godiŠnji plan i program rada djeČjeg vrtiĆa … · didaktička sredstva (lota, memory,...

of 36 /36
REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJA MEĐIMURSKA GRAD PRELOG DJEČJI VRTIĆ “F I J O L I C A” Trg Kralja Tomislava 2 40323 PRELOG tel/fax: 040/645-601 email: [email protected] Klasa: 601-05/18-02/2 Ur. br: 2109-01-18-1 GODIŠNJI PLAN I PROGRAM RADA DJEČJEG VRTIĆA «FIJOLICA» ZA PEDAGOŠKU GODINU 2018/2019 U Prelogu, rujan 2018.g.

Author: vukiet

Post on 29-Aug-2019

213 views

Category:

Documents


0 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • REPUBLIKA HRVATSKA

    ŽUPANIJA MEĐIMURSKA

    GRAD PRELOG

    DJEČJI VRTIĆ “F I J O L I C A”

    Trg Kralja Tomislava 2

    40323 PRELOG

    tel/fax: 040/645-601

    email: [email protected]

    Klasa: 601-05/18-02/2

    Ur. br: 2109-01-18-1

    GODIŠNJI PLAN I PROGRAM RADA

    DJEČJEG VRTIĆA «FIJOLICA»

    ZA PEDAGOŠKU GODINU 2018/2019

    U Prelogu, rujan 2018.g.

    mailto:[email protected]

  • 2

    GODIŠNJI PLAN I PROGRAM RADA ZA 2018/2019. g.

    su sačinili:

    o Odgojitelji (odgajatelji djece predškolske dobi, sveučilišne prvostupnice – odgojiteljice djece rane i predškolske dobi, stručne prvostupnice – baccalaurea,

    pred. odgoja, prof. predškolskog odgoja) skupina:

    Male i Velike Sovice, Leptirići, Vjeverice, Pčelice, Gljivice, Loptice, Vrapčići,

    Zvjezdice, Balončići i Zmajići

    o Logopedinja, prof. logopedije o Zdravstvena voditeljica, prvostupnica sestrinstva o Ravnateljica, prof. predškolskog odgoja

    Temeljem članka 26. Statuta Dječjeg vrtića «Fijolica», Trg kralja Tomislava 2,

    Prelog, Godišnji plan i program odgojno-obrazovnog rada za pedagošku godinu

    2018/2019. razmatralo je Odgojiteljsko vijeće na sjednici održanoj 19.9.2018.

    a donijelo ga je Upravno vijeće na sjednici održanoj 2.10.2018.

    Godišnji plan i program odgojno-obrazovnog rada može se dopunjavati i mijenjati

    tijekom godine, zavisno od potreba djece, roditelja i djelatnika, odnosno zahtjevima

    u pojedinim procesima rada ustanove.

    Prelog, rujan 2018.g.

    Ravnateljica: Predsjednik Upravnog vijeća:

    _______________________ ________________________

    Brankica Mezga, prof. predškolskog odgoja Matija Strahija

  • 3

    S A D R Ž A J:

    1. USTROJSTVO RADA ----------------------------------------------------------------4

    2. MATERIJALNI UVJETI ------------------------------------------------------------8

    3. NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST I ZDRAVLJE DJECE --------------10

    4. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD ----------------------------------------------------16

    5. STRUČNO USAVRŠAVANJE ODGOJNIH DJELATNIKA ---------------20

    6. SURADNJA S RODITELJIMA -----------------------------------------------------21

    7. SURADNJA S DRUŠTVENIM ČIMBENICIMA-------------------------------22

    8. VREDNOVANJE PROGRAMA ------------------------------------------------------24

    9. GODIŠNJI PLAN I PROGRAM RAVNATELJA--------------------------------25

    10. GODIŠNJI PLAN STRUČNOG SURADNIKA-LOGOPEDA --------------26

    11. POSEBNI PROGRAM KATOLIČKOG VJERSKOG ODGOJA-----------28

    12. PROGRAMI JAVNIH POTREBA - predškola ----------------------------------33

  • 4

    1. USTROJSTVO RADA

    1.1. OSNOVNI PODATCI O DJEČJEM VRTIĆU

    Tabela br. 1

    NAZIV USTANOVE: DJEČJI VRTIĆ «FIJOLICA»

    ADRESA: Trg kralja Tomislava 2

    BROJ I NAZIV POŠTE: 40 323 Prelog

    ŽUPANIJA: Međimurska

    Broj vrtića: 3

    Broj djece u vrtiću: 200

    Broj skupina: 10

    BROJ RADNIKA:

    43

    (1 odgojiteljica na dužem

    bolovanju i 4 odgojiteljice

    na rodiljnom dopustu)

    a) ravnatelj VSS 1

    b) odgajatelji sa VSS 3

    c) odgajatelji sa VŠS 24

    d) odgajatelji sa SSS 1

    e) logoped VSS 1

    f) zdravstvena voditeljica VŠS 1

    g) ostali radnici:

    - Kuharica SSS - tajnik-rač.-financije SSS - domar SSS - spremačica NKV

    5

    1

    1

    5

    Stručno osposobljavanje bez zasnivanja

    radnog odnosa: 1 odgajatelj (VŠS) i 1

    računovodstveni radnik (VŠS)

    2

  • 5

    1.3. PROGRAMI ODGOJA I OBRAZOVANJA DJECE

    PREDŠKOLSKE DOBI

    1.3.1. REDOVITI PROGRAMI VRTIĆA

    Redoviti (10 – satni) program njege, odgoja i obrazovanja djece jasličkog

    uzrasta (2 odgojno-obrazovne skupine, dob djece od 1 do 3 godine)

    Jedna odgojno-obrazovna skupina nalazi se na adresi: Dječja kuća, Glavna 33

    A, Prelog, a druga odgojno-obrazovna skupina nalazi se u PO Draškovec, na

    adresi: Nikole Tesle 2, u zgradi vrtića.

    Svaka skupina, prema Državno-pedagoškom standardu, ima dva odgajatelja.

    Redoviti (10-satni) program njege, odgoja i obrazovanja djece vrtićkog

    uzrasta (7 odgojno-obrazovnih skupina, dob djece od 3 godine do polaska u

    školu)

    Pet, mješovitih, odgojno–obrazovnih skupina, privremeno, (zbog

    rekonstrukcije zgrade u Prelogu), smješteno je u prostorima OŠ Prelog, na

    adresi: Trg bana Jelačića 2.

    Dvije, mješovite, odgojno-obrazovne skupine, nalaze se u PO Draškovec, na

    adresi: Nikole Tesle 2, u zgradi vrtića.

    Svaka skupina, prema Državno-pedagoškom standardu, ima dva odgajatelja.

    1.3.2. POSEBNI PROGRAM

    Program katoličkog vjerskog odgoja djece predškolske dobi – (1 skupina)

    Ministarstvo prosvjete i športa dalo je Suglasnost na program katoličkog vjerskog odgoja

    djece predškolske dobi u sklopu redovnog programa odgojno-obrazovnog rada u

    Dječjem vrtiću «Fijolica», dana 15. prosinca 2003. godine.

    Program katoličkog vjerskog odgoja djece predškolske dobi odvijat će se u jednoj,

    vrtičkoj, mješovitoj, odgojno-obrazovnoj skupini u Cirkovljanu. Program će provoditi

    odgojiteljice Marija Kočet i Ivana Crnčec Mati, u skupini „Vrapčići“ (Cirkovljan) koje

    su završile teološko-katehetsko doškolovanje i dobile mandat biskupa na neodređeno

    vrijeme.

  • 6

    1.3.3. PROGRAM JAVNIH POTREBA

    program predškole

    Programom predškole će biti obuhvaćena djeca u šestoj godini života koja nisu polaznici

    niti jednog od redovitih programa vrtića. Ako bude manje djece, postoji mogućnost upisa

    u redovite skupine.

    Program predškole održavat će se tri sata dnevno, od rujna 2018.g. do lipnja 2019.

    godine, a vodit će ga odgojitelji, za vrtiće u Prelogu, Cirkovljanu i Draškovcu.

    1.3.4. STRUKTURA 40 – SATNOG RADNOG VREMENA

    ODGOJNO-OBRAZOVNIH RADNIKA

    Tabela br. 2

    NAZIV ZADUŽENJA BROJ SATI

    Neposredni rad s djecom 27,5 sati

    Ostalo: 12,5 sati

    1. Vođenje pedagoške dokumentacije

    Makro i mikro planiranje

    Dnevni planovi i valorizacije

    Evidencijske liste polaznosti, tabele

    Imenik djece

    Individualni dosjei djece

    Sklopovi aktivnosti i projekti

    4,5 sati

    2. Individualno i skupno stručno usavršavanje

    Stručna literatura

    Odgojiteljska vijeća

    Aktivi i radionice

    Seminari

    0,5 sati

    3. Suradnja s roditeljima i vanjskim činbenicima

    Roditeljski sastanci

    Individualni razgovori s roditeljima

    Radionice s roditeljima

    Svečanosti s roditeljima (Jesenska svečanost, Dan Grada, Dani kruha, Maškarada,

    Očev dan, Sajam cvijeća, Majčin dan, Dan obitelji, Završna

    svečanost)

    1 sat

    4. Nabava materijala i izrada didaktičkog materijala potrebnog za rad u skupinama

    4 sati

    5. Pauza 2,5 sati

  • 7

    RADNO VRIJEME VRTIĆA I RADNIKA VRTIĆA

    Radno vrijeme vrtića i radnika vrtića će se prilagođavati potrebama roditelja i same

    organizacije rada. Ove ped. godine, redoviti program traje od 5,30 do 15,30 sati (skupine

    u Prelogu i Draškovcu). Posebni program katoličkog vjerskog odgoja, u PO Cirkovljanu

    traje od 6,00 do 16,00 sati.

