se svim svojim suradnicima na dugogodišnjoj suradnji i podršci, poglavito Općini Brinje, Osnovnoj školi Luke Perkovića Brinje i Županijskoj vatrogasnoj zajednici. Za novog predsjednika DVD-a Brinje izabran je Alan Kušanić koji je, kako je istaknuto u predstavl-janju njegove kandidature, pravo dijete vatrogasnog društva. Nekad je bio u vatrogasnoj mladeži, a da-nas je vatrogasni časnik i nositelj brojnih odlikovanja. Novi pred-sjednik Alan Kušanić se zahvalio na iskazanom povjerenju. Uz zah-valu, istaknuo je kako mu je velika čast biti izabran za predsjednika jednog od najstarijih vatrogasnih društava u Ličko-senjskoj županiji, ali ta čast nosi i veliku odgovornosti te se nada da će biti barem onoliko dobar predsjednik kao njegov pre-thodnik Ante Javor kojem se zah-valio na svoj podršci i znanju koje je prenio mlađim generacijama. Za zapovjednika DVD-a Brinje izabran je dosadašnji zapovjed-nik Alen Perković, a za zamjenika zapovjednika izabran je dosadašnji zamjenik Ivica Vranić.

Na skupštini su dodijeljena i odlikovanja i medalje zaslužnim

članovima društva.Okupljene uzvanike pozdravio

je načelnik Općine Brinje Zlatko Fumić koji se zahvalio DVD-u Brinje na svemu što su učinili i čine u zaštiti od požara, ali i na tome što su aktivni dionici javnog života Brinja te sudjeluju u svim društvenim aktivnostima, mani-festacijama, a u prošloj godini su bili i nositelji dvaju značajnih događanja o kojima se nadaleko čulo, a to su taktičko-pokazna vatrogasna vježba „Brinje 2016.“ i obilježavanje 120. obljetnice društva. Osvrnuo se također na svoje obećanje o nabavci nove va-trogasne cisterne za koju zna da je uistinu prijeko potrebna društvu te naglasio da obećanje nije zaboravio te se nada što skorijem rješenju navedenog problema. Također, načelnik Fumić je spomenuo kako je Općina Brinje, uz redovna sred-stva koja na godišnjoj razini osi-gurava u proračunu za obavljanje vatrogasne djelatnosti, uložila do-datna financijska sredstva u izradu projektne dokumentacije kako bi se moglo aplicirati na Mjeru 7.4.1 iz Programa ruralnog razvoja za dobivanje sredstava za rekon-strukciju i opremanje Vatrogasnog doma Brinje što je projekt ukupne vrijednosti od 3 milijuna kuna. Nakon brinjskog načelnika Fumića, uzvanicima se obratio županijski vatrogasni zapovjed-nik Hrvoje Ostović koji se u svom govoru zahvalio DVD-u Brinje na svemu što čine u razvoju vatro-gastva u Ličko-senjskoj županiji. Županijski vatrogasni zapovjed-nik Ostović uručio je prigodne zahvalnice DVD-u Brinje i Općini Brinje za pomoć pri organizaciji županijske taktičko-pokazne va-trogasne vježbe „Brinje 2016.“. Uzvanicima su se obratili i tajnik VZŽ Ivica Marković, ali i pred-stavnici prijateljskih i bratimljenih društava koji su uručili prigodne darove brinjskim vatrogascima.

121. redovno-izborna Skupština DVD-a Brinje

Ana Manjerović

Novi predsjednik DVD-a Brinje Alan Kušanić

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice


76

Međimurska

Mladen Grubić

Održana je izborna godišnja skupština Dobrovoljnog

vatrogasnog društva Vularija, naselja iz sastava Općine Ore-hovica. Na skupštini je odlučeno kako će u narednom mandat-nom razdoblju na čelu društva biti predsjednik Kristijan Železnjak, zamjenici predsjed-nika Ivan Krčmar i Goran Orsag, zapovjednik Tomislav Čurila, zamjenik zapovjednika: Marinko Orsag i tajnik Sven Pintarić.

Novom rukovodstvu je pros-jek godina 30. Društvo je odlu-kom Skupštine primilo dva nova počasna člana: mr. Teodora Fric-kog i dr. Franju Gregurića, dugogodišnje počasne predsjednike Hrvatske vatrogasne zajednice.

Mr. Teodor Fricki u svom se govoru zahvalio na počasnom članstvu te naglasio da mu je izuzetno dra-go i velika čast biti članom Društva kojem je bio pot-pora u rastu i razvoju kroz protekle godine te zaželio daljnji rad i napredak novom vodstvu društva.

Načelnik Općine Orehovica Franjo Bukal u svom se je govoru zahvalio Zlatku Orsagu na dosadašnjem obnašanju dužnosti predsjednika.

Dopredsjednik Hrvatske vatrogasne zajed-nice Stjepan Ptiček se zahvalio Zlatku Orsagu na

požrtvovnom i predanom radu kroz sve godine svog mandata, a posebice na angažmanu u HVZ-u te zaželio novom vodstvu društva da nastave u istom smjeru.

Dopredsjednik vatrogasne zajednice Međimurske županije Andreas Lisjak u svom se govoru zahvalio starom i čestitao novom vodstvu te se posebno zah-valio članu DVD-a Vularija Marinku Orsagu kao policajcu PP Prelog, na hrabrom postupanju u Svetoj Mariji prilikom prometne nesreće kada je s kolegom spasio unesrećenog iz gorućeg automobila te ugasio požar do kojeg je došlo prilikom prometne nesreće.

GoDišnja iZBorna Skupština DVD Vularija

Zahvala Zlatku Orsagu

U Maloj Subotici održana je godišnja skupština Vatro-

gasne zajednice područja općina

Belica - Mala Subotica - Ore-hovica. Skupštini su prisustvo-vali predsjednici i zapovjednici,

svih 9 dobrovoljnih vatrogasnih društava VZPO-a, a vodio ju je dotadašnji predsjed-nik Zlatko Orsag.

Kako je ovo bila i izborna skupština na njoj je izabrano novo vodstvo. Za pred-sjednicu VZPO-a je izabrana Jadranka Sermek, a za njezinog zamjenika Igor Horvatić. Zapovjed-nik će i dalje biti Mi-roslav Kocijan, njegov

zamjenik Hrvoje Novaković, dok će tajničke poslove obavlja-ti Goran Šestak.

Izborna Skupština VZO Belica-Mala Subotica-Orehovica

Mladen Grubić

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

77


Mladen Grubić

M. Grubić

U nedjelju 12. ožujka je u školskoj sportskoj dvo-

rani održana 129. godišnja iz-borna Skupština DVD Donja Dubrava. U izbornom dijelu Skupštine vatrogasci Donje Du-brave su birali svoje vodstvo. Za predsjednika je izabran Zlatko Ljubek, za zamjenika Nenad Vučenik, za zapovjednika Vladimir Žinić, za zamjenika zapovjednika Mario Lisjak te ta-jnika Tihomir Đurnić. Isto tako izabrani su članovi Upravnog i Nadzornog odbora te Zapovjedništva.

O radu društva u 2016. godini govorio je tajnik Tihomir Đurnić. Istaknuo je kako imaju preko 80 članova. Tridesetak ih je najmlađih, a imaju i va-trogasne veterane. Vode primjerenu skrb o svojim objektima pa su tako lani, radi uštede na grijanju, postavili termoizolaciju na stropu garaže za kombi-vozilo te zamijenili drvenu stolariju plastičnom. S istim ciljem ugradili su na svim garažama rolo-izolacijska vrata na električni pogon. Obnovili su i fasadu na cijelom Vatrogasnom domu. Uza sve to obnovili su i dotrajalu vatrogasnu opremu. Sve ovo je najvećim dijelom napravljeno dobrovoljnim ra-dom članova koji su na to utrošili više od 150 sati dobrovoljnog rada, tako da su financijska sredstva trošena samo na materijal.

- Sve ovo nabrojeno koštalo oko 50 000 kuna, a ako znamo da nam je općinska dotacija za prošlu godinu iznosila 30 000 kuna, svakome mora biti jasno koliko smo štedljivo trošili sredstva te da nije bilo dotacija naših mještana, naše bi društvo moglo

samo održavati „hladni po-gon“- dodao je tajnik.

Na kraju izlaganja Đurnić je s tugom rekao:

- Nažalost, i ove smo go-dine izgubili jednog našeg člana. Napustio nas je Nikola Grošanić koji je punih 46 go-dina bio član našeg društva od kojih 10 godina predsjednik za čijeg mandata sagrađen Va-trogasni dom.

Pobrojavši opremu s kojom raspolažu rekao je kako su je u odnosu na lani znatno povećali, a što jamči sigurnost ljudi i njihove imovine na općinskome i širem području.

- Prošle smo godine imali 14 intervencija – 6 tehničkih - ispumpavanje vode iz bunara, podruma i iz cijevi za pumpu te uklanjanje srušenog stabla s prometnice i 8 požara, od čega 4 otvorenog prostora, 2 požara dimnjaka, 1 požar bala slame i 1 požar au-tomobila - istaknuo je zapovjednik Vladimir Žinić.

Na kraju Skupštine podijeljene su spomenicu za rad u Društvu, zahvalnice, a statuu za Najvatrogasca u 2016. godini primio je Vinko Čituš. Uz predstavni-ke susjednih DVD, mjesnih udruga, Općinu Donja Dubrava je predstavljao općinski načelnik Dražen Miser, a od vatrogasnih dužnosnika tu su bili An-dreas Lisjak, dopredsjednik VZMŽ i predsjednik VZPO Kotoriba, Donja Dubrava, Donji Vidovec, Sveta Marija, Mladen Kanižaj, županijski vatrogasni zapovjednik i Stanko Vugrinčić njen zapovjednik. Klub vatrogasnih veterana VZMŽ na skupštini je zastupao njegov dopredsjednik Gabrijel Friščić.

Vatrogasci Donje Dubrave birali vodstvo

Na 91. izbornoj godišnjoj Skupštini članovi DVD izabrali su novo čelništvo u kojem se

nalaze mahom dosadašnji dužnosnici. Predsjednik će biti Zdravko Kranjec, njegov zamjenik Robert Karloci, zapovjednik je Marko Habuš, zamjenik zapovjednika je Dragutin Židov, a tajnik Mario Bartolić.

Na kraju sjednice dodijeljene su vatrogasne spomenice za višegodišnju vjernost Društvu te zah-valnice za potporu Društvu.

Najaktivniji član u 2016. godini je Vinko Pongrac, a kod djece: Samanta Krušić, Ana Gorupić Patricija Ivaci, Nika Ivaci, Vitomir Marčec i Florijan Vlah.

Na Skupštini su kao gosti bili predstavnik VZMŽ-e i VZP-a Andreas Lisjak, ispred Općine Sveta Marija

načelnica Đurđica Slamek, zamjenik načelnice Ivica Kočiš te predsjednica VMO Anamarija Bartolić.

Izborna Skupština DVD Donji Mihaljevec

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice


78

U četvrtak 12. travnja su voditeljice vatrogasnog

pomlatka i mladeži DVD Sveta Marija Gabriela Jakupek i Tatjana Pavlic posjetile mjesnu osnovnu školu i obišle razrede kako bi i ove godine privukli što više novih mladih članova u DVD. Tradicija nalaže da se svake godine na-kon posjeta u školi prvo napravi jedno druženje, a zatim krene s vježbanjem, a ono što je pohvalno da je svake godine sve veći broj zainteresirane djece.

DVD SVeta MarijaVatrogaskinje u školi

M. Grubić

Osječko-baranjska

Dana 22. ožujka, u domu DVD-a Stipanovci, s

početkom u 18 sati održana je redovna izborna godišnja Skupština Vatrogasne zajed-nice Našice.

