glasnik akademije tehničkih znanosti hrvatske

Nacionalni ponos

Vektor je velièina odreðena brojèano i smjerom. Skalar nema smjera. Skalar po-mnoèn skalarom je skalar, pomnoèn vektorom je vektor. I vektor se moè mnoìti vek-torom, a umnoàk je vektor ili skalar, ovisno o tome je li rijeè o vektorskom ili skalarnomproduktu. Zato nam se i u obiènom ìvotu dogaða da u hodu prema cilju moèmo bitiubrzani, usporeni, skrenuti ili potpuno se izgubiti, veæ prema tome kako i koliko jako jena nas utjecao neki vektor ili skalar.

U biologiji vektorima nazivamo medijatore ili posrednike. Tako primjerice virusi mo-gu biti posrednici u prijenosu genetièkog materijala iz jedne stanice u drugu pa dovesti dopromjene nekih genetièkih svojstava druge stanice i drugog organizma. Suvremena jeznanost veæ duboko prodrla u podruèje gena. Napredak je primjetan u svim sferama zna-nosti i tehnike, pa se mnogo toga moè provesti što je donedavno bilo nezamislivo. Mnogisu problemi ipak ostali neriješeni, mnogi postali zamršeniji i teì, a pojavili su se i novi.Utemeljeno smo oprezni u pogledu moguænosti da nas nepoznato zlo iznenadi. Nerijetkose èuju zagovori da se u srì trebamo promijeniti, ali se pritom ne objašnjava kakva sepromjena poèljkuje i vodi li etièki ispravnu cilju. A etika je takoðer vektor, jer nasusmjerava prema moralnosti, odnosno vrlinskom ponašanju. I, kad je rijeè o etici, nisamsklon uporište traìti u darvinizmu. Ponajprije zato što nisam stekao primjerena znanja, anajviše zbog toga što imam dojam da darvinizam previše naglašava “prirodna prava najja-èih”, i što se u tome krije opasnost za pojavu doktrine kojom bi se ozakonili nepravedniodnosi meðu ljudima. Prema Bibliji, Bog je stvorio èovjeka (muà i ènu) sebi nalik,smjestio ga u raj, podredio mu ostala svoja stvorenja, omoguæio mu da slobodno i sretnoìvi na darovanu posjedu, ali mu i zabranio da kuša plodove sa stabla spoznaje dobra i zla.I sve je bilo dobro dok èovjek nije podlegao nagovoru Zloga.

Brojni su razlozi zbog kojih se hrvatski narod moè i smije dièiti. Stekli smo ovuzemlju svojom hrabrošæu, èasno i legalno, svojim radom i moralnošæu, obranili je odmnogih zala uz mnoge `rtve svojih pravednika. Ona je naša, mi smo je zasluìli. Ustrajalismo opstati ìveæi moralno ispravno, obogatili svijet materijalnim dobrima, umjetnièkimdjelima, znanjem i duhovnošæu, pa imamo razlog da se ponosimo i oèuvamo svoje. Amnogo je naèina da izgubimo što imamo. U antiknoj Grèkoj mnogi postaše robovimazbog duga. Zato nije mudro trošiti više od steèenog, niti je etièno zaduìvati buduæe gene-racije. Postoje vrednote koje se ne mogu i ne smiju konvertirati u novac. Narod smo iz ko-jeg potekoše mnogi sveci, vrhunski znanstvenici i umjetnici, vrsni vojskovoðe i ratnici,uspješni i slavni sportaši. Znaju nas po mnogim proizvodima. Radnici smo, ratnici i po-morci, lijepi smo i dobri ljudi, gostoljubivi. U nacionalnom ponosu je sposobnost da sestvori novo i bolje. U njemu je i èvrsta volja da se štuju svetinje, da budemo što jesmo. Neèlimo kršiti ugovore pa postati skalari prikladni za pojaèanje loših vektora.

Obitelj i dràva strukturno su povezane, a domoljublje, rodoljublje i nacionalni ponosu strukturi su etièkog vektora. Obitelji je potreban dom, narodu dràva, objema sklad, miri dostojanstven ìvot. Pravo je obitelji da brani svoj dom, pravo je naroda da brani i obranisvoju dràvu. Zato treba iskazivati znakove nacionalnog ponosa, a pri tom se ponekadmora lakonski odgovoriti i spartanski postupiti.

Marijan Bošnjak

�� !"�� #� �� $�%&��!��' ��"�� ()�� !�� *�&�#�� + �#�� + ,�'��!��' �� )�#��'�#�� #��#��( *�,) ( �� -�� & .��'��&( /�*� 0 �

NACIONALNIPONOS

VIŠENAMJENSKIKANALDUNAV-SAVA

VIZIJAINTELIGENTNEHRVATSKE

ODJEL ZARUDARSTVO IMETALURGIJU

KAKO SE UKLOPITIU NOVI RAZVOJNIPROGRAMEUROPSKE UNIJE

NATJEÈAJ ZADODJELUNAGRADA HATZ

NAGRADA ZA@IVOTNO DJELO

MATERIJALI ITEHNOLOGIJSKIRAZVOJ

HATZ I EURO-CASE

ŠUMSKA BIOMASAKAO ENERGENT

KNJIGE

SVEUÈILIŠTE IBUDUÆNOSTTEHNIÈKIH IBIOTEHNIÈKIHZNANOSTI

Zagovor gospodarskog nacionalizma

��

�� ` � ��

Prema prihvaæenom osnovnom projektnom zadatku iz1994. godine, dopunjenom u 1997., 1999. i u 2000. godi-ni, nastavljena su terenska snimanja i istra`ni radovi kao isama izradba tj. dovršetak studije i projektne dokumenta-cije “Višenamjenskog kanala Dunav-Sava” prema aktual-nim elementima V-b. klase meðunarodnih unutarnjih plov-nih putova. Treba imati na umu da je dokumentacija do1991. g. raðena prema elementima IV. klase meðunarod-nih unutarnjih plovnih putova.

Hrvatska je 24. lipnja 1997. g. u Helsinkiju potpisala,a Hrvatski dràvni sabor 12. studenoga 1998. g. potvrdioUgovor o glavnim unutarnjim plovnim putovima od me-ðunarodnog znaèenja (AGN). Sastavni dio tog ugovora je

i nova UN/ECE klasifikacija plovnih putova iz 1992. go-dine. Prema tom ugovoru najva`niji su unutarnji plovniputovi u smjeru sjever-jug koji osiguravaju pristup pomor-skim lukama te spajaju dràve europskog sjevernomor-skog podruèja preko Podunavlja s dràvama sredozemnogpodruèja, a prikazani su brojevima 10, 20, 30, 40 i 50 uz-laznim redoslijedom od zapada prema istoku. Najva`nijiunutarnji plovni putovi u smjeru zapad-istok, presijecajuæitri ili više spomenutih putova (smjer sjever-jug), prikazanisu brojevima 60, 70, 80 i 90 (slika 3).

Prema Ugovoru (AGN) o glavnim unutarnjim plov-nim putovima od meðunarodnog znaèaja u Hrvatskojsu u sustav Europskih plovnih putova uvršteni sljedeæiplovni putovi (E-p.p.):

E-80 – rijeka Dunav od Batine do Iloka, km1.433+000 do km 1.295+501; VI.c klase;

)��

Slika 3. Mreà europskih plovnih puteva

E-80-08 – rijeka Drava do Osijeka, km 0+000 dokm 22+000, IV. klase;

E-80-10 – buduæi “Višenamjenski kanal Dunav-Sa-va” od Vukovara do Šamca, duljine 61,5 km, V.b klase;

E-80-12 – rijeka Sava od Jamene do Siska, km207+000 do km 583+000, IV. klase.

Radi reguliranja obveza prema AGN ugovoru Hrvat-ska je donijela Zakon o plovidbi unutarnjim vodama i Za-kon o lukama unutarnjih voda. Dio tema iz gospodarskogpodruèja i vlasnièkih odnosa u podruèju plovidbe utvrðenje u Zakonu o vodama i Zakonu o koncesijama.

�� ` � ��

Da bi ostvarila deklarirane klase svojih plovnih puto-va, Hrvatska ih mora graðevinskim zahvatima i navigacij-skom opremom prilagoditi novoj klasifikaciji te odràvatiprema AGN ugovoru.

Prihvaæanje nove klasifikacije u Europi zadnjih je de-setljeæa uzrokovano bitnom promjenom tehnologije unu-tarnje plovidbe s tegljenja na potiskivanje. U suvremenomrijeènom prometu prevladava tehnologija potiskivanja, za-snovana na potiskivanim sastavima koji se stvaraju odmodularnih jedinica tj. od jedne ili više kruto vezanih te-retnih potisnica i jednog potiskivaèa. Naèelo za novu kla-sifikaciju je velièina krutog potiskivanog sustava, dok jeza staru klasifikaciju to bila nosivost teretnih plovila. Ukrutih potisnih sustava duljine 100 do 300 m širina plovnetrake znatno je veæa, nego u tegljenog sustava, što je zah-tijevalo odreðivanje novih kriterija za vrednovanje posto-jeæih i oblikovanje novih plovnih putova. Va`nu ulogu pri-tom ima porast kontejnerskog i RO-RO prometa na unu-tarnjim plovnim putovima od meðunarodnog znaèaja. No-vom klasifikacijom utvrðene su velièine plovnih sustava,a od projektanata se oèekuje da na osnovi poznavanja iprihvaæanja postulata struke sami oblikuju iscrpne para-metre, prilagoðavajuæi ih u širokom rasponu lokalnim uv-jetima rijeènih korita i prirodnim obilje`jima trase plovnihkanala, odnosno unutarnjih plovnih putova.

Nova klasifikacija unutarnjih plovnih putova od me-ðunarodnog znaèaja ukljuèuje sljedeæa osnovna tehnièkanaèela E-plovnih putova:

– Klasa plovnog puta utvrdit æe se prema horizontal-nim dimenzijama motornih plovila, tegljenica i po-tiskivanih sustava, te prema standardiziranim di-menzijama tj. njihovoj najveæoj širini.

– Samo plovni putovi koji zadovoljavaju barem najo-snovnije zahtjeve klase IV. (minimalne dimenzijeplovila 85 m x 9,5 m) mogu se smatrati E-plovnimputovima.

– Pri moderniziranju plovnih putova klase IV. (kao imanjih regionalnih plovnih putova), preporuèuje sezadovoljiti barem klase V.a (ili više kategorije, akoje to moguæe).

