GLASILO OPĆINE MALINSKA-DUBAŠNICA

ISSN

1331

-617

6

GODINA XVIII. BROJ 65. TRAVANJ 2014.

Sretan Uskrs!

Organizacijski odbor Dubašljanskih kolejana 2014/15.

GLASILO OPĆINE MALINSKA-DUBAŠNICA

GODINA XVIII. BROJ 65. / TRAVANJ 2014.

I M P R E S U MIzdavač

Općina Malinska-Dubašnica Ul. Lina Bolmarčića 22, Malinska Tel. 051/750-500; Faks 859-322

Izvršni izdavač Glosa d.o.o. Rijeka, Kršinićeva 14

Za izdavača i glavni urednik Robert Anton KRALJIĆ

Uredništvo Krunoslav BORASDragan CINDRIĆ Drago CRNČEVIĆ Bernard CVELIĆ Katica CVELIĆ

Tomislav GALOVIĆ Iva JURASIĆ LONČARIĆ

Lidija KOVAČIĆ Robert Anton KRALJIĆ

Ivan LESICA Petrica MRAKOVČIĆ

Ivan PETRŠORIĆ Milan RADIĆ

Anton SPICIJARIĆ Josip ŠAMANIĆ Miroslav TOPIĆ

Ivan TURČIĆ Nediljko VUČETIĆ Anton ŽGOMBIĆ

Milena ŽIC Tehničko uređenje i priprema za tisak

Tempora, Rijeka Tisak

Tiskara Velika Gorica Naklada

1100 primjeraka Naši zvoni izlaze četiri puta godišnje

List je besplatanNaši zvoni mogu se preuzeti i na web

stranicama Općine: www.malinska.hr

USKRSPohlepo, gordo ti je ime! ................................................................................................ 3

OPĆINABrojni radovi za novu sezonu ......................................................................................... 4U tijeku je anketa za program Pomoć u kući .................................................................... 5Lokalni izbori u Großhabersdorfu ................................................................................. 5Proračun za 2014. godinu – 30.320.000 kuna ................................................................ 6Vraćanje duga uzornoj perivojnoj baštini Malinske ....................................................... 8

KOLEJANIOvo su Vam kolejani fijole, ki nisu bili lani, lelele… ......................................................... 10Ususret Dubašljanskim kolejanima .............................................................................. 11

TURIZAMMalinskari među kvalitetnijima na Kvarneru ............................................................... 12Planirani prihodi iznosit će 2.908.750 kuna ................................................................ 13Turistička ponuda – ključ uspješnosti turizma naše Općine ......................................... 14

NAŠ GOST DOMAĆI ČOVIKNe možeš služiti Bogu i bogatstvu ............................................................................... 14

USUSRET BLAGDANUMaslina je sveto drvo ................................................................................................... 16Vjenčani, rođeni, umrli ................................................................................................ 16

IN MEMORIAM Dr. Ivan Lesica ............................................................................................................ 17O. fra Anđelko Badurina ............................................................................................. 17

KULTURAZbor Malinska-Dubašnica njeguje glagoljaško pjevanje .............................................. 18I baštinika je puno ....................................................................................................... 18

SJEĆANJAVeliki Jurko ( Jurko Lahkodeljnjak) .............................................................................. 19Sve se je posložilo kako rabi ......................................................................................... 20

HUMORESKAŠtorija o razvitku našeg Sela ........................................................................................ 21

ŠKOLA15 prvih mjesta ............................................................................................................ 22Gimnastika .................................................................................................................. 24

VRTIĆPjesma, druženje i smijeh ............................................................................................. 24

MAŠKAREMalinska postaje hit destinacija za maškare ................................................................. 25Dubašljani na Dječjem karnevalu u Rijeci ................................................................... 25

SPORTAna Turčić, Emanuel Ljutić i Petra Ljutić – talentirani atletičari iz naše Općine ........ 26Proljetna škola športskog ribolova ............................................................................... 26Prevlast na županijskoj razini ....................................................................................... 27Škola streljaštva ........................................................................................................... 27Hrvatska streljačka reprezentacija na pripremama u Malinskoj ................................... 27Malinskarima vodstvo Malonogometne lige otoka Krka ............................................. 28Omišalj u završnicama prvenstava ............................................................................... 28Više od stotinu članova ................................................................................................ 29Ivica Bogović i nadalje predsjednik .............................................................................. 29U devet godina školu jedrenja prošlo je 216 mladih jedriličara .................................... 30Ana Znaor najbolja sportašica Primorsko-goranske županije i Grada Rijeke u 2013. .... 30Sara Vdovjak ide u sutkinje .......................................................................................... 30Ana Znaor i Ela Znaor prve na Europskom kupu, Luka Bajčić treći .......................... 31Kalendar događanja (travanj – srpanj) ......................................................................... 31

NARODNO GRADITELJSTVO NAŠEG KRAJA (6)Najrazvijeniji oblik narodne gradnje ............................................................................ 32

S A D R Ž A J

NAŠI ZVONI ■ 2

Na naslovnici:Gornja fotografija: Dubašljanski kolejani 1988/89, snimljeni na bazenu Hotela HaludovoDonja fotografija: Organizacijski odbor Dubašljanskih kolejana 2014/15, snimljen ispred konobe Pod murvu u Milovčićima:Sjede s lijeva na desno: Ivan Barbiš, Nikola Jurić, Milan Radić, Anton Bogović, Robert Anton Kraljić, Anton Filipić, Franjo Hržić, Ivica Bogović. Sredina s lijeva na desno: Ivica Turčić, Andrija Kraljić, Ivan Šabalja, Tomislav Dujmović, Danijel Šabalja, Željko Bajčić, Nediljko Vučetić, Krešimir Orešković, Marino Štefanić. Treći red s lijeva na desno: Igor Hržić, Petar Žgombić, Zdenko Cerović, Ivan Petršorić, Dragan Barjaktarić, Ivica Žgombić, Anton Cvelić, Franko Kraljić, Petar Turčić. (Snimio Ivica BRUSIĆ BRUJO)

USKRS

NAŠI ZVONI ■ 3

Pohlepo, gordo ti je ime!

„Ako, dakle, tko hoće ići za mnom, neka se odreče samo-ga sebe, neka uzme svoj križ i neka me slijedi /Mt 16,24/.” Ovako Isus govori nama vjernicima. A mi vjernici, i onda i sada, preko majke Zebedejevih sinova, ovako Njemu proraču-nato uzvraćamo: „Naredi da ova moja dva sina sjednu u Tvom kraljevstvu jedan s Tvoje desne, a drugi s Tvoje lijeve strane!” /Mt 20,21/.

Čovjeku je samo nebo granicaZamislite, radi se o prvoj Crkvi, o prvim učenicima, prvim

biskupima, prvim svećenicima, prvim vjernicima. Zar već tada misao o kršćanstvu bez križa? Zar već tada o častohleplju i sla-vi? Gdje je kraj čovjekovom stremljenju prema višem, jačem, pametnijem, sposobnijem? Možemo to i drugim rječnikom opisati: „laktašenje, snalaženje, lov u mutnom privilegije pod svaku cijenu...” Tražimo „vezu” gdje god je to moguće. Pjesnik bi re-kao, čovjeku je samo nebo granica. Ali prema citi-ranom, čovjek pohlepe čak i na nebu traži privile-gije.

Pohlepa je dakle tu od pamtivijeka. Uvukla se u sve pore društvenog života, pa zašto onda ne i u živote kršćana? Ušla je tiho, u početku je sve izgle-dalo bezopasno. „Ništa vam se neće dogoditi”, hra-brila ih je Zmija, „...vi ćete biti kao bogovi...” /Post 3,5/. I zaista, mnogi među nama umislili su si da su bogovi. Njima Bog više ne treba, konačno su ga se oslobodili. Ponekad doduše plate misu, daju do-nacije za Crkvu, a vole biti viđeni i u elektronskim medijima, jer koga nema na televiziji ne može ga se uvrstiti u društvo bogova. Naravno da tim bogo-vima mali ljudi malo vrijede, jer su oni veliki ljudi koji sami sebi pridaju božanske atribute.

Budući da su si umislili da su bogovi, onda ni evanđelje ni Božje zapovijedi njima nisu potrebne. I sad mi razbijamo glavu zašto su nam crkve sve praznije? Zašto obitelji u svojim domovima ne mole? Zašto je sakrament ženidbe postao optere-ćenje jer oni bi (bogovi) i nakon rastave htjeli biti kumovi na krštenju i krizmi? Zašto brigu o stari-ma i nemoćnima prepuštamo nekom drugom dok mi kao nemamo vremena i imamo i druge obveze? Pitanja samo naviru, a mi ne želimo izgovoriti na-glas pravi razlog tome.

Pravi je trenutak za „buđenje” iz naših snova

Opet je pred nama Veliki tjedan i Uskrs. Pre-dočimo si sliku Isusa i njegovih učenika na Ma-

slinskoj gori prije Isusove muke. Isus učenicima savjetuje da mole kako ne bi pali u napast. Sam se povlači na molitvu, a oni, umjesto da ga poslušaše, pozaspaše. Molba o dobrim pozicija-ma na nebu nije uslišana. Isus nudi križ, a oni, kao i mi, ne po-kazuju neku želju da se užive u lik Šimuna Cirenca. Kao da smo i mi vjernici pozaspali u našoj Domovini, u našoj Europi na na-šem globusu.

Ipak, Isus se ne odriče svojih pozaspalih učenika, nego ih ponovno savjetuje da mole kako ne bi pali u napast. Ne precizi-ra o kakvoj je napasti riječ jer poznate su mu sve njihove slabo-sti. Dakle i naše.

Uskrs je. Pravi trenutak za „buđenje” iz naših snova, umi-šljenosti i lažnih veličina. Trenutak zaustavljanja u utrkama na kojima je pohlepa adrenalin stremljenju što bržem dolasku na cilj. Probuditi se na vrijeme znači imati život na raspolaganju koliko nam ga je Bog još isplanirao. Uskrsnuti na novi život za-jedno s Isusom, znači biti svjestan da bez Velikoga petka, dakle umiranja pohlepama i svim inim našim „spavanjima”, nema Uskrsa. Niti u ovom životu niti u Vječnosti!

Sretan Uskrs svima!

■ Križni put XIII. postaja: Isusa skidaju s križa Snimio Želimir ČERNELIĆ

Piše Ivan TURČIĆ, župnik u Sv. Vidu

NAŠI ZVONI ■ 4

OPĆINA

Poštovani stanovnici Općine Malinska-Dubašnica,

srdačno vas pozdrav-ljam u uskršnjem i ujedno prvom izdanju glasila Naši zvoni u ovoj godini. Prije svega želim se u svoje ime ispričati svim stanovnicima s prebivalištem u neposred-noj blizini Markata ukoliko su u vrijeme maškaranih zabava na bilo koji način bili uznemireni zbog malo glasnije glazbe na tom po-dručju. Maškarana udruga Dubašnica u čijoj su se or-

ganizaciji i odvijale zabave tijekom mesopusnih vikenda, odra-dila je vrlo dobar posao što je popraćeno i putem medija. Zami-sao o postavljanju šatora bila je zapravo jedan od načina kako podignuti mesopust na razinu koji zaslužuje jer se oduvijek znalo da Dubašnica tradicionalno ovo razdoblje obilježava veselo i opušteno. Također se postavljanjem šatora osiguralo mjesto kako bi se zadržalo mlade u našoj Općini, kao što je to nekada bilo organizirano u Društvenom domu. Svjedoci smo da je to naišlo na veliki odaziv mladih, onih najmlađih i ponešto starijih iz naše Općine, okolnih otočnih općina i šire. Trenutno za odr-žavanje takvih zabava ne postoji bolji prostor od ovoga na Mar-katu. Dopustite mi da ovim putem pohvalim mlade članove Maškarane udruge Dubašnica, koji su učinili i jednu veliku hu-manu gestu, dokazavši time svoju socijalno društvenu dimenzi-ju i zrelost.

Naplatu parkinga obavljat će naše komunalno društvo

Proljeće je kalendarski stiglo, a s proljećem i radovi. Zbog poslova ugovaranja, administrativnih postupaka, ali i intenziv-noga kišnog razdoblja, nije niti bilo moguće započeti s većim radovima. Međutim, nadajmo se da će se planirani radovi dovr-šiti u ugovorenim rokovima, odnosno do 19. svibnja, pogotovo renoviranje parka u središtu Malinske, zatvaranje prometa u obalnom dijelu, izgradnja parkinga iza Štacije, popravak obal-nog pojasa na području Vantačića, Porta i Malinske, dovršetak kanalizacijskih sustava, saniranje staze na Rajskoj cesti, itd., te da nas neće zateći sredina lipnja i radovi u središtu Malinske kao što je to bilo prošle godine. Stoga se mole stanovnici i ugo-stitelji za razumijevanje.

Naše je komunalno društvo u 2014. godini preuzelo održa-vanje parkova i zelenih površina. Na poslovima održavanja za-posleno je sveukupno troje djelatnika. Komunalno će društvo od ove godine obavljati i djelatnost naplate parkinga. Obavljaju

Brojni radovi za novu sezonuse pripremne radnje, a planira se zaposliti još određeni broj dje-latnika na određeno vrijeme. Usprkos tome prometno zaguše-nje u srcu sezone neće biti moguće izbjeći, no probijanjem no-vih cesta i preregulacijom prometa, sukladno novoj prometnoj studiji, u skorom vremenu nadamo se rješenju i tog problema.

Mole se vlasnici privatnih površina koje su zarasle u korov i na kojima je odložen otpad, a vidljive su s javnih površina, da očiste i saniraju takve površine. Isto tako mole se i vlasnici često djelomično potopljenih i neurednih plovila da ih održavaju kako bi naša luka i okolne lučice ujedno bile ugodne i lijepe šetnice.

Nakon dojave stanovnika za moguće postavljanje antene mobilne telefonije na zgradi u Dubašljanskoj broj 111, komu-nalni je redar prijavio radove građevinskoj inspekciji. Na po-dručju naše Općine unazad nekoliko godina postavljeno je ne-koliko antena od kojih je jedna i na zvoniku sv. Apolinara. Jesu li i koliko antene štetne za ljudsko zdravlje, nije još pouzdano utvrđeno, no neki stručnjaci zagovaraju tezu da je uporaba mo-bitela štetnija od antena.

Osnivaju se mjesni odboriSmatram važnim napomenuti da je, između ostalih odluka,

Općinsko vijeće donijelo Odluku o području mjesnih odbora u Općini Malinska-Dubašnica, i to za sljedeće mjesne odbore: 1. Mjesni odbor Sveti Vid-Miholjice, koji obuhvaća područje

naselja Sveti Vid-Miholjice, Maršići i Sršići; 2. Mjesni odbor Poganka – Sveti Anton, koji obuhvaća područje

naselja Kremenići, Ljutići, Milovčići, Oštrobradići, Sabljići, Strilčići, Sveti Anton, Sveti Ivan, Žgombići i Barušići;

3. Mjesni odbor Porat – Vantačići koji obuhvaća područje nase-lja istoimenoga mjesnog odbora;

4. Mjesni odbor Milčetići – Turčići – Zidarići koji obuhvaća područje naselja istoimenoga mjesnog odbora;

5. Mjesni odbor Malinska – Bogovići koji obuhvaća područja naselja Bogovići, Malinska i Radići. Izbore za članove Vijeća mjesnih odbora raspisuje Općin-

sko vijeće, te će birači o danu izbora, biračkim mjestima i birač-kim listama biti naknadno obaviješteni putem medija i inter-netskog portala.

U toku je izmjera prostornih i neprostornih podataka građevina

Vijeće je također donijelo odluku kojom će Općina Malin-ska-Dubašnica samostalno utvrđivati i naplaćivati porez na kuće za odmor što je dosad bilo u nadležnosti Porezne uprave, a dugoročni je cilj učinkovitije utvrđivanje i naplata navedenog poreza. Isto tako provodi se i izmjera prostornih i neprostornih podataka građevina na području naše Općine, počevši od nase-lja Porat, koju izrađuje Geodetski zavod Rijeka i to na području svih sedam otočnih jedinica lokalne samouprave uz sufinancira-nje Komunalnog društva Ponikve.

Snim

io Iv

ica B

RU

SIĆ

BR

UJO

Riječ načelnika Roberta Antona Kraljića

OPĆINA

NAŠI ZVONI ■ 5

U tijeku je anketa za program Pomoć u kućiOpćina Malinska-Dubašnica u suradnji s Gradskim

društvom Crvenog križa Krk započela je s proved-bom programa Pomoć u kući čija je svrha podizanje

socijalnog standarda Općine.Na temelju podataka dobivenih od liječnika, patronažne

sestre, Centra za socijalnu skrb i Udruge umirovljenika Ma-linska-Dubašnica, Gradsko društvo Crvenog križa Krk pro-vodi anketu na terenu. Osobnim kontaktom s mogućim ko-risnicima Programa, pokazala se velika potreba za pružanjem ovakve vrste pomoći. U tri dana anketiranja, pomoć je zatra-žila 21 osoba, dio mogućih korisnika još nije anketiran, a dio je najavio priključivanje Programu. Prema iskustvima koje Gradsko društvo Crvenog križa Krk ima iz dvije otočne Op-ćine, najveći se broj zainteresiranih korisnika javlja upravo nakon početka provedbe Programa i pozitivnih iskustava ko-risnika. Stoga se i sada očekuje da se jave zainteresirani kori-snici u Gradsko društvo Crvenog križa Krk.

Prema trenutnoj situaciji, najčešće se pokazuje potreba za pomoć u održavanju čistoće stambenog prostora, glača-nju rublja, održavanju higijene bolesničkog kreveta, pres-vlačenju kreveta, brizi o higijeni i osobnom izgledu, pomoći pri kupanju, pomoći pri oblačenju i svlačenju, posredovanju između korisnika i zdravstvenih institucija, šetnji i razgovo-ru s teže pokretnim osobama, kontroli tlaka i šećera u krvi, te potrebi za fizioterapeutom. Posebna se pozornost i pred-nost daju starijim osobama koje žive same, sve sa željom da duže žive u vlastitoj obitelji, kvalitetno i dostojanstveno.

Za provedbu ovoga Programa potrebno je uključiti ge-rentodomaćicu i medicinsku sestru/tehničara fizioterapeuta koji će se u ophođenju i obavljanju dužnosti pridržavati etičkog kodeksa Hrvatskoga Crvenog križa. Na prijedlog općinskog načelnika Općinskom vijeću, sredstva za proved-bu ovog Programa osigurala je Općina Malinska-Dubašni-ca u svom ovogodišnjem proračunu. J. M. ■

Ova će izmjera za cijeli otok Krk trajati četiri godine, a provodi se radi obnove općinskih baza podataka koje su prijeko potrebne za kvalitetno funkcioniranje općinskih komunalnih odjela. Uz izradu Registra nerazvrstanih cesta, te Registra op-ćinskog vlasništva, ova je baza bitna kako bi se postigla točnost i istovjetnost uz obveznu usporedbu s podacima koje imamo u našoj evidenciji još od formiranja Općine Malinska-Dubašnica.

Podsjećam da se zapisnici, odnosno odluke sa sjednica Općinskih vijeća i ostale informacije mogu preuzeti na općin-skom internet portalu www.malinska.hr. Portal je zaživio u srp-nju 2013. godine i do sada bilježi više od 15 tisuća jedinstvenih posjeta. Općinski portal, što nas posebno veseli, prati se i iz udaljenih država, kao što su SAD, Kanada, Australija, Njemač-ka, Italija, Švicarska, Francuska te mnogih ostalih zemalja. Sto-ga i naši iseljenici mogu redovito pratiti događanja u rodnome kraju.

Uskrs treba svakodnevno živjetiKorizmeno vrijeme koje je u našoj Općini, kao i ostalom

katoličkom svijetu, započelo na Pepelnicu posebno je vrijeme za postizanje zaokreta i napretka jer smo upravo u to vrijeme po-zvani preispitati segmente vlastitog života.

To je vrijeme u kojem možemo spoznati da je moguće pre-stati s navikama koje štete našem duhovnom i fizičkom biću. Ako samo počnemo razmišljati i priznamo sami sebi teret koji nas tišti, već smo napravili veliki korak. Tada ćemo biti spre-mniji prihvatiti život sa svim njegovim poteškoćama, ali i po-stati zdraviji, radosniji i plemenitiji.

Uskrsli Isus put je u novi život, a Uskrs treba svakodnevno živjeti u našim srcima i ne treba biti ograničen samo određenim datumom. Budimo radosni jer kršćanin je čovjek čija nada pre-biva u Bogu, a što je nada veća, to smo bliži Bogu!

Želim vam sretan i mirom ispunjen Uskrs! Općinski načelnik ■

Robert Anton KRALJIĆ

Lokalni izbori u GroßhabersdorfuDana 16. ožujka održani su lokalni izbori u Bavarskoj, a

time i izbori u našoj partnerskoj općini Großhabers-dorf. Od 3.336 registriranih birača glasovalo je 2.408

birača što iznosi 73,4 posto i što je bitno više od nacionalnog njemačkog prosjeka (oko 50%). Više od polovice birača glaso-valo je dopisnim putem.

