1

REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJA MEĐIMURSKA

GRAD PRELOG

DJEČJI VRTIĆ “F I J O L I C A”

Trg Kralja Tomislava b.b.

40323 PRELOG

tel/fax: 040/645-601

email: dv-fijolica@ck.t-com.hr

Klasa: 601-01/16-01/

Ur. br. 2109/14-07/16-01

GODIŠNJI PLAN I PROGRAM RADA

DJEČJEG VRTIĆA «FIJOLICA»

ZA PEDAGOŠKU GODINU 2016./2017.

U Prelogu, rujan 2016.g.

mailto:dv-fijolica@ck.t-com.hr

2

GODIŠNJI PLAN I PROGRAM RADA ZA 2016/2017. g.

su sačinili:

o Odgajatelji: Jasminka Hozjak, SSS Anamarija Vrbanec,VŠS Maja Horvat, VŠS Biserka Petković, VŠS Jelena Čavlek, VŠS Nataša Novak, VSS, prof. predškolskog odgoja, odgajatelj mentor Marjana Hižmen, VŠS-odgajatelj, VSS-prof. razredne nastave Agneza Mihac, VŠS, odgajatelj u vjeri Stjepana Sokač, VŠS, odgajatelj u vjeri Kristina Posavec, VSS, mag. ranog i pred. odgoja i obrazovanja Adrijana Karol, VŠS Nikolina Šafarić, VŠS Kristina Mihoci, VŠS Ivana Crnčec Mati,VSS, prof. predškolskog odgoja Marija Kočet, VŠS Valentina Horvat, VŠS Ivana Horvat, VŠS Dijana Vuk, VŠS Tanja Špoljar, VŠS Katarina Lipić, VŠS Dijana Balent, VŠS, stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa

o Ravnateljica: Brankica Mezga, prof. predškolskog odgoja

Temeljem članka 26. Statuta Dječjeg vrtića «Fijolica», Trg kralja Tomislava b.b.,

Prelog, Godišnji plan i program odgojno-obrazovnog rada za pedagošku godinu

2016/2017. razmatralo je Odgajateljsko vijeće na 2. sjednici održanoj 12.9.2016.

a donijelo ga je Upravno vijeće na sjednici održanoj

Godišnji plan i program odgojno-obrazovnog rada može se dopunjavati i mijenjati

tijekom godine, zavisno od potreba djece, roditelja i djelatnika, odnosno zahtjevima

u pojedinim procesima rada ustanove.

Prelog, rujan 2016.g.

Ravnateljica: Predsjednik Upravnog vijeća:

_______________________ ________________________

Brankica Mezga, prof. predškolskog odgoja Matija Strahija

3

S A D R Ž A J:

1. USTROJSTVO RADA ----------------------------------------------------------------4

2. MATERIJALNI UVJETI -----------------------------------------------------------13

3. NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST I ZDRAVLJE DJECE --------------14

4. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD ----------------------------------------------------20

5. NAOBRAZBA I USAVRŠAVANJE ODGOJNIH DJELATNIKA ----------25

6. SURADNJA S RODITELJIMA -----------------------------------------------------26

7. SURADNJA S VANJSKIM ČIMBENICIMA ------------------------------------29

8. VREDNOVANJE PROGRAMA ------------------------------------------------------30

9. GODIŠNJI PLAN I PROGRAM RAVNATELJA--------------------------------32

10. GODIŠNJI PLAN STRUČNOG SURADNIKA-LOGOPEDA --------------43

11. POSEBNI REDOVNI PROGRAM katoličkog vjerskog odgoja -------------35

12. PROGRAMI JAVNIH POTREBA ------------------------------------------------44

4

1. USTROJSTVO RADA

1.1. OSNOVNI PODACI O DJEČJEM VRTIĆU

Tabela br. 1

NAZIV USTANOVE: DJEČJI VRTIĆ «FIJOLICA»

ADRESA: Trg kralja Tomislava b.b.

BROJ I NAZIV POŠTE: 40 323 Prelog

ŽUPANIJA: Međimurska

Broj vrtića: 3

Broj djece u vrtiću: 214

Broj skupina: 10

BROJ RADNIKA:

( 1 kuharica na rodiljnom

dopustu, 1 odgajateljica

na stručnom

osposobljavanju bez

zasnivanja radnog odnosa)

a) ravnatelj 1

b) odgajatelji sa VSS 3

c) odgajatelji sa VŠS 15

d) odgajatelji sa SSS 1

e) odgajatelji na stručnom osposobljavanju 1

e) rehabilitator

f) ostali radnici:

- kuharica - tajnik-rač.-financije - domar - spremačica - rač.-financije – stručno osp.

4

1

1

2

1

Podaci o vrtićima u sklopu Dječjeg vrtića «Fijolica»

Tabela br. 2

Rb. Objekt u: ADRESA BROJ SKUPINA BROJ DJECE

1. Prelogu Trg kralja Tomislava b.b. 6 159

2. Cirkovljanu Trg Sv. Lovre b.b. 1 21

3. Draškovcu Nikole Tesle 2 2 28

1 (autizam) 3 + 3

UKUPNO 10 214

5

RADNICI DJEČJEG VRTIĆA «FIJOLICA»

Tabela br. 3

Red.br. DJE Radnici Ime i prezime God.

staža

Radni odnos

1.

Ravnatelj Brankica Mezga, prof. 31 g. Stalno

2.

Odgajatelji

Jasminka Hozjak 35 g. *

Agneza Mihac 34 g. *

Biserka Petković 32 g. *

Adrijana Karol 26 g. *

Nataša Novak, prof. 26 g. *

Marjana Hižmen 9 g. *

Nikolina Šafarić 19 g. *

Ivana Horvat 13 g. *

Marija Kočet 13 g. *

Kristina Mihoci 12 g. *

Kristina Posavec 11 g. *

Jelena Čavlek 9 g. *

Ivana Crnčec Mati, prof. 9 g. *

Katarina Lipić 6 g. *

Valentina Horvat 6 g. *

Stjepana Sokač 4 g. *

Anamarija Vrbanec 6 g. određeno

Maja Horvat 1,5 g. određeno

Dijana Vuk 2 g. određeno

Tanja Špoljar 7 g. odrđeno

Dijana Balent 0 g. stručno osposobljavanje

3. rehabilitator određeno

4.

rač.-tajnik

Marija Vuk 36 g. stalno

Karmen Kavran (stručno

osposobljavanje)

2 g. -

5.

kuharice

Spomenka Bergovec 30 g. stalno

Marina Sraka (rodiljni dopust) 12 g. *

Ivana Vojsk 12 g. *

Ivana Belić (zamjena za

rodiljni dopust Marine Sraka)

8 g. određeno

6.

spremačice

Lidija Šešet 23 stalno

Nikolina Kos 10 *

7. domar Pero Rojko 21 *

UKUPNO:

stalni određeno stručni 24 1

6

1.2. PROGRAMI ODGOJA I NAOBRAZBE DJECE

PREDŠKOLSKE DOBI

1.1.1. REDOVNI PROGRAMI VRTIĆA

Redovni (10 – satni) program njege, odgoja i naobrazbe djece jasličkog i vrtićkog

uzrasta od prve godine života do polaska u školu (pet odgojnih skupina u Prelogu i

jedna mješovita odgojna skupina u područnom odjeljenju u Draškovcu)

Tabela br. 4

Red.br.

ODGOJNE

SKUPINA

DOB DJECE

BROJ

UPISANE

DJECE

BROJ

DJELATNIKA

(odgajatelja)

1.

Prelog – jaslice

„Leptirići“

Djeca u drugoj

i trećoj godini

17

3

2.

Prelog

„Loptice“

Djeca u trećoj i

četvrtoj godini

23

3

3.

Prelog

„Gljivice“

Djeca u trećoj

i četvrtoj

godini

25

2

4.

Prelog

„Pčelice“

Djeca u šestoj

godini i sedmoj

30

2

5. Prelog

„Mravići“

Djeca u petoj i

šestoj godini

33

2

6. Draškovec

„ Zvjezdice male“

Djeca u trećoj i

četvoj godini

života

10

1,5

7. Draškovec

„Zvjezdice velike“

Djeca u petoj i

šestoj godini

života

18

1,5

UKUPNO

156

15

7

Tabela br. 5

Odgajatelji u redovnom programu

Red.

br.

Ime i prezime

odgajatelja

STRUČNA

SPREMA

ZANIMANJE

GODINE

STAŽA

1. Jasminka Hozjak SSS odgajateljica 35 g.

2. Anamarija Vrbanec VŠS odgajateljica 6 g.

3. Maja Horvat VŠS odgajateljica 1,5 g

4. Biserka Petković VŠS odgajateljica 32 g.

5. Jelena Čavlek VŠS odgajateljica 9 g.

6. Nataša Novak VSS prof.pred.odgoja 26 g.

7. Marjana Hižmen VŠS odgajateljica 9 g.

8. Adrijana Karol VŠS odgajateljica 26 g.

9. Kristina Posavec VSS Mag. pred.odgoja 11 g.

10. Nikolina Šafarić VŠS odgajateljica 19 g.

11. Kristina Mihoci VŠS odgajateljica 12 g.

12. Valentina Horvat VŠS odgajateljica 6 g.

13. Ivana Horvat VŠS odgajateljica 13 g.

14. Dijana Vuk VŠS odgajateljica 2 g.

15. Tanja Špoljar VŠS odgajateljica 7 g.

8

1.1.2. POSEBNI REDOVNI PROGRAMI

Program katoličkog vjerskog odgoja djece predškolske dobi

Ministarstvo prosvjete i športa dalo je Suglasnost na program katoličkog vjerskog odgoja

djece predškolske dobi u sklopu redovnog programa odgojno-obrazovnog rada u

Dječjem vrtiću «Fijolica», dana 15. prosinca 2003. godine.

Program katoličkog vjerskog odgoja djece predškolske dobi odvijat će se u jednoj

odgojnoj skupini u Prelogu i jednoj u područnom odjeljenju u Cirkovljanu. Program će

provoditi odgajateljice Agneza Mihac i Stjepana Sokač (cjelodnevni), u skupini

„Zvončići“, u Prelogu, i Marija Kočet, u skupini „Vrapčići“ u područnom odjeljenju u

Cirkovljanu, u poludnevnom boravku. Sve tri odgajateljice završile su teološko-

katehetsko doškolovanje i dobile mandat biskupa na neodređeno vrijeme.

Tabela br. 6

Odgajatelji u posebnom programu katoličkog vjerskog odgoja

Red.

br.

Ime i prezime

odgajatelja

STRUČNA

SPREMA

ZANIMANJE

GODINE

STAŽA

1. Stjepana Sokač VŠS Odgajatelj u vjeri 5 g.

2. Agneza Mihac VŠS Odgajatelj u vjeri 33 g.

3. Marija Kočet VŠS Odgajatelj u vjeri 13g.

4. Ivana Crnčec Mati VSS prof. pred. odgoja 9 g.

2.3. PROGRAMI JAVNIH POTREBA

a) za djecu s teškoćama-s autističnim obilježjima – skupina „Međimurske iskrice“

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa dalo je suglasnost na ustroj i provedbu

Programa rada s djecom predškolske dobi s autističnim obilježjima, dana 18. Siječnja

2010.g.

U skupina «Međimurske iskrice» upisano je osmero djece, u dvije skupine, s

poremećajima iz autističnog spektra, s područja cijele Međimurske županije. Program se

9

djelomično financira iz Proračuna Međimurske županije a djelomično iz Proračuna

općina i gradova iz kojih dolaze djeca, tako da je za roditelje djece polaznika besplatan.

Početak rada bio je 01.04.2010.g. Program će provoditi edukacijsko-rehabilitacijski

djelatnik i odgajatelj. U prilogu je Plan rada s djecom predškolske dobi s autističnim

obilježjima.