– Novi E-plovni putovi trebaju, meðutim, najmanjeispunjavati zahtjeve klase V.b. U tom smislu valja

osigurati najmanji gaz od 2,80 m. Zahtjeve plovnihputova V.b klase treba imati i projekt VKDS, a pre-ma AGN ugovoru.

– Pri moderniziranju sadašnjih plovnih putova i/ili iz-gradnji novih, uvijek treba uzimati u obzir plovila isastave veæih dimenzija.

– Da bi se osigurao djelotvorniji kontejnerski promet,slobodne se visine ispod mostova moraju predvidje-ti s 5,25 m za 2 reda kontejnera, 7 m za 3 reda kon-tejnera i 9,10 m za 4 reda kontejnera.

– Unutarnji plovni putovi na kojima se oèekuje zna-tan opseg kontejnerskog i RO-RO prometa trebajunajmanje ispuniti zahtjeve klase V.b, što je uvjet iza projekt VKDS.

– Na plovnim putovima sa slobodnim teèenjem pre-poruèena vrijednost gaza treba odgovarati gazu kojise dostiè ili prelazi tijekom prosjeèno 240 danagodišnje.

– Jednaka klasa, gaz i visina pod mostovima trebajuse osigurati ili du` cijelog plovnog puta ili barem nanjegovim najva`nijim dijelovima.

– Najveæi gaz (4,50 m) i najmanja slobodna visinaispod mostova (9,10 m) trebaju biti osigurani nasvim dijelovima mreè koji su izravno povezani spriobalnim pravcima.

– Najmanje 7,00 m slobodne visine ispod mostovavalja osiguratina plovnim putovima koji spajajuva`ne morske luke sa zaleðem, te su prikladne zadjelotvoran kontejnerski promet i promet rijeka –more.

� !�� ` � ��

U cilju povezivanja Hrvatske s mreòm europskihunutarnjih plovnih putova bitan je mješoviti rijeèno-è-ljeznièki prometni koridor Podunavlje – Jadran, jer je me-ðunarodni tranzitni promet na njemu jedini gospodarskiargument za razvoj i podizanje klasa hrvatskih plovnih pu-tova (sl. 1. i 2.). Za njegovo ostvarenje valja ponajprijeostvariti projekt Višenamjenskog kanala Dunav-Sava poelementima V.b klase te kanalizirati rijeku Savu (3 HE-ste-penice) do Siska i Rugvice. Višenamjenski kanal “Du-nav-Sava” od Vukovara do Šamca (duljine 61,5 km; sl. 3.)skraæuje plovidbu iz Save u smjeru Srednje i Zapadne Eu-rope za 417 km, a u smjeru Istoène 85 km (sl. 2.). Ostva-renje tog projekta treba vrednovati kao I. fazu, kanalizira-nu rijeku Savu (s 3 protoène hidrocentrale) kao II. fazu, aizgradnju dolinske èljeznice Zagreb – Karlovac – Rijekakao III. fazu ostvarenja mješovitog prometnog poveziva-nja Podunavlja i Jadrana preko Hrvatske, ali isto tako i po-vezivanje Sredozemlja, Podunavlja i Baltika (sl. 3.). Uostvarenje poduhvata treba aktivno ukljuèiti i Bosnu i Her-cegovinu, poglavito zbog moguæeg meðunarodnog ulaga-nja u njezine razvojne programe.

Drava do Osijeka ima meðunarodni znaèaj, a uzvodnodo @dalice meðudràvni. Stoga je logièno da se cilj ure-ðenja za plovidbu na prvoj dionici postavi prema V.b kla-

��

si, a uzvodno od Osijeka prema IV. Naèin ureðenja bitnoæe ovisiti o interesu hrvatske elektroprivrede i RepublikeMaðarske. Glavne rijeène luke u Vukovaru i Osijeku uvr-štene su u mreù luka otvorenih za meðunarodni i mješo-viti promet potpisivanjem AGN i AGTC ugovora (P-80-47luka Vukovar i P-80-08-01 luka Osijek). Luke su obnov-ljene za kapacitet pretovara razine od prije ratne agresije(3.000.000 tona/godišnje) za sve vrste klasiènih tereta (ra-sutih, tekuæih, generalnih), a luka Vukovar i za preto-var kontejnera 40 stopa. Luke na Savi u Sisku i Slavon-skom Brodu obnovljene su za pretovar sirove nafte inaftnih proizvoda, a luka u Sisku i za generalne i rasuteterete.

Osobito je va`no imati na umu odnos troškova prije-voza na primjeru dràva s razvijenom mreòm unutarnjihplovnih putova (rijeke, kanalizirane rijeke i plovni kanali),a oni iznose: rijeènim putem 0,04 DEM/t km, èljeznicom0,14 DEM/t km, a cestom 0,24 DEM/t km. Sastavni diotoga je i ekološka prednost rijeèno-kanalskog prometa uodnosu na èljeznièki i cestovni promet.

Do 1991. g. u Hrvatskoj je plovni promet sudjelovaosa samo 4,0%, a u zemljama srednje i zapadne Europe od20 do 30% u ukupnom prometu roba tih dràva. U prije-vozu industrijske robe troškovi prometa u Hrvatskoj sud-jeluju sa 15%, a u dràvama srednje i zapadne Europe sa5% u ukupnim prodajnim cijenama industrijskih, poljopri-vrednih i ostalih roba. Navedeni pokazatelji potvrðujuopravdanost i potreba ostvarenja projekta VKDS kao sa-stavnog dijela brèg ukljuèivanja Hrvatske u europskumreù unutarnjih plovnih puteva. A to je preduvjet i zauspješniji razvoj kombiniranog prometa kao i cjelokupnoggospodarstva Hrvatske.

Na slici 3. prikazana je mreà europskih plovnih pute-va èiji sastavni dio treba biti i ostvaren projekt VKDS. Ato je i sastavni dio obveza koje je Republika Hrvatska pre-uzela prihvaæanjem i potpisivanjem meðunarodnih spora-zuma i ugovora za potrebe uspješnijeg razvoja kombinira-nog prometa i cjelokupnog gospodarstva.

"� ��

Od 1792. do 2000. g. izraðeno je 14 varijanti studij-skih i projektnih rješenja skraæenja plovnog puta izmeðuDunava i Save. Kako u sastavu bivših dràva tako i u sa-mostalnoj Republici Hrvatskoj projekt kanala “Dunav-Sa-va”, s trasom od Vukovara pored Vinkovaca do Šamca jebio u planovima prometnog i gospodarskog razvitka – alijoš uvijek nije ostvaren. U bivšoj dràvi Jugoslaviji, treba-la je poèeti njegova izgradnja nakon dovršenja projektavišenamjenskog hidrotehnièkog sustava “Dunav-Tisa-Du-nav”. Naàlost to nije ostvareno prvenstveno zbog poloà-ja trase plovnog kanala “Dunav-Sava” na podruèju Hrvat-ske.

U 1999. g. dovršen je aktualni idejni projekt VIŠE-NAMJENSKOG KANALA DUNAV-SAVA po parametri-ma V.b klase unutarnjih plovnih puteva od meðunarodnogznaèaja. Po planu je glavni projekt za prvu dionicu VKDSod km 0+000 do km 9+000 je trebalo dovršiti do kraja

2000.g. – sa ciljem poèetka pripreme njegove izgradnje u2001. g. Istovremeno je izraðen idejni projekt nove lukeVukovar – s novom lokacijom od km 7 do km 9 VKDS.Naàlost u 2000. i 2001. g. Ministarstvo za javne radove,obnovu i graditeljstvo u dràvnom proraèunu nije osigura-lo potrebna sredstva za dovršetak glavnog projekta kao iostale pripadajuæe dokumentacije I. dionice VKDS i noveluke Vukovar!?! Sastavni dio toga je i potreba deminiranjadijela planirane trase VKDS i lokacije nove luke Vukovar.U sklopu toga je posebno znaèenje u potrebi osiguranjasredstava za poslove monitoringa praæenja šumskih ekosu-stava i poljoprivrednih tala po rješenju Komisije za ocjenuutjecaja na okoliš VKDS od km 11 do km 61,4 (oùjak1999.g.). Zbog potrebe zaštite regionalnog vodoopskrb-nog crpilišta dijela Istoène Slavonije trase VKDS je duàza 2,5 km od trase po projektu iz 1965. i 1985. g. (61,4km u odnosu na 58,9 km). Takoðer su poveæani širina dna,razina i dubina plovne vode, rasponi mostova i plovni ga-bariti ispod njih, radiusi zakrivljenosti, dimenzije brodskihprevodnica kao i kolièine svih radova (iskop, beton, èlje-zo, kamen, elektro i strojarska oprema, deponije zemlja-nog materijala).

Hrvatska je 24. lipnja 1997.g. u Helsinkiu potpisala, aHrvatski dràvni sabor 12. studenog 1998.g. potvrdio Ugo-vor o glavnim unutarnjim plovnim putovima od meðuna-rodnog znaèenja (AGN). Sastavni dio AGN ugovora je inova UN/ECE klasifikacija plovnih puteva iz 1992.g. Pre-ma AGN ugovoru u Hrvatskoj je u sustav Europoskihplovnih puteva pored dionica rijeke Drave, Dunava i Saveuvršten i buduæi “Višenamjenski kanal Dunav-Sava” odVukovara do Šamca kao plovni put V.b klase. Ostvarenjetog projekta treba vrednovati kao I. fazu, kanaliziranu rije-ku Savu kao II. fazu, a izgradnju dolinske èljeznice “Za-greb – Karlovac – Rijeka” kao III. fazu ostvarenja kombi-niranog prometnog povezivanja Podunavlja i Jadrana i tokako podruèja Hrvatske tako i gravitirajuæih dràva. A toje i preduvjet za cjelokupni i uspješniji gospodarski razvojHrvatske.

S obzirom na stupanj izraðenosti, ali i potrebu dov-ršenja studijske i glavne projektne dokumentacije VKDSkao i njegovo gospodarsko i infrastrukturno znaèenje, ne-ophodno je u 2002. i 2003. g. u dràvnom proraèunu osi-gurati financijska sredstva za dovršenje dokumentacijekoja je potrebna za ishoðenje graðevne dozvole. Sastavnidio toga je i dovršenje dokumentacije koja je preduvjet zakandidiranje projekta u cilju iznalaènja domaæih i ino-zemnih financijskih sredstava (krediti, koncesije, dràvniproraèun) za poèetak izgradnje i ostvarenje projektaVKDS. U skladu s navedenim Vlada Republike Hrvatsketreba donijeti odgovarajuæe odluke koje su neophodne ka-ko za dovršenje projektne i investicijske dokumentacijetako i za pripremne poslove te poèetak izgradnje VIŠE-NAMJENSKOG KANALA DUNAV-SAVA.