Sjednici su uz predstavni-ke prijateljskih DVD-ova te predstavnike članova JVP Našice bili prisutni i uvaženi gosti predstavnica župana pročelnica Silva Wendling, gradonačelnik Našica Stjepan Pintarić, predsjed-nik Gradskog vijeća Josip Miletić, načelnik Općine Podgorač Goran Đanić, zamjenik općinskog načelnika Koška Miroslav Čukić te predsjednik VZŽ Nikica Mužević.

Na Skupštini koja je uobičajeno započela intonaci-jama himni te minutom šutnje za sve preminule vatrogasce i poginule branitelje, na dnevnom redu, kako se radi o izbornoj skupštini bilo je razrješenje predsjednika, zapovjednika i tajnika te biranje novih.

Tako je ovom prilikom ponovo jednoglasno izabran novi/stari predsjednik Vlatko Gašić, za zapovjednika je odabran Aleksandar Ljubljanović, dozapovjednici su Danijel Matković i Zlatko Vinković, dopredsjednici su Zvonko Ljubljanović i Boro Peršić dok je za tajnika ponovo izabran Zden-ko Cingel. Isto tako izabrani su članovi Nadzornog odbora.

Nakon čitanja izvješća o radu Vatrogasne zajed-nice koju je iznio predsjednik Vlatko Gašić, finan-

cijskom poslovanju koju je pročitao Zlatko Cingel te os-talih izvješća koja su sva usvo-jena jednoglasno, uslijedila su razrješenja te spomenuta im-enovanja novih predstavnika Vatrogasne zajednice Našice.

Novi-stari predsjednik Vlatko Gašić je, podnoseći izvješće o radu, istaknuo da je prošlogodišnje natjecanje koje je organizirala Vatro-

gasna zajednica bilo rekordno po brojnosti ekipa. Sudjelovalo ih je čak 64. Tijekom prošle godine zabilježeno je čak 434 tehničke intervencije, od ko-jih se najveći broj odnosi na intervencije tijekom poplava i nakon povlačenja vode te na ispumpa-vanje bunara. Zabilježen je ukupno 51 požar. Kao i svake godine Vatrogasna zajednica provodila je edukaciju kadrova. Tako je 18 članova steklo zvanje vatrogasac, a čak 61 vatrogasac završio je obuku za vatrogasca prve klase. Članovi Vatrogasne zajednice Našice sudjelovali su na mnogim natjecanjima od kojih je istaknuo nastupe na državnim natjecanjima i zapažene rezultate ekipa.

Čestitke novoizabranom vodstvu na izboru i dosadašnjem radu i odličnim rezultatima uputili su i gosti.

Pri kraju sjednice okupljenima su se obratili uvaženi gosti koji su među ostalim pohvalili rad Vatrogasne zajednice, svih vatrogasnih društava obećavši punu podršku i u nastavku godine.

Održana izborna Skupština Vatrogasne zajednice Našice

Marijan Gajski

Detalj sa sjednice

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

79


U organizaciji Dobrovoljnog vatrogasnog društva Našice, a u Dobrovoljnom vatrogas-

nom društvu Našice u mjesecu travnju završen je tečaj za mlade našičke vatrogasce.

Ukupno 9 polaznika DVD-a Našice odslušalo je 20 sati teorijske nastave te proveli 20 sati na praktičnoj nastavi. Teorijska nastava sastojala se je od 5 vatro-gasnih predmeta. Gorenje i gašenja, Protupožarna preventiva, Vatrogasne sprave i oprema, Vatrogasne vježbe i Vatrogasna taktika. Osposobljavanje je pro-veo zamjenik zapovjednika Javne vatrogasne pos-trojbe Našice Danijel Matković.

„Mladi vatrogasci tako su kroz ovaj tečaj stekli temeljena znanja o vatrogastvu, a svi vatrogasci su uspješno položili ispit. Njihovi rezultati su najbolji pokazatelj koliko volje, želje i entuzijazma imaju prema vatrogastvu. Inače, pripremanje i uvođenje mladih u vatrogastvo je na neki način vatrogasna preventiva, kao i osiguranje sutrašnjice hrvatskog vatrogastva i vatrogastva općenito u Našicama.“ – izjavio je zapovjednik Dobrovoljnog vatrogasnog društva Našice Aleksandar Ljubljanović.

Zapovjednik je pohvalio i rad voditelja kao i nji-hovu pripremu za teorijsku i praktičnu nastavu te

dodao kako su oni zajedno sa roditeljima mladih vatrogasaca jedni od najzaslužnijih za uspješno položen ispit.

Voditelji vatrogasne mladeži u Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Našice Mijo Stojaković i Jo-sip Vukomanović čestitali su ekipi na rezultatu, te su dodali kako sada slijede pripreme i vježbe za nadolazeću natjecateljsku sezonu.

U vatrogastvu prema pravilniku za osposoblja-vanje za vatrogasnu mladež mogu pristupiti osobe koje su navršile 12 godina života i imaju najmanje 1 godinu djelatnog staža u udruzi dobrovoljnih va-trogasaca.

Mladi našički vatrogasci uspješni u školovanju

Tekst: Marijan Gajski Foto: Mijo Stojaković & Josip Vukomanović

Požeško-slavonska

Već 20 godina traje Koordinacija plavo-zelene linije prijateljstva i suradnje DVD-a pred-

stavnika priobalja i kontinenta Republike Hrvatske. Ove godine je domaćin Koordinacije DVD Velika, pa su predstavnici DVD-a Kutjevo, Slatina, Lobor, San Marino Novi Vinodolski i Vodice te VZ Bakar, 8. travnja došli na proljetni dio Koordinacije u Veliku.

Radna sjednica je održana u općinskoj vijećnici općine Velika na kojoj su nakon usvajanja zapis-nika s prethodne sjednice Koordinacije, sve članice podnijele izvješće o radu u proteklom razdoblju od zadnje sjednice. Nakon toga je županijski vatrogas-ni zapovjednik Josip Ugrin prezentirao vatrogastvo Požeško-slavonske županije, a koordinatror Požeško-

slavonske županije za suradnju s austrijskom vladom pokrajine Tirol rezultate devetogodišnje suradnje naše županije s vladom Tirola. Dogovoren je okvirni termin jesenskog dijela koordinacije koji će sukladno dogovoru biti svečano obilježen povodom 20. obljet-nice postojanja i rada. DVD Vodice su članicama Koordinacije prezentirali humanitarnu akciju Srce Kornatsko te zamolili za pomoć u realizaciji iste. Podršku radu Koordinacije dao je načelnik Općine Velika Vlado Boban. Skupu su se obratili potpisnici povelje o prijateljstvu među kojima su bili Stjepan Pavliček iz Kutjeva i Franjo Bujan iz Velike. U nar-ednom razdoblju preostaju pripreme kako bi se što bolje pripremilo obilježavanje 20. obljetnice.

Koordinacija plavo-zelene linije u Velikoj

Marko Ašenbrener

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice


80

Primorsko-goranska

Slavko Gauš ponovno je izabran za predsjednika Vatrogasne zajednice PGŽ-a, a Mladen Šćulac

za županijskoga vatrogasnog zapovjednika, dok su njihovi zamjenici ostali Velibor Topolovec i Hinko Mance. Istodobno, izabrani su i novi članovi Nadzor-noga odbora. Tako je odlučeno na redovitoj izbornoj Skupštini VZPGŽ-a, održanoj 31. ožujka na Učki.

- Zahvaljujem svima vama koji ste nam dali ponov-no povjerenje. To znači da ste prepoznali mehanizam vatrogasne organizacije koji smo stvarali svih ovih godina i koji se pokazao vrlo uspješnim. Stvorili smo i dobre odnose sa susjednim županijama. Zahvaljujući sustavnom radu na kadrovima i unapređenju zaštite od požara, stvorili smo pretpostavke da nas gradovi i općine pozitivno percipiraju. Bez zajedničkog rada, to ne bismo uspjeli. Vjerujem da ćemo u novom mandatu učiniti nove iskorake. Neće to biti lako, ali dat ćemo sve od sebe. Pozivam i HVZ da nas u tome podupre, a tu posebno mislim na financijsku potporu za daljnje uređenje obučnoga poligona na Šapjanama. U Šapjanama se obrazuju kadrovi iz ci-jele Hrvatske i zato mislim da taj projekt zaslužuje potporu HVZ-a, rekao je Gauš.

I Mladen Šćulac poručio je da Zajednica nastavlja s dosadašnjim radom. - Razvijamo projekte za koje očekujemo i potporu iz EU fondova, a tu prije sve-ga mislim na Šapjane i obnovu objekata. To će nam omogućiti daljnji razvoj specijalnosti i obuke vatro-gasaca. Model rada koji smo do sada primjenjivali i koji se pokazao učinkovitim te polučio mnoge dobre rezultate, razvijat ćemo i dalje, rekao je Šćulac.

Šćulac je također Skupštini podnio izvješće o radu VZPGŽ-a u 2016. godini. - Tijekom 2016. go-dine vatrogasne postrojbe sudjelovale su u ukupno 2.405 intervencija na području Primorsko-goranske županije, što je 400-tinjak intervencija manje nego 2015. godine. U 2016. godini zabilježen je i lagani pad požarnih događanja. Bilo ih je 1.028, o odnosu na njih 1.237 tijekom 2015. godine. Veseli što prošle godine nismo imali većih požara koji su trajali dulje od 24 sata, ali je ipak zabilježen jedan požar koji je zahvatio veću površinu (130 ha). Taj je požar izbio 30. srpnja na području Meje i Hreljina, a pogašen je uz potporu zračnih snaga (četiri kanadera). Prošle godine zabilježene su 1.194 tehničke interven-cije, dok ih je 2015. bilo 1.408. Najviše intervencija bilo je u priobalju, gdje je i najveća koncentracija stanovništva (74%), potom na otocima (17%) te u Gorskome kotaru (9%), naglasio je Šćulac.

Zaključno, Šćulac je rekao da je rad Vatrogasne zajednica PGŽ-a u 2016. godini bio usmjeren ka

ostvarenju nekoliko ključnih ciljeva: jačanju razine operativnosti, prevenciji i suradnji s lokalnim za-jednicama, daljnjem uređenju obučnoga centra u Šapjanama te razvijanju odnosa s inozemnim vatro-gasnim organizacijama, a s tim će se programima nastaviti i dalje, poručio je Šćulac.

Popović: Vatrogasna zajednica PGŽ-a visoko po-zicionirana na razini Hrvatske

Godišnjoj Skupštini VZPGŽ-a nazočili su i brojni vatrogasni čelnici iz susjednih županija, kao i Željko Popović, načelnik HVZ-a, Goran Petrc, pročelnik Ureda županije te predstavnici ostalih županijskih službi sustava zaštite i spašavanja.

- Ja često ističem Vatrogasnu zajednicu PGŽ-a kao jednu od bolje organiziranih zajednica i kao vrlo djelotvoran vatrogasni sustav u kojem je vidljiva sinergija dobrovoljnog i profesionalnog vatrogastva, a sve sa svrhom zaštite ljudi i materijalnih dobara. Ono što posebno treba podvući, kada se govori o va-trogastvu Primorsko-goranske županije, su iskoraci koje ne nalazimo u drugim županijama, a tu prije svega mislim na vježbalište u Šapjanama, vatrogasnu školu i tradicionalni stručni skup u Opatiji. Ti su projekti važni ne samo za vašu županiju, nego i za cijelu Hrvatsku. Tehnološki i gospodarski razvoj koji je u vašoj županiji na razini višoj od mnogih drugih županija, moraju pratiti i javne službe, a tu su prije svega vatrogasci. Vi u tome uspijevate i vrlo ste vi-soko pozicionirani u odnosu na ostatak Hrvatske. Pohvalio bih i vaše dužnosnike koji u HVZ-u pred-stavljaju vašu vatrogasnu zajednicu i sudjeluju u radu tijela HVZ-a. To govorim jer je pred nama razdoblje u kojem namjeravamo napraviti velike iskorake u smislu informatizacije vatrogasnog sustava, pred nama je EU projekt koji će trajati pet godina, a stajat

Izborna skupštIna vzpgŽ-a

Slavko Gauš i Mladen Šćulac i dalje na čelu Zajednice

Staro/novo vodstvo: V. Topolovec, M. Šćulac, S. Gauš i H. Mance

Vatrogasnu zajednicu PGŽ-a i dalje će voditi Slavko Gauš i Mladen Šćulac. Prošla godina završena je s ukupno 2.405 in-tervencija i bez velikih požara. Najavljen kontinuitet dosadašnje razvojne politike, a najvažniji strateški cilj jest nastavak

izgradnje obučnoga centra u Šapjanama.

