godište xli issn 0352-2806 prevoditelj - hdztp.hr · issn 0352-2806 glasilo hrvatskog druŠtva...

ISSN 0352-2806

GLASILO HRVATSKOG DRUŠTVA ZNANSTVENIH I TEHNIČKIH PREVODITELJA

PrevoditeljGodište XLI

ČLAN MEĐUNARODNE FEDERACIJE PREVODITELJA

Studeni 2018

97Broj

2 GLASILO HRVATSKOG DRUŠTVA ZNANSTVENIH I TEHNIČKIH PREVODITELJA

U OVOM BROJU

1. Uvodnik

2. O 60-toj obljetnici HDZTP-a

3. Životopisi i marketing za prevoditelje

4. Glosar drva i nazivlja prerade drveta

5. Teze o neprevodivosti

6. Bogata raznolikost hrvatskoga jezika

7. Industrija prevođenja u statističkom prikazu

8. Opća uredba o zaštiti podataka (OUZP)

9. Tumačice i tumači u mreži moći


Poštovane kolegice i kolege,dragi prijatelji,

pritisnuti vlastitom svakodnevicom katkad propuštamo obratiti pozornost na takozvanu širu sliku, to jest na stanje i trendove naše prevoditeljske djelatnosti u Europi i svije-tu. Poznavanje toga stanja važno je jer se uvelike odražava na naše uvjete, budući da je Europa najveće razvijeno trži-šte svijeta s najraznolikijom jezičnom situacijom, a ukupna svjetska gospodarska kretanja bitno utječu na prevoditelj-stvo kao komercijalnu djelatnost.

Dobra je vijest za prevoditelje koje brine da bi tehno-logija mogla zamijeniti ljude ta da se može automatizirati samo prijevod pojedinih dijelova sadržaja. Unatoč sveko-likomu tehnološkom napretku, strojno prevođenje može poslužiti samo za ubrzanje ili olakšanje prijevoda, ali ne i za konačni prezentabilni materijal za objavu, a tako će ostati i u doglednoj budućnosti.

Činjenica je da recesije i krize ne pogađaju prevoditelj-sku djelatnost tako silovito, ili čak uopće, kao druge djelat-nosti. Kad je kriza, poduzeća se moraju više truditi, tražiti i osvajati nova tržišta, čime neminovno zalaze u nova ze-mljopisna i jezična područja, što se blagotvorno odražava na rast prevoditeljske djelatnosti.

Potražnja za stručnim prevoditeljskim uslugama u svije-tu nesmanjeno je velika, što se posebice odnosi na engle-ski, francuski, njemački, talijanski, portugalski i španjolski, kao i na kineski, japanski i korejski. Na trećemu su mjestu arapski jezik i bliskoistočni jezici. U 2018. očekuje se da vri-jednost prevoditeljskih usluga u svijetu dosegne 37 milijar-di dolara. Najveća su pojedinačna tržišta za prevoditeljske usluge SAD, Europa i Azija. Ukupnom volumenu poslova-nja podjednako pridonose državni i privatni akteri na trži-štu, od kojih je najveći vojna industrija, a velik je pokretač i farmaceutska industrija s ubrzanim rastom u Latinskoj Americi, Kanadi i Europi.

U svijetu se očekuje daljnji rast usluga lokalizacije, a time i količine tehničkih prijevoda i prijevoda tehničke do-kumentacije zbog promjena u proizvodnji, većega izvoza i šire dostupnosti industrijskih proizvoda, od naprednih automobila do elektroničkih spravica i igračaka. Također, malim i srednje velikim poduzećima olakšan je izlazak na međunarodna tržišta, pa se ona pojačano pojavljuju kao generatori potražnje za prevoditeljskim uslugama, radi po-trebe za ponudom proizvoda novim potencijalnim kupci-ma i novim prodajnim kanalima – otuda i velik porast pre-vođenja npr. komercijalnih websiteova .

No, glavni pokretač rasta prevoditeljske djelatnosti u svijetu – globalizacija – istodobno mijenja i prevoditeljsku paradigmu: jasno je izražen trend prelaska s pisane komu-nikacije na glasovnu komunikaciju i audiosadržaje, zbog čega rastu usluge usmenog prevođenja za dvosmjerne ko-munikacijske sadržaje poput webinara, online događanja, online konferencija...

Iako digitalna kula babilonska ne može bez prevoditelja/tumača, nemo-guće je previdjeti razvoj prevoditelj-skog softvera, u kojemu razvoj neural-nih prediktivnih umjesto prijašnjih sta-tističkih prevoditeljskih mreža/sustava i alata grabi velikim koracima i daje re-lativno impresivne rezultate. Premda je u prvome redu riječ o alatima za same prevoditelje, učinci na poslovnu stranu prevoditeljske djelatnosti u najboljemu slučaju izazivaju pomiješane osjećaje. Naime, kako prevoditeljska pomagala postaju bolja i upotrebljivija, prevodi-teljima koji se njima koriste raste pro-duktivnost, brže ili lakše rade i mogu u kraćemu vremenu obaviti više posla. No, to nije promaklo naručiteljima, pa s njihove strane raste pritisak na pove-ćanje opsega poslova uz smanjenje ci-jene rada – povećavaju se narudžbe, ali se snizuje cijena rada! Kolege širom svi-jeta već su počeli pokazivati bunt protiv takvih kretanja, pa čak i bojkotirati naj-veće naručitelje zbog katkad drastičnih pritisaka: primjerice, s prosječne uobi-čajene vrijednosti u razvijenim zemlja-ma od 0,14 USD po riječi za jedan je-zični par, na ciglih 0,04 USD! Možda ta tarifa i nije toliko problematična tamo gdje to u ukupnom iznosu nadokna-đuje veliki volumen posla i intenzivna upotreba automatiziranih prevoditelj-skih alata. Veći je problem istodobna fragmentacija prevoditeljskih poslova i promjena percepcije: ako se nekad na-rudžba od 20 000 riječi ili stotinjak kar-tica smatrala velikim poslom, danas se već narudžba od kojih 2000 riječi ili de-setak kartica smatra velikim poslom, pa se shodno tome snizuje i prag za koli-činski popust na kojemu inzistiraju veli-ki naručitelji. Sve to u konačnici čini pri-tisak na prevoditelje da prihvaćaju više manjih te k tomu slabije plaćenih po-slova. Naime, premda u prevoditeljskoj djelatnosti u svijetu količina prijevoda stalno raste, veličina pojedinog posla za individualnog prevoditelja smanjuje se, što uz pritisak na obaranje cijene prisi-ljava prevoditelje na povećanje radnog opterećenja preko razumnih granica da bi održali ili postigli prihvatljivu zaradu. Tu pak u igru ulazi pitanje kvalitete pri-jevoda i cijela priča počinje ispočetka…

Marijan Tokić

UVODNA RIJEČ PREDSJEDNIKA HDZTP-A


O 60-tOJ OblJEtNIcI HDZtP-A

Poštovane kolegice i kolege, dragi prijatelji,

igrom slučaja o ovom okruglom ju-bileju - 60-toj obljetnici Hrvatskih druš-tva znanstvenih i tehničkih prevoditelja – pripala mi je čast da kao i prije jednog desetljeća na svečanoj skupštini malo osvijetlim pređeni put i aktualno sta-nje Društva. Još se dobro sjećam svega što je bilo prikazano u izlaganjima prije deset godina u Mimari, pa ću nastojati izbjeći svečarsko ponavljanje.

Vrijeme je pokazalo da smo 2007. stajali na kraju jednog epskog razdo-blja, slaveći pedesetu obljetnicu posto-janja i rada Društva koje bi neskroman netko čak nazvao grandioznim. Sliku te epohe savršeno je utjelovila i nama tada dočarala naša draga gospođa Ana Ašperger u svojemu nadahnutome i du-hovitome izlaganju.

Nakon toga započelo je novo raz-doblje koje traje sada već cijelo deset-ljeće, a izgleda da će potrajati još neko vrijeme. To je razdoblje nove gestacije, mijenjanja, vrenja, zrenja, nastojanja oko prilagodbe promijenjenome svijetu oko nas. Kad bi se jednom riječju htjela obuhvatiti sva množina zbivanja u pro-teklih deset godina, vjerujem da bi ta riječ bila: nestabilnost.

U našemu primjeru nestabilnost su dijelom polučili biološki čimbenici. Na ovoj obljetnici više nema mnogih dra-gih kolega s kojima smo slavili prije de-set godina. Početkom milenija 400-ti-njak, o 50-tom jubileju 300-tinjak, da-nas o 60-toj obljetnici 200-tinjak člano-va. Naravno da se to odrazilo i na mate-rijalno stanje Društva koje svoj rad i ak-tivnosti podmiruje isključivo iz članari-ne i skladnog odnosa s Prevoditeljskim centrom. Da bi Društvo nastavilo po-stojati i djelovati glavna zadaća bila je minimalizirati troškove i privući nove

mlade kolege u članstvo. Troškove koji ni inače nisu bili oso-bito veliki, dodatno smo strogo racionalizirali (primjer je nova organizacija websitea gdje smo godišnji trošak snizili s 900 na 200 kuna), te smo pokrenuli aktivnosti za pribli-žavanje Društva mladim kolegama i studentima, budućim prevoditeljima, kroz prezentacije, predavanja, upoznava-nja i poziva na naše skupštine. Odaziv nije spektakularan, ali postoji i iznimno je važan. Tri-četiri nova mlada člana godišnje ne zvuči puno, ali kroz deset godina predstavlja značajno osvježenje u našim redovima. U ovih deset godina uvodili smo mlade kolege u rad i tijela Društva. Nadamo se da će jednoga dana, kad prođu ova krizna vremena, preu-zeti rad Društva i usmjeravati ga prema svojim, svježim za-mislima. Realno, u vremenu koje je pred nama očekujemo da će Društvo biti manje brojem, ali zato stabilno, s ravno-mjernom i održivom dobnom zastupljenošću. Moguće je pak da jednoga dana opet počne rasti. Naime, glavni izvor nestabilnosti, a to su posljedice svjetskog projekta globa-lizacije, postoji i dalje. Njegovo glavno načelo da se uvijek pojedinca može dovesti do toga da radi za manje da bi or-ganizaciji dobit bila veća, ugrožava egzistenciju prevodite-lja, a posljedično zanemarivanje kvalitete prijevoda, ugro-žava i samu struku. Jedini način da se struka odupre jest umnoženi, ojačani glas prevoditelja kroz strukovne udruge. Svijest o tome svakako će porasti kad se dosegne kritična masa s novim školovanim mladim kolegama koji svake go-dine izlaze sa Sveučilišta. Do tada Društvo trebamo očuva-ti da ti naši mladi kolege imaju što baštiniti.

