godisnjak v2 - copy · 2018-11-05 · učiniti najboljom što može biti. u njenom su središtu,...

22 D V T R N O R U Ž I C A - 7 0 . R O Đ E N D A N

sadasnjitrajni postav

ˇ

37 0 . R O Đ E N D A N - D V T R N O R U Ž I C A 3

SADRŽAJ

4 UVOD

Klasične bajke, poput one o Trnoružici, ispričane su već bezbroj puta, svaka...

6 POVIJEST

Godine 1895. u nakladi Hrvatskog pedagoško-književnog zbora iz Zagreba...

8 VREMEPLOV

Prvi zapis o postojanju ustanove, vezan uz prvog djelatnika, njegovateljicu...

10 MALO IGRE

Ne možemo uvijek biti ozbiljni ipak je ovo vrtić i njegova rođendanska proslava

12 VRTIĆ DANAS

Podsjetnik za generaciju koja će uređivati godišnjak za 100-god. vrtića

14 VRTIĆ U SURADNJI

Napredak vrtića događa se u suradnji sa:

16 VRTIĆ VAN VRTIĆA

Vrtić van svog dvorišta - izleti, posjete, svečanosti

18 PITANJA I ODGOVORI

Djeca znaju odgovore na sva pitanja!

stranica 4 stranica 6

stranica 8

Marcella: „Tamo gdje te mama i tata stavlja-ju jer oni moraju ići na poso, pa te onda tete čuvaju. Vrtić je još ako

si gladan jer nemaš kaj za jest pa te mama i tata ostave u vrtiću“.

Neva: „Vrtić je ono gdje se možeš

igrati s prijateljima i zabavljati se“.

Tia: „Vrtić je tamo gdje se djeca

možeju igrat, zato jer mama i tata

moraju ići radit pa te nema ko čuvati“.

Lucija: „Vrtić je ono kad mama i

tata idu na posao, ti nemaš

gdje ostat pa ideš u vrtić“.

Laura: „Mjesto gdje su djeca

sigurna“.

Maria: „Vrtić je di smo sigurni dok su tata i mama

na poslu“.

Joakim: „Vrtić je ono između

jaslica i škole i za raditi zadat-

ke“.

Bruno: „Tamo gdje se djeca

zajedno igraju“.

Maša: „Vrtić su djeca koja još ne

idu u školu, da tamo nešto nauče i da se

igraju i da se druže“.

Tin: „Vrtić je gdje učimo engleski,

igramo se, dijelimo igračke“.

Iva: „Vrtić je sigurno mjesto u kojem volim

Barbaru i Maju. Tužna sam što

odlazim iz vrtića u školu, jedan dan sam se skoro rasplakala“.

Zara: „U vrtiću se igram s prijatelji-ma, imam dobre tete i lijepo se

osjećam“.

Iva: „U vrtiću ima puno djece. Volim ići u vrtić da se igram s

prijateljima skrivača i zbog ritmike. U vrtiću je jedino loše

kad se spajaju grupe pa idemo jesti u blagovaonicu.

Tete su dobre jer se vole puno zezati i igrati se s

nama“.

Issabella: „Vrtić je tamo gdje se igramo. Najviše se volim igrati graničara, a najmanje

„Lazy Mary“. Volim crtati u vrtiću“.

Ilija: „Isto što i škola za malu djecu, da sve naučiš, da se

možeš malo zaigrat“

Andrija: „Vrtić je zgrada u kojoj vidimo i radimo

neke zadatke. Tko god radi znači da je stigao na vrijeme. Sjajno mi je u vrtiću kad se igram s legićima, zobicama,

crtam i slažem puzzle.“

Marijo: „U vrtiću ima igračaka, dobro

se zabavljamo, crtamo, igramo se

sa prijateljima.“

Lovro: „Da se igraš s nekim i da ga voliš, kad neko padne i pomažeš

drugima.“

Rene: „Dobro je u vrtiću jer se igramo,

učimo, radimo, crtamo. Najviše volim

Anu, Marina, Tina, Bartola i Marina.“

Rina: „U vrtiću se igramo i radimo razne stvari. Možemo bojati, učiti engleski. Volim se

igrati sa Mašom, sa bebama. Ne volim ići u vrtić kada dugo ostajem

u vrtiću.“

Magdalena: „U vrtiću se djeca ostave i tete

ih čuvaju. Tete su dobre jer nam daju zabavne zadatke.