Josip Marušiæ

Zagreb, travanj 2002.

prof. dr. sc. Josip Marušiæ glavni je koordinator projekta VKDS

1 )��

$&��#�2��!�� +�!��#��

�� 3�'!�4( 1� � 5� ��2��

#��

Temeljna odlika ljudi kao inteligentnih biæa jest mo-guænost da poboljšavaju sustave u kojima ìve i okolinu ukojoj djeluju. Da bi u tom uspjeli, va`no je da uz pozitivnevrednote raspolaù i temeljnim sposobnostima znaèajnimaza inteligentne sustave; redom sa sposobnosti osjeæanja,spoznaje, skupljanja znanja, uèenja, prosuðivanja i zaklju-èivanja, odluèivanja i djelovanja.

Govoreæi o inteligentnoj Hrvatskoj, zagovaramo in-tenzivno i mudro podupiranje razvoja svih tih sposobnostikao temeljnih funkcija djelotvorne i odrìve dràve.

Svekoliko raspolaganje informacijama o vlastitom sta-nju, o zbivanjima u okolini i njihovim ukupnim utjecajimaljudima omoguæuje sposobnost osjeæanja i spoznaje. Meðu-tim, spoznajna sposobnost i raspolaganje znanjem preduvjetje valjanom i pravodobnom prosuðivanju i zakljuèivanju azatim i djelovanju. Sposobnost zakljuèivanja znaèi i moguæ-nost predviðanja i prosuðivanja o posljedicama djelovanja,što su naroèite znaèajke visokorazvijenih inteligentnih sustava.

Gradeæi tako pretpostavke za viziju inteligentne Hr-vatske, zagovaramo povezani razvoj tih sposobnosti uzsuradnju svih razlièitih struka. Posebice potièemo na pro-mišljanje razvoja proizvodnih i uslu`nih djelatnosti.

Tijekom protekla dva desetljeæa znatno je pojaèanproces meðunarodne integracije, koji uz poduzeæa obu-hvaæa i brojne druge sudionike. Ipak još nije jasan ishodnapetosti izmeðu nacionalnih i slobodnih sila.

Premda globalizacija umanjuje va`nost nacionalnog,iskustva pokazuju neospornu va`nost nacionalne kultureza ostvarenje djelotvornog inovacijskog procesa, a i po-sebnu ulogu nacionalnog inovacijskog sustava za gospo-darsku suverenost.

#��

Pozivamo znalce svih struka da ujedine svoja znanja iiskustva u promišljanju buduænosti, da argumentirano imudro raspravljaju o odreðivanju vizije, ciljeva i strategijegospodarskog i kulturnog razvoja Hrvatske:

– Hrvatski prostor, njegovo ureðenje i odràvanje– Prirodni resursi– Prometni putovi i promet– Geostrateški poloàj, odnosi sa susjednim zemlja-

ma i svijetom– Ljudi, intelektualni kapital i vrednote– Znanje i obrazovanje– Znanost, istraìvanje i razvoj– Dràvno ureðenje– Institucijska infrastruktura– Hrvatski kulturni prostor– Komunikacijska i informacijska infrastruktura– Energija, okoliš i odrìvi razvoj– Utjecaj klimatskih promjena– Gospodarstvo i financije– Industrija– Uslu`ne djelatnosti– Zaštita od nepogoda i katastrofa– Odnos globalnog i nacionalnog– Nacionalni inovacijski sustaviOèekujemo priloge u kojima æe se suvremenim pita-

njima tehnièkih i biotehnièkih znanosti promišljanja i pro-jektiranja buduænosti biti posebice proèta.

Prijava saètaka najkasnije do 15. studenoga 2002.,potvrda o prihvaæanju rada do 15. prosinca 2002., Tekstizlaganja, opsega do 20 000 znakova, najkasnije do 10.veljaèe 2003. na disketi i jedan otisak, ili e-mailom naadresu: [email protected]

�� 5

$%�� %��

Na temelju odluke Predsjedništva HATZ od 16. srpnja2001. godine o osnivanju novog, 13. po redu, Odjela za ru-darstvo i metalurgiju, te nakon povedenih potrebnih pripre-ma na izbornoj skupštini Akademije odrànoj 3. travnja2002. godine izabrani su èlanovi i tog odjela. Odjel obu-hvaæa djelatnosti rudarstva, metalurgije, istraìvanja i proiz-vodnje nafte te inènjerske geologije, a popunjava se s dvaredovita i dva izvanredna èlana i èetiri èlana suradnika. Iza-brani su prof. dr. sc. Josip Èrnko s Metalurškog fakulteta iprof. dr. sc. Branko Salopek s Rudarsko-naftno-geološkogfakulteta za redovite èlanove te prof. dr. sc. Nediljka Gauri-na-Meðimurec i prof. dr. sc. Davorin Matanoviæ oboje sRudarsko-naftno-geološkog fakulteta za èlanove suradnike.Od èlanova Akademije koji su do osnutka ovog odjela dje-lovali u Odjelu za energijske sustave (prof. Josip Seèen, re-doviti èlan), Odjelu za graðevinarstvo i geodeziju (prof.

Boìdar Biondiæ, izvanredni èlan) i Odjelu za kemijsko in-ènjerstvo i srodna podruèja (prof. Darko Maljkoviæ, redo-viti èlan i prof. Ante Markotiæ, izvanredni èlan) u noviOdjel poèeo je prof. Ante Markotiæ. Tako su se stekli uvjetiza njegovo konstituiranje pa je 9. svibnja 2002. sazvan prvisastanak èlanova odjela. Odràn je u Vijeænici Rudarsko--naftno-geološkog fakulteta. Uvodno je skup pozdravio pro-dekan RGN fakulteta i iskazao zadovoljstvo što æe se osni-vanjem Odjela moæi još bolje pridonositi razvoju tehnièkihznanosti u Hrvatskoj. Predsjednik Akademije prof. JurajBoìèeviæ i potpredsjednik prof. Darko Maljkoviæ govorilisu o viziji i misiji Akademije, naèinu rada te aktivnostima iprojektima koji su u tijeku ili u pripremi. Nakon kraæe ras-prave èlanovi Odjela su javnim glasovanjem jednoglasnoodluèili da se prof. Branko Salopek predloì Skupštini zaprvog tajnika Odjela za rudarstvo i metalurgiju.

,6� 7 ,&!�2�� 6��!#� �!��

&�� ' �� !��

Europske integracije izrazito su aktualna tema svihpolitièkih, struènih, ali i znanstvenih krugova u RepubliciHrvatskoj. Veliki broj struènjaka se danas u Hrvatskoj ba-vi usklaðenjem naše regulative s regulativom EuropskeUnije i to je dobro, meðutim konaèno naše prikljuèenjeEuropskoj Uniji ovisit æe o našim razvojnim programima istruènim i znanstvenim potencijalima ukljuèenim u te pro-grame. U Hrvatskoj je na àlost znanost ili potpuno odije-ljena od razvojnih programa ili u najboljim sluèajevimatek srame`ljivo ukljuèena u dio tih programa. Razlozi sunajvjerojatnije u nespremnosti znanstvene i struène javno-sti za takove aktivnosti, ali i slabog kontakta sa društve-nim strukturama, koje odluèuju o razvoju i trebaju znan-stveno temeljene podloge za svoje odluke. Meðutim, nijemi cilj pisati o problemima znanosti i struène djelatnosti uHrvatskoj, veæ temeljem zbivanja u razvojnom podruèjuEuropske Unije potaknuti na razmišljanja o potrebnimtransformacijama i u našoj zemlji. Moja je sreæa da samkao aktivni sudionik EU COST projekata, Nacionalni ko-ordinator za COST (COoperation in the field of Scienceand Technology) i hrvatski predstavnik u najvišem uprav-ljaèkom odboru tog projektnog usmjerenja (CSO) bio ustalnom kontaktu sa zbivanjima prilikom otvaranja 5.Okvirnog programa, praæenja rezultata tog programa i ko-naèno pripreme novog 6. Okvirnog programa, što me jepotaknulo na obraæanje prvenstveno znanstvenoj i struè-noj javnosti, ali i drugim graðanima Hrvatske.

Zemlje Europske Unije (ranije Europska Zajednica)veæ su od samog poèetka nastajanja ideje integracija bilesvjesne da osim politièkog djelovanja moraju razmišljati ozajednièkim razvojnim programima, koji iz dana u danpostaju sve znaèajniji dio procesa integracija. Na taj naèinnastali su poznati Okvirni programi razvoja EU i sada je uzavršnoj fazi 5. program. Temelj tih programa su bili raz-voj tehnologije i znanosti s postepenim usmjeravanjemprema uvoðenju novih tehnologija u industriju, ali i sveveæim otvaranjem problema zaštite okoliša i poloàja èo-vjeka u društvu. Tijekom proteklih 25 godina stvoreni sunovi industrijski kompleksi i znanstvenoistraìvaèke insti-tucije, posebno u manjim zemljama EU (Finska, Irska,Portugal), a okoliš i kvaliteta ljudskog ìvota su postalinezaobilazna tema kroz promicanje ideje odrìvog razvo-ja. Europska Unija je postala san svih slabije razvijenihzemalja Europe, posebice zemalja tranzicije iz komunisti-èkog sustava u zemlje kapital odnosa. Meðutim, ipak tonije sve tako jednostavno, pa ono što je mo`da nedostiànsan tranzicijskih zemalja ne zadovoljava zemlje EuropskeUnije, koje postepeno zaostaju za najrazvijenijim zemlja-ma svijeta (SAD i Japan) i u sklopu pripreme 6. Okvirnogprograma bitno mijenjaju pristupe, od financiranja i orga-nizacije do izvoðenja projekata.

