Organiziran Gospodarski forum Obrtništvo Zagrebačke županije

Str. 2-4

Broj 92 siječanj 2016. besplatni primjerak ISSN: 1846-6257 Informativni bilten

Str. 10-11

OBLJETNICA

GOSPODARSTVO

TURIZAM

Str. 16-18Str. 13

STOČARSTVO

Obitelj Vrhovec - ogledni primjer poljoprivrednoga gospodarstva Obitelj Vrhovec - ogledni primjer poljoprivrednoga gospodarstva

Šezdeset godina samoborske Stanice gorske službe spašavanja

Predstavljen nacrt Strategije turističkog razvoja županije

32 BROJ 92, SIJEČANJ 2016. BROJ 92, SIJEČANJ 2016. Ž KŽ K

Poštovani čitatelji,

zakoračili smo u 2016. godinu. Nakon dugih i teških pregovora stranačkih aktera konačno je uspostavljena vlast u Republici Hrvatskoj. Lakše se 'diše' iako svi, posebno gospodarstvenici, očekuju bolje uvjete privređivanja, a građani života. U Samoboru je, u organizaciji Županije i Obrtničke komore Zagreb, organiziran Gospodarski forum - Obrtništvo Zagrebačke županije. Razgovaralo se o partnerskom odnosu jedinica lokalne i regionalne samouprave i poduzetnika. Na turističkom planu raste popularnost županije koja je u 2015. ostvari-la rekordan broj dolazaka i noćenja. Ostvareno je gotovo 100.000 turističkih noćenja ili za 13% više nego 2014., a broj dolazaka je veći za 16%. Dobar je to razlog za izradu Strategije turističkog razvoja Zagrebačke županije, čiji je nacrt prezentiran predstavnicima gradova i općina. Razvoju turizma svakako pridonose i razne manifestacije. Tako je i ove godine diljem županije proslavljen blagdan sv. Vinka, jedan od pet 'zapovijedanih' vinogradar-skih blagdana kroz godinu. Tradicija održavanja maškara i karnevala u Zagrebačkoj županiji je duga, a među najpoznatijima je svakako Samo-borski fašnik koji se ove godine održava po 190. puta. U gotovo svim gradovima županije i ove je godine održana manifestacija Noć muzeja. Obrt Vrhovec iz Pluske, općina Luka, otvorio je mini-siranu, a Mljekarsko-stočarska zadruga „Proizvodi sela“ predstavila u Zaprešiću jednogodišnje rezultate direktne prodaje svježeg mlijeka i mliječnih proizvoda putem mljekomata. Održana je završna radionica projekta „Jačanje sudjelova-nja poslodavaca u razvoju ljudskih potencijala u Zagrebačkoj županiji“. U sklopu njegove provedbe organizirano je deset radionica za male i srednje poduzetnike koji su informirani o mogućnostima korištenja EU fondova. Nositelj ovoga projekta je Regionalna razvojna agencija Zagrebačke župani-je. U Ivanić-Gradu je organizirano 11. savjetovanje za uzgajivače goveda, u Velikoj Gorici tradicional-na 10. županijska izložba malih životinja. Posebno treba čestitati dugoselskom skladatelju, doktoru glazbenih znanosti Dariju Cebiću na osvojenom prvom mjestu na Međunarodnom natjecanju iz kompozicije, održanom u Grčkoj. Dragi čitatelji, ovim uvodnikom želio sam naglasiti samo neke od raznih događaja proteklog mjeseca u Zagre-bačkoj županiji. U nadi da smo vas zainteresirali za cjelokupni sadržaj, lijepo vas pozdravlja, vaš urednik Zlatko Herček, dipl.oec.

JESTE LI ZNALI?

U kuriji Ferde Livadića u Samoboru (danas

zgradi Samoborskoga muzeja) skladana

je 1833. budnica Još hrvatska nij' propala

GOSPODARSTVO GOSPODARSTVO

Razgovaralo se o razvojnim projektima, rasterećenju i poticanju obrtništva, zadržavanju financijskog potencijala u lokalnoj zajednici, analizi lokalnih tržišta, sudjelovanju obrtnika na sajmovima te medijskoj promidžbi obrtništva

Za razvoj gospodarstva ključan je partner-ski odnos jedinica lokalne i regionalne samouprave i poduzetnika. Poduzet-nici se moraju osjećati 'dobrodoš-lima', te u svojim gospodarskim nastojanjima imati maksimalnu podršku politike - rečeno je za Gospodarskog foruma - Obrt-ništvo Zagrebačke županije. U suradnji Obrtničke komore Zagreb (OKZ) i Zagrebačke žu-panije Forum je održan u Samo-boru, a cilj mu je bio, uz ostalo, utvrditi ključne probleme i zadatke s ciljem zaštite, razvoja i promocije obrt-ništva. Nakon prethodnih konzultacija sa svim udruženjima obrtnika (na prostoru

S TENDENCIJOM DA POSTANE TRADICIONALAN U SAMOBORU ORGANIZIRAN GOSPODARSKI FORUM - OBRTNIŠTVO ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

IZJEDNAČITI DAVANJA OBRTNIKA I MALIH PODUZETNIKA NA PROSTORU CIJELE ŽUPANIJE

nastavak na str. 4

županije ih je osam) te radnih sastanaka s gradonačelnicima, na Forumu se razgova-ralo o razvojnim projektima, rasterećenju

i poticanju obrtništva, zadržavanju financijskog potencijala u lokal-

noj zajednici, analizi lokalnih tržišta, sudjelovanju obrtnika na sajmovima te medijskoj promidžbi obrtništva.

Potpore Županije Uvodna izlaganja imali su

Goran Čanković, tajnik OKZ-a i Damir Fašaić, pročelnik Županije

za gospodarstvo, koji je prisutne pred-sjednike udruženja obrtnika, gradonačel-nike i općinske načelnike... upoznao s plani-

❱❱ Obrtništvo je 'zamah' gospo-darskoga razvoja, pa ga Županija, kroz svoj Upravni odjel za gospo-darstvo, značajno pomaže. - Ako sustav gospodarstva dobro funkcionira, onda će biti sredstava i za školstvo, zdravstvo, infrastrukturu... Kroz statistič-ke podatke možemo reći da poduzetništvo županije u cjelini funkcionira relativno dobro. Iako pokazatelji govore da izlazimo iz recesije, trebat će još dosta napo-ra da naši građani to i konkretno osjete - rekao je župan Kožić. Istaknuo je da je Forum organi-ziran kako bi se čula mišljenja obrtničkih udruženja treba li Županija i koje mjere mijenjati da obrtnicima bude bolje. Poseb-no je istaknuo subvencioniranje kamate poduzetničkih kredita, što obrtnike, odnosno njihove proizvode, rekao je, čini konku-rentnijima na tržištu.

❱❱ Samobor je izašao iz krize, kaže njegov grado-načelnik Krešo Beljak, zahvaljujući, prije svega, obrtnicima i poduzetnicima. - Poduzetnici su ti koji zapošljavaju, koji stvaraju novu vrijednost. Mišljenja sam da bi politika trebala stati iza njih, pomoći im da svoj posao rade još bolje. Jer to je korist i za lokalnu zajednicu i državu u cjelini

- rekao je Beljak, dodavši da je Samobor unazad šest-sedam godina donio niz mjera kojima se poku-šalo pomoći samoborskim poduzetnicima. - Kada gledamo današnje punjenje proračuna, čini se da smo u tome uspjeli, da ta pomoć daje rezulta-te. Ipak, žao mi je što su ingerencije gradonačelnika, odnosno gradske uprave što se tiče ekonomske po-

litike vrlo sužene, gotovo nikakve. U skladu s našim mogućnostima i ovlastima, ukinuli smo komunalni doprinos za proizvodne djelatnosti, za 50 posto smo smanjili komunalnu naknadu, smanjili smo porez na tvrtku... Time smo se godišnje odrekli oko šest-sedam milijuna kuna, no kroz porez na dohodak to nam se višestruko vratilo - rekao je Beljak.

Subvencioniranje kamate poduzetničkih kredita

Bez komunalnog doprinosa za proizvodne djelatnosti

Županija će i ove godine organizirati Susret gospodarstvenika

ranim potporama Zagrebačke županije u 2016., s ciljem ra-sterećenja i poticanja obrtniš-tva. Tako će Županija, uz osta-lo, nastaviti s bespovratnim potporama i subvencijama, u visini od 10.000 do 100.000 kuna (za početak poslovanja, povećanje konkurentnosti, za žene poduzetnice, nastupe na sajmovima, za prijavu projeka-ta na EU fondove...), nastavit će subvencionirati kamatu podu-zetničkih kredita kroz kreditnu liniju „Kreditom do uspjeha“, dodjeljivati potpore udruženji-ma obrtnika i razvojnim agen-cijama, kroz poslovanje Regio-nalne razvojne agencije pružati informacije o ulaganjima u gos-

❱Županija će i u 2016. nastaviti s bespovratnim potporama i subvencijama za početak poslovanja, povećanje konku-rentnosti, za žene poduzetnice, nastupe na sajmovima, za prijavu projekata na EU fondove...

U 2011. NA PROSTORU ŽUPANIJE

BILO JE 6763 OBRTNIKA, DOK JE 2015. TAJ BROJ

SMANJEN NA NJIH 5096

podarske zone i promovirati ih, nastavit će s provođenjem projekta IN Poduzetnik i ažu-riranjem poduzetničkog por-tala.

Kako bi se u obrtnička zani-manja privukli mladi, te kako bi se povećala zainteresira-nost obrtnika za prijem nauč-nika, za Foruma je predloženo promoviranje obrtničkih za-nimanja kroz medije (novine i web stranice gradova i Žu-panije), te izrada promotiv-nih filmova, brošura, letaka... Također, predloženo je da Žu-panija i gradovi s njezina po-dručja razmotre mogućnost sufinanciranja obrtnika koji

Za povećanje konkurentnosti

proizvodnih djelatnosti proračunom za 2016.

predviđeno je 2,4 milijuna kuna

Nužno je smanjiti davanja obrtnika na lokalnoj razini

RIJEČ UREDNIKA

54 BROJ 92, SIJEČANJ 2016. BROJ 92, SIJEČANJ 2016. Ž KŽ K BROJ 92, SIJEČANJ 2016. GOSPODARSTVO

❱❱ Situacija u obrtništvu grada Samobora, mišlje-nja sam, nešto je bolja nego u ostalim gradovima županije. Geografskim položajem blizu smo slo-venske granice, zbog čega i imamo određene be-nefite. Čini se da se kod nas recesija manje osjetila nego u ostalim gradovima. Ipak, dolaskom velikih centara i nekim nepopularnim mjerama bivše Vla-de, obrtništvo je stradalo i u Samoboru - ispričao je Marijan Karlović, predsjednik Udruženja obrtnika Samobor. Rekao je da obrtnici 'hrane' i sebe i svoje zaposlenike i lokalnu upravu i Županiju, i zato im treba smanjiti parafiskalne namete i (onima koji

su u najmu) osigurati jeftinije prostore za rad.Mirza Šabić, predsjednik OKZ-a, poručio je da ima više načina na koje se obrtnici mogu povezati sa svojim općinama i gradovima kod, primjerice, dobivanja bespovratnih potpora, obrazovanja i ulaska na EU tržište, odnosno povlačenja novca iz EU fondova.- S obzirom na pozitivne trendove s kraja prošle godine, mislim da je trend opadanja obrta zaustavljen. Mislim da će ova godina biti iskorak naprijed kako bismo lagano mogli ići u plus - rekao je Šabić.

Položaj obrtnika u Samoboru bolji nego u drugim gradovima

primaju naučnike. Nadalje, predlaže se da se, u suradnji s lokalnim udruženjima obrt-nika, provede istraživanje potreba za poje-dinim obrtničkim zanimanjima s ciljem što bolje pokrivenosti potreba gospodarstva. Naglašena je i potreba poticanja specija-

❱Predloženo je čvršće poveziva-nje obrta i obiteljskih poljopri-vrednih gospodarstava u dijelu ugostiteljstva i trgovine

Poduzetnici od Županije mogu dobiti bespovratnu subvenciju do 100.000 kuna

liziranih regionalnih sajmova kako bi se izbjeglo „svaštarenje“ te, u supartnerstvu s turističkim zajednicama i potpornim insti-tucijama poduzetnika, sufinanciranje od-lazaka obrtnika/poduzetnika na stručne, međunarodne sajmove.

