GLASILO HRVATA CRNE GOREGodina VI Broj 36 Ožujak 2008. Cijena 1 € ISSN 1800-5179

SRETAN USKRS: ODR�ANI KORIZMENI KONCERTII SVETE MISE

Odgovor vjernosti

3

Adresa: Zatvoreni bazen, Škaljari 85330 KotorTelefon: +381 (0) 82 304 232 Faks: +381 (0) 82 304 233E-mail: hgd-kotor@cg.yu http://www.hgdcg-kotor.orgŽiro-račun: 510-10418-20Osnivač: Hrvatsko građansko društvo Crne Gore – Kotor

Predsjednik: dr Ivan Ilić Glavni urednik: Tamara PopovićUr e đivački odbor: Tripo Schubert, Marija Nikolić, Marija Mi-haliček, Jo ško Katelan, Jadranka Vojičić Lektor: prof. Ljil-jana Markić Fotografije: B. Pejović, Foto Parteli, S. Kordić

Dizajn&priprema: Radionica LCG Tisak: Grafo-Bale –Podgorica Naklada: 800 primjeraka Cijena: 1,00 euro

“Hrvatski glasnik”, Kotor, je upisan u evidenciju javnih glasila kod Republičkog sekretarijata za informisanje RCGpod rednim brojem 04/01-1828 od 31.12.2002. godine. Časopisu je dodijeljen međunarodni standardni broj za ser-ijske publikacije ISSN 1800-5179, koji je otisnut u gornjem desnom uglu korica. Časopis izlazi mjesečno.

Poštovani čitateljiMjesec koji je za nama protekao je u znaku velikog blag-

dana - Uskrsa, te zna�ajnih doga�aja na politi�koj i kulturnojrazini. Predsjednik Crne Gore ponovo Filip Vujanovi�, odlu�ili su

gra�ani Crne Gore ve� u prvom izbornom krugu.Predsjednik SAD George Bush boravio u dvodnevnom po-

sjetu Hrvatskoj.Republika Hrvatska, dobivanjem pozivnice za NATO sa-

vez, ostvarila jedan od dvaju strate�kih ciljeva. Crna Gora iBosna i Hercegovina tzv. intenziviranim dijalogom poduzeleva�an korak u pribli�avanju Savezu.Crnogorski premijer Milo �ukanovi� za prvi posjet nakon

�to je zamijenio �turanovi�a odabrao Zagreb, i sa svojim hr-vatskim kolegom Sanaderom dogovorio da se otvoreno pita-nje granice na moru rije�i pred sudom u Hagu. U �ast 500-te obljetnice ro�enja Marina Dr�i�a, najve�eg

hrvatskog pisca, svjetski poznatog i priznatog renesansnogkomediografa, Vlada Republike Hrvatske je 2008. godinuproglasila za Godinu Marina Dr�i�a, �to je poduprto i odme�unarodnih kulturnih krugova. U sklopu mnogobrojnihpriredbi, predstava, susreta, razgovora, znanstvenih motre-nja i istra�ivanja, napravljen je opse�an program promicanjaugleda hrvatske kulture i ba�tine diljem svijeta.Slijede�i nastojanje Vlade RH, te svih bitnih u�esnika u

ostvarenju zamisli, Hrvatsko gra�ansko dru�tvo Crne Gore organizira znan-

stveni skup na temu Marina Dr�i�a, a Hrvatsko narodno ka-zali�te 16. srpnja ispred katedrale Sv. Tripuna u Kotoru iz-vest �e predstavu «Dundo Maroje». Obitelj najzna�ajnijeg hrvatskog pisca je kotorskih korije-

na, i sam Dum Marin rado je spominjao u svojim djelima"na�ijence" iz Kotora.Ovakav kulturni doga�aj zna�ajan je za ukupne odnose

na ovim prostorima, veliki je iskorak u afirmaciji hrvatskemanjine, te prezentaciji hrvatske rije�i i kulture u Crnoj Gori.Nismo zaboravili ni �male� doga�aje; davna�nje i aktualne

tople ljudske pri�e. �Zaplovite� u jo� jedan broj, uz miris dobrotske torte i �um

valova Boke - kraja bez kraja.Do novog susreta,

Vaša urednicaTamara Popović

HNK GOSTUJE U CRNOJ GORI

Dundo Maroje u Kotoru STR. 4

IZBORI CRNA GORA 2008.

Vujanović predsjednik STR. 12

RAZGOVOR SA POVODOM:TOMISLAV GRGUREVI�

Boka je kraj bez kraja STR. 14

KORIZMENI KONCERTII USKRSNA POSLANICA

U nadi spašeni STR. 28

�ENE KOTORA: VLASTA MANDI�

VELIKI USPJEH KOTORANA

Zlato i srebro u Veneciji STR. 39

Vraćamdug svomgradu

STR. 24

4

Dundo Marojeu Kotoru

OBLJETNIC � RO�ENJAMARINA DR�I�A :HNK GOSTUJEU CRNOJ GORI500.

Hrvatsko narodno kazalište

5

Piše:Tamara POPOVIĆ

Učast 500-te obljetnice ro-đenja Marina Držića, naj-većeg hrvatskog pisca,

svjetski poznatog i priznatog re-nesansnog komediografa, svje-sna njenog značaja i važnosti zahrvatsku kulturu, Vlada Repu-blike Hrvatske je 2008. godinu,proglasila za Godinu Marina Dr-žića, što je poduprto i od među-narodnih kulturnih krugova. Usklopu mnogobrojnih priredbi,predstava, susreta, razgovora,znanstvenih motrenja i istraži-vanja, napravljen je opsežanprogram promicanja ugleda hr-vatske kulture i baštine diljemsvijeta.

Obitelj Marina Držića vučekotorske korijene, i Hrvatskograđansko društvo Crne Goreje pokrenulo inicijativu da se iu Kotoru održi predstava„Dundo Maroje“.

- Gostovanje u gradu DumMarinovih obiteljskih korjenabio bi veliki iskorak u afirma-ciji hrvatske manjine, te pre-zentaciji hrvatske riječi i kul-ture u Crnoj Gori.

Iz ponosne Boke dolazili su idolaze mnogi velikani na po-dručju kulture i znanosti, a naponos našem narodu s objestrane granice, kao i objemadržavama. Uvjereni smo da će-te znati, u suradnji sa ostalimodgovornima, nastaviti stolje-tne veze, a ova predstava punasimbolike na više razina, bilabi pravi i primjeren početak,navodi se u dopisu HGDCGkojim je pokrenuta inicijativa.

Nakon pozitivnog odjeka nakoji je naišao ovaj prijedlog,predsjednik HGDCG dr. IvanIlić i tajnik Tripo Schubertrazgovarali su 3. ožujka u Za-grebu, u drami HNK, sa dr.sci. Anom Lederer, intendan-ticom, Sanjom Ivić, ravnate-ljicom, i Majom Filičić - Ive-zić, izvršnom producenticom.Dogovoreni su svi relevantni

U povodu 500-te obljetnice rođenjaMarina Držića, najvećeg hrvatskogpisca, svjetski poznatog i priznatogrenesansnog komediografa, uorganizaciji HGDCG 16. srpnja2008. godine ispred Kotorskekatedrale Hrvatsko narodnokazalište izvest će predstavu„Dundo Maroje“

6

detalji oko realiziranja projek-ta i termin, 16. srpnja, ispredKotorske katedrale.

- Slijedeći nastojanje VladeRepublike Hrvatske, te svihbitnih učesnika u ostvarenjuzamisli, a pozivajući se naUstavnu obvezu RepublikeHrvatske o brizi za autohtonehrvatske zajednice van Maticezemlje, odlučili smo se kaonajstarija i najvažnija udrugaHrvata Crne Gore, uključiti uprogram, na taj način što će-mo organizirati znanstveniskup u Kotoru na temu Mari-na Držića, a što je najvažnijetražili smo od HNK Zagreb dase predstava «Dundo Maroje»održi u Kotoru. Ravnali smose činjenicom da je obitelj naj-značajnijeg hrvatskog piscakotorskih korijena, te da je isam Dum Marin rado spomi-

njao u svojim djelima "naši-jence" iz Kotora, uz ideju da seu Kotoru izvede njegova naj-značajnija i najpoznatija ko-medija, " Dundo Maroje".Ovakav kulturni događaj zna-čajan je za ukupne odnose naovim prostorima, čime se našedruštvo još jednom potvrđujekao most suradnje i mira, ka-zali su Ilić i Schubert.

Marin Držić rođen je najvje-rojatnije 1508. godine, uuglednoj i bogatoj dubrovačkojobitelji. Njegovi preci, od da-vnine plemići, iz Kotora suprešli u Dubrovnik sredinomXII. stoljeća.

Početkom ožujka u Kotor jedoputovao režiser OgnjenProhić u namjeri da odaberenajpogodnije mjesto za održa-vanje predstave, te izabraoPjacu Sv. Tripuna.

Jedan od rijetkih hrvatskihredatelja mlađe generacije sdugim stažom interesa za sta-riju hrvatsku književnost, usvom „Dundu Maroju“ ne po-država realizam gradskog trgaiz 16. stoljeća, nego interijeršoping centra u Rimu 50-ihgodina prošlog stoljeća. Dra-maturginja predstave je SanjaIvić, a uloge tumače Kruno-slav Šarić (Dundo), Zijad Gra-čić (Dugi Nos), Nikša Kušelj(Maro), Joško Ševo (Pomet),Ana Begić (Petrunjela), MilanPleština (Popita), Mirta Zeče-vić (Pera), Livio Badurina(Laura) ...

Mladi Dubrovčanin Marotroši novac na zabavu i lago-dan život. Na vijesti o raskala-šnom životu Mara, njegov otacDundo Maroje stiže u Rim ka-ko bi urazumio mladića i vra-

Na Pjaci odbrašna 5. i 6.srpnja 1950.

odigrana jepredstava „DundoMarije“ u izvedbiJugoslavenskog

dramskogpozorišta. U Kotor

su stigle 104osobe, što

tehnike, štoglumišta, koji sudoputovali vozomu Zeleniku, sa 12

vagona kulisa Prohić

7

tio ga na pravi put. - U trenutku kada Držić go-

vori o ljudima nahvao i ljudi-ma nazbilj uspostavlja nekoli-ko pozicija: između prizorišta igledališta, između svijeta sce-ne i svijeta Grada, između po-litike i onoga što se na scenizbiva. Nastojali smo takve po-

zicije ostaviti otvorenima, noozbiljno zastupati razliku iz-među ljudi nahvao i ljudi na-zbilj. Pa kako publika shvati.Uglavnom živimo u svijetu na-hvao i s ljudima nahvao, a ta-kvi se uglavnom smatraju zaljude nazbilj. Ne treba namDržićev tekst uprizoren da bi-smo takve ljude prepoznali,objašnjava Prohić.

Kritika je uglavnom Prohiće-vu predstavu ocijenila kao „ve-liki uspjeh“.

„Večernji list“ ističe da HNKnapokon ima zrelu, duhovitu,pametnu, razigranu, pa i jezo-vitu predstavu nastalu na te-melju drame Marina Držića.„Redatelj Ozren Prohić kazali-

štem je pokazao kako se da-nas, s našim glumcima, možekazati ono što je Držić shvatiou procvatu renesanse. Središ-te drame je prostitutka Laurakoju glumi izvrsni Livio Badu-rina, obavivši nevjerojatan po-sao dekonstrukcije ženstva20. stoljeća. I Joško Ševo jekao Pomet bio izuzetan: blag,drag, a opet opor i naposljetku

opasan igrač, Kruno Šarić po-sve je novi, svježi, britki, ene-rgični i uvjerljivi Dundo koji jeimao sina kakvog zaslužuje uNikši Kušelju, koji je ovomulogom pokazao stvarnu glu-mačku zrelost.

Mirta Zečević bila je mila,draga kao Pera u odjeći "djeti-ća", a na kraju raskošna, žen-stvena i gorda Dubrovkinja,dok je Žarko Potočnjak su-spregnuo svoj glumački ego ikao Tudešak bio vrlo uvjerljiv.Mlikota, Kuhar, Kerekeš, cijeliveliki besprijekorni ansamblosvojio je pozornicu vozeći sena vespama, u "bubama".Mnogo je zaslužnih za velikiuspjeh ove predstave, a pre-malo prostora da im se svima,uključjujući i Anu Lederer,kaže: Hvala!

Dundo Maroje freska je jed-nog razdoblja i jednog dru-štva, zapravo mikrokozmos ukojemu se prelamaju sve ljud-ske mane i vrline. Nakon višeod dva desetljeća, Dundo Ma-roje se vraća na scenu HNK uZagrebu, i taj povratak simbo-lizira osnovni postulat našenacionalne kuće koji podrazu-mijeva izvođenje vrhunskihdomaćih dramskih djela kojamoraju biti dostupna ne sa-mo svakoj generaciji publike,nego i svakoj generaciji reda-telja i glumaca, kako bi se sa-čuvao kontinuitet umjetni-čkog propitivanja domaćih re-mek-djela.“

Schubert i Ilić sa vodećimtimom HNK

Sa premijere u Zagrebu

8

Piše: Tamara POPOVIĆ

Pravni okvir problema skojim bi se izašlo predMeđunarodni sud

pravde u Hagu pripremilobi mješovito povjerenstvo,a potvrdili crnogorski par-lament i Hrvatski saborunaprijed se obvezujući naprihvaćanje sudske odluke,dogovorila su dvojica pre-mijera tijekom razgovora uVladi RH.

Trenutačno je na snazi pri-vremeni sporazum o granicina moru koji je hrvatska Vla-da 2002. potpisala s tada-šnjom Saveznom RepublikomJugoslavijom u čijem je sa-stavu tada bila i Crna Gora.Hrvatska ima kopneni diopoluotoka i morski pojas ula-za u Boku, od nekih 550 me-tara, dok je dio akvatorija uzlijevu obalu poluotoka kojigleda prema Boki proglašenničijim morem.

- Iako je sporazum dao do-bre rezultate, zbog osjetljivo-sti tog pitanja u javnosti objezemlje najbolje bi bilo da rje-šenje, za koje sam uvjeren daće biti pošteno, donese Me-đunarodni sud, rekao je cr-nogorski premijer Milo Đu-kanović.

Premijer Republike Hrvat-ske Ivo Sanader, nakon sa-stanka s Đukanovićem, re-kao je da će Hrvatska i CrnaGora osnovati zajedničko po-vjerenstvo koje će izraditipravni okvir s kojim će se po-tom ići pred Međunarodnisud pravde u Haagu. Time bi

se zatvorilo otvoreno pitanjegranice na moru između dvi-ju država, a oba parlamentabi se unaprijed obvezala naprihvaćanje odluke međuna-rodnog suda.

Govoreći o tome da je za pr-vi posjet - nakon što je prijedva tjedna na mjestu premi-

PROBLEM PREVLAKE RJE�AVAT �E ME�UNARODNI SUD, DOGOVO -RILI PREMIJERI DVIJU DR�AVA

Hag odlučujegdje je granica

Hrvatski i crnogorski premijer IvoSanader i Milo Đukanović suglasili suse 12. ožujka 2008. u Zagrebu da seotvoreno pitanje granice na moruriješi pred međunarodnim sudom čijubi odluku unaprijed prihvatiliparlamenti dvije zemlje

9

jera zamijenio Željka Štura-novića - odabrao Zagreb, Đu-kanović je kazao kako u to-me ima i simbolike, ali da jeriječ o demonstraciji svijestio važnosti dobrosusjedskesuradnje i stabilnosti u regi-ji. Dodao je kako Crna Gora»sa simpatijama« gleda na

hrvatski napredak i da u to-me vide svoju šansu, kao ida se nadaju da će, kada Hr-vatska u Bukureštu dobijepozivnicu za NATO, Crna Go-ra »postati dio intenzivnogdijaloga«.

Sanader je čestitao CrnojGori na, kako je rekao, te-

škom, ali uspješnom putukoji je prešla od proglašenjaneovisnosti. Izvijestio je da jes Đukanovićem razgovarao osvim pitanjima, među kojimje, osim rješenja granice namoru, i ono o boljoj zaštitimanjina u objema zemljama,kao i uspostavi bolje gospo-darske suradnje, a ponajprijeprometne.

Na pitanje o priznanju ko-sovske neovisnosti, Sanaderje kazao kako je hrvatski stavo tome poznat, ali i dodao daHrvatska ne želi »dolijevatiulje na vatru«. Istaknuo jevažnost trajne stabilnosti uregiji.

Milo Đukanović je na istopitanje kazao kako Crna Go-ra dijeli stavove Europskeunije, no nalazi se u specifič-noj situaciji ne samo zbog to-ga što je multietnička zemljasa značajnom srpskom i al-banskom manjinom, nego i

Od lipnja letZagreb-Podgorica

Croatia Airlines od lipnja 2008. uvodi redovitu liniju Za-greb - Podgorica. Nakon što je Hrvatska priznala Kosovo,nacionalna zrakoplovna tvrtka RH odlučila je i Zagreb iPrištinu povezati redovitom zračnom linijom.

Između ovih gradova i Zagreba tri će puta na tjedan le-tjeti novi zrakoplovi flote Croatia Airlinesa - BombardieriQ 400.

Sa susreta u Zagrebu

10

stoga što su, nakon izlaska izzajedničke bivše države, od-nosi sa Srbijom još na nekinačin traumatizirani.

Crnogorski premijer posje-tio je i Hrvatski sabor i razgo-varao s njegovim predsjedni-kom Lukom Bebićem. U iz-javi novinarima Đukanović jekazao da se, uz ostalo, razgo-varalo o stanju u regiji i na-

pretku Hrvatske i Crne Gorena putu u euroatlantske in-tegracije, te je istaknuo da suHrvatska, Sabor i Bebić oso-bno proteklih godina, kadase Crna Gora borila za neza-visnost, pokazali iznimno ra-zumijevanje. »To je više negodobra osnova da unaprijedi-mo suradnju naših zemalja ina parlamentarnoj razini«,

rekao je Đukanović. Bebić je ustvrdio da je Crna

Gora odmakla na putu u EUu odnosu na neke susjede,dodavši kako joj Hrvatska utome želi uspjeh. Najavio jeskori posjet predsjednikaskupštine Crne Gore RankaKrivokapića Hrvatskoj i po-sjet saborskog izaslanstvaCrnoj Gori.