    Na temelju Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava u okviru projekta ZA OBITELJ koji se

    financira iz Europskog socijalnog fonda, Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali

    2014. – 2020. – Unapređenje usluga za djecu u sustavu ranog i predškolskog odgoja i

    obrazovanja, UP.02.2.2.08.0028, Upravno vijeće Dječjeg vrtića Fijolica, Prelog, na temelju

    Članka 26. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN 10/97, 107/07, 94/13) i Članka 26.

    Statuta Dječjeg vrtića Fijolica, Prelog, dana 22.08.2018.g. donijelo je odluku o otvaranju

    smjenske skupine i produženog boravka za vrtiće u Prelogu, Cirkovljanu i Draškovcu.

    Ove, ped. godine će se djeca iz postojećih skupina preusmjeriti u smjenske skupine i produženi

    boravak, a sve na osnovu anketa i potreba roditelja. Prema broju djece i potrebama roditelja,

    produženi boravak trajao bi do 18,00 sati, dok bi popodnevni smjenski, trajao do 19,00 sati.

    U projektu će se zaposliti 3 odgajatelja na puno radno vrijeme, 3 spremačice i 3 kuharice na pola

    ranog vremena (smjenske skupine u Prelogu, Cirkovljanu i Draškovcu), 1 odgajatelj na pola

    radnog vremena (produženi boravak u Prelogu).

    Radno vrijeme odgajatelja prilagođeno je potrebama djece i skupine (od 5,30; 6,20; 6,30 do

    15,30; 16,00; 16,30 sati). Po jedan odgajatelj u Prelogu, Cirkovljanu i Draškovcu radit će u

    poslijepodnevnoj smjeni u smjenskom i produženom boravku (do 18,00 sati odnosno do 19,00

    sati).

    Spremačice rade u jutarnjem i poslijepodnevnom radnom vremenu.

    Domar radi u jutarnjem radnom vremenu i prema potrebi u poslijepodnevnim satima.

    Adrministrativno-računovodstveni radnik radi u jutarnjem terminu, od 7,00 do 15,00 sati i

    ponedjeljkom od 7,00 do 16,00 sati.

    Ravnateljica ima klizno radno vrijeme, prema potrebi.

  • 8

    2. MATERIJALNI UVJETI

    2.1. PLAN NABAVE I DOPUNE DIDAKTIKE I POTROŠNOG MATERIJALA

    ZA ODGOJNE SKUPINE

    Tijekom ove pedagoške godine didaktiku ćemo nadopunjavati nabavkom potrošnog

    materijala za izradu didaktičkih sredstava, koje će izrađivati sami odgajatelji, uz pomoć

    roditelja i djece, te kupnjom didaktičkih sredstava, ovisno o financijskim sredstvima.

    Potrošni materijal (papiri, ljepilo, selotejp, tempere, olovke, boje, i dr.) nabavljat će se

    mjesečno, na osnovu zahtjeva odgojitelja, do 5-tog u mjesecu.

    Pedagoško-neoblikovani materijal nabavljat će sami odgojitelji, uz maksimalnu

    angažiranost roditelja djece polaznika vrtića, te raznim donacijama firmi u Gradu

    Prelogu.

    Didaktička sredstva (lota, memory, slagarice, igre s pravilima, i dr.) izrađivat će sami

    odgajatelji (tijekom cijele pedagoške godine, u okviru satnice koja je predviđena za

    izradu didaktičkog materijala) i roditelji na radionicama koje će organizirati odgajatelji

    skupina.

    Nova didaktička sredstva i oprema za skupine, u svrhu kreiranja poticajnog okruženja,

    nabavit će se ovisno o financijskim sredstvima, te donacijskim sredstvima.

    2.2. PLAN INVESTICIJA I INVESTICIJSKOG ODRŽAVANJA

    Ovu ped. godinu, u Prelogu, započet ćemo u prostorijama Osnovne škole Prelog, na

    adresi Trg bana Jelačića 2, jer zgrada u Prelogu, na adresi Trg kralja Tomislava 2, ide u

    rekonstrukciju (sredstvima iz projekta EU i sredstvima osnivača).

    Nakon rekonstrukcije, u postojećoj zgradi, odgojno-obrazovni rad odvijat će se u 8

    odgojnih skupina (4 u prizemlju i 4 na katu). U planu je i opremanje dječjeg igrališta u

    vrtiću u Prelogu (sredstvima iz projekta EU i sredstvima osnivača).

    U prostorijama OŠ zaštitili smo dijelove koji bi mogli biti opasni za djecu (rukohvati na

    stubištima, vrata na stepenicama, pregrada-knauf u jednoj prostoriji), premjestili klima

  • 9

    uređaje u sve prostorije, gdje će boraviti djeca, nabavili potrebnu opremu za kuhinju, te

    dio kuhinjske opreme premjestili.

    Tijekom ljetnih mjeseci (8 mj. 2018.g. dok vrtić u Cirkovljanu nije radio) uspjeli smo

    riješiti postavljanje poda (donacija NK Naprijed, Cirkovljan) u sobi dnevnog boravka,

    kojeg smo planirali postaviti u ljetnim mjesecima slijedeće godine.

    U PO Draškovec, ugrađena je klizna stijena, u jednoj sobi dnevnog boravka, kako bi bilo

    moguće smjestiti još jednu jasličku skupinu i jednu mješovitu skupinu. U budućnosti

    treba planirati dogradnju još jedne prostorije za jednu odgojjo-obrazovnu skupinu, kako

    bi se i u PO Draškovec uskladili s Državno pedagoškim standardima.

    2.3. IZVOR SREDSTAVA

    Financijska sredstva za redovite, smjenske skupine i produženi boravak, posebne

    programe i programe javnih potreba osiguravat će se:

    o u Proračunu grada Preloga ( 825,00 kn za vrtić i 1.164,00 kn za jaslice)

    o uplatama roditelja ( 550,00 kn za vrtić i 775,00 kn za jaslice)

    o u okviru projekta ZA OBITELJ, Europski socijalni fond (smjenska i produženi

    boravak)

    o donacijama firmi i poduzeća na području grada Preloga

    o u državnom proračunu (djeca s teškoćama u razvoju-integracija, predškola)

  • 10

    3. NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST I ZDRAVLJE

    DJECE

    3.1. NJEGA I BRIGA ZA ZDRAVLJE DJECE

    CILJ : Održavanje postignutog standarda kvalitete u području brige za zdravlje djece,

    povećanje kvalitete suradnje svih sudionika procesa očuvanja i unapređenja zdravlja

    djece i intenzivan rad na razvoju zdravstvene kulture i samozaštite djece.

    BITNE ZADAĆE:

    U odnosu na dijete:

    - Osvještavanje djeteta o važnosti brige za vlastito zdravlje

    - Podrška djetetu u stvaranju navika zdravog načina života ( higijena, prehrana,

    kretanje, odmor )

    - Identifikacija i kontinuirana briga za potrebe djece sa zdravstvenim poteškoćama

    - Osposobljavanje djeteta na samozaštitu i samopomoć u potencijalno rizičnim

    situacijama

    U odnosu na odgojitelje i druge radnike:

    - Edukacija odgojitelja i drugih radnika o suvremenim pristupima prevenciji bolesti,

    očuvanju i unapređenju zdravlja

    - Edukacija odgojitelja o individualnim potrebama djece sa zdravstvenim

    poteškoćama

    - Promišljanje, uzrastu djeteta primjerenih metoda i zanimljivih aktivnosti

    zdravstvenog odgoja

    U odnosu na roditelje:

    - Edukacija i stručna pomoć roditeljima u zaštiti djetetova zdravlja

    - Promoviranje zdravih stilova života i značaja roditeljskog modela u razvoju

    zdravstvene kulture djeteta

    - Kontinuirana suradnja s roditeljima djece sa zdravstvenim poteškoćama

  • 11

    STRATEGIJA DJELOVANJA

    1. Preventivne mjere za sprečavanje bolesti i rano otkrivanje zdravstvenih teškoća:

    - mjere za sprečavanje respiratornih infekcija (redovno provjetravanje prostorija,

    dezinfekcija prostora i didaktičkih sredstava, pranje i dezinfekcija ruku)

    - protuepidemijske mjere u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo u Međ. županiji

