glasnik ozujak 2010 -...

H og arvatsk društv za zaštitu vodaGLASNIK

IZDAVAHRVATSKO DRUŠTVOZA ZAŠTITU VODA10000 ZAGREBUlica grada Vukovara 220

Telefon + 85 (1) 6307-333Telefon + 385 (1) 6307-658Telefaks + 385 (1) 6307-657

E-mail [email protected] www.hdzv.hr

GLAVNI UREDNIK, dipl.ing.kem.teh.

UREDNIŠTVORadoslav Karleuša, dipl.ing.građ.Mr.sc. Bojan Zmai , dipl.ing.kem.tehn.

Pitanja i priloge šaljite glavnomuredniku na adresu

10000 Zagreb,Telefon:+385 (01) 611-5368Mobitel:+385 (091) 611-5368E-mail: [email protected]

cc: [email protected]

Č

3

Nikolaj Silvo Ukmar

ć

TISAK kopriva-graf, Zagreb

Nikolaj Silvo UkmarF. Vrančića 3

Zagreb, ožujak 2010. Godina 6 - Broj 20

REG. SUSTAV VODOOPSKRBE „DAVOR-N.GRADIŠKA“ KANALIZACIJSKI SUSTAV GRADA SISKA

KANALIZACIJSKI SUSTAV GRADA OMIŠA VODOOPSKRBA GRADA ZAGREBA I ZAG. ŽUPANIJE

STUDIJA ZAŠTITA VODA KOPRIVNIČKO-KRIŽ. ŽUPANIJE KANALIZACIJSKI SUSTAV GRADA SL. BRODA

““DDIIPPPPOOLLDD && GGEERROOLLDD HHIIDDRROOPPRROOJJEEKKTT 9911”” dd..oo..oo..HR – 10257 Brezovica, ZAGREB, Desprimska 8

tel: 385 1/6515-511, fax: 385 1/6515-510 e-mail: [email protected], web:

Pružanje konzalting i projektantskih usluga za REGIJE, GRADOVE, NASELJA i INDUSTRIJU iz područja:

- VODNOG GOSPODARSTVA - ZAŠTITE OKOLIŠA - GRADITELJSTVA - ODVODNJE OTPADNIH I OBORINSKIH VODA - PROČIŠĆAVANJA OTPADNIH VODA - VODOOPSKRBE- CESTOVNIH PROMETNICA

Hrvatsko društvo za zaš tu voda - Croa an Water Pollu on Control Society 3

Cijenjene kolegice i kolege,

Temeljem Izvješća o radu Hrvatskoga društva za zaš tu voda u 2009. godini, koje je prezen rano u studenom prošle godine na godišnjoj Skupš ni HDZV-a u Donjem Kraljevcu, Vijeće HDZV-a je na svojoj 5. sjednici, od 3. veljače 2010. g., usvojilo detaljni plan rada HDZV-a u ovoj godini. Ovom prilikom koris m mogućnost da vam u ime Vijeća is prezen ram u uvodniku novoga broja Glasnika.

Na po caj uvaženoga člana društva, gospodina Tropana, Vijeće je donijelo odluku o organizaciji dva izrazito atrak vna i aktualna tematska predavanja. Prvo predavanje, na temu mogućnos korištenja geotermalnih voda, društvo je organiziralo 24. veljače, a drugo predavanje, na temu problema ke funkcioniranja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, a naročito zbrinjavanja muljeva i mogućnos njihova korištenja u poljoprivredi, društvo će organizira sredinom travnja.

U prošlom broju objavili smo prijevod nacrta Memoranduma o razumijevanju između Njemačkoga društva za vode (DWA) i Hrvatskog društva za zaš tu voda (HDZV), čije se potpisivanje očekuje jekom travnja ove godine. U tekstu memoranduma razrađena je suradnja između dva društva u trogodišnjem razdoblju, a prvi oblici suradnje očekuju se već ove godine. Naime, u trajanju od 8 do 12. ožujka 2010. godine tri predstavnika iz Republike Hrvatske: gospodin Branimir Filipović, kao predstavnik HDZV-a, gospođa Marija Pinter, kao predstavnica Ministarstva regionalnoga razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva te gospođa Snježana Zbašnik, kao predstavnica Hrvatskih voda, sudjelovali su na seminaru u Hennefu (Njemačka), u okviru “Projekta analize troškova i koris ” za planiranje, konstrukciju, izvođenje i održavanje sustava vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda, koji podupire njemački Fond za okoliš (DBU). Osim sudjelovanja naših predstavnika na navedenom seminaru, HDZV će za vrijeme potpisivanja memoranduma u Zagrebu organizira predavanje njemačkih i hrvatskih stručnjaka na temu hrvatsko-njemačke suradnje u različi m projek ma i inicija vama iz područja zaš te voda. Kao posebno važnu inicija vu smatramo ak vnost i zajedničko sudjelovanje u organizaciji hrvatsko-njemačkog foruma, koji bi se trebao održa za

vrijeme trajanja sajma i konferencije IFAT 2010. U tom smislu, već su zaduženi predstavnici Vijeća, koji će s njemačkom stranom dogovori konkretne ak vnos foruma. Uspješna suradnja nastavit će se i kroz organizaciju prevođenja sedam njemačkih standarda, za što su već djelomično i osigurana fi nancijska sredstva i iz Life projekta, čiji je nositelj Europsko udruženje za vode (EWA). Uz navedeno, krajem svibnja ili početkom lipnja, očekuje se da će HDZV ugos svjetski priznatoga stručnjaka iz područja odvodnje oborinskih voda, profesora Brombacha, s kojim smo imali izvanrednu suradnju u vrijeme organizacije riječke konferencije na temu: “Suvremene metode odvodnje oborinskih voda urbanih sredina na obalnim područjima“.

Iako zbog teških gospodarskih prilika, prije svega u Hrvatskoj, HDZV ove godine neće organizira značajniju znanstvenu konferenciju, planirana je vrlo izgledna i ostvariva organizacija stručnoga skupa na Plitvicama, u svibnju ove godine, koji će sponzorira naš istaknu u uvaženi član, gospodin Đuro Horvat. Teme ovoga skupa bit će: intenziviranje bosansko-hrvatske suradnje po pitanju zaš te voda, priprema za osnivanje bosanskoga društva za zaš tu voda pod okriljem EWA-e, ali i priprema dugo planiranoga znanstvenoga skupa na temu „Zaš ta voda u osjetljivim područjima“, koji bi se jekom 2011 ili 2012. godine trebao održa upravo u Bosni i Hercegovini. Osim skupa na Plitvicama, na sjednici Vijeća dogovorena je i organizacija stručnoga skupa u Rijeci, u jesen ove godine, u okviru redovite ak vnos društva na organizaciji kolokvija Sekcije voditelja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda HDZV-a.

Poštovani članovi, iako će 2010. bi izuzetno zahtjevna za društvo, prije svega u smislu fi nanciranja svih gore navedenih ak vnos , osobno ne sumnjam da ćemo ovu godinu završi uspješno. Pa ipak, želio bih naglasi da bez vaše pomoći i odgovarajućeg stručnoga angažmana, ali i redovitoga plaćanja članarina, mi nećemo bi u mogućnos realizira sve ove ambiciozne, ali naglasio bih i izrazito važne ak vnos i projekte, kojima pridonosimo zaš voda u Republici Hrvatskoj.

Predsjednik HDZV-aDr.sc. Zoran Nakić



SVJETSKI DAN ŠUMA

Svjetski dan šuma se širom svijeta slavi već gotovo 40 godina kako bi se ljude podsje lo na važnost šuma i brojne koris koje nam donose.

Ideja o obilježavanju Svjetskog dana šuma javila se na 23. Općoj skupš ni Europskog poljoprivrednog saveza 1971. godine. Kasnije te godine tu je ideju podržala Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) vjerujući kako bi takav događaj uvelike pridonio jačanju javne svijes o važnos šuma, te je potvrdila da bi taj dan trebalo obilježava svake godine širom svijeta.

Kao dan proslave odabran je 21. ožujka, jesenski ekvinocij na južnoj hemisferi i proljetni ekvinocij na sjevernoj hemisferi. Toga se dana pružaju informacije o tri ključna aspekta šuma: zaš ta, proizvodnja i rekreacija.

Šume, ta “pluća svijeta”od pretpovijes su od velike važnos za čovječanstvo. Šume imaju višestruke koris za okoliš, ljude i živo nje. One daju brojne proizvode: drvo za izradu namještaja, kuća, brodova i željezničkih pragova, šperploča, drvo za ogrjev ili drveni ugljen, papir, proizvodi od obrađenog drveta poput celofana, plas ke, sinte čkih vlakana poput umjetne svile i najlona, gume iz mliječnog soka kaučukovca. U šumama se bere voće, orašas plodovi i začini. Iz šuma dolazi i velik broj ljekovitog bilja. Stabla čine zaš tni pokrov Zemlje, pružaju sklonište divljim živo njama i š te sva živa bića od sunčeve topline i temperature. Stabla upijaju toplinu, čime pomažu u reguliranju temperature na Zemlji. Korijenje stabala drži tlo na okupu i me pomaže u očuvanju tla sprječavanjem brzog otjecanja vode nakon obilnih kiša i ublažavanjem poplava. Drveće upija ugljični dioksid i u zrak ispušta kisik koji ljudima treba za disanje. Šume smanjuju odraz svjetlos , služe kao zvučna barijera i pomažu u usmjeravanju smjera i brzine vjetra.

