gourmet vodič sjeverozapadne istre · 2016. 7. 26. · tradicijski okusi istarskog ognjišta -...

CITTÀNOVA

NOVIGRADBUIE

BUJEVERTENEGLIO

BRTONIGLAUMAGO

UMAG

Gourmet vodičSjeverozapadne Istre

3www.coloursofistria.com

4

7

8

10

11

12

14

24

15

26

28

30

16

18

20

22

Gourmet vodič Sjeverozapadne Istre

Sadržaj

Uvod

Očuvajmo povijesne lokalitete Istre i njezin okoliš

Enogastronomski itinerari Sjeverozapadne Istre

Tajne ekstradjevičanskog zlata - Put maslinovog ulja

Priča o robusnom teranu - Put istarskog terana

Vragolasta istarska ljepotica - Put istarske malvazije

U carstvu momjanskog muškata - Put vina momjanskog muškata

Snaga tradicije: istarski boškarin - Put delicija od boškarina

Podzemni vladar okusa - Put istarskog bijelog tartufa

Tradicijski okusi istarskog ognjišta - Putovi agroturizama i domaće kuhinje

Proljetna šetnja - Put divljih šparoga

Jesenska morska rapsodija - Put švoje

Zimske radosti Jadranskog mora - Put jadranskih lignji

Na kraju ili na početku puta - Put školjaka

Putevi meda Sjeverozapadne Istre

Jedna sorta, četiri zemlje, pregršt doživljaja - Put „Četiri zemlje-Quattro terre“

Informacije i kontakti

Preporučeni restorani, konobe, agroturizmi, vinske ceste i ceste maslinovog ulja Sjeverozapadne Istre

Smještajni kapaciteti Sjeverozapadne Istre

ImpressumNakladnik: Turističke zajednice Umag, Novigrad, Brtonigla, Buje; Oblikovanje: Studio Sonda, Poreč; Fotografije: Arhiv Turističke zajednice Istarske županije; Arhiv Turističkih zajednica Umag, Novigrad, Brtonigla, Buje;Tisak: Arty d.o.o, Umag; Naklada: 20.000; Godina: 2015.

54 www.coloursofistria.comwww.coloursofistria.com

Gourmet vodič Sjeverozapadne IstreGourmet vodič Sjeverozapadne Istre

Sjeverozapadna Istra

Sjeverozapadna se Istra proteže između granice sa Slovenijom na sjeveru

i rijeke Mirne na jugu. Ovdje nalazimo bogatstvo prirodnih raznolikosti,

od pretežito ravničarskog područja uz more, u kojem prevladavaju makija

i plodne oranice, preko zelenih brežuljaka u zaleđu, s kojih se pružaju

jedinstveni vidici, pa sve do plodne doline rijeke Mirne.

Tragovi bogate povijesti prisutni su na brojnim lokalitetima, od kojih

izdvajamo srednjovjekovni gradić Grožnjan, čuven po svojoj iznimnoj

ljepoti, ali i brojnim umjetničkim kolonijama i manifestacijama koje se

ondje održavaju tijekom ljeta. Tu su i gradići Brtonigla i Momjan, znani po

vinarskoj tradiciji, grad tenisa Umag i mjesto koje je najtješnje povezano

s morem i ribarstvom - Savudrija. Nikako ne smijemo zaboraviti Novigrad,

s odlično očuvanim gradskim zidinama i gradskom ložom na samome

moru, te Buje, po svojim maslinama poznato kao “grad ulja“.

Uvod

Istra

Istra, čaroban i raznovrstan minijaturni svijet koji je ujedno i najveći po-

luotok na Jadranu, smjestila se u podnožju Alpa zaronivši u plavetnilo

Sredozemnog mora.

Na relativno malom prostoru pronaći ćete veliko bogatstvo raznolikosti.

Od zelenih polja i brežuljaka, vinograda i maslinika, pa sve do primorskih

gradova bogate kulturno-povijesne baštine i srednjovjekovnih urbanih

bisera smještenih na vrhu brežuljaka, opasanih moćnim gradskim zidi-

nama. Već desetljećima poznata kao destinacija za ljetovanje, s pitomom

obalom, ugodnom klimom i kristalno bistrim morem, Istra je regija koju

sve više gostiju otkriva i kao destinaciju s odličnim hotelima, vrhunskim

vinima i maslinovim uljima te brojnim vrhunskim restoranima, konobama

i agroturizmima.

Ukratko, ona je škrinja puna raznovrsnih ljepota i gurmanskih doživljaja u

vašem susjedstvu, a ovom knjižicom pomoći ćemo vam da na jednostavan

i ležeran način upoznate zemlju, ljude i običaje Sjeverozapadne Istre.

7www.coloursofistria.com


Na svakom se koraku možete uvjeriti u čistoću našeg okoliša, koju u Istri

njegujemo već desetljećima, i na koju smo posebno ponosni. Naši uredi

u suradnji s Turističkom zajednicom Istarske županije nastoje sačuvati tu

ljepotu provodeći akciju “Neka moja Istra blista“ tijekom koje se odvijaju

akcije i radionice za djecu, kojoj se već od malih nogu usađuje ljubav prema

našem kraju.

Pomozite nam i vi da budućim naraštajima ostavimo sačuvan okoliš te vas

molimo da prilikom posjeta našim lokalitetima ne ostavljate tragove vla-

stitog prisustva, odnosno da s tih prostora ne odnosite dijelove povijesnih

spomenika trajno ih oštećujući.

Očuvajmo povijesne lokalitete Istre i njezin okoliš

8 www.coloursofistria.com


Enogastronomski itinerariSjeverozapadneIstre

Sjeverozapadna Istra je zahvaljujući svojim različitostima na relativno malom

prostoru, koji se proteže od ribom bogatog priobalja pa do brdovitog zaleđa

bogatog tartufima, gljivama, šparogama i drugim samoniklim biljem, idealno

ishodište za zanimljiv godišnji odmor u znaku izuzetnih enogastronomskih

doživljaja.

Ne bismo li vam olakšali osmišljavanje boravka te izbor lokala i podruma,

u nastavku vam nudimo jedanaest enogastronomskih putova na kojima

je sadržano najbolje što enogastronomija Sjeverozapadne Istre nudi. Usto,

ne biste li mogli naše specijalitete pripremati i kod kuće, pojedini putovi

obogaćeni su odabranim receptima istarske kuhinje.

Želimo vam ugodan i nezaboravan boravak u Sjeverozapadnoj Istri!


3

4

10

5

2

9

1 8

6

13

147

11

12

9

2

519

21

1

10

11

12

13

18

4

15

14

16

3

6

820

23

7

17

22


Priča o nekoć najrasprostranjenijoj crnoj sorti u Istri vrlo je stara i seže u da-

leku prošlost - po dostupnim pisanim tragovima on se spominje još prije više

od 600 godina. Tako u povijesnim zapisima nalazimo da su teranom 1390.

godine darivani carski ambasadori, kojima je poklonjeno 20 “ingastarisa“

(keramičkih boca), pa je zatim 1408. godine teranom darivan mletački, a

1411. godine austrijski ambasador, što govori o iznimnoj cijenjenosti ovog

istarskog crnog vina. Prvi opis terana potječe od istarskog agronoma kano-

nika Petra Stankovića iz 1825. godine, dok se u domaćoj stručnoj literaturi

o teranu raspravlja već oko 180 godina. Naime, zbog iznimne sličnosti

karakteristika terana i refoška, ove su se dvije sorte dugo poistovjećivale,

da bi na kraju ipak bilo zaključeno da je riječ o različitim sortama.

Još prije samo nekoliko godina teran je bio znatno oporiji nego danas, no

povećanu oporost istarski vinari izbalansirali su kombinacijom modernih

i tradicionalnih tehnologija te smanjenjem jabučne kiseline u vinu, čime

ono dobiva posve nove kvalitete.

Uvjereni smo da će se mnogima svidjeti moderni terani među kojima naj-

bolje primjerke pronalazimo upravo na području Sjeverozapadne Istre, na

našem putu istarskog terana. Teran ima karakterističnu rubin crvenu boju,

koja je pri kružnom okretanju u čaši protkana ljubičastim tonom.

Aroma je fina, izražena i prepoznatljiva, tipičnog voćnog karaktera i dominira

miris maline. Relativno visok sadržaj ukupnih kiselina i određena nijansa

trpkosti, uklopljena u visoki ekstrakt, daje mu karakterističan okus – to je

puno, jako, robusno, ali istovremeno i ugodno sljubljeno vino. Zbog te svoj-

stvene punoće i velike količine polifenola teran se smatra i ljekovitim vinom.

Više informacija i popis istarskih vinara pronaći ćete na stranici

www.istria-gourmet.com i u brošuri Istria Gourmet.

Enogastronomski itinerari

Priča o robusnom teranu (Put istarskog terana)

Vinari

Umag

Savudrija

Plovanija

Momjan

Buje

Brtonigla

Novigrad

Grožnjan

Maslina, jedno od najdugovječnijih stabala i simbol Mediterana, u Istri se

uzgaja od pamtivijeka. Istarsko maslinovo ulje iznimno je cijenjeno još od

doba antičkih Rimljana, koji su ga smatrali posebnom delicijom izuzetne

kvalitete, o čemu postoje zapisi iz 1. stoljeća: Ništa nije ravno toj tekućini,

ona je naprosto jedinstvena: ona je simbol zdravlja, gastronomskog užitka

i napose lagodne i spokojne starosti. Neuobičajenog je, gorkastog okusa,

intenzivnog mirisa i nezaobilazan je začin najboljim jelima. Maslinovo ulje

najvrjednija je masnoća u ljudskoj prehrani, a koristi se i kao sredstvo za

njegu tijela te lijek kod raznih tegoba; po mnogima je eliksir života.

Danas su istarska maslinova ulja ponovno na mjestu koje im i pripada - u

svjetskom vrhu i to po renomiranom vodiču za ekstradjevičanska ulja Flos

Olei, u kojem već osam godina za redom među 20 najbolje ocijenjenih

maslinovih ulja na svijetu pronalazimo i ona istarskih proizvođača.

Na našem putu maslinovog ulja pruža vam se jedinstvena prilika da vidite

slikovite maslinike smještene na terasastim obroncima brežuljaka, savr-

šeno uklopljene u pejzaž, naučite tehnologiju uzgoja maslina i proizvodnje

ekstradjevičanskih ulja te da u jedinstvenim izvornim ambijentima naših

uljara kušate i kupite ponajbolja istarska ulja, uz koja ćete kući ponijeti

istinske okuse Istre.