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

81


će 10 milijuna kuna. Tijekom tih pet godina želimo podići informatizaciju na stupanj koji imaju ostale napredne europske zemlje.

Moramo poraditi i na ljudskim potencijalima i znatan dio EU sredstava bit će usmjeren upravo na edukaciju, a nabavit ćemo i informatičku opremu što će nam omogućiti da ima-mo unificirane vatrogasne sustave u svim zajednicama i unificiranu opremu kako bi naš sustav UVI (upravljanje vatrogasnim intervencijama) bio jedinstven, rekao je Željko Popović, načelnik HVZ-a te čestitao vodstvu Vatrogasne za-jednice PGŽ-a na reizboru.

Hrvoje Ostović, županijski vatrogasni zapovjednik Ličko-senjske županije osvrnuo se pak na suradnju vatrogasnih organizacija dviju županija. - Mnogo toga nas veže, prije svega granica dviju županija, ali i dugo prijateljstvo. Naša županija gravitira prema Pri-morsko-goranskoj kada je u pitanju vatrogastvo i nastojimo našu suradnju svake godine podići na još višu razinu. Lani smo zajednički organizirali i veliku pokaznu vježbu čija je glavna svrha bila provjera komuni-kacija pa se ovom prilikom još jednom zahvaljujem čelnicima vaše Zajednice na suorganizaciji. Daljnja suradnja može biti samo bolja i ja se nadam da će tako i biti. Čestitam vam na svemu što radite za hr-vatsko vatrogastvo u kojem je Primorsko-goranska županija zasigurno jedna luč koja obasjava hrvatsko vatrogastvo, naglasio je Ostović.

Čestitkama se pridružio i Dino Kozlevac, županijski vatrogasni zapovjednik Istarske županije.

- Čestitam starom/novom vodstvu na svemu što je napravilo za napredak naše međužupanijske surad-nje. Uvjeren sam da će ta suradnja biti još bolja. Ova se Skupština održava na simboličnom mjestu – Učki,

gdje se svi osjećamo kao doma. Vatrogasci Istarske i Primor-sko-goranske županije odavno su eliminirali administra-tivne granice. Mi ove prostore doživljavamo kao jedinstven prostor. A jednu od najvećih zasluga za to ima moj dragi prijatelj i mentor, Slavko Gauš, s kojim uspješno surađujemo više od 40 godina. Ja čak ne bih govorio o sinergiji jer u Istri i Primorsko-goranskoj županiji vatrogasci su jedan organi-zam, jedna organizacija. To je 1300 ljudi u Istri i nešto više od 2000 ljudi u Primorsko-goranskoj županiji. Sinergiju dobrovoljnog i profesionalnog vatrogastva mi u Istri gradimo već godinama po uzoru na Primorsko-goransku županiju

i to daje rezultate. Naša suradnja će ići dalje jer su obje zajednica na istoj strani – na strani napretka. Pred nama je nekoliko projekata. Zdušno podupire-mo projekt Šapjana. Uostalom, i naši dečki se tamo školuju. Zajedno ćemo napraviti iskorak ka moder-nom vatrogastvu. Skloni smo mnogo puta sami sebe omalovažavati, a zapravo imamo Bogom dano va-trogastvo, a naša najveća vrijednost, pored tehnike, su svakako ljudi, što mnogi nemaju, napomenuo je Kozlevac.

u šapjane uloženo 2,8 milijuna kn

U svojem izvješću Šćulac je poseb-no izdvojio i vatrogasni poligon u Šapjanama kao strateški projekt VZPGŽ-a. – Šapjane su naš prioritet. To je poligon koji za vježbanje kor-iste i pripadnici ostalih službi iz sus-tava zaštite i spašavanja. Svi na njemu usavršavamo svoja znanja o postu-panju u incidentnim situacijama. Do sada je u Šapjane uloženo 2,8 mili-juna kuna. Da bi se projekt u cijelosti dovršio, potrebna su još znatna sred-stva. Stoga pripremamo dokumentac-iju kako bismo taj projekt mogli kan-didirati za financiranje iz europskih fondova, napomenuo je Šćulac.

Na svečanoj sjednici u čast slavljenika okupili su se predstavnici mnogih vatrogasnih društava

iz okruženja, ali i Slavonije te Istarske županije. Tom je prigodom predsjednik DVD-a Njivice, Ivan Šamanić, podsjetio je na najvažnije trenutke iz bo-gate povijesti Društva.

- DVD Njivice osnovan je 1977. godine, na inici-jativu tadašnjeg predsjednika Mjesne zajednice, Dra-gutina Piršića. Nedugo nakon osnivanja Društvo je dobilo motornu pumpu Rosenbauer, vatrogasna odi-jela i drugu nužnu opremu te počelo gasiti požare. Tijekom godina oprema je sustavno nabavljana, a posljednje vozilo – Dacia Duster nabavljeno je prošle godine, uz pomoć PVZ-a otoka Krka i Općine Omišalj. Posebno smo ponosni i na naše specijalno vozilo „Bura“ kojim prevozimo hitne pacijente preko

Krčkoga mosta na kopno, u uvjetima nepovoljnih vremenskih prilika, kada je most zbog bure zatvor-en za promet. Ovom prilikom posebno zahvaljujem vozačima Josipu Semjanivi i Robertu Renki, kao i njihovom pratitelju Dinku Petrovu na hrabrosti koju pokazuju pri tim intervencijama, rekao je Šamanić. Također je napomenuo da je od 2002. Društvo smješteno u bivšoj zgradi Policije u Omišlju. S poseb-nim zadovoljstvom osvrnuo se na rad s mladeži koja od 2002. redovito sudjeluje na vatrogasnim natjecan-jima i postiže zapažene rezultate. – Većina članova DVD-a Njivice je mlađe životne dobi i to nas osobito veseli jer je jamac naše budućnosti u kojoj ćemo i na-dalje biti na raspolaganju našoj lokalnoj zajednici i brinuti za njezinu sigurnost, poručio je Šamanić.

DVD Njivice proslavio 40. obljetnicu

V.R.T.

Početkom travnja u njivicama na otoku krku Prigodnom je Proslavom obilježena vrijedna obljetnica – 40 godina usPješnoga rada dvd-a njivice.

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice


82

Dogodine novi vatrogasni dom Kako i priliči, mnogobrojni uzvanici

na skupštinu su došli noseći prigodne darove, a najljepši dar DVD-u Njivice doni-jela je načelnica Općine Omišalj, Mirela Ahmetović. – S radošću vam mogu najaviti da ove godine počinje izgradnja odnosno uređenje vatrogasnoga doma u sklopu Društvenoga centra Omišalj. Sredstva su osigurana, za mjesec-dva trebali bismo dobiti i građevinsku dozvolu tako da sam uvjerena da ćemo možda već do kraja ove godine, a najkasnije sljedeće slaviti zajedno s vama u vašem novom vatrogasnom domu, rekla je Ahmetović te čestitala članovima DVD-a Njivice na svim dosad postignutim uspjesima.

Čestitkama se pridružio i Željko Popović, načelnik HVZ-a. - Čestitam vam na uspješnom radu svih ovih 40 godina. Sama činjenica da na dobrovoljnoj osnovi štitite ljude i imovinu i provodite vatrogasnu djelat-nost je za svaku pohvalu. Raduje me i činjenica da je pred vama svijetla budućnost. Dobit ćete novi va-trogasni dom, a imate i veliku potporu lokalne zajed-nice koja je u vama prepoznala pouzdanog partnera koji odrađuje iznimno važnu djelatnost – zaštitu od požara. Čestitam još jednom, rekao je Popović.

Slavko Gauš, predsjednik VZPGŽ-a, također nije krio zadovoljstvo njivičkim i omišaljskim vatrogas-cima. - Drago mi je da je ovo društvo doživjelo 40 godina. Nadam se da će vam novi dom biti snažan poticaj za daljnji uspješan rad. Posebno vam čestitam na mnogobrojnim mladim članovima koje imate jer oni su od presudne važnosti za opstanak vašega društva, poručio je Gauš.

U ime PVZ-a otoka Krka slavljenicima je čestitao Dinko Popov: - Na ovih prvih 40 godina možete biti ponosni. Zahvaljujem svima na dosadašnjem radu, a posebno ekipi veterana koja je prije četiri desetljeća inicirala utemeljenje DVD-a Njivice. Čestitam vam i na ovoj mladosti koju imate u svojim redovima. Ta

kombinacija iskustva i mladenačkog poleta omogućit će vam da i dalje uspješno radite i razvijate se u mod-erno dobrovoljno vatrogasno društvo, spremno za sve izazove, rekao je Petrov.

Nagrade i priznanja najzaslužnijimaNajistaknutijim članovima Društva na svečanoj

sjednici dodijeljene su zaslužene nagrade i priznan-ja. Među ostalim, spomenice za 40 godina vjer-nosti dobili su: Dragutin Piršić, Viktor Milošević, Josip Kukolj, Ivan Bogović, Božo Šekuljica, Anton Jakominić, Ivica Lesica (posthumno), Ivan Blaži, Marinko Bogović, Slavko Juriša, Anton Dujmović, Ivan Šamanić i Julio Žderić. Spomenicu Vatrogasni veteran dobili su: Branko Šikić, Adem Terzić, Željko Žestić, Josip Brusić, Drago Kresić i Rifo Kamberović. Naimu Bulatu uručeno je priznanje za poseban do-prinos u razvoju vatrogastva i zaštite od požara. Spomenimo i plaketu koju je HVZ dodijelio DVD-u Njivice u povodu 40. obljetnice uspješnoga rada.

Naposljetku kažimo da je proslava vrijedne obljet-nice upotpunjena svečanim mimohodom vatrogas-nih postrojbi kroz središte Njivica te demonstraci-jom vatrogasnih vještina najmlađih članova DVD-a Njivice.

Nagrađeni za 40 godina vjernosti DVD-u Njivice

Početkom travnja u DVD-u Sušak održan je Dan otvorenih vrata u sklopu kojega su tri peta raz-

reda Osnovne škole „Vežica“, u pratnji razrednika i pedagoga, posjetila to riječko dobrovoljno vatrogas-no društvo.

Učenicima su dobrodošlicu poželjeli predsjednik Društva, Aleksandar Nemec, te zapovjednik Društva i predsjednik Gradske vatrogasne zajednice Rijeka, Damir Mlinac. Nakon uvodne riječi uslijedila je podjela u tri manje grupe. Tijekom svog boravka u DVD-u Sušak učenici su odslušali prezentaciju o ak-tivnostima Društva i programima koji se provode u radu s djecom i mladeži. U drugom dijelu upriličeno je razgledavanje vatrogasnih vozila i opreme kojom Društvo raspolaže. Naposljetku, članovi mladeži DVD-a Sušak dragim su gostima demonstrirali vježbu koja se izvodi na natjecanjima.

Posjet je završio fotografiranjem i podjelom pro-motivnih materijala. Cilj susreta bio je približiti va-trogastvo učenicima te ih zainteresirati da se i sami uključe u aktivnosti Društva.