Proslavite prvi dan proljeća i Svjetski dan šuma posjetom jednoj od lokalnih šuma i naučite nešto novo o brojnim koris ma koje nam pružaju. Već bi i sam odlazak u šumu bilo kojeg vikenda jekom ovog proljeća radi uživanja u drveću i ljepotama prirode bio dobra ideja. Vra te se pravim stvarima, izvucite se iz gužve, stresa i vra te se prirodi. Mobitel uključite samo u slučaju krajnje potrebe, zaboravite radio, lap-top, iPod i druge “blagoda ” civilizacije ... imajte na umu da šuma najljepše pjeva.

POSADITE DRVO !

Ako imate prostora na svom posjedu, na svom radnom mjestu ili u svojoj školi, fakultetu, posadite ili poklonite drvo! Stabla su vitalan sastojak zdravlja naše zemlje i našega planeta. Ona fi ltriraju zagađenje iz zraka koji udišemo, dodaju kisik našem planetu, š te zemlju od erozije, daju sklonište p cama, insek ma i drugim živo njama, pomažu da se nadzire efekt staklenika, ponašaju se kao klima-uređaji hladeći zrak lje i gubeći lišće zimi tako da sunce može grija zemlju.

Jedan od najljepših poklona koje sam ikada primila bilo je prekrasno javorovo drvo. Gledajući to drvo koje sada natkriva gotovo trećinu naše kuće, uvijek s ljubavlju i zahvalnošću mislim na baku koja mi je poklonila takav vrijedan dar. To lijepo drvo danas hladi našu kuću tako dobro da nije potreban nikakav klima-uređaj i jekom najvećih ljetnih vrućina. Osim što čini hlad i osigurava odmorište p cama i trkalište vjevericama, ono pruža gostoljubivu dobrodošlicu našim prijateljima koji se rado odmaraju pod njegovom raskošnom krošnjom. Osjećaj dijeljenja jedne takve uspomene, neprocjenjiv je.

Zato svima koji to još nisu učinili, preporučujem - učinite isto! Poklonite tužnu vrbu parku, orah ili primjerice jabuku školskoj kuhinji, omoriku bolnici ili neko drugo drvo svome gradu, mjestu. Poklonite lipu kao dar za diplomu, ili drvo magnolije za uljepšavanje kuće i ponudite pomoć pri njegovoj sadnji. Kada vas netko pita što želite za svoj rođendan, recite mu: Drvo!

Šuma je najveći dar koje ima čovječanstvo. (Gaj Plinije Stariji)

Mir može čovjek naći samo u šumi.(Michelangelo Buonarro )


SVJETSKI DAN VODA 2010.

Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP), Program Ujedinjenih naroda za ljudska naselja (UN-Habitat), Savjetodavni odbor generalnog tajnika UN-a za vodoopskrbu i odvodnju (UNSGAB) i Vlada Kenije će u ime UN-Water (mehanizam UN-a kojemu je svrha pomoći državama u njihovim naporima na ostvarivanju milenijskih ciljeva razvoja vezanih uz vode) 22. ožujka 2010. godine u sjedištu UNEP-a/UN-Habitata u Nairobiju (Kenija) zajednički organizira proslavu Svjetskog dana voda 2010. Cilj toga događanja je pojača svijest o kvalite voda širom svijeta i potaknu radnje u svrhu njezinog unapređivanja.

Ciljevi(i) Osigura pla ormu za razgovor o poli čkim opcijama i pokrenu radnje u svrhu unapređivanja kvalitete vode širom svijeta.(ii) Osigura forum za razgovor o znanos povezanoj s kvalitetom voda.(iii) Pojača svijest javnos o pitanjima kvalitete vode širom svijeta posredstvom medija i angažiranjem lidera zajednice.

Izjava UN-WaterIzjava UN-Water o kvalite vode pružit će temelj za razgovor o mjerama za unapređivanje kvalitete vode. Izjava će bi dokument koji će zajedno sastavi članovi UN-Water, partneri, znanstvenici i prak čari. Predstavit će pozadinu, prirodu i opseg izazova i predloži poli čke opcije i radnje za unapređivanje kvalitete vode širom svijeta.

Izjava će doprinije ključnim svjetskim poli čkim procesima i sastancima, poput sjednice Opće skupš ne UN-a na Svjetski dan voda 2010. u New Yorku (22. ožujka 2010.), sjednice Komisije o održivom razvoju (CSD) (svibanj 2010.), Konferencije stranaka Konvencije o biološkoj raznolikos (CBD) (listopad 2010.), te Svjetskog tjedna voda u Stockholmu (rujan 2010.).

Organizacije koje sudjeluju u događanjuUNEP, UN-Habitat, UNSGAB i Vlada Kenije će u ime UN-Water i u suradnji s drugim agencijama UN-a, partnerskim organizacijama, nevladinim udrugama, vladama, privatnim sektorom i istraživačkim ins tucijama zajednički organizira proslavu Svjetskog dana voda 2010. godine. Financiraju je organizacijske agencije UN-a i francuska Vlada, a traju i razgovori o mogućem sufi nanciranju drugih partnera.

PublikaPredstavnici vlada, predstavnici lokalnih vlada, agencije UN-a, civilno društvo/nevladine udruge, privatni sektor, znanstvenici, lokalni i međunarodni mediji, široka javnost, uključujući školarce i mlade

Povezanost s drugim događanjima povodom WWD2010 Opća skupš na UN-a na Svjetski dan voda 2010. u New Yorku 22. ožujka 2010.: prezentacija obilježavanja Svjetskog dana voda 2010. u Nairobiju; predstavljanje Izjave UN-Water o kvalite vode. Video veza.


KRATAK PREGLED TEMA KOJE SU DOSAD BILE U FOKUSU PROSLAVA SVJETSKOG DANA VODA

Međunarodni Svjetski dan voda svake se godine obilježava 22. ožujka kako bi se skrenula pozornost na važnost slatkih voda i podržalo održivo upravljanje slatkovodnim resursima.Na Konferenciji Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju (UNCED) 1992. godine predložen je međunarodni dan proslave slatkih voda. Opća skupš na Ujedinjenih naroda na taj je prijedlog odgovorila određivanjem 22. ožujka 1993. kao prvog Svjetskog dana voda. Svake godine Svjetski dan voda naglašava određeni aspekt slatkih voda. U nastavku slijedi kratak pregled različi h tema koje su dosad bile u fokusu proslava Svjetskog dana voda.

2009. – Prekogranične vodeTema Svjetskog dana voda 2009. godine bila je „Zajedničke vode - zajedničke mogućnos “. Posebna je pažnja posvećena prekograničnim vodama. Njegovanje mogućnos suradnje na upravljanju prekograničnim vodama može pomoći u izgradnji uzajamnog poštovanja, razumijevanja i povjerenja među državama i promicanju mira, sigurnos i održivog gospodarskog rasta. Ak vnos vezane uz Svjetski dan voda vodila je Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO) uz pomoć Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) i Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO).

2008. – Odvodnja otpadnih voda2008. godine Svjetski dan voda se poklopio s Međunarodnom godinom odvodnje otpadnih voda, što nas je potaknulo da skrenemo pozornost na krizu koja pogađa više od svakog trećeg stanovnika našeg planeta. Jedno dijete umre svakih 20 sekundi zbog očajnih higijenskih uvjeta u kojima živi oko 2,6 milijardi ljudi širom svijeta. To dovodi do broja od 1,5 milijun mladih života prekinu h zbog nečega što dobro znamo kako spriječi . Glavna proslava Svjetskog dana voda održana je u Ženevi (Švicarska). Među govornicima su bili nizozemski princ Willem-Alexander i glavna direktorica Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) dr. Margaret Chan.

2007. – Kako se nosi s nestašicom vodeSve veći problem nestašice vode bio je tema Svjetskog dana voda 2007. Skrenuta je pozornost na sve veći značaj nestašice vode širom svijeta i na potrebu za boljim povezivanjem i suradnjom kako bi se osiguralo održivo, učinkovito i pravično upravljanje oskudnim vodnim resursima i na međunarodnoj i na lokalnoj razini. Proslava, čiji je domaćin bila Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO), je uključivala pozdravni govor glavnog tajnika FAO, Jaquesa Dioufa, i obraćanje glavnog tajnika Ujedinjenih naroda, Bana Ki-Moona, i predsjednika organizacije Green Cross Interna onal, Mihaila Gorbačova, putem video veze.

2006. – Voda i kulturaTema Svjetskog dana voda 2006. bila je „Voda i kultura“ pod vodstvom UNESCO-a. Tema „Voda i kultura“ iz 2006. godine skrenula je pozornost na činjenicu da se voda može promatra , koris i slavi na jednako mnogo načina koliko ima kulturnih tradicija širom svijeta. Sveta voda je u središtu mnogih religija i koris se u različi m ritualima i ceremonijama. Fascinantna i prolazna, voda je stoljećima zastupljena u umjetnos - u glazbi, slikarstvu, književnos , fi lmu - i neophodan je faktor u mnogim znanstvenim pothva ma.