Više informacija i popis istarskih maslinara pronaći ćete na stranici

www.istria-gourmet.com i u brošuri Istria Gourmet.


Tajne ekstradjevičanskog zlata (Put maslinovog ulja)

Maslinari1. Agrofin – Ulje Mate, Zambratija 2. Agro – Millo, Baredine 3. Al Torcio, Novigrad 4. Babić, Novigrad 5. CUJ – Kraljević, Farnežine6. Danijel Gardoš, Krasica, Buje7. Dario Vigini, Kremenje8. Dean Radešić, Krasica, Buje9. Farma Jola, Savudrija

10. Franco Basiaco, Buje 11. Ipša, Ipši 12. Marija Buršić, Nova Vas 13. Marijan Cosseto, Krasica 14. Marino Civitan, Kremenje15. Nino Činić, Krasica 16. Obitelj Cattunar, Nova Vas 17. Olive Charm, Umag18. OPG Maglica, Bibali, Buje19. OPG Zigante, Plovanija 20. Radesich fam., Krasica, Buje21. Remiggio Benvegnu, Gardoši, Krasica22. Romano Crisman, Lozari23. Romano Radešić, Punta, Krasica

BujeBrtonigla

Novigrad

Savudrija

Umag

Livade

1. Cattunar, Nova vas2. Celega, Buje 3. Clai – Bijele zemlje, Brajki,Krasica4. Coronica, Koreniki5. CUJ – Kraljević, Farnežine6. Degrassi, Savudrija7. Dešković, Kostanjica 8. Gambaletto, Brajki, Krasica9. Kabola, Kremenje

10. Kozlović, Vale, Momjan11. Sinković, Sv. Mauro, Momjan 12. Vina Franković, Buje13. Vino P&P, Novigrad14. Zigante Duvilio, Kostanjica


18

19

7

17

15

12311

1

8

6

144

9

5

13

16

2

10


Kolijevka malvazije u Istri je mjesto Brtonigla, poznato i pod nazivom “Grad

vina“. U Brtonigli se već gotovo 30 godina u čast “kraljici vina“, kako ondje

nazivaju malvaziju, upriličuje Festival Istarske malvazije. Ova se enoga-

stronomsko-kulturna manifestacija obilježena bogatstvom okusa, tradicije

i zabave, održava svake godine u lipnju. Program Festivala potražite na

www.coloursofistria.com.

U Sjeverozapadnoj su se Istri među prvima počele primjenjivati nove teh-

nologije u proizvodnji vina pa ne čudi stoga da se upravo na tom području

nalazi veliki broj najcjenjenijih proizvođača istarske malvazije, koji vas

pozivaju da posjetite njihove moderne podrume i kušate vrhunska vina u

ukusno uređenim kušaonicama s daškom tradicije.

A vas koji želite više pozivamo da posjetite Istru krajem svibnja jer je zadnja

nedjelja u tome mjesecu rezervirana za Wine day – dan kada istarski vinari

otvaraju vrata svojih podruma širokoj publici, ne bi li svi zainteresirani imali

priliku razgledati njihova moderna postrojenja i, naravno, kušati njihova

izuzetna vina.

Više informacija i popis istarskih vinara pronaći ćete na stranici www.istria-

gourmet.com i u brošuri Istria Gourmet.

Malvazija, čije ime dolazi od grčkog grada Monamvasia s poluotoka Pelo-

poneza, sorta je stara najmanje dvije tisuće godina, a smatra se da su je

u Istru donijeli venecijanski trgovci vinom u 14. stoljeću. Kada se govori

o malvaziji, obično se misli na sortu bijeloga grožđa, iako postoje i mal-

vasije nere, koje se uzgajaju ponajviše u talijanskim regijama Pijemont i

Puglia. Danas su najpoznatije bijele malvazije iz Italije, i to Malvasia bianca

del Chianti, Malvasia del Lazio, Malvasia delle Lipari, Malvasia di Candia

i Malvasia di Sardegna, i naravno, Malvasia istriana ili Istarska malvazija.

Na području Istre malvazija se počela intenzivno širiti 30-ih i 40-ih godina

20. stoljeća te nakon toga postaje dominantna među bijelim sortama. No,

kako se tada proizvodila po tehnologiji crnih vina, karakteristike sorte bile

su slabo izražene. Takva malvazija imala je smećkastu boju, mirisa prak-

tički nije bilo, s vrlo malo voćno-cvjetnih aroma, a okusu je nedostajalo

svježine, tako da su to obično bila prosječna vina u kojima je uglavnom

dominirao alkohol.

Tijekom 80-ih godina počinje preokret, kada nekolicina mladih istarskih

vinara malvaziju počinje proizvoditi na tehnološki napredniji, moderan

način, a početkom 90-ih nastupa prava mala istarska vinarska revolucija,

u kojoj sve više vinara koristi modernu tehnologiju i procese proizvodnje

kvalitetnih bijelih vina. Potvrda iznimne kvalitete dolazi 1998. godine na

Međunarodnom sajmu vina Vinovita u Zagrebu, kada Istarska malvazija iz

podruma obitelji Kozlović biva proglašena najboljim autohtonim vinom u Hr-

vatskoj, a već iduće godine dobiva priznanje za najbolje bijelo vino u državi.

U skladu sa svjetskim trendom povećane popularnosti autohtonih sorti,

istarska malvazija postaje sve zanimljivije i cjenjenije vino i van granica

Istre. Njena izražena alkoholnost i bogatstvo ekstrakta, s istovremeno umje-

renim i nižim sadržajem kiselina, od malvazije stvara puno i zaokruženo

vino. Diskretna je, cvjetno-voćne arome koja mnoge podsjeća na miris

bagremova cvijeta. Od voćnih aroma najčešće dominiraju jabuka i šljiva, a

u zrelom vinu može se osjetiti i lagani gorkasti okus badema.


Vragolasta istarska ljepotica (Put istarske malvazije)

Vinari

Umag

Savudrija

Plovanija

Momjan

Buje

Brtonigla

Novigrad

Grožnjan

1. Brajko, Oskoruš, Momjan

2. Capo, Brtonigla

3. Cattunar, Nova Vas

4. Celega, Buje

5. Clai – Bijele Zemlje, Brajki, Krasica

6. Coronica, Koreniki

7. CUJ – Kraljević, Farnežine

8. Degrassi, Savudrija

9. Dešković, Kostanjica

10. Fiore Vina, Umag

11. F&F Ravalico, Nova Vas

12. Gambaletto, Brajki, Krasica

13. Ivančić Moreno, Novigrad

14. Kabola, Kremenje

15. Kozlović, Vale, Momjan

16. Sinković, Sv. Mauro, Momjan

17. Veralda, Brtonigla

18. Vina Franković, Buje

19. Zigante Duvilio, Kostanjica


4

1

2

3

5

12

5

10

6

2

7

1114

8

15

3

9131

4


Vrijednost dobivena prirodnim odabirom i trudom seljaka kroz stoljeća

napokon je valorizirana na jedinstven gastronomski način.

I dok je nekada istarsko govedo, boškarin, godinama seljaku služilo za teški

rad u polju, vuklo kamenje za izgradnju kuća i zidova, skromno se hranilo

na siromašnoj ispaši, nudilo ono malo mlijeka za svaku obitelj, danas od

njegovog mesa priređujemo izvorne prirodne gastrodelicije svojstvene

ovom kraju.

Tradicija okusa koja se vraća u kuhinje renomiranih restorana i u centar

pažnje vrsnih gastronoma oplemenjuje turističku ponudu istarskog pod-

neblja, revitalizirajući drevne običaje pripremanja hrane uz divne mirise

koji su se nekada širili iz ruralnih domova Istre.

Pripremljeno na lešo ili u padeli, pečeno pod čripnjom, spravljeno kao

šugo s fužima ili njokima, aromatizirano samoniklim biljem ili marinirano

u domaćem ulju – tek su neki od načina pripreme ove jedinstvene sirovine,

iznikli iz domaće kuhinje naših predaka. Pojam “domaće“, riječ koja danas

postaje čarobna, istinski opisuje meso istarskog goveda, budi nostalgiju,

pobuđuje osjetila i uveličava vaš boravak u Istri, poluotoku koji uvijek i

iznova iznenađuje!


Snaga tradicije: istarski boškarin(Put delicija od boškarina)

Restorani i konobe

BujeUmag

Savudrija

Brtonigla

Novigrad

Momjan

Vinari

Želite li u Istri doživjeti nešto posebno, posjetite Momjan, malo, slikovito

mjesto na sjeverozapadu poluotoka.

Na 275 m nadmorske visine pred vama se, nadohvat ruke, pružaju vrhovi

Alpa i Dolomita s jedne te bogato zelenilo netaknute prirode i prekrasne

morske panorame s druge strane.

Povijest Momjana seže u daleku 1035. godinu, a duh stoljetne tradicije prati

vas i danas na svakom koraku. Ono što Momjan čini neodoljivim je svakako

(i) momjanski muškat. To je sorta bijelog grožđa koja raste na ograničenom

dijelu

Momjanštine, uglavnom na brdima od Oskoruša do Sv. Ivana kod Merišća.

Uspijeva na zemljištu bogatom laporom-flišom, na nadmorskim visinama od

200 do 350 m, na submediteranskim enogeografskim položajima.

Muškat je tijekom stoljeća, zahvaljujući posebnostima klime i tla, poprimio

gotovo savršene osobine. Pored tradicionalnog načina proizvodnje, koji još

uvijek njeguje nekoliko obitelji u Merišću, u novije vrijeme se na Momjanštini

razvija i suvremena proizvodnja.

Mnogi poznavatelji istarskih vina na prvo će mjesto staviti momjanski

muškat, zbog njegove zlatne boje, intenzivnog mirisa divljih karanfila i izu-

zetne arome.

Suho i slatko, vrli je pratilac slastica, ali i svakog profinjenog jela. Muškatu

se pripisuju i afrodizijačka svojstva, posebice kad su u pitanju čedne gospe.

Zbog svoje posebnosti momjanski muškat je cijenjen i izvan Istre. Još 1935.

godine na smotri vina u Bruxellesu dobio je zlatnu medalju, a u njegovim

čarima rado su uživali na dvoru cara Franje Josipa u Beču i kralja Emanuela

III. u Rimu. Ako su u njemu uživali carevi, uživajte i vi u carskom muškatu

Momjanštine!