Na izborima za općinskog načelnika uvjerljivo je pobijedio dosadašnji načelnik Fritz Biegel (nezavisni kandidat) s 59,49 posto. Njegovi protukandidati bili su Thomas Zehmeister (CSU)

i Ralf Süßbrich (SPD) koji su se morali zadovoljiti s rezultati-ma od 27,48 posto, odnosno 13,03 posto glasova. Nakon dosa-dašnja dva mandata načelnika (2000. i 2008) ovaj izborni rezul-tat je veliki uspjeh za Fritza Biegela i potvrda njegovoga dosa-dašnjeg uspješnog rada.

U izborima za Općinsko vijeće dosadašnja vodeća stranka po broju vijećnika CSU osvojila je šest vijećničkih mjesta, FW (Slobodni birači) pet mjesta, SPD tri i Die Grünen dva.

B. C. ■

NAŠI ZVONI ■ 6

OPĆINA

Proračun za 2014. godinu – 30.320.000 kuna

prihodi i potpore, prema potrebi uvrstiti u Proračun prigodom reba-lansa. Sukladno planiranim prihodima, u Proračunu su planirani i odgovarajući rashodi, odnosno provedba projekata. Sva dosadašnja davanja koja se iz Proračuna ostvaruju za subvencije, pomoći, socijal-ne davanja, planirana su na prošlogodišnjoj ili višoj razini.

U nastavku slijedi kraći pregled pojedinih pozicija prihoda i rashoda Proračuna za 2014. godinu, dok se cijeli Proračun može pre-uzeti na Internetskim stranicama Općine Malinska-Du baš nica (www.malinska.hr). U 2014. godini većina prihoda Prora čuna odnosi se na prihode od poreza (47% ukupnih prihoda) te prihode od prav-nih, administrativnih i drugih pristojbi (26,6% ukupnih prihoda). S rashodovne strane značajna sredstva usmjerena su na ulaganja u ka-pitalne projekte, poput izgradnje i uređenja cesta, građenje oborinske kanalizacije i javnih površina. Od važnijih projekta izdvaja se plani-ranje uređenja središta Malinske: izrada idejnoga arhitektonskog rje-šenja, obnova parka u centru naselja, te uređenje autobusnog kolod-vora Štacija opre manjem sanitarnim objektima. Valja spomenuti kako će se prigodom spomenutih prvih izmjena i dopuna Proračuna prijeno som viškova iz protekle godine povećati prihodi koji će omo-gućiti povećanje rashoda, ponajviše namijenjenih za izgradnju obje-kata i uređenje komunalne infrastrukture. Navedeni rashodi uključi-vat će povećana ulaganja u izgradnju oborinske odvodnje, cesta, au-tobusnog stajališta u Sv. Vidu, te pojačana ulaganja u održavanje po-morskog dobra.

Radi približavanja Proračuna za 2014. godinu stanovništvu Općine Malinska-Dubašnica, donosimo kratak uvid u ovaj bitan dokument Općine. Proračun je temeljni financijski akt,

godišnji plan u kojem je sadržana raspodjela sredstava za sve aktiv-nosti općinske uprave vezane uz funkcioniranje, održavanje i una-pređenje Općine. U njemu su iskazani svi planirani godišnji prihodi i primitci, te svi izdatci i rashodi Općine koje odobrava Općinsko vijeće. Želja nam je da ovim pregledom Općinskog proračuna omo-gućimo svim stanovnicima uvid u prihode i rashode Općine kako bi dobili transparentnu i potpunu informaciju o tome gdje i kako se troši općinski novac, te da bismo potaknuli sve mještane na aktivno sudjelovanje u komentiranju, predlaganju i odlučivanju u upravljanju Općinom.

Proračun Općine Malinska-Dubašnica za 2014. godinu plani-ran je u iznosu od 30,320 milijuna kuna, što je oko 8,6 milijuna kuna manje od proračuna ostvarenog u protekloj godini. Razlog smanjenja plana je oprezno planiranje zbog neizvjesne realizacije prihoda, s ob-zirom na promjene zakona i porezne politike u državi, kojima je de-finirano financiranje lokalne samouprave, ali i opreznim planiranjem prihoda zbog smanjenih aktivnosti u gospodarstvu. Također, valja očekivati da će se Proračun za 2014. godinu povećati prilikom reba-lansa (izmjena i dopuna Proračuna) zbog unosa u Proračun viška prihoda iz prethodne godine. U Proračunu su planirani samo prihodi za koje je realno da će se ostvariti dok će se eventualno više ostvareni

PRIHODI I PRIMITCIPRIHODI Plan 2014 (kn) Udio (u %)

Prihodi poslovanja 25.513.000Prihodi od poreza 14.253.000 47,0Pomoći iz inozemstva i od subjekata unutar općeg Proračuna 300.000 1,0Prihodi od imovine 2.802.000 9,2Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknadama 8.058.000 26,6Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga i prihodi od donacija 100.000 0,3Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 2.757.000Prihodi od prodaje neproizvedene dugotrajne imovine 535.000 1,8Prihodi od prodaje proizvedene dugotrajne imovine 2.222.000 7,3Primici od financijske imovine i zaduživanja 50.000Primljene otplate glavnice danih zajmova 50.000 0,2Raspoloživa sredstva iz prethodnih godina 2.000.000Rezultat poslovanja (višak prihoda) 2.000.000 6,6UKUPNI PRIHODI: 30.320.000 100

Piše Luka DRPIĆ

Prihodi od poreza su svi porezni prihodi koji se prema pore-znom sustavu Republike Hrvatske ubiru od građana i gospodarstve-nika. Poreznim sustavom utvrđeni su izvorni porezni prihodi koje Općina ubire u cijelosti (porez na kuće za odmor, porez na korištenje javnih površina, porez na potrošnju, porez na tvrtku) i porezne pri-hode koji se u, zakonom utvrđenim omjerima, dijele između općine, županije i države. Udio prihoda od poreza u ukupnom Proračunu za 2014. godinu je najznačajniji, s udjelom od 47%.

Prihodi od imovine sadržavaju sve prihode koji se ostvaruju s osnova korištenja općinske imovine (npr. zakup poslovnog prosto-ra i javnih površina, koncesije, stanarine i sl.).

Prihodi od donacija se uglavnom odnose na prihode od do-nacija zemljišta u vlasništvu građana, koji zbog realizacije svojih projekata izgradnje građevina imaju interes dio svojih građevin-

skih čestica donirati Općini radi osiguranja pristupa javnoj povr-šini.

U prihode od upravnih i administrativnih pristojbi po po-sebnim propisima spadaju prihodi od upravnih pristojbi, komu-nalna naknada, komunalni doprinos, vodni doprinos, boravišna pristojba, grobna naknada, te ostale naknade. Udjelom u Proraču-nu, slijede odmah nakon poreznih prihoda.

Prihodi od prodaje imovine ostvaruju se od odgođene napla-te prodanih stanova sa stanarskim pravom, te prodajom općinske nefinancijske imovine: zemljišta i građevina (stambenih i poslov-nih prostora). Primljene otplate glavnice danih zajmova odnose se na povrate danih zajmova.

Rezultat poslovanja odnosi se na ostvarene viškove iz pret-hodne godine.

OPĆINA

NAŠI ZVONI ■ 7

RASHODI I IZDATCIRASHODI Plan (kn) Udio

JAVNA UPRAVA I ADMINISTRACIJA

Program se odnosi na plaće, poreze i doprinose za zaposlene dužnosnike, službenike i namještenike, te izdatke za održavanje općinskih zgrada, opreme u zgradama, izrade i održavanja Web stranica Općine, te troškova tiskanja glasila Naši zvoni. Također obuhvaća troškove osiguranja imovine te ostale izdatke.

4.400.000 14,5%

JAČANJE GOSPODARSTVA Obuhvaća poticanje poduzetništva sufinanciranjem dijela kamata po kreditima poduzetnika 157.000 0,5%POTICANJE RAZVOJA TURIZMA Obuhvaća financiranje prijevoza brodom na relaciji Porat – Malinska, razne potpore aktivnostima u

turizmu, Program Plava zastava,… 124.000 0,4%

POTPORA POLJOPRIVREDI Obuhvaća subvencije poljoprivrednicima za nabavu novih sadnica, te potpore programa udruga maslinara, pčelara, vinara, lovačkih društava,… 159.500 0,5%

PREDŠKOLSKI ODGOJ Financiranje redovite djelatnosti Dječjeg vrtića, te nabava opreme za Vrtić, izrada projektne dokumentacije za izgradnju novoga dječjeg vrtića 1.429.000 4,7%

OSNOVNO I SREDNJOŠKOLSKO OBRAZOVANJE

Financiranje izborne nastave – strani jezik, dodatni programi kao što su sufinanciranje glazbene škole, te razne donacije osnovnim i srednjim školama, sufinanciranje produženog boravka, te stipendiranje učenika 545.000 1,8%

VISOKO OBRAZOVANJE Stipendiranje studenata 157.500 0,5%ZDRAVSTVO Sufinanciranje hitne medicinske pomoći, sufinanciranje specijalističkih pregleda 85.000 0,3%SOCIJALNA SKRB Obuhvaća financiranje prijevoza učenika i studenata, „Socijalni program”, jednokratne novčane pomoći za

novorođeno dijete, financiranje nabave udžbenika i školskog pribora, potpore udrugama invalida, oboljelih, liječenih ovisnika,…

1.106.000 3,6%

PROMICANJE KULTURE Obuhvaća financiranje zaštite arheološkog lokaliteta Cickini, izgradnju i obnovu Etno kuće u Bogovićima, sanaciju kulturne baštine (crkava i groblja), sufinanciranje aktivnosti i programa povodom obilježavanja dana sv. Apolinara, pokloni djeci za sv. Nikolu, razne kulturne manifestacije, maškare, te potpore kulturnim udrugama, MIK festival, obnovu orgulja u crkvi sv. Apolinar…

1.867.000 6,2%

RAZVOJ SPORTA I REKREACIJE Obuhvaća sufinanciranje programa rada sportskih udruga i klubova, nagrađivanje uspješnih sportaša, sufinanciranje međunarodnoga šahovskog turnira koji se održava u Malinskoj 943.000 3,1%

RAZVOJ CIVILNOG DRUŠTVA Potpora programima udruga 203.000 0,7%GRAĐENJE OBJEKATA I UREĐAJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE

Obuhvaća programe gradnje dječjeg igrališta u Zidarićima, uređenje središta Malinske, ishodovanje dozvola za sportski park u Bogovićima, gradnju parkirališta Štacija, te autobusnog stajališta Sv. Vid-Miholjice, gradnju i dodatna ulaganja u ceste, javnu rasvjetu, groblja, prostorno planiranje, te otkup zemljišta

8.223.000 27,1%

ODRŽAVANJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE

Obuhvaća održavanje nerazvrstanih cesta, troškove radova zimske službe, održavanje javne rasvjete te troškovi električne energije, novogodišnju dekoraciju, održavanje javnih površina, nabavu komunalne opreme, održavanje parkirališta

4.414.000 14,6%

ZAŠTITA OKOLIŠA Subvencioniranje korištenja sustava obnovljivih izvora energije 100.000 0,3%RAZVOJ I UPRAVLJANJE SUSTAVA VODOOPSKRIBE, ODVODNJE I ZAŠTITE VODA

Obuhvaća građenje oborinske kanalizacije, te troškove održavanja sustava oborinske odvodnje1.060.000 3,5%

UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM

Obuhvaća ulaganja na uređenje obalnog puta, uređenje sunčališta u Vantačićima, te sanaciju oštećenih sunčališta i mulića od posljedica nevremena. Također obuhvaća uređenje nasipa u luci Malinska, sanaciju Rajske ceste, izgradnju plaže za pse…

1.870.000 6,2%

UPRAVLJANJE IMOVINOM Obuhvaća troškove održavanja objekata u vlasništvu Općine 1.931.000 6,4%ORGANIZIRANJE I PROVOĐENJE ZAŠTITE I SPAŠAVANJA

Obuhvaća troškove zaštite i spašavanja sukladno zakonskim obvezama730.000 2,4%

OPĆINSKO VIJEĆE, NAČELNIK TE MJESNA SAMOUPRAVA

Obuhvaća naknade za rad predstavničkih tijela, troškove međuopćinske suradnje, financiranje političkih stranaka, troškove reprezentacije, te naknade za rad vijeća i provedbu izbora mjesnih odbora 816.000 2,7%

UKUPNO RASHODI I IZDATCI 30.320.000 100

STRUKTURA PRIHODA STRUKTURA RASHODA I IZDATAKA

OPĆINA

NAŠI ZVONI ■ 8

Vraćanje duga uzornoj perivojnoj baštini Malinske

Uređuje se park na obali u središtu Malinske

Obnova parka u središtu Malinske koja je upravo u tije-ku, potpuno mijenja dosadašnji izgled parka, prostorno i sadržajno. Studio Perivoj d.o.o. postavio je nekoliko

varijanata idejnog rješenja uređenja parka, a novi koncept ure-đenja i novo parterno oblikovanje, usvojeno je temeljem više sa-stanaka i odlukom naručitelja projekta Općinom Malinska-Dubašnica. Izvedbeni projekt građevinsko tehničkih radova izradila je tvrtka Plan-consulting d.o.o. iz Rijeke. Građevinsko tehničke radove koji prethode obnovi nasada i novoj sadnji izvodi GP Krk.

Park koji smo baštinili, koristili..., jednostavno trošili de-setljećima, uspješno je nosio prostornu i sadržajnu ulogu ove iznimno atraktivne i zahtjevne lokacije. Zadnjih je godina park izgledao nekako umorno, potrošeno. Kamene staze i neravne ploče promijenile su boju i postale neuvjerljive, a njegovani na-sadi gubili su se u nejasnom okviru izgaženih poprečica. Iscr-pljenost tla, neudobnost klupa, stilski nesklad u odnosu na Jaz, Spomen-park te Novu šetnicu, glavni su razlozi nužne potrebe preuređenja parka. Suvremeniji jednostavni koncept uređenja, odabrani materijali i zimzeleno nezahtjevno raslinje, očekivani su odabir u oblikovanju parka. Ideja obnove perivoja nosi ka-rakter parkovnog ambijenta kao samodovoljne strukture, a ne tek šetnice ili zelene komunikacije. Međutim, sezonska optere-ćenost stvara velike nesporazume u kontaktu obale s bankom i terasama, te je ovdje potrebna i praktična, široka staza. Zbog toga, idejno rješenje nosi očekivanu lakoću atraktivnog prolaska parkovnim prostorom. Današnji ritam življenja ne poznaje ma-štovite pjeskovite staze između zelenih skverova i rondela, ka-kve ostaju na povijesnim fotografijama.

Očuvat će se crnikeZelena arhitektura postojećeg dvoreda crnika ostaje kao

temeljno parkovno raslinje. Uklonila se je oštećena crnika koja već godinu dana propada i zaostaje u vegetaciji, a zamijenit će se novom stablašicom iste vrste. Ovaj dvostruki drvored nosi poznatu panoramu malinskarske obale i ugodan ambijent sje-novitih krošanja. Očuvanjem crnika čuva se i karakter ovoga parkovnog prostora. Preuređenjem se zelenilo smješta na rubo-ve parka kako bi se stvorila očekivana parkovna intimnost. Novi nasadi zimzelenog grmlja prate drvored, a staza prolazi središ-njim dijelom. Konačno oblikovanje parka određeno je mekanim pejzažnim orisom koji ispisuje zelene meandre. Polukružne plohe zapravo su nove površine ispunjene raslinjem, a one dodi-ruju ili se udaljavaju od ravne središnje staze. Između staze i nasada smještaju se odmorišta s klupama. Postavlja se kamena česma, donacija tvrtke Kamen dekor, a ova špina s pitkom vo-dom bit će najbolja dobrodošlica šetaču i putniku koji će se moći besplatno osvježiti i napiti vode. Planirana je podloga za postavljanje skulptura koje bi predstavljale neku lokalnu priču, npr. mekušaca u prvom redu markača (hobotnice). Oslobađa se stara bitva lijepo vidljiva na povijesnoj razglednici koja je danas

utopljena u zemlji. Ova je bitva zadnji spomen i sinjal nekadaš-njoj puno užoj obali, koja nije imala park ni kamenu rivu.

Odgovornost stilskog uzorka i za ostale parkove

U parku se postavlja rasvjeta i navodnjavanje. Unosi se vi-šlje i niže zimzeleno grmlje i trajnice prilagođene sjenovitosti. Park neće imati travnjaka niti naglašenih ploha sezonskog cvi-jeća. Ideja je da park ostvari zelenu oazu koja će biti jednako ugodna tijekom cijele godine, jednako stabilna i prostorno funkcionalna. Odmor i promenada ovdje se moraju ostvariti u jednako značajnom ritmu, istodobno u perivoju i šetnici. Raster betonskih ploča velikih dimenzija unijet će modernu praktičnu osnovu parkovnom prostoru i uputiti na novo oblikovanje koje će slijediti već postavljeni geometrijski ritam novoga popločenja obale. Preuređenje ovog parka nosi i odgovornost stilskog uzor-ka i za ostale parkove, osobito površine kod restorana Obala i kupališta Rupa koji također traže obnovu i novo modernije oblikovanje. Na rubu parka prema moru postavljaju se istovjet-ne klupe kao što su na novoj šetnici, a klupe unutar parka kruž-ne su forme i slijede rubove novih nasada. Staza i klupe unutar parka tek segmentno se osvjetljavaju led rasvjetom i time se oblikovno povezuju s obnovljenim Spomen-parkom. Veoma je

■ 3D prikaz idejnog rješenja

OPĆINA

NAŠI ZVONI ■ 9

ures obale istodobno s razvojem turizma. Prvobitno njegov ro-mantični stil dosljedno je slijedio napredne domete vrtlarstva koje je značajno utjecalo na ladanjsku sliku zelenog naselja. Uređenje zelenila i šetnica bila je prva tema koja je pratila turi-zam, a park na obali u središtu naselja nosio je sliku osobito lije-pog perivoja.

Memorija ove perivojne priče slikovita je stilska romantič-na parkovna scena koju vidimo na staroj razglednici iz vremena prije Drugoga svjetskog rata. Vrtlarski stručnjak Jaroslav Zima ciljano je vodio izvedbu zamišljenog oblikovanja parka koje je i slijedilo tadašnju modu i stil parkovnog uređenja. Cvjetne ron-dele, zelene bordure šimšira, naglašene nove vrste egzotičnog bilja, osobito palmi, juka..., marljivo održavane pjeskovite staze, precizne forme romantičnog perivoja..., svakako se stilski i kul-turno vezuju za vrijeme razvoja turizma prve polovine 20. sto-ljeća. To je vrijeme prostorne komocije, mudre gradogradnje i obilja okolnog prirodnog i kulturnoga neizgrađenog krajolika. Stabla crnika posađena su davne 1938. godine, a sadnice su do-vezene iz talijanskih rasadnika. Točne povijesne podatke i staru fotografiju dobili smo od dr. Milana Radića.

Masovni razvoj turizma 70-ih godina nosi nove potrebe i novi odnos uređenja prostora i parkova. Više ljudi, manje vrtla-ra traži jednostavnija i praktičnija rješenja, čvrste staze, više klu-pa i sjenovitih odmorišta i upravo smo takav park baštinili prošlih desetljeća i sigurno ćemo ga dugo pamtiti.

Nova obnova parka zapravo je i vraćanje duga uzornoj peri-vojnoj baštini Malinske, omaž kulturi održavanju površina zele-nila i stalnosti stoljetnog uređenja obale. Obnovom parkova naj-bolje čuvamo respekt prema javnom prostoru, njegujemo kulturu življenja i ugodu doživljaja tijekom šetnje ili dokolice. Vrlo je važno da parkovi ostanu dostojno vrednovani i uvjerljivo atrakti-vani, oslobođeni komercijalnog napada i kiča. Poput nove šetnice i obnovljenog Spomen-parka, očekujemo da će i obnova ovog parka nadopuniti malinskarsku obalnu zelenu promenadu te do-stojno nastaviti tradiciju perivojne kulture turističkog naselja.

Dobrila KRALJIĆ ■

važno da se obalni zeleni niz polako upotpunjuje i skladno po-vezuje istim stilom i istim urbanim elementima, istim materija-lima, opremom i raslinjem.

Dostojno nastaviti tradiciju perivojne kultureOvom prigodom osobito je značajno osvrnuti se i na povi-

jest ovog parka i njegovo značenje u cjelini malinskarske peri-vojne urbane i komunalne kulture. Park je nastao kao naročiti

■ Park snimljen 40-ih godina prošloga stoljeća

NAŠI ZVONI ■ 10

KOLEJANI

Ovo su Vam kolejani fijole, ki nisu bili lani, lelele…Vjerujemo da vam ovaj dobro poznati, stoljetni napjev, dira srce i budi kolejanski duh, čiji povratak iščekujemo već gotovo punih 25 godina. Kao što stoljetna tradicija kaže: „Kolejani ki nisu bili lani…”, nalaže da se kolejani ponove.

Osnovana je udruga Dubašljanski kolejani, kojoj je cilj organizirati Dubašljanske kolejane 2014/15, ki nisu bili dvajset i pet let

1. Javno proglašenje Kralja kolejana i Kraljice kolejana na Dan sv. Stjepana 26. prosinca, s prigodnom zabavom.

2. Koledvanje po kućama (prikupljanje jela i pića po kuća-ma u svakom dubašljanskom mjestu).

3. „Veliki pir” (konzumiranje prikupljenog jela i pića uz prigodni ples i pjesmu).