Tabela br. 7

Red.

Br.

Ime i prezime

STRUČNA

SPREMA

ZANIMANJE

GODINE STAŽA

1. Katarina Lipić VŠS odgajateljica 6 g.

2.

b) program predškole

Programom predškole će biti obuhvaćena djeca u šestoj godini života koja nisu polaznici

niti jednog od redovitih programa vrtića. Ako bude manje djece, postoji mogućnost upisa

u redovne skupine.

Program predškole održavat će se tri sata dnevno, od rujna 2016.g. do listopada 2017.

godine, a vodit će ga odgajatelj, VŠS.

Program predškole dobio je suglasnost prilikom ustrojavanja vrtića.

10

1.1.3. STRUKTURA 40 – SATNOG RADNOG VREMENA

ODGOJNO-OBRAZOVNIH RADNIKA

Tabela br. 8

NAZIV ZADUŽENJA BROJ SATI

Neposredni rad s djecom 27,5 sati

Ostalo: 12,5 sati

1. Vođenje pedagoške dokumentacije

Makro i mikro planiranje

Dnevni planovi i valorizacije

Evidencijske liste polaznosti, tabele

Imenik djece, godišnje izvješće

Individualni dosjei djece, razvojne mape

2. Individualno i skupno stručno usavršavanje

Stručni skupovi u vrtiću

Stručni skupovi izvan vrtića

Odgajateljska vijeća

Stručna literatura i internet

3. Suradnja s roditeljima

Roditeljski sastanci

Individualni razgovori s roditeljima

Radionice s roditeljima

druženja s roditeljima u vrtiću (jesenska i obiteljska)

druženja s roditeljima izvan vrtića (Božić, Svijećnica, Maškarada, Očev dan, Sajam cvijeća, Majčin dan)

4. Nabava materijala i izrada didaktičkog materijala potrebnog za rad u skupinama – projekti, foto i video zapisi, pp prezentacija, prostorno-

materijalno okruženje

5. Pauza: 2,5 sati/tjedan

Svaki odgajatelj je dobio Rješenje o godišnjem zaduženju i strukturi radnog

vremena.

11

RADNO VRIJEME VRTIĆA I RADNIKA VRTIĆA

Radno vrijeme vrtića i radnika vrtića će se prilagođavati potrebama roditelja i same

organizacije rada.

Tabela br: 9

RADNO VRIJEME ZAPOSLENIKA

PRELOG CIRKOVLJAN DRAŠKOVEC

- REDOVNI

DRAŠKOVEC

- AUTISTI

1. odgajatelji 5,30 -16,30 6,30-16,30 5,30 -16,00 7,30 – 13,00

2. ravnatelj 8,00-15,00 Po potrebi Po potrebi Po potrebi

3. kuharice 6,00 – 14,00

7,30 – 15,30

- 7,00 – 15,00

4. domar 7,00 – 15,00 Četvrtkom

11,30 – 15,00

Srijedom

7,00 -15,00

5. tajništvo 7,00 -15,00

(8,00 -16,00)

Po potrebi Po potrebi Po potrebi

6. spremačice 8,00 – 17,00

14,00 – 20,00

16,00– 19,00

16,00 -20,00

12

2. MATERIJALNI UVJETI

2.1. PLAN NABAVE I DOPUNE DIDAKTIKE I POTROŠNOG MATERIJALA

ZA ODGOJNE SKUPINE

Tijekom ove pedagoške godine didaktiku ćemo nadopunjavati nabavkom potrošnog

materijala za izradu didaktičkih sredstava, koje će izrađivati sami odgajatelji, uz pomoć

roditelja i djece, te kupnjom didaktičkih sredstava, ovisno o financijskim sredstvima.

Potrošni materijal (papiri, ljepilo, selotejp, tempere, olovke, boje, i dr.) nabavljat će se

mjesečno, na osnovu zahtjeva odgajatelja, do 5-tog u mjesecu.

Pedagoško-neoblikovani materijal nabavljat će sami odgajatelji, uz maksimalnu

angažiranost roditelja djece polaznika vrtića te raznim donacijama firmi u Gradu

Prelogu.

2.2. PLAN INVESTICIJA I INVESTICIJSKOG ODRŽAVANJA

Planirana je dogradnja vrtića u Prelogu. Projektna dokumentacija je napravljena, te se

čeka natječaj iz EU fondova kako bi se moglo aplicirati. Nadamo se da će dogradnja

započeti u 2017.g. i da ćemo u ped. godini 2017/2018. biti u novom vrtiću.

2.3. DOPUNA DIDAKTIKE U SOBAMA ODGOJNO-OBRAZOVNIH SKUPINA

Didaktička sredstva (lota, memory, slagarice, igre s pravilima, i dr.) izrađivat će sami

odgajatelji (tijekom cijele pedagoške godine, u okviru satnice koja je predviđena za

izradu didaktičkog materijala) i roditelji na radionicama koje će organizirati odgajatelji

skupina.

Nova didaktička sredstva i oprema za skupine, u svrhu kreiranja poticajnog okruženja,

nabavit će se ovisno o financijskim sredstvima te donacijskim sredstvima.

13

2.4. IZVOR SREDSTAVA

Financijska sredstva za redovne i posebne programe (vjerski odgoj) osiguravat će se:

o u Proračunu grada Preloga (60 % ekonomske cijene za vrtić i za jaslice)

o uplatama roditelja (40% ekonomske cijene za vrtić i za jaslice)

o u Proračunu Međimurske županije (za sufinanciranje Programa rada s djecom

pred. dobi s autističnim obilježjima s područja cijele Međimurske županije)

o u Proračunu općina i gradova iz kojih su djeca u skupini Međimurske iskrice

o donacijama firmi i poduzeća na području grada Preloga (materijali za izradu

didaktičkih sredstava i dr.)

o donacijama roditelja i građana

o u državnom proračunu (djeca s teškoćama u razvoju, predškola)

3. NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST I ZDRAVLJE

DJECE

3.1. NJEGA I BRIGA ZA ZDRAVLJE DJECE

CILJ : Održavanje postignutog standarda kvalitete u području brige za zdravlje djece,

povećanje kvalitete suradnje svih sudionika procesa očuvanja i unapređenja zdravlja

djece i intenzivan rad na razvoju zdravstvene kulture i samozaštite djece.

BITNE ZADAĆE:

U odnosu na dijete:

- Osvještavanje djeteta o važnosti brige za vlastito zdravlje

- Podrška djetetu u stvaranju navika zdravog načina života ( higijena, prehrana,

kretanje, odmor )

- Identifikacija i kontinuirana briga za potrebe djece sa zdravstvenim poteškoćama

- Osposobljavanje djeteta na samozaštitu i samopomoć u potencijalno rizičnim

situacijama

14

U odnosu na odgajatelje i druge radnike:

- Edukacija odgajatelja i drugih radnika o suvremenim pristupima prevenciji bolesti,

očuvanju i unapređenju zdravlja

- Edukacija odgajatelja o individualnim potrebama djece sa zdravstvenim

poteškoćama

- Promišljanje uzrastu djeteta primjerenih metoda i zanimljivih aktivnosti

zdravstvenog odgoja

U odnosu na roditelje:

- Edukacija i stručna pomoć roditeljima u zaštiti djetetova zdravlja

- Promoviranje zdravih stilova života i značaja roditeljskog modela u razvoju

zdravstvene kulture djeteta

- Kontinuirana suradnja s roditeljima djece sa zdravstvenim poteškoćama

STRATEGIJA DJELOVANJA

1. Preventivne mjere za sprečavanje bolesti i rano otkrivanje zdravstvenih teškoća:

- mjere za sprečavanje respiratornih infekcija (redovno provjetravanje prostorija)

- protuepidemijske mjere u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo u Međ. županiji

- sanitarno- higijenske mjere

2. Edukacija radnika putem stručnih predavanja u vrtiću:

- prevencija respiratornih infekcija i postupci kod visoke temperature (predavanje)

3.Sudjelovanje vanjskih stručnjaka i zdravstvenih radnika ( pedijatar, epidemiolog,

stomatolog i udruga studenata medicine ) u zaštiti djetetova zdravlja i zdravstvenom

prosvjećivanju djece, odgajatelja, roditelja

NAČIN PRAĆENJA, EVALUACIJA I DOKUMENTIRANJE

- analiza procijepljenosti, pobola i povreda djece

- praćenje stanja uhranjenosti djece

- protokoli i bilješke odgajatelja

- dječje izjave i likovni radovi

- plakati i slikovnice

- foto i video zapisi

15

INDIKATORI POSTIGNUĆA

- smanjenje pobola i povreda djece

- interes djece za sudjelovanje u aktivnostima o zaštiti zdravlja

- postignuća djece u takmičenjima motoričke spretnosti

- stručna kompetentnost odgajatelja na prevenciji pobola i pomoć djetetu kod

ozljeđivanja

- kvalitetnija suradnja s obitelji djeteta

- povećana učinkovitost suradnje s vanjskim stručnjacima na zaštiti zdravlja djeteta

3. 2. UNAPREĐENJE PREHRANE DJECE

CILJ : Održavanje postignutih standarda kvalitete prehrane, dalje poticanje usvajanja

pravilnih prehrambenih navika s ciljem pravilnog rasta i razvoja djeteta, i razvoja

kompetentnosti kod konzumiranja obroka i vode

BITNE ZADAĆE:

U odnosu na dijete

- dosadašnja iskustva na osvještavanju djece o važnosti pravilne prehrane obogatiti

novim, djeci prihvatljivim i poticajnim, sadržajima

- razvijanje kompetencije o konzumiranju optimalnih količina hrane i vode obzirom na

dob i zdravstvene specifičnosti ( samoposluživanje )

- razvijanje materijalnih i komunikacijskih uvjeta tijekom konzumiranja obroka

U odnosu na odgajatelje i druge radnike:

- edukacija odgajatelja i kuharica - nove znanstvene spoznaje o utjecaju pravilne

prehrane na rast i razvoj djeteta

- promišljanje odgojnih postupaka koji će potaknuti dijete da konzumira obroke i nove

namirnice koje se nude

- osvješćivanje kuhinjskog i tehničkog osoblja o njihovoj ulozi i važnosti pravovremenog

i adekvatnog zadovoljavanja osnovnih potreba djeteta za njegov cjeloviti razvoj

U odnosu na roditelje:

- nastavak edukacije roditelja o važnosti pravilne prehrane i njen utjecaj na rast i razvoj

djeteta

- suradnja na zadovoljavanju individualnih specifičnosti u prehrani djeteta

16

STRATEGIJA DJELOVANJA

- identifikacija individualnih specifičnosti i posebnih potreba djeteta putem inicijalnog

razgovora s roditeljima

- planiranje prehrane za djecu s posebnim prehrambenim potrebama

- unapređenje materijalnih uvjeta za provedbu samoposluživanja djece i kulturu

blagovanja

- edukacija i osvješćivanje odgajatelja i kuharica o utjecaju prehrane na cjeloviti razvoj

djeteta ( stručna predavanja, literatura i radni dogovori )

- edukacija roditelja o utjecaju prehrane na rast i razvoj djeteta, te važnost roditelja kao

modela poželjnog ponašanja

- uključivanje djece u pripreme za konzumiranje obroka ( sudjelovanje kod pripreme

stola, korištenje adekvatnog pribora, komunikacija i ponašanje pri objedu,

pospremanje posuđa i pribora nakon obroka )

- praktične aktivnosti djece (priprema zdravih napitaka, voćnih obroka, salata, namaza )

- sudjelovanje kuharica u aktivnostima djece, praćenje konzumiranja obroka i razgovor

s djecom

- sudjelovanje učenika i profesora Srednje škole Prelog – smjer kuhari

- predstave za djecu s tematikom pravilne prehrane

- unapređivanje komunikacijskih odnosa odgajatelja, kuharica i spremačica s ciljem

kvalitetnijeg zadovoljavanja potreba djece

- uključivanje roditelja u odgojni proces uz obilježavanje tradicionalnih blagdana

- edukativne tribine, roditeljski sastanci i radionice za roditelje

NAČIN PRAĆENJA, EVALUACIJA I DOKUMENTIRANJE

- podaci o djeci s posebnim prehrambenim potrebama ( odgajatelji i kuharice )

- zapisnici radnih dogovora, individualna zapažanja

- fotografije i video zapisi

- slikovnice, plakati i likovni radovi

INDIKATORI POSTIGNUĆA

- samostalnost i sloboda izbora i uključenost djece u zadovoljavanje vlastitih potreba

- razvijena kultura blagovanja

- pravovremeno i kvalitetno zadovoljavanje djetetovih potreba od strane svih sudionika

procesa

17

- dobri komunikacijski i suradnički odnosi odgajatelja, kuhinjskog i tehničkog osoblja

- pozitivni rezultati ankete za roditelje

- zadovoljavajući rezultati praćenja nutritivnih, energetskih i bakterioloških analiza

gotovih obroka

3.3. DALJNJI RAD NA UNAPREĐENJU TJELESNO - ZDRAVSTVENE

KULTURE

CILJ : Intenziviranje različitih motoričkih aktivnosti djece radi poticanja cjelovitog

psihomotornog razvoja i prevencije.