Objedinjena nabava Prisutnima je predstavljen i program

OKZ-a Artifex, koji obrtnicima, njihovim objedinjavanjem, omogućava povoljnije uvjete nabave energenata, robe i usluga. Za sada je u ovaj projekt uključeno 56 do-bavljača (HEP, INA, Bauhaus, Pevec...), a pogodnosti projekta iskoristilo je više od 2000 obrtnika. Stoga je predloženo be-splatno promoviranje Artifexa u elektron-skim i pisanim medijima gradova i Župa-nije, te dijeljenje promidžbenih materijala u uredima za obrtni registar. Ukazano je i na potrebu razvoja projekta centara kom-petencija u strukovnom obrazovanju, a predloženo je i angažiranje lokalnih obrt-nika na manjim poslovima u gradovima i općinama koji nisu regulirani javnom na-bavom. Predloženo je i čvršće povezivanje obrta i obiteljskih poljoprivrednih gospo-darstava u dijelu ugostiteljstva i trgovine.

Među dugo-ročnim ciljevi-ma istaknuto je izjednačavanje i racionalizacija davanja na razi-ni gradova (po vrstama i visini davanja), izjed-načavanje opte- rećenja za obrtni-ke i male poduzet-nike na području cijele županije te donošenje odluke o obročnoj otplati dospjelih potraži-vanja gradova, uz djelomičan otpis kamate.

❱Prisutnima je predstavljen program Artifex, koji obrtnicima, njiho-vim objedinjavanjem, omogućava povoljnije uvjete nabave energe-nata, robe i usluga

Partneri Regionalnoj razvojnoj agenciji bili su Hrvatski zavod za zapošljavanje i Obrtnička komora Zagreb

Još jednom je ukazano na važnost fiskalne decentralizacije te potrebu izmjena Zakona o financiranju jedinica lokalne i regionalne samouprave

Održana je završna radioni-ca, ukupno deseta u nizu, projekta „Jačanje sudjelo-vanja poslodavaca u razvoju ljud-skih potencijala u Zagrebačkoj županiji“. Nositelj projekta bila je Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije (RRA), a s 80 posto potrebnih sredstava sufinancirao se iz Europskoga socijalnog fonda. Ukupna vrijednost projekta je 34.047 eura.

Radionice su bile namije-

U Zagrebu je održana redovita sjednica Izvršnog odbora Hrvatske zajednice županija (HZŽ). U ime Zagrebačke županije sjednici je prisustvovao zamjenik župana Damir Tomljenović.

- Svaka županija mora biti spremna pre-uzeti aktivnu ulogu u provođenju reformi koje su nužne. I do sada smo bili uspješni u provođenju nadležnosti koje imamo, no o budućoj reformi lokalne i regionalne samo-uprave ne može se govoriti bez sudjelova-nja onih kojih se ta reforma tiče - rekao je šibensko-kninski župan Goran Pauk, pred-sjednik HZŽ-a.

Za sjednice je istaknuta pozitivna uloga županijskih razvojnih agencija, zahvaljuju-ći kojima su županije najuspješnije u povla-čenju sredstava iz EU fondova. Još jednom je naglašena i važnost fiskalne decentrali-

❱Analiza mora reći je li problem u teritorijalnom ustroju ili nadležnosti lokalne i centralne vlasti nisu dobro podijeljene

RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA - LOKALNE INICIJATIVE ZA POTICANJE ZAPOŠLJAVANJA

SJEDNICA IZVRŠNOG ODBORA HRVATSKE ZAJEDNICE ŽUPANIJA

Poboljšanje poduzetničkog poslovanja kroz korištenje sredstava EU fondova

ODLUČIVANJE O LOKALNIM POTREBAMA SPUSTITI NA RAZINU BLISKU GRAÐANIMA

njene poslodavci-ma (malim i sred-

njim poduzetnicima,

obrtnicima) kako bi se što bolje upoznali s mogućnostima pobolj-šanja njihova poslovanja kroz ko-

rištenje EU fondova. Prije završne, održane u Zagrebu, radionice su, u suradnji s lokalnim udruženjima obrtnika, održane u svim gradovi-ma županije. Glavne teme bile su mogućnosti financiranja inicija-tiva malih i srednjih poduzetnika iz tri EU fonda - Europskoga so-cijalnog fonda, Europskoga fonda za regionalni razvoj i Europskoga poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, te osiguranje vlastite kom-ponente kroz kreditiranje Hrvat-ske banke za obnovu i razvoj.

Jednogodišnji projekt provo-dio se kroz Operativni program „Razvoj ljudskih potencijala“ - Lo-kalne inicijative za poticanje za-pošljavanja. Partneri Regionalnoj razvojnoj agenciji bili su Hrvatski zavod za zapošljavanje - Područni ured Zagreb i Obrtnička komora Zagreb.

PROJEKT SE SUFINANCIRAO

IZ EUROPSKOGA SOCIJALNOG

FONDA

Ukupno je održano deset radionica

ali i o raspoređivanju sredstava, rečeno je, treba se spustiti na razinu blisku građani-ma.

Govorilo se i o tome kako se u javnim raspravama reforma lokalne i područne samouprave pokušava svesti samo na teri-torijalni preustroj.

- Građani imaju pravo reći što kod žu-panija smatraju dobrim, a što lošim. Naš je stav da je sadašnji teritorijalni koncept pokazao i puno dobrih strana, bez obzira što se naglašavaju samo one lošije. Analiza mora reći je li problem u samome teritori-jalnom ustroju ili se radi o tome da nadlež-nosti između lokalne i centralne vlasti nisu dobro podijeljene - rekao je Pauk i najavio da će Hrvatska zajednica županija zauzeti aktivnu ulogu u procesu reforme lokalne i područne samouprave.

zacije te potreba izmjena Zakona o finan-ciranju jedinica lokalne i područne samo-uprave. Odlučivanje o lokalnim potrebama,

DOGAĐAJI

76 BROJ 92, SIJEČANJ 2016. BROJ 92, SIJEČANJ 2016. Ž KŽ K

Dvodnevno savjetovanje bilo je namijenjeno uzgajivačima goveda s ciljem njihova informiranja o najnovijim saznanjima iz područja selekcije u govedarstvu, držanja, hranidbe, proizvodnje i kvalitete stočarskih proizvoda, zdravstvene zaštite i preventive, tehnologije proizvodnje i čuvanja stočne hrane

E duciramo se, ali, nažalost, i reduciramo - za savjetova-nja uzgajivača goveda, u organizaciji Hrvatske po-ljoprivredne agencije (HPA) i središnjih uzgajivačkih saveza holstein i simentalskoga go-veda, održana krajem siječnja u Ivanić-Gradu, rekao je Igor Mihaljević, predsjednik Središ-njeg saveza hrvatskih uzgajiva-ča simentalskoga goveda. Iznio je podatak o 811 poljoprivred-nih gospodarstava u RH koja su tijekom jedanaest mjeseci 2015. ugasila djelatnost proi-zvodnje mlijeka.

- O tome, nažalost, nitko nije prozborio slovo, a to je pro-blem. Ima nas sve manje, sada oko 8000. Ako se ovakav pro-sjek gašenja proizvodnje mlije-ka nastavi, za koliko godina nas neće biti?! Lako je izračunati, za deset! I gdje ćemo onda biti?! Ako bih bio sarkastičan, rekao bih u zoološkom vrtu, da bi naša djeca mogla vidjeti da je tu

HRVATSKA POLJOPRIVREDNA AGENCIJA U IVANIĆ-GRADU ORGANIZIRALA 11. SAVJETOVANJE ZA UZGAJIVAČE GOVEDA

Poljoprivrednicima prenesena najnovija stručna i znanstvena dostignuća u govedarskoj proizvodnji

❱Statistika govori da je u 2014. na prostoru Zagrebačke županije bilo oko 15.280 krava

telad za tov, a ne ženska telad za uzgoj.

- Naprotiv, ona je nama stav-ljena kao teret, vodi se kao do-bit. To je katastrofa! - dodao je. Založio se za promjenu Pravil-nika o kvaliteti mlijeka te uka-zao na osjemenjivanje krava, kako je rekao, „sjemenom ne-

Savjetovanje je središnje godišnje događanje namijenjeno uzgajivačima goveda

voluminozne krme, tehnologiji tova gove-

da u različitim gospo-darskim i agrookolišnim

uvjetima, budućnosti sustava krava-tele u RH, registru ra-splodnog materijala, genom-skoj selekciji bikova, imunosti krava i junica, preradi vlasti-ta mlijeka i direktnoj prodaji mliječnih proizvoda, provedbi mjera Programa ruralnog ra-zvoja... Gosti iz Austrije održali

Proizvodnja mlijeka ne zadovoljava domaće potrebe

nekada bila proizvodnja mlije-ka. Žalosno je to. Pogađa me što se na ovakav način odnosi pre-ma poljoprivredi i stočarstvu, koje bi trebao biti njezin temelj. Nažalost, ne proizvodimo ni 50 posto mlijeka za svoje potrebe - rekao je Mihaljević. Upitao se zašto se subvencionira uvozna

dopustive kvalitete za pomak našega ra-splodnog materijala“.

- O tome se ne vodi briga, a to je uništavanje genetike i na-ših domaćinstava. Jesmo li toga svjesni?! - upitao je.

Dvodnevno savjetovanje bilo je namijenjeno uzgajivačima goveda s ciljem njihova infor-miranja o najnovijim sazna-njima iz područja selekcije u govedarstvu, držanja, hranid-be, proizvodnje i kvalitete sto-čarskih proizvoda, zdravstvene zaštite i preventive, tehnologije proizvodnje i čuvanja stočne hrane. Govorilo se o kvaliteti

❱❱ Sudionike savjetovanja, uz ostale, pozdravio je i gradonačel-nik Ivanić-Grada Javor Bojan Leš. Ovaj grad kroz proračun osigurava sredstva za umjetno osjemenji-vanje krava i uređenje ruralne infrastrukture, a na njegovu je području i farma goveda s 3500 grla. Njezin vlasnik u ovoj godini pokreće proširenje farme na 7000 goveda u turnusu. - Skupovi koji povezuju znanost i proizvodnju dobra su stvar - rekao je Leš.

❱❱ Savjetovanje je održano pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i generalnim sponzorstvom Zagrebačke županije. Župan Stjepan Kožić, u obraćanju stočarima, rekao je da trend u stočarskoj proizvodnji, očito, nije dobar. - Izneseni broj o 'nestanku' proizvođača mlijeka u jednoj godini signal je Ministarstvu poljoprivrede da mora sjesti s vama i zauzeti kurs da domaći proizvođači i hrvatska proizvodnja dobiju određenu vrijednost, da se to cijeni i poštuje, a uvozni lobi zaustavi - rekao je Kožić. Iznio je primjere pomoći stočarima i proizvođačima mlijeka s prostora Zagrebačke županije, poput stvaranja robne marke sira Dragec, nedavna otvaranja, u suradnji s Gradom Zagrebom, Cesta sira zagrebačke regije, te subvencije za nabavu mljekomata, kojih je sve više. - Želimo, uz ostalo, pomoći poljoprivrednicima da

kvaliteta prodaje njihovih proizvoda bude što bolja, a na pomoći smo im i kod pripreme projekata za sredstva europskih fondova - rekao je Kožić.

Povezivanje znanosti i proizvođača

Županijske pomoći proizvođačima mlijeka

❱Tijekom jedanaest mjeseci 2015. djelat-nost proizvodnje mlijeka u RH ugasilo je 811 poljoprivrednih gospodarstava

su predavanje o stanju na trži-štu goveđeg mlijeka i mesa u ovoj državi.

- Edukacije nikada previše. Najnovija stručna i znanstvena dostignuća moramo prenijeti proizvođačima. Tijekom jeda-naest godina održavanja, ovo savjetovanje preraslo je u sre-dišnje godišnje događanje na-mijenjeno uzgajivačima goveda - rekla je Marija Vukobratović, ravnateljica HPA-e, dodavši da od 2006. opada broj goveda.

- Kada govorimo o mliječnim kravama, ono što nas može utješiti jest da je u 2015., u odnosu na godinu dana ranije, taj pad nešto manji. Negativni trendovi su bar malo stopira-ni, ali još uvijek je stanje u sto-čarstvu relativno loše - rekla je ravnateljica.

Suorganizatori savjetovanja bili

su središnji savezi uzgajivača holstein i

simentalskoga goveda U HRVATSKOJ

TRENUTNO IMA OKO 8000 UZGAJIVAČA

GOVEDA

POLJOPRIVREDA POLJOPRIVREDA

98 BROJ 92, SIJEČANJ 2016. BROJ 92, SIJEČANJ 2016. Ž KŽ K

Pred zadrugarima je proširenje mreže mljekomata, osnutak proizvođačke organizacije, jačanje zajedničkog marketinga te plasiranje proizvoda tijekom ljeta u turistička odredišta

Dvije su godine proizvođači mlijeka, pripovijeda Darko Pavičević, upravitelj za-druge „Proizvodi sela“, 'brusili' što napraviti. Ili riješiti se krava, ili krenuti dalje, ali na drugačiji način. U istom smjeru, govori, gledalo je 11 stočara, skupili su hrabrost i napravili isko-rak. U ožujku 2014. osnovali su Mljekarsko-stočarsku zadrugu „Proizvodi sela“, a prije nešto manje od godine dana krenuli su i s prodajom svježega mlijeka putem mljekomata. Zasad ih je postavljeno deset - sedam u Za-grebu, dva u Zaprešiću i jedan u Velikoj Gorici. Na njima je, a nisu svi s radom počeli istovremeno, tijekom proteklih 11 mjeseci prodano 325.000 litara mlijeka i ostvaren ukupni prihod od 1,95 milijuna kuna. Zadovoljni su, kaže upravitelj zadruge, i proi-zvođači i kupci.

