glasnik 4. final pdf

GLASNIK, JUNI 2011. GODINE 3

uvodnik

Poštovani čitaoci, veliko nam je zadovoljstvo predstaviti vam novi, četvrti broj Gla-snika.Vrijeme je fizička veličina kojom se mjeri trajanje nekog događaja, a samim tim i trajanje nekog kretanja. Najkritičniji faktor čovjeka modernog vremena je vrije-me. Vremena niko i nikad nema dovoljno, jer vrijeme se ne može kupiti niti posu-diti. A svako djelo u ovom vremenu neminovno ostavlja trag. Bosanskohercegovački studenti su se vratili u Egipat, da nastave studije, svje-dočeći i novo, vjerovatno bolje doba arapskog svijeta, egipatskog neopreporoda. Trebamo naučiti u ovom vremenu živjeti dan po dan, i predano obavljati svoj posao, koračajući ka ostvarenju svojih ciljeva, a zatim produžiti prema onome što dolazi poslije. Ne treba živjeti u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti u isti čas. Uspješan čovjek je onaj koji je naučio živjeti u sadašnjosti, ali se uvijek planski kreće ka svom cilju koji ga čeka u budućnosti. Mi u redakciji svjesni smo svih odricanja da bismo realizovali svaki novi broj, ali i očekivanja, te vašeg zadovoljstva , naših čitatelja, izlaskom Glasnika, jer svrha i cilj našeg rada će tada i biti postignut, s toga težimo kontinuiranom i orginalnom radu. Naš Glasnik će vremenom postati magnet i imidž za sve naše bosanske studente koji su imali čast da studiraju u arapskom svijetu. Za nas on predstavlja oazu bo-sanske pisane riječi u Egiptu. Izlazi u elektronskoj formi, svakog mjeseca i bavi se širokim rasponom tema od studentskih, društvenih, kulturnih, sportskih događa-ja, preko religijskih, historijskih, književnih te istraživačko-naučnih tekstova. Ovaj naš medi je naš način za jednu novu afirmaciju naših ideja, mišljenja.. Medij je poruka, medij kontrolira i oblikuje ponašanje ljudi. Bolje obaviješteni ljudi prave bolji izbor. Otuda medij nije luksuz, nego temelj uravnoteženog društva, jer se preko medija omogućava artikulacija različitih mišljenja o raznim temama. Kao novi urednik lista asocijacije bosanskohercegovačkih studenata, uz Božiju pomoć, sa novom redakcijom ću nastaviti ono što je vrijedna prethodna redakcija na čelu sa gospodinom Ahmedom Serdarevićem počela. U ovom broju vašeg i našeg lista možete pronaći odgovor je li osnivač Kaira bio Bošnjak, kao i uvijek, ve-oma orginalan esej nam dolazi iz pera mr. Medine Džanbegović, fotoreportaža će vam djelimično ispričati stanje Egipta, na prvim strancima vas čeka flash iz asocija-cije, rezimirali smo jednu akademsku godinu u Kairu u rubrici dnevnik generacije, izvještavamo vas o Međunarodnom teniskom turniru u Egiptu, kojeg su obilježili naši predstavnici, prenosimo glas Azharove uleme i poziv ka jedinstvu, prisjetite se arabizama u bosanskom jeziku i uživajte u svim ostalim našim rubrikama. Vi či-taoci svoje primjedbe, pohvale, komentare možete slati na e-mail adresu [email protected] a neke vaše komentare i pisma ćemo i objaviti u narednim brojevima.

urednikAsmir BEkRiĆ

iZdAvAČ:Asocijacija studenata Bosne i Hercegovine u Egiptu

GLAvni i odGovoRni uREdnik:Asmir Bekrić

ZAMJEnik GLAvnoG i odGovoRnoG uREdnikA:Jusuf džafić

SEkRETAR REdAkCiJE:Adis Mahalbašić

LEkToR:Jusuf džafić

FoToREPoRTER:Hamdija islamović

TEHniČko uREĐEnJE i nASLovnA STRAnA:Sedin omerbašić i Asmir Bekrić

ČLAnovi REdAkCiJE:Ajla keserović, naila duraković, Sulejman Čolaković, Muhammed kapo, Adis Mahalbašić, Muhamed Makić, Sedin omerbašić, Hamdija islamović, kenan Ćosić,

konTAkT: [email protected] List izlazi mjesečnoZa dostavu prošlih izdanja obratitese na e-mail adresu.

Glasnik

list asoci

jaci

je st

udenata iz Bosne i Hercegovine

2 GLASNIK 4 • LISt ASOCIJACIJE StUDENAtA IZ BOSNE I HERCEGOVINE U EGIPtU

8

29

4

6

14

16

20

22

Flash iz asocijacije

Podrška Reisu-l-ulemi

Poziv ka jedinstvu

da li je dževher, osnivač kaira, bio Bošnjak?

Egipatska tradicija i njena transpozicija u književnosti

ALuMni: Mehmed Handžić

Fotoreportaža

Fed Cup

iZ SAdRžAJA...iMPRESSuM

حيم حمن الر بسم هللا الر

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!ImpressumUvodnik

Flash Flash

Održali smo naš prvi sastanak, u ulozi domaćina bio je Abdullah Kapo. Na sastanku je odlučeno, između ostalog i slijedeće tačke: Usvojen je prijedlog da Asocijacija nastavi sa radom kao i do sada od svoga osnivanja, na prijedlog našeg studenta, Ammara Čopelja, pokrenuta je ideja o organizaciji simpozija na Azharovom Univerzitetu,“a tema je „Predstavljanje Bosne i Hercegovine

april,2011.godine 9.


Održan je sastanak kod Hasiba Hadžića, gdje su se okupili svi studenti i pogledali film o organizaciji Mladi Muslimani pod naslovom Jel› ti žao. Nakon pogledanog.filma raspoređene su dužnosti oko organizacije simpozija


Sastanak asocijacije je održan kod Dine Maksumića, nažalost nismo bili svi prisutni, do u detalje smo razradili plan rada na organizaciji simpozija i napravili pregled dotadašnjeg završenog dijela. Međutim, zbog termina koji smo uspjeli dobiti u doba ispita na Univerzitetu, naš simpoziji je odgođen za početakslijedeće akademske godine, ako Bog da, uz Allahovu, dž. š. , pomoć, nadamo se uspjehu našeg poduhvata

Vrijeme teče u našem brzom životu nezaustavljivo, ne možemo vratiti prošlo vrijeme, ali sjećanja sutu, naviru. Baš iz tog razloga želimo da spomenemo nekoliko stvari koje se tiču naše Asocijacije i na-ših studenata. Kratkim pregledom rada naše asocijacije, od prošlog izdanja Glasnika do ovog sada, že-lim da nas podsjetim na korake koje smo poduzeli, da ostane zapisano u vremenu i sačuvano od zaborava Naime, prilikom dolaska studenata iz Bosne i Hercegovine suočili smo se sa velikim problemom. Za vrijeme revolucije u Egiptu dok su studenti bili u Bosni i Hercegovini, opljačkan je ured aso-cijacije i odnešene sve stvari koje su se tu nalazile. Studenti vidno rastreseni povodom ovog do-

gađaja, ipak su nastavili dalje sa radom naše asocijacije. Održavamo redovno naše radne .sastanke i druženja, međutim sada na dosta teži i skromniji način. Sastanci se održavaju u našim stanovima

maj,2011.godine 14.

Organizovali smo druženje u Turskom domu. Tom prilikom održao nam je predivno predavanje gospodin Almir Kapić na temu Znanje i vrijednosti njegovog sticanja. Ovim predavanjem Kapić nam je skrenuo pažnju i posjetio nas na važnost sticanja znanja i njegove vrijednostima citirajuci kur›anske ajete i hadise Božijeg poslanika.Muhammeda, sallahu alejhi ve sellem

maj,2011.godine 14.

Na ovom druženju održan je prvi sastanak nove redakcije našeg Glasnika, te izabran novi urednik. Glasnikov.novi urednik, već od ovog broja je Asmir Bekric

Također, kao završna tačka ovog sastanka i druženja je pokretanje biblioteke pod okriljem Asocijacije studenata Bosne i Hercegovine u Egiptu. Već je prikupljen određeni broj naslova, stoga pozivamo sve zainteresovane, koji.mogu i žele pomoći našu biblioteku, da nam se jave

pripremio:Hamdija iSLAMoviĆ

4 GLASNIK 4 • LISt ASOCIJACIJE StUDENAtA IZ BOSNE I HERCEGOVINE U EGIPtU GLASNIK, JUNI 2011. GODINE 5


PodRškA BoSAnSko-HERCEGovAČkiH STudEnATA u EGiPTu REiSu-L-uLEMi MuSTAFi EF. CERiĆuPodRškA BoSAnSko-HERCEGovAČkiH STudEnATA u EGiPTu REiSu-L-uLEMi MuSTAFi EF. CERiĆu

S obzirom da je zadnjih dana u bosanskohercego- vačkim medijima, ali i u regionu, prisutna izrazitointenzivna bezrazložna satanizacija uvaženog reisu-l-uleme dr. Mustafe Cerića (inače satanizacijapermamentno traje već desetak godina), mi, bo-sanskohercegovački studenti sa egipatskih univer- ziteta Kairo i Al-Azhar, odnosno članovi Asocijacijestudenata BiH u Egiptu, nismo mogli da nijemo po- smatramo kako se reisofobičnim i islamofobičnim .metodama napada ličnost i pozicija reisa IZ BiHReis Mustafa Cerić, nije, naglašavamo, samo poglavar Bošnjaka islamske vjeroispovijesti u BiH, nego svih muslimana koji žive u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji,Bosni i Hercegovini, te muslimana bosanskoherce-govačke dijaspore, bilo da su oni Romi, Albanci, Hr- vati, Bošnjaci , Srbi ili pripadnici neke druge etničkeskupine Kao njihov poglavar, kojeg su oni na demo- kratski način izabrali putem sabora IZ, dužan je dabrani njihova elementarna prava, kao što su npr. pra-va na slobodu i slobodu izražavanja (zadnjih dana ne- .brojeno puta ugrožavana), bilo gdje da se ona krše

Vjeronauka u školama spada u njih. Muslimani BIH su se demokratskim putem, preko svojih predstav-

nika u parlamentima BiH, izborili za njih. Štaviše,

rimokatolici i pravoslavci BiH su se na sličan, de-mokratski način, preko svojih demokratskih pred-