Volim kad se Barbara i Maja zezaju.“

Hana: „Prekrasno mjesto gdje učimo

i idemo u dvorište“.

stranica 10

stranica 12

stranica 14stranica 16

stranica 18

Borna:“Country pjevač,

nogometaš“.

Nika V.: „Medicinska

sestra“.

Emma M.:“Princeza“.

Ivan:“Kuhar,

nogometaš“.

Dan: “rocknroll pjevač”.

Nika B.:“Teta u vrtiću”.

Emma F.:“Veterinarka:”

Hana: „Veterinarka“.

Rita:“Doktorica“.

Vito B.: “Nogometaš”.

Mirna:“Policajka.“

Laura D.:“Policajka.“

Magdalena:“Policajka.“

Mihael:“Pjevač“

Janko:“Kapetan trajekta.“

Mirna:Mirna:“Policajka.“

“Policajka.“


“Doktorica“.“Doktorica“.

“Kapetan trajekta.““Country pjevač,

nogometaš“.

“Princeza“.

“Pjevač“

“Country pjevač,“Country pjevač,nogometaš“.

Nika B.:Nika B.:

“Kapetan trajekta.“

Petar:“Mjeriti jabuke i biti

majstor“.

Ilija:“Nogometaš kao i

moj tata“.

Joakim:“Astronaut“.

Jana:“Teta u vrtiću“.

Katja:“Gimnastičarka“.

Toma:“Voziti avion“.

Emma F.:Emma F.:“Veterinarka:”

“Nogometaš”.

„Medicinska

“Policajka.“nogometaš“.

Magdalena:“Policajka.““Policajka.“

“rocknroll

„Veterinarka“.



Marina:“Menađerica u

banci“.

Katica:“Logoped“.

Sanja:“Princeza“.

Anita:“Balerina“.

Sunčica:“Astronom“.

Valentina:“Akrobat“.

„Veterinarka“.„Veterinarka“.“Voziti avion“.“Voziti avion“.“Voziti avion“.

Rita:“Doktorica“.“Doktorica“.

Magdalena:“Policajka.““Policajka.““Policajka.“

Jelena:“Avanturist“.

Ivana:“Teta u vrtiću“.

Maja:“Frizerka“.

Barbara:“Planinar“. DJECAODRASLI

LEGENDA

stranica 19


Klasične bajke, poput one o Trnoružici, ispričane su već bezbroj

puta, svaka nova generacija ih obnavlja i unosi nešto svoje u

njih, ali njihova suština, od bogatog svijeta mašte do važnih

životnih poruka, ostaje jednaka. Naša je Trnoružica samo još jedan

primjer takve priče, priče koju pričamo već 70 godina pokušavajući je

učiniti najboljom što može biti. U njenom su središtu, kao nekad, tako

i sad, djeca.

Ta djeca nisu poput one koja su prije mnogih desetljeća bila prvi po-

laznici, ali temeljne vrijednosti koje ih učimo u vrtiću su nepromijenjene.

Važno je da ni mi odrasli ne zaboravimo važne lekcije poput kako biti

nekome prijatelj, koje su četiri čarobne riječi i kako živjeti uravnoteženo,

s malo rada, malo igre, malo odmora, malo spavanja. Možda nismo ni svjesni svega što smo naučili još

u vrtiću. Na igralištu smo testirali vlastite granice, učili izbjegavati sudare prilikom trčanja i suočavali

se s posljedicama padova. U pješčaniku smo učili zakone fizike, dijeliti alat s drugima i oznojiti se pri-

likom kopanja. U blagovaonici smo naučili jesti raznovrsno i pristojno te čekati svoj red. U garderobi

smo naučili voditi brigu o vlastitim stvarima i staviti ih na njihovo mjesto, a u sobi smo učili da je svaki

rad zapravo igra. Svakog se dana javljaju bezbrojne mogućnosti za igru.

