grad ilok 15 12 1

Strategija razvoja turizma Grada Iloka

VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA


2

VUKOVARSKO - SRIJEMSKA ŽUPANIJA

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA 2019. - 2025.

Ilok, 2019.


3


DATUM: svibanj 2019.

NARUČITELJ: Grad Ilok

IZVOĐAČ: Adria Bonus d.o.o. Poreč

SURADNJA: Institut za poljoprivredu i turizam Poreč

VODITELJI PROJEKTA: prof. dr. sc. Zdenko Tomčić

SURADNICI NA PROJEKTU: doc. dr. sc. Berislav Bolfek

doc. dr. sc. Linda Juraković

dr. sc. Zoran Jeremić

mr. sc. Veljko Mirković

Stevo Žufić, dipl.oec

Krešo Alihodžić, oec

Tekst je tehnički obrađen

i lektoriran


4

Sadržaj

1. UVOD ................................................................................................................................8

1.1. Cilj ...........................................................................................................................9

1. 2. Metodologija ............................................................................................................. 10

1. 3. Integralni pristup ( koncept ) izradi Strategije razvoja turizma Grada Iloka ............... 11

2. RESURSI I DJELATNOSTI ...................................................................................... 13

2.1. Lokacija i površina Vukovarsko-srijemske županije i Grada Iloka .............................. 13

2. 2. Demografska slika Grada Iloka ................................................................................. 15

2. 3. Prirodni resursi ......................................................................................................... 18

2. 3. 1. Reljef i klima ............................................................................................................. 18

2. 3. 2. Biljni i životinjski svijet ............................................................................................. 19

2. 3. 3. Poljoprivredne površine ............................................................................................ 19

2. 4. Povijesni i kulturni resursi ......................................................................................... 21

2. 5. Infrastruktura ............................................................................................................ 22

2. 5. 1. Prometnice ................................................................................................................ 23

2. 5. 2. Vodoopskrba ............................................................................................................. 25

2. 5. 3. Elektroopskrba i plinooskrba .................................................................................... 25

2. 5. 4. Telekomunikacijski promet ........................................................................................ 26

2. 6. Komunalna djelatnost ............................................................................................... 27


5

2. 6. 1. Odvodnja otpadnih voda ........................................................................................... 28

2. 6. 2. Gospodarenje otpadom ............................................................................................. 29

2. 7. Društvene djelatnosti................................................................................................. 29

2. 7. 1. Obrazovanje ............................................................................................................. 30

2. 7. 2. Kultura i kulturna dobra ........................................................................................... 31

2. 7. 3. Društva i udruge Grada Iloka ................................................................................... 34

2. 7. 4. Zdravstvo .................................................................................................................. 36

2. 7. 5. Socijalna skrb ........................................................................................................... 36

2. 8. Gospodarstvo ............................................................................................................ 37

2. 8. 1. Turizam i ugostiteljstvo ............................................................................................. 38

2. 8. 2. Razvoj poljoprivrede Grada Iloka ............................................................................. 41

2. 8. 3. Malo i srednje poduzetništvo ..................................................................................... 42

3. RAZVOJNO - PLANSKA OPREDJELJENJA ................................................................. 44

3. 1. Europski sustav ......................................................................................................... 44

3. 2. Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020............................................. 45

3. 3. Strategija razvoja turizma Vukovarsko-srijemske županije 2014. – 2020. .................. 48

3. 4. Razvojna strategija Vukovarsko-srijemske županije za razdoblje do 2020. .................... 51

3. 5. Prostorni planovi Županije ........................................................................................ 52

3.6. Prostorni plan Grada Iloka ......................................................................................... 55


6

3. 7. Strategija razvoja Grada Iloka za razdoblje 2016.-2020. ............................................ 58

4. POTICAJNE MJERE, KREDITNE LINIJE, OSTALI IZVORI FINANCIRANJA ........... 60

4.1. Prikaz stanja ........................................................................................................... 60

4.2. Investicijsko okruženje ........................................................................................... 61

4. 3. Korištenje EU fondova .............................................................................................. 62

5. GLOBALNA DRUŠTVENO - EKONOMSKA KRETANJA ........................................... 63

6. OBILJEŽJA POTRAŽNJE I PONUDE ............................................................................ 65

6. 1. Obilježja turističke ponude destinacije ...................................................................... 65

6. 1. 1. Opis elemenata stanja postojeće ponude – integralni pristup .................................... 66

6. 1. 2 Prikaz ponude ............................................................................................................ 69

6. 2. Obilježja potražnje .................................................................................................... 76

6. 2. 1. Obilježja turističke potražnje u destinaciji ................................................................. 76

6. 3. Obilježje turističke potražnje destinacije Grada Iloka ................................................ 77

7. SWOT ANALIZA ........................................................................................................ 86

8. TRŽIŠNI ELEMENTI ...................................................................................................... 88

8. 1. Tržišna pozicija turizma na prostoru destinacije ........................................................ 88

8. 1. 1. Tržišna kretanja i trendovi ........................................................................................ 89

8. 1. 2. Neusklađenost ponude i potražnje ............................................................................. 91

9. RAZVOJNE MOGUĆNOSTI........................................................................................... 95


7

9. 1. Razvojne mogućnosti ................................................................................................ 95

9. 2. Mogući pravci razvoja .............................................................................................. 96

9. 3. Očekivani efekti ...................................................................................................... 100

10. RAZVOJNA STRATEGIJA I CILJEVI ........................................................................ 103

10. 1. Vizija – odabrana varijanta i koncepcija ................................................................ 103

10. 2. Odabrani model razvoja ........................................................................................ 105

10. 3. Najznačajniji ciljevi razvoja .................................................................................. 106

11. POBOLJŠANJE PONUDE I NOVI PROIZVODI (integralni pristup)........................... 109

11. 1. Poboljšanje postojećeg stanja ................................................................................ 109

11. 2. Novi proizvodi (ponuda) ....................................................................................... 113

12. DESTINACIJSKI MENADŽMENT I MARKETING................................................... 117

12. 1. Destinacijski menadžment Grada .......................................................................... 117

12. 2. Destinacijski marketing Grada .............................................................................. 118

12. 2. 1. Brendiranje destinacije ......................................................................................... 120

12. 2. 2. Sustav upravljanja turizmom ................................................................................ 121

13. PLAN PROVEDBE I AKCIJSKI PLAN ...................................................................... 123

IZVORI .............................................................................................................................. 177


8

1. UVOD Razvoj turizma ovisi o ekonomskim i društvenim kretanjima u nacionalnim i međunarodnim okvirima. Stoga njegov razvoj treba biti usklađen s dugoročnom nacionalnom politikom, politikama srodnih područja i sektora, ali i politikama Europske unije čiji je punopravni član Hrvatska postala 1. srpnja 2013. godine. S dobro artikuliranom vizijom, prepoznatim strateškim područjima i jasnim planom djelovanja, turizam se treba, inicijalno uklopiti u postojeće strateške smjernice i postupno utjecati na kreiranje budućih nacionalnih i europskih politika. Istodobno, vizija i strateški ciljevi turizma moraju odražavati nacionalne prioritete i biti zasnovani na vlastitim snagama i vrijednostima.

Hrvatski turizam predstavlja jednog od glavnih pokretača ukupnog hrvatskog gospodarstva i značajno doprinosi ukupnom društvenom razvoju Republike Hrvatske i blagostanju svih hrvatskih građana. Hrvatski turizam je nakon uspostave državne samostalnosti prošao dvadesetogodišnji proces tranzicije bremenit svim problemima i proturječnostima gospodarskog i društvenog razvitka zemlje. Strategija razvoja turizma RH do 2020. polazi od analize ključnih pokazatelja dostignutog razvoja, sagledava razvojna ograničenja i razvojne mogućnosti koje se očitavaju iz relevantnih razvojnih trendova u globalnom okruženju te prepoznaje ključne činitelje uspjeha na koje se hrvatska turistička politika mora usredotočiti u razdoblju do 2020. godine.

Poticanje bržeg gospodarskog rasta temeljenog na integraciji tržišta i institucionalnim reformama, viša stopa zaposlenosti i promicanje održivog razvoja tri su glavna strateška cilja Strategije razvoja turizma do 2020. godine. Sukladno tome, a vodeći istodobno računa o postojećim ograničavajućim činiteljima budućeg turističkog razvoja RH te o globalnim trendovima u turističkoj potražnji, glavni cilj razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine je povećanje njegove atraktivnosti i konkurentnosti, što će rezultirati ulaskom u vodećih 20 turističkih destinacija u svijetu po kriteriju konkurentnosti. Istodobno, ostali strateški ciljevi turističkog razvoja RH do 2020. godine su:

Poboljšavanje strukture i kvalitete smještaja

Novo zapošljavanje

Investicije

Povećanje turističke potrošnje

Strategija razvoja turizma destinacije Grada Iloka daje viziju održivog razvoja destinacije koja je namijenjena prvenstveno lokalnoj upravi i samoupravi, posebice njezinom turističkom i kulturnom sektoru, kao i njezinim ostalim dionicima. Svrha izrade plana razvoja turizma Grada Iloka je prije svega poboljšanje kvalitete života, osiguravanje gospodarskog napretka i


9

blagostanje stanovništva. Osim toga, treba poslužiti usuglašavanju polazne osnove za razvoj poduzetničkog okvira razvoja turizma sljedećih planiranih godina.

1.1. Cilj

Strategija razvoja turizma Grada Iloka predstavlja okvirni razvojni dokument i daje strateška opredjeljenja za razvoj turizma. Za izradu Strategije razvoja turizma na prostoru Grada Iloka, cijeli je prostor tretiran kao potencijalno turistički (sadrži čitav niz karakteristika, resursa). Dakle, uzimaju se u obzir svi raspoloživi resursi, a posebno tržišni trendovi.

Pri definiranju Strategije razvoja turizma uzeti su u obzir: • Potreba određivanja najznačajnijih ciljeva • Odabir strategije i pravaca razvoja • Poboljšanje postojeće ponude • Razvoj nove ponude • Prognoza ulaganja • Sustavni pristup upravljanju turističkom destinacijom • Destinacijski menadžment i marketing.

Na taj način definirani su konkretni, pragmatični i primjenjivi rezultati i pitanja: • Koji su pravci razvoja (smještaj, izvanpansionska ponuda, događaji, infrastruktura,

druge djelatnosti itd.), • Koja je strategija rasta i razvoja (konkretne kvantifikacije), • Koji su efekti (zaposlenost, prihodi, prihodi u drugim djelatnostima itd.), • Koja su potrebna ulaganja za realizaciju zacrtane strategije razvoja, • Koja je dinamika razvoja, • Koji način upravljanja destinacijom garantira realizaciju planiranog, • Kako postaviti marketinški koncept, • Na koji način u turistički proizvod ili pojedinačne programe integrirati šire okruženje.

Pri definiranju vizije razvoja uzeti su u obzir sljedeći trendovi u turizmu: • Novi motivi (aktivnost i boravak u prirodi, doživljaji, rekreacija, zdravlje), • Sve veća očekivanja od cjelokupne destinacije, • Promjena u potrebama (manje je slobodnog vremena, više se puta godišnje putuje,

veći su zahtjevi), • Potražnja za očuvanim ekološkim prostorima (dobro održavanim), • Osobna sigurnost (sveukupna), • Potražnja za manjim objektima (više individualnosti).


10

1. 2. Metodologija

Metodologijom je utvrđen jedinstveni pristup, određen način izrade i provedbe Strategije razvoja turizma Grada Iloka.

Cjelokupni proces izrade temelji se na sljedećim načelima:

• Partnerski pristup

• Multidisciplinarnost

• Konzultacijski proces

• Baziranje na relevantnim podacima

• partnerski pristup

Kako bi izrada Strategije razvoja turizma Grada Iloka bila transparentnija, a rezultate proizašle iz održanih radionica i dubinskih intervjua mogli što uspješnije podijeliti s ostalim žiteljima Grada, potencijalnim turističkim subjektima, kao i svim zainteresiranima, nužno je bilo osigurati odgovarajući način prenošenja informacija. Tako su priliku da izlože prijedloge, sugestije i mišljenja imali svi zainteresirani. Time se ukazalo na značaj partnerskog pristupa i participacije planiranju razvoja turizma.

• multidisciplinarnost

Turizam je izrazito multidisciplinarni sektor, stoga je pri planiranju turističkog razvoja bilo potrebno uključiti stručnjake iz različitih područja i djelatnosti kojima je turizam zajednička tema djelovanja.

• konzultacijski proces

Konzultacijski proces je zahtijevao uključivanje predstavnika svih relevantnih dionika s područja Grada Iloka u proces izrade predmetnog plana. Na ovaj je način osiguran multidisciplinarni i partnerski pristup pri izradi Strategije razvoja turizma, te je uspješnije provedena analiza problema, definirati su ciljevi, prioriteti i mjere. U radu radnih skupina sudjelovali su stručnjaci iz raznih institucija, privatnog i civilnog sektora koji su savjetovali, predlagali i usmjeravali izradu Strategije kroz za to namijenjene konstruktivne radionice.


11

• baziranje na relevantnim podacima

Izrada Strategije razvoja turizma Grada Iloka temeljila se na analizi relevantnih, recentnih i pouzdanih sekundarnih podataka objavljenih u domaćim statističkim i/ili stručnim publikacijama te na podacima koji su se prikupili i analizirali tijekom izrade predmetnog plana.

1. 3. Integralni pristup ( koncept ) izradi Strategije razvoja turizma Grada Iloka

Temelj određivanja turističke destinacije nije samo cilj putovanja, već sadržaj u prostoru koji se na turističkom tržištu može plasirati kao cjeloviti proizvod. Sa shemom smo ilustrativno prikazali u kom smislu treba promatrati i koncipirati razvoj turističke destinacije Grada Iloka, uzevši u obzir sve resurse, potencijale kojima Grad raspolaže, a sve u svrhu razvoja cjelokupne turističke ponude.

Shema 1. Integralni pristup razvoju turizma

Svaka turistička destinacija koja ima ozbiljnije ambicije na turističkom tržištu mora komunicirati bazični sustav iskustava kojeg je u stanju pružiti potencijalnim korisnicima, bilo


12

da je riječ o krajnjim potrošačima (turistima i/ili posjetiteljima), ili je riječ o turističkim posrednicima (putničkim agencijama i turoperatorima). Profesionalno i jasno strukturiranje turističkog sustava destinacije kompleksan je i dugotrajan proces. Pritom nije dovoljno raspolagati turističkim atrakcijama, već je potrebno sustavno poticati izgradnju cjelovitog lanca vrijednosti, gdje svi elementi destinacijske ponude moraju biti usklađeni sa zahtjevima tržišta. Sukladno tome, Grad Ilok kao turistička destinacija može dugoročno uspjeti ukoliko iza samog geografsko-političkog pojma stoji sustav dobro osmišljenih turističkih iskustava i/ili doživljaja oblikovanih u profesionalno definirane turističke proizvode. U tom kontekstu, za Grad je najvažnije međusobno usklađivanje aktivnosti na razvoju turističkog proizvoda. Razvojem turizma žele se ostvariti turistički primitci uz poštivanje načela održivog razvoja. Integralno upravljanje kvalitetom naglasak stavlja na potrebu kontinuiranog poboljšanja kvalitete i integralni pristup, a temelji se na polazištima zadovoljstva turista ponuđenim opipljivim i neopipljivim čimbenicima, među koje prije svega spada gostoljubivost, sigurnost, zaštita okoliša, čistoća i drugo. Isto tako, predstavlja napor za postizanje unutarnje i vanjske kvalitete gdje se vanjska kvaliteta odnosi na održivi razvoj turizma s racionalnim korištenjem obnovljivih i neobnovljivih prirodnih i svih drugih resursa i atrakcija.

Turizam je složeni društveno-ekonomski sustav kojeg ne možemo razumjeti ukoliko ga upravo ne analiziramo i složenim metodama kojima se služi opća teorija sustava i putem koje možemo najbrže doći do novih spoznaja, novih znanja, razbijanja starih klišeja i paradigmi i uspostavljanja novih. Turizam, kao i svaka ekonomska aktivnost, donosi pozitivne i negativne posljedice. Pri procjeni utjecaja potrebno je posebno voditi računa o čimbeniku sezonalnosti zbog kojeg se veći dio aktivnosti koncentrira u kratkom vremenskom periodu, te stoga mogu polučiti velike štete. U tom kontekstu ističu se ključne problemske točke kada se raspravlja o održivom razvoju turizma na području Grada Iloka.

Koncepcija održivog razvoja Grada promovira kontrolirani rast i razvoj uz maksimalno očuvanje i racionalno korištenje resursa. Time se ostvaruje dugoročni ekonomski i društveni razvoj. Razvoj koji bi u dužem periodu posljedično znatno narušio ekonomsku, društvenu i ekološku osnovu nije razvoj temeljen na načelima održivosti. Inicijativa za održivi razvoj treba stići iz lokalnih zajednica koje moraju shvatiti da u turizmu ekonomsku korist donosi ekološka odgovornost. Primjena koncepcije moguća je, dakle, isključivo na inicijativu lokalne uprave i samouprave, uz suglasnost ključnih nositelja turističke ponude, ali i gospodarskih subjekata drugih grana gospodarstva, te podršku lokalnog stanovništva.

U mjeri u kojoj je to moguće, Strategija razvoja turizma Grada Iloka je razumljiv i jednostavan dokument, primjenjiv u osmišljavanju razvoja.


13

2. RESURSI I DJELATNOSTI

Resursi i njihove karakteristike značajno opredjeljuju turističku djelatnost, a istovremeno determiniraju kvalitetu života stanovništva. U poglavlju se navode lokacija i površina, demografska slika, zaposlenost i nezaposlenost stanovništva, reljef i klima, biljni i životinjski svijet, poljoprivredne površine, vodno bogatstvo, povijesni i kulturni resursi, infrastruktura (prometnice, vodoopskrba, elektroopskrba, plinovod, telekomunikacijski promet, komunalna djelatnost), društvena djelatnost (obrazovanje, kultura, sport), gospodarstvo (turizam i ugostiteljstvo, poljoprivreda, malo i srednje poduzetništvo).

2.1. Lokacija i površina Vukovarsko-srijemske županije i Grada Iloka

Vukovarsko-srijemska županija smještena je na krajnjem sjeveroistoku Republike Hrvatske. Leži u međurječju, izmedu Dunava i Save, i zauzima dijelove povijesnih pokrajina istočne Slavonije i zapadnog Srijema. Površina Vukovarsko-srijemske županije je 2448 kilometara kvadratnih. Na tom području male su visinske razlike. Najviša je točka Čukala kod Iloka (294 m nadmorske visine), a najniža u Posavini - Spačva (78 m). Na istoku blago se spuštaju obronci Fruške gore i prelaze u vukovarski ravnjak. Sa zapada, s planine Dilja, pruža se vinkovačko-đakovački ravnjak. Ovim područjem vode važni riječni i kopneni putovi i križaju se međunarodni prometni pravci od istoka prema zapadu uz rijeku Dunav, te od sjevera preko rijeke Save prema Jadranskom moru. Tu se dotiču i sučeljavaju civilizacije zapadnoeuropskog i istočnog kulturnog kruga. Bogata ravnica bila je poprištem brojnih sukoba i seoba naroda.

Slika 1. Položaj Vukovarsko-srijemske županije

Zahvaljujući izvanredno plodnom tlu, veoma povoljnim klimatskim uvjetima, prirodnom bogatstvu i dobrom prometnom položaju ovo područje je naseljeno od davnina. Prošlo je više od jednog tisućljeća kako ovdje Hrvati grade svoj narodni život i običaje. Sjeverno od Vinkovaca teče rijeka Vuka koja se ulijeva u Dunav kod Vukovara, a južnije

prema Savi teče Bosut s pritokama Berava, Biđ, Studva i Spačva. Bogate ribom te su rijeke utjecale na kontinuitet življenja čemu je pridonijela i plodna praporna zemlja. Na gustoću naseljavanja utjecale su i mnogobrojne hrastove šume nikle u nekad močvarama bogatom


14

području južnog dijela Županije. Prema posljednjem popisu stanovništva koji je objavljen u 2011. godini, u Vukovarsko-srijemskoj županiji živi 180.117 stanovnik, što čini 4,2% ukupnog stanovništva Hrvatske. Vukovarsko-srijemska županija ima 84 naseljena mjesta, koja u organizacijskom pogledu čine 5 gradova (Vukovar, Ilok, Vinkovci, Županja i Otok) i 26 općina. Osobitost ovog kraja jesu mnoga velika sela sa po više tisuća stanovnika.

Vukovarsko-srijemska županija dio je Slavonije i Srijema, geografskih regija na krajnjem istoku Republike Hrvatske, te je najistočnija županija u Republici Hrvatskoj. Županija ima važan geostrateški položaj za RH jer graniči s dvije države, na istoku s Republikom Srbijom, a na jugu s Bosnom i Hercegovinom.

Položaj Grada Iloka:

Grad Ilok najistočniji je grad Republike Hrvatske, koji zbog svojih prirodnih resursa i geografskog položaja može ostvariti razmjerno dinamičan gospodarski razvoj i rast u narednim godinama, u kontekstu ulaska Republike Hrvatske u punopravno članstvo EU i dostupnosti europskih fondova za poticanje regionalnog razvoja. Ilok (madžarski Ujlak), grad i pristanište na obali Dunava, 39 km jugoistočno od Vukovara, Vukovarsko-srijemska županija; Leži podno Fruške gore, na 133 m apsolutne visine. Središte fruškogorskoga vinogradarstva (traminac, graševina, pinot, rajnski rizling, chardoney) i podrumarstva (Odescalchijevi podrumi); drvna i tekstilna industrija. Dakle, Grad Ilok, najistočnije je naselje Republike Hrvatske koje administrativno pripada Vukovarsko–srijemskoj županiji, a nastao je podjelom prostora bivše općine Vukovar. Prostor Grada s tri strane određuje državna granica, a sa zapadne strane graniči s općinom Lovas.

Slika 2. Grad Ilok

U Domovinskom ratu Ilok je od srpnja 1991. bio izložen napadima jugoslavenske vojske i srpskih snaga, koje su ga okružile polovicom rujna, a okupirale polovicom listopada 1991.


15

Prognano je više tisuća Hrvata i drugog nesrpskog stanovništva. Hrvatskoj je vraćen mirnom reintegracijom 15. I. 1998. Područje Grada obuhvaća četiri naselja: Ilok, Bapska, Mohovo i Šarengrad.

Vrijednost prostora Grada Iloka čini i prometna povezanost s važnijim i većim administrativnim, uslužnim i proizvodnim središtima. U tom smislu su dobro uspostavljene prometne veze Grada sa susjednim prostorima, a nedostatak je slabija povezanost s županijskim središtem te autocestom D4. Režim prijelaza državnih granica i političke prilike usporavaju i umanjuju prometni položaj Grada Iloka.

Slika 3. Položaj Grada Iloka

Vezano uz turistički pristup sagledavanju položaja Grada Iloka, može se konstatirati da je zadovoljavajući, iako bi se pristup cestovni (lokalne, županijske ceste) trebalo u budućnosti poboljšati, dodatno izgraditi i još više povezati. Ističe se potreba modernizacija cesta i građevina cestovnog prometa te osobito građenje planirane brze ceste koja će omogućiti spoj na D4 i bržu vezu s ostalim dijelovima županije.

2. 2. Demografska slika Grada Iloka

Grad Ilok je po popisu stanovništva 2011. godine na površini od 135 kilometara kvadratnih imao 6.767 stanovnika, što predstavlja 3,77% od ukupnog broja stanovnika Vukovarsko-srijemska županije, odnosno 0,16% od ukupnog broja stanovnika Hrvatske. Gustoća naseljenosti u Iloku je 50 stanovnika po kilometru kvadratnom.

Usporedimo li podatak da s prethodnim Popisom iz 2001. godine, u Gradu Iloku evidentirano je čak 1.584 stanovnika manje, može se konstatirati da su potrebni pozitivni pomaci u razvoju gospodarskih i drugih djelatnosti kako se stanovništvo (posebno mladi) nebi raseljavalo, a čime se direktno utječe i na demografsku obnovu.

Podaci popisa iz 2011. godine o obrazovnoj spremi stanovništva starijeg od 15 godina


16

ukazuju da je:

• bez školske spreme bilo 3,19 % osoba

• nepotpuno osnovno obrazovanje imalo 10,73 % osoba

• osnovno obrazovanje imalo 30,20 % osoba

• srednjoškolsko obrazovanje imalo 47,74 % osoba

• visoko obrazovanje imalo 7,64 % osoba

• završen magisterij ili doktorat imalo 0,19% osoba

Potkraj srpnja 2018. u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje Ispostavi Ilok evidentirano je 305 nezaposlenih osoba, što je za 14,8% manje nego u srpnju 2017., dok je u odnosu na prethodni mjesec nezaposlenost smanjena za 6,7%. Udjel Ispostave Ilok u ukupnoj nezaposlenosti Vukovarsko-srijemske županije čini 4,0 %. U Ispostavi Ilok u srpnju je evidentirano 168 žena, što je za 18,0% manje nego u srpnju 2017. Žene čine udjel od 55,1% ukupno nezaposlenih na području Ispostave Ilok. Novo prijavljeno je 27 osoba, od čega je 13 osoba bilo zaposleno. Iz redovitog školovanja dolazi 11 osoba, izravno iz radnog odnosa 10, iz neaktivnosti 5 osoba te 1 osoba iz nekog drugog oblika rada. U Ispostavi Ilok s evidencije Zavoda zaposlena je 41 osoba, što su 4 osobe više nego u istom mjesecu prošle godine i 16 osoba više u odnosu na prethodni mjesec. Tijekom srpnja poslodavci su prijavili 12 potreba za radnicima, što je 11 potreba više nego u srpnju 2017., odnosno 12 potreba više nego u prethodnom mjesecu. U Hrvatskom zavodu za zapošljavanje Područnom uredu Vukovar evidentirano je 108 hrvatskih branitelja od toga 31 u Ispostavi llok.


17

Tablica 1. Demografska kretanja stanovništva 2001. – 2011. godine

Naselja Popis 2001 / broj % Popis 2011 / broj %

Bapska 1.313 15,7 928 13,7

Ilok 5.897 70,6 5.072 75,0

Mohovo 303 3,6 239 3,5

Šarengrad 838 10,0 528 7,8

Ukupno 8.351 100,0 6.767 100,0

Izvor: DZS, 2011.

Prema popisu stanovništva za Grad Ilok iz 2001. i 2011. vidljivo je da je broj stanovnika uvelike u padu (za 1.584 stanovnika). Ovakav trend pada broja stanovnika, posebno mlađih, negativno se može odraziti na razvoj turističkih djelatnosti s obzirom da je za kvalitetan turizam (posebno uslužne djelatnosti) potreban veći broj mladih i školovanih kadrova (u području turizma).


18

2. 3. Prirodni resursi

Cilj turističke valorizacije trebala bi biti kvantitativna i kvalitativna procjena vrijednosti svih popisanih prirodnih ili kulturnih resursa, kako bi se na osnovi te ocjene utvrdila njihova potencijalna vrijednost za turizam. Zbog toga ona spada u važnije i zasigurno jedne od najkompleksnijih faza u procesu planiranja i razvoja turizma. Valorizacija prirodnih resursa obuhvaća sustavno razvrstavanje pojedinih resursa u prostoru prema određenim čimbenicima kao što su njihovo rekreativno svojstvo, svojstvo znamenitosti, estetsko i kuriozitetno svojstvo, ali odgojna i gospodarska vrijednost.

2. 3. 1. Reljef i klima

Prostor Vukovarsko–srijemske županije obuhvaća dio slavonsko– srijemskog međuriječja na rubu Panonske nizine. To je ravnica iz koje se središnjim prostorom dižu uzvišenja diluvijalnog prapora. Reljefno se uzdižu dva odvojena uzvišenja: Vinkovačko–đakovački ravnjak i Vukovarski ravnjak. Vukovarski ravnjak se širi prema istoku do crte Šarengrad–Bapska – Šid, odakle počinje Fruška Gora. Sjeverno i južno od ravnjaka prostiru se doline s razgrananom riječnom mrežom. Nadmorska visina prostora Grada Iloka se kreće od 79 – 200 m/nm. Grad Ilok se pretežito prostire na Vukovarskom ravnjaku. Teren je blago valovit. Prostor zauzimaju kvalitetne poljodjelske površine i šume se prostiru duž južne granice Grada, uz obale Dunava, na adama te duž potoka koji se ulijevaju u Dunav. Ti potoci tvore karakteristične udoline (jaruge–surduk tur.) kojima se oborinske vode s okolnih padina slijevaju prema Dunavu. Posebnim vrijednostima prostora Grada smatraju se: visoko vrijedno poljodjelsko zemljište, šume, nezagađena tla i očuvan kulturan i prirodan krajobraz.

Prema pogodnosti za obradu, na području Vukovarsko-srijemske županije izdvojene su četiri skupine tala. Prva najpogodnija skupina obuhvaća dobra obradiva tla, tj. tipični i semiglejni černozem na praporu, eutrično smeđe tlo, aluvijalno (fluvisol) tlo obranjeno od poplava te eutrično smeđe tlo na praporu. Drugu skupinu predstavljaju umjereno ograničeno obradiva tla. To su rigolana tla na praporu te lesirana tla na praporu, semiglejna i pseudoglejna. Slabe su dreniranosti, te slabe do umjerene osjetljivosti prema kemijskim onečišćivačima. Treća skupina odnosi se na ograničeno obradiva tla: sirozem na praporu i pseudoglej na zaravni. U četvrtu skupinu uključena su privremeno nepogodna tla za obradu.

Prostor Vukovarsko-srijemske županije, kao dijela šireg područja Istočne Hrvatske, kojemu pripada i Grad Ilok, ima umjereno kontinentalnu klimu. Ljeta su sunčana i vruća, a zime su hladne i sa snijegom.

Kako je reljef Grada Iloka obilježen nizinskom i brdovitom konfiguracijom terena trebalo bi uzeti u obzir cestovne prilaze, broj i kvalitetu prilaza, uređenje postojećih lokalnih cesta i putova i sl. zbog još kvalitetnije dostupnosti određenim naseljima.


19

2. 3. 2. Biljni i životinjski svijet

Danas na području Županije imamo kvalitetno strukturirane kapacitete za proizvodnju šećera i špirita, mlijeka i mliječnih prerađevina, mlinsko-pekarskih proizvoda, mesa i suhomesnatih proizvoda, prerađevina od voća i povrća, vina, stočne hrane te doradu i preradu sjemena. Ukupne šumske površine s nadaleko poznatim spačvanskim bazenom zauzimaju 69011 ha što čini 28,3% površine Županije i uglavnom su zastupljene glasovitim slavonskim hrastom lužnjakom i poljskim jasenom. Geološke karakteristike područja formiraju vidljive oblike reljefa na površini Zemlje, kao i u podzemlju (reljef, špilje), koji mogu zadovoljiti motive odmora i oporavka te sportske rekreacije dok pojedini geološki oblikovni, paleontološki i arheološki zanimljivi dijelovi mogu biti proglašeni zaštićenima i predstavljati se kao dijelovi zaštićene prirodne baštine.

Prema vegetacijskoj karti šuma Slavonije i Baranje na prostoru Grada Iloka zastupljene su slijedeće šumske zajednice: - šume hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli-Quercetum roboris) - šume hrasta lužnjaka sa žutilovkom (Genisto Elatae-Quercetum Roboris). Na prostoru Grada su prisutne slijedeće biljne zajednice: - šuma hrasta lužnjaka i običnog graba, - šuma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i žestiljem, - šuma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i rastavljenim šašem. Ukupna površina šuma na području Grada Iloka je 2882 ha od čega je 2471, 06 gospodarskih šuma i 10,95 ha šuma posebne namjene. Problemi gospodarenja šuma vezani su uglavnom uz umanjivanje šumskih površina i zahvate kojim se narušavaju prirodni uvjeti staništa. Dio šumskog zemljišta koji je bio za vrijeme rata devastiran sječom je dijelom obrastao šikarom. Nedostupni su šumski predjeli zbog neriješenih pitanja sa susjednom državom Srbijom i to u GJ Vukovarske ade Mohovska ada (okupiran) 158,16 ha, Hagel (okupiran) 276,06 ha i Šarengradska ada (okupiran) 60,57 ha. Stanje u ovim šumama nije kontrolirano te se one i dalje bespravno sijeku. Nedostupne šume zbog miniranja su manje površine u GJ „Iločke Šume“ (odjeli 7,9,31) ukupne površine 151,69 ha.

Prostor Grada Iloka, po svojim prirodnim osobinama kvalitetan je za i za lov i lovno gospodarstvo. U šumama grada Iloka može se vidjeti bogati svijet divljači , od krupne do sitne divljači koja se može izlovljavati prema pravilniku o sezoni lova.

2. 3. 3. Poljoprivredne površine

Na području Grada Iloka postoje značajni prirodni potencijali. Najvažniji potencijal je sam prostor veličine 12.960 hektara, od čega je čak 68% iznimno kvalitetno poljoprivredno zemljište. Poljoprivredno zemljište se pretežito koristi za ratarsku proizvodnju. Značajan dio poljoprivredni površina se koristi za vinogradarsku i voćarsku proizvodnju, po kojoj je Grad posebno poznat. Ratarska proizvodnja i proizvodnja vina su u prošlosti bili glavni pokretači ekonomskog rasta i stvaranja radnih mjesta. Poseban prirodni potencijal predstavlja sama rijeka Dunav, koja do sada nije bila dovoljno iskorištena za prometne i turističke svrhe. Prostor Grada nije devastiran niti industrijskom proizvodnjom niti u pogledu pretjerane izgrađenosti. U tom smislu ovaj prostor može biti značajan potencijal za razvoj održive poljoprivredno-prerađivačke djelatnosti i održivog turizma. Dakle, Grad raspolaže većim površinama vrijednog

https://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%A0e%C4%87er

https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0pirit&action=edit&redlink=1

https://hr.wikipedia.org/wiki/Mlijeko

https://hr.wikipedia.org/wiki/Suhomesnati_proizvodi

https://hr.wikipedia.org/wiki/Vo%C4%87e

https://hr.wikipedia.org/wiki/Povr%C4%87e

https://hr.wikipedia.org/wiki/Vino

https://hr.wikipedia.org/wiki/Hrast_lu%C5%BEnjak

https://hr.wikipedia.org/wiki/Poljski_jasen


20

poljodjelskog zemljišta i šuma. Posebnim vrijednostima prostora Grada smatraju se: visoko vrijedno poljodjelsko zemljište, šume, nezagađena tla i očuvan kulturan i prirodan krajobraz. Tablica 2. Struktura zemljišta u Gradu Iloku STRUKTURA ZEMLJIŠTA U GRADU ILOKU Ukupna površina ha

Poljodjelske površine ha

Šumsko zemljište ha

Građevno zemljište ha

Ostalo zemljište i vodene površine

GRAD ILOK 12960 8822 2835 582 721 % 100 68 22 4,5 5,5 Izvor: Prostorni plan uređenja Grada Iloka U tablici 2. vidi se da Grad Ilok raspolaže s ukupno 12.960 ha ukupne površine, od čega najviše zauzima poljodjelska površina od 8.822 ha.

Tradicija i dostignut nivo razvoja, klimatske prilike i svojstvena kvaliteta tla utječu i na mogućnosti razvoja poljodjelstva, osobito uzgoja vinogradarskih, povrtlarskih kultura i voćarstva te uzgoja žitarica. Upravo u smjeru razvoja tih kultura, a u okviru obiteljskih gospodarstva planiran je daljnji razvoj i to u proizvodnji osnovnih poljoprivrednih proizvoda, njihovoj preradi u kvalitetne i na tržištu prepoznatljive proizvode. Naime, proizvodnja kvalitetnih poljoprivrednih proizvoda s tržišno prihvatljivim brendom tih proizvoda omogućit će profitabilno bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom, što će povoljno utjecati na ukupan razvoj. Trenutačna agrarna struktura nije povoljna za intenzivan razvoj suvremene i specijalizirane proizvodnje i predstavlja osnovnu zapreku postizanja proizvodnje konkurentne poljoprivredi EU-a.

Razvoj gospodarske strukture temelji se na modernizaciji poljoprivrede s obveznim promjenama vlasničke strukture te razvoju prehrambene i drvne industrije. Za razvoj gospodarstva nužno je potaknuti i razvoj novih programa gospodarskih djelatnosti te društvenih struktura koje će privući visokostručnu i inovativnu grupaciju stanovništva. Potrebno je inicirati razvoj tehnoloških i znanstvenih parkova koji bi potaknuli kvalitetniji razvoj usmjeren na prostorne prednosti Županije-šumarstvo, poljoprivreda, promet i turizam.

Najviše površina pod vinogradima je u Gradu Iloku i to 1.207 ha, te slijede Vukovar s 295 ha i Lovas s 168 ha površina pod vinogradima.

Poljoprivreda i turizam nerazdvojni su elementi ponude posebno ruralnog turizma, te bi tako trebalo pojačati proizvodnu djelatnost, a gostima još više predstaviti domaću poljoprivrednu proizvodnju što bi se direktno apliciralo na povećanje ekonomskog učinka za mala i veća domaćinstva.


21

2. 3. 4. Vodno bogatstvo

Osobito vrijedan prirodan krajobraz čini cjelina obalnog pojasa desne obale Dunava; cjeline područja Mohovske i Šarengradske ade na desnoj obali Dunava; područja padina i korita potoka (surduka), Okut - od Kordoša do GP Mohova, Dobra voda, od Pajdoša do GP Šarengrada, Drljanski potok od Skandale i Križa do GP Iloka.

U odnosu na vodozemce, gmazove vezane za vodena staništa i riblje vrste, potrebno je osigurati opstanak vlažnih i vodenih staništa, posebno u području Dunava i prostora njegove inundacije, kao i ostalih vodenih površina, prvenstveno Dunavca, ali i drugih površinskih vodotoka u odnosu na leptire potrebno je osigurati očuvanje staništa, prvenstveno močvarnih područja, šuma i košenih livada, - u odnosu na sve vrste vezane za vodena staništa, potrebno je izvršiti infrastrukturne zahvate i primijeniti agrotehničke mjere koje će osigurati kakvoću vode u otvorenim vodotocima, ali i u podzemlju na zadovoljavajućoj razini za opstanak vrsta.

Dunav obiluje mnogobrojnim vrstama riba od kojih izdvajamo štuku, šarana, linjaka, soma, deverika, zlatni i srebrni karas (babuška), amura, smuđ, crvenperke i ostale sitnije bijele ribe. Glavna sezona za štuku je proljeće poslije lovostaja i kasnija jesen sve do početka zime. Lovi se i na „raub“, postavljanjem kedera-ribice. Sezona šarana počinje kada zatople proljetne vode i kada šaran „krene“. Prekid ribolova je za vrijeme mrijesta, a nastavlja se sve do konca novembra.

2. 4. Povijesni i kulturni resursi

Pojam kulturnog turizma općenito se primjenjuje na putovanja koja uključuju posjet kulturnim resursima bez obzira na inicijalnu motivaciju. On previđa važan element u turizmu, a to je „zabava i odmor“, što ne isključuje duhovne dimenzije kulture. Kultura ne obilježava samo posjet muzeju ili koncertu, dakle njezin institucionalizirani oblik, već ona može biti i nematerijalne prirode. Neki oblici kulture, kao što su muzeji, galerije, festivali, arhitektura, povijesne gradine, umjetničke predstave i lokaliteti baštine, rutinski privlače turiste. Svi ti oblici kulture izrazi su ili sadrže izraz jedne ili više likovnih, popularnih ili folklornih umjetnosti, ili pak izraz jednog ili više lokalnih stilova života – tradicijskog, povijesnog ili modernog.

Područje uz obale Dunava uključivo područje Grada Iloka poznato je po vrlo bogatim povijesnim i prapovijesnim nalazištima. Kulturno-povijesno nasljeđe je jedno od polazišta daljnjeg gospodarskog i kulturnog razvitka Grada Iloka. Na području Grada Iloka su zaštićena kulturno-povijesna cjelina grada Iloka te brojne registrirane i zaštićene profane i sakralne građevine, memorijalni spomenici, arheološki lokaliteti i druga kulturna dobra.

Cjelokupno područje Grada predstavlja izuzetnu, u značajnoj mjeri očuvanu ambijentalnu vrijednost koja se čuva i štiti sveukupnim planskim rješenjem. Planom su određena područja kulturnih dobara upisanih u registar kulturnih dobara:


22

• arheološka područja, arheološki lokaliteti, • povijesne graditeljske cjeline, • povijesni sklopovi i građevine, • etnološka baština • arheološka baština

Mjere zaštite kulturno povijesnih i prostornih vrijednosti Grada, određene su prema zonama zaštite i klasifikaciji povijesnih građevina - kulturnih dobara, koje se zaštićuju na temelju Zakona. Mjerama zaštite utvrđuju se režimi i oblici intervencija u pojedinim zonama ili za pojedine građevine.

2. 5. Infrastruktura

Adekvatno riješena fizička infrastruktura (prometna, komunalna, itd.) temeljna je pretpostavka za kvalitetan razvoj bilo kojeg područja, a pogotovo Županije koja posjeduje jasno zacrtanu turističku strategiju. Na nivou cjelokupne Vukovarsko-srijemske županije, stanje u tom segmentu još uvijek nije u potpunosti riješeno; od sanacije svih komunalnih zadataka do efikasnije organizacije infrastrukturnih elemenata. Razvojni potencijal Županije, a samim time i turistička kvaliteta regije, postala bi još konkurentnija kada bi se više ulagalo u modernizaciju prometnica, sanaciju odlagališta otpada te izgradnjom sustava gospodarenja otpadom u skladu sa standardima EU-a. Potrebe međunarodne razmjene i ubrzani razvoj gospodarstva, posebno turizma kao jednog od oslonaca razvoja Vukovarsko-srijemske županije, uvjetuju potrebu za kvalitetnom prometnom infrastrukturom. Stoga se veliki napori ulažu u međuregionalno povezivanje unutar Hrvatske i uključivanju u širi europski prostor. U tom se smislu najviše razvija cestovni promet koji dobro pokriva unutarnje potrebe i doprinosi skladnijem razvoju svih dijelova Županije.