2005. – Voda za životTema Svjetskog dana voda 2005. bila je „Voda za život 2005. - 2015.“. Opća skupš na Ujedinjenih naroda je na svojoj 58. sjednici održanoj u prosincu 2003. odlučila proglasi razdoblje 2005.-2015. Međunarodnim desetljećem za djelovanje, „Voda za život“, koje će započe sa Svjetskim danom voda, 22. ožujka 2005. Desetljeće „Voda za život“ je svjetske ciljeve „više usmjerilo na pitanja vezana uz vode, uz istovremeno nastojanje da se osigura sudjelovanje žena u razvojnim naporima vezanima uz vode i daljnja suradnja na svim razinama kako bi se ostvarili uz vode vezani ciljevi iz Milenijske deklaracije, Plana provedbe iz Johannesburga usvojenog na Svjetskom samitu o održivom razvoju i Agende 21.“

2004. – Voda i katastrofeMeđunarodna strategija Ujedinjenih naroda za smanjivanje katastrofa i Svjetska meteorološka organizacija bile su zadužene za koordiniranje događanja povodom Svjetskog dana voda 2004. Poruka Svjetskog dana voda bila je: Vrijeme, klima i vodni resursi mogu ima razoran učinak na društveno-gospodarski razvoj i na dobrobit čovječanstva. Prema Svjetskoj meteorološkoj organizaciji, ekstremne pojave vezane uz vrijeme i klimu, poput tornada, oluja s grmljavinom, ciklona, poplava i suša, uzrok su gotovo 75 posto svih katastrofa. Dovode do strašne ljudske patnje, gubitka života i gospodarskih šteta. Praćenje h pojava, predviđanje njihovih kretanja i objavljivanje pravovremenih upozorenja neophodni su za ublažavanje katastrofalnih učinaka takvih događaja na ljude i gospodarstvo.


2003. – Voda za budućnost„Voda za budućnost“ je bila tema Svjetskog dana voda 2003. godine. Apelirala je na svakog od nas da očuvamo i poboljšamo kvalitetu i količinu slatkih voda raspoloživih za buduće generacije. To je nužno ako želimo ostvari Milenijski razvojni cilj da se do 2015. godine prepolovi broj ljudi koji žive bez sigurne vode za piće i osnovne odvodnje. Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) bila je glavna agencija UN-a za Svjetski dan voda 2003. Cilj je bio potaknu poli čko i društveno djelovanje i bolje globalno razumijevanje potrebe za odgovornijim korištenjem i očuvanjem voda.

2002. – Voda za razvoj„Voda za razvoj“ bila je tema Svjetskog dana voda 2002. godine. Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) bila je koordinacijska agencija UN-a. Trenutno loše i sve gore stanje vodnih resursa u mnogim dijelovima svijeta zah jeva integrirano planiranje i upravljanje vodnim resursima.

2001. – Voda i zdravljeGodine 2001. tema je bila „Voda za zdravlje - preuzimanje odgovornos “. Koordinacijska agencija UN-a bila je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Poruka Svjetskog dana voda glasila je: „Nužni su konkretni napori kako bi se osigurala čista voda za piće i poboljšalo zdravlje, kao i pojačala svijest ljudi širom svijeta o problemima i rješenjima. 22. ožujka je jedinstvena prilika da se sve ljude podsje da su rješenja moguća. Upotrijebite resurse na ovoj stranici kako biste pomogli da se riječi pretvore u poli čku obvezu i djelovanje.“

2000. – Voda za 21. stoljeće „Raspoloživost i kvaliteta vode su pod sve većim pri skom. Čak i kad bi u predvidivoj budućnos uvje ostali nepromijenjeni, veliki bi se dio svijeta našao u stanju krize povezane s vodom. Ono što još više pogoršava situaciju, broj stanovnika najbrže raste upravo na područjima gdje je voda već oskudna“. Ovim je riječima Wim Kok, nizozemski premijer, otvorio svoj pozdravni govor u drugoj najavi Drugog svjetskog foruma o vodi i Ministarske konferencije koji su započeli u Nizozemskoj u tjednu koji je prethodio 22. ožujku 2000. godine. U razdoblju 17.–22. ožujka 2000. u Haagu su se okupile sto ne vodnih stručnjaka, poli čara, vodećih stručnjaka i najviših dužnosnika iz čitavog svijeta. Taj je događaj označio kraj čitavog niza sastanaka na kojima su se suće zainteresiranih građana bavile vodnom krizom koja nam svima prije .

1999. – Svi žive nizvodnoObilne poplave velikih svjetskih rijeka 1998. godine rezul rale su sućama smrtnih slučajeva i dovele do golemih šteta u Kini, Bangladešu i Indiji, gdje živi gotovo polovica svjetskog stanovništva. Te poplave nisu bile samo rezultat obilnih kiša, već i uplitanja ljudi u riječne slivove. Zbog h tragedija postajemo svjesni da zapravo svi na ovome svijetu žive nizvodno. Koordinacijska agencija UN-a bio je UNEP.

1998. – Podzemne vode – Nevidljivi resursŠes Svjetski dan voda (WWD) proslavljen je 22. ožujka 1998. godine. U skladu s preporukama sa 17. sastanka Pododbora ACC za vodne resurse, UNICEF i Odjel Ujedinjenih naroda za gospodarska i društvena pitanja (UNDESA) preuzeli su organiziranje proslave Svjetskog dana voda 1998. godine.

1997. – Svjetske vode - ima li ih dovoljno?Poruka Svjetskog dana voda bila je: Voda je glavni preduvjet za život, no vodni resursi su suočeni sa sve većim zahtjevima i konkurencijom među korisnicima.

1996. – Voda za žedne gradoveTreći Svjetski dan voda proslavljen je 22. ožujka 1996. pod temom „Voda za žedne gradove“. Naglasak je stavljen na rastuću vodnu krizu s kojom se suočavaju gradovi širom svijeta a koja prije održivos njihovog društvenog i gospodarskog razvoja.

1995. – Žene i vode Lesoto je 22. ožujka 1995. po prvi put proslavio Svjetski dan voda. Međunarodna tema Dana bila je „Žene i vode“. Odjel za vodna pitanja organizirao je dvije glavne ak vnos u sklopu proslave Svjetskog dana voda: ak vnost vezana uz onečišćenje voda i ak vnost vezana uz pogoršanje kvalitete okoliša.

1994. – Briga za vodne resurse če se svakoga

Tema Svjetskog dana voda 1994. bila je „Briga za vodne resurse če se svakoga“.


KVALITETA VODE U JAVNOJ VODOOPSKRBI GRADA ZAGREBA

1. Uvod

Vodni resursi na ZemljiZemlja se još zove i “plavi planet” jer je 2/3 površine prekriveno vodom, a samo 1/3 kopnom. Od ukupne vodene površine 93% su mora i oceani, 6% ledene površine, a samo 1% je dostupno za potrebe poljoprivrede, industrije i stanovništva.

Voda i svijetRaspored dostupnih količina vode od 1% nije ravnomjerno raspoređen te oskudica vodom postaje sve prisutnija širom svijeta. Tako 1/3 svjetske populacije živi na prostorima gdje nema dovoljnih količina vode, a procjene pokazuju da će do 2025. godine 2/3 stanovništva ima ograničene vodne resurse.

22. ožujka – Svjetski dan vodaSpoznaja o važnos i nezamjenjivos vode u životu čovjeka 1993. godine potakla je Generalnu skupš nu Ujedinjenih naroda da se 22. ožujka proglasi Svjetskim danom voda s namjerom očuvanja i zaš te vodnog bogatstva za sadašnje i buduće generacije.

Slika 1. Plavi planet

Potrošnja vode u kućanstvuPotrebe za vodom u Hrvatskoj po defi niciji ekvivalent stanovnika iznose 200 l/dan od čega se samo 6% koris za piće i prehranu (12 l), a sve ostalo za higijenu, pranje te zalijevanje zelenih površina. Pregled potrošnje vode u domaćinstvu u odnosu na namjenu: 1. zalijevanje zelenih površina – 58%, 2. osobna higijena – 19%, 3. pranje rublja i suđa – 10%, 4. voda za piće i prehranu – 6%, 5. ostalo – 7%.

2. Zdravstvena ispravnost vode za piće u 2007. godini

2.1. Usporedba Republika Hrvatska i ViO ZagrebPrema podacima Hrvatske agencije za hranu u 2007. godini u Hrvatskoj su provedena kontrolna ispi vanja vode za piće na 78642 uzorka od čega je udio zdravstveno ispravnih uzoraka 88%, a neispravnih 12%. Vodoopskrba u Zagrebu na gradskoj razini ima 99,1% zdravstveno ispravnih uzoraka i 0,87% neispravnih prema Godišnjem izvještaju Službe kontrole kvalitete vode i HSZ iz 2007. god.


Slika 2. Udio zdravstveno ispravnih i zdravstveno neispravnih uzoraka vode za piće u RH i na sustavima u nadležnos ViO u 2007. g.

2.2. Mikrobiološki pokazatelji - usporedba Republika Hrvatska i ViO Zagreb

Na razini RH najviše zdravstveno neispravnih uzoraka vode (16%) odnosi se na prisutnost ukupnog broja bakterija, odnosno bakterija fekalnog porijekla što ukazuje na nedovoljno kvalitetnu dezinfekciju i nedostatnu zaš tu izvorišta od ljudskog utjecaja. Javna vodoopskrba u Zagrebu ima samo 0,24% neispravnih uzoraka uglavnom kao posljedica sekundarnog zagađenja kod uzorkovanja na hidran ma.

Slika 3. Udio zdravstveno ispravnih i zdravstveno neispravnih uzoraka prema mikrobiološkim pokazateljima u RH i sustavima u nadležnos ViO u 2007. godini

2.3.Fizikalno-kemijski pokazatelji - usporedba Republika Hrvatska i ViO Zagreb

Fizikalno-kemijski pokazatelji: mutnoća, boja, pH i povećana koncentracija mangana uzrokuju 9% neispravnih uzoraka u RH. Vodoopskrbu Zagreba karakterizira 0,4% neispravnih uzoraka zbog prisutne mutnoće i taloga željeza i mangana.