U stručnome radu Društvo je u proteklih deset go-dina obuhvatilo širok raspon tema i pitanja. Podsjetimo se čime smo se bavili i o čemu smo raspravljali na našim skupštinama: o korištenju računalnih alata u kontekstu

Marijan Tokić

596. BROJ - STUDENI 2017.

standardizacije prevoditeljskih usluga, o posljedicama dugotrajnog sjedenja u prevoditeljskom poslu i njihovoj prevenciji, o budućnosti prevođenja, o tretmanu jezika male rasprostranjenosti u EU s konkretnim iskustvima iz Slovenije, o višejezičnosti i prevođenju u Europskoj uniji, o suvremenom studiju prevoditeljstva i aktualnim isku-stvima dvoje studenata koje smo pozvali u goste, o tome trebamo li hrvatski jezični zakon, o iskustvu života i rada stranca prevoditelja, Slovaka u Hrvatskoj, o stvarnim opa-snostima kojima su u svakodnevnoj praksi izloženi prevo-ditelji i sudski tumači. Znanstvene i tehničke teme obrađi-vali smo u našemu redizajniranome časopisu Prevoditelj zahvaljujući prilozima istraživača i suradnika.

Nastojali smo održavati kontakte i razvijati surad-nju u pitanjima struke u zemlji i inozemstvu: u proteklom smo razdoblju sudjelovali na međunarodnim prevoditelj-skim kongresima i skupovima u Berlinu, Bruxellesu, San Franciscu i Bratislavi. Surađivali smo sa Sveučilištem u Zagrebu na izradi standarda zanimanja prevoditelja, služ-beno smo poduprli inicijativu Sveučilišta u Zadru za osniva-nje posebnog studija na engleskome jeziku „Jezici i komu-nikacija u višejezičnom društvu“, pomogli smo traženim in-formacijama Hrvatskom jezičnom odjelu u Europskom par-lamentu i uspostavili kontakt s tamošnjim hrvatskim pre-voditeljima, kao i s uredom Svjetske prevoditeljske fede-racije za Europu koji je preuzela agilna kolegica Janatschek iz Austrije. S obzirom na dvojnu odrednicu našega društva koja osim znanstvenog obuhvaća tehničko područje, ovaj naš jubilej uveličat će sam osnivač hrvatske Akademije teh-ničkih znanosti, prof. dr. Dražen Aničić. Nastojali smo i na-stojat ćemo obuhvatiti širok spektar prevoditeljskih intere-sa i potreba, ne žaleći svojega vremena ni truda, jer sma-tramo da je ovo okupljanje važno i korisno za našu malu strukovnu zajednicu kao i za hrvatsko društvo u cjelini.

Završit ću jednom malom osobnom opservacijom: kad se u svakodnevici povremeno umorim od optimizma sje-tim se duhovitog zapisa anonimnog njemačkog pisara iz 11. stoljeća, koji je budućemu korisniku na margini poru-čio: „Što pogriješi pisar, ispravi ti, čitatelju!“ Ili u slobodnoj novovjekoj parafrazi: Gdje ja stadoh, ti produži.

Hvala.

Poštovane kolegice i kolege,

Od srca vam čestitamo 60. obljetnicu postojanja Vašeg Društva!

Svojim aktivnostima i dugogodišnjom prisutnošću u hrvatskom javnom

prostoru Hrvatsko društvo znanstvenih i tehničkih prevoditelja osiguralo

je prepoznatljivost i priznatost naše profesije i time zadužilo cijelu

prevoditeljsku zajednicu. Hvala vam na tome! Želimo vam da i u

godinama koje dolaze nastavite raditi na podizanju ugleda struke te

promicanju kriterija kvalitete i prevoditeljskih standarda!

Želimo vam uspješan rad na obljetničkoj skupštini, kojoj, nažalost, nećemo

moći prisustvovati zbog ranije preuzetih obaveza.

Srdačan pozdrav,

Upravni odbor HDKP-a


Naš gost Alain Marsol ovog će nam tjedna dati nekoliko savjeta o freelan-cingu za prevoditelje, a posebno će go-voriti o tome kako pristupiti naručitelji-ma i suradnicima na profesionalan na-čin, kako predstaviti svoje vještine te zaštititi svoj posao i ugled (1. dio)

Izvorni govornik francuskog jezi-ka s iskustvom na području računar-stva Alain Marsol razvija svoje vješti-ne u skladu sa svojim željama i ciljevi-ma kroz rad i pružanje usluga računal-nog programiranja, dizajna informacij-skih sustava, korporativnih komunika-cija, marketinga, pisanja promotivnih tekstova i prevođenja.

Uz to što radi kao prevoditelj, Alain je osnovao grupu Guerrilla Marketing for Translators na LinkedInu kao mje-sto na kojemu će jezični profesional-ci moći pronaći ideje i savjete o tome kako bolje poslovati te postavljati pita-nja o konkretnim problemima na po-dručju marketinga.

www.linkedin.com/in/alainmarsol

U mnogim ponudama za posao tra-ži se životopis. No, po vama, slanje CV-ja klijentima predstavlja pogrešan po-slovni pristup. Možete li objasniti zbog čega i što predlažete umjesto toga?

AM: Tipičan CV (ili životopis) kakav poznajemo jest dokument kojim se slu-že brojni ljudi u potrazi za poslom ši-rom svijeta i u tome nema baš ničega pogrešnog. No, ako radite kao slobodni prevoditelj, vi ustvari ne tražite zapo-slenje, nego nudite rješenja za potrebe vaših klijenata za prevoditeljskim uslu-gama u okviru poslovanja između po-slovnih subjekata, tj. u B-2-B okruže-nju. Upravo zbog te razlike, iako je vaš CV možda vrlo kvalitetan, to nije pravi alat za vas. To posebno vrijedi za trži-šte prevoditeljskih usluga danas, kada

su mnoge takozvane agencije zapravo samo preprodavači prijevoda i služe se svim mogućim trikovima kako bi „ode-rali“ prevoditelje koji nemaju dovoljno poslovnog iskustva. A, ako ste freelancer, već i sama činjenica da se služite CV-jem jasno pokazuje da nemate dovoljno znanja o poslov-nom svijetu.

Ustvari vam treba malo drukčija vrsta dokumenta, koju zovem „ponuda usluga“.

Kao što sam naziv govori, ponuda usluga stavlja nagla-sak na usluge koje nudite svojim klijentima i sadržava sve ključne informacije koje vaši klijenti trebaju znati kad je riječ o tome što možete napraviti za njih. Ni više ni manje od toga. U naslovu ponude obično ćete istaknuti što toč-no radite, navest ćete jezike s kojih prevodite i jezike na koje prevodite, usluge koje pružate, područja specijaliza-cije, članstvo u strukovnim udrugama i organizacijama, te ćete se kratko obratiti čitateljima i objasniti im zbog čega bi trebali odabrati upravo vas, a ne vaše konkurente. I sve to na samo jednoj stranici.

Pogledajte kako bi to moglo izgledati:

www.textworks.biz/files/service_offer/Service_Offer_SAMPLE.pdf

Osim ponude usluga, klijentima biste trebali poslati još nekoliko dokumenata. Tu mislim na vaše uvjete za pruža-nje usluge, portfelj i cjenik, koji ćete slati samo agencijama.

Koje ključne informacije treba uključiti u uvjete za pru-žanje usluge i u kojoj se fazi taj dokument šalje klijentima? Neki se prevoditelji plaše da će otjerati potencijalne klijen-te ako pošalju uvjete za pružanje usluge u sklopu početne dokumentacije.

AM: Prema poslovnim običajima, pravila određuje po-nuditelj usluga, a ne klijent. Prevoditeljevi uvjeti pružanja usluga služe upravo u te svrhe. Mnogi će reći da su uvje-ti za pružanje usluge dosta općenit dokument, ali ja na to gledam malo drukčije: u svojim uvjetima uvijek jasno nave-dem tko je prevoditelj, a tko naručitelj, a zatim predstavim pravila kojih se pridržavam u svom radu. Na samo jednoj stranici osvrnem se na pitanja poput autorskih prava, po-vjerljivosti, promjena nakon početka rada, otkazanih na-rudžbi, odgovornosti prevoditelja, plaćanja i opsega posla koji sam spreman obaviti uz poček na plaćanje.

ŽIVOtOPISI I MARKEtING ZA PREVODITELJE

Alain Marsol


Uvjete za pružanje usluge najbolje je slati na samom početku poslovnog odnosa, zajedno s ponudom i drugim dokumentima.

Dokument s uvjetima usluga najvjerojatnije će stvarno prestrašiti sve potencijalno problematične naručitelje ili pak preprodavače prijevoda, posebno one koji su vas ionako od početka namjeravali iskoristiti. Nažalost, na tržištu danas ima mnogo takvih klijenata i zato vam se možda čini da je dokument s uvjetima usluge prilično kontraproduktivan. To jednostavno nije točno. Imam klijente (direktne naručitelje i agencijske klijente) koji su prihvatili moje uvjete i s kojima imam odlične poslovne odnose. Moji uvjeti pružanja usluga služe mi kao filtar i obično me, prije nego što steknem jed-nog takvog klijenta, obrane od devet neplatiša.

Možete raditi i bez uvjeta za pružanje usluge, ali mora-te biti spremni na to da ćete možda morati gubiti vrijeme i živce u borbi s neplatišama, da ćete katkad raditi ni za što i, što je još gore, propustiti bolje prilike.

A što je cjenikom? Zašto ga treba slati samo agencij-skim klijentima?