Bush u Hrvatskoj Obraćanje američkog pred-

sjednika Georga Busha hr-vatskim građanima okupljeni-ma na Trgu svetog Marka, 5.travnja, bila je kruna dvodne-vnog posjeta američkog iza-slanstva Hrvatskoj.

Predsjednik Vlade RH IvoSanader i američki predsjed-nik izrazili su zadovoljstvo štoje Hrvatska dobila pozivnicuza NATO i poručili da su vra-ta Saveza otvorena i ostalimzemljama regije.

- Ponosan sam što stojim natlu nezavisne Hrvatske, kazaoje Bush, te podsjetio je da jeHrvatska prošla "težak rat inevolje i izgradila zrelu demo-kraciju".

- Zaprijeti li vašoj zemljiopasnost, SAD i NATO stajatće uz vas i nitko vam više slo-bodu neće oduzeti, rekao jeamerički predsjednik.

Osvrnuvši se na stanje u re-giji, poručio je da je NATO ot-voren za sve zemlje u regiji iizrazio zadovoljstvo što su BiHi Crna Gora tzv. intenzivira-nim dijalogom poduzele važankorak u približavanju Savezu.

Sanader je zahvalio Americina snažnoj potpori koju je da-vala Hrvatskoj na putu premačlanstvu u NATO-u, te dodaoda je Hrvatska, dobivanjempozivnice za Savez, ostvarilajedan od dvaju strateških ci-ljeva.

Prethodnog dana, američkipredsjednik na Pantovčaku sesusreo sa predsjednikom RHStjepanom Mesićem, a doče-ku su bili nazočni i predsjed-nik Sabora Luka Bebić tepremijer Sanader.

- Drago mi je da mogu izrećidobrodošlicu predsjednikuBushu u Zagrebu. Vi ste prvipredsjednik SAD-a koji služ-beno posjećuje Hrvatsku.

Hrvatsko-američki odnosirazvijaju se uzlaznom linijom,Hrvatska pruža ruku prijatelj-stva svakome tko želi surađi-vati s njom. ZahvaljujemSAD-u što Hrvatsku podrža-vaju u ulasku u Europskuuniju i NATO, rekao je Mesić.

11

Kulturno bogatstvo kojeHrvati baštine u CrnojGori i pravi odnos cr-

nogorske države i cjelokupnezajednice prema tome, refe-rentni su ka europskim inte-gracijama, ocijenjeno je nasastanku Hrvatsko crnogor-skog međudržavnog savjeta,održanog 29. ožujka u Tivtu.

Domaćin sastanka bila jeHrvatska građanska inicijati-va, a njena predsjednica ičlan Savjeta Marija Vučino-vić pozdravila je odluke kojeto tijelo donosi.

Osim pitanja statusa nacio-nalnih manjina i njihovog do-prinosa stvaranju tolerantnihi neksenofobičnih društava,na sastanku je bilo riječi omultikulturalnosti i drugiminteraktivnim sadržajima.

Dogovoreno da se u tomsmislu pokrenu inicijative u

Crnoj Gori i Hrvatskoj za or-ganizaciju seminara o tim te-mama.

Posebna pažnja posvećenaje aktivnostima na organiza-ciji susreta mladih Hrvatske,Crne Gore, Italije i drugih me-diteranskih zemalja, a predlo-ženo je da domaćin bude Cr-na Gora.

Dogovorena je realizacijaprojekta "Hrvatskog doma" uKotoru, Tivtu, a govoreno je io mogućnostima za HercegNovi i Podgoricu.

- Hrvatsko - crnogorski me-đudržavni Savjet namjeravada ove projekte završi u što jemoguće kraćem roku, a pose-ban značaj je iskazan premaformiranju Hrvatskog nacio-nalnog vijeća u Crnoj Gori,koje će imati značajnu uloguu budućim aktivnostima, ka-že se u obavijesti.

Vučinović je istakla dopri-nos Hrvata u procesu obnovesamostalnosti Crne Gore, kaoi aktivan odnos prema tole-rantnom suživotu svih uzuvažavanje multietničnosti.

Naredni sastanak međudr-žavnog Savjeta je predviđennajkasnije za četiri mjeseca,gdje će se, kako se navodi,konkretizirati svi prijedlozi.

Predsjednik Hrvatskog gra-đanskog društva Crne Goredr. Ivan Ilić, iako član Savjetaodlukom predsjednika Hrvat-sko – crnogorskog međudr-žavnog savjeta Filipa Vujano-vića, nije dobio poziv na sa-stanak. Redakcija

U TIVTU ODR�AN SASTANAK HRVATSKO-CRNOGORSKOG ME�U -DR�AVNOG SAVJETA

Poziv na sastanak nije dobio članSavjeta, predsjednik HGDCG dr. IvanIlić, a obavijest koja je pred vamanije pristigla u redakciju Hrvatskogglasnika, već je preuzeta sa sajtaagencije MINA. Izvještaj ipak dajemokao naš doprinos stvaranju„tolerantnih i neksenofobičnihdruštava“

Na redu seminari

12

Piše:Tamara POPOVIĆ

Predsjednički kandidat vlada-juće koalicije Filip Vujano-vić dobio je 52,3 odsto

glasova na osnovu 93 odstoobrađenog uzorka i pobjednikje izbora održanih 6. travnja,saopšteno je iz Centra za de-mokratsku tranziciju. Kandi-dat Srpske liste Andrija Man-dić osvojio je 19,3 odsto, Po-

kreta za promjene Nebojša Me-dojević 17,3 odsto, a Socijali-stičke narodne partije SrđanMilić 11,2 odsto glasova izašlihbirača.

Glasalo je 68,7 odsto biračaili oko 336,9 hiljada građanaCrne Gore.

Predsjednik crnogorske drža-ve kazao je da će i u novommandatu biti predsjednik svihgrađana Crne Gore.

- Biti ću predsjednik svih gra-

đana Crne Gore. Budimo zaje-dno, okrenimo se jedni drugi-ma, jer zajedno treba da gradi-mo našu budućnost, za bolji ži-vot svih nas, rekao je Vujano-vić obraćajući se pristalicamau zgradi Vlade.

On je kazao da njegov trijumfna predsjedničkim izborimapredstavlja „pobjedu za CrnuGoru i njenu budućnost“.

Vujanović se zahvalio svimakoji su glasali za njega, ali i

PREDSJEDNI�KI I LOKALNI IZBORI - CRNA GORA 2008.

Vujanović predsjednikDemokratskapartija socijalistaosvojila jenajvišeodborničkihmandata naizborima u Tivtu,ali će morati daformirapostizbornukoaliciju.Socijalističkanarodna partijaosvojila jenajviše mandatana izborima uHerceg Novom,ali ni ona nećemoći samostalnoda formiralokalnu vlast

13

onima koji su podržali njegoveprotivkandidate.

Vujanović je obećao nastavakevropskog puta i ekonomskognapretka Crne Gore.

Istovremeno, održani su i lo-kalni izbori u Tivtu i HercegNovom.

Demokratska partija socijali-sta osvojila je najviše odborni-čkih mandata na izborima uTivtu, ali će morati da formirapostizbornu koaliciju.

DPS je, prema preliminarnimrezultatima Centra za monito-ring, osvojio 12 odborničkihmjesta, Srpska lista – pet, a So-cijaldemokratska partija –četi-ri.

Sa po tri mjesta u lokalnomparlamentu biće zastupljeniPokret za promjene i Hrvatskagrađanska inicijativa, dok sudva mandata pripala Socijali-stičkoj narodnoj partiji. Demo-kratska srpska stranka, Naro-dna stranka i Liberalna partijaimaće po jednog odbornika.

Prema podacima CEMI-ja, nalokalnim izborima u Tivtu gla-salo je 65,2 odsto birača.

Odbornička lista Socijalisti-čke narodne partije osvojila jenajviše mandata na izborima uHerceg Novom, ali neće moćisamostalno da formira lokalnuvlast.

Prema preliminarnim rezulta-tima Centra za monitoring,SNP je osvojila 12 odborničkihmandata, Demokratska partijasocijalista 11, a Srpska listapet. Pokret za promjene imaćetri odbornika, Socijaldemokrat-ska partija – dva, a Narodnastranka i Demokratski centarBoke po jednog.

Na lokalnim izborima u Her-ceg Novom, prema podacimaCEMI-ja, glasalo je 68,4 odstobirača.

Zanimljivo je da su se strankeu Tivtu odlučile same „mjeriti“na biralištima.

Tako Socijaldemokratskapartija prvi puta, nakon desetgodina, nije u koaliciji sa DPS-om, a samostalno je nastupila iHrvatska građanska inicijativa.

14

RAZGOVOR SA POVODOM: PRVI UREDNIK HRVATSKOG GLASNIKA,NOVINAR I PUBLICISTA TOMISLAV GRGUREVI�

Bokaje kraj

bezkraja

Prvog glavnog urednika posjetili smo u Domu starih uRisnu, upitali ga što sada radi, kako provodi dane…Iakou poznim godinama, i dalje ima izuzetnu memoriju,elokventan je, duhovit, britak i zanimljiv sugovornik.Neumorno i dalje radi, i na svojoj staroj austrijskojmašini stvara novu knjigu

15

Piše:Tamara POPOVIĆ

Agencija Beta objavila je 3.ožujka 2003. sljedeću vijest:

- Hrvatsko građansko dru-štvo u Crnoj Gori pokrenulo ječasopis na materinskom jezikute zajednice, "Hrvatski glas-nik", koji bi trebalo da konti-nuirano prati život i problemehrvatske zajednice u Crnoj Go-ri. U prvom broju list donositekstove o Hrvatskom građan-skom društvu, osnovanom pri-je godinu i po dana u Kotoru,oblicima političkog organizira-nja Hrvata u Crnoj Gori - Hr-vatskoj građanskoj inicijativi izTivta, Kulturno-umjetničkomdruštvu "Napredak", kao i o Cr-nogorskoj zajednici u Hrvat-skoj.

Glavni i odgovorni urednikčasopisa Tomislav Grgurevićkazao je agenciji Beta da će"Hrvatski glasnik" nastojati da

izvještava o radu, problemima idostignućima Hrvata, istovre-meno afirmirajući zajedničkiživot, nacionalnu, kulturnu ivjersku toleranciju“.

Prvog glavnog urednika po-sjetili smo, na petu obljetnicučasopisa, u Domu starih u Ri-snu.

Dočekao nas je na glavnimvratima, i, odmah započevširazgovor objašnjenjem kako je ikada nastao dom, te kako da-nas funkcionira, odveo da od-slušamo humanitarni koncertklape Bisernice Boke.

U prepunoj sali, uglavnomstari i iznemogli stanovnici do-ma pažljivo su već slušali kla-pu. Kašnjenje i nazočnost ne-koga tko nije „njihov“ pomaloih je uznemirilo. Narušili smonjihov uređeni sistem.

Dom brižljivo održavan, aliipak – dom. Neka nejasna tugauhvati posjetioca jer mu se(ne)opravdano učini da nitko

od njih nije zaslužio da tako, uletargiji i istom tužnom ritmuzavrši svoj život.

Nakon koncerta, Tomislavnas odvodi u svoju sobu.

Ne uklapa se sasvim, čak na-rušava sliku koju odaje većinanjegovih sustanara. Iako upoznim godinama, i dalje imaizuzetnu memoriju, elokventanje, duhovit, britak i zanimljivsugovornik. Neumorno i daljeradi.

Na njegovoj austrijskoj maši-ni za kucanje staroj 50 godinastoji 120. strana nove knjigeBokeških anegdota.

- Pokušao sam da pišem nakompjuteru, ali jednostavnonije išlo, objašnjava.

Tomislav Grgurević rođen jeu Kotoru 1935. godine. Poobrazovanju ekonomist, novi-narsku karijeru započeo je1960. u Radio Titogradu, gdjeje bio urednik. Bio je urednik itehnički urednik u Novinskoj

Grgurević dovršava novu knjigu

16

ustanovi Boka, glavni i odgo-vorni urednik Radio Kotora,časopisa Pomorstvo i Hrvatskiglasnik. Karijeru profesiona-lnog novinara okončao je u Ra-diju Crne Gore 2000.

Bavio se publicistikom i istra-živačkim radom iz oblasti po-

morske povijesti. Autor je de-set knjiga, uglavnom posveće-nih Boki – „kraju bez kraja“: Pi-sci i putopisci o Boki, Perastjoš živi, Kotorski oriđinali…

- Radim jer nemam što da ra-dim. I ne obradujem se kad miknjiga izađe, govori dok nam

pokazuje što sve treba da izađeiz tiska ovog proljeća.

- Prvo moje radno mjesto biloje u računovodstvu Rivijere.Primijetio sam da se na plat-nom spisku nalazi jedan – ma-čak. Plata je trošena na ribu imlijeko.

Protestirao sam: Ovaj mačakima malu platu. Ovdje fali nu-la, a ovdje ime i prezime.

Bila je to 1960. Tu priču samispričao Andriji Ševaljeviću,uredniku Boke, koji je objavio,a zatim je prenijela jedna ku-banska agencija sa naslovom:U Titovoj Jugoslaviji i mačkeprimaju platu.

Ostao sam bez posla, optuženda odajem poslovne tajne, pri-sjeća se Tomislav Grgurević,novinar koji će ostati upamćeni po tome da je, nakon kata-strofalnog potresa, prvi izvije-stio „ Kotora više nema!“

- U trenutku potresa bio samna Vrmcu, i prvi sam se probiodo Kotora. Na Trojici vidim

Novi i stari urednik

17

Piše:Sanja MARTINOVIĆ

Uprostorijama ljetnjikov-ca Buća u Tivtu 16.ožujka održana je knji-

ževna večer posvećena knjiže-vniku i disidentu Vjencesla-vu Čižeku. O njegovom životui radu govorio je Anto Zirdumiz Viteza, pisac dvanaest ro-mana, od kojih su dva posve-ćena specifičnom odnosu Bo-ke Kotorske i Bosne i Herce-govine. O Zirdumu je govorioviteški pjesnik Dragan Muči-babić. Odlomke iz lirskih dje-la i satičkih listića Vjencesla-va Čižeka čitale su profesoricaknjiževnosti Ružica RosanaLazarević i studentica IvaDeković.

Vjenceslav Čižek rođen je uĐenovićima 28. veljače 1929.godine. Filozofski fakultet za-vršio je u Sarajevu. Kao profe-sor filozofije osam puta je ot-puštan s posla. Jugoslavenskekomunističke vlasti osudile suga na pet godina robije, koju jeizdržavao u Srijemskoj Mitro-vici. Godine 1972., nakon slo-ma hrvatskog proljeća, emigri-rao je u Njemačku, gdje je na-stavio svoj politički i književnirad. 1977. godine ga u talijan-skom gradu Como, protivnomeđunarodnom pravu, otima-ju pripadnici Jugoslavensketajne službe i odvode u Jugo-slaviju, gdje nakon suđenjadospijeva na trinaestogodiš-nju robiju u zeničku kaznioni-cu. Upravo to trinaestogodiš-nje odsluženje kazne u zeni-

čkom zatvoru, u najsigurnijojjugoslavenskoj robijašnici, te-ma je njegove posljednje knji-ge »U raljama zloduha«. U njojsu sažeta potresna svjedočan-stva o zatvorskom životu, uz-nicima, stražarima i zatvor-skim upraviteljima. 1978. go-dine udruga Amnesty Interna-tional proglasila ga je zatvore-nikom savjesti, ali je puštenna slobodu tek na zahtjev nje-mačke vlade, 29. srpnja 1988.godine. U zeničkom zatvoruVjenceslav Čižek je oslijepio, anakon povratka u Njemačku7. studenoga 1988. živio jezahvaljujući njemačkoj držav-noj skrbi. Nakon duge i teškebolesti umire u Dortmundu25. studenog 2000. godine.Pokopan je u Sinju.

Napisao je sljedeća djela:zbirke pjesama »Krovopisipredsvanuća« i »Bosonogaprašina«, satirične listiće »Lje-kovito trnje«, kao i zapise iztamnice »U raljama zloduha«.

Književnu večer u Tivtu or-ganizirala je Hrvatska gra-đanska inicijativa, s namje-rom da akcentira jedno odnajvažnijih pitanja svakog de-mokratskog sistema – pravona slobodu mišljenja i govora.Kroz analizu života i djelaVjenceslava Čižeka, govornicisu prisutne podsjetili na važ-nost jedne od najvećih tekovi-na demokratskog svijeta.

Književnoj večeri prisustvo-vali su, između ostalih, gene-ralni konzul Republike Hrvat-ske Božo Vodopija sa surad-nikom Igorom Čupićem.

VIJESTI IZ HRVATSKEGRA�ANSKE INICIJATIVE

Sjećanje naVjenceslava Čižeka

grad pokriven oblakom žuteprašine. Nekako sam stigaodo ureda i javio Radio Tito-gradu da je Kotor teško stra-dao i da pošalju pomoć. Uetar je otišla rečenica kakoKotora više nema, priča To-mislav.

Rado se sjeća susreta sa Ti-tom, iako mu je njegova si-gurnosna služba uvijek zada-vala glavobolje. Titove izjave,naime, zbog lapsusa nije ni-tko mogao davati necenzuri-rane.

Grgurević je i prvi novinarkojem su dozvolili da objavikazivanja IB-ovaca, zatvara-nih u crkvi Sv. Petra i Pavla.

Radio Kotor je napustio jernije želio da izvještava o doga-đajima sa Dubrovačkog rati-šta.

- Nikada nisam bio tamo.Iako sam bio proglašavan čaki šefom „Tuđmanove diverzio-ne grupe“, nikada nisamimao problema u svojoj sredi-ni, jer ovdje nikada nije bilonetolerantnosti, ističe Grgu-rević. Svestran i neumoran,Grgurević se, osim novina-rstvom, bavio i planinarenjem(bio je i predsjednik Planina-rskog društva), fotografijom…

Nakon dužeg, ugodnog raz-govora, upitali smo ga da li jeHrvatski glasnik danas onošto je imao kao viziju, danuna početku ovog teksta.

- Svakako. Izvanredno revi-jalan, s pozitivnim pomaci-ma, bez imalo sujete ocijenioje Grgurević.

Prijala je nakon te pohvalečak i kritika: Ipak, mogli bistebiti još oštriji i ukazivati jačena neke probleme.

Bilo je već vrijeme za veče-ru, te smo morali otići. Nara-vno, uz obećanje da ćemo do-biti prve primjerke njegovihnovih knjiga, i ponovo doći uposjet.