Dosadašnji Okvirni programi razvoja i EU komple-mentarna projektna usmjerenja (COST, EUREKA, ESF)

uspostavili su u prvom redu respektabilnu mreù znan-stvenika i struènjaka razlièitih disciplina, podigli su razinumultidisciplinarnog djelovanja, ali ne i zadovoljavajuæukolièinu dodatnih vrijednosti na postojeæa znanja. U naj-veæem dijelu projekata uglavnom su reinterpretirana po-stojeæa znanja, ali bez dovoljne povezanosti sa istraìvaè-kim projektima na nacionalnim razinama i stvarnimistraìvaèkim projektima. Vrlo èesto su i na nacionalnimrazinama znanstveni projekti imali sliène te`nje (koordi-nacija i publiciranje), a stvarna istraìvanja financirana susamo kroz interese ekonomskih partnera, direktnih kori-snika rezultata. Osnovne ideje 6. Okvirnog programa su:

– bolje korištenje znanstvenih kapaciteta i materijal-nih sredstava

– povezanost nacionalnih politika i Europske politikena podruèju znanosti i tehnologije,

– slobodan transfer ljudi i znanja na europskoj razini– uspostava zajednièkih socijalnih i etnièkih vrijedno-

sti i oèuvanje njihovih razlièitosti.Sve je to moguæe postiæi rastom utjecaja suradnje na

razini Europske Unije, korištenjem potencijala regija iomoguæavanjem slobodnog pristupa znanju i tehnologija-ma. Pojam regija odnosi se na širi geopolitièki prostor, ane sustav regija unutar jedne dràve. Promjene pristupa seodnose na prijelaz od individualnih projekata prema grup-nim aktivnostima, povezivanju financijskih sredstava zaprojekte i institucionalnih fondova, poveæanju mobilnostiistraìvaèa, financiranju infrastrukture institucija i korište-nju promjenljivih institucionalnih formi.

Kako to postiæi? U prvom redu organizacijom istraì-vanja kroz Centre izvrsnosti, zatim okrupnjavanjem istra-ìvaèkih projekata (Integrirani projekti) i umreàvanjemnacionalnih znanstvenoistraìvaèkih programa (istraìvaèi ifinancije). Pri tome treba voditi brigu o potrebama politike,društva, otvoriti dijalog znanost-društvo i nadasve poštivatietiku pri formiranju projekata. Sadašnje slabosti su naèininvestiranja u istraìvanja i razvoj, ljudski resursi, regional-ne neujednaèenosti, rascjepkanost i razdvojenost, što u sva-kom sluèaju treba riješiti novom organizacijom, koja uklju-èuje suradnju javnih i privatnih istraìvaèkih kapaciteta,uspostavom novih istraìvaèkih tijela, interdisciplinarnošæui multidisciplinarnošæu kao i veæom povezanošæu i boljomkoordinacijom u sklopu 6. Okvirnog programa.

Potpuno nova stvar su Centri izvrsnosti, kojima semora osigurati transnacionalna suradnja, aktiviranje eko-nomskih partnera zainteresiranih za rezultate istraìvanja,natjeèajna sposobnost timova, spremnost na procjenu pro-grama od strane nezavisnih eksperata i cijeli niz drugihstvari, koji te centre èini konkurentnim u europskim raz-mjerima. Koliko su naša sveuèilišta i znanstveni institutispremni ukljuèiti se u 6. Okvirni program ocijenit æe sva-ko za sebe, a sigurno je da æe svi morati izvršiti odreðeneorganizacijske prilagodbe i u što veæem broju se ukljuèiti

8 )��

u meðunarodnu mreù ili kroz projekte (COST, EUREKA,ESF i dr.) ili dobro pratiti Internet ponude nama susjednihzemalja. Imam dojam da hrvatska znanstvena javnost upotpunosti ne prihvaæa definicije centra izvrsnosti kao štoje navedeno, veæ ponovo kroz tradicionalne CC referentnevrijednosti svojih znanstvenika, meðutim centri izvrsnostikroz 6. Okvirni program razvoja EU trebaju postati prakti-èki novi transnacionalni regionalni subjekti dobro umreè-nih referentnih toèaka u najmanje 3 zemlje.

Hrvatska od svog osamostaljenja pa do danas ima pro-blema s ukljuèenjem svojih struènjaka i znanstvenika u pro-jekte Europske unije. Jedino otvoreno projektno usmjerenjepraktièki od osamostaljenja je COST zahvaljujuæi va`nojulozi hrvatskih znanstvenika u radu tih projekata, u kojemsu imali èak i èelne uloge u dva projekta. Prošle godineotvorena je EUREKA i još neki projekti namijenjeni uprvom redu tranzicijskim zemljama. Meðutim, Okvirni pro-grami su još uvijek potpuno otvoreni samo za zemljeEuropske Unije i zemlje kandidate EU, a Hrvatska još nijeu toj skupini. Šansa hrvatskih znanstvenika je ukljuèivanjekroz umreène referentne toèke Centara izvrsnosti, što po-kazuje slijedeæi primjer: Centri izvrsnosti se veæ pripremajukroz nacionalne programe pojedinih dràva èlanica Europ-ske Unije. Takav primjer je i projekt Water Resources Ma-nagement (Knet Wasser), u koji su ukljuèeni i znanstveniciInstituta za geološka istraìvanja iz Zagreba – Zavod zahidrogeologiju i inènjersku geologiju kao referentna to-èka specijalizirana za krško inènjerstvo vezano uz vodnesustave, specifikum hrvatskih prostora. Centar mreè jeJoanneum Research Graz, Institute of Hydrogeologyand Geothermics, a u projekt su osim IGI-a iz Hrvatskeukljuèeni i znanstveni instituti iz Slovenije i Italije. Va`no

je napomenuti da projekt za sada u cijelosti financiraaustrijska vlada, meðutim projekt je vrlo pozitivno ocije-njen na razini Europske Unije s velikom šansom dobivanjavisokog poloàja Centra izvrsnosti za podzemne vode sred-nje i jugoistoène Europe. Takovo ukljuèenje jedne hrvatskeinstitucije nije preveliko èudo, jer je projekt uspješno pri-premljen kroz sudjelovanje u COST projektima 620 i 621,zajednièkom edukacijom znanstvenih novaka i stalnom su-radnjom kroz IAH i American Institute of Hydrology.Va`no je napomenuti da se u projekt krenulo s pa`ljivoodabranim ekonomskim partnerima, s kojima veæ desetkegodina suraðuje ili su tematski vrlo interesantni èak i usvjetskim razmjerima. To su Vodovod i kanalizacija iz Ri-jeke, gdje je planiran nastavak jednog vrlo zahtjevnog inè-njerskog projekta u kršu, a to je zahvat vode u zaleðu izvo-ra Rjeèine, odnosno pretvaranja jedne povremene zone iz-viranja u stalnu, što je buduænost vodoopskrbe grada Rije-ke, ali i interesantan primjer u europskim razmjerima. Dru-gi ekonomski partner je NP Plitvièka jezera s projektomzaštite vodnih resursa, osnovnog fenomena nacionalnogparka, zatim Vodovod i kanalizacija iz Splita s projektomzaštite izvorišta Jadro i @rnovnica i Hrvatske vode s pro-jektom istraìvanja Zagrebaèkog vodonosnika.

Ovim prikazom èlimo potaknuti hrvatske znanstveni-ke i institucije na razmišljanje o otvaranju 6. Okvirnogprograma Europske Unije krajem 2002. godine i šansi dase prikljuèe kvalitetnim prilozima. Šansu treba traìti krozpostojeæe mreè znanstvenika (COST, EUREKA) i ponu-de suradnje sa susjednim zemljama ili pak direktnim iz-raàvanjem interesa za projekte.

Boìdar Biondiæ

��

�� %�%�� %�(�%��

1. Pozivaju se sveuèilišta, fakulteti i znanstvenoistra-ìvaèki instituti iz podruèja tehnièkih i biotehnièkih zna-nosti, Odjeli Akademije i skupine od deset znanstvenika –èlanova Akademije da predloè kandidate za dodjelu nagra-da Akademije tehnièkih znanosti Hrvatske za 2002. godinu.

2. Akademija dodjeljuje ove nagrade:– jednu nagradu za ìvotno djelo– do pet godišnjih nagrada za uspješni rad– do pet nagrada mladom znanstveniku.

3. Postupak kandidiranja, odluèivanja i dodjele nagra-da odreðen je Pravilnikom o nagradama objavljenim na

internetskim stranicama Akademije http://www.hatz.hr/in-terni. Uz Pravilnik objavljeni su obrasci za podnošenjeprijedloga i navedeni dokumenti o kandidatu koje predla-gaè treba priloìti.

4. Rok za podnošenje prijedloga je 31.10.2002. godi-ne. Prijedlozi se podnose tajništvu Akademije na adresu:Akademija tehnièkih znanosti Hrvatske, pp 59, 10000 Za-greb. Nepotpuna dokumentacija neæe se uzeti u razma-tranje.

Za Odbor za dodjelu nagrada:prof.dr.sc.Darko Maljkoviæ, predsjednik

Akademija tehnièkih znanosti Hrvatske i Sveuèilište J. J. Strossmayera u Osijekupozivaju sveuèilišne nastavnike i gospodarstvenike na

Savjetovanje IN@ENJERI ZA 21. STOLJEÆE

Dvorana Rektorata Sveuèilišta, Osijek, Trg Sv. Trojstva 33. listopada 2002. od 9.00 do 13.00 sati

��%� �� `�� %�� %� �� %�%�� %��%�� ()�

Dràvna nagrada za ìvotno djelo iz podruèja tehnièkihznanosti za 2001. godinu dodijeljena je predsjedniku našeAkademije, prof. dr. sc. Jurju Boìèeviæu. To veliko prizna-nje proizišlo je iz njegovog ukupnog djelovanja i izuzetnogdoprinosa razvitku tehnièkih znanosti. Tim povodom ukratkoiznosimo njegov ìvotopis.