AM: Kad dogovorite cijenu za prvi posao s agencijskim klijentima, što se vrlo često događa pod pritiskom da ponu-dite „najbolju cijenu“, većina takvih klijenata zatim očekuje da po toj istoj cijeni radite sve poslove koje vam u budućno-sti ponude. S obzirom na to da različite vrste dokumenata traže različite vrste vještina i različite napore, a neki zahti-jevaju više vremena od drugih, morate svojim agencijskim klijentima dati do znanja da dodatne usluge, koje pružate uz uobičajenu uslugu prevođenja, imaju svoju cijenu, i tu morate biti jasni od samog početka. Što se mene tiče, moja kategorija „dodatnih usluga“ uključuje zahtjevne formate, formate koji traže ne baš uobičajena tehnička znanja kao i rad vikendom te žurne poslove.

Kao klijenti, agencije obično traže od vas da ponudite ci-jenu po kvantitativnoj jedinici (riječ, znak, redak ili stranica), i to često „naslijepo“. U takvom kontekstu cjenik će vam po-moći da ne upadnete u zamku teških poslova, koji zahtije-vaju mnogo vremena po cijeni neke druge (jeftinije) usluge.

Kad je riječ o radu s direktnim klijentima, bolje je defi-nirati cijenu prema konkretnom projektu (to ne znači da ne možete sami za sebe izračunati cijenu po riječi ili znaku), pa vam ne treba cjenik, ali portfelj vam svakako treba.

Prema vašem mišljenju, je li korisno istaknuti dokaze o stručnosti već u samom uvodu (članstvo u strukovnim udru-gama i organizacijama, blogove, suradnje)?

AM: Dokazi o stručnosti uvijek su dobra stvar, pod uvje-tom da su vezani za vašu ponudu. Ako ste član nacionalne prevoditeljske udruge ili strukovne organizacije na vašem području specijalizacije, to svakako vrijedi spomenuti. Ako

pišete blog o temama koje su vezane za vašu specijalizaci-ju, dobro je da to vaši potencijalni klijenti znaju. No, bavi-te li se nekom aktivnošću ili imate hobi na području koje nije blisko vezano za predmet vaše ponude, bolje je da to ne spominjete jer bi to samo umanjilo snagu vaše poruke.

Ne zaboravite da su stručni prevoditelji uvijek snažno usredotočeni na jedno područje specijalizacije ili pak mali broj takvih područja. Što je vaše područje specijalizacije uže, to će potencijalni klijenti imati više povjerenja u vašu stručnost.

Što biste preporučili prevoditeljima na početku karijere, u koje udruge da se učlane?

AM: Kad steknete nešto iskustva kao profesionalni pre-voditelj (najmanje godinu dana), možda bi bilo pametno da se učlanite u neku nacionalnu udrugu prevoditelja u zemlji gdje radite (naprimjer SFT u Francuskoj, ITI ili CIOL u UK-u) ili, ako takva udruga ne postoji, u međunarodnu organiza-ciju kao što je IAPTI. Članstvo u takvim udrugama daje do-datnu težinu vašoj ponudi, posebno kad se obraćate poten-cijalnim direktnim klijentima.

Nedostatak iskustva je (uobičajen) problem na početku karijere, to je normalno. Kako biste stekli potrebno iskustvo, obično ćete raditi (neplaćene) prijevode za neprofitne or-ganizacije i/ili za ciljeve do kojih vam je stalo, što je svakako dobar prvi korak u razvoju jezičnih vještina u profesional-nom kontekstu, a radit ćete i plaćene poslove za prevoditelj-ske agencije. Prilike za takve poslove naći ćete na portalima kao što su ProZ, TranslatorsCafé ili TraduGuide.

Ne zaboravite da traženje posla na takvim portalima tre-ba biti tek privremeno rješenje jer sam proces nadmetanja dugoročno šteti cijeloj profesiji.

U idealnom scenariju, isprva ćete se uključivati u nad-metanja, i to neko kraće vrijeme, zatim ćete vidjeti koji vam portal najbolje odgovara pa ćete možda uplatiti članarinu da biste iskoristili prednosti plaćenog članstva.

Objasnit ću to na vlastitom primjeru: svog prvog pra-voga klijenta našao sam preko oglasa za posao na portalu TraduGuide, ali to je bio moj jedini „ulov“ na tom portalu. Moj profil (koji sam besplatno objavio) na TC-ju nije dao ni-kakvih rezultata, a članarinu na ProZ-u uplatio sam nakon nekoliko mjeseci osnovnog članstva. Otada je prošlo sedam godina i danas se rijetko javljam na oglase na portalima — nikad za nisku cijenu — a moj profil privuče nekoliko novih klijenata svake godine.

Vaša će iskustva možda biti drukčija. No, ne zaboravite da su portali za prevoditeljske usluge samo način da u po-četku steknete nešto iskustva, a nikako sustav u kojemu ćete ostati zatočeni, zato što je konkurencija u tim okvirima veli-ka i, uglavnom, nepoštena.

Obradila: Marija Mrčela


ŽIVOtOPISI I MARKEtING ZA PREVODItElJE


GlOSAR DRVA I NAZIVLJAPRERADE DRVETA

Kao prevoditelji znanstvenih i tehničkih tekstova susrećemo se s različitim strukama, materijalima, tehnikama i tehnologijama. Živimo i radimo u zemlji koja je poznata po šumskom bogatstvu i po izvo-zu proizvoda i poluproizvoda izrađenih od drveta i/ili od materijala drvnog podrijetla. Tehnologija uzgoja i obrade drveta napreduje iz godine u godinu, a od nas se očekuje da istu pratimo sukladno zahtjevima naše struke. Ovaj je glosar namijenjen prevoditeljima koji se bave takvom vrstom prije-voda. U izradu ovoga glosara uloženo je mnogo vremena, strpljivog rada, sakupljanja tekstova, istra-živanja i pomalo strasti. Naprosto, kad prevoditelj zaroni u područje kao što je drvo, teško ga napu-šta, jer tijekom istraživanja i rada postaje sve svjesniji važnosti drveta u našim životima, neodvojivo-sti ljudskog života od drveta: zahvaljujući drvetu udišemo kisik, pišemo na papiru, brišemo nos pa-pirnim rupčićem, … najcjenjeniji namještaj načinjen je od drveta, pogrebni sanduci također (prema važećim standardima, pogrebni sanduci namijenjenu EU moraju biti izrađeni od prirodnog drveta). Sve u svenu, od kolijevke pa do groba, drvo je prisutno u svako doba. GLOSAR: DRVO

Vrste drveta (Tipi di albero) :Piante conifere - četinjačeAlberi aghifoglie - igličasto drvećeAlberi sempreverdi – crnogorica, zimzeleno, vaz-dazeleno drveće Alberi sempreverdi - Alberi frondiferi – drveće s krošnjamaAlberi latifoglie – liščari, listaši, drveće širokog listaAlberi caducifoglie - listopadno drvećeAlberi fruttiferi – voćkeAbete bianco – jelaAbete rosso – smreka, omorikaAcacia – bagremAcero riccio - javorBetula - brezaCarpino – grabCastagno – kestenCedro - cedarCiliegio – drvo trešnjeCipresso - čempresFaggio – bukvaFrassino – jasenGinepro - borovicaIppocastano – divlji kestenLarice – arišNoce – orahOlmo - brijestOntano – johaPino – borPino da pinoli, pino domestico, pino italico – pi-tomi bor, pinijaPino alpestre, pino nano, pino mugo – patulja-sti borPioppo – topolaPioppo nero - jablanQuercia, Rovere – hrastSalice – vrba (salice scapezzato – potkresana

vrba; salice caprino – vrba iva)Sorbo selvatico – oskorušaTasso – tisa, tisovinaTiglio - lipaPervinca (Vinca minor) – zimzelen

Dijelovi drveta (Parti dell’albero):Germoglio, getto - izdanakFusto, tronco – stabloRamificazione – ramifikacija, granjeChioma - krošnjaRamo – granaFronda – grana i lišće (zajedno)Ceppo, ciocco, toppo – panjGhianda – žir (faggiola, faggina, faggia – bukov žir)Strobilo, cono, gattuccio – šišarka, češerPigna, pina, cono del pino – borova šišarka, ši-šarka pinijeSquaglia, squama – ljuska sa sjemenkama (na češeru)Sorba – plod oskorušeBacca di ginepro, coccola – plod boroviceFrutto bacchiforme – jagodičasti plodovi

Aghi – iglice četinjačaFoglia dentata – zupčasti list (npr.brijesta)Foglia lanceolata – uski list (npr. breze)Foglia pennata – perasti list (npr. jasena i oskoruše)Foglia seghettata – nazubljeni list (npr.lipe)Foglia pentalobata – prstasti list (npr.list javora)Brattea alata – zalistak ili pricvjetni list (npr. pri-cvjetni list lipe)Samara – plod javora Riccio – bodljikavi omotač ploda (npr. kestena)Amento maschile – muška resa; amento femmi-nile – ženska resa

DubravkaMitraković


Nodi, nocchi - kvrgeResina - smola

Poprečni presjek stabla (Sezione trasversale del tronco) :Corteccia – kora Libro – likoCambio – kambijAlburno – bjelikaDurame - sržMidollo – srčika, srceAnelli concentrici, anelli di crescita – godoviRamificazioni monopodiali – monopodijalno grananjeRamificazione dicopodica - dihopodijalno grananjeRamificazioni simpodiali - simpodijalno grananje

Proizvodi od drva (Prodotti di legno) :Legname da catasta – drvo koje se mjeri u m3Legname tagliato – rezana građaProdotti di segheria – pilanski proizvodiTronchi di legno a sezione circolare – oblovinaLegname a sezione circolare – oblice Legname spaccato con ascia – cjepanice Tronco – trupacTavola – piljena daska Asse – uska daska (assicella, assicina – uska daščica)Listone – letvaCorrente – greda ili veća letvaTavola rifilata – okrajčena piljena daskaTavola semirifilata – polusamicaPiallaccio – furnirLegno impiallacciato – drvo obloženo furnirom

Truciolato, truciolare – daske od ivericeTranciato di legno – rezano drvo, rezani listovi od drveta, rezani furnirDoghe – listovi furnira iz istog paketaPiallaccio – furnirListello – tanki sloj drveta (općenito)Produzione di ipiallacciatura a taglio rotativo (rotante) - proizvodnja ljuštenog furnira Panello – panel, ukladaSpina di legno – moždanikCellulosi – celulozaMassa legnosa – drvna masaSemicellulosi, polpa semichimica – polucelulozaMobili da ufficio – uredski namještajMobili da arredamento – kućni namještajTraversina – željeznički pragPolpa di legno - drvenjača (za proizvodnju papira)

