gljive - fungigljive kao hrana, sadrze proteine “šumsko meso“, esencijalne amino kiseline,...
TRANSCRIPT
5 CARSTAVA ŽIVIH ORGANIZAMA
1. Carstvo Monera – oblici sa prokariotskim ćelijama:
Cyanophyta, Bacteria
2. Carstvo Protista – jednoćelijski organizmi
3. Carstvo Plantae – autotrofni organizmi, koji uzimaju vodu i
mineralne materije iz podloge i sami sebi stvaraju hranu
4. Carstvo Animalia – heterotrofni organizmi, koji unose hranu i
vare je u untrašnjosti svoga tela
5. Carstvo Fungi – heterotrofni organizmi sa apsortivnim načinom
ishrane, apsorbuju organske molekule iz spoljašnje sredine
Gljiva na gljivi
Gljiva na životinji
Gljiva na zamljištu
Gljiva na korijenu drveta
Gljivana
stablu
Gljiva na cvijetu
Gljivana
Uginulom drvetu
Gdje sve žive gjive
Žive u slanim i slatkim vodama, na kopnu u različitim uvjetima. Najpogodnija im je temperatura od 20 i 30 0C ali neke mogu podnijeti i 60 stepeni.
Ne posjeduju hlofofil
• Tijelo višećelijskih gljiva je izgrađeno od jednoćelijskih, končastih ćelija-HIFA
• Preplitanjem hifa nastaje tijelo gljive – MICELIJUM
• Dugo su svrstavane u carstvo biljaka • Posjeduju ćelijski zid od hitina
Gljive su saprofiti - razlagači
Paraziti koji haustorijimacrpe hranu
Uzročnici gljivična oboljenja kod čovjeka - mikoze
ŽIVOT I STANIŠTA GLJIVA
Gljive žive u simbioziMIKORIZA- simbioza
između gljiva i korijena viših biljaka
11
Podjela:
• Niže gljive (Phycomycetes)
• Gljive mješinarke (Ascomycetes)
• Gljive stapčarke (Basidiomycetes)
Niže gljive - Phycomycetes
• Talus im je mikroskopske veličine u vidu dugih niti.
• Hife sadrže više jezgara koje nemaju poprečnih zidova.
• Stijenka je od celuloze ili hitina.
• Razmnožavaju se bespolno zoosporama. Polni način se javlja u više oblika.
• Mnoge bolesti biljaka i životina izazvane su nižim gljivama: peranospora vinove loze, modra plijesan duhana.
• Među ovim gljivama najpoznatije su plijesni. A među njima najpoznatija je Mucor mucedo na hljebu, voću i dr. 12
plazmatska
membranajezgra
• evolucijski su se odvojile od algi
• plamenjača - peranospora vinove loze (Plasmopara viticola) razvija micelij na lišću
• zoospore kliju u kontaktu s vodom kroz stome
zoospora
Spora klije
- haustorije
sporangij
sporangiofor
NIŽE GLJIVE
Siva plijesan (Mucor mucedo) ima kuglasta plodišta
- razvija se na ostacima hrane, saprofit
kolumelakonidiofor
Tijelo plijesni je MICELIJUM- Iz micelijuma se izdižu
SPORANGIJE (končići sa crnim lopticama)
• plodište u obliku zdjele - himenija
• plodište izgrađuju mješinaste stanice
• askusi stvaraju askospore
Gljive mješinarke - Ascomycetes
• Ima ih oko 2000 vrsta.
• Žive na kopnu i vode saprofitski ili parazitski život.
• Micelij im se sastoji od niti koje su pregrađene, stijenka im je od hitina.
• Razmnožavaju se vegetativno, bespolno i polno.
• Spore nastaju u sporangijama –askusima. Askusi su poredani jedan do drugog i tako grade plodište (himenij). U jednom askusu ima 8 askospora.
16
Kvasci
• To su jednostanične gljive, a razmnožavaju
se pupljenjem.
• Kvasci ne stvaraju plodišta.
• Kvasci imaju široku primjenu u proivodnji
piva i alkoholnih pića.
