GLAZBENA KULTURARazredna nastavaIV. semestardr. sc. Tomislav Kota

Glazba*Jedna od najstarijih umjetnosti kojoj je sredstvo izraavanja ton i zvukZa razliku od prostornih umjetnosti slikarstva, kiparstva i arhitekture, glazba (kao i knjievnost) glazba se svrstava u vremenske umjetnosti. Na temelju vremenskog slijeda zvuanja razliitih tonova izgrauju se glazbeni oblici.

Zvuk*Titranjem estica nekog elastinog tijela (drva, stakla, lima, pri uboru vode, umu valova, treperenju ica, glasanju ovjeka, ptica) stvaraju se zvuni valovi.

*Zvuni valovi se se ire odreenom brzinom te nadrauju sluni ivac i stvaraju u ovjeku zvuni dojam.Sve to razabiremo uhom, tj. slunim organom nazivamo zvukom

*

Karakteristike tona*VisinaOvisi o broju titraja estica u sekundi. to je vei visina je via i obrnuto. Broj titraja ovisi o koliini mase koja se giba.Najnii ton koji ljudsko uho registrira ima 16 titraja u sekundi, a najvii 20000.

TrajanjeOvisi o trajanju titraja estica

*JainaOvisi o veliini amplitude titraja. to je dulja to je jai ton. Takoer ovisi i o masi koja titra. to je vea masa to je jai tonBojaOvisi o izvoru titraja, o obliku i vrsti instrumenta, nainu na koji se proizvodi ton. Boja ljudskog glasa ovisi o spolu i uzrastu te konstituciji glasnica.

*

SASTAVNICE GLAZBENOG DJELAMelodijaRitamTempoIzvoaiOblik

GLAZBENA DJELA SE IZVODE:LJUDSKIM GLASOVIMA: VOKALNA DJELAINSTRUMENTIMA: INSTRUMENTALNAGLASOVIMA I INSTRUMENTIMA: VOKALNOINSTRUMENTALNA DJELA

*

GLASOVILjudski glas najstariji instrument.to je to lijepo pjevanje?Tehnika pjevanja?Razliiti naini pjevanja?*

Klasifikacija pjevakih glasovaenski:SOPRANMEZZOSOPRANALTKONTRAALT

https://www.youtube.com/watch?v=QIaVPHRU1kE

Muki:KONTRATENORTENORBARITONBAS*

GLAZBALA (INSTRUMENTI)IANA GLAZBALAGUDAKA:VIOLINAVIOLAVIOLONELOKONTRABASTRZALAKAHARFAGITARALUTNJA

*

PUHAKA GLAZBALADRVENA:BLOKFLAUTAFLAUTAPIKOLOOBOAENGLESKI ROKFAGOTKONTRAFAGOTKLARINETBASKLARINETSAKSOFON

LIMENA:TRUBLJATROMBONROGTUBA

*

UDARALJKES ODREENOM VISINOM TONA:TIMPANITOM-TOMBONGOMETALOFONVIBRAFONGONGKSILOFONMARIMBA...S NEODREENOM VISINOM TONA:MALI BUBANJTAMBURINTRIANGLTAM-TAMKASTANJETETAPIIINELEMARACAS...*

GLAZBALA S TIPKAMAKLAVIR ELESTAEMBALOORGULJEHARMONIKA*

SLUNI PRIMJER:Benjamin Britten (1913-1976)Vodi kroz orkestar za mlade (Varijacije i fuga na Purcellovu temu), op. 34Tema: cijeli orkestarVarijacije 1. 4.: drveni puhaiVarijacije 5. 9.: gudaiVarijacije 10. 12.: limeni puhaiVarijacija 13.: udaraljkeFugaCoda

https://www.youtube.com/watch?v=4vbvhU22uAM*

Crtovlje Note su znakovi u glazbi kojim odreujemo ime, trajanje i visinu tona ili zvuka. Upisuju se u crtovlje.Crtovlje se satoji od 5 crta i 4 praznine.

Note se u crtovlju odvajaju taktnim crtama.Prostor izmeu dvije taktne crte naziva se TAKT.

KljueviKljuevi odreuju naziv i visinu tona.Klju se zapisuje na poetku crtovlja (po potrebi i tijekom skladbe).O kljuu ovise abecedni i solmizacijski nazivi tonova zapisanih iza njega.

Kljuevi koje emo koristiti

*NoteNota je znak za biljeenje trajanja i visine tona ili zvuka.Oblici nota su:

*Pregled notnih vrijednosti

*Stanka - pauzaZnak za privremeni prekid tona. Odreenim znakovima vrijednosti nota odgovaraju znakovi za stanke.

Note u crtovlju i njihovi nazivi

Ritam i mjeraRitam je ravnomjerno izmjenjivanje tonova jednakog ili razliitog trajanja.Mjera je pojam koji ukazuje na broj i vrstu osnovnih jedinica (doba).Oznaka mjere se zapisuje na poetku skladbe odmah iza kljua i predznaka.Takt je najmanja grupa tonova koja se dobiva simetrinom podjelom jednog niza tonova na manje, jednake ritmike djelove (ve smo spomenuli takt je prostor izmeu dvije taktne crte).