Građevinski elementi od drveta (Elementi strutturali in edilizia):Palo – stupPilastro – četverokutni stupColonna – stup kružnog presjekaTrave, traversa – greda, poprečna gredaSolaio – deka, pločaPutrelle – nosačiBicchiere – podnožje stupa, nosačaCimasa – okvir, nadvojCordolo – serklažPavimento sopraelevato - uzdignuti podPiano di posa – površina (podloga) za postavljanje podne oblogeParquet – parketLaminato - laminatPosato a correre – postavljen/položen u kontinuiranom nizuProdotto autolivellante – samonivelirajući proizvod

Tesarski konstrukcijski elementi (Elementi strutturali in carpenteria):Legname squadrato – grede, ivičasta drvena građaTrave – gredaTrave incassata, trave ad incasso – dopunska greda, uklo-pljena gredaTrave d’incavallatura – ovjesna gredaTrave di mezzo – međugreda, poprečna gredaTrave secondaria – sekundarna greda, međuprečnicaTrave di riempimento – tzv.flis-letva, letva za učvršćenjeTrave di ripartizione del carico, la banchina – zidna greda za raspored opterećenja

Vrste tesarskih spojeva (Tipi di commessure di elemen-ti in legno) :Dente, commessura a dente – obični spojDentatura – spoj u vidu češlja i usjekaDentatura obliqua – kukasti preklopMascella – ukliješteni spojCoda di rondine – spoj u vidu lastinog repaSpina, perno – zaglavljivanjeScanalatura con linguetta – kanal s utoromTaglio a ugnatura – kosa sljubnicaDoppio cuneo – dvostruki klin

Drveni dijelovi krovnih konstrukcija (Elementi strutturali di tetti e coperture) :Armatura del tetto – drvena krovna konstrukcija, krovna građaArcareccio di colmo – sljemena gredaArcareccio intermedio – poprečna greda koja drži rogove, rožnice krovaPuntone – rog, rožnica, kosi krak koji se spušta od sljemenaPuntello – kosa greda (manja od rožnice)Tanaglia – spojna greda, spojkaCatena – greda koja spaja dvije rožnice postavljene jedna naspram drugeMonaco – krovni stup, nosačCapriata – krovna konstrukcija Corrente – krovna letvaCorrentino – krovna letvicaCorrente base – najdonja bočna greda krovne konstrukcijeTrave maestra – glavna ili zabatna greda, najdonja zabatna greda krovne konstrukcije

Konstrukcijski elementi u izradi glazbenih instrumenata (Elementi strutturali in costruzioni di strumenti musicali ) :Corpo risonante, cassa di risonanza – trup, tijelo (gitare, mandoline, lutnje)Tavola armonica – poklopac (gitare, mandoline, lutnje)Ponticello – kobilica (za žice gitare, mandoline, lutnje)Arco, archetto – kobilica na gudačkim instrumentimaSordina, sordino – prigušivač zvuka na gudačkim instrumentimaRosa, apertura di risonanza – otvor, zvučnica, glasnica (na gitari, mandolini, lutnji)Collo, manico – vrat (gitare, mandoline, lutnje)Tastiera – vrat, hvataljka na violiniTastiera – tastatura na harmoniciTastiera – tipke na klaviru i sl.Bischero, pirolo – vijak (za žice gitare, mandoline, lutnje i gudačkih instrumenata)Somiere – ključ za ugađanje citreEsse – gudaloRiccio – puž na gudačkim instrumentimaPirone, puntaruolo – bodlja, klin na dnu kontrabasa vio-lončela i sl.


Piffero - frulaBacchetta - udaraljkaBacchetta da tamburo – batić za mali bubanjBacchetta, mazzuolo – batić s masivnom glavom (za veći bubanj i za gong)

Postrojenja, strojeva i alata u drvoprerađivačkoj industriji(Impianti industriali, macchine e utensili nell’industria de-lla lavorazione del legno) :Essiccatoio - sušionicaSegheria - pilanaDeidratazione – sušenjeCatasta di legname – naslaga drvene građePiano soprelevato – podmetač ili podloga za rezanu drve-nu građuScorticatrice – stroj za odstranjivanje kore drvaSega circolare, lama circolare – motorna kružna pilaSega a catena – motorna lančana pilaSega a lama multipla a telaio verticale – ujarmljeni verti-kalni gaterSega a telaio orizzontale, trancia – horizontalna pilaSega a pendolo – klatna pilaSega a nastro – tračna pilaSegatronchi – stroj za okomito rezanje trupacaGater – stroj za poprečno rezanje trupacaSezionatrice – stroj za krojenje, tzv.krojačicaTroncatrice – motorna tračna pilaMacchina a coltelli per piallaccio – stroj za rezanje furniraAlbero portacoltelli – vreteno s noževimaScorniciatrice – četverostrana blanjalicaPiallatrice – blanjalica (obična blanjalica)Calibratrice – stroj za kalibriranje do zadane dimenzijeLevigatrice – brusilicaSmerigliatrice – brusilica; smerigliatrice a nastro – tračna brusilicaCilindro arrotatore – valjak za poliranjeBordatrice – stroj za obradu i/ili oblaganje rubova, tzv.kantirkaSquadra – kutomjer; falsa squadra – rasklopni kutomjerSquadra regolabile – podesivi kutomjer za označavanje koso odrezanih elemenata konstrukcijeSquadra a triangolo – kosnik (kutomjer za kose kutove)Cesello – dlijetoMazza, mazzuolo – maljTrivella – zavojito svrdloFresa – glodalica; fresa a catena – lančana glodalica; fre-sa a tavola – stolna glodalicaPressa per impiallaccio – stezaljka, preša za furnirDistillazione secca – suha destilacija

Sušenje drvene građe (Stagionatura del legno) : Essicazione (stagionatura) naturale del legno – prirodno su-šenje drvene građe na zrakuEssicazione (stagionatura) artificiale del legno – sušenje dr-vene građe u komorama za ubrzano sušenje drveta

Faze proizvodnje i postupci u drvoprerađivačkoj industriji(Fasi di produzione e procedimenti nella lavorazione del legno) :Essicazione – sušenjeSgrossatura di nodi, nocchi – grubo poravnavanje kvrgavih površina Scortecciatura – odstranjivanje koreSegatura – piljenjeRettifica – ispravljanje, poravnavanjeRettificare in un unico calibro – ispravljanje za svođenje na isti kalibar – kalibriranjeSquadratura – tesanje kutova

Impiallacciatura – ljepljenje furniraFingher joint – cik-cak spojGiuntatura – širinsko ljepljenjeSfalsato – s pomakom u sastavu (na smik)Tappi tra le doghe – zatvaranje pukotina ili razmaka na sljubniciLegno smaltato e colorato nella massa – drvo lakirano i obo-jeno u masiVerniciatura, colorazione - bojenjeFinitura – završna doradaFinitura superiore con effetto al tatto di „trama di legno“ – s efektom na dodir „drvna vlakna“

Prirodne pojave, anomalije i bolesti drva(Fenomeni naturali, anomalie e malattie del legno) :Albero sfrondato – drvo bez grana i lišća Fusto contorto, storto – izvijeno stabloFessura, incavatura - udubljenje Incrinatura – napuklinaCrepatura – pukotina, raspuklineScrepolatura – raspucana kvrgaSporgenza – izbočinaNodo – kvrgaScanalatura - žljebovitostTorcitura – izvijanjeAzzurrino – modrenje ili plavetnilo drvaTarlo – crv, crvotočinaAccecamenti – slepica, prirodno odumiranje granaVerruca – bradavicaLichene – lišaj (usnea – gorovez)Funghi lignicoli – gljivična oboljenja drvetaIncarnito /penetrato (nel tronco) – urastao (u stablo) ; engl. Bark pocket – urasla koraInizi di marcitura - natrulostMarcitura, marciume - truležDeterioramenti dovuti a mosche – oštećenja uzrokovana mušicamaEsiti di gelo (engl. Frost shake) – zimotrenost, posljedice smrzavanja

Svojstva drva (Caratteristiche del legno) :Solido, compatto – jedro (drvo) Attorcigliato – usukano drvoForma ovale – ovalnostConicità – konusni oblikCurvature (unilaterali, bilaterali) – zakrivljenost (jednostra-na, obostrana)Azzurrino – modrenje ili plavetnilo drvaRigatino – ravna žica, tzv.blistača (ravna tekstura proizvo-da od drva)Fiamma – kosa žica, bočnica (kosa tekstura proizvoda od drva)Mezza fiamma – malo kosa žica (malo kosa tekstura proi-zvoda od drva)

Svojstva proizvoda od drva (Caratteristiche dei prodotti realizzati in legno) :Resistenza all’usura e all’abrasione – otpornost na troše-nje i na abraziju(Alta resistenza all’usura e all’abrasione – visoka razina ot-pornosti na trošenje i na abraziju)Resistenza alle macchie – otpornost na mrlje(Garanzia di resistenza alle macchie – zajamčena otpornost na mrlje)Resistenza alla scivolosità – otpornost na sklizanje


dr. sc. Janka Doranić

TEZE O NEPREVODIVOSTI

Nema nikakve sumnje da je svrha prevođenja ostvarivanje komunikaci-je, pomoć u komunikaciji onima koji je inače ne bi mogli ostvariti jer ne di-jele znanje istoga jezika. U to sam se uvjerila mnogo puta u svojoj praksi, i usmenog i pisanog prevođenja. Stoga me jako začudilo kada sam se prvi put susrela s apsurdnom tezom o neprevo-divosti, pa sam je odlučila malo istraži-ti. A evo što sam o tome doznala.

U pristupu problemu prevođenja kroz povijest ciklički se izmjenjuju raz-doblja kada prevladava stanovište o po-vezanosti duha jezika i kulture (npr. ro-mantizam, idealizam – uporište teze o neprevodivosti), s razdobljima u koji-ma prevladavaju stanovišta o univer-zalnim kategorijama duha (pozitivi-zam: iz čega proizlazi dijametralno su-protna teza apsolutne prevodivosti). Svakodnevna pak praksa pokazuje da se prevoditi ipak može, jer to zahtijeva-ju konkretne životne potrebe, dok ne-prevodivost treba svrstati u područje umjetnosti ili filozofije.