• Primjena se zasniva na sposobnosti ovih
gljiva da razlažu šećere na etilni alkohol i
ugljični dioksid.
Rod Saccharomyces spp.– kvasci, uglavnom jednoćelijske, jednojedarne gljive
S. cerevisiae - pivski ili pekarski kvasac, poznat je samo u kulturama – vrenjem stvara vitamin B
S. ellipsoideus - vinski kvasac – na bobicama grožđa
Etanol + CO2Grožđani šećer
Alkoholno vrenje
• iz njega je izoliran penicilin, prvi antibiotik (Fleming)
• ima metličasto razgranate hife
držak - konidiofor
konidije
Kistac (Penicillium notatum) raste na ostacima hrane i voća
Aspergillus spp., jednoćelijska‚ negranata konidionoša sa glavičastim
proširenjem na kome su mnogobrojne spore (Aspergilus sp.)
SEM - mikroskopija
• siva prevlaka na listovima
• kiša ispire spore s lista i usporava razvoj
Pepelnica (Oidium sp.)
Ražova gljivica (Claviceps purpurea)
Claviceps purpurea - ražena glavnica,
parazitira u cvijetu raži. Sklerocija (lat.
sclerotium, tvrd) - tvrda tvorevina od
zbijenih spleta hifa, sadrži alkaloide,
poznata lizerginska kiselina (LSD)
Tuber spp. - gomoljače
Tartufi rastu 30 cm duboko u zemlji u simbiozi sa
mladim dijelovima korijenja drveća.
22
Gljive stapčarke - Basidiomycetes
Razgranati micelium od septiranih hifa
• Bespolno različitim vrstama spora
• Polno formiraju se 4 egzogene bazidiospore, jednoćelijske, jednojedarne, haploidne spore
• Dobile su naziv po bazidijama –stapkama s kojih se odvajaju po 4 spore.
• Stvaranju bazidiospora u bazidiji prethodi spajanje dvaju jezgara nakon čega dolazi do mejoze. Bazidiospore su haploidne.
• Stapčarke dijelimo na dva podrazreda:
• Niže stapčarke• Više stapčarke.
Niže stapčarke
23
Imaju bazidije koje su pregrađene i podijeljene u 4 stanice. Ne stvaraju plodišta.Osim bazidiosporastvaraju još nekoliko vrsta spora pomoću kojih preživljavaju na nekoliko domaćinaUzrokuju opasna oboljenja biljaka kao što su snijeti i hrđe
Crna hrđa – Puccinia graminisnapada žitarice a drugi joj je domaćin žutika (Berberis).
Stvara 4 vrste spora.
Parazitske gljive
stapčarke
Bukovača
• raste na panju
• enzimima probavlja
celulozu drva Kresiva guba
• ima tvrdo plodište
s godovimaSnijet
• parazitira na cvjetovima
i plodovima žitarica
Građa gljiva
hife
mikroskopska
snimka hifa
Imaju bazidije koje nisu pregrađene.
Stvaraju plodišta s himenijem.
Žive saprofitski ili parazitski.
pregrada ili
septa
STANICE
Više stapčarke
Iz bazidiospora razvija se micelij čije stanice imaju po jednu jezgru. Kada se susretnu + i – micelij, tj. kada dođe do somatogamije, nastaje stanica s dvije jezgre, a iz nje se daljim diobama razvija micelij s binuklearnim stanicama. U izvjesno vrijeme nastane plodište nad zemljom. S donje strane plodišta razvija se himenij s bazidijama u kojima nastaju spore. Stvaranju bazidiosporaprethodi mejoza tako da su to haploidne stanice.
