Djeji vrti „Bajka“DJEJEG VRTIA „BAJKA“
1. UVOD ....................................................................................................................... 4 2. USTROJ RADA ....................................................................................................... 6
2.1. PODACI O PROGRAMIMA, BROJU DJECE I SKUPINA .......................... 16 2.2. RADNO VRIJEME DJELATNIKA ................................................................ 18
2.2.1. Radno vrijeme strunog tima .................................................................... 18 2.2.2. Radno vrijeme odgojitelja ........................................................................ 19 2.2.3. Radno vrijeme tehnikog osoblja, administrativnih djelatnika ................ 27
3. MATERIJALNI UVJETI RADA ........................................................................... 30 4. RAD NA NJEZI, SKRBI ZA TJELESNI RAZVOJ DJECE I BRIZI ZA
NJIHOVO ZDRAVLJE .................................................................................................. 33 4.1. ZDRAVSTVENA ZAŠTITA DJETETA ........................................................ 33 4.2. PRAVILNA PREHRANA DJECE U USTANOVI RANOG I
PREDŠKOLSKOG ODGOJA .................................................................................... 34 4.3. SIGURNOST I BORAVAK NA OTVORENOM ........................................... 37 4.4. PRAENJE ZDRAVSTVENOG STATUSA DJETETA I PROVOENJE
PREVENTIVNIH PROGRAMA ............................................................................... 38 4.5. HIGIJENSKO – TEHNIKI UVJETI ............................................................. 39
5. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD ........................................................................... 41
5.1. GLOBALNI CILJEVI NA RAZINI USTANOVE ......................................... 42 5.1.1. JAANJE KOMPETENCIJA ODGOJITELJA U SVRHU
UNAPRJEENJA PROSTORNO – MATERIJALNOG KONTEKSTA ............. 42 5.1.2. ZAŠTITA ZDRAVLJA ............................................................................ 45
5.2. PLANIRANJE, DOKUMENTIRANJE I VREDNOVANJE ODGOJNO-
OBRAZOVNOG PROCESA ..................................................................................... 46 5.2.1. PRAENJE NEPOSREDNOG ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA I
VREDNOVANJE ................................................................................................... 52 5.3. DJECA S POSEBNIM POTREBAMA I TEŠKOAMA U RAZVOJU ........ 53
5.3.1. PODIZANJE KVALITETE PROCESA INKLUZIJE DJECE S
TEŠKOAMA U RAZVOJU ................................................................................ 55
5.4. ORGANIZACIJA I PRAENJE PRILAGODBE DJECE .............................. 58 5.5. PROVOENJE MALIH TEMATSKIH PROJEKATA .................................. 59 5.6. PROGRAMI ODGOJNO - OBRAZOVNOG RADA ........................................ 61
5.6.1. Program predškole .................................................................................... 61 5.6.2. Izvedbeni program „Djeca u prirodi“ ....................................................... 64
5.6.3. Poseban program cjelodnevnog ranog uenja engleskog jezika .............. 66 5.6.4. Poseban program rane stimulacije osjetila i poticanja senzorne integracije
kod djece od 1. do 3.godine ivota ......................................................................... 68
5.6.5. Poseban program za djecu s poremeajem iz spektra autizma ................. 70 6. NAOBRAZBA I STRUNO USAVRŠAVANJE DJELATNIKA ........................... 75
6.1. USAVRŠAVANJA UNUTAR USTANOVE ................................................. 76 6.1.1. Raspored odgojiteljskih vijea s navedenim temama ............................... 76
6.1.2. Radni dogovori, tjedna planiranje ............................................................ 77 6.1.3. Teme posebnog strunog interesa............................................................. 77
6.2. RAD S PRIPRAVNICIMA (ODGOJITELJIMA, STRUNIM
SURADNICIMA) ....................................................................................................... 81 6.3. STRUNO USAVRŠAVANJE IZVAN USTANOVE ...................................... 82
6.4. STUDENTSKA PRAKSA .................................................................................. 82
7. SURADNJA S RODITELJIMA ............................................................................. 83 8. SURADNJA S VANJSKIM USTANOVAMA I DRUŠTVENIM OKRUENJEM
86 8.1. CILJEVI I ZADAE SURADNJE S DRUŠTVENIM OKRUENJEM
VEZANO ZA ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD ....................................................... 86
8.2. CILJEVI I ZADAE SURADNJE S DRUŠTVENIM OKRUENJEM U
CILJU OSIGURAVANJA FUNKCIONIRANJA VRTIA KAO USTANOVE ..... 88 9. PLAN I PROGRAM RAVNATELJICE I LANOVA STRUNOG TIMA ....... 90
1. UVOD
Djeji vrti «Bajka», Zorkovaka 8, Zagreb, je odgojno-obrazovna ustanova, te
na temelju lanka 21. Zakona o predškolskom odgoju i naobrazbi (Narodne novine br.
10/97.) donosi Godišnji plan i program rada kojim se utvruju sadraji odgojno-
obrazovnog rada, zdravstvena zaštita djece, higijena, prehrana i ostali programi koji
imaju za cilj njegu, odgoj i obrazovanje djece predškolske dobi.
Djeji vrti ''Bajka'' ine centralni vrti u Zorkovakoj ulici br. 8, te podruni vrtii:
Selska, Pongraevo, Ciglenica i Vrbani.
Suvremenim pedagoškim koncepcijama ili pristupima usmjerenim na dijete, njegove
potrebe, prava i razvojne interese, vrti e prilagoavati svoj ustroj i programsku
strukturu. Vano nam je da dijete u vrtiu i drugim oblicima izvan obiteljskog ivota
ima mogunost za uspješno uspostavljanje i proširivanje emocionalnih i socijalnih veza,
kvalitetnih odnosa s odraslima i djecom u neposrednoj poticajnoj okolini. Orijentirat
emo se na praenje i podravanje djetetova uenja te stjecanje roditeljskih i djetetovih
kompetencija unutar redovitog, obogaenog i drugih programa. Svi zajedno praenjem,
dokumentiranjem i vrednovanjem usmjerit emo se na izgraivanje još bogatije odgojne
prakse u vrtiu. Vana nam je zadaa da odgojitelj ima mogunost i stalno razvija
potrebu samouvida i stjecanju znanja o svom djelovanju na dijete u odnosu na
humanistiku razvojnu koncepciju. Promišljanje strunih radnika bit e usmjereno na
traenje pedagoških rješenja kako bi svaka ivotna situacija djeteta u vrijeme njegova
boravka u vrtiu bila ostvarena kao odgojna. Da bi ostvarili zadane ciljeve zajedniki
emo istraivati i izgraivati odgojnu praksu, koja e proizlaziti iz zajednikih
istraivanja i promišljanja. Uvaavat emo kulturu razliitosti i graditi postojanje
uzajamnog povjerenja i uvaavanja.
Nastaviti emo zapoete procese na podizanju jaanja strunih kompetencija
odgojitelja, uoavanja dijelova procesa koje je potrebno unapreivati (osobito zbog
veeg broja novozaposlenih radnika, koji nemaju još dovoljno prakse u svom radu),
prihvaanje timskog i grupnog rada kao nunosti u tom procesu, te korištenje
objektivnog instrumentarija i naina procjenjivanja kvalitete rada kao polazište za
pozitivne promjene.
Poseban naglasak staviti emo na intenzivnije i strunije komuniciranje s djecom, kao i
s roditeljima, kako bi postali aktivni partneri u odgoju svog djeteta, te jaali svoju
roditeljsku ulogu. Takoer e nam u fokusu biti i komunikacija unutar vrtia, odraslih
meusobno, kao i odraslih s djecom. Vrijednost koja usmjerava naše odgojno-
obrazovno djelovanje je kontinuirano promišljanje o vanosti rane i predškolske dobi, te
kako ono što dijete u toj dobi doivljava, iskusi i naui ima znaajnu ulogu u njegovom
razvoju, ali i ivotu openito. Djeji vrti treba biti mjesto u kojem e se svakom djetetu
omoguiti optimalan i cjelovit razvoj, zadovoljavanje potreba i prava. Budui da vrti
predstavlja institucijski rani i predškolski odgoj i obrazovanje, te skrb o djeci, smatra ga
se dopunom obiteljskom odgoju, što namee obvezu partnerskog odnosa s roditeljima i
širom društvenom zajednicom. Suradnika kultura u našem vrtiu ogleda se u
osnaivanje osobnih i profesionalnih kompetencija odgojitelja za primjereno i sustavno
djelovanje, odgovornost u osobnom i timskom radu svih ukljuenih u odgojno-
obrazovni proces na dobrobit djeteta i cjelokupno ozraje vrtia, kvalitetna suradnja na
relaciji roditelji - vrti, te prepoznatljivost i podrška nadlenih institucija i lokalne
zajednice.
Nastaviti emo ostvarivati naše programe i projekte koji su doprinijeli našoj
prepoznatljivosti meu gradskim vrtiima. Nas veseli što emo tim programima
obogatiti kvalitetu rada s djecom i što su kvalitetan rad prepoznali i roditelji.
Ove pedagoške godine poseban izazov pred nas stavlja borba s epidemijom COVID-19.
Oteana je organizacija rada unutar skupina, ogranieni su kontakti, posjeti i druge
aktivnosti koje su bile karakteristine za vrti. Zajednikim snagama i kvalitetnim i
pravodobnim promišljanjem planiramo minimalizirati mogunost zaraze i širenje iste
unutar našeg vrtia.
2. USTROJ RADA
Primjenjujemo pristup koji se temelji na osobnim i razvojnim karakteristikama,
preferencijama i potrebama svakog djeteta. Programi i organizacija rada u našem vrtiu
temelje se na razvojno primjerenom kurikulumu usmjerenom na dijete i humanistikoj
koncepciji razvoja predškolskog odgoja, što znai paljivo i bogato strukturirano
okruenje i poticajna materijalna sredina koja doprinosi razvoju djejeg uenja,
kreativnosti i stvaralaštvu, poznavanju zakonitosti rasta i razvoja djeteta u skladu s im
struni djelatnici planiraju svoj rad, poticanje partnerskog odnosa s roditeljima kao
najvišeg oblika suradnje u ostvarivanju zajednikog cilja - optimalnog razvoja djeteta,
poticanje tolerancije prema razliitostima i uvaavanje prava sve djece. Sukladno
navedenom primjenjujemo standarde kvalitete: planiranje, praenje i evaluacija skrbi za
sigurnost i zaštitu zdravlja djece, kreiranje okruenja, strategije podrške razvoju i uenju
kroz igru, promatranje, praenje djece u skladu s ishodima razvoja i uenja,
unaprjeivanje komunikacijsko-interakcijskih odnosa, vještina kvalitetne komunikacije
u odgoju, individualizacija i diferencijacija, partnerstvo s obitelji i lokalnom zajednicom
kako bismo unaprijedili sve segmente ivljenja djece i odraslih u vrtiu.
NAŠA MISIJA:
Naša misija je poticati cjelovit razvoj i odgoj djeteta humanistiko – razvojnim
pristupom usklaenim s individualnim razvojem svakog djeteta. Misija je cjelokupan
odgojno obrazovni rad u vrtiu usmjeriti na dijete, a sadraji e biti podreeni razvojnim
potrebama djeteta, poticanju njegovog cjelovitog razvoja uz uvaavanje postignua
suvremene teorije i prakse.
Osobnim zalaganjem i osobnim primjerom pridonositi pozitivnom ozraju u vrtiu i
unaprjeivanju suradnikih odnosa u kolektivu te u odnosu na roditelje i društveno
okruenje i dalje raditi na meusobnom poštovanju, uvaavanju mišljenja drugih,
razvijajui kvalitetnu komunikaciju. To naravno ukljuuje rad na sebi, poveanje
tolerancije, koncentrirano i usmjereno slušanje i razmjenu mišljenja uvaavajui i
poštujui svaku osobu ukljuenu u proces, širei pri tom vedro i optimistino
raspoloenje u vrtiu.