.stavnika, izborili za svoje vjeronauke u školama Danas vjeronauku u osnovnim školima pohađa preko 99% djece u RS, te preko 90% djece u FBiH, što samo za sebe, demokratskim jezikom rečeno (većinom od preko 90%), govori da je volja većine građana BiH, posebno roditelja učenika, i dalje davjeronauka ostane u školama. Te stoga, svaki jedno- stran atak na vjeronauku, u ovom slučaju u kantonuSarajevu, bez slušanja volje naroda, pa čak i bez par-

lamentarne procedure (činjenica je da je ministar Emir Suljagić, izbjegao parlament, jer je i sam znao da bi njegov prijedlog u parlamentu bio oboren), predstavlja u isto vrijeme napad na elementarne slobode i prava zagarantovane UN-ovim poveljama,a o povredi postulata na kojima počiva demokrat-sko uređenje naše domovine BiH, izbjegavajući de-

mokratske puteve prilikom donošenja odluke koja.se tiče skoro svih građana BiH, da i ne govorimo

No, ono što nas najviše iznenađuje su negativno nastrojene reakcije predstavnika međunarodnih organizacija (Helsinški odbor za ljudska prava, OHR, i dr.) na reisu-l-ulemine izjave. Nadamo se da je tukrivo nepoznavanje BiH, koje je hronično prisut-

no kod predstavnika međunarodnih zajednica još od 1992. i početka Agresije na BiH (kao jedna odmnogobrojnih posljedica tog nepoznavanja do-

voljno je navesti postupak holandskog kontigenta koji je u ime Ujedinjenih nacija čuvao UN enklavu Srebrenica i tu istu predao u ruke Ratku Mladiću, vrhovnom komandantu VRS, koji je u njoj pobio.( između 8 000 i 10 000 bošnjačkih muškaraca

U medijama takođe kola i retoričko pitanje koje ćemo parafrazirati: Zašto ateisti, pošto plaćaju po-rez kao i vjernici, moraju plaćati vjerske stvari po-

put vjeronauke? Na ovo pitanje mi ćemo odgovoriti jednostavnim, logičkim odgovorom, koji se nameće sam po sebi: Kao što ateisti plaćaju vjerske stvari poput vjeronauke i nekih vjerskih manifestacija, tako vjernici plaćaju ateističke stvari poput teorijeevolucije i nekih kulturnih manifestacija koje pro- moviraju stvari koje se kose sa sve tri monoteističke religije koje su zastupljene u Bosni. No, u tome se ogleda tolerancija. Svako ima pravo na slobodnodjelovanje u svim sferama života. Pa kao što ateisti imaju pravo da im država finansira i obezbeđuje ono što njima treba, tako i vjernici imaju pravo da.im država plaća i obezbeđuje ono što njima treba Što se tiče uvođenja predmeta kultura religija, niko od zvaničnih predstavnika Islamske zajedni-ce nije bio protiv toga niti je sada. Štaviše, Islam- ska zajednica je svojim djelovanjem pokazala da je ona praktički davno sprovela ovaj predmet u svojoj:praksi na što ukazuje, između ostalog i sljedećeInternacionalni univerzitet u Novom Pa- ,zaru, koga pohađa oko 50% nemuslimanaUNESCO-ova nagrada za mir uručena sadašnjem reisu-l-ulemi još 2003. godine. Ovu nagradu su, izme-,đu ostalih, dobili i majka Tereza i Nelson Mendela Aktivno učešće IZ u međureligijskom vijeću u - BiH, te saradnja sa sličnim vijećima širom svijeta,od kojih treba spomenuti saradnju sa kako među- religijskim vijećima u Velikoj Britaniji i SAD-u tako i sa nevladinim i vladinim organizacijama dotičnih zemalja. Očiti primjer su posjete učenika medresa IZ dotičnim državama kao i dolazak delegacija iz,tih zemalja u posjetu IZ u BiH i njenim medresama

Saradnja sa Tony Blair Foundation, organizaci- jom koju je osnovao bivši premijer V. BritanijeToni Bler, kako bi ujedinio šest glavnih religija svi-jeta u borbi protiv globalnih problema. Reis-l-ule-ma Mustafa Cerić je član internacionalnog religij-

,skog savjetodavnog vijeća dotične organizacije Narodne kuhinje Imaret, i druge humanitarne - aktivnosti Merhameta, organizacije u sklopu IZ,osnovane prije skoro stotinu godina, 1913. godine. Naime, Merhamet je tokom cijelog svog radapomagao sve nevoljnike bez obzira kojoj vjeri, na- ciji, narodu pripadali, što je posebno pokazao u I i.II svjetskom ratu, te posljednjem ratu 1992-1995

Asocijacija studenata BiH u Egiptu daje punu po- dršku i pridružuje se svim institucijama i građanimakoji su izrazili negodovanje i usprotivili se pomenu-toj odluci. U potpunosti podržavamo hrabre i od-

govorne istupe reis-ul-uleme dr. Mustafe ef Cerića čije su poruke i stavovi ništa drugo do artikulacija mišljenja običnih ljudi, građana, vjernika, roditeljai učenika čija se prava žele pogaziti. Čvrsto vjeru- jemo u pravo i slobodu izbora, civilizovanu debatui razgovor, zajedničko iznalaženje rješenja, konsul- tacije i savjetovanje ali istovemeno odbacujemo samovolju, politikanstvo i ostrašćenu kampanjukoja se kontinuirano vodi protiv Islamske zajedni-ce i vrijednosti islama. Odluka da se predmet vje-

ronauka izbaci iz konačnog prosjeka ocjena samo.je jos jedna faza u njenom unižavanju i ukidanju Nasuprot takvom rigidnom stavu mi podsjećamo na vrijednosti koje vjeronauka kroz sve religije u BiH usađuje u naše mališane – opće dobročinstvo,predanost istini, čestitost i što je u ovim momen-.tima najvažnije, uvažavanje drugog i drugačijeg I na kraju, nadamo se da će na medijskoj sceni preovladati duh razuma, suživota i tolerancije, a ne duh mržnje, nerazumijevanje i rasizma, teda će tako prestati bespotrebna satanizacija re-isu-l-uleme dr. Mustafe Cerića, koji je svojom na- gradom UNESCO-a za mir, članstvom u Tony Blair Foundation i sličnim pokazao da je on u Bosni, ai šire, medij, izvor koji širi mir, toleranciju i ljubav

Kairo, 27.05.2011 Studenti Bosne i Hercegovine u Egiptu

Predsjednik Asocijacije ,

Hasib Hadžić

iZJAvA PodRškE BoSAnSko-HERCEGovAČkiH STudEnATA

u EGiPTu REiSu-L-uLEMiMuSTAFi ef. CERiĆu

Asocijacija studenata BiH u Egiptu daje punu podršku i pridružuje se svim istitucijama i građanima koji su izrazili negodovanje i usprotivili se pomenutoj odluci.

.

.


Poziv ka jedinstvu je parola svakog refor-

matora, cilj svakog savjetnika i predmet svakog

propovjednika i vodiča. Teško je naći da neko

poziva na neki plan ili provođenje određene

metodologije, unatoč naporima neistomišljeni-

ka i protivnika, a da ne poziva ka jednistvu.

Međutim, ako upitamo te razne pozivaoce

oko čega trebaju ljudi da se sjedine?, svako od

njih bi jednistvo protumačio kao sjedinjenje sa

njegovim planom, prihvatanje njegovog mišlje-

nja i sljeđenje njegove metodologije. Sa druge

strane, njegovi oponenti imaju i svoj poziv u

kojem jednistvo tumače kao prihvatanje onoga

na čemu su oni i ostavljanje svega drugog. Tako

ih uvijek vidimo u nekom zbunjujućem stanju

gdje njihovi pozivi odu uzaludno i vidiš ih da

su se složili oko toga da nikad neće biti sjedi-

njeni. Razlog tome je što svaki od njih kada

poziva jednistvu nije se riješio sebičnosti, i pod

jedinstvom ne podrazumjeva ništa više od toga

da se mišljenje drugoga pretopi u njegovo i da

svaki čovjek ostavi sve drugo i prihvati se ono-

ga na čemu je prvi. Ali kako to da se desi kada

svaki od njih uzdiže i veliča svoje mišljenje?!

da li je Poslanikov, sallahu alejhi ve sellem,

poziv ka jedinstvu bio sličan onima koji su ope-

tovano neuspjeli i druge u neuspjeh odveli, a s

pravom se to desilo? ne i ne, njegov, s.a.v.s.,

metod i način nije bio takav, nego je imao ra-

zrađen plan, pripremljen put, kojeg je objasnio

jasnim dokazima i pravim usmjerenjem i sve je

pozvao da hode tim putem sa jasnim dokazom

i znanjem. Taj metod je potkrepio nepobitnim

dokazima i uvjerljivim argumentima, tako da

su sljedbenici te metodologije automatski došli

do jedinstva, kao jedno srce, jedan pravac, je-

dan osjećaj, kao jedno tijelo kada ga bol zadesi

ostali dijelovi tijela su pod temperaturom i bez

sna i oni su su kao jedna čvrsta građevina -

svaki dio građevine podupire drugi dio.

Takav je vjerozakon kojeg mu je objavio

nAšA TEMAnAšA TEMA


njegov Gospodar i naredio da ga dostavi svim

ljudima. Pogledaj njegove osnove vjerovanja,

grane ibadeta, vrste međuljudskih odnosa i

manifestacije njegovog morala. Posmatraj sva-

ki njegov dio ponaosob, pa ga sebi objasni kao

jednu cjelinu, posmatraj ga kao usklađenu har-

moniju i na kraju, donesi pravedan sud o njemu

hodno svome mišljenju.