BITNE ZADAĆE:

U odnosu na dijete:

- osvješćivanje važnosti svakodnevne tjelovježbe i sportskih aktivnosti za rast i razvoj

- razvijanje interesa za organizirane motoričke aktivnosti, stvaranje navika zdravih

stilova života

- usvajanje osnovnih pravila sportskog ponašanja (poštivanje pravila, timski rad, i

pozitivan natjecateljski duh)

U odnosu na odgajatelje i druge radnike:

- intenziviranje i obogaćivanje svakodnevnih motoričkih aktivnosti djece (jutarnja

tjelovježba, strukturirane aktivnosti i boravak na zraku) razvojno primjerenim

sadržajima i metodama rada

U odnosu na roditelje

- osvješćivanje roditelja o značaju kretanja, sportskih aktivnosti i boravka djece na

zraku za njihov cjeloviti rast i razvoj

- pomoć roditeljima u promišljanju aktivnosti za vrijeme obiteljskog boravka na zraku

STRATEGIJE DJELOVANJA

- obogaćivanje materijalnih uvjeta za odvijanje strukturiranih aktivnosti tjelovježbe

- svakodnevna organizirana tjelovježba i boravak na zraku, tjedne strukturirane

aktivnosti

- povremene međugrupne sportske igre djece istog uzrasta

- poludnevni izleti djece (peta godina života), cjelodnevni izleti (šesta godina života)

- organizacija ljetovanja u dječjem odmaralištu na Rabu

- sudjelovanje djece i odgajatelja u obilježavanju pojedinih datuma

18

- istraživanje obiteljskih navika (vrijeme provedeno u igri, pred televizorom i

kompjuterom, uključenost u organizirane sportske aktivnosti )

NAČIN PRAĆENJA , EVALUACIJA I DOKUMENTIRANJE

- protokoli praćenja motoričkih sposobnosti djece ( razvojne karakteristike )

- fotografije i video materijali, plakati, dječje likovno stvaralaštvo

- anketa za roditelje

INDIKATORI POSTIGNUĆA

- povećan intenzitet organiziranih motoričkih aktivnosti, osobito na zraku

- izražena motiviranost djece za različite motoričke aktivnosti

- povećana psihomotorna spremnost i pozitivan sportski duh

19

4. ODGOJNO – OBRAZOVNI RAD

4.1. PROGRAMI, cilj, bitne zadaće, izbor sadržaja (prema dječjem iskustvu,

interesima i potrebama razvojne dobi), stvaranje uvjeta za organiziranje i

unapređivanje dječjih aktivnosti radi zadovoljenja njihovih razvojnih potreba

U Dječjem vrtiću «Fijolica» postoje redovni 10-satni program djece vrtićke dobi,

posebni program katoličkog vjerskog odgoja djece predškolske dobi, program javnih

potreba za djecu s teškoćama u razvoju i program predškole.

Tabela br. 10

Red.br.

PROGRAMI

TRAJANJE

BROJ

SKUPINA

BROJ

DJECE

1. Redovni jaslički

(Prelog)

10 –satni

1

17

2. Redovni vrtićki (Prelog) 10-satni 4 108

3. Redovni vrtićki (Draškovec) 10 - satni 2 28

4.

Posebni Program katoličkog

vjerskog odgoja (Prelog i

Cirkovljan)

10-satni

2

52

5. Programi javnih potreba

za djecu s teškoćama

(Draškovec)

5,5- satni

1

3 + 3

6. Programi javnih potreba (predškola)

U redovnom

programu

3

UKUPNO:

10

214

Bitne zadaće odgojno-obrazovnog rada temelje se na valorizaciji rezultata u protekloj

pedagoškoj godini, Programskom usmjerenju i Humanističko-razvojnoj koncepciji

predškolskog odgoja te Nacionalnog kurikuluma za rani i predškolski odgoj i

obrazovanje.

20

Organiziranim predškolskim odgojem u vrtiću potrebno je osigurati optimalan djetetov

razvoj, pomoći roditeljima u skrbi za sigurnost djeteta, dopunjavati obiteljski odgoj,

brinuti se o pravilnom razvijanju, rastu, sazrijevanju, odgoju i obrazovanju. Predškolski

odgoj temelji se na humanističkom pristupu odgoju, suvremenim znanstvenim

dostignućima i teorijama o djetetovom razvoju, mora uvažavati njegovu dob, specifičnost

razvojnih mogućnosti i pojedinačne potrebe djeteta, a istodobno treba trajno usklađivati

svoje ciljeve s drugim dijelovima odgojno-obrazovnog sustava.

Opći cilj je očuvanje tjelesnog i mentalnog zdravlja djeteta, poticanje razvoja svih

funkcija, sposobnosti i mogućnosti u skladu sa suvremenim znanstvenim spoznajama,

zakonitostima djetetova razvoja i njegovih stvarnim mogućnostima. Zato je potrebno

osigurati zajedničko življenje djece i odraslih, te razvoj aktualnih i potencijalnih funkcija

i sposobnosti djece.

Posebni ciljevi i zadaci definiraju se u smislu očuvanja zdravlja djeteta, razvoja

emocionalne stabilnosti, samostalnosti, pozitivne slike o sebi, socijalne interakcije,

komunikacije, slobodnog izražavanja radoznalosti, te razvoj kreativnosti i intelektualnih

sposobnosti.

U organizacijskom smislu utvrđuju se sljedeća načela:

o otvorenost sustava za potrebe okoline – različite vrste, oblici i koncepcije rada s

predškolskom djecom (redovni 10-satni vrtićki program, redovni 9-satni program,

program katoličkog vjerskog odgoja, program predškole )

o fleksibilnost odgojno-obrazovnog procesa – prilagodljivost konkretnim potrebama,

mogućnostima i interesima djeteta

o otvorenost prema roditeljima i drugim čimbenicima

o ostvarivanje prava roditeljima na sudjelovanje u organiziranom odgajanju djeteta

(mogućnost volontiranja u skupini, sudjelovanje u kreiranju plana i programa rada

skupine, pomoć kod organiziranja svečanosti i izleta)

21

4.2. GLOBALNO, TEMATSKO, PLANIRANJE BITNI CILJEVI, ZADAĆE, SADRŽAJI I AKTIVNOSTI PREMA RAZVOJNIM ZADAĆAMA

Odgajatelji izrađuju plan i program odgojno-obrazovnog rada tromjesečno (rujan-

listopad-studeni, prosinac-siječanj-veljača, ožujak-travanj-svibanj), posebno za mjesec -

lipanj, te dvomjesečno za ljetne mjesece (srpanj-kolovoz).

Posebnu pažnju valja posvetiti pravovremenom planiranju na osnovu poznavanja potreba

djece i to kroz:

1. ORIJENTACIJSKI PLANI I PROGRAM RADA (jednomjesečni, dvomjesečni i

tromjesečni):

Razvojne zadaće su temelj orijentacijskog plana za rad s djecom za veće vremensko

razdoblje. Tijekom djetetova boravka u vrtiću stalno se ostvaruju svi uvjeti za zdrav i

cjelovit razvoj, tj. ostvaruju se sve zadaće skrbi za dijete i poticanja njegova razvoja.

U orijentacijskom planu detaljnije se planiraju za svako odgojno područje razvoja one

zadaće koje će se u planiranom razvoju intenzivnije ostvarivati. Zadaće se mogu

planirati za cijelu skupinu, za neku djecu, za pojedino dijete. zbog preglednosti zadaće

se planiraju po razvojnim područjima:

- tjelesni i psihomotorni razvoj

- socio-emocionalni i razvoj ličnosti

- spoznajni razvoj

- govor, komunikacija, izražavanje i stvaralaštvo

Materijalni i organizacijski uvjeti za ostvarivanje zadaća – pri planiranju

organizacijskih i materijalnih uvjeta opisuje se vrsta, karakteristike i količina

planiranih didaktičkih i drugih sredstava i pomagala, igračaka, nestrukturiranih

materijala, namještaja, AV i drugih tehničkih pomagala, navode se specifična

sredstva, raznovrsni predmeti i dr.

Aktivnosti za ostvarivanje razvojnih zadaća (sklopovi aktivnosti, teme, projekti)-

planiraju se sklopovi aktivnosti koji omogućuju ostvarivanje svih razvojnih

zadaća, a posebno onih koje će se u planiranom razdoblju intenzivnije ostvarivati.

Aktivnosti se planiraju u skladu s potrebama i interesima djece, a pritom se vodi

računa o događajima u široj okolini djeteta. U planiranju sklopova aktivnosti

22

potrebno je poštivati osnovne principe djetetova stjecanja iskustva, učenja,

izražavanja i stvaranja odnosno omogućiti djetetu doživljaj, poradi doživljaja,

obogaćivanje doživljaja umjetničkim i drugim sadržajima, istraživanje,

izražavanja, stvaranje, igranje i učenje. Ako su planirane posebne zadaće za malu

grupu djece i/ili pojedino dijete tada se planiraju posebni sklopovi aktivnosti za tu

djecu.

Suradnja sa stručnjacima, roditeljima i drugim čimbenicima – u interakciji i

suradnji sa sudionicima odgojno-obrazovnog procesa valja se pridržavati pravila

«čiste» komunikacije. Suradnja se planira sa: stručnjacima u vrtiću (odgajatelji

međusobno, odgajatelji s ostalim djelatnicima, psihologom), s roditeljima (o

djeci, za rad s djecom) i ostalim suradnicima izvan vrtića.

2. TJEDNI PLAN I PROGRAM RADA – najčešće se odnosi na razdoblje od jednog

tjedna, no u različitim prigodama on se može izrađivati za dulje ili kraće razdoblje.

Planirani sklopovi aktivnosti iz orijentacijskog plana razrađuju se, prema

Programskom usmjerenju, kroz: životno praktične i radne aktivnosti, raznovrsne

igre, druženja i društveno-zabavne aktivnosti, umjetničke sadržaje, istraživanje i

stvaranje, istraživačko-spoznajne aktivnosti, specifične aktivnosti s kretanjem,

specifične aktivnosti za provedbu specifičnih zadaća. Takvo planiranje omogućuje

ostvarivanje što većeg broja zadataka kroz jedan sadržaj ili aktivnost. Planiraju se

aktivnosti za cijelu skupinu, malu grupu i pojedino dijete. navode se ishodišne

aktivnosti i one koje im prethode i iz njih proizlaze, a tijekom tjedna dodaju se i one

koje proizlaze iz aktualnih potreba i interesa djece.