Posljednjih godina sve se više ulaže u održavanje i izgradnju prometne infrastrukture, što doprinosi povećanju kontinentalnog prometa i njegovoj sigurnosti. Zračni promet također ima sve preduvjete za značajniji udio u ukupnoj prometnoj bilanci, posebno u dijelu prijevoza putnika. Izgradnji prometnog sustava kao dugoročnog procesa i sigurnosti prometa Vukovarsko-srijemska županija treba posvetiti veliku pažnju, istovremeno vodeći brigu o zaštiti okoliša i primjeni načela održivog razvitka. Infrastruktura Županije djelomično zadovoljava. Glavni problem razvoja infrastrukturnih sustava je definiranje uvjeta i vremensko određivanje realizacije izgradnje višenamjenskog kanala Dunav-Sava te prilagodba postojeće infrastrukture ovom projektu. Veći zahvati će se osim na izgradnji VKDS-a izvršiti i na rekonstrukciji elektroenergetske mreže, izgradnji regionalnog vodoopskrbnog sustava, rekonstrukciji i modernizaciji cesta i pruga, što je preduvjet za razvoj gospodarstva.

Grad Ilok se uspješno razvijao zahvaljujući položaju, prirodnim i kulturno-povijesnim datostima. Razvijala se industrija, gradila komunalna infrastruktura pa tako i most preko Dunava 1974. godine.


23

• u Iloku postoje 4 uređena parkirališta (u gornjem gradu kod pošte, u donjem gradu u ulicama Stjepana Radića-Trg žrtava Domovinskog rata, Vladimira Nazora i J. bana Jelačića) te uz obalu Dunava. U planu je izgradnja parkirališta kod groblja u ulici A. Stepinca.

• turistička signalizacija: postoji smeđa turistička signalizacija za smještajne objekte, restorane,

vinarije, staru jezgru grada; potrebna nadopuna.

• signalizacije uz prometnice: u nadležnosti Hrvatskih cesta, ŽUC-a te Grada Iloka za lokalne ceste. • javni prijevoz: ne postoji, u planu za 2019/20.

2. 5. 1. Prometnice

U zadanim prirodnim uvjetima i položaju Županije i Grada Iloka prema glavnim europskim razvojnim pravcima, velikim dijelom je određeno prostorno razvojno ustrojstvo Grada uz glavna obilježja dijelom izgrađenog infrastrukturnog koridora I-Z (posavski koridor) i neizgrađenost poprečnih koridora S-J. Sukladno gospodarsko-razvojnim, strateško-sigurnosnim, demografskim i ostalim interesima, razvoj cestovne mreže treba omogućiti višu razinu prometne usluge u povezivanju svih područja. Nepovoljno stanje cesta pogoršala su ratna razaranja cestovne mreže prometno preopterećenje prometnica i pratećih građevina.

Neposredne mjere građenja su modernizacija, rekonstrukcija i proširenje postojeće mreže cesta poboljšanjem horizontalnih i vertikalnih elemenata ceste i pojačanjem kolničke konstrukcije te redovito i pravovremeno održavanje, zimska služba i prevencija u cilju najmanje zadržavanja postojećeg, odnosno povećanja razine kvalitete izgrađene cestovne mreže. Razvoj prometnog sustava Grada obuhvaća modernizaciju i rekonstrukcijom postojećih te građenje novih cesta, etapnu realizaciju planirane modernizacije i izgradnje prometnog sustava te osiguranje prometne povezanost naselja i mogućnost odabira sustava prijevoza javnog prijevoza. Tablica 3. Ceste Grada Iloka

CESTE NA PODRUČJU GRADA ILOKA Kategorija

Broj Opis ceste Duljina cesta u Gradu Iloku ( km )

Državna cesta D 2 Dubrava K.(gr. R. Slov.)–Varaždin–Virovitica–Našice–Osijek–Vukovar–GP Ilok (gr. SR. S i CG.) ukupno 335,4 km

21

Županijska cesta Ž 4198 Lovas - (Ž 4174) – Bapska – Šarengrad -(D2) ukupno 14,2 km

9,6

Ž 4199 Ilok (D2) – gr. SR SiC.G. 4,6


24

Ž 4200 Ilok (D2 – D2) 3,0 Ukupno županijskih cesta 17,2 Lokalna cesta L 46034 Mohovo (D 2) – Lovas

(Ž 4174) 1,7

L 46035 Bapska (Ž 4198) – gr. SR J. 3,0 L 46036 Ilok: Ž 4200 – (D 2) 1,2 L 46037 Ilok: Ž 4200 – (D 2) 1,5 L 46039 Ilok (Ž 4200) – GP Ilok (gr. SR

SiC.G. ) 2,8

Ukupno lokalnih cesta 10,2 Izvor: Prostorni plan Grada Iloka Prostornim planom županije Vukovarsko-srijemske i razvojem Hrvatskih cesta predviđa se gradnja nove suvremene ceste u novom koridoru na trasi Ilok – Tovarnik – Lipovac - Strošinci. Realizacijom nove ceste uvelike bi se rasteretio promet kroz naselja Mohovo i Šarengrad te Grad Ilok na postojećoj državnoj cesti D2 koja u sadašnjem stanju ne zadovoljava tehničkim elementima i sigurnosti prometa. Sukladno izrađenom idejnom rješenju na području Grada Iloka dionica ove ceste duga je cca 13 km. Na razini županijskih i lokalnih cesta za bolju prometnu povezanost i razvoj turizma važna je modernizacija i održavanje, tehničko opremanje cesta, a za dionice u naseljima gradnja nogostupa, uređenje pješačkih prijelaza na križanjima i uređenje biciklističkih staza. Riječni promet Plovni put na Dunavu kroz Republiku Hrvatsku od rkm 1433 (hrvatsko–mađarska granica) do rkm 1295 (Ilok), a koji prolazi kroz područje Grada Iloka, dionica je visokorangiranog poteza međunarodnog plovnog puta svrstana prema AGN ugovoru pod oznakom E-80 i pripadajućom VIc klasom plovnosti. U funkciji riječnog prometa je pristaništa na Dunavu u Iloku.

Na području Grada Iloka je uređeno pristanište za potrebe pristajanja putničkih brodova tzv. „bijele flote“, na desnoj obali Dunava u km 1298+680 u Iloku. Izgrađeno pristanište je s potrebnim sustavom za sigurno pristajanje i privezivanje. Nedostaje sportska lučica za vez čamaca i brodica. U toj lučici trebalo bi urediti dio vezova za privez stranih jahti i brodica koje već i sada plove ovim akvatorijem i kojih se broj stalno povećava.


25

2. 5. 2. Vodoopskrba

Slivno područje „Vuka“ ukupne površine 1793,28 km2, obuhvaća prirodnu cjelinu

hidrografskog sliva rijeke Vuke, Drave i Dunava. Desno zaobalje rijeke Dunav, a kojem pripada i područje Grada Iloka dio je bujičnog područja Fruške gore-slivovi pritoka Dunava od naselja Opatovac (područje Općine Lovas) do istočne granice Grada Iloka. Vodoopskrba naselja Bapska prije domovinskog rata temeljila se na zdencu izdašnosti oko 10 l/s u samom središtu naselja. Individualni kopani bunari koji su se prestali koristiti za vodoopskrbu, pretvoreni su u upojne septičke jame te je došlo do zagađenja podzemnih voda nitratima. Zagađenje je zahvatilo i novi zdenac i voda više nije mogla koristiti za vodoopskrbu. Izgrađen je transportni cjevovod Ø 200 mm Ilok-Šarengrad-Bapska kojim je spojena vodoopskrbna mreža naselja Bapska. Vodoopskrbni sustav naselja Mohovo i Šarengrad temeljio se na zdencu u naselju Mohovo. Vodoopskrbni sustav Mohovo-Šarengrad također je spojen na transportni cjevovod iz smjera Iloka i ima zasun koji se otvara samo u slučaju problema sa crpilištem u Mohovu kao interventno rješenje.

Komunalije d.o.o. Ilok upravljaju vodoopskrbnom mrežom dužine preko 122 km kojom se opskrbljuje pitkom vodom grad Ilok te naselja Šarengrad, Bapska i Mohovo koji administrativno pripadaju Gradu Iloku te naselja Lovas i Opatovac koji pripadaju Općini Lovas sa ukupno oko 3900 vodovodnih priključaka.

Sukladno Pravilniku o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 55/02) potrebno je izraditi Elaborat zaštitnih zona svih izvorišta te donijeti Odluku o zaštiti izvorišta

Planirano rješenje Prostornim planom shematskog je karaktera. Kapacitet će se odrediti kada budu poznati stvarni pokazatelji, a u skladu s planovima naručitelja. Obavezno je u gospodarskim predjelima (zonama) izvesti sustave otpadnih voda s BIO pročišćavanjem.

Obzirom da razvoj turizma nameće i veće potrebe, prilikom izgradnje nove vodovodne mreže i/ili rekonstrukcije postojeće potrebno je koristiti materijale cjevovoda i priključnih elemenata koji su neškodljivi za ljudsko zdravlje. Radi osiguranja od požara, potrebno je na svim javnim površinama predvidjeti hidrante za priključenje vatrogasnih uređaja, na međusobnim udaljenostima predviđenim posebnim propisima.

2. 5. 3. Elektroopskrba i plinooskrba Elektroenergetska mreža u Gradu obuhvaća transport električne energije i uređaje županijskog značaja i elektroenergetsku mrežu opskrbe Grada. Prostor Grada je u potpunosti pokriven


26

elektroenergetskim razvodom. Razvod je izvršen podzemnim i zračnim vodovima. Planirani elektroenergetski objekti na području Grada Iloka su: - TS 110/20 (10) kV Ilok - DV 2x110 kV Nijemci-Ilok

Elektroenergetski koridor dalekovoda DV 2x110 kV Nijemci-Ilok na dijelu trase na području Grada Iloka treba uskladiti s koridorom u istraživanju planirane brze ceste Ilok – Lovas – Tovarnik – Nijemci – Strošinci s ciljem očuvanja krajobrazne cjelovitosti, šuma i usklađenja križanja dalekovoda s ovim cestovnim koridorom. Opskrba električnom energijom vrši se preko trafostanice TS 35/10 kV i dalekovodima DV 10 (20) kV do trafostanica TS 10/0,4. Distribucijska mreža u Gradu obuhvaća 10(20) kV i 0,4 kV naponske razine te javnu rasvjetu. Osobitu pozornost pri budućem planiranju dalekovoda treba obratiti na objedinjavanju koridora dalekovoda radi racionalnijeg korištenja i zaštite prostora. Elektroenergetska mreža prikazana je koridorima i rasporedom objekata u prostoru. Plinooskrba: Na području Grada Iloka je izgrađena srednjetlačna plinska mreža u svim naseljima: Iloku, Bapskoj, Mohovu i Šarengradu. U budućnosti se planira povišenje tlaka u postojećem plinovodu Negoslavci – Opatovac s današnjih 3 bara na 12 bara. Prije povećanja tlaka u plinovodu Negoslavci – Opatovac i VT plinovodu Opatovac – Ilok potrebno je izgraditi redukcijsku stanicu RP Opatovac, RP Šarengrad i RP Ilok. Po kapacitetima i uvjetima izgradnje planirana mreža mora u cijelosti zadovoljiti potrebe stanovništva, a za povećane potrebe moguće planirane proizvodnje u gospodarskim zonama potrebno je prethodno utvrditi raspoložive kapacitete i karakteristike mreže. Planirane aktivnosti u oblasti plinoopskrbe na području Grada Iloka su priključenje preostali kućanstava i održavanje mreže.

2. 5. 4. Telekomunikacijski promet

Pristupna mreža na području Grada Iloka obuhvaća područje mjesnog telefonskog prometa i sastoji se od korisničkih uređaja i aparata, sustava prijenosa i jedne ili više pristupnih centrala.

Područje Grada Iloka telekomunikacijski je na visokoj razini razvoja, a taj trend će se nastaviti daljim nastavkom razvoja telekomunikacija. Plan razvoja telekomunikacijske mreže na području Grda Iloka obuhvaća nastavak već započetog razvoja, koji obuhvaća dogradnju kapaciteta komutacija (UPS) sukladno porastu potreba dogradnju već izgrađenih mjesnih mreža u naseljima Grada Iloka sukladno s povećanjem broja korisnika i potrebama suvremene tehnologije. Mjesne centrale zamijenjene su suvremenim udaljenim pretplatničkim stupnjevima (UPS) i udaljenim pretplatničkim multiplekserima (UPM) u Iloku, Šarengradu, Bapskoj i Mohovu čiji broj priključaka će se postupno povećati sukladno potrebama. Razvojni program HT-a predvidio je izgradnju uglavnom svjetlovodnih kabela i kao prijenosnog medija. Mjesne mreže u svim naseljima Grada Iloka zadovoljavajućeg su


27

kapaciteta te omogućuju daljnje širenje sukladno potrebama tržišta. Uz osnovne usluge HT d.d. nudi i niz dodatnih usluga u nepokretnoj telefonskoj mreži te pruža IQ usluge inteligentne mreže koja je nadogradnja osnovnim telefonskim uslugama. Analiza mogućnosti razvoja telekomunikacija prikazuje da planiranom ugradnjom suvremene tehnologije postoje velike mogućnosti u opsegu kvaliteti, asortimanu i usluga. Pokretne mreže Na području Grada Iloka izgrađene su dvije osnovne postaje T Mobile u Iloku i Šarengradu. U razvoju postojećih javnih sustava pokretnih komunikacija planira se daljnje poboljšanje pokrivanja, povećanja kapaciteta mreža i uvođenje novih usluga i tehnologija. Zato će biti potrebno na području Plana uz postojeće i planirane lokacije osnovnih postaja omogućiti gradnju i postavljanje i dodatnih osnovnih postaja i to smještajem antena na antenske stupove i na krovne prihvate na postojećim građevinama. Na području Grada Iloka izgrađena je jedna bazna postaja T mobile u Iloku i jedna VIP-neta na Principovcu. Postojeća osnovna postaja u Iloku planira se zamijeniti novom koja će biti smještena izvan područja zaštićene graditeljske cjeline Iloka. Kako bi se poboljšala pokrivenost mobilne mreže na području Grada Iloka potrebno je postaviti nove postaje pokretne mreže.

2. 6. Komunalna djelatnost

Pod komunalnim gospodarstvom razumijeva se obavljanje komunalnih djelatnosti, naročito pružanje komunalnih usluga od interesa za fizičke i pravne osobe, te financiranje građenja i održavanje objekata i uređenja komunalne infrastrukture kao cjelovitog sustava na području jedinica lokalne samouprave. Komunalna društva, osobito u sklopu jedinica lokalne samouprave imaju nezamjenjivu zadaću u osiguranju životnih uvjeta svih građana, osobito kroz povećanje učinkovitosti komunalnog gospodarstva koje je jedan od preduvjeta za povećanje učinkovitosti ukupnog gospodarstva.

Rastom noćenja povećava se potreba češćeg prikupljanja i odvožnje komunalnog otpada te njegova sanacija sukladno uvjetima o sanaciji otpadnog materijala (dodatni pročišćivači, kupovina vozila za prikupljanje sitnog otpada i dr.). Na području Grada Iloka postoji 8 groblja: u Iloku: katoličko, evangeličko, pravoslavno i židovsko, u Bapskoj katoličko, u Šarengradu katoličko i pravoslavno i u Mohovu na istom groblju katoličko i pravoslavno. Groblja su u vlasništvu Grada Iloka, a održavanje vrši gradsko komunalno poduzeće Kom-Ilok d.o.o.


28

2. 6. 1. Odvodnja otpadnih voda

Osnovna mjera za osiguranje zaštite voda od onečišćavanja je izgradnja zajedničkih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda naselja i industrije, kao i izbor adekvatnog recipijenta otpadnih voda. Izgradnjom kanalizacijskih sustava sprječavaju se lokalna zagađenja površinskih i podzemnih voda, a otpadne vode se dovode na lokaciju uređaja za pročišćavanje.

Idejnim projektom kanalizacijske mreže naselja Ilok (Hidroprojekt-Zagreb, 1987.g.) postavljena je dugoročna koncepcija razvitka sustava odvodnje otpadnih voda koji je koncipiran kao mješovita kanalizacija-predviđeno je prikupljanje i odvodnja oborinskih, komunalnih i industrijskih (tehnoloških) otpadnih voda zajedničkim kanalima uz primjenu kišnih rasterećenja u Drljanski potok s ciljem da se otpadne vode transportiraju prema budućem uređaju za pročišćavanje s lokacijom nizvodno od iločkog mosta i recipijentom otpadnih voda rijekom Dunav. Izgradnja kanalizacije započeta je 1988.g., a tek nakon mirne reintegracije, 1997. g. ponovno se nastavlja. Kanalizacijska mreža za sada je izgrađena u manjem opsegu, a daljnja izgradnja je u tijeku. Trenutno se otpadne vode ispuštaju u Drljanski potok.

Recipijent otpadnih voda je rijeka Dunav, a planirana je izgradnja uređaja za pročišćavanje –treći stupanj pročišćavanja s obzirom da se pročišćena otpadna voda ispušta u vodotok II kategorije (Državni plan za zaštitu voda NN 8/99). Odvodnja otpadnih voda: sustavom odvodnje pokriveno je cijelo područje Grada Iloka. Sustav se radio kroz nekoliko godina te kroz različite faze, projekte i izvore financiranja. Primjerice, odvodnja otpadnih voda u Mohovu radila se preko IPARD-a tijekom 2013. i 2014. godine. Bitno je napomenuti kako jedino Ilok ima mješoviti sustav odvodnje oborinskih i otpadnih voda. Na području Grada postoji 3 pročistača: u Iloku, u Šarengradu za mjesta Bapska i Šarengrad te u Mohovu. Trenutno je u funkciji pročistač u Mohovu i Iloku dok se za pročistač u Šarengradu čeka tehnički pregled i dozvola za puštanje u rad (projekt završen krajem 2017. godine). Kanalizacijskom mrežom pokrivena su gotovo u cijelosti i naselja i Grad Ilok, no nažalost to se ne može reći i za postotak priključenosti.

Grad Ilok, smješten uz rijeku Dunav zbog samo djelomično riješenog kanalizacijskog sustava bez odgovarajućeg pročišćavanja otpadnih voda prije dispozicije u osjetljivi recipijent, ima utjecaj i na kakvoću Dunava, odnosno podzemlja koje se na predjelu Dunavca koristi i za vodoopskrbu. Izgradnjom uređaja za pročišćavanje otpadnih voda trećeg stupnja postići će se odgovarajuća zaštita podzemnih i površinskih voda sukladno zakonskim propisima.


29

2. 6. 2. Gospodarenje otpadom Postojeće odlagalište komunalnog otpada području Grada Iloka („Božino brdo“) će se sanirati i vremenski ograničeno, a njegova lokacija je nepogodna u odnosu na blizinu državne granice i vodotok Liščak prema kojem se mogu ocjeđivati zagađene tvari s odlagališta. Upotrebljavati će se kao skupljalište komunalnog otpada do izgradnje županijskog odlagališta. Za uređenje odlagališta potrebno je izraditi odgovarajući program sanacije, te istražne radove s osobitom pozornosti na zaštitu voda. Programom uređenja obuhvatiti uređenje okoliša i zaštitu od pogleda visokim zelenilom (osobito zbog neposredne blizine županijske ceste Na području Grada Ilok nema pogodnog prostora za lokaciju odlagališta otpada zbog zaštitne zone vodocrpilišta. Trajno rješenje odlaganja otpada može se kvalitetno riješiti jedino županijskim odlagalištem.

Za tekući otpad predviđa se izgradnja kanalizacijske mreže s uređajima za prečišćivanje otpadnih voda. Pražnjenje septičkih jama na vrijedno poljodjelsko, šumsko i vodonosno područje se zabranjuje.

2. 7. Društvene djelatnosti

Objekti društvenog standarda na području Grada iako skromno dimenzionirajući višeznačnošću i polivalentnošću u korištenju osiguravaju dostatnu razinu društvenog standarda koja će se rastom stanovništva i broja turista morati prilagoditi novom standardu i zahtjevima tržišta.

Razvijenost obrazovnog sustava (srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje) temeljna je pretpostavka za kvalitetan razvoj svake Županije. Naglasak ipak treba staviti na unapređenje sustava visokog obrazovanja Županije, na upotrebu najnovijih znanja i tehnologije. Osnovna pretpostavka ka kvalitetnijim kadrovskim rješenjima jest poticanje želje za usavršavanjem te cjeloživotno učenje. Sustav društvenih djelatnosti Grada uključuje slijedeće:

• Predškolski odgoj • Obrazovanje • Kultura i sport • Socijalna zaštita • Zdravstvena zaštita • Civilno društvo

Sustav društvenih djelatnosti razvijen je sukladno mogućnostima na razini potreba Grada. Društvene djelatnosti smještene su pretežno u gradskom središtu – u Iloku. Tu se nalaze: upravne službe Grada Iloka, knjižnica, sjedišta vjerskih zajednica, dvorana za društvena okupljanja, gradski muzej, srednja i osnovne škole, dječji vrtić, dom za starije osobe, pošta, dom zdravlja, policijska uprava te službe komunalnih djelatnosti Grada. Ističe se međunarodno priznata aktivnost srednje škole Ilok koja se uključila u program Međunarodnih


30

Eko-škola u RH 2002. godine. U ostalim naseljima Grada Iloka društvene djelatnosti razvijene su na razini manjih naselja, a to su osnovne škole, društveni domovi i vjerske građevine. Dakle, potrebno je razvijati proširenje mreže ustanova predškolskog odgoja, prioritetno u onim središtima u kojima oni nedostaju, kao i u onim naseljima koja imaju potpunu osnovnu školu. U razvoju osnovnog obrazovanja treba težiti za uspostavom cjelodnevnog boravka djece u školama, a najprije to ostvariti za djecu nižih razrednih odjeljenja – u ostvarenju tog cilja i nadalje je potrebno preuređenje postojećih škola.

2. 7. 1. Obrazovanje Predškolski odgoj: U Iloku se predškolski odgoj provodi posredstvom ustanove Dječji vrtić „Crvenkapica“, Trg sv. Ivana Kapistrana 2, 32236 Ilok. Osnivač vrtića je Grad Ilok a vrtić u svom sastavu ima područne objekte u Bapskoj, Šarengradu i Tovarniku . Osnovno i srednje obrazovanje: Osim osnovnog obrazovanja, u Gradu postoji tradicija srednjeg obrazovanja. Na području Grada djeluju dvije osnovne škole i jedna srednja škola: OŠ Julija Benešića, Ilok U svom sastavu ima područnu školu Radoš. OŠ Dr. F. Tuđman, Šarengrad U svom sastavu ima dvije područne škole, PŠ Bapska i PŠ Mohovo. Nastava je organizirana u 12 razrednih odjela, i to u Šarengradu 2 kombinirana odjela od prvog do četvrtog razreda, te četiri čista odjela od petog do osmog razreda. U Bapskoj se nastava odvija u četiri čista odjela od prvog do četvrtog razreda, te u Mohovu u dva kombinirana odjela od prvog do četvrtog razreda. Srednja škola Ilok Srednja škola Ilok ima sljedeća usmjerenja: a) u četverogodišnjem trajanju: opća gimnazija, tehničar za računalstvo, poljoprivredni tehničar opći, agroturistički tehničar- međustrukovni program poljoprivrede. b) u trogodišnjem trajanju: voćar – vinogradar – vinar U Srednjoj školi Ilok postoji smjer agroturistički tehničar te voćar, vinogradar, vinar. Srednja strukovna škola Vinkovci i Strukovna škola Vukovar kao najbliže Iloku, također imaju smjerove usmjerene na turizam. Srednja škola Ilok namjerava osnovati Centar za kompetencije te omogućiti školovanje u Iloku za Hrvate iz Republike Srbije (Vojvodina).


31

2. 7. 2. Kultura i kulturna dobra

Primarne atrakcije iznimno su važne za destinaciju i bitne za stvaranje dojma i privlačenje turista. Sve primarne atrakcije nisu jednako važne za potrošače. Atrakcije koje su jedinstvene i neobične, mogu privući turiste iz dalekih zemalja. Oni će putovati iz velikih udaljenosti kako bi doživjeli novo iskustvo, ali neće uložiti napor, novac i vrijeme da vide nešto uobičajeno. Sekundarne su atrakcije lokalno značajne. Važne su za turiste i mogu biti vrlo popularne, ali ne utječu na odluku turista o posjetu destinaciji.

Tercijarne atrakcije imaju još manji utjecaj na odluku o putovanju – turisti ih slučajno posjećuju kad već borave u destinaciji. Ista atrakcija može biti primarna, sekundarna i tercijarna, ovisno o motivima putovanja.

Društvene okolnosti u kojima se danas nalazi Vukovarsko-srijemska županija trebaju polaziti od pet ciljeva, koji obuhvaćaju široko područje djelovanja, ali su istovremeno vrlo fokusirani s obzirom na željene rezultate i metode rada, a to su: 1. Unaprijediti rad ustanova u kulturi i neinstitucionalnog kulturnog sektora 2. Unaprijediti nakladničku djelatnost u Županiji 3. Izgraditi novu kulturnu infrastrukturu namijenjenu umjetničkoj produkciji, edukaciji, prezentaciji i čuvanju građe 4. Učinkovitije upravljati kulturnom infrastrukturom, ustanovama, uslugama i projektima 5. Povećati interes javnosti za kulturnu baštinu.

Da bi se uopće moglo razmišljati kako kultura može pridonijeti razvitku turizma, sasvim je jasno da ona prvo i prvenstveno mora ojačati svoj položaj u svakodnevnom životu lokalnog stanovništva. Tek kada su njene sastavnice prepoznate kao važne kod domicilnog stanovništva, one mogu biti objektom pozornosti i posjetitelja. Na inicijativu mladog studenta prava i predsjednika hrvatskog studentskog kluba Velebit, Nikodema Jakšića – Iločanina, prije 145 godina, točnije 5. studenog 1865. godine, osnovana je prva Hrvatska građanska čitaonica u Iloku. Budući da je velik dio knjiga devastiran tijekom Domovinsko rata, pristupilo se obnovi Gradske knjižnice i čitaonice, a ista je završena 2007. Muzej grada Iloka opći je i zavičajni muzej, osnovan 1952. godine kao Gradski muzej na inicijativu prof. dr. sc. Antuna Bauera. Otvoren je 1. studenog 1952. godine, a prvi ravnatelj i kustos iločkog Muzeja bio je prof. Josip Meštrović . Godine 1969. Muzej je preseljen u obnovljeni dvorac Odescalchi. Muzejski fundus prema popisu muzejske građe, broji više od 95.000 različitih artefakata. U Gradu Iloku postoji i Gradska knjižnica i čitaonica Ilok. Također, postoji nekoliko kulturno umjetničkih društava (KUD „Sloga“ Bapska, KUD „Julije Benešić“ Ilok) te dvije Matice slovačke (Matica slovačka Ilok i Matica slovačka Radoš). Od ostalih udruga može se spomenuti i Ogranak Matice hrvatske u Iloku.


32

Područje uz obale Dunava, uključivo područje Grada Iloka poznato je po vrlo bogatim povijesnim i prapovijesnim nalazištima. Kulturno-povijesno nasljeđe je jedno od polazišta daljnjeg gospodarskog i kulturnog razvitka Grada Iloka.

Na području Grada Iloka su zaštićene kulturno - povijesne cjeline te brojne registrirane i zaštićene profane i sakralne građevine, memorijalni spomenici, arheološki lokaliteti i druga kulturna dobra koja se trebaju valorizirati u turističke svrhe.

Spomenici i kulturna baština Grada Iloka: KATEGORIJA: SAKRALNA KULTURNA DOBRA - ILOK, kapela sv. Ivana Nepomuka - MOHOVO, pravoslavna crkva vaznesenja Hristovog - ŠARENGRAD, parohijska crkva sv. Arhanđela Gavrila KATEGORIJA: PROFANA KULTURNA DOBRA - ILOK, zgrada suda, dr. F.Tuđmana - ILOK, obiteljska kuća, S.Radića - ILOK, kuća i čardak, J.Benešića - ILOK, zgrada hotela – kina, J.Benešića - ILOK, vinski podrum KATEGORIJA: ETNOLOŠKA KULTURNA DOBRA - ILOK, gospodarske zgrade i čardak, S.Radića - ILOK, čardak, Matije Gupca - BAPSKA, tradicijska kuća, S.Radića

Evidentirana nepokretna kulturna dobra, unutar područja: KATEGORIJA: ARHEOLOŠKA KULTURNA DOBRA - BAPSKA, „Telek“ – prapovijesni i antički arheološki lokalitet - BAPSKA, „okoliš crkve sv. Marije“ – srednjevjekovni arheološki lokalitet - ILOK, „Lovka“ – prapovijesni i antički arheološki lokalitet - ILOK, „Međa“ – prapovijesni arheološki lokalitet - ILOK, „Sokol“ – prapovijesni arheološki lokalitet - ILOK, „Šokačko brdo“ – prapovijesni arheološki lokalitet - ILOK, „Vinogradi“ – prapovijesni arheološki lokalitet - ILOK, „Karagača“ – antički arheološki lokalitet - ILOK, „Vodena glava“ – antički arheološki lokalitet - ILOK, „Turska skela“ – antički arheološki lokalitet - ILOK, „Alvaluk“ – antički arheološki lokalitet


33

- ILOK, „Šalitra“ – prapovijesni arheološki lokalitet - ILOK, „Božino brdo“ – prapovijesni arheološki lokalitet - AN 1 Ilok, „Orašje“ – srednjovjekovni arheološki lokalitet - AN 2 Ilok, „Sridelj“ – prapovijesni, antički i srednjevjekovni arheološki lokalitet - AN 3 Ilok, „Ciglana 1 i 2“ – prapovijesni, antički i srednjevjekovni arh. lokalitet KATEGORIJA: SAKRALNA KULTURNA DOBRA - BAPSKA, župna crkva sv. Jurja - BAPSKA –Pajzoš, kapelica i dvorac Eltz - ŠARENGRAD, parohijski dom KATEGORIJA: ETNOLOŠKA KULTURNA DOBRA - MOHOVO, kuća Vukovarska ul. - ŠARENGRAD, kuća Vukovarska

KATEGORIJA: SPOMENICI I SPOMEN OBILJEŽJA

- BAPSKA, spomen križ palim braniteljima u Domovinskom ratu - ILOK, spomenik žrtvama II. svj.rata u krugu tvornice „Iteks“ - ILOK, spomen ploča u krugu tvornice „Iteks“ - ILOK, spomenik bista Slaviše Vajner-Čiče, Gornji grad - ILOK, spomenik bista Ive Lole Ribara, Gornji grad - ILOK, spomen ploča V. i VI. kongresa KPJ, Slovački dom - ILOK, spomen ploča palim borcima NOR, zgrada „Ilok -turista“ - MOHOVO, grob palog borca NOR N.Stajića, mjesno groblje - MOHOVO – spomen česma - MOHOVO – spomen ploča palim borcima NOR, stara zgrada osnovne škole.

Gradske zidine Ilok Iločki podrumi


34

Principovac Turska kupelj Hamam

Na području Grada treba još detaljnije istražiti kulturno-povijesna dobra te osobito zaštiti područja i građevine na kojima će se vršiti istraživanja i koja će se koristiti i promovirati u turističke svrhe. S obzirom da je Iločka kulturno-povijesna baština izuzetna i bogata, ovom segmentu razvoja potrebno je pridati osobitu pažnju i značenje za budući razvoj turizma.

2. 7. 3. Društva i udruge Grada Iloka Krajem 19. i početkom 20. stoljeća javni društveno–zabavni život u Iloku odvijao se unutar raznih društava. Među najstarije kulturne ustanove u Iloku ubraja se Hrvatska građanska čitaonica. Od 1873. godine djeluje Dobrovoljno vatrogasno društvo, koje je pored limene glazbe imalo i dramsku sekciju. Godine 1894. osnovano je prvo iločko tamburaško društvo, tzv. Parizeri koji su u narodnim nošnjama 1900. godine svirali na Svjetskoj izložbi u Parizu. Jednako tako, od 1894. godine djeluje i Hrvatsko pjevačko društvo Sloga. Godine 1894. osnovano je i Srpsko crkveno pjevačko društvo Gusle. U jesen 1920. godine osnovano je Đačko kulturno društvo Tomislav. Svrha je bila da se pored školske nastave njeguju i slobodne aktivnosti, kao što su recitacije, zborno pjevanje, sviranje na tamburama i dramski nastupi. Postojala su i privatna zabavna društva, koja su se organizirala po kućama, a njihovi članovi su se međusobno posjećivali. dine 1912. sva iločka društva su, uz pomoć Iločke štedionice izgradila Hrvatski dom. Od godine 1924. djeluje Hrvatsko prosvjetno katoličko društvo Zrinski, čije su najznačajnije sekcije bile dramska i pjevačka. Kulturno - umjetničko društvo Julije Benešić koje je dobilo naziv po hrvatskom književniku, prevoditelju i jezikoslovac rođenim u Iloku. Slovačko kulturno-prosvjetno društvo Ljudevit Štur kulturno je društvo Slovaka u Iloku. Djeluje u sklopu Matice Slovačke u Iloku. Društvo ima glazbeni orkestar, kazališnu, folklornu i športsku skupinu. SKPD Ljudevit Štur osim bogatog kazališnog života njeguje i bogat folklorni život kroz starije tradicionalne manifestacije: „Rušenje svibanjskog drveta“ te „Iločko ljeto“ kao i novije: „Na brehu pri Dunaji“, „...aj tancujem“ (...i plešem), te zajednički „Božićni koncert“ s iločkim hrvatskim KUD-om Julije Benešić. Folklorna sekcija redovito sudjeluje na tradicionalnim manifestacijama „Iločka berba grožđa“ i „Vinkovačke jeseni“, a često nastupa na raznim manifestacijama diljem Hrvatske i u matičnoj državi Slovačkoj.


35

Može se posebno izdvojiti i Udruga inovatora Tesla koja svake godine organizira Međunarodni sajam inovacija, gospodarstva i tehničkog stvaralaštva mladih (http://ui-tesla.hr/)

Manifestacije: Tijekom godine u Iloku se održava više kulturno-turističko-gospodarskih i zabavnih, sada već tradicionalnih, manifestacija. Najpoznatije su „Iločka berba grožđa“ (u rujnu), „Vinkovo“ (u siječnju), „Kapistranovo“ (u listopadu) i „Festival glumca“ (u svibnju). No, ovdje se veseli i tijekom ocjenjivanja i degustacija vina Podunavlja i Slavonije, uz „Majpanu“ odnosno običaje slovačke nacionalne manjine, na malonogometnom i košarkaškom turniru, kao i za kirbaje u Šarengradu (Petrovo) i Bapskoj (Mala Gospa).

Također, poznato je i tržištu interesantno Pokladno jahanje i Pokladni sajam u Iloku, VINKOVO U ILOKU, Advent – Božić u Iloku, Kapistranovo-Dan Grada Iloka, INVENTUM 2018.-12. Međunarodni sajam inovacija, gospodarstva i tehničkog stvaralaštva mladih, Iločka berba grožđa, Schmidtovi dani- kulturno-tradicijska ali i zabavna manifestaciju s poveznicom na arheologiju u Bapskoj, Grahijada na Radošu, KEDER FEST Ilok, DunavArtFest, Iločki međunarodni polumaraton, Izbor najbolje iločke kulenove seke, Jubilarni 25. Festival glumca, „Akademija zemje i ruku“, Noć vina u Iloku, Petrovo, crkveni god/kirbaj u Šarengradu, Ljetne večeri u dvorcu Odescalchi-Muzeju Grada Iloka, Iločka Kobasijada, Iločko (slovačko) kulturno ljeto, DunavArt Festival i dr.

U Gradu djeluju sljedeća Društva i Udruge:

Kulturno umjetnička društva: KUD Sloga (Bapska), KUD Šokica (Bapska), KUD Hviezdoslav (Radoš), KUD Julije Benešić koje je dobilo naziv po hrvatskom književniku, prevoditelju i jezikoslovac rođenim u Iloku, Slovačko kulturno-prosvjetno društvo Ljudevit Štur kulturno je društvo Slovaka u Iloku, djeluje u sklopu Matice Slovačke u Iloku, Udruga Cuccium Ilok, Dobrovoljno vatrogasno društvo,Vatrogasci, JVP Ilok.

Vezano uz sportske aktivnosti u Gradu djeluju:

Športsko ribolovna udruga Karas Ilok

Ribolovna udruga „Šaran“ Ilok

Rukometni klub Ilok

http://ui-tesla.hr/

http://ui-tesla.hr/


36

HNK Fruškogorac je nogometni klub iz Iloka. U Gradu postoji nogometno igralište.

Stolnoteniski klub „ILOK“

Košarkaški klub „ILOK“.

Konjički klub „ILOK“

2. 7. 4. Zdravstvo

U samom Gradu riješen je sustav zdravstvene zaštite. Postoji Dom zdravlja, J.J. Strossmayera 49, u Iloku. Međutim, razvojem turizma potrebno je uvesti pojačani zdravstveni sustav koji bi zadovoljio sve potrebe turizma. Ostale zdravstvene funkcije Grada gravitiraju prema Gradu Vinkovcima, što bi se u perspektivi trebalo promijeniti ukoliko se razvoj turizma bude intenzivirao na području samog Grada i okolnih naselja. Dakle, područje Grada Iloka pripada pod upravu Doma zdravlja Vukovar. U mjestima Šarengrad i Bapska te u Iloku postoji ambulanta (liječnici opće medicine, dentalna medicina i pedijatrija). Grad Ilok iz vlastitih sredstava osigurava dolazak nekoliko doktora specijalista po 2-3 puta mjesečno: ginekolog, oftamolog, kirurg/onkolog, internist i otorinolaringolog. Projekte pomoći starijima provodi i Dom za starije i nemoćne osobe Ilok.

Zdravstvene ustanove:

OPĆA ŽUPANIJSKA BOLNICA VINKOVCI

OPĆA ŽUPANIJSKA BOLNICA VUKOVAR I BOLNICA HRVATSKIH VETERANA

DOM ZDRAVLJA VINKOVCI.

2. 7. 5. Socijalna skrb Socijalna skrb provodi se jednim dijelom kroz Centar za socijalnu skrb podružnica Vukovar. Grad Ilok ima jednu stalno zaposlenu osobu kroz program Pomoći u kući kojoj plaću osigurava Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Trenutno je u provedbi projekt Zaželi gdje 42 zaposlene osobe vode brigu o oko 200 starijih osoba. Grad Ilok ima usvojenu Odluku o socijalnoj skrbi Grada Iloka koja je dostupna na: http://www.ilok.hr/dokumenti/akti-gradskog-vijeca/1/331.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Nogomet

https://hr.wikipedia.org/wiki/Ilok

http://www.ilok.hr/dokumenti/akti-gradskog-vijeca/1/331


37

2. 8. Gospodarstvo

U samome tekstu analizira se opći društveno-ekonomski razvoj Grada Iloka koji je dao osnovni pregled u smislu glavnih djelatnosti koje se odvijaju na tome području, a to su:

• razvoj poljoprivrede • ugostiteljstvo i turizam • industrijsko-servisne usluge, obrtničke i druge usluge

Područje VSŽ prije Domovinskog rata bilo je gospodarski vrlo razvijeno s visokoproduktivnom poljoprivredom i snažnom prerađivačkom industrijom, dok je 18 godina nakon mirne reintegracije na začelju ljestvica razvijenosti i konkurentnosti Hrvatske jer su globalni i tranzicijski procesi učinili nekonkurentnim pretežiti dio stare industrijske osnove. Strana ulaganja su važan čimbenik poticanja gospodarskog rasta i razvoja svake zemlje. Potencijalni su izvor znanja, novih suvremenih tehnologija, a time i veće inovativnosti i konkurentnosti gospodarstva. Također, dodatan problem s kojim se suočava sve veći broj proizvođača je nedostatak radne snage za sezonske poslove, što može, ako se nepovoljni trendovi nastave, ozbiljno ugroziti daljnji razvoj poljoprivrede. Kao problem se i javlja razvidno nizak udjel mladih poljoprivrednika. Gospodarstvo Grada tradicionalno je temeljeno na poljoprivredi i vinogradarstvu. Industrijska poduzeća ITEKS (tvornica trikotaže), Zvijezda (tvornica namještaja, kasnije u sastavu kombinata BOROVO), dijelovi poljoprivrednog kombinata VUPIK, te Agrokomerc i Razvitak su u drugoj polovici 20. stoljeća bili glavni gospodarski subjekti i poslodavci. Tijekom domovinskog rata i okupacije gospodarstvo Grada je pretrpjelo velike štete, a većina gospodarskih kapaciteta je trajno izgubljena. Gospodarska aktivnost u Gradu je posebno pogođena krizom iz 2008. g. od koje se poduzeća vrlo sporo oporavljaju, a mnoga su prestala s djelovanjem. Obnova i dinamiziranje gospodarskih aktivnosti predstavlja glavni izazov za gradsku upravu s ciljem stvaranja novih radnih mjesta i zadržavanja stanovništva. Na području Grada osim poduzeća djeluje i nekoliko desetaka obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava – OPG-a. Prema Obrtnom registru Ministarstva poduzetništva i obrta u lipnju 2016. godine na području Grada evidentirano je ukupno 104 obrta u radu, od toga 48 obrta registrirano za poljoprivrednu proizvodnju ili vinogradarstvo. Prema evidenciji Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, za 2015. godinu je 488 subjekata na području Grada primilo tzv.izravna plaćanja koja nisu vezana uz proizvodnju već se isplaćuju po hektaru poljoprivredne površine bez obzira na vrstu kulture. Najveća poduzeća na području Grada su:

• Iločki podrumi d.d. • Agro-Srijem d.o.o. • Metal Zec d.o.o. • Vino Ilok d.d. • Komunalije d.o.o.


38

• Razvitak d.d. • Kom – Ilok d.o.o. • Ilokprijevoz d.o.o. • Barbarić d.o.o.

U vlasništvu Grada su poduzeća Komunalije d.o.o. za vodne djelatnosti i Kom-Ilok d.o.o. za komunalne djelatnosti. Odlukom skupštine društva Komunalije d.o.o. iz 2013.g. određen je postupak podjele djelatnosti s osnivanjem novoga društva KOM - ILOK d.o.o. i s istodobnim prijenosom dijela imovine na novoosnovano društvo. 2017. godine na području Grada Iloka bilo je ukupno 105 obrta s prosječnom neto plaćom 4.005 kuna, a 2018. bilo je 106 obrta. Trgovine, servisi, mali proizvodni obrti i druge uslužne djelatnosti u 2018. godini u Gradu Iloku činilo je:

• 106 obrta • Ceh trgovaca 13 • Ceh poljoprivrednih djelatnosti 49 • Ceh uslužnih i građevinskih djelatnosti 21 • Ceh ugostitelja 8 • Ceh proizvodnih djelatnosti 11 • Ceh prijevoznika 4

Industrijske djelatnosti: 2 tvornice trikotaže: Triko d.o.o Ilok i Iteks d.o.o., dvije tvornice proizvodnje pvc i alu stolarije: Metal-Zec d.o.o. i Finestra Ilok Poslovna zona: Grad Ilok ima osnovanu Poslovnu zonu koja se nalazi na ulazu u Grad (iz smjera Vukovara). Obuhvaća područje od oko 3 ha i podijeljena je na 10 parcela od kojih je 8 gospodarske namjene. Trenutno je u raspisan trajno otvoreni poziv za zakup parcela u poslovnoj zoni (http://www.ilok.hr/natjecaji-i-nabava/javni-natjecaji/1/183). Do kraja 2020. godine Grad Ilok namjerava financirati i izgraditi infrastrukturu u poslovnoj zoni. Može se navesti i teretno pristanište na Dunavu.