Ako pogledamo u ibadete vidimo da su for-

mirani sa ciljem uspostavljanja duha jednistva u

srcima i dušama što ćemo sada kroz pet osnova

islama objasniti:

Svjedočenje da nema boga osim Allaha

šta reći o narodu koji su apsolutno ubjeđe-

ni da je njihov Bog Jedan, ne obožavaju mimo

njega nikoga. Svi oni osjećaju da su podoložni

jednoj sveobuhvatnoj uzvišenosti koja je izvor

njihovog postojanja i osnov za blagodati u koji-

ma se nalaze. To je najveći razlog za jednistvo

srca, jednistvo pravca, jednistvo ciljeva i posti-

zanje njegove blizine i njegovog zadovoljstva.

obavljanje namaza

šta kazati o skupini poredanoj kao čvrsti

bedemi koji jednim jezikom Allahu Ekber govo-

re, koji Ga u jedan čas zajedno hvale, veličaju,

iskrene molitve Mu upućuju i od njega, u zajed-

ničkom trenutku, pomoć i uputu na pravi put

traže. Tako da kada iz poniznosti prema njemu

na ruku` svi zajedno odu, ponizni su mu i za-

jedno se pred njegovom uzvišenošću pokore. A

kada pokorni pred njega stanu odišu pokornošću

i skrušenošću da bi se nakon toga spustili pravcu

kojem im je on naredio. Pa zar podudarnost u

svim ovim djelima nije poziv ka jedinstvu prav-

ca, jedinstvu djela i riječ, što neminovno dovodi

do jedinstva srca!?

davanje zekata

šta vidiš u narodu koji se solidariše, suo-

sjeća i gdje siromašni učestvuje u onome čime

je Allah bogatog obdario, pa se halal i dobar

imetak uzima iz ruku drugog, kako bi isti izvršio

preuzeti emanet od Allaha, tj. obavezu prema u

imetku vezanu za siromaha, a ovaj prvi prihvata

povjereni imetak na najljepši način, pa oba ste-

knu neizmjerne dobrote: prvi jer se okoristio o

halal imetku a drugi jer je nagradu zaradio. Zar

to nije najveći poziv ka jedinstvu srca?

Post mjeseca Ramazana

Zamisli narod koji pozivaju na sjedinjenje

svojih ličnih okusa i osjetila i koji se obavezuje

da će odstupiti od određenih potreba i prohtjeva

u isto vrijeme, a da će iste zadovoljiti takođe u

isto vrijeme. koliki li samo među njima vlada

osjećaj jedinstva emocija, nastojanja, davanja i

odstupanja. ko je nekad iskusio stanje ljutnje

koje posebni uvjeti gorkog života sjedinjuju, da

bi u jednom trenutku prestali i zajedno u blago-

stanju bili taj zna da je ta zajednička situacija

tačka sjedinjenja koje se cijelog života prisjeća,

pa makar se samo jednom desila. A kako je tek

ako se ta situacija kod muslimana ponavlja go-

dišnje jedanput, ili bolje rečeno godišnje trideset

puta!? Samo malo pažnje ti kristalno jasno od-

slikava ovo značenje ako si objektivan.

Hadž, za onoga je može

šta reći o godišnjem skupu kojeg muslima-

ni organizuju svake godine kako bi se okoristili

i oko drevne kuće kružili. da li ti je u tome

neopisivom prizoru jednistva skriveno značenje

jačanja veze i harmonije među njima?

Poziv ka jedinstvu je došao. Brojni fakto-

ri njegovog razvoja su se ustabilili u dušama a

temelje se na principima uzvišene vjere. neisto-

mišljenik može da kaže: „šta je sa muslimanima,

pa ih vidimo razjedinjene osim male skupine?“

Možemo reći da je to pitanje isto kao i pitanje:

„šta je sa mnogim koji su ostavili praksu propisa

vjere i koje su razne stvari obmanule? „

odgovor na oba pitanja je: Problem je u nji-

ma samim i njihovim slijeđenjem prohtjeva, a

nikako u nedostatku u samoj vjeri i uputi.

Poslanikov, sallallahu alejhi ve sellem

POZIV KA JEDINSTVU

I svi se Allahovog užeta držite i ne razjedinjujte se. I sjetite se Allahove blagodati prema vama kada ste jedni drugima bili neprijatelji pa je vaša srca ujedinio, i Njegovom blagodati ste braća postali.

(Alu Imran, 103)

Autor: Šejh Ibrahim DžibaliIzvor: El-Ezher, islamski mjesečni magazin kojeg izdaje Akademija islamskih znanosti u Kairu. Maj 2011, dio 6, godina 84.

prijevod sa arapskog:dino MAkSuMiĆ, prof.

vRiJEdnoST ZnAnJAnAšA TEMA


Znanje slovi kao najvažniji ljudski resurs i

kapital, da bi se opstalo u stalno promjenjivom

okruženju. današnje društvo možemo nazvati

društvom znanja, u kojem je obrazovan čovjek

u središtu znanja.

da je učenje, istraživanje i traganje za

istinom u granicama dozvoljenog dužnost

svakom muslimanu ponaosob, svjedoči nam i

sam kur’an, koji nauci daje počasno mjesto,

tako što započe objavu nam kur’ana riječi-

ma: ikRE-uČi. Prva naredba Poslaniku a.s. bi

upravo ta - da uči.

kur’an nije ograničio naredbu na određe-

ni dio ljudi, kao ni to da se pod obavezom ne

obraća samo muškarcima nego i ženama.

obrazovanje u periodu druge polovine XX

stoljeća u Bosni i Hercegovini bilo je gotovo

pa zabranjeno, da li od strane tadašnje vlasti

ili nekih drugih faktora, koji su odradili svoju

misiju na polju obrazovanja žene.

Tako danas imamo generacije koje su zavr-

šile četiri razreda osnovne škole, a o nastavku

su mogle samo da sanjaju. danas, na svu sreću

brojke su znatno porasle.

Mnogo je dokaza o blagodatima traženja

znanja u mladosti i podsticanju na to. Preno-

si se od urve b. Zubejra da je govorio svojim

sinovima:

„o sinovi moji, najskromniji ljudi kod uče-

njaka su njegovo porodica. Zato mi priđite i

učite od mene. Bojim se da ne budete pred-

stavnici u svom narodu. doista, ja sam bio

mali i niko nije gledao u mene. kad sam zašao

u godine ljudi su me počeli pitati. nema teže

stvari za čovjeka da bude upitan iz svoje vjere

pa da je ne zna.“

danas je očevima

draže sjediti par sati pred

računarom nego poučiti

vlastitu djecu propisima,

gorka istina, ali ljekovita

bolesnim srcima.

Zapitajmo se kakvo je

kod nas stanje ili je upra-

vo onako kako ga je opisao

ibn Zubejr: „Bojim se da

ne budete predstavnici u svom narodu.“

iz toga razloga ne smijemo posustati i mno-

gima se , hvala Allahu, ukazala prilika da svo-

je znanje izranjaju sa dubina raznovrsnih mora.

Predpostavlja se da u Egiptu postoji mnoštvo

skrivenog blaga od kojih su riznice znanja koje

odlučismo otvoriti.

ova afrička zemlja nalikuje moru koje obiluje

raznovrsnim kamenjem, od kojeg je svako, pona-

osob, jednako dragocijeno, samo valja zaroniti u

njegove dubine i pronaći nešto za svoju dušu, u

kairskim bibliotekama prepunih kvalitetnih naslo-

va poznatih djelotvoraca.

Alkama je rekao: ono što sam zapamtio kao

mladić svježe je u mom pamćenju, kao da sad

gledam u to, isto da je zapisano u svesci ili papiru.

ibn Abbas je rekao: kada je na ahiret preselio

Allahov Poslanik s.a.v.s., ja sam bio maldić i re-

kao sam jednom od ensarijskih mladića:

o mladiću, hajde da pitamo Ashabe Allahovog

Poslanika a.s. i da učimo od njih. njih je usitinu

mnogo.

Rekao mi je : Čudno li je to, o ibn Abbase, zar

misliš da ćeš ljudima biti potreban a na zemlji je

toliko Ashaba Allahovog Poslanika a.s.

napustio sam ga i pristupio traženju znanja

prateći ashabe Resulullaha a.s. onaj mladić na-

kon što su umrli ashabi i nakon što su ljudi osjetili

potrebu za mnom, gledao bi me i govorio bi mi :

Bio si pametniji od mene.

Budimo od onih koji će biti potreba ljudi radi

znanja, ne osvrćimo se na sadašnje učenjake, jer

kako kaže Abdullah b. Mes’ud :

Tražite znanje! doista niko od vas ne zna kad

će mu zatrebati.

Tražimo znanje! danas smo omladina u ovom

narodu, a sutra ćemo biti njihovi starci. Pa onaj

ko ne može da pamti neka piše.

Vrijednost znanjapiše:naila duRAkoviĆ

Tražimo znanje! danas smo omladina u ovom narodu, a sutra ćemo biti njihovi starci. Pa onaj ko ne može da pamti, neka piše.

vRiJEdnoST ZnAnJA

Muhammed Alijeva džamija je i najuočljivija i najpoznatija kairska džamija

i ako napravljena nakon odlaska osmanlija, Muhammed Alijeva džamija je najljepša i najveća

džamija u osmanlijskom stilu naprav-ljena u kairu. Pošto je smještena u krugu Salahudinove tvrđave koja ina-če dominira kairom, a povrh toga je krase dvije munare visoke 82 metra, Muhammed Alijeva džamija je i naj-uočljivija i najpoznatija kairska dža-mija. Stoga ne treba da čudi da se na novčanici od dvadeset funti nalazi upravo slika te džamije. ono što je čini posebno značajnom za nas je činjenica da je njen arhitekta, graditelj bio Jusuf Bošnjak, naš zemljak.

džamija je dobila ime po njenom po-krovitelju Muhammedu Ali-paši, valiji osmanlijskog Egipta i Sudana koji se odmetnuo od centralne vlasti i uspo-

stavio svoju samostalnu vlast nad tim dvjema pokrajinama u periodu između 1805. i 1848. godine. Muhammed Ali je džamiju posvetio svome najstarijem sinu Tusun-paši koji je 1816. godine u 22-godini preselio na Ahiret. Početak gradnje džamije pada u davnu 1830. godinu. iako je do 1848. godine i po-vlačenja Muhammeda Alija sa vlast zbog senilosti bila skoro završena, nje-na izgradnja je upotpunjena tek 1857. godine u vrijeme vladavina Said-paše (1854-1863). Muhammed Ali je po svo-joj smrti 1849. godine prvobitno uko-pan u Havš el-Baša, svojoj porodičnoj grobnici, da bi njegovo tijelo Said-paša 1857. godine prebacio u turbe smješte-no u dvorištu džamije. Turbe, zajedno sa tijelom Muhammed Alija je kasnije prebačeno u unutrašnjost džamije, tač-

ono što je čini posebno značajnom za nas je činjenica da je njen arhitekta, graditelj bio Jusuf Bošnjak, naš zemljak.

piše:Jusuf džAFiĆ

MUHAMMED ALIJEVAdžamija

nije u desni ćošak od vrata koja vode u džamijsko dvorište. kao mjesto za gradnju džamije izabran je lokalitet stare mamelučke zgrade koja je poslužila kao dobra osnovica. džamija je izgrađena po ugle-du na poznatu istanbulsku Jeni džamiju. Međutim, prije nego što je kompletirana, Abbas i (1848-1854) je uzeo alabasterske pločice za gornjih zidova kako bi ih iskoristio za gradnju svoje palate. kao zamje-na postavljena je drvenarija obojena da izgleda kao mramor. Stoga ne treba da čudi da je kralj Fuad (1917-1936) pokrenuo njenu restauraciju 1931. go-dine, potaknut ruševnim stanjem džamije, tako da je njena obnova konačno završena 1939. godine u vrijeme vladavine Faruka ii (1936-1952). Tako je nakon više od stotinu godina ova džamija zasijala svojim, samo njoj sop-stvenim sjajom.