Ovisno o postavljenim zadaćama, prirodi aktivnosti i interesima i potrebama djece,

aktivnosti navedene u tjednom planu provode se više puta u cijelosti, ili se izvode neki

njeni dijelovi sa svom djecom, grupicom djece, pojedinim djetetom. Planira se suradnja s

roditeljima i drugim osobama i pri tom se navodi zbog čega se suradnja planira.

Tjedni plan i program izrađuju zajedno oba odgajatelja te odgajatelji drugih skupina.

Planiraju se aktivnosti i zbivanja na razini dviju ili više skupina ili cijelog objekta uz

konkretna zaduženja pojedinog odgajatelja. Ovaj dio tjednog plana i programa također se

23

temelji na orijentacijskim planovima i tjednim zabilješkama o ponašanju i potrebama

djece u skupinama.

3. DNEVNIK RADA – sadrži: poticaje za aktivnost, zapažanja o aktivnostima i

ponašanju djece, suradnju sa stručnjacima, roditeljima i drugima.

Planiraju se poticaji za one aktivnosti iz tjednog plana koje se toga dana namjeravaju

ostvariti. Poticaji se planiraju za cijeli dan (i jutarnji i poslijepodnevni rad) u metodičkom

i vremenskom slijedu. Poticaji se planiraju onim redoslijedom koji omogućava djetetov

uobičajeni i stabilni ritam zadovoljavanja dnevnih potreba. Pritom se poticaji vezani za

djetetove uobičajene radnje i navike ne navode, ako se ne radi o posebnoj potrebi,

posebnoj situaciji, posebnom cilju.

Iskorišteni situacijski poticaji navode se nakon provedenog dana i to selektivno-samo oni

poticaji koji su djecu motivirali na aktivnost.

Zapažanja o aktivnostima i ponašanju djece u odnosu na postavljene zadaće vode se za

djecu odgojne skupine, ali i za djecu drugih skupina koja sudjeluju u dnevnim

aktivnostima pojedinog odgajatelja ili se uključuju aktivnosti odgojne skupine. O

spontanim aktivnostima djece važno je zabilježiti koje dijete je nešto posebno učinili i

što je to, aktivnost koju su djeca spontano ostvarila. Kod procjene aktivnosti važno je

procijeniti je li i do koje mjere doprinijela ostvarivanju postavljenih zadaća, navesti što

konkretnije što je uočeno kod djece. U dnevnik se unose i zapažanja o specifičnim

djetetovim ponašanjima, te zapažanja o skupnom ozračju i raspoloženjima pojedinog

djeteta.

Kod suradnje sa stručnjacima, roditeljima i drugima navode se imena osoba s kojima se

taj dan planira suradnja, bilježi se način njihova sudjelovanja u procesu te evidentira

kako je suradnja protekla. Također se navode planirani razgovori s pojedinim roditeljima

ili se bilježe roditeljske izjave i njihovi upiti.

Zabilješke na kraju tjedna koje su važne za daljnje planiranje bilježe se u pravilu zadnji

dan u tjednu.

24

5. STRUČNO USAVRŠAVANJE ODGOJNIH DJELATNIKA

5.1. INDIVIDUALNO I SKUPNO STRUČNO USAVRŠAVANJE (AKTIVI,

RADIONICE I SL.)

Individualni plan usavršavanja nalazi se u dosjeu djelatnika. Odgajatelji, prema svojim

interesima i sklonostima izabiru stručnu literaturu. Svaki odgajatelj dužan je ispuniti

obrazac Program stručnog usavršavanja. Vrednovanje realizacija plana obavit će se

krajem radne godine.

Odgajatelji će se stručno usavršavati putem seminara koje provodi Agencija za odgoj i

obrazovanje RH, Udruga odgajatelja Međimurske županije «Krijesnice», Pučkog

otvorenog učilišta „Korak po korak“,odgajateljskog vijeća dječjeg vrtića i aktiva u vrtiću.

5.2. GODIŠNJE I MJESEČNO PLANIRANJE SATNICE

Tabela 11.

Planski podaci za 2016/2017 pedagošku godinu

UKUPNO DANA U GODINI 365

Blagdani 12

Nedjelje 50

Subote 50

RADNI DANI 253

Radni sati 2024

Mjesec IX X XI XII I II III IV V VI VII VIII

Br. radnih

dana

22

21

21

22

19

21

22

21

21

21

21

21

25

5.3. STRUČNA LITERATURA

I ove pedagoške godine nastavit će se praćenje časopisa (Dijete, vrtić, obitelj, Zrno, Dijete u

Europi) i naslova vezanih uz struku odgojno–obrazovnih djelatnika. U cilju uspješnijeg

individualnog stručnog usavršavanja, odgajatelji će se koristiti postojećom literaturom,

literaturom koju će sami nabaviti te Internetom.

6. SURADNJA S RODITELJIMA

Roditelji imaju i pravo i odgovornost podijeliti odluke o skrbi i odgoju svoje djece. Roditelje

treba ohrabrivati da prate rad i sudjeluju u radu. Odgajatelji su, pak, odgovorni za

uspostavljanje i održavanje čestih kontakata s obiteljima.

Veći uspjeh u odgoju djece moguće je ostvariti programsko-funkcionalnom suradnjom obitelji

i predškolske institucije.

Oblici suradnje su raznovrsni:

Individualni kontakti (dnevni – kod dolaska i odlaska djece, tjedni- dan za

individualne razgovore)

Roditeljski sastanci (rujan, siječanj, svibanj)

Roditeljski centar – gdje mogu pogledati dječje radove, stručne tekstove i sl.

Zatvorena grupa na Faccebok-u

Web stranica vrtića: http://www.djecjivrticfijolica.hr/

Posjete roditeljskom domu

Edukacija roditelja (rješavanje odgojnih pitanja u radu s djecom )

Programska suradnja ( uključivanje roditelja u realizaciju pojedinih dijelova

programskih sadržaja-davanje prijedloga plana, sakupljanje ped. neoblikovanog

materijala, pomoć kod realizacije izleta i svečanosti)

6.1. plan i teme roditeljskih sastanaka

Na početku pedagoške godine planiran je roditeljski sastanak s ciljem upoznavanja s Planom i

programom za novu pedagošku godinu.

Teme za ostale roditeljske sastanke planiraju odgajatelji u suradnji s roditeljima djece iz svoje

skupine.

http://www.djecjivrticfijolica.hr/

26

Tijekom pedagoške godine pratit će se potrebe roditelja putem centra za roditelje, dnevnim

uključivanjem roditelja u život i rad vrtića, od nabave potrebnog materijala, opreme,

organizacije izleta i svečanosti, nastoji se što više jačati suradnja s roditeljima, a time i

povezati obiteljski i izvan obiteljski odnos.

Suradnju s roditeljima odgojno – obrazovni djelatnici dužni su planirati izvan neposrednog

rada s djecom. Putem oglasne ploče potrebno je redovito informirati roditelje o bitnim

informacijama. Poželjno ih je što češće uključivati i u neposredan rad u skupini, u redovni

program.

Teme roditeljskih sastanke odgajatelji će prilagođavati potrebama djece i roditelja te će

izvještaj biti u Godišnjem izvješću za 2016/2017.g.

6.2. radionice s roditeljima u manjim skupinama

Kako bi se roditeljima omogućilo da umjesto pasivnih promatrača i slušatelja budu aktivni

sudionici u komunikaciji s vrtićom, planira se uvođenje radionica kao oblik rada u sastavu

roditeljskih sastanaka ili nezavisno od njih. Cilj je poticanje roditelja da međusobno

razmjenjuju svoja iskustva o odgoju djece te omogućavanje međusobne podrške roditelja.

Pretpostavka za ovakav oblik rada je da i sam voditelj radionice posjeduju pozitivne

komunikacijske vještine.

7. SURADNJA S DRUŠTVENIM ČIMBENICIMA

7.1. suradnja s osnovnom školom

suradnja pri razmjeni podataka o djeci pred polaskom u Osnovnu školu, za potrebe,

organiziranja predškole za djecu koja nisu uključena u primarne programe u vrtiću

kontinuirana suradnja u odnosu na program djece skupine u 6. godini života

(skupine Mravići, Zvončići, Pčelice, Vrapčići, Zvjezdice)

7.2. suradnja s Međimurskom županijom, lokalnom upravom, Turističkom zajednicom

grada Preloga, sponzorima i donatorima

osiguravanje sredstva za redovnu djelatnost

osiguravanje sredstva za posebnu skupinu „Međimurske iskrice“ (djeca s elementima

autizma)

razne donacije, posjete sponzorima

sudjelovanje u svečanostima i manifestacijama (Dani kruha-listopad, Dječji tjedan,

27

Dan grada-prosinac, Maškarada-veljača, Sajam cvijeća-travanj, Dan Europe – sve

skupine, Dan srca)

7.3. suradnja sa Agencijom za odgoj i obrazovanje

upute za izradu Godišnjeg plana i programa ustanove, Godišnjeg izvješća, Plana i

programa odgojno-obrazovnog rada u skupinama

praćenje pripravnika i davanje uputa za polaganje stručnog ispita

savjetovanje u svrhu unapređivanja odgojno-obrazovnog rada

7.4. suradnja sa Crkvom

uključivati se u obilježavanje nadolazećih blagdana skupina u Prelogu:

- Dani zahvale za plodove zemlje-listopad

- Sv. Nikola u crkvi - prosinac

- Božić – prosinac

- Svijećnica – siječanj

- Dan očeva – ožujak

- Uskrs - travanj

- Majčin dan-svibanj

blagoslov kruha u vrtiću – listopad – sve skupine

suradnja u provedbi Plana i programa katoličkog vjerskog odgoja djece predškolske

dobi (u prilogu)

7.5. suradnja s Knjižnicom i čitaonicom

posuđivanje stručne literature za individualno usavršavanje odgojno-obrazovnih

djelatnika

posuđivanje slikovnica i knjiga za odgojno-obrazovni rad s djecom

suradnja i posjet knjižnici u mjesecu knjige (listopad-studeni) – sve skupinu

posjete knjižnici tijekom cijele godine

suradnja u stručnom usavršavanju

uključivanje u projekt „Čitaj mi“

7.6. suradnja sa Hrvatskom udrugom za ranu intervenciju u djetinjstvu (HURID),

Međimurskom udrugom za ranu intervenciju u djetinjstvu (MURID), Agencijom za

odgoj i obrazovanje, Udrugom «Pogled»(autizam), Udrugom odgajatelja

«Krijesnice»

pomoć i suradnja kod uključivanja djece s posebnim potrebama u redovni program

vrtića

stručno usavršavanje odgajatelja

28

8. VREDNOVANJE PROGRAMA

Kod vrednovanja ostvarivanja uvjeta za provedbu zadaća komentira se ukratko brojno stanje

skupine. Navode se pozitive i negativne promjene u materijalnim, organizacijskim i drugim

uvjetima. Osvrće se na one ostvarene aktivnosti i sadržaje koji su za djecu bili posebno

vrijedni i atraktivni i po čemu. Navode se pozitivni i negativni rezultati planiranih aktivnosti,

drugih zbivanja u skupini i oblika suradnje s roditeljima. Procjenjuje se uključivanje roditelja

i drugih u obogaćivanje materijalnih i drugih uvjeta. navode se ostvarene obaveze u stručnom

usavršavanju u vrtiću i izvan vrtića.