    - sanitarno- higijenske mjere

    2. Edukacija radnika putem stručnih predavanja u vrtiću:

    - prevencija respiratornih infekcija i postupci kod visoke temperature

    3.Sudjelovanje vanjskih stručnjaka i zdravstvenih radnika ( pedijatar, epidemiolog,

    stomatolog i udruga studenata medicine) u zaštiti djetetova zdravlja i zdravstvenom

    prosvjećivanju djece, odgojitelja, roditelja

    NAČIN PRAĆENJA, EVALUACIJA I DOKUMENTIRANJE

    - analiza procijepljenosti, pobola i povreda djece

    - praćenje stanja uhranjenosti djece

    - protokoli i bilješke odgojitelja

    - dječje izjave i likovni radovi

    - plakati i slikovnice

    - foto i video zapisi

    INDIKATORI POSTIGNUĆA

    - smanjenje pobola i povreda djece

    - interes djece za sudjelovanje u aktivnostima o zaštiti zdravlja

    - postignuća djece u takmičenjima motoričke spretnosti

    - stručna kompetentnost odgojitelja na prevenciji pobola i pomoć djetetu kod

    ozljeđivanja

    - kvalitetnija suradnja s obitelji djeteta

    - povećana učinkovitost suradnje s vanjskim stručnjacima na zaštiti zdravlja djeteta

  • 12

    3. 2. UNAPREĐENJE PREHRANE DJECE

    CILJ: Održavanje postignutih standarda kvalitete prehrane, dalje poticanje usvajanja

    pravilnih prehrambenih navika s ciljem pravilnog rasta i razvoja djeteta, i razvoja

    kompetentnosti kod konzumiranja obroka i vode

    BITNE ZADAĆE:

    U odnosu na dijete

    - dosadašnja iskustva na osvještavanju djece o važnosti pravilne prehrane obogatiti

    novim, djeci prihvatljivim i poticajnim, sadržajima

    - razvijanje kompetencije o konzumiranju optimalnih količina hrane i vode obzirom na

    dob i zdravstvene specifičnosti ( samoposluživanje )

    - razvijanje materijalnih i komunikacijskih uvjeta tijekom konzumiranja obroka

    U odnosu na odgojitelje i druge radnike:

    - edukacija odgojitelja i kuharica- nove znanstvene spoznaje o utjecaju pravilne prehrane

    na rast i razvoj djeteta

    - promišljanje odgojnih postupaka koji će potaknuti dijete da konzumira obroke i nove

    namirnice koje se nude

    - osvješćivanje kuhinjskog i tehničkog osoblja o njihovoj ulozi i važnosti pravovremenog

    i adekvatnog zadovoljavanja osnovnih potreba djeteta za njegov cjeloviti razvoj

    U odnosu na roditelje:

    - nastavak edukacije roditelja o važnosti pravilne prehrane, i njen utjecaj na rast i razvoj

    djeteta

    - suradnja na zadovoljavanju individualnih specifičnosti u prehrani djeteta

  • 13

    STRATEGIJA DJELOVANJA

    - identifikacija individualnih specifičnosti i posebnih potreba djeteta putem inicijalnog

    razgovora s roditeljima

    - planiranje prehrane za djecu s posebnim prehrambenim potrebama (alergije, celijakija)

    - unapređenje materijalnih uvjeta za provedbu samoposluživanja djece i kulturu

    blagovanja

    - edukacija i osvješćivanje odgojitelja i kuharica o utjecaju prehrane na cjeloviti razvoj

    djeteta ( stručna predavanja, literatura i radni dogovori )

    - edukacija roditelja o utjecaju prehrane na rast i razvoj djeteta, te važnost roditelja kao

    modela poželjnog ponašanja

    - uključivanje djece u pripreme za konzumiranje obroka ( sudjelovanje kod pripreme

    stola, korištenje adekvatnog pribora, komunikacija i ponašanje pri objedu, pospremanje

    posuđa i pribora nakon obroka )

    - praktične aktivnosti djece (priprema zdravih napitaka, voćnih obroka, salata, namaza )

    - sudjelovanje kuharica u aktivnostima djece, praćenje konzumiranja obroka i razgovor s

    djecom

    - sudjelovanje učenika i profesora Srednje škole Prelog – smjer kuhari

    - predstave za djecu s tematikom pravilne prehrane

    - unapređivanje komunikacijskih odnosa odgojitelja, kuharica i spremačica s ciljem

    kvalitetnijeg zadovoljavanja potreba djece

    - uključivanje roditelja u odgojni proces uz obilježavanje tradicionalnih blagdana

    NAČIN PRAĆENJA, EVALUACIJA I DOKUMENTIRANJE

    - podaci o djeci s posebnim prehrambenim potrebama ( odgojitelji i kuharice )

    - zapisnici radnih dogovora, individualna zapažanja

    - fotografije i video zapisi

    - slikovnice, plakati i likovni radovi

  • 14

    INDIKATORI POSTIGNUĆA

    - samostalnost i sloboda izbora i uključenost djece u zadovoljavanje vlastitih potreba

    - razvijena kultura blagovanja

    - pravovremeno i kvalitetno zadovoljavanje djetetovih potreba od strane svih sudionika

    procesa

    - dobri komunikacijski i suradnički odnosi odgojitelja, kuhinjskog i tehničkog osoblja

    - pozitivni rezultati ankete za roditelje

    - zadovoljavajući rezultati praćenja nutritivnih, energetskih i bakterioloških analiza

    gotovih obroka

    3.3. DALJNJI RAD NA UNAPREĐENJU TJELESNO - ZDRAVSTVENE

    KULTURE

    CILJ: Intenziviranje različitih motoričkih aktivnosti djece radi poticanja cjelovitog

    psihomotornog razvoja i prevencije.

    BITNE ZADAĆE:

    U odnosu na dijete:

    - osvješćivanje važnosti svakodnevne tjelovježbe i sportskih aktivnosti za rast i razvoj

    - razvijanje interesa za organizirane motoričke aktivnosti, stvaranje navika zdravih

    stilova života

    - usvajanje osnovnih pravila sportskog ponašanja (poštivanje pravila, timski rad, i

    pozitivan natjecateljski duh)

    U odnosu na odgojitelje i druge radnike:

    - intenziviranje i obogaćivanje svakodnevnih motoričkih aktivnosti djece (jutarnja

    tjelovježba, strukturirane aktivnosti i boravak na zraku) razvojno primjerenim

    sadržajima i metodama rada

    U odnosu na roditelje

    - osvješćivanje roditelja o značaju kretanja, sportskih aktivnosti i boravka djece na

    zraku za njihov cjeloviti rast i razvoj

  • 15

    STRATEGIJE DJELOVANJA:

    - obogaćivanje materijalnih uvjeta za odvijanje strukturiranih aktivnosti tjelovježbe

    - svakodnevna organizirana tjelovježba i boravak na zraku, tjedne strukturirane

    aktivnosti

    - povremene međugrupne sportske igre djece istog uzrasta, te djece OŠ Prelog

    - poludnevni izleti djece (peta godina života), cjelodnevni izleti (šesta godina života)

    - organizacija ljetovanja

    - sudjelovanje djece i odgojitelja u obilježavanju pojedinih datuma

    - istraživanje obiteljskih navika (vrijeme provedeno u igri, pred televizorom i

    kompjuterom, uključenost u organizirane sportske aktivnosti )

    NAČIN PRAĆENJA , EVALUACIJA I DOKUMENTIRANJE:

    - protokoli praćenja motoričkih sposobnosti djece ( razvojne karakteristike )

    - fotografije i video materijali, plakati, dječje likovno stvaralaštvo

    - anketa za roditelje

    INDIKATORI POSTIGNUĆA:

    - povećan intenzitet organiziranih motoričkih aktivnosti, osobito na zraku

    - izražena motiviranost djece za različite motoričke aktivnosti

    - povećana psihomotorna spremnost i pozitivan sportski duh

    - veća zainteresiranost roditelja za motoričke aktivnosti

  • 16

    4. ODGOJNO – OBRAZOVNI RAD

    4.1. PROGRAMI, cilj, bitne zadaće, izbor sadržaja (prema dječjem iskustvu,

    interesima i potrebama razvojne dobi), stvaranje uvjeta za organiziranje i

    unapređivanje dječjih aktivnosti radi zadovoljenja njihovih razvojnih potreba

    U Dječjem vrtiću «Fijolica» postoje redoviti 10-satni program djece jasličke i vrtićke

    dobi (u redovnom terminu od 5,30 do 15,30, te produženom boravku, do 18,00 sati i

    smjenskoj skupini, do 19,00 sat), posebni program katoličkog vjerskog odgoja djece

    predškolske dobi i program javnih potreba – predškola.

    Bitne zadaće odgojno-obrazovnog rada temelje se na valorizaciji rezultata u protekloj

    pedagoškoj godini, Programskom usmjerenju i Humanističko-razvojnoj koncepciji

    predškolskog odgoja.