Više informacija i popis istarskih vinara pronaći ćete na stranici www.istria-

gourmet.com i u brošuri Istria Gourmet.


U carstvu momjanskog muškata (Put vina momjanskog muškata)

Momjan

1. Brajko, Oskuruš, Momjan

2. Kabola, Kremenje

3. Kozlović, Vale, Momjan

4. Prelac, Momjan

5. Sinković, Sv. Mauro, Momjan

1. Bušćina, Marija na Krasu2. Da Lorenzo, Umag3. Lovac, Buje4. Malo Selo, Fratrija5. Morgan, Bracanija6. Navigare, Novigrad7. Nono, Petrovija8. Primizia Food & Wine, Brtonigla9. Rino, Momjan

10. San Benedetto, Novigrad11. San Mauro, Momjan12. San Rocco Gourmet, Brtonigla13. Stari Kaštel, Kaštel14. Stari podrum, Momjan15. Villa Vilola, Zambratija

Plovanija

Kaštel


42

6

57

9

8

3

1

4


Fuži sa tartufima (za 4 osobe)Sastojci

500 g fuži

20 g bijelih tartufa

20 g crnih tartufa

80 g maslaca

100 ml vrhnja za kuhanje

sol i papar

Priprema

Fuže stavimo u vrelu, pouljenu i posoljenu vodu i kuhamo po uputama na

pakiranju. U tavi rastopimo maslac, dodamo vrhnje za kuhanje i ostavimo da

vrije 1 – 2 minute. Ugasimo vatru, dodamo tanke listiće bijelog tartufa te

kuhane i ocijeđene fuže, promiješamo i premjestimo na tanjure. Preko

svake porcije naribamo crne tartufe i poslužimo.

RECEPTI ISTARSKE KUHINJE

Što je tartuf? Gastronomi se još ne mogu složiti spada li on u hranu ili

začin, no zasigurno su jednakog mišljenja po drugom pitanju - tartuf je

vrhunac gastronomije. Čudan je to, tajnovit i pod zemljom sakriven go-

molj, bez nadzemne biljke, i moguće ga je naći samo uz pomoć posebno

dresiranih pasa ili svinja.

Na području Istre postoje tri vrste zemlje, crvena u priobalnom području,

bijela na padinama Učke i istočnom dijelu Poluotoka te siva u središnjem

dijelu. Upravo tu, u vlažnoj sivoj zemlji raste tartuf, a područje na kojem

raste prostire se dolinom rijeke Mirne do planine Ćićarije na sjeveru te do

Pazina i Raškog zaljeva na jugu.

Ovaj čudan i neugledan gomolj, nadaleko čuven kao afrodizijak, intenzivnog

i jedinstvenog mirisa, još od vremena starih Rimljana ostao je neprikosno-

veni kralj kulinarstva. Tartuf je oduvijek nepresušni izvor najraznovrsnijih

kulinarskih ostvarenja, od predjela, salata i glavnih jela pa do deserata.

Istarski bijeli tartuf jedan je od najcjenjenijih na svijetu, dozrijeva u jesen

i najbolje je kušati ga odmah, tek izvađenog, u izvornom ambijentu naših

konoba i restorana. Osim najcjenjenijeg i skupocjenog bijelog tartufa (Tuber

magnatum), kojemu je sezona od sredine rujna pa do kraja siječnja, u Istri

ima i više vrsta crnog tartufa, koji raste gotovo cijele godine.

Na putu bijelog tartufa odabrali smo konobe i restorane koji nude maštovite

menije na bazi tartufa, sljubljene s vrsnim istarskim vinima, a ističu se i

ljepotom ambijenta te ljubaznošću i profesionalnošću osoblja. Zahvaljujući

svemu navedenom, odabrani lokali su od strane Turističke zajednice Istarske

županije dobili i oznaku “Izvorni tartuf – Tartufo vero“.


Podzemni vladar okusa(Put istarskog bijelog tartufa)

Restorani i konobe

Livade

Plovanija

Grožnjan

Momjan

Brtonigla

Buje

Fuži sa tartufima (za 4 osobe)Sastojci

500 g fuži

20 g bijelih tartufa

20 g crnih tartufa

80 g maslaca

100 ml vrhnja za kuhanje

sol i papar

Priprema

Fuže stavimo u vrelu, pouljenu i posoljenu vodu i kuhamo po uputama na

pakiranju. U tavi rastopimo maslac, dodamo vrhnje za kuhanje i ostavimo da

vrije 1 – 2 minute. Ugasimo vatru, dodamo tanke listiće bijelog tartufa te

kuhane i ocijeđene fuže, promiješamo i premjestimo na tanjure. Preko

svake porcije naribamo crne tartufe i poslužimo.


Što je tartuf? Gastronomi se još ne mogu složiti spada li on u hranu ili

začin, no zasigurno su jednakog mišljenja po drugom pitanju - tartuf je

vrhunac gastronomije. Čudan je to, tajnovit i pod zemljom sakriven go-

molj, bez nadzemne biljke, i moguće ga je naći samo uz pomoć posebno

dresiranih pasa ili svinja.

Na području Istre postoje tri vrste zemlje, crvena u priobalnom području,

bijela na padinama Učke i istočnom dijelu Poluotoka te siva u središnjem

dijelu. Upravo tu, u vlažnoj sivoj zemlji raste tartuf, a područje na kojem

raste prostire se dolinom rijeke Mirne do planine Ćićarije na sjeveru te do

Pazina i Raškog zaljeva na jugu.

Ovaj čudan i neugledan gomolj, nadaleko čuven kao afrodizijak, intenzivnog

i jedinstvenog mirisa, još od vremena starih Rimljana ostao je neprikosno-

veni kralj kulinarstva. Tartuf je oduvijek nepresušni izvor najraznovrsnijih

kulinarskih ostvarenja, od predjela, salata i glavnih jela pa do deserata.

Istarski bijeli tartuf jedan je od najcjenjenijih na svijetu, dozrijeva u jesen

i najbolje je kušati ga odmah, tek izvađenog, u izvornom ambijentu naših

konoba i restorana. Osim najcjenjenijeg i skupocjenog bijelog tartufa (Tuber

magnatum), kojemu je sezona od sredine rujna pa do kraja siječnja, u Istri

ima i više vrsta crnog tartufa, koji raste gotovo cijele godine.

Na putu bijelog tartufa odabrali smo konobe i restorane koji nude maštovite

menije na bazi tartufa, sljubljene s vrsnim istarskim vinima, a ističu se i

ljepotom ambijenta te ljubaznošću i profesionalnošću osoblja. Zahvaljujući

svemu navedenom, odabrani lokali su od strane Turističke zajednice Istarske

županije dobili i oznaku “Izvorni tartuf – Tartufo vero“.


Podzemni vladar okusa(Put istarskog bijelog tartufa)

Restorani i konobe

1. Bušćina, Marija na Krasu

2. La Parenzana, Volpija

3. Morgan, Bracanija

4. Mulino, Škrile, Buje

5. Rino, Momjan

6. San Rocco Gourmet, Brtonigla

7. Stari podrum, Momjan

8. Tončić, Čabrnica

9. Zigante, Livade


2 3

5

4

1


Njoki sa šugom (za 4 osobe)Satojci za pripremu šuga (gulaša)

600 g junetine

ulje (miješano maslinovo-suncokretovo)

4 režnja češnjaka

3 glavice kapule (luka)

3 dl pirea od rajčice

2 mrkve

malo ružmarina

malo peršina

2, 3 lovorova lista

sol i papar

0,2 dl crnog vina

Priprema

Komad junetine narežite na jednake komadiće i posolite. Zafrigajte kapulu. Kad

kapula dobije zlatnu boju dodajte narezano meso i pržite ga na laganoj vatri

5 minuta. Dodajte nasjeckani češnjak i pire od rajčice. Kuhajte i dolijevajte

vode po potrebi. Dodajte izmrvljeno lišće ružmarina i lovor. Popaprite i po

potrebi posolite. Kuhajte dok meso ne omekša. Pred kraj dodajte vino i

nasjeckani peršin. Kad se šugo zgusne jelo je gotovo!

Sastojci za pripremu njoka

600 g krumpira

2 jaja

200 g brašna (po potrebi više)

žlica masti (ili margarina)

malo ulja

soli po potrebi

Priprema

Krumpir u kori operite i stavite kuhati. Kuhani krumpir ogulite i propasirajte

na stolu ili na podlozi na kojoj ćete raditi njoke. U vruću smjesu od krumpira

dodajte jaja, sol, mast, ulje i brašno te zamijesite tijesto. Potom ga razvaljajte

u dugačke “kobasice“, a onda izrežite na komadiće dugačke 2 – 3 cm. Njoke

stavite u kipuću zasoljenu vodu i kuhajte dok se ne dignu na površinu. Izvadite ih

lopaticom i poslužite prelivene već pripremljenim šugom.


Unutrašnjost Istre, taj fascinantan svijet zelenih brežuljaka i plodnih

dolina, pruža fantastičnu kulisu za izlete automobilom u slikovita sela i

mjesta čija ćete imena često teško izgovoriti, ali će vas svojom ljepotom

očarati pa smo uvjereni da ih nećete tek tako zaboraviti. Upravo u tom

središnjem dijelu Istre vrijedni istarski seljaci su na svojoj djedovini

obnovili stare kamene kuće u tradicionalnom stilu, u kojima danas

ugošćuju posjetitelje nudeći im proizvode domaće kuhinje. Mnoga od

tih domaćinstava i dan-danas žive od poljoprivrede nudeći jela isključivo

na bazi namirnica iz vlastite proizvodnje.

Istarska jela temeljena su na mesu i tjestenini, a među njima su najču-

venija istarski pršut sušen na buri, ovčji sir i panceta kao hladno predjelo,

istarska maneštra (juha s grahom, krumpirom i suhim mesom), fuži,

njoki ili ravioli (tjestenina) s umakom od divljači ili domaće kokoši kao

toplo predjelo te teletina ispod čripnje (zvona) ili ombolo i kobasice s

kupusom kao glavno jelo. Za kraj se služe slastice: fritule i kroštule, ili

zašto ne, svježe sezonsko voće iz vlastitog vrta.

Za put agroturizama i domaće kuhinje preporučamo vam agroturizme u

kojima ćete, uvjereni smo, iskusiti pravi doživljaj izvornih istarskih okusa

te svu ljubaznost i srdačnost istarskog čovjeka.