NAŠA VIZIJA:
Naša vizija je „Vrti - prijatelj djeteta“. Vrti treba biti mjesto slobodnog kretanja, koje
omoguuje socijalne interakcije djece i odraslih, potie individualne sposobnosti, razvoj
djetetovih kompetencija, individualnih interesa i sposobnosti uz maksimalno
podravanje profesionalnog razvoja odgojitelja-praktiara.
Polazišta u odgojno – obrazovnom radu temelje se na spoznajama suvremenih
pedagogijskih teorija:
• dijete ima pravo uivati i ostvarivati svoja prava
• dijete ostvaruje svoju osobnost i razvija se u neovisnu i odgovornu osobu ako ima
slobodu i mogunost izbora
• u svakoj moguoj situaciji dogovarati se s djetetom, uvaavati i poštovati dijete
• dijete mora uvijek imati potpunu slobodu stvaralakog izriaja jer kreativnost je
visoko vrijedna osobina ovjeka i zato ju nastojimo poticati i razvijati kod svakog
djeteta
• djetetu osigurati dovoljno vremena za igru
• igra je osnovna aktivnost djeteta u kojoj je dijete maksimalno aktivno, a kroz vlastiti
aktivitet se i cjelovito razvija
• orijentacija na kompetencijski pristup u razvoju djeteta te stvaranje okvira za
cjeloivotno uenje svakog pojedinca
suvremen pristup su-konstrukcije kurikuluma, konkretno, da se praksa u kojoj odgojitelj
unaprijed planira znanja koja djeca trebaju stjecati (sadraje, metode, vrijeme, oblike
rada i provjeru) transformira u praksu u kojoj svi sudionici pedagoškog procesa
konstruiraju i su-konstruiraju pristup otkrivanju znanja (situacijski pristup, pedagoški
projekti, djetetov nain, djetetovo vrijeme, korištenje dokumentacije u svrhu uenja
odraslih i djece, refleksije, akcijska istraivanja).
Polazišta u odgojno – obrazovnom radu temelje se na spoznajama suvremenih
pedagogijskih teorija:
• dijete ima pravo uivati i ostvarivati svoja prava
• dijete ostvaruje svoju osobnost i razvija se u neovisnu i odgovornu osobu ako ima
slobodu i mogunost izbora
• u svakoj moguoj situaciji dogovarati se s djetetom, uvaavati i poštovati dijete
• dijete mora uvijek imati potpunu slobodu stvaralakog izriaja jer kreativnost je
visoko vrijedna osobina ovjeka i zato ju nastojimo poticati i razvijati kod svakog
djeteta
• djetetu osigurati dovoljno vremena za igru
• igra je osnovna aktivnost djeteta u kojoj je dijete maksimalno aktivno, a kroz vlastiti
aktivitet se i cjelovito razvija
• orijentacija na kompetencijski pristup u razvoju djeteta te stvaranje okvira za
cjeloivotno uenje svakog pojedinca
Programi i organizacija rada u našem vrtiu temelje se na:
Cilj je praenje potreba korisnika i stvaranje optimalnih uvjeta za ivot i rad
funkcionalnom organizacijom rada, radnim vremenom vrtia i djelatnika, sigurnim i
kvalitetnim okruenjem.
Strategije djelovanja:
Aktivnosti i zadae vezane uz uvjete i realizaciju perioda prilagodbe
Aktivnosti i zadae vezane uz uvjete, kvalitetu i sigurnost boravka na zraku
Aktivnosti i zadae vezane uz ljetni period s bitno smanjenim brojem djece
OKVIRNI DNEVNI RITAM - JASLICE
07:30/7.45.–08:00 Okupljanje djece, individualni rad, rad u parovima, malim grupama ili zajednike
aktivnosti cijele skupine
08:00 – 08:30 Priprema za doruak i doruak (osamostaljivanje djece u brizi o sebi – pranje ruku,
postavljanje stola, samoposluivanje pri jelu i pospremanje stola)
08:30 – 10:00 Aktivnosti u grupi prema dnevnom planu i programu (rad u parovima, malim grupama
ili zajednike aktivnosti cijele skupine)
10:00 – 10:45 Priprema za izlazak na igralište i boravak na zraku
10:30 – 11:00 U razdoblju prilagodbe za najmlau djecu – aktivnosti objedovanja prilagoene
individualnim potrebama
OD 10:45 Ulazak u prostore vrtia u malim grupama i priprema za ruak
11:20 – 12:00 Ruak
12:00 – 12:15 Osobna higijena i priprema za poslijepodnevni odmor
12:15 – 14:00 Poslijepodnevni odmor (uz slušanje glazbe, prie i sl.) – individualno prema
potrebama djece
14:00 – 14:30 Ustajanje, priprema za uinu, uina
15:00 –16:30 POPODNEVNI ODGOJNO OBRAZOVNI RAD: Individualni rad, rad u parovima,
malim grupama ili zajednike aktivnosti cijele skupine ili boravak na zraku
od 16.30 – produeni boravak djeteta/djece prema potrebama roditelja
OKVIRNI RITAM - VRTI
6.00-7.30./7.45. Jutarnje zajednike aktivnosti djece iz svih vrtikih skupina
OD 07:30/7.45. Okupljanje djece, individualni rad, rad u parovima, malim grupama ili
zajednike aktivnosti cijele skupine
08:00 – 8:30 Priprema za doruak i doruak (osamostaljivanje djece u brizi o sebi – pranje
ruku, postavljanje stola, samoposluivanje pri jelu i pospremanje stola)
08:30 – 11:00 Aktivnosti u grupi prema dnevnom planu i programu ( rad u parovima,
malim grupama ili zajednike aktivnosti cijele skupine)
11:00 – 12:00 Priprema za izlazak na igralište i boravak na zraku
12:00 – 12:15 Ulazak u prostore vrtia u malim grupama i priprema za ruak
12:30 – 13:00 Ruak
13:00 Osobna higijena i priprema za poslijepodnevni odmor
13:00 – 14:30 Poslijepodnevni odmor (uz slušanje glazbe, prie i sl.), djeca u godini pred
školu rad u mirnim aktivnostima
14:30 – 15:00 Ustajanje, priprema za uinu, uina
15:00 –17:00 POPODNEVNI ODGOJNO OBRAZOVNI RAD: Individualni rad, rad u
parovima, malim grupama ili zajednike aktivnosti cijele skupine ili boravak
na zraku
2.1. PODACI O PROGRAMIMA, BROJU DJECE I
SKUPINA
CENTAR – centralni objekt – Zorkovaka 8 tel: 3027 322, 3692 062
CIGLENICA – podruni objekt – Humska 1 tel: 3643 327
PONGRAEVO – podruni objekt – Opatijski trg 9 tel: 3695 959
SELSKA – podruni objekt - Selska cesta 95 tel: 3026 162
VRBANI – podruni objekt – Kuzmineka 12 tel: 6471 045
PODACI O PROGRAMIMA, BROJU DJECE I SKUPINA
Ove pedagoške godine realizirati e se slijedei programi:
PROGRAM SKUPINE BROJ SKUPINA BROJ DJECE
Redoviti program Jaslice
- Redoviti 10-satni program I smjenski program
2. Poludnevni (5 – satni) program za djecu s teškoama u razvoju iz autistinog
spektra u
c) program rane stimulacije osjetila i senzorne integracije
I ove godine nastaviti emo suradnju s Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom kao
vjebaonica iz kolegija koji se odnose na rad s djecom koja imaju poremeaje iz
autistinog spektra i HURIDOM koji nam olakšava rad osiguravajui nam volontere za
djecu s teškoama u razvoju koja su integrirana u redovnim skupinama.
Takoer je u planu i provedba projekta „Budi aut“ u suradnji s Udrugom za autizam.
Krai programi
Posebne skupine za djecu s poremeajima iz autistinog spektra organizirane su kao
krai, poludnevni program. Zbog velike potrebe i u suradnji s Gradskim uredom za
obrazovanje, ove godine otvorili smo još jednu, petu skupinu za tu djecu, no potrebe i
dalje rastu.
Roditeljima djece s PAS ponuditi emo i krai program Senzorne stimulacije za djecu s
poremeajima iz autistinog spektra, o ijem interesu ovisi i njegova provedba.
Program predškole
Program predškole provoditi e se u svim skupinama s djecom koja su školski
obveznici, u okviru redovitog 10-satnog programa. Nekoliko djece koja su prijavljena
za taj program ukljuiti emo u redovne skupine po odreenom rasporedu kako bi
realizirali propisanih 250 sati.
Krai programi vanjskih suradnika
Ove godine, iznimno zbog epidemije COVID-19 i zbog zaštite zdravlja djece u vrtiu,
obustavlja se suradnja s vanjskim suradnicima.
2.2. RADNO VRIJEME DJELATNIKA
2.2.1. Radno vrijeme strunog tima
Radno vrijeme lanova strunog tima i ravnatelja organizirati e se u obliku 7+1,
fleksibilno, u skladu s realizacijom planiranih programskih zadataka
Tablica 2. Radno vrijeme lanova strunog tima
LAN STRUNOG TIMA RADNO VRIJEME
Marina Luji, ravnateljica 8.00 -16.00
Ivna Batarelo, pedagoginja 8.00 – 15.00
Ariana Prce, pedagoginja 8.00 – 15.00
Sanja Peši, psihologinja 8.00 – 15.00
Nena Rakvin (Marija Jakiša, zamjena za
dopust), psihologinja 8.00 – 15.00
Ena Tadi, logopedinja(Jelena Veljaa
Sanda Vrljiakedukacijski rehabilitator 8.00 – 15.00
Vanja Baketa Tomazeti, (Klara
dopust) edukacijski rehabilitator
8.00 – 15.00
Tijekom godine prema potrebama rada Vrtia radno vrijeme strunog tima se mijenja
(roditeljski sastanci, individualni razgovori s roditeljima, struni aktivi i dr.). U tablici 3.
prikazan je raspored strunih suradnika po objektima.
Svaki dan u tjednu 2 lana strunog tima, kao i ravnatelj rade od 10.00 do 17.00 sati na
razliitim objektima.
Tijekom godine prema potrebama rada Vrtia radno vrijeme strunog tima se mijenja
(roditeljski sastanci, individualni razgovori s roditeljima, struni aktivi i dr.).
lanovi strunog tima tijekom pedagoške godine rade prema tjednom rasporedu na
svim objektima DV Bajka.
2.2.2. Radno vrijeme odgojitelja
Radno vrijeme odgajatelja po skupinama odreeno je temeljem rezultata anketiranja
roditelja o vremenu dolaska i odlaska djeteta, tj. prema potrebama korisnika vrtia.
Radno vrijeme odgojitelja u odgojnim skupinama organizirati e se temeljem vaeeg
Dravnog pedagoškog standarda na bazi 27,5 sati tjedno, temeljem podataka o
potrebama roditelja za duinom boravka djece u vrtiu. Ostali rad odgojitelja
organizirati e se prema obvezi do punog radnog vremena od 40 sati tjedno, a u skladu s
Planom i programom rada i ostvarivanju programskih zadaa.
Odgojitelji ovisno o dobi odgojne skupine, u neposrednom radu poinju jutarnji rad u
6:00 /7:00 /7:30 , a popodnevni rad 10:00 /11:00 sati ili 11:30 sati. Popodnevni rad s
djecom je do 16:30/17:00 sati ili 18:00 sati odnosno produljeno prema potrebama
roditelja.
Posebna skupina djece s poremeajem iz autistinog spektra u jednoj smjeni odgojitelj i
rehabilitator od 7,30 do 13,00 = 27,5 sati tjedno.