    Organiziranim predškolskim odgojem u vrtiću potrebno je osigurati optimalan djetetov

    razvoj, pomoć roditeljima u skrbi za sigurnost djeteta, dopunjavati obiteljski odgoj,

    brinuti se o pravilnom razvijanju, rastu, sazrijevanju, odgoju i obrazovanju. Predškolski

    odgoj temelji se na humanističkom pristupu odgoju, suvremenim znanstvenim

    dostignućima i teorijama o djetetovom razvoju, mora uvažavati njegovu dob, specifičnost

    razvojnih mogućnosti i pojedinačne potrebe djeteta, a istodobno treba trajno usklađivati

    svoje ciljeve s drugim dijelovima odgojno-obrazovnog sustava.

    Opći cilj je očuvanje tjelesnog i mentalnog zdravlja djeteta, poticanje razvoja svih

    funkcija, sposobnosti i mogućnosti u skladu sa suvremenim znanstvenim spoznajama,

    zakonitostima djetetova razvoja i njegovih stvarnim mogućnostima. Zato je potrebno

    osigurati zajedničko življenje djece i odraslih, te razvoj aktualnih i potencijalnih funkcija

    i sposobnosti djece.

    Posebni ciljevi i zadaci definiraju se u smislu očuvanja zdravlja djeteta, razvoja

    emocionalne stabilnosti, samostalnosti, pozitivne slike o sebi, socijalne interakcije,

    komunikacije, slobodnog izražavanja radoznalosti, te razvoj kreativnosti i intelektualnih

    sposobnosti.

  • 17

    U organizacijskom smislu utvrđuju se slijedeća načela:

    o otvorenost sustava za potrebe okoline – različite vrste, oblici i koncepcije rada s

    predškolskom djecom (redovni 10-satni vrtićki i jaslički program, produženi boravak,

    smjenski rad, program katoličkog vjerskog odgoja, program predškole )

    o fleksibilnost odgojno-obrazovnog procesa – prilagodljivost konkretnim potrebama,

    mogućnostima i interesima djeteta

    o otvorenost prema roditeljima i drugim čimbenicima

    o ostvarivanje prava roditeljima na sudjelovanje u organiziranom odgajanju djeteta

    (mogućnost volontiranja u skupini, sudjelovanje u kreiranju plana i programa rada

    skupine, pomoć kod organiziranja svečanosti i izleta)

    4.2. GLOBALNO, TEMATSKO, PLANIRANJE BITNI CILJEVI, ZADAĆE, SADRŽAJI I AKTIVNOSTI PREMA RAZVOJNIM ZADAĆAMA

    Odgajatelji izrađuju plan i program odgojno-obrazovnog rada tromjesečno (rujan-

    listopad-studeni, prosinac-siječanj-veljača, ožujak-travanj-svibanj), posebno za mjesec -

    lipanj, te dvomjesečno za ljetne mjesece (srpanj-kolovoz).

    Posebnu pažnju valja posvetiti pravovremenom planiranju, na osnovu poznavanja

    potreba djece, i to kroz:

    1. ORIJENTACIJSKI PLANI I PROGRAM RADA (jednomjesečni, dvomjesečni i

    tromjesečni):

    Razvojne zadaće su temelj orijentacijskog plana za rad s djecom za veće vremensko

    razdoblje. Tijekom djetetova boravka u vrtiću stalno se ostvaruju svi uvjeti za zdrav i

    cjelovit razvoj, tj. ostvaruju se sve zadaće skrbi za dijete i poticanja njegova razvoja.

    U orijentacijskom planu detaljnije se planiraju za svako odgojno područje razvoja one

    zadaće koje će se u planiranom razvoju intenzivnije ostvarivati. Zadaće se mogu

    planirati za cijelu skupinu, za neku djecu, za pojedino dijete. zbog preglednosti zadaće

    se planiraju po razvojnim područjima:

    - tjelesni i psihomotorni razvoj

    - socio-emocionalni i razvoj ličnosti

    - spoznajni razvoj

    - govor, komunikacija, izražavanje i stvaralaštvo

  • 18

    Materijalni i organizacijski uvjeti za ostvarivanje zadaća – pri planiranju

    organizacijskih i materijalnih uvjeta opisuje se vrsta, karakteristike i količina

    planiranih didaktičkih i drugih sredstava i pomagala, igračaka, nestrukturiranih

    materijala, namještaja, AV i drugih tehničkih pomagala, navode se specifična

    sredstva, raznovrsni predmeti i dr.

    Aktivnosti za ostvarivanje razvojnih zadaća (sklopovi aktivnosti, teme, projekti)-

    planiraju se sklopovi aktivnosti koji omogućuju ostvarivanje svih razvojnih

    zadaća, a posebno onih koje će se u planiranom razdoblju intenzivnije ostvarivati.

    Aktivnosti se planiraju u skladu s potrebama i interesima djece, a pritom se vodi

    računa o događajima u široj okolini djeteta. U planiranju sklopova aktivnosti

    potrebno je poštivati osnovne principe djetetova stjecanja iskustva, učenja,

    izražavanja i stvaranja odnosno omogućiti djetetu doživljaj, poradi doživljaja,

    obogaćivanje doživljaja umjetničkim i drugim sadržajima, istraživanje,

    izražavanja, stvaranje, igranje i učenje. Ako su planirane posebne zadaće za malu

    grupu djece i/ili pojedino dijete tada se planiraju posebni sklopovi aktivnosti za tu

    djecu.

    Suradnja sa stručnjacima, roditeljima i drugim čimbenicima – u interakciji i

    suradnji sa sudionicima odgojno-obrazovnog procesa valja se pridržavati pravila

    «čiste» komunikacije. Suradnja se planira sa: stručnjacima u vrtiću (odgajatelji

    međusobno, odgajatelji s ostalim djelatnicima, psihologom), s roditeljima (o

    djeci, za rad s djecom) i ostalim suradnicima izvan vrtića.

    2. TJEDNI PLAN I PROGRAM RADA – najčešće se odnosi na razdoblje od jednog

    tjedna, no u različitim prigodama on se može izrađivati za dulje ili kraće razdoblje.

    Planirani sklopovi aktivnosti iz orijentacijskog plana razrađuju se, prema

    Programskom usmjerenju, kroz: životno praktične i radne aktivnosti, raznovrsne

    igre, druženja i društveno-zabavne aktivnosti, umjetničke sadržaje, istraživanje i

    stvaranje, istraživačko-spoznajne aktivnosti, specifične aktivnosti s kretanjem,

    specifične aktivnosti za provedbu specifičnih zadaća. Takvo planiranje omogućuje

    ostvarivanje što većeg broja zadataka kroz jedan sadržaj ili aktivnost. Planiraju se

    aktivnosti za cijelu skupinu, malu grupu i pojedino dijete. navode se ishodišne

    aktivnosti i one koje im prethode i iz njih proizlaze, a tijekom tjedna dodaju se i one

    koje proizlaze iz aktualnih potreba i interesa djece.

  • 19

    Ovisno o postavljenim zadaćama, prirodi aktivnosti i interesima i potrebama djece,

    aktivnosti navedene u tjednom planu provode se više puta u cijelosti, ili se izvode neki

    njeni dijelovi sa svom djecom, grupicom djece, pojedinim djetetom. Planira se suradnja s

    roditeljima i drugim osobama i pri tom se navodi zbog čega se suradnja planira.

    Tjedni plan i program izrađuju zajedno oba odgojitelja te odgojitelji drugih skupina.

    Planiraju se aktivnosti i zbivanja na razini dviju ili više skupina ili cijelog objekta uz

    konkretna zaduženja pojedinog odgojitelja. Ovaj dio tjednog plana i programa također se

    temelji na orijentacijskim planovima i tjednim zabilješkama o ponašanju i potrebama

    djece u skupinama.

    3. DNEVNIK RADA – sadrži: poticaje za aktivnost, zapažanja o aktivnostima i

    ponašanju djece, suradnju sa stručnjacima, roditeljima i drugima.

    Planiraju se poticaji za one aktivnosti iz tjednog plana koje se toga dana namjeravaju

    ostvariti. Poticaji se planiraju za cijeli dan (i jutarnji i poslijepodnevni rad) u metodičkom

    i vremenskom slijedu. Poticaji se planiraju onim redoslijedom koji omogućava djetetov

    uobičajeni i stabilni ritam zadovoljavanja dnevnih potreba. Pritom se poticaji vezani za

    djetetove uobičajene radnje i navike ne navode, ako se ne radi o posebnoj potrebi,

    posebnoj situaciji, posebnom cilju.

    Iskorišteni situacijski poticaji navode se nakon provedenog dana i to selektivno-samo oni

    poticaji koji su djecu motivirali na aktivnost.

    Zapažanja o aktivnostima i ponašanju djece u odnosu na postavljene zadaće vode se za

    djecu odgojne skupine, ali i za djecu drugih skupina koja sudjeluju u dnevnim

    aktivnostima pojedinog odgojitelja ili se uključuju aktivnosti odgojne skupine. O

    spontanim aktivnostima djece važno je zabilježiti koje dijete je nešto posebno učinili i

    što je to, aktivnost koju su djeca spontano ostvarila. Kod procjene aktivnosti važno je

    procijeniti je li i do koje mjere doprinijela ostvarivanju postavljenih zadaća, navesti što

    konkretnije što je uočeno kod djece. U dnevnik se unose i zapažanja o specifičnim

    djetetovim ponašanjima, te zapažanja o skupnom ozračju i raspoloženjima pojedinog

    djeteta. Kod suradnje sa stručnjacima, roditeljima i drugima navode se imena osoba s

    kojima se taj dan planira suradnja, bilježi se način njihova sudjelovanja u procesu te

    evidentira kako je suradnja protekla. Također se navode planirani razgovori s pojedinim

    roditeljima ili se bilježe roditeljske izjave i njihovi upiti.