2. 8. 1. Turizam i ugostiteljstvo Grad Ilok posjeduje prirodne resurse i kulturno-povijesne atraktivnosti koje nisu u cjelosti turistički eksploatirane, te se nameće hitni proces njihove turističke valorizacije za što je potrebna adekvatna organizacija, planiranje i provođenje planova, ali i prihvatljiv marketinški koncept koji će naglašavati najznačajnije i najjače strane tog područja. Za razliku od prirodnih atrakcija i kulturno-povijesne baštine, cjelokupna VSŽ siromašna je u novostvorenim turističkim atrakcijama kao što su tematski i/ili zabavni parkovi, suvremeno opremljeni kongresni centri, centri za posjetitelje, te slični sadržaji turističke ponude bez kojih je izuzetno teško uspostaviti pretpostavke turističkog aktiviranja kontinentalnog prostora.

http://www.ilok.hr/natjecaji-i-nabava/javni-natjecaji/1/183


39

Područje Grada Iloka u sastavu je Vukovarsko-srijemske županije, te u blizini grada Vinkovaca. U svom dosadašnjem razvoju Grad nije zabilježio, u okviru svog gospodarskog razvoja, i ambiciozniji razvoj djelatnosti turizma i ugostiteljstva. Razlozi tomu su dijelom u činjenici što je područje Grada relativno mala, ruralna sredina. Također se ne mogu zanemariti ni posljedice Domovinskog rata koje su zaustavile sve gospodarske tokove, pa tako i turističke. U takvim uvjetima, na području Grada razvila se ugostiteljska ponuda. Međutim, i unatoč sadašnjoj nedovoljno razvijenoj djelatnosti ugostiteljstva i turizma, na području Grada ima prirodnih potencijala koji se mogu valorizirati kroz turizam, kako za potrebe turističko-rekreacijskih sadržaja za stanovništvo, tako i za buduće potrebe turista. Na području Grada djeluje veći broj proizvođača vina, neki od njih imaju izgrađenu tržišnu reputaciju ne samo na lokalnom već i na nacionalnom tržištu. U Iločkom se kraju oduvijek dobro i puno jelo. Ukusna jela i kvalitetna vina sastavni su dio domaćinskog stola. Na temelju bogate tradicije i razvijene ponude vina i povezanih proizvoda Grad će razvijati gastronomsku ponudu koja će biti zanimljiva posebnom segmentu turističkog tržišta: eno-gastro turistima. Posebno je važan razvoj gastronomske ponude koja je u uzlaznom trendu u cijeloj podunavskoj regiji. Posebnost Grada je mogućnost povezivanja tradicionalne slavonske (kontinentalne) i riječne (podunavske) kulinarike. Kuhinja je mješavina slavonske i austrougarske kulinarske tradicije. Jela od ribe ravnopravna su kvalitetom, raznolikošću i okusima, a najčešće se nude: fiš paprikaš, pohana ili pržena riba (som, smuđ, šaran…), riblje plate s laganim prilozima od povrća. U posebnim prilikama pripremaju se: riba na rašljama i na talandari. Slastice u restoranima uglavnom su: štrudle, krofne, palačinke i kolači.

U Gradu Iloku postoji suradnja između hotela/restorana s OPG-ima za nabavku prvenstveno povrća i suhomesnatih proizvoda.

Možemo zaključiti da ugostiteljska djelatnost na području Grada Iloka nije dostatna potrebama razvijenih oblika turizma. Iako postoji određen broj ugostiteljskih objekata, potrebno je povećanje cjelokupne ponude, osuvremenjivanje te afirmiranje tradicionalne gastro- ponude.

Slika 4. Gastronomija Grada Iloka

Također, u samom Gradu postoji i veliki neiskorišteni potencijal lovstva i lovnog turizma te riječnog turizma (sportski ribolov i sl.) što bi u perspektivi moglo brendirati Grad kao prepoznatljivu turističku i eno-gastronomsku destinaciju.


40

Tablica 4. Struktura turističke ponude

Naziv objekta Broj smještajnih jedinica

Smještajni kapacitet - broj kreveta

Apartmani 1 4 Hoteli 1 23 Izvorna stara obiteljska kuća (vikendice) Sobe za iznajmljivanje 4 50 Objekti na OPG domaćinstvu 3 8 Turističko naselje-kamp 2 48 Kuće stanovnika Grada Stanovi stanovnika Grada Kuće za odmor (vikendice) Objekti u domaćinstvu 1 6 Stanovi za odmor (vikendice) Studio apartmani UKUPNO 12 139

Iz tablice 4. vidljivo je da Grad Ilok raspolaže turističkim smještajem (ukupno 12 smještajnih jedinica, 139 kreveta). Već je prethodno naglašeno da se struktura smještaja mora dodatno izgraditi s obzirom na koncept destinacije (turizam na ruralnom prostoru). Svakako je važno podići kvalitetu ponude u potencijalnim objektima.


41

2. 8. 2. Razvoj poljoprivrede Grada Iloka

Na području Grada Iloka razvoj poljoprivrede je uz turizam temeljni cilj, te učinkovitija proizvodnja poljoprivrednih proizvoda, na način koji štiti prirodne mogućnosti zemlje. Osobito je potrebno koristiti prednosti nezagađenosti tla i mogućnosti proizvodnje ekoloških poljoprivrednih proizvoda. Poljoprivredno zemljište treba štititi od onečišćenja bilo koje vrste, poglavito radi proizvodnje zdrave hrane i mogućeg turističkog razvoja.

Razmjerno velike površine Grada pokrivene su pašnjacima i oranicama koji su od velikoga gospodarskoga značaja. Posebno je važno pripremiti, proširiti i osuvremeniti tlo za uzgoj ratarskih kultura i krmnog bilja, razvoj voćarstva, vinove loze, povrćarstva i dr. Najveći dio područja Grada, čak 68% ukupne površine, predstavlja poljoprivredno zemljište. Utoliko bi se ovaj prirodni resurs mogao smatrati jednim od najvažnijih potencijala za ekonomski rast i ukupan razvoj u budućnosti. Na području Grada se poljoprivredom direktno i indirektno bavi najmanje 488 kućanstava, koliko je Agencija za plaćanja u poljoprivredi imala registrirano kao primatelje nekog od oblika potpora u poljoprivredi. Ova su poljoprivredna kućanstva / gospodarstva u 2015.g. ukupno primila 17,3 milijuna kuna potpora. Osim malih i srednjih poljoprivrednih kućanstava i gospodarstava poljoprivrednom se djelatnošću bavi još jedno veliko poduzeće – Iločki podrumi d.d.

Poljodjelstvo u smislu osnovne gospodarske djelatnosti nije jako razvijeno iako oranice zauzimaju veći dio površine Grada. Već nekoliko desetljeća razvoj poljodjelstva obilježava napuštanje obradivih površina. Napuštaju se proizvodno uporabive površine zbog odlaska poljoprivrednika ili zbog toga što se smanjilo zanimanje za poljodjelsku proizvodnju. Osim smanjenja obradivih površina sve je veća pojava neobrađenih oranica. One se još uvijek vode kao obradivo tlo (oranice), tako se u stvarnosti ne obrađuju i na njima se ne proizvodi. Broj aktivnog poljodjelskoga stanovništva se iz više razloga dugi niz godina smanjuje. Većina stanovništva bavi se poljodjelstvom kao dopunskom djelatnošću ili samo za svoje potrebe. Poljodjelstvo i turizam trebali bi biti značajniji nositelj razvoja Grada. Iako i šume zauzimaju znatnu površinu, učinci od gospodarenja šumom nisu osobiti. Većim dijelom su devastirane i zapuštene. Poljodjelstvo nije u cijelosti organizirano i tržišno neprilagođeno. Ukupna površina šuma na području Grada Iloka je 2882 ha od čega je 2471, 06 gospodarskih šuma i 10,95 ha šuma posebne namjene. Problemi gospodarenja šumama vezani su uglavnom uz umanjivanje šumskih površina i zahvate kojim se narušavaju prirodni uvjeti staništa. Dio šumskog zemljišta koji je bio za vrijeme rata devastiran sječom je dijelom obrastao šikarom.

Cjelokupno područje Grada zahtijeva izradu dodatne mreže sustava navodnjavanja, što je i navedeno u strategiji razvoja Vukovarsko-srijemske županije do 2020. godine.


42

2. 8. 3. Malo i srednje poduzetništvo

Program razvoja dinamičkog gospodarskog okruženja tj. razvoj malog i srednjeg poduzetništva ima prvenstveno za cilj: razvoj poduzetničke infrastrukture kroz unapređenje zajedničke komunalne infrastrukture u malim poslovnim zonama kako bi se poduzetnicima i obrtnicima omogućila gradnja samostalnih ili zajedničkih poslovnih objekata pod povoljnijim uvjetima što dovodi do povoljnijih uvjeta poslovanja i veće konkurentnosti na tržištu; osiguranje malim i srednjim poduzetnicima povoljnog financiranje kroz subvenciju kamata na poduzetničke kredite da bi se potaknuli novi investicijski ciklusi, odnosno povećala uspješnost realizacije poduzetničkih ideja putem osiguravanja kreditnih potencijala s povoljnijim uvjetima kreditiranja od tržišnih;

- razvoj poduzetničkog potencijala od interesa za cjelokupni gospodarski razvoj Županije, realizacijom projekata i aktivnosti poslovnog savjetovanja osoba prilikom pokretanja vlastitog poslovanja te onih koji su tek pokrenuli vlastito poduzeće ili obrt.

Tradicija obrta vrlo je duga. Obrti su se razvijali prema potrebama pojedinih gospodarskih grana i stanovništva. Temeljna obilježja politike ranijeg sustava prema obrtništvu odnosila su se na ograničavanje razvoja privatnog sektora fiskalnim i drugim nestimulativnim mjerama ekonomske politike. Obrtništvo je bilo na rubu društvenog i gospodarskog interesa. Te se posljedice još osjećaju. Danas se ono treba nametnuti kao snažan gospodarski i financijski čimbenik ukupne gospodarske stabilizacije uz obogaćivanje tržišta raznovrsnim proizvodima i uslugama.

Osnovne djelatnosti gospodarstva Grada Iloka bazirane na uslužnim djelatnostima i malim proizvodnim pogonima koji još nisu dostatno razvijeni za cjelovitu turističku ponudu. Tu spadaju privatni poduzetnici koji se bave trgovinom, poljoprivredom ili pružaju usluge smještaja. Zanati i manji pogoni proizvodnih djelatnosti ne omogućavaju turistički razvoj Grada. Ekonomski status domaćeg stanovništva orijentiran je radom stanovnika u obližnjim većim središtima. Nešto manji broj stanovnika bavi se poljoprivredom (OPG i za privatne potrebe). Osnovni cilj upravljanja i kreiranja gospodarskoga razvoja treba biti usmjeravanje razvoja prema gospodarskom, tehnološkom i ekološki optimalnom iskorištavanju ukupnih raspoloživih prirodnih i kadrovskih mogućnosti s ciljem poboljšanja standarda življenja. Poslije domovinskog rata na području Grada se ponovo i postupno obnavlja gospodarska aktivnost. Gospodarski subjekti su: Adut d.o.o., Agrokomerc d.d.; Agrosriijem d.o.o.; Barbarić d.o.o.; Baza d.o.o.; Borovo - Drvoplast d.o.o.; Crnač d.o.o.; Fenus d.o.o. Ilokom; Iločanka, Iločki podrumi d.d.; Ilok Ton d.o.o.; Ilokprijevoz, Ilokturist d.d. ; Knapček d.o.o.; Koli -Trade, Komunalije d.o.o. Ilok; Kumulus d.o.o.; Metal-Zec d.o.o.; Orbit d.o.o.; Pert; Polis d.o.o.; Razvitak d.d.; Schon d.o.o. Sladno; Tilović; Tomo i dr. Postojeće gospodarske subjekte i njihove razvojne programe kao i nove gospodarske subjekte treba poticati na razvoj mjerama zemljišne i porezne politike te uređenjem lokacija planiranih za razvoj gospodarskih djelatnosti (infrastrukturno i komunalno uređenje gospodarskih zona).


43

Za razvoj grada Iloka i turizma vrlo je važno intenziviranje putničkog riječnog prometa preko putničkog pristaništa u Iloku i uređenje planiranog riječnog teretnog pristaništa. Osiguranje prostora za gospodarske djelatnosti: Ustroj Grada Iloka obvezuje da Grad razvija gospodarstvo i osigurava prostor sukladno vlastitim potrebama i inicijativama. Gospodarstvo Grada Iloka je usmjereno na poljodjelstvo s međunarodno priznatim dostignućima u vinogradarstvu i proizvodnji vina. Za uspješniji razvoj gospodarstva potrebno je osigurati te energetski i komunalno opremiti dijelove građevnog područja, a osobito za potrebe manjih proizvodnji, privatnog poduzetništva i obrtništva. Da bi se mogle zadovoljiti prostorne potrebe treba planirati manje gospodarsko-obrtničke zone u kojima će se zapošljavati lokalno stanovništvo. Razvojne mogućnosti i prednosti Grada za budući gospodarski rast treba usmjeriti na: a) unapređenje poljodjelstva, b) razvoj manje industrije, c) unapređenje poduzetništva i obiteljskog gospodarstva u obrtničkim zanimanjima u

ovisnosti o raspoloživim sirovinama i interesima napučenog stanovništva, d) razvoj uslužnih djelatnosti, s težištem na učešće zaposlenih s višom stručnom naobrazbom.

Pored raznovrsnosti razvoja gospodarskih grana, potrebno je razvijati i polivalentnost domaćinstava (obiteljskih gospodarstava) tako da se može osiguravati prihod iz više izvora ali na višoj i kvalitetnijoj razini. Kao jedan od važnih budućih ciljeva svakako mora biti i težnja ulaganja u razne oblike gospodarskih djelatnosti, ali i podizanje javnog standarda društvene opremljenosti (cjelovita infrastrukturna opremljenost, školske, zdravstvene, kulturne, sportske i ostale usluge). Navedeni ciljevi trebali bi se ostvarivati kroz određene poticajne i razvojne mjere, promicanje ulaganja u vidu izrade prostornih planova niže razine ali malog prostornog obuhvata, investicijskih projekata, idejnih rješenja određenih zona i slično. Trgovačka društva u sklopu Grada Iloka su: Komunalije d.o.o., http://www.komunalije-sumus.com.hr Kom-Ilok d.o.o., https://kom-ilok.hr/ Ilok ton d.o.o., http://radio-ilok.hr/, radi se o Radio Iloku u kojem je Grad Ilok jedan od osnivača i ima 50% udjela

http://www.komunalije-sumus.com.hr/

https://kom-ilok.hr/

http://radio-ilok.hr/


44

3. RAZVOJNO - PLANSKA OPREDJELJENJA

Turizam je jedan od najvažnijih pokretača razvoja gospodarstva u Republici Hrvatskoj. Direktno i indirektno stvara oko 22 % domaćeg bruto proizvoda, te više od 40 % cjelokupnog izvoza, što ga bez sumnje stavlja među ključne komponente nacionalne ekonomije i vanjskotrgovinske razmjene. Hrvatska ima vrlo atraktivan turistički potencijal, prije svega jedinstvenu prirodnu i kulturno-povijesnu baštinu. U ovom poglavlju tretirani su najvažniji dokumenti s kojima strategija razvoja turizma Grada Iloka mora korespondirati.

3. 1. Europski sustav

Turizam je važan sektor u gospodarstvu Europske unije koji podupire gospodarski rast i zapošljavanje. Međutim, jedan od najvećih izazova s kojim se suočavamo jest ojačati i unaprijediti održivi razvoj turizma u cilju osiguranja dugoročne konkurentnosti sektora. Održivim upravljanjem turizmom nastojimo osigurati prepoznavanje ograničenja i kapaciteta naših turističkih resursa i poticati razvoj turizma kojim se postiže ravnoteža između neposrednih gospodarskih, ekoloških i sociokulturnih koristi te osigurava dugoročna budućnost europskog turizma. Godine 2010. donesena je europska strategija turističkog razvoja „Europa – svjetska destinacija broj 1: Novi politički okvir za turizam u Europi“.

Osnovni ciljevi ove strategije su:

■ povećanje konkurentnost kroz poticanje inovacija i distribuciju

■ promoviranje održivog, odgovornog i visoko-kvalitetnog turizma

■ konsolidiranje europskog turističkog imidža i profila

■ povećanje mogućnosti korištenja europskih financijskih instrumenata za turistički razvoj.

Europa je broj jedan turističko odredište u svijetu, s najgušćom i najraznolikijom ponudom turističkih atrakcija. Upravo zbog toga, turistička industrija je postala ključni sektor gospodarstva EU, te zapošljava 9,7 milijuna građana. Razvoj Europskog sustava pokazatelja za turizam za održivo upravljanje odredištima jedna je od glavnih inicijativa, čija se provedba u Komunikaciji traži od Komisije. Cilj je Europskog sustava pokazatelja doprinijeti unaprjeđenju održivog upravljanja odredištima na način da se dionicima u turizmu osigura jednostavan i koristan komplet alata. On će dionicima pomoći u mjerenju i praćenju upravljanja procesima održivosti i omogućiti im da razmjenjuju i uspoređuju ostvareni napredak i rezultate u budućnosti.


45

Turizam je ključan, jer stvara značajan udio BDP-a EU (preko 5 % u 2013.) te isto tako zapošljava preko 5 % radne snage. Turizam iznimno puno znači za lokalni razvoj te zapošljavanje, pogotovo za daleka područja planina i otoka. Prema preliminarnim podatcima organizacije World Tourism Organization, u 2016. godini zabilježeno je 1,235 milijardi međunarodnih turističkih dolazaka u svijetu, što je 3,9 % više u odnosu na 2015. godinu i predstavlja novu (drugu godinu zaredom) rekordnu razinu tog pokazatelja. Prošla godina bila je sedma godina u uzlaznom nizu nakon što je 2009. godine zabilježen pad međunarodnih turističkih dolazaka. Od ukupnog broja međunarodnih turističkih dolazaka, već uobičajeno najveći dio (50,2 %)zabilježen je u Europi u kojoj je prošlogodišnje povećanje turističkih dolazaka iznosilo 12,2 milijuna dolazaka.

Nakon Europe, prema udjelu u dolascima, slijedi regija Azija i Pacifik (24,5 %) u kojoj je zabilježen gotovo dvostruko veći apsolutni skok dolazaka u odnosu na Europu, tj. zabilježeno je 23,6 milijuna međunarodnih turističkih dolazaka više u odnosu na 2015. godinu. Pritom je najveći rast zabilježen u Sjeveroistočnoj Aziji (11,8 milijuna više ).

3. 2. Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020.

Strategija razvoja turizma RH do 2020. polazi od analize ključnih pokazatelja dostignutog razvoja, sagledava razvojna ograničenja i razvojne mogućnosti koje se očitavaju iz relevantnih razvojnih trendova u globalnom okruženju te prepoznaje ključne činitelje uspjeha na koje se hrvatska turistička politika mora usredotočiti u razdoblju do 2020. godine. Promjene koje su se u međuvremenu dogodile na turističkom tržištu, kako na svjetskoj razini, tako i u relevantnom konkurentskom okružju, kao i niz drugih promjena koje obilježavaju život i rad ljudi na početku 21. stoljeća, nameću potrebu kritičkog propitivanja dobrih i manje dobrih učinaka dosadašnjeg razvoja turizma u nas, kako bi se, na tim osnovama, mogle utvrditi nove razvojne smjernice, strateški razvojni ciljevi, odnosno mjere turističke politike u nastupajućem desetogodišnjem razdoblju. Glavni razvojni cilj Strategije je ulazak Hrvatske u vodećih 20 turistički najkonkurentnijih zemalja svijeta, a naša bi zemlja 2020. godine trebala biti „globalno prepoznatljiva turistička destinacija, konkurentna i atraktivna za investicije, koja stvara radna mjesta i na održiv način upravlja razvojem na svom cjelokupnom prostoru, njeguje kulturu kvalitete, a svojim gostima tijekom cijele godine pruža gostoljubivost, sigurnost i jedinstvenu raznovrsnost autentičnih sadržaja i doživljaja“. Hrvatski turizam bi u 2020. godini trebalo obilježiti 7 milijardi eura novih investicija, 955 tisuća ležajeva u komercijalnim smještajnim kapacitetima (+7 %), oko 30 tisuća novozaposlenih u turizmu i pratećim djelatnostima, 86 milijuna turističkih noćenja (+43 %) i 14,3 milijarde eura turističke potrošnje. Strateški ciljevi i zadaci razvoja hrvatskog turizma:

• Poboljšavanje strukture i kvalitete smještaja


46

• Novo zapošljavanje

• Investicije

• Povećanje turističke potrošnje

10 ključnih razvojnih usmjerenja Republike Hrvatske do 2020: Ø Institucionalno dereguliranje Ø Turizam na cijelom prostoru Ø Partnerstvom do uspjeha Ø Hotelijerstvo – ključni pokretač investicijskog ciklusa Ø Kultura kvalitete Ø Inoviranje tržišnog nastupa Ø „Zeleno” kao filozofija djelovanja Ø Autentičnost i kreativnost Ø Više od sunca i mora Ø Hrvatski proizvod za hrvatski turizam

Najvažniji ciljevi (strateške postavke) Ø Dinamičan, kvalitetan i organiziran razvoj turizma (razvojno opredjeljenje) Ø Turizam u funkciji razvoja ukupnog prostora (sinergijski efekti) Ø Poboljšanje standarda života (individualno i društveno) Ø Formiranje turističke ponude na osnovama održivog razvoja i ekologije Ø Usklađeni razvoj turizma s poljoprivrednim i ostalim djelatnostima, te ukupnim

društvenim razvojem Ø Turistički proizvod će biti formiran na bazi autohtonosti i tradicije područja Ø Definiranje razvojnog programa i ponude Ø Poboljšanje postojeće ponude, kreiranje nove ponude Ø Sustavno podizanje znanja (globalno) i pojedinačno (djelatnici)

Razvoj turističke ponude

Razvoj turističkih proizvoda Ø Fokus i poticaji razvoju diferenciranih proizvoda s ciljem ublažavanja sezonalnosti

Brza privatizacija i aktiviranje državne imovine Ø Brownfield i greenfield

Unapređenje smještajne ponude Ø Novi kapaciteti većinom u hotelima i resortima 4-5* te malim hotelima, povećanje

kvalitete obiteljskog smještaja, podizanje kvalitete kampova Unapređenje ostale turističke ponude Ø Tematski parkovi, centri za posjetitelja, plaže, staze i šetnice, shopping ponuda,

zabava


47

Sustav turističkih proizvoda • Zdravstveni turizam • Kulturni turizam • Poslovni turizam • Golf turizam • Cikloturizam • Eno i gastroturizam • Ruralni i planinski turizam • Pustolovni i sportski turizam • Eko, omladinski i socijalni turizam

RAZVOJNA NAČELA HRVATSKOG TURIZMA DO 2020. GODINE


48

3. 3. Strategija razvoja turizma Vukovarsko - srijemske županije 2014. – 2020.

S ciljem diferenciranja od konkurenata na tržištu, ali i radi postizanja željenog imidža destinacije, Vukovarsko – srijemska županija treba se adekvatno pozicionirati na tržištu, odnosno u svijesti potrošača – turista. Nakon identifikacije komparativnih prednosti koja je izvršena u prethodnim poglavljima, u nastavku je navedena odabrana strategija pozicioniranja destinacije .

Destinacijsko pozicioniranje Vukovarsko - srijemske županije uključuje sljedeću strategiju:

Prepoznatljiva destinacija izgradnjom novog imidža (autohtono-slavonsko- srijemska);

Destinacija dinamičnog turističkog razvoja (smještaj, ostala ponuda, poljoprivredni proizvodi);

Cjelogodišnje turističko poslovanje destinacije;

Destinacijska ponuda različitih sadržaja i događaja prilagođenih ciljanim skupinama (ljubitelji prirode, aktivni odmor, rekreativci, gurmani, vikendaši, lovci i ribolovci i dr.);

Cijela destinacija treba „disati“ turistički, po uzoru na razvijene ruralne regije Italije, Francuske, Slovenije i Istre;

Održivi i uravnotežen razvoj destinacije;

Odgovorno društveno ponašanje u destinaciji (ljudi, prostor).

Iako mnoge destinacije baziraju svoj imidž na okolišu i prirodi, specifičnosti ove destinacije su izuzetne, te je istraživanjem turističke potražnje, sagledavanjem konkurentskih destinacija, ali i mogućnosti područja, odabrana strategija koja najbolje odgovara samom području Vukovarsko - srijemska županije. Dobar geostrateški položaj, očuvana prirodna i kulturna obilježja predstavljaju glavne snage destinacije, a upravo radi toga je odabran centralni identitet koji naglašava specifičnosti poput rijeke Dunava i Save, Bosuta, Vuke i čitavog područja kojim te rijeke prolaze. Nadalje, tu su i pitomi brežuljci koji zaokružuju određeno geografsko vinorodno područje, bez mogućnosti miješanja s konkurencijom. Lokalne specifičnosti, doživljaji, izvornost i priroda trebaju osigurati prepoznatljivost same destinacije. S obzirom na prije naglašene trendove u turizmu, navedenom se strategijom pozicioniranja destinacije očekuje značajan rast broja dolazaka turista, ali i zainteresiranosti potencijalnih investitora. Polazeći od identificiranih strateških prednosti i nedostataka turističkog sektora Vukovarsko - srijemske županije te postavljene vizije županije kao turističke destinacije, potrebno je specificirati ključne ciljeve kojima se osigurava okvir za razvoj i za kontinuirano povećanje konkurentske sposobnosti turističkog sektora županije te njezinih pojedinih dijelova.


49

Najznačajniji su ciljevi pri razvoju turizma na prostoru Vukovarsko - srijemske županije:

Poboljšanje standarda života (individualnog i društvenog),

Dinamičan, kvalitetan i organiziran razvoj turizma na cijelom prostoru županije (razvojno opredjeljenje),

Turizam u funkciji razvoja ruralnog prostora županije (sinergijski efekti),

Formiranje turističke ponude na osnovama održivog razvoja i ekologije,

Usklađeni razvoj turizma s poljoprivrednim i ostalim djelatnostima te ukupnim društvenim razvojem,

Turistički će proizvod biti formiran na bazi autohtonosti i tradicije područja,

Definiranje razvojnog programa i ponude,

Poboljšanje postojeće ponude, kreiranje nove ponude,

Sustavno podizanje znanja (globalno) i pojedinačno (djelatnici).

S ciljem diferenciranja od konkurenata na tržištu, ali i radi postizanja željenog imidža destinacije, Vukovarsko – srijemska županija treba se adekvatno pozicionirati na tržištu, odnosno u svijesti potrošača – turista. Nakon identifikacije komparativnih prednosti koja je izvršena u prethodnim poglavljima, u nastavku je navedena odabrana strategija pozicioniranja destinacije .

Destinacijsko pozicioniranje Vukovarsko - srijemske županije uključuje sljedeću strategiju:

Prepoznatljiva destinacija izgradnjom novog imidža (autohtono-slavonsko- srijemska);

Destinacija dinamičnog turističkog razvoja (smještaj, ostala ponuda, poljoprivredni proizvodi);

Cjelogodišnje turističko poslovanje destinacije;

Destinacijska ponuda različitih sadržaja i događaja prilagođenih ciljanim skupinama (ljubitelji prirode, aktivni odmor, rekreativci, gurmani, vikendaši, lovci i ribolovci i dr.);

Cijela destinacija treba „disati“ turistički, po uzoru na razvijene ruralne regije Italije, Francuske, Slovenije i Istre;

Održivi i uravnotežen razvoj destinacije;

Odgovorno društveno ponašanje u destinaciji (ljudi, prostor).

Iako mnoge destinacije baziraju svoj imidž na okolišu i prirodi, specifičnosti ove destinacije


50

su izuzetne, te je istraživanjem turističke potražnje, sagledavanjem konkurentskih destinacija,ali i mogućnosti područja, odabrana strategija koja najbolje odgovara samom području Vukovarsko - srijemske županije. Dobar geostrateški položaj, očuvana prirodna i kulturna obilježja predstavljaju glavne snage destinacije, a upravo radi toga je odabran centralni identitet koji naglašava specifičnosti poput rijeke Dunava, Save , Bosuta, Vuke i čitavog područja kojim te rijeke prolaze. Nadalje, tu su i pitomi brežuljci koji zaokružuju određeno geografsko vinorodno područje, bez mogućnosti miješanja s konkurencijom. Lokalne specifičnosti, doživljaji, izvornost i priroda trebaju osigurati prepoznatljivost same destinacije. S obzirom na prije naglašene trendove u turizmu, navedenom se strategijom pozicioniranja destinacije očekuje značajan rast broja dolazaka turista, ali i zainteresiranosti potencijalnih investitora.

Opis trenutne situacije: Na temelju rezultata provedene SWOT analize proizlazi da postoje pretpostavke i resursi koji bi mogli omogućiti razvoj turizma na ruralnom prostoru. Moguće je zaključiti da nisu učinjeni propusti ili devastacije koje bi onemogućile razvoj. Međutim, postojeće stanje ponude i način upravljanja destinacijom, ne otvara mogućnost ozbiljnom razvoju turizma na ruralnom prostoru koji bi postao značajan čimbenik razvoja ruralnog prostora. Nadalje, postojanje većeg broja nedostataka (negativnosti) koji će, ako se ne sagledaju korektno i ako se ne priđe organiziranom i sustavnom rješavanju istih, u dogledno vrijeme pretvoriti i postojeće pozitivnosti (mogućnosti) u negativne efekte. Prema tome, treba odmah dati odgovor na pitanje kako nedostatke rješavati. Polazeći od identificiranih internih snaga i nedostataka, a vodeći istodobno računa i o eksternim prilikama i prijetnjama s kojima je razvoj turističke djelatnosti povezan, moguće je razlučiti strateške konkurentske prednosti na kojima bi Vukovarsko - srijemska županija trebala dugoročno izgrađivati svoju turističku budućnost, te sagledati strateške nedostatke čije je utjecaje potrebno eliminirati ili minimalizirati. Poznato je da se u suvremenim uvjetima tržišno pozicioniranje nekog područja (destinacije) u turizmu, više ne bazira samo na kvaliteti turističke ponude u užem smislu. Današnje, ozbiljne turističke politike, koje su vođene na principima ekonomije doživljaja, sve su više usmjerene na izgradnju, njegovanje i isticanje vlastitih dugoročnih strateških potencijala iza kojih stoje ponude i proizvodi koje je teško kopirati, a predstavljaju strateške resurse za održivi uspjeh u budućnosti.


51

3. 4. Razvojna strategija Vukovarsko - srijemske županije za razdoblje do 2020.

Razvojna strategija Vukovarsko-srijemske županije do 2020. godine je temeljni i sveobuhvatni strateški dokument koji polazeći od razvojnih resursa i potencijala te ostvarenih postignuća utvrđuje smjernice budućeg gospodarskog i sveukupnog razvoja. Osim što doprinosi uspješnom i učinkovitom usmjeravanju razvoja, Strategija omogućava i jačanje kapaciteta županijskih institucija i drugih nositelja razvoja za pripremu i provedbu razvojnih intervencija te za bolje korištenje financijskih sredstava i drugih resursa iz EU fondova, državnog ali i vlastitog proračuna, te iz privatnih i drugih izvora. U skladu s time, Strategija predstavlja konzistentan okvir s utvrđenim strateškim ciljevima, prioritetima, mjerama za konkretne razvojne projekte/aktivnosti, s definiranim nositeljima, mehanizmima provedbe i načinima praćenja i vrednovanja.

Razvojna vizija Županijske razvojne strategije do 2020. godine sastoji se u ostvarivanju Vukovarsko-srijemske županije kao autonomne, moderne, otvorene i gospodarski konkurentne regije, prepoznatljive kulturne i prirodne baštine, visoke kvalitete života u okvirima uravnoteženog i održivog razvoja.

Temeljem Analize stanja i SWOT analize utvrđena je vizija, strateški ciljevi, mjere i prioriteti Vukovarsko-srijemske županije. Strategija ostvarenja vizije te ispunjenje i strateških ciljeva dani su kroz postavljene prioritete unutar svakog pojedinog cilja te definirane mjere unutar pojedinih prioriteta. Vizija Vukovarsko-srijemske županije je: „Mjesto vrijedno življenja“.

STRATEŠKI CILJ 1: Održivo gospodarstvo

Prioritet 1.1. Jačanje poduzetništva i privlačenje ulaganja Prioritet 1.2. Razvoj gospodarstva temeljenoga na znanju i tehnologiji Prioritet 1.3. Povećanje konkurentnosti poljoprivrede Prioritet 1.4. Održivi razvoj prehrambenog i drvnog sektora Prioritet 1.5. Razvoj i unapređenje kulture i turizma Prioritet 1.6. Razvoj tržišta rada

STRATEŠKI CILJ 2: Razvijeni ljudski potencijali i visoka kvaliteta života

Prioritet 2.1. Razvoj sustava odgoja i obrazovanja Prioritet 2.2. Razvoj visoko-kvalitetnih zdravstvenih usluga Prioritet 2.3. Razvoj društvene kohezije Prioritet 2.4. Upravljanje razvojem Prioritet 2.5. Razvoj ruralnog područja


52

STRATEŠKI CILJ 3: Moderna infrastruktura i zaštita okoliša

Prioritet 3.1. Unapređenje gospodarske infrastrukture Prioritet 3.2. Integracija i modernizacija prometne infrastrukture Prioritet 3.3. Cjelovito i učinkovito gospodarenje vodama Prioritet 3.4. Korištenje obnovljivih izvora energije i poticanje energetske učinkovitosti Prioritet 3.5. Očuvanje okoliša i zaštita prirode Razvoj turizma Županije temelji se na očuvanim prirodnim resursima, ponudi kvalitetne i autohtone hrane, vinogradarstvu, iznimno vrijednim kulturno-povijesnim resursima, manifestacijama te etnografskoj zanimljivosti. Županija posjeduje bogatstvo kulturnih i povijesnih resursa i ima sve preduvjete na kojima može dugoročno graditi kulturnu turističku ponudu te imidž destinacije kulturnog turizma. Unatoč nedovoljnim financijskim sredstvima ulažu se veliki napori za marketing i promociju koja se odvija kroz sustav turističkih zajednica, ali i na razini cijele Županije kao destinacije pod radnim nazivom „Srijem i Slavonija“. Županija ima veliki broj atrakcija lokalnog značaja, no potrebno ih je dodatno turistički valorizirati putem adekvatne organizacije, planiranje i provođenje planova, ali i prihvatljivog marketinškog koncepta koji će naglašavati najznačajnije i najjače strane konkretnog područja. Postoji veliki neiskorišteni potencijal lovstva i lovnog turizma, riječnog kruzinga, riječnog nautičkog turizma, vjerskog turizma i sl., te je potrebno osmisliti programe i prilagoditi ih potrebama navedenim oblicima turizma. Potreba za izgradnjom novih i obnove starih muzejskih zgrada i ustanova u kulturi, višenamjenskih kulturno-poslovnih centara i kina, izgradnja arheoloških parkova s pripadajućim muzejskim zgradama i drugom infrastrukturom. Postoji potreba za novim sportsko-rekreacijsko turističkim objektima i sadržajima, pogotovo u ruralnim prostorima, s ciljem revitalizacije ukupnog gospodarstva Županije.

3. 5. Prostorni planovi Županije

Prostorni plan Vukovarsko -srijemske županije je temeljni dokument prostornog uređenja kojim se regulira namjena i korištenje prostora u skladu i u najvećoj mogućoj mjeri sa susjednim županijama, prostornim razvojem i zaštitom prostora.

Ključni je županijski dokument prostornog uređenja koji diktira osnovne ciljeve u namjeni i gospodarenju prostorom u županiji, daje smjernice za ciljeve prostornog planiranja s kojim se usklađuju svi ostali planovi uređenja općina i gradova.

Donesen je 2002. godine te je odluka o donošenju Prostornog plana Vukovarsko - srijemske županije objavljena u Službenom vjesniku Vukovarsko - srijemske županije broj 7/02. Izmjene i dopune Prostornog plana Vukovarsko-srijemske županije izrađuju se temeljem Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Vukovarsko-srijemske županije objavljenog

http://85.114.46.139/vsz/prostorniplanovi/www/planovi/glasilo/slvjzupanije/sluzbeni-vjesnik-07-02.pdf


53

u Službenom vjesniku Vukovarsko – srijemske županije br. 12/05 od 05. listopada 2005. godine i narudžbe Vukovarsko-srijemske županije br. 039-07-19 od 23. ožujka 2007. Izmjenama i dopunama prostornog plana pristupilo se radi niza izmjena zakona i podzakonskih propisa koji imaju neposredan utjecaj na sustav prostornog uređenja, zbog spoznaja o mogućnostima, ograničenjima i zaštiti prostora kao i iskazanih potreba gradova i općina za redefiniranjem pojedinih prostorno-planskih odrednica strateškog dokumenta prostornog uređenja. Time se ujedno Prostorni plan usklađuje s usvojenim razvojnim dokumentima na nacionalnoj i županijskoj razini. Zadnja izmjena i dopuna bila je 2015. godine.

Prema Prostornom planu razvojni činitelji Vukovarsko-srijemske županije su: promet, industrija, energetika, poljoprivreda, turizam, infrastruktura i vodno gospodarstvo. Turizam na području Vukovarsko-srijemske županije obuhvaća šume, vodotoke, kulturna dobra i zaštićenu prirodu, lov, šport i rekreaciju, zdravu hranu i ambijentalne vrijednosti. Prednost treba dati obnovi turističkih kapaciteta koje treba opremiti na razinu europske ponude i potražnje, poboljšati infrastrukturu i uvjete zaštite okoliša, obnoviti zapuštena naselja i kulturna dobra te štiti od građenja područja posebnih prirodnih vrijednosti. U ruralnim područjima treba razvijati seoski turizam i omogućiti lociranje i razvitak manjih i srednjih poduzeća koja će koristiti prednosti tog smještaja. Razvoj gospodarske struktura temelji se na modernizaciji poljoprivrede s obveznim promjenama vlasničke strukture te razvoju prehrambene i drvne industrije. Za razvoj gospodarstva nužno je potaknuti i razvoj novih programa gospodarskih djelatnosti te društvenih struktura koje će privući visokostručnu i inovativnu grupaciju stanovništva. Potrebno je inicirati razvoj tehnoloških i znanstvenih parkova koji bi potaknuli kvalitetniji razvoj usmjeren na prostorne prednosti županije – šumarstvo, poljoprivredu, promet i turizam. Vukovarsko srijemska županija je destinacija s značajnim turističkim potencijalima. Oni do sada nisu odgovarajuće iskorišteni. Županija raspolaže s skromnim smještajnim kapacitetima od 414 soba s 861 posteljom. Ugostiteljstvo i turizam su prateća djelatnost u gospodarskom razvoju Županije. Zbog ratnog okruženja i posljedica rata te smanjenja kupovne moći potrošača realno je ostvaren manji promet u ugostiteljstvu u odnosu na prijeratno razdoblje, a posebito broj noćenja. Osnovne poteškoće u poslovanju ugostiteljstva i turizma su: realno smanjenje prometa i tekuća nelikvidnost, nedostatak „kvalitetnih“ izvora sredstava za obnovu ratom razrušenih ili oštećenih ugostiteljsko-turističkih sadržaja te izgradnju novih i pad kupovne moći potrošača. Potencijali turizma Županije temelje se na prirodnim ljepotama, arheološkim lokalitetima i kulturnim dobrima te očuvanom ruralnom prostoru. Mogućnosti razvoja lovnog i ribolovnog turizma su velike. Posebito se ističe pogodnost i značaj međunarodnih prometnih smjerova područjem Županije i laka dostupnost gotovo svim lokalitetima. Gradnja kanala Dunav - Sava uz primarna gospodarska i ekološka ima i značajna turistička obilježja. Razvoj ugostiteljstva i turizma Županije treba uskladiti sa strategijom razvoja ugostiteljstva i turizma u Republici Hrvatskoj.


54

Na području Županije treba:

- valorizirati tranzitnog korisnika usluga prometa auto-cestom Zagreb-Lipovac na kojoj su na prostoru Županije objekti „Šokadija“, „Rastovica“, „Lubanj“ te atraktivni lokaliteti zaštićene prirode i kulturnih dobara,

- valorizirati prometne smjerove dunavske turističke ceste uz brojne spomenike kulture i osobite vrijednosti krajolika dunavske obale, smjer Vukovar-Vinkovci-Županja-BiH zbog vrijednosti prostora i buduće izgradnje VKDS, turistički potencijal rijeke Bosut,

- istražiti prostore potencijalnih termalnih izvorišta s mogućnostima njihove uporabe (kod Babine Grede),

- koristiti komparativne prednosti bogatstva prirodnih resursa za razvoj turističke djelatnosti Županije - kompleksa hrastovih šuma, nezagađenih vodotoka između Dunava i Save - lovnog i ribolovnog turizma, seoskog turizma i dr.,

- oblikovati turistički identitet Županije i jačati promidžbenim aktivnostima turističku gravitaciju gradova i njihovih kulturnih dobara - Iloka, Vukovara, Vinkovaca i Županje,

- istaknuti prirodne osobitosti i povijesne i druge vrijednosti Županije (arheološke lokalitete - Vučedol), vodotoke - Dunav, Sava, Bosut; zaštićene šume i rijeke Spačvanskog bazena te tradicionalne manifestacije (Dani vina, Vinkovačke jeseni, Konji bijelci, Žetelačke svečanosti, Županijsko šokačko sijelo i dr.).

Činitelji vrednovanja turističkih resursa su: prirodni resursi - zaštićenih područja, vodenih površina i šuma; rekreacijski lokaliteti za boravak u prirodi i izgrađeni objekti; riječne plaže na Dunavu, Savi i kupališta na Bosutu, vinogradarska područja, graditeljsko naselje, manifestacije i istraživački programi usmjereni na zaštitu okoliša, prometna dostupnost i blizina regionalnih i međunarodnih prometnih koridora. Infrastrukturni koridori, cestovni i riječni doprinijeti će razvoju tranzitnog i izletničkog turizma. Razvijanje riječnog turističkog prometa učinio bi prostor Županije dostupnijim organiziranom posjetu i obogatio bi turističku ponudu.