Do tada, on će za svojom pi-saćom mašinom i dalje uplov-ljavati u bokeške luke i pro-šlost ovog kraja - da se ne za-boravi.

18

Priredio:Tripo SCHUBERT

Posjet čelnika Nacionalnezajednice Crnogoraca

27. 02. 2008. čelnici Nacionalne zajedniceCrnogoraca Hrvatske, dr. Radomir Pavićević idr. sci. Dragutin Lalović, posjetili su HGDCG iu razgovoru sa predsjednikom društva dr. Iva-nom Ilićem i tajnikom Tripom Schubertomdogovorili zajedničke aktivnosti za 2008. Ak-

cent je dat na proslavu 1200 godina Bokeljskemornarice, postavljanje biste Vladislavu Braj-koviću, organiziranju znanstvenog skupa oBokeljskoj mornarici, a razgovaralo se i o pro-mociji njihovog nakladništva u Crnoj Gori (dosada su tiskali sedam knjiga o hrvatskim i cr-nogorskim znamenitim ličnostima).

Okrugli stol o zaštitiprava manjina

29. 02. do 1. 03. 2008. u organizaciji Cen-tra za ljudska i manjinska prava, u Tivtu jeodržan Okrugli sto na temu” Pravno političkiaspekti promocije i zaštite manjinskih prava uCrnoj Gori”, uz učešće predstavnika državnihorgana, političkih partija i civilnog sektora.

U okviru teme iznijeti su međunarodno pra-vni aspekti, zakonodavni okvir zaštite manjin-skih prava sa osvrtom na opći kontekst usta-vnih garancija i poštivanja ljudskih prava uCrnoj Gori, implementacija Zakona o manjin-skim pravima i slobodama uz osnivanje Vijeća

manjina i ostvarivanju njihove uloge u stvara-nju prava.

Na skupu je u okviru teme „Strateški pristupu promociji i zaštiti manjinskih prava“ prezen-tiran dokument “Strategija manjinske politi-ke”- politika Vlade Crne Gore u oblasti pošto-vanja i zaštite prava manjina, a čije usvajanjeje predviđeno do lipnja ove godine. Osnovnicilj Strategije je institucionalizacija državnepolitike Crne Gore prema pripadnicima ma-njinskih naroda i njihovih zajednica u nared-nom desetogodišnjem periodu.

Uvodničari na Okruglom stolu bili su: doc.dr .Ivana Jelić, Siniša Bijeković, CEZAM i se-kretar Ministarstva za zaštitu ljudskih i ma-njinskih prava Vlade CG Orhan Šahmanović.

U ime HGDCG nazočna je bila član UO Sel-ma Krstović.

Seminar o prekograničnojsuradnji

03. 03. 2008. u organizaciji Sekretarijata zaeuropske integracije Vlade CG u Herceg No-vom je održan seminar o IPA programima pre-kogranične suradnje 2007 – 2013. godine. De-finirani su tipovi projekata, tipovi partnerstva,budžet.

Zapadni Balkan ulazi u fazu širenja preko-granične suradnje i među zemljama koje nisučlanice Europske unije. Projekt CBIB – Razvojinstitucija za prekograničnu suradnju, pokre-nula je Europska komisija kako bi zemljamaZapadnog Balkana pružila podršku u procesumeđusobne prekogranične suradnje.

Seminaru su bili nazočni predstavnici insti-tucija koje učestvuju u procesu – predstavnicidržavnih institucija, jedinica lokalne samou-prave na općinskom i regionalnom nivou,agencija za razvoj malih i srednjih poduzeća,kao i nevladinog sektora.

IPA programi međunarodne suradnje se rea-liziraju s obje strane granice na osnovu utvr-đenog niza pravila. Obzirom da od programakorist treba da imaju obje strane, zahtijevajuse zajednička programska dokumenta, zajed-nički projekti, zajedničke upravljačke struktu-re i zajedničko financiranje od 15 posto tzv.učešća koje osiguravaju svi partneri ili treća

19

KRONIKA DRUŠTV A

organizacija.Nakon objavljivanja javnog poziva (koji se

najavljuje za 9. mjesec 2008.) u roku od 60-90dana aplicira se projektom koji je u okvirimazadatih kriterija. Jedna NVO može apliciratisa više projekata, za sredstva od 20.000 do50.000 eura po projektu koji se odnosi na dru-štveno -kulturno povezivanje lokalnih zajedni-ca – Ljudi ljudima, dok je za projekte koji seodnose na razvoj turizma, poduzetništva i za-štitu životne sredine predviđeno do 300.000eura. Prihvatljiva područja za traženje partne-ra u Hrvatskoj su Dubrovačko- neretvanska iSplitsko-dalmatinska županija.

Tzv. Antena bit će do kraja travnja formiranau Kotoru, gdje će raditi četiri zaposlenika izCrne Gore i jedan iz Hrvatske.

Obuka za pisanje projekta je počela ovim se-minarom, a nastavit će se 16. i 17. travnja naforumu u Sarajevu. Nakon toga bit će takođerorganiziran niz seminara - treninga.

U radu seminara je ispred HGDCG učestvo-vala urednica Hrvatskog glasnika Tamara Po-pović.

RADNI POSJET ZAGREBU03. do 5. 03. 2008. delegacija Hrvatskog

građanskog društva Crne Gore, predsjednikdr. Ivan Ilić i tajnik Tripo Schubert, boravila jeu radnom posjetu Zagrebu

Hrvatska matica iseljenikaIlić i Schubert upoznali su novu ravnateljicu

Nadiru Bilić sa aktivnostima i programom ra-

da HGDCG za 2008. i dogovorili koje će aktiv-nosti HMI podržati.

Sa voditeljicom projekta „II susret klapa izhrvatskog iseljeništva“ Srebrenkom Seravićdogovoreni su svi detalji oko učešća mješoviteklape Bokeljski mornari od 29. 6. do 5.7. 2008na koncertima u šest gradova Hrvatske.

Hrvatski crveni križ

Sa izvršnim predsjednikom dr. Nenadom Ja-vornikom razgovaralo se o mogućnosti realizi-ranja donacije pelena za odrasle u 2008. godini

Ambasada Crne GoreU razgovoru sa ambasadorom Crne Gore u

RH Brankom Lukovcem razmijenjena su mi-šljenja oko učešća u projektima Europske uni-je kao i u okviru Igmanske inicijative, tj. sura-dnje Crne Gore, Hrvatske i Bosne i Hercegovi-ne i predstojećem sastanku u Dubrovniku nanajvišem nivou.

20

Klinika RebroRazgovarano o tome tko će biti predavači ko-

ji bi na Znanstveno -medicinskom skupu „Dr.Karlo Radoničić“ u Kotoru u svibnju učestvo-vali sa temama o suvremenim metodama lije-čenja kardiovaskularnih oboljenja.

Vlada RH

Razgovarano sa potpredsjednicom Vlade RHĐurđom Adlešić o financijskoj potpori tiskanjadvobroja godišnjaka Bokeški ljetopis.

HNKU povodu obljetnice 500 godina rođenja Ma-

rina Držića i iskazane inicijative HGDCG da seu Kotoru održi predstava „Dundo Maroje“, vo-đeni su razgovori u drami HNK sa dr. sci.Anom Lederer, intendanticom, Sanjom Ivić,ravnateljicom, i Majom Filičić - Ivezić, izvr-šnom producenticom. Dogovoreni su svi rele-vantni detalji oko realiziranja tog projekta itermin, 16. srpnja, ispred Kotorske katedrale.Ilić i Schubert su navečer u HNK bili nazočnipredstavi „Dundo Maroje“.

Hrvatski svjetski kongresDelegacija HGDCG bila je nazočna svečanom

otvorenju sastanka glavnog odbora Hrvatskogsvjetskog kongresa koji se održavao u prosto-rijama HMI od 4. do 7. 03. Kongresu su bilinazočni predstavnici hrvatskih zajednica iz

velikog broja zemalja: SAD, Australije, Afrike iEurope.

HGDCG je od ove godine član HSK.

Poglavarstvo Grada Zagreba

Na prijemu kod gradonačelnika Grada Za-greba Milana Bandića razgovarano je o na-stavku dosadašnje uspješne suradnje i dogo-vorene aktivnosti za 2008. uz njihovu financij-sku potporu. Razgovorima je bio nazočan do-gradonačelnik i predjednik TZGZ Ivo Jelušić

Bilo je riječi i o realiziranju ponude od stra-ne pročelnika za kulturu Pavla Kalinića za do-niranje knjiga za knjižnicu HGDCG.

Sa pročelnikom za zdravstvo dr. Šostaromrazgovarano je o financijskoj potpori održava-nju znanstveno-medicinskog skupa u Kotoru.

Bratovština Bokeljskemornarice 809

21

KRONIKA DRUŠTV A

Ilić i Schubert bili su nazočni sastankuUpravnog odbora Bratovštine Bokeljske mor-narice 809. Uz obostrano upoznavanje sa pro-gramom rada za 2008. zaključeno je:

- Bratovština može koordinirati sve aktivno-sti HGDCG prema Zagrebu i svojim statusompomoći realiziranje istih

- redakcija Hrvatskog glasnika će sa zado-voljstvom osigurati prostor za njihovo oglaša-vanja i priloge

- dogovoreno zajedničko učešće na natječaji-ma Ministarstva kulture i drugih institucija u

zemlji i inozemstvu- podržan stav centrale u Kotoru da sve or-

ganizirane jedinice van Kotora u okviru CrneGore i u gradovima Hrvatske trebaju usagla-šavati svoje akcije sa matičnom organizacijom

Ministarstvo kultureIzmeđu Ministarstva kulture RH i Ministar-

stva kulture, medija i sporta Crne Gore potpi-san je memorandum o suglasnosti kojim jedefinirana želja o razvijanju i unaprjeđenjumeđusobnih kulturnih veza. HGDCG od svogosnutka radi na uspostavljanju veza i suradnjiu oblasti kulture dvije države i dalo je nemjer-ljiv doprinos potpisu ovog dokumenta.

U razgovoru sa državnom tajnicom NinomObuljen, državnim tajnikom Jasenom Mesi-ćem i višim stručnim savjetnikom GoranomBlagusom, postignuta je suglasnost da bi Vla-da RH trebala imati poseban tretman premaautohtonim Hrvatima u Crnoj Gori, kao što jeslučaj sa Hrvatima u BiH.

Razgovarano je i o aktivnostima za realizira-nje gostovanja HNK sa predstavom „DundoMaroje“ u Kotoru. Ispitat će se mogućnost fi-nancijske potpore tiskanju časopisa Hrvatskiglasnik.

Ministarstvo vanjskih poslovaU razgovoru sa Mirjanom Bohanec Vidović i

Ivanom Zebom Ilić i Schubert informirani su ofinancijskoj potpori Vlade RH hrvatskim udru-gama u Crnoj Gori, koja će i ove godine biti naistom nivou kao prošle, obzirom na problemeusvezi sa proračunom RH.

U svezi financijske potpore tiskanju Hrvat-skog glasnika, upućeni smo na direktnu ko-munikaciju sa premijerom Sanaderom.

Ostali kontaktiPrigodom susreta sa dr. Lovorkom Čoralić

dogovorena dalja suradnja u domenu dopisni-štva za Hrvatski glasnik.

Sa Savkom Dabčević Kučan razgovarano oprojektu tiskanja monografskog izdanja Po-morske povijesti Dobrote.

Sa Žarkom Katićem, pomoćnikom ministraMUP-a Hrvatske, razgovarano o rješavanju ne-kih zahtjeva članova HGDCG za primitak uhrvatsko državljanstvo.

Sastanak Upravnog odbora13.03.2008. Održana VI. sjednica Upravnog

odbora Hrvatskog građanskog društva CrneGore. Između velikog broja pitanja koja surazmatrana izdvajamo sljedeća:

22

- usvojeno financijsko izvješće za siječanj iveljaču 2008. i razmatrano izvješće Nadzornogodbora o financijskom poslovanju za 2007.

- sastanak Savjeta treba održati do 12. tra-vnja na kojemu će se pripremiti neophodnimaterijali za Skupštinu koja će se održati uHerceg Novom

- razmatrane su aktivnosti između dvije sjed-nice, sa posebnim akcentom na uspješno or-ganiziranu Tripundansku večer u hotelu Teu-ta, uz dobru marketinšku aktivnost

- podneseno izvješće o radnom posjetu Za-grebu od 03. do 05. ožujka od strane predsjed-nika i tajnika

- razmatran elaborat redakcije časopisa Hr-vatski glasnik o financijskoj održivosti mjeseč-nog izlaženja časopisa. Zaključeno je da setom najvažnijem projektu mora posvetiti pose-bna pažnja, animirati institucije RH o financij-skoj potpori i stabilnijem financiranju

- usvojene aktivnosti društva za period ožu-jak – srpanj

Pored održavanja korizmenih koncerata iSkupštine društva, planiraju se značajne ak-tivnosti:

Svibanj – Medicinski znanstveni skup „Dr.Karlo Radoničić“; predstavljanje knjige „Nedo-sanjana Boka“

Lipanj – Obilježavanje Dana državnosti RH iDana HGDCG

Srpanj – Obilježavanje 500-te obljetnice ro-đenja Marina Držića, organiziranjem Okruglogstola i predstave „Dundo Maroje“ u Kotoru

- Tiskanje dvobroja „Bokeški ljetopis“- Tiskanje monografije „Pomorska povijest

Dobrote“

Korizmeni koncerti14. do 16. 03. 2008. u organizaciji HMI, po-

družnice Split i Hrvatskog građanskog društvaCrne Gore, Kotor i podružnica u Baru i Podgo-rici, organizirani su korizmeni koncerti za Hr-vate u Crnoj Gori, na kojima je nastupilo mje-šovito pjevačko društvo ''Mirta'' iz Splita, podravnanjem Mihaele Čurić.

Posjet Miše Galjufa,dožupana DNŽ

23. 03. 2008. Hrvatsko građansko društvoCrne Gore posjetio je dožupan Dubrovačko-neretvanske županije Miše Galjuf, koji je sapredsjednikom HGDCG dr. Ivanom Ilićem itajnikom Tripom Schubertom razgovarao oplanu suradnje za 2008. godinu.

Posjet gradonačelnikuHerceg Novog

25. 03. 2008. predsjednik Hrvatskog gra-đanskog društva Crne Gore dr. Ivan Ilić, taj-nik HGDCG Tripo Schubert i predsjednicaUpravnog odbora podružnice HGDCG – Her-ceg Novi Tanja Vidaković, razgovarali su uHerceg Novom sa gradonačelnikom DejanomMandićem i njegovim suradnicima. Gradona-

23

KRONIKA DRUŠTV A

čelnik Mandić ponudio je prostorije OpćineHerceg Novi za održavanje godišnje skupštineHGDCG, 19. travnja 2008, kao i dvoranu Parkza organiziranje izložbe i koktela.

Mandolinski orkestar15. 03. 2008. u prostorijama Hrvatskog

građanskog društva Crne Gore započeo je saradom mandolinski sastav. Projekt koji je za-počeo prije dvije godine, završio je okuplja-njem članova budućeg mandolinskog orke-stra, a do završetka obuke Iva Brajaka u Spli-tu, probama će rukovoditi Danijela Vulović.

U Kotoru i Tivtu, kao i okolnim mjestima Bo-ke, u XIX. i XX. st. aktivno je radilo više tam-buraških i mandolinskih sastava. S vreme-nom, mandolinu kao autohtoni mediteranskiinstrument zamjenjuje tambura i gitara, koji unaše krajeve prodiru sa Istoka.

U međuvremenu stvoren je obiman notnimaterijal poznatih kompozitora, ako što su:Sorkočević, Sunko, Katunarić, Brkanović …,koji su svoja glazbena ostvarenja prilagodilimandolinskom sastavima.

U Kotoru i Tivtu postoje glazbene škole kojesu stvarale i stvaraju kadrove, od kojih se jedanbroj uključuje u razne bandove, manje sastavekoji prate klape, u gradsku limenu glazbu, a je-dan broj talentiranih produžava školovanje naglazbenim akademijama i kao profesorski ka-dar ili kao formirani solisti se vraćaju u Kotor.

Kroz dugogodišnju suradnju HGDCG sa re-gijom Dalmacije, a posebno gradom Splitom, uKotoru i Tivtu je gostovao, između ostalih, ipoznati mandolinski orkestar «Sanctus Dom-

nio» iz Splita. Ta glazba je veoma specifična imandolinski sastav može izvesti takve glazbe-ne kompozicije, stvarajući dojam da se radi osimfonijskom orkestru. Ova gostovanja su po-budila interes mlade glazbene populacije uKotoru za mandolinu, kao autohtoni instru-ment mediteranskog podneblja.

Prisustvujući proslavi 1700-e obljetnice sv.Dujma 2004. godine, predstavnici HGDCG raz-govarali su sa Radovanom Kečkemetom, pred-sjednikom Mandolinskog društva i prof. Vladi-mirom Lukasom, dirigentom «Sanctus Domnio»,o mogućnosti obnove mandolinskog orkestra uKotoru uz njihovu stručnu pomoć. Ta ideja jeelaborirana i kroz projekt « Obnova mandolin-skog orkestra», sa kojim se HGDCG javilo na na-tječaj za NVO Općine Kotor i MVPEI RH, i osigu-ralo sredstva za nabavku instrumenata.

Uz financijsku potporu grada Splita naš su-građanin Ivo Brajak se obučava kod «SanctusDomnio», kako bi preuzeo vodstvo mandolin-skog sastava u Kotoru.

Tako je 15.ožujka 2008. godine došlo do pr-vog okupljanja u prostorijama društva jednogbroja mladih glazbenika, koji će činiti okosni-cu budućeg mandolinskog orkestra.

U tijeku je animiranje svih zainteresiranih uKotoru i Tivtu za uključivanje u ovaj veomaznačajan projekt.

Donacija za knjižnicuKnjižnica Hrvatskog građanskog društva

Crne Gore, koja će raditi u okviru Hrvatskečitaonice, u završnoj je fazi uređenja za po-trebe budućih čitatelja.