Budite i vi dio jedinstvenih Dubašljanskih kolejana

Sudionik Dubašljanskih kolejana 2014/15. – kolejan, mora biti obvezno punoljetna osoba (ženska ili muška), koja mora imati unaprijed odabranog para – mladić ili divojka, odnosno bračni par. Sudionik kolejana 2014/15. može biti osoba, koja ispuni sljedeće uvjete (temeljem članka 6. Pravilnika o organi-zaciji – Dubašljanski kolejani 2014/15):

� da je Dubašljan ili Dubašljanka što dokazuje time da je izvorni Dubašljan ili Dubašljanka po porijeklu, da živi trajno (prebiva) u navedenim selima (članak 3. ovog Pravilnika);

� da ima ispravnu dubašljansku nošnju, žensku ili mušku, koju mora odobriti Komisija za nošnju. Pravila će odrediti Ko-misija za nošnju svojim aktom naknadno, najkasnije do 1. kolo-voza 2014. godine;

� da se prijavi kao sudionik kolejana 2014/15. na predvi-đenom obrascu do 1. listopada 2014. (upute će donijeti Organi-zacijski odbor Dubašljanskih kolejana);

� svaki sudionik kolejana 2014/15. mora imati para (su-protnog spola). Partner ne mora biti Dubašljan/ka, ali sve druge odredbe ovoga članka mora ispunjavati.

Iznimno, na osobni zahtjev, i po odluci Organizacijskog odbora Dubašljanskih kolejana 2014/15, može biti sudionik Dubašljanskih kolejana 2014/15, – kolejan, i osoba koja je:

Kolejani su stari – narodni običaj, koji se organizira u vri-jeme božićnih i novogodišnjih blagdana radi čestitanja, skupljanja darova, pjevanja ili molitve, pomaganja onima

koji nisu mogli ili nisu bili spremni veseliti se i koledvati. Na kraju koledvanja, skupljanja darova, organizira se „pir” s ciljem da se s odabranim parom (za neoženjene) ili s bračnim drugom, pleše, pjeva, zabavlja i uveseljava ostale mještane. Uz prikuplje-no jelo i piće, uživa se uz pjesmu i svirku sopela, prema tradiciji i narodnim običajima Dubašljana.

Osim toga, kolejani su stoljetna tradicija i etno-kulturno naslijeđe pučana Dubašnice. Takav ili slični etno događaji mogu se sresti još u ponekim mjestima otoka Krka (Omišalj, Gabo-njin), u Hrvatskom primorju (Novi Vinodolski, Vinodolska ko-tlina, Grobniština), u Istri s pretežito hrvatskim življem, djelo-mično u dalmatinskim ruralnim dijelovima priobalja (zadarsko područje, šibensko), u dijelovima Dalmatinske zagore, u dubro-vačkom području, nekim mjestima na dalmatinskim otocima.

Biti kolejan obveza je svakog Dubašljana, koja gaji sjećanje na naše stare… Obveza koja razvija svijest našoj djeci, a potvrđuje našu pripadnost. Zahvala je to za prošlost, svjedočanstvo sadaš-njosti i zalog budućnosti. Budućnosti naše djece koja će svjedočiti postojanje naše kulture i naših običaja koliko mi sami budemo u njih ulagali i koliko mi sami budemo imali sluha i takta nastaviti sijati ono što su naraštaji prije ostavile nama, kako bi žetva obi-čajnog i zavičajnog bogatstva trajala tisućljećima.

Sve to poput naših starih koji su mirnim, stabilnim i ustrajnim korakom, u zajedništvu, veselju i skromnosti, hranili nas, neiscrpnim bogatstvom duha i učili nas najljepši tanac i najljepši prebir, versima srca. Pokažimo i dokažimo da ih nismo zaboravili i dajmo našoj djeci razlog više da nas pamte po vese-lju i poštovanju koje smo iskazali prošlosti, dijeleći, obogaćujući i razvijajući naše običaje, a tim više i nas same.

Inicijativni odborČestitke i zahvalu za ovu hvalevrijednu inicijativu zaslužu-

je devet vrijednih, dubašljanskih muži: Ivan Šabalja, Ivan (Đani) Barbiš, Dragan Barjaktarević, Danijel (Deni) Šabalja, Robert Kraljić, Ivan (Đani) Peteršotić, Zdenko Cerović, Ivica Žgombić i Nediljko Vučetić.

Oni čine Inicijativni odbor Dubašljanskih kolejana 2014/15, koji je potaknuo formiranje udruge Dubašljanski ko-lejani. Formiran je i Odbor za organizaciju Dubašljanskih kole-jana koji čine predstavnici svih dubašljanskih sela i mjesta Ma-linske. Oni će u skladu sa Statutom, pripremiti Pravilnik o or-ganizaciji Dubašljanskih kolejana, koji će još jednom potvrditi tradiciju i očuvanje običaja dubašljanskoga kraja.

Ovogodišnji Dubašljanski kolejani djelovat će po sljede-ćem rasporedu:

KOLEJANI

NAŠI ZVONI ■ 11

a) rođena u nekom od navedenih sela – mjesta (pod poj-mom rođenja smatra se da je rođen (a) ili živio (la) u djetinjstvu u nekom od sela – mjesta Dubašnice), te da je u potpunosti pri-hvatio kulturu i dubašljansku tradiciju; mora ispunjavati stavke 2, 3, i 4. članka 6. ovog Pravilnika.

b) Dubašljan ili Dubašljanka, ako trajno ne živi (prebiva) u nekom od navedenih sela – naselja, ali da je barem jedan rodi-telj sada ili da je bio stanovnik Dubašnice najviše dvije genera-cije unatrag, i mora ispunjavati stavke 2, 3, i 4. članka 6. ovog Pravilnika.

c) dugogodišnji stanovnik dubašljanskih sela – naselja, više od 25 godina, da je u potpunosti prihvatio kulturu i dubašljan-sku tradiciju i mora ispunjavati stavke 2, 3, i 4. članka 6. ovog Pravilnika.

■ Ča je koledva, kad se i kako koledva?Koledva, koledvanje, koledanje… stari je običaj slavenskih

naroda koji je najvjerojatnije dobio naziv po latinskom collecta – nazivom kojim se od 5. stoljeća nazivalo okupljanje naroda radi zajedničkog hodočašća, procesije, zajedničkog odlaska na mi-sno slavlje. No, ova se riječ ujedno rabi, osim za okupljanje, i za prikupljanje. Po ovome se može zaključiti da su drevni, pogan-ski, običaji slavenskih naroda njihovim dolaskom na područje Rimskog Carstva, u doba kada je kršćanstvo zaživjelo i u jav-nom životu, dobili osim naziva, i neka kršćanska obilježja.

Koledva će se odvijati od 26. prosinca 2014. godine do da na Velikog pira, po svim navedenim naseljima i unaprijed objavlje-nom rasporedu. Kolejani će obići svako domaćinstvo koje prihva-ća i njeguje izvorne običaje Dubašnice. Veliki pir ujedno je i zad-nji dan kolejana, a datum njegovog održavanja pravodobno će se dogovoriti i objaviti.

■ Ča mora znat svaki kolejan?Kolejan bi moral znat ili barem mora volit zakantat po do-

maću, provat zatancat veras, polku, mažurku uz sopele. Trebal bi znat zmolit Očenaš i zahvalit Bogu na svakom danu.

■ Ako želite naučit kantat i tancat po staru? Organizacijski odbor Dubašljanskih kolejani 2014/15. or-

ganizirat će tečajeve pjevanja i plesanja po staru. Odvijat će se u jesenskom razdoblju i bit će besplatni za sve sudionike. Detalji će se naknadno objaviti.

■ NošnjaŽenske i muške nošnje moći će se šivati po mjeri kod šilica

koje se time tradicionalno bave. Informacije o nabavi materijala za

Ususret Dubašljanskim kolejanimaProf. Ivan Milčetić Matina (1853 – 1921), zaslužni slavist i

jedan od utemeljitelja znanosti o folkloru u Hrvatskoj, svojim je radom udario temelje proučavanju mnogo toga

vezanog uz život i običaje našega naroda i našega sela. Bio je prvi urednik Akademijinog Zbornika za narodni život i običaje južnih Slavena („folklorski sbornik I.”). Poslije njega urednik je Antun Radić, brat hrvatskog političara Stjepana Radića. U pr-vom svesku Zbornika za narodni život i običaje iz 1896. godine Milčetić je objavio nekoliko tekstova o različitim folkloristič-kim temama i osobitostima iz Dubašnice. Pri tome poslu od velike mu je pomoći bio njegov rođak pop Mihovil Mužinić Mužina (1850 – 1933). Milčetić je tako sakupio podatke i pisao o dubašljanskim ženidbenim običajima, božićnim blagdanima, prporuši, o vjerovanjima u „osobita bića” te o igrama i plesovi-ma, no, tada nije pisao i o Dubašljanskim kolejanima.

Koliko je poznato prve objavljene podatke o kolejanima u Dubašnici pronalazimo u jednom članku u Našoj slozi iz 1901. godine kojem je vjerojatno autor pop Mužinić Mužina. Tu pro-nalazimo podatke o kolejanima iz 1900/1901. godine kada je za kralja bio izabran Ivan Milčetić Marijan, a za kraljicu Jure Bo-gović Dorčić. Svi kolejani imali su na sebi trobojnu hrvatsku vrpcu s natpisom „Bog i Hrvati” i to mladići na prsima, a dje-vojke za bokom. U istom članku se također napominje da su posljednji kolejani održani oko 1882. godine.

U Zagrebu 1917. godine Milčetić objavljuje vrlo dobro oci-jenjenu studiju pod naslovom „Koleda u južnih Slavena: na osno-vi istoričkih vijesti, narodnih pjesama i običaja našega vremena” (Zbornik za narodni život i običaje južnih Slavena, sv. 22, Zagreb 1917, str. 1-124. tiskan je i posebni otisak), kojom jednostavno

šivanje i ostalim uvjetima za šivanje originalne dubašljanske noš-nje, moći će se dobiti od članova Stručnog povjerenstva za nošnju.

■ Informacije za pristupanjePred nama svima skupa je puno posla i puno pitanja, s

puno mogućih rješenja, ali svima je cilj da se nakon 25 godina ponovno okupimo u najvećem broju i pokušamo s veseljem po-tvrditi običaje starih Dubašljana i Dubašljanki.

Formirana je i Komisija za medije i odnose sa javnošću koja vodi brigu o promidžbi kolejana prema mogućim sudioni-cima i prema medijima.

Sve dodatne informacije moći će se dobiti na telefon, e-mail, ili www koji će se uskoro objaviti. Sve daljnje informaci-je, uključujući i Pravilnik o organizaciji – Dubašljanski kolejani 2014/15, očekujte uskoro na kućnu adresu.

Toliko od nas za početak. Sada je na vama da se odazovete, uključite, sudjelujete, njegujete i volite ono što je naše naslijeđe; imajući na umu naš slogan: Svaki kolejan je Dubašljan.

Ivan ŠABALJA, predsjednik Organizacijskog odbora ■

■ Dubašljanski kolejani 1939/40.

NAŠI ZVONI ■ 12

KOLEJANI

zadužuje našu, ali uopće i južnoslavensku folkloristiku. Milčetić napose ističe: „Slavenska koleda je danas donekle jedan naš preži-tak, kakav je na pr. i krijes. Koleda kano obred pogansko-kršćan-ski ovamo na zapadu Balkana gotovo više ne živi. Samo u Bugar-skoj postoji i u Staroj Srbiji. Izuzetak čini među Hrvatima moje rodno mjesto Dubašnica na otoku Krku, gdje je koleda, kako bi Rus (književnik B. Lamanskij) zgodno rekao, živa starina, ali je i ovdje na umoru ili je već doista iščezla.”

U studiji „Koleda u južnih Slavena” Dubašljanskim koleja-nima posvećeno je dosta teksta (cijelo treće poglavlje naslovlje-no: Koledva s izborom kraļa u Dubašnici na otoku Krku, str. 8-14) koji je i nama danas polazišna točka u proučavanju i vr-jednovanju ovoga narodnog običaja.

Kratki tekst o „kolejanima”, temeljen na Milčetićevom pisa-nju, postoji i u knjižici Antuna Zeca Dubašnica, jučer, danas (Rije-ka 1969, str. 28) iz koje prenosimo sljedeće: ...Dubašljanski kole-jani – Iza mise na Stjepanje mladići bi uhvatili po kojeg bogatijeg mladića ili muža kao kralja od koledve. Ovaj bi se pobrinuo za gozbu koja se o Mesopustu održavala za mladiće i djevojke (a i muževe i žene). Kroz osam dana išli bi po svim selima Dubašnice, zaustavlja-jući se pred kućama, a domaćice su darivale „kolejane” kobasicama, si-rom, slaninom, brašnom, vinom, novcem. Ovo se nosilo u kuću „kra-lja” i „kraljice” i služilo je za veliku gozbu koja bi trajala i više dana.

Prigodom obilaska sela „kolejani” su pjevali: Evo/ Ovo su van kolejani, fijole,Ki nisu bili lani, le-le-le. Pa su ovo leto, fijole,Dobrom mužu u dvore!Simo su nam pravili, fijole,Da ste hrnca palili, le-le-le.Dajte nam ga samo pol,

Da ne gremo v tuji dvor,Fijole, le-le-le.Skoči baba na policu, fijole,I doseže kobasicu, le-le-le.Ča to tamo šušnji, fijole,Sudac Ive vino toči, le-le-le.Običaj „koledve” potječe još iz poganskih vremena. U Dubašni-

ci je star od pamtivijeka i bilo je to pravo narodno slavlje (…). Za „kralja” je bio izabran Tome Milovčić, a pirovnjaka je bilo oko 300. Gozba se održala u hotelu „Draga”...

To su podatci za kolejane u Dubašnici 1939./1940. godine. Prije njih održani su 1920/1921. i 1930/1931. Kolejani su bili odr-žani i 1972/1973. godine. Posebno se pak pamte zadnji Dubašljon-ski kolejani održani 1988/1989. O njima je bilo pisano u Krčkim novinama (god. VII, br. 60, Krk, siječanj 1989, str. 12) i kasnije.

Inače, dio je dubašljanskih narodnih običaja u naše dane opi-sao i objavio Ive Milovčić („Dubašljanski narodni običaji”, Narod-ni život i običaji otoka Krka, knjiga II, edicija: Krčki zbornik 33 /27/, Krk 1995, str. 265-317). U njegovu se radu donose podatci o starinskim notama (tararankanje, tararankanje i korak), „Pasali smo besedu”, o piru mladoženaca i Dubašljanskim kolejanima.

O kolejanima je pisao i Augustin Tino Šabalja (1919 – 2001) u Krčkom kalendara za 2003. godinu (str. 63-66).

Svi ovdje sakupljeni podatci o Dubašljanskim kolejanima ja-sno svjedoče da se radi o društvenom iznimno važnom i organiza-cijski vrlo zahtjevnom događaju koji se na tlu Dubašnice dugo održao unatoč različitim povijesnim nedaćama i neprilikama.

Tomislav GALOVIĆ ■

„Posebne pršone”U članku 5. Pravilnika o organizaciji – Dubašljanski

kolejani 2014/15. zapisano je:Posebno birani u tajnosti, „posebne pršone”, važne za

organizaciju Dubašljanskih kolejana (bez njih se ne mogu organizirati Dubašljanski kolejani), jesu:

Kralj kolejana, može biti punoljetna osoba (da ima poslovnu sposobnost), stanovnik Dubašnice, obvezno muška osoba. Mora biti Dubašljan po muškoj lozi. Bira ga po posebnom Pravilniku odabrana komisija. Tajnost mora biti zagarantirana do javnog pokazivanja, na dan 26. pro-sinca poslije popodnevne mise ili luzara-večernje, ispred glavnog ulaza u crkvu sv. Apolinara u Bogovićima.

Kraljica kolejana, može biti punoljetna osoba (da ima poslovnu sposobnost), stanovnik Dubašnice, obvezno muška osoba. Mora biti Dubašljan po muškoj lozi. Bira ga po posebnom Pravilniku odabrana komisija. Tajnost mora biti zagarantirana do javnog pokazivanja, na dan 26. pro-sinca poslije popodnevne mise ili luzara-večernje, ispred glavnog ulaza u crkvu sv. Apolinara u Bogovićima.

Šotokraljica, je u biti pomoćna Kraljica (muška osoba). U povijesti nije se birala uvijek, po potrebi. Posebno je bila odabrana kao pomagač, ako Kraljica nije znao(la) pjevati…

Kratki isječci iz Pravilnika

Malinskari među kvalitetnijima na KvarneruU sklopu Dana turizma Kvarnera, održanog u Grand

hotelu 4 opatijska cvijeta sredinom prosinca prošle godine, dodijeljene su oznake Kvarner Food i Kvarner

Family Agency.U kategoriji Kvarner Food, kvaliteta ugostiteljskih obje-

kata na području Kvarnera, oznaku za 2014. godinu s područ-ja naše Općine dobili su restoran Mulino, restoran Noštromo i pizzerija Mia. Kriteriji za dobivanje te oznake vrlo su visoki, a dokaz tome je što su dodijeljene svega 24 oznake na cijelom području Kvarnera.

Oznaku Kvarner Family Agency mogu zatražiti turističke agencije koje imaju sklopljene ugovore s najmanje tri pruža-telja usluga smještaja u domaćinstvu s oznakom kvalitete Kvarner Family na području Kvarnera. Do trenutka održava-nja Dana turizma Kvarnera, uvjete za dobivanje ove oznake ispunile su dvije turističke agencije s područja naše Općine. Turističke agencije Apolinar i EL-PI tours našle su se u oda-branom društvu od 17 agencija s Kvarnera koje su prve dobile spomenutu oznaku.

Čestitamo dobitnicima a ostale pozivamo da se uključe u ovakve i slične aktivnosti jer se još jednom dokazalo kako u našoj Općini posjedujemo kvalitetu ponude ugostiteljskih i smještajnih objekata.

TURIZAM

NAŠI ZVONI ■ 13

Planirani prihodi iznosit će 2.908.750 kunaTuristička zajednica općine Malinska-Dubašnica

Plan Turističke zajednice općine Malinska-Dubašnica za 2014. godinu, uz ostvarene rezultate iz 2013. godine te naplaćene obveze boravišne pristojbe i turističke članari-

ne, temelji se i na planovima poslovnih subjekata s područja TZO Malinska-Dubašnica.

Što se tiče financijskih pokazatelja, u 2014. godini očekuju se prihodi od boravišne pristojbe u iznosu od 1,750 milijuna kuna te od turističke članarine oko 250 tisuća kuna. Ostalih prihoda (proračun PGŽ i TZ PGŽ, sponzorstva i sl.) planira se u iznosu od 20 tisuća kuna; prenesena sredstva iz 2013. u visini od 538 tisuća kuna, te sudjelovanje Općine Malinska-Dubašni-ca u raznim zajedničkim aktivnostima s iznosom od 330 tisuća kuna. Planira se i nastavak suradnje s Ministarstvom turizma i HTZ-om na projektu E-nautika u iznosu od 20 tisuća kuna. Ukupno planirani prihod TZO Malinska-Dubašnica u 2014. godini iznosit će 2.908.750 kuna.

Ta će se sredstva utrošiti za unapređenje uvjeta boravka tu-rista u mjestu, usklađenom organiziranju kulturnih, zabavnih i sportskih manifestacija s ostalim poslovnim subjektima na po-dručju Općine, promidžbi i oglašavanju, prvenstveno putem In-terneta. Pojačat će se i aktivnosti uoči glavne turističke sezone, što je i jedan od glavnih smjernica rada Ministarstva turizma i

Hrvatske turističke zajednice prigodom sastavljanja programa rada za ovu godinu.

Kvalitetnije informacije posjetiteljimaTuristička zajednica u 2014. godini planira izdvojiti 600

tisuća kuna za administrativni marketing. Ova aktivnost podra-zumijeva rashode za tijela TZ-a i rashode Ureda te plaće za dje-latnike TZ-a. Treba spomenuti da će se tijekom glavne turistič-ke sezone zaposliti sedmero sezonskih djelatnika. Povećanje je to za dva sezonska djelatnika u odnosu na protekle godine, jer će se uz TIC Malinska postaviti Info punkt na kojem će posje-titelji moći dobiti kvalitetnije informacije.

Nadalje, u dizajn vrijednosti planira se utrošiti 875 tisuća kuna. Ovaj pojam podrazumijeva poticanje i sudjelovanje u uređenju Općine (Projekt Volim Hrvatsku), organiziranje kul-turno-zabavnih (koncerti klasične glazbe, izložbe), sportskih (biciklijade, Jadranske igre, natjecanje u udičarenju i sl.), ekološ-kih i ostalih manifestacija (fešte, Rock na moru, Fischerfest i sl.). Isto tako, odradit će se aktivnosti i s ostalim poslovnim su-bjektima, te započeti s novim aktivnostima (sufinanciranje au-tobusne linije po Općini, aqua zumbe i slične aktivnosti).