    Zabilješke na kraju tjedna koje su važne za daljnje planiranje bilježe se u pravilu zadnji

    dan u tjednu.

  • 20

    5. STRUČNO USAVRŠAVANJE ODGOJNIH DJELATNIKA

    5.1. INDIVIDUALNO I SKUPNO STRUČNO USAVRŠAVANJE (AKTIVI,

    RADIONICE I SL.)

    Individualni plan usavršavanja nalazi se u dosjeu djelatnika. Odgojitelji, prema svojim

    interesima i sklonostima izabiru stručnu literaturu. Svaki odgojitelj dužan je ispuniti

    obrazac Program stručnog usavršavanja. Vrednovanje realizacija plana obavit će se

    krajem radne godine.

    Odgojitelji će se stručno usavršavati putem seminara koje provodi Agencija za odgoj i

    obrazovanje RH, Udruga odgojitelja Međimurske županije «Krijesnice» , Odgojiteljskog

    vijeća dječjeg vrtića i aktiva u vrtiću, te prema planu stručnog usavršavanja u projektu

    ZA OBITELJ koji se financira iz Europskog socijalnog fonda, Operativnog programa Učinkoviti

    ljudski potencijali 2014. – 2020. – Unapređenje usluga za djecu u sustavu ranog i predškolskog

    odgoja i obrazovanja, UP.02.2.2.08.0028.

    5.2. GODIŠNJE I MJESEČNO PLANIRANJE SATNICE

    Tabela 3.

    Planski podaci za 2018/2019 pedagošku godinu

    UKUPNO DANA U GODINI 365

    Blagdani 10

    Subote i nedjelje 105

    RADNI DANI 250

    Radni sati 2000

    Mjesec IX X XI XII I II III IV V VI VII VIII

    Br. radnih

    dana

    20

    22

    21

    19

    23

    20

    21

    21

    22

    18

    23

    20

  • 21

    5.3. STRUČNA LITERATURA

    I ove pedagoške godine nastavit će se praćenje časopisa (Dijete, vrtić, obitelj, Zrno, Dijete u

    Europi) i naslova vezanih uz struku odgojno–obrazovnih djelatnika. U cilju uspješnijeg

    individualnog stručnog usavršavanja, odgojitelji će se koristiti postojećom literaturom,

    literaturom koju će sami nabaviti, te Internetom.

    6. SURADNJA S RODITELJIMA

    Roditelji imaju i pravo i odgovornost podijeliti odluke o skrbi i odgoju svoje djece. Roditelje

    treba ohrabrivati da prate rad i sudjeluju u radu. Odgojitelji su, pak, odgovorni za

    uspostavljanje i održavanje čestih kontakata s obiteljima.

    Veći uspjeh u odgoju djece moguće je ostvariti programsko-funkcionalnom suradnjom obitelji

    i predškolske institucije.

    Oblici suradnje su raznovrsni:

    Individualni kontakti (dnevni – kod dolaska i odlaska djece, tjedni- dan za

    individualne razgovore)

    Roditeljski sastanci

    Roditeljski centar – gdje mogu pogledati dječje radove, stručne tekstove i sl.

    Posjete roditeljskom domu

    Edukacija roditelja (rješavanje odgojnih pitanja u radu s djecom )

    Programska suradnja ( uključivanje roditelja u realizaciju pojedinih dijelova

    programskih sadržaja-davanje prijedloga plana, sukonstrukcija kurikuluma,

    sakupljanje ped. neoblikovanog materijala, pomoć kod realizacije izleta i svečanosti)

    6.1. plan i teme roditeljskih sastanaka

    Na početku pedagoške godine planiran je roditeljski sastanak s ciljem upoznavanja s Planom i

    programom za novu pedagošku godinu.

    Teme za ostale roditeljske sastanke planiraju odgajatelji u suradnji s roditeljima djece iz svoje

    skupine.

    Tijekom pedagoške godine pratit će se potrebe roditelja putem centra za roditelje, dnevnim

    uključivanjem roditelja u život i rad vrtića, od nabave potrebnog materijala, opreme,

  • 22

    organizacije izleta i svečanosti, nastoji se što više jačati suradnja s roditeljima, a time i

    povezati obiteljski i izvan obiteljski odnos.

    Suradnja s roditeljima odgojno – obrazovni djelatnici dužni su planirati izvan neposrednog

    rada s djecom. Putem oglasne ploče redovito informirati roditelje o bitnim informacijama.

    Poželjno ih je što češće uključivati i u neposredan rad u skupini, u redovni program.

    Teme za roditeljske sastanke ostalih skupina, odgajatelji će prilagođavati potrebama djece i

    roditelja, te će izvještaj biti u Godišnjem izvješću za 2018/2019.g.

    6.2. radionice s roditeljima u manjim skupinama

    Kako bi se roditeljima omogućilo da umjesto pasivnih promatrača i slušatelja budu aktivni

    sudionici u komunikaciji s vrtićom, planira se uvođenje radionica kao oblik rada u sastavu

    roditeljskih sastanaka ili nezavisno od njih. Cilj je poticanje roditelja da međusobno

    razmjenjuju svoja iskustva o odgoju djece te omogućavanje međusobne podrške roditelja.

    Pretpostavka za ovakav oblik rada je da i sam voditelj radionice posjeduju pozitivne

    komunikacijske vještine.

    7. SURADNJA S DRUŠTVENIM ČIMBENICIMA

    7.1. suradnja s osnovnom školom

    suradnja pri razmjeni podataka o djeci pred polaskom u Osnovnu školu, za potrebe,

    organiziranja predškole za djecu koja nisu uključena u primarne programe u vrtiću

    kontinuirana suradnja u odnosu na program djece skupine u 6. i 7. godini života

    (skupine Gljivice, Loptice, Pčelice, Vrapčići, Zmajići)

    S obzirom da ove ped. godine djeca iz vrtića u Prelogu, borave u prostoru OŠ Prelog

    suradnja će biti moguća na svim područjima.

    7.2. suradnja s lokalnom upravom, Turističkom zajednicom grada Preloga, sponzorima i

    donatorima

    osiguravanje sredstva za redovnu djelatnost

    razne donacije, posjete sponzorima

    sudjelovanje u svečanostima i manifestacijama (Dani kruha-listopad, Dječji tjedan,

    Dan grada-prosinac, Maškarada-veljača, Sajam cvijeća-travanj, Dan Europe – sve

    skupine, Dan srca)

  • 23

    7.3. suradnja sa Ministarstvom znanosti i obrazovanja i Agencijom za odgoj i

    obrazovanje

    upute za izradu Godišnjeg plana i programa ustanove, Godišnjeg izvješća, Plana i

    programa odgojno-obrazovnog rada u skupinama

    praćenje pripravnika i davanje uputa za polaganje stručnog ispita

    savjetovanje u svrhu unapređivanja odgojno-obrazovnog rada

    7.4. suradnja sa Crkvom

    uključivati se u obilježavanje nadolazećih blagdana skupina u Prelogu:

    - Dani zahvale za plodove zemlje-listopad

    - Sv. Nikola u crkvi - prosinac

    - Božić – prosinac

    - Svijećnica – siječanj

    - Dan očeva – ožujak

    - Uskrs – travanj

    - Majčin dan-svibanj

    blagoslov kruha u vrtiću – listopad – sve skupine

    suradnja u provedbi Plana i programa katoličkog vjerskog odgoja djece predškolske

    dobi (u prilogu)

    7.5. suradnja s Knjižnicom i čitaonicom grada Preloga i Knjižnicom i čitaonicom OŠ

    posuđivanje stručne literature za individualno usavršavanje odgojno-obrazovnih

    djelatnika

    posuđivanje slikovnica i knjiga za odgojno-obrazovni rad s djecom

    suradnja i posjet knjižnici u mjesecu knjige (listopad-studeni) – sve skupinu

    posjete knjižnice vrtiću u prostoru OŠ tijekom cijele godine

    suradnja u stručnom usavršavanju

    nastavak projekta „Čitaj mi“ te suradnja na razvoju lokalne strategije rane pismenosti

    suradnja na Erasmu+projektu „The Old Tortoise's Treasure tales“

    7.6. Udrugom odgajatelja «Krijesnice»

    stručno usavršavanje odgojitelja

    7.7. Gradska tržnica Varaždin

    ljetovanje djece predškolske dobi u dječjem odmaralištu Varaždin, na otoku Rabu

  • 24

    8. VREDNOVANJE PROGRAMA

    Kod vrednovanja ostvarivanja uvjeta za provedbu zadaća komentira se ukratko brojno stanje

    skupine. Navodi se pozitive i negativne promjene u materijalnim, organizacijskim i drugim

    uvjetima. Osvrće se na one ostvarene aktivnosti i sadržaje koji su za djecu bili posebno

    vrijedni i atraktivni i po čemu. Navode se pozitivni i negativni rezultati planiranih aktivnosti,

    drugih zbivanja u skupini i oblika suradnje s roditeljima. Procjenjuje se uključivanje roditelja

    i drugih u obogaćivanje materijalnih i drugih uvjeta. navode se ostvarene obaveze u stručnom

    usavršavanju u vrtiću i izvan vrtića.