Prof. dr. sc. Juraj Boìèeviæ, dipl. ing., diplomirao je idoktorirao na Sveuèilištu u Zagrebu. Sveuèilišni je profesor ipredstojnik Zavoda za mjerenja i automatsko voðenje proce-sa na Fakultetu kemijskog inènjerstva i tehnologije Sveuèi-lišta u Zagrebu. Utemeljitelj istraìvanja i razvoja obrazova-nja na podruèju procesnih mjerenja i voðenja procesa, kiber-netike i znanosti o sustavima, pa s matiènog podruèja kemij-skog inènjerstva širi znanja na druga tehnièka podruèja, anije nepoznat ni svojim èlancima o gospodarstvu i gospodar-

skoj infrastrukturi i o poslovanju tehnologijama i dr. Djelo-vao je kao UNESCO-ov ekspert na Filipinima, gdje je osno-vao Prvi filipinski nacionalni institut za instrumentaciju i vo-ðenje po uzoru na hrvatska iskustva. Bio je gostujuæi profe-sor, stipendist, predavaè, itd., u Nizozemskoj, Norveškoj, Ve-likoj Britaniji, Sjedinjenim Amerièkim Dràvama, Francu-skoj, a pored toga i UNIDO-ov ekspert, èlan OIML-ovogOdbora za razvoj, itd. Od 1967. osnivao je i vodio dodiplom-

ske i poslijediplomske studije i školovao brojne inènjere iznanstvenike, neprestano potièuæi svoje suradnike da pomièugranice znanosti. 1969. uvodi na Tehnološkom fakultetu na-stavu raèunala oslanjajuæi se i na prvo procesno digitalno ra-èunalo VARIAN. U periodu 1974-1980. obnašao je du`nostpredsjednika Izvršnog odbora JUREMA-e (Jugoslavenskogdruštva za mjerenje, voðenje i automatiku), tijekom kojeg jeosobito pridonio razvoju mjeriteljstva, voðenja i modeliranjaprocesa u Hrvatskoj. Kao osnivaè i predsjednik IMEKO-ovogTC 11 za metrologijsku infrastrukturu, stvorio je svjetskumreù za promociju MSTQ. 1980. osnovao je MeðunarodnuIMEKO-ovu školu mjerenja “Pouèavanje mjerenja za prije-nos praktiènog iskustva”, koju je podupirao UNIDO i kaopotporu prijenosu znanja i inènjerskih vještina inènjerimau afrièkim i istoènoazijskim zemljama.

Intenzivno objavljuje brojne znanstvene i struène radove,knjige i patente; urednik je zbornika, rjeènika, itd. Njegov sa-dašnji interes su inteligentna mjerenja i umjetna inteligencija,kao i infrastruktura MSTQ. Napisao je prvu hrvatsku knjiguiz podruèja voðenja Automatsko voðenje procesa (Tehnièkaknjiga, Zagreb 1971.). Njegove knjige Temelji automatike I iII (Školska knjiga, Zagreb 1979. i 1981.) objavljene su u de-set izdanja.

9 )��

Najveæi dio svog rada prof. Boìèeviæ posvetio je nacional-nim i internacionalnim projektima. Istaknut æemo tek sljedeæe:

'70-ih je u okviru JUREMA-e zamislio i ostvario projektpermanentnog obrazovanja nastavnika srednjih škola, a u svije-tu zapaèn multidisciplinaran projekt Luka kao sloèn sustav.

'80-ih je, u okviru IMEKO-a, organizirao niz multidisci-plinarnih okruglih stolova o razlièitim aktualnim pitanjima iorganizaciji mjeriteljske infrastrukture u Berlinu, Pragu, Lon-donu, Kyotou, Houstonu, Budimpešti, itd.

Ranih '90-ih organizirao je Hrvatski pokret za kvalitetu,tijekom kojeg je više od 2000 struènjaka pouèavano u sveko-likom podruèju managementa kvalitete i upoznavano s pri-stupom Europske unije infrastrukturi MSTQ.

1996. u suradnji s njemaèkim struènjacima organizirao jeu Istanbulu u Turskoj teèaj za istaknute azijske i afrièke stru-ènjake iz podruèja MSTQ.

Istièemo i njegov skorašnji doprinos razvoju gospodarstvau Hrvatskoj: od 1995. organizirao je pet uspješnih konferencija“Tehnièke znanosti za hrvatsko gospodarstvo”, koje su rezultiralezbornicima široko prihvaæenima kao korisne referencije. Slijediniz od sedamnaest rasprava o proizvodnji pod naslovom “Odèega æe Hrvatska ìvjeti?”, kao i još mnogi drugi projekti.

Prof. Boìèeviæ primio je nacionalna i internacional-na priznanja za svoj rad. Spomenut æemo IMEKO-ovu na-gradu za uzornu slu`bu (IMEKO Distinguished ServiceAward) za doprinos razvoju mjeriteljske znanosti i tehnike usvijetu.

Prof. Boìèeviæ utemeljitelj je (1993.) i predsjednik Aka-demije tehnièkih znanosti Hrvatske, utemeljitelj i prvi pot-predsjednik (1992.) i èlan Predsjedništva Hrvatske akademije

odgojnih znanosti, poèasni èlan Akademije medicinskih zna-nosti Hrvatske.

O radu Juraja Boìèeviæa u Akademiji tehnièkih znanostiHrvatske najbolje govori njen neprekidni rast, brojni projektišto ih ostvaruje pod njegovim vodstvom uskoro veæ èitavodesetljeæe. Uspješno je ostvario i pridruìvanje Akademije iMeðunarodnom savjetu akademija tehnièkih znanosti –CAETS sa sjedištem u Washingtonu. U središtu svojeg pro-grama stavlja suradnju svih tehnièkih disciplina na temeljimasustavskog mišljenja, s naglascima na znanju, spoznaji i inte-lektualnom kapitalu kao temeljnim prioritetima hrvatske op-stojnosti, pa 1998. i širu struènu javnost upozorava kako Aka-demijine projekte zamišlja svjestan èinjenice svekolikih mi-jena u razvijenom svijetu i moguæe brzine i jaèine s kojomnjihove posljedice dostiù Hrvatsku:

Ne smiju nas zateæi nespremne, jer dovest æe nas u opa-snost da radi zastarjelosti znanja velike veæine ljudi nastaneopæa nesnala`ljivost, koja æe se dodatno pojaèavati spoznaj-nom ogranièenosti i nedovoljnom informiranosti, pa i izazi-vati kod Ijudi nesaglediv egzistencijski strah, moguæe i neredi zbrku. Stoga se posebice zalaèmo za hitnu prilagodbuobrazovnog sustava i za smišljenu poduku odgajatelja i uèi-telja na svim obrazovnim razinama. Potrebno je takoðerusporedno pokrenuti program cjeloìvotnog obrazovanja, azasebnu pozornostposvetiti programu poticanja inovacija iinventivnog poslovnog djelovanja. Suvremene raèunalne, in-formacijske i komunikacijske tehnologije danas su sredstvouz pomoæ kojeg se mudrom i dobro organiziranom upotre-bom moè naše društvo pripremiti za novo doba, u njemudjelovati i opstati, pa i nadvladati stvaranje neèljenog utje-caja nastajanja Informacijskog društva:

Ponajprije, i to odmah, trebali bismo uz pomoæ tih teh-nologija poduzeti drastiène promjene u obrazovanju uèitelja,koje moraju biti izvoðene s eksplicitnim osloncem na maksi-malno razvijene spoznaje i vještine ìvota i opstojnosti u In-formacijskom društvu. Uèitelje je potrebno osposobiti da tije-kom prijelaznog razdoblja odgovorno pomaù ljudima. Moralibi svladati vještine kreativnog i pozitivnog mišljenja i znati ihprenositi mladima na visoko djelotvoran naèin. Iznad sveganovi uèitelji moraju razumjeti va`nosti znanja i znati pouèa-vati o tom kako što bolje iskoristiti znanje i vještine. Od naj-mlaðih bi dana uèenike morali pouèavati kako da što boljeiskoriste funkcije mozga, da bolje uèe naèine njegove upotre-be, da uèe misliti, da vje`baju rješavanje zadataka, da odlu-èuju, da nauèe kako lakše ostvariti ciljeve, a uz to da se i na-uèe usmjeriti na va`ne stvari, na one koje daju rezultate.

Sve to zahtijeva aktivan, savjestan i sudjelatan naporsvih odgovornih ljudi u našoj zajednici: uèitelja, profesora,politièara, poslovoða i radnika, ali i vojnih i vjerskih voða,da zajednièkim snagama ostvarimo društvo koje uèi.

Od 2001. predsjednik je Podruènog tehnologijskog vije-æa pri Ministarstvu znanosti i tehnologije RH, uspješno pro-mièuæi i ostvarujuæi program podupiranja akademskog podu-zetništva – TEST u okviru programa HIDRA.

U svojem ìvotopisu prof. Boìèeviæ istièe: Oduvijek meje zanimalo obuhvaæanje što širega opsega znanja, ali teìosam da odrìm dovoljnu dubinu, koja æe me zaštititi od dile-tantizma. Uvijek me je zanimalo da poveèm suprotnosti: Ana-lizu i stvaralaštvo, kreativnost. Ozbiljnost i humor. Tehniku ihumanizam. Razum i emocije. Oslonac su mi kibernetièke pre-dod`be sustava i sustavsko mišljenje. Ipak, mo`da je za njego-vo djelovanje osobito karakteristièna poruka u novogodišnjojèestitci koju mu je prije nekoliko godina uputio akademik Eu-gen Pusiæ, cit. “...èestitam na globalnim planovima i lokalnomprosvjetiteljskom djelovanju. Da se toga drào Vaš imenjakKriàniæ, vjerojatno bi poìvio dulje i sretnije.”

��

$0:)�/� *�;:��6�< ��=,)<��=,

*��

Savjetovanje je odràno 16. svibnja 2002. u Ministar-stvu gospodarstva RH. Na skup je sudjelovalo 96 znan-stvenika i struènjaka sa sveuèilišta, istraìvaèkih instituta iiz industrije.

Ciljevi savjetovanja su bili:– Upoznavanje, razmjena znanja, ideja i iskustva

znanstvenika i struènjaka koji se bave istraìvanjima, raz-vojem i primjenom materijala u Hrvatskoj;

– Prezentacija tehnologijskog projekta “SUMAT –Razvoj i primjena suvremenih materijala» unutar progra-ma HITRA-TEST Ministarstva znanosti i tehnologije RH.

– Uoèavanje smjerova razvoja i primjene novih mate-rijala u svijetu, utvrdjivanje stanja u Hrvatskoj i naèinabuduæeg smišljenog djelovanja na podruèju tehnièkih ma-terijala.

Uvodno izlaganje odrào je prof.dr.sc. Tomislav File-tin s Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveuèilišta u Za-grebu, i to u ulozi predsjedatelja organizacijskog odbora ivoditelja tehnologijskog projekta SUMAT.

Prvi dio svoga izlaganja iskoristio je za prika projektaSUMAT, oslanjajuæi se na ciljeve:

– Ocjena stanja, istraìvanja i primjene materijala uHrvatskoj; vrste projekata, istraìvaèi i institucije, stupanjprimjene rezultata, oprema, financiranje;

– Ocjena stanja istraìvanja, razvoja i primjene suvre-menih materijala i pripadnih tehnologija u svijetu – vrstematerijala i tehnologija, projekti, institucije i naèin organi-zacije, oprema, financiranje, vrste primjena...;

– Ocjena potencijala za razvoj i primjenu MiT u hr-vatskim poduzeæima;

– Ocjena i odabir relevantnih podruèja istraìvanja,razvoja materijala i prijenosa znanja iz razvijenih zemalja;

– Uspostavljanje informacijskog sustava – WEB por-tal, za praæenje tehnièkih i komercijalnih informacija o

materijalima i postupcima i razmjenu informacija znan-stvenika i struènjaka;

– Uspostavljanje sustava trajnog prijenosa znanja –seminari, tribine, savjetovanja, radionice i sl. za industriju– posebno za mala i srednja poduzeæa.