Komunikacijske vrijednosti iziskivat će troškove u visini od 382 tisuće kuna i podrazumijevaju Internet oglašavanje, be-splatni Internet na prostoru luke Malinska s namjerom širenja signala, izradu mobilne aplikacije, te offline komunikacije, od-nosno oglašavanje u promotivnim kampanjama javnog i privat-nog sektora, oglašavanje u promotivnim kampanjama Zračne luke Rijeka, i sl.

Uz navedeno, vrlo važna zadaća je i tiskanje brošura, oglaša-vanja u lokalnim i nacionalnim medijima, izrada i održavanje smeđe (turističke) signalizacije, ali i postavljanje novih oglasnih tabli što će se odraditi u suradnji s Općinom Malinska-Dubašni-ca.

Očekuje se višak prihodaZa nastupe na sajmovima planira se utrošiti 77 tisuća kuna,

dok će se za marketinšku infrastrukturu (istraživanje tržišta, su-radnja s međunarodnim i nacionalnim institucijama te banku fotografija) izdvojiti 35 tisuća kuna.

Ostale aktivnosti Turistička zajednica usmjerit će na sufi-nanciranje rada Info punkta u Zračnoj luci Rijeka, donacije, održavanje automatske mjerne postaje Malinska, angažiranje zaštitara tijekom glavne turističke sezone (u suradnji s Opći-nom) za što će se odvojiti oko 99 tisuća kuna.

Slijedom zakonske regulative, TZ planira Općini doznačiti 525 tisuća kuna na ime ostvarene boravišne pristojbe. Ujedno, na-stavit će se sa sufinanciranje rada otočne turističke zajednice (hlad-ni pogon i zajedničke aktivnosti) u iznosu od oko 89 tisuća kuna.

Očekuje se ostvarenje viška prihoda nad rashodima te će se ta sredstva utrošiti za promotivne aktivnosti TZO Malinska-Dubašnica tijekom prvog polugodišta 2015. godine.

Nediljko VUČETIĆ ■

U tijeku je izrada tiskanog kataloga Kvarner Family u kojem će se naći oko 260 iznajmljivača s područja Kvarnera među kojima su čak 24 iz naše Općine.

Nediljko VUČETIĆ ■

■ Poduzetnici iz naše Općine koji su na Danima turizma u Opatiji dobili oznaku Kvarner Food i Kvarner Family Agency. S lijeva na desno Antun Huis (Mia), Ljubica Lončar (EL-PI tours), Marina Valković (Mulino) i Nediljko Vučetić (koji je preuzeo oznake u ime Noštroma i Apolinara)

NAŠI ZVONI ■ 14

TURIZAM/NAŠ GOST DOMAĆI ČOVIK

Vlč. Anton BARBIŠ

Razgovarao Anton ŽGOMBIĆ

Naš današnji sugovornik vlč. Anton Barbiš navršio je 15. ožujka 80 godina života i 55 godina svećeništva. U tom je razdoblju službovao na dvanaestak župa, u Bi-

skupiji i u pazinskom Sjemeništu.Nakon 20 godina što je nosio počasni naslov monsinjora,

vratio je tu povelju imenovanja Sv. stolice 21. siječnja ove godi-ne. Bili su to povodi za razgovor u našem listu. Međutim, prvo smo zamolili popa Barbiša da nam ukratko opiše svoj životni put.

– U pazinsko sam Sjemenište pošao 6. listopada 1946. go-dine. To je bilo vrijeme komunističkoga sramotnog procesa nadbiskupu Stepincu; u isto je vrijeme 18 mjeseci bio s njime u Lepoglavi naš otac Anton koji je doma imao neopskrbljenu ženu i petero djece, od kojih sam ja bio najstariji, rođen 1934.godine.

Za duhovno zvanje zahvaljujem posebno župniku popu Antonu Spicijariću i rođaku Vinku. Na put sam krenuo sam, bez pratnje, „prikrpljen” kolegama, koje su pratile njihove maj-ke. U prvim sam mjesecima dnevno (kriomice) plakao, misleći na bijedu mojih najdražih. Bio bih se vratio kući, ali nisam imao novaca za put.

■ Samostan sv. Marije Magdalene – neiskorišten turistički potencijal

Turistička ponuda – ključ uspješnosti turizma naše OpćineTuristi koji posjećuju Općinu Malinska-Dubašnica često

ističu nedostatak raznovrsnosti turističke ponude koja posebice dolazi do izražaja tijekom loših vremenskih

uvjeta. Nažalost, ni tijekom lijepog vremena ne možemo se po-hvaliti bogatom i raznovrsnom ponudom. Nedostatak je vidljiv i bez detaljnije analize, iz plana ljetnih priredbi. Iako se posljed-njih godina broj priredaba povećao, on je i dalje na nezadovolja-vajućoj razini, a cjelokupna turistička ponuda se u veoma maloj mjeri razlikuje od susjednih, konkurentskih destinacija.

Ukoliko za cilj postavimo viziju naše Općine kao vodeće turističke destinacije na otoku Krku, uvidjet ćemo razne, do sada neiskorištene, razvojne mogućnosti turističke ponude. Bo-gatstvo narodnih običaja, graditeljske baštine, ugodna klima i krajobrazne posebnosti, omogućuju stvaranje ponude koja mora imati za cilj produženje turističke sezone, povećanje raznovr-snosti turističkih sadržaja, time i zadovoljstva gosta, ali i lokal-nog stanovništva. Zadatak nositelja turističke ponude, predvo-đene turističkom zajednicom, mora biti osmišljavanje dnevnih događaja, kreiranih s više mašte, entuzijazma, poleta i uključe-nosti lokalne zajednice u turistički proizvod mjesta.

Kao mogući turistički proizvodi mogu se osmisliti radioni-ce u kojima će turisti moći razgledati i sami sudjelovati u izradi domaćih jela, raznovrsnog alata za obrađivanje zemlje, izradi sopela, u šivanju narodnih nošnji, učenju domaćih pjesama i ak-tivnog učenja čakavštine, te animiranih posjeta povijesnim lo-kalitetima naše Općine poput lokaliteta Cickino, samostana sv. Marije Magdalene u Portu, Humku sa zavjetnim križem i dru-ge. Tako i ovogodišnji Mesopust, Sensa i Kolejani pružaju mo-gućnost za osmišljavanje cjelogodišnjeg skupa događanja koji-ma se mora postići prepoznatljivost Dubašnice, ne samo na otoku Krku i u Hrvatskoj, već i u širem okruženju, kao destina-cije bogate tradicije i kulture. Sâm događaj Kolejana morao bi predstavljati tek završni turistički događaj ove turističke godine. Da bi navedeno bilo u potpunosti uspješno, potrebno je osmi-sliti novu turističku marku i izvorni suvenir koji bi u sebi sadr-žavali obilježja čitave Općine Malinska-Dubašnica. Naime, su-vremeni turisti teže za izvornošću i raznolikošću ponude, a to je moguće ostvariti uključivanjem zaleđa naše Općine u turistički proizvod. Upravo je u mandatnom razdoblju do 2017. godine, u programu rada općinske uprave, turizam, dobio posebno znače-nje, kao pokretač održivog razvoja područja Općine, koji čeka da se njegove sastavnice počinju provoditi u praksi.

Danijel DRPIĆ ■

■ Anton Barbiš: Promjena Kristove Crkve da bude što vjernija svome originalu je hitna i nužna.

NAŠ GOST DOMAĆI ČOVIK

NAŠI ZVONI ■ 15

Ne možeš služiti Bogu i bogatstvuGospodin se umiješao u moju mladost te sam – nakon

dvogodišnje intenzivne mladenačke prelijepe ljubavi – dok sam se u Sloveniji oporavljao od plućne bolesti, doživio „obraćenje”: Gospodin mi je na sv. misi, jednoga ranoga sunčanog jutra, po-kazao svoju ljepotu, poseban doživljaj euharistije. Postalo mi je jasno da trebam okrenuti kormilo života za 180˚. Stavio sam na vagu humanost i ljepotu liječničkog poziva u braku s jednom prekasnom djevojkom. Koliko li me je usrećivao taj „plan”?

Ali tada se iznenada pojavila „nova ljubav” – Isus Krist. Odjednom sam imao dvije ljubavi. Liječnik i brak – ili jedna veća ljubav: Isus i Njegova Crkva. Trebala je jedna „bolna ope-racija”, ali isplatilo se. Od dviju „lijepih ljubavi” pretegla je ova „nova”. Sve je kasnije dalje vodio On i Njegova Presveta Majka. I tako sam postao ono što sam iz dna duše – toga sunčanog ju-tra, negdje oko 6 sati, u prvoj klupi, u desnoj lađi župne crkve v Rovtah nad Logatcem, spoznao kao svoj poziv. Bilo je to u mo-joj 17. godini i ni jednog dana kasnije nisam postavio pitanje ispravne odluke.

Bez obitelji na svećeničkom ređenju ■ Što se dogodilo na dan svećeničkog ređenja?

– U krčkoj katedrali, 15. ožujka 1959. godine, svečana sv. misa u 10 sati nije mogla početi: dva kandidata za đakonat i ja za prezbiterat, prepuna katedrala vjernika, biskup dr. Josip Sre-brnić s brojnim svećenstvom, čekali su u sakristiji moje najbliže iz Malinske. Svečanost je počela s pola sata zakašnjenja, ali nit-ko iz Malinske iz moje obitelji nije došao, i to krivnjom jednog komunista. Telefona nije bilo; automobil tek pokoji, iako je za njih bio naručen automobil iz Šila. Za vrijeme ređenja stavili su mi na leđa misnicu s trnovom krunom. Kasnije sam to shvatio – kao životni program. Bila su to vremena komunističke stra-hovlade.

Tek sam sljedećih dana, u ponedjeljak poslijepodne (nedje-ljom nije postojala autobusna linija), saznao istinu o izostanku mojih na ređenju. Kad sam ušao u rodnu kuću, po prvi put kao novozaređeni svećenik – suzama i uzbuđenju nije bilo kraja.

■ Kako ste postali monsinjor i što je to tada za Vas značilo?– Imenovanje monsinjorom (ili kapelanom Njegove Sve-

tosti pape Ivana Pavla II) zateklo me je u Malom Lošinju 21. siječnja 1994. godine. Bilo je to četiri godine nakon što sam premješten sa službe župnika i dekana u Vrbniku na višeslojno služenje u Mali Lošinj, gdje sam postao župni vikar (ili kape-lan) tamošnjem župniku.

Volim biti iskren, uživao sam, pravio sam se „važan” pred svojim kolegama. Otišao sam u Zagreb i naručio „monsinjorsku reverendu” s ljubičastim botunima. Ljubičasti monsinjorski po-jas nisam mogao dobiti jer ga krojač nije imao. I tako sam „ja-dan”, ostao do danas bez tog „ukrasa”.

Za one koji nisu dovoljno upoznati: kandidata za titulu monsinjora Sv. stolici predlaže mjesni biskup, zbog izvjesnih zasluga. Mene je do monsinjorata progurao moj biskupijski an-gažman u pastoralu duhovnih zvanja u krčkoj katedrali tijekom 18 godina.

U Crkvi smo svi jednaki

■ Zbog čega se odričete toga počasnog naslova? Što je pre-vladalo u Vama prigodom donošenja neuobičajene odlu-ke?

– To me mnogi pitaju. Kad sam o tome mjesecima razmi-šljao, odlučio sam se na unutarnje raspoloženje. Ako je za to netko ipak „kriv” ili „zaslužan” – to je 13. ožujka 2013. godine kad je Krist poslao svojoj Crkvi papu – Proroka. To je za mene početak svojevrsne obnove Katoličke crkve na temeljima Dru-goga vatikanskog koncila. Reforma započinje u glavi, a nastavlja se u udovima Crkve. Ja sam jedan od tih udova. Svaka obnova mora počimati „od mene”. Dok svaki član Kristove Crkve – po-sebice klerici – ne dođe do toga, obnova neće pravo započeti. Zar je to neki hir ili pomodarstvo?

Naša današnja Katolička crkva još živi u prošlosti. Ne osu-đujemo ama baš ništa iz crkvene prošlosti: povijest se prosuđuje po vremenu kada se događala. Bila su to takva vremena. Ali, u Crkvi ima dosta anakronizama koji koče njezinu misiju. S nji-ma se valja uzeti ozbiljno u koštac. Bogatstvo je u određenim vremenima gušilo i sputavalo crkveni entuzijazam i njezinu vje-rodostojnost.

Ne treba smetnuti s uma da je Isus Krist, sin bogatog Oca evangelizirao govoreći i čineći ono što je propovijedao. Stoga je svečano izjavio: „Ne možete služiti Bogu i bogatstvu!” To dne-vice „čita” papa Franjo. Tu promjenu u glavi treba pod svaku ci-jenu prihvatiti i mjesna Crkva.

Papa Franjo je već pokazao što misli o crkvenim titulama kad je odredio da se ubuduće smije davati naslov monsinjora nakon 65 godina života. Ja mislim da bi on radije bio trajno dokinuo te „relikte prošlosti” kad ne bi imao određene obzire. U Crkvi smo svi „jednaki”, točnije, razlikujemo se samo u većem ili manjem stupnju kreposti – svetosti. Najveća čast za jednog kršćanina je to što je prezbiter, na oltaru zamjenjuje Krista. Što je veći titul od toga?

■ S obzirom na to da Vam je taj naslov dala Sveta stolica, koji je postupak vraćanja?

– Budući da nisam imao od koga učiti, učinio sam to po nekom svom nahođenju: vratio sam Povelju (original) imenova-nja Sv. stolice, izdanu 21. siječnja 1994. danom 21. siječnja 2014. – na dvadesetu godišnjicu monsinjorata. Potaknut sam na ovu gestu prateći riječi i čine pape Franje, svakog dana od 13. ožujka 2013. godine kao čin obraćenja, odnosno ulazeći s Papom u bit evanđelja.

Promjena Kristove Crkve da bude što vjernija svome origi-nalu je hitna i nužna. Samo takva ima božansku moć: mijenjati sebe i društvo. Za duhovni život, sad kad se nalazim pred Bož-jim sudom, crkvena mi čast više odmaže nego li pomaže. Ako na bezakonja budeš gledao Gospode – moja mi monjsinjorska revenda neće pomoći.

Sv. stolica mi je preko Apostolske nuncijature u Zagrebu s dva otpisa potvrdila primitak mojeg odreknuća.

NAŠI ZVONI ■ 16

USUSRET BLAGDANU

Maslina je sveto drvo

Kad god sam pisao za Naši zvoni, uglavnom je bilo riječi općenito o maslininim štetnicima i bolestima, o agro-tehničkim mjerama u maslinarstvu, udruzi maslinara i

aktivnostima njezinih članova. Ali nikad do sada, nisam po-svetio ni jedan tekst maslini. Usudio bih se reći – kraljici među drvećem.

Ovih nekoliko redaka posvetit ću, ionako već „svetom drvetu maslini”.

Pretpostavlja se da joj je pradomovina Palestina ili Mala Azija, odakle se njezin uzgoj širi kod nas, ali i u ostale zemlje Sredozemlja. Neki podatci kazuju da se prvo maslinovo ulje dobilo gotovo 6.000 godina pr. Krista.Maslina se u Bibliji spominje više od tisuću puta

Pitoma maslina rasprostranjena je u umjerenom pojasu, od 45° sjeverne do 35° južne širine. Zimzelena je biljka koja može dosegnuti visinu između 3 i 13 metara, a uzgaja se kao grm ili stablašica. Dijeli se na stolne sorte ili masline za jelo, te sorte podobne za proizvodnju ulja. Danas se u svijetu uz-gaja više od 500 sorata pitome masline. Neke su od njih nama poznate kao domaće sorte: buža, rošinjola, rošulja, slat-ka, drobnica, oblica, istarska bjelica, levantinka, krvavica, du-žica, žutica, lastovka ...

Uvezene sorte, koje se kod nas također uzgajaju, su: pendolino, leccino, ascolana tenera, maurino, coratina, picho-line, cipressino, frantoio... Danas u svijetu raste 800 milijuna stabala maslina od kojih u Europi 76 posto, Aziji 13 posto, Africi 8 posto te Americi i Australiji 3 posto. Prosječan godiš-nji prinos iznosi 1,8 milijuna tona ulja i oko 980 tisuća tona konzerviranih maslina. Najveći proizvođači maslina u svijetu su Španjolska sa 189 milijuna stabala, zatim Italija sa 182 milijuna stabala, te Grčka sa 118 milijuna stabala. Hrvatska je na 15. mjestu svjetske proizvodnje s približno 4 milijuna stabala.

Kako sam maslinar, dosta sam obilazio maslinike, gledao naborana i grbava debla stare masline, dobivajući dojam da su stare koliko je star i svijet. Doista ima nešto sveto u njima. To je jedino stablo koje kada ga zapustimo i kada dosegne odre-đenu starost, u sredini svojega debla kopa samo sebi „grob”.

Kada se uputite u šetnju šumom i naiđete na zapušteni maslinik, obratite pozornost na rupu u sredini debla koja po-staje sve veća i veća kako je stablo starije i zapuštenije. Doista se pitate da li to maslina kopa sebi posljednje počivalište. Ali kada se tu rupu napuni s novom zemljom, već iste godine niču iz zemlje nove mladice masline, rađa se novi život. Prizor je pun simbolike. Nije ni čudo da su maslinu opjevali mnogi pje-snici svijeta.

Kako je Uskrs pred nama, moram spomenuti da maslina u kršćanstvu ima veliku ulogu, i ne samo u kršćanstvu, već i u ostalim religijama. Niti jednoj biljci nije se pridodavalo toliko značenje kao maslini. Nije ni čudo da je danas maslinina gran-čica simbol mira u svijetu. Maslina se u Bibliji spominje više od tisuću puta. U prvoj knjizi Mojsija (glava 8/11) zapisano je: Predvečer vrati se k njemu golubica i gle u kljunu joj list maslinov koji bijaše otkinula; tako pozna Noa da je opala voda sa zemlje.

Simbol nebeskog otkupljenjaBio je to dokaz da je nastupio mir i da na blagoslovlje-

noj zemlji raste maslina. Bog je potvrdio obnovljeni savez s ljudima, a maslina je postala glasnik mira. Silazak s neba ar-kanđela Gabrijela i navještaj Djevici Mariji da će začeti po

Duhu Svetomu i roditi Isusa popraćen je držanjem maslino-ve grančice u ruci.

Cvjetnica koju ovih dana svetkujemo blagosloveći ma-slinine grančice, ujedno je dan koji naviješta Pashu, prolazak kroz smrtni život prema Uskrsu. Zato nam je maslina ovdje simbol zemlje, ali i konačnoga nebeskog otkupljenja.

Prije Posljednje večere i pjevanja psalma, Isus je s učeni-cima izašao u Maslinsku goru. Ispred maslina je molio, prije nego što je ponio svoj Sveti križ. Prilikom pokopa nedugo nakon Kristove smrti, na Svetom križu Njegovo je tijelo, po-mazano svetim uljem i pomastima.

Evo moglo bi se navesti puno primjera gdje je maslina štovana otkad je svijeta i vijeka. Mi imamo tu čast živjeti na području gdje to drvo uspješno raste. Pa kada nam je dragi Bog dao tu priliku da možemo živjeti u suživotu sa svetim drvom, prihvatimo ju.

Sretan Uskrs svim stanovnicima Općine Malinska-Du-bašnica želi Udruga maslinara Drobnica.

Branko JUD ■

Vjenčani, rođeni i umrliOd 11. prosinca 2013. do 31. ožujka 2014.

VJENČANI U OPĆINI MALINSKA-DUBAŠNICAValerija Valentin i David BašićIzeta Husukić i Muamer AvdićROĐENI (U RIJECI) I UPISANI U MATIČNIM KNJIGAMAEma Kranjec, kći Behke i Nevena iz SabljićiKarlo Belavić, sin Izabele i Ratka iz MalinskeLuka Japić, sin Martine i Elvisa iz MilovčićiAntonio Bašić, sin Valerije i Davida iz MilovčićiMaro Kovačić, sin Enee Sablić-Bočina i Edija Kovačića iz RadićiMara Pajčin, kći Jasmine i Milana iz MalinskeIvan Zmajla, sin Jasmine i Krunoslava iz Sv.Vida-MiholjiceEleonora Žic, kći Ivane i Renata iz MilčetićiNika Pavec, kći Kristine i Bruna iz MalinskeUMRLI NA PODRUČJU OPĆINE MALINSKA-DUBAŠNICA I POKOPANI NA GROBLJIMA U OPĆINI MALINSKA-DUBAŠNICASonja Car – MalinskaIvan Lesica – Sv.Vid-MiholjiceAna Hurčak – MalinskaLucija Hržić – KremenićiVelimir Justinić – Sv.Vid-MiholjiceMilivoj Colić – MalinskaJosip Pinezić – Malinska – PinezićiVlasta Lesica – Sv.Vid-MiholjiceAnton Vantačić – VantačićiRuža Linardić – Milčetići Kata Brnjić – Austrija – Malinska*Andrija Celebrini – MalinskaCvjeta Orlić – Zagreb – Malinska*Ana Butković – Rijeka – Malinska** preminuli u Malinskoj (u domovima za stare i nemoćne, turisti i sl.) – pokopani izvan Općine Malinska-Dubašnica

Izvor: Evidencija Matičnog ureda Malinska i grobne evidencije ■

IN MEMORIAM

NAŠI ZVONI ■ 17

Dr. Ivan Lesica

O. fra Anđelko Badurina

Proteklog nas je mjeseca, u 80. godini života napustio dr. Ivan Lesica rođen u Sv. Vidu i koji

je čitaj svoj život proveo u ovoj našoj sredini. Osnovnu je školu polazio u Sv. Vidu i Gabonjinu, nastavio je školovanjem u Krku i maturirao u Rijeci. Na Medicinskom fakultetu u Rijeci diplomirao je 1962. godine.