    Kod vrednovanja ostvarivanja razvojnih zadaća procjenjuju se postignuća djece, posebno za

    svaku grupu razvojnih zadaća: tjelesni i psihomotorni razvoj, socio-emotivni razvoj, spoznajni

    razvoj, govor, komunikacija, izražavanje, stvaralaštvo. U svakoj skupini zadaća komentira se

    za cijelu skupinu ili za pojedino dijete: spontanost, inicijativnost i stvaralaštvo. Za

    objektivnije vrednovanje pomaže prelistati i sintetizirati podatke iz dnevnih zapažanja,

    podatke dobivene objektivnim tehnikama. Iz vrednovanja proizlaze glavne zadaće za slijedeće

    razdoblje i zato se naznačuje na čemu treba posebno dalje raditi. Također se procjenjuje

    doprinos odgojitelja u ostvarivanju plana i programa, pomoć stručnjaka u vrtiću i izvan njega

    uz komentar.

    SAMOVREDNOVANJE USTANOVA RANOG I PREDŠKOLSKOG ODGOJA

    Samovrednovanje ustanova ranog i predškolskog odgoja je sustavan, unutrašnji proces

    usmjeren na osvjetljavanje trenutačnog stanja u ustanovi, ustanovljavanje pozitivnih

    dostignuća, detektiranje problema, predlaganje strategija njihova rješavanja, unapređivanje

    postojećeg stanja, obuhvaća procese, odnose i uvjete odgojno-obrazovnog rada, sastavni je

    dio osiguranja kvalitete rada ustanove ranog odgoja.

    Uključeni smo se u projekt samovrednovanja, koji se provodi u suradnji s Nacionalnim

    centrom za vanjsko vrednovanje. To je ujedno i naša obaveza prema Elementima standarda.

    Prvu fazu samovrednovanja smo prošli. Osnovan je Tim za kvalitetu, provedeni su upitnici za

    roditelje i radnike Dječjeg vrtića, Tim za kvalitetu je prošao stručno usavršavanje. Izvješće o

    samovrednovanju poslano je u Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje u Zagreb. Rezultate

    izvješća smo dobili tijekom 2013/2014.g. U fazi smo nastavljanja samovrednovanja.

  • 25

    9. GODIŠNJI PLAN I PROGRAM RAVNATELJ

    U okviru Godišnjeg plana poslovi i radni zadaci ravnatelja Dječjeg vrtića «Fijolica» su:

    Tabela br. 4

    Red.

    Broj

    PROGRAMSKI SADRŽAJI

    1. Vođenje poslovanja dječjeg vrtića - Poslovi organizacijske, financijske, pravne i stručno pedagoške naravi - Zastupanje i predstavljanje vrtića

    2. Poslovi planiranja i provođenja rada - Rad na planu i programu vrtića - Kontrola provođenja programa, ostalih dokumenata, briga o pravodobnosti

    i kvaliteti izrade planova odgojitelja

    - Planiranje nabave didaktike, stručne literature i ostalog potrošnog materijala

    3. Poslovi u području radnih odnosa - Osigurati stručnu pomoć djelatnicima u postupku zaštite njihovih prava - Pravovremeno pripremanje i donošenje akata kojima se uređuju radni

    odnosi

    - Stvaranje pozitivnog ozračja radi poticanja dobrih rezultata rada

    4. Informiranje djelatnika vrtića

    5. Sudjelovanje u radu Upravnog vijeća vrtića - Aktivno sudjelovanje u radu - Praćenje, kontroliranje, provjeravanje da li su odluke u skladu sa Zakonom

    i aktima vrtića

    - Pravilno i pravodobno provođenje odluka UV

    6. Rad i suradnja s roditeljima i ostalim čimbenicima - Osigurati uvjete za normalnu i nesmetanu suradnju između

    djelatnika vrtića, roditelja i ostalih čimbenika

    7. Praćenje, proučavanje i tumačenje zakonskih propisa bitnih za rad vrtića - Obavljanje svih propisa u skladu sa Zakonom i drugim aktima

    8. Ostali poslovi - Ped. dokumentacija - ind. usavršavanje i sl.

  • 26

    9. GODIŠNJI PLAN STRUČNOG SURADNIKA - LOGOPEDA

    Razvoj dječjeg govora je vrlo složen i suptilan proces koji se odvija pod utjecajem mnoštvo

    različitih čimbenika. Većina govornih poremećaja nastaje u ranom djetinjstvu i često traju

    više godina otežavajući osobi život, jer ostavljaju posljedice na psihosocijalnom i

    edukativnom planu samog djeteta. Potrebno je intervenirati što ranije kako bi se govorni

    poremećaj što efikasnije uklonio, a štetne posljedice svele na minimum.

    Cilj logopedskog programa je usmjeren na prevenciju i sanaciju svih vrsta govornih, jezičnih i

    glasovnih teškoća, koje se putem suvremenih tehnika, metoda i sredstava rada mogu uspješno

    sanirati. Preventiva uključuje prvenstveno suradnju s odgojiteljima i roditeljima, te podizanje

    opće govorno-pedagoške kulture roditelja i odgojitelja, upozoravajući na psihogene i

    sociogene faktore koji mogu utjecati na djetetov govor.

    Potrebno je pratiti rizičnu djecu i pravodobno početi s logopedskih radom, što se posebno

    odnosi na predškolce, zbog saniranja samog poremećaja koji bi kasnije mogao utjecati na

    čitanje pisanje djeteta. Važnost logopedskog rada se očituje i u evidenciji djece koja imaju

    dodatna oštećenja kao što su intelektualne poteškoće, poremećaji u ponašanju i oštećenje vida

    i sluha.

    Logopedski tretman potrebno je provoditi kontinuirano, te primjenjivati adekvatne terapijske

    postupke i prilagoditi intenzitet terapije prema težini govornog poremećaja i mogućnosti

    djeteta. U rad je potrebno uključiti odgojitelje i roditelje radi koordinacije postupka u cilju

    postizanja očekivanih rezultata.

    PRIPREMA ZA OSTVARIVANJE PROGRAMA

    PRIPREMA ZA IZRAVAN RAD S DJECOM

    OSTVARIVANJE IZRAVNOG RADA

    Ispitivanje govora i dijagnostika

    trijažno ispitivanje govora djece (artikulacija, ritam i tempo govora, fonacija i

    auditivna diskriminacija)

    uzimanje anamneze (obiteljske i osobne)

    ispitivanje jezične razvijanosti djece (vokabular, sintaksa, organiziranost govora, duljina

    i složenost rečenice, red riječi, gramatički oblici)

    ispitivanje fonemskog sluha, slušne analize i sinteze

    ispitivanje funkcija koje prethode čitanju pisanju

    obrada prikupljenih podataka, utvrđivanje dijagnostike i pisanje dijagnostičkog zapisnika

  • 27

    mišljenje i prognoza te određivanje postupka logoterapija

    Logopedski tretman

    - provođenje terapijskih postupka kod djece s utvrđenom patologijom verbalne

    komunikacije

    - nedovoljno razvijeni govor (receptivni i ekspresivni govor)

    - poremećaji ritma govora (mucanje i brzopletost)

    - dislalija

    - disfonija

    - dizartrija

    - razvojne disfazije

    - prošireni terapijski postupci za razvojne poremećaje govora (vježbe mikro i

    makro motorike, vježbe motorne koordinacije, vježbe prostorne percepcije,

    razvijanje taktilne, slušne, olfaktorne i vizualne percepcije, razvijanje fonemskog

    sluha i slušne diskriminacije, razvijanje pamćenja, bogaćenje vokabulara,

    formiranje riječi i rečenica).