Dan otvorenih vrata u DVD-u Sušak

Prezentacija opreme

Domagoj Mičetić

V.R.T.

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

83


Sisačko-moslavačka

Potkraj ožujka u prostori-jama DVD-a Sušak održan

je ispit za članove vatrogasnoga pomlatka. Ispitu je pristupilo 13 članova u dobi od 6-12 godina, a sastojao se od pismenog (teo-retskog) i usmenog (praktičnog) dijela. Svi članovi koji su pristu-pili ispitu uspješno su ga položili i pri tom pokazali zavidnu razinu znanja. Za uspješno položen ispit i sudjelovanje u ak-tivnostima vatrogasnoga pom-latka uručene su im pohvalnice. Spomenutim ispitom završen je zimski dio ciklusa, nakon čega su počeli treninzi na otvorenom i pripreme za nadolazeća natje-canja.

Ispit za članove vatrogasnog pomlatkaDVD Sušak

Zadovoljstvo nakon uspješno položenog ispitaDomagoj Mičetić

Dobrovoljno vatrogasno društvo Sela, jedno od najstarijih seoskih

dobrovoljnih vatrogasnih društava u Hrvatskoj, osnovano 1882. godine, obilježilo je 3. ožujka 2017., veliku obljet-nicu – 135 godina postojanja i rada. Na samoj skupštini, najviše se raspravljalo o prošlogodišnjem radu, jer će povjesnica društva uskoro biti obrađena u foto-monografiji o njenom osnivaču i prvom dopredsjednik Hrvatsko-slavonske va-trogasne zajednice, nadvojvodi Ivanu Domitroviću, koji je nakon predsjednika i tajnika te Zajednice: Gjure Stjepana Deželića i Mira Kolarića – treći čovjek hrvatskog vatrogastva.

U izvješću o radu, osim navođenja eki-pa mladeži koje su uspješno sudjelovale na gradskom i županijskom natjecanju, obrađen je rad vatrogasne postrojbe operativnih vatrogasaca, njih 13 s vatrogas-nim ispitom, liječničkim pregledom i kompletnom osobnom zaštitnom opremom, ekipe koja se uvijek među prvima odazivala na poziv za akciju. Tako je u Osnovnoj školi usred mjesta, kroz koje prolazi na-

jprometnija cesta Sisak – Zagreb, održana pokazno-taktička vježba spašavanja unesrećene djece. Uz ekipu JVP Sisak, nosioca osnovne zadaće vježbe i angažiranje svih žurnih službi, u vježbi su sudjelova-li i selski vatrogasci sa svojim vozilima i uspješno izvršili sve postavljene zadaće spašavanja školaraca. Vrijedno je spomena da su oni, prethodno podijelili

DVD Sela

Dragovoljna postrojba selskih operativacaRazdoblje od travnja do listopada prošle godine bilo je u znaku niza radnih akcija: od održavanja zelenih površina oko

društvenog doma, ugradnji PVC stolarije na spremištu, uređenja pomoćnog spremišta do betoniranja otvorenih prostora za vježbe te obnove bočne ograde i odazivu u ekološkim akcijama susjednih sela. U tim akcijama stekli su vatrogasci i naklonost svog mjesta, a u vrijeme poplava Sela i okolnih mjesta, od zaobalnih voda dokazali su da je obrana sela neodrživa bez njih.

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice


84

promidžbene letke o preventivi u „Mjesecu zaštite od požara“, i iskoristili ostale mogućnosti promidžbe. Tako se u izvještaju s vježbe navodi: „U suradnji sa Mjesnim odborom Sela na oglasnoj ploči Mjesnog odbora i facebooku stranici mjesta Sela, objavljena je obavijest o postupku i posljedicama nastanka požara na otvorenom“.

Jednako uspješni selski operativci bili su i na 11 in-tervencija tijekom protekle godine. Razlog tome je bez sumnje i stalno osposobljavanje i usavršavanje članstva na raznim tečajevima. Razdoblje od travnja do listopada prošle godine bilo je u znaku niza radnih akcija: od održavanja zelenih površina oko društvenog doma, ugradnji PVC stolarije na spremištu uređenju pomoćnog spremišta do betoniranja otvorenih pros-tora za vježbe te obnove bočne ograde i odazivu u ekološkim akcijama susjednih sela. U tim akcijama stekli su vatrogasci i naklonost svog mjesta, a u vri-jeme poplava Sela i okolnih mjesta dokazali su da je obrana sela neodrživa bez njih.

Vrijedno je spomenuti da je ekipa vatrogasne mladeži na gradskom natjecanju osvojila drugo mjes-to, a isto mjesto osvojila je ekipa djece na županijskom vatrogasnom natjecanju 2017. godine u Petrinji. Uz to mladi i stari sudjelovali su na brojnim mimohodi-ma vatrogasaca, crkvenim i svjetovnim proslavama te u organizaciji sportsko vatrogasnog Kupa Filipa Šnihura, jednog od vatrogasaca društva.

Prisutni vatrogasci, saslušavši izvješće o obimnom radu društva i njihovih čelnika, za nove rukovoditelje izabrali su Tonija Medura za predsjednika, Silvia Šnihura, za zamjenika predsjednika, za zapovjednika izabran je Ivica Capek, a njegova zamjenika Zoran Čamić, dok će dužnost tajnika obnašati Josipa Šnihur, a blagajnika Josipa Družinec.

U programu rada za naredno razdoblje posebna po-zornost uz provođenje vatrozaštite i stručno osposo-bljavanje, bit će posvećena promidžbenoj aktivnost te restauraciji sačuvanih starih predmeta, posebno štrcaljke iz 1892. godine kao i pokretanju aktivnost na izradi foto-monografije o nadvojvodi Ivanu Domitroviću, koja je davno počela, a treba je privesti kraju.

Za svekoliki angažman vatrogascima su dodi-jeljene brojne medalje, spomenice i pohvale, koje su uručili: Miroslav Golub, zapovjednik i Ivica Šolaja, predsjednik VZG Sisak. Za takav rad i organizira-nost, riječi hvale imali su u svom obraćanju gospođa Kristina Ikić Baniček, gradonačelnica Grada Siska i dogradonačelnik Marko Krička, koji cijeli mandat podupiru vatrogasnu organizaciju.

Činjenica da je Skupštini prisustvovalo gotovo trideset delegacija DVD-a i domaćih udruga, rječito i najuvjerljivije govori o poštovanju rada i uloge vatro-gasce i njihovom ugledu u Selu i široj okolini.

Đuro GajdekFoto: Donat Rogić

Članovi DVD Kratečko, najstarijeg vatrogasnog društva o Sisačkoj Posavini, osnovanog 1906.

godine, dočekali su svoju izbornu skupštinu i 111 go-dina postojanja, nizom radnih i stručnih aktivnosti svojih članova. Kako je istaknuto u izvješću o radu u prošloj godini, na izbornoj skupštini 12. ožujka ove godine, članovi su odlučili da 110 godina postojanja obilježe skromno, a prije svega radno, preusmjerivši raspoloživa novčana sredstva, umjesto u „feštu“ u uređenje vatrogasnog doma i spremišta. Tako je dobrovoljnim radom članstva uređeno cjelokup-no krovište na vatrogasnom spremištu, koje je već prokišnjavalo, a umjesto crijepa postavljene su alu-minijske ploče. Također je preuređena mala vatrogas-na sala za sastanke te pomoćne prostorije, posebno vatrogasna garaža i novi sanitarni čvor. Pored niza os-talih akcija na uređenju doma i okoliša, pokrenuta je i inicijativa kod nadležnih službi za zaštitu kulturnih dobara, za renoviranjem i restauriranjem drvenog vatrogasnog tornja, osmatračnice, sagrađenog još prije Prvog svjetskog rata, koji je jedna od najstari-jih vatrogasnih građevina u Posavini. Uz ove radne akcije, posebna pozornost poklonjena je stručnom osposobljavanju članstva. Tako je četvero članova pohađalo obuku za rad sa izolacijskim aparatima or-ganiziranu u susjednom Gušću. U organizaciji DVD Kratečko održan je i tečaj za vatrogasce I klase koji su uspješno položili 19 članova društva. Nije izostao niti

izlazak na vatrogasna natjecanja, kao niti sudjelovan-je u brojnim svetkovinama sakralnog i društvenog karaktera od proslave Florijanova i hodočašća u Mariju Bistru do obilježavanja sv. Roka, nebeskog zaštitnika Kratečkog. Za takav dosadašnji osebujan rad dodijeljena su i brojna priznanja i pohvale, među kojima je pozdravljeno uručivanje spomenica od strane Ivice Šolaja, predsjednika VZG Sisak vatro-gasnim veteranima Ivanu Mariću i Franji Brižiću te Ljubomiru Lukačeviću i Ivanu Boriću za 50 godina rada. Temeljem prikazanog rada izabrano je novo čelništvo, za predsjednika Ivicu Posavca, dopred-sjednika Ivana Borića, zapovjednika Denisa Babića, dozapovjednika Ivana Apolovića te tajnika Tihomira Panežića. Rad Društva pohvalili su gosti ovog skupa i dogradonačelnik grada Siska Marko Krička, dobar poznavatelj rada sisačkog vatrogastva.

dvd kratečko

Obljetnicu proslavili radnim akcijama

Đuro Gajdek

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

85


Vatrogasna zajednica grada Petrinje, osnovana u progonstvu, 1993. godine u obližnjem Lekeni-

ku, u protekloj 2016. godini, održavala je organiziranu i učinkovitu preventivnu aktivnost na području Gra-da Petrinje – unatoč nedostatnim financijskim sred-stvima. To je, pored ostalog, naglašeno kao ključni problem u daljnjem unapređenju petrinjskog vatro-gastva, o čemu je ostao zapis u izvještaju o radu za-jednice - koji je prihvaćen na izbornog skupštini VZG

Petrinje, 8. travnja 2017. godine u Taborištu. U njemu se, pored ostalog ističe: „Vatrogasna vozila i oprema koja posjedujemo, trebala bi se opremati sa suvre-menijom vatrogasnom opremom, i nadopunjavati sa osnovnom vatrogasnom opremom, ali smo u tom di-jelu uskraćeni jer naš grad Petrinja ne ispunjava svoje zakonom propisane financijske obveze prema nama, iako na Gradskom vijeću prihvaćaju naše financijske planove i programe.“

VZG petrinja

Dotrajala tehnika prijeti selima

“Svečanim prijemom u gradskoj vijećnici kod

gradonačelnice grada Siska Kris-tine Ikić Baniček, održanim 4. svibnja prošle godine, na dan sv. Florijana, kojem su bili su prisutni predsjednici svih DVD-a zajednice i nakon toga prisustvom na svetoj misi koju je u Katedrali predvo-dio biskup Vlado Košić, započelo je tradicionalno sisačko Florija-novo, a time i prve aktivnosti ti-jekom godišnje vatrogasne sezone sisačkih vatrogasaca. Nakon toga, izvedena je i prva zajednička akcija, vatrogasna karavana predstavnika društava, koji su obišli većinu od dvadeset društava koji sačinjavaju tu zajednicu. A onda se nastavi-la redovita aktivnost: od radnih akcija oko domova, organiziranja stručnog osposobljavanja, sudjelo-vanja na općinskom i županijskom natjecanju te or-ganiziranju nekoliko tradicionalnih hodočašća.”

To je pored ostalog naglašeno u izvješću o radu za-jednice u proteklom jednogodišnjem razdoblju koje je podneseno na 24 redovno i izbornoj Skupštini VZG Sisak, održanoj u prostorijama DVD „Mla-dost“ Sisak, 25. ožujka 2017. godine.

Jednoglasnom odlukom nazočnih skupštinara, na sjednici je usvojeno izvješće o radu, financijskom poslovanju i izvješće Nadzornog odbora za 2016. kao i prijedlog rebalansa financijskog plana za 2017.godinu.