Drugi dio izlaganja posvetio je preglednom opisu naj-znaèajnijih usmjerenja u istraìvanju i primjeni suvreme-nih materijala u najrazvijenijim zemljama. Uz niz ilustra-cija, opisane su opæe karakteristike današnjih znanstvenihistraìvanja novih materijala i pripadnih postupaka i na-znaèeni su smjerovi razvoja i primjene èelika, èljeznihlijevova, ostalih metalnih materijala, polimernih materi-jala, tehnièke keramike, kompozitnih materijala, postupa-ka modificiranja i prevlaèenja površina, postupaka meta-lurgije praha, postupaka oblikovanja na gotovo konaèanoblik i dr.

Dr.sc. Nikola Radiæ s Instituta Rudjer Boškoviæ uka-zao je na bitne odrednice i ogranièenja u provodjenju te-meljnih istraìvanja materijala u nas, a to su: identificiranikorisnici u velikim kompanijama i njihov interes, nedosta-tak visokoobrazovanih mladjih istraìvaèa i financijskihsredstava za ozbiljniji razvoj, nedostatak opreme za kvali-tetna istraìvanja.

U prvoj raspravi zapaèn je bio doprinos dr.sc. JerePrgina iz Centra za aluminij Tvornice lakih metala iz Ši-benika. Naznaèene su moguænosti i planovi za proširenjeasortimana aluminija i aluminijskih legura. Konstatiranoje da bi aluminij upravo mogao biti jedan od najva`nijihmaterijala preradjivaèke industrije Hrvatske. Razvoj i pri-mjena aluminija nudi priliku velikom broju znanstvenika istruènjaka u Hrvatskoj da pridonesu ostvarenju takvih ci-ljeva.

Prof.dr.sc. Ilija Mamuziæ s Metalurškog fakulteta izSiska govorio je o desetgodišnjim naporima za uspostav-ljanje Centra za materijale i multidiciplinarnog obrazo-

�� )��

Sudionici skupa: Tomislav Filetin, Bo-idar Lišèiæ, Jere Prgin i Ðurðica Španièek

vanja na podruèju znanosti o materijalima, bez èega nemoè biti napretka u istraìvanjima materijala.

Mladen Goger, dipl. ing. iz Konèar Instituta za elek-trotehniku ukazao je na višegodišnje napore da se uspostavièvršæa suradnja izmedju temeljnih i primjenjenih istraìva-nja na projektu primjene visokotemperaturnih supravodièa.

U drugom bloku predstavljene su suvremene «tehno-logije materijala», tj. nekonvencionalni postupci tijekomkojih se mijenja sastav i struktura materijala na površini iliu cijelom presjeku i na taj naèin oblikuje materijal èlje-nog oblika i svojstava.

Akademik Boìdar Lišèiæ opisao je naèine izboraproizvodnih postupaka, pojedine suvremene tehnologijeoblikovanja na gotovo konaèan oblik – lasersko sinterira-nje, injekcijsko prešanje metala oblikovanje u poluskruæe-nom stanju i dr.

Doc. dr.sc. Faruk Unkiæ s Metalurškog fakulteta izSiska naveo je niz podataka o ljevarskoj proizvodnji uHrvatskoj koji pokazuju da, unatoè zastarjelosti opreme inedostatka kadrova, ta klasièna grana proizvodnje lijeva-nih materijala ima neprestan rast i dobre izvozne rezultate.

Prof.dr.sc. Mladen Stupnišek s Fakulteta strojarstva ibrodogradnje Sveuèilišta u Zagrebu opisao je najva`nijepostojeæe postupke za modificiranje i prevlaèenje površi-na u cilju povišenja otpornosti na trošenje i trajnosti kon-strukcijskih dijelova i alata – od klasiènog cementiranja,nitriranja, boriranja sve do laserskog modificiranja, postu-paka fizikalnog i kemijskog taloènja iz parne faze. Iz iz-laganja je bilo vidljivo da su struènjaci s FSB razvili i pa-tentirali vlastite postupke za difuzijsko prevlaèenje alatakarbidnim slojevima.

Drugi blok izlaganja bio je posveæen polimernim ma-terijalima i anorganskim nemetalnim materijalima (mate-rijalima za graditeljstvo).

Prof.dr.sc. Marica Ivankoviæ s Fakulteta kemijskoginènjerstva i tehnologije navela je podatke o sve veæojproizvodnji i primjeni polimernih materijala i njihovihkompozita u svijetu i optimistièkim i pesimistièkim scena-rijima njihove buduænosti.

Mr.sc. Gordana Bariæ s Fakulteta strojarstva i brodo-gradnje Sveuèilišta u Zagrebu izloìla je rezultate ankete o

proizvodnji i primjeni polimernih materijala u Hrvatskoj.Vidljiv je trend neprestanog smanjenja proizvodnje u Hr-vatskoj.

Prof.dr. sc. Janez Indof s Fakulteta strojarstva i bro-dogradnje govorio je o velikim potencijalnim primjenamakompozitnih materijala, kao zamjenama za klasiène me-talne materijale, a doc. dr.sc. Ðurðica Španièek s istogfakulteta o istraìvanjima u Zavodu za materijale vezanimuz odredjivanje medjuslojne èvrstoæe kompozita.

Prof.dr.sc. Tomislav Matusinoviæ s Fakulteta kemij-skog inènjerstva i tehnologije govorio je o znanstvenompristupu u razvoju brzovezujuæih vodonepropusnih anor-ganskih nemetalnih materijala, koji se primjenjuju u na-šem graditeljstvu.

Dr.sc. Krešimir Popoviæ s Instituta gradjevinarstvaHrvatske prikazao je vlastita iskustva iz razvoja betonapovišene èvrstoæe s dodacima prašine silicijevog oksida.

Prof.dr.sc. Dubravka Bjegoviæ s Gradjevinskog fa-kulteta Sveuèilišta u Zagrebu je u ime suradnika (M.Skazliæ i I. Stipanoviæ) kratko izvjestila o vlastitim istra-

ìvanjima na razvoju visokoèvrstih i vatrootpornih be-tona.

Bila su to tri izlaganja koja su jasno istaknula velikipotencijal za razvoj, domaæu proizvodnju i primjenu anor-ganskih nemetalnih materijala u graditeljstvu.

U zadnjoj sekciji prof.dr.sc. Hrvoje Trkulin je na vrloilustrativan naèin prikazao postupke oblikovanja i ople-menjivanja proizvoda od drva i raznolike moguænosti pri-mjene u tehnici. Naàlost, te spoznaje u našoj drvnoj indu-striji nisu gotovo uopæe primjenjene.

Završna rasprava bila je usmjerena na zakljuènu sinte-zu spoznaja i izloènih prijedloga na savjetovanju. Uvod-no je prof. Filetin predoèio rezultate prvih analiza istra-ìvaèkih projekata, koji je u razdoblju od 1997–2001. fi-nanciralo Ministarstvo znanosti i tehnologije. Pokazao jeda je na podruèju istraìvanja materijala bilo financiranooko 60 projekata s oko 350 istraìvaèa, iz 20 institucija,prete`no iz akademske zajednice i iz instituta temeljnihznanosti. Financijska sredstva su izuzetno skromna u od-nosu prema ulaganjima u zemljama sliènog nacionalnogdohotka i stupnja industrijskog razvoja.

��

Sudionici skupa: Nikola Radiæ, Hrvoje Trkulin, Gordana Boriæ i Tomislav Matusinoviæ

U raspravi su sudjelovali: prof.dr.sc. Igor Èatiæ s FSB,dr.sc. Ognjen Milat s Instituta za fiziku, prof. dr.sc. AntoMarkotiæ i doc.dr.sc. Mirko Gojiæ s Metalurškog fakultetaiz Siska, Ante Vrankoviæ, dipl.ing. iz TLM, Šibenik, Stje-pan Golubiæ iz tvornice pumpi MPD, Daruvar, prof.dr.sc.Dubravka Bjegoviæ i prof. dr.sc. Tomislav Filetin.

Sudionici savjetovanja ukazali su na va`nost sljedeæihzakljuèaka:

– Projekt SUMAT treba prihvatiti u cilju povezivanjasvih znanstvenih i struènih potencijala na podruèju materi-jala u Hrvatskoj, a sve u interesu gospodarskog razvoja.Bitno je smišljeno odrediti prioritete u istraìvanju i raz-voju materijala, i djelovati tako da bi se što brè ostvarilakomercijalna primjena.

Nakon prve faze bilo bi korisno zakljuèiti da li bi seprojekt mogao proširiti s novim suradnicima tako da obu-hvati i relevantne proizvodne postupke, ili pak suziti iusmjeriti samo na neka kljuèna podruèja razvoja suvreme-nih materijala.

– U Hrvatskoj nema pregleda relevantne istraìvaèkeopreme, a postojeæa oprema nije dovoljno iskorištena. Na-bava, smještaj i uporaba buduæe kapitalne opreme mora bitiracionalnija i otvorenija širokom krugu zainteresiranih. Utom smislu je podràna ideja da se u projektu SUMAT for-miraju baze podataka i javni informacijski sustav o eksper-tima, laboratorijima i opremi za istraìvanje materijala.

– Istraìvanje i razvoj aluminija i njegovih legura mogaobi biti jedan od središnjih projekta okupljanja znanstvenika istruènjaka iz podruèja temeljnih i primjenjenih znanosti.

– Gledajuæi vlastite istraìvaèke potencijale i znanja,vlastitu sirovinsku osnovu i moguænosti proizvodnje i pri-mjene kao daljnji prioriteti naznaèeni su: polimerni mate-rijali i njihovi kompoziti, anorganski nemetalni materijali,drvo te postupci modificiranja i prevlaèenja površina.

– Potrebno je nastaviti razmjenu informacija savjeto-vanjima ovog oblika s odabranim temama razvoja pojedi-nih skupina materijala – npr. aluminij, anorganski neme-talni materijali, drvo i sl.