Tradicijski okusi istarskog ognjišta(Putovi agroturizama i domaće kuhinje)

Agroturizmi (samo uz prethodnu najavu - idealno za manje grupe, ali i za parove)

Buje

Momjan

GrožnjanBrtonigla

1. Dešković, Kostanjica

2. Klaj, Fiorini

3. Punta, Krasica

4. San Mauro, Momjan

5. Tončić, Čabrnica

Zrenj


16

31

4

33

26

8

28

8

21

29 27

1519

34

3517

3

28

12

913

6

10

7

24

25

292 14

136

20

11 18

23

32

30

22

5


Fritaja sa divljim šparogama (za 4 osobe)Sastojci

600 g divljih šparoga

8 jaja

1 glavica luka

100 g pršuta

maslinovo ulje

sol i papar

Priprema

Divlje šparoge operemo, odstranimo donji drvenasti dio, a mekani dio stabljike

s vršcima izlomimo na kraće komade (cca 3 cm). U tavi ugrijemo pet žlica

maslinovog ulja, dodamo sjeckani luk, malo posolimo i pirjamo na laganoj

vatri dok luk ne omekša. Zatim dodamo pripremljene šparoge, popaprimo

i na laganoj vatri dalje pirjamo 4 – 5 minuta (što su šparoge mlađe, kraće ih

pirjamo). U zdjeli umutimo jaja, dodamo na trakice narezane kriške pršuta,

začinimo s vrlo malo soli i papra, izmiješamo sastojke i prelijemo preko

šparoga. Po želji ispečemo mekšu ili tvrđu fritaju i poslužimo.


Ime šparoge dolazi od grčke riječi asparagus, što znači izdanak. Biljni rod

šparoga obuhvaća više od 300 vrsta, od kojih se za prehranu koristi Asparagus

officinalis, dok se neke koriste kao ukrasne biljke.

Šparoga je jedna od najstarijih samoniklih kultura Mediterana, gdje se bilježi

još od od antičkog doba. Egipćani su divlju šparogu, koja je rasla uz tok ri-

jeke Nil, osim za prehranu, nudili bogovima na dar, a u grobnicama faraona

pronađene su slikarije šparoga.

Grci su brali divlje šparoge, a kao i Rimljani vjerovali su da imaju ljekovita

svojstva te su ih dodatno upotrebljavali kod uboda insekata i zubobolje.

Rimljani prvi počinju kultivirati šparogu, a znali su je i zamrznuti: nakon

branja na jugu, kočijama bi odvozili šparoge do Alpa, gdje bi izdanke držali

u snijegu do šest mjeseci, a natrag bi ih dopremili za velika slavlja.

Arapi su smatrali da ova biljka ima afrodizijačko djelovanje te je u 16-sto-

ljetnom ljubavnom priručniku spominju kao stimulans za ljubavne želje.

Tog je mišljenja bila i Madame Pompadour, a francuski kralj Luj XIV. dao je

uzgajati šparoge u staklenicima, ne bi li u njima uživao tijekom cijele godine.

Divlje šparoge su svakako jedna od najcjenjenijih samoniklih kultura koje

uspijevaju na području Istre, a beru se od sredine ožujka pa do kraja travnja.

U tom se periodu u Sjeverozapadnoj Istri održavaju Dani šparoga, kada brojni

restorani i konobe nude vrsne specijalitete na bazi ove ukusne i iznimno

zdrave biljke. Vrhunac manifestacije je Šparogada u Kaštelu, koja se organizira

u tjednu nakon Uskrsa.

Posjetite, dakle, restorane i konobe koji sudjeluju u projektu “Dani šparoga“

duž puta divljih šparoga i uvjerite se zašto je ova biljka u Istri tako popu-

larna i cijenjena. Popis restorana i konoba i detaljne programe pojedinih

manifestacija potražite na našim web stranicama www.coloursofistria.com.


Proljetna šetnja(Put divljih šparoga)

Restorani i konobe

Umag

Plovanija

Momjan

Buje

Brtonigla

Novigrad

Kaštel

Savudrija

1. A casa, Grupija2. Aquarius, Buje3. Astarea, Brtonigla4. Badi, Lovrečica5. Bassanese, Kaštel6. Bušćina, Sv. Marija na Krasu7. Da Paolo & Susanna, Zambratija8. Hotel Makin, Restaurant Sergio,

Novigrad9. Igor, Kaštel

10. La Parenzana, Volpija11. Lungomare, Novigrad12. Ma-Ni, Umag13. Malo Selo, Fratrija14. Marino, Kremenje15. Melon, Petrovija16. Morgan, Bracanija17. Mulino, Škrile, Buje18. Navigare, Novigrad19. Nono, Petrovija20. Pergola, Zambratija21. Pjero, Kremenje22. Porto Salvore, Savudrija23. Primizia Food&Wine, Brtonigla

24. Rino, Momjan25. Rondo, Buje26. San Benedetto, Dajla27. San Leonardo, Buje28. San Rocco Gourmet, Brtonigla29. Sergio, Buje30. Stari kaštel, Kaštel31. Stari podrum, Momjan32. Tabasco, Novigrad33. Toni, Zambratija34. Villa Rosetta Restoran Maruzza,

Zambratija35. Villa Vilola, Zambratija 36. Zlatna Vala, Umag


15

16

11

9

5137

2

6

9

3

112

8

10

14

4


Spaghettini s listom i crvenom paprikom

Sastojci

spaghettini 320 g

file lista 400 g

1 češanj češnjaka

1 žlica nasjeckanog peršina

1 dl extradjevičanskog maslinovog ulja

1 dl bijelog vina, istarske Malvazije

sol

crvena paprika

Priprema

Popržiti češnjak na ulju, dodati crvenu papriku i file lista nasjeckan na tanke

trakice te sol. Potom dodajte bijelo vino i na kraju nasjeckani peršin.

U međuvremenu skuhajte spaghettine i nakon što ih procijedite vratite ih u

zdjelu s umakom i još malo prokuhajte zajedno. Na kraju kuhanja dodajte

još malo maslinova ulja i promiješajte, i jelo je spremno za serviranje.

Tajna je u tome da paprika mora biti svježe mljevena.


Povijest Istre i istarskog čovjeka od pamtivijeka je vezana uz more, a po-

vijesni značaj istarskih primorskih gradova vidljiv je i u raskoši građevina

i palača koje u njima nalazimo. U zadnjih pola stoljeća more i ljepota

istarske obale doprinijeli su snažnom razvoju Istre u jednu od vodećih

turističkih regija Mediterana. Zahvaljujući čistoći mora, stjenovitom priobalju

i pjeskovitom dnu na otvorenoj pučini pred istarskom je obalom akvatorij

bogat ribom i raznovrsnim morskim plodovima.

Upravo je kombinacija tradicije ribarstva, bogatstva mora i razvoja turizma

dovela do procvata gastronomije u priobalnom dijelu Sjeverozapadne Istre.

Niz vrhunskih restorana ponudit će vam nezaboravne gurmanske doživ-

ljaje temeljene na svježoj ribi i plodovima mora, sljubljenih s vrhunskim

istarskim vinima i ekstradjevičanskim maslinovim uljem.

Kušajte vrhunsku ribu u soli ili u pećnici s krumpirom, ili, zašto ne, sirovu

s malo limunova soka i maslinova ulja, pripremljenu upravo pred vama.

Uživajte u rižotu s plodovima mora kombinaciji škampa i divljih šparoga,

u izvanrednoj salati od rakovica ili hobotnice, ili jednostavno u sirovim

repovima škampa uz čašu osvježavajuće istarske malvazije.

Prava je poslastica vrhunska bijela riba švoja ili list, posebno kvalitetna

u Sjeverozapadnoj Istri. Ulov ovdašnjih ribara osnova je jela tradicijske

kuhinje ovog kraja, ali i one sofisticiranih kulinarskih majstora.

Tijekom druge polovice listopada pa sve do sredine studenog održava se

gourmet manifestacija “Dani švoja“ tijekom koje je u odabranim resto-

ranima i konobama moguće uživati u ovoj izuzetnoj ribi pripremljenoj na

najraznovrsnije načine. A na koje je sve načine moguće spraviti švoju,

možete saznati u knjizi recepata “Švoja, vrhunska švoja“ gospođe Rosette

Martinčić Zancola, vlasnice restorana Maruzza.


Jesenska morska rapsodija (Put švoje)

Restorani i konobe

Umag

Brtonigla

Novigrad

Savudrija

Plovanija

Buje

Kaštel

1. Ancora, Savudrija

2. Badi, Lovrečica

3. Bušćina, Marija na Karsu

4. Igor, Kaštel

5. Melon, Petrovija

6. Navigare, Novigrad

7. Nono, Petrovija

8. Pergola, Zambratija

9. Porto Salvore, Savudrija

10. San Benedetto, Dajla


12. Santa Andrea, Savudrija

13. Sergio, Buje

14. Stari kaštel, Kaštel

15. Villa Rosetta Restoran Maruzza,

Zambratija

16. Zlatna Vala, Umag


1413

69

3

8

5

7

4

2

10

11

15

112



Zimske radosti Jadranskog mora (Put jadranskih lignji)

Restorani i konobe

Jadranske lignje šofigade s palentom (za 4 osobe)

Sastojci

1 kg jadranskih lignji

500 g luka

5 glavica češnjaka

1 dl maslinovog ulja

10 g peršina

1,5 dl bijelog vina

riblji temeljac

0,5 kg kukuruznog brašna ili krupice - palente

sol i papar

kriška limuna

Priprema

Jadranske lignje očistimo i narežemo na komadiće (kockice). Popržimo

luk na maslinovom ulju dok ne požuti. Dodamo iskosanog peršinovog

lista i češnjak. Ubacimo lignje i dinstamo dok ne omekšaju i stvore gusti

umak. Prilikom dinstanja podlijevamo bijelim vinom i ribljim temeljcem.

Začinimo solju, paprom i kriškom limuna. U litru vrele vode dodamo žlicu

maslinovog ulja i soli, te polako kuhamo palentu. Zgotovljenu palentu

serviramo toplu sa “šofiganim” lignjama.


“Nema lignja dok ruke ne ozebu“, govorili su nekad ribari u Istri. Nakon

sezone poljoprivrednih radova, odlazilo se na lignjolov u plitke zaljeve kod

Savudrije, Umaga, Novigrada i drugih ribarskih lučica Sjeverozapadne Istre

koja od antičkog vremena pamti bogatu tradiciju ribarstva. Male predatore

čekalo se strpljivo dovitljivim mamcima, a djeca su na obali iskušavala

sreću mrežom za leptire.