Sudionike Skupštine pozdravila je i gradonačelnica grada Siska, gospođa Kristina Ikić Baniček, inače

počasna članica VZG Siska i njen zamjenik Marko Krička član Skupštine. Gradonačelnica je u svom obraćanju posebno naglasila značaj organiziranja vatrogasnih društava i vatro-gastva te rad s mladeži, kao značajnu društvenu aktivnost na području grada Siska. Također je pohvalila aktivnost Javne vatrogasne postrojbe Grada Siska te njihovu svakodnevnu stručnu i društvenu povezanost na terenu, posebice prigodom elementarnih nepogoda, kao učestalih poplava Siska i oko-line, koje zahvaljujući vatrogast-vu nisu nanijele veće štete.

Skup sisačkih vatrogasaca pozdravio je i Mijo Brlečić, predsjednik Vatrogasne za-jednice Sisačko-moslavačke

županije, te predstavnici vatrogasnih zajednica gra-dova Kutine, Novske, Petrinje, Popovače i Gline, kao i predstavnici vatrogasnih zajednica općina Martinska Ves, Sunja, Velika Ludina i DVD-a To-pusko.

Za dugogodišnji rad i zalaganje u vatrogastvu dodijeljene su zlatne vatrogasne medalje i zlatne va-trogasne plamenice.

Na kraju Skupštine izabrano je i staro-novo ruko-vodstvo za slijedeće četverogodišnje mandatno raz-doblje u sastavu: predsjednik Ivica Šolaja, zapovjed-nik Miroslav Golub, tajnik Gojko Rakarić, zamjenik predsjednika Juraj Malbašić i zamjenika zapovjed-nika Nenad Đurić.

Gradonačelnica Kristina Baniček Ikić pohvalila je suradnju s vatrogascima

VZG SiSak

Uzorna suradnja Grada i vatrogasaca

Đuro Gajdek

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice


86

Vatrogasci Dobrovoljnog vatrogasnog društva Veliko Svinjičko, posavskog sela, dvadesetak

kilometara od Siska, smještenog u zaobalju rijeke Save, i Sisačke Posavine - oduvijek su bili upućeni na vlastite snage i zajedništvo. Tako je od pamtivi-jeka, rekoše prigodom nedavne izborne skupštine društva, održane 11. ožujka 2017. godine. U posljed-njih 88 godina, kako djeluje društvo – ovo selo svoje zajedništvo potvrđuje u brojnim radnim aktivnosti-ma koje predvode vatrogasci, a protekle godine 64 člana tog društva bili su angažirani u radnim akcija-ma dogradnje vatrogasnog spremišta. Nakon proljet-nog uređenja spremišta i okoliša, započetog košnjom trave i uređenjem prostora, radna grupa u sastavu: predsjednik društva Đuro Gajdek; zapovjednik Igor Krznarević i tajnik Kristijan Matković, organizirala je nabavu i prebacivanje građevinskog materijala uz pomoć vatrogasne braće iz DVD „Mladost“ Sisak od kojih su posudili kamion za te aktivnosti. Zatim je us-lijedila organizacija i dovoz građevinskog materijala od cigle do šljunka i niz drugih manjih akcija.

Gotovo da nije bilo niti jedne akcije tijekom protekle godine, u kojima čelnici sudjelovali: od građevinskih

radova do tečaja i organizaciji sudjelovanja vatrogas-nih ekipa mladeži na općinskom i županijskom natje-canju. Operativni članovi pohađali su tečajeve među kojima i rad s izolacijskim aparatima te rukovanja motornom pilom. Pripadnici ovog društva posebno su se iskazali proteklih godina, kad je nabujala rijeka Sava podigla zaobalne vode i prijetila potopu sela. Svi sposobni vatrogasci našli su se tada na nasipima obrane ovog kraja, i još jednom dokazali svoju or-ganizaciju i marljivost članova. Nažalost u protekloj godini poginuo je jedan od omiljenih vatrogasaca Matija Blašković, kojeg su vatrogasci dostojno ispra-tili na vječni počinak i zadržali u svom sjećanju.

Inače sve te protekle građevinske i druge aktivnosti i aktivno sudjelovanje starijih članova bile su povod da se u novo čelništvo opet izaberu Đuro Gajdek, pred-sjednik, Dalibor Majcen, zamjenik predsjednika, Igor Krznarević, zapovjednik, Matija Gajdek, zamjenik zapovjednika te Kristijan Matković za tajnika.

Takav rad i slogu pohvalio je u svom obraćanju i dogradonačelnik grada Siska Marko Krička, zatim predsjednik i zapovjednik Vatrogasne zajednice gra-da Siska, Ivica Šolaja i Miroslav Golub.

dvd velIko svInjIčko

Vatrogasci nositelji događanja u selu

Protupožarne snage grada čini 9 dobrovoljnih va-trogasnih društava i Javna vatrogasna postrojba grada Petrinje, u kojima je organizirano 812 vatrogasaca, od čega 26 u profesionalnom sastavu, koji zajednički djeluju u zoni odgovornosti od 55 sela i površini od 380.94 četvornih kilometara. Otežavajuća okolnost krije se u činjenici, da više od polovice te površine čini neobrađen i zapušten prostor podatan za nastanak požara. Među dobrovoljnim vatrogascima prednjači DVD Mošćenica, sa 143 dobrovoljca raznih uzrasta, a zatim slijedi DVD Petrinje i Taborišta. Najveći prob-lem, kao u većini mjesta, jest nedostatan i dotrajali vozni park koji na ovom području čini tek 16 vatro-gasnih vozila za različite namjene

Unatoč nedostatnoj opremi i tehnici, vatrogasci i nadalje prednjače u svekolikom društvenom životu grada, prigradskih i seoskih naselja te predstavljaju najznačajniju društvenu organizaciju. Uz redovnu djelatnost, od vježbi do pohađanja tečajeva i osposo-bljavanja, oni su nositelji niza ekoloških i komunalnih akcija u svojim mjestima, a kao vatrogasna organi-zacija dokazali su se prigodom domaćinstva i organ-iziranja vatrogasnih ekipa djece i mladeži Vatrogasne zajednice Sisačko-moslavačke županije, organiziranog u Petrinji.

Kako je navedeno u programu rada za ovu god-inu, vatrogasci, svjesnih financijskog stanja grada Petrinje, radit će u okviru tih skromnih mogućnosti,

ne dovodeći u pitanje sigurnu vatrozaštitu grada i okoline. U samom izvještaju oni su se, svjesni stan-ja u društvu, zahvalili Gradu Petrinji i VZ SMŽ, na dosadašnjem financiranju zajednice i društava.

Nakon provedenih izbornih radnji u novo čelništvo VZG Petrinje izabrani su Ivan Palaić, predsjednik, Boro Pavičić, dopredsjednik, Zvonimir Ljubičić, zapovjednik i Davorka Palaić, tajnik.

Skup petrinjskih vatrogasaca, sa nadom za daljnju aktivnosti, pozdravili su Ivo Žinić, župan Sisačko-moslavačke županije, Darinko Dumbović gradonačelnik grada Petrinje i Mijo Brlečić, predsjed-nik VZSMŽ te nekoliko gostiju, predstavnika bratskih vatrogasnih društava i zajednica.

Đuro Gajdek

Đuro Gajdek

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

87


Radnom i iz-b o r n o m

Skupštinom Va-trogasne zajed-nice općine Sunja, održanom u subo-tu 20. travnja 2017. godine, prisutni predstavnici iz desetak dobro-voljnih vatro-gasnih društava, obilježili su uspješno okončano četverogo dišnje razdoblje svog rada. Skup vatro-gasaca sunjskog kraja, održan je u posavskom mjestu Bobovcu, udaljenom desetak kilometara od Sun-je i tridesetak od Siska, a smještenom tik uz desnu obalu Save. Predsjednik VZO Sunja i društva-domaćina DVD Bobovac, vatrogasni veteran Nikola Lončarević, pozdravivši mnogobrojne nazočne goste, predstavio je ukratko i samu va-trogasnu zajednicu. Tako smo doznali sljedeće podatke iz os-obne iskaznice te zajednice.

Općina Sunja prostire se na približno 286 km2 i broji oko 5.600 stanovnika i 40 naselja. Va-trogasna zajednica općine Sunja osnovana je 5. svibnja 1993. go-dine zajedno sa ustrojem lokalne uprave i samouprave, kada je Sun-ja dobila status općine. Budući da su na području općine Sunja trajala u to vrijeme ratna djelo-vanja rad VZO bio je otežan tako da su sa pravim radom započeli 17. srpnja 1994. godine kada su izabrana tijela rukovođenja VZO Sunja.

U Vatrogasnu zajednicu općine Sunja udruženo je 11 DVD-a : Bistrać (1936.); Bobovac (1928.); Donja Letina (1937.); Gornja Letina (1952.); Gradusa Posavska (1953.); Selišće Sunjsko (1952.); Slovinci (1976.); Staza (1931.); Sunja Greda Sunja (1895.); Žreme (1950.) i Dobrovoljno vatrogasno

društvo Kinjačka (2014.), ujedno i najmlađe društvo na cjelokup-nom području Vatrogasne za-jednice Sisačko-moslavačke županije.

Svih 11 DVD-a posjeduje svo-je domove, spremišta, a neka i garažni prostor. Većina domova i spremišta nije legalizirano i preni-jeto u vlasništvo DVD-a. U 2015. godini Općina Sunja izvršila je le-galizaciju domova DVD-a Bobo-vac i Sunja Greda Sunja u svom financijskom trošku, a zatim je nastavljeno s legalizacijom ostal-ih vatrogasnih domova.

Okosnicu u razvoju vatrogastva i provođenju vatrogasne preven-tive na sunjskom području, or-ganiziraju tri najjača društva. Uz matične DVD Sunja-Greda Sunja to su DVD Bobovac i DVD Staza. Tijekom nailaska visokih voda i poplava, vatrogastvo se iskazalo kao jedina i masovna organizaci-ja sposobna izvršiti organiziranu obranu kraja i kuća.

Tako visoka operativna sposob-nost vatrogastva podignuta je na veći nivo nizom donacija među kojima stalnih donator: Tehnoservisa Sisak i direktora Željka Rupčića te Vatropro-meta Zagreb i direktora Nenada Radojčića. Direktor Radojčić i

na ovom je skupu donirao dio sredstava za osobnu opremu: odijela, jakne i zaštitne kacige za opremu udarne operativne dese-tine. Stvarna vrijednosti opreme iznosi 135.000 kuna a sunjski va-trogasci platili su se 35.000 kuna, a preostala razlika u sredstvima je izravna, velika donacija tvrtke Vatropromet. Nakon provedenih izbora u novo rukovodstvo VZO Sunja, pored ostalih izabrani su Nikola Lončarević za predsjed-nik i Ivan Klarić, za zapovjednika Zajednice i Ivica Mikulčić, za ta-jnika Zajednice.

Skupu sunjskih vatro-gasaca prisustvovali su visoki dužnosnici Ivan Žinić, župan Sisačko-moslavačke županije; Ante Sanader, predsjednik Hr-vatske vatrogasne zajednice, Slavko Tucaković, glavni vatro-gasni zapovjednik Republike Hr-vatske; Mijo Brlečić, predsjednik VZSMŽ Sisak i načelnik Općine Sunja Grga Dragičević. Svi su oni u svojim obraćanjima ovom skupu istakli gotovo nezamjen-jivu ulogu vatrogastva u promi-canju vatrozaštite i masovnoj te učinkovitoj obrani od elementa-rnih nepogoda.

VZo Sunja

Donacijama do učinkovite preventive

S lijeva stoje: S. Tucaković, I. Žinić, N. Lončarević, A. Sanader, M. Brlečić, N. Radojčić, I. Klarić

Foto: Arhiva Sisačko-moslavačke županijeĐuro Gajdek

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice


88

Članovi Dobrovoljnog vatrogas-nog društva u Lonji, obilježili su

gotovo stoljeće djelovanja i rada, ne-davnim otvorenjem novosagrađenog vatrogasnog spremišta u samom mjes-tu.