❱Članovi Mljekarsko-stočarske zadruge 'Proizvodi sela' dnevno proizvode 12.000 litara prvoklasnog mlijeka (4,2% mliječnih masti; 3,7% bjelančevina)

LJUDI SU ZABORAVILI KAJ JE TO DOMAĆE, PUNOMASNO SVJEŽE KRAVLJE MLIJEKO

❱❱ Nepobitna je činjenica da u RH broj goveda opada, no u Zagrebač-koj županiji taj pad nije toliko očit. Osnovni je razlog blizina velikog tržišta, grada Zagreba. Županija je od samoga početka podržala pokušaj mljekara i sirara da izrav-nom prodajom plasiraju vlastite proizvode na tržište, da nisu ovisni o velikim prerađivačima. Vrijednost izravne prodaje mlijeka i mliječnih proizvoda putem mljekomata/siro-mata je u razvoju ruralnog prostora i zadržavanju stočnoga fonda - rekla je Gordana Županac, pročelnica za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije.

Zadržati stočni fond

Domaćin prijema bio je gradonačelnik Zaprešića Željko Turk

U zadruzi je 11 proizvođača mlijeka

- Ovo je primjer kako po-krenuti hrvatsko selo! Prodaja mlijeka (i drugih mliječnih proi-zvoda, op.a.) putem mljekomata zaposlila je sedam novih radni-ka, pet na farmama i dva u za-druzi. Tendencija je ove godine zaposliti još tri radnika - kaže Pavičević, dodajući da pred za-drugarima (sedam ih je s pro-stora Zagrebačke županije, tri s prostora Krapinsko-zagorske županije i jedan s prebivali-štem u Gradu Zagrebu) i osnu-tak proizvođačke organizacije, što će im omogućiti povlačenje sredstava iz EU fondova, zatim jačanje zajedničkog marketinga te plasiranje proizvoda tijekom ljeta u turistička odredišta. Novi mljekomati (nadaju se u zadru-

POLJOPRIVREDA

❱Ukupna dosadašnja ulaganja članova zadruge - u nabavu mljekomata, dostavnih vozila, opreme za mini-sirane, u izradu promotivnih materijala..., iznose 2,458 milijuna kuna, od čega je 665.730 kuna bespovratno osigurala Zagrebačka županija

❱Sedam mljeko-mata postav-ljeno je u Zagrebu, dva u Zaprešiću i jedan u Velikoj Gorici

ČLANOVI MLJEKARSKO-STOČARSKE ZADRUGE 'PROIZVODI SELA' ZADOVOLJNI DOSADAŠNJIM POSLOVANJEM TE DIREKTNOM PRODAJOM SVJEŽEGA MLIJEKA PUTEM DESET POSTAVLJENIH MLJEKOMATA

❱❱ Članove zadruge „Proizvodi sela“ primio je početkom godine gradonačelnik Zaprešića Željko Turk (zadruga ima sjedište na području ovoga grada). Rekao je da su mali poljoprivrednici, dobrim dijelom, dovedeni na rub egzistencije te da je udruživanje takvih proizvođača profesionalni iskorak na tržištu.- Veseli što je ovaj projekt saživio, vjerujem da on može postati i ogledni primjer za širu zajednicu. Kroz ovo interesno udruživanje deset je obitelji zadržalo posao - rekao je Turk.

Interesno udruživanje

PRODAJA MLIJEKA PUTEM

MLJEKOMATA OTVORILA JE, ZASAD, SEDAM

NOVIH RADNIH MJESTA

ima dva mljekomata - na tržnici u Gajnicama i Prečkom, s dnev-nom prodajom, u prosjeku, 200 do 250 litara.

- Kako je cijena otkupa mlije-ka pala, ovo je bio jedini izlaz. Osim toga, mljekomati su po-mogli i ljudima koji su zaboravi-li kaj je to domaće mlijeko - kaže Andrei Hrust. U nabavu mljeko-mata njegova je obitelj uložila oko 19.000 eura.

- Puno nam je pomogla Za-grebačka županija, od nje smo dobili 40 posto bespovratnih sredstava. Bude li takve moguć-nosti i ove godine, išli bismo u nabavu još jednoga mljekoma-ta, čime bi, više-manje, mogli prodati kompletnu dnevnu

proizvodnju, do 500 lita-ra - nastavlja Hrust.

Uz svježe mlijeko, njegova obitelj, također putem mljekomata/si-romata, prodaje sir i vrhnje.

Proizvodi ga, baš kao i jogurt i

kuhani sir, i obitelj Zvonka Baršića iz Dubravice. U njiho-voj je staji tridese-tak muznih krava, s godišnjom proi-zvodnjom od oko 6500 litara mlijeka po grlu.

- Mljekomati su dobar smjer, jedino tako možemo opstati. Moramo se i udruživati, jer ako to ne učinimo, gotovi smo... Više nemamo izlaza. Velike mljeka-re, korporacije, s niskom otku-pnom cijenom mlijeka, jedno-stavno nas žele uništiti - kaže Baršić. Prosjek prodaje na nje-govu mljekomatu, u zagrebač-kim Srednjacima, je 127 litara mlijeka dnevno.

Tijekom proteklih 11 mjeseci na mljekomatima je prodano 325.000 litara mlijeka

U RH broj goveda opada

POLJOPRIVREDA

zi) trebali bi biti postavljeni u zagrebačkim Dugavama, Sopotu i Sigetu, te u Svetoj Nedelji, Sa-moboru, Svetom Ivanu Zelini...

Kako bi zaokružili proizvodni ciklus, zadrugari otvaraju i mi-ni-sirane. Trenutno ih je šest, a u njima se dnevno može prera-diti 1500 litara mlijeka. Zasad se uglavnom proizvode svježi sir i vrhnje. Obitelj Hrust iz Bije-le Gorice (općina Marija Gorica)

U šest mini-sirana dnevno se može preraditi 1500 litara mlijeka

1110 BROJ 92, SIJEČANJ 2016. BROJ 92, SIJEČANJ 2016. Ž KŽ KGOSPODARSTVO

Filip je mišljenja da hitno treba mijenjati pravilnik kojim (zasad) u Republici Hrvatskoj nije dozvoljeno korištenje i stabljike konoplje koja, kazuje, ima iznimno kvalitetna i jaka vlakna

❱Nutri Oil proizvodi hladno prešano konopljino ulje, brašno, proteinski prah, oljuštene sjemen-ke te konopljine kekse - bez dodataka, te s dodatkom chillija, bučinog brašna, đumbira, začinskoga bilja, meda i cimeta, vanilije, čokolade

Prerada konopljina sjemena

Konoplja (industrijska), kazuje Filip, jedna je od najkorisnijih biljaka na svijetu. Od njezina sjemena, bez termičke i kemijske obra-de, njegova obiteljska tvrtka Nutri Oil, proizvodi (hladno prešano) konopljino ulje, braš-no, proteinski prah, oljuštene sjemenke te konopljine kekse (bez dodataka, te s dodatkom chillija, bučinog brašna, đum-bira, začinskoga bilja, meda i cimeta, vanilije, čokolade).

- Posao smo pokrenuli 2011. zbog sve veće potrebe za zdra-vom i neprerađenom hranom. Ljudi su sve više svjesni da ono što svakod-nevno unose u sebe igra veliku ulo-gu u njihovu zdravlju. Ko-noplja se tu sa-vršeno uklapa, te s razlogom spada u klasu prehram-benih proizvoda zvanu superfood - govori Velikogori-čanin Filip Blažić-ko. Od Regionalne razvojne agencije Zagrebačke župa-nije, kroz projekt Jamstvena shema, Nutri Oil je krajem prošle godine do-bio jamstvo za po-dizanje kredita kod poslovne banke za nabavu reproma-terijala (sjemena). Time je stvoren i nužni preduvjet za izvoz palete proi-

KREDITNO JAMSTVO ZA FINANCIRANJE PROJEKATA MALOGA GOSPODARSTVA

KONOPLJA SPADA U KLASU

PREHRAMBENIH PROIZVODA ZVANU

SUPERFOOD

Uskoro kreće izvoz na tržite SAD-a

Mehaničkom preradom konopljina sjemena

proizvod zadržava svu hranjivu vrijednost

Obitelj je u mini-siranu uložila oko 220.000 kuna, od čega je 95.000 kuna, za nabavu opreme, bespovratno dobila od Zagrebačke županije

Kad ih je mljekarska indu-strija počela 'ucjenjivati' otkupnom cijenom, go-vore supružnici Božica i Stjepan Vrhovec, odlučili su in-vestirati u mljekomat. Prvi su (u Zaprešiću) postavili prije nešto više od dvije godine, u među-vremenu je otvoren još jedan (također u Zaprešiću), a sada su, kako bi do kraja zaokružili pro-izvodnju, otvorili i mini-siranu.

❱❱ Mljekarska industrija Vrhovcu je litru mlijeka plaćala 2,20 - 2,30 kuna, kako koji mjesec. Litra mlije-ka na mljekomatu košta 6 kuna, a kad se odbiju troškovi, ostaje oko 5 kuna. Trošak proizvodnje je oko 3,5 kuna, pa računica govori da od litre prodanoga mlijeka na mljekoma-tu proizvođaču (čisto) ostaje oko 1,5 kuna.

Zarada na litri mlijeka 1,5 kuna

OPG Vrhovec, uz Božicu i Stjepana,

zapošljava još četiri osobe

jamstvo i pomoglo nam je! - kaže Filip. Naglašava da me-

haničkom preradom konopljina sjemena, što primjenjuje nje-gova tvrtka, proi-zvod zadržava svu hranjivu vrijednost.

- Jednostavno, sje- menu konoplje mi-jenjamo samo oblik kako bi ono bilo što ukusnije za upo-rabu, a da pritom ne izgubi ništa na nutritivnoj kva-liteti. Primjerice, konopljino ulje sa-drži idealan omjer višestruko nezasi-ćenih esencijalnih masnih kiselina - omega 3 i omega 6, gamalinolensku i stearidonsku kise-linu, provitamin A i vitamin E, vrlo je jak oksidans, djelu-je antibakterijski i protuupalno, jača imunitet, koncen-traciju i pamćenje - pojašnjava Filip.

zvoda od konoplje na tržište SAD-a. Izvoz kreće uskoro.

- Trebalo nam je

POLJOPRIVREDA

❱Krenuli smo sa svježim sirom i vrhnjem, a sada smo asortiman proširili na kuhane sireve, putar, kiselo vrhnje, skutu, jogurte... - govori Božica Vrhovec

OBITELJ VRHOVEC IZ PLUSKE (OPĆINA LUKA) OTVORILA MINI-SIRANU KAPACITETA PRERADE 700 LITARA MLIJEKA DNEVNO

SVE PROIZVODIMO NA PRIRODAN NAČIN, BEZ KONZERVANSA I BILO KAKVIH ADITIVA

❱❱ Mini-siranu je otvorio župan Stjepan Kožić, naglasivši pritom opredjeljenje Županije da se nizom mjera, potpora i pomoći pomogne poljoprivrednicima. - Stočari u zadnje vrijeme vrlo teško funkcioniraju. Jedan od oblika naše pomoći je subvencija za postavljanje mljeko-mata, subvencioniramo ih s 40 posto njihove vrijednosti. Također, subvencioniramo i opremu za otvaranje mini-sirana koje su udružene u Ceste sira zagrebačke regije. Na taj način pomažemo direktnu prodaju na samom OPG-u i, ono što je za nas najvažnije, ostanak mladih na njihovim ognjištima i otvaranje novih radnih mjesta - rekao je župan.

Ceste sira zagrebačke regije

Četvrta su generacija u obitelji koja se u Pluski, u općini Luka, bavi proizvodnjom mlijeka. U mini-siranu, kapaciteta prerade 700 litara dnevno, obitelj je ulo-žila oko 220.000 kuna, od čega je 95.000 kuna, za nabavu opre-me, bespovratno dobila od Za-grebačke županije. Otvaranjem mini-sirane, pod tzv. posebnim uvjetima, sada na tržište Zagre-bačke i Krapinsko-zagorske žu-panije (u Zaprešić, Bistru, Kla-njec i Donju Stubicu) plasiraju 44 različita mliječna proizvoda.