Najvrjedniju donaciju ove godine prigodomTripundanskih blagdana uputila je MaticaHrvatska – ogranak u Rijeci. Pročelnik Raz-reda za more kap. Josip Vicelja i predsjednikOgranka Matice Hrvatske u Rijeci mr.sciDarko Deković, posredstvom prijatelja dru-štva, Željka Filičića iz Dubrovnika, HGDCGdarivali su vrijedne knjige: Komplet Stoljećahrvatske književnosti – 40 knjiga, kao i broj-ne knjige i časopise tiskane u ogranku Mati-ce Hrvatske u Rijeci.

Hrvatsko građansko društvo Crne Goreupućuje im zahvalnost za donaciju, uz željuza nastavak dobre suradnje.

24

Kotor, tradicionalno i kulturno vodeći grad Crne Gore, pružaslabijem polu ravnopravne mogućnosti s jačim. Žena nije samomajka, domaćica i supruga, već i uspješna poslovna žena. Osamljeni primjer našeg „malog mista“, od predsjednice općine

do prvih dama na čelu više sekretarijata, načelnica i direktoricakulturnih i javnih ustanova i poduzeća, predstavlja unikatanprimjer za crnogorsko podneblje. Da li to govori i još jednompokazuje koliko je žena sposobna i svestrana? Ili, pak, dokazujeda se Kotor i Boka ipak izdvajaju od brdovitih krajeva našezemlje koje povijest, more i maestral stoljećima nisu milovali,pa ni muškarci ne dopuštaju svojim ženama da sebe i gradpropagiraju pored njih - muških, živih i zdravih? Zato, ne trebazaboraviti pohvaliti bokeljske muškarce, koji su u ovom suludomvremenu asimilacije i transkulturacije najčešće dobrog zamjenjivanoglošijim, utrli put i pružili šansu ljepšem polu da dā odraz svojeljepote svom gradu.

Piše:Tina BRAIĆ

Vlasta Mandić dobro je poz-nata crnogorskoj javnosti kaosvestrana žena, arhitekta, ur-banista, dama kamelije, ak-tivni organizator i učesnik ukulturno-umjetničkom i za-bavnom životu Kotora, vodi-telj popularne ženske klape„Bisernice Boke“, osnivač prveškolice baleta i plesa u Koto-ru, animator promocije au-tohtonog bokeškog kulina-rstva u okviru kojega osmi-šljava razne događaje kao što

su„ Karnevalska njokada“,„Kneževa večera“, autorica jeperformansa za otvaranja ko-torskih karnevalskih fešti...

Našla se svojim karakteromi temperamentom u okruže-nju koje je bilo vrlo svestranoi pružilo joj odskočnu daskuda radi i podari gradu neštošto će se pamtiti.

Volite javni život. Promo-virajući sebe, promovirate iKotor – upoznajete ljude saobičajima, temperamentomi kulturom ovog grada. Za-što to radite?

- Rođena sam i odrasla u

Kotoru. Kotor toga vremenami je pružio bogato, bezbrižnoi nadasve raspjevano djetinj-stvo. Kotor nam je bio šira po-rodica. Svi smo se svakodne-vno ulivali u njegove zidine,igrali na pijacama, jednosta-vno gdje god da smo išli, išlismo u grad. A taj grad je ur-bano definiran u svim seg-mentima, impozantan, mu-dar, vjekovima naživljen, inti-man i po mjeri čovjeka. Živje-lo se u komunikaciji svih ge-neracija, uz dužno poštova-nje starijih koji su Kotoru da-rivali iskustvo i svjedočili o

Vraćam dugsvom gradu

KOTOR �ENAMA � �ENE KOTORU:

VLASTA MANDI�

25

njegovim vrijednostima. Ta-ko, odrasla među ljudima, ni-kad nisam imala strah od ne-kog otvorenog kontakta. Osje-ćam se dijelom te atmosfere,baštinim to bogatstvo i sve štoradim, radim sa velikom lju-bavlju za svoj grad. Može sereći da mu vraćam dug. Što jebilo koji grad bez ljudi koji mupoklanjaju svoj rad, svoje vri-jednosti, sebe? Što više takvihljudi ima, grad je bogatiji i imašanse da raste, da se nastav-lja, obnavlja.

Da li ste mogli profesiona-lno da se iskažete, koliko

ste uspjeli u tome?- U odgovoru na Vaše pitanje

moram se osvrnuti na vrijemeposlije zemljotresa 1979. go-dine. Tada su se stvorili uvje-ti za velika ulaganja na obno-vi i, naravno, tehničke strukesu dobile veliku šansu. Od-mah sam upisala postdiplom-ske studije na zaštiti graditelj-skog nasljeđa u Splitu, te ra-dila na projektiranju, nadzorui kao vođa tima izradila Urba-nistički projekt starog jezgraKotora koji sam obranila predJugoslavenskom i UNESCO-vom revizionom komisijom.

Sam posao na izradi arhitek-tonskog snimka grada posvim etažama, pored izraderaznih projekata, te enterijerai eksterijera stambenih i po-slovnih objekata, te stambe-nih vila koje radim u poslje-dnje vrijeme, velika mi je sa-tisfakcija jer takav tehničkidokument nemaju mnogoznačajnije sredine.

Da li ste se ikad pokajalizbog nečega što se javno re-kli? Je li bilo neprijatnih si-tuacija?

- Znate, Kotor je ipak jednamala, lijepa sredina i morate

26

računati da ste uvijek podbudnim okom dobronamjer-nih ljudi, ali i onih drugih.Uvijek sam bila i jesam čovjekotvorene duše i misli. Imamurođeni kreativni pozivitizamkoji želim podijeliti sa drugi-ma. Ne uspijeva mi uvijek, alito mi ne smeta da uvijek ka-žem što mislim. Skoro da sene osvrćem na negativnuenergiju, jer moja pozitivnaenergija je nepresušna.

Postoji li nešto što nisteuspjeli, a htjeli ste realizira-ti do sada?

- Od školskih dana pa dodanas sam željela usavršitiznanje stranih jezika. Moždaje to moja neispunjena želja,na način kako sam ja željela.Maturirala sam na francu-skom jeziku, engleski solidnogovorim a talijanskim, koji ni-sam učila u školi, najbolje seslužim. Arhitektura je mnogozahtjevnija i pruža velika za-dovoljstva, ali odlično „ide“ sajezicima.

Koji je najljepši i najupeča-tljiviji događaj koji vam sedesio?

- Ne mogu ga posebno izdvo-jiti, meni je uvijek lijepo, jer jatome težim. Kada osjetim dasam okružena negativnom

energijom, jednostavno seokrenem sebi i stvorim nekumikroklimu u koju puštamsamo onoga koga ja hoću.Uživam i veselim se jednakomalim i velikim događajima.Veliko zadovoljstvo mi je kadauloženi trud rezultira uspje-hom na bilo kojem polju i tajtren sreće me dugo ispunjava.

Koja je vaša najveća lju-bav? Imate li jednu, ili, uskladu s temperamentom,više?

- Najveća moja ljubav je mo-ja porodica: moj muž, sinovi imoja majka. Kada tu imateljubav, sklad, razumijevanje,utočište u vašoj porodici, on-da možete reći da ste sretančovjek. Odatle sve druge lju-bavi izlaze, a ja ih imam do-sta. To je muzika, cvijeće, do-bro društvo, dobar zalogaj,putovanja, ples. Na žalost, da-nas se malo pleše, a ja čimčujem prve taktove ča-ča-ča,valcera i dr. odmah idem uakciju.

U školi ste bili svestranasportistkinja. Da li se još ba-vite sportom pa je i to raz-log vaše divne linije i dobrogizgleda?

- Za vrijeme moga školova-nja sport je imao vrlo značaj-

no mjesto u našem odrasta-nju. Svi smo se bavili nekimsportom. Igrala sam košarku,odbojku, plivala, bavila segimnastikom. Nikad nisamprestala baviti se sportskimaktivnostima, pa i danas toradim. Disciplinirana sam iaktivna. Svako jutro radim fi-skulturu do 45 minuta, sveposlove završavam biciklom,pješačim. Meni je sport u krvi.Moj otac Ilija Marinović bio jevrsni sportski radnik, koji jemnoge sportove organizirao uKotoru.

- Uživate li više u hrani,dobrom društvu, pjesmi ili uosmišljavanju enterijera?

- U svemu! Enterijer bez do-brog pjata, društva i pjesme inije neki enterijer. Šalim se,ali to je ipak istina, sve morabiti životno.

Ako ne projektirate dobru,funkcionalnu kuhinju kojanije izložbena nego radna, akone projektirate dobru, pro-stranu trpezariju gdje ćete po-staviti veliki sto sa baremosam stolica, nema ništa oddobrog zalogaja, pravog ugo-đaja i veselog društva. To jedanas nedopustivo, jer kuli-narstvo nije samo preživlja-vanje nego i kultura življenja .

Što biste poželjeli ženamakoje kao i Vi imaju snove ientuzijazam?

- Žene koje imaju entuzija-zma same će naći način kakoda ostvare svoje želje. Za onedruge situacija nije beznade-žna ako već od sjutra počnumijenjati svoj način života.Ako sama sebi ne obezbijedislobodno vrijeme koje će po-trošiti za ono što želi i voli, ne-ka ne čeka da će to neko dru-gi za nju uraditi. Prvenstvenoto mora uraditi u porodici,početi od svojih najmilijih,imati stav i izboriti svoje pra-vo na sitnice koje joj uljepša-vaju život. Žena se nikad nesmije uvući u kuću i zaparlo-žiti se. Treba stati ispred ogle-dala i zapitati se zavrjeđuje lida posveti sebi malo vremena.

27

MJE�OVITO PJEVA�KO DRU�TVO ’’MIRTA’’IZ SPLITA GOSTOVALO U CRNOJ GORI

Korizmeni koncerti

Piše:Branka Bezić - FILIPOVIĆ

Uorganizaciji Hrvatskematice iseljenika, po-družnice Split, i Hrvat-

skog građanskog društva Cr-ne Gore Kotor i podružnica uBaru i Podgorici, od 14. do16. ožujka 2008. organizira-ni su korizmeni koncerti zaHrvate u Crnoj Gori, na koji-ma je nastupilo mješovitopjevačko društvo ''Mirta'' izSplita, pod ravnanjem Mi-

haele Čurić. Repertoar društva čine djela

starih majstora iz 15. i 16.stoljeća, skladbe stranih i hr-vatskih autora 20. stoljeća, tetradicijski napjevi. Osim uHrvatskoj, nastupali su u Bo-sni i Hercegovini, Sloveniji iItaliji. Ovoga puta su se pred-stavili djelima klasika, poput,Mozarta, Schuberta, Men-delssohna, te od domaćih au-tora Zajca i Magdića. Uz zborsu nastupili i solisti Ivan Bo-šnjak i Iva Ivković, studenti

Glazbenog odjela Umjetničkeakademije u Splitu.

Društvo je nastupilo u Bi-skupadi u Baru, katedrali sv.Tripuna u Kotoru i u crkviPresvetog srca Isusovog uPodgorici. Bilo je vremena i zadruženje s članovima Hrvat-skog građanskog društva usvim gradovima, s biskupomIlijom Janjićem u Kotoru, kaoi za posjet otočiću Gospe odŠkrpjela, gdje ih je srdačnoprimio župnik, don SrećkoMajić.

28

Dragi svećenici, redovnici iredovnice i svi vjerniciKotorske biskupije,

Neka ovogodišnja Uskrsna česti-tka bude naš zajednički nutarnjipoticaj za učvršćivanje i usavršava-nje naših osnovnih kršćanskih sto-žernih krijeposti: vjere, nade i lju-bavi. No, prije svega, želim vamsretan blagdan Uskrsa, sretanblagdan Kristove pobjede nad zlom,

nad smrću. 1. Kristovo je uskrsnuće zalog naše

vjere – što nam potvrđuje sv. Pavao:„Ako Krist nije uskrsnuo, uzaludna

je vjera vaša, još ste u grijesima. Ondai oni koji usnuše u Kristu, propadoše.

Ako se samo u ovom životu u Krista na-damo, najbjedniji smo od svih ljudi.“ (1

Kor 15, 17-19). Romano Guaradini u svo-joj knjizi „Gospodin“ kaže: „Sa Isusovim

uskrsnućem od mrtvih stoji i pada kršćan-ska vjera.“ Možda je zato i vjera stavljena naprvo mjesto, ispred nade i ljubavi. Toj kršćan-skoj vjeri pridonosi zalog i ona konstatacija

stotnika na Kalvariji: „U istinu, ovaj čovjekbijaše Sin Božji.“ (Mk 15, 39). Ne preosta-je nam nego da u ovo uskrsno vrijemepreispitamo svoju osobnu vjeru, svojeosobno opredjeljenje za Krista. Ne bismjeli dozvoliti raskorak između teo-retski prihvaćene vjere i svjedočki živ-ljene vjere. Sjetimo se tolikih mučeni-ka, kroz čitavu povijest Crkve koji susvoju opredijeljenost za Boga, za Kri-sta, posvjedočili svojom vlastitom

krvlju.2. Kristovo je uskrsnuće

zalog naše nade – Jedanod dokaza da sa Kal-varijom nije sve pro-palo je izvješće Svetog

pisma o dvojici učenika na u Emaus (usp. Lk 24, 13-35). Nakon što su izgubili svaku nadu – vraćaju se ra-zočarani kući. Na putu razgovaraju o svemu što se do-godilo zadnjih dana. Iznenada im se približi neki ne-znanac – stranac, i uključuje se u razgovor: Koja je te-ma vaše žučljive rasprave? Učenici odgovaraju: Ma ni-je moguće da ti o tome ništa ne znaš? Isusova razja-šnjenja nisu pomogla da ga prepoznaju. Znak prepoz-navanja doživješe tek u kući za stolom dok im je lomio

kruh. Tada im se otvoriše oči i prepoznaše ga. Toga tre-nutka oživjela je njihova nada. Ne čekaju jutro. Tamanoći ne sprječava njihov povratak u Jeruzalem da po-dijele radost sa ostalim učenicima. U njima se upalilosvjetlo Uskrsloga koje im je promijenilo život. Nada po-staje novi impuls njihove opredijeljenosti za Krista.

Učenici iz Emausa su aktualni i danas. Svjedoci smoda su mnogi u životu razočarani, ne snalaze se, gubenadu, život im nema smisla, osjećaju led oko srca, pov-

USKRSNA POSLANICA � 2008.

U nadi spašeni

Biskup Janjić

29

Dragi svećenici, redovnici iredovnice i svi vjerniciKotorske biskupije,

Neka ovogodišnja Uskrsna česti-tka bude naš zajednički nutarnjipoticaj za učvršćivanje i usavršava-nje naših osnovnih kršćanskih sto-žernih krijeposti: vjere, nade i lju-bavi. No, prije svega, želim vamsretan blagdan Uskrsa, sretanblagdan Kristove pobjede nad zlom,

nad smrću. 1. Kristovo je uskrsnuće zalog naše

vjere – što nam potvrđuje sv. Pavao:„Ako Krist nije uskrsnuo, uzaludna

je vjera vaša, još ste u grijesima. Ondai oni koji usnuše u Kristu, propadoše.

Ako se samo u ovom životu u Krista na-damo, najbjedniji smo od svih ljudi.“ (1

Kor 15, 17-19). Romano Guaradini u svo-joj knjizi „Gospodin“ kaže: „Sa Isusovim

uskrsnućem od mrtvih stoji i pada kršćan-ska vjera.“ Možda je zato i vjera stavljena naprvo mjesto, ispred nade i ljubavi. Toj kršćan-skoj vjeri pridonosi zalog i ona konstatacija

stotnika na Kalvariji: „U istinu, ovaj čovjekbijaše Sin Božji.“ (Mk 15, 39). Ne preosta-je nam nego da u ovo uskrsno vrijemepreispitamo svoju osobnu vjeru, svojeosobno opredjeljenje za Krista. Ne bismjeli dozvoliti raskorak između teo-retski prihvaćene vjere i svjedočki živ-ljene vjere. Sjetimo se tolikih mučeni-ka, kroz čitavu povijest Crkve koji susvoju opredijeljenost za Boga, za Kri-sta, posvjedočili svojom vlastitom

krvlju.2. Kristovo je uskrsnuće

zalog naše nade – Jedanod dokaza da sa Kal-varijom nije sve pro-palo je izvješće Svetog

pisma o dvojici učenika na u Emaus (usp. Lk 24, 13-35). Nakon što su izgubili svaku nadu – vraćaju se ra-zočarani kući. Na putu razgovaraju o svemu što se do-godilo zadnjih dana. Iznenada im se približi neki ne-znanac – stranac, i uključuje se u razgovor: Koja je te-ma vaše žučljive rasprave? Učenici odgovaraju: Ma ni-je moguće da ti o tome ništa ne znaš? Isusova razja-šnjenja nisu pomogla da ga prepoznaju. Znak prepoz-navanja doživješe tek u kući za stolom dok im je lomio

kruh. Tada im se otvoriše oči i prepoznaše ga. Toga tre-nutka oživjela je njihova nada. Ne čekaju jutro. Tamanoći ne sprječava njihov povratak u Jeruzalem da po-dijele radost sa ostalim učenicima. U njima se upalilosvjetlo Uskrsloga koje im je promijenilo život. Nada po-staje novi impuls njihove opredijeljenosti za Krista.

Učenici iz Emausa su aktualni i danas. Svjedoci smoda su mnogi u životu razočarani, ne snalaze se, gubenadu, život im nema smisla, osjećaju led oko srca, pov-

USKRSNA POSLANICA � 2008.

U nadi spašeni

Iz katedrale

lače se u sebe. Ta hladnoćapojedinaca stvara zahlađenjei u međuljudskim odnosima,kako među najbližima po kr-vi, tako i među bliskima poduhovnom srodstvu. Srcepuno leda je srce puno buntai puno razdora. Čak se i uzraku osjeća negativna ruši-lačka energija, usmjerenaprema mržnji, zavisti, ljubo-mori. Ta negativna energijane dozvoljava da drugi budebolji, da drugi napreduje.Drugoga po svaku cijenu tre-ba unazaditi, uništiti. Izme-đu ljudi se gubi povjerenje pase pojedinačne propale nadepretvaraju u kolektivne pro-pale nade. Dolazi se do prak-tičnog apsurda života, filozof-ski rečeno.