Godine 1970. položio je speci-jalistički ispit iz infektologije te je potom radio na Infektologiji KBC-a Rijeka do mirovine.

„Naš Ive”, kako smo ga svi od milja nazivali, dolazio je dok je radio gotovo svaki dan iz Rijeke u Sv. Vid, a kao najčešći razlog za to uvijek je govorio da su mu tu roditelji kojima je potreban. A osim toga, volio je isticati da se na Krku najljepše osjeća:

- Taj osjećaj doživim svaki put kada prelazim most prema Krku, gdje je naša zemlja, šume, more, kamiki, puti, masline, ovce. Tu su naši pokojnici. Sve me to vraća u djetinjstvo i čini me sret-nim da mogu biti zi naši ljudi…

Tim je riječima izrazio svoju ljubav prema roditeljima, Sv. Vidu i Krku, u razgovoru za Naši zvoni još prije 15-ak godina. Ta-kav je ostao do posljednjeg dana, uvijek susretljiv, pun pažnje pre-ma svakome. Svesrdno je pomagao našim otočanima razgovorima, savjetima, pronalazeći im pokoji krevet u bolnici.

Sve te dobročiniteljske usluge, svu tu ljubav koju je iskazivao svojim pučanima, njegovi Svetovičani, Dubašljani, Malinskari, Krčani željeli su mu uzvratiti i zahvaliti mu na posljednjem ispra-ćaju u župnoj crkvi sv. Mihovila u Sv. Vidu i potom na posljed-njem počivalištu na tamošnjem groblju. Bio je to posljednji ispra-ćaj čovjeka kojega su svi voljeli i poštovali.

I list Naši zvoni duguje zahvalnost dr. Ivanu Lesici koji je od prvoga broja bio redoviti član Uredništva i koji je svojim prilozi-ma i savjetima sudjelovao u svakom broju. Uredništvo ■

U subotu 14. prosinca 2013. godine, u samostanu franje-vaca trećoredaca glagoljaša u

Odri kod Zagreba, u 79. godini ži-vota, 62. godini redovništva i 53. go-dini svećeništva preminuo je o. fra Anđelko Badurina, franjevac trećo-redac glagoljaš i povjesnik umjetno-sti. Sprovodna misa bila je u samo-stanskoj kapeli u samostanu sv. Fra-nje Asiškog u Odri, a sprovod na mjesnom groblju u Odri.

Anđelko Badurina rođen je u Lunu na otoku Pagu 2. listopada 1935. godine. Gimnazijsko obra-zovanje započeto u Senju nastavio je u Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji u Zagrebu, a završio u Splitu. Za svećenika je zaređen 1961. u zagrebačkoj katedrali. Diplomirao je teologiju 1963. i po-hađao poslijediplomski studij na Bogoslovnom fakultetu u Zagre-bu. Na Filozofskom je fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao povijest umjetnosti te se zaposlio 1969. kao stručni suradnik u In-stitutu za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. U početku je radio kao tajnik Instituta, a od lipnja 1971. do travnja 1972. bio je i vršitelj dužnosti direktora Instituta, a potom nastavio u znanstve-nim zvanjima. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu obranio je s područja povijesti umjetnosti magisterij i doktorat.

Uža specijalnost fra Anđelka bio je srednji vijek: ikonografija, ikonologija, iluminirani rukopisi, samostanska arhitektura, urbani-zam, hagiotopografija, te istraživanje hrvatskoga glagoljaštva u cje-lini. Završio je projekte Iluminirani rukopisi u Hrvatskoj i Hagioto-pografija Hrvatske.

Fra Anđelko obnašao je različite dužnosti (tajnik, definitor, kustos) u Trećem samostanskom redu svetog Franje (Tertius Ordo Regularis S. Francisci) kojemu je sâm i pripadao.

Istraživao je gotovo u svim državnim i crkvenim arhivima u Hrvatskoj, a u inozemstvu u Vatikanu, Veneciji, Beču i Budimpe-šti. Iznimno je velik njegov prinos uređenju sakralnih zbirki te izradi niza elaborata za restauraciju i revitalizaciju oštećenih, napu-štenih ili ostarjelih samostana i ostalih zdanja u Hrvatskoj. Prisje-timo se samo kako je današnji samostan u Portu – posebno njegov

muzej – idejno djelo upravo fra Anđelka, ali i lapidarij koji je ostvaren u suradnji sa svojim velikim prijateljem Brankom Fuči-ćem. Osim toga o samostanu je objavio i dragocjenu knjižicu Porat – samostan franjevaca trećoredaca 1480-1980 (1980), ali i svoju po-sljednju knjigu Inventar samostana sv. Marije Magdalene u Portu na otoku Krku 1734. – 1878. (2013).

Iako je u mirovinu fra Anđelko otišao još 2000. godine, nije mu se, nažalost, ostvarila davna želja da umirovljeničke dane pro-vede upravo u svome Portu. Vrijedi ovdje ponoviti upravo riječi fra Anđelka koje su – budući je bio spriječen osobno nazočiti – proči-tane na predstavljanju njegove zadnje knjige u Portu 4. svibnja 2013. godine: „Kriv sam! Priznajem krivnju, ali se ne kajem – za ono što se večeras zbiva na mostirskom cimiteru u Portu. Radujem se vama i čestitam cijelomu komunu dubašljanskomu što ste omo-gućili da ovo, godinama skrivano i čuvano blago u mostiru ugleda svjetlo dana i bude znano svim Dubašljanima. Malo koji samostan na svijetu ima sačuvan ovako star inventarij onoga što ima u kući i okolo kuće. U Hrvatskoj, koliko ja znam, ima ga još Glavotok. Mostir svete Mandalene i Porat, a i cijela Dubašnica, uvijek su ži-vjeli skupa, što se posebno očitovalo na Madalenjinu i na Prošće-nje. Mostirski je toš služio cijelom selu i bio mjesto zajedništva i druženja svih Portana u zimskim večerima. Ja, pak, sam dobar dio svojega radnog vijeka proveo za Porat. Svjedok toga je i ovaj inven-tarij i muzej koji sam postavio od mostirskih i portanskih stvari, tako da je ustvari jedini muzej na otoku (Košljun je posebni otočić, i ima stvari od svuda). Večeras nisam s vama jer se teško krećem, ćapala me „šijatika” koju sam zaradio previše sjedeći i pišući, od čega dobar dio pišući i o Portu i za Porat. Ali ni mi žal. Moja „šija-tika” će poć u zemlju koja će je izličit, ali ovaj libar će ostat za sa-dašnja i buduća dubašljanska pokoljenja. Vaš fra Anđelko.”

Vjerujemo da će – uz Iluminirane rukopise u Hrvatskoj i Hagi-otopografiju Hrvatske – njegov Leksikon ikonografije, liturgike i sim-bolike zapadnog kršćanstva, koncepcijski osmišljen također s Bran-kom Fučićem, a ostvaren sa suradnicima, ostati posve originalna i neprolazna vrijednost u našoj leksikografiji i uopće kulturi, a nje-gova osobnost i jedinstvenost kao čovjeka i redovnika ostati u du-bokom pamćenju svima onima koji su ga znali i s njime surađivali.

Tomislav GALOVIĆ ■

NAŠI ZVONI ■ 18

KULTURA

I baštinika je punoHrvatsko se muzejsko društvo diči svojim poznatim

projektom, koji se širi i izvan granica naše domovine. To je Noć muzeja, doista noć, u srcu zime, svakoga

zadnjeg vikenda u siječnju. Ovogodišnja je Noć bila deveta po redu, a u Malinskoj treća. Organizirana je institucionalno. To čini žirirana (priznata) Galerija sv. Nikole, uz pomoć Turistič-ke zajednice i Općine Malinska-Dubašnica.

Što ćemo s baštinom? Odgovor je uvijek isti – koristiti je, neka nas uči i krijepi, vedri i zbližuje. Svaki baštinski pro-jekt mora uspjeti, jer smo u njemu mi, sa svojim korijenima i svojim srcem. Pokazalo se u ovoj Noći muzeja da je baštine puno, a i baštinika isto tako.

Glavna je značajka Noći muzeja da su izložbeni prostori otvoreni do kasno u noć i da je ulaz slobodan. Mi smo prijavili vrijeme naših događanja od 18 do 23 sata, i toga se moramo dr-žati. Ovoga smo puta ostali puno dulje u bogovskom tošu. Oku-pili smo entuzijaste koji su se rado uključili i koji su dio baštine predstavili posjetiteljima. U bogovskom tošu, kod obitelji Ivice Bogovića (Bogovca) bilo je riječi o ljudima i maslinama. O po-slu i vještinama koji su prijašnje naraštaje pripremali za življenje. Zemlja hraniteljica i naši stariji živjeli su u posebnoj povezano-sti. To je bilo prekrasno rečeno u svim ispričanim pričama.

I toš i dvor bili su puni posjetitelja. Osjetili smo da je trebao čak i razglas da se sve čuje i vani. No, uz okrepu, i oni vani družili su se uz pokoju baštinsku dosjetku.

Zbor Malinska-Dubašnica njeguje glagoljaško pjevanjeMješoviti četveroglasni zbor Malinska-Dubašnica dje-

luje već godinama. Njegovi članovi dolaze iz gotovo svih općinskih mjesta, a zajednička im je osobina ne-

izmjerna ljubav prema glazbi i drugačijoj interpretaciji pjesama prepoznatljivoga istarskog i dalmatinskog izričaja, posebice izričaja glazbe Hrvatskog primorja. Zbor sudjeluje na mnogim kulturnim događanjima u ovom kraju.

Svake godine zbor, zajedno s glazbenicima i pjevačima oz-biljne glazbe, te učenicima glazbenih škola, održava božićne i uskrsne koncerte u župi sv. Apolinara, ali i u ostalim otočnim župama, i izvan otoka. U posljednje vrijeme zbor se intenzivno bavi izvođenjem sakralne glazbe, a naglasak je stavljen na inter-pretaciji glagoljaških napjeva.

Zašto su odabrani upravo glagoljaški napjevi?Pojava „glagoljanja” je u Katoličkoj zapadnoj crkvi jedinstven

fenomen, ako znamo da su Hrvati već u 9. stoljeću došli pod sud-benu ovlast rimskog biskupa, što je podrazumijevalo uporabu la-tinskog jezika i gregorijanskog korala u liturgiji. Usprkos tomu, u hrvatskim biskupijama uz Jadransko more specifičnost je glago-ljaško bogoslužje na starocrkvenoslavenskom i starohrvatskom jeziku. Glagoljaško bogoslužje se je na ovim prostorima održalo veoma dugo, usprkos protivljenju latinskog klera, u prvom redu zbog upornosti domaćeg klera i zbog suprotstavljanja roman-skom življu i njihovoj autonomaškoj politici. Presudnu ulogu je imala dozvola Svete stolice u 12. stoljeću kada je senjskom bisku-pu Filipu dopušteno da može „glagoljati” na cijelom području Senjske biskupije. To pravo uskoro je prošireno i na ostale bisku-pije uz Jadransko more.

Glagoljaško bogoslužje oblikovalo je glagoljaško pjevanje, a na oblikovanje glagoljaških napjeva utjecala su tri elementa: liturgijsko pjevanje istočne Crkve (bizantskog obreda), liturgij-sko pjevanje zapadne Crkve (gregorijanski koral), a najveći utjecaj na glagoljaško pjevanje obavilo je tradicijsko pučko pje-vanje kraja gdje je glagoljaštvo živjelo.

Glagoljaški su se napjevi u našim crkvama uz more mogli čuti do Drugoga vatikanskog sabora, kada je u čitavu Katoličku

Noć muzeja

crkvu uveden standardni književni jezik. To je za primorsku i dalmatinsku Hrvatsku značilo napuštanje bogate unikatne tra-dicije, nestajanje brojnih napjeva i starocrkvenoslavenskog jezi-ka kao nečega originalnog u liturgiji Katoličke crkve.

Zbor Malinska-Dubašnica želi sačuvati od zaborava sve te napjeve i predstaviti ih mlađim naraštajima te podignuti svijest cjelokupnom puku o neprocjenjivoj kulturnoj, povijesnoj i do-kumentarnoj vrijednosti tog pjevanja. Stoga je s misom na sta-roslavenskom jeziku i s glagoljaškim napjevima nastupao u više mjesta na otoku Krku te u ostalim mjestima i gradovima u Re-publici Hrvatskoj (Zadar, Volosko, Lovas, Đakovo, Sv. Ivan Ze-lina), te u inozemstvu (Pinkovac/Güttenbach, Austrija).

Mira JURIĆ ■

■ Nastup zbora u crkvi u Sv. Ivanu Zelini

SJEĆANJA

NAŠI ZVONI ■ 19

Veliki Jurko ( Jurko Lahkodeljnjak)

Težaci z Mihojic

■ Proslava Mihoje 1930. godine, u očekivanju tanca na placu. U pozadini je oštarija Debela Tonka.

Jurko je bil velik i jak čovik, jednostavan, voli je kumpaniju. Svi su ga u kumpaniji volili. U kumpaniju je bi jako zabavan, čuda je prič i dogodovštin ostalo u sjećanju naših judi. Nike

od njih ćemo van malo pravit da se nasmijete kako i oni ki su zi Jurkon živili.

Jurko LahkodelnjakJurko je bi, kako bi naši stari rekli, lahkodeljnjak, ni voli

teško delat kako i čuda njih. Ni voli ni kopat ni buškat. Ša bi svako jutro na Malinsku i tamo bi kupi dvi kašet ribe, hiti na rame i ša hodeć u Sv. Vid. Kad bi priša sprid Sv. Vida, zakriča bi: „Ala judi, ribe, ala judi, ribe!” Dije bi prišle žene zi pijati i kupovale od Jurka ribu.

Jeno jutro je ša Miko Filipičin dat volon sena i kad je priša na pol sela zakriča je i Miko: „Ala judi ribe!” i uša brzo ća. Miko je bi komedijanto. Žene kako i vavik teku zi pijati po ribu i gje-daju ča je ovo, ni ni Jurka ni ribe. A Miko je gjeda z jednoga kantuna i tvrdo se je smija kako je žene prevari.

Jurko i suseda MareKako i svako jutro, Jurko je ša po ribe na Malinsku. Ze je

kako i vavik dvi kašete i kad je priša u Sv. Vid zakriča je: „Ala ribe, ala ribe!” Suseda Mare ga je zvala na portun i rekla je: „Hodi Juro u mene, u mene na voltu bin zela ribe.” Tamo na voltu je bi jedan stol i dvi katride, i bukaleta črnoga vina. Jurko je voli pit, Mare je to znala pak ga je otila namamit da malo ostane. Mare je rekla: „Jurko, ovdi ti je bukaleta vina, pak pij, ren u kuću nič zet.” Jurko je ćapa bukaletu zi njegove velike ruke i dobro je potegnu. Re Mare i nosi nikakove knjige. Mare je otila Jurka nagovorit da

re na nje veru, aš Mare je bila subotarka. Mare je čitala, a Jurko je nagiba bukaletu dokle je ni sprazni. Kad je bila bukaleta prazna, i Jurko vidi da Mare ne nosi drugu bukaletu, sta se je i reka: „Mare, Mare, zalud ti meni čitaš o tvojoj veri. Ja ti malo verujen u svoga Boga, a kamo da ću u tvoga.”

Jurku je umrla tetaJurkova teta je živila sama, nasred Sv. Vida. Z jedne bande

tetine kuće je bila oštarija Cuza, a z druge strane oštarija Debela Tonka. Jurko je hodi i u jednu i u drugu. Potla tetine smrti Jurkov rod se je dogovori da će jednu večer dilit robu od kuće, i kad je to bilo ša je i Jurko na dijobu. Dilili su komad po komad od vetrine do pikabita i špahera, stola, katride, ma je teta imila po zidu i čuda lipih kvadrit zi sveci. Dilili su oni, dilili i pride na Jurka da je dobi kvadar sv. Ivana i sv. Jurja. Ze je Jurko kvadri pod ruku i ša u oštariju Debele Tonke. Kad je Tonka vidila kvadri, ni Jurku dala mira: „Prodaj mi Jurko ti kvadri.” Jurko je reka: „Teta Tonka, sv. Ivana ću ti prodat ma sv. Jurja imenjaka ne dan za svi šoldi.”

Tonka je zela kvadar i Jurku platila. Onda je Jurko ze sv. Jurja kvadar pod ruku i ša u oštariju kod Cuze. Kad ga je Cuza vidi zi tin kvadron, reka je: „Prodaj mi Jurko ta kvadar.” Jurko ta kvadar spočetka ni oti prodat, ma z kumpaniju je fanj popi, pak je Cuzi proda i sv. Jurja.

Ša je Jurko doma kantajuć: „Kad se Jurko o Tonke diliju, na Cuzu je dije pomislio. Oj ti Cuza milo dite moje, daj ti meni dvi rakije tvoje.”

Ovo van je štorija o našemu Jurku ki je zabavlja svih okolo sebe, a nikad ni nikoga uvredi ni nenomu osta dužan.

Josip ŠAMANIĆ ■

Spomenut ću ljude koji su „iznijeli” cijeli događaj u ovoj vrijednoj obiteljskoj etnografskoj zbirci. Prije svih, domaćini Ivica Bogović i Biserka Bogović, naši voditelji programa, Ka-tarina Žic Bužonja, i Daniel Ljutić te Anton Bogović Jurov, Ivana Mišković, Ivan Šamanić i Dobrila Kraljić.

Za glazbeni se dio programa pobrinuo meštar Ivan Pa-vačić. Pozvao je naše sopce, braću Milčetić i braću Cvelić, kantadure, Đanija Barbiša i Antona Gržetića te kantadurice Veru Butković i Maricu Milčetić. S njima je i publika zakan-tala Zrasla mi mala dumbrava.

Ovih je dana izašla i brošura o našoj Noći muzeja, koju je financirala Općina. U njoj su svi tekstovi i prikazi te foto-grafije i pjesme. Može se nabaviti u Općini i Turističkom ure-du na obali. Htjeli smo se na taj način povezati s onim ljudi-ma koji nisu mogli biti s nama u bogovskom tošu.

Milena ŽIC ■

SJEĆANJA

NAŠI ZVONI ■ 20

Sve se je posložilo kako rabiU spomen na svi dubašljanski težaci i težakinje (5)

S dubašljanskin težakon govorila Ivona DUNDOVIĆ-LJUTIĆ

Letinja je bila dobra. Magazin je pun suhoće, šenice i frmen-tuna pune škrinje, prosa za pujići koliko rabi, ozimca na voju. Bit će š ćin poć u malin, a čagod će i žrna zamlit.

Kunpira gostinjčara pune stalaže, bit će i za prašcen dat. Broskve pun vrtal. Pasale su dvi bršine i sva se je obrnula u srca. Vero san joj se veselil, aš u kotac su bili dva lipi prašca. Na kantiri bačva do bačve i to ne rasušene nego do tapuna napunjene zi dobru kapjicu.

Po Svi sveti smo tonbali prašci, aš je rabilo delat mesta u kotac za mići ki će nas kletu veselit. Kad smo jih oparili zi busi-jkon, hitili na škinu na dasku, potakali da se ne zvraćaju zi kupe, zneli jin glavu i kolarin, smok je bil debel za celu ruku. Bit će nač delat žgvacet, pešt za broskvu i maneštru, a kad se osuši i za zet zi sobu u kanpanju. U kamelicu se je posolilo pršuti, plećke, lunbuli, nikolike lipe peče štruta, rebra, kosti, nogice, uši, jezik i kožice, a od drugoga mesa smo delali fanj kobasic i jelita smo nadili. Od toga se spominjan dobrih marendi. Zi svin san bil pronat kad se rodi dite. Buduć da doma u fameju imamo već jenu malu popišanku, znate i sami ča san želil. Ako se spomi-njate, ja ši dobro, kako je partilo u kanpanju na korunu u protu-leće i još zi škornje na noge ke nisan zul, jimil san pol nade, ali do kraja se ne zna. Šigur san bil da ne moren čuda falit, ili će biti opet ženskica ili pak svin na veseje sin, muškić.