- Krenuli smo sa svježim si-

rom i vrhnjem, a sada smo asor-timan proširili na kuhane sire-ve, putar, kiselo vrhnje, skutu, jogurte... Sve proizvodimo na prirodan način, bez konzervan-

sa i bilo kakvih aditiva. Voćne jogurte radimo na bazi šećerne repe, s okusom trešnje, cimeta, jabuke, banane, višnje, šumskog voća... - pripo-vijeda Božica. Dodaje da postav-ljanjem mljekomata, sada i otvaranjem mini-sirane, nisu po-griješili! Potvrđuju to i riječi njezina supruga

Stjepana koji govori da su tije-kom prve godine dana na samo jednom mljekomatu prodali 120.000 litara mlijeka.

- Sada imamo dva i super smo zadovoljni! Trebali smo s time krenuti i prije - kaže Stjepan čiji obrt mlijekom opskrbljuje i (najpoznatiju) zagrebačku sla-stičarnicu „Vincek“, te još dvije u Zaprešiću.

Obitelj Vrhovec, udružena u Mljekarsko-stočarsku zadrugu „Proizvodi sela“, ima sedamde-setak muznih krava, i još toliko podmlatka, obrađuje 120 hek-tara zemlje, a dnevna proizvod-nja mlijeka kreće se između 1100 i 1300 litara.

- Krave slobodno šeću gospo-darstvom, same izlaze i ulaze u staju. Oko nje je 12 hektara ograđenog zemljišta na koje-

mu slobodno pasu djetelinu. Ako to ne žele, u staji ih čeka si-

jeno - kaže Stjepan, čije je gospodarstvo povuklo

i sredstva iz IPARD programa (oko 695.000 kuna) za kupnju horizontalne mikser prikolice te cisterne za prijevoz gnojovke.

Krajem lanjske godine dobilo je i odluku o dodjeli sredstava kroz Program ruralnog razvoja (Mjera 4.1.2.) za nabavu dvoriš-nih utovarivača za čišćenje far-me, prikolice za gnoj, još jedne cisterne za gnojovku i rasipača umjetnoga gnoja. Ukupna ula-ganja iznose nešto manje od 2 milijuna kuna, a povrat sredsta-va je 90 posto.

Na tržište se plasiraju 44 razna mliječna proizvoda

OPG VRHOVEC IMA DVA

MLJEKOMATA U ZAPREŠIĆU

1312 BROJ 92, SIJEČANJ 2016. BROJ 92, SIJEČANJ 2016. Ž KŽ KŽURNE SLUŽBE

Članovi Stožera utvrdili su, te uputili županu na razmatranje i usvajanje, prijedloge o financiranju sustava civilne zaštite i sustava zaštite od požara, kao i prijedlog nabave opreme za civilnu zaštitu

Stožer zaštite i spašavanja Zagrebačke županije utvr-dio je plan rada za 2016. godinu. U suradnji s Državnom upravom za zaštitu i spašava-nje - Područnim uredom Zagreb, županijskom Vatrogasnom za-jednicom i ostalim operativnim snagama s prostora županije, Stožer će nastaviti pratiti sta-nje cjelokupnog sustava zaštite i spašavanja te predlagati rje-šenja za njegovo poboljšanje, a kroz informativno-promidžbe-ne aktivnosti upozoravati sta-novništvo na moguće ugroze te educirati građane o postupanji-ma prilikom pojava određenih oblika opasnosti. Dogovoreno je i održavanje združene vježbe svih operativnih snaga civilne zaštite, s ciljem uvježbavanja i podizanja razine osposobljeno-sti operativnih snaga te svih drugih sudionika u sustavu zaštite i spa-šavanja. Vježba će se ove godine održati u općini Bistra, a naj-vjerojatnije vrijeme održavanja je početak lipnja.

Članovi Stožera utvrdili su, te uputili županu na razma-tranje i usvajanje, prijedloge o financiranju sustava civilne

❱ Lani su na području županije evidentira-na 1523 vatrogasna događaja, što je za 39 posto manje nego godinu dana ranije

STOŽER ZAŠTITE I SPAŠAVANJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE UTVRDIO PLAN RADA ZA 2016. GODINU

Podizanje razine osposobljenosti operativnih snaga civilne zaštite

ZA SUSTAV ZAŠTITE OD POŽARA PLANIRA SE U 2016.

IZDVOJITI 2,75 MILIJUNA KUNA zaštite i sustava za-

štite od požara, kao i prijedlog nabave opre-

me za civilnu zaštitu. Djelatnost, opremanje i osposobljavanje snaga civilne zaštite planira

se financirati sa 680.000 kuna. Najviše sredstava, planirano je, uložit će se u nabavu neophod-ne opreme, a ostatak je namije-njen sufinanciranju rada Hrvat-ske gorske službe spašavanja, Društva Crvenoga križa, Hrvat-ske udruge za obuku potražnih

Lani je bilo najviše tehničkih intervencija

- 933, te gašenja požara - 765 intervencija

Financirat će se nabava prioritetne opreme i sredstava civilne zaštite

Prostor županije sve češće je ugrožen vremenskim neprilikama (poplavama)

'Kamen temeljac' hrvatskog GSS-a

ŽURNE SLUŽBE

Kao operativna snaga zaštite i spašavanja, Stanica sudjeluje u akcijama diljem Hrvatske, posebno prilikom poplava, a na raspolaganju je i u slučaju drugih prirodnih katastrofa

❱Redovita godišnja združena vježba održat će se počet-kom lipnja u Bistri

STANICA GORSKE SLUŽBE SPAŠAVANJA SAMOBOR PROSLAVILA 60. OBLJETNICU

❱❱ Članom HGSS-ove Stanice Samobor, kazuje Vatroslav Jakobović, njezin pročelnik, postaje se na poziv. - Gledamo da se radi o ljudima s iskustvom u alpinizmu i speleolo-giji te aktivnim planinarima s dodatnim znanjima, poput liječnika - kaže Jakobović.

Planinari, alpinisti, speleolozi...Šest godina nakon osnivanja Gor-ske službe spašavanja (GSS) pri Planinarskom savezu Hrvatske, 1. veljače 1956. osnovana je u Samo-boru prva teritorijalno ustrojena sta-nica GSS-a u nas. Sastavljena je bila od članova gorske službe spašavanja pri planinarskim društvima „Japetić“ i „Dr. Maks Plotnikov“, dobrih pozna-vatelja penjačkih i skijaških tehnika te osposobljenih za pružanje prve pomoći. Danas, 60 godina nakon osnutka, Stanica HGSS-a Samobor broji 26 članova, s najčešćim inter-vencijama u Samoborskome gorju. - Najviše je in-tervencija na lokalitetima Ve-liki Dol i Japetić. Radi se o ozlje-dama planinara ili raznim potra-gama, ponekad i višednevnim, za nestalim osoba-ma, starijim, de-mentnijim. Kao operativna snaga zaštite i spašava-nja sudjelujemo, kada je potrebno, i u akcijama diljem Hrvatske, posebno u slučajevima poplava, a na raspolaganju smo i za druge prirodne katastrofe - za prosla-ve 60. obljetnice HGSS-ove Stanice Samobor, ispričao je njezin pročelnik

Vatroslav Jakobović. Članovi ove Sta-nice, dodao je, redovito sudjeluju/de-žuraju na brojnim manifestacijama, planinarskim pohodima te na sport-skim događajima. Djelovanjem kroz preventivni rad, na planinarskim te-

čajevima i među školskom djecom, predavanjima i prezentacijama uka-zuju na opasnosti u planinama i na nepristupačnim područjima te edu-ciraju kako pomoći sebi i drugima. Proslavi 60. godišnjice Stanice HGSS-a Samobor, uz ostale, prisu-

stvovao je i župan Stjepan Kožić. Zahvalivši gorskim spašavate-

ljima na njihovu radu, rekao je da ih Županija pomaže koliko je to moguće. Čestitke su pri-mili i od gradonačelnika Sa-

mobora Kreše Beljaka, koji je rekao da se radi o obljetnici vrlo

važne službe, ali istovremeno i samozatajne. Vinko Prizmić, pročelnik Hrvatske gorske službe spašavanja, rekao je da je samoborska Stanica 'kamen temeljac' hrvatskoga GSS-a, službe koja, na ponos RH, uživa i svjetski ugled. - Ova Stanica razvija duh vo-lonterstva i daje značajan do-prinos lokalnoj zajednici u ko-joj djeluje - rekao je Prizmić.

Za jedne od akcija spašavanja...

Samobor je kolijevka hrvatskoga planinarstva

Oni su bili među prvim članovima Stanice GSS-a Samobor

STANICA HGSS-a SAMOBOR

DANAS BROJI 26 ČLANOVA

pasa, kao i za izradu planskih dokumenata.

Za sustav zaštite od požara iz proračuna se u ovoj godini pla-nira izdvojiti 2,75 milijuna kuna, od čega 1,5 milijuna otpada na osnovnu djelatnost županijske Vatrogasne zajednice, 650.000 kuna na financiranje rada vatro-gasnih koordinatora u Centru 112, 500.000 kuna na nabavu i opremanje vatrogasnih vozila, a po 50.000 kuna na vatrogasne intervencije po nalogu županij-skoga vatrogasnog zapovjednika i već spomenutu združenu vjež-bu.

U nabavu materijalno-tehnič-kih sredstava za provođenje mje-ra civilne zaštite (nabavu šatora, rasvjete, repetitora, prikolice za prijevoz čamaca, isušivača...) planira se utrošiti 320.000 kuna.

- Ulažemo u preventivu kako bismo bili spremni za bilo koju intervenciju. Znamo da zadnjih godina imamo česte poplave, stoga i nabavljamo opremu koja je potrebna da bi na vrijeme mogli reagirati te zaštititi ljude i imovinu - rekao je načelnik Sto-žera, ujedno zamjenik župana Rudolf Vujević.

Članovi Stožera upoznati su i s izvješćem o stanju zaštite od požara na prostoru županije u 2015. godini. U njemu se, uz ostalo, navodi da su lani na po-dručju županije evidentirana 1523 vatrogasna događaja, što je za 39 posto manje nego godinu dana ranije. Vatrogasne postroj-be s prostora županije sudje-lovale su i u 14 događaja izvan granica Zagrebačke županije. Najviše je bilo tehničkih inter-vencija - 933 i gašenja požara - 765 intervencija.

1514 BROJ 92, SIJEČANJ 2016. BROJ 92, SIJEČANJ 2016. Ž KŽ KODLUKE ŽUPANA

OSIGURANA SREDSTVA ZA RAD ŽUPANIJSKOG DRUŠTVA CRVENOG KRIŽA

Planira se organizirati oko 200 akcija darivanja te prikupiti 11.000 doza krvi

❱❱ S 2,3 milijuna kuna Županija će subvencionirati aktivnosti Regional-ne razvojne agencije u 2016. godini. Sredstva su namijenjena provođenju poslova i aktivnosti temeljem Zako-na o regionalnom razvoju, aktivnosti-ma provođenja Županijske razvojne

strategije i izradi Županijske razvojne strategije do 2020., zatim pripremi projekata za strukturne i kohezijski fond EU, za administrativne poslove projekta „Tvoja inicijativa - tvoj po-sao“, za provođenje Info-točke, savje-todavne usluge jedinicama lokalne

samouprave za prijavu projekata na EU fondove, vođenje tehničkog tajništva Lokalnog partnerstva za zapošljavanje Zagrebačke županije, te za poslove Invest info centra na poticanju i privlačenju stranih ulaga-nja u Zagrebačku županiju.

❱❱ Županija pokreće izradu Strategije razvoja informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT). Cilj je povećati konkurentnost gos-podarstva, razvijati poduzetništvo u IKT sektoru, korištenju informa-cijskih i komunikacijskih usluga, te

podići kvalitetu života građana kroz unapređenje rada javne uprave korištenjem informacijsko-komuni-kacijske tehnologije. U Strategiji će se identificirati provedbeni planovi kojima bi se na godišnjoj razini planirali projekti i dodjeljivala

sredstva iz županijskoga proračuna. Strategijom će se, uz ostalo, utvrditi trendovi razvoja na razini županije i šireg okruženja, predložiti pravci strateškog razvoja te predložiti mjere, programi i projekti poticanja razvoja IKT sektora.

❱❱ Župan je donio Odluku o krite-rijima i načinu financiranja troš-kova javnog prijevoza redovitih učenika srednjih škola Zagrebačke županije u prvom tromjesečju 2016. Pravo na sufinanciranje 75 posto troškova međumjesnoga javnog prijevoza ostvaruje redoviti učenik koji srednju školu pohađa na području Zagrebačke županije, uz uvjet da udaljenost od adrese u mjestu prebivališta, odnosno boravišta učenika do adrese škole iznosi više od pet kilometara te da učenik kupuje mjesečnu kartu za autobus ili vlak. Pravo na financi-ranje 100 posto cijene mjesečne karte javnog prijevoza ostvaruje učenik koji redovito pohađa sred-nju školu na području županije, a član je kućanstva koje je korisnik zajamčene minimalne naknade ili pomoći za uzdržavanje.Zagrebačka županija, u iznosu od 75 posto, snosit će troškove prijevoza učenika srednjih škola i u mjestima u kojima nije organiziran javni linijski prijevoz, već je on organiziran na način koji je odredila jedinica lokalne samouprave.