Razni autori koji su se bavili teorija-ma prevođenja osvrtali su se i na stav o neprevodivosti koji je povezan sa shva-ćanjem prirode jezika, značenja i pre-vođenja. Njemački lingvist, diplomat i znanstvenik Wilhelm von Humboldt os-porava prevodivost s obzirom na svoj postulat o postojanju duha jezika (Geist der Sprache) jer djeluje u duhu idea-lizma i kulta individualnosti oslanjaju-ći se na filozofiju Schellinga, Fichtea, Hegela i Herdera. Kasnije to uvjerenje, kao njihov duhovni sljednik, nastavlja Weisgerber. Francuski autor Ladmiral komentira teze o neprevodivosti isti-čući da prevoditelji – praktičari nikada nisu zagovornici takvih teza te smatra da je izvorište teza o neprevodivosti u filologiji. Navodi da je na toj tezi “saz-dana cijela intelektualna tradicija” te spominje Georgesa Mounina, francu-skog teoretičara prevođenja i njegovo djelo Les belles infidèles, pri čemu su te

„nevjerne ljepotice“ riječi, ciljni tekstovi lijepo sročeni, ali nevjerni izvorniku. S druge strane, američki autori pozitivi-stičke tradicije Nida i Taber zagovornici su apsolutne prevo-divosti te prema Bloomfieldu ustvrđuju da se “svi izrazi koji se mogu izreći u jednom jeziku mogu izreći i u drugome”.

Britanski lingvist Catford nastoji biti realan, pa objedi-njuje te dvije suprotne teze uvodeći termin prevodivosti (translatability). Smatra da tekstovi mogu biti djelomič-no, ali ne apsolutno prevodivi ili neprevodivi, što znači da i on poriče potpunu ekvivalenciju izvornog i ciljnog teksta, ali također i tezu o neprevodivosti. Ipak priznaje postoja-nje kategorije neprevodivosti u slučajevima povezanima s kulturnim kontekstom – tzv. kulturna neprevodivost, a pri utvrđivanju prevodivosti smatra da treba utvrditi ono lin-gvistički bitno i ono funkcionalno bitno. Njemački lingvist i teoretičar prevođenja Koller vjeruje da je ishodište teze ap-solutne prevodivosti u prosvjetiteljstvu, u jezičnoj filozofiji Descartesa, Leibniza i Wolffa, zasnovanoj na matematičko-logičkom promišljanju i uvjerenju da se “sve knjige napisa-ne na nekom ljudskom jeziku mogu potpuno izraziti na ne-kom drugom, živom ljudskom jeziku”. Racionalističku tra-diciju Descartesa, Leibniza i Wollfa preuzima i Bloomfield, s već spomenutom tezom koju su od njega tridesetak go-dina kasnije preuzeli Nida i Taber (Whatever can be said in one language can doubtless be said in any other; the dif-ference will concern only the structure of the forms, and their connotation (Bloomfield 1935:278, prema Kolleru 2004: 161)), zatim Jakobson. Može se reći i da Chomsky svojom tezom o lingvističkim univerzalijama, jezičnim se-mantičko-logičkim svojstvima koja su dubinski odraz oblika misli i zato zajednička za sve jezike, implicira prevodivost kao jednu od primarnih karakteristika jezika. Otto Kade, pripadnik lajpciške škole, dolazi do istih zaključaka o pre-vodivosti kao i racionalisti, ali iz drugih, danas posve pre-vladanih i zastarjelih premisa dijalektičkog materijalizma. Neprijepornom tvrdnjom da je naposljetku svaki tekst pre-vodiv ako se samo formuliraju odgovarajuća pravila, još uvijek nije rečeno ništa pobliže o tome koji se uvjeti mo-raju ispuniti da bi se izradio primjeren prijevod. No, to će zato znati praktičari.

I mnogi autori koji se bave pravnom lingvisti-kom (Pescatore (1999.), Koller (2004.), Sandrini (1999.), Pommer (2006.)) također pišu o (ne)prevodivosti prav-nih tekstova. Tako Gémar smatra da je prevođenje već samo po sebi složen čin, a prevođenje u području prava još je teže, te citira Cornua koji govori o kumulaciji slože-nosti u okolnostima postojanja dvaju jezika i dvaju prav-nih sustava (“là oú ils s’additionnent, le bilinguisme et le bijurdisme portent au paroxysme la complexité”, Gémar


2001:121), zaključujući da to ne znači da prevođenje nije moguće, već samo da se težina zadatka povećava razmjerno razlikama pravnih sustava vezanih uz izvorni odnosno ciljni jezik. Također se osvrće na neprevodivost te kaže da velik broj realiziranih prijevoda opovrgava tezu o neprevodivosti.

S obzirom na pravnu lingvistiku i prevođenje u pravu, Pierre Pescatore, bivši sudac Suda EU-a, smatra da postoje neprevodivi pravni izrazi navodeći kao primjer nepostoja-nje engleskih ekvivalenta za ordre public te za razne pravne kvalifikacije, činjenice, propise i pravne institute. Predlaže stvaranje crnih lista teško prevodivih pravnih izraza koje bi prevoditelji izmjenjivali kako bi ipak došli do zadovoljavaju-ćih rješenja. Talijanski pravni komparativist Sacco također upozorava na probleme koji kod pravnog prevođenja na-staju zbog nepodudaranja sadržaja, objašnjavajući da od-nos između riječi i pojma nije jednak u svim jezicima pra-va. Navodi primjer naziva ministra pravosuđa (ministre de la Justice), instituciju koja postoji gotovo u svim državama i na svim jezicima te je na prvi pogled lako prevodiva na lek-sičkoj razini i na prvi pogled potpuno ekvivalentna. Stvaran je problem zapravo u semantičkom polju: pokriva li ministre de la Justice jednako semantičko polje kao ministar pravo-suđa u Hrvatskoj? Sudac/judge na prvi se pogled čini pot-puno podudarnim ekvivalentom, ali znamo li da su engleski mirovni suci (justice of peace) na prvostupanjskim sudovima laici – nepravnici i birani lokalno iz reda građana, možemo se poljuljati u tom uvjerenju. Drugim riječima, sadržaji poj-mova ne podudaraju se u potpunosti, što je potrebno istra-žiti želi li se navedeni naziv rabiti kao prijevodni ekvivalent.

Uzimajući sadržaj pojma za polazište, engleski bi ekviva-lent te funkcije bio u Lord High Chancellor u Velikoj Britaniji, a Attorney General u Sjedinjenim Državama, dok bi eventu-alni ekvivalent Minister of Justice / Judiciary bio opisni ekvi-valent za navedenu funkciju neke neanglofone države (npr. Hrvatske ili Njemačke). Obratan bi slučaj bio “državni tajnik”, koji je u Hrvatskoj visoki dužnosnik, položaja usporedivog s njemačkom funkcijom Staatssekretär, dok je Secretary of State u SAD-u naziv za ministra vanjskih poslova. Par termi-na državni tajnik – Secretary of State jesu tzv. lažni prijatelji ili prividni ekvivalenti, ali to je zanimljiva tema za neki drugi članak. Dužnosnički položaj državnog tajnika u Hrvatskoj u državnoj se upravi povremeno ukida i ponovno uvodi, a nje-gov je položaj u rangu neposredno ispod ministra. Državni su tajnici u pravilu u ministarstvima na čelu uprava. Prividni su ekvivalenti opasne zamke za prevoditelje s nedovoljnim znanjem jer mogu uzrokovati velike pogreške. Zato treba sumnjati i provjeravati.

Teško prevodivi ili „neprevodivi“ izrazi na drugom su kra-ju spektra, njihovi se sadržaji pojmova podudaraju malo ili nimalo, prevodivi su tek opisno. Primjeri teško prevodivog naziva na engleski jesu „nepravomoćnost“, „solemnizaci-ja“, „odvjetnik“ ili „pravni lijek“ dok su to u suprotnom slu-čaju estoppel ili tort. Estoppel je pravni instrument specifi-čan za angloameričko pravo, kojim sud može zabraniti (ili zaustaviti – estop) osobi davanje ili povlačenje određenih izjava. Estoppelom se može nekoga spriječiti u davanju za-htjeva, pogotovo u slučajevima kada je njihova osnovanost upitna, dok tort na engleskom obuhvaća sve protupravne radnje koje su u hrvatskom pravu kažnjive u okviru građan-skog prava (imovinsko-vlasnički odnosi, povrede ugovora,

statusno pravo itd.). Jedan dio torta pokriva prijestupe koji bi kod nas bili svrstani u prekršaje, a jedan dio, kad se radi o težim povredama zakona, podlijegao bi i kaznenom zakonu.

Zaključno možemo ustvrditi da „neprevodiv izraz“ može postojati u teoriji ili u sferi književnosti, ali ne može u praksi, jer pravno je prevođenje praktična djelatnost čiji je cilj os-tvarenje komunikacije s određenom svrhom na ciljnom jezi-ku. Stoga neprevodivost ne može postojati, ali se zato treba truditi pronaći najbolje moguće rješenje, uzimajući u obzir odnos sadržaja izvornog i ciljnog pojma te njegove funkcije.

Literatura

- Catford, John Cunnison (1974.). A Linguistic Theory of Translation, London: Oxford University Pres

- Chomsky, Noam (1965.). Syntactic Structures, - de Groot, Gerard-René (1998.). Language and Law. E. H.