Naša 70-godišnjakinja pažljivo čuva i njeguje brojne njene oblike kako bi ih mogla prenijeti budućim

naraštajima. Baš kao bajke spomenute na početku, i igre su nešto živo, promjenjivo. Kod nas se

djeca susreću s idejama igara i od njih učine nešto svoje. Na taj način, sve što mi dajemo djeci,

djeca vraćaju nama te zajedno s nama razvijaju posebnu kulturu kakva može živjeti samo u vrtiću.

Svako dijete daje doprinos toj dugoj tradiciji koja se neprestano mijenja, a opet ostaje ista i pre-

poznatljiva. Ovim putem želim izraziti zahvalnost što sam dio ove

posebne ustanove u kojoj se događa jedinstven dijalog između

djece i odraslih. Nadam se da ćemo i dalje uveseljavati djecu i učiti

s njima i od njih jer 70 nam je godina tek.

U V O D

RAVNATELJICA

Irma Pasek


Sukladno Zakonu o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (NN 42/2018), obavještavamo vas da ste potpisom ove prijave dali privolu za korištenje vaših osobnih podataka DV Trnoružica isključivo za

potrebe izrade ovog godišnjaka


P O V I J E S T

U 233. broju Agramer Zei-tunga, 12. listopada 1869. go-dine objavljena je vijest o ot-varanju prvog dječjeg vrtića u Zagrebu. Riječ je bila o privat-nom vrtiću Antonije Cvijić Lukšić, otvorenom po uzoru na slične in-stitucije koje su se iz Njemačke već proširile na ostale europske

zemlje i Sjevernu Ameriku. U dječjem vrtiću gospođe Antonije Cvijić, piše dalje u spomenutimnovinama, djeca će imati prilikuu svojoj nježnoj dobi zabavl-jati se na primjeren način, gra-diti s drvenim kockama, slagati štapiće i krugove, plesti, šivati, izrezivati itd. Uz to će još i pje-vati, gimnasticirati, slušati priče i

bajke, a sve s ciljem zadovoljen-ja djetetove potrebe za igrom i aktivnošću, odnosno s ciljem njegova pravilnog duhovnog i tjelesnog razvoja u razdoblju od treće do sedme godine života. Prvo zagrebačko zabavište ot-voreno je nepuna četiri desetljećanakon prvih Fröbelovih dječjih vrtića u Njemačkoj i samo sedam godina nakon prvog bečkog

dječjeg vrtića.

Budući da se u privatna zabavištauključuju djeca imućnijih roditel-ja, već 1879. E. Suhin, kanonik, gradski zastupnik i gradski i kr. školski nadzornik predlaže ‘da se podigne djetinji vrt ili zabavište na sjeverno-iztočnoj strani kap-tolske škole, jer da u tom dielugrada stanuje najviše siromašnih

roditelja, koji se nemogu bav-iti malenom svojom djecom; godišnji je trošak za taj vrt proračunan na 1435 for.‘ I ovdje će različite struje biti protiv jer drže da se time ne bi mnogo po-moglo siromašnoj djeci, navode se razlozi da u njima nema majčine ljubavi, priznaju da ima majki koje ne znaju odgajati di-jete pa se zalažu i za njihovu edu-

kaciju. Premda će i Antun Cuvaj naglasiti ulogu majke kao prve učiteljice svoga djeteta, 1880. će napisati ‚Rieč o zabavištih‘ koje će namijeniti‚svim roditeljem i prijateljem hrvatske mladeži‘ (Cuvaj, 1880.) te se time založiti za otvaranje zabavišta i objasniti njihovu vrijednost.


C R T I C E - Š T I K L E C I - F U N FA C T

𝟙 Pojavu prvih ustanova za odgoj djece predškolske dobi možemo povezati s počecima industrijal-izacije, pojavom sve većeg zapošljavanja žena, ali i problemom uzdržavanja ‘nezakonito’ rođene djece.