Regionalni razvoj županije u 2016.

Strategija razvoja informacijske i komunikacijske tehnologijeSufinanciranje javnog prijevoza srednjoškolaca

Za redovite aktivnosti župa-nijskoga Društva Crvenog križa u 2016. osigurano je u proračunu Županije 1,15 mili-juna kuna. Crveni križ će u ovoj godini nastaviti s edukacijama stanovništva s ciljem očuvanja i unapređenja zdravlja. Orga-nizirat će predavanja, tribine i seminare, osobito vezane uz probleme ovisnosti (drogu, al-kohol, pušenje), spolno preno-sive bolesti, TBC-a, dijabetesa. Nastavit će i s edukacijama iz prve pomoći te razvijati sa-vjetovališta za prevenciju pre-komjerne tjelesne težine, di-jabetesa, raka dojke, bolesti srca. Volonteri Crvenog križa pomagat će osobama koje su,

nih obitelji, organizirati akciju „Solidarnost na djelu“, donirati građanima u potrebi rabljenu odjeću i obuću. Posebnu brigu Društvo će posvetiti razvoju i organiziranju Službe traženja. U Centru za odmor i rekreaciju u Selcu organizirat će edukativ-ne, sportske i rekreacijske ak-tivnosti za članove podmlatka, volontere i darivatelje krvi. Na-stavit će i s dodatnom eduka-cijom županijskih interventnih timova.

Glavna zadaća Društva Crve-noga križa i dalje ostaje pro-gram dobrovoljnog darivanja krvi. U 2016. se planira organi-zirati oko 200 akcija darivanja te prikupiti 11.000 doza krvi.

❱❱ Županija nastavlja sufinancirati program „Pomoć u kući“ u općinama Žumberak i Pisarovina. Program se provodi s ciljem poboljšanja kvalite-te i uvjeta života starijih i nemoćnih osoba u njihovim domaćinstvima. Korisnici programa su starije osobe i osobe kojima je zbog tjelesnog, mentalnog i intelektualnog ošteće-nja prijeko potrebna pomoć druge osobe. Uvjet je da njihova mjesečna primanja ne prelaze iznos od 3500

kuna i da nemaju zaključene ugo-vore o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju. Županija će program

sufinancirati sa 150 kuna mjesečno po jednom korisniku. Broj korisnika je promjenljiv. U prosincu 2015. na području Žumberka bilo je 66, a na području Pisarovine 29 korisnika. Program obuhvaća nabavu i dosta-vu gotovih obroka u kuću, nabavu namirnica, pomoć u pripremi obroka, pranje suđa, pospremanje stana, donošenje vode i ogrijeva..., te pomoć u održavanju osobne higijene.

Nastavak provođenja programa 'Pomoć u kući'

zbog niskih primanja, odnosno niskih mirovina, u socijalnoj potrebi. Uključit će se i u ak-

tivnosti njege i pomoći u kući i pomoći u prehrani, pomagat će djeci iz socijalno-ugrože-

DOGAĐAJI

Projekt se, do veljače 2017., provodi na području šest županija, uključujući i Zagrebačku, a sufinancira se europskim sredstvima u sklopu programa IPA 2012

❱Na području Zagrebačke županije broj Roma nije velik, ali postoji romska zajednica koja ima svoje potrebe i probleme - rekla je Bibijana Papo, koordinatorica projekata u RNV-u

SASTANAK S PREDSTAVNICIMA ROMSKOGA NACIONALNOG VIJEĆA

Izrada akcijskog plana za rješavanje problema romske nacionalne manjine

❱❱ Regionalnoj energetskoj agenciji sjeverozapadne Hrvatske (REGEA), čiji je Zagrebačka župa-nija jedan od osnivača, odobreno je milijun kuna za provedbu i praćenje projekata energetske učinkovitosti na području županije u 2016. Najznačajnije aktivnosti u ovoj godini, uz ostalo, obuhvaćaju izradu Akcijskog plana energetske učinkovitosti Zagrebačke županije za razdoblje od 2017. do 2019., provedbu sustavnoga gospodare-nja energijom u zgradama javne namjene, provedbu programa poticanja projekata povećanja energetske učinkovitosti i korište-nja obnovljivih izvora energije za poduzetnike, izradu energetskih certifikata obnovljenih zgrada i zgrada većih od 250 četvornih metara u kojima je Zagrebačka županija u statusu investitora ili osnivača investitora, pružanje stručne i tehničke pomoći u prijavi projekata korištenja obnovljivih izvora energije i primjene ener-getske učinkovitosti na dostupne nacionalne natječaje radi ostva-rivanja bespovratnih sredstava, pripremu i provedbu natječaja Županije za poticanje cjelovite energetske obnove zgrada javne namjene (škola, vrtića...) u vlasniš-tvu jedinica lokalne samouprave.

❱❱ Županija će i u ovoj godini sufinancirati rad dežurne ljekarne u Zaprešiću (Trg žrtava fašizma 1). Čini to od 2004. godine. U 2016. za ovu je namjenu osigurala 150.000 kuna, dok će ostatak, do potreb-nih 320.676 kuna, osigurati Grad Zaprešić i njemu gravitirajuće općine. Temeljem standarda i normativa prava na zdravstvenu zaštitu, na prostoru Zagrebačke županije mogu se ustrojiti samo dva punkta liječničkoga dežurstva, pa su oni ustrojeni u područjima s najvećim brojem gravitirajućeg stanovništva, odnosno u Velikoj Gorici i Samoboru. Stoga, sufinan-ciranjem rada dežurne ljekarne u Zaprešiću, kojemu gravitira oko 52.000 stanovnika, Županija osigurava sredstva koja su iznad standarda utvrđenih obaveznim zdravstvenim osiguranjem.

Projekti energetske učinkovitosti

Dežurna ljekarna

planova na lokalnim razinama (u kojima se

projekt provodi), a u koje će biti uneseni konkretni pro-grami kojima bi se rješavali

Zamjenik župana Rudolf Vujević, sa suradnicima, primio je predstavnike Romskoga nacionalnog vije-ća (udruge građana) koje u partnerstvu s Centrom za mir, pravne savjete i psihosocijalnu pomoć (neprofitne humanitar-ne organizacije sa sjedištem u Vukovaru) provodi projekt „Poticanje provedbe nacional-ne strategije za uključivanje Roma na lokalnoj i regionalnoj razini“. Projekt se, do veljače 2017., provodi na području šest županija, uključujući i Za-grebačku, a sufinancira se eu-ropskim sredstvima u sklopu programa IPA 2012 (Buil-ding Capacities of CSOs for Ensuring Effective Implementation of the EU Standards in the Enforcement of Human Rights).

Zamjenik Vujević obećao je podršku Žu-panije u provedbi ovoga pro-jekta koji bi, uz ostalo, trebao rezultirati izradom akcijskih

PROJEKTOM SE ŽELI POBOLJŠATI

POLOŽAJ ROMA U DRUŠTVU

problemi romske nacionalne manjine.

- Na području Zagrebačke žu-panije broj Roma nije velik, ali postoji romska zajednica koja ima svoje potrebe i probleme. Ovim projektom, u suradnji s predstavnicom romske nacio-nalne manjine i romskim akti-vistima, želi se poboljšati njihov položaj u društvu. Kroz razne seminare predstavnici romske zajednice dobit će alate i znanja za izradu akcijskoga plana, koji će pomoći u rješavanju njihovih problema, a koji je i preduvjet za korištenje sredstava EU fon-dova za poboljšanje položaja Roma - pojasnila je Bibijana Papo, koordinatorica projekata u Romskome nacionalnom vije-ću (RNV). David Orlović, izvršni direktor RNV-a, rekao je da će se provedbom ovoga projekta osnažiti predstavnici romske nacionalne manjine za komu-nikaciju s jedinicama lokalne samouprave te artikuliranje svojih ideja.

Među najvećim problemima Roma su obrazovanje i stanovanje

Županija sustavno podupire aktivnosti nacionalnih manjina

1716 BROJ 92, SIJEČANJ 2016. BROJ 92, SIJEČANJ 2016. Ž KŽ KTURIZAM

Nacrt Strategije donosi smjernice turističkoga razvoja uzimajući u obzir sve resurse županije i trendove koji su prisutni na turističkom tržištu

Blizina Zagreba, tradicija i razvijen turi-stički, odnosno izletnički lanac vrijed-nosti, te bogat, raznolik i zanimljiv ruralni prostor ključni su fak-tori uspjeha turizma na prostoru Zagrebačke županije. Navodi se to, uz ostalo, u nacrtu Strategije turističkog razvoja Zagrebačke županije. Izradio ga je Institut za turizam, a predstavlja kon-cepcijski okvir za djelovanje svih interesnih skupina s pod-ručja turizma. Nacrtom Strategi-je, koji je krajem siječnja prezentiran predstavnicima gradova i općina, definiraju se, uz ostalo, ciljevi i razvojne vizije turizma

na prostoru županije do 2025. godine. Gra-dovi i općine mogu do kraja veljače dostavi-ti primjedbe na sadržaj Strategije, odnosno svoje prijedloge koje u nju žele unijeti, kako bi se ona doradila te potom uputila Županij-skoj skupštini na raspravu i usvajanje.

- Ova strategija daje jasne ciljeve dugo-ročnoga turističkog razvoja i pozicioniranja na turističkom tržištu. Njezina je zadaća stvoriti konceptualni okvir u kojemu sudje-luju svi dionici turističkog prometa kako bi se stvorili još intenzivniji turistički proizvo-di, povećala potrošnja te Zagrebačka župa-

nija pozicionirala kao još razvijenija turistička destinacija - pojasnila

je Ružica Rašperić, direktorica Turističke zajednice Zagre-bačke županije.

Među ciljevima Strategije navodi se povećanje konku-

rentske sposobnosti turistič-kog sektora, odnosno povećanje

(prosječne) potrošnje, povećanje izletničke i stacionarne potražnje po

godišnjoj stopi od 5 posto, te povećanje na 20 posto udjela posjetitelja Zagreba koji

❱Županija ima tri vinske ceste te oko 70 registriranih turističkih seoskih domaćinstava, vinarija i izletišta. Na njezinom je prostoru 16 turističkih agencija. Na popisu 40 najboljih restorana središnje Hrvatske sedam ih je s prostora Zagrebačke županije.

STRATEGIJOM SE DEFINIRAJU CILJEVI I RAZVOJNA VIZIJA

TURIZMA NA PROSTORU ŽUPANIJE DO 2025.

GODINE

U trendu je rast potražnje za ruralnim/zelenim prostorima

❱❱ Zagrebačka županija zabilježila je u 2015. godini 97.132 turistička noćenja, što je za 13 posto više nego godinu dana ranije. Porastao je i broj dolazaka turista, i to za 16 posto. Lani ih je prijavljeno 59.500.Od ukupnog broja noćenja, na strane goste otpada 60.578, a domaće 36.554 noćenja. Od ukupnog broja dolazaka, 37.911 gostiju bili su stranci, a preostalih 21.589 domaći gosti. Županiju su najviše posjećivali turisti iz Nje-mačke, Poljske, Italije, Bugarske i Ukrajine, a ljepote zelenoga zagrebačkog prstena razgledali su i oni iz Južne Koreje, Indije, Južnoafričke Republike i Turske.Na porast broja dolazaka i noćenja, uz vinske ceste i biciklističke staze, koje su rasprostra-njene diljem županije, kao i vrhunsku gastro-nomsku ponudu, utjecao je i porast broja kvalitetnih manifestacija. Kao najpopularnije odredište, svojom povijesnom arhitekturom, bogatom prirodnom i kulturnom baštinom, i dalje se ističe Samobor. - Izvrsne rezultate turističke sezone u RH prati i Zagrebačka županija, koja je u 2015. ostvarila rekordan broj dolazaka i noćenja. Ponosni smo na postignute rezultate koji su posljedica kontinuiranog ulaganja u turizam. I dalje ćemo stvarati što kvalitetnije turističke proizvode te se prilagođavati zahtjevima gostiju - kaže Ružica Rašperić, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije.