    Suradnja s roditeljima (tijekom cijele godine)

    - logopedsko savjetovanje i edukacija

    - provođenje preventivnog rada s roditeljima radi koordinacije postupka

    - informiranje roditelja o provedenim terapijskih postupcima s uputama za

    utvrđivanje postignutog nivo govora

    Suradnja s odgojiteljima (tijekom cijele godine)

    - davanje obavijesti o provedenoj trijaži

    - evidentiranje djece s teškoćama u razvoju

    vođenje dokumentacija (tijekom godine)

    - izrada sistema evidencije i vođenje dokumentacije o praćenju govora djece

    (evidencija o provedenom tijažnom ispitivanju, vođenje dosjea djece s

    provedenim dijagnostičkim postupcima terapijskom postupku, stručni nalazi i

    mišljenja)

    vođenje dokumentacija o suradnji s roditeljima i odgojiteljima

  • 28

    10. POSEBNI REDOVNI PROGRAM katoličkog vjerskog odgoja

    SADRŽAJ:

    I Ciljevi i zadaci katoličkog vjerskog odgoja u predškolskoj dobi

    II Planiranje i provedba vjerskog odgoja

    III Tematske jezgre i sadržaji:

    IV Ustrojstvo rada

    V Materijalni uvjeti

    VI Naobrazba i stručno usavršavanje djelatnika

    VII Stručni nadzor

    VIII Vrednovanje provedbe programa

    IX Suradnja s roditeljima

    X Suradnja s vanjskima ustanovama

    I CILJEVI I ZADACI KATOLIČKOG VJERSKOG ODGOJA U

    PREDŠKOLSKOJ DOBI

    CILJ:

    U skladu s ciljevima cjelovitog predškolskog odgoja njegovati i razvijati religioznu dimenziju

    djeteta, osposobljavajući ga, primjereno njegovoj dobi, za otkrivanje, prihvaćanje i življenje

    autentičnih vrednota Evanđelja u odnosu na sebe, drugoga te na poseban način Boga.

    ZADACI:

    pomagati djetetu da raste u povjerenju samoga sebe i tako sve više postaje osoba

    odgajati dijete za odgovorno ponašanje u svijetu koji ga okružuje

    pobuđivati u djetetu one duhovne snage kojima će na ispravan način doživljavati

    transcedentnost ljudskog života i svijeta uopće

    zadovoljiti djetetovu potrebu za pripadanjem i za ljubavlju, te na temelju tog iskustva

    upućivati ga na odnos, susret i autentično približavanje Bogu

  • 29

    pobuđivati dječje čuđenje i divljenje te iskrenu i duboku radost prema Bogu

    Stvoritelju metodom stvaralačkog pripovijedanja i izražajnog čitanja biblijskih i

    književno-umjetničkih tekstova za predškolsku dob, komunikacijom sa simbolima i

    molitvenim izražavanjem, prateći ciklus liturgijske godine

    omogućiti djetetu da metodom igre doživljava i upoznaje temeljne poruke Evanđelja

    zadovoljiti djetetovu potrebu za uspostavljanjem autentičnog osobnog odnosa između

    njega i poruke vjere

    uvoditi dijete u prijateljsku komunikaciju s bogom putem osobnog molitvenog

    izražavanja

    zadovoljiti djetetovu potrebu za uspostavljanjem autentičnog osobnog odnosa između

    njega i poruke vjere

    uvoditi dijete u prijateljsku komunikaciju s Bogom putem osobnog molitvenog

    izražavanja

    razvijanje osjećaja povjerenja, zahvalnosti, darivanja, suosjećanja i suradnje s

    bližnjima

    osigurati djetetu kvalitetu življenja, razvijajući temeljne i bitne odrednice čovjekova

    bitka-ljepotu, istinu i dobrotu

    omogućiti djetetu da se susretne s dobrim primjerima odnosno pozitivnim uzorima u

    životu svoje uže i šire okoline, koji ostvaruju ljudske i kršćanske vrijednosti, s ciljem

    integracije i ispravnog poistovjećivanja

    II PLANIRANJE I PROVEDBA VJERSKOG ODGOJA

    U planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnog procesa vjerski sadržaji moraju biti u skladu

    sa sadržajima i zbivanjima koja se događaju u djetetovu okruženju, prateći ujedno ciklus

    liturgijske godine. Radi individualnog zadovoljavanja potreba i poticanja djetetovog razvoja,

    bitno je omogućiti djetetu aktivnosti u skladu s njegovim interesima i zakonitostima njegove

    razvojne dobi.

    III TEMATSKE JEZGRE I SADRŽAJI

    Odgojno obrazovni rad temelji se na humanističko-razvojnoj koncepciji prema Prijedlogu

    koncepcije razvoja predškolskog odgoja i Programskog usmjerenja odgoja i obrazovanja

    predškolske djece (Glasnik Ministarstva prosvjete i kulture RH, Zagreb, 1991.) koju čine ideja

  • 30

    humanizma te spoznaja o specifičnim osobinama i zakonitostima razvoja djeteta predškolske

    dobi s naglaskom na njegovu religioznu dimenziju. Ona pridonosi cjelovitom pristupu a time i

    potpunom razvoju djeteta. U Deklaraciji o pravima (UN, 1959.) govori se o pravu djeteta da

    živi u zdravoj sredini, da mu se bez izuzetka i diskriminacije društvo osigura najbolje moguće

    uvjete za rast, razvoj i učenje, kako bi se sukladno razvijalo u tjelesnom, umnom,

    ćudorednom i društvenom pogledu, u uvjetima slobode, dostojanstva, prihvaćanja, ljubavi i

    razumijevanja.

    Vodeći računa o djetetu kao cijelom biću, te da je religiozna dimenzija konstitutivna

    njegovom biću, a poštujući njegov doživljaj svijeta kao cjeline, vjerski odgoj nije izdvojen iz

    odgojno-obrazovnog rada, već je ta dimenzija njegov bitno sastavni dio.

    Tematske jezgre i sadržaji proizlaze iz Programa vjerskog odgoja predškolske djece u

    izvanobiteljskim uvjetima, Zagreb 1992. g.

    IV. USTROJSTVO RADA

    Ovaj Program katoličkog vjerskog odgoja djece predškolske dobi bit će integriran u redovni

    program vrtića.

    Ove pedagoške godine vjerski odgoj provodit će se u jednoj odgojnoj skupini „Vrapčići“ u

    PO Cirkovljanu. Program će provoditi odgojiteljice Marija Kočet i Ivana Crnčec Mati, koje su

    završile teološko-katehetsko doškolovanje i dobile Kanonski mandat na neodređeno vrijeme.

    V. MATERIJALNI UVJETI

    Program će se ostvarivati u prostorijama dječjeg vrtića. Za rad s djecom koristit će de soba

    dnevnog boravka, opremljena odgovarajućom opremom za rad s djecom određene dobi.

    Soba dnevnog boravka, osim standardne opreme, sadrži i

    kutić za vjerski odgoj u kojem se nalazi

    Biblija i slikovnice religioznog sadržaja

    umetaljke, slagarice, puzzle, lotta sa vjerskim sadržajem

    audio i video kazete sa vjerskim sadržajem

    Križ, svijeća, kip, sveta slika i ostali simboli moraju odgovarati estetskim mjerilima kršćanske

    sakralnosti i biti prikladni veličini kutića.

  • 31

    Financiranje programa

    Program katoličkog vjerskog odgoja financira se u okviru redovnog programa, koji se

    ostvaruju u dječjem vrtiću. To znači da troškove snose osnivač (60%) i roditelji (40%), a

    provode ga odgojitelji koji su djelatnici vrtića i imaju teološko-katehetsko doškolovanje.

    VI. NAOBRAZBA I STRUČNO USAVRŠAVANJE DJELATNIKA

    Program katoličkog vjerskog odgoja provode stručno osposobljeni odgojitelji koji su prošli

    teološko-katehetsko doškolovanje za vjerski odgoj djece predškolske dobi i imaju Crkveno

    poslanje za vjerski odgoj u javnim predškolskim ustanovama te Kanonski mandat

    Varaždinskog biskupa na neodređeno vrijeme.

    Odgojitelji će se trajno educirati kroz individualno i zajedničko usavršavanje sudjelovanjem

    na stručnim seminarima u organizaciji Nacionalnog katehetskog ureda HBK, Agencije za

    odgoj i obrazovanje.

    VII. STRUČNI NADZOR

    Program i njegova provedba stručno se nadzire na više razina:

    Nacionalni katehetski ured HBK

    Biskupski katehetski uredi

    Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH

    Agencija za odgoj i obrazovanje

    Ravnatelj vrtića

    VIII. VREDNOVANJE PROVEDBE PROGRAMA

    Ciljevi, zadaci i sadržaji vjerskog odgoja bit će uklopljene u godišnji Plan i program rada te

    će se pratiti njegova provedba na svim razinama kao i ostalih programa koje vrtić provodi.

  • 32

    IX. SURADNJA S RODITELJIMA

    S obzirom na postavljene zadaće vjerskog odgoja nezaobilazna je uloga roditelja jer su oni

    «prvi i glavni odgojitelji svoje djece» (Drugi Vatikanski sabor). Suradnja s roditeljima treba

    osvijestiti i afirmirati neke temeljne vrijednosti, jer su roditelji svojim životom, prožetim

    ljubavlju prema Bogu i ljudima, uzori svojoj djeci i čitavoj zajednici.

    Sve te pozitivne vrijednosti odgojitelji i roditelji zajedno grade u odgojnoj skupini i na taj

    način stvaraju i osiguravaju uvjete za zdravo odrastanje djece.

    U odgoju djece roditeljima je potrebna pomoć Crkve i cijelog društva.