𝟚 Školski zakon iz 1874. godine propisuje osnivanje zabavišta uz svaku žensku preparandiju, a 1878. go-dine Odjel za bogoštovlje i nastavu Kr. zemaljske vlade donosi naredbu o ustrojstvu zabavišta, kao neobaveznih institucija ko-jima je zadaća potpomoći i nadopuniti obiteljski odgoj te pripremiti djecu za školu.

𝟛 Rukovođ je dobio Grand prix na svjetskojizložbi u Parizu 1900. go-dine. Rukovođ za zabavište kruna je pedagoškog rada Antonije Kassowitz- Cvijić. Riječ je o knjizi u kojoj je u tri dijela na 239 strani-ca izložena cjelokupna problematika zabavišta.Rukovođ za zabavište će biti još desetljećima jedino djelo te vrste u hrvatskojpedagoškoj literaturi.

P O V I J E S TAntonija Kassowitz-Cvijić (1865.-1936.) je nakon pedagoške izobrazbe u Beču dobila mjesto učiteljice u Zagrebu, a zatim je od 1883. godine zabavišna učiteljica te od 1884. do 1897. godine i voditeljica zabavišta u zagrebačkoj Ilici. Udajom se zbog ondašnjeg školskog zakona morala odreći učiteljskog mjesta. Nas-tavila se baviti književnim i publicističko-novinarskim radom, a od 1928. godine radi u Arhivu grada Zagreba. Bila je dopisna članica Hrvatskoga pedagoško-književnog zbora, članica Matice hrvatske i Braće Hrvatskoga Zmaja.


V R E M E P L O V

01. studeni. 1948. Prvi zapis o posto-

janju ustanove, vezan uz prvog djelatnika,

njegovateljicu Biserku Vincek, koja je tada zasnovala radni od-

nos.

07. svibanj 1953. Proglašene su Dječje jaslice „Maksimir“ u

Livadićevoj 25, na sjed-nici Vijeća proizvođača,

potvđene na sjednici Gradskog vijeća za

pružanje njege i odgoja djece u dobi od 6 tje-

dana do 3 godine.

27. siječanj 1994. Rješenje o proglašenju Dječjeg obdaništa „Ivo Lola Ribar“ u Rusano-

voj 11 sa zadaćom primanja na boravak,

čuvanje, poduku i zabavu predškolsku i

školsku djecu (3 do 15 godina starosti).

1971. Početak dogradnje Dječjeg obdaništa „Ivo

Lola Ribar“ u Rusanovoj 11. Djeca i zaposlenici

tijekom dogradnje sele u Dječje obdanište „Josipa Vardijan“ na Lašćinskoj

cesti 17, dok Dječje jaslice „Maksimir“ djeluju samo-

stalno.

VREMEPLOV


V R E M E P L O V

1975. Kraj dogradnje Vrtića, ustanova radi u 8 odgojnih grupa

djece.

1. srpnja 1976. Proširenje djelatnosti za njegu, od-goj i obrazovanje djece

Dječjih jaslica „Maksimir“ za djecu do 7 godina

života. Pripajanje Dječjih jaslica „Maksimir“ iz

Livadićeve 25 Dječjem vrtiću „Ivo Lola Ribar“ u

Rusanovoj 11 pod jedinst-venim nazivom Dječji vrtić

„Ivo Lola Ribar“.

1. listopada 1991. Promjena na-

ziva u Dječji vrtić „Trnoružica“.

Listopad 2018. Vrtić radi u 18 odgojnih

skupina (7 skupina sa djecom od 1 do 3 go-dine u Livadićevoj 25 i 11 skupina s djecom

u dobi od 3 godine do polaska u školu u

Rusanovoj 11).