88%

12%

99,1%0,87%

0

10000

20000

30000

40000

50000

60000

70000

80000

Ispravno

Neispravno

Ispravno 70243 9387

Neispravno 8399 82

Hrvatska-broj uzoraka ViO-broj uzoraka

84%

16%

99,8%

0,24%

0

5000

10000

15000

20000

25000

30000

Ispravno

Neispravno

Ispravno 27797 8022

Neispravno 4500 19



Slika 4. Udio zdravstveno ispravnih i zdravstveno neispravnih uzoraka prema fi zikalno-kemijskim pokazateljima u RH i sustavima u nadležnos ViO u 2007. godini

3. Zdravstveni nadzor vodoopskrbe Zagreba putem vanjskih ins tucija

Prema Pravilniku o zdravstvenoj ispravnos vode za piće (NN 47/08) koji je usklađen s europskim zakono-davstvom, zdravstveni nadzor nad vodom za piće provodi se u okviru Programa monitoringa - izvršitelj Zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar. Drugi nivo nadzora provodi Sanitarna inspekcija grada Zagreba prema svojim zakonskim ovlaštenjima. Rezulta kontrole i nadzora vanjskih ins tucija potvrđuju da je u javnom vodoopskrbnom sustavu grada Zagreba voda za piće zdravstveno ispravna što je sukladno Godišnjem izvještaju Službe kontrole kvalitete vode i HSZ iz 2008. god.

Slika 5. Udio zdravstveno ispravnih i zdravstveno neispravnih uzoraka vode za piće prema analizama Zavoda za zaš tu zdravlja dr Andrija Štampar, Sanitarne inspekcije i Službe kontrole kvalitete vode

i HSZ u 2008. godini – odnosi se na centralni sustav

91%

9%

99,6%

0,4%

0

5000

10000

15000

20000

25000

30000

35000

40000

45000

Ispravno

Neispravno

Ispravno 42446 9429

Neispravno 3899 40


91%

9%

99,6%

0,4%

0

5000

10000

15000

20000

25000

30000

35000

40000

45000

Ispravno

Neispravno

Ispravno 42446 9429

Neispravno 3899 40



4. Poznaješ li kvalitetu zagrebačke vode?

Postoji veliki broj informacija o kvalite zagrebačke vode. Većina je točna, a odnose se na objek vna stručna izvješća. Dosta često (osobito u zadnje vrijeme) postoje medijske kampanje kojima se obmanjuje javnost o kvalite zagrebačke vode što nanosi štetu ugledu 130 godina besprijekorne vodoopskrbe grada Zagreba. I nadalje, sukladno zakonskim propisima, zagrebačka voda je izuzetne kvalitete sa sloganom “kvaliteta na koju možete računa ”.

4.1. Opseg ispi vanja u vodoopskrbnim sustavima Zagreba i Samobora u 2008. godini

Služba kontrole kvalitete vode i higijensko sanitarne zaš te provodi terenska i laboratorijska ispi vanja kvalitete vode vodoopskrbnih sustava Zagreba i Samobora sukladno Zakonu o vodama (NN 107/1995) i Pravilniku o zdravstvenoj ispravnos vode za piće (NN 182/2004;NN 47/2008). Ukupno je obrađeno 9750 uzoraka na kojima je provedeno 151278 analiza kemijskih i mikrobioloških pokazatelja. Kontrolne točke na sustavu su: 39 zdenaca, 36 vodosprema, 9 kaptažnih sustava, 148 pijezometara za kontrolu podzemnih voda, cca 2800 km vodoopskrbne mreže, odnosno kontrola 120.000.000 m3 godišnje iscrpljene vode za piće.

4.2. Zagrebački vodoopskrbni sustav

Centralni vodoopskrbni sustav grada Zagreba sastoji se od glavnih vodocrpilišta: Mala Mlaka, Petruševec, Sašnak, Zapruđe, Strmec. Ukupna količina vode koja se dnevno crpi (uključujući količine vode iz crpilišta Velika Gorica) iznosi cca 340.000 m3/dan.

4.2.1. Fizikalno kemijski pokazatelji kvalitete vode u odnosu na maksimalno dopuštene koncentracije (MDK)

temperatura (MDK=25°C)Zbirne vode crpilišta imaju minimalne godišnje temperaturne oscilacije 1-2°C, osim crpilišta Zapruđe koje je blizu rijeke Save i registrira se zimsko/ljetna promjena od 7°C.

Slika 6. Temperatura vode na zbirnim vodama crpilišta u 2008. godini

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

20

M.Mlaka Petruševec Sašnak Zapruđe Strmec

CRPILIŠTA

TEM

PER

ATU

RA

(o C)

MIN

MAX

SR.VR.


pH vrijednost (MDK=6,5-9,5)

Najnižu srednju vrijednost ima crpilište Sašnak (pH=7,1), a najvišu crpilište Petruševec (pH=7,5), sve sukladno zakonskim normama.

Slika 7. pH vrijednost na zbirnim vodama crpilišta u 2008. godini

elektrovodljivost (MDK=2500 μS/cm)

Raspon elektrovodljivos u vodi zagrebačkog sustava je od 420 do 940 μS/cm ovisno s kojeg se crpilišta voda dobiva.

Slika 8. Elektrovodljivost na zbirnim vodama crpilišta u 2008. godini

6,8

6,9

7

7,1

7,2

7,3

7,4

7,5

7,6

7,7


pH v

rijed

nost MIN

MAX

SR.VR.

0

100

200

300

400

500

600

700

800

900

1000


elek

trov

odlji

vost

(S/

cm)

MIN

MAX

SR.VR.


Nastavak na 23. stranici

utrošak KMnO4 (MDK=5,0 O2mg/l)Sva crpilišta imaju u prosjeku vrijednost 0,5 O2mg/l , odnosno 10% MDK vrijednos .

Slika 9. Utrošak KMnO4 u zbirnim vodama crpilišta u 2008. godini

anioni: - sulfa (MDK=250 mg/l) - kloridi (MDK=250 mg/l) - nitra (MDK=50 mg/l)

Sve vrijednos na zbirnim vodama crpilišta zadovoljavaju zakonodavne norme Pravilnika.

Slika 10. Srednje vrijednos koncentracija nitrata, klorida i sulfata u zbirnim vodama crpilišta u 2008. godini

0,0

0,5

1,0

1,5

2,0

2,5

3,0

3,5

4,0

4,5

5,0


utro

šak

(mg/

l O2)

MIN

MAX

SR.VR.

MDK=5,0 O2 mg/l

0,010,020,030,040,050,060,070,0

NIT

RA

TI

KLO

RID

I

SU

LFA

TI

NIT

RA

TI

KLO

RID

I

SU

LFA

TI

NIT

RA

TI

KLO

RID

I

SU

LFA

TI

NIT

RA

TI

KLO

RID

I

SU

LFA

TI

NIT

RA

TI

KLO

RID

I

SU

LFA

TI

MALAMLAKA

PETRUŠ SAŠNAK ZAPRUĐE STRMEC

mg/

l

SR.VR.


tvrdoća vode (umjereno tvrda voda 12-18 °dH) (tvrda voda 18-30 °dH)Crpilišta Petruševec i Zapruđe imaju umjereno tvrdu vodu, a crpilišta Mala Mlaka, Sašnak i Strmec tvrdu vodu.

Slika 11. Tvrdoća vode (u njemačkim stupnjevima) na crpiliš ma u 2008. godini

metali: - olovo (MDK=25 μg/l) - željezo (MDK=200 μg/l) - mangan (MDK=50 μg/l) - arsen (MDK=10 μg/l)

Zbirne vode svih crpilišta imaju niske vrijednos tzv. teških metala. Na crpilištu Petruševec izgrađen je uređaj za demanganizaciju koji kondicionira vodu na dva zdenca (B-4 i B5a) i me smanjuje koncentracije mangana iz sirove podzemne vode.

Tablica 1. Koncentracije mangana na zdencima B4 i B5a crpilišta Petruševec

Slika 12. Srednje vrijednos koncentracija metala u zbirnim vodama crpilišta u 2008. godini

0

5

10

15

20

25

30


tvrd

oća

(dH

)

MIN

MAX

SR.VR.

željezo; 2,6

olovo; 3,2

arsen; 0,0

2,6

1,6 1,9

1,0mangan; 1,1

0,4 0,6

0,2 0,6

2,4 2,0 2,3

2,2

0,0 0,0 0,0 0,0

0,0

0,5

1,0

1,5

2,0

2,5

3,0

3,5


g/l

željezo

mangan

olov o

arsen

Nastavak sa 14. stranice

mangan μg/l minimum maksimum sr. vrijednost zdenac B-4 0,0 1,5 0,8 zdenac B-5a 22,2 43,1 32,7


atrazin (MDK=0,10 μg/l)

Atrazin je herbicid koji se koris na poljoprivrednim površinama za uklanjanje korova, osobito kod uzgoja kukuruza. U zbirnoj vodi vodocrpilišta Mala Mlaka dokazuju se koncentracije atrazina u rasponu 0,053-0,085 μg/l kao posljedica dotoka podzemnih voda (sirove vode) koje se zagađuju procjeđivanjem s poljoprivrednih površina tre ranih atrazinom. Glavni dotoci podzemnih voda koje sadrže atrazin iznad MDK usmjereni su prema zdencima B-4, B-5, B-6 i B-9, dok ostali zdenci imaju vrijednos manje od MDK. Zabrana korištenja tog herbicida, koja je na snazi od 2007. godine, trebala bi kroz duži vremenski period smanji ili potpuno ukloni opasnost od zagađenja podzemnih voda, a me i vode za piće.