❱❱ Od 1. siječnja uveden je jedinstveni informacijski sustav za prijavu i odjavu turista u Republici Hrvatskoj - eVisitor. Turistička zajednica Zagrebačke županije, u suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom, organizi-rala je edukaciju za obveznike prijave gostiju i djelatnike lokalnih turističkih zajednica.Sustav eVisitor služi za prijavljivanje i odjavljivanje turista te prikupljanje i obradu podataka o pružateljima usluga smještaja te njihovim smještajnim objektima, za obračun i kontrolu naplate boravišne pristojbe, kao i za obradu i analizu podataka za statistička izvje-šća. Besplatno je dostupan svim korisnicima kao web aplikacija, bez potrebe za instalira-njem na računalo. Pristup ovom sustavu ima više od 60.000 registriranih pružatelja usluga smještaja u Republici Hrvatskoj, oko 300 turističkih zajednica te tijela državne uprave vezana za obavljanje poslova iz njihove nad-ležnosti (MUP, turistička inspekcija, Porezna uprava, Carinska uprava, Državni zavod za statistiku...). Sustav eVisitor centralno je mjesto na kojemu pružatelji usluga na vrlo jednostavan način, bez dodatnih troškova, mogu izvršiti sve svoje obveze prema nadležnim tijelima.

Porast noćenja i dolazaka gostiju

Edukacija za korisnike sustava eVisitor

TURIZAM

GRADONAČELNICIMA I OPĆINSKIM NAČELNICIMA PREDSTAVLJEN NACRT STRATEGIJE TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE KOJI JE IZRADIO INSTITUT ZA TURIZAM

TURIZAM ZAGREBAČKE ŽUPANIJE NIJE TURIZAM NOĆENJA, VEĆ TURIZAM POTROŠNJE GOSTIJU

posjećuju i Zagrebačku žu-paniju. Da bi se to ostvarilo, rekao je Neven Ivandić, jedan od izrađivača Strategije, tre-ba uspostaviti efikasni destinacijski mena-džment, širiti destinacijski lanac vrijednosti i povećati tržišnu prepoznatljivost županije.

- Turizam Zagrebačke županije nije turi-zam noćenja, već turizam potrošnje gostiju. Kada govorimo o turizmu na ovom područ-ju, ni u kojem slučaju ne smijemo gledati samo klasični smještaj i klasično ugostitelj-stvo, nego širok segment svih gospodarskih subjekata koji pružaju usluge turistima. Nema turizma bez 'sitnog veza', bez pove-zivanja - rekao je. Kao važni turistički pro-izvodi (izletnički i stacionarni), u nacrtu Strategije se navode treking/planinarenje, biciklizam, golf, lov i ribolov, adrenalinski sportovi, manifestacije, turizam baštine, hodočašća, seoski turizam, gastronomija, turizam vina, poslovna putovanja, skupovi, team-bulding, lječilišni turizam, eko turi-

zam, vjenčanja, školske ekskurzije. Strategija, pojasnila je Snježana Bora-

nić-Živoder, članica tima koji ju je izradio, prostornom koncepcijom razvoja turizma 'dijeli' županiju na tri cjeline: lifestyle (he-donizam), posao (poslovna putovanja) i la-danje (ruralni prostor i zdravlje). Lifestyle obuhvaća prostor zapadnog dijela županije (Zaprešić, Samobor, Sveta Nedelja, Jastre-

Dvorci i kurije zasad su nedovoljno iskorištene

turističke atrakcije

❱Prostornom koncepcijom razvoja turizma, prostor županije podijeljen je na tri cjeline: lifestyle (hedonizam), posao (poslovna putovanja) i ladanje (ruralni prostor i zdravlje)

nastavak na str. 18

❱❱ Uvodno je župan Stjepan Kožić rekao da je turizam bitna gospodarska grana županije. - Republika Hrvatska ne može biti potpuna turistička destinacija ako se turizam ne razvija i na njezinome kontinentalnom dijelu - rekao je župan, dodavši da struka kaže da se kroz tu-rizam, na godišnjoj razini, nezaposlenost može smanjiti i do sedam posto. - Ne želimo da ova Strategija bude dokument za ladicu, nego dokument koji će nam pomoći u ra-zvoju turizma. Ovo je bitan dokument koji mora imati i svoju uporabnu vrijednost - rekao je.

Smanjenje nezaposlenosti

❱❱ Sanda Čorak, ravnateljica Instituta za turizam, rekla je da Zagrebačka županija ima znatne po-tencijale koji se još uvijek nisu pretvorili u cjelovite turističke proizvode. - Ova županija ima veliku prednost, a to je tržište grada Zagreba. Ljudi koji posjećuju Zagreb imaju sve veći interes i za posjet Zagrebačke županije. Na vama je da se što bolje pripremite kako bi se vaši tu-ristički resursi mogli iskoristiti - rekla je S. Čorak.

Potencijale pretvoriti u turističke proizvode

1918 BROJ 92, SIJEČANJ 2016. BROJ 92, SIJEČANJ 2016. Ž KŽ K EUROPSKI FONDOVI

❱Najviše je upita, za sedmodnevni, odnosno boravak u trajanju od 14 dana, iz Njemačke, Austrije i Nizozemske

❱ Ideja je bila, uz luksuzan boravak, približiti gostima istarsko selo i njegove proizvode

DO NOVCA EUROPSKIH FONDOVA KONZULTANTSKIM USLUGAMA REGIONALNE RAZVOJNE AGENCIJE

Vila s četiri zvjezdice u miru i tišini istarske unutrašnjosti 'Novena' ima četiri dvokrevetne sobe, svaka svoju kupaonicu, prostrani dnevni boravak, kuhinju, blagovaonicu, vanjski bazen

Čuli smo za IPARD, no o nje-mu gotovo ništa nismo znali. Osim o njegovu konceptu. Prijatelj, koji je ranije posadio na-sad jabuka i surađivao s konzul-tantima, rekao je da postoji jedna agencija, dobro organizirana i do-sta 'potkovana' znanjem. Javio sam se Regionalnoj i dobio sve potreb-ne informacije, među njima i onu da se (tada) priprema Mjera 302, koja omogućuje ula-ganja u sektor ruralnog turizma - započinje priču Mladen Zovko, vlasnik tvrtke Vila Rojnići, koja je sred-stvima IPARD pro-grama i HBOR-ovom linijom kreditiranja, u selu Rojnići, u općini Barban, sagradila luksuznu vilu „Novena“ s bazenom, kategoriziranu s četiri zvjezdice.

- Namijenjena vrlo komfornom boravku gostiju, smještena je u pri-rodnom okruženju, u miru i tišini. Smatramo da je to ono što treba gostima iz zagušenih sredina EU - pripovijeda Zovko. Oko nje se na-laze još tri slične vile, a još bi se tri trebale graditi.

- Ideja je bila, uz luksuzan bo-ravak, približiti gostima istarsko selo i njegove proizvode. Dočeka-mo ih rakijom, vinom, maslinovim uljem..., sve od lokalnih proizvo-đača, i tako otvaramo put gostima da, za boravka u vili, posjete i nji-hova gospodarstva. Želimo da go-sti dožive unutrašnjost Hrvatske

drugačiju od one prikazane na tu-rističkim kartama - govori Zovko, zadovoljan zanimanjem i pred-bilježbom gostiju za ovogodišnju turističku sezonu. Najviše je upita, za sedmodnevni, odnosno boravak u trajanju od 14 dana, iz Njemačke, Austrije i Nizozemske.

Vila je smještena na parceli od tisuću

četvornih metara

U gradnju i opremanje vile uloženo je oko 1,9

milijuna kuna

Na parceli ograđenoj suhozi-dom, „Novena“ ima četiri dvokre-vetne sobe, svaka svoju kupaonicu, prostrani dnevni boravak, kuhinju, blagovaonicu, vanjski bazen... U njezinu gradnju i opremanje ulože-no je oko 1,9 milijuna kuna, dok je povrat sredstava, isplaćenih počet-kom ove godine, bio 560.437 kuna.

VLASNIK JE ZADOVOLJAN

ZANIMANJEM GOSTIJU ZA PREDSTOJEĆU

TURISTIČKU SEZONU

- Zahvaljujući strpljivosti konzul-tanata Regionalne razvojne agen-cije i njihovom pravovremenom informiranju projekt smo uspjeli izgurati do kraja. Bilo je i nervoze, nismo znali što nas čeka, no kon-zultanti su nas smirivali i sve što je trebalo 'popeglali' - govori Zovko.

TURIZAM

nom krajoliku, posjetom vinskim cestama, posjetom manifestacijama...

- Ne radi se o strogim podjelama prostora županije, već o komplementarnoj cjelini sa cijelom paletom turističkih proizvoda - re-kla je S. Boranić-Živoder, dodavši da nacrt Strategije donosi viziju i smjernice razvoja turizma uzimajući u obzir sve resurse župa-nije i trendove koji su prisutni na turistič-kom tržištu.

- Strategija donosi prostorni koncept ra-zvoja, portfelj turističkih proizvoda, planira aktivnosti i projekte koji su potrebni da se strategija realizira - rekla je.

❱❱ Ekološki zaštićeni prostori čine 12 posto teritorija županije. Najvažniji je Park prirode Žumberak-Samoborsko gorje (koji se prostire na 78 posto teritorija Zagrebačke županije), pa potom Park prirode Medvednica (petina zaštiće-nog područja nalazi se u Zagrebačkoj županiji). Javna ustanova „Zeleni prsten“ upravlja s 28 zaštićenih područja, među kojima su Turopoljski lug (značajni krajobraz), Zelinska glava (značajni krajobraz), Varoški lug (posebni zoološki rezer-vat), Crna Mlaka (posebni ornitološki rezervat), Japetić (posebni rezervat šumske vegetacije), Grgosova špilja (geomorfološki spomenik priro-de)... U sustavu ekološke mreže Natura 2000 je 27 zaštićenih područja.

Ekološke značajke prostora županije

❱Nacrt Strategije važnim ciljevima navodi povećanje konkurentske sposobnosti turističkog sektora, odnosno povećanje (prosječne) potrošnje, povećanje izletničke i stacionarne potražnje po godišnjoj stopi od 5 posto te povećanje, na 20 posto, udjela posjetitelja Zagreba koji posjećuju i Zagrebačku županiju

Na prostoru županije registrirano je 70 seoskih domaćinstava, vinarija i izletišta

NEMA TURIZMA BEZ

'SITNOG VEZA', BEZ POVEZIVANJA! - PORUČIO

JE NEVEN IVANDIĆ, JEDAN OD IZRAÐIVAČA

STRATEGIJE

barsko) u kojemu su kao ključne aktivno-sti istaknuti posjeti eno-gastro cestama, aktivan odmor (planinarenje, pješačenje, jahanje, golf), adrenalinski sportovi, posje-ti dvorcima i manifestacijama, hodočašća... Cjelina 'posao' obuhvaća prostor središnje-ga dijela županije, odnosno velikogoričko područje, gdje se kao turističke atrakcije, uz ostalo, navode nova zračna luka Zagreb, rimska Andautonija i drvena arhitektu-ra Turopolja (kurije, crkve, kapele), a kao ključne aktivnosti poslovni sastanci, akti-van odmor (pješačenje, biciklizam, sportovi na vodi), turističke ture kulture (arheološ-ko nalazište Andautonija, obilazak objeka-ta tradicionalne arhitekture), gastroture... Cjelinom 'ladanje' obuhvaćen je istočni dio županije (Ivanić-Grad, Dugo Selo, Vr-bovec, Sveti Ivan Zelina) s aktivnim odmorom (pješačenjem, bicikliz-mom, jahanjem), zdravstvenim tretmanima, odmorom u rural-

Turisti sve više traže sadržaje aktivnog odmora

21BROJ 92, SIJEČANJ 2016. Ž K

Za predsjednika GSV-a, na mandat od godine dana, izabran je Tomislav Kiš, a njegove zamjenike Rudolf Vujević i Vladimir Štarkelj

Tomislav Kiš, predstavnik sindikata (glavni tajnik No-vog sindikata), novi je pred-sjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća u Zagrebačkoj županiji. Za njegove zamjenike, na prvoj ovo-godišnjoj sjednici GSV-a, izabrani su Rudolf Vujević, ispred Župani-je, i Vladimir Štarkelj, ispred Hr-vatske udruge poslodavaca. Sjed-nica je održana na Dan socijalnog partnerstva, 21. siječnja, a man-dat izabranima traje godinu dana.

- Poslodavac i sindikat, a onda i državna i lokalna samouprava, imaju zajednički cilj oko kojega bi se svi trebali složiti. A to je da radnik što je moguće bolje radi.

SJEDNICOM GOSPODARSKO-SOCIJALNOG VIJEĆA OBILJEŽEN DAN SOCIJALNOG PARTNERSTVA

INTERESNI SUKOBI TREBAJU SE RJEŠAVATI SOCIJALNIM DIJALOGOM

❱❱ Članovi GSV-a prihvatili su izvješće o radu u prošloj godini i donijeli program rada za 2016., u kojemu je poseban naglasak dan organiziranju tematskih sjedni-ca. Donijeli su i odluku o osnivanju Povjerenstva za unapređenje zaštite na radu, radnog tijela GSV-a. Povjerenstvo ima pet članova, a uz socijalne partnere čine ga i predstavnik Inspektorata rada i jedan od ugovornih liječnika medicine rada.