VjebaUcrtati taktove u ritamski primjer:U 2/4 mjeriU 3/4 mjeri U 4/4 mjeriU 2/2 mjeriU 3/8 mjeri

Ritamski slogoviSvaku notu, s obzirom na mjeru i njeno trajanje oznaavamo razliitim ritamskim slogom.Zadatak: upoznati ritamske slogove u etvrtinskoj, polovinskoj i osminskoj mjeri.upoznati ritam i ritamske figure od cijele note do esnaestinki u svim kombinacijama.upoznati notu s tokom i ligaturu.

Glazbena abeceda apsolutna notacijaNotno crtovlje G klju C dur ljestvica glazbena abeceda

Relativna notacija solmizacijski slogoviStupnjevi ljestvica imaju konstantne nazive bez obzira na visinzu tona

R E L A T I V N A NOTACIJA

stupnjevi ljestvica imat e svoje konstantne nazive: solmizacijske slogove (durska ljestvica: DO RE MI FA SO LA TI DO), bez obzira na visinu tonaA P S O L U T N A NOTACIJA

visine tonova imaju svoja apsolutna imena, koja se primjenjuju u svim tonalitetima

LjestvicePrije obrade ljestvica upoznat emo pojmove:PovisilicaSnizilicaRazrijeilica

Ljestvica je niz (od 8) tonova koji su poredani po odreenim pravilima redoslijeda cijelih tonova i polutonova.Tonovi ljestvice zovu se stupnjevi i oznaavaju se rimskim brojevima.Ljestvica dobiva ime po poetnom tonu.Obradit emo dvije vrste ljestvica: dur i mol.Durska ljestvica se oznaava velikim slovom, molska malim. (npr. D dur; f mol).Prije toga pogledajmo (i posluajmo) kakve sve ljestvice mogu biti...

Durska ljestvica C - durTonovi durske ljestvice su poredani po sljedeim pravilima:

G - dur

Kvintni krug

F - dur

Kvartni krug

Molske ljestvice Svaka durska ljestvica ima paralelnu molsku ljestvicu.Raspored polutonova.Vrste mol ljestvice.Paralelni molovi po kvintnom i kvartnom krugu.

a - mol

Intervali Interval je razmak izmeu dva tona visinska i zvuna razlika meu tonovima koji mogu zvuati uzastopno (jedan za drugim) ili istodobno.

1 m2 V2 m3 V3 4 P4 s5 5 m6 V6 m7 V7 8

Akordi trozvuci - kvintakordiAkord koji je sastavljen od tri razliita tona.Svaki trozvuk je sastavljen od osnovnog tona, terce i kvinte (treeg i petog tona).Vjeba: u obraenim durskim ljestvicama izgraditi akorde na svim glavnim stupnjevima.

Vrste kvintakordaOvisno o veliini terce i kvinte razlikujemo razliite vrste kvintakorda:DurskiMolskiSmanjeni Poveani

Akordi na glavnim stupnjevima harmonijskog molaVjeba: Izgraditi kvintakorde na glavnim stupnjevima obraenih molskih ljestvica.Odrediti vrstu kvintakorda na odreenom stupnju.

Obrati kvintakordaSekstakord

Kvartsekstakord

VRIJEME U GLAZBI: TEMPO, METAR I RITAMTempo (tal. vrijeme) je izraz kojim se oznaava brzina izvoena glazbe. Oznaka za tempo se nalazi na poetku skladbe, dok se promjene tempo obiljeavaju tijekom skladbe.*

Oznake za tempoSPORI TEMPO:LARGO (iroko, sporo; 40 - 60)LARGHETTO (manje iroko, sporo, neto pokretljivije od Largo; 60 - 66)LENTO (polako)GRAVE (teko, ozbiljno)ADAGIO (polako, mirno; 66 - 76)*

UMJERENI TEMPO:ANDANTE (hodom, umjereno; 76 - 108)ANDANTINO (neto bre od Andante)MODERATO (umjereno; 108 - 120)ALLEGRETTO (neto sporije od Allegro)*

BRZ TEMPO:ALLEGRO (veselo, brzo; 120 168)VIVACE (ivahno)PRESTO (vrlo brzo; 168 200)PRESTISSIMO (najbre mogue; 200 208)*

DINAMIKAJAINA izvoenja glazbenog djela.ppp pianissimo possibilepp pianissimop pianomp mezzopianomf mezzofortef forteff fortissimofff fortissimo possibile*

ARTIKULACIJA pridonosi boljem i individualnom tumaenju glazbenog djela, koja se postie meusobnim povezivanjem ili razdvajanjem tonova. Izvodi se npr. jednom dahom ili jednom potezom gudala ili legato sviranjem. Najee se oznauje u partituri. (npr: legato=povezano, staccato=odjeljeno, non legato=odvojeno...)*

TranspozicijaLat. Transponere premjestiti znai prelazak iz jednog tonaliteta u drugi (za odreeni interval vie ili nii po potrebi). Pri transpoziciji se ne mjenja nita osim visine tona po tonalitetu!

Transpoziciju koristimo uglavnom kada nam je pjesma koju moramo obraditi previsoka (ili preniska). Transponiramo ju pomou solmizacijskih slogova.1. zapiemi solmizacijske slogove pjesme u originalnom tonalitetu.II. odredimo tonalitet u koji emo pjesmu transponirati III. prema solmizacijskim slogovima zapiemo pjesmu u novom tonalitetu.Ritamski slogovi ostaju isti!