Poljoprivreda i sela sa tradicijskim obilježjima pružaju mogućnost za razvoj ruralnog turizma uz isticanje značaja eko-poljoprivrede i proizvodnje zdrave hrane, tradicije u proizvodnji vina i tradicijskog graditeljstva.

Lovni turizam treba upotpuniti organiziranim obilaskom lovišta i promatranjem divljači, ugostiteljskim uslugama i specijalitetima s posebnostima obilježjima tradicionalnog kulinarstva i oživljavanjem tradicionalnih obrta. Razvoj lovnog turizma moguć je uz pravilnim gospodarenjem lovištima što osobito obuhvaća poticanje uzgoja divljači.

Turistički programi su od osobitog značaja za Županiju. Njima treba osobito afirmirati rijeke Dunav, Savu, Bosut i Spačvu, povijesno nasljeđe gradova i naselja te prostor Spačvanskih šuma.


55

Turističko-ugostiteljsko-uslužni, rekreacijski i športski kapaciteti načelno određeni ovim planom, a koji nisu vezani uz državne ceste, mogu se locirati na manje vrijednim poljoprivrednim zemljištima te u pravilu uz skupine vegetacije i odvojeno od prometnica. Građevinsko područje za tu namjenu određuje se u PPUG/O.

Seoski turizam može se planirati i ostvarivati u sklopu seoskih naselja, obiteljskih gospodarstava ili izdvojenih farmi kao komplementarna i dopunska djelatnost poljoprivrede.

Ovim planom određene su potencijalne zone golf igrališta, a koje treba istražiti te odrediti prostor, uvjete korištenja i realizacije takve namjene u PPUG/O.

3.6. Prostorni plan Grada Iloka

Potencijali turizma temelje se na prirodnim vrijednostima i kulturnim dobrima te očuvanom ruralnom krajobrazu.

Prirodni potencijal Grada Iloka su prirodni uvjeti za razvoj turizma: plovni put rijekom Dunav, dunavske ade, ribolovna područja i lovišta divljači. Prirodni potencijal otvara mogućnosti za postupno uređenje jednog od najreprezentativnijih turističkih područja u kontinentalnoj Hrvatskoj, a osobito u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Kulturnu baštinu Grada Iloka čine brojne građevine i arheološka nalazišta. Promatrano u širem kontekstu, cijelo područje Grada Iloka je jedna velika kulturna zona koja se proteže i izvan granica Grada do Vukovara. Ovim prostornim planom uređuje se prostor Grada Iloka, ali u planiranju turističkog razvoja treba prostor prezentirati kao cjelinu unutar kojeg će i lokalni potencijali biti uspješnije vrednovani i korišteni.

Činitelj prepoznavanja ovog prostora su svakako povijesno i europski prepoznata kvaliteta vrhunskih vina iločkog područja, kako zbog vrijednosti tla za uzgoj vinove loze tako i zbog više milenijske tradicije uzgoja vrhunskih vina. Već sama ta činjenica je dostatna da Ilok postane željena turistička destinacija.

Naselja trebaju iskoristiti mogućnost prestrukturiranja i postupnog jačanja turističke ponude temeljene aktivnostima uz rijeku i na tradicijskim obilježjima. Razvoj ruralnog turizma važno je pratiti poticanjem ekološkog poljodjelstva, proizvodnjom zdrave hrane, unapređenjem postojećih i otvaranje novih kapaciteta za rekreaciju i šport.

Turizam treba upotpuniti organiziranim obilaskom lovišta i promatranjem divljači, ugostiteljskim uslugama i specijalitetima s posebnostima obilježjima tradicionalnog kulinarstva i oživljavanjem tradicionalnih obrta. Razvoj lovnog turizma moguć je uz pravilnim gospodarenjem lovištima što osobito obuhvaća poticanje uzgoja divljači.

Na području grada Iloka planirana je županijskim planom turistička zona na području „Velika Lovka“ i „Mala Lovka“ te se ona kao takva i ovim planom preuzima. Uređenje zone


56

turističkih i rekreacijskih zona „Velika Lovka“ i „Mala Lovka“ detaljno će odrediti detaljni plan uređenja.

Na tom prostoru treba planirati uređenje prostora za potrebe turizma, rekreacije i športa (gradnja zgrada za turistički smještaj - hotel, pansion i sl., dvorane za svatove i pratećih prostora za smještaj gostiju, pružanje ugostiteljskih usluga - kušaonice vina, prodaju suvenira, otvorenih ognjišta i sl.), te uređenje prostora ostalih prostora u funkciji rekreacije i športa.

Usmjerujući pokazatelji građenja turističkih lokaliteta su: izgrađenost je do 40%, a u izgrađenost se obračunavaju i površine natkrivenih i nenatkrivenih igrališta (izuzev travnatih igrališta); visina građenja je najviše podrum, prizemlje i dva kata te potkrovlje - ukupno najviše 10m mjereno od najniže kote terena uz zgradu do vijenca krova i visine zgrade najvišem mjestu (za grade s kosim korovom do sljemena krova 12 m). Obveza je osigurati potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta za osobna vozila i autobuse a najmanje: 1PGM/1 smještajnu jedinicu (dva ležaja), 1PGM/4 sjedišta u ugostiteljskom prostoru i 1PGM za autobus/100 osoba u ugostiteljskom prostoru. Najmanje 40% površine turističke namjene mora biti prirodno zelenilo. Odvodnja otpadnih voda mora se riješiti zatvorenim kanalizacijskim sustavom s uređajem za pročišćavanje.

Ovim planom se određuju i izdvojeni turistički lokaliteti koje treba obnoviti, a to su lokalitet „Principovac“ i lokalitet „Pajdoš“. Na ovim lokalitetima treba odrediti, a na temelju prethodno izrađene stručne podloge zaštite kulturnih dobara, detaljne uvjete rekonstrukcije postojećih i građenja novih građevina, uređenje prostora i u funkciji turističke afirmacije s ciljem postizanja visokog stupnja privlačnosti ovih lokaliteta.

U gradu Iloku osobitu vrijednost čini kompleks franjevačkog samostana i parka, stari grad i dvor iločkih knezova iz srednjega vijeka kojeg su obnovili kneževi Odescalchi. Ovom povijesnom kompleksu oblikovno i funkcionalno se priključuje područje Dunavca i čini ga potencijalno najljepšim lokalitetom našeg Podunavlja. Detaljne uvjete uređenja ovog prostora odrediti će Urbanistički plan uređenja grada Iloka te po potrebi i detaljniji planovi prostornog uređenja i uređenja perivoja.

Na području Grada Iloka treba:

− iskoristiti turistički identitet i jačati promidžbenim aktivnostima turističku gravitaciju,

− valorizirati tranzitnog korisnika usluga i prometne smjerove potencijalnih turističkih cesta,

− koristiti komparativne prednosti prirodnih resursa za razvoj turističke djelatnosti - razvoja lovnog, ribolovnog turizma i seoskog turizma,

− istaknuti prirodne osobitosti, povijesne i druge vrijednosti te tradicionalne manifestacije.


57

Turistički pristup:

Područje Grada Iloka je prostor koji posjeduje visokovrijedne prirodne i prostorne potencijale, a time ujedno i turističke. Grad je dio kontinentalnog turističkog prostora Vukovarsko-srijemske županije i RH, koji bi u budućem gospodarskom razvoju, a time i turističkom, mogao ostvariti značajniji razvoj u odnosu na dosadašnji. Takva očekivanja su vezana za uvjete sadržane u strateškim dokumentima razvoja turizma i prostornog uređenja na razini Države. Ovim dokumentima prostora se kao strateški resurs hrvatskog turizma izdvaja visoko vrijedan prostor, čija vrijednost će dugoročno rasti.

Prostor Grada Iloka je očuvan ruralni prostor, u okružju poljoprivrednog zemljišta, šumskih površina, rijeka, vodotoka s mogućnošću razvoja lova i ribolova, povoljnog prometnog položaja i lake dostupnosti, kao i s određenim kulturnim sadržajima.

Na prostoru Grada Iloka osim navedenih prirodnih potencijala, vrijedan prirodni i prostorni resurs je i očuvan ruralni prostor, te ruralna obilježja naselja u okruženju poljoprivrednog zemljišta, kao važnog prirodnog resursa za razvoj poljoprivredne proizvodnje, ali i potencijala za razvitak ekološke poljoprivrede, a čiji bi proizvodi uz druge oblike turističkih usluga u okviru poljoprivrednih, obiteljskih gospodarstava, kroz ruralni (seoski) turizam uključili ovaj prostor u turističku valorizaciju. Ovakav oblik turizma razvijao bi se u okviru naselja i obiteljskih gospodarstava, koja bi se uz svoju osnovnu djelatnost i poljoprivredu, kroz turizam, kao dopunsku djelatnost, razvijala i kao turistička obiteljska gospodarstva, razvijajući različite oblike ponude i sadržaja u okviru svog gospodarstva (smještaj, ishrana, rekreacija-sudjelovanje u radovima na gospodarstvu, u raznim običajima, itd.).

Prostor Grada Iloka je poznato lovno područje i područje s mogućnošću razvoja lovnog turizma, ali takvog oblika koji će se ubuduće bazirati na očuvanju prirodnih potencijala prostora lovišta i divljači, kroz druge oblike ove vrste turizma (obilasci lovišta, promatranje divljači, uzgoj za potrebe ugostiteljstva itd.). Iločko lovište poznato je po lovu na jelena lopatara.

Lovstvo na području Vukovarsko-srijemske županije i Grada Ilok ima dugu tradiciju, a lovišta zauzimaju značajne površine. Na području Grada Iloka lovišta su :

- uzgajalište divljači „Dugo cerje – Česta – Voćin“ kojim gospodari lovna udruga „Grad Ilok“, ustanovljeno odlukom Ministarstva poljoprivrede i šumarstva 1999. godine.

- zajedničko lovište br. 28 je „Vukovo-Kordoš“ kojim gospodari lovna udruga „Srndać“ iz Iloka, ustanovljeno je odlukom Županijske skupštine Vukovarsko srijemske županije 1999. godine.

Ilok i vino nerazdvojni su već više od dva tisućljeća. Iločko vinogorje dar je božanski pa su i vina u Iloku takva - vrhunske kvalitete, mirisa i okusa. Između iznimnih pedo-klimatskih uvjeta i vina stoji čovjek: vinogradar, radnik, Srijemac koji tijekom cijele godine „služi“ vinogradu da bi kasnije u svom podrumu odnjegovao proizvod koji gostoljubivo nudi svim posjetiteljima.


58

Dunavske vode, rukavci i brojni skriveni kutci duž obale prava su prilika za opuštanje i rekreaciju s ribičkim štapom u rukama, a tko peca i dobro povuče može svoj ulov pretvoriti u ukusni riblji obrok. Od riječne ribe najčešće se pojavljuju i love: šaran, smuđ, som, štuka, kesega, deverika i bodorka. Najviše se koriste štap i udica, a manje bućkalica i slična pomagala.

Također se ističe potreba ravnomjernijeg turističkog razvoja svih turističkih potencijala, a osobito kontinentalnog turizma na razini Države. Osnove razvoja kontinentalnog turizma čini bogatstvo i raznolikost resursa i njihova dobra očuvanost, njegovanje autohtonih osobitosti određenog turističkog prostora, te jača sprega turizma s ukupnim gospodarskim razvojem, kao i racionalno korištenje svih resursa.

Ukupan turistički prostor Vukovarsko-srijemske županije je destinacija sa značajnim turističkim potencijalima, koje čine prirodne ljepote, arheološki lokaliteti, kulturno-povijesni spomenici, očuvan ruralni prostor, mogućnosti razvoja lova i ribolova, povoljan prometni položaj u odnosu na međunarodne prometne tokove, kao i planirane infrastrukturne zahvate koji će osim gospodarskih, imati i turistička obilježja (izgradnja kanala Dunav-Sava), te laka dostupnost svim turističkim lokalitetima. To su elementi na kojima će se bazirati razvoj turizma na području Županije, ali su i osnove za planirani razvoj turizma na području Grada Iloka

PPŽ Vukovarsko-srijemske županije, prostor je označen i kao rekreacijsko područje, što znači da je to ujedno i prostor namijenjen rekreaciji i sportskom ribolovu, kao i drugim oblicima rekreacije vezane za aktivnosti na vodi i uz obale. U tom smislu bi postojeće i nove objekte trebalo aktivirati i privesti takvoj namjeni. Kroz poticanje razvoja seoskog turizma, u turističku valorizaciju treba uključiti i kulturno-povijesne i sakralne građevine i sadržaje, te tradicijsku i folklornu baštinu, kao elemente koji mogu dopuniti turističku ponudu, a u skladu su sa strateškim odrednicama razvoja turizma na razini Države, o sprezi kulture i turizma.

3. 7. Strategija razvoja Grada Iloka za razdoblje 2016. - 2020.

U Strategiji se navode razvojni potencijali Grada Iloka koji su značajni, a ponajviše se očituju u razvoju ruralnog turizma. Nažalost, postoje i problemi s kojima je ona suočena. Nedostatak privatnih investicija te nezadovoljavajuća fizička, ekonomska i socijalna infrastruktura značajke su Grada.

Strategija razvoja je zamišljena kao instrument koji će omogućiti Gradu Iloku da strateškim i usklađenim razvojnim planom nastupa prema različitim donatorima i investitorima, uključujući Vladu RH, Županiju, Europsku Komisiju te niz drugih bilateralnih ili multilateralnih donatora. Kratkoročno, cilj je Strategije razvoja da omogući Gradu efikasno i ekonomično pristupanje programima ministarstava Republike Hrvatske, fondovima Europske unije (Program ruralnog razvoja i sl...) te strukturnim i kohezijskim fondovima EU.


59

Dogovorena vizija razvoja do 2020. godine koncentrira se na smanjenje nezaposlenosti i povećanje životnog standarda kroz poticanje ekonomskih aktivnosti baziranih na održivom korištenju prirodnih resursa, tradiciji i među-sektorskom partnerstvu.

2020. godine Grad će biti centar razvoja ruralnog turizma te malog i srednjeg poduzetništva s domaćim i stranim poduzećima te velikim udjelom novo-dodane vrijednosti. Te će tvrtke zapošljavati velik broj obrazovanih osoba u poboljšanim općinski i županijskim obrazovnim institucijama. Grad će biti poznat po turističkim vrijednostima i ponudi, čistom okolišu, komercijalnoj poljoprivredi i organskim poljoprivrednim proizvodima koji će se u 2020. prodavati širom Europske Unije. Životni standard stanovništva Grada Iloka poboljšat će se i približiti europskom prosjeku. Grad će biti poznat po svojim nastojanjima da zaštiti okoliš i koristi prirodne resurse na pravilan i održiv način. Većina tog uspjeha bit će rezultat zajedničkih napora javnog, poslovnog i civilnog sektora. Turizam je rastuća gospodarska grana cijele Alpsko-podunavske regije kojoj Grad pripada. Gradsko gospodarstvo svoju uspješnost može povezati s pozitivnim trendovima turističkog trenda koji se oslanja na rastući turistički koncept: Alpe – Dunav – Gradovi – Kultura. U takvom se kontekstu ukupan razvoj turizma na području Grada i stvaranja novih radnih mjesta direktno u turističko – ugostiteljskim djelatnostima kao i indirektno u sektoru poljoprivredne proizvodnje i različitih, s turizmom povezanih usluga, ovom strategijom povezuje s ukupnim turističkim razvojem europske Dunavske regije kao i odgovarajućih makro-regionalnih strategija EU. Uspješnost razvoja turizma na području Grada se temelji na slijedećim glavnim činiteljima: 1) ulaganja u razvoj turističke infrastrukture, 2) razvoju kulinarske, odnosno eno-gastronomske ponude, 3) razvoju kulturno-kreativnih djelatnosti i ponude proizvoda kulturno-kreativne industrije koji će se lokalno proizvoditi i u najvećoj mjeri konzumirati od strane turista koji će posjećivati Grad, te 4) razvoju integriranog turističkog marketinga i turističkog brenda (marke) Grada, kao i destinacijskog menadžmenta. Turistička infrastruktura Geografski položaj na Dunavu kao plovnoj rijeci, blizina nekih od najvećih svjetskih turističkih destinacija (Beč, Budimpešta) te blizina zračnih luka u Osijeku i Beogradu, omogućava usmjeravanje tokova turista prema Gradu i njegovoj turističkoj ponudi. U tom smislu nisu potrebna posebno velika ulaganja u fizičku infrastrukturu. Jedan od najvažniji projekata, koji ima nacionalno i šire regionalno značenje za razvoj prometne infrastrukture u funkciji robnog, putničkog i turističkog prometa je svakako proširenje i modernizacija Luke Ilok. Ovaj projekt već nekoliko desetljeća postoji u strateškim planovima razvoja prometne infrastrukture u RH u kontekstu povezivanja s također planiranom državnom cestom D2 (Cestica – Varaždin – Koprivnica – Osijek – Vukovar – Ilok) te autocestom A3 (Bregana – Zagreb – Slavonski Brod - Lipovac). Modernizacija Luke u Iloku bi omogućila pristajanje velikih turističkih riječnih brodova – crouising brodova.


60

4. POTICAJNE MJERE, KREDITNE LINIJE, OSTALI IZVORI FINANCIRANJA

Sagledavanje razvoja s aspekta izvora financiranja razvojnih projekata Grada pretpostavlja identifikaciju izvora, opsega, načina te uvjeta osiguranja potrebnih financijskih sredstava. Uzevši u obzir nedovoljna financijska sredstava, strategija financiranja povezana je s pristupom fondovima Europske unije (uključujući i druge izvore). Cilj je korištenje dostupnih fondova Europske unije za maksimaliziranje učinaka dostupnih fondova Vlade RH i drugih multilateralnih i bilateralnih fondova. Zbog brojnih ograničenja i barijera razina investicijske aktivnosti u hrvatskom turizmu u proteklom razdoblju nije bila zadovoljavajuća. Premalo je bilo greenfield investicija novih ulagača, a skromne su bile i investicije postojećih poduzeća. Posebno valja naglasiti da je gotovo u cijelosti izostalo ulaganje u razvoj turističke infrastrukture i novostvorenih turističkih atrakcija.

4.1. Prikaz stanja

Mogući izvori financijskih sredstava često su jedini fokus planiranja razvoja. To predstavlja opasnost, budući da će Grad Ilok morati zadržati kontrolu nad razvojnim procesom i pitanjima, te privlačiti sredstva u projekte koji će podupirati razvojnu strategiju Grada. Za sredstva postoji natjecanje isto kao i natjecanje među donatorima i financijskim organizacijama za „dobrim projektima”. Dobri projekti su prioritetni projekti koji ostvaruju razvoj u pravcu koji je utvrđen strategijom. Prema tome, strategija određuje sredstva, a ne obrnuto.

Kao mogući izvori financiranja razvojnih projekata koriste se:

1. Proračunska sredstva Grada

2. Proračunska sredstva Županije;

3. Krediti, bilo da se radi o kreditnim linijama poslovnih banaka i mogućnosti korištenja sredstava po komercijalnim uvjetima ili nekom obliku poticajnog financiranja poduzetnika, putem Hrvatske banke za obnovu i razvitak i suradnje Ministarstva gospodarstva, Županije i poslovnih banaka temeljem trostranih ugovora o suradnji;

4. Bespovratna sredstva/donacije namijenjena financiranju razvoja;

5. Zajednička ulaganja, prije svega putem direktnih stranih ulaganja ali i ulaganja u temeljni kapital Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) te


61

6. Samofinanciranje, odnosno mogućnosti, prije svega gospodarskih subjekata, da vlastitim

izvorima (sadržanim u neto dobiti i izdvojenim sredstvima amortizacije osnovnih sredstava)

financiraju planirana ulaganja.

7. Ostali poticaji koji stimuliraju razvoj i poslovanje

Vukovarsko-srijemska županija, a tako i Grad Ilok prepoznao je turizam kao važan element jačanja ukupnog gospodarstva na svom području koji će, u raznim svojim pojavnim oblicima, doprinijeti značajnom i trajnom povećanju blagostanja. Nositelji razvoja turizma su fizičke i pravne osobe koji u procesu realizacije investicijskih projekata trebaju imati podršku i zaštitu javnog sektora kroz određene poticajne mjere kao što su porezne i izvan porezne povlastice, potpore za otvaranje novih radnih mjesta, potpore za usavršavanja i druge potpore materijalnog i nematerijalnog oblika.

U Gradu Iloku sustavi financiranja, poticaja su slijedeći: • Grad Ilok donio je Javni poziv za podnošenje zahtjeva za dodjelu potpora male vrijednosti u gospodarstvu u 2018. godini, temeljem Uredbe de minimis u sklopu Programa potpora gospodarstva na području Grada Iloka 2018. godine. Očekuje se skoro donošenje sličnog programa i za 2019. godinu.

• kreditna sredstva: n/p, Grad Ilok ne dodjeljuje kreditna sredstava • ostali poticaji: Grad Ilok donio je Javni poziv za podnošenje zahtjeva za dodjelu

potpora male vrijednosti u poljoprivredi u 2019. godini http://www.ilok.hr/natjecaji-i-nabava/javni-pozivi/1/230

4.2. Investicijsko okruženje

Operacionalizacija razvojnih ciljeva i nove vizije razvoja hrvatskog turizma podrazumijeva i pokretanje konkretnih razvojno-investicijskih projekata međunarodne prepoznatljivosti koji će svojim kvalitativnim značajkama biti u stanju autonomno privlačiti nove segmente turističke potražnje, podizati kvalitetu i/ili raznovrsnost destinacijske ponude, produljivati sezonu te dodatno pridonijeti unapređenju međunarodnog imidža. Uspostavljanje poticajnog poduzetničkog i investicijskog okruženja u današnjim uvjetima pretpostavlja snažan angažman nositelja javne vlasti, kako u pripremi institucionalnih i drugih uvjeta za pospješivanje konkurentske sposobnosti turizma, tako i u iniciranju velikih razvojno-investicijskih projekata. Strategijom razvoja turizma RH do 2020. pokreću se brojne mjere koje imaju za cilj stvoriti uvjete koji će osigurati dugoročno tržišno održivo poslovanje i investiranje. Uz aktivnosti vezane uz marketing i razvoj proizvoda te razvoj ljudskih potencijala i upravljanje turističkom politikom, stvaranje poticajnog poduzetničkog i


62

investicijskog okruženja zasnovano je na uklanjanju ograničenja poduzetničke i investicijske aktivnosti, smanjenju fiskalne presije, realizaciji sustava poticaja te utvrđivanju novih pravila upravljanja.

4. 3. Korištenje EU fondova

Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju dionicima u javnom, privatnom i civilnom sektoru hrvatskog turizma otvaraju se velike mogućnosti za korištenje fondova Europske unije u sufinanciranju različitih razvojnih projekata. Na raspolaganju su prije svega strukturni fondovi (Europski fond za regionalni razvoj i Europski socijalni fond), Kohezijski fond te Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj. U tom smislu značenje Strategije razvoja turizma RH do 2020. od ključne je važnosti, budući da je strateška utemeljenost osnovno načelo za definiranje i izradu nacionalnih. Kohezijska politika jedan je od stupova zajedničkih politika EU koja odražava razmjer socioekonomskih razlika unutar EU, ali i politički značaj kohezije za projekt ujedinjene Europe. Pri tome se odrednice kohezijske politike pomiču s početnog naglaska na postizanje ujednačenog razvitka unutar EU prema jačanju globalne konkurentnosti i održivog rasta gospodarstva EU.

Nacionalni strateški referentni okvir Republike Hrvatske kao ključna područja razvoja određuje prometnu infrastrukturu, energetsku infrastrukturu, infrastrukturu zaštite okoliša, poticanje konkurentnosti, poticanje ravnomjernog regionalnog razvoja, poticanje zapošljavanja i obrazovanja radne snage za potrebe na tržištu rada te jačanje učinkovitosti sustava državne uprave i pravosuđa. Operativnim programom ravnomjernog regionalnog razvoja u sferi turizma predviđeni su projekti javne i poslovne turističke infrastrukture kao pretpostavke razvoja turizma. Operativnim programom ljudskih potencijala u sklopu prioriteta podrške održivom zapošljavanju i unapređenju ljudskog kapitala aktivnosti u sferi turizma sredstva se usmjeravaju ponajprije na razvoj projekata podizanja kapaciteta obrazovnih institucija.


63

5. GLOBALNA DRUŠTVENO - EKONOMSKA KRETANJA

Nedvojbeno je da su egzaktne prognoze društveno - ekonomskih kretanja nezahvalan posao. Međutim, smatra se da bi bilo više neodgovorno o tim kretanjima ne voditi računa, nego kod prognoze djelomično pogriješiti. Stoga smo se opredijelili za ovaj rad, prognozirati društveno-ekonomska kretanja i njihov utjecaj na ostvarenje strateških kretanja razvoja turizma.

Kroz tri moguća scenarija pokušali smo predviđati kretanja (društvena i ekonomska), te se na kraju opredijelili za jedan od ponuđenih scenarija.

SCENARIJ 1:

(NISKE STOPE RASTA)

• U EU – niske stope rasta (nekoliko godina), a poslije povećana;

• U RH – niske stope rasta (nekoliko god.), a poslije nešto povećana;

• Turizam će imati pozitivnu stopu rasta (3-4 % godišnje);

• U Vukovarsko – srijemskoj županiji i bližem okruženju:

- Pretpostavka je da će turizam kontinuirano imati stopu rasta (3-4 % godišnje);

- Pretpostavka je da će poljoprivreda, trgovina, uslužne djelatnosti, malo i srednje poduzetništvo dijeliti sudbinu globalnih kretanja (niske stope rasta);

- Bliže okruženje županije u turizmu moglo bi imati nešto povoljnije trendove;

- U takvom okruženju (uže i šire) moguće je planirati u prvih nekoliko godina stope rasta turizma 3-4 %

Kao što se iz prikaza vidi, u ovom slučaju predviđamo, tijekom perioda niske stope rasta.


64

SCENARIJ 2:

(SREDNJA STOPA RASTA)

• U EU – prve dvije godine stopa rasta 3-4 %,

• RH – dvije godine stopa rasta 3-4 %;

• U ŽUPANIJI I BLIŽEM OKRUŽENJU

- Turizam, povećanje potražnje 4-5 % i kvalitativno

- Poljoprivreda, povećanje stope rasta godišnje 2-3 %;

- Trgovine, usluge, mali i srednji poduzetnici prate globalna kretanja, povećanje 2-3 %

U ovakvom okruženju (šire i uže) moguće je planirati stopu rasta u turizmu do 4-5 % godišnje. Smatramo da bi ovo mogao biti realni scenarij, pa smo se zato za njega opredijeliti.

SCENARIJ 3:

(VISOKE STOPE RASTA)

• U EU – prve dvije godine stopa rasta 3-4 %, a poslije 4-5 %;

• U RH – prve dvije godine stopa rasta 3-4 %, a poslije 4-5 %;

• U ŽUPANIJI I BLIŽEM OKRUŽENJU

- Turizam – povećanje stope rasta 7-9 %

- Poljoprivreda – povećanje stope rasta 3-5 %;

- Trgovina, usluga, malo i srednje poduzetništvo – povećanje stope rasta 3-5 %;

U takvom okruženju moguće je planirati stopu rasta u turizmu do 6-8 %.

Kao što smo istakli, naše je opredjeljenje u kreiranju strateških ciljeva za razvoj turizma, vezujemo za scenarij 2. Dapače, kod nekih postavki razvoja opredijelili smo se i za veće stope rasta, i to iz osnovnog razloga što je sadašnja razvijenost turističkog sektora na niskoj razini.


65

6. OBILJEŽJA POTRAŽNJE I PONUDE

Turističko tržište je skup odnosa ponude i potražnje u području usluga i dobara što služe za podmirenje turističkih potreba na određenom prostoru, odnosno odnosa ponude i potražnje koji nastaju pod utjecajem turističkih kretanja. U ovom poglavlju govorimo o obilježjima turističke destinacije, ponudi i obilježjima potražnje destinacije Grad Ilok.

6. 1. Obilježja turističke ponude destinacije

Turistička ponuda predstavlja količinu roba i usluga koje se nude turistima na određenom turističkom tržištu, u određeno vrijeme i po određenoj cijeni.

Osim pokretačkih čimbenika u Gradu Iloku koji djeluju na dolazak turista u turističku destinaciju, za turističko gospodarstvo posebno su značajni čimbenici ponude. U čimbenike ponude ubrajaju se: prirodne karakteristike nekog turističkog mjesta, bogatstvo povijesnog i kulturnog naslijeđa, prometna infrastruktura, raspoloživi objekti za smještaj i prehranu turista, objekti za zabavu, rekreaciju i sport i drugi sadržaji zanimljivi turistima. Na temelju vlastite procjene atraktivnosti, zanimljivosti i podobnosti svakog od navedenih čimbenika, potencijalni se turist opredjeljuje za konkretnu zemlju i mjesto provođenja godišnjeg odmora. Destinacije danas nastoje razviti brojne turističke proizvode kako bi se prilagodile sve izbirljivijem turističkom tržištu. Proizvodi će, između ostaloga, biti uspješniji što više imaju komponenti posebitosti i što se više oslanjaju na specifičnosti destinacije. Upravo će ih ta komponenta izdvojiti od mnoštva sličnih proizvoda koje potrošači mogu jednostavno zamijeniti jedne s drugima. Proizvodi koji se razvijaju moraju biti u funkciji željenog pozicioniranja destinacije kao i u skladu s očekivanjima gostiju.

Da bi Grad postao privlačna destinacija potrebno je uvesti promjene na području poboljšanja i proširenja turističke ponude. Proizvodi se trebaju mijenjati u svom sadržaju i dizajnu u različita godišnja doba. Odmorišni proizvod koji se nudi ljeti u druga godišnja doba treba se nadopuniti i mijenjati različitim sadržajima rekreacije i razgledavanja. Promjene koje se dešavaju u prirodi u tim godišnjim dobima (voćarstvo, ratarstvo, berba grožđa itd.) trebale bi se održavati i u sadržajima boravka u destinaciji. Samim time Grad bi u svoj proizvod uveo mnoge turistima privlačne resurse (poznati arheološki ostaci, lovišta, izletišta u lokalnim mjestima, seljačka gospodarstva, kulturna ponuda, ribički turizam, splavarenje Dunavom i drugo).

Atraktivnost destinacije značajno utječe na privlačenje ljudi u samu destinaciju. Ljudi željni odmora, zabave, razonode, rekreacije, doživljaja i sl. dolaze u destinacije koje ih ponudom najviše privlače. U atraktivne se čimbenike ubrajaju: klima, reljef, hidrografski elementi (rijeke, jezera), šarolikost biljnog i životinjskog svijeta itd. U atraktivne čimbenike


66

destinacije, osim navedenih prirodnih atraktivnosti, ubrajaju se i društvene atraktivnosti. U te atraktivnosti ubrajaju se: kulturna i povijesna baština, različite društvene manifestacije, folklor i sl. Ovi sadržaji upotpunjavaju samostalno, ali češće u kombinaciji s prirodnim atrakcijama, ukupnu privlačnost neke destinacije.

6. 1. 1. Opis elemenata stanja postojeće ponude – integralni pristup

A/ Lokacija

- Grad Ilok je dobro zemljopisno pozicioniran, ali bi trebalo raditi na povećanju kvalitete cestovnih elemenata, izgradnji novih cesta, signalizaciji

- Osrednja kvaliteta pristupa naseljima (cestovni, zračni, riječni).

B/ Ljudski resursi

- Ljudskim se resursima treba pridati sve veće značenje, jer će oni u budućnosti činiti odlučujuću konkurentsku snagu turističke djelatnosti. Međutim, sadašnja situacija (broj djelatnika u turizmu, kvalifikacije, stručna sprema) ne zadovoljava i ne omogućava razvoj intenzivnije turističke djelatnosti

- Kako bi turistička ponuda mogla svojom kvalitetom odgovoriti na izazove razvoja turističkih djelatnosti, potrebno je mlađe stanovništvo animirati, stipendirati, usmjeravati jer trenutno ovaj prostor nema dovoljan broj školovanih turističko-ugostiteljskih i drugih profesionalnih kadrova za domenu turizma.

C/ Prirodni resursi

- Raznolikost prirodnih resursa kao i geografski položaj danas su veliki potencijal za razvoj turizma destinacije Ilok

- Bogatstvo flore i faune, ekološki čista destinacija i plodno tlo za razvoj ekološkog turizma, mamac su za nove potrošače

- Održivi razvoj mora biti nit vodilja razvoja.

D/ Kulturna i povijesna baština

- Veći dio resursa kulturno-povijesne baštine ne prezentira se u cijelosti u turističkoj ponudi.


67

- Površine na kojima se nalaze spomenici i arheološki ostaci potrebno je detaljnije urediti i valorizirani, a putove koji vode do njih bolje označiti.

- Izvorni ostaci (lokaliteti s povijesnom i kulturnom ostavštinom) premalo su do sada promovirani, potrebno je kvalitetnije određivanje važnosti baštine na odabranim lokalitetima u javnosti.

E/ Komunalna infrastruktura

- Posljednjih godina uočava se pomak u izgradnji infrastrukture i jednom dijelu modernizacije. Međutim, to je nedovoljno kvalitetno i dinamično za intenzivniji razvoj turizma, stoga treba osmisliti sustavni i organizirani pristup rješavanju ove problematike.

F/ Prometna infrastruktura

- Pristup destinaciji treba stalno poboljšavati, posebno u nekim dijelovima Grada

- Postojeća prometna infrastruktura mora biti kvalitetnije riješena s obzirom na potrebe stanovništva, a posebno turizma, pogotovo rješenje prometa u mirovanju (parkirališnih mjesta)

- Prometna i turistička signalizacija nije dobro riješena.

G/ Društvene djelatnosti

- Destinacija ima dobru osnovu za razvoj društvenih djelatnosti

- Postoji osnovni sustav društvenih djelatnosti kao i mreža društvene infrastrukture koju treba više i brže razvijati. Trenutno stanje je zadovoljavajuće

- Za kvalitetniji razvoj turizma treba stimulirati razvoj pojedinih segmenata, posebno obrazovanja, kulture, sporta i zdravstva.

H/ Gospodarstvo

- Dosadašnji gospodarski razvoj bio je u stagnaciji ili tek s manjim pomacima

- Gospodarstvo je inače najviše vezano uz turističku ponudu koja nije dostatno razvijena, te bi se više pažnje trebalo dati razvoju poljoprivrede, gastro-enološke ponude, itd.


68

- Lokalni proizvođači ne nalaze u turističkom tržištu dovoljan poticaj za dinamičniji razvoj (malo tržište)

- Dinamičniji razvoj turizma neminovno će doprinijeti ukupnom gospodarskom razvoju s kojim treba biti u korelaciji

- Ukoliko postoji neka gospodarska djelatnost koja nije u skladu s turističkim razvojem, mora se pronaći adekvatno rješenje.

I/ Razvojno - planska dokumentacija

- Razvojno planska dokumentacija – često je ograničavajući faktor razvoja turizma

- Mora postojati razumijevanje za brže promjene i usklađenje sa zahtjevima tržišta.

J/ Poticajne mjere

-Postojeći sustav poticaja (ukupan) nije bio dovoljan za turističku djelatnost, a posebno ne u odnosu na razvoj. Stoga ga je potrebno značajno mijenjati. Bilo bi neophodno poticaje za poslovanje i razvoj promatrati sustavno. Naime, poticaji mogu biti različiti (financijski, porezi i davanja, oslobođenje od nekih naknada i ostalo)

- Posvetiti veću pažnju na pripremi, poticanju, provođenju i praćenju programa i mjera razvitka turizma i ugostiteljstva u skladu sa Strategijom razvoja turizma Vukovarsko-srijemske županije

- Veću pažnju posvetiti korištenju sredstava EU fondova.

K/ Ugostiteljsko - turistička ponuda

- Ugostiteljska ponuda (gastronomija) nije dostatno razvijena za intenzivniji razvoj turizma. Treba djelovati u smjeru povećanja broja ugostiteljskih objekata i promociji autohtone gastronomije

- Trenutno poslovanje ugostiteljskih objekata nije u funkciji intenzivnijeg razvoja turizma

- Nema dovoljno inovativnih i kvalitetnijih sadržaja za višednevni boravak gostiju.


69

L/ Urbano uređenje

- Odlučujuće je za turistički doživljaj uređenje javnih površina i održavanje naselja. Dosad se ovom segmentu nije pridavala dovoljna važnost, što bi se u budućnosti moralo promijeniti.

M/ Suradnja

- Suradnja svih sudionika u turističkoj destinaciji neophodna je jer samo na taj način turistička destinacija formira jedinstveni turistički proizvod

-Dobri mehanizmi komuniciranja ključni su za povezivanje različitih interesa kako bi se ostvarilo zajedničko djelovanje.

N/ Promocija i afirmacija novog koncepta razvoja

- Utjecaj je lokalne zajednice velik na području osvješćivanja o turističkoj kulturi, promociji i koncepciji razvoja destinacije.

6. 1. 2 Prikaz ponude

Manifestacije

Tijekom godine u Gradu Iloku organiziraju se različite kulturne i zabavne manifestacije koje privlače veliki broj posjetilaca, turista (primjer za 2018. godinu):

Kalendar događanja za 2018. Grad Ilok

NAZIV DOGAĐAJA NAZIV ORGANIZATORA

20. Vinkovo u Iloku Vinski klaster Srijem

Tradic. prijateljska utakmica seniora s RK „27. april“ iz Kaštelir-Labinci

Rukometni klub „Ilok“

Znanstveno stručni skup, Dani Julija Benešića Muzej Grada Iloka


70

Obilježavanje 10. godišnjice rada tradicijsko-folklorne sekcije MS Ilok (Spolok žien)

MS Ilok

„Divadlo na Mary“ - kazališna predstava MS Ilok

Bal pod maskama MS Radoš

Puštanje lampiona Udruga „Cuccium“

Međunarodni dan bolesnika Dom za starije i bolesne osobe Ilok

Eno-gastro konferencija GET Udruga, Iločki podrumi, TZ

Međunarodni dan materinskoga jezika MS Ilok

Akcija dobrovoljnog darivanja krvi GDCK Ilok

Natjecanje mladih Hrvatskog Crvenog križa - Gradsko GDCK Ilok

Izložba „Proces mirne reintegracije iz fundusa Muzeja Grada Iloka“

Muzej Grada Iloka

Uskrsni sajam U susret Uskrsu Udruga „Cuccium“

Uskrs u Radošu, kazališna predstava MS Radoš

Natjecanje mladih Hrvatskog Crvenog križa - Međužupanijsko

DCK V-S županije

Edukativna radionica, Međunarodni dan muzeja – Lađa Muzej Grada Iloka

Plesna radionica - Obilježavanje Međunarodnog dana plesa MS Ilok

Postavljanje Majpana - svibanjskog stabla MS Radoš

12. Međunarodni sajam inovacija, gospodarstva i tehn. stvaralaštva mladih-INVENTUM

UI Tesla, Ilok

Dani otvorenih vrata DSNO Ilok Dom za starije i bolesne osobe Ilok

Izložba, Europska godina kulturne baštine „Ukradena baština/Stolen heritage“

Muzej Grada Iloka


71


Piknik i Memorijalna utrka Udruga „Cuccium“

„Majpan – Váľanie májového dreva / Rušenje svibanjskog stabla“

MS Ilok

Snimanje dokum. emisije HRT-a o postavljanju Majpana na Radošu

MS Radoš

Dan Slovaka, skidanje Majpana MS Radoš

„ Međunarodna akademija zemlje i ruku „ Društvo Iločana i prijatelja Iloka i OPG Izvor života, Zelenika

20. Međunar. memorij. nogom. B31:F49turnir kadeta „Tomislav Bošnjak“

Škola nogometa Tomislav Bošnjak

Međunarodni polumaraton Grad Ilok, TZ, Vinski klaster

KidsFolkFest KUD Julije Benešić, MS Radoš

6. nogometni turnir limača „Zajedno protiv vršnjačkog nasilja“

Škola nogometa Tomislav Bošnjak

Dani Šarengrada MO Šarengrad

Međunarodni dan Dunava Grad Ilok, TZ, Vinski klaster

Memorijal Luke Kovačevića - utrka čikli „Oko Ade“ Veslačka udruga „Dunavska čikla“

"Keder festival-Ilok" Društvo Iločana i prijatelja Iloka i OPG Izvor života, Zelenika

„Fazul'ovy kotlik“ - 3. gra+B29:F53hijada na Radošu MS Radoš

Schmidtovi dani MO Bapska i KUD "SLOGA" Bapska

Ljetno kino K.Mirkovića Udruga „Cuccium“

Edukativna radionica, „Berba grožđa Pudarina u Iloku“ Muzej Grada Iloka



72

Filatelistička izložba "Ej, berem grožđe" HFD Ilok

XXXIX.„Iločko ljeto“ MS Ilok

Noć vina TZ

Ilokča berba grožđa Grad Ilok, TZ

Memorijal Duška Manojlovića u malom nogometu MS Ilok

1. zavjetno hodočašće branitelja Gospi Bapskoj ?

Međunarodni dan starijih osoba Dom za starije i bolesne osobe Ilok

Večer pjesme KUD Julije Benešić

Tortijada Udruga „Cuccium“

Kapistranovo, Dan Grada Grad Ilok, TZ

„Na brehu pri Dunaji“ MS Ilok

Izložba, „Zavičajne osobe Grada Iloka – obitelj Horvatović“ Muzej Grada Iloka

Međunarodni dan dijabetičara Dom za starije i bolesne osobe Ilok


Adventski sajam Bapska Udruga žena Bapčanka

Adventski sajam Šarengrad MO Šarengrad

Adventski sajam Mohovo Udruga Dolina Mamuta

Godišnji koncert „Ususret Božiću“ KUD Julije Benešić

Božićni sajam Božić u Iloku Udruga „Cuccium“


73

Tradicionalna kazališna predstava - „Divadlo na Jána“ MS Ilok

Silvestrovo – doček Nove godine u prostorijama MS Ilok MS Ilok

Javni doček Nove Godine Grad Ilok, TZ

20. seniorski malonogometni turnir „ILOK 2018.“ Košarkaški klub „Ilok“

„Štukijada“ ŠRU Karas Ilok

19. turnir u „basketu“ za seniore „ILOK 2018.“ Košarkaški klub „Ilok“

Stolnoteniski turnir STKI

Natjecanje u noćnom ribolovu u lovu manića ŠRU Karas Ilok

Grožđenbal - završetak berbe grožđa MS Radoš

KUP ŠRU Karas Ilok u lovu ribe ŠRU Karas Ilok

Memorijalni košarkaški turnir „Marijan Rac“ Košarkaški klub „Ilok“

Turnir u „basketu“ za kadete i početnike Košarkaški klub „Ilok“

19. malonogometni turnir za 4 mlađe kategorije „ILOK 2018.“

Košarkaški klub „Ilok“

Božićna priredba DSNOI Dom za starije i bolesne osobe Ilok

Stolnoteniski turnir STKI

Festival glumca HDDU i Asser Savus

3. Iločka kobasijada Vin. klas. Srijem, TZ, caffe Prestige

Plesna radionica - Maškare MS Ilok


74

GASTRO PONUDA

Vukovarsko-srijemska gastronomija vjeran je odraz svih povijesnih, zemljopisnih i klimatskih značajki ovoga prostora. Burna prošlost kraja ostavila je nemalog traga i na gastronomiju. Ispreplele su se razne tradicije u pučku kuhinju.