Zaštita na radu

Tomislav Kiš je glavni tajnik Novog sindikata

Jer ukoliko firma dobro radi, zna-či ukoliko proizvodi, onda može i servisirati svoje obveze, uplaćiva-ti poreze i prireze, a i poslodav-cu, što se u žargonu kaže, nešto i ostane. Da bi se postigao taj cilj, možemo se svađati, a možemo i surađivati. Bez obzira, svađamo li se ili surađujemo, komunikaci-

GOSPODARSTVO

Informativna radionica o programu Interreg SI-HR Slična radionica uskoro se planira održati za predstavnike gradova i općina Zagrebačke županije

PREKOGRANIČNA SURADNJA HRVATSKE I SLOVENIJE U RAZDOBLJU DO 2020. GODINE

Za djelatnike Zagrebačke županije i njezinih institu-cija organizirana je informativna radionica o moguć-nostima prijave projekata prekogranične suradnje u sklopu Programa Interreg V-A Slovenija-Hrvatska za raz-doblje 2014.-2020. Cilj radionice bila je edukacija i poti-canje na osmišljavanje projektnih ideja koje bi se mogle prijaviti na ovaj Program. Program suradnje Interreg SI-HR financira Europski fond za regionalni razvoj (EFRR), za što je osigurano nešto više od 33 milijuna eura.

O programu su govorili Mislav Kovač iz Ministarstva re-gionalnog razvoja i fondova EU i Ivana Rendulić Jelušić iz Upravnog odjela za fondove EU, regionalnu i međunarod-nu suradnju Zagrebačke županije. Radionici je prisustvovao i zamjenik župana Rudolf Vuje-vić, koji je naglasio da je Zagrebačkoj županiji, kao i novoj Vladi RH, jedan od prioriteta što više povučenih sredstava iz EU fondova.Slična radionica uskoro se planira održati za predstavnike gradova i općina Zagrebačke županije.

❱GSV u Zagrebačkoj županiji može služiti kao primjer konstruk-tivne rasprave - rekla je Admira Ribičić (HUP)

Dan socijalnog partnerstva obilježava se 21. siječnja

ja triju partnera, a prvenstveno između sindikata i poslodavaca je nužna - rekao je novoizabrani predsjednik GSV-a.

O radu GSV-a u Zagrebačkoj žu-paniji pozitivno su govorile Admi-ra Ribičić (HUP) i Đurđica Kahlina (SSSH).

- Socijalni dijalog je razgovor dviju strana s argumentima i uva-žavanjem. Gospodarsko socijalno vijeće u Zagrebačkoj županiji je-dan je od svjetlijih primjera rada GSV-ova, naravno uvijek može bo-lje, no ovaj GSV može služiti kao

primjer konstruktivne rasprave - rekla je A. Ribičić. Đurđica Kahli-na je posebno zahvalila stručnim službama Županije na pripremi sjednica te rekla da će socijal-ni dijalog biti onakav kakvim ga socijalni partneri sami stvore. I zamjenik župana Rudolf Vujević pozitivnim je ocijenio rad GSV-a.

- Županija je otvorena za bilo koji dijalog, bilo koju temu. Oz-biljno pristupamo radu GSV-a. Jasno i transparentno iznosimo sve ono što Županija radi - rekao je Vujević.

· na natječaju mogu sudjelovati autori pjesama pisanih kajkavskim jezikom

· natječajem se prikupljaju dosad neobjavljene pjesme

· teme pjesama nisu zadane

· svaki se autor može natjecati s najviše šest pjesama

· pjesme moraju biti potpisane šifrom (jedan autor - jedna šifra)

· pjesme se dostavljaju putem e-maila: recital@zelina.hr(kao jedan ili više tekstualnih privitaka poruci)

· u istoj e-mail poruci otkriva se i identitet autora koji mora sadržavati: ime i prezime autora, adresu stanovanja, broj fiksnog ili mobilnog telefona

· natječaj je otvoren do 15. ožujka 2016. godine

· autorima najboljih pjesama bit će dodijeljene vrijedne nagrade: - tri novčane nagrade za najbolje pjesme po ocjeni stručnoga suda- novčana nagrada za pjesmu koju odaberu gledatelji 35. Recitala- nagrada za najbolji pjesnički ciklus- nagrada Organizatora- nagrade sponzora

Pjesme koje izabere stručni ocjenjivački sud bit će javno izvedene 28. svibnja 2016. na završnoj večeri manifestacije "KAJ v Zelini '16" i objavljene u zbirci pjesama 35. Recitala. Zbirka se objavljuje i u elektroničkom obliku putem mrežnih stranica organizatora: www.pou-zelina.hr.

Rezultati natječaja bit će objavljeni na stranicama Učilišta najkasnije početkom svibnja 2016.

Pučko otvoreno učilište Sv. Ivan Zelina, Vatrogasna 3, Sv. Ivan Zelina 01/ 2060-270, 2059-062, www.pou-zelina.hr uciliste@zelina.hrt: w: e:

Info:

Pučko otvoreno učilište Sv. Ivan Zelinaobjavljuje

NATJEČAJ35. Recitala

suvremenog kajkavskog pjesništva"Dragutin Domjanić"- Sv. Ivan Zelina 2016.

Pokrovitelji: RepublikaHrvatskaMinistarstvokulture

GradSv. Ivan Zelina

53 .

2322 BROJ 92, SIJEČANJ 2016. BROJ 92, SIJEČANJ 2016. Ž KŽ K OBLJETNICA

U SPOMEN NA NARODNOG TRIBUNA JOSIPA PANKRETIĆA U VRBOVCU ODRŽAN TRADICIONALNI 'DAN S JOŽOM'

U politiku je unio čovječnost, toplinu, a prije svega povjerenje

❱❱ Joža je djelovao u vremenu kada HSS nije bio u tijelima držav-ne vlasti. On je u Hrvatskom sa-boru bio glas naroda iz oporbe, no predsjednik Tuđman je o njemu imao izuzetno visoko mišljenje - za svečanosti je rekao predsjednik HSS-a Branko Hrg. Uvodno je okupljene pozdravio i Dejan Jajić, predsjednik GO HSS-a Vrbovca, pozvavši, pred skore unu-tarstranačke izbore, na jedinstvo stranke.

Glas naroda

❱U svibnju 1991. došlo je do ujedinjenja seljačkih stranaka, a Pankretić je, odmalena formiran kao radićevac, postao zaštitni znak HSS-a

Dobitnici priznanja 'Josip Pankretić'

JOŽA JE UVIJEK BIO JE MEÐU LJUDIMA, DAVAO IM

VJERU, NADU…

Takav ideal i nama, u praktičnom smislu, treba biti misao vodilja - rekao je Petrić, dodavši da je Pan-kretić bio zagovornik „seljačke, ruralne politike“, ali nije se bojao ulaziti ni u teme nacionalne sigur-nosti, vanjske politike, socijalnog prava.

- Pokazivao je da se zdravora-zumskim razmišljanjem može dis-kutirati o svim stvarima - rekao je Petrić. Manifestaciju „Dan s Jožom“ (koja je počela polaganjem vijena-ca na Pankretićev grob u Dijanešu, nastavila se svetom misom u vrbo-

izabiran neposredno, kao nestra-nački kandidat.

- Bilo je to vrijeme kada se kre-nulo put hrvatske samostalnosti, vrijeme u kojemu je bilo pet seljač-kih stranaka koje su baštinile nauk braće Radić i njihovih nasljednika,

no bile su razjedinje-ne - podsjetio je Petrić. U svibnju 1991., nasta-vio je, zahvaljujući tome što su se „glave stavile skupa“, došlo je do ujedinjenja seljačkih stra-naka, a Pankretić je, odmalena formiran kao radićevac, postao zaštitni znak HSS-a. - On je svoju popularnost izgra-

dio na način da je bio glas naroda, osoba koja je u Saboru prenosila ono što je narod tražio. U pravom smislu riječi, bio je narodni zastu-pnik. Bio je čovjek s jasnim tema-

večkoj crkvi sv. Vida te prigodnom svečanošću u Hotelu Bunčić) tra-dicionalno organizira Županijska organizacija HSS-a Zagrebačke žu-panije. Njezin predsjednik, župan Stjepan Kožić, naglasio je da je Joža u politiku unio čovječnost, toplinu, a prije svega povjerenje.

- Ljudi su mu vjerovali! Nije bilo razlike između onoga kako je privatno živio i kakav je bio politi-čar. Uvijek je bio neposredan, bio je među ljudima, davao im vjeru, nadu... To je ono što politici danas nedostaje - rekao je Kožić.

ma, nacionalan, socijalan, okrenut jednakosti, onim temama koje su bile potrebne društvu. Imao je ide-al slobodnog čovjeka pod kojim je samo zemlja, a iznad njega nebo.

Na groblju u Dijanešu

Misa zadušnica služena je u vrbovečkoj

župnoj crkvi sv. Vida

FINANCIJE

POREZNI SAVJETNIK

Izmjenama Zakona o porezu na dohodak i Pravilnika o porezu na dohodak, Poreznoj upravi je omogućeno da temeljem podataka kojima raspolaže samostalno izrađuje informativni izračun godišnjeg poreza na dohodak i prireza te o tome dostavi privremeno porezno rješenje građani-ma. Ovakav način utvrđivanja naziva se posebnim postupkom utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza i propisan je člankom 43.a Zakona o po-rezu na dohodak. Bitno je istaknuti da će zbog primjene posebnog postupka velika većina građana biti oslobođena obveze podnošenja godišnje prijave poreza na dohodak, a ipak će ostvariti pravo na povrat više plaćenog poreza i prireza tijekom 2015. godine. Primjena posebnog postupka utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza, odnosno ukidanje obveze podnošenja godišnje porezne prijave omogućena je prvenstvo zbog uvođenja JOPPD obrasca u kojem poslodavci prijavljuju svaku isplatu plaće, honorara, drugog dohotka, dnevnica, božićnica, darova za djecu, naknade za bolovanje i slično. U nastavku se navode najznačajnije infor-macije u vezi godišnje porezne prijave poreza na dohodak za 2015. godinu.

1. Tko mora obavezno podnijeti go-dišnju prijavu poreza na dohodak za 2015. godinu?Godišnju prijavu poreza na dohodak obavezno podnose: porezni obveznici koji ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti, odnosno obrtnici, slobodna zanimanja i ostali obveznici koji do-hodak utvrđuju na temelju poslovnih knjiga; porezni obveznici rezidenti koji su članovi posade broda u međunarod-noj plovidbi koji su s te osnove ostvarili dohodak od nesamostalnog rada; po-rezni obveznici za koje Porezna uprava ne raspolaže podacima o njihovom ostvarenom dohotku (primjerice, gra-đani rezidenti Republike Hrvatske koji su ostvarili dividende iz inozemstva).

2. Jesu li se promijenila pravila u vezi popunjavanja i podnošenja godišnje porezne prijave za porezne obveznike koji ju obvezno moraju podnijeti?Ne, pravila za popunjavanje i podno-šenje godišnje porezne prijave nisu promijenjena, odnosno porezni obve-znici koji ju obvezno moraju podnijeti podnose ju nadležnoj ispostavi Porezne uprave do 29. veljače 2016. godine.

3. Tko nije obvezan podnijeti godiš-nju prijavu poreza na dohodak jer se na njih primjenjuje posebni po-

stupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza?Poseban postupak primjenjuje se na: građane koji su prijašnjih godina imali obvezu podnijeti godišnju poreznu prijavu jer su radili kod dva ili više poslodavaca istodobno, ostvarili su dohodak iz inozemstva pri čemu nisu plaćeni u RH porez i prirez na dohodak ili su plaćeni u manjem iznosu; građane koji prijašnjih godina nisu imali obvezu podnošenja godišnje porezne prijave, ali su ju mogli podnijeti jer su ostvariva-li pravo na određene porezne olakšice temeljem kojih su imali pravo na povrat više plaćenog poreza.

4. Na koje porezne olakšice imaju pravo građani koji nisu obvezni podnijeti godišnju prijavu poreza na dohodak?Građani imaju pravo na sljedeće pore-zne olakšice za koje podaci nisu upisani na poreznoj kartici i to: dio osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i/ili djecu; dio osobnog odbitka za utvrđenu invalidnost (vlastitu i/ili uz-državanih članova i djece); uvećani dio osobnog odbitka zbog prebivališta na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u potpomognuta područja prema posebnom propisu i području grada Vukovara. Osim navedenog, porezna olakšica još može biti dio osobnog odbitka za plaćene doprinose za zdravstveno osiguranje u tuzemstvu ili dana darovanja.