Radno vrijeme pojedinih skupina planira se u skladu s brojem prisutne djece, uzrastom i
potrebama provoenja odgojno-obrazovnog programa. Ono se moe mijenjati tijekom
godine, temeljem praenja stvarnih potreba djece i roditelja. Promjene se vrše na
prijedlog odgojitelja ili strunih suradnika i u dogovoru s njima.
Zaduenje ostalog rada odgojitelja (jaslice/vrti) koje se odrauje u ustanovi:
1. SURADNJA S RODITELJIMA:
1 radionice s roditeljima x 2 sata = 2 sata
4 sata mjeseno ind. razgovora x 10 mjeseci =40 sati
2. STRUNO USAVRŠAVANJE:
7 odgojiteljskih vijea x 2 sata = 14 sati
10 radnih dogovora x 1 sat = 10 sati
8 sastanaka vezanih uz teme posebnog strunog interesa skupine x 2
sata= 16 sati
struna literatura = 30 h
3. PLANIRANJE I TIMSKO PLANIRANJE:
tjedno timsko planiranje i refleksije 1 x 1h = 4 sati mjeseno, 40
sati godišnje
dnevno planiranje 1 x 0,5 = 2,5 sata tjedno, godišnje 100 sati
4. KREIRANJE POTICAJNOG OKRUENJA:
redoviti mjeseni sastanci – izrada poticaja 10 x 1= 10 SATI
estetska skupina 1 x 1sat = 10 sat
Godišnji, mjeseni i tjedni fond sati se mijenja svakom radniku ovisno o broju dana
godišnjeg odmora, te se proporcionalno smanjuju zaduenja u neposrednom radu i u
ostalim poslovima.
Radnicima koji rade u neposrednom radu s djecom (odgojiteljima) zbog nemogunosti
prekida rada radi korištenja stanke to se vrijeme preraspodjeljuje u okviru ukupnog
godišnjeg zaduenja.
prema uputama HZJZ. Evidenciju prisutnosti djelatnika vodi tajnica vrtia i voditelji
objekata.
tehnikog osoblja prati zdravstveni voditelj.
GODIŠNJA STRUKTURA RADNIH DANA ODGOJITELJA
ZA PEDAGOŠKU GODINU 2020/2021.
09./20 30 4 4 0 22 121 44 11 176
10./20 31 5 4 0 22 121 44 11 176
11./20 30 4 5 1 20 110 40 10 160
12./20 31 4 4 1 22 121 44 11 176
01./21 31 5 5 2 19 104,5 38 9,5 152
02./21 28 4 4 0 20 110 40 10 160
03./21 31 4 5 0 23 126,5 46 11,5 184
04./21 30 4 4 1 21 115,5 42 10,5 168
05./21 31 5 5 0 21 115,5 42 10,5 168
06./21 30 4 4 2 20 110 40 10 160
07./21 31 4 5 0 22 121 44 11 176
08./21 31 5 5 1 21 115,5 42 10,5 168
Ukupn
o
36
5
GODIŠNJE ZADUENJE RADNIH SATI PREMA PLANU
GODIŠNJIH ODMORA ZA 2020/2020. – odgojitelji
Br. Dana
god. odmora
Br. sati.
god. odmora
Br. radnih
07:00-16:45
06:30-16.30
I. mlaa vrti 3K Milica Mrkai Domijan / Mirjana Petan/ Petra
Perkovi Juki
06:30-17.00
06:30-16:45
6:30-17:30 / 11-
6:30-17/11-21
6:45 -17:30
J: 6:45-12.15
7:15 -17:00
J: 7:15-12.30
06:30-16:45
6:30 -17:30
J: 6:45-12.15
Mlaa Vrti
I. mlaa jaslice 1P Tanja Buhin / Milica Beluev
07:00-16:45
07:00-16:45
06:30-16:45
J : 07:00-12:00
Podgorski
06:45-16:30
Cvitanovi
07:00-17.00
07:00-17.00
06:00-16:45
Brankica Anelovi
Kneevi
07:00-17.00
Helena Kaiser
07:00-17.00
Starija jaslika
06:30-17:00
07:15-17:15
Mlaa jaslica
06:30 – 16:45
07:00 – 16:45
J:07:00 – 12:30
P:11:15 – 16:45
07:00 – 17:00
J:07:00 – 12:30
P:11:30 – 17:00
27
PSA III 3D
2.2.3. Radno vrijeme tehnikog osoblja, administrativnih djelatnika
Radno vrijeme svih ostalih zaposlenika je 8 sati dnevno, prema rasporedu koji osigurava optimalno
funkcioniranje vrtia i zadovoljavanje svih potreba roditelja i djece.
Radno mjesto Ime i prezime radno vrijeme
Tajnik Anita Domjankovi 7,15 - 15,15
Vod. raunovodstva Danijela Katuli 7,00 -15,00
Admin. – ra. djel. Petra Turi 7,00 -15,00
Admin. – ra. djel Marija Šaravanja 7,30 -15,30
Admin. – ra. djel Maja Škrinjar 7,00 -15,00
Svakim danom jedan od administrativnih radnika radit e naizmjence od 8:00 – 16:00 sati.
Radnici u kuhinji
Pomona radnica u kuhinji Fatima Kadi 6,00-14,00 ili 8,30-16,30
Pomona radnica u kuhinji Jasmina Huski 6,00-14,00 ili 8,30-16,30
Pomona radnica u kuhinji Marija Mari 6,00-14,00 ili 8,30-16,30
Pomoni radnik u kuhinji Ruica Gregorina 6,00-14,00 ili 8,30-16,30
Vrbani:
Kuhar Andrija Urek 6,00-14,00
Servirka Zdenka Oreškovi 6,00-14,00
Pomona radnica u kuhinji Nada Draenovi 8,00-16,00
Selska 95
Opatijski trg Spremaica Servirka Dragica Mufi 7,30-15,30
Spremaice:
Humska
Danijela Pastuovi 06,00-14,00
eljka Grubiši 11,00-19,00
Slava Maurovi 11,00-19,00
Pralja Elizabeta Krklec 6,00-14,00
Sanja umlija 6,00-14,00
Drago Matijevi 7,00-15,00
Hrvoje Jankovi 7,00-15,00
Radno vrijeme i raspored radnika (osim odgojitelja i strunih suradnika):
Organizacija svih radnika fleksibilna je i mijenjat e se ovisno o potrebama. Sve slube u funkciji
su ostvarivanja odgojno-obrazovnog rada s djecom i potreba roditelja, pa e se organizacija tome i
prilagoavati.
29
Uz postavljenu organizaciju planirana je i struktura radnog vremena svih radnika, o emu svaki
radnik dobije i rješenje. Svaki radnik vodi evidenciju sati rada i na kraju mjeseca predaje je
voditelju objekta. Tijekom godine prati se ostvarivanje satnice i na osnovi tog praenja organiziraju
se i neke dodatne aktivnosti u cilju poboljšanja uvjeta rada i boravka djece.
30
3. MATERIJALNI UVJETI RADA
Fiziko okruenje je osnovni izvor spoznaje za djecu koji ona, kao aktivni istraivai i protagonisti
svojega uenja i razvoja, koriste i u njemu ive. U programu se osigurava raznovrsnost, raznolikost,
razvojna i individualna primjerenost i stalna dostupnost materijalnih poticaja. Osnovni materijali
(razvojno primjerena didaktika sredstva i pomagala: standardna oblikovana sredstva i igrake za
simbolike igre, ranu pismenost, istraivanje i izraavanje, nestrukturirani, prirodni i namjenski
izraeni materijali) dopunjuju se specifinim. Oprema koja se koristi u programima zastupljena je
prema standardima kvalitete, što znai da u svim svojim atributima odgovara potrebama djece
(funkcionalnost, multidimenzionalnost - kombinatorika, ergonomski dizajn), ali i brine o sigurnosti
djece (netoksina, nije zapaljiva, neopasna), estetski je izvedena i privlana i prilagoena djejoj
manipulaciji (lagana, lako prenosiva, trajna i solidna). U odgojno obrazovnom radu koriste se i
nestrukturirani materijali koji imaju višestruk potencijal za uenje i razvoj djeteta. Djeca iz
Redovitog i Posebnih programa ive i ue u prostorima sobe dnevnog boravka i zajednikih
prostora poštujui mjere i upute HZJZ o spreavanju širenja zaraze COVID-19.
31
a) redovitih prihoda od Gradskog ureda za obrazovanje,
b) vlastitih prihoda od Posebnih programa za rano uenja engleskog jezika,
Posebni program rane stimulacije osjetila i poticanja senzorne integracije
djece u dobi od 1. do 3. godine ivota te zakupa prostora vanjskih izvoaa
teajeva.
Glavni izvor financiranja je ujedno i osniva – Grad Zagreb (Gradski ured za obrazovanje). Grad
financira rashode za zaposlene, materijalne rashode: naknade troškova zaposlenima, materijal i
energiju, usluge tekueg i investicijskog odravanja, financijske rashode, ulaganja u dugotrajnu
proizvedenu imovinu što ini 94,5% ukupnih sredstava. Vlastiti prihodi ine 4,5% sredstava.
Dotacije Grada za financiranje poslovanja nisu dostatne za redovite potrebe vrtia.
Navedene potrebe pokrivaju se iz vlastitih novanih sredstava sukladno Programu javnih potreba
grada Zagreba za svaku godinu..
Vlastita sredstava ine oko 5% planiranog ukupnog prihoda Vrtia, a sastoje se iskljuivo od
prihoda uplata roditelja za posebne programe ranog uenja stranih jezika, programa za odrivi
razvoj, te Montessori programa i iznajmljivanja prostora za teajeve. Iz ovih sredstava se namjenski
prema Programu javnih potreba za predškolski grada Zagreba vrši nabavka didaktike, potrošnog
materijala za rad s djecom, audio-vizualnih ureaja, kao i ostale opreme za djelatnost vrtia .
Devedeset i pet posto troškova strunog usavršavanja i literature planira se platiti iz navedenih
sredstava.
Program e se financirati i iz sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja (dotacije za rad s
djecom s PP i TUR, potencijalno darovitom djecom).
Financijska sredstva e se koristiti za:
1. opremanje odgojnih skupina potrebnom opremom i didaktikom
2. nabavu potrošnog materijala za rad s djecom
3. edukaciju provoditelja i nositelja programa u suradnji s vanjskim suradnicima
4. nabavu strune literature i knjiga za djecu
5. i ostalo regulirano Programom javnih potreba u predškolskom odgoju grada Zagreba.
32
1. odravanje unutarnjih i vanjskih prostora ustanove (objekti i igrališta), osobito u odnosu na
sigurnost djece i odraslih koji borave u tim prostorima, te uvanje prostora
2. kontinuirano poboljšavanje materijalnih i prostornih uvjeta rada (obogaivanje didaktike i
opreme i funkcionalnost i ureenje zajednikih prostora)
3. odravanje opreme – strojevi, alati i druga sredstva za rad (atestiranje, popravci, zamjene) i
infrastrukture s ciljem sigurnosti i funkcionalnosti u procesu rada
4. financijsko praenje poslovanja u svim segmentima rada
5. nabava opreme i sitnog inventara te unapreenje uvjeta za sve grupe poslova, prema
financijskim mogunostima i ostvarenim uštedama
6. unapreenje kvalitete okruenja za dijete (sigurnost, funkcionalnost, razvojna primjerenost i
poticajnost, raznovrsnost i estetika).