Gastronomska ponuda nekog kraja, iz godine u godine postaje važan dio u ugostiteljskoj ponudi destinacije, a time i dijelom posjeta i boravka u cjelokupnoj ponudi. Ilok je prvenstveno poznat po svojim ribljim specijalitetima, a najčešće se nude: fiš paprikaš, pohana ili pržena riba (som, smuđ, šaran…), riblje plate s laganim prilozima od povrća. U posebnim prilikama pripremaju se: riba na rašljama i na talandari. Od mesnih jela najviše se nude lokalni ćevap (svinjski odrezak s pikantnim umakom), čobanac (vrsta paprikaša, najčešće od svinjećeg i junećeg mesa ili mesa divljači), „Bećarska večera“, srijemska kobasica, šunka, kulen i dr.Od slastica u restoranima se uglavnom nude: taške,knedle, štrudle,palačinke,razni kolači. U Iloku postoje nekoliko restorana, od kojih neki nude svadbene večere, domjenke, poslovne i svečane ručkove. U Iloku se nalazi 5 restorana, pizzerie, caffe barovi itd.

Jedan od brendova Grada Iloka i šire su i vrhunska vina koja to područje čine jednim od najprepoznatljivijih u Republici Hrvatskoj i šire. Iločki podrumi su prvi u svijetu punili vino u butelje i zatvarali ih. U to vrijeme bila je praksa da se vino prodaje u „rinfuzi“, pa su trgovci kupovali vina više različitih proizvođača i različitih kvaliteta i miješali ih kako bi ostvarili što bolju razliku u cijeni. Iločki podrumi su tako od 2. stoljeća bili poznati po kvaliteti svojih proizvoda iz razloga što su i vinogorja izvrsna. Tlo je prapor ili les, što je idealno za rast vinove loze. Ono što je još idealno, je broj sunčanih sati. Ilok je grad u kontinentalnoj Hrvatskoj koji ima najveći broj sunčanih sati i najmanje dana magle. Iločko vinogorje daje više kvalitetnih vina. Iločki traminac poznat je u cijelom svijetu i dio je vinoteke engleskog dvora, a tu su i graševina, pinot bijeli, rajnski rizling, chardonnay, frankovka, kapistran i dr. Nipošto ne treba zaboraviti na iločki vinjak koji se nudi i proizvodi prema staroj recepturi samo još u Iloku.

IZLETI

Županija je savršen spoj kontinentalnih-panonskih prirodnih ljepota čiji je obilazak omiljena aktivnost turista. Dobar geografski položaj Grada omogućava posjet poznatim kulturološkim mjestima kao i mjestima-gradovima u cijeloj Županiji. Osim te kulturološke ponude, Grad nudi i jahanje, lovni turizam (mnoga lovišta krupne i sitne divljači) razgled rijeke, splavarenje, itd. Individualnim se gostima pruža mogućnost posjeta i razgleda susjednim zemljama Mađarske, Srbije itd.

Grad Ilok u suradnji s Turističkom zajednicom nudi i interesantne tematske rute:

Gornjim Gradom, gornjim Gradom-Dunav, Iločka vinska cesta, Dunavska cyclo ruta, Transnacionalna hiking ruta stopama Sulejmana Veličanstvenog, Ej, berem grožđe!, Čuvar vinograda, Biciklom na berbu...


75

Izvan Grada u naselju Šarengrad, gost može također uživati u ljepotama kraja. Gotovo sva naselja između Iloka i Vukovara smještena su između obronaka Fruške gore i odsjeka prema obali Dunava. Upravo takvu poziciju zauzima selo Šarengrad, koje će sigurno ostati u sjećanju zbog upečatljivog pejzaža s gotičkim tornjem crkve i samostana na jednoj strani te širokog Dunava na drugoj. Između njih krovovi su šarengradskih kuća.

SMJEŠTAJ U GRADU ILOKU

Tablica 5. Naziv objekta i broj smještajnih kapaciteta Grada Iloka (Podaci preuzeti iz e-visitora, 2018.)

Naziv objekta Broj smještajnih

jedinica Smještajni

kapacitet - broj kreveta

Učešće %

Apartmani 1 4 2,9 Hoteli 1 23 16,5 Izvorna stara obiteljska kuća (vikendice)

Sobe za iznajmljivanje 4 50 36,0 Objekti na OPG domaćinstvu

3 8 5,8

Turističko naselje-kamp

2 48 34,5

Kuća za odmor Kuće stanovnika Grada Stanovi stanovnika Grada

Kuće za odmor (vikendice)

Objekti u domaćinstvu 1 6 4,3 Stanovi za odmor (vikendice)

Studio apartmani UKUPNO 12 139 100,0

Izvor: e-visitor, TZ, Grad Ilok

U Gradu Iloku od smještajnih jedinica najviše su zastupljene sobe za iznajmljivanje sa ukupno 50 kreveta, iza čega slijedi turističko naselje- kamp sa 48 kreveta. Manji broj kapaciteta (kreveta) zauzima hotel sa 23 kreveta, objekti na OPG-u sa 8 kreveta, te objekti u domaćinstvu sa 6 kreveta . Ovakva ponuda smještaja ukazuje na deficit turističkog kapaciteta i nameće potrebu za izgradnjom novih, te proširenjem i uređenjem postojećih. Ukupno Grad Ilok raspolaže sa 12 smještajnih jedinica i 139 kreveta.


76

6. 2. Obilježja potražnje

Turistička potražnja predstavlja određenu količinu roba i usluga koju su turisti u određenom vremenskom periodu i pod određenim uvjetima spremni kupiti. Sezonalnost turističke potražnje karakterizira ograničeno vrijeme koje stoji turistima na raspolaganju za turistička putovanja i boravke, a koje se svodi uglavnom na vrijeme godišnjeg odmora, dane vikenda i blagdana. Vremenska ograničenost turističke potražnje jedan je od glavnih uzroka sezonalnosti u turizmu. Potražnja za uslugama u turizmu vremenski je neravnomjerno raspoređena. Problem nastaje kod koncentriranog kretanja turista i odvijanja turističkog prometa u točno utvrđenim vremenskim intervalima koji se iz godine u godinu događaju na približno isti način i u približno istim vremenskim razmacima, pa tako govorimo o ljetnoj i zimskoj sezoni. Neke destinacije imaju vršnu sezonu u trajanju od samo nekoliko tjedana, dok u drugim destinacijama vršna sezona traje i nekoliko mjeseci. Sezonalnost turističke potražnje odražava se na iskorištenost kapaciteta turističke ponude, ali i na zaposlenost. Uslijed zasićenosti turista tradicionalnim kupališnim oblikom turizma, devedesetih godina 20. stoljeća dolazi do razvoja različitih selektivnih oblika turističke ponude, a naglasak se stavlja na autentičnost, ekologiju i privlačnost kraja. Broj turista koji traže mir, prirodu, slobodu i lijepe doživljaje svakim danom raste. Razvoj turizma na očuvanim područjima s bogatom i raznovrsnom florom i faunom, kulturnom i spomeničkom baštinom postaje veoma uočljiv.

Tome pogoduju promjene koje se aktivno odvijaju u turizmu, i to: - prelazak iz masovnog turizma u individualni; - veća su očekivanja posjetitelja temeljena na iskustvu i znanju; - jaki dokazi koji potkrepljuju zanimanje za održive vrijednosti u ruralnim sredinama

(tradicionalno su izraženi: mir, lijep i očuvan okoliš i originalan karakter mjesta); - velik broj kulturno-povijesnih znamenitosti.

6. 2. 1. Obilježja turističke potražnje u destinaciji

Iako kvantitativni trendovi ukazuju na stabilan rast, ono što se mijenja tijekom posljednja dva desetljeća je struktura putovanja. Promjena trendova na globalnom turističkom tržištu uzrokovana je prvenstveno evolucijom svijesti turističkih potrošača koja je rezultirala pojavom novih vrijednosnih stavova, odnosno promjenom odnosa turista, kako prema sebi samima, tako i prema svijetu koji ih okružuje. Nove turiste, s jedne strane, karakterizira želja za aktivnim sudjelovanjem u životu destinacije. Oni od turističkog putovanja ne očekuju samo odmor, zabavu i rekreaciju nego i stjecanje novih spoznaja, proširivanje horizonata, te duhovni rast i razvoj. S druge strane, novi turisti također pokazuju povećanu razinu brige za zaštitu okoliša i često, iz principijelnih razloga, ne žele putovati u destinacije koje degradiraju svoj okoliš dok su, istodobno, spremni platiti veću cijenu za boravak u onim destinacijama koje percipiraju kao ekološki osviještene.


77

Trendovi potražnje za turizmom posebnih interesa, osobito sve izraženiji interes za kulturni turizam, gastro-enološku ponudu, rekreacijsku ponudu i ostale ponude, kombinirani sa sve većim brojem turista koji preferiraju upoznavati turistički neotkrivena odredišta, stavljaju turistički razvoj Grada u relativno povoljan položaj.Osnovni motivi dolaska turista u Županiju su odmor i relaksacija. Ostali motivi, kao kulturne znamenitosti i sportske aktivnosti, su nedovoljno iskorišteni potencijal, posebno na ruralnim dijelovima, te ih valja na primjeren način razvijati i promovirati. Stupanj zadovoljstva pojedinim elementima ponude jedno je od temeljnih obilježja boravka turista u destinaciji. Motivacija turista pojavljuje se kada oni nastoje zadovoljiti svoje potrebe, a krucijalna je prilikom planiranja marketinških i ostalih strateških aktivnosti. Svi koji su uključeni u proces planiranja i razvoja turističke ponude moraju znati što potiče ljude na dolazak u neku destinaciju.

6. 3. Obilježje turističke potražnje destinacije Grada Iloka

U Gradu Iloku još uvijek nije formirana dovoljna turistička potražnja, iako postoje mnogi neiskorišteni resursi. Treba raditi na izgradnji smještajnih kapaciteta, ponudi novih (postojećih) proizvoda, valorizaciji kulturno-povijesnih i drugih prirodnih resursa. S obzirom da Grad gravitira i većim gradovima (Vinkovci, Vukovar,), ima potencijal za razvoj turističkih itinerera s naglaskom na promociju lokalnih proizvoda, poljoprivrednih proizvoda, sportskih sadržaja, eno- gastro ponude i povijesno-kulturoloških sadržaja.

Slika 6. Znamenitosti Grada Iloka

Muzej Grada Iloka

Posjetitelji zbog kojih isti dolaze u Ilok su izleti, posjete događajima i manifestacijama , kraći odmor, dijelom i zbog poslovnih obveza, kao i zbog dobre gastro i eno ponude. Percepcija posjetitelja i posjeta je ruralni ambijent, kultura, kulturni običaji. Najviše dolazaka ostvaruju individualni gosti, te agencijski gosti– osobnim vozilima (60%), autobusima (40%).


78

Tablica 6. Dolasci i noćenja u Gradu Iloku od 01. 01. 2018. do 31. 12. 2018.

Vrsta turista Dolasci Noćenja Broj turista

Domaći 4.347 6.018 4.362 Strani 1.602 2.248 1.610 UKUPNO 5.949 8.266 5.972

Izvor: e-visitor, TZ Grad Ilok

U periodu 2018. godine Grad Ilok ostvario je 5.949 dolazaka, od čega 8.266 noćenja. Domaći turisti ostvaruju veći broj dolazaka i noćenja od stranih turista, a ukupan broj svih turista iznosi 5.972.

Tablica 7. Turistički promet po objektima 2018.

Vrsta objekta Noćenja Indeks %

Apartmani Hoteli 2.366 28,6 Izvorna stara obiteljska kuća (vikendica)

Hostel Sobe za iznajmljivanje 2.470 29,9 Objekti na OPG domaćinstvu 289 3,5 Turističko naselje - kamp 2.903 35,2 Kuća za odmor Kuće stanovnika Grada Stanovi stanovnika Grada Kuća za odmor (vikendica) Objekti u domaćinstvu 238 2.8 Stanovi za odmor Studio apartman UKUPNO 8.266 100


Iz tablice 7. vidi se da je najveći broj noćenja ostvaren u sobama za iznajmljivanje (2.470 turističkom naselju, (2.903), hotelskom smještaju (2.366),) itd.


79

Tablica 8. Turistički promet po mjesecima Grada Iloka

Datum Dolasci

domaći Usporedba

dolasci domaći

Indeks dolasci domaći

Dolasci strani

Usporedba dolasci strani

Indeks dolasci strani

Dolasci ukupno

2018/01 / 2017/01

249 207 120,29 17 30 56,67 266

2018/02 / 2017/02

91 129 70,54 28 31 90,32 119

2018/03 / 2017/03

279 194 143,81 76 52 146,15 355

2018/04 / 2017/04

361 478 75,52 79 95 83,16 440

2018/05 / 2017/05

405 396 102,27 264 201 131,34 669

2018/06 / 2017/06

507 395 128,35 172 195 88,21 679

2018/07 / 2017/07

262 312 83,97 291 189 153,97 553

2018/08 / 2017/08

412 334 123,35 299 236 126,69 711

2018/09 / 2017/09

527 538 97,96 153 217 70,51 680

2018/10 / 2017/10

562 675 83,26 127 149 85,23 689

2018/11 / 2017/11

473 538 87,92 48 65 73,85 521

2018/12 / 2017/12

219 304 72,04 48 32 150,00 267

UKUPNO 4.347 4.500 96,60 1.602 1.492 107,37 5.949


Iz tablice 8. vidi se da je turistički promet gledajući po mjesecima, najveći od ožujka do studenog, a broj prometa se smanjuje u zimskim mjesecima iz čega slijedi da bi trebalo raditi na povećanju ponude, a samim tim na produžetku i povećanju sezone.


80

Tablica 9. Ostvarena noćenja i dolasci po vrsti objekata

2016 2017 2018 Objekti Dolasci Noćenja Index Dolasci Noćenja Index Dolasci Noćenja Index Hoteli 2.873 3.928 60% 3.929 5.264 64% 3.913 5.273 63.5% Ostali objekti smještaj

1.518 2.271 35% 1.888 2.559 31% 1.768 2.478 30%

OPG 78 193 3% 138 293 3.5% 162 289 3.5% Domaćinstva 44 151 2% 52 135 1.5% 117 238 3% UKUPNO 4.531 6.546 100% 6.007 8.251 100% 5.949 8.266 100%

Izvor. Grad Ilok

Iz tablice 9. vidljivo je da je posljednje 3 godine broj dolazaka rastao( osim 2018 g. ), broj noćenja se povećavao.

Tablica 10. Ostvarena noćenja individualnih i agencijskih gostiju u %

2016 2017 2018 Noćenje Individualni 99% 99.8% 99.6% Agencijski 1% 0.2% 0.4% Ukupno 100% 100% 100%

Izvor: Grad Ilok

Iz tablice 10. vidljivo je da je ca 100% noćenja ostvareno individualnim noćenjima, dok se agencijski dolasci, tj noćenja ostvaruju u veoma malom postotku.

Tablica 11. Struktura noćenja ( strani i domaći gosti )

2016 2017 2018 Noćenje 6.546 100% 8.251 100% 8.266 100% Strani 1.425 22% 2.081 25% 2.248 27% Domaći 5.121 78% 6.170 75% 6.018 73%

Izvor: Grad Ilok

Iz tablice 11. vidljivo je da u posljednje 3 god. u strukturi noćenja 73 -78% prevladavaju domaći gosti, dok strani gosti od ukupnog broja noćenja ostvaruju 22-27%


81

Tablica 12. Struktura noćenja pod državama

2016 / % 2017 / % 2018 / % Hrvatska 78.22 75.54 72.82 Njemačka 3.87 4.11 5.28 Austrija 2.32 2.23 2.79 B i H 1.42 1.88 1.80 Slovenija 1.16 2.51 1.45

Izvor: Grad Ilok

Iz tablice 12. vidljivo je da u posljednje 3 godine najviše posjetilaca dolazi iz Republike Hrvatske (cca 72-78), slijede gosti iz Njemačke (cca . 3-5% ), Austrije (cca 2%) itd. Zašto turisti sada dolaze u Ilok.? Najvećim dijelom zbog izleta, poslovnih obveza, događaja i manifestacija, posjeta rodbini, kraćih odmora i gastronomije. Na temelju navedenog, koncepcija destinacije je: ruralni prostor, kultura i narodni običaji, manifestacije, gastronomija. Kojim transportom dolaze turisti? Transport je individualno organiziran te organizirani posjetitelji, gosti dolaze automobilom 60%, a autobusom 40%. Kolika je prosječna potrošnja?

- dnevne posjete 350 kuna, - dnevna potrošnja 80 eura (smještaj 40%, 30% prirez, 15% ugost. usluga, 10% kupnja)

Tablica 13. Smještajni kapaciteti po JLS u Vukovarsko - srijemskoj županiji

GRAD/ OPĆINA LEŽAJI UDIO Vinkovci 886 39.33 Vukovar 968 42.96

Ilok 139 7.06 Županja 77 3.42 Nijemci 27 1.20

Bošnjaci 22 0.98 Tordinci 23 1.02 Tovarnik 10 0.44 Gradište 4 0.18

Nuštar 8 0.36 Ivankovo 22 0.98

Vrbanja 8 0.36 Borovo 2 0.09

Stari Jankovci 4 0.18 Lovac 21 0.93 Cerna 12 0.53

Ukupno 2.253 100


82

Iz tablice 13. vidljivo je da od ukupnog broja ležaja u VSŽ 2.253, s najvećim brojem ležaja raspolaže Grad Vukovar 968 ( skoro 50% ) od ukupnog broja ležaja u VSŽ. Slijedi Grad Vinkovci sa 886 ležajeva ( 39.33% ), Grad Ilok sa 139 ležaja ( 7% ) itd.

Tablica 14. Smještajni kapaciteti u Vukovarsko –srijemskoj županiji

Izvor: TZ Vukovarsko srijemske županije 2019.

2016 2017 2018 UKUPNO VSŽ soba ležajeva soba ležajeva soba ležajeva

Hoteli 352 654 352 654 312 507 Hosteli 163 750 163 750 168 768 Studio apartman u domaćinstvu

3 6 3 6 5 11

Apartman u domaćinstvu 3 6 3 6 13 26 Apartmani i sobe 10 20 10 20 32 71 Lovačke kuće 20 42 20 42 20 42 Prenoćišta 38 88 38 88 28 65 Privatni smještaj 30 68 30 68 30 68 Sobe 3 3 5 9 9 16 Agroturizam 9 22 9 22 9 22 Turističko naselje 24 48 24 48 24 48 nekomercijalni smještaj 1 2 1 2 2 5 Sobe za iznajmljivanje 73 161 73 161 73 161 kuće za odmor 13 24 13 24 14 31 pansion 13 23 13 23 13 23 smještaj u domaćinstvu 17 42 17 42 22 50 seljačko domaćinstvo 13 26 13 26 13 26 gostionica sa smještajem 7 14 7 14 7 14 soba u domaćinstvu 14 29 14 29 11 22 akademis 52 119 52 119 110 227 apartman 12 37 12 37 17 50 Gostionica sa smještajem 7 14 UKUPNO 2351 870 2156 870 2253


83

Tablica 15. Dolasci i noćenja ( domaći i strani ) u Vukovarsko – srijemskoj županiji 2016

Vrsta objekta Dolasci domaći

Dolasci strani

Dolasci ukupno

Noćenja domaći

Noćenja strani

Noćenja ukupno

Broj turista domaći

Broj turista strani

Broj turista ukupno

Hoteli 16.432 11.529 27.961 29.157 20.326 49.483 16.444 11.530 27.974

Ostali ugostiteljski objekti za smještaj (Druge vrste - skupina kampovi)

34.808 3.936 38.744 41.298 7.077 48.375 34.802 3.936 38.738

Objekti u domaćinstvu 2.705 1.494 4.199 8.382 3.217 11.599 2.701 1.499 4.200

Objekti na OPG-u (seljačkom domaćinstvu)

200 59 259 667 444 1.111 200 59 259

Restorani 250 51 301 300 182 482 250 51 301

Nekomercijalni smještaj

0 5 5 0 96 96 0 5 5

Kampovi 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Ostalo 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Plovni objekt 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Ukupno: 54.395 17.074 71.469 79.804 31.342 111.146 54.397 17.080 71.477

Izvor: TZ Vukovarsko-srijemske županije 2019.


84

Tablica 16 . Dolasci i noćenja ( domaći i strani ) u Vukovarsko – srijemskoj županiji 2017.


Dolasci strani

Dolasci ukupno

Noćenja domaći

Noćenja strani

Noćenja ukupno


Broj turista strani

Broj turista ukupno


46.552 4.106 50.658 64.934 6.469 71.403 46.577 4.106 50.683

Hoteli 21.252 14.265 35.517 42.061 21.442 63.503 21.277 14.269 35.546

Objekti u domaćinstvu

4.202 2.050 6.252 10.382 4.411 14.793 4.218 2.056 6.274


282 71 353 952 370 1.322 280 71 351

Restorani 189 64 253 260 134 394 189 64 253


0 1 1 0 4 4 0 1 1

Kampovi 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Ostalo 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Plovni objekt 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Ukupno: 72.477 20.557 93.034 118.589 32.830 151.419 72.541 20.567 93.108 Izvor: TZ Vukovarsko – srijemske županije 2019.

Tablica 17. Dolasci i noćenja ( domaći i strani ) u Vukovarsko – srijemskoj županiji 2018.


Dolasci strani

Dolasci ukupno

Noćenja domaći

Noćenja strani

Noćenja ukupno


Broj turista strani

Broj turista ukupno


44.124 3.659 47.783 66.071 7.394 73.465 44.134 3.665 47.799

Hoteli 20.615 7.305 27.920 38.694 14.831 53.525 20.670 7.326 27.996 Objekti u domaćinstvu

5.449 2.919 8.368 11.579 6.800 18.379 5.450 2.921 8.371


314 228 542 845 1.083 1.928 316 228 544

Restorani 324 65 389 613 160 773 324 65 389


85


0 4 4 0 42 42 0 4 4

Kampovi 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Ostalo 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Plovni objekt 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Ukupno: 70.826 14.180 85.006 117.802 30.310 148.112 70.894 14.209 85.103

Izvor: TZ Vukovarsko – srijemske županije 2019.

Posjetitelji koji dolaze u Ilok, izletnički, radi poslovnih obveza, događaja i manifestacija, posjeta rodbini, kraćih odmora, gastronomije i vinske ponude, destinaciju doživljavaju kao ruralni prostor sa svim elementima koje ruralni prostor sjedinjuje u sebi( običaji, kultura, ) itd. Individualni i organizirani posjetitelji dolaze osobnim vozilom ca 60%, dok 40% istih dolazi autobusima.


86

7. SWOT ANALIZA

Postojeće stanje resursa i djelatnosti na području Grada Iloka može se za ovu priliku sagledati pomoću SWOT analize koja je provedena na temelju prethodne analize resursa. SWOT analiza je dakle kritički osvrt na postojeću situaciju destinacije, a predstavlja i prvi korak pri definiranju postojeće i poželjne pozicije na tržištu.

SNAGE Ø relativno dobar geostrateški položaj (Europa, blizina granice sa susjednim zemljama)) Ø Očuvana priroda i nezagađen okoliš (održivi razvoj) Ø Vrijedna kulturno-povijesna baština Ø Razvoj visokokvalitetnih poljoprivrednih proizvoda (vinarstvo, žitarice, kupus, med) Ø Planska dokumentacija (razvojno - plansko opredjeljenje ) Ø Postojanje tradicijskih manifestacija Ø Radišno stanovništvo Ø Rijeka Dunav (splavarenje, ribarenje, uzgajalište ribe, luka) Ø Bogata lovišta Ø Razvoj lovnog turizma Ø Razvoj konjičkog turizma Ø Razvoj golf turizma Ø Razvoj tematskih ruta (izletnički turizam) Ø Razvoj cikloturizma Ø Razvoj šetnica

SLABOSTI Ø Nedovoljan broj stručnih kadrova za turizam (nema programa koji bi sustavno tretirao

ovaj problem) Ø Nedovoljno valorizirana kulturo - povijesne baštine Ø Nedovoljno izgrađena infrastruktura (distribucija električne energije, voda,

gospodarenje otpadom, djelomično riješena odvodnja i pročišćavanje, telekomunikacijski sustav)

Ø Mreža zdravstvenih institucija (šire ih promatrajući) Ø Nerazvijena ugostiteljsko-turistička djelatnost Ø Nedovoljno kvalitetan sustav rješenja infrastrukture (promet, gospodarenje otpadom,

odvodnja, vodovod) Ø Nedovoljno razvijena mreža zdravstvenih usluga na području Grada Ø Nedovoljno razvijen uslužni sektor (trgovine, servisi, itd.). Potreban je integralni

pristup razvoju Ø Nerazvijen sustav poticaja turizmu Ø Nedovoljno marketinški obrađena ugostiteljsko-turistička ponuda Ø Djelomično riješen sustav suradnje (Grad, Turistička zajednica, gospodarstvo, ostali


87

dionici) Ø Nema plana (sustav organizacije) novih proizvoda Ø Nema izgrađen sustav integralnog razvoja Ø Nedovoljno razvijen komunalni sustav Ø Neravnomjerni razvoj cijelog područja Grada Ø Nedovoljno korištenje poljoprivrednog zemljišta (proizvodi za turizam)

MOGUĆNOSTI Ø Plan osiguranja stručnih kadrova (dugoročno) Ø Bolja valorizacija prirodnih i kulturno-povijesnih resursa u turističkoj ponudi Ø Bolje korištenje manjeg aerodroma Ø Izgradnja modernog hipodroma Ø Razvoj sportskih aktivnosti Ø Usklađenje ukupnog razvoja – integralni pristup Ø Razvoj kvalitetne infrastrukture Ø Sanacija ilegalnih odlagališta otpada Ø Program zdravstvenih usluga na području Grada Ø Razvoj komunalnog sustava Ø Usklađeni razvoj gospodarstva (turizam, poljoprivreda, uslužna djelatnost) Ø Produženje turističke sezone (restrukturiranje i repozicioniranje) Ø Usklađenje planske dokumentacije Ø Realizacija Strategije razvoja turizma Grada Ø Program uređenja prostora Grada Iloka (turistički pristup) Ø Postaviti princip organizacije i suradnje vezano na razvoj turizma (integralni pristup) Ø Produženje turističke sezone Ø Razvoj lovnog turizma Ø Razvoj ribičkog turizma Ø Brendiranje Grada kao destinacije ruralnog turizma Ø Razvoj cikloturizma

PRIJETNJE Ø Zastoj u razvoju infrastrukture Ø Nepovoljna društveno - ekonomska kretanja (RH), niska stopa rasta (utjecaj na

razvoj Grada, standard stanovništva, negativni refleks na zaposlene u turizmu) Ø Nedostatna radna snaga za ugostiteljsko -turistički sektor Ø Zapuštenost kulturno - povijesne baštine


88

8. TRŽIŠNI ELEMENTI

U ovom poglavlju dajemo pregled tržišne pozicije turizma, tržišna kretanja, neusklađenost ponude i potražnje kao i mišljenja vezana uz poboljšanje u tekstu navedenih poglavlja.

Turizam je iznimno složen gospodarski sustav sastavljen od niza fragmenata strukturno različitih gospodarskih grana i djelatnosti u svim sektorima nacionalnog gospodarstva. Turizam se definira kao visoko sofisticiran integralni sustav u okvir nacionalnog gospodarstva čiji djelokrug i struktura nadilazi ekonomske kategorije djelatnosti, grane, industrije i sektora, a čine ga međusobno povezani, heterogeni, međuovisni i komplementarni fragmenti različitih gospodarskih grana i djelatnosti koji zajedno cine logičku, funkcionalnu i uravnoteženu cjelinu. Na mnoga suštinska pitanja razvoja turizma odgovor ne leži u okviru samo jedne gospodarske grane, sektora gospodarstva, institucije, politike ili zakona, već traži mnogo složeniji pristup zbog visokog stupnja fragmentiranosti, disperziranosti i kompleksnosti turizma.

8. 1. Tržišna pozicija turizma na prostoru destinacije

Turistička potrošnja predstavlja osnovu svih ekonomskih učinaka turizma jer bez njene realizacije ne bi bilo moguće postići niti jedan ekonomski učinak koji bi proizašao iz razvoja turizma.Turistička potrošnja je ukupna potrošnja roba i usluga koje turist kupuje ili konzumira da bi zadovoljio prvenstveno svoje turističke potrebe, bez obzira na to da li se akt potrošnje dogodio u mjestu stalnog boravka turista, tijekom putovanja ili u turističkoj destinaciji. Nužno je razlikovati domaću i inozemnu turističku potrošnju zbog razlika u ekonomskim učincima koji iz njih proizlaze, ali i zbog razlika u analitičkom (metodološkom) pristupu:

– Domaćom turističkom potrošnjom vrši se preraspodjela stečenog dohotka u okviru nacionalnog prostora koji „migrira“ iz jedne prostorno-administrativne cjeline (npr. županije ili grada) u drugu što ne utječe znatno na BDP zemlje.

-Inozemnom turističkom potrošnjom vrši se prelijevanje dohotka iz turistički emitivne u turistički receptivnu zemlju, na temelju koje se postižu znatni ekonomski učinci, naročito u smislu povećanja BDP-a zemlje

– Inozemna turistička potrošnja predstavlja dio osobnog dohotka pojedinaca stečen izvan granica promatranog gospodarstva, čija agregatna vrijednost čini proširenu potrošnju u zemlji privremenog boravka.


89

Ekonomski učinci turizma:

�Ekonomski učinci turizma su promjene koje nastaju u strukturi gospodarstva turistički emitivnih, tranzitornih i turistički receptivnih područja kao posljedica turističkih kretanja i turističke potrošnje, a u konačnici i turističkog razvoja.

�Ekonomske učinke turizma nije moguće izolirano promatrati, jer su u neraskidivoj međuovisnosti s ostalim učincima koji se postižu razvojem turizma: društvenim, kulturološkim, ekološkim (prostornim) i ostalim učincima

8. 1. 1. Tržišna kretanja i trendovi

Turizam je jedan od najvažnijih pokretača razvoja gospodarstva u svijetu, pa tako i u Republici Hrvatskoj. Pravilno pozicioniranje na dinamičnom i konkurentnom turističkom tržištu uvjetovano je praćenjem suvremenih trendova kroz koje se identificiraju kretanja potražnje, nove tržišne prilike, područja mogućih ulaganja i infrastrukturne potrebe. Ova Strategija određuje značenje novih trendova u hrvatskom turizmu i razvoja po načelima održivosti. Novi trendovi moraju na temelju intelektualnog kapitala i informacija pretvoriti prirodne preduvjete u konkurentske prednosti temeljene na inovacijama radi multipliciranja profita. „Zeleni hoteli”, „Difuzni hoteli“, kao dobri primjeri novih trendova u turizmu predstavljaju priliku kvalitativnog preoblikovanja hrvatske smještajne ponude radi očuvanja okoliša, privlačenja zahtjevnijih turista, produženja turističke sezone i turističke valorizacije cjelokupnog prostora RH. Imajući u vidu da prilagodba novim trendovima u turizmu „budućnosti” neće biti nimalo laka s obzirom na sve veću dinamiku promjena, u ovom se poglavlju navode neki od suvremenih i vjerojatnih budućih trendova:

• gospodarski aspekti,

• ekološki aspekti,

• promjene na tržištu ponude,

• promjene na tržištu potražnje,

• ciljni segmenti i pozicioniranje.

Promjenjivi gospodarski uvjeti, izmijenjeno ponašanje potrošača i nove tehnologije uzrokuju nastanak novih tržišta. Pravilno pozicioniranje na dinamičnom i konkurentnom turističkom tržištu uvjetovano je praćenjem suvremenih trendova kroz koje se identificiraju kretanja potražnje, nove tržišne prilike, područja mogućih ulaganja i infrastrukturne potrebe. Mijenja se sastav turističke populacije u kojoj raste udio starijih osoba.

Posljedica sve veće svijesti o tome da ljudski rod i prirodni okoliš dijele zajedničku sudbinu,


90

promoviranje je očuvanja prirodnih bogatstava na mnogim razinama. Pitanje odnosa turizma i zaštite prirode postavlja se danas često u proturječnom značenju, no ipak priroda i njezine ljepote spadaju u red osnovnih turističkih vrednota. Sve veća ekološka svijest javnosti očituje se u tendenciji izbjegavanja onih destinacija koja su već prešla razinu tolerancije, ne samo prema mišljenju stručnjaka, već i s gledišta potrošača.

Stanovnici turističkih područja sve više usvajaju realne strategije za zadržavanje svoje neovisnosti i zaštitu svojeg okoliša. Ekološki održiva strategija primarna je pretpostavka uspjeha čak i najboljih hotela, restorana i drugih turističko-ugostiteljskih objekata. Održivost u sebi sadrži načelo trajnog opstanka prirodnog resursa, dok razvoj označava koncepciju u sklopu društvene znanosti koja se odnosi na poredak ljudskih resursa. Ako se analiziraju oba pojma zajedno, održivi razvoj se može definirati kao odnos između dinamičkih gospodarskih sustava koje osmišljava čovjek i većih dinamičkih ekoloških sustava koji se sporo mijenjaju i koji moraju biti u ekološkoj ravnoteži. Ako se analizira definiciju da je održivi razvoj „razvoj koji će zadovoljiti potrebe sadašnjeg naraštaja, a da se pritom ne dovedu u pitanje potrebe budućih naraštaja”, može se uočiti tri važna elementa u koncepciji održivog razvoja:

• koncept razvoja – u sebi uključuje kulturološki, društveni i gospodarski opseg razvoja,

• koncept potreba – pri čemu termine „osnovnih” potreba i „kvaliteta” života je potrebno preispitati i točno definirati,

• koncept budućih naraštaja – povezuje buduće generacije s današnjim razvojem uz pretpostavku razvijene ekološke i moralne svijesti današnjeg stanovništva.

Trendovi u turizmu:

- Novi motivi (aktivnost i boravak u prirodi, doživljaji, rekreacija, zdravlje)

- Sve veća očekivanja od cijele destinacije

- Promjena u potrebama (manje slobodnog vremena, više puta godišnje putovanja, veći zahtjevi)

- Potražnja za očuvanim ekološkim prostorima (dobro održavani)

- Osobna sigurnost (sveukupna)

- Potražnja za manjim objektima (više individualnosti)

- Potražnja za složenim proizvodom (odmor u tišini, zabava, kupanje, rekreacija)

- Povećanje potražnje za ponudom koja održava elemente održivog razvoja

- Povećanje putovanja turista treće dobi

- Održavanost, opremljenost, urednost destinacije je sve značajniji element potražnje


91

8. 1. 2. Neusklađenost ponude i potražnje

Uslijed zasićenosti turista tradicionalnim kupališnim oblikom turizma, devedesetih godina 20. stoljeća dolazi do razvoja različitih selektivnih oblika turističke ponude, a naglasak se stavlja na autentičnost, ekologiju i privlačnost kraja. Turistima manje razvijena i ruralna područja postaju sve zanimljiva za provođenje slobodnog vremena. Broj turista koji traže mir, prirodu, slobodu i lijepe doživljaje svakim danom raste.

Razvoj turizma na očuvanim područjima s bogatom i raznovrsnom florom i faunom postaje veoma zanimljiv. Razmatrajući sve relevantne čimbenike koji utječu na kvalitetu turističke ponude, a nisu u skladu s potražnjom (manjim ili većim dijelom), dolazimo do sljedećih ocjena:

Tablica 18. Ocjena čimbenika razvoja turizma

A/ Lokacija i površina 1.Prostorno – geografska komponenta 2.Pristup destinaciji

Djelomično zadovoljavajuće ali je potrebno osuvremenjivanje i nova izgradnja.

B/ Ljudski resursi 1.Zaposlenost 2.Obrazovna struktura

Problem kadrova, a posebno obrazovna struktura je izražen (stanje nije zadovoljavajuće) što bi u razvoju mogao biti faktor ograničenja.

C/ Prirodni resursi Flora Fauna Poljoprivredno i šumsko zemljište

U elementima korištenja i održavanja nije u skladu s turističkim standardima. Inače, ove resurse treba daleko intenzivnije koristiti u turističkoj ponudi

D/ Kulturno – povijesna baština Arheološki lokaliteti Povijesne civilne građevine Povijesne sakralne građevine Povijesno gradsko naselje Povijesno seosko naselje Tradicijska graditeljstvo Tradicijska odjeća i obuća Tradicijska prehrana Tradicijski običaji Smotra folklora Edukacijske radionice za izradu originalnih suvenira Likovne izložbe Poticanje tradicijskih zanata Muzeji

Navedeni resursi s obzirom na potencijal nisu dovoljno promovirani i razvijani u turističke svrhe.

Ovaj segment zahtjeva interdisciplinarni i planski pristup. Svaki od navedenih elemenata zahtjeva posebnu obradu.


92

E/ Komunalna infrastruktura Odvodnja otpadnih voda Sustav javne kanalizacije Energetska infrastruktura Pošta i telekomunikacije Groblja

Razvijena infrastruktura je preduvjet razvoja turizma. Budući na svim područjima i sadržajima stanje nije zadovoljavajuće to može biti ograničavajući faktor razvoja.

F/ Prometna infrastruktura Cestovna infrastruktura Parkirališne zone Turistička signalizacija Signalizacija uz prometnice Javni prijevoz

Djelomično je riješena, međutim za ozbiljan turistički razvoj nije dovoljno kvalitetna i izgrađena

G/ Društvene djelatnosti Obrazovanje Kultura Tehnička kulture Šport Socijalna skrb Karitativne organizacije Udruge Zdravstvo

Područje društvenih djelatnosti ne zadovoljava u cijelosti potrebe stanovništva. Kada se promatra u odnosu na mogući razvoj turizma, stanje nije zadovoljavajuće.

H/ Gospodarstvo Trgovine, servisi, mali proizvodni obrti i druge uslužne djelatnosti Industrijske djelatnosti Poslovna zona Ugostiteljstvo i turizam Poljoprivreda i šumarstvo Poslovna namjena – komunalno-servisna

S obzirom na integralni pristup razvoja turističke destinacije ovom se području mora prići daleko organiziranije i planski. Svaki dio je problem za sebe i traži posebnu obradu.

I/ Razvojno-planska dokumentacija Republika Hrvatska Vukovarsko-srijemska županija Općina

Dio planske dokumentacije može se uskladiti s potrebama i željama turističkog razvoja.

J/ Poticajne mjere

Poticaji turističkoj djelatnosti Kreditna sredstva Sredstva EU fondova

Ostali poticaji

Za ozbiljan turistički razvoj mora biti razrađen i usklađen sustav poticaja. Sadašnje stanje nije zadovoljavajuće.


93

K/ Ugostiteljsko-turistička ponuda Hoteli Apartmani Kuće za odmor Sobe za iznajmljivanje Gastronomska ponuda Poljoprivredni proizvodi Suveniri i stari zanati Zabava Lov Biciklizam

Pješačenje Konjički sport Sportska ponuda, golf Zdravstveni turizam Tranzitni turizam

Izletnički turizam Kulturni turizam Manifestacije Izleti

Svaki element ovog područja zahtjeva posebnu razradu, ocjenu i program poboljšanja.

Generalno je moguće podvući činjenicu da su kvalitativno pojedini elementi (proizvodi) u skladu s turističkom potražnjom, a neke treba još doraditi, planski organizirati i intenzivnije promovirati na domaćem i inozemnom tržištu.

L/ Urbano uređenje Javne površine Održavanje naselja (zgrada i okućnica)

Nije u skladu s većom turističkom potražnjom i standardima u turizmu.

M/ Suradnja Lokalna zajednica Turistička zajednica Gospodarstvo Lokalne institucije

Suradnja svih dionika u turističkoj destinaciji mora biti više integrirana

N/ Promocija i afirmacija novog koncepta razvoja

Turistička edukacija stanovništva Promocija novog koncepta razvoja

Grad Ilok kao potencijalna turistička destinacija traži bolji i turistički organiziraniji pristup upravljanju turističkom destinacijom

Izvor: Obrada autora, 2019.

Prema tome, dolazak turista u destinaciju u velikoj je mjeri određen razinom ukupne atraktivnosti destinacijskog proizvoda. Uz naslijeđene resurse i turističku infrastrukturu i suprastrukturu, na atraktivnost destinacijskog turističkog proizvoda izravno utječe i sustav upravljanja turizmom u destinaciji, a koji se odnosi na povezivanje različitih interesnih skupina (razvojnih dionika) u destinaciji i njihovo sudjelovanje u upravljanju. Privređivanje u turizmu podrazumijeva izgradnju tzv. turističkog lanca vrijednosti na destinacijskoj razini. U njemu, svojim neposrednim aktivnostima, mora sudjelovati velik broj sudionika privatnog (smještajni objekti, objekti hrane i pića, različiti uslužni servisi, institucije financijskog posredovanja, turistički posrednici, trgovine i sl.) i javnog sektora (javni prijevoz, komunalna infrastruktura, čistoća i uređenost mjesta, sigurnost, turističke informacije, kulturne institucije i sl.).


94

Cjelovit (dubok i širok) turistički lanac vrijednosti omogućava međusobno kombiniranje, variranje, grupiranje i/ili doziranje različitih pojedinačnih (uslužnih) proizvoda različitih proizvođača (ponuđača), s ciljem i na način koji će udovoljavati različitim (posve individualiziranim) osobnim preferencijama potencijalnih korisnika.

Promjene na strani potražnje, naime, dovode do potrebe uključivanja sve većeg broja različitih ponuđača u stvaranje destinacijskog lanca vrijednosti, a oni mogu imati različite stavove, a koji puta i konfliktne vizije i ciljeve destinacijskog turističkog razvoja. U takvim je složenim uvjetima upravljanje razvojem turizma u većini turističkih destinacija bitno otežano, zbog nepostojanja svojevrsnog lidera koji bi takav razvoj usmjeravao i koordinirao.