Kod vrednovanja ostvarivanja razvojnih zadaća procjenjuju se postignuća djece, posebno za

svaku grupu razvojnih zadaća: tjelesni i psihomotorni razvoj, socio-emotivni razvoj, spoznajni

razvoj, govor, komunikacija, izražavanje, stvaralaštvo. U svakoj skupini zadaća komentira se

za cijelu skupinu ili za pojedino dijete: spontanost, inicijativnost i stvaralaštvo. Za

objektivnije vrednovanje pomaže prelistati i sintetizirati podatke iz dnevnih zapažanja,

podatke dobivene objektivnim tehnikama. Iz vrednovanja proizlaze glavne zadaće za sljedeće

razdoblje i zato se naznačuje na čemu treba posebno dalje raditi. Također se procjenjuje

doprinos odgajatelja u ostvarivanju plana i programa, pomoć stručnjaka u vrtiću i izvan njega

uz komentar.

SAMOVREDNOVANJE USTANOVA RANOG I PREDŠKOLSKOG ODGOJA

Samovrednovanje ustanova ranog i predškolskog odgoja je sustavan, unutrašnji proces

usmjeren na osvjetljavanje trenutačnog stanja u ustanovi, ustanovljavanje pozitivnih

dostignuća, detektiranje problema, predlaganje strategija njihova rješavanja, unapređivanje

postojećeg stanja, obuhvaća procese, odnose i uvjete odgojno-obrazovnog rada, sastavni je

dio osiguranja kvalitete rada ustanove ranog odgoja.

Prošle ped. godine uključili smo se u projekt samovrednovanja koji se provodi u suradnji s

Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje. To je ujedno i naša obaveza prema

Elementima standarda. Prvu fazu samovrednovanja smo prošli. Osnovan je Tim za kvalitetu,

provedeni su upitnici za roditelje i radnike Dječjeg vrtića, Tim za kvalitetu je prošao stručno

usavršavanje. Izvješće o samovrednovanju poslano je u Nacionalni centar za vanjsko

vrednovanje u Zagreb. Rezultate izvješća smo dobili tijekom 2013/2014.g.

29

9. GODIŠNJI PLAN I PROGRAM RAVNATELJ

U okviru Godišnjeg plana poslovi i radni zadaci ravnatelja Dječjeg vrtića «Fijolica» su:

Tabela br. 12

Red.

Broj

PROGRAMSKI SADRŽAJI

1. Vođenje poslovanja dječjeg vrtića - Poslovi organizacijske, financijske, pravne i stručno pedagoške naravi - Zastupanje i predstavljanje vrtića

2. Poslovi planiranja i provođenja rada - Rad na planu i programu vrtića - Kontrola provođenja programa, ostalih dokumenata, briga o pravodobnosti

i kvaliteti izrade planova odgajatelja

- Planiranje nabave didaktike, stručne literature i ostalog potrošnog materijala

3. Poslovi u području radnih odnosa - Osigurati stručnu pomoć djelatnicima u postupku zaštite njihovih prava - Pravovremeno pripremanje i donošenje akata kojima se uređuju radni

odnosi

- Stvaranje pozitivnog ozračja radi poticanja dobrih rezultata rada

4. Informiranje djelatnika vrtića

5. Sudjelovanje u radu Upravnog vijeća vrtića - Aktivno sudjelovanje u radu - Praćenje, kontroliranje, provjeravanje da li su odluke u skladu sa Zakonom

i aktima vrtića

- Pravilno i pravodobno provođenje odluka UV

6. Rad i suradnja s roditeljima i ostalim čimbenicima - Osigurati uvjete za normalnu i nesmetanu suradnju između

djelatnika vrtića, roditelja i ostalih čimbenika

7. Praćenje, proučavanje i tumačenje zakonskih propisa bitnih za rad vrtića - Obavljanje svih propisa u skladu sa Zakonom i drugim aktima

8. Ostali poslovi - Ped. dokumentacija, - ind. usavršavanje i sl.

30

9. OSTALI PROGRAMI

9.1. POSENI PROGRAM KATOLIČKOG VJERSKOG ODGOJA DJECE

PREDŠKOLSKE DOBI

SADRŽAJ:

I Ciljevi i zadaci katoličkog vjerskog odgoja u predškolskoj dobi

II Planiranje i provedba vjerskog odgoja

III Tematske jezgre i sadržaji:

IV Ustrojstvo rada

V Materijalni uvjeti

VI Naobrazba i stručno usavršavanje djelatnika

VII Stručni nadzor

VIII Vrednovanje provedbe programa

IX Suradnja s roditeljima

X Suradnja s vanjskima ustanovim

I CILJEVI I ZADACI KATOLIČKOG VJERSKOG ODGOJA U

PREDŠKOLSKOJ DOBI

CILJ:

U skladu s ciljevima cjelovitog predškolskog odgoja njegovati i razvijati religioznu dimenziju

djeteta, osposobljavajući ga, primjereno njegovoj dobi, za otkrivanje, prihvaćanje i življenje

autentičnih vrednota Evanđelja u odnosu na sebe, drugoga te na poseban način Boga.

ZADACI:

pomagati djetetu da raste u povjerenju samoga sebe i tako sve više postaje osoba

odgajati dijete za odgovorno ponašanje u svijetu koji ga okružuje

pobuđivati u djetetu one duhovne snage kojima će na ispravan način doživljavati

transcendentnost ljudskog života i svijeta uopće

zadovoljiti djetetovu potrebu za pripadanjem i za ljubavlju, te na temelju tog iskustva

upućivati ga na odnos, susret i autentično približavanje Bogu

pobuđivati dječje čuđenje i divljenje te iskrenu i duboku radost prema Bogu

Stvoritelju metodom stvaralačkog pripovijedanja i izražajnog čitanja biblijskih i

književno-umjetničkih tekstova za predškolsku dob, komunikacijom sa simbolima i

molitvenim izražavanjem, prateći ciklus liturgijske godine

omogućiti djetetu da metodom igre doživljava i upoznaje temeljne poruke Evanđelja

31

zadovoljiti djetetovu potrebu za uspostavljanjem autentičnog osobnog odnosa između

njega i poruke vjere

uvoditi dijete u prijateljsku komunikaciju s bogom putem osobnog molitvenog

izražavanja

zadovoljiti djetetovu potrebu za uspostavljanjem autentičnog osobnog odnosa između

njega i poruke vjere

uvoditi dijete u prijateljsku komunikaciju s Bogom putem osobnog molitvenog

izražavanja

razvijanje osjećaja povjerenja, zahvalnosti, darivanja, suosjećanja i suradnje s

bližnjima

osigurati djetetu kvalitetu življenja, razvijajući temeljne i bitne odrednice čovjekova

bitka-ljepotu, istinu i dobrotu

omogućiti djetetu da se susretne s dobrim primjerima odnosno pozitivnim uzorima u

životu svoje uže i šire okoline, koji ostvaruju ljudske i kršćanske vrijednosti, s ciljem

integracije i ispravnog poistovjećivanja

II PLANIRANJE I PROVEDBA VJERSKOG ODGOJA

U planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnog procesa vjerski sadržaji moraju biti u skladu

sa sadržajima i zbivanjima koja se događaju u djetetovu okruženju, prateći ujedno ciklus

liturgijske godine. Radi individualnog zadovoljavanja potreba i poticanja djetetovog razvoja,

bitno je omogućiti djetetu aktivnosti u skladu s njegovim interesima i zakonitostima njegove

razvojne dobi.

III TEMATSKE JEZGRE I SADRŽAJI

Odgojno obrazovni rad temelji se na humanističko-razvojnoj koncepciji prema Prijedlogu

koncepcije razvoja predškolskog odgoja i Programskog usmjerenja odgoja i obrazovanja

predškolske djece (Glasnik Ministarstva prosvjete i kulture RH, Zagreb, 1991.) koju čine ideja

humanizma te spoznaja o specifičnim osobinama i zakonitostima razvoja djeteta predškolske

dobi s naglaskom na njegovu religioznu dimenziju. Ona pridonosi cjelovitom pristupu, a time

i potpunom razvoju djeteta. U Deklaraciji o pravima (UN, 1959.) govori se o pravu djeteta da

živi u zdravoj sredini, da mu se bez izuzetka i diskriminacije društvo osigura najbolje moguće

uvjete za rast, razvoj i učenje, kako bi se sukladno razvijalo u tjelesnom, umnom,

ćudorednom i društvenom pogledu, u uvjetima slobode, dostojanstva, prihvaćanja, ljubavi i

razumijevanja.

32

Vodeći računa o djetetu kao cijelom biću, te da je religiozna dimenzija konstitutivna

njegovom biću, a poštujući njegov doživljaj svijeta kao cjeline, vjerski odgoj nije izdvojen iz

odgojno-obrazovnog rada, već je ta dimenzija njegov bitno sastavni dio.

Tematske jezgre i sadržaji proizlaze iz Programa vjerskog odgoja predškolske djece u

izvanobiteljskim uvjetima, Zagreb 1992. g.

DOČEK I PRIHVAĆANJE DJECE

U razdoblju adaptacije omogućiti svakom djetetu da se osjeća dočekanim, prihvaćenim i

voljenim. Kroz naše prihvaćanje otvoriti dijete prema ljubavi drugih tako i prema ljubavi Oca

Nebeskog.

Moto svakog razmišljanja mogao bi biti: «S djecom zajedno svijet otkrivamo i upoznajemo».

U toj misli iskazuje se pristup ili put kojim se želi krenuti u krug od godinu dana. Želi se

naime naglasiti da se nalazimo u traženju i želji za otkrivanjem svijeta koji znači:

o Stvari u svijetu

o Ljudi u svijetu

o Ja, ti, mi i svaki drugi čovjek u svijetu.

Neke od predviđenih tema u ovom periodu adaptacije djece su:

Oblikovanje slike kruga kao simbola zajedništva

Uspostavljanje unutarnjeg mira

Slušati u tišini

Biti svoj i biti kod sebe

Biti otvoren prema vani

Biti s drugima

STVORENI SVIJET I STVORENJA U NJEMU

Pobuđivati radost i interes za promatranje i otkrivanje ljepote svijeta od Boga stvorenoga, te

tako uvoditi dijete u čuđenje i divljenje prema zbilji svega stvorenoga.

U sklopu jesenskih aktivnosti uključuju se i Dani kruha. To je prigoda za izražavanje zahvale

kroz euharistijsko slavlje gdje dijete upoznaje novu dimenziju kruha u Euharistiji.

Misijska nedjelja potiče na zalaganje u pravcu prevladavanja razlika među ljudima po boji

kože, religije ili ekonomskog statusa. Razvija osjećaj solidarnosti, suosjećanja, ekumenizma i

vrednovanja onog što imamo, kao i prihvaćanje drugog u njegovoj različitosti.

Obilježavaju se i različiti spomendani pojedinih svetaca koji su se u životu odlikovali

dobrotom i ljubavlju prema čovjeku i prirodi.

33

Čuđenjem i divljenjem koje nastaje promatranjem, stvara u nama uvažavanje kao iskaz hvale i

zahvale Darovatelju svih darova, našem Stvoritelju, stoga su predviđene ove teme:

Otkriti jabuku kao simbola savršenosti i cjeline, sličnost s Bogom koju je čovjek

narušio u Zemaljskom raju

Cvijeće-lijepa kata – blistava zvijezda poput sunčane zvijezde

Ples lišća na jesenskom vjetru

Uroditi plodom – orah – u malome se često velika snaga skriva

KRALJEVSTVO BOŽJE

Pozvati dijete da razmatra otajstvo kraljevstva nebeskog u dva momenta: u poteznom i u

zaključnom. Staviti mu pred oči kontrast između ‘’ malih stvari i velikih stvarnosti ’’ koje iz

njih nastaju.