� )��

�()� � ' ��+(�'

, �� -�� 3��&�#� ��"��"��

Na meðustrukovnom savjetovanju Akademije tehniè-kih znanosti Hrvatske Uporaba šumske biomase, pod po-kroviteljstvom Ministarstva znanosti i tehnologije RH iMinistarstva gospodarstva RH, okupili su se struènjacisvojim radom vezani uz cjelokupni proizvodni sustav, odpridobivanja šumske biomase do njezinoga iskorištenja kaoenergenta. U svojim poticajnim izlaganjima o temama ve-zanima uz sustavsko promišljanje uporabe šumske bioma-se, predavaèi su upozorili na ovodobna pitanja, iznoseæiuz svjetske tokove i zbiljsko stanje u Hrvatskoj.

Promišljanja i zakljuèke Prve rasprave Sitno indu-strijsko drvo i njegova uporaba saèto iznosimo ovako:

a) Prema minimalnim procjenama, hrvatsko šumar-stvo svake godine moè posjeæi oko 1 700 000 m3 sitnogindustrijskog drva. Sitno industrijsko drvo zbog nedovolj-ne industrijske potra`nje ne moè se preraditi u raspo-loìvu postojeæu sirovinu, a izvoz je zanemarivo malen.Predlaè se domišljanje investicijskog programa izgrad-nje industrijskog kapaciteta za godišnju proizvodnju oko500 000 t celuloze, èime bi se osigurao plasman ukupnihzaliha sitnog industrijskog drva.

b) Na svjetskom trìštu prepoznati su trendovi po-tra`nje za proizvodima od papira i celuloze, koji su u uz-laznom trendu. Oèekuje se da æe se potra`nja papira u Re-publici Hrvatskoj godišnje poveæati za minimalno tri puta,što je još jedan prilog ideji o potrebi izgradnje tvornice ce-luloze. Kako se radi o proizvodnji poluproizvoda, to omo-guæuje planiranje daljnjeg razvoja proizvodnje finalnihproizvoda papirne industrije. Usporedno s projektom pro-izvodnje celuloze potrebno je potaknuti prijektiranje pro-izvodnje finalnih proizvoda.

Temelj Druge rasprave Šumska biomasa kao ener-gent bilo je pitanje: Kako i u kojem obliku treba poveæatiudio šumske biomase u ukupnoj proizvodnji energije u Hr-vatskoj? Najva`nije se poruke i preporuke iznose u neko-liko skupina domišljenih zadataka vezanih uz promicanjedobivanja energije iz šumske biomase:

�. #��%-�� %��%��

Nacrt reforme u energetskom sektoru koji je obuhvaæennovim zakonodavstvom, posebno temeljen na strategiji ener-getskoga sektora, odnosi se i na uporabu energije biomase:

– Jaèanjem konkurencije i trìšta poticat æe se rastproizvodnosti, profitabilnosti i uspostava meðunarodne su-radnje;

– Restrukturiranje, liberalizacija i vlasnièke promjenepretpostavka su za daljnje aktivnosti u energetskom sekto-ru i znatniji udio proizvodnje energije iz biomase;

– Demonopolizacija trìšta omoguæit æe se javnomfunkcijom distribucije elektriène energije, što æe dugoro-

èno omoguæiti potrošaèu u umreènim sustavima izbordobavljaèa-proizvoðaèa energije iz biomase;

– Regulacija i nadzor ponašanja subjekata u energet-skom sektoru su potrebni kako bi se ublaìle trìšne ne-savršenosti, osiguralo provoðenje zacrtane politike zaštiteokoliša, socijalne, regionalne i drugih politika, te omogu-æila dràvna intervencija u vezi s aktivnostima i pitanjimaod nacionalnog interesa.

-. �� % �� U raspravi je naglašeno nekoliko èinjenica koje po-

goduju ili oteàvaju i usporuju napredak na podruèju upo-rabe obnovljivih energenata kakva je i drvna biomasa do-bivena iz šumskoga ostatka, ostatka šumskih sortimena-ta prodanih drvnoj industriji nakon njihove obradbe/pre-radbe ili ostatka dobivenoga pri oporabi drvnih proizvoda(namještaja, drvnih ploèa i sl.). Evo nekoliko naglasaka:

1. Drvni sortimenti (trupci) ispod treæe klase stalni suproblem šumarske proizvodnje. Buduæi da njihova izradbazahtijeva najviše rada, oni su najskuplji, a hrvatsko trìšteuglavnom nije zainteresirano za njih zbog nepoznavanjapostupaka za njihovu uporabu u kojoj finalnoj proizvodnji(galanterija, kalupi i dr). Jedino preostalo moguæe iskori-štenje takvoga drva za ogrjev stalno opada jer je njegovudio u energetskoj bilanci godinama u opadanju, ponajpri-je zbog uporabe tekuæih ili plinovitih fosilnih goriva zagrijanje kuæanstava. Zbog toga se èesto ogrjevno drvosmatra tzv. socijalnim sortimentom te se prodajnom cije-nom nastoji pokriti tek èisti proizvodni trošak. Zbog svegatoga, ali i zbog neophodnih uzgojnih radova poput èišæe-nja i ranih proreda gdje je udio sirovine za energijsku bio-masu znatan, trajni je interes “Hrvatskih šuma”, d.o.o. pro-micanje stvaranja trìšta takvoga sekundarnoga energen-ta na naèelima kako se to radi u mnogim razvijenim zem-ljama. Nadalje, proizvodnja novoga sortimenta omoguæujezapošljavanje dijela, veæ ionako prekobrojno uposlenih utrgovaèkom društvu “Hrvatske šume”, koji bi inaèe priprvim racionalizacijama ili restrukturiranju izgubili posao.

2. Stvaranje trìšta nekog novog sortimenta nije krat-kotrajan posao. U prethodnim je razmatranjima naglašenai usmjerenost na regije gdje nema plinovoda, ali ima šuma(Lika, Gorski kotar). Èitavo se nastojanje svodi na mo-guænost osiguranja manjim naseljima grijanje kuæa te osi-guranje sanitarne tople vode, vaàn socijalni moment kojiznaèajno podiè standard ìvljenja kao jedan od èimbeni-ka zadràvanja ruralnoga stanovništva na svojim staništi-ma. Sigurno bi se osim moguæeg zapošljavanja, podizanjemstandarda stanovanja i ìvota zadrào dio stanovništva useoskim naseljima te pronalazio interes u razvoju seosko-ga turizma i drugih obiteljskih poduzetnièkih djelatnosti.

3. Èitav proces znatnijeg uvoðenja drvne biomase mo-ra usustaviti sve sudionike na osnovi dugoroènih interesa iugovorene trìšno orijentirane suradnje. Osim krajnjih ko-

��

risnika i njihove dobrobiti od podizanja lokalnih toplana,to je i interes lokalnih zajednica, poduzetnika koji æe seukljuèiti u postupke pridobivanja primarnoga energentakao i kojih drugih oblika sekundarnih energenta na bazidrva, proizvoðaèa opreme za pridobivanje šumske bioma-se, njegovu preradbu i izgaranje i dr.

4. Za pokazna postrojenja treba razraditi projekt to-plinske mreè na temelju utvrðenih potreba, te projektkotlovnica s prijedlogom izbora pogodnih vrsta kotlova,stupnja mehaniziranosti rukovanja s gorivom, njegova us-kladištenja i sl.

�. *�� / �-�� %�� 0��

Šumarstvu, drvnoj industriji te svim ostalim djelatno-stima ukljuèenima u djelatnost uporabe energije iz šum-ske/drvne biomase višestruko koristi prisutnost u javnostis upoznavanjem opæih koristi za društvo uporabe takvihenergenata: ekološke, gospodarske, socijalne. Ukljuèiva-njem javnosti u promociju korištenja šumske biomase oèe-kuje se izrada detaljnih procjena utjecaja energetskog sek-tora na okoliš, bilo na lokalnoj ili globalnoj razini. Takveanalize potvrðuju poznate prednosti korištenja šumske bio-mase umjesto fosilnih goriva. Upravo to medijsko djelo-vanje u brojnim zemljama pomaè pri uvoðenju i poveæa-nom korištenju šumske biomase. Za poticanje toga proce-sa nu`no je sustavno raditi na obrazovanju svih graðanate utvrditi ciljne skupine prema naèinu djelovanja u pro-jektima korištenja šumske biomase kao energenta koje mo-gu biti strukturirane prema naèinu sudjelovanja, npr: pro-izvoðaèi i vlasnici biomase, Vlada Republike Hrvatske i ti-jela dràvne uprave, lokalna uprava i samouprava, bankei moguæi investitori, sudionici neposredno zainteresiraniza proizvodnju energije iz biomase, znanstvenici i struè-njaci, sredstva javnog priopæavanja, gospodarski subjekti,osobe koje utjeèu na stvaranje javnog mijenja, nevladineorganizacije, politièke stranke, te cjelokupno puèanstvo.

Promociju programa uporabe šumske biomase kaoenergenta treba provoditi u tri prepoznatljive faze koje sesastoje od prikaza postojeæeg stanja i moguænosti ostvarajaciljeva, predstavljanja projekta ciljnim skupinama te pre-govaranja zainteresiranih sudionika.

Sadašnje stanje utvrdit æe se kroz rad struènih meðu-strukovnih tribina, okruglih stolova, znanstvenih rasprav-ljaonica, anketatama graðana, a aktivnosti bi se provodileu suradnji sa sljedeæim medijskim i drugim sredstvima:

– televizija i radio (tematske emisije, prilozi u infor-mativnim i obrazovnim emisijama, spotovi i filmovi);

– dnevnici, tjednici, èasopisi (reportaè, intervjui spredstavnicima dràvne uprave, lokalne uprave i samo-uprave, znanstvenicima i struènjacima te predstavnicimanevladinih organizacija, provoðenje anketa, oglasi);

– informativni bilteni i sliène popularne publikacije;– izrada internetskih stranica te dokumenta “Èesto po-

stavljana pitanja” u kojem bi se unaprijed dali odgovorina najèešæe postavljana pitanja.

%. ��%�� `��

Uloga je zakonodavstva stvaranje povoljnoga okruè-nja za razvitak trìšta i odgovornosti za nacionalni, urav-

noteèni i uèinkoviti razvitak sektora proizvodnje energe-nata i energetske uporabe šumske biomase, uvoðenje nor-mi za uporabe biomase te izgradnje odgovarajuæih objeka-ta i proizvodnje opreme.

Vaàn aspekt zakonodavne regulative i poticajnihmjera su pitanja ovlaštenja i dozvola kojima æe se aktiv-nosti uporabe biomase upotrebljavati po odreðenim ugo-vorenim uvjetima, normama odnosno po posebnoj proce-duri dogovorenoj izmeðu zainteresiranih strana.