95

9. RAZVOJNE MOGUĆNOSTI

Razvoj turizma ovisi o ekonomskim i društvenim kretanjima u nacionalnim i međunarodnim okvirima. Stoga njegov razvoj treba biti usklađen s dugoročnom nacionalnom politikom, politikama srodnih područja i sektora, ali i politikama Europske unije. Novi trendovi u turističkoj potražnji i ponudi pokazuju da su nužne promjene prema kvalitetnom turizmu. Tržišni položaj Grada Iloka moguće je poboljšati samo ako se ponuda i način njegova izlaska na tržište prilagode suvremenim zbivanjima na međunarodnom turističkom tržištu. Do punog izražaja moraju doći inovacije u turističkoj ponudi, novi programi i novi turistički sadržaji jer će oni između ostaloga biti odlučujući činitelji za putovanje u turističko odredište.

9. 1. Razvojne mogućnosti

Analiza postojećeg stanja turizma Grada Iloka ukazuje na čitav niz karakteristika, a za ovu priliku ističemo:

• Postojeća turistička ponuda sa svim svojim nedostacima, te poticajima, organiziranjem (upravljanjem destinacijom), marketingom itd., trenutno ne zadovoljava u cjelosti ozbiljniji razvoj turizma i njegov doprinos ukupnom razvoju.

• Nedvojbeno je da postoje značajni resursi, čine se određeni napori, ulažu se određena sredstva, poticaji i želje za razvojem itd., što otvara značajne mogućnosti razvoju turizma .

• Također, treba naglasiti da potražnja, a posebno trendovi u turizmu, daju priliku razvoju turizma na području Grada Iloka.

• Prema tome, može se zaključiti da su, bez obzira na postojeće stanje turizma Grada, mogućnosti razvoja izuzetno velike.

Vizija treba ponuditi odgovor na sljedeće pitanje: kakva ćemo destinacija biti. Vizija je polazište za turističko pozicioniranje destinacije i daje odgovore na pitanja Više u Poglavlju 10.):

• kakav imidž želimo graditi, • kakve goste/turiste želimo privući, • kakve proizvode možemo ponuditi, • kakve sadržaje ponude (glavne i sporedne) valja izgraditi/ponuditi (u smislu izgradnje

cjelovitog lanca vrijednosti), • kakve sadržaje i podršku valja osigurati (od obrazovanja do infrastrukture) • kako će se koncipirati novi imidž destinacije.


96

VIZIJA GRADA ILOKA

§ Prepoznatljiva turistička destinacija (autohtono – prirodno održivo ) § Destinacija ( karakteristike ) nova, privlačna, mirna, zelena, uređena § Usklađeni razvoj turizma ( proizvodi i usluge ) § Destinacija dinamičnog turističkog razvoja (smještaj, ostala ponuda, poljoprivredni

proizvodi) § Cjelogodišnje poslovanje (djelomično) § Ponuda raznolikih sadržaja i događaja prilagođenim ciljanim skupinama (ljubitelji

prirode, aktivni odmor, rekreativci, gurmani, vikendaši, lovci i drugi § Autohtona gastro i eno ponuda § Cijeli Grad će „disati” turistički po uzoru na razvijene slične regije Italije, Francuske § Održivi i uravnotežen razvoj § Odgovorno društveno ponašanje (ljudi, prostor) § Podizanje kvalitete (ukupne) § Uključenje u razvoj JLS, malih i srednjih poduzetnika § Poboljšanje ponude postojećih i novih proizvoda

Grad Ilok i njegovo okruženje s pravom možemo nazvati jednom netaknutom prirodnom „ oazom“, koja osim prirodnih resursa( dobro uščuvana priroda, relativno dobar infrastrukturni pristup, rijeka Dunav, blagi obronci Fruške gore, nepregledni vinogradi), te svojom poviješću i kulturnom baštinom ( poznati muzej Grada Iloka i bližeg područja- Bapska, Šarengrad, Mohovo, etnografski pregled zapadnog dijela Srijema, dvoraca, gradskih zidina, stara gradska jezgra), gastro ponudom , te uz tradicionalni „Sremski“ mentalitet stanovništva, svoj imidž, osim po daleko prepoznatljivom imidžu „ vinske regije“, treba razvijati na integralnom pristupu, sa ponudom prvenstveno za obiteljski turizam pod kojim podrazumijevamo populaciju posjetitelja, tj, sve veću potrebu, trend „vraćanja prirodi“, otkrivanja i doživljavanja ambijenta koji ima što ponuditi.

9. 2. Mogući pravci razvoja Privatni smještaj (sobe, apartmani, hotelski smještaj) danas je dominantan turistički proizvod Grada, a to će ostati i u budućnosti pod uvjetom da se njegova konkurentska pozicija na tržištu kontinuirano unapređuje kroz sadržajno obogaćivanje i povećanje kvalitete smještajne i uslužne ponude, odnosno produbljivanje destinacijskog lanca vrijednosti. S druge strane, današnja dominantna pozicija proizvoda sunca i prirodnih resursa istodobno je i osnovni razlog izrazite sezonalnosti turističke potražnje i koncentracije turističkog prometa. Budući da oslanjanje na proizvod „prirodni resursi“ dugoročno neće pridonijeti znatnijem unapređenju konkurentske pozicije kao turističke destinacije, a time ni povećanju turističke potrošnje i boljem korištenju razvojnih potencijala. Grad se u razdoblju do 2025. godine mora pojačano okrenuti razvoju turističkih proizvoda koji će omogućiti ne samo veće korištenje raspoloživih kapaciteta izvan ljetnih mjeseci, nego i


97

aktiviranje svih turističkih potencijala destinacije. Polazeći od globalnih trendova na turističkom tržištu i kvalitete resursno atrakcijske osnove, odnosno razvojnih potencijala pojedinih proizvoda, za razvoj turizma do 2025. godine, posebno su važne sljedeće grupe proizvoda: zdravstveni turizam, kulturni turizam, poslovni turizam, cikloturizam (biking), eno i gastroturizam, ruralni turizam te svi vidovi sportskog turizma. Uz te grupe proizvoda, Grad svoju priliku vidi i u razvoju nekoliko specifičnih grupa proizvoda, pri čemu ponajviše dominira ekoturizma, vinski (gastro) turizam, lovni, jahački, ribičkog turizma i sve aktivnosti vezane uz riječni turizam (restoran-brod na rijeci, splavarenje, eko-škole, kampovi i dr.). Za razvoj pojedinih proizvoda od izuzetne je važnosti osigurati suvremenu i inovativnu komunikaciju s tržištem, što se prije svega odnosi na bitan iskorak u e-marketingu, odnosno unapređenje on-line informacijsko-prodajnih portala ponuđača usluga i destinacija (npr. kontinuirani rad na sadržaju, usmjerenje prema ciljnim potrošačkim segmentima, doživljajan prikaz ponude, optimizacija portala prema tražilicama), intenziviranje mogućnosti on-line kupnje i/ili rezervacije usluga (npr. smještaja, izleta, karata za događanja) na destinacijskim portalima. U sljedećem prikazu nalaze se tri varijante, odnosno mogući pravci razvoja turizma na području Grada Iloka u periodu nadolazećih godina.

Interreg IPA program prekogranične suradnje Hrvatska – Srbija 2014-2020 „CENTAR DANUBE TOUR“ pokrenut je kao razvoj turizma u pograničnoj regiji srednjeg podunavlja. Financiranje projekta je pokriveno u većem dijelu sredstvima EU, a nositelja projekta je Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje d.o.o. za međunarodnu i regionalnu suradnju Dionici u razvoju i realizaciji projekta su: Osječko – baranjska županija, Dunavski centar za kompetencije - Beograd, Pokrajinski sekretarijat za regionalni razvoj, međuregionalnu suradnju i lokalnu samoupravu - Novi Sad, te Grad Ilok. Projekt teži poticanju razvoja turizma putem kreiranja i promicanja turističke ponude središnjeg Podunavlja, poboljšanju vještina i kapaciteta dionika sektora turizma (zajedničkim edukacijama i radionicama), unapređenje organizacije i vidljivosti ponude stvaranjem zajedničkih turističkih proizvoda i usluga predstavljenih kroz 9 novih tematskih prekograničnih ruta, kao i povećanje konkurentnosti turističkog sektora pružanjem zajedničke platforme za upravljanje odredištem i alate za promociju ciljnim skupinama (Mreža središnjeg Dunavskog turizma, Dunavski festivali, oznaka Dunava, nadogradnja web stranice, promidžbeni materijali), a ciljane skupine su turistički operateri, ruralna kućanstva, proizvođači tradicionalnih proizvoda, proizvođači vina, lokalne i regionalne vlasti, turističke zajednice, organizacije civilnog društva aktivne u turizmu, profesionalne organizacije koja pružaju usluge vezane uz turizam. Osnovne poveznice su blizina područja, relativno dobra cestovna infrastruktura, slična kultura ( prvenstveno gastro i eno kultura, graditeljska i arhitektonska kultura, kulturna baština i običaji, itd. )Obostranom suradnjom i prezentacijom, TZ općina i gradova u Vukovarsko – srijemskoj županiji i Osječko-baranskoj županiji, kao i Vojvodini, te pravljenjem programa ( paket aranžmana „dvije destiinacije“ ), sa svim različitostima u regiji, te cjelokupnom ponudom za ciljane skupine turista, prekogranično područje, tj ideja o suradnji i realizaciji „„CENTAR DANUBE TOUR“


98

Tablica 19. Varijante razvoja – mogući scenarij

OPIS 1. VARIJANTA 2. VARIJANTA 3. VARIJANTA

Smještaj Struktura nije adekvatna Rast 85 postelja/ god.

Koncepcija do

2030.

Rast 100 postelja/ god.

Ugostiteljska ponuda Treba ju mijenjati, nadopuniti

Poboljšanja autohtona Povećana autohtona

Turistička ponuda Loša Poboljšana Povećana poboljšana

Novi proizvodi (usluge) Spori razvoj Djelomično Značajno povećani

Okruženje Spori razvoj Usmjeren razvoj Usklađeno

Struktura gostiju Stihija Poboljšana Planska

Popunjenost kapaciteta (dana) 59 Popunjenje 70 dana 80 dana

Postelje 139 650 1300

Noćenja 8266 45.500 104.000


Prva varijanta

Prva varijanta predstavlja zatečeno stanje u kojem ugostiteljsku ponudu čine već postojeći objekti, bez značajnijeg povećanja broja novih objekata. Turistička ponuda bi se zasnivala na postojećim kapacitetima, već postojećoj ponudi izleta, kulture i sporta bez dodatnih poboljšanja, dakle ponuda bi se razvijala sistemom inercije. Prema navedenom modelu ne bi se razvijali novi proizvodi. Prateće bi se društvene i gospodarske djelatnosti sporo razvijale. Struktura gostiju ne bi se bitno mijenjala.


99

Druga varijanta

Druga varijanta pretpostavlja rast smještajnih kapaciteta od 85 postelja godišnje, uz ponudu autohtonih specijaliteta u ugostiteljstvu. Ugostiteljski bi objekti bili potaknuti na uvrštavanje tradicionalnih jela u ponudu. S obzirom na nove tendencije u turizmu, gdje se izrazito cijeni autentičnost i potreba doživljaja sredine u koju turisti dolaze, autohtonost u ponudi bila bi izrazito naglašena. Otvorili bi se tako novi objekti prehrane koji bi ponudu bazirali prvenstveno na autohtonim jelima (kulen, kobasice, lokalni specijaliteti, riblja ponuda i sl.). Postojeće bi se ugostiteljske objekte nastojalo potaknuti na promjenu u ponudi, a to bi se činilo i organiziranjem tradicionalnih manifestacija posvećenih lokalnoj gastronomiji (pučke fešte, prikazi nekadašnjeg života i sl.). Turistička ponuda bila bi zasnovana na različitim novim proizvodima u skladu s tendencijama tržišta i obilježjima destinacije. Posebice bi se razvijao izletnički turizam, prirodi blizak turizam, agroturizam, gastroturizam, sportsko rekreativni i drugi oblici turizma. Postojeća bi ponuda bila dodatno osuvremenjena i nadopunjena novim sadržajima, a rasla bi i ukupna kvaliteta ponude. Okruženje bi se razvijalo dinamično, dakle društvene i gospodarske djelatnosti pratile bi razvoj turizma. Na taj način turizam bi ostvarivao multiplikativnu ulogu koja se od njega i očekuje. Ciljana bi se tržišta polako mijenjala sukladno potražnji. Popunjenost kapaciteta iznosila bi 70 dana godišnje, uz rast postelja do 650. Prema drugom bi se modelu broj noćenja u 2025. godini popeo na 45.500.

Treća varijanta

Treća varijanta pretpostavlja rast smještajnih kapaciteta-godišnje 100 postelja (koncepcija do 2030). Ugostiteljska bi ponuda bila usmjerena na kombiniranje više modela, i to upravo modela iz varijante 1, 2, dakle, uz već postojeću ponudu, razvijala bi se ponuda ugostiteljskih objekata europske kuhinje, visoko specijaliziranih objekata, te objekata s naglašenom ponudom autohtonih specijaliteta. Na takav bi se način zadovoljio veoma širok krug potrošača – turista. Turistička bi se ponuda razvijala u najvećem mogućem opsegu. Tijekom prvih godina došlo bi do sveukupnog razvoja čitave ponude, a tijekom kasnijih godina opadao bi intenzitet investiranja i došlo bi do oplemenjivanja destinacije novim proizvodima. Uz sveukupni razvoj, posebice bi se pažnja posvetila kvaliteti i raznolikosti ponude, atraktivnosti sadržaja te ispunjavanju očekivanja turista.

Novi proizvodi, koji bi se po trećoj varijanti razvijali u destinaciji, kombinirali bi se s postojećom ponudom. Okruženje u kojem bi se turizam razvijao bilo bi usklađeno s razvojem turizma, dakle, društvene i gospodarske djelatnosti paralelno bi se razvijale s turizmom te bi se međusobno u razvoju nadopunjavale. Treći model razvoja predviđa ozbiljniju promjenu strukture gostiju, no ta bi se promjena događala postupno, s razvojem destinacije i kreiranjem novih proizvoda. Posebice bi se razvijala ona tržišta koja bi omogućavala ostvarenje veće potrošnje, što je u skladu s strategijom kvalitativnog razvoja destinacije. Popunjenost smještajnih kapaciteta u ovom modelu iznosila bi 80 dana u godini te bi tako, uz porast broja novih postelja kapacitet bio 1300 što bi ostvarilo približno 104.000 noćenja.


100

9. 3. Očekivani efekti

Na temelju podataka iz prethodnog poglavlja o mogućim pravcima razvoja turizma na području Grada Iloka razrađeni su očekivani efekti koji proizlaze iz druge varijante, a prikazani su u donjoj tablici kroz strategiju rasta i razvoja do 2025. godine.

Tablica 20. Očekivani efekti

R.B Vrsta objekta 2019

POSTELJE/ STOLICE/POSTELJE

2025

POSTELJE/ STOLICE/POSTELJE

Broj Učešće Broj Učešće

1. Apartmani 4 2,9 30 4,6

2. Hoteli 23 16,5 150 23,0

3. Izvorna stara obit. kuća (vikendice) - - 15 2,3

4. Kuće stanovnika Grada - - 20 3,0

5. Kampovi-tur. naselja 48 34,5 100 11,5

6. Kuća za odmor 25 3,9

7. Objekti na OPG-u (selj. gosp.) 8 5,8 30 4,6

8. Objekti u domaćinstvu 6 4,3 10 1,5

9. Sobe za iznajmljivanje 50 36,0 100 15,5

10. Stanovi stanovnika Grada - - 50 7,8

11. Kuće za odmor (vile) - - 20 3,0

12 Hostel


101

13 Stanovi za odmor (vikendice) - - 20 3,0

14 Studio apartmani - - 10 1,5

15. Ukupno 139 100 650 -

16. Gastronomska ponuda 500 1000

17. Turistička ponuda Osrednja Razvijena

18 Novi proizvodi Loše Realizirani

19. Prateće okruženje Srednje Dobro

Izvor: Vlastita obrada, 2019.

Trenutno stanje ponude smještajnih kapaciteta čini 139 postelja. Planirani porast na 650 postelja do 2025. godine raspoređen je tako da se poveća broj ležaja u svim objektima te izgradi kamp, turističko naselje, vikendice, kuće za odmor, studio apartmani i sl. što bi u konačnici iznosilo 650 postelja do 2025. godine. Iz tablice je vidljivo da je postojeća ponuda obogaćena novim smještajnim kapacitetima i povećanjem postojećih s točno definiranim učešćem za svaku kategoriju smještaja.

Također je planirano u narednim godinama razviti i ponuditi nove proizvode. Ukupno okruženje trenutno nije usklađeno s razvojem turizma te ga do 2025. godine treba uskladiti, što znači da se društvene i gospodarske djelatnosti paralelno razvijaju i nadopunjavaju s turizmom.


102

Tablica 21. Planirani prihodi od turizma

Opis 2019. 2019. Prihod (eura) 2025. 2025. Prihod

(eura)

Noćenja 9.000 315.000 45.500 1.820.000

Ugostiteljska ponuda (stolice) 500 120.000 1.500 450.000

Turistička ponuda (posjete, izleti) 25000 500.000 40.000 1.000.000

Novi proizvodi (posjete) 485.000 150 150.000

Ukupni prihodi 1.420.000 3.420.000


Iz tablice 17. vidljivo je da su prikazane samo dvije godine – 2019. godina kao početno stanje i 2025. godina kao ciljna godina u kojoj bi trebalo ostvariti planske ciljeve. Zatim, u opisu su navedene pojedine vrste ponude koja je iskazana u apsolutnom iznosu i financijskom iznosu.

Tako procjena za 2019. godinu prihoduje 1.420.000 eura, a plan za 2025. godinu predviđa 45.500 noćenja. Nadalje, ugostiteljska ponuda sa sadašnjih 500 stolica penje se na 1500 stolica s prihodom od 450.000 eura. Turistička ponuda koja se sastoji od posjeta i izleta procijenjena je na 25.000 turista za 2019. godinu, a planirani broj je 40.000 turista s prihodom od 1.000.000 eura u 2025. godini. Razvoj novih proizvoda planiran je za narednih šest godina, te bi na temelju tih proizvoda bilo moguće ostvariti ukupno 150 posjeta do 2025. s prihodom od 150.000 eura. Ukupni prihodi od turizma na području Općine procijenjeni su za 2019. godinu, a iznose 1.420.000, dok očekivani ukupni prihodi za 2025. godinu iznose 3.420.000 eura.


103

10. RAZVOJNA STRATEGIJA I CILJEVI

Svaka turistička destinacija koja ima ozbiljnije ambicije na turističkom tržištu mora komunicirati bazični sustav iskustava kojeg je u stanju pružiti potencijalnim korisnicima, bilo da je riječ o krajnjim potrošačima (turistima i/ili posjetiteljima), ili je riječ o turističkim posrednicima (putničkim agencijama i turoperatorima). Sukladno tome, Grad Ilok kao turistička destinacija može dugoročno uspjeti tek ako iza samog geografsko-političkog pojma stoji sustav dobro osmišljenih turističkih iskustava i/ili doživljaja upakiranih u profesionalno oblikovane turističke proizvode. U ovom poglavlju govorimo o viziji Grada – odabrane varijante, o odabranom modelu razvoja, najznačajnijim ciljevima razvoja, te dajemo strategiju rasta i razvoja, kao i prognozu ulaganja u infrastrukturu.

10. 1. Vizija – odabrana varijanta i koncepcija

Proces „destinacijskog vizioniranja“ u kojem sudjeluju različite interesne skupine u destinaciji vrlo je težak. Postizanje rezultata, odnosno zajedničko donošenje razvojne vizije turističke destinacije koju lokalna zajednica razumije i prihvaća, u koju vjeruje i koja ju inspirira, još je puno teže. Za brojne turističke destinacije u Hrvatskoj ovo su novi procesi. Dodatno, pod pritiskom gorućih egzistencijalnih problema (npr. generiranje novih radnih mjesta, povećanje životnog standarda, rješavanje komunalne infrastrukture i sl.) diskusije o „turističkoj viziji“ i proces njezina donošenja mogu se činiti nevažnima. Razgovori na ovu temu nerijetko su izloženi riziku nezainteresiranosti od strane donosioca odluka, odnosno postaju forumi za iznošenje raznih pritužbi.

Polazeći od značajki turizma na području Grada Iloka, provedenih istraživanja i posebice, rezultata tematskih prezentacija i radionica o viziji turističke destinacije, temeljne vrijednosti lokalne zajednice na kojima se bazira turistička vizija ovog područja u nastupajućem razdoblju do 2025. godine, moguće je sažeti na sljedeći način:

VIZIJA GRADA ILOKA

§ Prepoznatljiva turistička destinacija (autohtono – prirodno održivo ) § Destinacija ( karakteristike ) nova, privlačna, mirna, zelena, uređena § Usklađeni razvoj turizma ( proizvodi i usluge ) § Destinacija dinamičnog turističkog razvoja (smještaj, ostala ponuda, poljoprivredni

proizvodi) § Cjelogodišnje poslovanje (djelomično) § Ponuda raznolikih sadržaja i događaja prilagođenim ciljanim skupinama (ljubitelji

prirode, aktivni odmor, rekreativci, gurmani, vikendaši, lovci i drugi


104

§ Autohtona gastro i eno ponuda § Cijeli Grad će „disati” turistički po uzoru na razvijene slične regije Italije, Francuske § Održivi i uravnotežen razvoj § Odgovorno društveno ponašanje (ljudi, prostor) § Podizanje kvalitete (ukupne) § Uključenje u razvoj JLS, malih i srednjih poduzetnika § Poboljšanje ponude postojećih i novih proizvoda

Vizija Grada Iloka kao turističke destinacije nužno je, dakle, odraz temeljnih vrijednosti lokalne zajednice: potrebe za prepoznatljivošću destinacije, za dinamičnim turističkim razvojem i produženja sezone, ponudom raznolikih sadržaja i događaja, te odgovornim društvenim ponašanjem. Ove vrijednosti već oblikuju i oblikovat će buduću turističku aktivnost u destinaciji, u smislu da će se priklanjati takvim oblicima turizma koji će omogućiti generiranje koristi za široki sloj domaćih ljudi, koji će koristiti prostorne, prirodne i kulturne resurse poštujući principe održivosti te koji će valorizirati tradicijsko i povijesno naslijeđe potičući integraciju ovog područja u širi europski kontekst. Viziju turističkog razvoja destinacije moguće je ostvariti ukoliko se poštuju osnovna načela razvoja i ukoliko se postave konkretni ciljevi tog razvoja.

Koncepcijske postavke

Strateška postavka proizlazi iz sagledavanja čimbenika, tržišne pozicije, trendova u turizmu. Temeljna odrednica, nit vodilja, koncept da se destinacija Ilok, relativno dobro infrastrukturno uređena, razvije kao „obiteljska“ odnosno nova, privlačna, mirna, zelena ekološki uređena, gastro i eno prezentirana, kulturološko i povijesno prepoznato odredište manifestacijama, autohtonim poljoprivrednim proizvodima ( OPG) sa karakteristikama seoskog turizma, sportske rekreacije, preventivno zdravstvenog turizma, te selektivnom ponudom.

Sve daljnje postavke moraju biti u toj funkciji: - Turizam na ruralnom području - Veza turizam – poljoprivreda - Autohtonost ( hrana, piće, arhitektura, ..... - Kulturno povijesna baština

Turizam bi se razvijao kroz selektivne vidove i to: - Agroturizam - Ribolovni turizam - Lovni turizam - Preventivno zdravstveni - Golf turizam - Vikend turizam


105

- Tranzitni turizam - Izletnički turizam - Cikloturizam Sva programsko – planska opredjeljenja su u toj funkciji razvoja, počevši od lokacije i površine, zatim ljudski resursi, infrastrukture, gospodarske aktivnosti i ostalo. Ilok po svojim resursima i integralnim pristupom razvoja turizma, može postati idealno mjesto za razvoj prvenstveno obiteljskog turizma, posjetitelja starosne dobi: 50 % do 50 god, 30% treće dobi. Obrazovnu strukturu posjetitelja če biti 50 % VSS te 50 % SSS. Najviše posjetitelja će biti iz Republike Hrvatske cca 50%, Njemačke cca 10%, Austrije 10%, itd.

Prosječna potrošnja po gostu trebala bi iznositii 350 kn, dok dnevna potrošnja ostalih gostiju cca 80 € ( smještaj 40%, prirez 30%, 15% ugost. usluga, 10% kupnja ).

Konkurentnost šireg područja (Županije) je slična ili ista, jer se radi o užem lokalitetu. Zato treba iskoristiti postojeće resurse kao prednosti (zajedno koncipirati neke programe, događanja, manifestacije) koje bi vremenom trebale postati prepoznatljivost Grada, te iste iskoristiti za bolje benefite.

Zadovoljstvo gostiju koji posjete Ilok, tj. njihova percepcija, svodi se na poboljšanje stanja i to:

-malo se koristi seoski turizam ( samo stranci )

- narodni lokalni običaji

-manifestacije

-vinska ponuda

-dobra hrana, priroda, dobri ljudi, tradicionalnost

- novi vid turizma ( privlačnost mjesta, mirno i opuštajuća destinacija )

10. 2. Odabrani model razvoja

Na temelju prethodnog poglavlja („Razvojne mogućnosti“) u kojem su navedene i opisane različite varijante razvoja turizma na prostoru Grada, u nastavku se navodi odabrani model.

Model razvoja turizma na području Grada Iloka podrazumijeva sljedeće aktivnosti: • Smještajni kapaciteti – u 2025. godini bilo bi 650 postelja, • Ugostiteljska ponuda – specijalizacija i autohtonost, • Turistička ponuda – intenziviran razvoj (jako naglašena),


106

• Novi proizvodi – intenzivan razvoj, • Okruženje – usklađeni razvoj (to znači intenzivan), • Struktura gostiju ciljanog tržišta (marketing), • Popunjenost kapaciteta 70 dana godišnje.

Odabrani model razvoja turizma na području Grada iloka ima sljedeće karakteristike: • Rast popunjenosti kapaciteta (cilj je ostvarenje godišnjeg popunjavanja kapaciteta 70

dana) • Rast osobne potrošnje 15% • Rast turističkog prometa 15% • Zaposlenost (izravna i neizravna) i formiranje novih radnih mjesta

� Naglašena uloga turizma u razvoju ruralnog prostora, posebno poljoprivrede.

10. 3. Najznačajniji ciljevi razvoja

Polazeći od identificiranih strateških prednosti i nedostataka turističkog sektora te postavljene vizije Grada Iloka kao turističke destinacije, potrebno je specificirati ključne ciljeve kojima se osigurava okvir za razvoj i kontinuirano povećanje konkurentske sposobnosti turističkog sektora grada te njegovih pojedinih dijelova.

Najznačajniji su ciljevi pri razvoju turizma na prostoru destinacije:

• Dinamičan, kvalitetan i organiziran razvoj turizma na cijelom prostoru Grada

(razvojno opredjeljenje), • Turizam u funkciji razvoja cijelog prostora (sinergijski efekti), • Poboljšanje standarda života (individualnog i društvenog), • Formiranje turističke ponude na osnovama održivog razvoja i ekologije, • Usklađeni razvoj turizma s poljoprivrednim i ostalim djelatnostima te ukupnim

društvenim razvojem, • Turistički će proizvod biti formiran na bazi autohtonosti i tradicije područja, • Definiranje razvojnog programa i ponude, • Poboljšanje postojeće ponude, kreiranje nove ponude, • Sustavno podizanje znanja (globalno) i pojedinačno (djelatnici).U tablici 18. prikazani

su prioriteti u razvoju turizma (strategija rasta i razvoja) na prostoru Grada Iloka.


107

Tablica 22. Strategija rasta i razvoja (u eurima)

Ponuda Ukupna

vrijednost ulaganja

Ulaganja u nove

proizvode

Ulaganja u poboljšanje

ponude

Apartmani 510.000 500.000 10.000

Hoteli 30.100.000 30.000.000 100.000

Izvorna stara obiteljska kuća / vikendica 50.000 50.000 -

Kuće stanovnika Grada 700.000 700.000 -

Kampovi-turistička naselja 750.000 700.000 50.000

Kuće za odmor 350.000 300.000 50.000

Objekti na OPG-u (seljačka gospodarstva) 520.000 500.000 20.000

Objekti u domaćinstvu 200.000 200.000 -

Sobe za iznajmljivanje 1.050.000 1.000.000 50.000

Stanovi stanovnika Grada 800.000 800.000 -

Kuće za odmor / vile 600.000 600.000 -

Hostel 600.000 500.000 100.000

Stanovi za odmor (vikendice) 400.000 400.000 -

Studio apartmani 150.000 150.000 -

UKUPNO 36.780.000 36.400.000 380.000



108

Ukupno planirano ulaganje u turističko-ugostiteljske sadržaje do 2025. godine iznosi 36.780.000 eura. Budući da je planirani prihod od turizma potrebno ostvariti do 2025. godine, uz već spomenute prioritete, u tablici 15. koja slijedi navedena su ulaganja i u turističku i komunalnu infrastrukturu.

Tablica 23. Prognoza ulaganja u infrastrukturu ( komunalna i turistička )

Sadržaji Vrijednost u ( 000 € ) Javni sektor Privatni sektor

Prometnice+Parking

Parking

Otpadne vode

Krupni otpad

Vodovod

Rasvjeta

Zdravstvene usluge

Obrazovne institucije

Turističke zajednice (turistička signalizacija)

Komunalne usluge

Signalizacija

Zajedničke manifestacije Izvor: Obrada autora, 2019.


109

11. POBOLJŠANJE PONUDE I NOVI PROIZVODI (integralni pristup)

S obzirom na ocjenu turističke ponude koja ne udovoljava potražnji, treba intenzivno, sustavno i organizirano razvijati novu ponudu te poboljšati postojeću jer na taj način Grad Ilok može postati prepoznatljiva turistička destinacija. Stoga stvaranje konkurentnih i zanimljivih proizvoda s jedne strane počiva na resursima destinacija, a s druge strane na spremnosti i aktivnosti svih dionika u destinaciji da taj proizvod stvaraju, čine kvalitetnim i plasiraju na tržištu.

11. 1. Poboljšanje postojećeg stanja

Sve čimbenike koji čine ili utječu na sadašnju turističku ponudu koja, smatra se, nije zadovoljavajuća, treba mijenjati tako da se stanje značajno poboljša. Da bi u tome bili uspješni potrebna je prije svega dobra suradnja i koordinacija kao i razumijevanje složenosti i slojevitosti turističkog proizvoda. Turistička zajednica može inicirati i poticati razvoj proizvoda, turističke agencije će ga nuditi na tržištu ali razumijevanje i prihvaćanje turizma kao razvojne opcije treba biti dio cjelokupne zajednice Grada Iloka.

A/ Lokacija i površina

Bez obzira na relativno zadovoljavajuće stanje, potrebna je izgradnja novih cesta i osuvremenjivanje postojećih, uređenje i održavanje te izgradnja novih prilaznih putova (manja naselja).

B/ Ljudski resursi

Ljudskim se resursima treba davati sve veće značenje, je će oni u budućnosti biti odlučujuća konkurentska snaga u turističkoj djelatnosti. S obzirom na stanje neophodno je planski prići rješavanju nezadovoljavajućeg stanja. Potrebna je dodatna edukacija stanovništva i svih zaposlenih u turističkom sektoru.

C/ Prirodni resursi

Raznolikost prirodnih resursa kao i geografski položaj danas su veliki potencijal za razvoj


110

turizma destinacije. Bogatstvo flore i faune, ekološki čista destinacija, plodno su tlo za razvoj turizma i mamac za nove potrošače. Održivi razvoj mora biti stalna nit vodilja razvoja.

D/ Kulturna i povijesna baština

- Veliki dio resursa kulturno-povijesne baštine danas su neiskorišteni ili ih se ne prezentira dovoljno u turističkoj ponudi. Površine na kojima se nalaze spomenici i arheološki ostaci potrebno je (određeni dio) još kvalitetnije urediti za turističke svrhe.

- Izvorni ostaci (lokaliteti s povijesnom i kulturnom ostavštinom) premalo su do sada promovirani, potrebno je bolje određivanje važnosti baštine na odabranim lokalitetima u javnosti. Tiskanje promotivnih materijala, oglašavanje u domaćim i inozemnim medijima.

- Promidžba tradicijskih elemenata (nošnje, gastronomije i običaja) događa se većinom na lokalnom tržištu. Ovakav pristup trebalo bi proširiti i intenzivirati na domaće i inozemno tržište.

E/ Komunalna infrastruktura

Posljednjih godina uočen je pomak u izgradnji infrastrukture i jednom dijelu modernizacije, što je nedovoljno kvalitetno i dinamično za intenzivniji razvoj turizma, stoga treba osmisliti sustavni i organizirani pristup rješavanju ove problematike. Uključenje u EU projekte.

F/ Prometna infrastruktura

Pristup destinaciji treba stalno poboljšavati, posebno u nekim dijelovima Grada. Postojeća infrastruktura mora biti kvalitetnije riješena s obzirom na potrebe stanovništva, a posebno turizma, pogotovo rješenje prometa u mirovanju (parkirališnih mjesta).

G/ Društvene djelatnosti

- Destinacija ima dobru osnovu za razvoj društvenih djelatnosti na kojima treba surađivati sa svim dionicima društvenog života Grada.

- Ne postoji osnovni sustav društvenih djelatnosti kao i mreža društvene infrastrukture koju treba bolje valorizirati.

- Za kvalitetniji razvoj turizma treba više stimulirati razvoj pojedinih segmenata, posebno obrazovanja, kulture, športa i zdravstva.


111

H/ Gospodarstvo

- Dosadašnji gospodarski razvoj bio je s manjim pozitivnim pomacima. Treba ga intenzivirati, uključiti se u EU projekte, intenzivirati suradnju s inozemnim i domaćim tržištem.

- Gospodarstvo nije dostatno razvijeno, te bi se više pažnje trebalo dati i razvoju poljoprivrede, posebno u turističkoj ponudi destinacije.

- Lokalni proizvođači do sada nisu organizirano djelovali u prezentaciji i prodaji svojih proizvoda na turističkom tržištu (malo tržište). Dinamičniji razvoj turizma neminovno će doprinijeti ukupnom gospodarskom razvoju.

I/ Razvojno - planska dokumentacija

Razvojno planska dokumentacija – često je ograničavajući faktor razvoja turizma. Mora postojati razumijevanje za brže promjene i usklađenje sa zahtjevima tržišta (turistički pristup).

J/ Poticajne mjere

- Postojeći sustav poticaja (ukupan) nije bio dovoljan za turističku djelatnost, a posebno ne u odnosu na razvoj. Stoga ga je potrebno značajno mijenjati. Bilo bi neophodno poticaje za poslovanje i razvoj promatrati sustavno. Naime, poticaji mogu biti različiti (financijski, porezi i darivanja, oslobođenje od određenih naknada i ostalo)

- Posvetiti veću pažnju pripremi, poticanju, provođenju i praćenju programa i mjera razvitka turizma i ugostiteljstva u skladu sa Strategijom razvoja turizma Vukovarsko-srijemske županije i Strategijom razvoja Grada Iloka.

K/ Ugostiteljsko - turistička ponuda

- Ugostiteljska ponuda (gastronomija) je zadovoljavajuća, ali nije na razini intenzivnijeg razvoja turizma. Treba razvijati gastronomiju baziranu na tradicionalnoj kuhinji i smještaju

- poslovanje malog broja ugostiteljskih objekata ne pridonosi namjeri destinacije o produženju turističke sezone. Ne postoji službeno registriran veći broj smještajnih jedinica, kapaciteta (apartmani, kuće za odmor i sobe za iznajmljivanje, hotelski smještaj) za prihvat većeg broja turista. Kvaliteta ponude treba se povećati sukladno standardima kvalitete.

- Ugostiteljsko-turistička ponuda bi se trebala orijentirati na cjelogodišnju turističku aktivnost

- Pomanjkanje inovativnih i kvalitetnih sadržaja za dulji boravak gostiju.


112

L/ Urbano uređenje

Odlučujuće je i značajno za turistički doživljaj uređenje javnih površina i održavanje naselja. Dosad se ovom segmentu nije pridavala dovoljna važnost, što bi se u budućnosti moralo promijeniti.

• javne površine: urbano uređenja javnih površina obavlja gradsko komunalno poduzeće Kom-Ilok d.o.o.

• održavanje naselja (zgrada i okućnica): javne površine gradsko komunalno poduzeće Kom-Ilok d.o.o.; privatne okućnice te ispred okućnica svaki je vlasnik dužan držati urednim

M/ Suradnja

- Suradnja svih sudionika u turističkoj destinaciji neophodna je jer samo na taj način turistička destinacija formira zapravo jedinstveni turistički proizvod.

- Dobri mehanizmi komuniciranja ključni su za povezivanje različitih interesa kako bi se ostvarilo zajedničko djelovanje.

Grad Ilok ima suradnja sa svim lokalnim, regionalnim i državnim institucijama (gradske i županijske ustanove, Vukovarsko-srijemska županija, ministarstva i agencije, ostali). Suradnja s gradovima prijateljima.

N/ Razvoj športa U svakom mjestu postoji travnato nogometno igralište, te školska malonogometna igrališta. U Iloku u Srednjoj školi Ilok te Osnovnoj školi postoje športske dvorane. Ovakav resurs sportskih poligona trebao bi se nadopuniti i drugim rekreacijskim sadržajima, spravama i sl.

O/ Promocija i afirmacija novog koncepta razvoja

- Utjecaj je lokalne zajednice velik na području osvješćivanja o turističkoj kulturi, promociji i koncepciji razvoja destinacije Ilok. S toga je potrebno educirati sugrađane o djelatnostima, ciljevima i konceptu novog razvoja Grada Iloka kao turističke destinacije. U Gradu Iloku postoji turistička edukacija stanovništva: povremeno kroz projekte TZ Ilok i TZ Vukovarsko-srijemske županije (npr. edukacija za turističke vodiče, besplatni obilasci muzeja za sve stanovnike Grada Iloka).


113

11. 2. Novi proizvodi (ponuda)

Izrazita segmentacija tržišta, nove vrijednosti i rastuća sofisticiranost kupaca stvarat će potrebu za sve većom raznolikosti sadržaja, aktivnosti i usluga u destinaciji, širenje oblika smještajne ponude i rast kombiniranih odmora na ruralnom prostoru.

1.Organiziranje umjetničkih kolonija

- umjetnost, kao oblik rekreacije ili profesionalizam, zahtijeva ambijent koji će motivirati na stvaranje, a područja u okolici (dijelovi Grada, naselja) pružaju uvijete za ovakav turizam.

2.Cikloturizam

– postojeće rute, staze i stazice trebalo bi urediti i izgraditi nove jer su idealan način za organiziranje biciklijada ili turističkih vožnji biciklom, npr. za obitelji.

3. Lovni turizam – predjeli bogati divljim životinjama oduvijek su privlačili lovce iz cijeloga svijeta, a u ovim dijelovima naglašeno je obilje flore i faune što je preduvjet razvoja lovnog turizma. Postoji Društva lovaca.

4. Gastronomska ponuda

- gastronomija, kao dio kulturološkog identiteta, oduvijek je privlačila ljubitelje dobrog zalogaja i kapljice. Tradicionalna kuhinja bogat je izvor gastronomske ponude za sve sladokusce, prezentirajući prvenstveno svoje najtipičnije specijalitete.

5. ZOO PARK

- iskoristiti bogatstvo domaćih životinja na ruralnom prostoru, kao dio turističke ponude. Ne radi se o klasičnom ZOO vrtu, nego bi životinjski svijet trebao biti s domaćih prostora.

6. Formiranje cesta za branje gljiva, cesta sira, cesta meda, cesta vina i sl.

- očuvana priroda, kojim područje raspolaže, specifičnost raslinja (šuma) pogoduje gljivarstvu, pa bi se i ta prednost trebala bolje valorizirati. Čista voda i zdrava ispaša domaćih životinja preduvjet su za dobivanje kvalitetnih eko-proizvoda. Posebno razraditi već postojeće staze vina (tematske rute).

7. Trekking, trčanje u prirodi

- konfiguracija terena nudi idealne uvijete za razvoj ove ponude

8. Ljetni kampovi za dječje kolonije

- Izgradnja novih ili uređenjem postojećih objekata na atraktivnim lokacijama može se u


114

ponudu uvrstiti sadržajni oblik edukativno-zabavnog karaktera za djecu, učenike i studente u područjima koja su vezana uz centar Grada, ali se nalaze u dijelovima bogate vegetacijske raznolikosti.

9. Eko poljoprivreda – uzgoj i prerada domaćih proizvoda (turistička valorizacija)

- današnji trendovi u poljoprivredi i proizvodnji sve više vode ka umjetno uzgojenim proizvodima te je tako ovo područje, kao protuteža ovakvoj modificiranoj ponudi, odličan rezervat prirodne ishrane.

10. Izleti

- treba napraviti program koji će tretirati mogućnosti na području Grada, ali i izvan područja destinacije. Ovakav vid ponude već postoji što je dobar primjer prakse, a ističe se uloga Turističke zajednice Iloka.

11. Merchanding – izrada manjih tipičnih suvenira

- svaki kraj ima svoje posebnosti i povijest koju na tržište možemo plasirati kroz oblikom manje ili veće suvenire koji će široj javnosti prezentirati tradicionalni duh kraja ili će ostati jedna lijepa uspomena na posjećenu destinaciju.

12. Zabava

- otvaranje novih i uređenje postojećih. Mlađi i stariji gosti, da bi upotpunili svoj odmor, najčešće vole izvor zabave potražiti i u noćnom veselom životu, tako da su klubovi, kockarnice i sl. idealni punktovi gdje se svi mogu zabaviti.

13. Otvaranje tipičnih restorana, slastičarnica

- gastronomija kao jedan od najvažnijih čimbenika u turističkoj ponudi i promidžbi često je najbolja reklama za kulturu i tradiciju određenog kraja pa bi stoga otvaranje novih restorana trebalo biti prioritet ili uređenje postojećih ugostiteljskih objekata u tradicionalnom ruhu.

14. Otvaranje suvenirnica, manjih butika kao i drugih trgovina, uslužnih djelatnosti

- gost želi i voli potrošiti novce. Otvaranjem luksuznih butika, frizerskih salona, salona za pedikuru i manikuru, ponuda ne samo da se obogaćuje, već pruža osjećaj ekskluzive i potpune usluge.