Slika 13. Koncentracija atrazina na zbirnim vodama crpilišta u 2008. godini

MDK za atrazin prema svjetskim normama:

- EPA (U.S. Environmental Protec on Agency) - MDK=3μg/l - WHO (World Health Organisa on ) - MDK=2μg/l - EU (European Union) - MDK=0,1μg/l

Smjer i količina zagađenja podzemnih voda s prilivnog područja II i III vodozaš tne zone, a koje nisu u nadležnos ViO Zagreb, pra se kontrolom na pijezometrima. Najviše koncentracije atrazina dokazuju se na pijezometrima MM-320, MM-322, MM-333 i MM-72.

Slika 14. Koncentracije atrazina na pijezometrima prilivnog

područja 2. i 3. vodozaš tne zone crpilišta Mala Mlaka

p , p

0,0000,0100,0200,0300,0400,0500,0600,0700,0800,0900,100

ATR

AZI

N (

g/l)

MIN 0,053 0,000 0,000 0,000 0,008

MAX 0,085 0,010 0,011 0,011 0,009

SR.VR. 0,067 0,006 0,004 0,004 0,008


MDK= 0,10 g/l

0,000

0,050

0,100

0,150

0,200

pijezometri

atra

zin

(g/

l)

MIN 0,150 0,102 0,117 0,104 0,103 0,106

MAX 0,174 0,136 0,169 0,108 0,160 0,109

SR.VR. 0,160 0,110 0,140 0,106 0,122 0,107

MM-320 MM-322 MM-333 MM-49 MM-72 PZO-12


otapala: trikloreten i tetrakloreten MDK - zbroj T-en + TE-en =10 μg/l

Halogenirana otapala trikloreten i tetrakloreten prisutni su na crpilištu Sašnak, koje se nalazi u industrijskoj zoni područja Žitnjak. Do kraja 90- h godina bilo je prisutno intenzivno industrijsko zagađenje podzemnih voda u II i III vodozaš tnoj zoni. Povišene koncentracije otapala uklanjaju se na uređaju s ak vnim ugljenom. Prisutan je trend smanjivanja h spojeva u podzemnoj vodi te sada uređaj radi s 50% kapaciteta (200l/s), a maksimalne vrijednos u zbirnoj vodi dosižu cca 50% MDK.

Slika 15. Koncentracije trikloretena i tetrakloretena u zbirnim vodama crpilišta u 2008. godini

organoklorni pes cidi (MDK=0,5μg/l) i policiklički aromatski ugljikovodici (MDK=0,1μg/l

Zbirne vode crpilišta ne sadrže ove spojeve.

Slika 16. Koncentracije organoklornih pes cida i policikličkih aromatskih ugljikovodika

u zbirnim vodama crpilišta u 2008. godini

0123456789

10

T-EN TEEN T-EN TEEN T-EN TEEN T-EN TEEN T-EN TEEN

MalaMlaka

Petruševec Sašnak Zapruđe Strmec

(g/

l)

MINMAXSR.VR.

MDKzbroj T-EN+TEEN= 10 g/l

00,10,20,30,40,50,60,70,80,9

1

M.Mlak

a

Petruše

vec

Sašnak

Zapruđe

Strmec

pest

icid

i (g/

l)

00,10,20,30,40,50,60,70,80,91

PAH

(g/

l)

organoklorni pesticidiPAH

MDK ukupni pest.= 0,5 g/l

MDK PAH= 0,1 g/l


mineralna ulja (MDK=20 μg/l)

Prosječne koncentracije mineralnih ulja u zbirnim vodama crpilišta imaju vrijednos oko 3 μg/l te za sada nisu indikatori rizika mogućeg industrijskog zagađenja.

Slika 17. Koncentracije mineralnih ulja u zbirnim vodama crpilišta u 2008. godini

ZAKLJUČAK:Sustavnom kontrolom kvalitete vode u ovlaštenom laboratoriju Podružnice Vodoopskrba i odvodnja te zdravstvenim nadzorom vanjskih ins tucija, potvrđuje se da naši građani dobivaju kvalitetnu i zdravstveno ispravnu vodu za piće u skladu s važećim zakonodavstvom.

VODA JE DRAGOCJENA !!!ČUVAJTE JE I KORISTITE ŠTEDLJIVO.

* * *

Prema Godišnjem izvještaju (2009) Službe kontrole kvalitete vode i HSZ, Podružnica Vodoopskrba i odvodnja - i u 2009. godini rezulta kontrole kvalitete vode vodoopskrbnog sustava Zagreba potvrđuju zdravstvenu ispravnost vode za piće sukladno zakonodavnim normama.

Mr.sc. Dubravko Dragojević, dipl.ing.Romana Banović, dipl.ing.

Služba kontrole kvalitete vode i HSZ, Podružnica Vodoopskrba i odvodnja

Literatura:• Hrvatska agencija za hranu (2008): Zbornik radova: XII znanstveno stručni skup „Voda i javna vodoopskrba“ str. 145-152.• Zakon o vodama (1995): Narodne novine br. 107.• Pravilnik o zdravstvenoj ispravnos vode za piće (2004) Narodne novine br. 182.• Pravilnik o zdravstvenoj ispravnos vode za piće (2008) Narodne novine br. 47.• Godišnji izvještaj (2008): Monitoring vode za piće, Služba za zdravstvenu ekologiju, Zavod za javno zdravstvo dr Andrija Štampar.• Godišnji izvještaj (2007): Služba kontrole kvalitete vode i HSZ, Podružnica Vodoopskrba i odvodnja.• Godišnji izvještaj (2008): Služba kontrole kvalitete vode i HSZ, Podružnica Vodoopskrba i odvodnja.• Godišnji izvještaj (2009): Služba kontrole kvalitete vode i HSZ, Podružnica Vodoopskrba i odvodnja.

0,5 0,1 0,9

7,2 7,58,5 7,9

9,5

0,00,5

2,93,03,32,52,9

0,02,04,06,08,0

10,012,014,016,018,020,0


min

.ulja

(g/

l)

MINMAXSR.VR.

MDK=20 g/l


SEPARATORI ZAULJENIH OTPADNIH VODA1. Uvod

Zauljene otpadne vode nastaju na parkirališ ma automobila i kamiona, benzinskim postajama, u automehaničarskim radionicama, garažama i auto praonicama. Na parkirališ ma postoji opasnost da kiša ispere ostatke ulja iz motora i hidrauličnog sustava, koji poslije mogu onečis sustav javne kanalizacije ili sep čku jamu. Automehaničarske radionice su stalna opasnost za onečišćenje otpadnih voda, zbog remonta motora. Autopraonice, osim ostataka ulja imaju u otpadnim vodama i sredstva za pranje (detergente). Da bi se spriječilo onečišćenje otpadnih voda mineralnim uljima, potrebno je upotrijebi separator zauljenih otpadnih voda s koalescentnim fi ltrom (ispunom). Koalescencija je fi zikalni fenomen, koji se objašnjava prolaskom kapljica emulzije ule/voda, kroz sitne pore fi ltarske ispune i pri tome dolazi do cijepanja faza ulje/voda. Ulje je lakše od vode i pliva na njezinoj površini. Na Slici 1. prikazan je shematski presjek separatora zauljenih otpadnih voda. [1]

L

0,50m. 0,50m.

Max

H

ULAZIZLAZ

Betonska podloga

Laminarno koalescentni paket

Kontrolni čep zauzimanje uzoraka

X ug

radb

ena

kota

Krute tvari Čista voda

Mineralna uljaMin

Razred Ostatna koncentracija ulja [mg/L] Efikasnost pročišćavanja [%]

I 5 > 99,88

II 100 > 97,60

Tvar Gustoća [g/dm3]

Aceton 0,80

Petrolej 0,68 – 0,75

Diesel gorivo D-2 0,82

Loživo ulje 0,85 – 0,87

Kerozin 0,72

Parafinsko ulje 0,81

Motorno ulje 0,88 – 0,94

Slika 1. Shematski prikaz separatora zauljenih otpadnih voda [1]

Separatori zauljenih otpadnih voda mogu bi pravokutne i okrugle izvedbe, ovisno o raspoloživom zemljištu.

2.. Proračun (dimenzioniranje) separatora zauljenih otpadnih voda

Postupak proračuna je propisan Euro Normom 858 [6]. Separatori se dijele na 2 razreda, prema efi kasnos pročišćavanja i to:

Tablica.1. Podjela separatora na razrede

Razred I separatora ima koalescentnu ispunu i služi za fi nu obradu otpadnih voda. Razred II separatora se upotrebljava za grubu obradu zauljenih otpadnih voda (bez koalescentne ispune). Obično se separatori razreda II i I spajaju u seriju, jedan iza drugoga (II pa I), da bi se pos gla efi kasnost pročišćavanja i sačuvala koalescentna ispuna od udara ulja. Da bi se mogao odredi N.S.(nominal size), broj odnosno maksimalni protok kroz separator u [L/s], potrebno je uz ostalo zna gustoće ulja i otapala . Vrijednos gustoća prikazane su u tablici 2.