Zanimljivo da, iako se odvojio od osmanslij-skog carstva, Mu-hammed Ali je napravio džamiju koja u potpu-nosti odiše osmanlijskim stilom. no, pošto je po-znato da je 1832. godine zamalo srušio osmanlij-sko carstvo, koje je op-stalo zahvaljujući inter-venciji evropskih sila, možemo pretpostaviti da je gradnjom ove džami-je namjeravao sebe pri-premiti za eventualno preuzimanje istanbula i sultanske krune. ono što dodatno potkrepljuje ovu tvrdnju je činjenica da je Muhammed Alije-va džamija napravljena u stilu samo rezervisa-nom za džamije koje su pravili osmanlijski sultani.

džamijom dominira kupola čiji dijametar (prečnik) iznosi 21 metar, koja je okružena sa četiri manje i četiri polukupole. džamija je visoka 52 metra i do-datno je krase dvije vitke munare visine 82 metra. Enterijer džamije gradi kvadrat dimenzija 41 sa 41 metar, što znači da površina unutrašnjosti iznosi

1681 m2. upravo ovaj stil koji čini osobenim dvije munare, glavna kupola sa manjim kupolama i po-lukupolama je bio rezervisan samo za osmanlijske sultane, jer je njime sultan pokazivao svoj autoritet u carevini. ispred džamije se nalazi dvorište površi-ne 2500 m2, odnosno dimenzija 50 sa 50. ograđeno je nadsvođenim arkadama, pokrivenim kupolama, koje stoje na studobovima. u sredini sjeverozapad-nog reda arkada nalazi se mesingani sat, koje je Mu-hamed Ali dobio od francuskog kralja Luja Filipa 1845. godine u zamjenu za luksorski obelisk koji se sada nalazi u jednoj pariškoj palati.

Glavni materijal koji je korišten u gradnji ove dža-mije je krečnjak. unutrašnjost džamije do visine od 11,3 metra, popločana je alabasterom, kao i dvo-

rište ispred dža-mije. Mihrab je pokriven poluku-polom. džamija ima dva minbera. Jedan ogromni, malo odaljen od mihraba, i jedan manji, odmah s desne strane mi-hraba. džamija ima tri ulaza sa svake svoje stra-ne, osim narav-no s strane gdje je kibla. Glavna kupola uzdiže se iznad četiri luka koja stoje na ve-likim stubovima koji drže cijelu konstrukciju dža-mije. Sve kupole su obojene i ukra-šene reljefima s

motivima.

na kraju, ne preostaje mi ništa drugo nego prepo-ručiti svim onima koji se nađu u Egiptu, bilo da su starosjedioci, strani studenti ili turisti da posjete ovo remek djelo našeg bošnjačkog graditelja, Jusufa Bošnjaka. ovaj apel je, naravno, posebno upućen Bosancima.

kAiRSkE džAMiJE

GLASNIK, JUNI 2011. GODINE 13 12 GLASNIK 4 • LISt ASOCIJACIJE StUDENAtA IZ BOSNE I HERCEGOVINE U EGIPtU


HiSToRiJA HiSToRiJA

BOŠNJAK?! Da li je Dževher, osnivač Kaira bio

Sigurno među bošnjačkim studentima na Az- haru nema onih koji nisu nikad čuli za imeovog znamenitog čovjeka, dobar dio njih po-znaje njegov značaj za historiju Azhara, Ka- ira, i uopće Egipta, no, najvjerovatnije samo mali broj zna cijelu njegovu biografiju, a time i .problem oko utvrđivanja njegovog porijeklaNaprije nešto o onome dijelu njegovog živo� ta koji nije zavijen u veo tame. Ebu�l�Husejn Dževher ibn Abdullah rođen je između 928. i 930.godine. Kao rob dolazi u Kajrevan (centralni Tu-nis) na dvor fatimijskog halife Ismaila el�Men- sura (946�953). Tu biva uključen u ličnu pratnu dotičnog halife. Smrću halife el�Mensura, vlast preuzima njegov sin el�Mu›izz (953�975), kojiprimjetivši Dževherovu inteligentnost i sposob- nost, oslobađa ga ropstva i postavlja na funkciju

svoga ličnog sekretara (katiba). Bila je to izuzet-no važna funkcija koja se obično davala stari- jem, iskusnijem čovjeku, a ne mladiću od nekih 23�25 godina, što samo ide u prilog Dževherovoj sposobnosti. Nakon što je na toj funkciju proveo samo četiri godine, halifa ga postavlja za vezirai vojskovođu, te tako Dževher prije tridesete godine života postaje vrhovni vojni komadant. Kaoglavnokomandujući Dževher prvo osvaja Maro- ko i suzbija pobunu Berbera. Osiguravši zapadne granice, Dževher se okreće osvajanjima na istok sve dok 969. godine nije zauzeo Egipat. Narednečetiri godine Dževher će u ime Fatimija uprav-.ljati Egiptom i obnašati funkciju glavnog kadije Osvajanje Egipta bila je kruna Dževehrovog osvajanja koju je krunisao time što je sjever-no od Fustata, dotadašnje prijestolnice Egip-

ta, 969. godine osnovao novi grad koji je nazvao el�Kahira (Pobjednički, Nesavladivi), kao novu prijestolnicu, ne samo Egipta, nego i Fatimijskogcarstva. Ono je sada, Dževherovom zaslugom, po-red Ifrikije (istočni Alžir, Tunis i Libija), obuhva- .talo cijelu sjevernu Afriku, Palestinu i Hidžaz Novu prijestolnicu Fatimija, dotični su željeli učiniti i prijestlonicom islamskog svijeta, a to se nije moglo postati mačem, nego perom, stoga je Dževher 970. godine, u mjesecu ramazanu 359. godine po Hidžri,počeo gradnju najznačajnijeg islamskog univerzi- teta, drugog najstarijeg u svijetu. Gradnja je trajaladvije godine. Džamija, odnosno univerzitet je otvo- ren u petak, 22 juna 972. godine, na nad džume 7.ramazana 361. godine po Hidžri. Nakon 973. godine i dolaska fatimijskog halife u novu prijestolnicu,Dževher nije više uživao naklonost vladara, najvjerovatnije su tome krivi njegov uspjeh i popularnost. No, dolaskom novog halife el�Aziza (975�996), u čijem dolasku na prijesto Dževher je odigrao važnuulogu, ponovo se vraća na svoju prethodnu funkciju vezira i vojskvođe. Međutim, ovaj kolos nije dugo ostao na toj funkciji, pošto je nanovo izgubio naklonost vladara zbog poraza kod Damaska, i tako se 979. godine konačno povukao iz javnog života.Do svoje smrti 992. godine Dževher je živio mir-.nim, povučenim životom daleko od dvorske vreveKao što se vidi iz dosad rečenog, Dževherov ži�

vot, tačnije njegovo djetinjstvo i rana mladostprije dolaska na fatimijski dvor su slabo pozna-ti, dotle da se ne zna ni tačno kada je kao rob do- šao na dvor halife el�Mensura. Upravo zbog toga,arapski pisci su u pogledu Dževherovog porijekla podijeljeni na dva mišljenja: da je porijeklomsa Sicilije i da je porijeklom iz zapadnog Balkana Oni koji kažu da je sa Sicilije, tvrde da je iz porodice bizantskog porijekla koja je živjela na Siciliji, te da je sa Sicilije došao kao rob. Ova skupina između ostalogkao dokaz uzima i činjenicu da većina izvora spominje Dževhera kao es�Sikilli (Sicilijanac). Što se tiče onih koji kažu da su Dževherovi korijenu iz zapadnogBalkana oni se u većini slučajeva slažu da je Dževhe- rovo porijeklo iz zaleđa Dubrovnika. No, razilaze se gdje tačno u zaleđu Dubrovnika, odnosno razilaze se da li je Dževher Bošnjak ili Hrvat. Njihov odgovor na činjenicu da većina izvora spominje Dževhera kao Sicilijanca je taj da je najvjerovatnije Dževherov otac ili sam Dževher doveden kao roblje na Siciliju, poštoje zapadni Balkan bio poznat po „izvozu“ bijelog ro-blja. Naime, od IX stoljeća kada su muslimani osvo-jili Siciliju i obale južne Italije, te pojačanog prisu-

stva muslimanski brodova u Jadranu, što trgovački, što ratnih, trgovina između Dalmatinaca i muslimana je dobila na značaju. Jedna od trgovačkih roba kojusu Dalmatinci izvozili bilo je roblje koje su Dalma-

tinci hvatali u zaleđu, odnosno zagoskoj Dalmaciji iBosni. U početku to su bili robovi paganske vjerois-povjesti, no završetkom kristijanizacije zaleđa i šire-njem krstjanstva (bogumilstva), robovi koji se proda- ju nisu više pagani, nego krstjani. Pošto su i katolička i pravoslavna crkva smatrale bogumile otpadnicima, hereticima, hvatanje i prodaja bogumila u roblje nijepredstavljalo krivično djelo. Štaviše, hrišćani su i ka-snije, pod izgovorom krstaških pohoda, nastavili upa- de u Bosnu. To je trajalo sve do sredine XIV stoljeća i vremena bosanskog kralja Tvrtka I koji je konačnostao u kraj upadima Dalmatinaca i Primoraca (stanov- nici primorja današnje Crne Gore). Tako su u perioduod IX do sredine XIV stoljeća, hrišćanski trgovci robljem upadali u Bosnu, otimali bogumile i potom ih prodavali kao roblje Arapima. Upravo u tom periodu,širom islamskog svijeta muslimanski vladari formi- raju vojne garde, sastavljene od slavenskog roblja � Sakaliba (množina arapske riječi Saklab, Siklab, koja je nastala od Sklavinoi, grčke riječi za Slavene). Zato ne treba čuditi da su u tim vojnim gardama značajnimbrojem bili zastupljeni i Bošnjaci. S vremenom, vojne garde i jedinice sastavljene od Sakaliba, postale su vrlo popularne i cijenjene,, toliko da je već za vrijeme emevijskog Kordobskog halifeta (929�1031) u samoj halifinoj gardi bilo više od 12 000 Sakaliba. Sličnegarde imali su i drugi muslimanski vladari, poput bag- dadskih i fatimijskih halifa. Sam Dževher je po svoj .prilici bio u takvoj jednoj gardi fatimijskog halifeNakon što se razmotre sve činjenice poput: cen� tralnog položaja Bosne u pogledu ne samo bogumilstva već i uoće heretičkog učenja naspram Dalmacije (u Bosni se nalazio glavni univerzitetheretičkih učenja proisteklih iz hrišćanstva), tradi-

cionalnog povezivanja termina zaleđe Dubrovnika sa Bosnom, a ne sa Dalmacijom, te pristustva kakovećeg broja bogumila tako i većeg broja trgova- ca robljem u Bosni u odnosu na Dalmaciju, možese doći do zaključka da ako je Dževher stvarno porijeklom iz zapadnog Balkana, onda su šanse da je.bio Hrvat kudikamo manje nego da je bio Bošnjak No, sve u svemu, bilo da je Dževher sicilijanski Grk, Bošnjak, Hrvat ili možda pripadnik nekog drugogetnosa (naroda), to nikako ne umanjuje njegovu za- slugu za osnivanje Azhara, čime je omogućio nama,bošnjačkim studentima, da studiramo na Azharu