Ipak, život ima svoju svjetli-ju stranu. Potrebno je dana-šnje ljude uputiti u Emaus.Na putu će biti rasprava,sumnja, gubljenja nade, aliće im se pridružiti UskrsliKrist. Njega bi trebali prepoz-nati u lomljenju kruha, u Cr-kvi. Njegovo uskrsno svjetlotrebalo bi raspršiti sve ljud-ske nesporazume. Sa Uskr-slim bi se trebala povratiti

pozitivna energija s kojom bitrebali osmisliti život i povra-titi sve isprekidane među-ljudske odnose. Tada bi serodila nada da će poput prvihkršćana u mnogim sredina-ma biti jedno srce i jedna du-ša.

Za povratak nade pojedinci-ma i svim ljudima dobre voljepoticaj je u najnovija encikli-ka pape Benedikta XVI „Unadi spašeni“. Europa je po-stala „stara“, jer je ostala beznade. U svoj ustav ne želistaviti duhovne i moralnevrednote, ne želi spominjanjeBoga. Zar će takva Europa iz-vući čovjeka u svjetliju bu-dućnost? Potreban joj je lijekkoji može biti gorak, ali jeefikasan, ako se ispravnouzima. S novim lijekom štonam ga daruje Uskrsli, čovje-čanstvu se otvara nova bu-dućnost. U ove svete danepotrebno je uskliknuti: Čo-vječe probudi se! Obitelji pro-budite se! Narodi Europeprobudite se! Sveti Otac nampreporučuje molitvu po kojojnada u čovjeku oživljuje, da-je snagu i okrepljuje čovjeka.

3. Kristovo je uskrsnuće za-

log naše ljubavi – u svijetu jevidljiva poremećenost istin-ske ljubavi prema Bogu i pre-ma bratu čovjeku. Stranputi-ce devijacijskih ljubavi ulazečak i u zakon pojedinih drža-va. Kao da se zaboravlja da nijedan pozitivni zakon ne mo-že dokinuti ni nadvisiti Božjizakon. Među mladima je no-va praznina i novo ogorčenjete nesnalaženje kako ispra-vno živjeti darovanu ljubav.Preširoko bi bilo analiziratisve aspekte današnje „ranje-ne ljubavi“.

Bog je iz ljubavi prema čo-vjeku poslao na svijet svogasina. Sin iz ljubavi prihvaćaOčevo poslanje i ispunja Nje-govu volju, sve do smrti, smr-ti na križu. Za blagdan Kri-stova uskrsnuća – Uskrsli odnas očekuje odgovor našeljubavi i naše vjernosti. Želida se u nama raspali oganjljubavi, kojom ćemo u najve-ćem ljudskom i vjerničkomstupnju uzvratiti na njegovudarovanu ljubav. Budimo si-gurni da ćemo tada osjetitistostruke plodove našeg pre-danja Bogu. Zračit ćemo sre-ću, zračit ćemo nepatvorenu

30

Sa koncerta u Baru

31

životnu radost. Život će bitiosmišljen. Poput psalmiste upsalmu 119 uronit ćemo uBožju ljubav i shvatiti da „vi-še no zlato, zlato čisto je lju-bav prema njegovim zapovije-dima“.

Plod našeg predanja Bogubiti će i u našoj odanosti mje-snoj Crkvi. Nećemo biti ruši-telji te Crkve, nego ćemo sveučiniti da budemo graditeljite žive kotorske Crkve. Znatćemo se odricati i od svojihugodnosti da bi ona rasla kapunini proslavljene Crkve.Plod našeg predanja Bogu bi-ti će i u ljubavi prema sakra-mentima, u ljubavi premapoštivanju nedjelje. Tadanam sakramenti i dan Go-spodnji neće biti strani.

Plod našega predanja Bogu,biti će i u ljubavi prema bra-tu čovjeku, čak i u ljubaviprema svom neprijatelju.

Plod našega predanja Bogu,manifestirat će se i u ljubaviprema prirodi koja nas okru-žuje. Tada će nam pri srcubiti ekološki principi očuva-nja zdravog okoliša. Tada ćenam biti pri srcu rad da ima-mo dovoljno zdrave hrane, da

imamo dovoljno čiste vode.Plod našega predanja Bogu,

na poseban će se način, pre-poznati u ekologiji duha. Bo-ga će gledati oni koji su čistasrca. Tada ćemo svaki danmoliti „Čisto srce stvori miBože i duh postojan obnovi umeni“.

Uskrsli Kriste, još jednom

Te molim, da budeš zalog, dabudeš jamac, da budeš sigur-nost, da budeš zaštita: mojevjere, moje nade i moje ljuba-vi prema Bogu i bratu čovje-ku!

Sretan Uskrs, Božjiblagoslov i pozdravKotor, o Uskrsu+ Ilija, biskup

Na otoku Gospa od Škrpjela

Sa predsjednicom podružnice Podgorica Svjetlanom Zeković

32

Piše:Dolores FABIJAN

Ako se nekada, u nekojposebnoj prigodi, nađeteu poziciji domaćina koji

ugošćava Dobroćanku ili Do-broćanina, a oni vam za kola-če koje ste dugo spremali ka-žu : « Bonboni su vam izvr-sni», nemojte se zbuniti ili nedaj Bože naljutiti. Dobili stenajveći kompliment!

Pitate se zašto? Otkrivamovam jednu u nizu dobrotskih,slatkih priča, i to onu najvaž-niju. Nećete se ljutiti, dobrot-ske bonbone i galetine ostavitćemo za neku drugu slatkupriliku.

Pričama iz Dobrote nikadakraja. Ljudi, običaji i vrijemeuradili su da tako bude. Pričesu to o događajima, sretnim imanje sretnim vremenima ukojima su se ljudi borili, stva-rali i voljeli. Mijenjala su segodišnja doba, mijenjao se, ilibolje reći obogaćivao, izgledovog primorskog mjesta. Go-dine i stoljeća su prolazili, Do-broćani ih ispraćali i dočeki-vali a sa sobom uvijek nosili ičuvali svoje običaje.

Naša priča ponovo nas vodiu kuću Radovića u Dobroti,kod naše profesorice, koja ču-va, ali ne ljubomorno, dalekood drugih, prošlost našegakraja. Čuva gospođa Nada i

obi-čaje inavikei ricete itrudi se dase sva ta bo-gatstva ne za-borave već boljeupoznaju.

Dobrota je naselje dobrihljudi, kao takve ih je upoznaladavne 1950. godine. Kao dije-te živjela je pored stare Do-brotske kuće Dabinovića iimala zadovoljstvo da uđe utu istu kuću i mnogo toganauči. Između ostalog naučilaje i tajnu Dobrotske torte. Go-spođe Anka i Smilja Dabino-vić vrlo rado su joj pružilenauk, zvale je da ih promatradok rade, koliko god je potre-bno da se i sama odluči napravljenje torte.

Za Dobrotsku tortu kažu daje Carska torta. Ima dug i po-malo kompliciran način pri-preme, sadržaj prebogat a iz-gled pravi carski: kruna sadraguljima. Za ovu prilikuodlučili smo da zaboravimoonu staru Bokeljsku: Ricetunikome ne daj! Dat ćemo je !To znači nastaviti čuvati tra-diciju ovoga kraja, tradicijuDobrote.

STARI "RI�ETI"

Dobrotskatorta

33

Zap r i -

premi-ti Do-

b r o t s k utortu morate

u ovim brzimvremenima izdvoji-

ti puna tri sata.Za početak tu su menduli,

500 g, koje treba u vreloj vodiopariti, oljuštiti i prosušiti.Nekada se to u zimskom pe-riodu radilo na buri, ljeti nasuncu, a sada može i u špore-tu uz obavezno čuvanje da nezagore jer time bi se izgubio imiris i ukus mendula. Za ovoukusno i bogato voće trebavremena.

Nakon sušenja moramo ihsamljeti te od njih napravitimarcipan i to na sljedeći na-čin: Promiješati već priprem-ljene mendule, 500g cukra, 8bjelanaca, 2 ćikarice maraski-na, 1 ožica izgratanoga keksai gratana kora od limuna.

Za pripremu tijesta trebaimati volje i ljubavi jer bez tihsastojaka nijedno, pa ni tije-sto za Dobrotsku tortu, nećevam uspjeti. Za ovu delicijutreba umijesiti 400g brašna,200g maslaca ( nekada se ko-ristila mast, sada maslac ili

Nada Radovićpriprema tortu

34

margarin) zatim cukra 200g i8 žumanaca. Dobro sjedinje-nim tijestom popunjava se ka-lup, radi se kruna, marcipanulije u kalup i nakon togapravimo gradeladu kojom po-krivamo marcipan i ujednoukrašavamo našu tortu. Predvama je puna ura pečenjatankom kartom pokrivenetorte u šporetu, uz obaveznonadgledanje i okretanje. Tortaće dobiti dukat boju a vi je na-kon pečenja posuti cukromkoji će joj dati sjaj.

Posebnu draž ovoj našojslatkoj priči daje i to što je uDobroti nedavno pronađen ioriginalni sač u kojem se ne-kada davno pripremala Do-brotska torta. Uz rićetu, pro-fesorica Nada je pokazala

upravo taj sač i objasnila ka-ko se on koristio. Sač, stardva stoljeća, ima svoj osnovnidio i unutra dodatak na kojise stavljala torta a pod njomžar. Sač bi se potom stavio nastarinski šporet napravljen odopeka sa gvozdenom pločomna vrhu, koja je morala imatiuvijek istu temperaturu. To jebio jako težak način pripreme,te se domaćice nisu baš takočesto odlučivale na pravljenjeovog kolača. Samim tim štosu ga rijetko pravile, on je idobivao na vrijednosti. U do-brotskim kućama ova posla-stica se mogla konzumiratisamo u važnim prilikama. Bi-le su to slave, Božić, Uskrs,vjenčanje u porodici ili u pri-jateljskim kućama. Za tako

nešto torta se posebno ukra-šavala: na gvantjeri, okruženazelenim vjencem od šparoge, amale ružice po njoj. Tako pri-premljena torta bila je jakovrijedan poklon mladencima.

Sada, kada već imate ovajrecept i napravite tortu, mo-žda ćete poželjeti da je ukrasi-te upravo ovako, kao nekada.Mada, vjerujte, to će biti jakoteško. Nekada je Dobrota ima-la svoje lijepe đardine punenekog lijepog cvijeća. Sve jemanje đardina, a cvijeće nijeono isto cvijeće koje su Do-broćanke koristile da ukrasetortu, uljepšaju frizuru ili mo-žda naprave Rožulin.

Rožulin je liker od latica ru-ža-dobrotskih, koji se pio uzDobrotsku tortu. Nisu Dobro-ćani pili samo liker. Tu je išampanjac kojeg je bilo u bo-gatim pomorskim kućama.Pomorci su sa svojih dugih vi-jađa donosili pune bajulešampanjca i mendula koji suse čuvali za posebne prilike, aposebna prilika je bila upravoona, njeno visočanstvo car-ska, Dobrotska torta.

Kada dođete u Boku, u Do-brotu sjetite se ove priče. Po-tražite mjesto, restoran ilimožda kuću u kojoj se pripre-ma ova torta i probajte je.Svaki vaš sljedeći boravakmirisat će na mendule i šam-panj.

POŠTOVANI ČITATELJI

Hrvatski glasnik od ovogbroja otvara novu rubriku ukojoj pokušavamo spasitiod zaborava stare recepte.Pozivamo Vas da učestvu-jete u kreiranju ove rubri-ke, i šaljete Vaše recepte ipriče koje ih prate na e-mail hgd-kotor@cg.yu ili naadresu: Hrvatsko građan-sko društvo Crne Gore,Zatvoreni bazen Škaljari,85 330 Kotor.

STARI "RI�ETI"

IZ KOTORSKOG ARHIVA: MARIKULTURA U BOKI KOTORSKOJ

U fondu Lučkakapetanija I redaMeljine-Kotornailazimo na podatkeda je Vlada KraljevineJugoslavije još 1936.godine donijelauredbu o poboljšanjuuzgoja ribe na ovompodručju, a da jeVlada KraljevineItalije još 1941.godine dala koncesijuza uzgoj mušalja naistom području

35

Koncesije iz 1936.

Pišu:Joško KATELANBorivoj JOVANOVIĆ

Kao uvod u ovaj članak, dajemokraći opis aktualnih dešava-nja na polju marikulture u

Boki Kotorskoj i Crnoj Gori. Ponaj-prije, sami pojam marikultura značiproizvodnju hrane u moru, u prirod-nim uvjetima, na umjetni način.

Prema službenim podacima Insti-tuta za biologiju mora Kotor, u vo-dama Boke i crnogorskog primorjaživi oko 200 vrsta školjki i puževa.Najpoznatije su mušlje (dagnje), ka-menice, vongole, palasture i prstaci.Od puževa priljepak, prpor i volak,te mrke i crvene alge.

Do sada je uzgoj marikultura u Cr-noj Gori bio više simboličan i sa vr-lo malim prinosima i efektima, pose-bno u odnosu na ogromne moguć-nosti. Na prostoru Bokokotorskog

36

zaljeva postoji oko petnaestakuzgajališta na kojima se go-dišnje proizvede od 150 do200 tona školjki. U Institututvrde da potencijali zaljeva go-vore da se u njemu možeproizvesti i preko 1.000 tonajestivih školjki (čak 300 vago-na mušalja godišnje). ShodnoProstornom planu o namjenimora, koji je usvojen u svib-nju 2007. godine, prvi put seu Crnoj Gori, određuju lokaci-je namijenjene marikulturi.

Da uzgoj školjki u ovom po-dručju nije ništa novo, poredtoga što smo svi kupovali i joškupujemo mušlje kod Račice,u blizini aerodroma, vidimo iiz arhivskih dokumenta. Ufondu Lučka kapetanija I redaMeljine-Kotor, fasciklaCCCXXXIII koja se odnosi nadavanje koncesija koje se tičumorskog dobra ovog područja,u predmetu br. 36 (Na omotupredmeta:„ R.Capitaneria diporto Cattaro – Concessioneper i mitilicoltura nel Bacinodi Teodo (Raciza) No. 36 Bri-sana ne postoji Vidi Z. Br.5494/46“ – „Concessione spa-zio acqueo a Raciza – Teodo –per impianto molluschicoltu-ra – A. Maioli Spezia E. DeGiosa Bari“) nailazimo na po-datke da je Vlada KraljevineJugoslavije još 1936. godinedonijela uredbu o poboljšanjuuzgoja ribe na ovom području,a da je Vlada Kraljevine Italijejoš 1941. godine dala koncesi-ju za uzgoj mušalja na istompodručju. Kako zbog obimapredmeta ne možemo dati svadokumenta, izabrani su samooni dijelovi pojedinih dokume-nata koji govore kako i na ko-ji način je počeo organiziraniuzgoj ovih veoma ukusnih iveoma raširenih plodova morau našem Zaljevu.

PRIJEPIS DOKUMENTA:

Emanuele e NataleDE GIOSABari

Industria e commercio pro-dotti pesca

N.prot. 28/4 LFOggetto: Raccolta seme di

mitiliBari, 28 Aprile 1943 XXISpett. On. COMANDO R.

CAPITANERIA DI PORTOCompartimento MarittimoC A T T A R O

Come sarà certamente a co-noscenza di codesto On. Co-mando, questa Ditta tiene inconcessione nella baia di Teo-do, località Racizza, unospecchio acqueo, nel quale haimpiantato dei vivai per la col-tivazione di mitili eduli.

Per iniziare detta produzionesi rese necessario l’invio sul

posto di interi vagoni di semedi mitili, che, innestati nei vi-vai, hanno prodotto una note-vole quantità di mitili com-merciabili, che attualmentestiamo smaltendo. Intanto oc-corre adesso reintegrare i vi-vai svuotati con altra semeper assicurare lo sviluppo del-la nuova produzione, la cuiraccolta potrà effettuarsi nelmese di dicembre prossimo eseguenti.

Purtroppo però non siamo ingrado di inviare a Teodo iquantitativi di semi necessari,e per le difficoltà di acquisto eper quelle di trasporto dailuoghi di origine a Bari e daBari a Teodo; perciò preghia-mo codesto On. Comando di

37

volersi compiacere concederciil permesso di raccogliere par-te degli ingenti quantitativi disemi di mitili esistenti pressogli sbarramenti e per i canalidelle Bocche di Cattaro, ondeassicurare la continuità dellaproduzione di una merce cosìlargamente consumata, spe-cie in questo periodo di parti-colare emergenza.

Sicuri che codesto Coman-do, in considerazione del ri-schio e delle spese sopportateda questa Ditta per portare atermine questa lodevole ini-ziativa, che ha trovato largoappoggio da parte delle com-petenti Autorità italiane e dal-mate, vorrà compiacersi au-torizzare tale raccolta, antici-pamene porgiamo i nostrisentiti ringraziamenti

Fr. Emanuele & Natale DeGiosa

/potpis/ De Giosa Emanue-le

PRIJEVOD:

Emanuele & Natale DE GIOSABARIINDUSTRIJA I TRGOVINA

RIBOMBari, 28. travnja 1943. go-

dine XXIPoštovana KOMANDA KRA-

LJEVSKE LUČKE KAPETANI-JE

Pomorski odjelK O T O R

Br. Protokola 28/4 LFPredmet: Sakupljanje sjeme-

na mušalja

Kao što je svakako poznatoovoj poštovanoj Komandi, ovoPoduzeće ima koncesiju u Ti-vatskom zaljevu, na lokalitetuRačica, na vodenoj površini,na kojoj je postavilo uzgajali-šte jestivih mušalja.

Kako bi se započela rečenaproizvodnja bilo je potrebno

poslati na to mjesto čitave va-gone sjemena mušalja, kojenakalemljeno (spojeno, pove-zano) na uzgajalište je daloznačajnu količinu mušalja zatržište, koje upravo rasproda-vamo. Međutim sada je potre-bno obnoviti prazno uzgajali-šte sa novim sjemenom kakobi se osigurao razvoj noveproizvodnje, čija berba bi semogla održati sljedećeg stude-nog pa nadalje.

Međutim, nažalost nismo umogućnosti uputiti u Tivatneophodne količine sjemena,zbog teškoća pri kupovini itransportu iz mjesta odaklepotiču u Bari i iz Barija u Ti-vat; zbog toga molimo pošto-vanu Komandu da na izvolidati dozvolu za sakupljanjevećeg dijela količine sjemenakoji postoji na rešetkama i pozaljevu Boke Kotorske, kakobi se osigurao kontinuitet uproizvodnji robe široke potro-šnje, posebno u ovom periodukada je to krajnje hitan slu-čaj.