15. Otvaranje turističkih agencija

- otvaranje dodatnih agencija koje će biti izvor informacija gostu preduvjet je zdravog razvoja turizma, kao i otvaranje ureda koji će svojom aktivnošću pratiti druge razvojne trendove i destinacije te na temelju iskustva pronaći idealna rješenja za razvoj vlastitog turizma. Turistička signalizacija.


115

16. Kulturni turizam

- kulturni turizam – etnografske zbirke, prezentacija starih obrta, prikaz običaja kraja ima značajnu ulogu u ukupnoj turističkoj ponudi stoga je potrebno vrlo seriozno programirati i osmišljavati ovaj vid ponude. Iako u Gradu Iloku već postoji etnografski muzej, potrebno je još intenzivnije promovirati ljepotu vlastite tradicije (nošnje, zanati, običaji).

17. Događaji i manifestacije

- Može se zaključiti da su događaji i manifestacije jedan od najznačajnijih elemenata ponude koje svakom godinom postaju sve popularnije, a time povećavaju i dolazak i boravak gostiju na ovom području. Grad Ilok do danas je razvio mnoge kulturne manifestacije i događaje. U budućnosti treba nastaviti s ovakvim vidom promocije s time da se više promovira na inozemno tržište.

18. Sportski turizam

- sportski turizam predstavljaju svi oblici aktivnog ili pasivnog uključivanja u sportsku aktivnost, na individualnoj ili organiziranoj osnovi u komercijalne ili nekomercijalne svrhe, koji uslovljavaju putovanje izvan uobičajenog mjesta boravka, oblik turističkih kretanja u kojima je sport glavni motiv. Sportski turizam svrstavamo u tzv. specifične oblike turizma koji se zasnivaju na motivaciji za putovanjem, odnosno ono što je važno za njihovo razlikovanje jeste „motivacija za putovanjem i sadržaj boravka u određenoj turističkoj destinaciji.“ U Gradu Iloku postoje igrališta, dvorane koje se mogu koristiti za turističku ponudu uz nadogradnju novih sadržaja, sprava, programa.

19. Ribički turizam

-uređenje, razvoj i veći marketinški plasman ribičkog turizma uz osuvremenjivanje popratnih sadržaja. Veći angažman lokalnog ribičkog društva.

20. Jahački turizam – Konjički sport

-uređenje i proširenje hipodroma, lokalne jahačke staze, sportska natjecanja u preskakanju prepona, terapeutsko jahanje i sl dio su kvalitetne turističke ponude.

21. Male letjelice za turističke obilaske

-korištenje i iznajmljivanje manjih letjelica, aviona u turističke svrhe lokalnog i međunarodnog karaktera (panoramski letovi, posjet drugim zemljama, tranzitni letovi i sl.).

22. Golf turizam - napraviti i urediti prema europskim standardima uređenja golf-igralište kao dio turističke ponude te marketinški plasirati na domaće i inozemno tržište. Mogu se izgraditi i golf vježbališta koja zahtijevaju manju površinu.

http://www.savremenisport.com/Osnove_Sport_i_turizam.html


116

23. Projekt Dunav - Sava - pruža mogućnost za turističku valorizaciju. Plan/program aktivnosti na rijeci Dunav koji bi uključivao ribiče, kamp, gastronomiju,splavarenje i eventualno hotel u tradicionalnom duhu. 24. Razvoj teniskog turizma - tenis kao oblik sportskog turizma u Iloku je poprilično naglašen s obzirom da već sada postoje tri teniska terena. I nadalje ovaj vid sporta zahtijeva punu pažnju, izgradnju popratnih objekata, veći marketing. 25. Lovni turizam - na području Grada Iloka već je razvijen lovni turizam kao izuzetno atraktivan proizvod domaćim i inozemnim lovcima. Međutim, aktivnijim i marketinški ambicioznijim programom, postojeći lovni turizam može postati jedan od vodećih proizvoda u ponudi Grada iloka i posebno okolnih naselja.


117

12. DESTINACIJSKI MENADŽMENT I MARKETING

Destinacijski menadžment (u širem smislu) podrazumijeva uključivanja različitih sektora, grupa dionika i partnera – poput državnih agencija, lokalnih zajednica, poslovnih klubova i udruženja – koji zajedničkim radom, svaki iz svoje perspektive, realiziraju zajedničke ciljeve pojedine destinacije. Sveobuhvatni destinacijski menadžment podrazumijeva profesionalno planiranje, implementaciju, redovno revidiranje i ocjenjivanje provedenih aktivnosti. Destinacijski menadžment Grada Iloka podrazumijeva uključenje svih struktura koje formalno ili neformalno upravljaju destinacijom (lokalna uprava i samouprava, tijela turističke zajednice, hotelijeri, restorateri, turističko posredovanje, iznajmljivači, gospodarstvenici, interesne skupine i drugi) te se konkretno predlaže formiranje odbora, koordinatora, TZ-a.

12. 1. Destinacijski menadžment Grada

Prilikom upravljanja turističkom destinacijom, od temeljne je važnosti znati uvažavati i upravljati jedinstvenim prirodnim resursima, kulturnim atributima i interesima zajednice. Stoga, jedan od ciljeva efikasnog sustava destinacijskog menadžmenta je i postizanje održivog turizma visoke razine kvalitete i konkurentnosti na međunarodnom planu, što je ostvarivo uz uvažavanje prednosti tradicionalnih i autohtonih proizvoda i djelatnosti koji egzistiraju na prostoru turističke destinacije.

Turizam mora omogućiti ostvarivanje pozitivnih efekata danas, ali i stvoriti perspektivno nasljeđe budućim generacijama (princip održivog razvoja). Efektivnost (raditi prave stvari) i efikasnost (raditi na pravi način) procesa planiranja, razvoja i marketinga određene destinacije zasniva se na istraživanjima i percipiranju potreba turista. Upravljati turizmom (i turističkom destinacijom) na nivou mjesta, regije ili šire geografske cjeline podrazumijeva usredotočenost na više čimbenika, odgovarajuću sustavnost u redoslijedu poteza, s ciljem utvrđivanja odgovarajuće menadžerske strategije i politike, koje će pridonijeti ostvarenju postavljenih ciljeva svake konkretne turističke destinacije.

Za efikasan destinacijski menadžment najvažnije je : - partnerstvo javnog i privatnog sektora - fleksibilnost u upravljanju - planiranje, organiziranje, kadroviranje, vođenje i kontroling - Aktivnom participacijom lokalne samouprave u sustavu upravljanja turističkom

destinacijom, stvaraju se pretpostavke za postizanje održivog razvoja samog turističkog gospodarstva. Konstantnom participacijom lokalne samouprave gradi se ukupna uspješnost poslovanja nositelja turističke ponude, što će rezultirati kvalitativnim i kvantitativnim poboljšanjima turističkih proizvoda i usluga.


118

12. 2. Destinacijski marketing Grada

Kako bi se turistička destinacija ubrzano razvijala i postizala uspjeh u privlačenju turista u uvjetima jačanja konkurencije, promjena u navikama turista i stvaranja novih destinacija na globalnom turističkom tržištu, treba se prilagođavati zahtjevima potrošača te prema njima usmjeriti marketinške aktivnosti. Marketinške aktivnosti, uz jednostavan pristup destinaciji, financijsku pristupačnost, zanimljive aktivnosti, pejzaž, kulturu i klimu, predstavljaju ključan element koji stimulira dolazak turista u turističku destinaciju.

Marketinški u destinaciji treba pogotovo dobro „obraditi“ turističke zanimljivosti – atrakcije na način da destinacijske specifične karakteristike dođu što više do izražaja potencijalnim turistima. Marketing, osim toga, mora učiniti destinaciju atraktivnijom od drugih sličnih destinacija. Marketingom, a posebice unutar marketinga promocijom potrebno je izgraditi imidž destinacije. Da bi se navedeno moglo postići, potrebno je sustavno odnosno cjelokupno usklađeno, što je prikazano u slici.

Slika 6. Marketing destinacije

Slika 7. prikazuje cjeloviti pregled turističke destinacije sa sudionicima koji su dužni razvijati samu destinaciju u smjeru zacrtanog cilja. Svaka destinacija, pa tako i ova, ima jedinstveni spoj karakteristika koje utječu na turiste, ali i lokalno stanovništvo. Destinacija raspolaže


119

mnoštvom resursa koji su grupirani u više cijelina. Ukupni resursi obuhvaćaju prometnu infrastrukturu, usluge u destinaciji, smještajne kapacitete, prirodne značajke, turističke atrakcije i aktivnosti. Uz resurse, na raspolaganju menadžmentu destinacije moraju stajati i odgovarajuća financijska sredstva te potrebna suradnja sa stručnjacima iz područja turizma i marketinga.

Marketinški plan destinacije Grad Ilok

- Izrada krovnog vizualnog identiteta destinacije

- Izrada promotivnih materijala destinacije i linije proizvoda destinacije

- Suveniri s vizualnim identitetom: suvenira - majica, čaša, kapa, privjesaka, vrećica, kabanica

- Tradicionalni suveniri

- Promotivni materijali: brošure, katalozi, pocket guide, tiskanje brošura, plakata, razglednica

- Organiziranje sponzoriranih posjeta destinaciji u partnerstvu s turističkim agencijama

- Poticanje javno-privatnih partnerstava u stvaranju pojedinih proizvoda destinacije

- Poboljšanje znanja u turizmu i uslužnim djelatnostima

- E-mail liste obavijesti potencijalnim dionicima destinacije

- Web oglašavanje – paketi aranžmana – prema broju posjete ili pak prema korisnicima – kulturni odmor, avanturistički odmor

- Internet korišten u marketinške svrhe: rezervacija smještaj preko interneta, informacije o ponudi destinacije kao i ponudi okolnih destinacije, ponuda „krojena“ po željama različitih skupina dobne skupine i psihografičke (avanturizam, romantika, opuštanje itd.)

- Novo uređenje web stranice – treba odražavati teme destinacije, izgled, privlačnosti destinacije te prijedloge za odmor ili jednodnevni posjet temeljene na lokalnim specifičnostima - ugostiteljstva, lokalnog jela i pića, festivala, prirode – šetnja i biciklizma, kulturnih događanja, sportskih aktivnosti itd.;

- Razviti bolju upotrebu novih tehnologija i interneta, on-line medija za promotivne svrhe;

- Predstavljanje destinacije na lokalnim, regionalnim, nacionalnim i međunarodnim turističkim sajmovima.


120

12. 2. 1. Brendiranje destinacije

Kako lokaciju pretvoriti u destinaciju? Odgovor leži u brendiranju turističke destinacije, a to podrazumijeva shvaćanje da je važno baš sve što vidimo, čujemo, pročitamo, znamo ili osjećamo o nekoj turističkoj destinaciji.

Kako bi se postiglo stvarno uspješno brendiranje turističke destinacije, brend mora postati „živ“ i prepoznatljiv za sve posjetitelje i turiste koji dolaze na destinaciju. Bez obzira što neko mjesto ili grad ima moderne hotele, kongresne kapacitete, jedinstvenu kulturnu baštinu, prirodne atrakcije, zabavne sadržaje ili neke druge oblike turističkih sadržaja kojima nastoje privući pozornost i povećati vlastitu vrijednost, budući uspjeh privlačnosti za turiste ovisi o njihovoj mogućnosti kreiranja jedinstvenog identiteta i diferencijacije u odnosu na konkurenciju. Na tržištu na kojem je potrebno uvjeriti turiste da posjete destinaciju, turistima treba ponuditi jedinstveno iskustvo, a oni će tada odluku o izboru destinacije donijeti temeljem osjećaja i stanja svijesti, a ne temeljem cijene.

Bez obzira koliko je destinacija poznata, koliko je bogata njena kultura i njene prirodne ljepote, najvažnije mjerilo destinacije je kako ju posjetitelji dožive, kako su tretirani i kako su se osjećali prilikom boravka na određenom mjestu. Važni su popularnost i prepoznatljivost. Ključ njihovog uspjeha je u spoju lokacije, aktivnosti, sadržaja, kao i emocija koje ljude vežu uz ta mjesta. Kontinuiranim radom na održavanju kvalitete i autentičnosti, ove su destinacije postale posjećene, poznate i iznimno profitabilne. Proces izgradnje turističkog brenda je dugotrajan i zahtjevan, ali i višestruko isplativ.

Svaki je brend potrebno pratiti i unaprjeđivati, a praćenje uspješnosti brenda na tržištu omogućuje donošenje ocjene o aktualizaciji i potencijalnoj potrebi za redizajnom. Za uspješno i jedinstveno brendiranje destinacije važno je znati tko su nositelji turističke ponude, koja je njihova uloga, koje su atraktivnosti destinacije i po čemu se destinacija može razlikovati od konkurencije.

Što se tiče destinacijskog brendiranja, ne postoje dva jednaka pristupa i ne postoji jedinstvena formula uspjeha, ali u svakom je slučaju važna svjesna i planska aktivnost usmjeravanja razvoja na određenom prostoru i shvaćanje destinacije kao turističkog proizvoda, za koji je iznimno važna tržišna konkurentnost, a na čijem održavanju treba neprekidno raditi.

Koji brend se može „dati“? Brendiranje turističke destinacije je poseban stručan posao, a treba ga graditi na atributima koncepcijskih postavki: zeleno, povratak prirodi, novo, opuštajuće, rekreacija i sport, kultura i zabava itd. Tu dolazi i vizualni identitet. Kakav imidž graditi?: Na atributima destinacije (kao kod brendiranja) i slijeđenjem Razvojne strategije.


121

12. 2. 2. Sustav upravljanja turizmom

Polazeći od predloženih stavova u prethodnim poglavljima, a uzimajući u obzir sustav funkcioniranja regionalne i lokalne uprave i samouprave, predlaže se sustav upravljanja turizmom Grada Iloka. Brendiranje neke destinacije je posebno stručan posao, a treba ga graditi na atributima koncepcijskih postavki: zeleno, povratak prirodi, novo, opuštajuće, rekreacija i sport, kultura i zabava itd. Tu dolazi i jači vizualni identitet.

Slika 7. Organizacijska shema

Izvor: Institut za turizam, Izvještaj 13, 2012 .


122

1. Odbor za koordinaciju i praćenje razvoja turizma Grada Iloka - Strateško planiranje - Koordinacija i praćenje strategije razvoja turizma - Koordinacija svih dionika destinacije - Suradnja sa dionicima turističkog sustava na nivou Županije - Kontrola izvršenja zacrtanih razvojnih programa i projekata

2. Izvršioci na razini Grada Iloka– koordinator - Plan realizacije strategije razvoja - Kontrola izvršenja realizacije strategije razvoja - Priprema i ažuriranje baze podataka razvojnih programa i projekata - Izvješća o realizaciji razvojnih projekata - Promocija i praćenje natječaja za EU fondove

3. Turistička zajednica Grada Iloka - Suradnja sa Županijskom turističkom zajednicom - Razmatranje i predlaganje stava u vezi strateškog i operativnog planiranja - Marketing plan (strateški i operativni) - Upravljanje kvalitetom destinacije - Informiranje o destinaciji - Inovativne inicijative u vezi razvoja turizma - Program i događaji na razini destinacije - Javna turistička infrastruktura (predlaganje).


123

13. PLAN PROVEDBE I AKCIJSKI PLAN

Cilj je plana provedbe što jasnije i jednostavnije odrediti koje to zadatke treba realizirati, način realizacije, rok i nositelje. Svaka od navedenih mjera mora biti detaljnije sagledana, ocijenjena i ukratko programirana što ne podrazumijeva izradu velikih programa koji bi izazivali dodatne troškove, već bi svaku od mjera trebalo ukratko razraditi s prijedlogom konkretnih aktivnosti.

Tablica 24. Plan provedbe

BR. MJERA, PROGRAM

Aktivnost

(zadatak) ROK

Inicijativa/

Koordinacija

Realizacija

RESURSI

1 Lokacija i površina Analiza Program 2019. Grad

Cijelo područje Grada treba više urediti prema turističkim standardima ( postupno )

2 Ljudski resursi Analiza Program 2019. Grad

Mogli bi biti problem. Međutim, obzirom na koncept razvoja ( manji objekti, rad u domaćinstvu ) ne očekuju se veći problemi

3 Prirodni resursi Analiza Program 2019. Grad

Treba ih planski više valorizirati u turističke svrhe.

4 Kulturno-povijesna baština

Analiza Program valorizacije 2019. Grad

Trenutno nije u cijelosti u funkciji turističkog razvoja. Zahtjeva stručno razmatranje i organiziranje

5 Infrastruktura (ukupna) Program 2019. Grad

Cjelokupna infrastruktura (cestovna, komunalna, struja, voda, odvodnja) , mora biti osigurana prije iskoraka u razvoju turizma

6 Društvene djelatnosti Program 2019. Grad

Moraju biti u funkciji razvoja turizma. Osmisliti program i aktivno uključiti razne udruge koje djeluju na području Grada .


124

7 Gospodarstvo Kontinuirano 2019. Grad

Mora se osigurati kompatibilnost u razvoju vodeći dovoljno računa o usklađenosti razvoja gospodarstva i turizma.

8 Razvojno-planska dokumentacija Kontinuirano 2019. Grad

Novi koncept razvoja će zahtijevati izmjene nekih planskih dokumenata

9 Poticajne mjere Kontinuirano 2019. Grad Ukupni poticaji u sadašnjem obliku nisu zadovoljavajući

10 Ugostiteljsko ponuda (gastro, eno)

Prema konceptu SRT 2019. Grad

Trebala bi biti bolje prezentirana . Ugostiteljski objekti bi veću pažnju morali posvetiti autohtonoj ponudi jela i slastica ) uz već tradicionalno visoko kvalitetnu ponudu vina.

11 Urbano uređenje Program 2019. – 2020. Grad

Uređenje prostora naselja i opremljenost je temeljni element razvoja turizma

12 Suradnja ( sustav ) svih dionika Grada Sporazum 2019. Grad

Uspostaviti suradnju na principu integralne turističke destinacije.

13 Promocija i afirmacija novog koncepta razvoja

Plan aktivnosti 2019.

Turistička zajednica

Kontinuirana afirmacija i promocija dokle ne bude široko prihvaćena

POSTOJEĆI I NOVI PROIZVODI

14 Šetnice Ocjena programa

2019. – 2020. Grad

Razmotriti mogućnosti, označavanja i uređenja šetnica

15

Organiziranje umjetničkih kolonija

Program 2019. – 2020. Grad i TZ

Zahtjeva stručno sagledavanje, organizaciju i vođenje

16 Cikloturizam Program 2019. – 2019. Grad i TZ

Cikloturizam se mora tretirati puno ozbiljnije nego do sada, ( označavanje, signalizacija )

17 Lovni turizam Analiza ocjena

2019. – 2020. Grad i TZ

Lovni turizam je vrlo interesantan ali postojeći oblik ne osigurava razvoj treba više marketinški plasirati

18

Formiranje cesta za branje gljiva, ceste meda, ceste vina i sl- Program 2019. TZ

Svaka cesta za sebe može biti „program“, a isto tako mogu biti i povezane međusobno


125

19 Trčanje u prirodi, trekking Program 2019. Grad i TZ

Planirati sa šetnicama možda biciklističkim stazama, a može se posebno

20 Konjički turizam Program 2019 Grad , TZ,

Konjički turizam jedan je od mnogobrojnih aktivnosti koja u turističkoj ponudi nekog područja biva sve više tražena.

21 Kulturni turizam Ocjena i program 2019. Grad i TZ

Treba sistematski ocijeniti stanje i programirati valorizaciju.

22 Tranzitni turizam 2019 Grad i TZ

Iskoristiti povoljan zemljopisni položaj Grada za razvoj tog vida turizma

23 Ljetni kampovi - dječje kolonije

Ocjena i program 2019. Grad i TZ

Vezano uz prirodno okruženje grada, područja, edukacija i odmor u prirodi prilagođeni uzrastu djece Dobra lokacija je blizina rijeke.

24

Eko poljoprivreda – uzgoj i prerada domaćih proizvoda Program

2019. – 2020. Grad

Stvoriti poveznicu s tezom o eko- turizmu, inače cijela destinacija mora imati naglasak kao prirodna , ekološka.

25 Izleti ( šire područje ) Program 2019. TZ

Program izleta je kompleksan posao. Treba programirati zajedno s agencijama. Tematske rute već su djelom afirmirane kroz TZ.

26

Zabavni park (aquapark, rekreacijski, adrenalinski, adventure park , paintbal)

Ocjena potrebe

2019. – 2020. Grad

Razmotriti svrhu i lokaciju

27 Zabava Ocjena potrebe 2019. TZ

Potrebno je detaljnije i stručno koncipirati sustav zabave (vremenski , prostorno )

28 Posjet muzejima Program 2019. TZ

Zahtjeva stručno sagledavanje, i programiranje posjete te ostale aktivnosti.

29

Otvaranje suvenirnica, manjih butika kao i drugih trgovina Program

2019. – 2020. Grad i TZ

Osmisliti ponudu suvenirnica i manjih trgovina za turističke potrebe. Problem snabdijevanja turista i uslužnih djelatnosti zahtjeva detaljno tretiranje


126

30

Vikendice za najam, izgradnja novih i uređenje postojećih

Ocjena potrebe

2019. – 2020. Grad

Programirati u skladu sa konceptom razvoja turizma, te uklapanje u autohtoni identitet i seoski način življenja

31 Info-punktovi Program 2019. TZ Kod sagledavanja cjelokupne ponude istu adekvatno prezentirati.

32 Preventivno-zdravstveni turizam Program 2019. TZ

Preventivno zdravstveni turizam je veliki izazov i postaje sve više prisutan u razvoju turizma.

33 Ribolovni turizam Program 2019 TZ

Osmisliti program i povezati uz Udrugu ribiča. Povezati uz gastronomiju.

34 Događaji i manifestacije Program 2019. TZ

Osmisliti dodatni sustav događaja i manifestacija. Već postoji tradicija određenih manifestacija

35

Poljoprivredno-prehrambeni proizvodi (autoht.), ugostiteljstvo Program 2019. Grad

Proizvodnja autohtonih proizvoda i njihov plasman i uloga u turističkoj ponudi

36 Agroturizam Prema konceptu 2019. TZ

Potrebno je poticati ovaj vid turizma te ga spojiti s poljoprivredom (proizvodi), treba dobro osmisliti.

37 Poučne eko - staze Program 2019. TZ Moraju biti dobro osmišljene i organizirane

38 Sportski turizam Analiza i ocjena 2019. Grad, TZ

Sagledati za koji vid sporta postoje uvjeti , proširiti ponudu i marketinški plasirati na domaće i inozemno tržište

39

Mobilna aplikacija (Tur. vodič Grada i okolnih naselja), promocija Program 2019. TZ

Izraditi turistički vodič Grada i okolnih naselja

40 Golf turizam Program 2019. Grad, TZ Izraditi program

41 Projekt Dunav Program 2019. Grad, TZ

Izraditi program turističke ponude ( sportski, zabavni, kulturni ) te jačanje razvoja turizma u prekograničnom području.


127

42 Turistička djelatnost Program 2019 Grad,TZ

Veće učestvovanje tur. agencija u vidu šire ponude agencijskog poslovanja( smještaj, izleti, info, itd )

43 Razvoj smještajnih kapaciteta Program 2019 Grad, TZ

Povećati broj i strukturu smještajnih jedinica ( kvantitativno i kvalitativno)

44 Gastronomija Program 2019 Grad,TZ, Ugostitelji

U suradnji sa ugostiteljima izraditi program gastro ponude

45 Weekend turizam Program 2019

Grad,TZ, udruge ugostitelja, vinara, OPG-ova i ostalih dionika Grada

U kreiranju weekend ponude, trebalo bi sa navedenim dionicima napraviti programe koji bi obuhvatili sve autentičnosti područja ( gastro, eno, kulturološka, zabavna i ostala ponuda.

PROMOTIVNE AKTIVNOSTI GRADA

46 Brendiranje Program 2019 Grad, TZ

Izraditi sustav brendiranja (raditi na zaštiti i prepoznatljivosti domaćih proizvoda, prezentirati široj javnosti kvalitetu domaćih resursa)

47 Poboljšanje marketinških aktivnosti Program 2019 Grad, TZ

Izraditi sustav kvalitetnije promo-djelatnosti, agresivniji pristup domaćem i inozemnom tržištu (odlazak na sajmove, brošure, online oglašavanja itd


Cilj provedbe navedenog plana mora biti formiranje nove ponude (turističkog proizvoda) kontinentalnog, ruralnog turizma, ali i razvoj turizma lokalnih mjesta vezanih uz Grad Ilok (mali dio), tako da razvoj postane kompatibilan i poticajan.

U tom kontekstu neophodno je dinamično, usklađeno i organizirano realizirati ovaj plan provedbe. Isti će sigurno doživljavati i promjene s obzirom na nivo razvijenosti turizma, a vezano na turističku potražnju koja se brzo mijenja.


128

AKCIJSKI PLAN ( PRIVITAK )

NAZIV PROJEKTA, MJERE, AKTIVNOSTI

LOKACIJA I POVRŠINA

OPIS

Ilok je najistočnije naselje Republike Hrvatske, koji se izdiže iznad Dunava okruženo obroncima Fruške gore i vinogradima, po kojima je Ilok nadaleko poznat. Četiri granična prijelaza na području grada vodi ka Srbiji (Vojvodini), a državna cesta D2 vodi prema Vukovaru, Osijeku, Vinkovcima i Zagrebu, odnosno drugim mjestima Hrvatske, te južno prema B i H. Područje Grada obuhvaća četiri naselja: Ilok, Bapska, Mohovo i Šarengrad.Grad Ilok cijelom svojom površinom i širom lokacijom mora zadovoljiti turističke standarde. Pod tim se podrazumijeva uređenje svih naselja u smislu izgleda objekata ( fasade i ostalo ), održavanje čistoće i uređenosti ( hortikultura ), održavanje nasada, okoliša, zatim urbano opremanje itd.S toga je potrebno planski , sustavno i organizirano tretirati cijelu lokaciju i površine.

OČEKIVANJE KORISTI

- Poboljšanje imidža destinacije - Indirektno povećanje efekata u turizmu i od turizma

NOSITELJI

Grad Ilok

RAZDOBLJE REALIZIRANJA

- Izrada programa 2019-2020 - Realizacija - kontinuirano

AKTIVNOSTI – RADNJE

- Izrada programa ( zapravo više manjih programa ) koje moraju izraditi stručnjaci za pojedine segmente i u kojima će biti jasna koncepcija i operacionalizacija. Misli se na programe , primjer hortikulture, uređenja fasada i zgrada, održavanje čistoće id.

FINANCIRANJE

Grad Ilok EU fondovi TZ Republike Hrvatske

DIONICI

Grad Ilok TZ Ilok Ugostiteljsko-turističko gospodarstvo


129

NAZIV PROJEKTA,

MJERE, AKTIVNOSTI

LJUDSKI RESURSI

OPIS

Ljudski resursi, ( kapital ) je nedvojbeno najznačajniji faktor u razvoju turizma. Sadašnje stanje , a posebno razvojno i kvalitetno ne udovoljavaju potrebama, zato je neophodno potrebno vrlo detaljno i stručno razmotriti ovo područje i napraviti takav program da u budućnosti ljudski resursi ne postanu ograničavajući faktor razvoja. Taj problem je inače problem i šire zajednice, međutim nikako ga ne treba zanemarivati.

OČEKIVANJE KORISTI

- Povećanje nivoa usluga - Veći ekonomski efekti ( uže i šire) - Povećanje imidža destinacije

NOSITELJI

Grad Ilok


- Izrada programa 2019. – 2020. godine - Sama realizacija kontinuirano


Kao prethodno

FINANCIRANJE

Grad Ilok Institucije sustava Ugostiteljskog –turističko gospodarstvo

DIONICI

Grad Ilok Institucije sustava Ugostiteljsko-turističkog gospodarstvo


130

NAZIV PROJEKTA,

MJERE, AKTIVNOSTI

PRIRODNI RESURSI U FUNKCIJI RAZVOJA TURIZMA

OPIS

Prirodni resursi kao polazište, a oplemenjeni i organizirano korišteni u funkciji razvoja turizma su vrlo važan faktor turističke destinacije Iloka. U sadašnjem stanju i načinu valorizacije nemaju planski osmišljenu funkciju u tom smislu. Stoga je nužno osigurati trajno planiranje i korištenje te zaštitu ovih resursa na adekvatan način. Zanemarivanje ovog područja može izazvati nesagledivu štetu i posljedice. Zbog toga je neophodno napraviti plan korištenja prirodnih resursa u smislu valorizacije i trajne zaštite. U ovom segmentu važno je ozbiljno pristupiti planiranju u održivom razvoju cijelog područja, a pogotovo turizma.

OČEKIVANE KORISTI

- Bolja valorizacija prirodnih resursa u funkciji razvoja turizma. - Zaštita istih kako bi se osigurao održivi razvoj

NOSITELJI

Grad Ilok


2019. – 2025. godine


- Analiza stanja i ocjena 2019. god. - Izrada Programa korištenja prirodnih resursa u turističke svrhe

2020. god.

FINANCIRANJE

Grad Ilok

DIONICI

Grad Ilok TZ Ilok


131

NAZIV

PROJEKTA, MJERE,

AKTIVNOSTI

KULTURNO - POVIJESNA BAŠTINA

OPIS

Područje Grada Iloka poznato je po vrlo bogatim povijesnim i prapovijesnim nalazištima. Kulturno-povijesno nasljeđe je jedno od polazišta daljnjeg gospodarskog i kulturnog razvitka Grada Iloka. Na području Grada Iloka je zaštićena kulturno povijesna cjelina grada Iloka te brojne registrirane ,zaštićene i sakralne građevine, memorijalni spomenici, arheološki lokaliteti i druga kulturna dobra. Pored određenih teškoća i problema vezanih za ovo područje, najznačajniji nedostatak je niska valorizacija za turističke svrhe. Ovo područje je izrazito značajno za turističku ponudu destinacije. Nedostatak razumijevanja i aktivnosti, će rezultirati vrlo ozbiljno na smanjenje potražnje.

OČEKIVANJE KORISTI

- Značajno povećanje potražnje - Povećanje imidža destinacije - Bolje održavanje kulturno povijesne baštine

NOSITELJI

Grad Ilok Institucije RH i Županije


2019. – 2025. godine


- Identifikacija najznačajnijih objekata – 2019. - Definiranje koncepta ponude – 2019. - Sustav interpretacije – 2019.

FINANCIRANJE

-Grad Ilok - Razni izvori - EU fondovi

DIONICI

Grad Ilok Razne institucije ( prema području struke ) Ministarstvo kulture Ministarstvo turizma Vukovarsko – srijemska županija


132


INFRASTRUKTURA ( ukupna )

OPIS

Infrastruktura je preduvjet razvoja i funkcioniranje turističke destinacije. Ona mora biti razvijena i kapacitirana tako da zadovolji potrebe turističkog razvoja ali i Grada Iloka, te njegovog stanovništva.

Sadašnje stanje razvijenosti ne zadovoljava (neki infrastrukturni objekti) niti postojeće stanje, a pogotovo za razvoj.

S obzirom na široki dijapazon infrastrukturnih objekata, neophodno je potrebno za svaki objekt napraviti poseban plan razvoja i funkcioniranja, te tu problematiku prilagoditi razvoju turizma.

OČEKIVANJE KORISTI

- Dobro funkcioniranje objekata turističke ponude, zadovoljstvo turista a i mještana .

NOSITELJI Grad Ilok Institucije koje se brinu za razvoj i funkcioniranje


2019.- 2025. godine

AKTIVNOSTI RADNJE

- Analiza i ocjena stanja 2019. god. - Program razvoja i funkcioniranje 2020. god.

FINANCIRANJE

Grad Ilok Vukovarsko – srijemska županija Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture

DIONICI Grad Ilok Institucije prema nadležnosti


133


DRUŠTVENE DJELATNOSTI

OPIS

Funkcioniranje društvene djelatnosti su od iznimnog značenja za cjelokupni razvoj gradskog područja i njegova okruženja, utječu na razvoj gospodarstva i unapređuju odnose u zajednici. U gradu Iloku djeluju razne udruge ( KUD-ovi, sportska društva ) kojima se pridaje velika pažnja, a neke od njih mogu biti i nosioci u dijelu turističke ponude. Poticati program - projekte da se uključi širi krug mještana, posebno volontera u turističku aktivnost. Riješiti problematiku zdravstva, obrazovanja, sporta.

OČEKIVANJE KORISTI

- Poboljšanje turističke ponude Grada Iloka - Bolji razvoj društvenih djelatnosti

NOSITELJI Grad Ilok Udruge


2019. – 2025. godine


- Analiza stanja po segmentima 2019. -2020. - Program poboljšanja razvoja po segmentima 2019. -2020. - Realizacija programa po segmentima( kontinuirano )

FINANCIRANJE Grad Ilok Nadležne institucije po segmentima

DIONICI Grad Ilok Nadležne institucije po segmentima


134


GOSPODARSTVO

OPIS Prema koncepciji razvoja – integralni razvoj, neophodno je između ostalog osigurati da ukupan razvoj, ovoga puta gospodarstva bude usklađen sa razvojem turizma. U suprotnom će doći do kočenja razvoja turizma, čak i težih posljedica.

OČEKIVANJE KORISTI

- Funkcioniranje razvoja ukupnog gospodarstva

NOSITELJI Grad Ilok Gospodarski subjekti Udruge


2019. -2025. godine


- Organiziranje svih dionika( malih i srednjih poduzetnika, poljoprivrednika, vinara i ostalih)

FINANCIRANJE

Grad Ilok Zainteresirani poduzetnici Banke

DIONICI

Grad Ilok TZ Ilok Mali i srednji poduzetnici Poljoprivrednici i ostali Vinari


135


RAZVOJNO - PLANSKA DOKUMENTACIJA

OPIS

Povećanje učinkovitosti javnih institucija te jačanje kapaciteta za upravljanje razvojem, jedan je od važnijih preduvjeta za razvoj cjelokupnog gospodarstva a time i razvoja turizma.

Prostorni plan i Urbanistički planovi uređenja grada dokumenti su prostornog uređenja, koji utvrđuje temeljnu organizaciju prostora, zaštitu prirodnih, kulturnih i povijesnih vrijednosti, korištenje i namjenu površina s prijedlogom prvenstva njihovog uređenja. U svim razvojnim projektima i programima naglasak staviti na primjenu načela održivog razvoja. Također i drugi razvojni dokumenti značajno utječu na koncipiranje razvoja turizma. Predviđa se da će biti neophodno neke planove i mijenjati

OČEKIVANJE KORISTI

- Poboljšanje turističke ponude i daljnjeg razvoja ( ponude ), turističkih kapaciteta.

NOSITELJI Grad Ilok


2019. – 2025. godine


Potrebna je detaljna analiza i ocjena utjecaja za razvoj, te davanje inicijative za promjene

FINANCIRANJE Grad Ilok Vukovarsko - srijemska županija

DIONICI Grad Ilok


136

NAZIV PROJEKTA,

MJERE, AKTIVNOSTI

POTICAJNE MJERE

OPIS

Ministarstvo turizma objavilo je Program konkurentnosti turističkog gospodarstva kojim se dodjeljuju bespovratna sredstva za ulaganja u turističke djelatnosti. Europska unija ima razrađen program financiranja poticaja razvoja. U principu, sektor poticaja je velik, nije uvijek izražen kroz financiranje, a isto tako u razrađenoj varijanti može odlučujuće i značajno utjecati na razvoj turizma. Bespovratna sredstva se dodjeljuju za podizanje konkurentnosti turističkog gospodarstva kroz potporu ulaganjima u povećanje kvalitete i dodatne ponude ugostiteljskih objekata, razvoj novih i inovativnih turističkih proizvoda u destinaciji, internacionalizaciju poslovanja, održivi razvoj, diversifikaciju ponude, korištenje novih tehnologija i druge aktivnosti u cilju produljenja sezone, očuvanja radnih mjesta, novog zapošljavanja, rasta i razvoja turističkog gospodarstva.

OČEKIVANJE

KORISTI

- Povećanje turističke ponude, kvalitete koji pridonosi razvoju cjelokupnog Grada i okruženja

NOSITELJI

Grad Ilok Turistička zajednica Turističko gospodarstvo


2019. -2025. godine


- Programiranje i izrada planova sa suradnjom svih zainteresiranih dionika u realizacije planova poboljšanja turističke ponude

FINANCIRANJE

Grad Ilok Ministarstvo turizma Vukovarsko - srijemska Županija EUZ fondovi

DIONICI

Grad Ilok Turistička zajednica


137


UGOSTITELJSKA PONUDA GASTRONOMIJA ( hrana i piće )

OPIS

Konzumacija hrane i pića je jako značajan dio ponude. To postaje sve više odraz stila života i zdravlja, i time postaje brand nekog područja, karakterističnog po svojoj ponudi ( vino ).Potražnja za destinacijom jako ovisi ovom vidu ponude, posebno kvalitetom. Plasman poljoprivrednih proizvoda ( autohtonih ) hrana, piće, i ostalo vrlo je značajan dio ruralnog razvoja. Realizaciju ovog segmenta treba poticati i programirati kroz restorane, konobe, slastičarnice, kušaone, i podrume vina, razne gastro i eno manifestacije itd.

OČEKIVANJE KORISTI

- Povećanje interesa za destinaciju - Povećanje ukupne potrošnje potražnje - Veće zadovoljstvo gostiju - Poticaj razvoju poljoprivredne proizvodnje

NOSITELJI Grad Ilok Udruženje ugostitelja OPG i individualni proizvođači


2019. – 2025. godine


- Realna ocjena stanja ponude, edukacije stanovništva - Programiranje razvoja ( usklađenje ) ugostiteljstva i

proizvodnje - Izgradnja objekata ponude

FINANCIRANJE Grad Ilok – planiranje i programiranje Privatni kapital EU fondovi

DIONICI

Grad Ilok Udruženje ugostitelja OPG domaćinstva


138


URBANO UREĐENJE

OPIS

Cilj urbanog uređenja Grada je obnova i konsolidacija njegova urbanog područja što će se poticati sljedećim planskim mjerama: - dopunjavanjem izgrađenog područja ( prometna i komunalna infrastruktura) - očuvanjem i uređenjem neizgrađenih površina - poboljšanjem urbane mreže i komunikacijskih sustava -unapređivanjem sustava urbanog uređenja, gospodarenja gradskim prostorom i ukupne urbane reprodukcije grada -očuvanjem povijesnih i prirodnih vrijednosti, te sustavnim evidentiranjem i sanacijom ugroženih vrijednosti povijesne jezgre i drugih nositelja povijesnog identiteta grada, reljefne raznolikosti

OČEKIVANJE KORISTI

- Bolja valorizacija potencijala i resursa, konkretno turizma - Jačanje destinacijskog imidža

NOSITELJI

Grad Ilok


2019. – 2025. godine


- Programiranje i organizacija 2019. – 2025. - Realizacija (kontinuirano)

FINANCIRANJE

Grad Ilok EU fondovi

DIONICI

Grad Ilok TZ Ilok Zainteresirani dionici ( trgovci, OPG, ugostitelji )


139


SURADNJA SVIH DIONIKA GRADA ILOKA

OPIS

Polazna osnova, zapravo cijela koncepcija Strategije razvoja turizma Grada Iloka počiva na integralnom i sustavnom pristupu. Mora se prihvatiti ovaj pristup inače u realizaciji Strategije razvoja turizma će biti neusaglašenosti i neorganiziranosti sa puno problema.. Da bi se postavke integralnog i sustavnog pristupa realizirale, mogle ostvariti , treba predložiti način organizacije ostvarivanja . Naime, postojeći sustav organizacije ne osigurava integralni pristup kao koncept upravljanja destinacijom.

OČEKIVANJE KORISTI

- Usklađen i organizirani razvoj destinacije - Značajno povećanje ukupnih ekonomskih efekata

NOSITELJI Grad Ilok


2019.-2025. godine


- Faza usvajanja koncepta i organizacija 2019. godina. - Potpuna realizacija koncepta upravljanja destinacijom 2019. –

2025. god.

FINANCIRANJA Grad Ilok Mali i srednji poduzetnici

DIONICI Grad Ilok


140


PROMOCIJA I AFIRMACIJA NOVOG KONCEPTA RAZVOJA

OPIS

Budući se zagovara koncept integralnog razvoja, sa čitavim nizom mjera i aktivnosti, te da se zagovara sveukupno nova koncepcija razvoja turizma , biti će neophodno kroz duži vremenski period ili čak stalno raditi na promociji i afirmaciji tog novog koncepta razvoja turizma

OČEKIVANJE KORISTI

- Poboljšanje turističke ponude turističkih kapaciteta.

NOSITELJI Grad Ilok


2019. – 2025. godine


- Kontinuirana afirmacija na realizaciji novog koncepta razvoja i insistiranje na realizaciji novog koncepta razvoja

FINANCIRANJE

Grad Ilok TZ Ilok

DIONICI

Grad Ilok TZ Ilok


141


ŠETNICE

OPIS

Sustav šetnica je privlačan rekreativni i zabavni sadržaj, koji bi u svojoj ponudi imao, osim rekreativnog, i edukativni sadržaj ( označavanje nekih povijesnih mjesta, kulturnih obilježja, prirodnih i ostalih obilježja) s time da da se pokrije što veći dio grada i okolnih naselja.

Šetnice bi trebale biti označene mapama, te uz iste davati informacije prostora i ambijenta kojim se prolazi.

OČEKIVANJE KORISTI

- Bolja valorizacija potencijala i resursa - Jačanje destinacijskog imidža

NOSITELJI Grad Ilok


2019. – 2025. godine


- Programiranje i organizacija 2019. – 2025. - Realizacija ( kontinuirano)

FINANCIRANJE Grad Ilok TZ Ilok

DIONICI Grad Ilok

TZ Ilok


142

NAZIV PROJEKTA,

MJERE, AKTIVNOSTI

UMJETNIČKE KOLONIJE ( kiparske, slikarske )

OPIS

Prostor Grada i šire okruženje omogućava organiziranje umjetničkih kolonija koje mogu biti različitog sadržaja i na bazi različitih materijala, mogu biti na otvorenom i zatvorenom prostoru itd. Realizacijom kreativne ponude ove vrste podigla bi se jednim dijelom razina potražnje. Program, bolje rečeno programi moraju biti dobro organizirani i usaglašeni sa strukom. Popularizirati i internacionalizirati program .