Tablica.2. Gustoće ulja i otapala


Kada se proračunom ustanovi N.S. u [L/s], za izabiranje dimenzije gotovog separatora mora se izračuna i volumen za prihvat kru h čes ca Vs, koje mogu dospje u separator ispiranjem.

3. Odvodnja oborinskih zauljenih voda sa parkirališta i benzinskih crpki

Izračunavanje N.S. obavlja se prema slijedećoj formuli: N.S. = fd x i x Agdje je: A – površina plohe s koje se odvodi zauljena voda u [m2] i – intenzitet kiše [L/s/m2] fd – koefi cijent za različite gustoće ulja [g/cm3] fd = 1 ρ< 0,85 fd = 2 0,85<ρ<0,90 fd = 3 0,90<ρ0,95

Izračunavanje minimalnog volumena za prihvat kru h čes ca Vs:

Vs = (100 x N.S.)/fd (za natkrivenu benzinsku postaju) Vs = (200 x N.S.)/fd (za otvoreni prakirališni prostor)

4. Autopraonice s ručnim pranjem

Izračunavanje N.S.: N.S. = 2 x fd x Qsgdje je: fd = koefi cijent za različite gustoće ulja [g/cm3] Qs= maskimalni protok otpadne vode [L/s] iz pojedinačnih slavina prema tablici 3.1.2.

Izračunavanje minimalnog volumena za prihvat kru h čes ca Vs

Vs = (200 x N.S.)/fd (za normalne nečistoće) Vs = (300 x N.S.)/fd (za jako zaprljano)

5. Automatske praonice automobila

Izračunavanje N.S. N.S. = 2 x Qsgdje je: Qs = 2 [L/s] za pranje četkama Qs = 3 [L/s] za pranje visokotlačnom pumpom (mini wash)Ukoliko su na separator priključene i obične slavine , potrebno je zbroji sve protoke prema Tablici 4.Izračunavanje minimalnog volumena za prihvat kru h čes ca Vs

Vs = 300 x N.S. (minimalni volumen od 5000 [L]

Broj slavina 1 2 3 4 5DN 15 0,5 0,5 0,35 0,25 0,1 DN 20 1,0 1,0 0,70 0,50 0,2 DN 25 1,7 1,7 1,20 0,85 0,3 Mini wash 2,0 1,0

Tablica 4. Protoci kroz slavine


6. Pranje motora u automehaničarskim radionicama

Izračunavanje N.S. :

N.S. = 2 x fd x Qs

gdje je : fd = 1,5 Qs = max.protok zbrojen iz svih slavina i mini wash uređaja prema tablici 3.1.2.

Izračunavanje minimalnog volumena za prihvat kru h čes ca Vs:

Vs = 200 x N.S.

7. Ugradnja i održavanje separatora zauljenih otpadnih voda

Separatori zauljenih otpadnih voda se obično ugrađuju na izlazu iz radionica ili parkirnog prostora , a prije upuštanja u sustav javne odvodnje (kanalizacije) ili ako ona ne postoji prije spoja s sep čkom jamom. Održavanje separatora zauljenih otpadnih voda mora se shva ozbiljno, što nažalost nije čest slučaj u Hrvatskoj. Potrebno je redovito kontrolira količinu izdvojenih mineralnih ulja. Izdvojena mineralna ulja iz separatora, potrebno je sakuplja u posebne posude i preda ih ovlaštenim komunalnim organizacijama na postupak zbrinjavanja. Tako izdvojena mineralna ulja spadaju po našoj zakonskoj legisla vi u opasan otpad i imaju ključni broj 13 05 07* (zauljene vode iz odvajača ulje voda [4].

ZAKLJUČAK

Ugradnjom separatora mas i ulja (mastolovaca) i separatora zauljenih otpadnih voda, š se sustav javne odvodnje od prekomjernog začepljivanja od mas , naročito u hladnijem dijelu godine, te od fi lma mineralnog ulja koje je opasno za mnoge mikroorganizme koji žive u kanalizaciji, a da se ne govori koje štete mogu nanije na komunalnim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda, u biološkoj obradi. Još je gora situacija kod sep čkih jama. Mas koje dođu u većim količinama u sep čke jame, mogu začepi dovode, može se ciklus preokrenu , pa umjesto aerobne razgradnje, počinje anaerobna razgradnja, zbog nedostatka kisika. Mineralna ulja svojim fi lmom također sprečavaju dovod kisika i isto tako počinje anaerobna razgradnja. Posljedica je smrad koji se pros re nadaleko, naročito kod teških južina na otocima i priobalju. Lokalna zajednica (županije, gradovi), morali bi u svojim ak ma (Odluke o komunalnom redu), koji proizlaze iz Zakona o komunalnom gospodarstvu, propisa da svaki ugos teljski objekt mora ima ugrađen separator mas i ulja (mastolovac), naročito ako je njegova lokacija blizu mora. Isto tako parkirališta, autopraonice i garaže, morale bi ima ugrađene separatore zauljenih otpadnih voda., bez obzira da li postoji sustav javne odvodnje (kanalizacije).Samo tako (uz ostale mjere), se može sačuva čistoća Jadranskog mora.

[1] Katalog proizvoda fi rme Tehnix (2007) [2] Katalog fi rme EFGA [3] Katalog fi rme KESSEL , EN 1825-2 [4] Uredba o kategorijama, vrstama i klasifi kaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/05) [5] Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (NN 124/06) [6] Katalog fi rme KESSEL , EN 858

Nikolaj Silvo Ukmar, dipl.ing.kem.tehn.

Ovaj članak je napisan je na inicija vu našeg zaslužnog člana, gospodina Borisa Novaka s Više tehničke škole u Zürichu.


ODRŽAVANJE FUNKCIJE UREĐAJA PRIJE, ZA VRIJEME I NAKON POPLAVA

- ISKUSTVA I PREPORUKE -

Poplave i mali uređaji za pročišćavanje

Usprkos velikih napora da se svugdje izgrade suvremeni kanalizacijski sustavi, još uvijek kod nas veliki broj kućanstava koris individualne uređaje, sep čke jame ili slične objekte. S obzirom na ekonomsku situaciju to će vjerojatno potraja .

Što se dešava s takvim uređajima nakon jakih oborina ili topljena snijega? Sto čini kada se počnu diza podzemne vode i poplavljiva dvorišta iza kojih se oni nalaze?

Neka iskustva i preporuke za održavanje funkcije uređaja, prije, za vrijeme i nakon poplava prenosimo iz popularnog američkog časopisa „Pipeline“ koji izdaje NESC* a namijenjen je edukaciji javnos o primjeni malih i individualnih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

Opasnos od poplava prisutne su ne samo u nizinama uz vodotoke ili nizvodno od brana, već ih mogu izazva i manji potoci, odvodni i melioracioni kanali, suha korita ili podzemne vode na naizgled bezazlenim položajima.

Jake kiše i poplave mogu ozbiljno ugrozi funkciju manjih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Kada oborinske ili podzemne vode poplave drenažni sustav, kućanske otpadne vode nemaju se kuda odvodi , a sadržaji sep čkih jama prelijevaju se po okolnim površinama. Tako se mogu zagadit okolni izvori, bunari i vodotoci koji služe za opskrbu vodom. U takvoj situaciji moraju se koris alterna vni resursi pitke vode te pra informacije i upozorenja zdravstvenih ustanova

Drenažna polja

Tradicionalni sep čki sustavi odvodnje sastoje se od dvije komponente. Sama sep čka jama (jednodnevnog ili dvodnevnog kapaciteta), pročišćava otpadne vode korištene u kućanstvu te zadržava krute tvari. Drenažnim sustavom djelomično pročišćen efl uent se otpušta u podzemlje gdje se vrši konačno pročišćavanje i disperzija. Tamo gdje su karakteris ke tla povoljne, podzemna adsorpcija je najbolji način dispozicije za pojedinačne uređaje. To je jednostavan, stabilan i je in postupak. Tipičan drenažni sustav sastoji se od niza jaraka ili polja ispunjenih lomljenim kamenom ili šljunkom, zakopanim dvadesetak cen metara ispod površine. Perforirane drenažne cijevi položene duž jaraka distribuiraju djelomično pročišćene otpadne vode kroz šljunčani agregat i omogućuju daljnje pročišćavanje kroz tlo. Performance sep čkog sustava najvećim djelom ovise upravo sposobnos tla da pročišćava i dispergira otpadnu vodu.

U normalnim uvje ma tlo je nezasićeno i stoga aerobno (sadrži kisik), te može na odgovarajući način pročis vode uklanjanjem patogenih organizama i drugih onečišćenja. Kada je površina zemljišta u koje je položen drenažni sustav potopljena, tlo postaje anaerobno, uzrokujući poteškoće u radu sep čkog sustava.

Ako je vaše drenažno polje poplavljeno ili vrlo saturirano, možete ubrzo primje neke od znakova koji ukazuju da vaš sustav ne radi kako treba:

• Odvodnja u kući teče sporije

• Odvodnja zahoda je usporena ili je zvuk kod ispiranja drugačiji

• Voda se može vraća u podrumske odvodne kanale

Drenažno polje projek rano je da prihva onu količinu vode koja se normalno ispušta iz kućanstva. Kada se u drenažu uključe oborinske vode (kiša, snijeg, poplavne vode) onda su njegove sposobnos značajno ograničene.

Prije poplave

Dobro održavani sep čki sustav će bolje podnije utjecaj jakih kiša ili poplavljivanja. Stoga se preporučuje redovno ispumpavanje i pravovremeno dovođenje u radno stanje uređaja.