Svečanosti otvaranja novosagrađenog spremišta prisustvovala je i Kristina Ikić Baniček, gradonačelnica Grada Siska u pratnji predsjednika Vatro-gasne zajednice grada Siska Ivice Šolaja, koji su poticali izgradnju ovog spremišta od prvih ideja do završetka radova.

-„U selu Lonja ima 115 kuća ali od toga gotovo je pola napušteno, a u pre-ostalim kućama živi 98 stanovnika od kojih je njih 26 angažirano u akcijama DVD Lonja“, rekao nam je donedavno predsjednik a sada tajnik Društva Niko-la Modrošić i nastavio kazivanjem o životu i radu u Lonji. „Društvo je osnovao 1931. godine, i u njemu su bili osnivači naši pradjedovi, koji su nakon pr-vog najstarijeg spremišta u selu, kod starog mlina, odlučili da izgrade svoj prostor, jer je postojeći bio ruševan. Prošla su desetljeća da bi naša generacija, u prosjeku tridesetgodišnjaci, nastavila radom u pros-torima napuštene seoske škole. Bili smo svjesni da

to nije trajno rješenje i krenuli smo u akciju izgradnju novog spremišta“.

Akcija za izgradnju novog spremišta počela je 2015. godine, a sama izgrad-nja dovršena je ove godine. U središtu sela otvoren je nedavno prostor od 70-ak metara četvornih koji je postao novim i najvećim mjestom okupljanja Lonjanaca, posebno mladih ljudi. U njemu je smješten vatrogasni kombi i agregat „Honda“, nabavu kojeg je omogućila VZG Siska. Ukupna vri-jednost novosagrađenog objekta izno-

si oko 130.000 kuna, a u samu izgrad-nju ugrađene su i stotine dobrovoljnih radnih sati.

Za pokazani rad i najveću akciju mlade generaci-je sela, vatrogasci su na svojoj izbornoj Skupštini povjerenje poklonili mlađim članovima Društva. Za predsjednika Društva izabran je Ivan Karakaš, za zapovjednika Mario Nikolić, a tajnika Nikola Modrošić Beli.

Prema ostvarenim radnim rezultatima ta mlada generacija stekla je povjerenje svojih suseljana koji su je prigrlili kao najpouzdaniju društvenu organizac-iju u mjestu, siromašnom, ali lijepom i smještenom u živopisnom prostoru parka prirode Lonjsko polje.

Tekst: Đ. Gajdek / Foto: D. Rogić

Akcijaši iz DVD-a Lonja

Svečanosti otvaranja novosagrađenog spremišta prisustvovala je i gospođa Kristina Ikić Baniček, gradonačelnica

Grada Siska

Varaždinska

Nakon prošlogodišnjeg značajnog napretka

u radu vatrogasne mladeži dobi od 12 do 16 godina, odnosno odrađenih pov-ijesnih prvih nastupa na natjecanjima od strane odjeljenja iz više DVD-ova s područja ludbreške regije, njihov logičan daljnji ko-rak u dobrovoljnom vatro-gastvu bilo je pristupanje osposobljavanju za zvanje „vatro-gasna mladež“. Ovo osposoblja-vanje u trajanju od 40 školskih sati organizirala je Vatrogasna zajednica općine Sveti Đurđ, uz sudjelovanje mladeži iz susjed-nih Vatrogasne zajednice općine Martijanec i Vatrogasne zajednice grada Varaždinske Toplice.

Ukupno 46 pripadnika vatro-gasne mladeži iz 8 DVD-ova tako je korisno provelo slobodne dane proljetnih školskih prazni-

ka, pokazavši zavidan entuzi-jazam i interes za daljnje aktivno uključivanje u vatrogastvo, dok je sam završni pismeni ispit iz svih predmeta održan u Marti-jancu, 30. travnja 2017. godine. Nazočnima se na završnom is-pitu obratio voditelj ovog os-posobljavanja Stjepan Kovaček, v.d. zapovjednika VZO Sveti Đurđ, dok je pozdravne riječi uime VZŽ Varaždinske upu-tio v.d. županijskog vatrogasnog

zapovjednika Dejan Ivanušec.Ovakvim programima postav-

ljaju se pravi temelji za dodatno podizanje kvalitete provedbe va-trogasne djelatnosti, s obzirom da će znatan dio spomenutih kandidata za koju godinu krenuti prema operativnom vatrogastvu, a osigurava se i nastavak tradicije dobrovoljnog vatrogastva, koja na području ludbreške regije bilježi gotovo 150 godina nadasve uspješnog rada.

Veliki entuzijazam vatrogasne mladeži u Sv. Đurđu, Martijancu i Leskovcu

vatrogastvo.hr

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

89


Tekst: Đ. Gajdek / Foto: D. Rogić

Virovitičko-podravska

Barica Mihoković

DVD Nuštar

Delegati VZO Špišić Bu-kovica održali su re-

dovnu izvještajno izbornu sjed-nicu Skupštine Vatrogasne zajednice općine u vatrogasnom domu DVD-a Špišić Bukovica. Skupštinu je otvorio predsjednik Milan Majetić. Pozdravio je Željka Palkovića, predsjednika VZŽ Virovitičko-podravske, načelnika Općine Špišić Bukovica Hr-voja Milera, predsjednika VZO, načelnika Općine Gradina Mar-ka Ajžeka, delegate i ostale goste i medije. Podvukao je da VZO uspješno objedinjuje, usmjerava i koordinira rad DVD Špišić Buko-vica, Vukosavljevica i Okrugljača. Postižu uspješne rezultate u akci-jama gašenja požara, tehničkim intervencijama, školovanju op-erativnih vatrogasaca za zvanja i specijalnosti, organiziraju vježbe i dr. koristeći postojeću vatrogasnu tehniku i opremu za izvršenje svih zadaća. Svoj obol za unapređenje vatrogastva u Općini Špišić Buko-vica dali su donatori iz Njemačke, gospodin Franc Krope i vatrogasci Marburga, pojedine organizacije i tvrtke,Vatrogasna zajednica VPŽ i mnogobrojni građani, poseb-no Općina Špišić Bukovica, a surađuju i sa susjednim općinama

VZG Virovitica i JVP gradova Vi-rovitica i Slatina.

Zapovjednik Zdravko Pokupić Iznio je da DVD Okrugljača ima 58 članova, imaju vatrogasni kom-bi i traktorsku cisternu od 3000 li-tara. Špišić Bukovica sa 76 članova raspolaže sa 5 vatrogasnih vozila i DVD Vukosavljevica ima 163 člana i imaju tri vatrogasna vozila. Tijekom 2016. DVD Vukosavlje-vica gasilo je 7 požara i odradila jednu tehničku intervenciju. DVD Špišić Bukovica gasilo je 4 požara i odradila 7 tehničkih interven-cija. DVD Okrugljača u 2016. gasilo je dva požara. Odradili su tijekom protekle godine 5 vježbi operativnih postrojbi. Sudjelovali si na vatrogasnim natjecanjima:

Zimski kup u Pitomači, Općinsko i županijsko natjecanje, Kup natjecanje “Za Štefinu”, Malo Il-inje, Natjecanje s vatrogasnom špricom na konjskoj zaprezi, Kup Jurica Botković u Kladarama, Državno natjecanje vatrogasne mladeži u Puli, Državno vatro-gasno natjecanje seniora u Puli. S vatrogasnim podmlatkom i mladeži održali su tradicionalne vatrogasne igrice u Špišić Bukov-ici. U kategoriji MA na Državnom natjecanju po osvojenom rezul-tatu DVD Vukosavljevica i VZO Špišić Bukovica pripadaju među prvih 10 najuspješnijih u RH.

U izbornom dijelu Skupštine izabrali su novo rukovodst-vo. Novi predsjednik je Zlatko Maraković, zamjenik predsjed-nika Zlatko Juren, zapovjed-nik Zdravko Pokupić, zamjenik zapovjednika Željko Komar. Na Skupštini zapovjednik Zdravko Pokupić posebno se zahvalio dosadašnjem predsjedniku VZO Milanu Majetiću za uspješan rad i svesrdan angažman na unapređenju vatrogastva u VZO i uručio mu Zlatnu plaketu. Svi gosti Skupštine pozdravili su i pohvalili uspješan rad VZO Špišić Bukovica.

Dosadašnji predsjednik Milan Majetić prima Zlatnu plaketu od zapovjednika

Skupština VZO Špišić Bukovica

Vukovarsko-srijemska

Dana 3. travnja preminuo je najstar-iji član DVD Nuštar, Ivan Čeple -

stariji. Rođen je 30. travnja 1934. u Starim Jankovcima.

Godine 1954. uključio se u rad DVD-a Stari Jankovci, čiji je član bio do 1970. go-dine, kada preseljava u Nuštar i odmah se uključuje u rad DVD Nuštar, čiji je član bio sve do svoje smrti.

Tijekom svoga članstva obnašao je razne dužnosti u društvu (tajnik, dopredsjed-nik, voditelj natjecateljskih ekipa i dr.).

Kao voditelj i trener natjecateljskih eki-pa ostvario je zapažene rezultate, kako

u tadašnjoj Općini Vinkovci, tako i na republičkim natjecanjima prije Domov-inskog rata, od kojih valja izdvojiti na-stupe u Belom Manastiru, Trogiru i Krap-ini.

Nositelj je mnogih vatrogasnih priznanja od kojih nabrajamo samo neke: brončana, srebrna i zlatna vatro-gasna medalja, spomenica za 40 godina, spomenica vatrogasni veteran (2004.), te Povelja i plaketa s likom Gjure S. Deželića (2009.).

Neka mu je vječna slava i hvala od svih vatrogasaca DVD-a Nuštar.

in MeMoriaMIvan čeple starIjI

1934. - 2017.

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice


90

Zagrebačka

Svoju 91. godišnju skupštinu Dobrovoljno

vatrogasno društvo Sveta Ne-delja održala je u Kerestincu. Odmah na početku predsjed-nik Marijo Švigir pozdravio je brojne goste iz nekoliko županija te susjedne Slovenije. Također među gostima bili su predsjednica Hrvatskog srca gospođa Marija Anić-Ledinski, gradonačelnik Dra-go Prahin, dogradonačelnik Damir Halužan, dopredsjed-nica VZG-a Daniela Dekanić, tajnica VZG-a Petra Hus, zapovjednik VZG-a Nevenko Čižmešija, del-egati vatrogasnih društava kako iz Hrvatske tako i iz susjedne Slovenije.

Iz izvješća koja su ocrtavala bogati rad društva u protekloj 2016. godini izdvojimo da je društvo bo-gatije za dva nova vozila od kojih je navalno vozilo vrijedno 2.5 milijuna kuna financirano sredstvima Grada Svete Nedelje te kombi vozilo koji je kupljen vlastitim sredstvima od Plive Zagreb. Uz redovne djelatnosti društvo je bilo aktivno u svim segmen-tima od operativnog pa do druženja i natjecanja. Nakon što su sva podnesena izvješća jednoglasno prihvaćena data je razrješnica starom vodstvu te na prijedlog kandidacijske komisije izabrano novo vod-stvo. U novom četverogodišnjem mandatu društvo će voditi Damir Marenić kao predsjednik, Marija Kovačić- dopredsjednica, Petar Mikin – zapovjed-

nik, Zvonimir Mikin- do-zapovjednik i Dario Marenić- tajnik.