TRNORUZICA`˙´

101 0 D V T R N O R U Ž I C A - 7 0 . R O Đ E N D A N

M A L O I G R E


M A L O I G R E


V R T I Ć D A N A S

137 0 . R O Đ E N D A N - D V T R N O R U Ž I C A 1 3

V R T I Ć D A N A S


V R T I Ć U S U R A D N J I

ZABA

ZABA

GRAWE

RODITELJI&ODGOJITELJI

MILAN BANDIĆ

NAŠI MALI POMAGAČI

RODITELJI&DJECAMDF ŠIBENIK

RODITELJI


V R T I Ć U S U R A D N J I

ZABANAŠI MALI POMAGAČI

LUNAR&ODGOJITELJI

DJECA&RODITELJI

DJECA&RODITELJI

PJEŠČANIK BAZEN KRUG, UOKRUG

NAŠE ŽELJE, NAŠI SNOVI!

SUPRUGA MINISTRAOBRANE NR KINE


V R T I Ć VA N V R T I Ć A

LJETOVANJE ZIMOVANJE

ZIMOVANJE

DJEČJA OLIMPIJADA

SURADNJA GENERACIJA SURADNJA GENERACIJA

SURADNJA GENERACIJA AGRONOMSKI FAKULTET PLANTAŽA JABUKA


V R T I Ć VA N V R T I Ć A

ZAŠTITIMOBJELOGLAVOG SUPA POSJET ŠKOLI ZAVOD ZA

JAVNO ZDRAVSTVO

VATROGASNAPOSTROJBA PRIRODOSLOVNI MUZEJ GRAD MLADIH

VOŽNJA VLAKOM IZLET U PARK ZNANOSTI GRAD MLADIH


P I TA N J A O D G O V O R I












sigurna“.


na poslu“.



ke“.


zajedno igraju“.










osjećam“.





nama“.










sa prijateljima.“


drugima.“






u vrtiću.“






ODGOVORI NA PITANJE: “ŠTO JE VRTIĆ?”


P I TA N J A O D G O V O R I


nogometaš“.

Nika V.: „Medicinska

sestra“.

Emma M.:“Princeza“.

Ivan:“Kuhar,

nogometaš“.

Dan: “rocknroll pjevač”.

Nika B.:“Teta u vrtiću”.

Emma F.:“Veterinarka:”

Hana: „Veterinarka“.

Rita:“Doktorica“.

Vito B.: “Nogometaš”.

Mirna:“Policajka.“

Laura D.:“Policajka.“

Magdalena:“Policajka.“


Janko:“Kapetan trajekta.“

Mirna:Mirna:“Policajka.“

“Policajka.“


“Doktorica“.“Doktorica“.

“Kapetan trajekta.““Country pjevač,

nogometaš“.

“Princeza“.

“Pjevač“

“Country pjevač,“Country pjevač,nogometaš“.

Nika B.:Nika B.:

“Kapetan trajekta.“

Petar:“Mjeriti jabuke i biti

majstor“.

Ilija:“Nogometaš kao i

moj tata“.

Joakim:“Astronaut“.

Jana:“Teta u vrtiću“.

Katja:“Gimnastičarka“.

Toma:“Voziti avion“.

Emma F.:Emma F.:“Veterinarka:”

“Nogometaš”.

„Medicinska

“Policajka.“nogometaš“.

Magdalena:“Policajka.““Policajka.“

“rocknroll

„Veterinarka“.



Marina:“Menađerica u

banci“.

Katica:“Logoped“.

Sanja:“Princeza“.

Anita:“Balerina“.

Sunčica:“Astronom“.

Valentina:“Akrobat“.

„Veterinarka“.„Veterinarka“.“Voziti avion“.“Voziti avion“.“Voziti avion“.

Rita:“Doktorica“.“Doktorica“.

Magdalena:“Policajka.““Policajka.““Policajka.“

Jelena:“Avanturist“.

Ivana:“Teta u vrtiću“.

Maja:“Frizerka“.

Barbara:“Planinar“. DJECAODRASLI

LEGENDA












sigurna“.


na poslu“.



ke“.


zajedno igraju“.










osjećam“.





nama“.










sa prijateljima.“


drugima.“






u vrtiću.“






ODGOVORI NA PITANJE:“ŠTO ŽELIM BITI KADA ODRASTEM?”

godisnjak v2 - copy · 2018-11-05 · učiniti najboljom što može biti. u njenom su središtu,...

Documents