Prvi sačuvani naziv - kalamarion - dali su im još stari Grci. Ime se udomaćilo

na teritoriju Rimskog Carstva, no hrvatski jezik vuče ime iz latinskog, lignja

- loligo. Grci, Bizant i potom Mlečani koji su upravljali istarskim obalama

više od 500 godina, skovali su i prve recepte zahvaljujući kojima je lignja

postala sinonimom za brz morski obrok diljem svijeta.

Pronalazimo ih u restoranima 365 dana u godini, ali ništa se ne može

usporediti sa svježim domaćim lignjama iz Jadranskog mora. Nadprosječ-

no slana i čista morska voda Jadrana podarila im je autentičan okus koji

najbolje dolazi do izražaja zimi dok su lignje mlade i rado borave u plitkim

zaljevima sjevernog Jadrana gdje ih čeka obilje hrane.

Kako bi gosti uživali u okusu jadranske lignje, Sjeverozapadna Istra posvetila

joj je cijelu manifestaciju. U “Danima jadranskih lignji“, od prosinca sve

do početka siječnja, restorani i konobe nude menije s ukusnom morskom

namirnicom po povoljnijim cijenama uz domaća vina i maslinova ulja

svjetskoga glasa.

Naručite “baby“ lignje pečene na žaru ili veće primjerke ukuhane u brodetu,

uživajte u kremastim crnim rižotima, a ukoliko želite autentičan okus koji

su osmišljavale generacije brižljivih domaćica, odaberite punjene lignje na

istarski, uz sitno narezanu špaletu, pršut, rižu, ovčji sir i mediteranske začine.

Umag

Brtonigla

Novigrad

Savudrija

Plovanija

Buje

Kaštel

1. Ancora, Savudrija

2. Astarea, Brtonigla

3. Badi, Lovrečica

4. Bušćina, Marija na Karsu

5. Ma-Ni, Umag

6. Melon, Petrovija

7. Mulino, Škrile, Buje


9. Nono, Petrovija

10. Pergola, Zambratija


12. Santa Andrea, Savudrija

13. Toni, Zambratija


Zambratija

15. Villa Vilola, Zambratija


9

21

7

6

10

35

4

8



Na kraju ili na početku puta(Put školjaka)

Kapešante gratinirane (za 4 osobe)

Sastojci

3 kapešante – jakobove kapice

5 g krušnih mrvica

5 g maslaca

2 žličice maslinova ulja

Priprema

Svježe kapešante očistimo, dodamo žličicu maslinovog ulja, žličicu ma-

slaca i krušne mrvice u malim količinama. Zapečemo u pećnici na 200

stupnjeva, oko 10 minuta, dok meso kapešante ne pobijeli, a mrvice

porumene. Serviramo toplo.


Poseban doživljaj za zahtjevna nepca pružaju istarske školjke - kapešante,

pedoći, dondole, mušule, kanaštrele i oštrige. Najbolje su zimi, a njihov

nježan i pun okus dolazi iz životom bogatog podmorja, iz čistog mora, sa

stjenovitog i pjeskovitog dna u dubinama pred razvedenom istarskom

obalom. Jednako su ukusni plodovi mora iz izlova i uzgoja čija tradicija

seže daleko u antičko doba.

Ne propustite užitak u vrhunskim kapešantama karakterističnim za ovaj

kraj, netom izvađenim iz mora kraj izvora slatke vode, ponajprije na ušću

Mirne, uz zapadnu obalu Istre. Degustirajte školjke pripremljene prema

starim ribarskim običajima; u buzari s češnjakom, peršinom i rajčicama, s

roštilja, iz pećnice ili čak sirove, začinjene domaćim ekstra djevičanskim

maslinovim uljem i kapljicom limuna.

Možete učiniti i korak dalje, prihvaćajući sugestije kulinarskih majstora

koji ih na sofisticiran način pridružuju rižotima i domaćim tjesteninama.

Bez obzira na to za koji se recept odlučite pripremite se za nezaboravan

gourmet doživljaj upotpunjen kvalitetnim, nadaleko poznatim istarskim

vinima i ekstra djevičanskim maslinovim uljem.

Odlična su prigoda za takvo iskustvo “Dani školjaka“ koje na području

Sjeverozapadne Istre, tokom veljače i ožujka, organiziraju Turističke zajednice

Umaga, Novigrada, Brtonigle i Buja. Ovdašnji brojni vrhunski restorani i

sugestivne konobe za ovu prigodu pripremaju posebne menije s najmanje

četiri slijeda jela na bazi školjaka s prigodnim cijenama.

Restorani i konobe

Umag

Brtonigla

Novigrad

Savudrija

PlovanijaKaštel

Buje

1. Astarea, Brtonigla

2. Badi, Lovrečica

3. Melon, Petrovija


5. Nono, Petrovija

6. Porto Salvore, Savudrija


8. Stari Kaštel, Kaštel


Zambratija

10. Villa Vilola, Zambratija


3

6

1

2

45


Tradicija uzgoja vinove loze i maslina isprepliće se kroz stoljeća u životu

stanovnika sjeverozapadne Istre. Ljubav prema zemlji i njenim plodovima

utkana je u dušu novih naraštaja koji tradiciju danas uspješno spajaju s

modernim tehnologijama i znanjima, stvarajući vina i maslinova ulja o

kojima se glas pronosi diljem svijeta. No, to je tek djelić plodova ubranih

na ovom raskošnom području mediteranskog raslinja, valovitih brežuljaka

i plodnih dolina.

Zastanite na trenutak i odvest ćemo vas u još jedan novi svijet, prepun

prirodnih okusa, mirisa, boja i zdravlja - vodimo vas cestama meda!

U ovoj regiji, na području koje okružuju 4 ljupka gradića - Umag i Novigrad,

Buje i Brtonigla, možete posjetiti nekoliko mednih točaka, i na svakoj

ćete pronaći nešto posebno. No ljubav prema pčelama i pčelarstvu kod

svih je jednaka.

A marljive pčele radilice proizvode med već oko 150 milijuna godina sku-

pljajući nektar s cvijeća.

Kako te koliko je zdrav, doznajte na vašim novim istraživanjima po Istri. Ne

trebate se bojati pčela, a svakako morate kušati barem neke od njihovih

brojnih proizvoda jer su baš svi izuzetno dobri za naše zdravlje.

Med nudi šaroliko carstvo okusa i boja, ovisno o tome potječe li od jedne

ili više vrsta biljaka.

Livadski med, prema brojnim vrstama livada s kojih se prikuplja nektar,

donosi različite mirise i okuse, a boja mu može biti od žute do tamno žute

pa i crvene ili tamnije. I dok je lipov svjetložut i specifičnog mirisa, kestenov

je tamno žut i gorkastog ukusa. Bagremov med je aromatičan, a med od

lavande vrlo je jakog mirisa i okusa. Šumski pak ne potječe od nektara, već

ga pčele skupljaju s listova listopadnog i zimzelenog drveća.


Putevi meda Sjeverozapadne Istre

Proizvođači meda 1. Api Melon, Petrovija2. Janković, Livade3. Valenta, Momjan4. Vežnaver, Šorgi, Oprtalj5. Visintin, Sv. Ivan, Oprtalj6. Zugan, Radini, Brtonigla

Pčelinji su proizvodi i propolis, pelud, vosak i matična mliječ. Vrijedne ruke

naših medara od njih stvaraju i vrsne slastice, medenjake, medene poljupce

i kiflice s medom, med s čokoladom, likere od meda i medne rakije pa i

sapune i figurice od meda!

Na svojem sljedećem putovanju sjeverozapadnom Istrom zaustavite se u

umaškoj Petroviji u Api Melonu, u Momjanu na obiteljskom gospodarstvu

Valenta ili Zugan u Brtonigli, a na putu do Oprtlja naići ćete i na obiteljska

gospodarstva Janković, Vežnaver i Vižintin. Zastanite i kušajte prirodni med

iz netaknute prirode.

Dobro nam došli na jedno od brojnih gastronomskih putovanja Istrom!

Buje

Brtonigla

Momjan

Livade


12

5

7

8 6

4 3


Istra, najveći hrvatski poluotok, prožet je s 4 vrste tla spojenih u jedinstveno

bogatstvo ove regije. U srcu njegovog sjeverozapadnog dijela, smjestila se

Brtonigla - Istra u malom!

U ovom gradiću, na obroncima brežuljaka prekrivenih vinogradima, spa-

jaju se 4 istarske zemlje - bijela, siva, crna i crvena. S padina planinskih

masiva Učke i Ćićarije spušta se bijela Istra sa svojim kamenitim tlom. Sivo

flišno područje središnje Istre građeno je od lapora, pješčenjaka i mekših

vapnenaca, dok je zemlja crnica najplodnija, bogata humusom. Crvenica,

terra rossa, zemlja je posebne crvene-smeđecrvene ili žutocrvene boje

koju čine glina, sitniji i krupniji pjesci te čestice praha i najtipičnija je u

mediteranskoj klimi.

Istarska malvazija neprikosnovena je kraljica, kako je ovdje nazivaju, ovih

plodnih površina. Najrasprostranjenija u Istri, bijela autohotna sorta kroz

stoljeća je sačuvala svoju tradiciju uzgoja, a vrsni su vinari od njenih grozdo-

va tijekom godina stvarali sve bolja i poznatija vina.

Izvori kažu da je sorta malvazija stara barem 2 tisuće godina, a do danas

ih je opisano tridesetak diljem Mediterana. Posjetite li Istru, neizostav-

no kušajte čari istarske malvazije, vina osobitog karaktera, našu ponosnu

Ljepoticu. No, dođete li Brtoniglu, ovdje ćete imati priliku iskusiti nešto

sasvim drugačije: ovdje ćemo vam otkriti sve njezine tajne, tajne vina s 4

tala „Četiri zemlje-Quattro terre“.

U Brtonigli se boje istarske malvazije prelijevaju od zeleno žute do slamnato

žute nijanse, sve do zlatno žutih boja. Elegantnih, finih i ugodnih mirisa,

nudi voćne i cvijetne arome u kojima uglavnom prepoznajemo jabuku,

marelicu i dunju, a svoju osebujnost izražava cvjetnim mirisom bagrema,

lipe i jasmina. Visoka prosječna količina minerala daje ovom vinu izuzetnu

ukusnost. Zrelije, odležane malvazije vrve mirisima prosušenog voća i ter-

cijarnih aroma, a u njima se mogu osjetiti i lagani gorkasti okusi badema.