Hondius (ed.) Netherlands Reports to the Fifteenth Congress of Comparative La., Antwerp/Groningen Pp. 21–32

- Galdia, Marcus (2003.). Comparative Law and Legal Tradition. The European Legal Forum – Forum iuris communis Europae, 1–2003, IPR Verlag GmbH München, Pp. 1–60

www.simons-law.com/library/pdf/e/355.pdf- Gémar, Jean-Claude (2001.). Seven Pillars for the legal

Translator: Knowledge, Know-how and Art. Legal Translation, Preparation for Accession to the European Union. Susan Šarčević (ed.) Rijeka: Faculty of Law, University of Rijeka, Pp. 11–138

- Glovacki-Bernardi, Zrinjka (priredila) (2001. ). Uvod u lingvi-stiku. Zagreb: Školska knjiga

- Kade, Otto (1968.). Zufall und Gesetzmäßigkeit in der Übersetzung. Beihefte zur Zeitschrift Fremdsprachen I. Leipzig: Enzyklopädie

- von Humboldt, Wilhelm (1836.). Über die Verschiedenheit des menschlichen Sprachbaues und ihren Einfluß auf die geisti-ge Entwickelung des Menschengeschlechtes. Berlin

- Ke, Ping (1999.). Translatability vs. Untranslatability: A Sociosemiotic Perspective" BABEL (45) No.4:289–300- K o l l e r, We r n e r ( 2 0 0 4 . ) . E i n f ü h r u n g i n d i e

Übersetzungswissenschaft. Wiebelsheim: Quelle & Meyer Verlag GmbH & Co. 7. aktualisierte Ausgabe 2004

- Ladmiral, Jean-René (2007.). Kako prevoditi: teoremi za pre-vođenje. Zagreb: Politička kultura nakladno-istraživački zavod (naziv izvornika: Jean-René Ladmiral: Traduire: théorèmes pour la traduction. (1994). Paris:Editions Gallimard)

- Nida, Eugene A. and Taber, Charles R. (1982.). The Theory and Practice of Translation, Leiden: J. Brill for United Bible Societies

- Pommer, S iegl inde (2006.) . Rechtsübersetzung und Rechtsvergleichung, Translatologische Fragen zur Interdisziplinarität. Frankfurt am Main, Wien: Peter Lang

- Pescatore, Pierre (1999.). Das Konzipieren übersetzungs-rechter juristischer Dokumente. de Groot Gérard-René/Schulze, Reiner. (Hrsg.) Recht und Übersetze., Baden-Baden: Nomos, Pp. 91–99

- Sacco, Rodolfo (2001.). Einführung in die Rechtsvergleichun. Baden Baden: Nomos

- Sandrini, Peter (1999.). Translation zwischen Kultur und Kommunikation: Der Sonderfall Recht. Sandrini, P. (Hg.). Übersetzen von Rechtstexten. Fachkommunikation im Spannungsfeld zwischen Rechtsordnungen und Sprachen. Tübingen: Narr, 9–44.

- Stolze, Radegundis (2009.). Dealing with cultural elements in LSP texts for translation. U: JosTrans, the Journal of spezial-ized Translation, 11, 124–142.


Dragica Belamarić

BEDNJANSKI

bOGAtA RAZNOlIKOSt HRVAtSKOGA JEZIKA

Si su raklji do sma moulji I do duljeke namrama

Kije get no nos sa pestovil S kyufri dime išel ja

Zdaj sauki rot bi beil hervot Pebrautil z brotem sa ja brot

Si ped janu zostovu Čeljanu bielu i plovu

Rouka,rouka si zdaj v zrauk

Ne verhu svieto steji znauk Hervotska deržova

Drougi namraju num nič Dek bedljuinski tuj ja ftič

Andrej Krumorič

Rouka,rouka si zdaj v zrauk Ne verhu svieto steji znauk

Hervotska deržova Zostova ped numi sa

Jygenj v sercu nejsi nja Noša” VATRENA”

Andrejevi roditelji porijeklom su iz Bednje, a on je sve Bednjančane (i ne samo njih) oduševio kada je nakon uta-kmice s Engleskom i pobjede 2:1 na stadionu u Moskvi ‘ra-zvio’ hrvatsku zastavu s natpisom ‘Bednja’.

Bogatstvu hrvatskoga jezika, uz nje-gova tri narječja – štokavsko, kajkavsko i čakavsko – pridonose i brojni govori diljem Lijepe Naše, od kojih se neki na-laze na listi zaštićenih nematerijalnih i kulturnih dobara. Jedan je od njih bed-njanski kojim govore stanovnici općine Bednja i koji se ubraja među najmelo-dičnije i najkompliciranije govore kaj-kavskoga narječja zbog bogatstva vo-kala, diftonga i akcenata. Svoju je po-sebnost bednjanski govor sačuvao kroz stoljeća zahvaljujući zatvorenosti i pro-metnoj izoliranosti bednjanskoga kraja.

No unatoč izoliranosti, on je i dalje živahan. Za ilustraciju: u jeku ovoljetne nogometne euforije i uspjeha naše re-prezentacije, među mnogim „odama“ spjevanim našim „vatrenima“, našla se i navijačka pjesma na bednjanskom, koju je uglazbio lokalni sastav „Kavaliri“. Glazbu je moguće poslušati na interne-tu, a ovdje navodim tekst duhovite na-vijačke pjesme. Možda je netko pokuša prevesti na književni hrvatski - naizgled laka zadaća, ali oprez!

1596. BROJ - STUDENI 2017.

INDUStRIJA PREVOĐENJA U StAtIStIČKOM PRIKAZU

Naš kratki prikaz statističkih pokazatelja u industriji pre-vođenja možemo započeti poznatim citatom: „Statistika je kao bikini: otkriva sve, a ne pokazuje ništa“. Na tom tragu je i najnoviji 2018 European Language Survey u kojemu je sudjelovalo i naše društvo. Opći je komentar rezultata da je 2018. godina nedvojbeno godina strojnog prevođenja. Više od polovice ispitanika izjavilo je da rabe tu tehnologi-ju na jedan ili drugi način. No prerano je reći da se strojno prevođenje etabliralo jer samo 20 % poduzeća i prevodite-lja pojedinaca rabi strojno prevođenje u svojemu svakod-nevnom radu. Neuralno strojno prevođenje još nije dove-lo do velikih promjena na tržištu. Glavni su problemi pre-ma toj anketi pritisak cijena, često nelojalna konkurencija i tehnologijski napredak koji nije pod kontrolom ispitani-ka, tj. nije uvijek u interesu samih prevoditelja. Puna ver-zija ovogodišnje ankete o stanju u jezičnoj industriji može se pronaći upisivanjem ključnih riječi European Langugae Surevery 2018 u internetsku tražilicu.

Sasvim drukčiji statistički rezultati (i pomalo zabrinja-vajući za prevoditelje) izneseni su na godišnjoj konferenciji organizacije TAUS (Translation Automation User Society). Sažeto rečeno – strojevi prevode više u jednom danu nego što svi prevoditelji na planeti mogu prevesti zajedno u jed-noj godini. Google Translate prevodi oko 200 milijardi riječi dnevno. Alibaba, Amazon, Facebook, Ebay i Gtcom zajed-no 556 milijardi riječi dnevno. Procjenjuje se da je stvar-na brojka više od jednog bilijuna prevedenih riječi. Tomu uvelike pridonose prijevodi na platformama za e-prodaju i ažuriranje tekstova na društvenim medijima. Kako se to može usporediti s ljudskim prevoditeljem? Ljudski prevo-ditelj u prosjeku može prevesti 2000 riječi na dan, ne ra-čunajući strojno potpomognute prijevode. Procjenjuje se da se prevođenjem na svijetu bavi između 600 000 i 1,2 milijuna prevoditelja. Na platformama kao što su Smartcat i Matecat ima ih oko 600 000. Proz tvrdi da ima više od 850 000 registriranih korisnika. Ekstrapolacijom uteme-ljenom na statističkim podacima broja prijavljenih, samo-stalnih prevoditelja (brojke iz Francuske, Finske, Portugala, Ujedinjenog Kraljevstva i Rusije) dolazi se do broja od po-tencijalnih 1,2 milijuna prevoditelja. Brzom matematičkom operacijom možemo izračunati: 1,2 milijuna prevoditelja x 2000 riječi/dan x 365 dana = 438 milijuna riječi/godišnje, što je upola manje od rada strojnog prevođenja. To nije sve. Komercijalisti pokušavaju sve više integrirati strojno prevođenje u nove poslovne scenarije pa je time došlo i do zanimljiva razvoja. Dok je strojno prevođenje prije služilo kako bi ljudima koji ne poznaju strani jezik pomoglo u razu-mijevanju određenog teksta na stranom jeziku ili da steknu predodžbu o čemu se radi u tekstu, ono je danas postalo

dio profesionalnog prevodilačkog pro-cesa. Tako uporaba strojnog prevođe-nja danas, a i sutra, sve više nije za lju-de, nego služi kao pogonsko sredstvo za drugi softver. Toga se svaki put sje-tim kada čujem predavanja naših vri-jednih profesora s FER-a, Filozofskog fakulteta itd. Sva njihova istraživanja, projekti – sve je to lijepo, korisno i po-učno – ali za koga? Za mene kao ljud-skog prevoditelja ili više kao temelj za neki drugi softver koji bi omogućio bo-lje, brže, kvalitetnije prevođenje (stri-ja). O čemu se tu radi? Radi se npr. o vi-šejezičnim pretragama (npr. višejezični katalozi za e-prodaju), strojnom tuma-čenju (pretvorba glasa u tekst i umjet-no stvaranje govora) u npr. prenosivim uređajima za prevođenje čija kvaliteta još dobrano kaska za pojmom upora-bljiv te u automatiziranom prevođenju tekstova tipa patenti, lijekovi itd.

Velika se većina strojnog prevo-đenja zbiva u najtraženijim jezičnim kombinacijama kao engleski na kine-ski, francuski, njemački, talijanski itd. U Microsoft Translatoru postoji 3540 jezičnih parova. Nezastupljenih 10 je-zičnih kombinacija čini 53 % prevodi-teljskog volumena dok 20 najzastuplje-nijih kombinacija čini 71 % volumena. Ostale su jezične kombinacije ispod tih 20 kombinacija neznatne. Jedan je od razloga taj što nema dovoljno jezičnih podataka za unos koji bi jamčio kvalite-tan trening stroja te posljedično i dobar prijevod. Programi često pokušavaju prikupiti jezične podatke skeniranjem višejezičnih mrežnih stranica, npr. pu-tem projekta paracrawl.eu (zastupljen je i hrvatski jezik), ali prikupljene koli-čine još uvijek nisu dovoljne. Predviđa se da bi se u budućnosti jezični podaci mogli postaviti na tržište, kao nafta pri-mjerice, i da bi se njima trgovalo – pro-davalo, kupovalo – samo je još pitanje kako to tehnički urediti. U svakom slu-čaju, nastavak slijedi.

Vinko Purgar


štO ONA ZNAČI ZA PREVODItElJE?