Blagdan Svih Svetih povezujemo s temom svijetlosti u kojoj žive sveti u kraljevstvu

nebeskom. Tema umiranja i prolaznosti može im se približiti kroz iskustvo ‘’ umiranja

pšeničnog zrna ’’.

U noći i tami očekujemo svjetlost i novi dan. Priča «Kako je sunce došlo u zemlju

Malon»

Toplinu možemo dijeliti: priča o Svetom Martinu

Mogu rasvijetliti tvoje lice: priča o Zvijezdi koja je postala srebro

Svjetlo u našoj sredini: sunce u poeziji – stih: Rođenje sunca, Sunčeva vatra,

Suncokret i dijete

BOŽIĆ – radost Isusova dolaska na svijet

Omogućiti djetetu da živi u radosti zajedničkih trenutaka te da se intuitivno otvara Božiću kao

blagdanu obitelji i zajednice, koja živi trenutak iščekivanja, povjerenja i ljubavi te nalazi

odgovor u radosnom događaju Isusova dolaska na svijet.

Sv. Barbara, Sv. Nikola i Sv. Lucija nezaobilazni su uzor dobrote, ljubavi i opredjeljenja za

Isusa i čovjeka. Obilježavanje tih blagdana potiče na nasljedovanje njihovih djela i divljenja

Isusu kao njihovom i našem učitelju.

Pomoći djetetu da u Božićnim blagdanima doživi ne samo radost zbog Isusova rođenja već i

radost zbog vlastitog rođenja. Božić se slavi i doživljava u znaku ‘’betlehemske svjetlosti’’.

Odatle radost što i malo dijete rođenjem dolazi na ‘’svijetlo dana’’, štoviše i samo dijete i

svaki čovjek postaje ‘’svijetlo za druge’’.

34

Ovi će nam poticaji pomoći za razmišljanje u oblikovanju adventskog vremena u vrtiću:

Plesti adventski vijenac s odgajateljima i roditeljima u vrtiću

Slaviti Svetog Nikolu uz priču, stih, pjesmu i darove

U ruži otkriti adventski znak

ISUSOVO DJETINJSTVO I ŽIVOT

Kroz pripovijesti o Isusu buditi u djetetu znatiželju da doživi i otkriva značajne trenutke

Isusova života te intuitivno naslućuje veličinu njegove čovječnosti te njegovu božansku narav.

Isus je posebno volio djecu i zato ga treba djetetu približiti kao dragog prijatelja i njemu

blisku osobu.

Blagdan Svetih triju kraljeva i Prikazanja Isusovog u hramu, kao i evanđeoski izvještaji – kao

npr. Isus blagoslivlja djecu, milosrdni Samaritanac, susret sa Zakejom – omogućuju djetetu da

u Isusu susretne Boga koji se neizmjerno brine za čovjeka.

Zato pokušajmo iskustva svakidašnjice razumjeti u odnosu na Boga i upoznati ga otkrivanjem

uslijed našeg života:

Ujutro – budimo se i počinjemo novi dan s Bogom u mislima

Iz magle u svjetlo, priča: «Dolina magli»

U traganju za srećom, priča: »Zvono sreće»

Zidove otvoriti – ukloniti, priča: »Sebični div»

OTKRIVANJE TAJNE ŽIVOTA

Promatrajući i otkrivajući tajnu proljetnog buđenja i rasta pomoći djetetu u naslućivanju

neizrecive tajne života.

Prispodobom o Dobrom pastiru zadovoljiti najdublju djetetovu potrebu za ljubavlju: biti

ljubljen, moći ljubiti i trajno osjećati zaštitničku prisutnost ljubljenog bića. Na osobit način

obilježiti Dan očeva, sudjelovanjem na misnom slavlju i duženje s očevima.

Prispodoba daje i posebne vrednote: brigu za bližnjega, skrb za onog koji je potrebit takve

skrbi te potrebu za pripadnosti zajednici.

Biblija je puna čuđenja nad čudom prirode:

Život jednog pupoljka

Skrivena tajna u luku

Preobrazba u skrivenome, priča o čupavoj gusjenici

Ptica je savila gnijezdo

35

U ZNAKU VODE I SVIJETLA – U SUSRET USKRSLOME ISUSU

Pomoći djeci da upoznaju Isusa kao ‘’svijetlo svijeta’’ koje se ljudima daje po vjeri kako bi i

sami postali svijetlo i mogli vršiti djela ljubavi, radosti, strpljivosti, poniznosti, dobrote,

požrtvovnosti, i vjernosti.

Osvijestiti djeci da se u Vazmenoj noći blagoslivlja voda kojom se krste djeca. Ta voda je

znak Isusove snage i svijetla i tko se njome krsti tu snagu i svijetlo krštenjem dobiva:

Iskustvo s vodom

Liturgijskom igrom otkriti krštenje

U uskrsnoj svijeći otkriti krsnu svijeću

U povodu Međunarodnog dana dječje knjige posebna se pažnja posvećuje Bibliji kao

jedinstvenoj Knjizi koja pomaže djetetu stvarati pozitivnu sliku o sebi, o bližnjemu i o Bogu.

MAJKA

Promatrajući promjene koje se opažaju u prirodi, dijete spoznaje i otkriva u svom srcu ljepotu,

raskoš, plodnost i brigu zemlje kao ‘’majke’’.

Majka Zemlja pokazuje nam se u svom raskošnom odijelu, svugdje niče, klija, raste i uspijeva

novi život:

Ispunimo zemljom naš krug od kamenja

O zemlji – vodi – vatri – vjetru

Zemlja prima sjeme i zeleni se

Zemlja – dom za životinje

Zemlja – domovina za ljude

Budući da je mjesec svibanj posebno posvećen majci, dijete otkriva i spoznaje važnost

majčina bića. Ukazuje se posebna prilika da se kod djece jače pobuđuje ljubav prema,

Isusovoj Majci Mariji koja je i naša nebeska majka. Mariju dajemo djeci kao uzor poslušnosti,

jednostavnosti, radinosti i ljubavi prema Bogu i bližnjemu. U tom smislu se ostvaruje

kršćansko načelo «po Mariji k Isusu»:

Majka – naša prva kuća

Na jedinstven način obilježiti Majčin dan, sudjelovanjem na misnom slavlju te druženjem s

majkama.

36

MOJA KRŠĆANSKA ZAJEDNICA – CRKVA

Kroz lik Isusa i njegovih učenika uvoditi djecu u otkrivanje kršćanske odnosno župne

zajednice i Euharistije kao ‘’izvora i vrhunca’’ njezina života. Time se pomaže djeci da zavole

svoju župnu zajednicu i crkvu.

Blagdan Duha Svetog prigoda je da dijete upozna s trećom božanskom Osobom koja je veza

ljubavi između Oca i Sina. Ta ljubav je snaga koja sve okuplja i živi u Crkvi.

Zemljin krug će se zaogrnuti krugom zraka i zvjezdanog neba:

Obavija me zrak

Udišimo i izdišimo

Vjetrenjača – slika našeg života

Neka naše disanje odjekne

Dišem – dakle živim

Disanje – meditacija za odrasle

Sunce izlazi svakog jutra

Svake večeri zablistaju zvijezde, slikovnica «Mali anđeo i zvjezdica»

Bože, sve si dobro stvorio, nebo i zemlju, slikovnica «Stvaranje svijeta»

IV. USTROJSTVO RADA

Ovaj Program katoličkog vjerskog odgoja djece predškolske dobi bit će integriran u redovni

program vrtića i to kao cjelodnevni (10-satni).

Ove pedagoške godine vjerski odgoj provodit će se u jednoj odgojnoj skupini u Prelogu, u

skupini «Zvončići» te u područnom odjeljenju u Cirkovljanu, u skupini „Vrapčići“.

U skupini «Zvončići» radit će odgajateljice Agneza Mihac i Stjepana Sokač, a u skupini

„Vrapčići“, Marija Kočet, koje su završile teološko-katehetsko doškolovanje i dobile

Kanonski mandat na neodređeno vrijeme.

V. MATERIJALNI UVJETI

Program će se ostvarivati u prostorijama dječjeg vrtića. Za rad s djecom koristit će de soba

dnevnog boravka, opremljena odgovarajućom opremom za rad s djecom određene dobi.

Soba dnevnog boravka, osim standardne opreme, sadrži i

kutić za vjerski odgoj u kojem se nalazi

Biblija i slikovnice religioznog sadržaja

umetaljke, slagarice, puzzle, lotta sa vjerskim sadržajem

audio i video kazete sa vjerskim sadržajem

37

Križ, svijeća, kip, sveta slika i ostali simboli moraju odgovarati estetskim mjerilima kršćanske

sakralnosti i biti prikladni veličini kutića.

Financiranje programa

Program katoličkog vjerskog odgoja financira se u okviru redovnog programa, koji se

ostvaruju u dječjem vrtiću. To znači da troškove snose osnivač (60%) i roditelji (40%), a

provode ga odgajatelji koji su djelatnici vrtića i imaju teološko-katehetsko doškolovanje.

VI. NAOBRAZBA I STRUČNO USAVRŠAVANJE DJELATNIKA

Program katoličkog vjerskog odgoja provode stručno osposobljeni odgajatelji koji su prošli

teološko-katehetsko doškolovanje za vjerski odgoj djece predškolske dobi i imaju Crkveno

poslanje za vjerski odgoj u javnim predškolskim ustanovama te Kanonski mandat

Varaždinskog biskupa na neodređeno vrijeme.

Odgajatelji će se trajno educirati kroz individualno i zajedničko usavršavanje sudjelovanjem

na:

stručnim seminarima u organizaciji Nacionalnog katehetskog ureda HBK, Agencije za

odgoj i obrazovanje

VII. STRUČNI NADZOR

Program i njegova provedba stručno se nadzire na više razina:

Nacionalni katehetski ured HBK

Biskupski katehetski uredi

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH

Agencija za odgoj i obrazovanje

Ravnatelj vrtića

VIII. VREDNOVANJE PROVEDBE PROGRAMA

Ciljevi, zadaci i sadržaji vjerskog odgoja bit će uklopljene u godišnji Plan i program rada te

će se pratiti njegova provedba na svim razinama kao i ostalih programa koje vrtić provodi.

IX. SURADNJA S RODITELJIMA

S obzirom na postavljene zadaće vjerskog odgoja nezaobilazna je uloga roditelja jer su oni

«prvi i glavni odgajatelji svoje djece» (Drugi Vatikanski sabor). Suradnja s roditeljima treba

38

osvijestiti i afirmirati neke temeljne vrijednosti, jer su roditelji svojim životom, prožetim

ljubavlju prema Bogu i ljudima, uzori svojoj djeci i čitavoj zajednici.

Sve te pozitivne vrijednosti odgajatelji i roditelji zajedno grade u odgojnoj skupini i na taj

način stvaraju i osiguravaju uvjete za zdravo odrastanje djece.

U odgoju djece roditeljima je potrebna pomoć Crkve i cijelog društva.

Jedinstvenost i usklađenost odgojnih djelovanja potrebno je razvijati kroz:

individualne razgovore

roditeljske sastanke

uključivanje roditelja u aktivnosti odgojne skupine

formiranje kutića za roditelje (informativni i edukativni)

programska suradnja (sudjelovanje za blagdane)

radionice

posjet obitelji

X. SURADNJA S VANJSKIM USTANOVAMA

Suradnja će se odvijati na sljedećim razinama:

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa – Agencija za odgoj i obrazovanje

Nacionalni katehetski ured HBK i biskupski katehetski uredi - pomoć pri realizaciji

plana i programa vjerske odgojne skupine

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave-sufinanciranje programa

Župni ured Prelog - pomoć pri realizaciji odgojno-obrazovnog rada vjerske skupine,

zajedničko osmišljavanje sudjelovanja djece u liturgijskog godini u Crkvi

Međusobna suradnja vrtića

Osnovna škola Prelog - suradnja s vjeroučiteljima u školi na ostvarivanju plana i

programa rada

39

9.2. PROGRAM JAVNIH POTREBA

9.2.1. ZA DJECU S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU

(djeca s elementima autizma u skupini „Međimurske iskrice“)

1. UVOD

Program odgoja, njege, zaštite i rehabilitacije djece s poremećajima iz autističnog spektra

temelji se na Zakonu o predškolskog odgoja i naobrazbe (NN br. 10/1997), posebno u stavku

1. članka 17. koji glasi: «u dječjim vrtićima programi za djecu predškolske dobi s teškoćama u

razvoju organiziraju se po posebnim uvjetima i programu koji propisuje Ministarstvo.»