Sigurni da će ova Komanda,razmatrajući rizike i troškovekoje podnosi ovo Poduzećekako bi privelo kraju ovu hva-le vrijednu inicijativu, koja jedobila široku podršku odstrane kompetentnih talijan-skih i dalmatinskih vlasti, sazadovoljstvom odobriti rečenoprikupljanje, unaprijed vamse zahvaljujemo

Za Emanuele & Natale DeGiosa

De Giosa Emanuele

PRIJEPIS:

„R/eggia/ DIREZIONE MA-RITTIMA DELLA DALMAZIACopia

SPALATO2767/AG. 9 Ottobre 1942.

XXAffari generali

Majoli e De Giosa società innome collettiva da Bari, con-

cessione per mitilicoltura

Alla Ditta

MAJOLI E DE GIOSA EMA-NUELE

Società in nome collettiva

B A R IIn esito alla Vostra domanda

in data 27 settembre c.a. conla quale chiedete che Vi siaassentita la concessione diuna zona di mare nella baia diTeodo dinanzi alla localitàTeodo, Mercevaz, Giurasevic eSta Trinità allo scopo di miti-licoltura, questa Direzionequale competente Autorità diprima istanza in base al § 6comma 3/ dell’Ordinanza delMinistero delle Comunicazio-ni jugoslave concernente il de-manio marittimo i.d. 29. IV1939. nulla ostando al riguar-do, Vi rilascia la seguente

C O N C E S S I O N E1. Si concede alla Ditta MA-

JOLI E DE GIOSA da B A R Ila zona di demanio marittimonella baia di Teodo, antistan-te alla località Teodo, Merce-vaz, Giurasevic e Sta Trinitàdella superficie complessivadi m2 234.690:-, allo scopo dimitilicoltura per la durata dinove anni, da oggi.

…..3. I lavori da eseguirsi so-

no i seguenti:a) vivai per mitilicoltura,

composti da pali di legnosporgenti oltre il pelo del ma-re….

11. L’impianto dei vi-vai deve essere eseguito inguisa, che sia lasciato libero ilpassaggio fra lo scoglio “Stra-dioto” e lo scoglio Sta Trinità,nonché le zone dei cavi tele-grafici affondati fra il casellodel cavo in Teodo ed ambo ilati dello scoglio Sta Trinità, aisensi della Circolare della ces-sata Direzione del traffico ma-rittimo in Spalato No. 10452del 24/VI 1936... “

38

PRIJEVOD:

Kraljevska POMORSKAUPRAVA ZA DALMACIJUKopija

SPLIT2767/AG. 9. Listopada

1942. g. XXOpći poslovi

Majoli e De Giosa, (ortačkopoduzeće) iz Barija, koncesijaza uzgoj mušalja

Poduzeću MAJOLI E DE GIOSA EMA-

NUELEOrtačko poduzećeB A R I

U odgovoru na vaš zahtjev od27. rujna o.g. kojim tražite davam se odobri koncesija na je-dnu zonu u moru u Tivatskomzaljevu koja se nalazi ispredlokaliteta Tivat, Mrčevac, Đu-raševići i Sveta Trojica u ciljuuzgoja mušalja, ova Upravakao ovlašteni organ vlasti uprvoj instanci, na osnovu pa-ragrafa 6, stav 3 Uredbe jugo-slavenskog Ministarstva sao-braćaja, a odnosi se na javnodobro od 29. travnja 1939. go-dine, izjavljuje da nema zapre-ke, i izdaje vam sljedeću

K O N C E S I J U1. Ustupa se poduzeću MA-

JOLI E DE GIOSA iz BARIJAzona morskog dobra u Tivat-skom zaljevu, koja se nalaziispred lokaliteta Tivat Mrče-vac, Đuraševići e Sveta Trojica,ukupne površine od 234.690m2 u cilju uzgoja mušalja zavrijeme trajanja od devet godi-na, počevši od danas.

…3. Radovi koje je potrebno

izvršiti:a) uzgajališta za mušlje, ko-

ja se sastoje od drvenih kolče-va koji će viriti iznad površi-ne...

11. Podizanje uzgajališta semora izvesti na način, tako dase ostavi slobodan prolaz iz-među školjića „Stradioti“ i

školja „ Sveta Trojica“, kao izone kojim prolaze telegrafskikablovi koji se nalaze na dnumora između telegrafske kući-ce u Tivtu i sa obije straneškolja Sveta Trojica, u smisluOkružnice ukinute Upravepomorskog saobraćaja u Spli-tu br. 10452 od 24. travnja1936. godine…“.

PRIJEPIS:

RELAZIONE TECNICArelativa all’impianto di vivai

per mitilicoltura nella baia diRacizza /Teodo/ da partedell’impresa Majoli-De Giosa.

§§

L’impianto di mitilicolturache s’intende sistemare nellarada di Racizza /Teodo/ con-siste nella costruzione in ma-re di No. 30 /trenta/ vivaisuddivisi in tre zone, come ri-sulta dal piano, ciascuno deiquali occupa uno spazioacqueo di 1000 mq /dimen-sioni di m 50 per 20/ e co-struiti come segue:

Ogni singolo vivaio vienecomposto di 100 pali di casta-gno e di grossezza di cm 8 incima e cm 25 d’abbasso. Lalunghezza dei pali e da 8 a 12metri caduno. I pali vengonofissati nel fango del fondo percirca 2 metri di profondità enel fondale da 5 a 10 m ed adistanza di 5 metri unodall’altro simmetricamentecosì che ogni vivaio compren-de 50 pali verticali sporgentioltre la superficie del mare.Ciascuno dei pali viene soste-nuto da un altro palo inclina-to nella direzione della spintadel cavo teso fra i pali, cosìche ogni vivaio, come già det-to comprende No. 100 pali.Fra ogni palo di pali /il verti-cale ed il sostegno/ viene tesauna corda verticale come nelsenso diretto così anche nelsenso diagonale. Su questacorda viene appeso il seme di

mitili /molluschi/ da coltiva-re. S’intende che questa cordarimane sotto la superficie delmare.

PRIJEVOD:

TEHNIČKI IZVJEŠTAJKoji se odnosi na podizanje

uzgajališta za mušlje u zalje-vu Račica /Tivat/ od stranepoduzeća Majoli-De Giosa.

§§

Podizanje uzgajališta za da-gnje koje se ima namjeru izve-sti u sidrištu Račica /Tivat/sastoji se od konstrukcije umoru koja broji 30 (trideset)uzgajališta podijeljenih u trizone, kako proizlazi iz plana,a svaka zauzima prostor od1000 četvornih metara /di-menzija 50 x 20 m/ sagrađenina sljedeći način:

Svako pojedino uzgajališteće se sastojati od 100 kolčevaod kestena debljine 8 cm navrhu i 25 cm na kraju. Dužinakolčeva je od 8 do 12 metara.Kolčevi će biti pobodeni 2 m umulj pri dubini mora od 5 do10 metara na udaljenosti 5metara jedan od drugog, takoda će se svako uzgajalište sa-stojati od 50 okomitih kolčevakoji će stršiti iz mora. Svakikolac će biti poduprijet dru-gim kolcem iskošenim u prav-cu pružanja žice koja će bitizategnuta između kolčeva, ta-ko da će se svako uzgajalište,kako je već rečeno, sastojatiod 100 kolčeva. Između svakadva kolca /uspravnog i onogkoji podupire/ okomito se ve-zuje uže pod pravim kutomkao i dijagonalno. Na to uže sekvači sjeme mušalja /školj-ke/ za uzgoj. Podrazumijevase da ovo uže ostaje ispod po-vršine mora…“

De Giosa Emanuele

Kotor, 8. kolovoza 1942.god.

39

Piše:Prof. Milan FRANOVIĆ

Na poziv pomorske škole Giorggio Cini iz Ve-necije dvije veslačke ekipe Srednje pomorskeškole iz Kotora uzele su učešće na petoj među-narodnoj regati kutera u Veneciji 15.03.2008,na veslačkoj stazi od 700 metara. Regata seodvijala u okviru jednog od najvećih sajmovanautike na Jadranu.

Bilo je veliko zadovoljstvo posjetiti ovaj predi-

van grad i omogućiti našim veslačima daupoznaju Veneciju, i pri tome odmjere snagesa svojim vršnjacima iz Italije, Slovenije i Hr-vatske.

I ovog puta veliki uspjeh i još jednom potvr-da velikog zalaganja i truda naših veslača i nji-hovih trenera Milana Franovića i Maria Crve-lina Osvajanjem prvog i drugog mjesta- zla-tne i srebrne medalje, ostvarili su još jedan ve-liki trijumf nakon velike pobjede na trećoj Me-đunarodnoj regati u Kotoru u veljači.

VELIKI USPJEH KOTORANA NAPETOJ ME�UNARODNOJ REGATI KUTERA

Zlato i srebro u Veneciji

Zlatni momciSTOJE – Željko Lučić,

Srđan Todorović, Niko Bo-žović, Božo Radoničić, Du-šan Čavor, Vesko Vukiće-vić, Dalibor Gačić, Ivan Vu-lovićČUČE - Nikola Starčević,

Rade Vujković, Stojan Pa-jčin, Žarko Bubonja – kor-milar, Branko Bubonja,prof. Milan Franović - tre-ner

Srebrni momci STOJE – Edin Karalić,

Branko Radović-kormilar;Mirko Božović, DraganGros, Nenad Janković, IvanBotica, prof. Petar Jelisa-vacČUČE – Nemanja Stanje-

vić, Rugovaj Smail, BojanStanković, Vedran Šantić

40

PIŠE: dr. sci. LovorkaČORALIĆ

Osnovana 1451. godine kaosredišnje mjesto okupljanjaiseljenika s mletačkih prekoja-dranskih stečevina (poglavito izDalmacije i Boke), Bratovštinaje uskoro prerasla u udruguiseljenika s cjelokupnog ono-dobnog hrvatskog etničkogprostora. Razmatranje oblikapovezanosti hrvatskih iseljeni-ka s tom udrugom stoga je isto-vremeno pokazatelj uključeno-sti naših iseljenika u osnovneizražaje vjerskog i društvenogživota u Mlecima, ali i nepobi-tno posvjedočenje postojanjanacionalnog identiteta iseljeni-ka od Slavonije do Boke.

Darovnice BratovštiniOporuke budvanskih iseljeni-

ka sadrže u sklopu navoda omjestu pokopa i određivanja le-gata mletačkim vjerskim usta-novama dragocjene podatke onjihovoj uključenosti u Bratov-štinu. Većina oporuka potječeiz razdoblja najučestalijih pre-

kojadranskih iseljavanja (XV.-XVI. st.). Bratovština se u izvo-rima imenuje uobičajenim oz-nakama Scuola dei Schiavoni,Scuola S. Georgii, Scuola Scla-vonorum, Scuola S. Georgii na-tions Sclavorum, a često se uzime navodi i njezin prvotnismještaj u crkvi reda ivanova-ca. U darovnicama upućenimBratovštini redovito je riječ omanjim novčanim svotama,koje se darivaju za troškove po-kopa oporučitelja, držanja misazadušnica, sudjelovanje člano-va Udruge u posljednjem ispra-ćaju pokojnika ili za opće nabo-žne i karitativne potrebe.

U članstvu bratimske udruge

Knjige godišnjih troškovnika i

izvješća s redovitih skupštinaBratovštine sadrže dodatne po-datke o uključenosti budvan-skih iseljenika u njezino sva-kodnevlje. Nažalost, sačuvano idostupno gradivo potječe tek izXVII. stoljeća te nam je, zbog ri-jetkog bilježenja mjesta podri-jetla iseljenika, nemoguće utvr-diti približan broj budvanskihiseljenika i navesti sve slučaje-ve. Tako se, primjerice, kaočlan Bratovštine i vijećnik u ra-du njezine skupštine od 1654.do 1657. spominje Frano Kr-stov iz Budve. Iz 1680. potječepodatak o Budvaninu MatijiRadoli, koji je dana 26. veljačepokopan na trošak bratimskeblagajne. Početkom XVIII. sto-ljeća zabilježen je u troškovni-ku bratovštine navod o sklapa-

TRAGOM BUDV ANSKIH MIGRACIJAU MLETKE (XV .-XV III. ST.) 66

Bratovština Sv. Jurja i TripunaTijekom prošlosti vodeća ustanovaokupljanja i očuvanja domovinskesvijesti iseljenih Hrvata u Mlecimabila je bratimska udruga posvećenaSv. Jurju i Sv. Tripunu

41

nju braka između budvanskoggraditelja brodova u arsenaluPetra Marcelova i Orsete Kon-stantinove. Tom se prilikom izzajedničkog fonda za mirazdjevojkama iz neimućnih obi-telji, Orseti daruje 10 dukatapotpore. Navedeni podaci, ka-ko oni sadržani u oporučnimspisima iseljenika, tako i onipohranjeni u pismohrani bra-tovštine, svjedoče o bliskoj po-vezanosti budvanskih iseljeni-ka sa središnjom ustanovomokupljanja Hrvata u gradu nalagunama.

Prethodno razmatrani arhiv-ski spisi svjedoče o običnim,malim ljudima, iseljenicimakoje povijest nije upamtila povelikim djelima. Nasuprot nji-ma, posebnu bi pozornost, kaoi zasebne priloge, zavrijedilioblici povezanosti nekolikoznamenitih Budvana s Mleci-ma. Riječ je o Krsti Ivanoviću(1618.-1688.), mletačkom ka-noniku, piscu povijesti gradaBudve (Anali di Budua) i prou-čavatelju mletačkog kazali-šnog života, kao i o odvjetcimabudvanske obitelji Zanović (si-novi Antuna contea Zanovića –Primislav, Stjepan i Miroslav),čiji su životni put i sudbina uvelikoj mjeri bili povezani sgradom na lagunama.

ZaključakBudvanska prekojadranska

iseljavanja u vrijeme osmanlij-skih prodora od XV. do XVII.stoljeća važna su sastavnica izpovijesti toga grada, ali i južno-ga dijela mletačkih istočnoja-dranskih stečevina. Glavninabudvanskog iseljeničkog valau pravcu Mletaka odvijala se uvrijeme najučestalijih prekoja-dranskih migracija sa šireg po-dručja istočnojadranske obalei unutrašnjosti (XV.-XVI. st.).Iseljenici iz grada i okolice Bu-dve činili su u brojčanomomjeru snažan dio hrvatskeuseljeničke skupine u Mleci-ma. Poput sunarodnjaka iz

drugih krajeva, najčešće suobitavali u istočnom gradskompredjelu Castello – središnjempodručju okupljanja iseljenikatijekom prošlih stoljeća. S ob-zirom na socijalni status i go-spodarske mogućnosti pripa-dali su sloju gradskih pučana,a profesionalno su najčešćeobnašali pomorska i obrtnička

zanimanja. Njihovo svakodne-vlje, obiteljske i rodbinske ve-ze, prijateljstva i poznanstva, uvelikoj su mjeri bili ispunjenidruženjem i intenzivnim veza-ma s iseljenicima iz svih hrvat-skih krajeva, o čemu nam zor-no svjedoči pregršt podataka izoporučnih spisa. Vjerski život iodnos s tamošnjim crkvenimustanovama i duhovnim oso-bama zorno pokazuje njihovuuklopljenost u jedinstvenoozračje zapadne uljudbe i ka-

toličanstva. Spomen Budvanau članstvu Bratovštine Sv.Jurja i Tripuna najbolji je do-kaz njihove uključenosti u pre-poznatljivu zajednicu hrvat-skih prekojadranskih iseljeni-ka. Naposljetku, važnost bu-dvanske sastavnice u povijestihrvatske iseljeničke skupine ugradu na lagunama potvrđuju

i zanimljive sudbine istaknutihpojedinaca i obitelji budvan-skog podrijetla: književnikaKrste Ivanovića te odvjetakapustolovne i diljem europskihzemalja glasovite obitelji Zano-vić. Na kraju se na osnovi pret-hodno navedenih činjenicamože zaključiti da je povijestbudvanske iseljeničke zajedni-ce u Mlecima sastavni dio hr-vatskih prekojadranskih ise-ljavanja tijekom prošlih stolje-ća.

Priredila:Vlasta MANDIĆ

LAURA: Oh, ke beleca, arijafreška, niđe nikoga, svi još spa-vaju. Finalmente, ja i moj Ko-tor sami, oći u oči, ah. Prve zra-ke sunca samo što se nisu raz-lile kroz kotorske kanižele. A dotada plavičasta sumaglica vijo-ri oko kamenih palaca, lijenose proteže po krovovima, svevonja na umidecu, ma kako misamo prija, rešpirajem punimgrudima, pravi kotorski toć. Apogled, kao u ćinema, s jednebande vidim sivi Pestingrad iSan Đovani i bokun od zelenogVrmca, a s druge bande vidimfinještrin fetivoga Bepa, ulti-mog gospara od Kotora. Jošspava, ko zna đe je bio sinoć?

BEPO: Đe sam bio da sambio lijepo mi je bilo, eto vam gana. Uranili ste sa uzdasima ši-njora Laura, je li to pišete li-bro? Što ne ležite ko ostali svi-jet, nego od ranih kokota var-date, i čekate prve žrtve. O dami je malo odmaknuti ovu fa-cadu od vaše bande ili ti ga ozi-dat još jedan muraj između, koda bi se rodio.

LAURA: Znate da je to nemo-guće, a i što biste vi bez mene.Ako ćemo pravo reć takva suvremena da se moramo držatizajedno. Možemo se izbrojat naprste od ruka i noga mio caroBepe. Eto vam ga, juče mi sežalila sinjora Frane da je kople-tamente okupirana.

BEPO: Baš ste đavo od žene,već ste me uvalili u diskusion,

a nisam ni krmelje s očijuoprao. Ma što to kažete za si-njoru Franu?

LAURA: Otvorite dobro šku-re, prebacite se preko kantine-le, okrenite uvo prema meni,ne mogu vikat, malo se isajteajde, ajde.

BEPO: Oću li učinjet špagupa da mi legnete na uvo. Nisamja gluv, ajde više parlajte.

LAURA: Znate sinjoru Franu,sva je incuketana a pri tomeimpicaskandali. Došla mi je si-noć pod finještrin i viče li viče:„Okupacion, okupacion, sasvake bande je okupacion, dvaRusa sa južne i zapadne stra-ne, jedan Inglez sa istočne, aIrac sa sjeverne, samo ne znamu koju se bužu uvalio Bin Lan-den“.