OPćA UREDbA O ZAštItI PODAtAKA (OUZP)

Ma, ovi iz Europske komisije samo se šale, zar ne? Pa, baš i ne. Fizičke i pravne osobe mogu se kazniti novča-nom kaznom u iznosu od do 4 % godišnjeg prometa fizič-ke ili pravne osobe ili s 20 milijuna eura (ovisi što je veće). To se odnosi na najgrublje prekršaje odredaba, primjeri-ce na nedovoljan pristanak klijenta na obradu podataka. Fizičkoj ili pravnoj osobi može se izreći kazna od 2 % godiš-njeg prometa ako nema sređenu evidenciju (članak 28.), ako ne obavijesti nadzorno tijelo i ispitanika o kršenju itd.

Ima OUZP i dobrih strana. Dugački i slabo razumljivi ugovori s milijun uvjeta za ovo, ono itd. u načelu su stvar prošlosti. Pravne osobe dužne su tražiti privolu za obradu podataka na jasan i jednostavan način, a ispitanici imaju pravo povući privolu jednako lako kao što su je dali. Dakle, od svih se treba tražiti privola, ali i omogućiti im uvid u po-datke koji se o njima čuvaju. Državljani članica Europske unije imaju tako pravo na pristup, pravo na ispravak, pravo na brisanje (zaborav), pravo na ograničenje obrade, pravo na prenosivost podataka i pravo na prigovor i automatizi-rano pojedinačno donošenje odluka.

Kako se uredba odnosi na prevođenje? Ako ste slobodni prevoditelj ili firma za prevođenje, onda ste u osnovi vodi-telj obrade podataka (ako ste i državljanin članice Europske unije, onda ste i izvršitelj). Kako se OUZP odnosi na vaše prevođenje, ovisi i o tome što se prevodi. Ako se prevodi tehnička literatura ili književna djela, onda vjerojatno ne-ćete obrađivati osobne podatke tzv. ispitanika. Primjena OUZP-a bit će vjerojatno zanemariva. Ako prevodite me-dicinsku literaturu, povijest bolesti npr., ako ste sudski tu-mač koji prevodi svjedodžbe i druge osobne isprave, onda se OUZP primjenjuje na vašu djelatnost u punoj mjeri.

Dobro, a kako sada dalje? Najbolji pristup prihvaćanja OUZP-a jest npr. držati se popisa s nekoliko točaka, primje-rice pet točaka.

1. Steknite uvid u podatke kojima raspolažetePotrebno je shvatiti kojom vrstom osobnih podataka

raspolažete, vidite otkud dolaze podaci, kako ste ih priku-pili i kako ih namjeravate koristiti.

2. Zatražite izričitu privolu za prikupljanje podatakaKlijenti moraju dati slobodnu, specifičnu, informiranu

i nedvosmislenu privolu. Ako klijent ne odgovori, ako sam

Naši su članovi imali priliku čitati u tisku ili su čuli na radiju ili televiziji da je 25. svibnja 2018. godine stupila na snagu Opća uredba o zaštiti podataka Europske komisije, europski regulativ-ni okvir čija je svrha uskladiti zakone o privatnosti podataka na europskoj razi-ni. O čemu se tu radi? OUZP primjenju-je se na obradu osobnih podataka od strane voditelja obrade podataka i izvr-šitelja obrade, pritom nije bitno doga-đa li se obrada u Europskoj uniji ili izvan nje. Uredba je u toj mjeri dalekosež-na da se ne primjenjuje samo na obra-du osobnih podataka državljana člani-ca Europske unije od strane voditelja obrade ili izvršitelja obrade koji se nala-ze izvan Europske unije kada nude robu ili usluge državljanima članica Europske unije (pritom samo plaćanje ili neplaća-nje kao dio ponude nije bitno) nego se OUZP odnosi i na praćenje postupanja s podacima unutar Europske unije. Ako poslovni subjekt posluje izvan Europske unije i obrađuje podatke o državljani-ma Europske unije (npr. kao kupcu), du-žan je odrediti predstavaka u Europskoj uniji. OUZP odnosi se, dakle, na sva-ku fizičku i pravnu osobu koja obrađu-je podatke državljana članica Europske unije, svi koji nude ili prodaju robu ili usluge državljanima Europske unije dužni su primijeniti odredbe OUZP-a.

Što su voditelji obrade? Voditelji obrade jesu stranke koje utvrđuju svr-he za koje se obrađuju podaci i nači-ne kako se oni obrađuju (npr. to može biti vaše poduzeće koje određuje za-što i kako).

Što su izvršitelji obrade? Fizičke osobe koje obrađuju osobne podatke samo uime voditelja obrade.

Zvuči dosta ozbiljno, poslovna noć-na mora, a može li se to izbjeći? Može, naravno. Iselite se iz Europske unije, nemojte raditi za klijente iz Europske unije, samo za one koje dolaze izvan nje.

OUZP


ne da privolu ili je neaktivan, ne smatra se da je dao pri-volu. To bi također značilo da biste trebali ponovno razmi-sliti o pitanju za privolu. Možda ga niste pravilno postavili.

3. Navedite kako i zašto prikupljate podatkeRecite svojim klijentima kako prikupljate podatke, zašto

ih prikupljate i koliko ih dugo namjeravate čuvati. Nemojte zaboraviti navesti koje osobne podatke prikupljate, kako to radite, u koju ih svrhu obrađujete, koja prava ima dotična osoba, kako se mogu žaliti i kojim se postupkom koristite kad šaljete njihove podatke trećim stranama. Ako se pritom koristite servisima u oblaku, npr. Dropbox ili Google Drive, za razmjenu prijevoda s klijentima ili kad se koristite prije-vodnom memorijom ili računalno potpomognutim alatima, budite posebno pažljivi.

4. Pokažite da ste prihvatili OUZPOdredbe OUZP-a traže da dokažete da ih se pridržava-

te. Dakle, identificirajte pravnu osnovu za obradu podata-ka, dokumentirajte svoje postupke i aktualizirajte svoju po-litiku privatnosti. Ako dajete prijevode na prijevod trećim stranama, potrebno je s njima potpisati sporazum o obra-di podataka.

5. Pobrinite se da imate sustav za uklanjanje osobnih podataka

Pokušajte zamisliti što bi se dogodilo kad bi netko kori-stio svoje pravo na pristup ili na zaborav. Ako nemate nji-hove podatke spremne, izgubit ćete vrijeme tražeći ih, a kad ih nađete, postoji rizik da se s njima nije postupalo po propisu. Pobrinite se, dakle, da raspolažete učinkovitim su-stavom koji ispunjava prava onih čije podatke obrađujete.

Ovo je samo kratak pregled i općeniti uvod u materi-ju zaštite i obrade podataka prema novoj uredbi. Sigurno imate još pitanja i potpitanja. U tom vas slučaju upućuje-mo na dodatne informacije koje možete pronaći na mrež-nim stranicama

Zajednica za prevoditeljstvo osnovala je Radnu skupi-nu za OUZP koja je izradila Praktične smjernice za primje-nu OUZP-a te se daljnje informacije mogu dobiti od njih (https://www.hgk.hr/zajednica-za-prevoditeljstvo).

Nadalje upućujemo na Agenciju za zaštitu osobnih po-dataka (http://azop.hr) kao i na Izjavu o povjerljivosti pre-uzetu sa stranice AZOP-a.

ZAGLAVLJE TVRTKE, MEMORANDUM

IZJAVA O POVJERLJIVOSTI

Ovom izjavom obvezujem se da ću sukladno propisima koji uređuju područje zaštite osobnih podataka, Uredbom (EU) 2016/679 europskog parlamenta i vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih po-dataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zašti-ti podataka) i Zakonom o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka, čuvati povjerljivost svih osobnih podataka kojima imam pravo i ovlast pristupa a koji se nalaze u sustavima pohrane koje vodi tijelo/društvo u kojem sam zaposlen/a te da ću iste osobne podatke koristiti isključivo u točno određenu (propisanu) svrhu.

Također se obvezujem da osobne podatke kojima imam pravo i ovlast pristupa neću dostavljati/davati na korište-nje niti na bilo koji drugi način učiniti dostupnima trećim (neovlaštenim) osobama, te se obvezujem da ću povjerlji-vost istih osobnih podataka čuvati i nakon prestanka ovlasti pristupa osobnim podacima.

Upoznat/a sam da bilo kakvo neovlašteno raspolaganje osobnim podacima kojima imam pravo pristupa u svojem radu predstavlja povredu radne obveze.

Datum: ________________

Ime i prezime: ________________

Potpis: ________________

I na kraju: napisao bih ja tko je autor ovog članka, ali ne smijem, jer si nisam dao privolu, a ima tu još drugih odre-daba OUZP-a.


Jacinta Kusić

Recenzija: Dolmetscherinnen und Dolmetscher im Netz der Macht (Tumačice i tumači u mreži moći) – Autobiografski konstruirani životni putovi u autoritarnim režimima

Izdavači: Dörte Andres / Klaus Kaindl / Ingrid Kurz

„ D o l m e t s c h e r i n n e n u n d Dolmetscher im Netz der Macht“ - Autobiographisch konstruierte Lebenswege in autoritären Regimen Herausgeber: Dörte Andres / Klaus Kaindl /Ingrid Kurz

S druženja s kolegama iz društva obično se vratim nadahnuta i informi-rana o novostima u svijetu prevoditelj-stva. Tako je bilo i prošli put kad sam doznala za iznimno zanimljiv i vrijedan doprinos znanosti o prevođenju koji su pod naslovom Dolmetscherinnen und Dolmetscher im Netz der Macht (Tumačice i tumači u mreži moći) izdali Dörte Andres, Klaus Kaindl i Ingrid Kurz.