4. RAD NA NJEZI, SKRBI ZA TJELESNI RAZVOJ DJECE I
BRIZI ZA NJIHOVO ZDRAVLJE
Planiranje zadataka iz domene zdravlja djeteta bazirati e se na trenutno znanim
injenicama. Tijekom posljednjih godina uoili smo da kvaliteta njege djeteta jaslike dobi u
samom vrtiu nije u skladu s oekivanim. Slijedom toga intenzivnije emo raditi na podizanju
kvalitete rada tog segmenta, posebice s odgojiteljima s manje radnog iskustva. S obzirom na vei
broj odgojitelja koji su zaposleni u vrtiu , potrebno je pojaati kompetencije odgojitelja u
segmentima prehrane djeteta, kao i edukacija odgojitelja o zdravoj prehrani , o uestalim i
naješim alergijama , kao i medicinskim dijagnozama kod dijece.
Ostale zadae e se provoditi u skladu s zadacima proizašlim iz Programa zdravstvene zaštite djece,
higijene i pravilne prehrane djece u djejim vrtiima.
CILJ :
Provoenje edukacije o preventivnim postupcima u svrhu ouvanja i zaštite zdravlja djece
Bitne zadae:
• Provoenje zdravstvenog odgoja roditelja
• Provoenje pravilne prehrane
• Praenje sanitarno-higijenskih uvjeta
34
DIJETE
• procjena zdravstvenog statusa djeteta i potreba djeteta za odgovarajuom njegom i skrbi te
posebnim potrebama u zdravlju
•edukacija djelatnika u kuhinji oko posebnih potreba u prehrani ( medicinske dijagnoze,alergije )
• edukacija odgojitelja o postupcima kod posebnih potreba u zdravlju
RODITELJE
• jaanje partnerskih odnosa u svrhu što kvalitetnije razmjene informacija o zdravstvenom stanju
djeteta
• edukacija roditelja o preventivnim mjerama u svrhu ouvanja zdravlja djece
• Procjena zdravstvenog statusa i posebnih potreba nastalih zbog zdravstvenog stanja ( procjene e
tokom svibnja raditi zdravstveni voditelj , u suradnji sa strunim timom , na individualnim
razgovorima pri upisu )
roditeljima )
zdravlju ( kolovoz , poetak rujna zdravstvene voditeljice e obavijestit odgojitelje o promjenama ,
u suradnji s voditeljicom prehrane )
4.2. PRAVILNA PREHRANA DJECE U USTANOVI RANOG I PREDŠKOLSKOG
ODGOJA
CILJ:
Redovito planirati aktivnosti o pravilnoj prehrani i njenom utjecaju na pravilan rast i razvoj djeteta
BITNE ZADAE U ODNOSU NA:
DIJETE
• podrška djetetu u usvajanju zdravog naina ivota iz podruja prehrane
35
prehrane
• praenje konzumiranja jela u djece s nutritivnim alergijama
• antropometrijsko mjerenje djece, te praenje djece koja su prošle godine odstupala u
antropometrijskom mjerenju
• izrada jelovnika za djecu sa nutritivnim alergijama ( u suradnji s voditeljicom prehrane , glavnom
kuharicom)
• Redoviti nadzor i praenje procesa rada u kuhinji ( Zdravstveni voditelj, voditeljica prehrane )
U suradnji s voditeljicom prehrane , radit emo na unaprijeenju kulture prehrane
ODGOJITELJE
• edukacija odgojitelja i drugih radnika o postupku sprjeavanja pothranjenosti i pretilosti djece
• usklaivanje zajednikog rada u ostvarenju poslova prehrane – pomo djeci pri konzumiranju jela
(individualizirani pristup)
zdravstvenog odgoja djece – u promicanju zdrave prehrane i ouvanju zdravlja ( edukativni panoi,
prezentacije )
na : uzrast djece, godišnje doba, navike djece, posebne potrebe (Zdravstvena voditeljica, voditeljica
prehrane, glavna kuharica, ekonom )
• Zdravstveni odgoj djece u svezi s stjecanjem pravilnih kulturno - higijenskih navika (Zdravstvena
voditeljica , odgojitelji )
• Edukacija djeteta vezana uz brigu o sebi i svojem zdravlju ( Zdravstvena voditeljica , odgojitelji)
• Zdravstveni odgoj – pravilna prehrana i njen utjecaj na rast i razvoj ( Zdravstvena voditeljica ,
odgojitelji )
• Promovirati znanje o vanosti prehrane radi prevencije pretilosti i drugih bolesti ( Zdravstvena
voditeljica, voditeljica prehrane )
• edukacija i struna pomo roditeljima
• promoviranje zdravih stilova ivota i znaaja roditeljskog modela u razvoju zdravstvene kulture
djece
• upoznavanje roditelja o prehrambenim standardima prehrane djece u djejem vrtiu – jelovnici po
preporuci nutricionistice ( fotodokumentacija jelovnika na oglasnim ploama i web stranici djejeg
vrtia)
• individulani razgovori s roditeljima vezano uz prehranu – suradnja s nadlenim pedijatrima
• Poštivanje preporuenog dnevnog unosa energije i hranjivih tvari ( po preporuci nutricionistice s
Gradskog ureda ), vitamina i mineralnih tvari kao i preporuene vrste hrane i jela ( zdravstvena
voditeljica , voditeljica prehrane , glavna kuharica , ekonom )
PRIMJENA HACCP PROGRAMA
Naela primjene HACCP programa u suradnji zdravstvene voditeljice , i voditeljice prehrane
provodit e se :
• Zahtjevi koji se odnose na objekte za pripremu i proizvodnju hrane
• Zahtjevi koji se odnose na prostorije u kojima se priprema, obrauje ili prerauje hrana
• Zahtjevi koji se odnose na opremu i pribor koji dolazi u dodir s hranom
• Osobna higijena djelatnika
• Odravanje higijene po planu higijenskog odravanja prostora, pribora i opreme
• Opskrba vodom
• Nabavi sirovina
• Prijemu hrane
• Skladištenju hrane
• Pripremu hrane
37
• Opoziv i povlaenje hrane
4.3. SIGURNOST I BORAVAK NA OTVORENOM
CILJ:
Promicanje zdravih stilova ivota djece što duljim boravkom na otvorenom i provoenje tjelesne
aktivnosti tijekom boravka na otvorenom ( uz poštivanje epidemioloških mjera )
BITNE ZADAE U ODNOSU NA:
DIJETE
zdravlje, rast i razvoj
ODGOJITELJE I DRUGE DJELATNIKE (tehniko osoblje , djelatnici kuhinje)
• Stvaranje sigurnog, primjerenog i poticajnog okruenja za boravak djece na otvorenom
• Poticanje cjelovitog razvoja djeteta tijekom boravka na otvorenom
• Provoenje tjelesnih aktivnosti tijekom BNZ prema dobi djeteta
• Informiranje i edukacija odgojitelja o vanosti boravka djece na otvorenom i primjerenoj pripremi
djece za boravak na otvorenom ( Struni suradnici, Zdravstveni voditelj )
• Praenje boravka djece na otvorenom – trajanje, primjerena odjea i obua, izbjegavanje UV
zraenja , aktivnosti ( Zdravstveni voditelj, Struni suradnici )
• Praenje unosa tekuine za vrijeme boravka na otvorenom ( Odgojitelji , Struni suradnici ,
Zdravstvena voditeljica )
RODITELJE
• Informiranje roditelja o vanosti boravka na otvorenom za zdravlje i razvoj djeteta,( primjereni
uvjeti i aktivnosti, odjea i obua, zaštita od UV zraenja )
• Informiranje roditelja o Protokolu postupanja tijekom ljetnih vruina
38
PREVENTIVNIH PROGRAMA
CILJ: Unaprjeivanje zdravlja djece i zadovoljavanje posebnih potreba djece te provoenje
preventivnih mjera
DIJETE
• procjena zdravstvenog stanja djeteta
• provoenje zdravstvenog odgoja
( lijenici,zdravstveni voditelj )
prosvjeivanju
• Pregledi pri epidemiološkoj indikaciji
• Zadovoljavanje specifinih potreba kod djece s zdravstvenim teškoama ( Odgojitelji, Zdravstveni
voditelj )
ODGOJITELJE
• planiranje i provoenje aktivnosti zdravstvenog odgoja s djecom
• provoenje protuepidemijskih mjera
• informiranje roditelja nakon procijene zdravstvenog stanja djeteta
39
• upuivanje roditelja, u koliko ima potrebe, nadlenom pedijatru ili lijeniku specijalisti
• informiranje roditelja o pobolu u skupini
• pravovremena suradnja vezana uz suglasnosti za preventivne preglede
• Obavljanje sistematskog pregleda djeteta prije ulaska u kolektiv
( lijenici,zdravstveni voditelj )
voditelj )
Cilj: Prevencija i smanjenje rizika od potencijalno opasnih situacija , za ouvanje tjelesnog
zdravlja djeteta te smanjenje pobola djece u kolektivu
BITNE ZADAE U ODNOSU NA:
DIJETE
• provoenje mjera prevencije kod zaraznih bolesti tijekom zajednikog boravka kao i higijensko-
epidemiološki nadzor nad higijenskim stanjem u kolektivu
• poveanje duljina trajanja boravka na otvorenom
•pojaane mjere sigurnosti , pri boravku na otvorenom
• ukljuivanje djece u zdravstveni odgoj
• pojaane mjere prevencije na izletu
ODGOJITELJE I DRUGE RADNIKE ( TEHNIKO OSOBLJE , I RADNIKE U KUHINJI )
• usklaivanje zajednikog rada u ostvarivanju poslova uz proces njege, higijene i prehrane
• individualizirani pristup djetetu pri obavljanju njege i odravanju higijene
• ispunjavanje uvjeta smještaja (isti prostor i pribor, spavanje na odreenoj daljini, znakovi za
posteljinu, redovito provjetravanje prostorija, ispravna dispozicija krutog otpada, pranje i
dezinficiranje igraaka
• osiguravanje istoe okoliša djejeg vrtia
40
RODITELJE
• promoviranje zdravih stilova ivota i znaaja roditeljskog modela u razvoju zdravstvene kulture i
higijene djece
• ukljuivanje roditelja u programu mjera higijene i zaštite djece (mjere išenja prostorija gdje
borave alergina djeca)
• upoznavanje roditelja sa pojaanim mjerama išenja i dezinfencije zbog pojave zaraznih bolesti
• ukljuivanje roditelja u zdravstveni odgoj djece
41
U protekloj pedagoškoj godini postavljeni ciljevi na razini ustanove nisu ostvareni u
potpunosti uslijed obustave rada zbog pandemije virusa COVID-19.
Teište odgojno – obrazovnog procesa usmjereno je na poticanje cjelovitog razvoja djece
predškolskog uzrasta. Takav pristup podrazumijeva uvaavanje individualnih razvojnih potreba i
mogunosti djeteta u duhu humanistikih vrijednosti (znanje, identitet, tolerancija, odgovornost,
autonomija, kreativnost). Vrijednosti koje promiemo trebaju biti vidljive u prostorno –
materijalnom okruenju, uvaavajuoj komunikaciju te suradnikom djelovanju svih ukljuenih u
odgojno – obrazovne procese. Stoga e i ove pedagoške godine odgojno – obrazovni rad u djejem
vrtiu „Bajka“ polaziti od djetetovih potreba i prava, potencijala, sposobnosti i interesa
implementacijom suvremenih pristupa razumijevanja djeteta te uvaavanjem kurikularnih naela i
vrijednosti navedenih u Nacionalnom kurikulumu za rani i predškolski odgoj i obrazovanje,
(MZOS, 2014.).
Vodei se vizijom djejeg vrtia Bajka - „Vrti prijatelj djece“, Nacionalnim kurikulumom za rani i
predškolski odgoj i obrazovanje te Kurikulumom ustanove, postavili smo globalne (ope) ciljeve za
pedagošku godinu 2020./2021. s ciljem osiguravanja uvjeta u kojem dijete ima slobodu izraavanja
vlastitih potreba, misli, elja i osjeaja, uvaavajui pritom autonomiju i mogunosti svakog djeteta
u procesu rasta, razvoja i usvajanja novih znanja. Ove pedagoške godine usmjerit emo se na
unaprjeenje vrtikog okruenja kao temeljne varijable institucijskog predškolskog konteksta.