.

kažu “ko nije vidio kairo, nije vidio svijet.

njegova duša salivena je od zlata, žene su mu

kao crnooke rajske djevice, a vazduh mehak,

sladak kao drvo aloje, uživanje za srce. kako bi

kairo mogao biti drugačiji, kad je majka svi-

jeta”, utisak je nepoznatoga poete. A Aleksan-

drija, paradigmatski, kozmopolitski grad, grad

knjiga, Biblioteke, gnostika, “zona (je) leluja-

nja bjeličastih oblaka, kutak bljeska sunčevih

zraka umivenih nebeskom vodom. ona je srce

ispunjeno nostalgičnim sjećanjima koja mame

suze.”2 kairo, prijestonica arapskoga svijeta,

grad neizmjernih prilagodbi tokom vremena,

kojim vladaju rijeka i pustinja, svjedoči o mno-

gima različitim pripovijestima, identitetima,

povijestima, od kojih je većina ondje sada samo

djelomična. koherentan uprkos izazovima, nije

doživio amputaciju koju je doživjela Aleksan-

drija, „Biser Mediterana”, kojom gospodare

vjetar i more. o njoj su pisali Lawrence durre-

ll, Edgar Morgan Forster, Pierre Louys, kon-

stantinos kavafis, Giuseppe ungaretti i dr. u

Egiptu je svako mjesto bujica mirisa, zvukova i

prizora. ne vidjeti Egipat i njegovu umjetnost

zapravo znači ne imati kompletnu ideju o živo-

tu i ljudskome geniju. Tu, samo puki posma-

trač, ne može se biti. Čovjekova mašta obično

prevazilazi ono što vidi, ali u slučaju Egipta

čovjek vidi ono što ne može ni zamisliti. To

je zemlja melangea, mixa i sinkretizma, gdje


ESEJ

se stapaju egipćansko, grčko, rimsko paganstvo,

koptsko, kršćanstvo, arapsko, judaizam, neoplato-

novske filozofije, hermetizam i drugi sistemi, te

posebno islam.

Egipat je tradicionalni predvodnik u arapskoj

književnosti, mada je ta književnost, po temama

koje obrađuje, uglavnom “lokalna” (za razliku od

sirijske, libanske, jordanske). istina, nijedan knji-

ževni tekst u načelu ne postoji pojedinačno, već,

kako je govorio Jurij Tinjanov, “samo kao sastavni

dio jedne istovremene cjeline književnosti i njezine

tradicije, a ta tradicija književnosti nije naprosto

neka veza sa prošlim tekstovima, već dijahronička

sprega uvjeta, tj. ona egzistira kao književna evo-

lucija”3 . kako je književnost hrana pobunjenič-

koga duha, vjesnik nonkonformizma, pribježište

za one koji u životu imaju ili premalo ili previše,

čovjek u njoj oduvijek traži pribježište da ne bi

bio nesretan i da ne bi bio nedovršen. Tradicija ne

govori ništa onim ljudskim bićima koji su zado-

voljni svojim usudom, te životom koji sada žive.

Ali, drevni Egipćani koji su slavili knjigu kao

najvredniji spomenik i time tako rano obilježili

svoj pisani razvoj, ovaj svijet nisu smatrali jednim

i jedinim. Stoga je stari Egipat imao “često vrlo

rafiniranu religioznu filozofiju i filozofsku poezi-

ju, ali nikada nije imao potpunu i pravu književ-

nost”4 umjetnici su se trudili prikazati život sa

svih nivoa koji su bili važni za nastavak života na

drugome svijetu. Jedan od primjera ovoga vjero-

vanja jeste statua “zgurenoga pisara”5 . Mnogo je

toga napisano i rečeno o faraonskim bogatstvi-

ma, ali i ono što nije izrečeno jednako toliko je

važno. Edward Said smatra da „sklonost Egiptu

i slikama koje iz njega proizlaze dio su političke

povijesti našega vremena“. Said je ukazivao i na

to da postoji Egipat čiji je simbolični, kulturni i

politički identitet iako afrički, ipak u biti zapad-

njački, a sa druge strane postoji Egipat čija se

islamska i arapska uloga često sukobljava sa njiho-

vim zapadnjačkim prikazima. ova zemlja je bila

na raspolaganju kao mjesto impozantnih ruševina

čije se blago maksimalno pustošilo da bi velikim

dijelom pronašlo staciju u glavnim europskim mu-

zejima. Pretpovijesni preci Egipćana vjerovatno

su – kako drže teozofi – bili potomci Atlanto-Ari-

jana ili Ruto-Atlanta. u prilog toj pretpostavci

rječito govori tradicionalan egipatski zodijak, za

kojeg se drži da je star oko 7. 500 godina. Gole-

mo znanje drevnih Atlanto-Arijana preneseno je,

prije njihova posvemašnjeg nestanka sa svjetske

pozornice, na prvu ljudsku rasu drevnih Egipćana

predvođenih kraljem Menesom (narmerom) – uje-

diniteljem Gornjega i donjega Egipta. Egipatska

književna tradicija iznenađuje često izazovnim su-

protstavljanjem sjećanja i aktuelnosti. izvanredni

povijesni kontinuitet uopće Egipta impresionirao

je Shakespearea, Flauberta, Malrauxa i mnoge

druge svjetske književnike.

djela za čitanje, ako su očuvana, uvijek će

neko čitati – kada i ne bude jednih, uvijek će biti

nekih drugih ljudi kroz koje će i oni prošli, makar

kao sjećanje opet postojati, kao autori djela na-

mijenjenih vječnosti. nije važno da li pojedinac ili

narod opisuje sadašnjost, prošlost ili budućnost,

važan je duh kojim je nadahnuta njihova priča,

a o tome ne može biti propisa niti pravila.“od

pradavnih vremena, još od primitivnih ognjišta do

danas, do najsuvremenijeg doba ispreda se priča

o sudbini čovjeka koju priča bez prekida čovjek

čovjeku. način pričanja se mijenja s vremenom i

prilikama, ali potreba za pričom ostaje i nema joj

kraja.“6 (ivo Andrić)

Egipat, ta “plodna oaza između Libijske i

Arapske pustinje, taj uski dugački pojas što ga

oplođuje nil, čini se kao kultura koja je obilježila

svijet. u toj dolini koja već sedam tisuća godi-

na zrači magičnom privlačnošću kao da iza vela

uskovitlane prašine što blista na suncu izranja

kultura čovječanstva.”7 ovdje su ljudi naučili da

mjere vrijeme pomoću kalendara, da bilježe kre-

tanje zvijezda, da geometrijski dijele zemlju, ali

prije svega, ovdje je nastala najveća od svih ideja:

ideja o vječnosti.

Pisanje je porok koga se teško zasititi. Arapi su se

često dičili poezijom, ali nijedno poetsko djelo nije

proslavilo tu izuzetno bogatu tradiciju na Zapadu,

EGiPATSkA TRAdiCiJA

KULTURNO-IDENTITARNA VERTIKALA EGIPTA

i njena transpozicija u književnosti

piše:mr. Medina džAnBEGoviĆ

„Knjiga je vrednija od svih spomenikaukrašenih slikama, reljefom i duborezom,

jer ona sama gradi spomenikeu srcu onoga koji je čita.“

(Egipatski natpis iz Novoga carstva1 )


ESEJ

nego upravo prozna djela. ono što uvjetno oča-

rava čitaoce na Zapadu, po mišljenju orijentalista

prof. dr. Esada durakovića, jeste, metaforički reče-

no, “blizina neba i zemlje”. na ulazu u pustinju ži-

vot izaziva Smrt koja je tek drugi oblik života. Zrak

je tako suh da se mrtvaci sami od sebe mumifici-

raju. Sve je to vodilo ka vjeri u besmrtnost duše.

upravo je ta vjera bila i u centru egipatske umjet-

nosti cijeloga trajanja egipatskoga kraljevstva.8

u orijentalno-islamskome sistemu književ-

nih vrijednosti prozne forme smatrane su ni-

žim, manje vrijednim književnim oblicima. vri-

jednosni značaj imalo je pjesničko naslijeđe s

obzirom da predislamska poezija ne predstavlja

samo jedan od prvih i najznačajnijih izvora za

historiju, nego je ta poezija zaista nešto mno-

go šire i dublje od pukoga historijskog izvora.

“kur’an” će postati vrelo meditacija za mnoge

književnike, koji će svoja socijalna i politička

ubjeđenja eksplicirati pozivanjem na ovaj tekst

i često ga navoditi u svojim esejističko-teorij-

skim razmatranjima.

u neizmjerno širokom prostoru obzor je be-

skrajan. Svaka slika ima svoju samosvojnu op-

stojnost. Smisao je u ovim slikama prisutan, ali

učahuren u svakoj ponaosob. Blistavost Sunca

učvršćuje nerazdvojivu sponu između zemlje i

nerazorive sile – trajnosti, čiji ritam, neovisno o

vremenu, određuju smjene godišnjih doba i sve

ono što se periodično vraća i ponavlja. oblici,

obrisi, postaju tako jasniji i vidljiviji. istina,

postojao je ovdje period šutnje i duhovne kon-

sterniranosti, da bi opet otpočeli procesi obno-

ve zamrlih tokova egipatske književnosti.

na Zapadu postoji veća polarizacija i diho-

tomija između racija i imaginacije, što je jedna

od tradicionalnih različitosti. Čovjek zapadne

kulture skloniji je racionaliziranju svega, dok je

u Egiptu drugi slučaj. Ljudi više vole pustiti na

volju imaginarnom. Tu “nesretnu podijeljenost

racija i imaginacije” o kojoj govori9 prof. dura-

ković, čovjek Zapada prepoznaje kao uspješno

prevladanu baš u egipatskoj književnoj tradi-

ciji.

u procesu modernoga romana Mahfouz je

tragao za korijenima vlastitoga duhovnog na-

slijeđa. u traganju za kasnijim izvorima egipat-

ske tradicije, pothranjene u djelima prošlosti i

naporednom otvaranju prema književnim isku-

stvima drugih naroda i kultura uopće, otkri-

va se paradigmatska sudbina epoha, odnosno

kulturno-identitarna vertikala u egipatskome

svijetu.