Loza re naprid, neće se zatrt!Rodil se je muškić! Poželil san van pasani put da van Bog

da, ma mi se je i vrnulo, dal je i meni, hvala mu i slava. Moja jubjena mi je rodila u božićni misec jenoga malog muškića. Ne znan kad će od njega prit težak i kakova korist. Kad mi je u uši prišal glas da san dobil sina, celi svit se je obrnul. Oni dnevi ni bilo veselijega stvora. Kako prvo jiman jenu kumpanjiju ki su samo čekali opet hćer da se moru rugat. Ja san se celo nošenje činil da mi je svejeno, ma neka re mater ženit komu je svejeno. Dite je dite, samo da je zdravo, a kad je sve dobro onda je isto tako lipo da je muški da se loza ne zatare. Ženu san popejal zi vaporon u Riku da rodi u bolnicu, aš je likar preporučil da bi bilo boje da je pod kontrolu, aš je bila slabokrvna, a i zadnji mi-sec je preležala pa je rišćozo da ju porodi babica doma kako je bilo pasani put. To čekanje je poduralo šetemanu dan. Ne znan koliko dnevi je jimila ta šetemana, mi se para kako da je pasal misec.

Kad san dobil tu lipu novitad priko pošte, nisan čekal va-por, nego san šal jutrin rano zi golčićen u Riku. Na markat san kupil nikoliko garofuli i to san skril pod kapot aš da me ki po-znati trefi bi bilo š ćin stat – ruganje do mesopusta: „To je muž ki ženi kupi buket.” Ma moja je zameritala, ne samo buket; san obećal sam sebi, čin bude prvo mogla ne ću joj dat mira dobar del noći. Brižna sva je bila zmučena od poroda tako mi je delala milo. San se moral borit da mi ne bude žal ča san joj napravil, aš se domišjan kako nan je bilo lipo na početak. Malić je bil na prsa. Tako mi je delal milo da bin se bil i ja koštal bliže. Ona je bila jako vesela zi garofuli, a još više ča san prišal dije jih vidit.

To su bili lipi punti za me. Malo smo se grlili, malo stiskali, vero san je poželil kako da je nisan vidil na leta, kako da san prišal od Bonezajeri.

Od kad smo se oženili, svaku noć smo bili zajeno u postiju, a seda celu šetemanu san zi malu, a i zi šnju je bilo š ćin stat. Rulila je onoliko koliko je mogla. Par miseci prvo leh je šla ro-dit, moja ju je liberala od plen i povoji. Leh je partila, još nismo ni korakli na vapor, butande su bile pune. To je bila šetemana, jedva san čekal kad će prit doma, ali san ti šal prvo na Trsat za-hvalit Majki Božjoj, a i na spovid. Jimil san ča spovidat, aš znate kako san bil zadnji misec largo od žene, a i ova šetemana, a krv ni voda, ča čoviku ne pride namisal, pa san liberal torbu. Fratar mi je dal malu pokoru, tar me je razumil i on je muški. Škale od Trsata san pasal u hip, sve po tri-četire, mi se činilo kako da gren priko Oplaz od kamika na kamik. Golčić je bil pun i dije smo se molali. Vrime lipo, bonaca, pa san legal na nikakovi škr-toci na štivu i zadrimal. U te leta bin bil spal i na haravice, oso-bito kad san bil ovako kuntenat.

Fešta more početKad san prišal doma, malicu san zikuševal, vero mi se je

veselila. Kako je pal mrak, evo ti kunpara, prišal je čestitat, a malo za njin kako da su bili mobiteli i fejs, evo ti puna konoba kunpanji, a i oni drugi ki su vidili priliku za se nabunbit. Mat je napravila friganju zi kobasice, a bilo je i mladoga sira od krave, jedan ostrženi dižnjak ki smo čuvali za ovu priliku i teploga hji-ba. Nakon nikuliki piruni od friganje i dva jira zi bukaletu, po-čel je kanat i to je poduralo dobar del noći. Lipo smo se okitili, popišali svi zidi okolo kuće, a nikomu je preteškalo pa se je zmetal kol kotaca. To je brzo nestalo, aš su kokoše adošale, ča brižno živo zna ča je fešta. Moji stariji su mi ovi dnevi dali ruku okolo malice, a i kol blaga aš ko ne bi po meni bilo kvilanje, ru-kanja i kokodakanja od gladi.

Za par dan kako smi bili dogovoreni šal san u Riku po fa-meju. Zel san zipku i robicu za malića komu je dala jime na dedi. Hvala Bogu da jimaju oba isto jime tako da nismo mogli faliti i prit u fašćoni. Ovo je bil prvi muškić u obe fameje pa su svi bili kuntenti. Kad smo koštali za veliki mul, ćapal san pono-sito zipku, largeval judi i kričal: „Ča ne vidite da jiman maloga u zipku, ugnite se.” Nisan mogal sam sebe poznat. Doma san jih pejal u karet zi tovaron. Kad smo prišli doma, bilo je š ćin stat, babe, dedi, fameja, susedi, sve jena velika alegrija. Jedan sejan više. Kakovu vridnost je to imalo, a danas je vridnost kad kupiš novi auto, aš dičine je sve manje.

Evo, dragi moji, morda ste od mene čekali da ću pisat ča drugo, od blaga, kanpanje, buška, ribarije, ali vidite i ovo spada u težački posal. Vridnost diteta je veća od svega, ali bez dela se ne more jimit ni dicu, aš jih rabi dignut tako da ću se ja morat ća-pat pluga, ralice, motike, roguje, capuna, krčice, mejkače, piku-na, pralice, zubatice, sikire i rankuna i nastavit težački posli. Zi ovin diteton san dobil još više voje i force ka će me nosit kad mi bude najteže. I moja voljena svaki dan je sve boja pa se nadan da ću moć, osin oni garofuli, ispunit brzo i ono drugo ča san sam sebi obećal.

Hvala Bogu i neka i van da ča želite. Bog s vami.

NAŠI ZVONI ■ 21

HUMORESKA

Neki ga nazivaju piscem krnje sintakse, humoristom koji umara i blogerom koji dosađuje. Njegov stil nije originalan, a sâm voli izigravati buntovnika bez ikakvog razloga. Kada se očekuje da treba reći „što” on kaže „ča”, a kada se očekuje da kaže „ča” on kaže – Què hay para el almuerzo?

Čitateljice i čitatelji Naši zvoni predstavljamo vam novu izmišljenu priču netalentiranog i upornog Ivana Dermičeka koja nosi naslov:

Štorija o razvitku našeg Sela

Geđetsi. Tehnologija. Struja. Voda. Telefon. Kako god to htjeli skupno nazvati i kako god to skupno zvali, to je nešto što je natjeralo stanovnike jednog sela na margi-

nama naše Općine da glasno uzviknu: Razvitak stiže!Naravno da treba uvjetno shvatiti ovo s razvitkom jer je

Selo već imalo vodu, struju, telefon, geđetse i sličnu tehnologiju koja je manje-više postala standard svakog domaćinstva u 21. stoljeću. Ili bi barem to tako trebalo biti. Svejedno, Selo ima sve to, ali razvitak je nešto što se trajno događa i treba ga pratiti u korak. Ono što je jučer bilo novo, danas je možda zastarjelo.

Fejs objavaMože se reći da je razvitak iznenadio stanovnike Sela jer se

pojavio iznenada, iako je bio naveliko očekivan, ali se morao kad-tad dogoditi. Kao da nam i sada odzvanjaju riječi poglavara našeg Sela koje je napisao u našoj fejs grupi, a otvorili smo fejs grupu upravo radi toga što to znači pratiti tehnološki napredak.

Zanimljivo, otvaranje tematske fejs grupe vezane za bolji-tak našeg Sela otvorilo je istodobno pitanje treba li nam i nada-lje improvizirana vijećnica u kojoj smo održavali sastanke i do-govore još od ‘75. godine prošlog stoljeća. Referendumom smo odlučili da nam ne treba i da ćemo je u nešto prenamijeniti kad to sredstva budu dopuštala.

Gdje sam stao? Aha, u našoj tematskoj fejs grupi, seoski je poglavar napisao objavu u kojoj je stajalo: „Drage moje i dragi moji... ava kepslok! Marijice, kako se kaliva ovaj kepslok, aš će judi mislit da kričim? Ča da stisnem? Evo sad sve dela... Drage moji i dragi moji, obavještavan vas da će počet, para mi se za dvi šeti-mane od Tri kralji. Počet radovi u sjevernom dijelu našeg sela. Kopat će se za nikakovi kabeli za nič..., ali to nemojte mene pi-tat, ako van ča ni jasno zovite Općinu ili tako nič.... Uglav-non,,,,. Ava opet ovi kepslok, Maarijice!!! Ča? Sad da će bit dobro? Aha, evo vidin da ih ni... Dakle, bit će radova u našem selu, ali sve zbog napretka i razvitka.

Lp. Vaš seoski poglavar.”Iako to ne treba posebno istaknuti, valjalo bi spomenuti da

je ova objava dobila rekordnih 20 lajkova, što će reći da su svi iz Sela lajkali plus jedan padobranac iz Onoga Drugog Sela, ali njega smo isti trenutak blokirali. Neće valjda on nama lajkat to da mi remo u razvitak, ča ne?

Međutim, problem je bio u tome da smo lajkali i kako to biva s tim lajkanjem, avaj, ubrzo zaboravili na tu objavu...

Vibracije razvitkaProšao je jedan tjedan od blagdana Tri kralja... Prošla su

dva tjedna od blagdana Tri kralja... Prošla su tri tjedna od blag-dana Tri kralja... Prošla su tri tjedna i jedan dan od blagdana Tri kralja... Prošla su tri tjedna i dva dana od blagdana Tri kralja... Prošla su tri tjedna, dva dana i 23 sata od blagdana Tri kralja... Prošla su tri tjedna i četiri dana od blagdana Tri kralja.

I upravo kad su bila prošla tri tjedna i pet dana od blagda-na Tri kralja, začuli smo iznenada zvukove raznih radnih stroje-

va. Probijali su asfalt i naše nježne – na taj tip buke nenaviknute – uši. Cijeli sjeverni dio je lagano podrhtavao od vibracija. Bile su to vibracije razvitka. I čuli smo ove riječi:

– Gospodo, evo dobit ćete vodu direktno u kuću! – rekao nam je razdragano jedan od radnika koji se isticao od drugih radnika jer je nosio odijelo s kravatom. Sla Pere je pretpostavio da je to neki inženjer ili tako nešto.

– Ali mi van već jimamo vodu tu, kao je zovete, „direktnu” vodu! Dobili smo je još krajen 90-ih i to par dana nakon ča smo izmislili kotač. Hahaha. I struju! I telefon! – gospodina u odije-lu je zafrkavao Jivić Makako.

– Jivić, ala muč! – rekao je seoski poglavar.

Ostali su kanali i mostićiOnda je nakon tjedan dana došla stanka s tim radovima;

ostali su kanali i mostići načinjeni od debljih dasaka. Bilo je to zatišje. Slika predivnog krajobraza se miješala sa slikom tmur-nog gradilišta. Opet su započeli seoski razgovori:

– Gradilište nam je u selu, kopaju se ceste i putovi radi ra-znih kablova i cijevi, a ovce kao da vježbaju preskoke preko hrpa pijeska, zemlje i dijelova otkrhnutog asfalta. Ako se radovi još malo oduže, ovce bi mogle evoluirati u srne i jelene – zaklju-čio je naš, pomalo nestrpljivi, turistički vizionar Mirko.

– Ah, lipi moj Mirko... – krenuo je sa svojim monologom naš seoski poglavar. To ti je cijena napretka i razvitka, moj Mir-ko, za napredak i razvitak valja nič i potrpit! Kako su ovi radovi partili, morda mi i nećemo arivat guštat u tim plodovima ra-zvitka, ali će šiguro zato naši mnuci!

Ivan DERMIČEK ■

NAŠI ZVONI ■ 22

ŠKOLA

15 prvih mjestaPrema kalendaru natjecanja koja su provedena u isto vrije-

me u cijeloj Hrvatskoj, pa tako i na otočnoj razini u sklo-pu naše jedinstvene škole Fran Krsto Frankopan Krk,

učenici Škole Dubašnica postigli su dobre rezultate. Ističemo prvo mjesto iz povijesti učenice Anamarije Dujmović koja je osvojenim bodovima stekla pravo sudjelovanja na državnom natjecanju. Njezina mentorica je Ljiljana Cuculić-Pavlić. Isto tako i Kristinu Špoljarić koja je bila prva na otočnom Lidranu sa svojim pjesmama. Njezina mentorica je učiteljica hrvatskog jezika, Helena Valinger. Naravno da smo i ove godine ponosni na naše informatičare i njihovu mentoricu Alenku Žužić jer su osvojili sedam prvih mjesta.

Milena ŽIC ■Evo rezultata iz pojedinih predmeta:

INFORMATIKANatjecanje iz programskog jezika Logo5. razred: Lea Lulić – 1. mjesto; Daniel Duda – 1. mjesto; Luka Badurina – 1. mjesto6. razred: Josip Šime Zrilić – 1. mjesto; Nina Bajčić – 2. mjesto; Ivana Milčetić – 2. mjestoNatjecanje iz programskog jezika Qbasic5. razred: Daniel Duda – 1. mjesto; Lea Lulić – 1. mjesto6. razred: Josip Šime Zrilić – 1. mjesto; Leonardo Šplehar – 3. mjesto; Sara Orešković – 5. mjesto; David Brusić – 6. mjestoOsnove informatike8. razred: Eugen Kocić – 2. mjesto; Rene Spicijarić – 3. mjesto; Vid Šamanić – 4. mjesto; mentorica: Alenka Žužić

■ Natjecatelji iz informatike. S lijeva na desno: Daniel Duda, mentorica Alenka Žužić, Leonardo Šplehar, David Brusić, Luka Badurina, Eugen Kocić, Josip Šime Zrilić, Nina Bajčić, Sara Orešković, Ivana Milčetić i Lea Lulić

HRVATSKI JEZIKMarija Bogdanić – 2. mjesto; mentorica: Helena Valinger

LIDRANOKristina Špoljarić osvojila je prvo mjesto u kategoriji literarnih radova. Mentorica: Helena Valinger

FIZIKA8. razred: Kristina Manzoni – 4. mjesto; Demian Bajor – 7. mjesto; Leonarda Lisjak – 10. mjesto; mentor: Luka Savin

■ Natjecatelji iz fizike. S lijeva na desno: Paola Čargonja, Demian Bajor, Kornelija Lisjak, Iva Jurković, Kristina Manzoni, Tino Šabalja, Luka Topić i mentor Luka Savin

MATEMATIKA4. razred: Lurda Kauzlarić – 1. mjesto; Antonio Blažanović – 2. mjesto; Patrik Bajčić – 3. mjesto; Josipa Jurić – 4 . mjesto; mentorica: Ana Marija Šviderski-Jurinjak

■ Natjecatelji iz matematike (4. b razred). S lijeva na desno: Josipa Jurić, Lurda Kauzlarić, Antonio Blažanović, mentorica Ana Marija Šviderski-Jurinjak i Patrik Bajčić

5. razred: Lea Lulić – 2. mjesto; Daniel Duda – 4. mjesto; Luka Badurina – 5. mjesto; Nikolina Lamešić – 13. mjesto; mentorice: Alenka Žužić i Martina Bambić

■ Natjecatelji iz matematike (5. b razred). Daniel Duda, Luka Badurina, Lea Lulić i mentorica Alenka Žužić

Osnovna škola Dubašnica

■ Natjecateljice iz hrvatskog jezika i Lidrana. S lijeva na desno: Kristina Špoljarić, mentorica Helena Valinger i Marija Bogdanić

ŠKOLA

NAŠI ZVONI ■ 23

POVIJEST7. razred: Anamarija Dujmović – 1. mjesto8. razred: Vid Šamanić – 4. mjesto; Leonarda Lisjak – 4. mjesto; Kristina Manzoni – 5. mjesto; Gabrijela Lasić – 5. mjesto; Luka Šepović – 8. mjesto; mentorica: Ljiljana Cuculić-Pavlić

■ Natjecatelji iz povijesti. S lijeva na desno: Gabrijela Lasić, mentorica Ljiljana Cuculić-Pavlić, Leonarda Lisjak, Luka Šepović, Kristina Manzoni, Vid Šamanić i Anamarija Dujmović

ENGLESKI JEZIK8. razred: Karlo Grgurić – 5. mjesto; Leonarda Lisjak – 6. mjesto; Rene Spicijarić – 7. mjesto; Paola Čargonja – 8. mjesto; Demian Bajor – 10. mjesto; mentorica: Andrea Fugošić-Bagara

■ Natjecatelji iz engleskog jezika. S lijeva na desno: Rene Spicijarić, Paola Čargonja, Karlo Grgurić, Leonarda Lisjak, Demian Bajor i mentorica Andrea Fugošić Bagara

BIOLOGIJA8. razred: Kristina Manzoni – 2. mjesto; Gabrijela Lasić – 8. mjesto; Brigita Burazer – 18. mjesto; mentorica: Lucija Šarinić

GEOGRAFIJA5. razred: Ana Miletić – 7. mjesto; Lea Lulić – 13. mjesto6. razred: Marija Elena Hržić – 2. mjesto; Iva Juranić – 6. mjesto; Maria Kraljić – 7. mjesto; Dora Šabalja – 9. mjesto; Ivana Milčetić – 10. mjesto7. razred: Marija Bogdanić – 1. mjesto; Danijel Ljubić – 5. mjesto; Petar Butković – 7. mjesto; Matej Justinić – 9. mjesto8. razred: Kristina Manzoni – 2. mjesto; Tino Šabalja – 9. mjesto; mentorica: Ljiljana Cuculić-Pavlić

■ Natjecatelji iz geografije. S lijeva na desno: Ivana Milčetić, Marija Kraljić, Dora Šabalja, Maria Elena Hržić, mentorica Ljiljana Cuculić-Pavlić, Tino Šabalja, Ana Miletić, Kristina Manzoni, Danijel Ljubić, Marija Bogdanić, Petar Butković, Lea Lulić, Matej Justinić

KEMIJA7. razred: Anamarija Dujmović – 6. mjesto; Marija Staničić – 12. mjesto8. razred: Brigita Burazer – 8. mjesto; Vid Šamanić – 8. mjesto; Gabrijela Lasić – 10. mjesto; mentorica: Lucija Šarinić

■ Natjecatelji iz kemije. S lijeva na desno: Anamarija Dujmović, Vid Šamanić, Marija Staničić, Brigita Burazer, Gabrijela Lasić i mentorica Lucija Šarinić

TEHNIČKA KULTURA5. razred: Ivan Rošić – 1. mjesto; Luka Badurina – 2. mjesto6. razred: Antonio Milohnić; Emanuel Kraljić; Mateo Drpić8. razred: Paola Čargonja; Anton Milčetić; Margareta Hržić; Marica KrnčevićTehnička kultura ima posebne kategorije, a odnose se na izradu zadataka i njihova rješenja. Mentorica: Olivera Veršić

■ Natjecatelji iz tehničke kulture. S lijeva na desno: mentorica Olivera Veršić, Margareta Hržić, Anton Milčetić, Paola Čargonja, Emanuel Kraljić, Antonio Milohnić, Luka Badurina, Ivan Rošić, Mateo Drpić

■ Natjecateljica iz matematike (5. a razred): Nikolina Lamešić i mentorica Martina Bambić

■ Natjecatelji iz biologije. S lijeva na desno: Brigita Burazer, Kristina Manzoni, Gabrijela Lasić i mentorica Lucija Šarinić

NAŠI ZVONI ■ 24

ŠKOLA/VRTIĆ

Pjesma, druženje i smijehVladavina maškara zavladala je i u našem Dječjem vrtiću.

Maškarane zabave smo održavali petkom u dvorani Vrtića. Djeca su odjenula pripremljene kostime i maskenbal je za-

počinjao već od ranih jutarnjih sati. Zabave nije nikako nedostaja-lo; uz mnogo plesa, pjesme, druženja, smijeha i natjecateljskih iga-ra, veselje je bilo zajamčeno. Nakon maškaranog plesa i igara, dje-ca su se počastila fritama, kroasanima ili krafnama. Maškarice su dosegle vrhunac na mesopusni utorak, 4. ožujka, kada smo krenuli u povorku kroz naše mjesto maskirani u „šarene vesele balone”. Posjetili smo sve tvrtke i pjevali prigodne pjesmice.

■ ■ ■Tradicionalno u proljeće Dječji vrtić Katarina Frankopan iz

Krka, sa svim područnim vrtićima, u suradnji s Centrom za kul-turu grada Krka izlaže u krčkoj galeriji Decumanus dječje radove. Na izložbi je ove godine sudjelovao i Dječji vrtić Malinska.