BEPO: Pa što joj fali. Eto jekao malo ostrvo u sred Evrope.Pored dugog kotorskog jezikanaučit će još koji stranijerski.Samo mi je žao morat će vaditšengensku vizu za poć na rivupo novitadi.

LAURA: Žalila mi se i šinjoraLuce Gracijina, na novoga su-sjeda Ingleza ali je ona veći di-plomata, preko pjata su reguli-sali međudržavne odnose. Tovam je Dubrovčanka, moj Be-po, furbasta.

BEPO: Ja sam sa novom si-tuacijom sasvim kontenat. Ma-lo smo se promješali kao nakarte, a komunitat je napunilatrezore da se sve preliva. Nika-

da toliko para nije bilo još odkraljevine.

LAURA: Bupa, bupa... Čujeteli kako mi neko bati na vrata?!Eno ga, drž’ te ga, mulac, fara-but jedan, dat ću ti ja kad teufatim. Materi doma lumbar-daj , kako te lijepo vaspitala.Prije škole, svako jutro, čine midišpet.Treba ga izbaketat damu ostanu crvene ferse po no-gama. Današnja djeca nemajuni malo krijance viz a vi starije-ga.

BEPO: Nemojte ćinjet škan-dala. Jadan mali ovaj put ješkapulao. Zaboravili ste kakvismo mi bili, to vam je đoventu.O koga vidim, dobro jutro vamšinjora File, đe ste pošli?

FILE: Pošla sam do rive zaučinjet špendzu. Čula sam gra-ju pa sam pasala ovuda da vi-dim što je. A i čula sam što sterekli za trezore od komunitadi,altroke novost.

LAURA: Koji trezor, koje pa-re, đe, oli se što dijeli?

BEPO: Jes, mama in kofa, nedijeli se nego se moderno reče-no, investira. Komunitad je pu-na solada, prodalo se pola Ko-tora sa okolinom. Pošto, šinjo-ra Laura, ne silazite sa finje-štrina, tu se budite, rastežete,aloćajete, ručate, činite pižolot,čitate đornale ećetera, pa nemožete znat da se renovajeobala od Kolačića pa sve do Ja-dranske straže.

LAURA: Ja sam fetiva Koto-

KOTORSKE BOTUNADE

Tercet

42

ranka i iz Kotora izlazim samokada mi je velika nužda. Sje-ćate se onomad, kada su starupoštu iz grada prebacili vangrada. Prvo su počeli kopat kodzgrade od centrale, kod Gurdi-ća, pa do maloga mosta. Za ne-volju su naišli na staro goblje isve stopirali i možete mislit,novu poštu izgradili daleko,čak kod raskrsnice, đe je da-nas. To je za nas bila velika fa-tika, daleko, daleko. Niko u pr-ve nije slao ni pisma ni paketeiz dešpeta. A monumenat odgroblja naša bruka. Da znate,od kad su nam ogradili Lužune izlazim niđe, činim điradeod Šuranja do pazara.

KEKA: Svaka vam je na mje-stu. Na monumenat su zabora-vili pa najviše služi kao kondut.Da je monumenat sjete se sa-mo kada neko spomene da ćetu nešto novo ogradit. Ondaudri u veliku štoriju, brigu i za-štitu. Čisti se šporkeca, čupase šiblje i jablani i tako deceni-jama pa će, perfin, morat i kon-dut stavit pod zaštitu.

BEPO: Ja svako jutro đirajemu kontrolu. Ma sve se mislimda preko radio Kotora, u onugrađansku emisiju, uživo neštoavizam. Imam neke ideje alvam neću reć.

LAURA: Poznati ste kao inđe-nijozna persona, niste zaluduvječiti študent. Ma sve se pen-sam o čemu je sada riječ.

KEKA: Guknite, ala da. Čini-te me nervoznom.

BEPO: Možda je i bolje da va-ma rečem. Bolji vam je prijem islušanost nego li u pravi radio.Eto, kako smo mi kulturno za-štićena sredina sa dugom tra-dicijom, trebalo bi to stalno tu-ristima, ali i domaćim, stavljatipod nos. Kao što sam vamšpjegao, renovaje se obala uDobrotu. Sve je moderno, lije-po saližano, puno šesta i baš

od miline da prošetaš poredmora.Već sam par puta učiniođir i vidim nešto mi fali.

LAURA: Ma što, ma što! Dane biste kakvu šinjorinu šotobraco?

FILE: Vidi ti njega, oli ste nato promislili?

BEPO: Ne, ne i ne. Jezik vamje brži i od buduće kotorske ži-čare. Ako već šetamo poredmora i vatamo ariju od freškinakako bi lijepo bilo usput srestislavne dobrotske kapetane papopričati koju s njima, imali bištošta naučiti i domaći i strani-jeri.

LAURA: File moja, da mu ni-je što pripalo?

FILE: Nije njemu ništa pripa-lo nego čini šemence.

BEPO: Lude žene, ma ne gle-date televizion, ne činite vijađe,ne čitate ništa pametnoga panije ni čudo da vam se ne mo-že upaliti sijalica u glavu, oma-tufile ste. Je li slavna Dobrotavjekovima rađala slavne kape-tane koji su je proslavili, obo-gatili i nama ovako preljepuostavili - palac do palaca, ma -n drać do mandraća, taraca dotarace. E pa, treba ih se sjetiti.

LAURA I FILE: Ma kako jesamo pametan naš Bepo, kaži-te već jednom. Kuriozne smo,ala da.

BEPO: Samo destezo, evoovako. Prvo bi obali ili ti ga pomodernu lungo mare, dao imeObala dobrotskih kapetana.

FILE: Ao, što bi to bilo kra-sno.

BEPO: Ne prekidajte me. On-da, na svaki mali pjacetin sta-vio bi skulptoralnu instalaciju,fragmente iz pomorskog životakapetana iz slavnih fameljaKamenarovića, Ivanovića, Da-binovića, Ramira i koliko jošoćeš drugih. Obavezno sa škri-torijem da se zna ko, što, kada,đe i sa čim, da svako može pro-čitat i naučit dok šetajući ladeprovu i krmu.

FILE: Je li od broda?

BEPO: Od života moja sinjo-ra, od života!

LAURA: Sve vas slušam i gle-dam šjor Bepo. Nekako ste miu tren postali veći i ljepši, ne-kako muževniji. Baš ste mi pa-metni, niste uzalud študirali18 godina, a što niste diplomi-rali nije ni velika šteta. Znamih sa diplomom i doktoratom,ne znaju kršteno reć ni dobardan, a kamoli osmisliti ovakveuzvišene ideje. Odma sutra aj-te u komunitad i priložite zah-tjev sa tom vašom idejom, svićemo vas podržat. A sad ala-mote svi za svojim poslom, za-boljela me glava od ovolike par-latine.

Tako smo nekad zborilifinalmente - konačnorešpirati - udisatifinještri - prozorlibro - knjigamuraja - zidkantinela - letva između škuraincuketana- bezglavimpicaskandali - svadljivacbuža - rupafurbast - lukavkontenat – zadovoljankomunitad - općinaizbaketat – istućifersa - rana, rez

krijanca – obzirškapulati - izbjeći opasnostđoventu – mladostaltroke - dabomealočati – opazitikondut - klozetmonumenat - spomenikavizati – obavijestitiinđeniozan – sposobansaližati – izravnatišoto braco - ispod rukešemence – glupostiomatufit – ostarjetidestezo -polako

43

Piše: Zorica ČUBROVIĆ

Crkva sv. Tripuna u Morinjuse nalazi u okviru manjeg dvo-rišta ograđenog visokim kame-nim zidom. Na zapadnoj stranidvorišta je groblje. Komplekskoji je u prostoru naznačen vi-sokim stablom čempresa nala-zi se u neposrednoj blizini glav-nog puta koji od morske obalevodi prema staroj aglomeracijinaselja i dalje prema GornjemMorinju.

Po svom položaju crkva sv.Tripuna pripada građevinamakoje gravitiraju morskoj obali iu prošlosti je svakako na tomprostoru bila istaknuta u vizu-rama sa mora.

Crkva je podignuta na stjeno-vitom terenu i u neposrednojblizini izvora koji se nalazi sanjene jugozapadne strane. Mo-že se pretpostaviti da je ogradnizid nastao znatno kasnije.

Crkva sv. Tripuna je građenau dvije faze i sa nekoliko ma-njih pregradnji u okviru njih.

Prvobitna crkva je pravougao-ne osnove sa polukružnom ap-sidom na istočnoj strani i ula-zom na zapadnoj. U drugoj faziuz nju je dograđena pripratanešto veće širine i visine u od-nosu na crkvu iz prve faze.Svod starije crkve je prelomljenu tjemenu a po ostacima prvo-bitnog krovnog pokrivača možese utvrditi da je njen krov biopokriven kamenim pločama.

Priprata je u sljedećoj etapipretvorena u naos crkve što jezadržano do danas. U toj adap-taciji prvobitna crkva je pretvo-rena u oltarski prostor, ranijioltarski prostor sa polukruž-nom apsidom je zazidan da bise na taj zid prislonio zidni ol-tar.

Prema natpisu iznad na-dvratnika ulazne kapije naogradnom zidu može se utvrdi-ti da je crkva početkom trećedecenije 19. stoljeća obnovlje-na trudom obitelji Dabović izKostanjice.

Po mišljenju don Nika Luko-vića, poznatog istraživača cr-kvenih spomenika Boke Kotor-

44

SREDNJEVJEKOVNE GRA�EVINE U BOKI

Crkva sv. Tripunau Morinju

Analizom građenja moguće jepretpostaviti da istočni dio sapolukružnom apsidom pokrivenomkamenim pločama od kojih su sesačuvali manji ostaci, predstavljanajstariji dio građevine koja bi semogla datirati u 15. stoljeće

Pogled na crkvusa jugoistoka

45

ske, crkva sv. Tripuna je nastala u 15. stoljeću.Analizom građenja moguće je pretpostaviti danjen istočni dio sa polukružnom apsidom pokri-venom kamenim pločama od kojih su se saču-vali manji ostaci, predstavlja najstariji dio gra-đevine koja bi se mogla datovati u 15. stoljeće.U drugoj fazi gradnje dograđena je priprata nazapadnoj strani koja je u kasnijoj intervencijipretvorena u naos.

Krovni pokrivač je sudeći prema sačuvanomnatpisu promijenjen je 1934. godine. Iz tog vre-mena potiču i manje popravke kao i uređenjegroblja.

Unutrašnjost crkve je omalterisana. Na oltaruse nalazi slika na drvetu sa predstavom MajkeBožje sa djetetom, anđelima i sv. Tripunom. Zaovu sliku se pretpostavlja da predstavlja djeloTripa Kokolje iz Perasta, najznačajnijeg barok-nog slikara Boke Kotorske.

Radovima na crkvi sv. Tripuna potrebno jepristupiti u skladu sa principima rada na spo-menicima kulture, odnosno, izvršiti potrebnaistraživanja i u skladu sa njihovim rezultatimaizraditi projekt restauracije koji će obuhvatiti istatičko i seizmičko osiguranje građevine. Ar-hitektonska istraživanja treba izvršiti na kro-vu, fasadama i podu kako bi se utvrdila kro-nologija građenja pojedinih faza ovog spome-nika te kako bi se utvrdili podaci od značaja zarestauraciju a odnose se na prvobitni krovnipokrivač, obradu zidova i fasada, izgled otvo-ra, obradu poda kao i uređenje okolnog pro-stora sa pristupnim stepeništem, ogradnim zi-dom i grobljem.

Položaj i arhitektura sv. Tripuna ukazuju na

mogućnost da je ova crkvica prvobitno izgrađe-na kao porodična kapela na nekom od srednjo-vjekovnih imanja vlastele tog doba. Na isto biukazivala i posveta crkve svetitelju koji je zaštit-nik grada Kotora.

Natpis iznadulazne kapije

Jugoistočni ugao izmeđucrkvice i priprate

Oltarska pala

46

Piše:Željko BRGULJAN

Staro pomorsko naselje i je-dno od južnojadranskih rasa-dišta pomoraca – Prčanj, pru-ža se morskom obalom izme-đu Polveriere i Markovog rtanizovima kapetanskih kuća. Usrednjem vijeku naselje je bilodio kotorskog teritorija u po-sjedu benediktinske opatijeSvetog Jurja i kotorske vlaste-le, te je povijesno s njime dije-lilo istu sudbinu. Kupujući od

PR�ANJ I NJEGOVA �UPNA CRKVA RO�ENJA MARIJINOG

Spomenik vjere Crkva Rođenja Marijinogspomenik je vjere i volje starihPrčanjana koji su velikim žarom,žrtvom i odricanjem, nakon višeod jednog stoljeća od početkagradnje, dovršili svojeveličanstveno djelo ukrasivši gabrojnim i vrijednim zavjetnimdarovima

47

Kotorana zemljišta uz obalu,Prčanj se postupno osamosta-ljivao. U XVI. st. Prčanjani suveć slovili za izvanredne po-morce pa suvremenici, izmeđuostalog, ističu da su svojim fu-stama na vesla i jedra pretje-cali mletačke državne galije.Zbog neustrašivosti i pomor-ske vještine bili su zaduženi zaprijevoz državne pošte (pubbli-ci dispacci) od Kotora do Za-dra, Venecije i Krfa, što sesmatra prvim poštanskim pro-metom na Jadranu. Za zalaga-nje u toj djelatnosti Mletačkisenat nagrađuje Prčanjanemnogim povlasticama koje imomogućuju da razviju svojupomorsku djelatnost te stek-nu status pomorskog naselja.Zahvaljujući razvijenoj pomor-skoj privredi Prčanj se u XVII.st. uzdiže u važno pomorskosredište južnog Jadrana. Mje-sto je tako ekonomski osnaži-lo da je, prema podacima iz-

vanrednog providura, više pu-ta novčano pomagalo obližnjiKotor. Stekavši ugled i eko-nomsku moć, već 1704. godi-ne postaje autonomna općina,Communità. Daljnji trajnijiuspon u XVIII. stoljeću omo-gućava da, zajedno s ostalimpomorskim mjestima u Boki,doživljava procvat u pomor-skoj privredi, graditeljstvu ikulturi. Do polovice tog stolje-ća Prčanjani su sagradili veći-nu svojih kuća i palača te mje-sto poprima odlike življenjagradske sredine. Stotine bro-dova u vlasništvu prčanjskihobitelji plove Jadranskim,Jonskim, Egejskim i Sredo-zemnim morem. Osnivaju seprčanjske kolonije i trgovačkapredstavništva u Mlecima, Ko-rintu, Carigradu, Smirni i Ale-ksandriji kojima štite i potičusvoju trgovinu.

Kao i ostali Bokelji, Prčanja-ni su oduvijek usmjeravali

svoje težnje moru i nebu. Mo-re im je donosilo materijalniopstanak i zemaljski ugled, anebo duhovni oporavak s na-dom u nebesku slavu. Nebusu se utjecali u trenucimaočaja, bolesti, ratne katastro-fe, oluja na moru, ali ga nisuzaboravljali ni u razdobljimasreće i blagostanja, nego su izzahvalnosti za uslišane molbegradili svetišta i prinosili za-vjetne darove brojnim sveci-ma. Prednjačili su u zahval-nosti Majci Božjoj. Snaženivjerom Bokelji su stoljećimaopstajali na granicama su-kobljenih država i uz to uspi-jevali graditi i obnavljati zna-tno kulturno nasljeđe. Naj-ljepši i najveličanstveniji iskazodanosti vjeri starih Prčanja-na crkva je rođenja BlaženeDjevice Marije koju su oni, uzvelika odricanja, gradili cijelostoljeće.

Najstarija poznata katolička

48

bogomolja na Prčanju je crkvaSv. Tome iz IX. stoljeća sagra-đena na temeljima rimskoghrama. Stara župna crkva ro-đenja Marijinog, sagrađena uXIV. stoljeću te kasnije dogra-đivana, nalazi se na padini br-da Vrmac, na prostoru sre-dnjovjekovnog Prčanja. U sre-dištu današnjeg naselja, uzmore, smještena je crkva Sv.Nikole s franjevačkim samo-stanom iz 1739. U samostanusu do kraja XIX. stoljeća radi-le osnovna i pomorska škola,čitaonica i ljekarna. Porednjih u Prčanju nalazimo i ne-koliko manjih crkava nad ko-jima su imale ili još uvijekimaju patronat pojedine pr-

čanjske obitelji. To su crkveSv. Ivana, Sv. Ane, Gospe odKarmena, Sv. Petra, Sv. Antu-na, Gospe od Anđela te crkvaSv. Jeronima (u sklopu dvor-ca Tre sorelle). Posljednja odnjih devastirana je prije neko-liko godina u radovima novogvlasnika. Od onih kojima je-dva da nalazimo fizičkog tragasu crkva i samostan Sv. Aga-te, te crkve Sv. Maksime, Sv.Mihovila, Uznesenja Marijinogi Sv. Tripuna. O crkvi Preo-braženja Kristova i kapeli Sv.Pavla nalazimo trag samo udokumentima. Nedavnim pre-gradnjama novih vlasnika ne-stala je i posljednja kapelaunutar prčanjskih palača –

kapela Navještenja Marijinogiz palače Verona.

Nakon gospodarskog i kul-turnog uzleta u XVIII. stoljećuPrčanjani su, vjerujući da ćemjesto i dalje ekonomski ibrojčano rasti, odlučili sagra-diti novu župnu crkvu koja bimogla primiti 2000 vjernika.Dozvolu za gradnju dobili suod mletačkog dužda LodovicaManina 2. siječnja 1789. Dvo-jeći između kopije venecijan-ske crkve Santa Maria del Ro-sario (Chiesa dei Gesuati) naj-značajnijeg mletačkog arhi-tekta XVIII. stoljeća GiorgiaMassarija i originalnog pro-jekta mletačkog arhitekta,Massarijeva učenika Berna-

rdina Maccaruzzija (Venecija,1728-1798), odlučili su se zaMaccaruzzijev projekt.