Kod najava događaja koji mogu izazva poplavu, treba poduze slijedeće korake kako bi se smanjili mogući utjecaji na sep čki sustav:

1. Začepite sve moguće točke kojim suvišne vode mogu dospje u sustav. Ako je moguće treba zabrtvi poklopce i kontrolna okna da se spriječi ulaz površinske vode u sep čku jamu.

*Pipeline izdaje kvartalno Na onal Environmental Services Center at West Virginia University, Pipeline se fi nancira grantom U.S. Environmental Protec on Agency, Washington, D.C.


2. Prije poplavljivanja treba na razvodnoj ku ji isključi pumpu. Ako je pumpa smještena u crpnoj stanici za izdignu sustav (mound) treba isključi struju (ne zaboravite ju ponovo uključi prije ponovnog korištenja sustava). Ako je moguće pumpu treba ukloni iz okna kako bi se izbjegle štete od taloženja.

3. Sve električne spojeve treba osigura od kontakta s vodom da se spriječe električni udari ili štete na električnoj mreži, pumpama ili električnom sustavu.

Za vrijeme jakih kiša ili oluje

Kada započnu jake kiše vlasnicima se savjetuje da eliminiraju svako korištenje voda koje nije nužno i da što manje ispiru zahode. Ako je drenažno polje poplavljeno, sustav nemojte uopće koris . Izbjegavajte kontakt s okolnom vodom koja može sadržava fekalne otpadne vode

Nakon oluje

Za vrijeme poplavnog stanja ne vršite pumpanje vode iz sep čke jame. Ispumpavanje može doves do isplivavanja bazena iz tla, uz oštećenje ulaznih i izlaznih cijevi. Sam bazen nije problem već saturirano tlo oko drenažnog polja (to se posebno odnosi na nedavno ugrađeni sustav koji će ispliva iz tla, s obzirom da tlo nije imalo dovoljno vremena da se slegne i kompak ra).

Najbolje što se može učini je da se potpuno izbjegne korištenje sustava i pričeka neko vrijeme dok se voda ocijedi i tlo oko drenažnog polja isuši.

Što se manje vode šalje u sustav to će bi bolje za sustav. Neki od načina da se smanji korištenje vode uključuje:

• Ne pumpajte vodu iz podruma u sep čki sustav.

• Preusmjerite vode iz krovnih oluka izvan područja drenažnog polja.

• Ne koris te mašinu za pranje suđa ili usitnjivač smeća spojene na sep čki sustav.

• Smanjite učestalost kupanja i tuširanja.

• Ne perite rublje kod kuće već nađite mogućnost da se to obavi negdje drugdje.

Dodatne suges je za poplavljeni sustav:

• Vlasnici bi trebali blokira sve odvodne cijevi u podrumu i dras čno smanji korištenje vode u kući;

• Ne kopajte na području gdje je sep čka jama i drenažni sustav dok je tlo mokro ili poplavljeno. Izbjegavajte radove oko drenažnog polja s teškom mehanizacijom dok je tlo vlažno. Takve ak vnos mogle bi upropas mogućnos tla za pročišćavanje efl uenta.

• Plivajuća kora ulja i masnoća u sep čkoj jami može se dići i začepi izlazne T elemente. Ako sep čki sustav vraća vodu u kuću, treba prvo provjeri da li su izlazi začepljeni.

• Izbjegavajte kontakt s bilo kojim električnim elemen ma koji su dio sustava dok se ne osuše i očiste.

• Aerobni uređaji, uzlazni fi ltri, prokapnici i drugi uređaji s ispunom mogu se začepi od mulja i taloga koje su donijele poplavne vode. Takvi sustavi moraju se ispra i razrahli prije stavljana u upotrebu.

• Ako sumnjate na ozbiljniju štetu izvršite stručnu provjeru.

U slučaju da ste se vi i vaša obitelj morali evakuira , prije povratka moraju se možda osigura neki dodatni zahtjevi. Provjerite s lokalnim zdravstvenim uredima što treba zadovolji .

S malo dobre volje vi i vaš sep čki sustav preživjet će oluju. Slijedeći neke od ovih naputaka, moći ćete naći odgovarajući odgovor i povra se iz poplavne situacije s vašim sustavom odvodnje još uvijek u opera vnom stanju. Drenažno polje može još uvijek bi saturirano i ima nedovoljan kapacitet infi ltracije a efl uent može poplavljiva površinu. Među m kako se sustav suši počinje ispravno funkcionira . Ova neželjena situacija postepeno će se ispravlja sama od sebe.

mr.sc.Bojan Zmaić,dipl.ing.kem.tehn.


Poplave gradova kraj mora

U zadnje vrijeme učestale su poplave gradova na Jadranu nakon jačih i dugotrajnih oborina. Primjeri za tu pojavu su: Pula, Rijeka, Omiš, i Dubrovnik (Lapad). Najsvježiji je primjer Omiš, posebice dio na ušću Ce ne u more. Odvodnja oborinskih voda završava u najbližem i najbližem recipijentu moru, bilo gravitacijskim cjevovodima, ili crpnim postajama. Među m, ako istodobno naiđe i plimni val, zbog izrazite ciklone (niskog tlaka) (juga), nastaje jedna prirodna pojava tzv bibavica ili pozna ja pod nazivom „seši”. Po-sljedica te pojave, da ne funkcionira gravitaciona odvodnja, budući da voda ne može ići uzvodno (u brijeg).“ Ako su pitanju crpne postaje, koje imaju svoj konačni kapacitet, a sve preko toga kapaciteta, je uzaludan posao, budući da nema smisla crpi dok se voda ne povuče sama od sebe. „To be or not to be“ rekao bi Hamlet, a pitanje je što učini u takvim slučajevima? Plimni valovi mogu se očekiva i u budućnos , a kolika će bi njihova visina teško je predvidje .Gradi po uzoru na Nizozemsku metalne pokretne brane, što počinju gradi i u Veneciji, zah jeva visoka ulaganja, a apsolutne sigurnos ipak nema. Izgradnja retencija koje bi mogle primi nenadani višak vode najčešće je prostorno neizvedivo, kao i povećanje broja crpki jer je pitanje koliko, te kako često one mogu pomoći. Što ako kiša potraje duže i/ili jugo pojača, te morsku vodu na ska u uske primorske gradske ulice, a me u podrume i prizemne prostorije? Teme su o kojima bi trebalo razmisli , kako globalno,ali i lokalno, jer su uvje na terenu podosta različi . Najbrža pomoć je slijedi primjere velikih gradova na obalama velikih rijeka (Dunav, Laba, Rajna). Tamo su ljudi od davnina u podrumske i prizemne prostorije stavljali manje vrijedne stvari, te umjesto tapeta zidove š li vodootpornim bojama, a podove izveli s keramičkim pločicama, a ne s parke ma. Ako voda naiđe, oni sve vrijedne stvari podižu na kat. Otvore zatvaraju metalnim pločama, kako bi spriječili prodor mulja. Zečji nasipi se sporo izvode i ne koriste kod podvirnih voda.

Na lokalite ma gdje su poplave učestale potrebno je pripremi lokalne vlas , ali i građane da si sami pomognu, budući da su vatrogasci i druge službe nemoćne kada voda naraste i sve potopi. Kako nam globalno zagrijavanje sve češće pokazuje svoju moć, treba se unaprijed pripremi da nas i opet ne iznenadi što je najčešći slučaj , ne samo u našoj zemlji.Najsigurniji način obrane od izne-nadnih poplava je nasipavanje terena prije bilo kakve izgradnje, što često nije moguće.Ni Trsat , ni Šubićevac , ni Minčetu ni plima ni jugo neće poplavi . Zato ugledajmo se u naše stare graditelje prije nego počinjemo novogradnju (bilo stambene ili po-slovne jedinice), da nas ne bi uskoro voda posje la.Nisam otkrio toplu vodu, ali sam upozorio struku i građane, a hoće li posluša pokaza će vrijeme... „Memento aquae”

Rade Karleuša, “penzić”

Rijeka Lika i Kosinj

U povodu zadnjih poplava rijeke Like bilo je u javnos dosta ne-argumen ranih priča. Novinari željni senzacija pisali su zaista svakojake nebuloze, a kulminacija je bila uloga vojske u svemu tome. Da bi barem naše članstvo informirali o stvarnom stanju na prostorima oko rijeke Like neka posluži ovaj kratki prikazKako sam rukovodio gradnjom brane Sklope u Kruščici pa sam i mjerodavan što se i zašto tamo zbiva. Pa krenimo redom od same kotline koja je priroda oblikovala kao zatvorenu i obraslu šumovi m proplancima.To je najgrublje rečeno razvučena elip čna posuda, nagnuta prema sjeverozapadu s ponorima na donjem rubu (njih desetak). Ti ponori su locirani na kotama od oko 480 mnm, a mogu propus oko 100 [m3/s] vode. Nakon izgradnje tunela od Selišta prema Šume ci (Otočac) 380 cm [Φ], zapus lo se održavalo ponora iz dva razloga. Prvi je da su godine iza 80- h prošlog stoljeća bile manje kišovite, a drugi razlog je da voda iz korita rijeke Like, preusmjerena u HE Senj.