VJERONAUČNA OLIMPIJADANa tom su biskupijskom natjecanju Školu predstavljali naši vjero-učenici i osvojili 3. mjesto: Marija Bogdanić, Anamarija Dujmović, David Brusić i Ivana Milčetić. Mentorica: Elizabeta Crvić

■ Natjecatelji Vjeronaučne olimpijade. S lijeva na desno: mentorica Elizabeta Crvić, David Brusić, Ivana Milčetić, Marija Bogdanić i Anamarija Dujmović

NAJBOLJI REZULTATI NA ŽUPANIJSKIM NATJECANJIMA (još nisu sva održana)

Županijsko natjecanje iz POVIJESTIAnamarija Dujmović, 7. razred: 1. mjestoŽupanijsko natjecanje iz GEOGRAFIJEMarija Bogdanić, 7. razred – 1. mjesto; Marija Elena Hržić, 6. razred – 7. mjesto; Kristina Manzoni, 8. razred – 8. mjesto; mentorica: Ljiljana Cuculić-PavlićŽupanijsko natjecanje iz INFORMATIKEProgramski jezik QBasic: Daniel Duda, 5. razred – 1. mjesto; Lea Lulić, 5. razred – 2. mjesto; Josip Šime Zrilić, 6. razred – 4. mjestoProgramski jezik LOGO: Daniel Duda, 5. razred – 2. mjesto; Josip Šime Zrilić, 6. razred – 3. mjesto; Lea Lulić, 5. razred – 8. mjesto; Luka Badurina, 5. razred – 8. mjesto; Ivana Milčetić, 6. razred – 10. mjesto; Nina Bajčić, 6. razred – 13. mjesto; mentorica: Alenka Žužić

Dječji vrtić

Brojne maštovite izloške od prirodnog i neoblikovanog materijala izrađivale su vrijedne dječje ruke uz pomoć odgojite-ljica držeći se slogana: Kad se male ruke slože, sve se može, sve se može. Napravili smo kućice koje su predstavljale naš dječji vrtić i naše mjesto Malinsku. Djeca su pokazala svojim radovima da dječja mašta može – svašta. S puno ljubavi uz vesele pjesmice djeca su nas podsjetila kakav je dječji svijet u iščekivanju Uskrsa.

Svima od srca želimo puno ljubavi, dobrote, mira i blago-slovljen Uskrs!

Djeca i odgojiteljice Dječjeg vrtića Malinska ■

GimnastikaGimnastička sekcija naše Škole djeluje od otvorenja dvo-

rane i od tada sudjelujemo na županijskim natjecanji-ma. Svake srijede sastajemo se i radimo dva sata. Sekci-

ja broji 20 članova, djevojčica i dječaka od petog do osmog ra-zreda. Rezultati su zadovoljavajući, imamo treće mjesto, četvrto i šesto. Natjecanje je momčadsko. Iako je to individualni sport, njegujemo druženje, prijateljstvo i uzajamnu pomoć. Članovi sekcije iznimno su vrijedni učenici. Prošle smo godine posjetili Osijek, a cilj nam je bio Svjetski kup u gimnastici. Ove smo godine na županijskom natjecanju u Rijeci bili u sredini, osvoji-li smo 6. mjesto momčadski (od 18 škola). Lj. KARABAIĆ ■ ■ Natjecateljice u gimnastici iz Škole Dubašnica. S lijeva na desno:

mentorica Ljiljana Karabaić, Nina Šabalja, Franka Bogović, Angela Ivanović, Dora Šabalja, Sara Orešković i Ivana Milčetić

MAŠKARE

NAŠI ZVONI ■ 25

Malinska postaje hit destinacija za maškare

Dubašljani na Dječjem karnevalu u Rijeci

Maškarana udruga Dubašnica

■ Dubašljani na Riječkom karnevalu

Potkraj prošle godine osnovana je Maškarana udruga Dubašnica radi promicanja običaja i tradicije te zalaganja za unaprjeđenje i obogaćivanje kulturnih događanja i

manifestacija na području Općine Malinska-Dubašnica, osobito za očuvanje tradicionalnoga Dubašljanskog mesopusta.

Rad Udruge temelji se na organiziranju maškaranih tanci u šatoru, odlazak na Riječki karneval te naposljetku organizira-nje Dubašljanskog mesopusta. Uz te aktivnosti, Udruga je „odradila” i nekoliko gostovanja. Udruga trenutno broji više od 30 članova koji aktivno sudjeluju u njezinu radu.

Ove je godine otvaranje Dubašljanskoga mesopusta, kao što je to i običaj u našoj Općini, održano na dan Pavlove, 25. siječnja. Tada je obavljena primopredaja ključa: načelnik je meštru maškara predao time i vlast, nakon čega su uslijedile karnevalske igre, te naposljetku fešta koja je trajala dugo u noć. U šatoru na Markatu, koji je postavljen po prvi put u Malin-skoj, organizirano je šest maškaranih subota i dvije dječje redu-te. Šator je svake subote bio pun maškara, te se može s pravom reći da je uvelike pridonio promidžbi Malinske, jer su ljudi do-lazili iz svih krajeva Županije. Kako se kaže u narodu „sve što je lijepo, brzo prođe”, tako je brzo prošlo i šest maškaranih zabava, te je došao i mesopust. Ove se godine okupio rekordan broj traktora i sudionika na mesopusnoj povorci koja je krenula iz Sv. Vida, a završila na Markatu.

Već tradicionalno, u svakome selu su nas dočekali seljani s hranom i pićem, te uz zvukove harmonike zajedno smo zapje-vali; vladala je prava mesopusna atmosfera. Nakon što je meštar maškara vratio ključeve načelniku – i na taj način opet ostao bez vlasti – te čitanja teštamenta i spaljivanja Fiskalinića koji je

optužen za sve loše što se dogodilo na području naše Općine, fešta je nastavljena u šatoru do pola noći.

Kao i svake godine, tako i ove Dubašljani su tradicionalno, 19. put, gostovali na Riječkom karnevalu s maskom Dubašljan-ski kitanik kojom je na jedan slikovit način prikazno stanje u našoj državi.

Na kraju maškaranog ludila sretni smo jer smo već prve godine značajno podigli dubašljanski mesopust na jednu višu razinu. Ozračje koje je vladalo u Malinskoj tijekom maškara nama je poticaj da se i sljedeće godine trudimo da Malinska ostane hit destinacija za maškare.

I. T. ■

■ Dubašljanske Bojice

Dječji je karneval u Rijeci održan 23. veljače i na njemu je po treći put sudjelovala i maškarana grupa naše Škole. Ove smo godine odabrali masku Bojice. Sudjelovalo je

osamdesetak djece od 1. do 6. razreda i dvadesetak odraslih u pratnji. Pripreme su započele još prije nekoliko mjeseci kada je odabrana maska. Odmah nakon zimskih praznika u Školi je održana radionica na kojoj su naša djeca zajedno s roditeljima rezala spužvu potrebnu za izradu kostima. Spužva je poslana u Rijeku gdje su se šivani kostimi. Vinarija Frajona dostavila nam je svojim kombijem gotove kostime iz Rijeke, a likovna grupa naše Škole izradila je bojice od kartona i papira koje smo stavili na dvoja malena alegorijska kola.

Konačno je stigao i taj dan kada smo u dobrom raspolože-nju krenuli s autobusne stanice u Malinskoj prema Rijeci. Do-čekao nas je grad u svom karnevalskom ruhu. Pridružili smo se

mnoštvu malih maškarica koje su na rivi strpljivo čekale svoj red za povorku. Mi smo bili sedamdeseti po redu i kada su nas pozvali krenuli smo na Korzo praćeni mnogim mamama, tata-ma i ostalima koji su nas došli podržati iz publike. Zašarenili smo Korzo, plesali smo, pjevali i uživali. Vratili smo se u našu Dubašnicu sretni i umorni, ali obećali smo da ćemo ići i sljede-će godine na Riječki karneval. Ovim putem zahvaljujemo Maš-karanoj udruzi Dubašnica, Trgovini Krk, Vinariji Frajona, li-kovnoj grupi, mamama koje su slagale sendviče i svima ostalima koji su nam na bilo koji način pomogli i omogućili nam sudje-lovanje na ovom međunarodnom događaju.

Ako je suditi po našoj djeci koja vole maškare, i svake go-dine u sve većem broju odlaze na Dječji karneval, nema straha za budućnost maškarane tradicije u Dubašnici.

Mihaela KOŠIĆ ■

SPORT

NAŠI ZVONI ■ 26

Ana Turčić, Emanuel Ljutić i Petra Ljutić – talentirani atletičari iz naše Općine

Atletika

Atletski klub Krk osnovan je 2007. godine na poticaj rodi-telja one djece koja su pokazala svoj talent na natjecanji-ma djece iz vrtića – tzv. „dječjim olimpijadama”. Od 2010.

godine AK Krk nastupa pod okriljem Hrvatskoga atletskog save-za gdje se njegovi članovi uspješno natječu u raznim kategorija-ma, prema raznim uzrastima i dobi djece.

AK Krk trenutno broji 125 članova. Rad s djecom počinje od njihove predškolske dobi kroz tzv.”atletske igraonice” (djeca od 5 do 8 godina), nastavlja se kroz tzv.”atletsku školu” (djeca od 8 do 12 godina). Oni najuporniji i najtalentiraniji i dalje se na-stavljaju baviti se atletikom. Treninzi se odvijaju u Malinskoj, Vrhu, Baški i Krku, zimi u dvoranama, a na proljeće i jesen na otvorenom, na nogometnom igralištu u Krku. Uvjeti rada vrlo su skromni: bez atletske staze, bez atletskih borilišta poput jame za skok u dalj, kruga za bacanje kugle, strunjača za skok u vis, i sl. Rad s djecom povjeren je dvama stručnim trenerima koji vode brigu o pravilnom i sustavnom pristupu sportskom odgoju djece, stvaranju pozitivnih učinka i navika već od njihove najmlađe dobi, sve radi poticaja da se bave sportom.

Atletski klub Krk nastupa na mnogim državnim, županij-skim i regionalnim natjecanjima i prvenstvima, na mnogim škol-skim natjecanjima, gdje njegovi članovi postižu vrlo zapažene re-zultate i pojedinačne uspjehe. Dokaz je tomu da je u 2013. godini osvojeno devet medalja na državnim natjecanjima i jedna meda-lja u momčadskoj konkurenciji.

Ovom bismo prigodom istaknuli vrlo talentirane članove koji dolaze iz Malinske: Anu Turčić, Emanuela Ljutića i Petru Ljutić.

Ana Turčić je osvojila 2. mjesto i srebrnu medalju na Držav-nom prvenstvu u krosu u Zadru 2013. godine u kategoriji mlađih kadetkinja; pobjednica je KrkTrk utrke 2013. u kategoriji osnov-nih škola do 8. razreda za djevojčice; članica je štafete 4x100 m ovogodišnjih pobjednika na natjecanju osnovnih škola Primor-sko-goranske županije; osvajačica je 2. mjesta u pojedinačnoj i momčadskoj konkurenciji 60 osnovnih škola iz četiriju županija na ovogodišnjem prvenstvu u Rovinju.

Emanuel Ljutić, pobjednik je i županijski šampion u krosu za dječake osnovnih škola Županije održanom 6. ožujka; član je momčadi Osnovne škole Fran Krsto Frankopan, osvajača 2. mje-sta u konkurenciji 60 osnovnih škola iz četiriju županija, isto kao i Ana, ali u kategoriji dječaka. Petra Ljutić je najperspektivnija mlađa juniorka AK Krk, dugoprugašica, pobjednica raznih kros utrka poput Krosa Novog lista – Brod na Kupi, utrke Krk Trk 2013. u kategoriji srednjih škola, i dr.

Na području Općine Malinska-Dubašnica AK Krk ima or-ganiziranu „atletsku igraonicu” za najmlađe uzraste, djecu predš-kolske dobi i djecu 1. i 2. razreda osnovne škole – njih 15-ak. Rad Kluba financijski podupire i Općina Malinska-Dubašnica, a čla-novima Kluba na raspolaganju je i školska sportska dvorana.

Ovim putem se u ime AK Krk zahvaljujem roditeljima koji su prepoznali talent kod svoje djece, te se vrlo požrtvovano odno-se prema njima, prateći ih od samih treninga pa završno do mno-gih natjecanja, širom naše Županije ili države u cjelini.

Zainteresirane pozivamo da posjete našu web stranicu www.krk@atletika.tv i da se upoznaju s radom našeg Kluba. Svi zainteresirani dobro su došli.

Ivica ORLIĆ ■

Proljetna škola športskog ribolova

U Športsko ribolovnoj udruzi Lastavica započela je proljetna škola športskog ribolova u udičarenju sa štapom za

uzrast junior U-16. Školu vode članovi Lastavice Mateja Šamanić i Ivan Šamanić, a održava se svaki petak u 18 sati. M. R. ■

ŠRU Lastavica

SPORT

NAŠI ZVONI ■ 27

Škola streljaštva

U dijelu smo godine kada su aktivnosti u Športskom streljačkom klubu Dub najintenzivnije.

Na početku svakako treba spomenuti školu streljaš-tva koja se godinama organizira u suradnji s Osnovnom školom Dubašnica. Škola streljaštva trajala je od prosinca 2013. do ve-ljače ove godine. U tri se navrata školskoj djeci za vrijeme na-stave tjelesnog odgoja predstavljala vještina streljačkog sporta. Kroz školu streljaštva prošli su svi učenici od 5. do 8. razreda te 20-ak učenika 3. i 4. razreda. Nakon završetka škole streljaštva, u redovitom treningu u Klubu ostalo je 15-ak djece od kojih su pojedinci nastupili i na Prvenstvu Županije za kadete i kadetki-nje u gađanju serijskim programom.

Na spomenutom natjecanju nastupili su Tomislav Bogović, Ivan Cvelić, David Sušanj, Matija Kosić i Luka Šepović kod kadeta, te Martina Milčetić i Leonarda Lisjak kod kadetkinja. Od njih nastup na prvenstvu Hrvatske ostvarili su Tomislav Bogović, David Sušanj, Martina Milčetić i Leonarda Lisjak po-godivši zadane norme.

N. VUČETIĆ ■

Hrvatska streljačka reprezentacija na pripremama u Malinskoj

Dio reprezentacije Hrvatske odradio je u Malinskoj pri-preme za nastup na prvenstvu Europe u Moskvi. Tje-dan dana svoju formu u streljačkom domu u Malinskoj

brusile su seniorke koje gađaju puškom. Predvođene osvajači-com olimpijske bronce iz Pekinga 2008. godine Snježanom Pejčić, bile su tu i Tanja Perec te Maša Berić. Osim njih, na pri-premama je bila seniorka Zlatka Hlebec koja gađa iz pištolja i junior Borna Petanjek koji nastupa u disciplini puška.

N. VUČETIĆ ■

ŠSK Dub

Prevlast na županijskoj raziniStrijelci Duba u proteklom su razdoblju nastupili na među-

narodnim natjecanjima u Trzinu, Rušama, Münchenu, te u prvoj A ligi Hrvatskoga streljačkog saveza u Solinu i

Vukovaru.Ipak, najvažnija natjecanja ove godine za naše strijelce tek

su započela. Na prvenstvu Županije i Kupu Streljačkog saveza Primorsko-goranske županije u gađanju zračnom puškom, standard ISSF program za seniore-ke i juniore-ke, održanim istoga dana u Rijeci, nastupilo je osam natjecatelja Duba koji su još jednom pokazali prevlast na županijskoj razini.

U ženskoj konkurenciji seniorke Duba momčadski, u sa-stavu Vedrana Cvrtila, Natalija Kraljić i Lorena Lulić osvojile su 2. mjesto nakon Lokomotive iz Rijeke koja je aktualni prvak Hrvatske. Seniorke su ovim rezultatom osvojile i 2. mjesto u županijskom kupu te su stekle pravo nastupa u polufinalu toga natjecanja.

U juniorskoj konkurenciji nastupile su iste članice te su pobijedile Lokomotivu koja je također aktualni prvak Hrvatske u tom uzrastu.

Pojedinačno, prvo mjesto kod seniorki osvojila je Natalija Kraljić, dok je kod juniorki Vedrana Cvrtila osvojila drugo, a Natalija treće. Zapaženi je rezultat ostvarila i Lorena Lulić koja je „pogodila“ juniorsku i seniorsku normu za nastup u pojedi-načnoj konkurenciji na prvenstvu države. Uz njih nastupila je i najmlađa Martina Milčetić ostvarivši dobar rezultat koji joj je osigurao nastup na prvenstvu države za juniorke.

U muškoj konkurenciji momčad Duba u sastavu Antonijo Cvrtila, Donik Begaj i Andrej Krstinić ostvarila je uvjerljivu

■ Strijelci Duba na županijskom natjecanju u Rijeci. Prvi red s lijeva na desno: Nikola Rukavina, Natalija Kraljić, Antonijo Cvrtila i Vedrana Cvrtila; drugi red s lijeva na desno: Mirko Junačko (pomoćni trener), Donik Begaj, Andrej Krstinić (trener)

pobjedu ispred DVD Opatije i Lokomotive. Također, juniorska momčad Duba u sastavu Antonijo Cvrtila, Donik Begaj i Ni-kola Rukavina osvojila je uvjerljivo prvo mjesto.

Seniorska momčad Duba pobijedila je i u Kupu Županije te se plasirala u daljnji krug. Pojedinačno, uvjerljivo prvo mjesto kod seniora osvojio je Andrej Krstinić dok je kod juniora Antonijo Cvrtila osvojio 2, Donik Begaj 3, a Nikola Rukavina 4. mjesto. Antonijo i Donik ostvarili su i seniorske norme za nastup na prvenstvu države dok je Nikola osigurao nastup na državnom u juniorskoj kategoriji. Andrej Krstinić odnio je pojedinačnu po-bjedu i u kup natjecanju a Antonijo je bio treći.

Tijekom travnja i svibnja naše strijelce očekuju brojni na-stupi na državnim (kadeti, juniori, seniori) i kup natjecanjima o čemu ćemo pisati u idućem broju ovog glasila.

Nediljko VUČETIĆ ■

Pridružite se strijelcimaSve zainteresirane koji se žele okušati u streljaštvu

obavještavamo da se treninzi u streljačkom domu u Ma-linskoj odvijaju svakodnevno, od ponedjeljka do petka, od 17 do 20 sati.

NAŠI ZVONI ■ 28

SPORT

Omišalj u završnicama prvenstava

Četvrtu godinu zaredom mlađe kadetkinje Rukometnog kluba Omišalj izborile su Završnicu prvenstva Hrvatske održanu u Poreču sredinom mjeseca ožujka. Rukometni

klub Omišalj jedina je otočna momčad koja se godinama bori sa zvučnim imenima hrvatskog rukometa, poput Podravke, Za-meta, Lokomotive, Sesveta i Karlovca. Nakon prošlogodišnjeg 13. mjesta, ove su godine mlađe kadetkinje zauzele 10. mjesto u Hrvatskoj i tako dostojno predstavile otok Krk.

Prvi puta u povijesti Kluba, među 16 najboljih momčadi u državi su i naše djevojčice, rođene 2000. godine. I one će, kao i njihove starije suigračice, Završnicu prvenstva Hrvatske igrati u Poreču od 10. do 13. travnja. Snage će odmjeriti protiv Kaštele, Moslavca i Tvina iz Virovitice s kojim će odigrati prvu utakmicu na prvenstvu. Nadamo se i želimo da budu među deset najboljih momčadi u državi. Osim što su dobrim rezultatima u 1. Hrvatskoj rukometnoj ligi izborile završnice prvenstava, zajedno s dječacima natječu se i u Županijskoj ligi gdje su mlađe kadetkinje trenutno na 1. mjestu, djevojčice 2000. na 3. mjestu, a dječaci su peti.

Najmlađi članovi Kluba: Simona Prendivoj, Leona Kara-baić, Mara Turčić, Maja Štefanić, Zara Burnić, Iva Staničić, Lu-cija Gajzler, Lara Čurak, Luka Blažanović, Mateo Kosić i Jakov Čorak redovito treniraju dva puta tjedno i natječu se u Županij-skoj ligi. Trenutno su na 5. mjestu.

Rad trenerice Sandre Lukšić prepoznali su treneri ostalih klubova u Primorsko-goranskoj županiji te joj ponudili mjesto trenerice županijske momčadi djevojčica 2000.

Martina CINDRIĆ ■

Malinskarima vodstvo Malonogometne lige otoka Krka

Nakon 13 godina vođenja lige, Marijan Ilijić se prošle godi-ne oprostio i prepustio vođenje Malonogometne lige oto-ka Krka Malonogometnom klubu Malinska Dubašnica.

Malonogometna liga otoka Krka za ovu godinu odigravala se pet nedjelja u tri starosne kategorije, jer smo mi ove godine uveli i dvije dječje kategorije. Nastupilo je 12 seniorskih momčadi s cije-log otoka, u kojima je nastupilo 135 igrača i osam dječjih momča-di u dvije starosne kategorije, u kojima je nastupilo 85 djece.

U najmlađoj kategoriji, 2005. godište i mlađi, pobijedila je momčad NK Krk ispred MNK Punat, dok je Malinska Dubaš-nica zauzela treće mjesto osvojivši tako prve medalje i prvi pehar. Četvrta je bila momčad NK OŠK. Najbolji strijelac turnira je Ronald Berisha (NK Krk), najbolji golman Borna Blažević (NK OŠK), dok je najbolji igrač Luka Bajčić MNK Malinska Dubaš-nica. U kategoriji 2003/2004. dobro poznata momčad MNK Malinska Dubašnica nastavila je nizom osvajanja pehara osvojiv-ši prvo mjesto uz prekrasnu igru. Drugo je mjesto osvojio NK Krk, treće MNK Punat, dok je Dobrinj bio četvrti. Najbolji stri-jelac je opet bio Niko Gajzler, najbolji golman Luka Šušnjar, dok je za najboljeg igrača proglašen Franjo Lazar. U seniorskom djelu najbolji nogomet je prikazala momčad Čupo & d.c. Joungle, koja je na kraju odnijela prvo mjesto. Druga je bila momčad Bracere, a treće mjesto su osvojili prošlogodišnji pobjednici, momčad Trumm. Najbolji je strijelac Marin Perić (Trumm), najbolji gol-man Krunoslav Zmajla (Trumm), dok je za najboljeg igrača lige proglašen Benjamin Konjić iz Čupo & d.c. Joungle.