    Jedinstvenost i usklađenost odgojnih djelovanja potrebno je razvijati kroz:

    individualne razgovore

    roditeljske sastanke

    uključivanje roditelja u aktivnosti odgojne skupine

    formiranje kutića za roditelje (informativni i edukativni)

    programska suradnja (sudjelovanje za blagdane)

    radionice

    posjet obitelji

    X. SURADNJA S VANJSKIM USTANOVAMA

    Suradnja će se odvijati na sljedećim razinama:

    Ministarstvo znanosti i obrazovanja – Agencija za odgoj i obrazovanje

    Nacionalni katehetski ured HBK i biskupski katehetski uredi - pomoć pri realizaciji

    plana i programa vjerske odgojne skupine

    Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave-sufinanciranje programa

    Župni ured Prelog - pomoć pri realizaciji odgojno-obrazovnog rada vjerske skupine,

    zajedničko osmišljavanje sudjelovanja djece u liturgijskog godini u Crkvi

    Međusobna suradnja vrtića

    Osnovna škola Prelog - suradnja s vjeroučiteljima u školi na ostvarivanju plana i

    programa rada

  • 33

    11. PROGRAM JAVNIH POTREBA – program predškole

    1. UVOD

    Poučeni iskustvom prijašnjih godina, nekolicina djece u šestoj godini života, uvijek ostaje

    izvan organiziranog redovnog predškolskog programa. Stoga svake godine organiziramo

    Program minimuma odgojno-obrazovnog rada s djecom prije polaska u školu. Ove godine će

    to biti u vremenu od rujna 2018.g. do lipnja 2019.g. u vremenu od 9,00 do 12,00 sati. Djeca

    će biti integrirana u redovite skupine.

    2. CILJ PROGRAMA

    Polazeći od općeg cilja odgoja i obrazovanja u organiziranom radu s djecom prije polaska u

    osnovnu školu treba stvoriti osnove za daljnji tjelesni i psihomotorni razvoj, socio-

    emocionalni razvoj i razvoj ličnosti, spoznajni razvoj, govor, komunikaciju, izražavanje i

    stvaralaštvo djece.

    3. ZADAĆE PROGRAMA

    Razvojne zadaće se planiraju na osnovu poznavanja osobina i psiholoških uvjeta razvoja

    djeteta u godini prije polaska u školu, obilježja skupine, aktualnih potreba djece, programskog

    usmjerenja odgoja i obrazovanja predškolske djece, te vlastitih znanja, vještina i sklonosti

    odgajatelja.

    Ovim programom rada s djecom godinu dana prije polaska u osnovnu školu, treba osobito:

    o Čuvati zdravlje, razvijati navike bitne za očuvanje zdravlja djece i pridonositi njihovu

    tjelesnom razvoju

    o Pomoći djetetu da se osjeća dobrodošlo u prvoj organiziranoj izvanobiteljskoj sredini, da

    se uključi u igru s djecom, da u igri i drugim aktivnostima doživljava uspjeh, da pogreške

    prima kao izazov za traženje rješenja, da bude otvoreno, nesputano u postavljanju pitanja

    i izražavanja svojih doživljaja i misli

    o Razvijati u djeteta osjećaj zajedništva i ponosa što je član svoje skupine, svog grada i

    svoje domovine, razvijati prijateljstvo i potrebu za dogovaranjem i suradnjom s djecom i

    odgojiteljem, uključivati djecu u primjerene radne aktivnosti, učiti ih da cijene rad i

    čuvaju imovinu

  • 34

    3.1. SADRŽAJI I AKTIVNOSTI

    Planirani sklopovi aktivnosti, teme, projekti, razrađuju se prema Programskom usmjerenju, i

    to kroz:

    Životno-praktične i radne aktivnosti vezane uz biološke potrebe, njege djeteta,

    svlačenje, oblačenje, samoposluživanje, njega biljaka i životinja (ribe), izrada

    predmeta i igračaka

    Društvene i društveno-zabavne aktivnosti – druženja više djece i odraslih, zabava,

    svečanosti, šetnje, tzv. priredbe i sl.

    Raznovrsno izražavanje i stvaranje djeteta – pjevanje, sviranje, crtanje, slikanje,

    modeliranje, građenje i konstruiranje, govorno, scensko izražavanje, izražavanje

    cjelokupnom motorikom, plesanje i dr.

    Istraživačko-spoznajne aktivnosti-istraživačko manipuliranje predmetima,

    promatranje, upoznavanje nečega ili nekoga, šetnje, posjeti, susreti s ljudima različitih

    profesija, istraživačke aktivnosti u užem smislu-otkrivanje i jednostavno

    eksperimentiranje, praktično ili samo verbalno rješavanje različitih problema,

    namjernog učenja vježbanja postupka ponašanja, pravila i dr.

    Specifične aktivnosti s kretanjem – tjelesno vježbanje, plivanje, sanjkanje, rolanje,

    vožnja na biciklu, romobilu i dr.

    3.2. POSEBNI ZADACI

    Program predškole primjeren je razvojnim mogućnostima šestogodišnjeg djeteta. Sastoji se

    od mnoštvo promišljenih izazova s posebnim zadacima na:

    Socijalizaciji djece unutar skupine

    Poticanju dječje radoznalosti i mašte

    Poticanju potrebe za istraživanjem i spoznajom

    3.3. STRATEGIJA PRAĆENJA

    Plan i program rada predškole vrednovat će se kao i ostali programi koji se provode u vrtiću, s

    težnjom na vrednovanju ostvarivanja uvjeta za provedbu zadaća te vrednovanje ostvarivanja

    razvojnih zadaća za djecu prije polaska u školu.

  • 35

    4. USTROJ PROGRAMA

    Program će se provoditi svaki dan po 3 sata, u prijepodnevnim satima, od rujna 2018.g. do

    lipnja 2019.g. u vremenu od 9,00 do 12,00 sati. Djeca će biti integrirana u redovni program.

    5. NOSITELJ PROGRAMA

    Nositelj programa igraonice bila bi odgojiteljica djece predškolske dobi, sa višom stručnom

    spremom. Stručno usavršavanje obavljat će se prema planu permanentnog stručnog

    usavršavanja odgojitelja:

    individualno stručno usavršavanje-čitanje stručne literature, časopisa

    stručno usavršavanje prema planu i programu ustanove

    stručno usavršavanje izvan vrtića-područja posebnog stručnog interesa

    Ako bude mali broj djece, program predškole će se provoditi u okvoru redovnog programa.

    6. MATERIJALNA I DIDAKTIČKA OPREMLJENOST

    Djeca će boraviti u namjenski uređenim i opremljenim prostorima koje su prilagođene

    razvojnim potrebama djece predškolske dobi.

    Polazeći od razvojnih karakteristika i potreba djece predškolskog uzrasta potrebno je osigurati

    uvjete za razvijanje različitih individualnih i grupnih aktivnosti djece.

    Pri planiranju organizacijskih i materijalnih uvjeta vodit će se računa o vrsti, karakteristikama

    i količini planiranih didaktičkih i drugih sredstava i pomagala, nestrukturiranih materijala,

    namještaja, AV i drugih tehničkih pomagala.

    7. PROSTOR

    Program predškole odvijat će se u prostoru OŠ Prelog, gdje smo privremeno smješteni, zbog

    rekonstrukcije objekta vrtića u Preogu, i biti će integriran u redovne skupine.

    Koristit će se unutarnji i vanjski prostor OŠ.

    Unutarnji prostor sastoji se od sobe dnevnog boravka, garderobe i sanitarnog čvora. Vanjski

    prostor se sastoji od igrališta sa uređenim zelenim površinama, te igrališta sa dječjim

    igralama-tobogan, klackalice, penjalice, ljuljačke.

    U PO Cirkovljan i Daškovec sva djeca, u godini prije škole, su u redovitom programu.

  • 36

    8. SURADNJA S RODITELJIMA

    Dobra suradnja s roditeljima bitan je čimbenik u ostvarivanju dobrog odgojno-obrazovnog

    djelovanja na dijete. U interakciji i suradnji sa roditeljima treba se pridržavati pravila “čiste”

    komunikacije. Suradnja s roditeljima odvijat će se putem:

    informiranja roditelja-individualni razgovori, informiranje o napredovanju djeteta

    sudjelovanje roditelja u obilježavanju blagdana

    sakupljanje pedagoško-neoblikovanog materijala

    9. EKOLOŠKI I ZDRAVSTVENI ČIMBENICI

    Zadatak ekološkog odgoja na razini stjecanja znanja je pružiti djeci i roditeljima temeljna

    znanja o problemima okoliša, o tome kako oni nastaju, kako se mogu riješiti, koja je uloga

    stručnjaka, a koja svih drugih ljudi u prevenciji ugrožavanja i u zaštiti okoliša. U duhu

    ekologije i u cilju ekološkog odgoja, gdje stavovi i praktično djelovanje moraju postati stil

    života, a stečena znanja instrument toga, treba djelovati u svim svakodnevnim životnim

    situacijama u kontaktu s djecom i roditeljima, kao i u posebno strukturiranim aktivnostima.

    10. FINANCIRANJE PROGRAMA

    Financiranje sredstava za rad predškole osigurat će se iz Državnog proračuna i proračuna

    lokalne samouprave, te uplatama roditelja (ručak za djecu).