Sama pojavnost poplava da ra još od Japoda te kasnije od Rimljana, pa ta činjenica nije neočekivana. I kolega Frković je gradio most preko rijeke sa otvorima u stupovima kako bi omogućio propuštanje vodnog vala kroz njih. Žitelji na m prostorima od rođenja su naučeni na poplave, samo što su one neredovite i dos žu različite nadmorske visine (kako kada, neki puta više, a neki puta manje). Gradnja kuća u niskim dijelovima doline je najblaže rečeni čudna, pa su štete koje nastaju zaista nepotrebne. Pitanje pomoći stanovništvu u raštrkane domove je bez čamaca nezamisliva. Niska položenost okolnih cesta je uzrok da je nemoguća komunikacija motornim vozilima.Karakteris ka poplava je takva da voda nakon jakih kiša ili otapanja snijega polako dolazi, ali neprekidno raste dok ne pos gne maksimum. To se može prikaza na slijedeći način:

Qd = voda koja dolaziQi = voda koja istječe

Qz = voda zadržana u kotlini

Qz = Qd - Qi

Pri tomu je Qi donekle stalna, a Qz ovisi samo od Qd i tu nema previše mudrovanja.

Zaključak: Zadrža što veći dio vode u dodatnim akumulacijama (Bakovac), poveća količinu vode koju mogu proguta ponori njihovim fi zičkim pro-širenjem, te podizanjem nivoa lokalnih cesta, radi povezivanja zaselaka kod poplavaNajveća je pri svemu tome nepoznanica kiša, za koju nema saznanja ni kada će doći ni koliko će traja .

Rade Karleuša, “penzić”


23. OŽUJKA – SVJETSKI METEOROLOŠKI DAN

Svake godine 23. ožujka Svjetska meteorološka organizacija (WMO), njezinih 189 članica i meteorološka zajednica širom svijeta slave Svjetski meteorološki dan. Njime se obilježava obljetnica stupanja na snagu Konvencije kojom je toga dana 1950. osnovana Svjetska meteorološka organizacija. Godine 1951. WMO je uspostavljena kao specijalizirana agencija Ujedinjenih naroda kao priznanje njezinog mogućeg doprinosa svjetskom miru i dobrobi ljudi. Njezina prethodnica, Međunarodna meteorološka organizacija, nevladina organizacija meteoroloških službi, dokazala je snagu meteorologije i s njome povezanih geofi zičkih znanos u služenju ljudskoj dobrobi i sigurnos .

Tema ovogodišnjeg Svjetskog meteorološkog dana je „60 godina službe za vašu sigurnost i dobrobit“.

U razmjerno kratkom razdoblju od 60 godina, Svjetska meteorološka organizacija je sa svojim snažnim opera vnim sustavom i fl eksibilnim umrežavanjem odigrala važnu ulogu u ljudskim poslovima, uvelike nadmašivši očekivanja svojih osnivača. Sva ta pos gnuća bila su moguća zahvaljujući promoviranju slobodne i neograničene razmjene meteoroloških i srodnih podataka i proizvoda, inicija vama WMO-a u postavljanju međunarodnih standarda za meteorološka i povezana opažanja, njezinom radu na jačanju kapaciteta, promoviranju znanos i tehnologije, te njezinom međunarodnom vodstvu na području meteorologije i okoliša.

Kad se osvrnemo na posljednjih šest desetljeća, nekoliko je pozi vnih kretanja otvorilo nezapamćene znanstvene i tehnološke mogućnos za WMO. Na primjer, umjetni sateli i mogućnos koje su oni ponudili u pogledu opažanja, praćeni brzim razvojem telekomunikacija i računala, bili su pojedinačni faktori koji su se stopili i olakšali međunarodnu razmjenu podataka i proizvoda u stvarnom vremenu i provedbu programa Svjetsko meteorološko bdijenje (World Weather Watch), koji je ubrzo postao temelj za ostale programe WMO-a. Osim u organizaciji međunarodne suradnje i prikupljnju opažanja WMO je izrazito uspješna i u provođenju istraživanja i znanstvene analize i izradi i unapređivanju prognos čkih modela. Kakvoća numeričkog vremenskog predviđanja za sedam dana danas je usporediva s prognozama za 24-36 sa prije 60 godina, a to je pos gnuto kroz međunarodnu suradnju koju organizira WMO. Svakog desetljeća WMO je dodavao otprilike jedan dan nizu prak čno iskoris vih prognoza. Taj je napredak doveo do velikih koris koje svjetska zajednica dobiva od meteorologije.

Vjerodostojna opažanja i istraživanje postupno su omogućili WMO-u da pokrene još hrabrije inicija ve i pridonese samom opstanku našeg planeta. Godine 1975. WMO je upozorio globalnu zajednicu na stanjivanje zaš tnog stratosfernog ozonskog sloja, a 1976. godine i na moguće posljedice sve većeg globalnog zatopljenja prouzročenog ljudskim ak vnos ma.

Prirodne opasnos predstavljaju vrlo ozbiljnu prijetnju ljudskoj sigurnos , tako da je WMO posve o znatne napore izradi opera vnih sustava upozoravanja i učinkovi h mjera predostrožnos , što je rezul ralo osjetnim smanjenjem broja izgubljenih života. Pored toga, praćenje i kontrola kakvoće površinskih i podzemnih voda omogućili su WMO-u da izda vjerodostojna upozorenja o nestajanju vodnih zaliha, osobito u svjetlu sve većeg pri ska stanovništva i onečišćenja voda, dok cjelovito upravljanje vodnim resursima koje je predložio WMO pokazuje put k op miziranju iskorištavanja ograničenih slatkovodnih resursa.

Kako bi se osiguralo da će te koris doći do svih članica WMO-a, Organizacija je posve la znatnu pozornost razvojnim potrebama nacionalnih hidrometeoroloških zavoda, osobito u najmanje razvijenim zemljama, kako bi se osiguralo da imaju spreman pristup naprednim proizvodima i kapacitet da ih iskoriste sukladno njihovim nacionalnim zahtjevima i njihovim globalnim obvezama, a to je cilj koji je oduvijek bio kamen temeljac misije WMO-a.

Svjetska meteorološka organizacija u nadolazećim desetljećima bi će još važnija u služenju čovječanstvu. Tu mogućnost dugujemo generacijama meteorologa i hidrologa iz cijeloga svijeta. Svima njima zahvaljujemo i odajemo počast povodom Svjetskog meteorološkog dana 2010.


HRVATSKO DRUŠTVO ZA ZAŠTITU VODA 10000 Zagreb, Ulica grada Vukovara 220

www.hdzv.hr

Članstvo u HDZV može biti POJEDINAČNO i KOLEKTIVNO. Za učlanjenje u HDZV je potrebno ispuniti i potpisati priloženu PRISTUPNICU. Godišnja članarina za zaposlene pojedince iznosi 100.- kn (odnosno 15.- EUR za članove iz inozemstva), dok su nezaposleni, studenti, učenici i umirovljenici oslobođeni plaćanja članarine. Kolektivna članarina iznosi najmanje 2000 kn/god. (odnosno 300.- EUR za kolektivne članove iz inozemstva), a po mogućnosti i više, kao pomoć društvu, budući je HDZV neprofitabilna udruga, čiji se troškovi namiruju uglavnom iz članarine. Nakon prijema Vaše pristupnice, dostavit ćemo uplatnicu za članarinu s Vašim članskim ID brojem.

P R I S T U P N I C A 1.0 ZA ČLANA POJEDINCA ( označiti x ) Zaposlen Nezaposlen Student/učenik Umirovljenik 1.1 OSOBNI PODACI

- Ime i prezime - Zanimanje/zvanje - Adresa

(navesti poštanski broj, mjesto, ulicu i broj, broj telefona, telefaxa, te e-mail adresu)

1.2 PODACI O ZAPOSLENJU- Naziv tvrtke/institucije - Adresa

(navesti poštanski broj, mjesto, ulicu i broj, broj telefona, telefaxa, te e-mail adresu)- Radno mjesto

1.3 PODACI O ŠKOLOVANJU STUDENATA I UČENIKA- Naziv obrazovne institucije- Adresa

(navesti poštanski broj, mjesto, ulicu i broj, broj telefona, telefaxa, te e-mail adresu)- Godina studija Usmjerenje: - Primam stipendiju od:

1.4 OSTALI PODACI ČLANA POJEDINCA- Član sam HDZV-a od: godine. - Poštu želim primati na adresu Doma Tvrtke ( označiti x )

2.0 ZA KOLEKTIVNOG ČLANA

- Naziv tvrtke/institucije OIB:- Adresa

(navesti poštanski broj, mjesto, ulicu i broj, broj telefona, telefaxa, te e-mail adresu)- Odgovorna osoba - Opunomoćeni predstavnik

3.0 IZJAVA

Izjavljujem da ću se pridržavati Statuta HDZV-a i redovito plaćati članarinu.

DnePOTPIS

(pojedinca / odgovorne osobe)

ISPUNJENU PRISTUPNICU MOLIMO VRATITI FAXOM NA BROJ 01/ 6307-657

Članstvo u Hrvatskom društvu za zaštitu voda omogućuje Vam aktivnije sudjelovanje u zaštiti voda i očuvanju vodnih resursa za buduća pokoljenja.

UGRADNJA BIOROTORA UZ MORE

www.tehnix.hr

HIDROPROJEKT-INGP R O J E K T I R A N J E

www.

hp-in

g.hr

HIDROPROJEKT-INGprojektiranje d.o.o.

Draškovićeva 3510000 ZagrebHrvatskatel: +385 (0)1 45 53 141; 45 53 146fax: +385 (0)1 46 17 672

glasnik ozujak 2010 -...

Documents