Seniorski dio turnira odsudili su naši stari znanci, suci Robi Stojaković i Željko Pavlešić, dok je dječji dio odsudio Dalibor Ili-jić, mlada sudačka nada. Nagrade su sudionicima uručili Robet Anton Kraljić, načelnik Općine Malinska-Dubašnica, Nikola Turčić predsjednik NK OŠK, Neven Komadina načelnik Općine Dobrinj i Marijan Ilijić dugogodišnji organizator lige.

Želim pohvaliti našu momčad MNK Malinska Dubašnica u kojoj su nastupili mladi dečki većinom 1998/99. godište, uz pone-kog neznatno starijeg. Svojim su potezima znali izmamiti pljesak publike i nikome nisu bili lak protivnik.

Zoran BAJČIĆ ■

■ Malinskarska malonogometna momčad. S lijeva na desno: Dalibor Gajzler, Marko Opalić, Lovro Bogović, Luka Gajzler, Tino Šabalja, Luka Posel, Luka Turčić, Antonio Orešković, Luka Topić, Nikola Turčić, Mario Gašpar (stoje u gornjem redu), Matija Badurina, Patrik Šplehar, Niko Gajzler, Andro Babić, Luka Šušnjar, Franjo Lazar, Patrik Bajčić, Marin Cvrtila, Noa Miš Mešić, Luka Petar Bogović (stoje u srednjem redu), Dominik Lesica, Ivan Bogović, Toni Šamanić, Marko Gajzler, Luka Bajčić, Emanuel Pribanić, Filip Šplehar, Matija Strilčić, Matija Turčić (čuče)

Mali nogomet Rukomet

■ Djevojčice 2000, s lijeva u desno: Sandra Lukšić (trenerica), Antigona Cakaj, Sara Kurnoga, Anamarija Dujmović, Marija Staničić, Katy Almaši, Rea Jelenović, Maria Kraljić, Mihaela Dukić (stoje), Elena Lukić, Berina Čočić, Ivana Gržetić, Laura Volarić, Marijaelena Hržić (čuče)

SPORT

NAŠI ZVONI ■ 29

Ivica Bogović i nadalje predsjednik

U konobi Bracera u Malinskoj održana je Izborna skupština Stolnoteniskog kluba Malinska-Dubašni-ca. Skupštini je prisustvovalo više od 50 članova

Kluba iz Malinske i Grada Krka. U četiri godine, od osnutka 2010. godine do danas, Klub

je izrastao u jedan od većih hrvatskih klubova po broju čla-nova, a po uvjetima i organizaciji kluba STK Malinska-Du-bašnica spada među najkvalitetnijim klubovima u državi, svakako u ovom sportu. Danas Klub ima više od stotinu čla-nova, od toga 82 djece, i djeluje na tri lokacije: dvije u Malin-skoj (školsko-sportska dvorana i društveni dom) i jedna u gradu Krku (dvorana OŠ Fran Krsto Frankopan).

O radu s djecom u Klubu brinu trenerica Anita Tomašić i tri pomoćna trenera: Andrej Zupan, Paolo Barbiš i Ljiljana Buljat. U proteklom razdoblju Klub je organizirao velika na-tjecanja i kampove na razini Hrvatske, a čak i na europskoj razini (Eurokids 2012.). Ostvareni su više nego dobri rezul-tati u radu s mlađima kategorijama; seniorska ženska mom-čad osvojila je treće mjesto u Drugoj hrvatskoj ligi, dok muš-ka momčad trenutno dijeli prvo mjesto u Županijskoj ligi.

U drugom dijelu Skupštine provedeni su izbori za sva tijela Kluba. Za predsjednika u narednom četverogodiš-njem mandatu ponovno je izabran Ivica Bogović, za tajnika (ponovno) Vibor Olivari, dok je novi potpredsjednik Kluba Čedomir Miler. Uz njih su za nove članove Izvršnog odbo-ra izabrani Igor Šplehar, Mirsad Šušnjar, Nadan Justić, Ne-nad Šabalja, Sead Kulenović i Krunoslav Kaurić. U Nad-zorni odbor Kluba izbrani su dr. Anton Žgombić, Sanda Sesar i Renato Žic, a članovi Stegovnog suda su Petar Ko-panica, Senad Mešić i Dražen Potnar.

Dodijeljene su zahvalnice onima koji su najviše pomo-gli Klub u protekle četiri godine. U ime nagrađenih prisut-nima se obratio načelnik Općine Malinska-Dubašnica Ro-bert Anton Kraljić, koji je pohvalio rad Kluba, te zaželio još bolji rad i rezultate. Članovima Skupštine obratili su se i dogradonačelnik Grada Krka Čedomir Miler i direktor TZ općine Malinska-Dubašnica Nediljko Vučetić.

Nakon Skupštine priređeno je zajedničko druženje kako to i dolikuje uspješnim sportskim kolektivima. M. K. ■

Više od stotinu članovaStolnoteniski klub Malinska-Dubašnica već desetak mjese-

ci djeluje i na području Grada Krka. U novoj, prekrasnoj dvorani Osnovne škole Fran Krsto Frankopan, djeluje

ogranak Kluba s više od 50 članova, djece veterana i seniora. Treninge Kluba vode treneri Anita Tomašić i Andrej Zupan uz pomoć domara i našega vrijednog člana Petra Kopanice. Odr-žani su i prvi turniri za seniore i seniorke dok će se djeca uskoro okušati na Županijskom prvenstvu u Malinskoj.

Ovim STK Malinska-Dubašnica postaje pravi otočni klub više od 100 članova, od toga 82 djece. Aktivnost Kluba podrža-vaju lokalne samouprave Malinske-Dubašnice i Grada Krka na čemu im zahvaljujemo.

Pobjeda na Županijskom prvenstvu za osnovne škole

Članovi STK Malinska-Dubašnica u sastavu Leonardo Šplehar, Nikola Bogović, Luka Justić i Ivan Šabalja uvjerljivo i bez poraza osvojili su Županijsko prvenstvo za osnovne škole. Najprije su pobijedili na izlučnom natjecanju u Crikvenici i na-kon toga na završnom turniru u Opatiji. Na taj su način izborili nastup na poluzavršnici u Dugoj Resi gdje će nastupiti pobjed-nici u stolnom tenisu za četiri županije: Primorsko-goransku, Istarsku, Karlovačku i Ličko-senjsku. Pobjednici ove poluzavrš-nice nastupit će na prvenstvu države.

■ S lijeva na desno: Ivan Šabalja, Leonardo Šplehar, Nikola Bogović i Luka  Justić.

Drugo mjesto seniorske momčadi u Županijskoj ligi

Završeno je seniorsko Županijsko prvenstvo u stolnom tenisu na kojem je momčad Malinske-Dubašnice zauzela vrlo dobro drugo mjesto. Tijekom čitavog prvenstva vođena je „mrtva trka” s momčadi Matulja i tek je u zadnjem kolu, u izravnom susretu, izgubljeno prvo mjesto. Matulji su zasluženo izborili plasman u viši rang. Međutim, ako se zna da STK Malinska-Dubašnica tek drugu godinu igra u ovoj ligi, onda je drugo mjesto više nego vrijedno. Momčad je znalački vodio, kao igrač i voditelj, Mirsad Šušnjar, te u potpunosti opravdao povjerenje rukovodstva Kluba. Uz Mirsada Šušnjara, ovaj vrijedan plasman ostvarili su još Nikola Bogović, Leonardo Šplehar, Čedomir Miler, Miranda Sesar, Vibor Olivari, Anita Tomašić, Mia Radaković, Paolo Barbiš i Ivica Bogović.

Ivica BOGOVIĆ ■

Stolni tenis Izborna skupština STK Malinska-Dubašnica

Snimio Igor ŠPLEHAR

■ Anita Tomašić i Mirsad Šušnjar na seniorskom Županijskom prvenstvu u Matuljima

Snim

io Č

edom

ir M

ILER

NAŠI ZVONI ■ 30

SPORT

Ana Znaor najbolja sportašica Primorsko- -goranske županije i Grada Rijeke u 2013.

Zajednica športova Pri-morsko-goranske župa-nije proglasila je najbolje

sportaše Županije za prošlu go-dinu. Najbolja seniorka u 2013. je Ana Znaor, članica kic-kboxing kluba Sušak iz Rijeke. Ona je u prošloj godini ostvari-la izvanredne rezultate. U Tur-skoj je po peti put u karijeri po-stala svjetska prvakinja, u Au-striji je osvojila Svjetski kup, u Sloveniji je pobijedila na među-narodnom turniru, a u Hrvat-skoj je zadržala višegodišnju ti-tulu državne prvakinje.

Svečanost proglašenja odr-žana je 25. veljače u novoj opa-tijskoj sportskoj dvorani Marino Cvetković. Osim brojnih sporta-ša i uzvanika, priredbi su prisu-stvovali ministar sporta Željko Jovanović, župan Zlatko Koma-dina, opatijski gradonačelnik Ivo Dujmić te predsjednik Zajedni-

ce sportova PGŽ Slobodan Gračaković.Nakon Zajednice športova PGŽ, i Riječki sportski savez je

proglasio najbolje sportaše grada Rijeke za prošlu godinu. Laska-vi naslov je opet zaslužila Ana Znaor. Svečanost proglašenja odr-žana je 3. ožujka u Hrvatskom kulturnom domu na Sušaku, a nagrade je uručio Marko Filipović, zamjenik riječkog gradona-čelnika. Tri dana kasnije je i Kickboxing savez PGŽ izabrao svoje najbolje sportaše i opet je Ana bila slavodobitnica u kategoriji se-niorki za 2013. P. Z. ■

U devet godina školu jedrenja prošlo je 216 mladih jedriličara

U ožujku je održana redovita godišnja skupština Jedri-ličarskog kluba Malinska. Prihvaćena su sva izvješća. Tijekom godine ostvareni su svi planirani zadaci.

Posebno je istaknut dobar rad škole jedrenja, s dobrim re-zultatima mlađih natjecatelja koji su sudjelovali na 14 regata u klasama Optimist i Laser.

Naglašena je dobra suradnja s JK Plav iz Krka, gdje tre-nutno u zimskim uvjetima trenira troje mlađih natjecatelja u klasama Optimist i Laser. Posebno treba istaknuti dobru od-luku u angažiranju koordinatora za rad s mladima, Zdravka Furlana, kao i uvođenje u rad kao za trenera mladog natjeca-telja JK Malinska Nikolu Kraljića s pomoćnikom Vidom Kraljićem. Sekcija krstaša imala je isto zapažene rezultate. Četiri su posade sudjelovale u svih 14 regata koje se boduju za Kup Hrvatskog primorja. Posada krstaša Malinska sa ski-perom Nikolom Jurićem osvojila je prvo mjesto.

Prihvaćeni su planovi za 2014 godinu, a temelje se na ambicijama i u skladu su s mogućnostima i tehničkim uvje-tima. Školu jedrenja prošlo je u devet sezona 216 mladih jedriličara. Novim sustavom organizacije odlučeno je da će škola jedrenja za početnike biti besplatna i trajat će u više turnusa od 20. lipnja do 31. kolovoza.

Članovi JK Malinska podržali su ideju općinskog čel-ništva da se Klub preseli na trajnu lokaciju Vrtača u neka-dašnje prostorije Plažni objekt SRC Željezara – Vrtača, što će se vjerojatno ostvariti u sljedeće dvije godine. Izvršni od-bor JK Malinska dodijelio je osmorici zaslužnim građanima prigodne zahvalnice za njihov osobni doprinos u razvoju je-drenja u Malinskoj. To su Ivan Kraljić (roditelj), Nikola Dujmović (Lučka ispostava Malinska), Miljenko Nenadić (poduzetnik), Ivan Peteršorić ( JKP Dubašnica), Dubravko Fanuko (TP Krk d. d. Malinska), Nediljko Vučetić (TZ op-ćine Malinska-Dubašnica), Anton Spicijarić (bivši načelnik Općine), Robert Anton Kraljić (načelnik Općine.)

Na kraju se skupu obratio i načelnik Robert Anton Kraljić. Pohvalio je rad članova JK Malinska, posebno se osvrnuvši na popularizaciji jedrenja te povezanosti jedrenja i turizma kao oblika promidžbenih aktivnosti. Istaknuo je da treba još više omasoviti rad s mladima, kojima bi se prenijela znanja i vještine jedrenja u uvali Malinska.

Gita ROŠIĆ ■

Jedriličarski klub Malinska

■ Ana Znaor i ministar Željko Jovanović u Opatiji

Sara Vdovjak ide u sutkinje

Nekadašnja kickboxing natjecateljica Sara Vdovjak poče-la je ponovno vježbati i odlučila je okušati se kao kic-kboxing sutkinja. Prvi korak u ostvarenju te namjere je

uspješno svladala jer je 15. veljače sudjelovala u Varaždinu na seminaru za suce i trenere. S njom je bio i trener Predrag Znaor koji je također produžio valjanost svoje licence. Očekuje se da bi Sara mogla prvi put suditi na Županijskom prvenstvu za ka-dete potkraj mjesec travnja u Kostreni. Tamo bi svoj prvi natje-cateljski nastup mogli imati i neki novi članovi Kluba iz Malin-ske koji su počeli trenirati u rujnu prošle godine i do sad su marljivo vježbali.

P. Z. ■

Kickboxing

SPORT

NAŠI ZVONI ■ 31

TRAVANJ21. travnja Crkva sv. ApolinaraUskrsni koncert u župnoj crkvi sv. ApolinaraMonika Cerovčec (sopran), Pjevački zbor Dubašnica – voditelj Ivan Šabalja, Natalija Maričeva (klavir)26. travnjaRiva MalinskaFritaja od 1000 jaja – gastronomska manifestacija uz degustaciju krčkih vina i maslinovog ulja

SVIBANJ2. i 3. svibnjaRiva MalinskaRock na moru – nastupi austrijskih i hrvatskih rock sastava3. svibnjaLuka MalinskaMala liga – natjecanje osnovnih škola u trčanju5. i 7. svibnja u 19 satiRiva MalinskaFischerfest10. svibnjaAkvatorij MalinskeZa lipšu nam Dubašnicu – ekološka akcija čišćenja podmorja16. i 17. svibnjaMalinska10. međunarodni moto susret u organizaciji Moto kluba Griffons otok Krk22. i 23. svibnja u 19 satiRiva MalinskaFischerfest25. svibnja u 11 satiŠetnice9. Biciklijada Đir po Dubašnici26. svibnja – 1. lipnjaUgostiteljski objekti u MalinskojDani sira – gastronomska manifestacija ugostitelja Malinske29. svibnjaMalinskaSensa – obilježavanje blagdana Uzašašća i Fešta od sira

LIPANJ10. lipnja u 20,30 satiRiva MalinskaKoncert puhačkog orkestra iz Njemačke

12. lipnja Samostan sv. Marije Magdalene u PortuKoncert učenika Glazbene škole Mirković14. lipnja u 21 satGalerija sv. NikoleOtvorenje izložbe slika – Ivica Bilandžić – Intimizam poznatih vizura19. lipnjaRiva MalinskaMIK – Melodije Istre i Kvarnera21. lipnjaRiva MalinskaJadranske igre 2014.26. lipnjaSamostan sv. Marije Magdalene u PortuKoncert klasične glazbe – Dražen Košmerl (harmonika) i Goran Prša (klarinet)28. lipnjaRiva MalinskaFIĆO skup – izložba automobila28. lipnja u 21 satGalerija sv. NikoleOtvorenje izložbe – Maja Arčanin – Obojene poruke

SRPANJ10. srpnja u 21 satSamostan sv. Marije Magdalene u PortuKoncert klasične glazbe – Florian Rago (violina) i klavirska pratnja12. srpnja u 21 satGalerija sv. NikoleOtvorenje izložbe slika – Tea Bičić – Neka vrsta prošlosti15. srpnja u 21 satJaz – periloKoncert kumpanije Tramuntana iz Kraljevice16. srpnja u 21 satSamostan sv. Marije Magdalene u PortuKoncert klasične glazbe – Milton Masciardi (kontrabas) i klavirska pratnja19. srpnjaMalinskaKup sv. Apolinara – juniorsko natjecanje u udičarenju s obale20. srpnjaMalinska / BogovićiSv. Apolinar – obilježavanje Dana Općine Malinska-DubašnicaSvečana sv. misa, prigodni koncert, fešta, vatromet

Općina Malinska-Dubašnica

Kalendar događanja (travanj – srpanj)

Napomena: Organizator zadržava pravo promijeniti program i sve će objaviti na web stranici, plakatima i u različitim medijima. ■ Članovi KBK Malinska na natjecanju u Karlovcu s osvojenim

odličjima

Kickboxing

Ana Znaor i Ela Znaor prve na Europskom kupu, Luka Bajčić trećiAna Znaor, članica KBK Sušak iz Rijeke, osvojila je dva

prva i jedno treće mjesto na Europskom kickboxing kupu u Karlovcu, 8. veljače. Bila je najbolja u point fi-

ghtingu i light contactu kategorije do 70 kilograma, a bodom razlike izgubila je polufinale u skupini Grand champion.

Ela Znaor, članica Kickboxing kluba Malinska isto je bila izvrsna, osvojila je prvo i drugo mjesto. Zlatna je bila među mlađim kadetkinjama u point fightingu do 42 kilograma, a sre-brna u istoj kategoriji, ali među starijim kadetkinjama. Pobije-dila je Slovakinju Triebel 7:1, Slunjanku Vukošić 7:0, Slovenku Vuzem Vajdu 8:3, nekadašnju europsku prvakinju Levicku iz Slovačke 2:0. Na putu do drugog zlata zaustavila ju je aktualna svjetska i europska prvakinja Torok iz Mađarske tijesnom po-bjedom 7:4.

Malinskar Luka Bajčić bio je odličan u point fightingu među dječacima do 28 kilograma. Osvojio je treće mjesto. Naj-prije je pobijedio Riječanina Katanića 9:2, pa Mađara Sebena 10:3, a onda je u polufinalu izgubio od Karlovčanina Radovića 4:13.

Za Malinsku su još nastupili Gabrijel Burazer i Julija Jurić koji na žalost nisu uspjeli doći do medalje. Gabrijel je nakon četiri meča i dvije pobjede bio peti u point fightingu među sta-rijim kadetima do 57 kilograma, a deveti u light contactu. Julija je nastupila u point fightingu među mlađim kadetkinjama do 32 kilograma i u borbi za medalju izgubila s 0:3 protiv Maka-ranke Jelić koja je kasnije postala prvakinja.

Na Europskom kupu nastupilo je 1.245 natjecatelja iz 117 klubova i 15 država. Osvajanje medalja u takvoj je konkurenciji zaista veliko postignuće.

P. Z. ■

Narodno graditeljstvo našeg krajaPiše Grga FRANGEŠ (6)

Najrazvijeniji oblik narodne gradnje U ovom nastavku priče o narodnom graditeljstvu na po-

dručju naše Općine bacit ćemo pogled na građevinu koja predstavlja razvijeni primjer tradicijske arhitekture

s kraja 19. stoljeća.U drugoj polovini 19 st., mnogi su se krajevi naše obale iz-

digli iz siromaštva i uključili u tržišnu ekonomiju. Tome su ku-movale okolnosti koje su vino iz naših krajeva učinili traženim izvoznim proizvodom: filoksera je poharala vinorodne regije za-padnog Sredozemlja te je na europskom tržištu vladala velika nestašica vina. Ova je vanjska potražnja rezultirala znatnim uplivom novca u seosko gospodarstvo koja su se prije toga uglavnom svodila na puko preživljavanje. Kao rezultat toga, imućniji nisu postali samo vinari, nego i cijele zajednice našeg priobalja i otoka. To se očitovalo u narodnoj arhitekturi koja postaje raskošnija i zanatski složenija. Ova „vinska konjunktura” nije bila dugog vijeka ali nam je ostavila baštinu najrazvijenijih oblika narodne gradnje.

Jedan primjer gradnje iz tog razdoblja nalazi se na križanju u Kremeniću. Ovaj sklop od više stambenih i gospodarskih je-dinica koji u dijelovima doseže i do tri kata, svoje je konačne gabarite i oblikovanje vjerojatno dosegao na početku 20. stolje-ća. Kao takav predstavlja najrazvijeniju formu izvornoga tradi-cijskog graditeljstva na Kvarneru koja još nije preuzela ključna svojstva građanske arhitekture. Sklop je gotovo u cijelosti intak-tan, a osim iznimne veličine odlikuju ga i izvedbeni detalji, po-

put iznimno velike terase koja počiva na brojnim lijepo zidanim masivnim kamenim voltima, oču-vane stolarije i bravarije, osobitih okapnica, fasadne ornamentike na nekim dijelovima sklopa te brojne druge osobitosti. Iz svega toga razvidno je da se radi o kući veoma radišne i imućne proširene porodice koja je imala mnogo članova.

Spomenik ove vrijednosti svakako zaslužuje brigu i zaštitu, a svome vlasniku nudi veliki potencijal.