�. *�� 0 ��- �� -��

Zakonodavni i institucionalni okvir sektora proizvodnjei uporabe energije biomase èinit æe Zakon o energiji kao te-meljni zakon. Svrha donošenja Zakona o energiji jest:

– uspostava organiziranog sustava gospodarenja ener-gijom na naèelima koja se primjenjuju u razvijenim zem-ljama, definiranje nacionalne energetske politike,

– spoznaja i stvaranje uvjeta koji æe osigurati sigurnu iracionalnu opskrbu energijom, otvaranje nacionalnoga ipristup meðunarodnome trìštu energijom,

– primjerena zaštita potrošaèa, uvoðenje obnovljivihizvora energije,

– ispunjenje najviših zahtjeva u pogledu zaštite okoliša.U Republici Hrvatskoj postoje velike moguænosti za

proizvodnju energije iz šumske biomase, ali i odreðeneprepreke za poveæanje toga udjela. One se mogu rješavatirazlièitim mjerama:

1. Politièke mjere– strateško odreðenje dràve u pogledu obnovljivih iz-

vora (NN 38/02),– uvoðenje sustava odgovornosti za provedbu dràvne

politike.

2. Ekonomsko-financijske mjere– sustav poticajnih mjera (uspostava mehanizama za

financiranje projekata i programa kojima se predviða upo-raba šumske biomase),

– odgovarajuæe cijene energenata i tarifna politika,– uvoðenje sustava poreznih i carinskih povlastica ko-

je se odnose na ulaganja u gospodarske djelatnosti kojimase osigurava suvremena proizvodnja toplinske i/ili elektri-ène energije iz šumske biomase.

3. Pravne i administrativne mjere– stvaranje stabilnoga zakonodavnoga okvira uz jasno

definirane obveze pojedinih sudionika trìšta energije izbiomase,

– zakonski regulirane naknade za obnovljive izvore teregulirani uvjeti pristupa i upotrebe elektrodistributivnemreè, zakonska obveza otkupa elektriène energije iz ob-novljivih izvora.

4. Tehnièke i organizacijske mjere– financiranje razvojno-istraìvaèkih programa te stva-

ranje pokaznih projekata (Vrbovsko, Ogulin, Gospiæ),– normiranje opreme i naèina uporabe šumske biomase,– osposobljavanje osoblja za projektiranje ili izvoðen-

je radova montaè i odràvanja opreme za uporabu šum-ske biomase.

�1 )��

Knjige

� Draga Krpan-Lisica: Osnove energetike, Hinus,Zagreb, 2001., 242 stranice, ISBN 953-6904-01-2

Hrvatska sveuèilišna literatura obogaæena je još jednimvrijednim djelom. Èitatelj u ovoj knjizi nalazi sve o energeti-ci. Rezultat je dugogodišnjeg nastavnièkog iskustva autorice.Utjecaj proizvodnje energije na okoliš. Knjiga se moè èitatipoèevši od prvih stranica, ali i od bilo kojeg drugog poglav-lja, ovisno o interesu èitatelja.

Knjiga se sastoji od 11 poglavlja, i to:1. Uvod, u kojem je dana definicija energetike i kratki

pregled sadràja ud`benika, èime je stvorena motivacija zadaljnjim èitanjem.

2. Energija, u kojem je na vrlo zanimljiv naèin prikazanaZemljina energetska bilanca, razlièiti spremnici energije, izvo-ri energije, energetska dohodovnost, pretvorbe energije i topli-na, te materijali i njihova va`nost u energetici.

3. Potrošnja energije, u kojem su prikazane razlièite mo-guænosti štednje energije u industriji, prometu i kuæanstvima.

4. Energija fosilnih goriva, u kojem su vrlo iscrpno prikazanisvi aspekti (postanak, vrste, sastav i svojstva, proizvodnja i zali-he) ugljena kao fosilnog goriva, te nafte i zemnog plina.

5. Energija vodotoka donosi osnovne znaèajke vodotoka,hidroelektrana, te iskorištenja vodnih snaga.

6. Nuklearna energija, gdje nalazimo iscrpni tekst o svimdetaljima nuklearne energije.

7. Geotermièka energija.8. Energija Sunèeva zraèenja.9. Energija vjetra.10. Energija mora.11. Pohranjivanje energije.Tekst je obogaæen brojnim slikama i tablicama koje do-

datno pojašnjavaju izloènu problematiku. Na kraju su popisliterature i kazalo va`nijih pojmova.

Ova knjiga posluìt æe kao koristan i prihvatljiv ud`benikponajprije studentima Kemijsko-tehnološkog fakulteta, ali i stu-

dentima i nastavnicima drugih fakulteta tehnièkih i prirodnihznanosti na kojima se izuèavaju pojedina podruèja energetike.Izloèna problematika bit æe zanimljiva i širem krugu èitatelja –svima onima koji èle proširiti znanje o problemima iskorišta-vanja energije, koji itekako tište suvremeno èovjeèanstvo.

� Mladen Obad Šæitaroci, Bojana Bojaniæ Obad Šæi-taroci: Manors and Gardens in Croatia – Slavo-nia from Zagreb to Vukovar, Šæitaroci, Zagreb,2001., ISBN 953-97121-1-4Encyclopedia of Gardens – History and Design,vol. I-III, Fitzroy Dearborn Publishers, Chicago –London, 2001., ISBN 1-57958-173-0Croatia (str. 331–332), Dubrovnik Renaissance gar-dens, Dubrovnik area, Croatia (str. 390–392),Maksimir, Zagreb, Croatia (str. 843–844).

U Londonu je 30. travnja 2002. u Royal Institute of BritishArchitects predstavljena knjiga Manors and Gardens in Croa-tia – Slavonia from Zagreb to Vukovar, englesko izdanje knjigeDvorci i perivoji u Slavoniji – od Zagreba do Iloka (1998.).Tiskano je i njemaèko izdanje Slawoniens Schlösser – von Za-greb bis Vukovar (Leopold Stocker Verlag, Graz-Stuttgard,2000.). S ranije objavljenom knjigom Dvorci i perivoji Hrvat-skoga zagorja (Školska knjiga, Zagreb, 1992.; hrvatsko, engle-sko i njemaèko izdanje) vrednovano je naslijeðe hrvatskihdvoraca i perivoja kao dijela nacionalnoga kulturnoga naslije-ða, ali i kao prepoznatljiva naslijeða u sklopu srednjoeuropsketradicije i kulture. Osim vrednovanja i kulturno-povijesnogaprikaza, knjige potièu i otvaraju pitanja obnove dvoraca i peri-voja, te njihova korištenja u buduænosti sa svrhom trajnogaoèuvanja. Odjeci knjiga su veliki, ne samo u Hrvatskoj nego iu inozemstvu. Usprkos tome Hrvatska nije još uvijek iskoristi-la moguænosti (ponajprije turistièke) za promièbu hrvatskihdvoraca i perivoja, što knjige tiskane na engleskom i njemaè-kom jeziku bez dvojbe omoguæuju.

U enciklopediji svjetske perivojne umjetnosti, objavljenekrajem 2001. (Chicago-London), obraðene su najva`nije temei pojmovi vezani uz povijesni razvoj i oblikovanje perivoja.Na 1600 stranica (tri knjige) u abecednom slijedu prikazano je600 leksièkih jedinica koje pokrivaju sljedeæe grupe tema: po-jedine kulture i zemlje, va`nije pojedinaène primjere perivojnearhitekture, istaknute perivojne arhitekte i inènjere, teoretièa-re i autore znanstvenih pubikacija o perivojnoj arhitekturi, teopæe, tehnièke i biološki relevantne pojmove. U enciklopedijusu uvršteni tekstovi Mladena i Bojane Šæitaroci o najvrjed-nijem hrvatskom perivojnom naslijeðu – romantièarskom peri-voju Maksimir u Zagrebu, dubrovaèkim renesansnim perivoji-ma te o povijesnim perivojima hrvatskih gradova. Tekstovi suilustrirani fotografijama zagrebaèke «Zelene potkove» iNeptunove fontane u Trstenu te Zascheovom grafikom maksi-mirskoga jezera iz 1853. godine. Va`no je to meðunarodnopriznanje hrvatskom perivojnom naslijeðu, a zasluga je vrijed-nog nam èlana Akademije Mladena Obada Šæitarocija.

�� 5

�� !"��

& �&!��

"�&��-�� & 3�'!�4&

��

$&��#�2��!�� "��"��

�� - % 0�� -�� 3�'!�4( �1� � �5� ��&��' ��

#��

�� 09:30 Otvorenje

10:00-11:00 Plenarna predavanjaPredsjedatelji: Juraj Boìèeviæ i Darko MaljkoviæHelena Jasna Mencer, rektorica Sveuèilišta u ZagrebuGost iz inozemstva

11:00-11:15 Odmor

11:15-12:45 Prva raspravaPredviðanje buduænostiPredsjedatelji: Draèn Anièiæ i Tomislav FiletinJuraj Boìèeviæ, predsjednik HATZPozvani predavaè

12:45-13:00 Odmor

13:00-15:00 Druga raspravaSpremnost za inovacije u visokom školstvu, I.Moderatori:Mladen Franz, Marin Hraste, Vladimir Mariæ, @eljko Korlaet

�� 09:00-10:45 Treæa rasprava

Spremnost za inovacije u visokom školstvu, II.Moderatori:Franko Rotim, Branko Salopek, Stanko Tonkoviæ, Vilko @iljak

10:45-11:00 Odmor

11:00-12:45 Èetvrta raspravaOrganiziranost i jamstvo kvaliteteModeratori:Aleksa Bjeliš, Mirko Butkoviæ, Pero Sikavica

12:45-13:15 Peta raspravaZnanstvena istraìvanja i razvoj na sveuèilištuModeratori:Bojan Baletiæ, Zlatko Kniewald

�8 )��

TEHNIÈKE ZNANOSTI – Glasnik Akademije tehnièkih znanosti Hrvatske ISSN 1330-7207, Vol. 9(3)2002.Urednik: Juraj BoìèeviæAdresa: Akademija tehnièkih znanosti Hrvatske, Hercegovaèka 111, pp 59, 10001 ZagrebTel./faks. urednika: +385-1-48 43 556; +385-1-45 97 131, e-mail urednika: [email protected]; [email protected]èki urednik: Vladimir Pavliæ, GRAPA, +385-1-65 27 113 Digitalni tisak: ITG, +385-1-48 47 466

glasnik akademije tehničkih znanosti hrvatske

Documents