Gradnja crkve započela je1789. prinosima svih mješta-na, kamenom dovezenim sKorčule, a vodili su je gradite-lji Dominik Trevisan (1789-1791), Antonio Costa (1791-1796) i Iseppo Ferro (1796-1807). Prvi arhitektonski redkorintskog stila dovršen je1806. Nakon 1807. godinegradnja se, zbog političkihpreviranja u Europi i promje-na vlasti, odvijala otežano, askorim dolaskom Francuza ipotpuno je prekinuta. Stabili-zacijom političkih prilika ioporavkom propalog pomor-

stva gradnja se – nastojanjemžupnika don Nika Lazzarija –nastavlja 1867. nakon preki-da od 60 godina. Drugi arhi-tektonski red dovršen je1875. u dorskom stilu. Istegodine, prigodom obilaskaDalmacije, gradilište u Prča-nju posjećuje car Franjo JosipI. Car je, prema svjedočenjusuvremenika, bio impresioni-ran veličanstvenom arhitek-turom građevine te je izraziomišljenje da bi ta crkva mogladostojno stajati i u Beču. Isto-dobno je potpomogao daljnjeradove odobrivši pomoć car-skog dvora. Tako je 1886. po-dignuta kupola, nakon čegaslijedi ponovni prekid zbognedostatka sredstava, a izaz-van novim gospodarskim ne-prilikama: propašću jedrenja-ka. Uz teška odricanja mje-štana crkva je dovršena izme-đu 1905. i 1909. te otvorenasvečanom misom 8. prosinca.Monumentalna skalinada,djelo arhitekta Milana Karlov-ca, dovršena je 1913. Nakon124 godine od početka gra-dnje crkvu je 8. rujna 1913.svečano posvetio, na blagdanRođenja Marijinog, kotorskibiskup Frano Ucellini-Tice unazočnosti svih mještana ibrojnih pristiglih uglednika.Natpis na mramornoj pločinad portalom podsjeća da jecrkva dar prčanjskih pomora-ca i trgovaca Majci Božjoj teda je dovršenje bilo planirano1802. godine.

Posljednja velika baroknagrađevina u Boki, građena – uzmanja odstupanja – prema ori-ginalnim Maccaruzzijevim na-crtima, ima tloris latinskogkriža, površine 770 m2. Dugaje 37,5 metara, široka 24, a vi-sina s kupolom iznosi 31 me-tar te predstavlja najveću sa-kralnu građevinu u Crnoj Gori.Maccaruzzijeva prčanjska cr-kva ima glavne osobine Massa-rijevog venecijanskog kasnogbaroka, u kome se ogleda de-korativna varijanta rimskog

49

baroknog graditeljstva (primje-tna i na dubrovačkoj katedra-li). Crkva je srodna ostalimMaccaruzzijevim djelima (S.Lorenzo u Mestre, S. Rocco uVeneciji), ali se ističe jedinstve-nijom koncepcijom.

Fasadom dominira monu-mentalni portal u osi središtavelike skalinade. U središnjojniši stepeništa nalazi se mra-morni kip Isusa kao učitelja, abrončane biste znamenitih cr-kvenih dostojanstvenika J. J.Stroosmayera, A. Zmajevića,P. P. Njegoša, A. Kačića-Mioši-ća, F. Uccellinija-Tice, N. Lu-kovića (na terasi pred cr-kvom), te istaknutih prčanj-skih kapetana Ivana Visina i

Josipa Gjurovića (na balustra-di stubišta) djela su Meštrovi-ća, Rosandića, Pallvicinija, To-manovića i Stankovića.

Monumentalna unutra-šnjost crkve oplemenjena jebrojnim vrijednim umjetni-čkim djelima pretežno sakral-ne tematike darom ili dopri-nosom Prčanjana i zdušnimzalaganjem župnika don NikaLukovića. Specifičnom barok-nom ugođaju unutrašnjostipridonosi i svjetlo, posebnoono koje ulazi kroz otvore nakupoli koja se uzdiže nad kri-žanjem glavnog broda i tran-septa. Prozore prvoga i drugogarhitektonskog reda krase vi-traji s biblijskim motivima ra-

đeni prema slikama renesan-snih majstora u radionicamaGlasmalerei- und Mosaik- An-stalt u Innsbrucku, osim onogs motivom propovijedi sv. Pav-la, izrađenog u radionici IvanaMarinkovića u Zagrebu.

U nedostatku prostora zadetaljniju analizu unutrašnjo-sti, spomenuti je tek glavni ol-tar smješten u središnjoj ap-sidi. Barokni oltar izrađen uradionici Giovanni Maria Mor-laitera 1744. bogato je ukra-šen raznobojnim mramorom(rosso di Francia, giallo di Sie-na, africano, verde antico). Unjegovom središnjem dijelunalazi se drvena ikona Bogo-rodice s Djetetom u maniriitalo-grčke škole druge polovi-ne XV. ili početka XVI. stolje-ća, koju su Prčanjani oduvijekizuzetno štovali. Dokaz tomubrojne su zavjetne slike i sre-brne pločice koje su kroz mi-nula stoljeća prčanjski po-morci i trgovci darivali Bogo-rodici Prčanjskoj iz zahvalno-sti za čudesno ozdravljenje ilispas na moru.

Crkva Rođenja Marijinogspomenik je vjere i volje starihPrčanjana koji su velikim ža-rom, žrtvom i odricanjem, na-kon više od jednog stoljeća odpočetka gradnje, dovršili svojeveličanstveno djelo ukrasivšiga brojnim i vrijednim zavjet-nim darovima. Možda zato inije slučajnost da upravo ovosvetište uživa rijetku duhovnupovlasticu u postizanju opro-sta od grijeha. Kroz čitavo je-dno stoljeće generacije Prča-njana snažila je plemenitostnjihova cilja kako bi ustrajaliu nakani podizanja monu-mentalnog svetišta. I uspjelisu. No, održavanje tog jedin-stvenog spomenika vjere ikulture ne može se očekivatiod novih (osiromašenih) gene-racija Prčanjana. Ali to s pra-vom očekujemo od crkvenih idržavnih institucija mlade dr-žave, koje bi morale umjetiprepoznati svoje temeljne vri-jednosti.

50

STARA POMORSKA BRATSTVA U BOKI

Piše:Antun TOMIĆ

JANOŠEVIĆI

Na području današnjePsihijatrijske bolnice uDobroti, iznad crkve

Sv. Mateja (na lokalitetu ko-ji se po njima naziva JANO-ŠI) nalazilo se nekada brojnonaselje starog pomorskogbratstva Janošević koje jetijekom XVIII. i XIX. st. dalo36 pomoraca, među kojima17 kapetana, jednog poruč-nika i 18 mornara. Iznadstare crkvice Svih Svetih (Sv.Vrača) nalazi se toponimJanoševa greda koji naspodsjeća na ovo bratstvogdje su imali svoja imanja.

Prema Matici umrlih crkveSv. Mateja u Dobroti, prvičlan ovoga bratstva bio biPetar Janov, rođen 1632.god. u Dobroti. Imao je sino-ve Boža, Đura, Nika i Iliju,koji su imali brojne potomke.Njihova trgovačka djelatnostmože se pratiti od XVII. doXIX. st. kada u Do-broti nestaju. U poče-tku se javljaju podimenom Janov, Jano-šev i na kraju Janoše-vići. U XVIII. st. ima-li su tri broda i to:trabakul Antona Mi-hailova 1791. god,zatim trabakul i pje-leg Boža Janoševića,kojega su pirati napa-li kod Petrovca 1749.god. i tu zapalili.

Za vrijeme francu-ske regrutacije pomo-raca 1810. godine biloje obuhvaćeno devetpomoraca iz ovogabratstva i to tri kape-

tana i šest mornara. Za vrije-me popisa kuća od stranefrancuskih vlasti 1808. god.Janoševići su imali pet kuća,a za vrijeme austrijskog po-pisa kuća 1839. god. šestkuća (jednu dvokatnu i petjednokatnih).

Na moru je stradalo sedampomoraca i to: Luka Ilijin,kapetan, i Jozo Đurov, mor-nar u brodolomu brigantina"II Vigore" 1834. god. kod Si-cilije; Đuro Tripov, poruč-nik, utopio se u oluji u Du-navu 1881. god; Andrija Tri-pov, mornar, utopio se kodobale Engleske 1872. god;Pavo Filipov, mornar, pogi-nuo je na tartani kap. JozaFilipovog Dabinovića u na-padu pirata blizu Krita 1826.god; Anton Petrov i PetarBožov, mornari, utopili suse kod Hvara 1807. godine.

Kao i druga bratstva u Do-broti, i Janoševići su dopri-nijeli izgradnji svoje župnecrkve Sv. Mateja u Dobroti,pa su prema knjizi blagajnecrkve od 1708 - 1756. god.

uplatili na ime svojih trgova-čkih putovanja iznos od 363lire od čega je najveći iznosod 279 lira uplatio već spo-menuti Božo Petrov Janoše-vić.

I Janoševići su bili učla-njeni u Bratovštinu Sv. Đor-đa i Tripuna u Veneciji počevod 1739. god. i to sa šest čla-nova (jedan zamjenik gvardi-jana, jedan vikar, jedan pisari pet dekana).

Posljednji muški potomakTripo Đurov Janoševićumro je 1878. god. Svojemrtve su sahranjivali nagroblju Svih Svetih (u naro-du: Sv. Vrača) a slavili su kr-sno ime Vračevdan 1. stude-noga.

ILIĆI

Staro pomorsko bratstvoIlić nalazilo se u Dobroti ne-koliko stotina metara udalje-no od Kotora ispod samogbrda dok nisu tijekom XVII. iXVIII. st. već kao pomorci sa-gradili svoje kuće uz more na

lokalitetu, po njimanazvanom Ilići. Premapopisu kuća iz 1808.god. imali su pet kućai isto toliko za vrijemeaustrijskog popisa1839. god. Najvećakuća ovoga bratstvabila je "palac" kap.Adama Markova(1764-1846) koji jedanas pretvoren u Vi-lu Dobrota-Senta.Kap. Adam nije imaomuških potomaka, paje usvojio nećakaMarka (1793-1854)koji je zapovijedajućisvojim brigantinom"Dragoljub" nestao u

Bratstva Janošević i Ilić

Kuća Janoševića

51

NOVI POZIVNI BRO-JEVI ZA

CRNU GORU

Stari Novi 085 030

Bar, Ulcinj087 051 Berane,

Andrijevica,Plav, Rožaje

084 050Bijelo Polje,Mojkovac086 033

Budva, Cetinje086 041Cetinje

088 031Herceg Novi

082 032Kotor, Tivat

083 040Nikšić, Plužine,

Šavnik089 052

Pljevlja, Žabljak081 020

Podgorica,Danilovgrad, Kolašin

SKALARADIOKotor

Nezavisni radio, Stari grad,Trg od oružja, 85330 Kotor

Jadranskom moru sa čita-vom posadom 1854. god. Ion nije imao muških poto-maka, pa se njegova granaugasila sa četiri njegovekćerke koje su se udale zadobrotske kapetane.

U XVIII. st. bili su vlasniciosam brodova i to: TripoMatov jednu barku 1719.god; Luka Tripov barku,malu barku, malu tartanu igajetu 1724-1735. god; Vi-cko barku 1735. god. i tar-tanu 1740. god. zatim pola-ku "Madonna di Rosario e S.Antonio" 1756. god. Spome-nuti kap. Adam Markovimao je polaku "Ninfu"1807. god.

Ovo bratstvo je tijekomXVIII. i XIX. st. dalo 29 po-moraca od kojih 17 kapeta-na i 12 mornara. Iako broj-čano malo, bratstvo bilo jevrlo ugledno u Dobroti kadaje kap. Đuro Vickov Ilić bionačelnik Dobrotske općineu prvoj polovici XVIII. st. ičlan crkovinarstva Sv. Ma-teja u Dobroti. Još su začlanove crkovinarstva biliizabrani kap. Pavo VickovIlić 1716. god, kap. Marko

Tripov (1701-1771) 1732.god, kap. Krsto Vickov1738. god. i kap. Marko Pa-vov (1717-1792) 1748. god.

U Napoleonovoj regrutacijipomoraca bilo je regrutova-no četiri mornara i to: An-drija Pavov, Đuro Ilijin,Krsto Pavov i Krsto Đurov.

Pripadali su župi Sv. Mate-ja, a svoje mrtve su sahra-njivali na groblju Gospe odVrta u Tabačini (koja se udokumentima naziva još:Gospa od Snijega ili Gospaod Milosti). Iz ovoga brat-stva su potekla i dva sveće-nika: don Grgur (1658-1705) i don Mato (1673-1731) koji je bio paroh uŠpiljarima, malom selu iz-nad Kotora.

Na moru su još stradali:Jozo Lukin, mornar, pogi-nuo je 1756. god. na tartaniIvanovića u sukobu sa poz-natim piratom Hadži Ibra-himom u Pireju i Pavo Kr-stov, mornar, utopio se pri-likom brodoloma "SvisdaMimbelli" kod Eubeje 1865.god.

Ovo bratstvo se ugasilopolovicom XIX. stoljeća.

Kuća Ilića

52

Hrvatsko građansko društvo Crne Gore, uz potporu Ministarstva vanjskih poslova Vla-de Republike Hrvatske, na preporuku Veleposlanstva RH u Podgorici, realizira projektBaze podataka za zapošljavanje svih građana Crne Gore hrvatske nacionalnosti. Partneru projektu je Hrvatska gospodarska komora – Kotor.

Prijavite se! Jedinstvena baza podataka je skup informacija o prijavama nezaposlenih osoba, prijavljenim

potrebama za radnicima, zasnivanju radnog odnosa... Cilj je posredovanje u zapošljavanju.Dovoljno je da se registrirate i unesete vaše podatke, koji će biti dostupni samo zainteresiranim

poslodavcima.

Posjetite nas na www.hgdcg-kotor.org

ZA NEZAPOSLENEDa biste se prijavili u našu bazu podataka potrebno je da ispunite kratki formular koji se otva-

ra klikom na link Prijavite se. U samom formularu, u zavisnosti od vašeg interesiranja, odabratćete opciju da li želite da se prijavite kao kandidat ili kao poslodavac.

Kad ispunite formular kliknite na link Registriraj se. Pošto se registrirate, na vaš mail će stićilink za aktivaciju naloga sa prijavljenim podacima. Kada je nalog aktiviran možete da se prijavi-te. U lijevoj koloni na samom dnu nalazi se odjeljak za prijavu korisnika.

Ukoliko ste prilikom registriranja odabrali opciju Kandidat nakon prijave u lijevoj koloni će seotvoriti meni Zapošljavanje gdje možete da pratite sve ponude slobodnih radnih mjesta (klikomna Sve ponude) kao i ponude koje odgovaraju vašim ličnim karakteristikama i interesiranjima(klikom na Pretraga ponuda). Klikom na Prijava kandidata otvara se formular nakon čijeg ispu-njavanja se kompletira vaš nalog. Sva polja označena zvjezdicom moraju biti popunjena.

ZA POSLODAVCE

Ukoliko ste prilikom registriranja odabrali opciju Poslodavac nakon prijave u lijevoj koloni ćese otvoriti meni Zapošljavanje gdje možete pratiti Sve kandidate i Dodate ponudu.

Vaše prijave ili ponude možete donijeti i osobno u ured HGDCG na Zatvorenombazenu u Škaljarima, Kotor, radnim danima od 08. 00 do 14. 00 h, ili slati na e-

mail hgd-kotor@cg.yu

53

Časopis bez granica Časopis Hrvatski glasnik, izdavača Hrvatskog građanskog dru-

štva, jedino je glasilo Hrvata Crne Gore. Bavi se temama važnimza život hrvatske zajednice u Crnoj Gori: političkim, gospodar-skim, društvenim, kulturnim, povijesnim... ali je i u stalnoj misi-ji povezivanja dvaju država, Hrvatske i Crne Gore.

Distribuira se na kioscima u Crnoj Gori, a putem pretplate sti-že u Hrvatsku, Europu, Australiju, SAD...

Otvoreni smo za suradnju, sugestije i dobronamjerne primjedbe. Nastojimo da svaki sljedeći broj uradimo bolje i kvalitetnije, sa

raznolikim i zanimljivim sadržajem. Budite i dalje s nama, šaljite Vaše priloge, budite i Vi jedan od

kreatora našeg i Vašeg lista!Pretplatite se!

GLASILO HRVATA CRNE GORE

NARUDŽBENICAOvim neopozivo naručujem primjeraka "Hrvatskog glasnika"

Ime i prezime/naziv tvrtke

Ulica i broj

Grad Poštanski broj Država

Tel/fax

Datum

E-mail

Potpis/pečat

54

PRODAJNA MJESTAHrvatski glasnik možete kupiti ispred katedrale sv. Tripuna, naKamenom kiosku i sljedećim prodajnim mjestima Bega pressa:

Podgorica:Ivana Vujoševića, kućicaMomišićiPC Kruševac- SvijetCentar - maloprodajaNjegoševa ulica - Globus

Bar: Trafika SDKKostrača

Ulcinj: Bulevar- maloprodaja

Budva: Prolaz - maloprodajaSpas - maloprodaja

Tivat: AnjaPantomarketSturiDraganaMaprenat

Cetinje: Pazar, maloprodaja

Kotor: PantomarketRiva kod kamenog kioska

Herceg Novi: Tažeks - BijelaMješovito 33Grbo MNMKnežević CompanyPantomarket CentarKnjižara So

Risan: Centar

Financijska sredstva za pripremu i tiskanje osiguravamo zahvaljujući donatori-ma i sponzorima, među kojima su INA Crna Gora, Ledo Montenegro, Turističkazajednica Grada Zagreba, AdriaMar, Split Ship Management, Podravka, Radio

Kotor, Radio Skala…

Ukoliko ste zainteresirani za suradnju,kontaktirajte nas na tel: +382 304 232, +382 69 700 720,

ili e-mail hgd-kotor@cg.yu

PRETPLATITE SE!Za Crnu Goru:

18 eura18 eura

Za Hrvatsku:

180 kuna

Za inozemstvo:

24 eura

na žiro račun 510-10418-20

Crnogorska komercijalnabanka

na kunski račun23600001101667657,Zagrebačka banka d.d.,Poslovnica Dubrovnik

Vukovarska 7,20 000 Dubrovnik

na devizni račun HR7723600001101667657,Zagrebačka banka d.d.,Poslovnica DubrovnikVukovarska 7, 20 000

Dubrovnik

Ovu narudžbenicu i kopiju uplatnice pošaljite na adresu izdavača:Hrvatsko građansko društvo Crne Gore, Zatvoreni bazen Škaljari, 85330 Kotor, Crna Gora

Pretplatiti se možete i u Uredu HGDCG u Kotoru

55