OTROVNE VRSTE
Muhara
• muskarin snažan otrov
• koristi se kao insekticid
Panterova muhara
• toksini djeluju na CNS
• imaju narkotička i halucinogena svojstva
Zelena pupavka
• trovanje započinje probavnim smetnjama i
usporenim radom srca
• otrov izaziva oštećenje jetre i bubrega
• U Japanu i Kini samonikla
vrsta na deblima hrasta, u
svijetu najviše gajena gljiva
odmah iza šampinjona
• Antitumorsko,
antibakterijsko, antivirusno
djelovanje
Auricularia auricula – judae, Judino ili šumsko uho
Judino uho se koristiti ali samo u malim količinama, 150 gr
svježih ili 15 gr suvih pečuraka nedjeljno
NESAVRŠENE GLJIVE
• uzročnici gljivičnih oboljenja kod ljudi
• ne razmnožavaju se spolno
• razmnožavaju s konidijama
KANDIDIJAZA – uzročnik Candida albicans
• pripada normalnoj fiziološkoj flori
• izaziva oboljenje kod pada imunološkog sustava
ASPERGILOZA - uzročnik (Aspergilus fumigatus)
• naseljava dišne puteve
• izaziva bronhalnu astmu
EKONOMSKI ZNACAJ GLJIVA
1. GLJIVE SU RAZLAGAČI2. Gljive kao hrana, sadrze proteine “šumsko meso“, esencijalne amino kiseline,
polisaharide, vitamine, minerale, velike količine fosfora3. Sekundarni metaboliti gljiva:
a) antibiotici - supstance toksične za druge mikroorganizme (Penicillium notatum -penicilin)
b) mikotoksini - supstance toksične za ljude, kancerogena materija biološkogporijekla je aflatoksin izolovan iz gljive Aspergilus flavus.
4. Industrijska proizvodnja gljiva:• Tuber spp. (Ascomycotina) tartufi, gomoljače• Agaricus bisporus (Basidiomycotina) šampinjon• Pleurotus ostreatus (Basidiomycotina) bukovača
5. Pojedine gljive osim hranljivih vrijednosti posjeduju i određena ljekovita svojstva.6. Industrijska fermentacija pomoću gljiva
• Proizvodnja sireva, kiselina i dr.
Ponovimo naučeno
35
Tijelo gljiva grade končaste ćelije ________.hife Splet hifa zove se ___________micelij
Ćelijski zid hifa je izgrađen od __________.hitina
Prema ishrani gljive mogu bitri: ____________, ______________, _____________.saprofiti paraziti simbionti
Žive u ______________vodama, na kopnu u različitim uvjetima. Najpogodnija im
je temperatura ______________ali neke mogu podnijeti i 60 stepeni.
slanim i slatkim
od 20 – 300 C
Gljive se razmnožavaju: _______________ i ________________.spolno bespolno
Gljive su značajne za čovjeka jer ih koristi u ____________, od njih dobiva ________
Koristi ih u industriji ______________,
ishrani penicilinlijekova
U prirodi gljive su značajne jer zajedno sa _____________ omogućavaju kruženje
_____________ u ______________.
bakterijama
tvari prirodi
Ponovimo naučeno
Thalophita by Omer Husovic 36
Gljive žive u ________________ sa korijenjem biljaka radi uzajamne koristi, a takav
odnos zovemo _______________.
zajednici
mikoriza
Simbiozom alge i gljiva nastali su organizmi ____________.lišaji
Gljive napadaju biljke, životinje i ljude uzrokujući bolesti ___________.mikoze
Gljive dijelimo u tri razreda:
1.____________________ (___________________)
2.____________________ (___________________)
3.____________________ (___________________)
Niže gljive Phycomycetes
Gljive mješinarke Ascomycetes
Gljive stapčarke Basidiomycetes
3) Usporedite prikazane gljive:
kvasac
jednostanična gljiva
uzrokuje vrenje
zelena
pupavkavišestanična gljiva
naša najotrovnija
gljiva
razmnožava se
sporama
razmnožava se
pupanjem
4) Razvrstajte koje osobine gljive imaju zajedničke sa
životinjama, a koje sa biljkama:
celulozna
stanična stijenka
nepokretnost
uzimanje hrane vanjskom
površinom tijelaheterotrofi
rezervna tvar: glikogen
hitin
Prepoznaj slike:
Thalophita by Omer Husovic 40
Kvasac Peranospora v.l. Mucor sp. Penicillium sp.
Aspergillus sp. Claviceps sp. Smrčak Zdjeličarka