1 Period novoga carstva trajao je od 16. do 10. stoljeća

pr. n. e.

2 MAHFuZ, najib: “Pansion Miramar” / nagib Mahfuz; s

arapskog preveo Mehmed kico.- Sarajevo: “šahinpašić”, 2005,

str. 1.

3 Cit. prema Muhidin džanko: “Strah od teksta”, Centar

za kulturu i obrazovanje Tešanj, Tešanj, 1998, str. 15.

4 kuLEnoviĆ, Tvrtko: “Antička književnost”. u “od

antičke književnosti do prosvjetiteljstva (studije) i”, Sarajevo:

veselin Masleša, 1982, str. 10.

5 “Zgureni pisar”, (Sakkara, Memfis; oko 2400. godine pr.

n. e.), remek-djelo pariskoga Louvrea. njegov oštri, lukavi i in-

teligentni pogled uspostavlja vezu između zemaljskoga svijeta

i apsolutnoga, za čime pisar teži cijelim svojim bićem. Brada

izražava jaku volju, a kompletno tijelo svjedoči o velikoj vital-

nosti. Figura je postavljena u čučećem položaju, nosi široku

pregaču, a na koljenima drži dug odmotani papirus i pribor

profesionalnoga pisara.

6 Cit. prema BAkČiĆ, nikola: “opća kultura”, i knjiga,

četvrto prošireno izdanje, visoka industrijsko-pedagoška škola

u Rijeci, Rijeka, 1968, str. 32.

7 SkLiA, Ania: “Egipat” / Ania Skliar; <prijevod Bo-

jana Zeljko Lipovšćak, ivanka šestan>. – Rijeka: Extrade,

(najveće kulture svijeta), 2005, str. 5.

8 danas su egipatski kopti po svom porijeklu i običaji-

ma najbliži drevnim Egipćanima. inače, vjernici su koptske

pravoslavne crkve u Egiptu i broje između 10 i 15 miliona od

ukupnoga broja stanovništva (Prema popisu stanovništva iz

2003. godine Egipat je imao oko 75.000.000 stanovnika).

9 u broju 113. dAnA, 30. juli / srpanj 1999. godine,

objavljeno kao intervju dana: “šta bi Zapad bez Alibabe i

Aladina?” (razgovarao nerzuk Čurak)


PoEZiJAESEJ

Kairo i AzharDa lasno pričam o tom zanosnom graduMlim da vičan nisam k’o vješti pjesnici prijeAli da ne zagasim radoznalca kojeg naduProzborit ću riječ jednu hvale, možda dvije.

Bijaše to prije hiljadu ljeta i malko višeKad srčani junak Dževher zvan nanijeti U doba Fatimija sedmoimamaca to bišeGrad graditi, sjajni alem u pustinju donijeti.

Proviđenje i nebeski sud Uzvišenog Boga bijašeDževher na nebeski plavom Nilu, Misira srcu i dušiu bliz piramida, mučnih svjedoka drevnih, gradijašeKairo, kašnju prijestolnicu svijeta, ovrši.

Svaka zgrada u njem’ k’o ubavi orošeni cvijetMeđ’ tim svakojakim cvijećem jedna trnovita ružaAzhar univerzitet, Dževherov najvredniji nijetIlumli lampa koja znanja svjetlo svima pruža.

Tu nauk svoj Handžić, Đozo i Smajlović završišeNapojiše se oni s bistrog izvora islamske mudrostiU Bosnu, znanožednu i gordu, onda se vratišeDa siju znanja pride, a ne neke isprazne ludosti.

Ufanjem u Boga, Mudroga i SilnogaBošnjani, Bosne majke sinovi zanosniDo Sudnjeg dana, časa neizbježnogaGrijat će se o Azharu, vatri, znanonosni.

Tako i ja ponizni rob Boga VelikogaU ovaj dođoh ukras, grad narisaniHoteći znanja steći mrvicu togaUzeti dio meni od Kadrog Boga propisani.

ESEJ


ALuMniALuMni


Mehmed Handžić rođen je u Sarajevu 1906.

godine. Poslije mekteba i ruždije, završava še-

rijatsku gimnaziju 1926. godine, nakon čega

odlazi u kairo na univerzitet Azhar, koga za-

vršava 1931. godine. Poslje toga je nastavnik

i perfekt Gazi Hu-

srev-begove me-

drese, da bi 1937.

godine bio postav-

ljen za upravitelja

i bibliotekara Gazi

Husrev -begove bi-

blioteke. kao ugo-

vorni nastavnik

na višu islamsku

šerijatsko-teološku

školu došao je pot-

kraj 1939. godine,

a neposredno pred

smrt imenovan je za redovnog profesora te ško-

le. njegov rad u nastavno-obrazovnom procesu

bio je posebno plodan.

najbolji student El-Azhara

nakon što je završio šerijatsku gimnaziju

u Sarajevu, Mehmed-efendija je otišao u ka-

iro i upisao se na Fakultet islamskih nauka,

na čuvenom univerzitetu Azhar. vrlo brzo se

istakao svojim znanjem i briljirao među hilja-

dama studenata iz cijelog islamskog svijeta. u

tom periodu objavio je neko-

liko radova na arapskom jezi-

ku koji su štampani u kairu.

Jedan od najvećih vaiza u

Egiptu, profesor na El-Azha-

ru, Ali Mahfuz, volio je na

predavanja sa sobom povesti

mladog Handžića. Handžić

1930. godine polaže završni is-

pit na El-Azharu kao najbolji

student. Posebno se Handžić-

efendija posvetio izučavanju

nauke hadisa. Za to je imao

odobrenje (idžazetnamu) naj-

većih učenjaka tog vremena, što je bila rijetkost

u Bosni. vrativši se iz Egipta u Bosnu, Handžić

je odmah počeo okupljati ljude oko sebe, prije

svega omladinu. Bio je veliki učenjak i vođa.

Handžić i Mladi muslimani

u tom periodu osniva se organizacija Mla-

di muslimani. Mustafa nam kaže da Mehmed u

njezinom osnivanju nije imao učešća. on je tada,

u odnosu na “mladomuslimane”, već bio starija ge-

neracija, jer su tu organizaciju osnovali uglavnom

učenici srednjih škola i pokoji student. Tek koju

godinu kasnije, s početka drugog svjetskog rata

(1941-1942), da bi se malo usmjerilo djelovanje

Mladih muslimana, jer je omladina u to doba ma-

sovno odlazila u raznorazne vojne formacije, le-

galne i ilegalne, njemačke, ustaške, organizacija je

uključena u El-Hidaju, kao njezina sekcija. Postali

su omladinska sekcija El-Hi-

daje, a predsjednik El-Hida-

je je bio Mehmed-efendija

Misteriozna smrt

Mehmed ef. Handžić je

umro 1944. godine, poslije

bezazlene operacije bruha.

nije umro od operacije, već

navodno od zgrušavanja krvi

(tromboze), kada mu je krv-

ni ugrušak dospio do srca. A

bio se potpuno oporavio od

operacije. Mustafa Handžić

sjeća se zadnjih dana bratova

života: “na pet-šest minuta

prije nego što će umrijeti kod

njega je bio jedan od braće i s

njim lijepo razgovarao, kao sa

potpuno oporavljenim insa-

nom. Samo što je brat izišao

od njega, nije ni kući stigao,

Mehmed je umro!?. Bilo je to za cijelu porodicu izne-

nađenje i žalost. imao je tek 38 godina života i bio

u najboljoj i fizičkoj i umnoj snazi, ali, eto, umro je.”

umro je alim u najboljim godinama života, u najte-

žem periodu kroz koji su prolazili njegovi sunarod-

njaci. o pravim razlozima njegove smrti se svašta

nagađalo. niko nikad nije otkrio pravi razlog prerane

smrti. Možda odgovor treba tražiti u godini njegova

preseljenja na Ahiret. Svi smo Allahovi i njemu se vra-

ćamo!

djela:

1.knjige: uvod u tefsirsku i hadisku nauku, il-

mulkelam, Gramatika arapskog jezika u 2 toma.

(koautor, priredio vježbe i čitanku), Muhammed,

alejhi selam, vazovi, islamizacija Bosne i Herce-

govine i porijeklo bosanskohercegovačkih Musli-

mana, El dževher el esna fi taradžim u’lama’ ve

šua’ra’ el-Busna (niz dragulja o biografijama bo-

sanske uleme i pjesnika.

2. Članci: osnivač kaira i El-Azhara, novi behar,

1927-28; Hadis i njegova važnost, narodna uzdanica,

1934; Es-Sunne, Hikmet; Jedan hadisi šerif, El-Hidaje;

Jedan prilog povijesti prvih dana

širenja islama u Bosni i Hercego-

vini; Glavni uzrok prijelaza bo-

gumila na islam; Hajat el-enbija’;

El-kelimu el-tajjibu; Rad bosan-

skohercegovačkih Muslimana na

književnom polju, Glasnik, 1933;

ibrahim Zikri, naš pjesnik iz užica;

nihadi, naš pjesnik i muderis iz

doba Mehmed-paše Sokolovića;

vahdeti, naš pjesnik iz dobruna;

kadi Ahmed Čelebi, pjesnik iz Tu-

zle; Subhai-sibjan, arapsko-turski

rjecnik u stihu - rasprava o po-

rijeklu njegova autora; Bejazići,

Bejazi-zadeler; dva važna izvora

za historiju Bosne i Hercegovine

za vrijeme osmanlijskog gospod-

stva; ibrahim ef. Pečevija, Alaj-

begović; ilhamija žepčak, musli-

manski pjesnik iz Bosne; džumhur

osman i njegov arapsko-turski

rječnik dženahus-sibjan; Husejn

Lemekanii.