Stimulativna okolina koja e omoguiti izraavanje djetetovih stvaralakih mogunosti, podravati
pozitivnu emocionalnu klimu i komunikaciju, raznovrsne socijalne interakcije model je vrtia
prema mjeri djeteta, a dijete uvijek treba biti fokus odgojno – obrazovnog procesa. Izuzetna je uloga
u tom procesu odgojitelja, promatraa koji osluškuje djetetove interese, potrebe i mogunosti te
sukladno tomu kreira poticajno prostorno-materijalno okruenje. I ove pedagoške godine nastavit
emo raditi na poboljšanju inkluzije djece s teškoama u razvoju s ciljem što uspješnije integracije s
ciljem stvaranja jednake mogunosti pri spoznavanju osnovnih vrednota u razvoju svojih
spoznajnih, tjelesnih, društvenih i emocionalnih sposobnosti.1
1 Daniels, E.S. i Stafford, K. (2003): Kurikulum za inkluziju – razvojno primjereni program za rad s djecom s posebnim
potrebama. Zagreb: POU Korak po korak
42
1. Jaanje kompetencija odgojitelja u svrhu unaprjeenja prostorno – materijalnog
konteksta
2. Zaštita zdravlja kod djece predškolske dobi
Svaki globalni cilj pomno je razraen kako bi se što jasnije istaknula njegova svrha i oekivani
ishodi.
PROSTORNO – MATERIJALNOG KONTEKSTA
Suvremena istraivanja naglašavaju vanost kvalitetnog materijalnog okruenja za cjelovit
djetetov razvoj te dijete kao aktivni i glavni korisnik okruenja ranog i predškolskog odgoja i
obrazovanja. Okruenje u vrtiu ogleda se u strukturi prostora i socijalnim odnosima. Funkcionalno
oblikovanje prostorno – materijalnog konteksta podrazumijeva polaenje od djeteta (interesi,
potrebe, razvojni stupanj), a odnosi se na sobu dnevnog boravka, predprostore i dvorište.
Organizacija prostora i openito stvaranje poticajnog fizikog i socijalnog okruenja od iznimne su
vanosti za razvoj djeteta. Prostorno-materijalno okruenje utjee na to kako se djeca ponašaju,
osjeaju i razmišljaju odnosno okruenje je povezeno s kvalitetom ivljenja djece u ustanovi
predškolskog odgoja i obrazovanja. U svjetski priznatoj Reggio koncepciji okruenje se smatra
toliko znaajnim da ga nazivaju i treim odgajateljem. S obzirom da djeca danas velik dio dana
borave u vrtiu, okruenje u njemu trebalo bi biti ugodno za boravak te nalikovati onom
obiteljskom pruajui u svakom trenutku djetetu mjesto za igru, druenje i odmor.
Prema konstruktivistikoj paradigmi, djeca svoja znanja i iskustva stjeu, izgrauju i razvijaju u
stalnoj interakciji s okolinom, a ne izravnim pouavanjem. Cjelokupno prostorno - materijalno
okruenje ustanove za rani odgoj esencijalni je izvor uenja djece jer ona ue aktivno
(istraujui, inei) te suraujui s drugom djecom i odraslima. Zato okruje treba biti
pedagoški dobro promišljeno i imati visok obrazovni potencijal. Tomu u prilog ide i sama
strukturiranost prostora u sobama za dnevni boravak (Slunjski, 2008). Prostor prenosi mnoge
poruke, a djeci treba pruati osjeaj slobode i mogunost ugodnog druenja te stalno poticati na
43
ili grupiranje djece u manje skupine što pridonosi njihovoj kvalitetnijoj komunikaciji i suradnji.
Okruenje za uenje takoer bi trebalo biti multisenzoriko, odnosno djecu poticati na istraivanje i
angairanje razliitih senzorinih modaliteta te poticati kretanje, neovisnost i interakcije djece.
Djeca su u kvalitetno osmišljenom okruenju izazvana na uenje, istraivanje materijala i otkrivanje
novih informacija. Takoer, prostor je snano instruktivan za sve odrasle osobe i posjetioce vrtia
jer im vizualno pomae razumjeti proces uenja djeteta kroz istraivanje. Socijalno okruenje ine
svi ljudski i struni potencijali, odnosni i komunikacijski, fiziko okruenje obuhvaa materijalne i
prostorne potencijale djejeg vrtia
OPI CILJ: kompetentan odgojitelj koji kreira prostorno- materijalno okruenje u skladu s
djetetovim interesima. Stvaranje i osmišljavanje poticaja od pedagoški neoblikovanog materijala
stavljajui naglasak na njegov istraivaki potencijal, omoguujui pritom da aktivnosti
samoorganizira suraujui s drugom djecom i odgojiteljima kako bi stjecao i razvijao razliite
kompetencije.
bogatiji socijalni kontekst koji omoguuje interakcije i suradniko uenje djece razliite
kronološke i razvojne dobi
suradnja odgojitelja i lanova strunog tima oko strukture centara aktivnosti, unošenja
promjena i osmišljavanje poticaja u pojedinim centrima aktivnosti
kontinuirano obogaivanje sobe dnevnog boravka, promjena centara aktivnosti u skladu s
interesima djece, nadogradnja postojeih poticaja i stvaranje novih
stvaranje multisenzorinog okruenja koje prua uvjete za istraivanje, samostalno
donošenje zakljuaka te dokumentiranje od strane djece
stvaranje uvjeta za razvoj raznovrsnih kompetencija djece kroz vremensku, prostornu i
organizacijsku fleksibilnost procesa
44
uvidi u postojee stanje u odgojnim skupinama, te konzultacije s odgojiteljima oko
potrebnih promjena u odgojnoj skupini
upoznavanje sa internim materijalom „Funkcionalnost centara aktivnosti za djecu“ te
ureenje centara aktivnosti unutar sobe dnevnog boravka prema sljedeim kriterijima:
omeenost, prepoznatljivost, raspored centara aktivnosti (buni i tihi centri), razvojna
primjerenost, aktualnost, bogatstvo materijala, dostupnost materijala te sigurnost djece
korištenje liste procjene za strukturu i izbor centara aktivnosti i poticaja
planiranje i izbor centara aktivnosti , strukture centara, te klasifikacija materijala unutar njih
stvaranje okruenja koje potie prosocijalna ponašanja - kvalitetniju meusobnu interakcija i
komunikaciju djece, kao i komunikacija s odgojiteljem.
poticanje veeg broja izraenih materijala od pedagoški neoblikovanog materijala
promišljanje poticaja koji podravaju više aspekata djejeg cjelovitog razvoja, te su lako
dostupni djeci
poticanje odgojitelja na razumijevanje naina uenja djece, te prema tome mijenjanje i
unapreivanje okruenja
poticajnih pitanja
interna struna usavršavanja na ovu temu provoditi e se putem strunih predavanja na
Odgojiteljskom vijeu, individualnih konzultacija odgojitelja i lanova strunog tima, za
vrijeme tjednih planiranja, te ukoliko Epidemiološke mjere dopuste na radionicama i
ukljuivanjem vanjskih izlagaa.
jednom mjeseno odgojitelji jaslikih/vrtikih skupina na planiranjima odgojno-obrazovnog
rada sastajat e se s lanovima strunog tima vezano uz poticaje: izrada poticaja, refleksija i
unaprjeivanje postojeih poticaja
OEKIVANI ISHOD: Odgojitelj koji stvara uvjete za uenje i promišlja materijalni kontekst te ga
sustavno obogauje raznovrsnim materijalima i poticajima. Poticajno okruenje za uenje polazi od
interesa djeteta te se restrukturira prema njima tijekom godine. Centri aktivnosti trebaju biti ureeni
prema kriterijima iz materijala „Funkcionalnost centara aktivnost za djecu“.
45
S obzirom na novonastalu epidemiološku situaciju cilj zdravstvene zaštite temeljit e se na
izvršavanju higijensko – epidemioloških mjera po uputama HZJZ, gdje emo posebnu pozornost
pridati usavršavanju vještina osobne higijene kod djece.
OPI CILJ :
SPECIFINI CILJ :
Redovita higijena nakon korištenja toaleta
Higijena nakon boravka na zraku, kao i prije konzumiranja svakog obroka
Suradnja s odgojiteljima u realizaciji postavljenih ciljeva
U suradnji s voditeljicom prehrane provodit emo radionicu „Zašto nam trebaju iste ruke„ gdje
emo djecu upoznati s vanošu pranja ruku , te vizualno predoiti kroz igru postojanje bakterija na
dlanovima, te kako dolazi pranjem ruku do njihovog nestanka (kroz praktino – opaajne
aktivnosti).
Jednako tako emo u skupinama prezentirati slikovnicu „Bok , ovo je korona virus„ , kroz koju
emo djeci na njima pristupaan nain predoiti korona virus.
STRATEGIJA DJELOVANJA :
Poticanje izrade materijala kod odgojitelja na temu ouvanja zdravlja
Suradnja s zdravstvenim voditeljicama i voditeljicom prehrane na temu ouvanja
zdravlja i usavršavanja vještina osobne higijene kod djece
OEKIVANI ISHOD :
kvalitetu provoenja osobne higijene kod djece. Posebnu panju potrebno je obratiti na jaslike
46
skupine kojima je pomo potrebna u veoj mjeri, a u vrtikim skupinama teit emo samostalnosti
djece uz usmjeravanje odgojitelja.
OBRAZOVNOG PROCESA
Bitne zadae:
planiranje temeljeno na interesu i potrebama djeteta pri emu e se osobit naglasak staviti na
poticanje razvoja djetetovih kompetencija primjerenim i raznovrsnim poticajima
ujednaavanje pisanja pedagoške dokumentacije na razini vrtia
podizanje strunih kompetencija odgojitelja putem razmjene informacija, podrške i pomoi
u planiranju, dokumentiranju i vrednovanju odgojno – obrazovnog procesa
funkcionalno i kontinuirano dokumentiranje odgojno-obrazovnog procesa
nastavak rada na sustavnom vrednovanju odgojno-obrazovnog procesa
Prema Pravilniku o obrascima i sadraju pedagoške dokumentacije i evidencije o djeci u djejem
vrtiu (NN 83/2001). Pedagošku dokumentaciju i evidenciju o djeci moraju voditi sve osobe koje
ostvaruju djelatnost predškolskog odgoja i ne smije se iznositi iz ustanove.
Pedagoška dokumentacija i evidencija o djeci predškolske dobi je:
Matina knjiga djece
Dnevnik rada strunih suradnika- dopuna pedagoške dokumentacije
Imenik djece – dopuna imenika
Godišnje izvješe o ostvarivanju plana i programa rada
Program strunog usavršavanja
Knjiga zapisnika
Planiranje unutar odgojno-obrazovnog rada ne moe biti strogo strukturirano, ve je
fleksibilno i usmjereno na dijete kao cjelovito bie i na njegovu dobrobit i naine kojima se ono
47
moe ostvariti. Upravo se u Nacionalnom kurikulumu za rani i predškolski odgoj i obrazovanje
(MZOS, 2014.) spominju naela (fleksibilnost odgojno – obrazovnog procesa, partnerstvo vrtia s
roditeljima i širom zajednicom, osiguravanje kontinuiteta u odgoju i obrazovanju te otvorenost za
kontinuirano uenje i spremnost na unapreivanje prakse) koja ine vrijednosna uporišta odgojno –
obrazovnog procesa kojima emo i dalje teiti prilikom planiranja i vrednovanja odgojno –
obrazovnog rada. Temeljeno na praenju i vrednovanju, planiranje podie kvalitetu rada u odgojnoj
ustanovi i rezultira višom razinom poticanja rasta i razvoja svakog pojedinog djeteta te višom
razinom kvalitete partnerskih odnosa roditelj-odgojitelj-vrti-društvena sredina.
