24. FORUM24. FORUMForum će se održati u petak, 27. studenog 2015. godine, s početkom u 9 sati, u Maloj dvorani “Vatroslav Lisinski”, u Zagrebu, Trg Stjepana Radića 4.

Predviđa se da će 24. Forum trajati jedan dan, od 9 do 18 sati, i to u četiri bloka, s predviđenim stankama i odmorom za ručak.

Na 24. Forumu očekuje se sudjelovanje autora iz zemalja tranzicije kao i Europske unije te predstavnika međunarodnih organizacija koji će predstaviti svoje referate.

Vrijeme prezentacije referata bit će ograničeno i ovisit će o broju pristiglih referata.

Tijekom održavanja 24. Foruma bit će dopuštena prezentacija proizvoda, prema dogovoru zainteresiranih tvrtki i HED-a kao organizatora 24. Foruma.

Prijava referata do 15. srpnja 2015. godine.

Pri prijavi treba naznačiti naziv referata, ime autora, adresu i telefonski broj, te priložiti sažetak referata. Autori će biti obaviješteni o primitku referata do 31. kolovoza 2015. godine.

DAN ENERGIJE U HRVATSKOJ

Zagreb, 27. studeni 2015.

www.hed.hrHED, Savska cesta 163, 10 000 Zagreb

Gotove referate treba poslati do 20. listopada 2015. godine u sjedište HED-a.

Referat može imati do osam stranica teksta s prilozima. Napominjemo da naslov i sažetak referata trebaju biti prevedeni na engleski jezik. Referat se dostavlja e-mailom ili poštom na cd-u.

Iscrpne upute autorima za pisanje referata bit će dostavljene zajedno s obavijesti o primitku referata.

Za sve informacije možete se obratiti na:tel: (01) 60 40 609faks: (01) 60 40 610E-mail: hed@eihp.hr, mgaura@eihp.hr

ENERGETSKA POLITIKA EU-A NAKON 21. KONFERENCIJE STRANAKA OKVIRNE KONVENCIJE UN-A O KLIMATSKIM PROMJENAMA (COP21)

1. poziv autorima referata

U Parizu će se od 30. studenog do 11. prosinca 2015. održati 21. konferencija stranaka Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama (COP21). Ova konferencija označit će ključnu etapu u pregovorima oko budućeg međunarodnog sporazuma koji će stupiti na snagu 2020. godine. Glavni cilj je da se sve zemlje, uključujući one koje emitiraju najviše stakleničkih plinova, bile one razvijene ili zemlje u razvoju, po prvi puta obvežu općim sporazumom kako bi se globalno zatopljenje zadržalo na razini ispod 2°C. Ovim bi se sporazumom trebala uspostaviti ravnoteža između obveza iz Kyota, odnosno matematičke podjele smanjenja emisija na temelju zajedničke gornje granice, te onih iz Kopenhagena, koje su se temeljile na neobvezujućim nacionalnim angažmanima bez međusobno sličnih karakteristika.

Ljudski utjecaj na klimu je očit i neprestano raste na svim kontinentima. Ako se ne reagira, klimatske promjene će povećati vjerojatnost teških i neprolaznih učinaka na ljude i ekosustave. Međutim, na raspolaganju su razne opcije za prilagodbu na promjene i provedbu aktivnosti koje mogu osigurati da učinci klimatskih promjena ostanu unutar raspona mogućeg upravljanja s posljedicama, stvarajući optimističniju održivu budućnost. R.K. Pachauri, predsjedatelj IPCC-a, rekao je: "Imamo sredstva za ograničavanje klimatskih promjena. Rješenja ima mnogo i ona omogućavaju nastavak gospodarskog i društvenog razvoja. Sve što nam treba je volja za promjenom, za koju vjerujemo da će biti motivirani znanjem i razumijevanjem znanosti o klimatskim promjenama.“

Europska unija je 24. listopada 2014. usvojila novi okvir klimatske i energetske politike do 2030. godine koji podrazumijeva smanjenje emisije stakleničkih plinova za najmanje 40 posto. Ovaj cilj odražava europske ambicije da većinu svjetskih zemalja potakne na suočavanje s klimatskim izazovom. EU je iskazala političku volju za promjenama pa se problem s definiranja cilja prebacuje na izbor mjera kojima bi se provela nova klimatska politika. Naravno da je 2030. godina samo etapa u postizanju ciljeva smanjenja emisija CO2 do 2050. godine i nakon toga.Dosadašnja klimatska i energetska politika EU-a pokazala je svoje nedostatke u implementacijskom dijelu, budući da se temeljila na administrativnim rješenjima i nije vodila ka cilju, kao npr. nekonzistentnost jer su se umjesto jedinstvene klimatske politike provele tri ili više

sektorskih politika. U traženju rješenja mora se voditi računa o: tehnološkom razvoju koji je ključna pretpostavka za ostvarivanje ambiciozne klimatske i energetske politike, usklađenosti klimatske politike s politikama povećanja energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije, proizvodnji energije bez emisija, kao i doprinosu naprednih komunikacijskih tehnologija pri upravljanju proizvodnje i potrošnje energije.

Važno pitanje je i usklađenost svih politika iz paketa očuvanja klime (povećanje energetske učinkovitosti, obnovljivi izvori, promet, tehnološki razvoj, troškovi smanjenja emisija) s temeljnim postulatom ekonomskih odnosa u energetskom sektoru - otvorenom tržištu energije. Administrativno upravljanje pojedinim politikama (primjerice: obnovljivi izvori) radi destrukciju tržišta energije kako bi se prividno ostvarili ciljevi, a zapravo se udaljava od konačnog rješenja.Sve promjene u energetskoj politici zbog klimatskih promjena nije moguće napraviti bez dodatnih ulaganja jer su cijene novih tehnologija više pa iziskuju dodatne troškove. Za raspravu na Forumu postavljaju se pitanja: Koliko treba povećati troškove za realizaciju politika smanjenja emisija CO2 i kome te koliko, kome, kada i na koji način dati financijsku potporu. Za svaku zemlju članicu postoji i dodatno pitanje: „Kako iz politike smanjenja emisija CO2 stvoriti dodanu vrijednost u gospodarstvu, a da sve to ne završi samo kao dodatni trošak?“