5. Na koji način građani prijavljuju Poreznoj upravi pravo na nave-dene porezne olakšice?Građani koji ostvaruju pravo na navedene porezne olakšice o kojima Porezna uprava nema evidencije mogu podnijeti Zahtjev za priznavanje prava na porezne olakšice u posebnom postupku (Obrazac ZPP-DOH). Uz navedeni obrazac građani su obvezni podnijeti i vjerodostojne isprave kojima dokazuju pravo na poreznu olakšicu koju traže, primjerice izvatke i potvrde iz matice rođenih i vjenčanih, potvrde o usvojenju djeteta i skrbništva, rješenje o utvrđenom invaliditetu, vjerodostojne isprave kojima se dokazuje prebivalište ili boravište na potpomognutim po-dručjima i području grada Vukovara te ostale isprave koje potvrđuju činjenice u vezi s korištenjem osobnog odbitka. Obrazac ZPP-DOH je moguće preuzeti na internet stranici Porezne uprave www.porezna-uprava.hr.

6. Gdje i do kada građani predaju Obrazac ZPP-DOH?Obrazac se predaje nadležnoj ispostavi

Porezne uprave najkasnije do 29. velja-če 2016. godine.

7. Trebaju li Obrazac ZPP-DOH podnijeti svi građani koji imaju uzdržavane članove?Ne, navedeni obrazac trebaju podnijeti samo oni građani koji nemaju uzdr-žavane članove na poreznoj kartici, pa tijekom godine nisu imali pravo na uvećani osobni odbitak s osnove uzdržavanih članova.

8. Trebaju li građani Poreznoj upravi dostaviti podatke o broju tekućeg ili žiro računa na koji žele isplatu više plaćenog poreza?Ne, Porezna uprava raspolaže podaci-ma o otvorenim tekućim, odnosno žiro računima, pa će na te račune ujedno i izvršiti povrat više plaćenog poreza.

9. Kada će Porezna uprava obavi-jestiti građane o tome imaju li pravo na povrat više plaćenog poreza na dohodak i prireza?Porezna uprava će na temelju podataka kojima raspolaže te podnesenog Obras-ca ZPP-DOH utvrditi razliku poreza na dohodak za uplatu (ako je porezni obveznik bio obvezan podnijeti godiš-nju poreznu prijavu) ili za povrat, za što će izdati privremeno porezno rješenje. Privremeno porezno rješenje dostavit će na adresu poreznog obveznika od-nosno građana najkasnije do 30. lipnja 2016. godine.

10. Što ako porezni obveznik, odnosno građanin ne dobije rješenje do navedenog datuma?U tom slučaju može do 1. kolovoza 2016. godine podnijeti zahtjev za izdavanje privremenog poreznog rješenja u kojem će navesti sve podatke temeljem kojih smatra da se na njega trebao primijeniti poseban postupak.

11. Što može učiniti porezni obveznik, odnosno građanin koji utvrdi da podaci iz privremenog rješenja nisu točni, odnosno da su nepotpuni?Navedene osobe imaju pravo podnijeti prigovor na dostavljeno privremeno po-rezno rješenje najkasnije do 1. kolovoza 2016. godine. Primjerice, ako porezni obveznik utvrdi da mu nije priznat osobni odbitak za uzdržavane članove, može podnijeti prigovor u kojemu će tražiti da mu se uveća iznos povrata, čak i u slučaju ako nije podnio zahtjev na Obrascu ZPP-DOH. Podnošenjem pri-govora odgađa se izvršenje privreme-nog poreznog rješenja do donošenja rješenja o prigovoru.

Prijava poreza na dohodak za 2015. godinu

Manifestacija je počela polaganjem vijenaca na Pankretićev grob u Dijanešu, nastavila se svetom misom u župnoj crkvi sv. Vida u Vrbovcu te prigodnom svečanošću u Hotelu Bunčić

U spomen na narodnog tribuna Josipa Jožu Pankretića, kako je rekao povjesničar Hrvoje Petrić jedno od najvećih imena suvremene hrvatske politike, u Vr-bovcu je održan tradicionalni „Dan s Jožom“. Njime se već 18 godina članovi Hrvatske seljačke stranke, i njihovi prijatelji, prisjećaju čovje-ka koji se, razumijući problematiku sela i seljaka, borio za prava 'ma-loga' čovjeka. U Hrvatski je sabor, tadašnje Vijeće udruženoga rada,

❱❱ Tradicionalno, zaslužnim članovi-ma HSS-a dodijeljena su priznanja „Josip Pankretić“. Zlatnu značku s likom Josipa Pankretića primili su Mirjana Oštrec Bosak i Antonija Maleković, dok su priznanja uručena Damiru Benčeviću, Milanu Pernaru, Ivanu Kuševiću, Ivanu Jarnečiću, Ani Tršan, Brigitti Barulec, Ivanu Filipo-viću, posthumno Josipu Ivanušu te Ogranku HSS-a Gornji Tkalec i Op-ćinskoj organizaciji HSS-a Rakovca.

Stranačka priznanja

2524 BROJ 92, SIJEČANJ 2016. BROJ 92, SIJEČANJ 2016. Ž KŽ K

UDRUGA VINOGRADARA, VINARA I PODRUMARA ZAPREŠIĆKOGA KRAJA 'TRILIKUM' BLAGDAN SVETOGA VINKA OBILJEŽILA U VINOGRADU OBITELJI FRANJO U KRALJEVOM VRHU U OPĆINI JAKOVLJE

Nek' ne bude nepogoda i bolesti, nek' godina bude rodna i plodna

POLJOPRIVREDA

❛Raznim smo edukacijama 'savladali gradivo', pa danas proizvodimo jako dobra vina, a u posao se uključuju i mladi - kaže Stjepan Ðurinski, predsjednik 'Trilikuma'

❱❱ Blagdan sv. Vinka, jedan od pet 'zapovijedanih' vinogradarskih blagdana kroz godinu, proslavljen je diljem županije. Udruga vinogra-dara i vinara „Brenta“ iz Ivanić-Grada proslavila ga je u vinogradu obitelji Kunek u Kloštru Ivaniću, Vrbovečka udruga vinogradara i vinara u vinogradu obitelji Mađerec u Topolovcu, velikogorička Udruga vinogradara i vinara „Grozd“ i Plemenita opčina turopoljska u vinogradu obitelji Mikulčić u Kostanjevcu, zelinska Udruga vino-gradara i vinara „Brina“ u Vrtačama, Samoborska vinarsko-vinogradar-ska udruga u vinogradu Marijana Sokolovića na Gizniku, a dugosel-ska Vinogradarsko-vinarska udruga „Terra sancti Martini“u gradskom vinogradu na Martin bregu.

Orezivalo se diljem županije

❱Zbudi se, trsek, em spiš od Miholja. Popij si vina i z klobasom nahrani, da bi nam nova berba bila bolja i lagvi punejši nek su bili lani.

Veselo, veselo Zagorci...

Ceremonijal je otpočeo pucnjevima kubura

Trs valja zaliti 'starim' vinom

- Bilo je lani i visokih tempera-tura i kiša, no uspjeli smo proizve-sti fina vina. Užitna, lagana. Nešto svježija. Nekoliko nas imalo je i iz-bornu te berbu prosušenih bobica - komentirao je Đurinski.

Domaćinu Vincekova u re-zidbi su pomogli župan Stjepan Kožić i gradonačelnik Zaprešića Željko Turk.

- Nadam se da na ovakav na-čin zadržavamo tradiciju i obi-čaje, koji su u prošlosti itekako

bili bitni. Želim da tijekom nove vinogradarske godine ne bude nepogoda i bolesti, da na kraju ona bude rodna i plodna - rekao je župan Kožić, poručivši vinogra-darima da je Županija uvijek bila uz njih i da će tako biti i ubuduće. Gradonačelnik Turk poželio je do-bru vinogradarsku godinu i oni-ma „koji se vinom bave iz hobija i onima kojima to znači nešto više“.

Ceremonijal rezidbe otpočeo je pucnjevima kubura Kuburaške udruge „Sveta tri kralja“, a zavr-šio svirkom glazbenog sastava „Trag“.

Udruga 'Trilikum' okuplja vinare Zaprešića, Luke, Pušće i Jakovlja, ima osamdesetak članova, među njima petnaestak ozbiljnijih proizvođača

Svaki pravi gazda koji drži do sebe pohodi na Vincekovo trsje i oreže bar jedan trs. Podno crkve Sveta tri kralja u Kra-ljevom Vrhu, u vinogradu s oko 1200 čokota (rajnskoga rizlinga i sauvignona) orezao ga je i Kristi-jan Franjo (uskoro mag. ing. agro-nomije), domaćin ovogodišnjega Vincekova u zaprešićkome kraju, u organizaciji Udruge „Trilikum“. A prije rezidbe, Božji blagoslov (i onaj sv. Vinka) zazvao je vlč. Ivan Hrastović, župnik župe u Kralje-vom Vrhu. Poslužio se riječima Bistranina Stjepana Špoljara: Zbudi se, trsek, em spiš od Miholja. Popij si vina i z klobasom nahrani, da bi nam nova berba bila bolja i lagvi pune-jši nek su bili lani. Od danešnjega dana mi smo tvoje sluge. U tvojoj bumo kapljici svoje žulje sprali, čez čitavo leto, se te dane duge... Svaki si od nas tvoj dar hoće spiti. Od domače kaplje i srce je vruče. Mi bumo delali, a Vinko naj

❱❱ Obiteljsko poljoprivred-no gospodarstvo Franjo obrađuje oko 7000 trsova, razasutih na četiri položaja. Obitelj se vinogradarstvom bavi petnaestak go-dina. U trsju je rajnski rizling, sauvignon, chardonnay, graševina, muškat žuti i otonel, traminac i cabernet sauvignon. - Vinograd me 'vuče' od malih nogu - kaže Kristijan, zadovoljan kakvoćom lanjske berbe. - Vina imaju potencijal! - govori.

Obećavajuća kakvoća lanjskoga vina

POLJOPRIVREDA

U VINOGRADIMA

ČLANOVA 'TRILIKUMA' NAJVIŠE JE

GRAŠEVINE

Nakon rezidbe valja se okrijepiti

Kristijan Franjo, domaćin berbe, na završnoj je godini Agronomskog fakulteta

te štiti od zime, mraza, bolesti i tuče...

Udruga „Trilikum“, koja okuplja vinare Zaprešića, Luke, Pušće i Jakovlja, ima osamdesetak članova, među njima petnaestak

ozbiljnijih proizvođača. - Raznim smo edukacijama i

predavanjima 'savladali gradivo', pa danas proizvodimo jako dobra vina, a u posao se uključuju i mladi - kaže Stjepan Đurinski, predsjed-

nik „Trilikuma“, kod čijih je članova najzastupljenija sorta, kažu i naj-zahvalnija, graševina. Ima u njiho-vim vinogradima i rajnskog rizlin-ga, chardonnaya, bijelog pinota, traminca...

2726 BROJ 92, SIJEČANJ 2016. BROJ 92, SIJEČANJ 2016. Ž KŽ K VIJESTI

❱Cebić je doktorski studij iz glazbenih znanosti završio na Sveučilištu za glazbu i izvedbene umjetnosti u austrijskom Grazu

Novi uspjeh Darija Cebića, dugoselskog skladatelja i glazbenog pedagoga, rav-natelja Osnovne glazbene škole Dugo Selo. Na međunarod-nom natjecanju iz kompozicije In-terAtria 2015, održanom u Grčkoj, osvojio je prvo mjesto! Za šest au-torskih skladbi, s kojima je sudje-lovao na natjecanju, od komisije je dobio maksimalnih 100 bodova.

Dario Cebić, doktor glazbenih znanosti, profesor kompozicije i pijanist, dobitnik je brojnih do-

Društvo Crvenoga križa gra-da Zaprešića otvorilo je početkom godine socijalnu trgovinu, prvu takvu u županiji. Time je, kaže Anđelko Končurat, ravnatelj Društva, omogućena organiziranija i jednostavnija mjesečna podjela paketa hrane i higijenskih potrepština soci-jalno najugroženijim osobama s područja grada Zaprešića i su-sjednih općina (Bistre, Brdovca, Dubravice, Jakovlja, Luke, Marije Gorice i Pušće).

Građani Zaprešića pravo na (jedan) paket pomoći mjeseč-no ostvaruju temeljem rješe-nja koje izdaje gradski Upravni odjel za društvene djelatnosti, a stanovnici okolnih općina teme-ljem potvrde Centra za socijalnu skrb u Zaprešiću. U siječnju je, kaže Končurat, podijeljeno 150 paketa koji su, uz ostalo, sadr-žavali ulje, brašno, šećer, tijesto, rižu, mlijeko, sol, konzerve...

- Dolazi nam sve više ljudi.

NOVI USPJEH RAVNATELJA OSNOVNE GLAZBENE ŠKOLE DUGO SELO

GRADSKO DRUŠTVO CRVENOGA KRIŽA ZAPREŠIĆA POČETKOM GODINE OTVORILO SOCIJALNU TRGOVINU

Za šest autorskih skladbi, Cebić je od komisije dobio maksimalnih 100 bodovamaćih i međunarodnih nagrada, a skladbe mu se izvode na najpo-znatijim svjetskim pozornicama. Krajem