Prema Nacionalnom kurikulumu za rani i predškolski odgoj i obrazovanje (MZOS, 2014.) osnauje
se razvoj osam temeljnih kompetencija za cjeloivotno uenje. One predstavljaju temelj za procese
razvoja samopoštovanja, samopouzdanja i pozitivne slike o sebi (sobne kompetencije). Od ove
pedagoške godine planiranje odgojno – obrazovnog rada uskladit e se prema navedenim
kompetencijama iz Nacionalnog kurikuluma:
3. Matematika kompetencija i osnovne kompetencije u prirodoslovlju
4. Digitalna kompetencija
7. Inicijativnost i poduzetnost
Nadalje, funkcionalno i kontinuirano dokumentiranje vano je za kvalitetno ostvarivanje
cjelokupnog odgojno - obrazovnog procesa u odnosu na odgojitelja, dijete i roditelja.
Dokumentacija je svojevrsni prozor u svijet uenja djece jer omoguuje cjelovitiji uvid i refleksiju
odgojitelju o razliitim iskustvima djece tijekom projekta, predstavlja svojevrsni alat za promatranje
procesa uenja djece koji odgojiteljima omoguuje bolje razumijevanje, a time i osiguranje
kvalitetnije podrške u tom procesu te doprinosu kreiranju kulture ukljuenosti i dijaloga izmeu
svih sudionika ukljuenih u razvoj odgojno-obrazovni proces.
Vrijednosti dokumentacije:
48
za dijete – vodi dijete na meta razinu uenja, poticanje suradnikog uenja, poruuje se djeci
da se njihov rad cijeni i da se njihova nastojanja uvaavaju, osvještavanje procesa vlastitog
uenja,
metoda rada, osvještavanje implicitne pedagogije
za roditelje – revidiranje stavova o djetetu, modificiranje odgojnih djelovanja, jaanje
roditeljskih kompetencija, ostvarivanje partnerskih odnosa s odgojiteljima
Oblici planiranja i vrednovanja su:
a) Tjedni plan odgojno-obrazovnog rada
ŠTO KAKO KADA TKO
postavljenim razvojnim zadaama,
aktualnim društvenim zbivanjima,
unaprijed planiranim specifinim
posjet roditelja ili neke druge strane
osobe…) i reakcijama djece na
aktivnosti i sadraje u prethodnom
tjednu
i reakcijama djece na
ŠTO KAKO KADA TKO
Temelji se na strunoj
ŠTO KAKO KADA TKO
dnevnog boravka, a po potrebi
planiranje e se odvijati s nekoliko
odgojitelja i lanovima strunog
svim propisanim epidemiološkim
tjedno,
mjeseno
odgojitelji,
struni
suradnici
projektom:
projekta, cilj, plan, etape, tijek,
valorizacije
roditeljima tijekom trajanja
roditelje)
dnevno,
tjedno,
mjeseno,
tijekom
godine
odgojitelji,
struni
suradnici
ŠTO KAKO KADA TKO
aktivnostima;
za roditelje te individualnim
ŠTO KAKO KADA TKO
zapisnik razgovora)
specifine informacije i obavijesti
dnevno,
tjedno,
mjeseno
odgojitelji,
struni
suradnici
51
dostupan roditeljima
ŠTO KAKO KADA TKO
Obzirom na odabranu temu
periodinu valorizaciju odgojno-
profesionalnih kompetencija
u praksi
VREDNOVANJE
godišnje vrednovanje
prikupljanjem informacija od
odgojiteljima, trijanim listama
organizaciji ili odgojno-obrazovnom
roditeljima, savjetovalište, grupa
manjim skupinama prema
5.3. DJECA S POSEBNIM POTREBAMA I TEŠKOAMA U RAZVOJU
Termin “posebna potreba” oznaava potrebe koje djeca s teškoama u razvoju imaju glede
funkcioniranja u svakodnevnom ivotu. To se prije svega odnosi na zadovoljavanje osnovnih
potreba, a zatim i na odgoj, obrazovanje, zdravstvenu skrb te ukljuivanje u širu društvenu
zajednicu odnosno na socijalizaciju. Treba napomenuti da pojam “teškoe u razvoju” obuhvaa
razna priroena i steena ošteenja razliite vrste i stupnja.
Isto tako kod svakog su djeteta mogua i neka razvojna odstupanja koja su prolaznog
karaktera i specifina su za odreenu kronološku dob te razvojni period. Meutim kod neke djece
mogu se javiti i trajna odstupanja u pojedinim aspektima razvoja ili razvoja u cjelini. Posebne
potrebe se mogu izraavati kao potencijalne, prolazne i trajnije2. Neovisno o njihovom karakteru,
zahtijevaju dodatnu pozornost od strane odgojitelja te strunog tima. Uz redovni odgojno -
obrazovni rad, za djecu s odreenom posebnom potrebom organizira se i individualizirani rad u
skupini i/ili individualni rad sa strunjacima, ili ih se pak upuuje u specijalizirane ustanove u cilju
postizanja njihova optimalnog razvoja.
1991.
54
razgovor s odgojiteljima o tijeku prilagodbe
davanje povratnih informacija roditeljima o
tijeku prilagodbe
strunog tima
roditelja i strunih suradnika
potrebama/teškoama u razvoju
i/ili odgojnoj skupini
praenje rasta i razvoja
organizaciji ili odgojno-obrazovnom radu prema
potrebi
pomo u planiranju aktivnosti i poticaja
supervizija treih odgojitelja kao podrška u
odgojnoj skupini (refleksija)
Rad s roditeljima ukljuivanje roditelja u savjetodavno –
tretmanski rad
savjetovanje roditelja
radionice, upuivanje na literaturu i sl.)
upuivanje u specijalizirane ustanove
U RAZVOJU
Za razliku od integracije kod koje je naglasak stavljen na mjesto, inkluzija se primarno vee uz
proces. Ona u prvom redu istie i naglašava razliite razvojne potencijale, a manje govori o
nedostacima. Uspješna inkluzija podrazumijeva aktivno ukljuivanje svakog djeteta u odgojno -
obrazovne aktivnosti te slobodan pristup razliitim mjestima za igru i rad svakom djetetu.
Inkluzivni pristup trai angaman svih sudionika (grupni napor) kako bi se istovremeno izišlo u
susret individualnim potrebama svakog pojedinog djeteta i zahtjevima odgojno-obrazovnog sustava.
I ove pedagoške godine u planu je ukljuivanje djece s teškoama u razvoju u redovne i posebne
programe te unaprjeivanje tog procesa na dobrobit svih ukljuenih sudionika. Naša stremljenja i
ove godine idu u smjeru inkluzivnog vrtia koji se definira kao mjesto gdje svatko pripada, gdje je
svatko prihvaen, gdje pojedinac podrava druge i sam biva podran od drugih kako bi se izašlo u
susret njegovim potrebama. Inkluziju karakteriziraju razvijeni osjeaji pripadnosti i zajedništva
odreenoj skupini, za razliku od integracije koja je bazirana na fizikoj bliskosti. Poznato je da
inkluzija doprinosi boljitku i obogaivanju kako samog djeteta s teškoama, tako i njegovih
vršnjaka urednog razvoja, odgojitelja i roditelja – poveanju svjesnosti o razvojnim teškoama
pojedinaca, razvijanju empatije, tolerancije i prihvaanja razlika meu osobama i opi napredak
suradnikih vještina.
Za uspješno ukljuivanje djece s teškoama vano je razumijevanje koncepta ravnopravnog
dostojanstva koje prije svega ukljuuje prihvaanje djeteta kao osobe. Osvještavanjem vanosti
ovog koncepta te proširivanjem znanja o teškoama i specifinim tehnikama za kreiranje poticajne
okoline, oekujemo da e odgojitelji razvijati pozitivne stavove prema inkluziji te e biti uporniji i
dosljedniji u nastojanju ukljuivanja djece s teškoama u što vei broj aktivnosti u skupini, prema
njihovim mogunostima.
U planu nam je i ovu godinu provoditi rotaciju treih i matinih odgojitelja u skupinama u kojima
su ukljuena djeca s teškoama te e se na taj nain obuhvatiti vei broj odgojitelja koji e se nai u
ulozi odgojitelja pomagaa. Takoer, oekujemo da e navedeni princip rotacije odgojitelja
doprinijeti boljoj inkluziji djeteta u skupini, povezanosti meu svim sudionicima inkluzivnog
procesa i generalizaciji novonauenih vještina.
56
Ove godine se naš vrti prikljuuje projektu „Budi AUT“ kojeg realizira Udruga za autizam –
Zagreb. Projektom se prua prilika za neposredno proivljavanje senzorne preoptereenosti i
disfunkcije ime se eli podii svijest o drugaijem nainu doivljavanja podraaja iz okoline kod
djece s poremeajima iz spektra autizma. Udruga e pripremiti, organizirati i izvesti postavljanje
instalacije (kuice) koja tehniki i scenarijski stvara virtualnu situaciju modificiranih senzorikih
podraaja, kroz koju e djeca uz raniju pripremu i vodstvo odgojitelja fiziki prolaziti. Instalacija e
biti postavljena u periodu od 10 dana na tri objekta – na centralnom objektu i dva podruna objekta
Ciglenica te Vrbani, a sudjelovat e zainteresirana djeca starijih vrtikih skupina. Ideja projekta je
prezentacija instalacije u javnim institucijama, tako i u vrtiu, u cilju edukacije i senzibilizacije
djece i odraslih, ime se postie globalno podizanje svijesti o poremeajima iz spektra autizma
(PSA).
Priprema za projekt zapoinje gostovanjem predavaa s projekta na odgojiteljskim vijeima u rujnu,
u svrhu edukacije zaposlenika. Pripremu djece e nastaviti odgojitelji u starijim vrtikim
skupinama, kroz aktivnosti u odgojnoj skupini na navedenu temu. U uvodnom dijelu djeca e
aktivno sudjelovati u slušanju prie o djeaku/djevojici s PSA te osvijestiti mogunosti primanja i
obrade podraaja putem razliitih osjetila. Nakon toga e prolaziti kroz instalaciju u pratnji
odgojitelja što e se na posljetku vrednovati u upitniku kojeg e odgojitelj provoditi u skupini. Osim
djece, odrasli sudionici u projektu e takoer ispuniti upitnik za evaluaciju projekta u svrhu
poboljšanja kvalitete projekta.
Ovom se suradnjom nadograuje i proširuje dosadašnji cilj podizanja kvalitete inkluzivnog
okruenja za dijete s teškoama u razvoju te osnaivanja odgojitelja.