Naime do smjene u vodstvu društva je došlo zbog pri-vatnih obveza dosadašnjeg predsjednika Marija Švigira, koji je vrlo uspješno vodio društvo 13 godina i kako su gosti u svom pozdravnom govoru istakli da je ljestvica za vođenje društva pod-ignuta visoko. Također su prihvaćeni Plan rada i fi-

nancijski plan za ovu godinu, a nakon toga su po-dijeljena priznanja i certifikati zaslužnim vatrogas-cima. Brončanom, medaljom nagrađen je Antonio Franković, za doprinos i napredak u vatrogastvu prigodnom Zahvalnicom nagrađeni su Petar i Zvon-imir Mikin dok je Branko Šeketa primio Zahvalnicu za počasnog člana društva. Kako smo spomenuli na početku ovog članka da je društvo kupilo kombi vozilo tako je Skupština Društva odlučila, a po pre-poruci Vatrogasne zajednice Zagrebačke županije da se dosadašnji kombi donira VZO Križ koji će to vozilo dati na raspolaganje jednom od društava te Zajednice. Na kraju nakon emotivnog govora Mari-ja Švigira koji se zahvalio svima koji su ga pratili u ovih 13 godina društvo mu je u znak zahvale za rad uručili sat sa posvetom i tako mu se zahvalili na dosadašnjem radu.

Održana 91. Skupština DVD Sveta Nedelja

Damir Marenić

Svoju godišnju Skupštinu održali su članovi DVD-

a Kerestinec Iz izvješća koja su podnesena, a Skupština ih je jednoglasno prihvatila vid-ljiv je rad u svim segmentima, od operativnih zadataka i iz-lazaka na intervencije, preko održavanja pokaznih vježbi pa do održavanja Kupa i sud-jelovanja na natjecanjima. Kako je ova godina izborna za novog predsjednika izabran je Ivica Klemenčić a za zapovjednika Dario Klemenčić. Svoje riječi pot-pore uputili su im zapovjednik VZG-a Nevenko Čižmešija, predsjednik VZG-a Marijo Švigir te gradonačelnik Grada Sveta Nedelja Drago Prahin.

U drugom dijelu Skupštine bila je dodjela i posvećenje novog vatrogasnog vozila koji je Grad Sveta Nedelja u suradnji sa VZG Sveta Nedelja kupio za potrebe DVD-a Kerestinec. Nakon što je gradonačelnik Prahin predao ključeve novog vozila, blagoslov je održao župnik Dragutin Bub-njar. Zahvalnost DVD-u Ker-estinec na novom vozilu i želje da ih dobro služi te da ga što manje

koriste na intervencijama a više na vježbama, izra-zili su predsjednik Vatrogasne zajednice Zagrebačke županije Stjepan Ptiček te gradonačelnik Drago Pra-hin. Nakon toga upriličen je skromni domjenak na koje mu su podijeljena priznanja i zahvale onima koji su bili zaslužni da ovo vozilo dođe u njihov Dom.

Ivica Klemenčić novi predsjednik DVD-a Kerestinec

Damir Marenić

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

91

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2017. zanimljivost za kraj

Obilježavanje Svjetskog dana vatrogasaca 4.

svibnja nije nepoznanica niti izdavačima poštanskih maraka koji na malim kvadratićima u svi-jet šalju dinamične, čiste i jasne poruke o žrtvi koju podnose vatrogasci radi zaštite ljudskih života i imovine. Dobar primjer je Južnoafrička Republika (eng. Republic of South Africa, RSA) u kojoj živi preko 40 milijuna stanovnika, koja je 2015. za tu prigodu izdala čak osam različitih maraka. Prilikom dizajna maraka vodilo se računa o isticanju te-meljnih vatrogasnih boja, crvene i plave koje simboliziraju vatru i vodu odnosno prepoznatljivih boja odora za hitne službe.

Tiskane su u arčićima od deset maraka u specijaliziranoj tiskari na udaljenom Novom Zelandu. Uglavnom prikazuju vatrogasce u različitim situacijama tijekom obavljanja njihovih svakodnevnih zadaća. Riječ je o zanimljivim i vrlo atraktivnim rješenjima maraka koje karakterizira jasan i dizajnerski čist, izravan odnos prema temi. Rješenja su tipograf-ski vrlo domišljata i razrađena, koloristički u funkciji isticanja motiva i komunikacijskih poruka. Prva marka prikazuje vatrogasno

vozilo iz 1920. model Dennis te tadašnju vatrogasnu postaju u RSA-u, dok je na drugoj prika-zano moderno vatrogasno vozilo i suvremena vatrogasna postaja iz 21. stoljeća. Ostale marke prika-zuju vatrogasce u različitim sva-kodnevnim situacijama: gašenje požara, spašavanje utopljenika u vodi, evakuacija povrijeđenih s nepristupačnih planinskih terena, izvlačenje povrijeđenih iz auto-mobila nakon prometne nesreće te edukacija najmlađih o preven-ciji i zaštiti od požara.

Autor maraka je student dizajna Jaco Botha s Fakulteta tehnologije u Tshwanei na čijem se fakultetu između ostalih preda-je kolegij koji proučava dizajn maraka. Marka je nastala na te-melju natječaja provedenog među studentima različitih fakulteta u RSA-u koji izučavaju dizajn. Da se radi o zahtjevnom natječaju govori i podatak kako je u reali-zaciju istog prije samog tiska bilo uključeno više subjekata. Motiv maraka odabrala je Služba filateli-je pri Južnoafričkoj pošti čiji je odabir potvrdilo povjerenstvo za dizajn maraka imenovanog od strane Ministarstva za telekomu-nikacije i poštu. Fotografije za marke je odabrao Južnoafrički in-

stitut za hitne službe (engl. South African Emergency Services In-stitute, SAESI), a ilustracije na markama su nastale na temelju stvarnih fotografija koje je iz cijele RSA-e prikupio tamošnji Ured za upravljanje u hitnim situacijama, sa sjedištem u gradu Ekurhuleni. Iako je marke dizajnirao student, ne mogu se nikako nazvati dosad-nima već su pune pokreta, brzine i efikasnosti. Zasigurno će spome-nute južnoafričke marke biti pov-od za istraživanje različitih načina obilježavanja Svjetskog dana va-trogasaca diljem planeta Zemlja.

Međunarodno obilježavanje Međunarodni dan vatrogasaca je vrijeme kada ljudi diljem svijeta prepoznaju i nagrađuju žrtvu koju podnose vatrogasci radi zaštite ljudskih života i imovine, bilo da se radi u gradu ili selu, tvornici ili na otvorenom prostoru (šume, nacionalni parkovi). Nije bitno u kojoj državi žive i rade, bez obzira u kojoj državi gase požar, koju odoru nose i kojim jezikom pričaju, vatrogasci rade zajedno protiv zajedničkog neprijatelja – vatre. Vatrogasci nisu samo osposobljeni za gašenje požara već i za spašavanje u različitim nacionalnim i lokalnim nepogo-dama poput onih u poplavama, potresima, terorističkim na-padima; prometnim nezgodama prouzrokovanim različitim pro-metalima kao što su automobili, zrakoplovi, vlakovi, brodovi; i sl. Vatrogasci, posebice oni iz do-brovoljnih vatrogasnih društava žrtvoju svoje brojne slobodne sate, dane i mjesece, nesebično pomažući drugima. Vrlo često u takvim slučajevima trpe i njihovi poslodavci i obitelji. U svakom slučaju, vatrogaci riskiraju svoje vlastite živote ne bi li spasili druge i zaštitili imovinu. Međunarodni dan vatrogasaca prilika je i za prisjećanje i odavanje počasti poginulim i nastradalim vatro-gascima.

Vatrogasci Južnoafričke republike

Ivo Aščić

Edukacija školske djece o postupanju u slučaju požara i ulozi vatrogasaca u zaštiti ljudi i imovine od neprocjenjive je vrijednosti. Također, važnu ulogu ima i u

odgajanju budućih generacija u vatrogastvu

čak 8 poštanskih maraka s temom vatrogastva izdala je ova država, a prilikom dizajniranja vodila se briga o isticanju temeljnih vatrogasnih boja - crvene i plave koje simboliziraju vatru i vodu

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

50,00 kn

280,00 kn

Zaštitne naprave za disanje

Spašavanje iz dubina i

s visina60,00 kn

Procesi gorenja i gašenja

50,00 kn

Priručnik za osposobljavanje

vatrogasaca25,00 kn 75,00 kn

Osnove gašenja požara raslinja

Vatrogasni vježbovnik55,00 kn

50,00 kn

Spašavanje u prometnim

nesrećama

Osposobljavanje vatrogasnih dočasnika i

časnika75,00 kn

Pravila vatrogasne službe

25,00 kn

Spašavanje ispod vodene

površine

90,00 kn

Osnove rukovođenja vatrogasnim intervencijama

Gašenje požara raslinja

70,00 kn

iZDANJA DOSTUPNA U EKONOMATU HVZ-aVl

asni

štvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

17,14 kn

Priručnik za vatrogasna natjecanja u RH

50,00 kn

Intervencije u nesrećema pri prijevozu

opasnih tvari

iZDANJA DOSTUPNA U EKONOMATU HVZ-a

Osposobljavanje vatrogasne mladeži

25,00 kn

Strojar u vatrogastvu50,00 kn

Tehničke smjernice za preventivnu

zaštitu od požara25,00 kn

100,00 kn

Vatrogasna vozila

PDV nije uključen u cijenu. Za sve dodatne

informacije nazovite 01/3689-170

ili pošaljite upit putem maila na:

[email protected]

60,00 kn

Radovi na vodi i zaštita od poplava

95,24 kn

Gjuro Stjepan Deželićotac hrvatskog vatrogastva

Vatrogastvo i upravljanje požarima22,73 kn

Mirko Kolarićučitelj hrvatskih

vatrogasaca100,00 kn

Vatrogasni godišnjak25,85 kn

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

kutak za najmlađe VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2017.

94

provodio se u kategorijama:

1. likovni radovi djece predškolskog uzrasta2. likovni radovi učenika od I. do IV. razreda osnovnih škola3. literarni radovi učenika od V. do VIII. razreda osnovnih škola4. foto natječaj učenika srednjih škola.

Teme svih radova vezane su uz vatrogastvo i zaštitu od požara (vatrogasna vozila, vatrogasci gase požar kuće, požar šume, spašavanje ljudi i životinja, hrabrost vatrogasca, mladi vatrogasci, itd.).

POBJEDNICI lIkOVNOG, lITErarNOG I fOTO NaTJEčaJaDJECE I mlaDIh Iz PODručJa VaTrOGasTVa u 2016. /2017.

uz POkrOVITElJsTVO mINIsTarsTVa zNaNOsTI I OBrazOVaNJa

1. Mia Vojnović, Dječji vrtić „Dječji svijet Varaždin“, Varaždin, mentorica Jelena Kežić (VZŽ Varaždinska)

LIKOVNI NATJEČAJ ZA PREDŠKOLSKI UZRAST

2. Hana Žiger, Dječji vrtić “Bajka”, Varaždin, mentorica Goranka Fluksek (VZŽ Varaždinska)

3. Marija Šumić, Dječji vrtić „Hrvatski Leskovac“, Hrvatski Leskovac, mentorice Lidija Nemanić i Sanja Matus (VZ Grada Zagreba)

LIKOVNI NATJEČAJ OD I. DO IV. RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE

1. Lucija Lovković, 3. r., Ivana Bosman 4. r. i Jan Ciganek, 4. r., učenici kombiniranog razrednog odjela 3. i 4. razreda OŠ Gola, Područne škole Gotalovo, mentorica Violeta Pranjić (VZŽ Koprivničko-križevačka)

2. Karmela Lukas Rušnov, 2. razred Osnovne škole Bijaći, Kaštel Novi, mentorica Ivana Lukas Bartulović (VZŽ Splitsko-dalmatinska)

3. Sara Cvitan, 1. razred Os-novne škole Jurja Šižgorića, Šibenik, mentorica He-lena Šarić (VZŽ Šibensko-kninska)

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2017. kutak za najmlađe

95

LIKOVNI NATJEČAJ OD I. DO IV. RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE

LITERARNI NATJEČAJ UČENIKA OD V. DO VIII. RAZREDA

čuVarI PlamENaSvaki je grad sretan što ih ima,dobre anđele poplava, plamena i dima.