Sve kvalitete harmoničnih i uravnoteženih vina dodatno se prožimaju u

Istarskoj Malvaziji iz Brtonigle kroz posebnost 4 vrste tala „Četiri zemlje-

Quattro terre“. Pa i u legendi o ovome gradiću malvazija ima svoje posebno

mjesto - sol, ulje i grožđe nosile su tri kraljevne, a malvaziju kraljica!

Restoran

Ostali

Vinari


2. Cattunar, Nova Vas3. Capo, Fernetići4. Novacco, Fernetići5. Veralda, Brtonigla6. Vinerino, Brtonigla7. F & F Ravalico, Nova Vas

8. Pekara Briciola, Brtonigla


Jedna sorta, četiri zemlje, pregršt doživljaja(Put „Četiri zemlje-Quattro terre“)

BujeBrtonigla

Novigrad

CITTÀNOVA

NOVIGRADBUIE

BUJEVERTENEGLIO

BRTONIGLAUMAGO

UMAGCITTÀNOVA

NOVIGRADBUIE

BUJEVERTENEGLIO

BRTONIGLAUMAGO

UMAG

Bas

sane

seKa

štel

125

, Buj

eTe

l. +3

85 (

0)52

777

280

GSM

. +38

5 (0

)98

320

362

ww

w.b

assa

nese

-kas

tel.h

r

1,

2,4,

5,6,

7

12

:00

- 24

:00

I,

D, S

LO

Spec

ijalit

eti n

a ba

zi t

artu

fa •

Spec

ialit

à a

base

di t

artu

fi

Prep

oruč

eni r

esto

rani

, ko

nobe

, agr

otur

izm

i, vi

nske

ce

ste

i ces

te m

aslin

ovog

ulja

Sj

ever

ozap

adne

Istr

e

Rist

oran

ti, t

ratt

orie

, agr

ituris

mi,

stra

de d

el v

ino

e de

ll’ol

io

d’ol

iva

nell’

Istr

ia n

ord-

occi

dent

ale

cons

iglia

ti

NA

POM

ENA!

S o

bziro

m d

a su

bro

jni n

aši p

ar-

tner

i pol

jopr

ivre

dnic

i koj

i svo

je d

ane

prov

ode

rade

ći u

pol

ju i

na s

vojim

pro

izvo

dnim

pog

o-ni

ma

s ci

ljem

da

vam

pru

že n

ajvi

šu k

valit

etu

svoj

ih u

slug

a i p

roiz

voda

, mol

imo

da o

brat

ite

pažn

ju n

a ra

dne

dane

i ra

dno

vrije

me

poje

di-

nih

obje

kata

te d

a se

, ako

je t

ako

napo

men

u-

to, n

e za

bora

vite

pra

vovr

emen

o na

javi

ti.

NOT

A BE

NE!

Num

eros

i dei

nos

tri p

artn

er s

ono

agric

olto

ri ch

e tr

asco

rron

o le

loro

gio

rnat

e la

-vo

rand

o ne

i cam

pi e

sta

bilim

enti

di p

rodu

zion

e al

fin

e di

off

rirvi

ser

vizi

e p

rodo

tti d

i mas

sim

a qu

alità

. Sie

te p

erta

nto

preg

ati d

i pre

nder

e no

ta

delle

gio

rnat

e la

vora

tive

e de

ll’or

ario

di l

avor

o de

l loc

ale

che

vi in

tere

ssa

e, q

ualo

ra e

spre

ssa-

men

te s

peci

ficat

o, d

i avv

isar

e in

ant

icip

o il

vost

ro a

rriv

o.

Info

rmac

ijei k

onta

kti

Info

rmaz

ioni

e

cont

atti

r

adni

dan

i u t

jedn

u

gio

rni l

avor

ativ

i in

sett

iman

a

r

adno

vrij

eme

o

rario

d’a

pert

ura

pot

rebn

a na

java

su

pre

nota

zion

e

m

oguć

nost

deg

usta

cije

po

ssib

ilità

di e

ffett

uare

deg

usta

zion

i

s

tran

i jez

ici

pe

rson

ale

con

cono

scen

za li

ngue

stra

nier

e

Dam

ir i

Orn

ella

Zidi

ne 5

, Nov

igra

dTe

l. +3

85 (

0)52

758

134

ww

w.d

amiro

rnel

la.c

om

2

,3,4

,5,6

,7

1

2:00

- 1

5:30

19

:30

- 23

:30

I,

D, E

Siro

vi š

kam

pi, s

peci

jalit

eti n

a ba

zi s

irove

ribe • S

cam

pi c

rudi

, spe

cial

ità a

bas

e di

pe

sce

crud

o

Da

Paol

o&Su

sann

aU

ngar

ija 2

, Za

mbr

atija

, Um

agTE

L. +

385

(0)5

2 75

9 14

7G

SM. +

385

(0)9

1 54

3 07

53

1

,2,3

,4,5

,6,7

1

2:00

- 1

5:30

19

:30

- 23

:30

I,

D, E

Sezo

nski

pro

izvo

di, I

star

ska

kuhi

nja,

rib

lji

spec

ijalit

eti •

Pro

dott

i sta

gion

ali,

cuci

na

istr

iana

, spe

cial

ità a

bas

e di

pes

ce

Bad

iU

maš

ka 1

2, L

ovre

čica

, Um

agTe

l. +3

85 (

0)52

756

293

GSM

. +38

5 (0

)98

903

5535

ww

w.r

esta

uran

t-ba

di.c

om

1,

2,4,

5,6,

7

12:

00 -

23:

00

I,

E, D

Mije

šana

buz

ara

„Bad

i“, d

omać

a tje

sten

ina

sa

škam

pim

a i t

artu

fima

• Bu

sara

mis

ta „

Badi

“,

past

a tip

ica

agli

scam

pi e

tart

ufi

Am

fora

Riba

rnič

ka 1

0, N

ovig

rad

Tel.

+385

(0)

52 7

26 2

98G

SM:

+385

(0)

98 8

65 1

90w

ww

.uo-

amfo

ra.h

r

1,

2,3,

4,5,

6,7

11:

00 -

24:

00Ri

blji

spec

ijalit

eti,

dom

aća

tjest

enin

a, p

alač

inke

, čo

kola

dna

tort

a •

Spec

ialit

à a

base

di p

esce

, pa

sta

fatt

a in

cas

a, c

rêpe

s, to

rta

al c

iocc

olat

o

A C

asa

Gru

pija

13a

, Sav

udri

ja, U

mag

Tel.

+385

(0)

52 7

37 1

01w

ww

.res

tora

ni-m

ani.c

om

1,

2,3,

4,5,

6,7

1

1:00

- 2

4:00

I,

E, D

, SI

Ista

rski

spe

cija

litet

i, rib

lji s

peci

jalit

eti,

rafa

elo

kola

č • S

peci

alità

del

la c

ucin

a is

tria

na,

spec

ialit

à a

base

di p

esce

, des

sert

Raf

fael

lo

Čok

Sv. A

nton

a 2,

Nov

igra

dTe

l. +3

85 (

0)52

757

643

1,

2,4,

5,6,

7

12

:00

- 15

:00

18:

00 -

23:

00

I,

D, E

Spec

ijalit

eti o

d rib

e, s

irova

rib

a • S

peci

alità

di p

esce

, pes

ce c

rudo

Da

Lore

nzo

Šeta

lište

V. G

orta

na 7

4, U

mag

GSM

: +38

5 (0

)91

175

1098

1,

2,3,

4,5,

6,7

12

:00

– 01

:00

Med

itera

nska

kuh

inja

, rav

ioli

punj

eni

bran

cino

m •

Cuci

na m

edite

rara

nea,

ravi

oli

ripie

ni a

l bra

nzin

o

Rest

oran

i / R

isto

rant

i

Anc

ora

Savu

drijs

ka18

, Baš

anija

, Um

agTe

l. +3

85 (

0)52

759

574

w

ww

.res

taur

ant-

savu

drija

.eu

1,

2,3,

4,5,

6,7

11

:00

-23:

00

I,

D, E

Ribl

ji i m

esni

spe

cija

litet

i, Is

tars

ka k

uhin

ja •

Spec

ialit

à a

bas

e di

pes

ce e

di c

arne

, cuc

ina

istr

iana

Ant

onia

Crve

na u

vala

11,

Zam

brat

ijaTe

l. +3

85 (

0)52

759

565

1,

2,3,

4,5,

6,7

(I)

12

:00

- 16

:00

/ 1

8:00

- 2

3:00

I,

D, E

Jako

bove

kap

ice,

reza

nci s

a šk

ampi

ma,

švoj

a na

žar

u • C

appe

sant

e, t

aglia

telle

con

sc

ampi

, sog

liola

alla

grig

lia

Aqu

ariu

sD

igit

rons

ka 1

4, B

uje

Tel.

+385

(0)

52 7

73 4

17G

SM. +

385

(0)9

1 44

6 03

55

2,3

,4,5

,6,7

1

1:00

– 2

3:00

Dom

aća

kuhi

nja • C

ucin

a ca

sare

ccia

Belv

eder

Kari

gado

r 51

, Nov

igra

dTe

l. +3

85 (

0)52

735

199

1,

3,4,

5,6,

7

11

:00

- 23

:00

I,

D, E

Riba

u s

oli,

škar

pina

na

dalm

atin

ski •

Pe

sce

al s

ale,

sco

rfan

o al

la d

alm

ata

CITTÀNOVA

NOVIGRADBUIE

BUJEVERTENEGLIO

BRTONIGLAUMAGO

UMAGCITTÀNOVA

NOVIGRADBUIE

BUJEVERTENEGLIO

BRTONIGLAUMAGO

UMAG

Mel

onB

ujsk

a 11

, Pet

rovi

ja, U

mag

Tel.