OPI CILJEVI
1. podizanje kvalitete inkluzivnog okruenja za dijete s teškoama u razvoju u skladu s
razvojnim mogunostima i interesima svakog pojedinog djeteta
2. osnaivanje odgojitelja i jaanje njihovih postojeih i izgradnje novih vještina i znanja iz
podruja inkluzije djece s razliitih razvojnim teškoama u skupinu
SPECIFINI CILJEVI
1. kontinuirana podrška odgojiteljima tijekom pedagoške godine u vidu supervizije i
edukacije o specifinostima razliitih teškoa u razvoju te korištenju metoda i postupaka za
57
2. timska identifikacija djece s teškoama u razvoju
3. suradnja s roditeljima uvidu upoznavanja roditelja o individualnim odgojno-obrazovnim
ciljevima za svako dijete i savjetodavni rad s roditeljima u svrhu zajednikog djelovanja
prema djetetu
poduavanje o nainima uspostavljanja interakcije s djetetom s teškoama u razvoju svrhu
poticanja njihovih meusobnih interakcija u kojima e sva djeca razvijati socijalne vještine,
komunikaciju, samostalnost i ostale funkcionalne vještine
5. stvaranje okoline u kojoj se potie razumijevanje i fleksibilnost, razumijevanje i poštivanje
razliitosti i razvijanje suosjeajnosti, ljubaznosti i poštivanja drugih
STRATEGIJE DJELOVANJA:
1. Identifikacija djece s teškoama u razvoju i kontinuirano praenje i procjenjivanje
potreba djeteta
2. Inicijalna procjena uvidom u medicinsku dokumentaciju i anamnestike podatke,
praenjem reakcija i interakcija djece u skupinama, te razgovorom s roditeljima i
odgojiteljima
3. Opservacija djeteta u skupini i individualno uz primjenu razliitih instrumenata procjene
4. Izrada i primjena lista praenja, protokola zapaanja o djeci s teškoama u razvoju
5. Izrada individualiziranih programa i njihovo revidiranje tijekom godine, izrada vrtikog
mišljenja
6. Individualni rad s djetetom uz primjenu raznovrsnih terapijskih postupaka i metoda
7. Edukativno-savjetodavni rad s roditeljima i odgojiteljima
8. Analiziranje listi praenja i protokola zapaanja, procjena razvoja prema razvojnim
listama
9. Vrednovanje rada s djecom s teškoama u razvoju kroz procjenu napretka prema
zadanim razvojnim ciljevima
10. Upuivanje djece u vanjske ustanove na specijalistiku obradu, terapiju i praenje
58
5.4. ORGANIZACIJA I PRAENJE PRILAGODBE DJECE
Promjena okruenja, iz sigurnosti i topline obiteljskog doma prema novim i raznovrsnim
aktivnostima u djejem vrtiu, jedan je od najvanijih trenutaka i izazova ranog djetinjstva te veliki
korak kako za dijete, tako i za roditelje. Za veinu obitelji, ovaj poetak novog ivotnog razdoblja
ujedno znai i prvo dulje odvajanje od djeteta. Premda smo svjesni da je ono neophodno za
osamostaljivanje, uenje te stvaranje novih poznanstva i prijateljstava, odvajanje od osoba koje
volimo je uvijek bolno. Stoga svako dijete prolazi proces prilagodbe, kako bi se ta promjena odvila
što bezbolnije, i za jedne i za druge. Adaptacija (prilagodba) je vremensko razdoblje u kojem se
dijete prilagoava novoj situaciji, odnosno polasku u djeji vrti. Svako dijete na svoj nain
doivljava prelazak iz obitelji u jaslice ili vrti te, s obzirom na poetnu reakciju djeteta i duljinu
trajanja, razlikujemo etiri oblika adaptacije: laka (10-15 dana), uobiajena (do 30 dana), teška (dva
mjeseca i više, zakašnjela (nakon jedan - dva mjeseca u vrtiu). Veina djece proe proces
adaptacije bez veih teškoa; tea prilagodba prisutna je samo kod malog broja djece.
Ipak, potrebno je pomno pratiti djetetovo ponašanje jer su istraivanja pokazala kako reakcije
djeteta u razdoblju privikavanja na boravak u vrtiu/jaslicama mogu predvidjeti ponašanja u slinim
situacijama u budunosti.
Tijek prilagodbe
Ove pedagoške godine uslijed pandemije došlo je do manjih izmjena tijeka prilagodbe zbog
poštivanja epidemioloških mjera HZJZ-a, koje se provode u vrtiu. Vrijeme boravka roditelja s
djetetom u skupini skraeno je na 15 minuta, ali ostatak procesa prilagodbe se odvija kao dosada.
Prvi dan roditelj boravi s djetetom u skupini. Ovisno o djetetovim reakcijama, a u dogovoru s
odgojiteljem, roditeljev boravaka u skupini se kroz slijedea tri dana postupno smanjuje, a djetetov
poveava.
uslijed pandemije
59
2. Odreivanje datuma adaptacije za svako novoupisano dijete u dogovoru s roditeljima
3. Informiranje odgojitelja o novom tijeku prilagodbe zbog poštivanja epidemioloških
mjera u vrtiu
4. Informiranje odgojitelja o novoupisanoj djeci u njihovoj skupini te o dogovorenim
terminima prilagodbe
5. Osmišljavanje roditeljskih kutia kao glavnih izvora komunikacije s roditeljima
6. Podjela listi za praenje prilagodbe djece, anketa o prilagodbi za roditelje te kriterija za
praenje prilagodbe od strane odgojitelja
7. Praenje perioda prilagodbe u skupini od strane strunog tima
8. Organizacija rada odgojitelja - vea preklapanja odgojitelja tijekom razdoblja prilagodbe
9. Podrška roditeljima u procesu prilagodbe
10. Analiza podataka prikupljenih listama praenja
5.5. PROVOENJE MALIH TEMATSKIH PROJEKATA
Projektni naina rada oblik je prirodnog, integriranog uenja koji potie razvoj raznovrsnih
kompetencija djece (osobito kroz ulogu odgojitelja). Rije je o obliku integriranog predškolskog
kurikuluma u kojem djeca, prema vlastitim interesima i mogunostima, u suradnji s drugom djecom
i uz nenametljivu asistenciju odgojitelja, poduzimaju razliite istraivake i druge aktivnosti u
kojima aktivno stjeu iskustvo i ue preuzimati odgovornost. Primjenama strategija projektnog
naina rada potiemo djecu na inicijativu, podiemo razinu ukljuenosti i razvijanje
komunikacijskih vještina. Projektni nain rada posebno je vrijedan u oblikovanju kurikuluma jer
objedinjava podruja razvoja i sadraje uenja djeteta uvaavajui integriranu prirodu uenja djece
predškolske dobi.
pomoi djetetu da produbljuje razumijevanje vlastitog iskustva i okruenja u kojem ivi
stjecanje i primjena praktino upotrebljivih znanja djece; razvoj šireg okvira njihovih
intelektualnih, akademskih, motorikih i socijalnih vještina te osnaivanje organizacijskih
sposobnosti djece.
U svim odgojnim skupinama intenzivno emo raditi na jaanju kompetencija odgojitelja pri
provoenju projekata.
projekta putem individualnih
pravovremene i dostupne poticaje
djece
prigodama unutar i/ili izvan vrtia Tijekom godine odgojitelji
5.6. PROGRAMI ODGOJNO - OBRAZOVNOG RADA
5.6.1. Program predškole
U djejem vrtiu „Bajka“ program predškole se ove pedagoške godine provodi na dva
naina – u sklopu redovnog desetosatnog programa za djecu koja ve pohaaju djeji vrti, i za
djecu koja ne pohaaju djeji vrti (roditelji sa statusom odgojitelja) u obliku integriranog programa
predškole u redovnoj skupini tri puta tjedno. Program se provodi od 01. listopada do 31. svibnja u
trajanju od okvirno 250 sati. Program predškole se provodi na svih pet objekata u dvanaest odgojnih
skupina. Provoditelji programa su matini odgojitelji skupina u kojima se nalaze djeca školski
obveznici. Provoenja programa predškole pratit e ravnatelj s ostatkom strunog tima.
Cilj odgojno – obrazovnog rada u programu predškole je zadovoljavanje djetetovih razvojnih
potreba, poticanje cjelovitog razvoja djeteta te razvoj kompetencija, znanja i vještina nunih za
aktivno sudjelovanje i integracije u društvo te sukladno tome što vei stupanj pripremljenosti djece
školskih obveznika za školu.
BITNE ZADAE STRATEGIJE DJELOVANJA
razvoj svih temeljnih
prevenciju ovisnosti i
djetetom unutar/izvan
odgojne skupine
Ponuena struna literatura
U ODNOSU NA
Praenje programa predškole provodit e svi struni suradnici prema svom podruju djelovanja.
Psiholozi e izvršit procjenu razvojnog statusa djece školskih obveznika uporabom Testa
spremnosti za školu (TSŠ), dok e logopedi izvršiti procjenu jezino – govornih sposobnosti na
temelju Dijagnostikog kompleta za ispitivanje sposobnosti govora, jezika, itanja i pisanja u djece
te prema potrebi e-Potjehom i PPVT-om. Na zahtjev roditelji psiholozi i logopedi napisat e
mišljenja nakon uinjene procjene.
Oekivani ishodi programa predškole odnose se na osnovnu razinu usvojenosti temeljnih
kompetencija za usvajanje itanja i pisanja te socio-emocionalnu pripremljenost djece za daljnji
nastavak obrazovanja (samopouzdanje, samopoštovanje, samouvjerenost, prihvaanje neuspjeha,
spremnost na dijeljenje, nenasilje meu vršnjacima i drugo)
Tablica 8. Hodogram aktivnosti za program predškole
KADA? ŠTO? TKO?
listopada
školu“
prema potrebi u ostatku
polaska u školu
odgojiteljima
Logoped
školskih obveznika Psiholozi
odgojiteljima
*ukoliko to budu dozvoljavale Epidemiološke mjere.
Ukoliko doe do obustave rada ustanova aktivnosti za djecu školske obveznike nalaziti e se na
web stranici ustanove #Ostanidomavrti.
5.6.2. Izvedbeni program „Djeca u prirodi“
S obzirom na trenutne Epidemiološke mjere, program Djeca u prirodi – Grad mladih nee se za
sada provoditi. Ukoliko doe do promjena, u program e se ukljuiti djeca školskih obveznika
prema terminima koji se ustanovi dodijele.
Program „Djeca u prirodi“ oblikovan je tako da suvremenom gradskom djetetu otvori
riznicu znanja o prirodi i osigurava mu prilike da u njoj djeluje u skladu s vrijednostima odrivog
razvoja. Koncipiran je na nain da djeca u neposrednom kontaktu s prirodom, aktivnim
istraivanjem i uenjem u suradnji s drugom djecom i odraslima, steknu vrijedna iskustva, znanja i
vještine, razviju pozitivne emocije i stavove usmjerene na etiki i ekološki nain ponašanja i
ivljenja u zajednici.
Nositelj programa je Djeji vrti „Ivane Brli Maurani,“ a realiziraju ga djeji vrtii Grada
Zagreba. Program je namijenjen djeci u godini pred polazak u osnovnu školu (školskim
obveznicima) u redovitom programu i u programu predškole izvan redovitog programa svih
zagrebakih djejih vrtia. U program „Djeca u prirodi“ ukljuuju se djeca temeljem dobrovoljne
odluke njihovih roditelja.
Cilj programa „Djeca u prirodi“ usmjeren je na zadovoljavanje raznolikih potreba i interesa djeteta,
cjelovitog pristupa djetetu kao osobi, te ostvarivanja njegovih prava na aktivnu participaciju i
65
sudjelovanje u sigurnom, poticajnom okruenju, koje mu omoguava ugodno, proaktivno i zabavno
uenje i stjecanje pozitivnih iskustava. Takoer, boravkom i kretanjem u prirodi i izloenošu djece
utjecaju istog zraka i umjerenog sunca jaa se i unapreuje njihovo zdravlje. Šetnje, igre u šumi,
aktivnosti na otvorenim sportskim terenima i u dvorani doprinose razvoju psihomotornih
sposobnosti u prirodnim oblicima kretanja i ope psihofizike spremnosti djece te stvaranje navika
zdravog ivljenja.