Činjenica je da je sve više identificirane i prepoznate djece s poremećajima iz autističnog

spektra u najranijoj dobi. Roditelji se često sami, bez adekvatne podrške i edukacije,

suočavaju i nose s problemima koje donosi autistični poremećaj njihovog djeteta.

Odgojno-obrazovne ustanove teško prihvaćaju djecu s teškoćama u redovne odgojno-

obrazovne skupine. Djeca s poremećajima iz autističnog spektra, iz naše županije, imala su,

do nedavno, mogućnost odgoja, njege, zaštite i rehabilitacije u Centru za autizam u Zagrebu.

S obzirom da su njihovi kapaciteti premali, uskoro i ta mogućnost neće biti moguća.

Stoga smo formirali skupinu i stvaranjem tima stručnog i educiranog odgajatelja i

rehabilitatora, koji rade s djecom, pružili mogućnost i unapređivanja neizostavne suradnje s

roditeljima ove djece, njihovu edukaciju i pružili sve moguće potpore za što kvalitetnije

funkcioniranje obitelji ove djece. Dugoročno nam je cilj formirati i mali referentni centar u

Međimurskoj županiji za problem dječjeg autizma pri redovnom vrtiću koji bi se u jednom

djelu rada specijalizirao za probleme i rad s djecom iz autističnog spektra.

OBILJEŽJA AUTISTIČNOG POREMEĆAJA

Postoji niz definicija koje pokušavaju odrediti što je to autizam, a prema prihvaćenim

klasifikacijama dječji autizam svrstava se u pervazivne razvojne poremećaje (zajedno s još

nekoliko poremećaja kao što su atipični autizam, Rettov sindrom, Aspergerov poremećaj…).

Iako još uvijek postoje diskusije o uzrocima nastajanja autizma i tome da li je autizam bolest

ili razvojni poremećaj, javlja se u ranom djetinjstvu, u prve tri godine života djeteta i traje

čitav život.

Autizam se očituje poremećajima na raznim područjima razvoja, kao na području motorike,

govora, percepcije, socijalizacije i neadekvatnom odnosu prema sebi, drugim osobama,

predmetima, stvarima i situacijama. Uz to, autizam je često povezan i s intelektualnim

teškoćama.

40

Prema brojnim studijama, ovaj poremećaj javlja se u 2-5 slučajeva na 10 000 djece i to češće

kod dječaka. Prvi simptomi vidljivi su često već u najranijoj dobi, a najčešće se javlja u prve

tri godine života djeteta.

Autizam je vrlo složen poremećaj i rad s takvom djecom jedan je od najvećih rehabilitacijskih

i stručnih izazova i na području rehabilitacijskog pristupa, metodike rada, tehnike rada, tako i

na području praktičnih organizacijskih problema, interakcije i odgojno-obrazovnog rada.

Dosadašnje iskustvo je pokazalo, ovisno o individualnim karakteristikama samog djeteta, da

je mogući značajni pomak na razini dječjeg razvoja i socijalne prilagodbe ako se počne

dovoljno rano s terapijskim radom i socijalizacijom u dobro kontroliranoj odgojno-obrazovnoj

situaciji.

Za ostvarivanje ovog programa, koji pruža nove mogućnosti takovoj djeci, postoje određene

pretpostavke:

Rana intervencija i početak stručnog rada s djetetom

Kvalitetni dijagnostički postupci

Kvalitetno strukturiran individualizirani rehabilitacijski program

Kvalitetno organizirane kadrovske pretpostavke za rad s djecom

Kvalitetna i sustavna edukacija djelatnika koji bi bili uključeni u realizaciju programa

rada s tom djecom

Kvalitetno opremljena i stimulativna materijalna sredina

Kvalitetna i svakodnevna suradnja s roditeljima te djece

Kvalitetna suradnja s društvenom sredinom

Obilježja programa koji se provodi za djecu s autističnim poremećajima:

Omogućavanje optimalne razine socioemocionalnog funkcioniranja svakog djeteta, uz

poboljšanje međuljudskih odnosa (dijete u interakciji s odgajateljima, defektologom,

roditeljima, ostalim zaposlenima i s ostalom djecom)

Odgoj, obrazovanje, njega, zaštita i rehabilitacija djece u cilju razvoja komunikacije i

socijalnih odnosa, motorike, kognicije, stjecanja samostalnosti i poticanje kreativnosti

Ostvarivanje uvjeta za djelomičnu ili potpunu integraciju u užu i širu socijalnu okolinu

41

2. CILJEVI PROGRAMA

Provođenjem individualnog pristupa i usklađivanjem zadataka sa stvarnim

sposobnostima, ograničenjima i karakteristikama pojedinog djeteta, uz izbor

najprimjerenijih metoda, sredstava i uvjeta rada, pridonositi optimalnom mogućem

psihofizičkom razvoju

Sustavni rad na preoblikovanju ponašanja djeteta i stavljanje u funkciju svih aspekata

ličnosti – od primjerene uspostave kontakta s okolinom, poticanja senzomotornog

razvoja, izgrađivanja osobne autonomije, poticanja kreativnog izražavanja, primjene

različitih prikladnih terapija te pripreme djeteta za školovanje i stjecanje primjerenih

znanja, vještina i navika, kao i razvoj manualnih i drugih sposobnosti uz uspješnu

socijalizaciju i daljnje uključivanje u odgovarajuće oblike obrazovanja i rada

Postupnim uvođenjem djeteta u skupinu i kolektiv, povećavati razinu socijalne

kompetencije i poticati dijete na usvajanje znanja, vještina i navika iz praktično-

životnog i obrazovnog područja

Stalnim zadovoljavanjem djetetovih potreba i poštivanjem njegove ličnosti pridonijeti

poboljšanju kvalitete života djeteta i njegove obitelji

3. ZADACI PROGRAMA

KOMUNIKACIJA

učenje razumijevanja glasovnog i gestovnog govora

učenje govornog i gestovnog izražavanja

razvijanje interesa za komunikaciju i socijalne interakcije te učenje komunikacije

SPOZNAJA

utjecati na smanjenje tjeskobe i kontrolu neprihvatljivih oblika ponašanja

upoznati opasnost i stvarati osnove djetetove samozaštite

poticati razvoj svijesti o vlastitom tijelu i njegovoj cjelovitosti

poticati dijete na perceptivno upoznavanje neposredne okoline vidom, sluhom, njuhom

i opipom

vježbati prepoznavanje, razlikovanje i odabir predmeta prema načelu sličnosti tj.

različitosti

savladati vježbe početnog čitanja, pisanja i računanja

42

MOTORIKA

potpomagati skladan morfološki razvoj djeteta prema individualnim sposobnostima

svakog pojedinca

utjecati na optimalan razvoj srčano-žilnog sustava

djelovati na razvoj spoznajnih sposobnosti, a posebno na razvoj perceptivnih

sposobnosti

djelovati na smanjivanje straha i na kontrolu neprihvatljivih oblika ponašanja

utjecati na čimbenike koji djeluju na procese socijalizacije i socijalne prilagodbe, na

rigidnost i integriranost ličnosti

omogućiti zadovoljavanje osnovnih bioloških i socijalnih potreba

omogućiti optimalan razvoj osnovnih psihosomatskih sposobnosti, posebno razvoj

koordinacije, percepcije, ravnoteže

omogućiti stjecanje onih motornih informacija koje se mogu neposredno primjenjivati

u svakidašnjem životu

omogućiti stjecanje osnovnih zdravstveno-higijenskih navika

BRIGA O SEBI

izgradnja primjerenih oblika ponašanja, odnosno razgradnja neprimjerenih oblika

ponašanja i njihova zamjena primjerenima u sljedećim područjima:

- osobna higijena

- hranjenje

- oblačenje i svlačenje

SOCIJALIZACIJA

izgradnja primjerenih oblika ponašanja, odnosno razgradnja neprimjerenih oblika

ponašanja i njihova zamjena primjerenima u sljedećim područjima:

- odnosi sa pojedincima

- odnosi sa skupinom

- usvajanje društvenih pravila ponašanja

- kontrola vlastitog ponašanja i emocionalnih stanja

43

RAZVOJ KREATIVNOSTI

LIKOVNI ODGOJ

razvoj psihomotoričkih i intelektualnih sposobnosti, emotivnog života, pažnje, radnih

navika, kreativnih i estetskih sposobnosti

GLAZBENI ODGOJ

stvaranje uvjeta da se dijete osjeća zadovoljno i slobodno, da doživljava i izražava

pozitivne osjećaje

prihvaćanje glazbe kao zajedničkog jezika odgajatelja djeteta i skupine

podizanje razine opažanja zvukova i tonova te melodijskih i ritmičkih oblika

izazivanje radoznalosti djeteta te poticanje na slušanje i sudjelovanje u stvaranju

glazbe

bogaćenje djetetovog doživljaja svijeta i omogućavanje da se susreće s lijepim

gradnja odnosa prema raznolikom glazbenom izražavanju i vlastitoj glazbenoj

improvizaciji

njegovanje kulture glasa

3.1 SADRŽAJI I AKTIVNOSTI

Planirani sklopovi aktivnosti, teme, projekti, razrađuju se prema Programskom

usmjerenju, i to kroz:

životno-praktične i radne aktivnosti

raznovrsne igre

druženja i društveno-zabavne aktivnosti

umjetnički sadržaji

istraživanje i stvaranje

istraživački-spoznajne aktivnosti

specifične aktivnosti s kretanjem

specifične aktivnosti za provedbu specifičnih zadataka

U planiranju sklopova aktivnosti potrebno je poštivati osnovne principe djetetova

stjecanja iskustva, učenja, izražavanja i stvaranja odnosno omogućiti djetetu doživljaj,

proradu doživljaja, obogaćivanje doživljaja umjetničkim i drugim sadržajima,

istraživanje, izražavanje, stvaranje, igranje i učenje.

44

Aktivnosti za ostvarivanje razvojnih zadaća planiraju se u skladu s potrebama i

interesima djece, a pri tome se vodi računa o događajima u široj okolini djeteta:

Aktivnosti kroz razvojna područja:

KOMUNIKACIJA

1. RECEPTIVNI GOVOR

Igre za razvoj slušanja zvukova, šumova, zvučnih efekata i onomatopeja

Proizvodnja zvukova vlastitim tijelom i predmetima

Igre za razvoj zanimanja za slušanje glazbe i govora

Učenje uporabe mimike i geste u komunikaciji

Razumijevanje zabrane i dopuštanje, odnosno negacijske i afirmativne čestice

Reagiranje na vlastito ime

Razumijevanje jednostavnih verbalnih naloga uz gestu

Razumijevanje jednostavnih verbalnih naloga bez geste

Prepoznavanje imenovanih: osoba, dijelova tijela, igračaka, poznatih predmeta,

životinja i sl.