U fokusu ovoga sveska jesu auto-biografski zapisi tumača koji su radili u ratnim uvjetima, za diktatore poput Hitlera, Mussolinija, Staljina ili Tita, tu-mača na nižim razinama diktatorskih sustava, primjerice u logorima i zatvo-rima, ali i dvadesetogodišnjaka židov-skog podrijetla u ulozi tumača na suđe-njima u Nürnbergu. Zanimljivo je ista-knuti da su autobiografije tumača ima-le tek podređenu ulogu u znanosti o prevođenju iako je do danas objavlje-no stotinjak takvih djela. U samom uvo-du, ali i kasnijim prilozima prof. Gross-Dintern i prof. Baigorri-Jalon, čitatelju se približavaju motivi tumača za pisa-nje autobiografija. Tako jednima auto-biografski zapisi nude priliku da izraze sve ono što nisu imali priliku izgovori-ti dok su prenosili riječi drugih, sve što su u tim trenucima osjećali i proživlja-vali kao osobe, a drugi se za taj korak odlučuju iz perfidnijih pobuda: kako bi retroaktivno opravdali svoje djelovanje,

sprali ljagu sa svojeg imena i pokušali se osloboditi optuž-bi za sudjelovanje u ratnim zločinima. U nastavku se po-stavlja i bitno profesionalno-etičko pitanje: imaju li tuma-či uopće pravo dijeliti svoje dojmove i informacije s javno-šću. Autori ističu da se oko toga mišljenja razilaze. Dok jed-ni smatraju da tumači objavom autobiografija krše obvezu čuvanja profesionalne tajne, drugi drže da su oni obvezni spram historiografije prenositi svoje spoznaje budućim na-raštajima, ali uvijek uz poštovanje maksimalne diskrecije. Poštuju li naši protagonisti tu diskreciju, također je jedno od pitanja koje se obrađuje u ovom svesku.

Svezak se sastoji od trinaest priloga u kojima autori, proučavajući autobiografske zapise tumača, pokušavaju odgovoriti na pitanja izdavača. Kao što je bilo za očekiva-ti, oni svojim zadaćama pristupaju različito. Dok jedni više analiziraju rad tumača prema translatološkim kriterijima, drugi pokušavaju shvatiti kako tumači koji rade pod stal-nim pritiskom i u stalnom strahu za vlastiti život rješavaju unutarnje konflikte između očekivanja naručitelja i vlasti-tih vrijednosti, kako predstavljaju svoju ulogu i identitet.

Autori u svojim analizama pokazuju kako u ekstremnim okolnostima klasična pravila razvijena u okviru profesio-nalizacije prevoditeljske struke, čiji okvir čine neutralnost, ekvidistancija i nepristranost, nerijetko ustupaju mjesto usađenim moralnim i etičkim vrijednostima ili pak brizi za vlastitu egzistenciju. Tako Hildegard Vemeiren u svo-joj analizi sudbine i rada glavnog Hitlerova tumača Paula Schmidta naglasak stavlja na pitanje njegove neutralno-sti. Naime, nakon sloma Trećeg Reicha Međunarodni voj-ni sud u Nürnbergu oslobodio ga je optužbi na temelju iskaza svjedoka prema kojima je on informacije koje bi do-znao u okviru obavljanja svojega posla prosljeđivao poten-cijalno ugroženim osobama. Andres Dörte u svojem prilo-gu o životu i radu Eleonore Helbach predstavlja jasan pri-mjer nepoštovanja načela ekvidistancije. Helbach, koja je 1942. bila primorana tumačiti u nacističkim radnim logo-rima, unatoč stalnom strahu za vlastiti život zbližava se s prisilnim radnicima, pruža im zaštitu i odlučuje biti njiho-va veza s vanjskim svijetom. Budući da su se mnogi likovi u ovom svesku u ulozi tumača pod autoritarnim režimima našli protivno svojoj volji ili pukom slučajnošću, primjera nepoštovanja načela nepristranosti nalazimo napretek. Tako Tamara Solonovič, tumačica Staljinova režima za en-gleski jezik, čije zapise proučava Vera Ahamer, unatoč ve-likom trudu jednom prigodom ne uspijeva obuzdati svoj prijezir spram boljševičke ideologije te odlučuje pri prevo-đenju opisa „sovjetskog raja izostaviti najdrskija pretjeriva-nja“. Doduše, brzo odustaje od takve smjelosti kad shvaća da je njezin rad pod budnim okom predstavnika režima koji

tUMAČIcE I tUMAČI U MREŽI MOćI


izvrsno poznaju engleski jezik. Hans Jacob, tumač za francu-ski jezik, koji je za vrijeme nacionalsocijalizma zbog svojega židovskog podrijetla bio primoran zatražiti azil u Francuskoj, jednom prigodom odbija prevesti dio govora predstavnika nacističkog režima jer mu to ne dopušta njegova savjest. Hiltgunt Zassenhaus, tumačica u Hitlerovim zatvorima, od-bija rabiti nacionalsocijalistički žargon koji se infiltrirao u njemački jezik i na izvjestan način postao zakonom. Ipak, najvećeg „negativca“ u tom pogledu prototipski utjelovlju-je Eugen Dollmann, koji je od 1937. do 1944. bio časnik SS-a za vezu i na toj funkciji simultano prevodio govore Hitlera, Mussolinija i drugih visokih političkih i vojnih predstavnika sila Osovine. Kako ističe autorica Ursula Gross-Dinter, on u svojem radu iskorištava maksimalnu slobodu koja proizla-zi iz njegove reputacije miljenika režima. Tako primjerice Dollmannovi prijevodi Hitlerovih govora „često nisu imali nikakve veze s izgovorenim, ali bi na kraju ipak bili uspješni jer je „govorio jezikom koji su Talijani razumjeli“. Na jednom sastanku Hitlera i Mussolinija Dollman odlučuje ne prevodi-ti doslovno Mussolinijeve riječi jer je „želio izbjeći prijepor“. Da mu poslovna tajna nije značila apsolutno ništa, pokazuje time što za jednom večerom otvoreno prepričava zanimljiva iskustva koja je stekao tijekom karijere „tumača od povjere-nja visokih predstavnika sila Osovine“. Ipak, Dollmann iteka-ko razmišlja o svojoj ulozi, svjestan je kako bi trebao izgle-dati profesionalni rad tumača i koliko on od toga odstupa.

Kako autobiografi doživljavaju svoju ulogu drugo je važ-no pitanje koje se obrađuje u ovom svesku. Nekima je tako uloga tumača sredstvo za ostvarenje vlastitih ciljeva: sebič-nih ili krajnje plemenitih. Tako Ursula Gross-Dinter opisu-je Dollmana kao oportunista koji svoju ulogu omiljenog tu-mača nacističkih moćnika kako bi očuvao vlastitu slobodu i uživao u lagodnom životu. Tamara Solonovič nada se da će joj prevoditeljski angažman omogućiti bijeg na Zapad. Za razliku od njih, kako ističe autor Klaus Kaindl, Hiltgunt von Zassenhaus, tumačica u Hitlerovim zatvorima, u svojoj ulozi tumača, isto kao u kasnijoj ulozi liječnice, vidi priliku da čini dobro, da služi životu. Dok većina tumača jasno ograđuje

svoje „ja“, Robert Ekvall, koji je prevodio na mirovnim pre-govorima između SAD-a, Kine i Koreje 1951. – 1953., doživ-ljava sebe kao alter ego govornika i u tome vidi žrtvovanje vlastitog identiteta. Mnogi autobiografi u ulozi tumača naš-li su se pukom slučajnošću i ne žele da ih se svodi na nju. Tako Erich Sommer, koji je kao tumač svjedočio Hitlerovoj objavi rata Sovjetskom Savezu, percipira sebe kao „bezna-čajnog tumača“, ali zato važnog povjesničara i svjedoka jed-nog vremena. Elena Rževskaja, vojna tumačica čije autobi-ografske zapise proučava Margarita Singer, smatra se voj-nikinjom koja brani svoju domovinu od nacista, ali i književ-nicom. Titov tumač Ivan Ivanji i Ji Chaozhu, tumač u službi Mao Ze Donga, sebe percipiraju prije kao diplomate negoli posrednike u komunikaciji. Stoga ne čudi da oni ne posve-ćuju preveliku pozornost tehničkim aspektima prevođenja, terminološkim poteškoćama i radnim uvjetima, nego svoje zapise vide ponajprije kao doprinos historiografiji i dopunu povijesnih činjenica. Ti su zapisi, međutim, podložni subjek-tivnosti te time nepouzdan povijesni izvor, što se najbolje vidi po tome što različiti tumači različito opisuju isti događaj.

S druge pak strane, upravo su te percepcije doživljeno-ga obojene emocijama zbog čega je to prevoditeljima izni-mno zanimljivo i uzbudljivo štivo. Kako udovoljiti zahtjevi-ma moćnih naručitelja, a istodobno ne iznevjeriti vlastito „ja“ i odustati od vlastitih vrijednosti? Kako obuzdati prije-zir prema ideologiji govornika i empatiju prema njezinim žr-tvama? Kako živjeti sa spoznajom da jedan pogrešno preve-deni pojam može značiti sigurnu smrt ili doživotnu robiju? Kada sagledamo sva ta pitanja koja se roje u glavama naših protagonista, shvatimo da još ni izbliza nismo iskusili svu kompleksnost naše profesije i nadamo se da će tako i osta-ti. Istodobno, osjećamo potrebu izraziti poštovanje i divlje-nje svim kolegama koji su radili ili još uvijek rade u tako ek-stremnim okolnostima trudeći se zadržati profesionalnost, ali i ljudskost. A ima ih. Nažalost.

U svakom slučaju toplo preporučujem!

Kako se približava rok...

GLASILO HRVATSKOG DRUŠTVA ZNANSTVENIH I TEHNIČKIH PREVODITELJA

Impresum:„Prevoditelj” izlazi jednom godišnje.Izdavač: Hrvatsko društvo znanstvenih i tehničkihprevoditelja, 10 000 Zagreb, Amruševa 19/II,tel.: (01) 4922 730, (01) 4810 397, faks: (01) 4817 658Mrežne stranice: http://www.hdztp.hrElektronička pošta:[email protected]@gmail.comUredništvo: Članovi UO-aOdgovorni urednik: Vinko PurgarLektura: Željana Klječanin Franić, prof.Prijelom i grafička priprema: Dario Jelusić, prof.Tisak: Škola za grafiku, dizajn i medijsku produkcijuNaklada: 250 primjerkaAutori izriču vlastita mišljenja i stajališta koja se ne moraju poklapati s mišljenjem uredništva.Autori odgovaraju za točnost podataka.Uredništvo pridržava pravo intervencije u tekstovima.Članci objavljeni u „Prevoditelju” predmetom su autorskog prava njihovih autora, ako u tekstu nije drukčije naznačeno.Svako objavljivanje članaka, citiranje, djelomično ili u potpunosti, dopušteno je samo uz prethodnu suglasnost autora članka.

godište xli issn 0352-2806 prevoditelj - hdztp.hr · issn 0352-2806 glasilo hrvatskog druŠtva...

Documents