- poticati radoznalost i interes djeteta za prirodno okruenje, razvijati oduševljenje i divljenje
otkrivanjem zanimljivosti, neobinosti, raznolikosti i ljepote
- omoguiti opaanje i doivljavanje prirodnih pojava (sunce, vjetar, kiša, snijeg, magla, mraz...),
vremenskih mijena (godišnja doba) i ivotnih zajednica (flora i fauna), razvijati spoznaje o
osnovnim ivotnim procesima (raanje, rast, razmnoavanje, umiranje) i ivotnim uvjetima (voda,
zrak, svjetlo, tlo)
- razvijati spoznaju djeteta o meusobnoj povezanosti ive i neive prirode, ovisnosti raznolikih
ivotnih zajednica, a osobito ovjeka i prirode, osvješivati opasnosti od zagaenja okoliša i
mogunosti za njegovo ouvanje i unapreenje
- osigurati neposredan i aktivan odnos djeteta s prirodnim okruenjem radi stjecanja znanja i
iskustva, razvijati sposobnosti rješavanja konkretnih problema u suradnji s drugom djecom i
odraslima
djelovanja na rješavanju aktualne problematike u neposrednom ivotnom okolišu
- razvijati suosjeajnost kao pretpostavku za bolje razumijevanje, ponašanje, odluivanje i
djelovanje - razvijati vještine samostalnog djelovanja, prepoznavanja opasnosti i samozaštite
djeteta.
Oekivani ishodi programa „Djeca u prirodi“ odnose se na razvijenu ekološku osjetljivost djece i
njihovu spremnost za praktino primjenjivanje nauenog jer omoguuje da djeca doive i upoznaju
prirodu, naue je voljeti i cijeniti u svim njenim oblicima i otkriju kako je mogu zaštiti, ouvati i
66
unaprijediti. Participacijom u programu, djeca se osvjedouju da, iako su mali, mogu uiniti
udesne stvari za okoliš u kojem ive.
5.6.3. Poseban program cjelodnevnog ranog uenja engleskog jezika
Program ranog uenja engleskog jezika provodi se integriranog u redoviti odgojno obrazovni
program s djecom mješovite vrtike skupine. Kontinuirano emo osigurati takve interakcijske odnose u
kojima e dijete stjecati sigurnost i samopouzdanje, osjeaj napredovanja i uspjeha, razvijati pozitivnu sliku
o sebi kao samosvjesne osobe. Djetetu emo osigurati razvijanje i obogaivanje materinjeg jezika i rano
usvajanje engleskog. Naglasak je stavljen na igri kao djetetovu osnovnu aktivnost.
Poseban program cjelodnevnog ranog uenja engleskog jezika provodi se u 4 mješovite vrtike odgojne
skupine: 1 skupina na centralnom objektu. 1 skupina na podrunom objektu Ciglenica te 2 skupine na
podrunom objektu Vrbani.
Cilj: Razvoj kompetencija komunikacije na stranom jeziku te kroz cjelovito zadovoljavanje djetetovih
potreba razvijanje senzibiliteta za engleski jezik
BITNE ZADAE STRATEGIJE DJELOVANJA
skladu sa svojim mogunostima i
interesima razvije zanimanje za
fonološki sustav;
integrativnim pristupom
djetetom usvajati osnove jezinog
situacijama;
razliitom kulturom, tradicijom i
razliitim govornim izrazom, a
izriajem
Prezentacija rada i postignua
Oekivani ishodi: Motiviranost djece za interakciju i komunikaciju na engleskom jeziku u
svakodnevnim ivotnim situacijama. Spontano razumijevanje i korištenje engleskih rijei, fraza i
uputa. Prostor koji je obogaen aktivnostima iz tema koje su ostvarene u radu s djecom na
engleskom jeziku. Izraeno zadovoljstvo djece i roditelja.
68
djece od 1. do 3.godine ivota
Putem osjetilnih sustava mozak djeteta svakog trenutka dobiva nebrojeno mnogo informacija o
fizikom stanju njegova tijela i okoline, i to ne samo iz oiju i ušiju, ve iz svakog dijela tijela.
Zadatak mozga je organizirati sve te osjete kako bi se dijete normalno kretalo, uilo i ponašalo.
Organizacija tih osjeta naziva se senzorna integracija (osjetna obrada) (Ayres, 2002.). Ona poinje
ve u utrobi kada mozak fetusa osjeti pokrete majina tijela. Golema koliina senzorne integracije
mora se pojaviti i razviti da se postigne puzanje i stajanje što se dogaa u prvoj godini ivota. Igre u
djetinjstvu dovode do puno senzorne integracije jer dijete organizira osjete svog tijela i sile tee
zajedno sa slikom i zvukom. Iako se svako dijete rodi s tom sposobnosti, mora je razviti dolazei u
odnose s mnogim stvarima oko sebe i prilagoavajui svoje tijelo i mozak mnogim izazovima
tijekom djetinjstva (Biel i Peske, 2007.).
Opi cilj programa rane stimulacije i poticanja senzorne integracije je zadovoljiti i razvijati prirodne
potrebe djeteta za kretanjem i osjetilnim doivljavanjem što je osnovna pretpostavka za kvalitetan
cjelokupni razvoj.
toplinom te biti djeci
stimulaciju svih sedam
senzornih sustava kroz
time osmišljavati prostor i
praenja razvoja
odgojiteljem i lanovima strunog
poticanje senzorne integracije,
Oekivani ishodi: Kroz cjelodnevni posebni program rane stimulacije osjetila i poticanja senzorne
integracije djeca jaslike dobi dobivaju priliku u materijalno poticajnom okruenju razvijati sva
svoja osjetila te tako stvoriti preduvjete za razvoj viših kognitivnih funkcija (govor, jezik,
koordinacija oko-ruka, motoriko planiranje, panja i koncentracija, samokontrola, samopouzdanje,
sposobnost školskog uenja i dr.)
70
5.6.5. Poseban program za djecu s poremeajem iz spektra autizma
S obzirom da novija istraivanja pokazuju da djeca s poremeajem iz spektra autizma ue na
nain razliit od djece redovnog razvoja, javila se potreba za prilagoavanjem edukacijskih i
odgojnih postupaka kako bi dijete usvojilo nova znanja i vještine. Cilj postojanja skupina za djecu s
poremeajem iz spektra autizma, u Djejem vrtiu Bajka u Zagrebu, je pripremiti djecu sa
specifinim razvojnim poremeajem za inkluziju u redovne sustave odgoja i obrazovanja.
Zbog teškoa u komunikaciji i socijalnim interakcijama djece s poremeajem iz spektra
autizma, integracija djece s tim poremeajem vrlo je kompleksan i zahtjevan zadatak. Potrebno je
pripremiti dijete edukacijsko-rehabilitacijskim postupcima i ranim tretmanom u svrhu usvajanja
vještina i znanja iz socijalnih interakcija potrebnih da bi dijete moglo koristiti pozitivne uinke
inkluzije i ukljuivati se u vršnjake skupine. Ovakva skupina u našem vrtiu je naš je pokušaj da
osiguramo takav pristup djeci s poremeajem iz spektra autizma, a takoer i da ponudimo novi
oblik odgoja i obrazovanja koji je ranije u sustavu nedostajao.
Cilj programa je priprema djece s poremeajem iz spektra autizma za integraciju u redovne
sustave odgoja i obrazovanja.
BITNE ZADAE STRATEGIJE DJELOVANJA
naine
71
dogaanja u okviru redovnog
djetetom unutar/izvan odgojne
Završna procjena napretka i
s djetetom – dobivaju
napretku djeteta, educiraju
prua podrška u
integrirana, Centrom za
posebnih odgojno-obrazovnih
nakon završetka programa
fakulteta na vjebama
Praenje posebnog poludnevnog programa za djecu s poremeajem iz spektra autizma provodit e
struna suradnica rehabilitatorica i ostali struni suradnici prema svom podruju djelovanja.
Psiholozi i logopedi e vršiti razvojnu procjenu djece po potrebi i sudjelovati u izradi mišljenja za
djecu na zahtjev roditelja.
Tablica 10. Hodogram aktivnosti za program za djecu s poremeajem iz spektra autizma
KADA? ŠTO? TKO?
školskih obveznika Psiholozi
Logopedi
Oekivani ishodi programa za djecu s poremeajem iz spektra autizma odnose se na osnovnu
razinu usvojenosti funkcionalnih vještina na podrujima od prioritetnog znaaja za djecu
(komunikacija, socijalne interakcije, igra, samostalnost, motivacija, mogunost obraanja panje na
razliite podraaje iz okoline; verbalne i neverbalne, sposobnost generalizacije nauenih vještina i
sklonost da spontano koristi nauene vještine) te njihovu spremnost za daljnje ukljuivanje u
primjereni oblik odgoja i obrazovanja uz vrstu i opseg podrške koji je pojedinom djetetu potreban
za daljnji napredak.
Kvalitetna odgojno – obrazovna praksa proizlazi iz tenje svih sudionika za napretkom i
daljnjim usavršavanjem vlastitih spoznaja o odgojno – obrazovnoj praksi i djejem razvoju.
Profesionalni razvoj temelji se na ideji da kontinuirano struno usavršavanje ini osnovu razvoja
vrtia, sukonstrukcije znanja odgojitelja i drugih strunih djelatnika, osnovu za propitivanje i
promjenu njihovih stavova, uvjerenja i djelovanja u odgojno-obrazovnom procesu te bazu za
poticanje njihove autonomije3.
Ove pedagoške godine planiraju se sljedei oblici profesionalnog razvoja i strunog
usavršavanja kroz skupne oblike:
a) unutar vrtia ( radni dogovori, planiranja, strune teme na odgojiteljskom vijeu,
individualne konzultacije s odgojiteljima odgojnih skupina)
b) izvan vrtia (edukacija u struno razvojnim centrima, prema katalogu AZOO te seminari i
struni /ili struno-znanstveni skupovi) – ukoliko epidemiološke mjere to budu dopuštale.
Bitna zadaa: Stvaranje uvjeta za struno usavršavanje odgojitelja, strunih suradnika i ostalih
djelatnika, te podupiranje razvoja vještina i znanja potrebnih za oivotvorenje kurikulumskih
vrijednosti, naela i ciljeva kojima teimo.
3 Pavli, K. (2015): Kontinuirano profesionalno usavršavanje i razvoj vrtikoj kurikuluma. Dijete, vrti, obitelj, 79 (12)
76
KADA? ŠTO? (TEMA) TKO?
za pedagošku godinu 2020./2021.
- Kurikuluma vrtia za pedagošku
2020/2021
Veljaa 2021. - Prostorno – materijalno okruenje Struni tim
Oujak 2021. - Emocionalna regulacija djece Struni tim
Travanj 2021. - Rana komunikacija Struni tim
Lipanj 2021.
ljetni period
kolovoza
pedagošku godinu 2020./2021.
ravnateljica
77
Vrijeme, mjesto i naini odravanja dogovorit e se naknadno u skladu s potrebama i
mogunostima odgojitelja i strunih suradnika, te Epidemiološkim mjerama. Odgojitelji e svakog
prvog u mjesecu dobiti kalendar zbivanja za svoj objekt na kojem e izmeu ostalog biti naznaeni
termini strunih usavršavanja.
Radni dogovori organiziraju se prema potrebi na inicijativu ravnateljice, odgojitelja ili
lanova strunog tima, vezano za aktualna dogaanja.
Tjedna planiranja odvijati e se svake srijede i etvrtka nakon jutarnje smjene unutar sobe
dnevnog boravka, a po potrebi planiranje e se odvijati s nekoliko odgojitelja i lanovima strunog
tima u prostoru dvorane prema svim propisanim epidemiološkim mjerama.
Tijekom planiranja odgojitelji pišu tjedni plan, dnevna zapaanja, tromjesene planove i
valorizacije, izrauju poticaje, pripremaju centre aktivnosti, ureuju predprostore i hodnike, te
roditeljske kutie.
Prema potrebi u tome sudjeluju pedagoginje i lanovi strunog tima.
6.1.3. Teme posebnog strunog interesa
Rad na temi od posebnog strunog interesa obuhvaa:
• Izbor teme sukladno potrebama usavršavanja za neki aspekt odgojno-obrazovnog rada
• Razvijanje akcijskog istraivanja s