3. Prijevod: Revda el-džennat fi usul el-

i’tikadat, Hasan kafija Prušćak; nizamu el-

’ulema’ ila hatem el-enbija’, Hasan kafija Pru-

šćak; Muhadara el-ewa’il ve musamera el-evahir,

Ali-dede Mostarac (dijelovi prevedeni); Miradžij-

ja, Sabit užičanin; Rasprava o smrti i strahu od

nje, ibn Sina.

Mehmed HandžićHandžić 1930. godine polaže završni ispit na El-Azharu kao

najbolji student. Posebno se posvetio izučavanju nauke hadisa. Za to je imao odobrenje (idžazetnamu) najvećih učenjaka tog

vremena, što je bila rijetkost u Bosni.

piše:Adis MAHALBAšiĆ

F O T O R E P O R T A Ž A

22 GLASNIK 4 GLASNIK, JUNI 2011. GODINE 23

koLuMnAkoLuMnA


Bosanci uEGIPATSKOJ REVOLUCIJI

Dok sjedim kasno u noć, uživajući u svježem,večernjem zraku, obasjan punim mjesecom daleko od rodnog kraja, moje lijepe Bosne, preko sedam gora, preko sedam mora, u zemlji dobrihljudi, na vrelom Afričkom kontinentu, u zname- nitom historijskom gradu Kairu… Spremajući se za još jedan semestar, preslažem knjige i sjećam

se prošlih priprema za ispite, u burno vrijeme ja-…nuara i narodne revolucije u ovoj lijepoj zemlji

Ova je priča malo drugačija od one koju su našislušali na TV… bez krvi i tuče, bez molotov-

ljevih koktela i tenkova, bez policije i vojske, isvega onog što se moglo vidjet kao udarna vi-

jest iz Egipta; već samo nas nekoliko Bošnjaka,

više zabrinutih za svoje roditelje u Bosni, nego za sebe, bez obzira što smo ne toliko daleko od…najžešćih protesta koje je Egipat ikad vidio Iako smo pratili vijesti, znajući da ono što se dešavalou Tunisu može lahko da se prenese i ovdje, ali obič-ni ljudi nisu vjerovali da će to tek tako uspjet, zna- jući kolikom vojskom i silom raspolaže taj diktator,.koji već 30 godina čeličnom rukom vlada Misirom…Ali ono čega smo se bojali počelo je Omladina se organizovala preko Face-book-a, skupila hrabrosti da izađe na Ta-.hrir, i preko noći Egipat se promijenioPrvo je nestalo interneta, zatim su i telefoni preki- nuti… Tenkovi su učestano prolazili, parali su nam uši i derali asfalt ulicom kraj našeg doma. Nedugo zatim razjarena masa demonstranata je zapalila policijsku stanicu nedaleko od nas. Ulice su postaleneobično mirne i puste, a na TV smo gledali straš- …ne slike sukoba samo nekoliko kilometara dalekoPolahko se u nas počeo uvlačiti čudan osjećaj, po- gotovo kada su naše kolege iz Turske, grupa po grupa, počeli da napuštaju Kairo i odlaze. Panika i strah su se širili kao zaraza, ali ne strah za nas, negoza naše koji ovo sve gledaju iz Bosne. Samo se mo-.“glo čuti “da se bogdo možemo javiti da smo dobro Al kako su dani išli nije se ništa smirivalo, zateklanas je vijest da su kažnjenici “pobjegli“ iz zatvo-ra, i da je veoma opasno kretati se, te da isti na-padaju zgrade, kradu, pucaju… To je bio očaj- nicki potez vlasti da zadrži demostrante, a za!?nas krajnje vrijeme da se zapitamo šta dalje Naše komšije Egipćani su organizovali straže, i tako čuvali zgrade, a mi smo im ispomagali učestvujući u pokojoj smjeni na barikadama. A u isto vrijemesmo se okupljali i razgovarali, dijelili informacije. “Turci su poslali dva aviona za strance,“ rekao bi jedan. “A ja sam čuo da će poslat jedan samo

za Bosance,“ dodao bi drugi. Ali sve su to bile ne- provjerene informacije, glasine. U to vrijeme bilismo u kontaktu s našim predsjednikom udruže-nja studenata, koji nas je okupljao, pravio spi-

…skove, da smo svi spremni u slučaju evakuacije I zaista, jedan dan smo dobili zadatak da okupimo dječake iz doma i da dođemo na aerodrom. Vraćamose u Bosnu. Osjećanja su bila pomiješana, bili smo ve- seli što odlazimo, radi naših, ali tužni što napustamo.Egipat ne znajući kada ćemo biti u prilici doći opetA na aerodromu dramatično… Hiljade ljudi se oku- pilo, guralo da se samo ukrca na avion i da ide…Zastave mnogih država bile su raširene, da bi svoje državljane okupili na istom mjestu. Tako smo imi, nakon deset sati čekanja, konačno odletje-…li za Bosnu u kojoj nas je čekao mir… i snijeg U kasnim večernjim satima stigli smo u Sarajevo, gdje nas je iznenadio dubok snijeg, i temperature od čak sedam stepeni ispod nule. Čekala nas je rodbina,prijatelji i mnogobrojni novinari koji su tražili da ka-.žemo šta smo doživljavali tamo, za njih u ratnoj zoniSljedećih mjesec dana proveli smo kod kuća, po-mno prateći šta se dešava u Egiptu, te nakon od-

laska Mubaraka, u grupama smo se počeli vraćati.Ovamo smo zatekli onaj stari Egipat, gužva i ga- lama po ulicama ponovo, ali sa nekim osjećajem slobode u zraku. Hatibi po džamijama su sada slobodno govorili, ne bojeći se da će ih zbog togauhapsiti, kao nekada u onom režimu. Sve je na-stavilo da teče svojim tokom, predavanja na fa-.kultetu su počela sa nekih mjesec dana kašnjenja Život se nastavlja dalje, ali u historiji će ostatzapisano da su ovi dobri ljudi, u zemlji iza sedam gora, iza sedam mora, zemlji koju onizovu Majka svijeta, svojim životima pokaza-…li ostalima da NEMA SLOBODE BEZ BORBE

pripremio:Adis MAHALBAšiĆ

Postoje tri velike strasti, alkohol, kocka i vlast. od prve dvije se nekako mogu izlječiti, od treće nikako. vlast je i najte-ži porok. Zbog nje se ubija, zbog nje se gine, zbog nje se gubi ljudski lik. neodoljiva je kao čarobni kamen, jer pribavlja moć…Čovjeka na vlasti podstiču kukavice, bodre laskavci, podržavaju lupeži, i njegova predstava o sebi uvek je ljepša nego istina. Sve ljude smatra glupim, jer kriju pred njim svoje pravo mišljenje, a sebi prisvaja pravo da sve zna, i ljudi to prihvataju.

Meša Selimović


koLuMnAkoLuMnA

Dnevnikgeneracije

kao i svaka druga, akademska 2010/2011

godina u kairu trebala je biti posve obična.

koliko god znali i iščekivali poziv za kairo toli-

ko smo uvijek uhvaćeni nespremni i iznenađeni

kad nas pozovu, ali ipak uvijek se odazovemo.

Sastanak u Egipatskoj ambasadi pa nakon

toga na aerodromu u Sarajevu je poznata ruta

bosanskih Azharlija. Suze u očima roditelja i

osmijeh na licima studenata su znak da se vo-

ljeni rastaju na sljedećih 8-9 mjeseci. Roditelji-

ma vječnost a studentima samo jedna godina u

nizu… već u Sarajevu se dalo nagovijestiti da

će ova godina biti posebna. naime, zbog lošeg

vremena odgođen nam je let za sutradan, ali

nismo pravili veliku buku jer smo za zamjenu

prenoćili u luksuznom hotelu što smo svakako

s oduševljenjem prihvatili. Sutradan sudbina

nam je sličnu igru ispisala. Ponovo problem sa

letom i ponovo hotel, ali ovaj put ne u Saraje-

vu, već u gradu na dva kontinenta, istanbulu.

nakon avanturističko-turističkih doživljaja ko-

načno smo se prizemljili u “ummu ed-dunja”-

majku svijeta, Egipat…

osim što je prtljaga nekim studentima ka-

snila i do deset dana, stvari su se počele vraćati

u normalu. kairo, sav on onakav živ, pun zbr-

ke i dogadjanja baš kakav je i bio kad smo ga

ostavili. Automobili trube, taksisti se nadmeću

koji će pokupiti putnika, vozači buseva doviki-

vajući ih, čekaju putnike. Jednostavno, kairo

kao i uvijek sav vrvi od života. upravo takva

atmosfera učini samoprispjelog Bošnju da u

trenu zaboravi ona 3-4 mjeseca u Bosni i okre-

ne se novoj svakodnevnici. Ta svakodnevnica

je učenje i sticanje novog znanja i iskustva. S

nestrpljenjem i neizvjesnošću se očekuje da se

upozna sa novom školskom godinom i njenim

izazovima, te sa novom Azharovom ulemom.

uglavnom, sve to vrlo brzo uđe u svoj stari

kolosjek, predavanja, sedmična sportska druže-

nja, aktivnosti udruženja studenata… Tako dan

za danom, dođe januar i prvi semestar. Čeka se

džedvel ispita, mukareri se traže od doktora,

telhisi od studenata. Sasvim ustaljena praksa

na Al-Azharu za vrijeme ispita… ali ipak osim

razgovora kako su prošli pojedini ispiti među

studentima se počelo ozbiljno komentarisati o

događanjima u Tunisu. Možda ne toliko iz brige

za Tunisom već iz razloga da li bi se to mo-

glo dogoditi Egiptu i vladi koja trideset godi-

na razvija svoj unutrašnji odbrambeni sistem.