Prepoznavanje imenovanih osoba i stvari na slikama, uz učenje generalizacije

Razumijevanje naloga i uputa vezanih uz trenutnu aktivnost

Razumijevanje složenijih i višestrukih naloga

Razumijevanje složenih rečenica i pitanja

Obogaćivanje receptivnog jezika

2. EKSPRESIVNI GOVOR

Igre oponašanja zvukova, šumova i onomatopeja

Igre za razvoj glasova, slogova i riječi

Ponavljanje riječi i fraza

Glasovno praćenje melodije i ritma

Imenovanje osoba i predmeta

Izražavanje vlastitih želja i potreba

Odgovaranje na pitanja riječju, frazom i kratkom rečenicom

Postavljanje pitanja

Komentiranje neposrednih zbivanja

Upotreba konvencionalnih izraza

45

Opisivanje situacija i radnji na slikama

Prepričavanje prošlih događaja iz vlastitog iskustva

Predviđanje događaja

Izražavanje stanja o svom raspoloženju i osjećajima

Korištenje složenih rečenica i njihovo povezivanje

Iniciranje razgovora

Prepričavanje priča

Razvijanje mašte kroz igre pričanja priča

SPOZNAJA

1. Poticanje perceptivnog razvoja

- vidna percepcija

- slušna percepcija

- osjetilna percepcija

- percepcija njuha i percepcija okusa

2. Razvoj spoznaje

- razvoj pojma o postojanosti predmeta

- stjecanje pojma o odnosima među predmetima

- stjecanje sposobnosti oponašanja

- dužina usmjeravanja pažnje

- rješavanje problema

- razvoj sposobnosti razlikovanja

- shema tijela

3. Poticanje početnog čitanja, pisanja i računanja

- predvježbe za početno čitanje

- predvježbe za početno pisanje

- predvježbe početnog računanja

MOTORIKA

GRUBA MOTORIKA

1. Prirodni oblici kretanja

- hodanje i trčanje

- vježbe za razvijanje organiziranog skupljanja i kretanja

- skakanje

46

- poskoci i skokovi

- bacanje i kotrljanje

- gađanje

- hvatanje

- udaranje lopte

- puzanje

- penjanje i provlačenje

- vučenje, potiskivanje, navlačenje

- dizanje i nošenje

- kolutanje i kotrljanje

- vis

2. Vježbe oblikovanja lokomotornog aparat

- vježbe labavljenja i opuštanja

- vježbe jačanja

- vježbe gibljivosti

- vježbe oblikovanja loptama, palicama, obručima, vijačama

- vježbe oblikovanja spravama

- Vježbe oblikovanja u parovima

3. Igre

4. Ples

5. Poligoni

6. Šetnje i boravak na dječjem igralištu

7. Izleti

FINA MOTORIKA

- dohvaćanje

- kotrljanje

- trganje papira

- gužvanje papira

- zamotavanje/odmotavanje

- slaganje kocko, okomitih i vodoravnih umetaljki,

- igre pijeskom

- igre vodom

- igre plastelinom

- nizanje

47

- crtanje

- rezanje

BRIGA O SEBI

- utvrđivanje razine samostalnosti u aktivnostima osobne higijene

- razrada sadržaja vještina osobne higijene koje je potrebno usvojiti

- utvrđivanje razine samostalnosti hranjenja

- razrada sadržaja vještina hranjenja koje je potrebno usvojiti

- utvrđivanje razina samostalnosti oblačenja/svlačenja i obuvanja/izuvanja

- razrada sadržaja vještina oblačenja/svlačenja i obuvanja/izuvanja

SOCIJALIZACIJA

- odnosi s pojedincima

- odnosi sa skupinom

- usvajanje društvenih pravila ponašanja

- kontrola vlastitog ponašanja i emocionalnih reakcija

RAZVOJ KREATIVNOSTI

LIKOVNI ODGOJ

1. Oblikovanja na plohi

2. Oblikovanja u prostoru

3. Područje grafike

4. Risanje

5. Slikanje

GLAZBENI ODGOJ

1. Zvukovi elementi – vježbe tišine

2. Glazbeno pamćenje

3. Jednostavne brojalice

4. Prebrojavanje djece

5. Slušanje i razlikovanje vrsta glazbe

6. Dječje priče uz glazbu

7. Zborne skladbe

8. Jednostavne dramatizacije poznatih priča i pjesama

48

3.2. POSEBNI ZADACI

Koncepcija rada odnosi se na humanistički orijentirani individualni pristup svakom djetetu,

s obzirom na njegove individualne potrebe, sklonosti i mogućnosti.

Nužno je procijeniti individualne sposobnosti, mogućnosti i potrebe svakog djeteta ali i

njegove obitelji.

Izradom senzornih profila potrebno je prostor i načine rada prilagoditi potrebama djeteta.

Sva didaktička pomagala i materijali trebaju biti primjereno prilagođeni, a program rada

pomno planiran kako bi kod svakog djeteta razvijao i psihičko zadovoljstvo i

samopoštovanje. Jednako tako program rada treba biti specificiran i prilagođavan na način

da svakom djetetu daje mogućnost napretka.

Procjenom interakcijskih obrazaca unutar članova uže obitelji te uključivanjem roditelja u

konkretno planiranje programa rada prema potrebama njihove vlastite obiteljske sredine i

situacije postiže se svrhovitost cjelokupnog programa.

Uključivanjem djece, roditelja i djelatnika u sve aktivnosti lokalne zajednice potiče se

puno uključivanje djeteta s poremećajem iz autističnog spektra i njegove obitelji u širu i

uži zajednicu.

3.3. STRATEGIJA PRAĆENJA

Strategija praćenja odnosi se na vrednovanje ostvarivanja uvjeta za provedbu zadaća, te

vrednovanje ostvarivanja razvojnih zadaća.

Kod vrednovanje ostvarivanja uvjeta za provedbu zadaća komentira se brojno stanje

skupine, ispisi, upisi, razlozi izostanaka djece. Navest će se pozitivne i negativne

posljedice promjena u materijalnim, organizacijskim i drugim uvjetima. Osvrnut će se na

ostvarene aktivnosti i sadržaje koji su za djecu bili posebni vrijedni i atraktivni po nečemu.

Navest će se pozitivni i negativni rezultati planiranih aktivnosti, drugih zbivanja u

igraonici i oblici suradnje s roditeljima.

Procjenjivat će se uključivanje roditelja i drugih u obogaćivanje materijalnih i drugih

uvjeta.

Kod vrednovanja ostvarivanja razvojnih zadaća procjenjuju se postignuća djece, posebno

za svako dijete i za svaku grupu razvojnih zadaća: tjelesni i psihomotorni razvoj, socio-

emocionalni i razvoj ličnosti, spoznajni razvoj, govor, komunikacija, izražavanje,

stvaralaštvo. Pri tome se procjenjuje u koje djece se vidi ili ne vidi napredak u odnosu na

planirane zadaće. Koristit će se podaci iz dnevnih zapažanja.

49

3.4. METODE RADA

1. TEACCH - Treatment and Education of Autistic and Communications-Handicapped

CHildren) tretman i edukacija djece i osoba s autizmom i srodnim komunikacijskim

poremećajima koja se prvenstveno temelji na strukturiranju vremena i prostora što

uvelike pomaže korisnicima pri planiranju svakodnevnih aktivnosti.

4. FLOOR TIME Floor Time pristup podrazumijeva susretanje djeteta na njegovoj

trenutnoj razvojnoj razini i nadograđivanje njegovih sposobnosti i vještina u svrhu

poticanja razvoja. Pristup predlaže slijeđenje djetetova vodstva: uključivanje u njegove

interese i želje u interakcijama i igri u svrhu zaokupljanja njegove motivacije i

pomaganja mu da se penje po razvojnoj ljestvici. Također, uključuje prilagođivanje

5. SENZORNA INTEGRACIJA

Senzorna integracija je način na koji živčani sustav procesuira (prerađuje) informacije

iz osjetila, koje se u ogromnim količinama slijevaju u naš neurološki sistem u svakom

trenutku. To je neurobiološka aktivnost unutar tijela koja omogućava mozgu da

organizira sve te podražaje, dati im smisao jer samo kad su te senzacije organizirane i

integrirane, mozak ih može upotrijebiti za kretanje, učenje i ponašanje. Proces

organizacije osjetilnog unosa potreban je da bi se ostvarila svrhovita reakcija.

6. FUNKCIONALNO UČENJE

Niz vježbi koje slijede zakonitosti spontanog učenja od jednostavnijih ka složenijim.

Vježbaju se“vještine učenja”: stavljanje, sparivanje, uspoređivanje, biranje,

razvrstavanje, nizanje, gradnja sa kockama, crtanje i šaranje– to su načini rješavanja

misaonih procesa.

4. USTROJ PROGRAMA

Skupina djece s poremećajima iz autističnog spektra organizirat će se u područnom

objektu u Draškovcu, Nikole Tesle 2, u novoizgrađenoj zgradi dječjeg vrtića, u

prostoru sobe dnevnog boravka optimalne veličine.

Oblik organizacije rada s djecom s poremećajima iz autističnog spektra je posebna

skupina u redovnom dječjem vrtiću u kojem postoji i jedna redovna skupina djece

U skupinu je upisano osmero djece u dobi od 3 do 6 godina, i to po troje djece svaki

dan. Ostale dane djeca su uključena u redovne vrtiće u lokalnoj sredini, uz pomagača.

Program rada s autističnom djecom provodio bi se kao poludnevni program, u trajanju

od 5,5 sata dnevno.

50

5. KADROVSKI UVJETI

Prema Državno pedagoškim standardima, čl. 28. program ostvaruju slijedeći djelatnici:

Jedan stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila

Jedan odgajatelj predškolske djece

Odgajatelji koji rade u drugoj skupini u tom objektu morat će se dodatno educirati o

poremećajima iz autističnog spektra, njegovim specifičnostima i potrebama djece, s obzirom

da se planira i njihovo uključivanje i suradnja u radu s takovom djecom.

6. MATERIJALNA I DIDAKTIČKA OPREMLJENOST

Koristit će se unutarnji i vanjski prostor vrtića.

Unutarnji prostor sastoji se od:

sobe dnevnog boravka

garderobe

sanitarnog čvora

Vanjski prostor se sastoji:

natkrivena terasa sobe dnevnog boravka

ograđeno igralište sa uređenim zelenim površinama

dječja igrala-tobogan, klackalice, penjalice, ljuljačke ,pješčanik

Objekt u kojem je organizirana takva skupina ima posebne pogodnosti jer postoji

mogućnost korištenja manje prostorije za individualni rad i vježbe.

Soba dnevnog boravka je potpuno opremljena na način da je u prostoriji kutak za

zajednički rad za stolom, kutak u kojem je moguć individualni rad sa pojedinom

djecom, kutak za izolaciju i opuštanje, te kutak za slobodnu igru na podu. Prostor se u

potpunosti prilagodio senzornim profilima djece, te je uzeto u obzir da boje zidova i

namještaja te samo osvjetljenje ne budu previše stimulirajući. Zbog auditivnih

osjetljivosti nužno je zvučno prilagoditi prostorije te je osmišljen kutak u kojem je

prema potrebama moguće raditi prilagodbe u količini auditivnih podražaja.

Didaktičke igračke i materijali su individualno prilagođeni svakom djetetu. Uz

uobičajene igračke predviđene za manipulativnu i simboličku igru sve djece nužan je i

specifičan didaktički materijal prilagođen za djecu sa poremećajima iz autističnog

51

spektra, (shoeboxtasks), koja je nabavljena donacijom HEP-a., prema stručnoj procjeni

rehabilitatora i individualnim potrebama svakog djeteta.

Računalo, printer, plastifikator, aparat za uvezivanje – koristit će se oprema vrtića

Igračke koje proizvode zvukove, mala glazbala, cd player, cdovi, tablet uređaj, lutke,

igračke životinja, ginjoli, maske, pre