+385

(0)

52 7

20 8

43G

SM. +

385

(0)9

1 54

6 55

21w

ww

.kan

tina

–mel

on.h

r

1,

2,3,

4,5,

6,7

1

0:00

– 2

3:00

I,

D

Ribl

ji sp

ecija

litet

i, ja

njet

ina

pod

peko

m, d

omać

a tj

este

nina

s r

azni

m u

mac

ima

(taf

tuf,

divl

jač,

do

mać

a ko

koš)

• Sp

ecia

lità

a ba

se d

i pes

ce,

agne

llo c

otto

sot

to la

cam

pana

, pas

ta fa

tta

in

casa

con

sug

o a

scel

ta (a

l tar

tufo

, di s

elva

ggin

a,

di g

allin

a)

Mar

ina

Sv. A

nton

38,

Nov

igra

dTe

l. +3

85 (

0)52

726

691

GSM

. +38

5 (0

)98

96 9

0 49

2; (

0)99

812

1 26

7

1,3,

4,5,

6,7

(II)

12

:00

- 15

:00

/ 18

:30

- 23

:00

I,

D, E

Ribl

ji sp

ecija

litet

i • S

peci

alit

à di

pes

ce

Dav

idKa

štel

120

c, B

uje

Tel.

+385

(0)

52 7

77 0

90G

SM. +

385

(0)9

9 34

8 15

64w

ww

.gos

tion

adav

id.h

r

1,

2,3,

5,6,

7

11

:00

- 22

:00

I,

E

Tjes

teni

na s

tar

tufim

a, je

la s

ogn

jišta

• Pa

sta

al t

artu

fo, p

iatt

i pre

para

ti al

cam

ino

Edda

Volp

arija

23c

, Sav

udri

jaTe

l. +3

85 (

0)52

759

666

GSM

. +38

5 (0

)98

270

270

1,

3,4,

5,6,

7 (I

)

12:0

0 -

23:0

0

I,

D, E

Riba

i m

eso

na ž

aru • P

esce

e c

arne

alla

gr

iglia

Gio

vann

iSt

. Ros

ello

30,

Nov

igra

dTe

l. +3

85 (

0)52

757

122

GSM

. +38

5 (0

)98

255

893

1,

3,4,

5,6,

7

11

:00

- 15

:00

18:

00 -

23:

00

I,

D, E

Dnev

no s

vije

ža ri

ba, r

ezan

ci s

jast

ogom

• Pe

sce

fres

co s

ervi

to g

iorn

alm

ente

, tag

liate

lle

all’a

rago

sta

Lido

Vlad

imira

Gor

tana

7, U

mag

Tel.

+385

(0)

52 7

41 3

82

GSM

. +38

5 (0

)91

796

0571

ww

w.r

esta

uran

t-lid

o.hr

1,

2,3,

4,5,

6,7

(I)

8

:00

- 23

:00

I, D

, E

Riba

u s

oli,

ravi

oli p

unje

ni š

kam

pim

a i

skut

om •

Pesc

e in

sal

e, ra

viol

i rip

ieni

agl

i

scam

pi e

rico

tta

Lova

cKa

ldan

ija 3

1, B

uje

Tel.

+385

(0)

52 7

77 0

94

Gsm

. +38

5 (0

)98

1962

430

1,

3,4,

5,6,

7 (I

, II)

1

0:00

- 2

4:00

I, E

Jela

pod

pek

om, d

ivlja

č, ri

ba •

Piat

ti so

tto

la

cam

pana

, sel

vagg

ina,

pes

ce

La P

aren

zana

Volp

ija 3

, Buj

eTe

l. +3

85 (

0)52

777

460

w

ww

.par

enza

na.c

om.h

r

1,

2,3,

4,5,

6,7

12

:00

- 23

:00

I,

D, E

Plju

kanc

i s g

ljiva

ma,

jela

pod

pek

om •

Past

a „P

ljuka

nci“

con

i fu

nghi

, pi

atti

sot

to

la c

ampa

na

La Q

uerc

iaFi

orin

i 13,

Fio

rini

Tel.

+385

(0)

52 7

74 4

55

GSM

. +38

5 (0

)99

401

08 7

5

ww

w.la

quer

cia.

hr

1,2

,4,5

,6,7

12

:00

- 24

:00

I,

E

Ribl

ji sp

ecija

litet

i, is

tars

ku p

ršut

• Sp

ecia

lità

a ba

se d

i pes

ce, p

rosc

iutt

o is

tria

no

Lung

omar

eKa

rpin

jans

ka b

b, N

ovig

rad

Tel.

+385

(0)

52 6

49 3

31

Gsm

. +38

5 (0

)98

527

804

ww

w.c

itta

r.hr

1,

2,3,

4,5,

6,7

12

:00

- 23

:00

I, D

, E

Pizz

a „

Lung

omar

e“, š

page

ti s

mor

skim

plo

dovi

-

ma,

sez

onsk

a ku

hinj

a • P

izza

„ L

ungo

mar

e“,

spag

hett

i ai f

rutt

i di m

are,

cuc

ina

stag

iona

le

Igor

Kašt

el 1

20e,

Buj

e

Tel.

+385

(0)

52 7

77 1

31

ww

w.r

esta

uran

t-ig

or.c

om

1,

2,4,

5,6,

7

11:

00 -

23:

00

I,

D, S

LO

Ribl

ja ju

ha u

koš

aric

i od

kruh

a, n

joki

pun

jeni

škam

pim

a i

tart

ufim

a •

Zupp

a di

pes

ce i

n

cros

ta d

i pa

ne,

gnoc

chi

ripie

ni c

on t

artu

fi e

scam

pi

Nin

oB

užin

ija 2

1, B

užin

ija, N

ovig

rad

TEL.

+38

5 (0

)52

758

051

GSM

. +

385

(0)9

8 17

4 75

42

1,

2,3,

4,5,

6,7

13

:00

- 22

:00

I, D,

E

Jela

pod

pek

om,

ista

rska

i m

edite

rans

ka

kuhi

nja • P

iatt

i sot

to la

cam

pana

, Cuc

ina

istr

iana

e m

edite

rran

ea

Mor

gan

Bra

cani

ja 1

, Buj

eTe

l. +3

85 (

0)52

774

520

ww

w.k

onob

a-m

orga

n.eu

1,

3,4,

5,6,

7

12

:00

- 22

:00

I

Vepa

r sa

pal

ento

m, p

ečen

i pije

tao,

mes

o

pod

peko

m •

Cing

hial

e co

n po

lent

a, g

allo

ar

rost

o, c

arne

cot

ta s

otto

la c

ampa

na

CITTÀNOVA

NOVIGRADBUIE

BUJEVERTENEGLIO

BRTONIGLAUMAGO

UMAGCITTÀNOVA

NOVIGRADBUIE

BUJEVERTENEGLIO

BRTONIGLAUMAGO

UMAG

Port

o Sa

lvor

eLu

ka, S

avud

rija

Tel.

+385

(0)

52 7

59 2

13w

ww

.por

to-s

alvo

re.c

om

1,

3,4,

5,6,

7

08:

00 -

23:

00

I, D,

E

Plju

kanc

i s k

omad

ićim

a lis

ta u

gni

jezd

u od

ruko

le,

riba

u pe

ćnic

i s k

rum

piro

m, č

okol

adni

kol

ač s

ba

dem

ima • P

ljuka

nci (

past

a fa

tta

in c

asa)

con

pe

zzet

ti di

sog

liola

, su

un n

ido

di ru

cola

, pes

ce a

l fo

rno

con

pata

te, d

esse

rt al

cio

ccol

ato

e m

ando

rle

Rond

oTr

g J.B

. Tit

a 6,

Buj

eTe

l. +3

85 (

0)52

772

898

ww

w.r

ondo

-buj

e.co

m

1,

2,3,

4,5,

6,7

0

8:00

- 2

3:00

I, E

Suho

mes

nati

pro

izvo

di v

last

ite

proi

zvod

nje

• Sa

lum

i del

la c

asa

Prim

izia

foo

d&w

ine

Bun

arsk

a 2,

Brt

onig

la

Tel.

+385

(0)

52 7

74 7

04

GSM

. +38

5 (0

)98

165

5253

ww

w.s

an-r

occo

.hr

1,2

,3,4

,5,6

,7

1

3:00

– 2

3:00

I,

D, E

Dom

aći

tort

elin

i pu

njen

i m

esom

ist

arsk

og

bošk

arin

a • T

orte

llini

cas

arec

ci r

ipie

ni a

lla

carn

e di

bov

ino

istr

iano

(bo

škar

in

San

Rocc

o G

ourm

etSr

ednj

a ul

ica

2, B

rton

igla

Tel.

+385

(0)

52 7

25 0

00

ww

w.s

an-r

occo

.hr

1,

2,3,

4,5,

6,7

12:

00 –

23:

00

I,

D, E

Krem

a od

kru

mpi

ra s

a sv

ježi

m t

artu

fim

a na

pos

telji

ci o

d si

pica

„al

ner

o“ •

Cre

ma

di p

atat

e co

n ta

rtuf

fi f

resc

hi s

u le

ttin

o di

se

ppie

„al

ner

o“

Sant

And

rea

Savu

drijs

ka 1

8, B

ašan

ija, U

mag

Tel.

+385

(0)

98 3

34 6

51

1,

2,3,

4,5,

6,7

08

:00

-23:

00

I,

D, S

LO

Svje

ža r

iba,

rib

lji s

peci

jalit

eti •

Pes

ce f

resc

o,

spec

ialit

à a

base

di p

esce

Serg

ioD

igit

rons

ka 2

1, B

uje

Tel.

+385

(0)

52 7

72 0

05

GSM

. +38

5 (0

)91

206

0471

1,2

,3,5

,6,7

07

:00

- 23

:00

I, D,

SLO

Ribl

ji m

enu

sa s

ezon

skim

pov

rćem

,

dom

aća

mes

na je

la •

Men

ù di

pes

ce c

on

verd

ura

stag

iona

le, p

iatt

i tip

ici a

bas

e di

carn

e

Star

i Kaš

tel

Kašt

el 8

5, B

uje

Tel.

+385

(0)

52 7

77 0

11

GSM

. +38

5 (0

)99

345

9570

1,2

,3,4

,5,6

,7

07

:00

- 23

:00

I,

D, E

, SLO

Hob

otni

ca u

vin

skom

um

aku

sa s

ezon

skim

tart

ufom

• Po

lipo

in s

alsa

di v

ino

con

tart

ufo

di s

tagi

one

Serg

ioŠa

ini 2

a, N

ovig

rad

Tel.

+385

(0)

52 7

57 7

14

1,

2,3,

4,5,

6,7

12

:00

- 15

:00

18:

00 -

23:

00

I,

D, E

Brod

et s

pal

ento

m, r

ezan

ci s

jast

ogom

• Br

odet

to e

pol

enta

, tag

liate

lle a

ll’ar

agos

ta

Toni

Sipa

rska

8, S

avud

rija

Tel.