Jednog dana javiše da je predsjednik Tunisa

svrgnut s vlasti, ali ni najoptimističniji nisu da-

vali velike šanse egipatskom narodu za uspjeh

protiv sistema koji je bio na svom vrhuncu, te

izgledao savršen i neoboriv. ipak, obznanila se

“velika facebook-ova revolucija”. Mladež Egipta

su se ipak odlučila dići protiv trideset godina

sputavanja, korupcije i tiranije od svoje vlasti

u svojoj sopstvenoj domovini. na početku je

možda izgledalo bezazleno, ali svakim danom se

pridruživalo hiljade mladih koji su u osamnaest

dana borbe, kao robovi protiv faraona, sa 5 000

života šehida platili svoju slobodu. u prvim da-

nima revolucije kairski aerodrom je bio zakrčen,

jer je počela evakuacija stranih drzavljana iz

Egipta. Političke figure u Bosni su se iz odre-

đenih razloga pobrinule za oko 140 bosanskih

građana da napuste Egipat, te da nas dočekaju

na aerodromu u Sarajevu. veliku pažnju i ulo-

gu smo uživali tih dana u bosanskim medijima.

dešavanja u Libiji su odvukla medijsku pažnju

sa nas , bosanskih studenata, u kairu. uporedo

sa napuštanjem medija napustile su nas i poli-

tičke figure, pa je svaki student kako zna i umije

starao se sam o sebi i svom povratku u Egipat.

neki su se vratili ranije, a neki kasnije. Svaki

student što se kasnije vratio sve je manje mogao

vidjeti euforiju na licima Egipćana. naime, mje-

sec dana nakon revolucije, nakon mjesec dana

potpune nestvarnosti narod je polahko počeo

shvaćati da se neki sociološki problem ne mogu

riješiti preko noći, da za tolike godine sputava-

nja treba bar nekoliko godina da dođu rezultati.

ipak kairo sad miriše nekim čudnim mirisom

slobode, slobode izražavanja, ispoljavanja mi-

šljenja, vođenja brige o svojoj braći palestinci-

ma… Tako su polahko kairom opet automobili

počeli trubiti, taksisti se međusobno nadmetati,

a vozači buseva dovikivati putnike… S malim

zakašnjenjem počela su predavanja, koja upra-

vo završavaju. džedveli sa rasporedom ispita su

izašli, posljednji mukareri se skupljaju i velike

pripreme za ispite počinju…

na kraju molim Allaha, dž. š., da učini ka-

bul uloženi trud naših studenata, te ih učini

uspješnim na ispitima i da nas obdari s onim

sto je najbolje za nas, jer samo on zna u čemu

je hajr a u cemu nije.

Evo, u treptaju oka, prođe još jedna

godina, koja će osim bosanskim Azharlijama

i ostalim bosancima ostati u sjećanju, ako po

ničem drugom onda po velikoj revoluciji egipat-

skog naroda…

piše:Muhamed MAkiĆ

kairo sad miriše nekim čudnim mirisom slobode,slobode izraža-vanja, ispoljavanja mišljenja, vođenja brige o svojoj braći Pale-

stincima .

od 4-7. maja ove godine kairo je bio domaćin žen-

skog teniskog Fed Cup turnira u okviru ii grupe

Euro-afričke zone. Među reprezentacijama učesni-

cama bila je i Bosna i Hercegovina, koja je pored Portu-

gala, Turske, Armenije, Finske, Maroka i Gruzije tražila

prolaz u i grupu. Sanja kovač, selektor nase reprezentaci-

je, u kairo je dovela kvartet koji su sačinjavale: Mervana

Jugić-Salkić (363. na WTA listi), Jasmina Tinjić (trenut-

no najbolje plasirana na WTA listi-271.), potom Jasmi-

na kajtazović (747.), te mlada Lukavčanka Ema Burgić

(729.). Savladavši Tursku, Gruziju, a zatim i Armeniju,

naše teniserke su u subotu, 7. maja, igrale odlučujuci meč

protiv Finske za daljnji prolazak. da ne bi igrale u tihom

ozračju, pobrinulo se 10-ak naših studenata, koji su stigli

na teren Smash Academy i nesebičnom podrškom bodrili

teniserke tokom svih mečeva. uprkos ogromnoj podršci sa

tribina, najzvučnije ime naše teniske scene, Mervana Ju-

gić-Salkić je izgubila prvi set sa 3:6. Međutim, Mervana

je svoju nadmoć dokazala u preostala 2 seta pobijedivši

Finkinju Piiju Suomalainen sa 6:4 i 6:0. Rezultat drugog

meča u kojem je nastupila Jasmina Tinjić, koja je nedavno

promijenila reprezentativni dres Hrvatske dresom BiH, nije

nam išao na ruku, jer je druga predstavnica Finske Emma

Laine savladala našu teniserku sa 6:1 i 6:3. nakon jedne

pobjede i jednog poraza, pobjednika je odlučivao dvoboj u

parovima, gdje su Jugić-Salkićeva i Tinjićeva zajedno po-

kazale kolektivni duh, te sa 6:1 i 6;4 obezbijedile put rere-

zentacijeu završnu fazu ovog turnira početkom sljedeće go-

dine. nakon odigranih mečeva, teniserke i stručni štab naše

reprezentacije su se zahvalili publici na srdačnoj podršci

sa tribina, a bitno je spomenuti da je našim studentima u

bodrenju bosanskohercegovačkih teniserki pomoć pružila

i delegacija naše ambasade u Egiptu predvođena ambasa-

dorom g. Slobodanom šojom.nakon plasmana u završnu

fazu turnira, u borbi za prvaka Fed Cupa naše teniserke će

snage odmjeriti sa predstavnicama elite evropskog tenisa i

to: švedske, Estonije, švicarske, velike Britanije, Poljske,

izraela, Bugarske, Luksemburga, Austrije, Hrvatske, Grč-

ke, Holandije, Mađarske, Rumunije i Portugala.

Fed Cuppiše:Sedin oMERBAšiĆ

da ne bi igrale u tihom ozračju, pobrinulo se 10-ak naših studenata, koji su stigli na teren Smash Academy i ne-sebičnom podrškom bodrili teniserke tokom

svih mečeva.

SPoRTTEHnoLoGiJA

Studentima, poslovnim ljudima, i svim drugim korisnicima o u ovom naprednom svijetu tehnologije, svaka minuta pred-stavlja dragocjeni biser koji se ne može vratiti.

Za korisnike mobilnih telefona je pra-zna baterija ili gubljenje punjača među najvećim frustracijama modernog života. no, tome bi mogao uskoro doći kraj, jer su južnokorejski naučnici blizu otkrića koje bi omogućilo punjenje baterije ljud-skim glasom, piše Telegraph.

inženjeri su razvili novu tehniku za pretvaranje zvuka u elektricitet, što bi se moglo iskoristiti za punjenje baterije mobilnog telefona. Takvi uređaji bi mogli skupljati i buku koja dolazi iz okoline. Mobitel bi se mogao puniti čak i pomoću muzike.

“istraživali smo nekoliko mogućih na-čina za prikupljanje energije iz okoline. Zvuk je sveprisutan u svakodnevnom ži-votu. naša okolina je njegov izvor. ovo nas je motivisalo da pretvorimo energiju zvuka u električnu struju. Energija zvuka

se može koristiti za različite namjene uk-ljučujući i mobilne telefone koji se pune tokom razgovora ili prikupljajući buku okoline. daljim istraživanjem bi se mogla smanjiti i buka u blizini autoputeva ap-sorbujući zvučnu energiju vozila”, rekao je dr. Sang Woo kim sa instituta za na-notegnologiju pri univerzitetu u Seulu u Južnoj koreji.

Tehnologija podrazumijeva korištenje malih nano-žica smještenih između dvije elektrode. kada se one izlože ljudskom glasu, stvara se mala količina električne energije, tačnije 50 milivolta, no to nije dovoljno za punjenje mobitela. uprkos tome, naučnicima je najvažnije da ovaj koncept funkcioniše, te se nadaju da će promjenom materijala koje upotrebljava-ju uspjeti proizvesti više energije.

naučnici su već osmislili MP3 player koji radi uz pomoć otkucaja srca, a no-kia posjeduje uređaj koji skuplja energiju za vrijeme kretanja, nešto slično satu ko-jeg pokreće kinterička energija.

Baterije mobilnih telefona biuskoro mogli puniti govorom

pripremio:Muhammed kAPo


ARABiZMi

Arabizmi su riječi iz arapskog jezika koje se upotrebljavaju u bosanskom jeziku. Mnogi od nas, u svakodnevnom govoru, koriste neke arabizme, ali potpuno nesvjesno. Međutim, ako se malo bolje pozabavimo proučavanjem arapskog jezika, vremenom uvidimo osnovni oblik tih ri-ječi u arapskom jeziku, ali i promjene koje su nastale pri korištenju u našem jeziku. Te promjene se uglavnom ogledaju u jednom ili dva slova i to s razlogom što neka slove postoje u arapskom jeziku, a ne postoje u našem i obrnuto, ili pak iz nekih drugih razloga (npr. b-p ili d-z). Također, treba napomenuti da su sve arapske riječi u bosanski jezik došle posredstvom turskog jezika iz vremena Osmanske carevine, tj. sve ove riječi mozemo naći i u turskom jeziku. Od tih arabi-zama, mi ćemo ovdje spomenuti samo neke od njih koje mi upotrebljavamo u svakodnevnom govoru:

Izreke, citati, aforizmiObrazovanje se ne sastoji od toga koliko ste zapamtili ili koliko znate. Ono

se sastoji od toga da razlikujete koliko znate, a koliko ne. Anatole France

Troje može čuvati tajnu samo ako je dvoje od njih mrtvo. Benjamin Franklin

Očaj, to je kad odsječeš prst da ne bi išao u vojsku, a komisija te oslobodizbog ravnih tabana.

Diplomata je čovjek koji je plaćen da dobro razmisli prije nego ništa ne kaže.

Jučer sam bio pametan, stoga sam želio mijenjati svijet. Danas sam mudar, stoga mijenjam sam sebe. Sri Chinmoy

Dobar brak bi bio između slijepe žene i gluhog muškarca. Honore de Balsac

Kad sam imao četrnaest godina, otac mi je bio tolika neznalica da sam jed-va podnosio tog starca u svojoj blizini. Kad sam napunio dvadesetjednu, ostao sam zapanjen koliko starac može naučiti za sedam godina. Mark Twain

Sve ce proći. Ali kakva je to utjeha? Proći će i radost, proći će i život. Zar je nada u tome da sve prođe? Meša Selimović

Mladost imamo da bismo činili gluposti, a starost da bi za tim glupostima žalili. Ernest Hemingway

Za poštene radnje traže se sposobni ljudi, za nepoštene – povjerljivi. Duško Radović

Noću je hladnije nego vani.

Odmah se vraćam. Godo

Čovjek treba da živi pošteno ako ne može bolje.

Ludim se smatra onaj čija se ludost ne poklapa sa ludošću većine.

Ništa nije istinitije od posmrtnog govora; on tačno kaže sta je pokojnik tre-bao biti.

Ako ne možete jedno bez drugog, vjenčajte se pa ćete moći!

AFoRiZMi


Arabizmi u bosanskom jezikupiše:Sulejman ČoLAkoviĆ

pripremio:Sedin oMERBAšiĆ

glasnik 4. final pdf

Documents