Teško je vatrogasac biti,živote iz nevolja spašavati,za njih odgovoran biti.

Njihovo srce nema straha,svaki problem riješe iz dahajer ne boje se topline, vode, visine ni mraka.

Sveti Florijan uvijek je s njima,čuva ih i pomaže im da u humanim podvizimasvojom hrabrošću prkose nevoljama i pomažu unesrećenima.

Luna Antić, 6. r.Osnovna škola „Kantrida“, Rijeka, mentorica: Nikolina Šojat

VaTrOGasCIVatrogasci su ljudikoji požare gase;dobre su ćudii ljude uvijek spase.

Vatrogasac je čovjekvrlo važan,i on treba bitijako, jako snažan.

Kada mačka na drvetu mijauče,i tu vatrogasac u pomoć uskače.

Vatrogasci spašavaju živote tuđe,od tog nema ništa luđe.Time riskiraju živote svoje,naši vatrogasci ničeg se ne boje.

Tara Laktaš, 6. rIV. osnovna škola Bjelovar, Bjelovar, mentorica: Željka Kalabek

Otvorila su se vrata autoprikolice za konje. Prekrasan pastuh, dorate boje, silazio je iz autoprikolice. Glavu je držao uspravno dok mu je griva lepršala. Tata ga je vodio u staju. Hrzao je cijelim putom do staje. Privlačio ga je miris kobila. Odmah sam željela otići do njega, no to nije bilo moguće. Nisam se mogla sama u inva-lidskim kolicima spustiti po stepenicama. Voljela bih prohodati. Svaki dan imam terapijsko jahanje i brinem se o svom konju Pegazu. Željela sam vlastitog konja, a danas mi se ta želja ispunila. Trenerica u Konjičkom klubu uvijek mi je pomagala kod uzjahanja, no željela sam to jednom uspjeti sama. Tata me doveo u staju do mojeg konja Groma. Pomilovala sam ga po grivi, a on je odmah stavio glavu na moje noge. Dala sam mu mrkve i kocku šećera koje je odmah pojeo. Sve do večeri sam bila u staji, no morala sam otići na večeru. Zatvorila sam vrata staje, a mama me odvela u kuću. Navečerala sam se i otišla spavati. Probudila sam se rano ujutro, mama me odjenula u odjeću za jahanje, doručkovala sam i čekala tatu da mi osedla Groma. Osedlao ga je i doveo do mene. Mama me izvadila iz kolica i podigla u sedlo. Noge mi je stavila u uzengije i Grom je krenuo. Laganim korakom obilazili smo koral. Cijelo sam popodne bila u sedlu i nisam se željela odvojiti od njega. Navečer je tata doveo Groma u staju i odsedlao ga. Legla sam u krevet nemirna. Počeo je puhati jak vjetar, naglo se zamračilo i

ubrzo se čula grmljavina. Pastuh je hrzao i čulo se kako nogom udara u vrata. Zabrinula sam se. Odjednom se čuo jak pucanj. Mama je mlazom vode gasila staju, no vatra se nije gasila. Grom je bio jako nemiran. Pored kuće sam sjedila u invalidskim kolicima, bespomoćna. Željela sam pomoći, ali nisam mogla. Grom je hrzao sve jače i jače. Pokrenula sam kotače kolica i krenula prema staji spasiti Groma. Otvorila sam vrata staje, a unutra je sve bilo puno dima. Ušla sam, došla do vrata Gromovog boksa i otvorila ih. Grom je istrčao, udario moja kolica i pala sam iz njih. Više se nisam mogla sama podići. Vikala sam, no nitko me nije čuo. Vatrogasci su došli i polijevali vodom. Grom je tatu za majicu vukao na vrata staje. Tata me vidio kako ležim na podu, nepomična. Uletio je kroz vrata, stavio me na svoje ruke i izvukao iz staje. Došla je hitna pomoć, stavila me na nosila i odvela u bolnicu. Probudila sam se s infuzijom u ruci, a tata i mama su sjedili pored mojeg kreveta i čekali. Došao je liječnik i pustio me doma. Došla sam doma, otvorila vrata automobila, tata me stavio u kolica i krenula sam u susjedovu staju. Poviknula sam „Grome!“, a on je ra-dosno zahrzao i ustao. Potrčao je, pomilovala sam ga po njušci, a on je veselo mahao repom. Sutradan, rano ujutro, on je hrzao u koralu i ponosno vijorio grivom.

GrOm

Tea Vručina, OŠ Martijanec, Martijanec (VZŽ Varaždinska), mentorica: Spomenka Struški

1. mJEsTO

2. mJEsTO

3. mJEsTO

FOTO NATJEČAJ UČENIKA SREDNJIH ŠKOLA

3. Mateja Križić, Elektrostrojarska škola Varaždin (VZŽ Varaždinska),foto: Vatrogasno natjecanje br.10, mentorica: Brigita Jakopec

1. Lucija Obadić, Graditeljska škola Čakovec (VZŽ Međimurska), foto: Dišni aparat,mentor: Ivan Condor

2. Laura Balog, Graditeljska škola Čakovec (VZŽ Međimurska), foto: Borba II, mentor: Ivan Condor

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

strana glasila VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2017.

96

U skladu s EU

smjernicama za vozačke d o z v o l e , donesen je P r a v i l n i k S a v e z n e R e p u b l i k e Nj e m a č k e ,

u kojem i ubuduće vatrogasci za vožnju vozila između 3,5 i 7,5 tona nosivosti i posade do 8 osoba (u broju je izuzet vozač) mogu koristiti vozačku doz-volu klase C1. Ovaj Pravilnik je donesen nakon dugotrajnih pre-govora između zakonodavca i spasilačkih organizacija, te nove EU-regulative, koja za vozila nosivosti veće od 3,5 tona (neo-visno o broju osoba) predviđa (malo)autobusnu vozačku doz-volu klase D1. Novi Pravilnik se odnosi na vozače koji voze speci-jalna vozila čija je namjena nave-dena u knjižici vozila.

BRANDSCHUTZ, glasilo njemačkih vatrogasaca (izdanje ožujak 2017.)

Tijekom 2016. godine u Njemačkoj su izbila dva velika požara u bolni-cama (25. kolovoza 2016. u Lippstadtu i 30. rujna 2016. u Bochumu).

Iskustva s velikog požara 1980. godine u Achernu, koja su implementirana u vatrogasne propise, uveliko su doprinijela da su izbjegnute veće ljudske žrtve i velike materijalne štete.

Donesena je nova vatrogasna smjernica 500 koja utvrđuje procedure i procese osposobljavanja, te se su dograđeni segmenti za djelovanje vatro-gasnih postrojbi u slučaju kemijsko-biološko-radiološko-nuklearnih nesreća (KBRN). Osposobljavanje se dijeli na temeljno i zapovjedno osposobljavanje, a daje svim vatrogasnim postrojbama, bez obzira na razinu opremljenos-ti, smjernice za poslove osiguranja i spašavanja ugroženih osoba u slučaju KBRN nesreća.

Glasilo daje detaljne informacije o zaštiti 57-kilometarskog St. Gotthard tunela u Švicarskoj, te opremanju i nabavi 6 novih gasnih vlakova na području Švicarske.

Zbog učestalog broja napada na interventne, pa i vatrogasne postrojbe, njemačko kazneno zakono-davstvo pooštrilo je kaznene mjere za takve delikte.

Novosti iz europskih vatrogasnih glasilaPRIPREMIO: MARIO STARČEVIĆ

Svi primjerci navedenih časopisa dostupni su u čitaonici Hrvatske vatrogasne zajednice (Selska cesta 90a, Zagreb) uz prethodnu najavu na tel. 01/3689-164.

Glavna tema broja je komunikacija pri čemu se daju osnovne smjernice za (konfliktne)

sastanke, daje se prijevod najviše rabljenih riječi u vatrogastvu na engleski i francuski jezik, raz-matraju se retorička načela držanja javnog go-vora te korištenje javnih medija i ICT rješenja. Glavne natuknice svake rasprave: 1. Stvori si jasnu sliku problema i prvo pojasni svoje osjećaje, razmišljanja i stavove2. Odluči što želiš prenijeti sugovornicima3. Biraj riječi kojima se izražavaš

4. Ton čini muziku5. Kompetentan govor je srebro – slušanje je zlato6. Budi svjestan: Ono što zastupam posljedica je moje percepcije7. Uvježbavaj svoju empatiju

Prije kraja rasprave treba se odlučiti za jednu od 4 opcije: 1. Zanemariti problem i pustiti da se problem sam riješi2. Žestoko se zalagati za svoje rješenje (podizati ton, čak prijetiti…)3. Bijeg (dati otkaz, premještaj, nova dužnost)4. Pregovarati

Daje se opširno izvješće sa sajma igračaka u Nuernbergu (1.- 6. veljače 2017. godine), na kojem su značajno mjesto zauzele vatrogasne igračke i makete. Rukovodstva voditelja mladeži sedam najvećih njemačkih spasilačkih organizacija raspravljala je o suočavanju mladih s diskriminaci-jom, ekstremizmom i rasizmom. Date su preporuke da se ne treba suzdržavati od uključivanja viših organizacijskih razina te vanjskih stručnjaka.

LAUFFEUER - glasilo vatrogasne mladeži Njemačke (izdanje ožujak 2017.)

FLORIAN HEAASEN- glasilo vatrogaca njemačke pokrajine Hessen (izdanje siječanj 2017.)

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

Hrvatska vatrogasna zajednica

objavljuje znanstvene i stručne

članke iz područja vatrogastva i zaštite

od požara u cilju promicanja vatrogasne

struke u časopisu Vatrogastvo i

upravljanje požarima.

Časopis izlazi 2 puta godišnje.

Na internetskim stranicama Hrvatske

vatrogasne zajednice mogu se preuzeti

upute za pisanje stručnih članaka

kao i objavljeni radovi, uz poštivanje

autorskih prava autora i izdavača.

Tiskana izdanja časopisa moguće

je kupiti u Ekonomatu Hrvatske

vatrogasne zajednice po cijeni od

25,00 kn (s PDV-om).

Više informacija na:

www.hvz.hr

ili putem maila:

[email protected]

[email protected]

Vatrogastvo i upravljanje

požarima

HRVATSKA VATROGASNA ZAJEDNICA 3 / 2012

Zagreb, srpanj 2012. ISSN 1848-347X

vol. I

FIRE FIGHTING AND MANAGEMENT

Jeste li znali?... da povezanost Varaždina i vatrogastva datira još iz 18. stoljeća? Naime, Grad Varaždin su u prošlosti poharali katastrofalni požari, a onaj najveći i najstrašniji požar Varaždin bilježi 1776. godine kada je izgorjelo 385 stambenih objekata. Upravo ovaj događaj uvelike je obilježio povijesni razvoj grada jer znamo da je time završen period koncentracije hrvatske vlasti u Varaždinu, a čime Varaždin nakon samo 20 godina gubi status glavnog hrvatskog grada.Upravo radi velikih požara građani su se počeli organizirati te prišli osnivanju gradske organizacije za zaštitu od požara. Magistrat grada Varaždina potvrdio je osnivanje vatrogasne organizacije 17. srpnja 1864. godine i dao joj naziv «Prvi hrvatski dobrovoljni vatrogasni zbor u Varaždinu». Time je ustrojeno prvo dobrovoljno vatrogasno društvo na području Republike Hrvatske, odnosno jugoistočne Europe.

VATROGASTVO I UPRAVLJANJE POŽARIMA stručno-znanstveni časopis

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

glasilo za zaŠtitu od poŽara i vatrogastvo...

Documents