+385

(0)

52 7

59 5

70w

ww

.res

taur

ant-

toni

.eu

1,

2,4,

5,6,

7

12:

00 -

24:

00

I, D,

E

List

s k

onja

kom

i ta

rtuf

ima,

rib

lji c

arpa

ccio

• So

glio

la a

l cog

nac

e ta

rtuf

i, ca

rpac

cio

di p

esce

Sidr

o -

All’

Anc

ora

Man

drač

5, N

ovig

rad

Tel.

+385

(0)

52 7

57 6

01

1,2

,3,4

,5,6

,7

11

:00

- 23

:00

I, D,

E

Špag

eti

s ja

stog

om,

špag

eti

s pl

odov

ima

mor

a, m

iješa

na r

iba

na ž

aru

• Sp

aghe

tti

all’a

rago

sta,

spa

ghet

ti ai

fru

tti d

i mar

e, p

es-

ce m

isto

alla

bra

ce

Star

i pod

rum

Mos

t 52

, Mom

jan

Tel.

+385

(0)

52 7

79 1

52

GSM

. +38

5 (0

)98

964

7723

ww

w.s

tari

podr

um.in

fo

1,

2,4,

5,6,

7

12:

00 -

23:

00

I,

E, S

LO

Bifte

k s

tart

ufim

a, re

zanc

i s ta

rtuf

ima,

glji

ve n

a

žaru

• B

iste

cca

ai t

artu

fi, t

aglia

telle

ai

tart

ufi,

fung

hi a

lla b

race

Taba

sco

Bol

ničk

a 8,

Nov

igra

dG

SM. +

385

(0)9

8 42

0 31

4

1,3,

4,5,

6,7

12

:00

- 15

:00,

18:

00 -

23:

00

I,

D, E

Tjes

teni

na s

jast

ogom

, tje

sten

ina

s m

orsk

im

plod

ovim

a, “

Taba

sco“

bift

ek, j

ela

pod

peko

m •

Past

a al

l’ara

gost

a, p

asta

ai f

rutti

di m

are,

bist

ecca

“T

abas

co”,

pie

tanz

e co

tte

sott

o la

cam

pana

Pepe

nero

Porp

orel

a bb

, Nov

igra

dTe

l. +3

85 (

0)52

757

706

ww

w.p

epen

ero.

hr

1,

3,4,

5,6,

7

18

:30

- 23

:00

I,

D, E

, RU

S

Krea

tivna

rib

lja k

uhin

ja •

Cuci

na c

reat

iva

con

piet

anze

a b

ase

di p

esce

Perg

ola

Sunč

ana

2, Z

ambr

atija

Te

l. +3

85 (

0)52

759

685

2,

3,4,

5,6,

7

12

:00

- 23

:00

I,

D, E

File

t ro

mba

peč

en u

peć

nici

s k

orom

ačem

, si

rovi

spe

cija

litet

i • F

ilett

o di

rom

bo c

otto

in

for

no c

on i

finoc

chi,

spec

ialit

à cr

ude

Non

oU

maš

ka 3

6, P

etro

vija

Tel.

+385

(0)

52 7

40 1

60G

SM. +

385

(0)9

1 25

4 80

44

ww

w.k

onob

a-no

no.c

om

1,

2,3,

4,5,

6,7

11

:00

- 23

:00

I, D,

E

Sezo

nski

spe

cija

litet

i na

bazi

špa

ruga

,

gljiv

a i t

artu

fa •

Men

ù st

agio

nale

a b

ase

di a

spar

agi,

fung

hi e

tar

tufi

Sole

Soši

ći 5

8, U

mag

Tel.

+385

(0)

52 7

30 1

23G

SM. +

385

(0)9

1 51

6 94

16G

SM. +

385

(0)9

1 15

0 12

24w

ww

.kon

oba–

sole

.hr

1,

3,4,

5,6,

7

11:

00 -

23:

00

I,

D

Fuži

s v

rgan

jima

i cr

nim

tar

tufo

m,

njo

ki s

divl

jači

• Pa

sta

„Fuž

i“ a

i por

cini

e ta

rtuf

o ne

ro,

gnoc

chi c

on s

elva

ggin

a

CITTÀNOVA

NOVIGRADBUIE

BUJEVERTENEGLIO

BRTONIGLAUMAGO

UMAGCITTÀNOVA

NOVIGRADBUIE

BUJEVERTENEGLIO

BRTONIGLAUMAGO

UMAG

Ast

area

Ronk

ova

6, B

rton

igla

Tel.

+385

(0)

52 7

74 3

84G

SM. +

385

(0)9

1 53

9 68

89

ww

w.k

onob

a-as

tare

a-br

toni

gla.

com

1,

2,3,

4,5,

6,7

11

:00

- 23

:00

I, D

Janj

etin

a po

d pe

kom

, rib

a na

žar

u ,c

rni

rižo

to •

Agn

ello

cot

to s

otto

la c

ampa

na,

pesc

e al

la g

riglia

, ris

otto

al n

ero

di s

eppi

a

Kono

be /

Tra

ttor

ie

Ate

lier

Mar

ušić

i 30,

Buj

e Te

l. +3

85 (

0)52

731

055

2,

3,4,

5,6,

7

12

:00

– 22

:00

I

Mes

ne p

late

, tar

tufi

na r

azne

nač

ine,

do

mać

a tj

este

nina

• Pi

atti

alla

car

ne,

tart

ufi i

var

i mod

i, pa

sta

fatt

a in

cas

a

Mal

o Se

loFr

atri

ja 1

, Buj

eTe

l. +3

85 (

0)52

777

332

GSM

. +38

5 (0

)91

732

7429

1,2,

4,5,

6,7

17:0

0 -

23:0

0

I

Man

eštr

a, b

iftek

tag

liata

s r

ukol

om i

gran

a pa

dano

m •

Min

estr

a, b

iste

cca

tagl

iata

con

ru

cola

e g

rana

pad

ano

Mar

iner

oSv

. Mar

ija n

a Kr

asu

41, S

v. M

arija

na

Kras

u Te

l. +3

85 (

0)52

732

053

1,

2,3,

4,5,

6,7

12

:00

- 23

:00

I

Ista

rski

prš

ut, o

včiji

sir,

dom

aća

tjes

teni

na, j

anje

tina

i te

leti

na p

od p

ekom

• Pro

sciu

tto

crud

o is

tria

no, p

ecor

ino,

pas

ta

fatt

a in

cas

a, c

arne

di a

gnel

lo e

vite

llo

cott

a so

tto

la c

ampa

na

Pjer

oKr

emen

je 9

9, M

omja

nTe

l. +3

85 (

0)52

779

200

GSM

. +38

5 (0

)98

992

5232

2,

3,4,

5,6,

7

10

:00

- 23

:00

I

Dom

aća

tjes

teni

na s

tar

tufim

a, b

iftek

s

tart

ufim

a, f

iore

ntin

a • P

asta

tip

ica

al

taru

fo, b

iste

cca

al t

artu

fo, f

iore

ntin

a

Zlat

na v

ala

Sv. I

van

45, U

mag

Tel.

+385

(0)

52 7

56 0

60G

SM. +

385

(0)9

1 12

0 81

41

ww

w.z

latn

a-va

la.h

r

1,

2,3,

4,5,

6,7

09:0

0 -

24:0

0

I,

D

Ribl

ja p

ašte

ta, r

ižot

sa

škam

pim

a i t

artu

fima,

do

mać

i ko

lač •

Pâté

di

pesc

e, r

isot

to c

on

scam

pi e

tar

tufi,

tor

ta fa

tta

in c

asa

San

Bene

dett

o D

ajla

35,

Daj

laTe

l. +3

85 (

0)52

735

484

GSM

. +38

5 (0

)95

923

3987

ww

w.s

an-b

ened

etto

.net

1,2

,3,4

,5,6

,7

1

2:00

- 2

4:00

I,

D, E

Sezo

nska

pla

va ri

ba, k

olač

od

lava

nde

• Pe

sce

azzu

rro d

i sta

gion

e, d

olce

alla

lava

nda

Rino

Dol

inja

Vas

23,

Mom

jan

Tel.

+385

(0)

52 7

79 1

70

ww

w.p

rela

c.hr

1,

3,4,

5,6,

7

12

:00

- 22

:00

I

Tjes

teni

na s

tar

tufim

a, n

joki

s d

ivlja

či,

mes

o na

žar

u • P

asta

al t

artu

fo, g

nocc

hi

con

selv

aggi

na, c

arne

alla

bra

ce

Bušč

ina

Buš

ćina

18,

Mar

ija n

a Kr

asu

Tel.

+385

(0)

52 7

32 0

88w

ww

.kon

oba-

busc

ina.

hr

1 ,

3,4,

5,6,

7

12:

00-2

4:0 0

I

Tjes

teni

na s

tar

tufim

a, ja

njet

ina

pod

peko

m

• Pas

ta c

on ta

rtuf

i, ag

nello

sot

to la

cam

pana

Zeno

nM

linsk

a 2,

Brt

onig

laTe

l. +3

85 (

0)52

774

620

ww

w.k

onob

a-ze

non.

com

1,

2,3,

4,5,

6,7

12

:00

- 23

:00

I,

D, E

, SLO

Bif

tek

s ta

rtuf

ima,

car

pacc

io o

d bo

škar

ina

• B

iste

cca

con

tart

ufi,

carp

acci

o di

bov

ino

istr

iano

(bo

škar

in)

Villa

Vilo

la

Um

aška

2/

a, Z

ambr

atija

Tel.

+385

(0)

52 7

59 9

40

GSM

. +38

5 (0

)98

433

896

ww

w.v

illa-

vilo

la.h

r

1,

2,3,

4,5,

6,7

11:0

0 -

24:0

0

I,

D, E

Ribl

ji i m

esni

spe

cija

litet

i, ra

zni k

olač

i kuć

e

• Spe

cial

ità a

bas

e di

pes

ce e

di c

arne

, var

i do

lci d

ella

cas

a

Villa

Ros

etta

Res

taur

ant M

aruz

zaCr

vena

uva

la 3

1, Z

ambr

atija

Tel.

+385

(0)

52 7

25 7

10

ww

w.v

illar

oset

ta.h

r

1,

2,3,

4,5,

6,7

12:

00 -

22:

00

I,

D, E

Dom

aći n

joki

sa

slas

nim

zal

ogaj

ima

švoj

e i

mal

gourmet vodič sjeverozapadne istre · 2016. 7. 26. · tradicijski okusi istarskog ognjišta -...

Documents