OČEKIVANJE KORISTI

- Obogaćivanje turističke ponude - Produženje turističke sezone - Obogaćivanje sadržaja u prostoru - Podizanje imidža destinacije

NOSITELJI

Grad Ilok


2019. – 2025. godine


- Analiza stanja, potreba i interesa umjetnika- 2019. – 2020. godine

- Programiranje, organiziranje, promocija 2020. – 2021. godine - Realizacija programa 2021. – 2025. godine

FINANCIRANJE

Grad Ilok TZ Ilok Pojedine institucije na nivou RH, Županije

DIONICI

Grad Ilok TZ Ilok Pojedinci Udruge Sponzori


143


CIKLOTURIZAM

OPIS

Potražnja za ovim proizvodom raste u Europi po godišnjoj stopi od 6-12 %. Motiv je zdrav život, boravak u prirodi, upoznavanje destinacije, rekreacija, bijeg od urbanizacije itd.Tržišni segmenti: biciklisti rekreativci, pasionirani biciklisti.Važni elementi ponude: atraktivnost i očuvanost prostora, sigurnost kretanja, dobra signalizacija, pristupačnost stazama, opremljenost staza, ugostiteljska ponuda, kupnja regionalnih proizvoda, obilazak vinarija. Staze moraju biti dobro obilježene, kao i mjesta na rutama gdje bi se mogli otklanjati eventualni manji kvarovi ( neka vrsta servisa bicikli)

OČEKIVANJE KORISTI

- Povećanje potražnje za destinacijom - Razvoj ruralnog područja - Povećanje plasmana proizvoda - Veći imidž destinaciji

NOSITELJI Grad Ilok– izvršna vlast TZ Grada Iloka Turističke agencije


- Faza programiranja 2019. godina - Razvoj i realizacija- kontinuirano


Analiza mogućnosti i programiranje za 2019. godinu Razvoj i realizacija

FINANCIRANJE Izrada programa –Grad Ilok TZ Iloka, EU fondovi i privatni kapital

DIONICI

Grad Ilok TZ Ilok Privatne tvrtke Turističke agencije


144

NAZIV PROJEKTA,

MJERE, AKTIVNOSTI

LOVNI TURIZAM

OPIS

Za ovaj vid ponude, potražnja je puno veća nego što se misli. Trendovi i stopa rasta su veći nego kod drugih segmenata turističke potražnje. To su mogući segmenti razvoja turističke ponude koji nisu dovoljno razvijeni a koji bi se trebali više poticati. LU “Srndać“, dosadašnjim aktivnostima, organiziranjem takmičenja bi se trebala još više angažirati u promociji i tog vida turističke ponude, kao i pružiti uvjete ( boksevi za pse, vodiči ) koja bi tu ponudu kvalitetno zaokružila. Za ozbiljniji pristup ovog segmenta ponude neophodno će biti razbiti „ postojeće“ neadekvatno gledanje na ovaj vid turizma. Iz tog razloga će biti neophodno mijenjati cijelu koncepciju o lovnom turizmu, zakon i još toga.

OČEKIVANJE KORISTI

- Produženje turističke sezone - Povećanje potražnje za destinacijom - Razvoj ruralnog prostora - Bolja valorizacija cijelog prostora JLS

NOSITELJI

Grad Ilok Lovačka društva Hrvatske šume


2019. -2025. godine


- Izrada plana i programa 2019. godine - Razvoj i realizacija prema fazama iz programa

FINANCIRANJE

Grad Ilok ( planiranje i programiranje ) TZ Ilok Hrvatske šume Lovačka društva Privatni kapital

DIONICI

Grad Ilok i TZ Ilok Lovačka društva Turističke agencije


145


FORMIRANJE CESTA ZA BRANJE GLJIVA, CESTE VINA, MEDA, SIRA i sl.

OPIS

Projekt ima za cilj poticanje proizvodnje i potrošnje autohtone poljoprivredne proizvodnje.

Sustavnim pristupom ova ponuda treba povezati( omogućiti pristup ) cestom, šetnicama, biciklističkim prijevozom.

Interes turističke potražnje za ovim proizvodima kontinuirano raste pa se na taj način otvara mogućnost razvoja poljoprivrede, ponuda i kušanje vina u vinarijama, kupnja meda i ostalih proizvoda.

OČEKIVANJE KORISTI

- Revitalizacija poljoprivredne proizvodnje - Obogaćivanje turističke ponude - Povećanje kvalitete života na ruralnom prostoru

NOSITELJI

Grad Ilok Turistička zajednica


2019. -2025. godine


Programiranje, organiziranje i poticanje Realizacija - kontinuirano

FINANCIRANJE Grad Ilok Poduzetnici

DIONICI

Grad Ilok TZ Ilok Poduzetnici


146

NAZIV PROJEKTA,

MJERE, AKTIVNOSTI

TRČANJE U PRIRODI ( TREKING )

OPIS

Projekt podrazumijeva uređenje postojećih i koncipiranje novih staza, dobro osmišljen u sustavu ostale turističke ponude ( smještaj, lokacija, potrošnja ). Želja ovog vida ponude je boravak u prirodi i rekreacija ( druženje ). Potencijalno tržište su svi slojevi turista. I u ovom slučaju projekt mora biti dobro osmišljen u smislu ugođaja i povećane potrošnje, te dobrom signalizacijom, težinom staza, za razne dobne skupine ( djeca, rekreativci itd )

OČEKIVANJE KORISTI

- Valorizacija cijelog područja Grada i šire - Veće zadovoljstvo gostiju - Podizanje imidža destinacije - Produženje turističke sezone ( posebno pred i pod sezona )

NOSITELJI

Grad Ilok TZ Iloka


2019. -2025. godine


- Koncipiranje programa ( projekti ) sustavno - Realizacija programa i razvoj održavanja i upravljanja

FINANCIRANJE

Grad Ilok

DIONICI

Grad Ilok TZ Iloka


147

NAZIV PROJEKTA,

MJERE, AKTIVNOSTI

KONJIČKI TURIZAM

OPIS

Konjički turizam selektivni je oblik turizma koji danas obuhvaća sve aktivnosti s konjima koje upražnjavaju pojedinci koji borave izvan njihovog stalnog mjesta prebivališta. Osnovne atrakcije konjičkog turizma su konji, stanovništvo i okoliš kod kojeg je važno što prirodnije okružje, šumska područja, polja i livade pogodne za jahanje, raznolik reljef te mogućnost razgledavanja posebno vrijednih krajolika. U ponudi tog segmenta , konjički turizam nudi: rekreativno jahanje, konjička natjecanja, vožnja zaprega, konjičke igre i prikazi povijesnih događanja, škole jahanja i vožnja zaprega, i u posljednje vrijeme terapijsko jahanje u kojima se konji koriste za osobe sa invaliditetom.

OČEKIVANJE KORISTI

- Produženje turističke sezone - Povećanje potražnje za destinacijom - Razvoj ruralnog prostora - Bolja valorizacija cijelog prostora

NOSITELJI

Grad Ilok TZ Ilok Konjički klub


2019. -2025. godine



FINANCIRANJE

Grad Ilok( planiranje i programiranje )

DIONICI

Grad Ilok TZ Ilok Konjičke udruge Turističke agencije


148

NAZIV PROJEKTA,

MJERE, AKTIVNOSTI

KULTURNI TURIZAM

OPIS

Vid turizma koji se sve više razvija kao poseban segment turizma, ali daleko više kao dio ponude destinacije, postaje kulturni turizam. Putovanje je motivirano željom za raznim događajima, upoznavanje baštine i sl. Tržište je jako široko. Može se podijeliti na turizam baštine ( kulturno povijesni spomenici i atrakcije, kulturni turizam ( glazbena, scenska, likovna umjetnost ) turizam događaja ( festivali, eno-gastro događanja i sl). Programiranje ovog vida ponude mora biti stručno i kvalitetno osmišljeno . S Vukovarom i Vučedolom, Ilok je nacionalni pobjednik Europske destinacije izvrsnosti koja se 2016. i 2017. dodjeljivala na temu kulturnog turizma, i tu činjenicu bi trebalo bolje brendirati.

OČEKIVANJE KORISTI

- Bolja valorizacija potencijalnih resursa - Privlačenje novih segmenata potrošača - Jačanje imidža destinacije - Produljenje turističke sezone - Povećanje zadovoljstva gostiju

NOSITELJI

Grad Ilok – izvršna vlast Turistička zajednica


2019. – 2025. godine


- Programiranje ( sustavno, stručno ) - Faze realizacije - Programiranje ( JLS i TZ )

FINANCIRANJE

- Realizacije raznih izvora ( JLS, TZ, Privatni sektor, RH, ) - Županija , udruge, EU fondovi) ostali izvori i poticaji

DIONICI

Grad Ilok TZ Ilok Privatni sektor RH, Županija Ostali dionici


149

NAZIV

PROJEKTA, MJERE,

AKTIVNOSTI

TRANZITNI TURIZAM

OPIS

Jedna od posebnih vrsta turizma o kojoj se u Hrvatskoj u posljednje vrijeme dosta govori jest tranzitni turizam. Povezano je to s ubrzanom izgradnjom novih autocesta i sve većim brojem turista koji posjećuju turističke destinacije. Cilj je da se sagledaju mjesto tranzitnog turizma u ukupnom turističkom potencijalu danog prostora, kao i osnovne relacije između gravitacionog obuhvata, infrastrukturne opremljenosti i turističke ponude tranzitnih putnih pravaca. Grad Ilok svojim zemljopisnim položajem, i sa svoja 5 granična prelaska, trebao bi posvetiti veću pažnju tom segmentu turističke ponude.

OČEKIVANJE KORISTI

- Povećanje turističkih rezultata - Direktna korist gospodarstva ( šire )

NOSITELJI

Grad Ilok TZ Ilok


2019. -2025. godine


- Izrada programa i ponude sa sudionike u tranzitnom turizmu 2019.

- Prilagođavanje ponude tom turističkom segmentu-kontinuirano

FINANCIRANJE

Grad Ilok Poduzetnici

DIONICI



150

NAZIV PROJEKTA,

MJERE, AKTIVNOSTI

LJETNI KAMPOVI – DJEČJE KOLONIJE

OPIS

Ljetni kampovi - dječje kolonije već odavno postali su sastavni dio života djece i mladih te svojevrsni kulturni i sociološki fenomen. Boravak u kampu zamišljen je kao spoj odmora i edukacije, sporta i rekreacije, prijateljstva i zabave. Programi su većinom prilagođeni uzrastu djece ( učenje stranog jezika, kreativne radionice, sportske aktivnosti, škole plivanja, zabava, druženje i socijalizacija djece, itd.)

OČEKIVANJE KORISTI

- Povećanje imidža cijele destinacije - Poticaj razvoju turizma u cjelini

NOSITELJI

Grad Ilok


2019. -2025. godine


- Programiranje ( analiza tržišta ) 2019. – 2020. god. - Faza realizacije: 2020. – 2025. god.

FINANCIRANJE

Grad Ilok

DIONICI

Grad Ilok TZ Ilok Udruge Grada Dječje udruge ostalih područja ( JLS)


151

NAZIV PROJEKTA,

MJERE, AKTIVNOSTI

EKO POLJOPRIVREDA – UZGOJ I PRERADA DOMAĆIH PROIZVODA

OPIS

Cilj je poticanje poljoprivredne proizvodnje autohtonih proizvoda posebno tz. ekološke poljoprivrede u funkciji unaprjeđenja ruralnog prostora i ugostiteljske ponude, a time i turističke ponude Interes turističkog tržišta stalno raste za ovim vidom ponude. Značajan iskorak mora biti zainteresiranost lokalnih poljoprivrednih proizvođača, a i šire u vidu osmišljavanja susreta i takmičenja, te prezentacije eko poljoprivrednih proizvoda.

OČEKIVANJE KORISTI

- Povećanje kvalitete eno-gastronomske ponude destinacije - Povećanje ukupnih efekata stanovništva i učinaka turizma - Povećanje razine zadovoljstva gostiju koji borave u destinaciji

NOSITELJI

Grad Ilok- izvršna vlast OPG domaćinstva


2019. – 2025. godine


- Izrada Programa koji bi imao visoku važnost u eko poljoprivredi

- Fazna realizacija 2019. – 2025. godine

FINANCIRANJE

Grad Ilok OPG domaćinstva Mali i srednji poduzetnici Poticaji svih razina

DIONICI

Grad Ilok Privatni sektor OPG i individualni poljoprivredni proizvođači


152


IZLETNIČKA PONUDA ( receptivna i emitivna ) šire

OPIS

Dobro osmišljena ukupna izletnička ponuda ja važan faktor ukupne turističke ponude destinacije, a time i zadovoljstva gosta. U tom smislu treba programirati receptivni dio ( područje Grada i šire) i to tako da se valoriziraju svi resursi ( postojeći ), a isto tako osmisle i novi. Izletnička ponuda ( emitivna ) dakle van područja Grada bi trebala biti bolje prezentirana te je treba uključiti u ponudu turista koji borave na području Grada. Ukupna izletnička ponuda mora također biti sustavno planirana ( tematski izleti ) i plasirana turistima.

OČEKIVANJE KORISTI

- Povećanje zadovoljstva gostiju i povećanje potrošnje . - Promocija cijele destinacije grada i šire - Razvoj cijelog područja ( ravnomjernije )

NOSITELJI Grad Ilok TZ Ilok Turističke agencije


2019. – 2025. godine


- Faza programiranja i planiranja 2019. godine - Realizacija 2019. -2025. godine

FINANCIRANJE Grad Ilok Zainteresirani poduzetnici

DIONICI

Grad Ilok TZ Ilok Turističke agencije Mali i srednji poduzetnici


153

NAZIV PROJEKTA,

MJERE, AKTIVNOSTI

ZABAVNI PARK ( šire )

OPIS

Raznovrsni zabavni parkovi( vodeni, rekreacijski, adrenalinski, adventure park, paintball park i ostali) u cjelokupnoj turističkoj ponudi se u posljednjih nekoliko godina razvija eksponencijalno u cijelom svijetu, ali i u Republici Hrvatskoj. Navedeni parkovi privlače sve više turista koji slobodno vrijeme žele provesti na prirodi daleko od svakodnevice, tako da se sve više u turističkim destinacijama isti nude u sklopu zaokružene turističke ponude.

OČEKIVANJE KORISTI

- Zadovoljstvo turista - Povećanje potrošnje i produžavanje sezone - Povećanje imidža destinacije

NOSITELJI

Grad Ilok TZ Ilok


2019. – 2025. godine


- Faza programiranja i planiranja 2019. godine - Faza realizacije-kontinuirani

FINANCIRANJE

Grad Ilok Programi moraju biti samoodrživi Javno partnerski odnosi

DIONICI



154

NAZIV PROJEKTA,

MJERE, AKTIVNOSTI

SUSTAV ZABAVE ( širi aspekt )

OPIS

Na zadovoljstvo gostiju, a time i ponudu destinacije značajno utječe ponuda zabave Cijelo područje Grada i šire treba promatrati kao jedan prostor vezan na zabavu (kulturno umjetnički program, muzičku, etnološku, eno i gastronomsku, filmsku, ) itd Repertoar programa je različit s obzirom na dobnu strukturu turista i s obzirom na podrijetlo , te žanr, na izvornost , instrumentarij itd. S toga je neophodno planiranju i programiranju prići visoko stručno i sustavno.

OČEKIVANJE KORISTI

- Zadovoljstvo turista - Povećanje potrošnje i produžavanje sezone - Povećanje imidža destinacije

NOSITELJI

Grad Ilok TZ Ilok


2019. – 2025. godine


- Faza programiranja i planiranja 2019. godine - Faza realizacije-kontinuirani

FINANCIRANJE

Programi moraju biti samoodrživi

DIONICI



155

NAZIV PROJEKTA,

MJERE, AKTIVNOSTI

POSJET MUZEJIMA

OPIS

Muzej ima mnoge zadaće, među kojima je primarna ona koja se odnosi na zaštitu kulturne baštine, zaštitu zbirki i predmeta, ali i njihovo prezentiranje i interpretiranje. Muzej je često važna točka u razgledavanju neke destinacije i tako postaje dio mreže turističkih atrakcija te destinacije. Na taj način muzeji sudjeluju u oblikovanju kulturne ponude. Muzeji ne bi trebali biti samo odredišta unutar destinacije, nego i sami po sebi atrakcije za posjetitelje. Ponuda muzeja , osim Grada Iloka, bi se trebala proširiti i na obližnja veća središta VS Županije .

OČEKIVANJE KORISTI

- Značajno povećanje potražnje - Povećanje imidža destinacije - Bolje održavanje kulturno povijesne baštine

NOSITELJI

Grad Ilok TZ Ilok TZ Vukovarsko – srijemske županije Ministarstvo kulture RH Ministarstvo turizma RH


2019.- 2025. godine


- Identifikacija najznačajnijih objekata - Definiranje koncepta ponude - Sustav interpretacije

FINANCIRANJE

Razni izvori

DIONICI

Grad Ilok Razne institucije ( prema području struke ) Ministarstvo kulture Vukovarsko – srijemska županija


156


OTVARANJE SUVENIRNICA, MANJIH BUTIKA KAO I DRUGIH TRGOVINA

OPIS

Ponuda suvenira na određeni način prati profil gostiju i razvoj kvalitete cjelokupne destinacijske ponude. Ako dolazi do podizanja svih elemenata ponude u destinaciji (planski sadržaji, kvaliteta smještaja, ugostiteljska ponuda, infrastruktura i ostalo) i ponuda suvenirnica će se mijenjati i pratiti trend podizanja cjelokupne kvalitete (direktna prodaja autohtonih suvenira, poljoprivrednih proizvoda-đemovi, med, vina) Manji butici i trgovine, bi trebali nuditi izvorne proizvode ( rukotvorine u širem smislu) područja, a područje Iloka može takve proizvode dobro prezentirati i plasirati.

OČEKIVANJE KORIST

- Potpuno zadovoljenje turista - Povećanje potrošnje turista - Bolji imidž cijele destinacije

NOSITELJI Grad Ilok TZ Ilok Mali i srednji poduzetnici


2019. – 2025. godine


- Faza programiranja 2019. - Faza realizacije kontinuirano

FINANCIRANJE Grad Ilok Svi dionici koji obavljaju ovu djelatnost

DIONICI Grad Ilok TZ Ilok Mali i srednji poduzetnici Institucije koje obavljaju pojedinu djelatnost


157


VIKENDICE ZA NAJAM, IZGRADNJA NOVIH I UREĐENJE POSTOJEĆIH

OPIS

Prema Strategiji razvoja turizma neophodno je koncipirati razvoj prateće ponude, iznajmljivanja postojećih vikendica , izgradnja novih, kao i uređenje postojećih, čime bi se proširila turistička ponuda, kao i povećali smještajni kapaciteti .U ovom programu valja prvenstveno sagledati mogućnosti izgradnje i uređenje postojećih vikendica, te vlasnike , konkretnim planom razvoja i financiranja istih upoznati sa mogućnošću bavljenja tom, djelatnosti

OČEKIVANJE KORIST

- Potpuno zadovoljenje turista - Povećanje potrošnje turista - Bolji imidž cijele destinacije

NOSITELJI Grad Ilok TZ Ilok Mali i srednji poduzetnici

RAZDOBLJE REALIZIRANJ

2019. - 2025. godine


- Faza programiranja 2019. - Faza realizacije kontinuirano

FINANCIRANJE

Grad Ilok Svi dionici koji obavljaju ovu djelatnost Banke Ostale institucije

DIONICI

Grad Ilok TZ Ilok Mali i srednji poduzetnici Institucije koje obavljaju pojedinu djelatnost


158

NAZIV PROJEKTA,

MJERE, AKTIVNOSTI

INFOPUNKTOVI

OPIS

Uređenja info punktova na određenim mjestima u gradu i okolici, sa osnovnim podacima koje to mjesto „ posjeduje“, ( što se može vidjeti- kulturološki, povijesno, što je specifičnost i obilježje područja - gastro, eno, ekološka poljoprivreda, rekreacijske staze )odaje sliku turističke destinacije koja želi biti prepoznata i tim detaljima zadovoljiti potrebe posjetilaca.

OČEKIVANJE KORISTI

- Postupno rješavanje postavljanja info punktova - Pozitivno djelovanje na ukupan turistički razvoj - Povećanje prihoda i potražnje za destinacijom ( ponuda )

NOSITELJI

Grad Ilok TZ Ilok


2019. – 2025. godine


1. Analiza i ocjena stanja 2019. god. 2. Donošenje programa i mjera 2019. god. 3. Realizacija 2020. – 2025. god.

FINANCIRANJE

Grad Ilok

DIONICI

Grad Ilok TZ Ilok


159

NAZIV PROJEKTA,

MJERE, AKTIVNOSTI

PREVENTIVNO ZDRAVSTVENI TURIZAM

OPIS

Putovanja s ciljem medicinskog tretmana postaje sve popularnije. Osnovna premisa zdravstvenog turizma je da ista njega ili čak bolja kvaliteta njege može biti dostupna i u drugim zemljama po nižim cijenama negoli u zemlji prebivanja. Spajanje potrebe za zdravstvenom uslugom i želje za putovanjem učinilo je brojne destinacije puno posjećenijima. Republika Hrvatska je donijela Akcijski plan razvoja zdravstvenog turizma, pa bi si se u tom planu trebale sagledati mogućnosti razvoja i te vrste turističke ponude. Smatramo da bi bilo najadekvatnije prvenstveno razmišljati o preventivno zdravstvenom turizmu.

OČEKIVANJE KORISTI

- Produženje turističke sezone i bolje popunjenje turističkih

kapaciteta - Jačanje destinacijskog imidža

NOSITELJI



2019. - 2025. godine


- 2019. – 2025. definiranje koncepcije preventivno zdravstvenog turizma

- Realizacija programa - kontinuirano

FINANCIRANJE

Grad Ilok Ministarstvo zdravstva Ministarstvo turizma EU sredstva

DIONICI



160

NAZIV PROJEKTA,

MJERE, AKTIVNOSTI

RIBLOVNI TURIZAM

OPIS

Razvoj turizma treba bazirati na oblicima aktivnosti koji ne uništavaju prirodne resurse, a jedan od takvih je i ribolov, tradicija područja uz Dunav, pa tako i grada Iloka. Što se tiče sportskog ribolova nedostaje mu više marketinških aktivnosti te mogućnost iznajmljivanja pribora za goste koji bi eventualno željeli isprobati taj oblik aktivnosti. Veća pažnja bi se trebala pokloniti uređenje prostora za ribolov ( izgradnje manjih molova ), kao i veće angažiranje ribičkog društva u organiziranju ribičkih susreta i takmičenja, te natjecanju u pravljenju brand ponude ovog područja fiš paprikaša... Zaljubljenici u ribolov, pogotovo sportski, su većinom ekološki osviješteni, ljubitelji su prirode-flore i faune, i uobičajeno su dobri potrošači, i ujedno promotori područja gdje borave.

OČEKIVANJE KORISTI

- Produženje turističke sezone - Povećanje potražnje za destinacijom - Razvoj ruralnog prostora

NOSITELJI

Grad Ilok TZ Ilok Ribolovno društvo


2019. - 2025. godine



FINANCIRANJE

Grad Ilok ( planiranje i programiranje ) Ribolovno društvo

DIONICI

Grad Ilok TZ Ilok Poduzetnici Turističke agencije


161


DOGAĐAJI I MANIFESTACIJE

OPIS

U Gradu Iloku se održavaju razne manifestacije i događaji koji uglavnom imaju lokalni značaj. Bez obzira na to pokazalo se da dobro osmišljen događaj ili manifestacija ima ozbiljan značaj u obogaćivanju turističke ponude na području Iloka . Potrebno je napraviti takav program događaja i manifestacija da bude pokrivena cijela turistička sezona ( planski ) a posebno pred i pod sezona, kao i uspostavljanje suradnje sa bližim regijama u okruženju( Srbija, dijelom Mađarska), u smislu kulturološke suradnje, koje u perspektivi predstavlja temelj za razvoj , tj dolazak turista iz ti područja. Neke lokalne manifestacije obično vremenom prerastaju u tradicionalna druženja raznih kulturno zabavnih udruga i društava šireg značaja.

OČEKIVANJE KORISTI

- Produženje turističke sezone - Bolje korištenje ugostiteljsko turističkih kapaciteta - Povećanje imidža destinacije

NOSITELJI Grad Ilok TZ Ilok


2019. – 2025. godine


- Faza programiranja : 2019 - Faza realizacije: 2020. – 2025. god.

FINANCIRANJE Grad Ilok TZ Ilok Sudionici u ugostiteljsko-turističkoj djelatnosti

DIONICI Grad Ilok TZ Ilok Mali i srednji poduzetnici


162


POLJOPRIVREDNO - PREHRAMBENI PROIZVODI (autohtoni), UGOSTITELJSTVO

OPIS

Regionalni autohtoni proizvodi hrane i gastronomija općenito mogu biti polazna osnova za izgradnju jake, poznate i diferencirane marke neke lokacije, u ovom slučaju regije. Identitet nekog mjesta tako možemo temeljiti na njegovim karakteristikama, odnosno određenim specifičnostima ili prostornim simbolima, no ipak, veliku posebnost određuje ugostiteljska ponuda, tj hrana i piće, pogotovu autohtoni poljoprivredni , mesni, riblji proizvodi, i pića, te slastice. Područje Iloka, je područje Srijema, poznatog po specifičnim jelima, raznim tradicionalnim pripravcima od svinja, slasticama, jelima od riba, divljači, i ta ponuda je već postala kulinarski brand, uz već nadaleko poznata vina sa područja Iloka.

OČEKIVANJE KORISTI

- Obogaćivanje ponude destinacije - Privlačenje novog segmenta tržišta - Razvoj ruralnog područja ( zaleđa ) - Povećanje potrošnje ( ostala ponuda )

NOSITELJI Grad Ilok TZ Ilok Poljoprivrednici i vinari Mali i srednji obrtnici Ugostitelji


2019. – 2025. godine


- Izrada programa, donošenje odluke o razvoju ovog vida turizma 2019. – 2025. godine

- Faza razvoja i realizacije trajala bi kontinuirano

FINANCIRANJE Grad Ilok, OPG-ovi, Vinari, Mali srednji obrtnici, Ugostitelji

DIONICI

Grad Ilok TZ Ilok OPG-ovi Poljoprivrednici i vinari Mali i srednji obrtnici Ugostitelji


163

NAZIV PROJEKTA,

MJERE, AKTIVNOSTI

AGROTURIZAM

OPIS

Agroturizam se odnosi na boravak turista na ruralnom prostoru koji žele koristiti karakteristike fizičke i kulturne ruralne sredine. Često puta se dijeli na agroturizam i turizam na seljačkim gospodarstvima. Tržište je u porastu sa stopom rasta 6-10% godišnje. U slučaju Grada Iloka ne treba praviti velike razlike niti stroge podjele. Bilo bi logičnije cijelu destinaciju tretirati „ ruralno“ s pažnjom da ruralni prostor ne izgubi svoje temeljne karakteristike, koje bi trebale predstavljati jednu od okosnica razvoja turizma na ovom području, uz cjelokupnu turističku ponudu, pogotovo autohtone proizvode

OČEKIVANJE KORISTI

- Oplemenjivanje cijelog prostora grada i šire - Bolja eno-gastronomska ponuda - Povećanje kvalitete života lokalnog stanovništva - Povećanje razine zadovoljstva cijele destinacije

NOSITELJI

Grad Ilok – izvršna vlast TZ Ilok OPG domaćinstva


2019. -2025. godine


Kontinuirano programsko uklapanje u sve vidove turističke ponude destinacije ( cijeli prostor )

FINANCIRANJE

Grad Ilok Privatni sektor OPG domaćinstva Ministarstvo turizma RH Ostali dionici

DIONICI

Grad Ilok TZ Ilok Privatni sektor


164

NAZIV

PROJEKTA,

MJERE,

AKTIVNOSTI

POUČNE EKO STAZE

OPIS

Područje Grada i njegovih okolnih mjesta u sastav, zahvaća veliki prostor ( ruralni ), koji je nedovoljno turistički valoriziran.

Slijedom navedenog ovo područje ima vrlo interesantnih naselja relativno dobro povezanih prometnicama. Područje je bogato ili potencijalno bogato autohtonim proizvodima koje treba poticati i razvijati. Osim poljoprivrednih površina, područje je bogato i šumskim dijelovima, divljači, ljekovitim biljem, a poučne eko staze bi trebale biti označene, te opisno naznačene vrstama biljaka, kao i životinja koje obitavaju na tom području. Uređenje staza ne bi trebalo predstavljati neki poseban zahtjev, osim pristupačnosti, jer se radi o čisto ekološkom okruženju.

OČEKIVANJE

KORIST

- Razvoj ruralnog prostora, - Povećanje zadovoljstva turista i veća potrošnja - Povećanje imidža cijele destinacije


RAZDOBLJE

REALIZIRANJA

2019. -2025. godine

AKTIVNOSTI –

RADNJE

1. Faza: Programiranje ( analiza tržišta ) 2019. – 2020. god. 2. Faza realizacije: 2020. – 202.5 god.

FINANCIRANJE Grad Ilok Poljoprivrednici Vinari

DIONICI Grad Ilok TZ Ilok Poduzetnici


165

NAZIV

PROJEKTA,

MJERE,

AKTIVNOSTI

SPORTSKI TURIZAM

OPIS

Sport i rekreacija zauzima značajno mjesto u potrebama i aktivnostima suvremenog turista. Kako se radi o pojmu koji obuhvaća čitav niz sportskih aktivnosti ( sportova na kopnu, u vodi, u zraku ) neophodno je ovo područje ponude ( turizma ) tretirati integralno. Moguće je u planiranju i programiranju prići na različite načine, na više lokaliteta, na više prostora itd. Riječ je o rekreativcima koje fizička aktivnost motivira u kontekstu brige o zdravlju, 'životnog stila', 'vraćanja snage' i 'odmaka od svakodnevice'. Riječ je o cikloturistima, lovcima i ribolovcima, ljubiteljima hodanja, sportova na vodi i dr.. Većinom je ta skupina zainteresirani za ukupne sadržaje destinacije, ekološki su osviješteni i informiraju se na Internet stranicama. Međutim, najvažnije je prihvatiti tezu o integralnom pristupu. To je u slučaju Grada Iloka izrazito moguće zbog slabije razvijenosti ovog vida ponude i turizma.

OČEKIVANJE

KORISTI

- Produženje turističke sezone i bolje popunjenje turističkih kapaciteta

- Jačanje destinacijskog imidža


RAZDOBLJE

REALIZIRANJA

2019. -2025. godine

AKTIVNOSTI –

RADNJE

- 2019. – 2025. definiranje koncepcije sportskog turizma - Realizacija programa - kontinuirano

FINANCIRANJE Grad Ilok Sredstva poduzetnika Javno privatno partnerstvo Poduzetnici

DIONICI

Grad Ilok TZ Ilok Sportska društva i udruge Mali i srednji poduzetnici


166

NAZIV PROJEKTA,

MJERE, AKTIVNOSTI

MOBILNA APLIKACIJA (TUR. VODIČ GRADA I OKOLNIH NASELJA), PROMOCIJA

OPIS

Mobilne aplikacije su aplikacijske programske podrške za pametne telefone, tablet računala i druge mobilne uređaje. Naravno, ubrzani protok informacija i povećani broj korisnika mobilnih uređaja i mobilnih aplikacija, iskoristila je i turistička industrija tako da interakcija turista i turističkih destinacija dobila potpuno novu dimenziju. Turističke aplikacije se najviše koriste na polju atrakcija/aktivnosti. Turistički vodiči bi trebali u svom sadržaju sjedinjavati cjelokupnu ponudu grada i okolnih naselja, prvenstveno u svrhu približavanja i informiranja gostiju.

OČEKIVANJE KORISTI

- Stvaranje kvalitetnijeg turističkog proizvoda - Povećanje interesa za destinaciju

NOSITELJI

Grad Ilok TZ Ilok


2019. - 2025. godine


-1. koncept izrade mobilnih aplikacija 2019. – 2025. -2. koncept izrade kompletnog vodiča u tiskanom obliku na najmanje 4 jezika

FINANCIRANJE

Grad Ilok TZ Ilok Zainteresirani poduzetnici Mali i srednji poduzetnici Poljoprivrednici Vinari

DIONICI

Grad Ilok Poduzetnici


167

NAZIV PROJEKTA,

MJERE, AKTIVNOSTI

GOLF TURIZAM

OPIS

Golf turizam je jedan od selektivnih oblika turizma što znači da je namijenjen jednom užem segmentu turista. Potpuno je drugačiji od masovnog turizma kod kojeg postoji velika koncentracija turista na jednome mjestu. Za razliku od masovnih turista, golf turisti ostvaruju daleko veću potrošnju u destinaciji. Od svih segmenata potrošača, golf turisti imaju najveću kupovnu moć te je stoga njihova prisutnost poželjna u svakoj turističkoj destinaciji. Postojeće vježbalište za golf, kao i igralište od 3 polja te škola golfa, bi se postepeno trebalo proširivati i već sada jače prezentirati postojeće stanje u tom vidu ponude.

OČEKIVANJE KORISTI

- Povećanje promocije destinacije - Povećanje prihoda grada - Povećanje posjećenosti ponude cijele destinacije

NOSITELJI

Grad Ilok TZ Ilok


2019. – 202.5 godine


Definiranje koncepta ( lokacija, sadržaj, organizacija , 2019. -2025. godine) Realizacija 2021.- 2022. godine

FINANCIRANJE

Grad Ilok Privatno –javno partnerstvo Banke EU fondovi

DIONICI

Grad Ilok Turistička zajednica Turističke agencije Vukovarsko – srijemska županija


168

NAZIV

PROJEKTA,

MJERE,

AKTIVNOSTI

PROJEKT DUNAV

OPIS

Program prekogranične suradnje 2014-2020 Hrvatska – Srbija Centar Danube Tour iznimno je važan projekat, ne samo za Osječko-baranjsku, te Vukovarsko srijemsku županiju, već i sva mjesta a i šire koju Dunav povezuju. Izravne koristi, a time i povećanje dolazaka i noćenja, imalo bi cjelokupno gospodarstvo, a posebno segmenti turističke ponude (ruralna kućanstva, proizvođači tradicionalnih proizvoda, proizvođači vina, lokalne i regionalne vlasti, turističke zajednice, organizacije civilnog društva aktivne u turizmu, profesionalne organizacije koja pružaju usluge vezane uz turizam). Projekt teži poticanju razvoja turizma putem kreiranja i promicanja turističke ponude središnjeg Podunavlja. Svakako za područje Iloka treba izraditi operativni program.

OČEKIVANJE

KORIST

- Oplemenjivanje cijelog prostora Grada - Bolja eno-gastronomska ponuda - Povećanje kvalitete života lokalnog stanovništva - Povećanje razine zadovoljstva cijele destinacije

NOSITELJI

- Grad Ilok - Razvojna agencija Osječko - baranjske županije, - Pokrajinski sekretarijat za regionalni razvoj, međuregionalnu

suradnju i lokalnu samoupravu Autonomne pokrajine Vojvodine,

- Upravni odjel za poljoprivredu i ruralni razvoj Osječko -baranjske županije

- Dunavski centar za kompetenciju


2014. -2020. godine


Kontinuirano programsko uklapanje u sve vidove turističke ponude destinacije ( cijeli prostor )

FINANCIRANJE Grad Ilok, Poduzetnici, EU fondovi

DIONICI Grad Ilok, TZ Ilok, Slavonsko – brodska županija, Vukovarsko – srijemska županija, Privatni sektor


169

NAZIV PROJEKTA,

MJERE, AKTIVNOSTI

TURISTIČKA DJELATNOST

OPIS

Turistička djelatnost u svom smislu je: pružanje usluga putničke agencije, turističkog vodiča, prijatelja, animatora, zastupnika, pružanje usluga u nautičkom, seljačkom, zdravstvenom, kongresnom, športskom, lovnom i drugim oblicima turizma, pružanje ostalih turističkih usluga i dr. ( turistička djelatnost )

OČEKIVANJE KORISTI

- Povećanje promocije destinacije - Povećanje prihoda dionika - Povećanje posjećenosti ponude cijele destinacije

NOSITELJI

Grad Ilok TZ Ilok


2019. – 2025. godine


- Definiranje koncepta (2019. -.2020. godine) - Realizacija kontinuirano

FINANCIRANJE

Grad Ilok Privatno - javno partnerstvo Vukovarsko – srijemska županija

DIONICI

Grad Ilok TZ Ilok Turističke agencije Proizvođači ( suveniri, poljoprivredni proizvodi )


170

NAZIV PROJEKTA,

MJERE, AKTIVNOSTI

RAZVOJ SMJEŠTAJNIH KAPACITETA

OPIS

Smještajni kapaciteti ( struktura, kvaliteta, broj )odlučujuće utječu na profiliranje destinacije, postupno, kvantitativno, kvalitativno. Prema tome, realizacija Strategije razvoja turizma mora se dosljedno realizirati, istovremeno prateći trendove u turizmu i prema njima stalno podešavati ponudu

OČEKIVANJE KORISTI

- Poboljšanje turističke ponude - Razvoj cjelokupnog gospodarstva na području grada Iloka i

šire ( multiplikativni efekti )

NOSITELJI

Grad Ilok


2019. – 2025 .godine


- Dosljedno raditi na realizaciji zadanog koncepta u ovoj SRT

FINANCIRANJE

Grad Ilok Javno - privatno partnerstvo

DIONICI

Grad Ilok Mali i srednji poduzetnici


171

NAZIV PROJEKTA,

MJERE, AKTIVNOSTI

BRENDIRANJE

OPIS

Brendiranje u turizmu proces je koji izdvaja određenu destinaciju po svojim karakteristikama, stvarajući identitet destinacije. Pritom se najveći uspjeh postiže isticanjem autentičnosti, a Grad Ilok i šire područje u tome ima mnogo potencijala. U brendiranje moraju biti uključeni svi dionici Grada i šire koji imaju bilo kakve veze s radom u turizmu. Potrebno je stvoriti jedinstven splet ponude turističkih proizvoda i usluga koje će biti prepoznatljive i svojstvene za određenu destinaciju, koji će diferencirati tu destinaciju od drugih konkurenata, te pridonijeti uspješnijem upravljanju razvojem

OČEKIVANJE KORISTI

- Stvaranje kvalitetnijeg turističkog proizvoda - Prepoznatljivost ponude destinacije - Povećanje potrošnje turista

NOSITELJI

Grad Ilok TZ Ilok


2019. - 2025. godine


- Izrada programa brenda 2020.

FINANCIRANJE

Grad Ilok TZ Ilok

DIONICI



172

NAZIV PROJEKTA,

MJERE, AKTIVNOSTI

GASTRO PONUDA

OPIS

Gastronomska ponuda grada Iloka nudi autohtone gastronomske „ specijalitete“ bazirane najviše na ponudi mesnih prerađevina (kobasice, kulen, i ostali proizvodi od svinja), te posebno poznata jela od riba ( fiš paprikaš, riblje paštete, pripravci riba na razne načine ), kao i razne vrste autohtonih slastica. I onako već poznato gastro područje Grada Iloka i okolnih mjesta, trebalo bi još jače promovirati, a posljednji trendovi u turizmu pokazuju da gastro ponuda ima veliki utjecaj na dolazak turista.

OČEKIVANJE KORISTI

- Stvaranje kvalitetnije gastronomske ponude - Prepoznatljivost gastronomske ponude destinacije - Povećanje potrošnje turista

NOSITELJI

Grad Ilok TZ Ilok Ugostitelji ( udruge )


2019. -2025. godine


- Izrada programa gastro brenda 2020.

FINANCIRANJE

Grad Ilok TZ Ilok Ugostitelji ( udruge

DIONICI

Grad Ilok TZ Ilok Ugostitelji ( udruge )


173

NAZIV PROJEKTA,

MJERE, AKTIVNOSTI

WEEKEND TURIZAM

OPIS

Weekend turizam u posljednje vrijeme poprima sve veći značaj, popularnost, takvog vida turističke ponude, prvenstveno vezan „bijegom“ od svakodnevnice, te mobilnošću gostiju, a nadasve otkrivanjem područja za koje već postoje određene spoznaje ( gastro, eno, kulturološka, zabavna i ostala ponuda ) Programi bi u suradnji s lokalnom zajednicom trebali u programu nuditi prvenstveno autohtonost područja, uzevši u obzir zadovoljenje svih uzrasta posjetitelja, prvenstveno obitelji sa djecom, kao i ostale aktivnosti područja.

OČEKIVANJE KORISTI

- Razvoj ponude mjesta i okruženja - Prepoznatljivost ponude destinacije - Povećanje potrošnje turista

NOSITELJI

Grad Ilok TZ Ilok Ugostitelji


2019. -2025. godine


- Izrada programa 2020.

FINANCIRANJE


DIONICI



174

ZAKLJUČNO RAZMATRANJE

Sa ciljem da se lakše sagleda cjelina Strategije razvoja turizma Grada Iloka, u ovom prikazu dat je kratak presjek cijelog uređenja

Strategija razvoja turizma je okvirni razvojni dokument kojim se daje Strateško opredjeljenje razvoja turizma. U tom kontekstu je definiran zadatak, a isto tako koncipirana Strategija razvoja.

Polazna osnova su bili novi trendovi u turizmu, i to: - Novi motivi ( aktivnost, boravak u prirodi, doživljaji, rekreacija, zdravlje ) - Veća očekivanja od cijele destinacije - Promjene u potrebama ( manje je slobodnog vremena, više puta u godini se putuje,

sve su veći zahtjevi ) - Potražnja za očuvanim i uređenim prostorom - Osobna sigurnost - Potražnja za manjim objektima

Strategija je dala odgovore na pitanja

- Koncepcija razvoja ( koji vidovi turizma su danas najaktualniji ) - Pravci razvoja ( smještaj, izvanpansionska ponuda, događaji , itd. ) - Strategija rasta i razvoja destinacije - Dinamika razvoja - Način upravljanja i vođenje destinacijom - Marketinški pristup - Plan realizacije

Sadržajno ( metodološki ) tretirana su sljedeća područja, prezentirajući ih sa aspekta turizma ( koji imaju značaj za razvoj turizma i turističke ponude destinacije.

1. Resursi i djelatnosti

lokacija, demografija, prirodni resursi, povijesno – kulturna baština, infrastruktura, komunalna djelatnost, gospodarstvo-poljoprivreda, turizam, šumarstvo itd.

2. Razvojno - planska opredjeljenja

Europska, Republike Hrvatske, Vukovarsko – srijemske županije, Grada Iloka. Pojedina opredjeljenja značajno utječu na koncipiranje razvojnog programa ( Strategije ) a neka su na adekvatan način i kočnica razvoja, ili mogu postati ( prostorni planovi )


175

3. Poticajne mjere

predstavljaju najznačajnije područje ( u ovom momentu ) koje odlučuju i utječu na realizaciju zamišljene Strategije razvoja turizma

U tom je djelu konkretno predložen model bez kojeg je upitno ostvarenje ove Strategije. Ovo je možda najznačajniji dio Strategije razvoja turizma destinacije Grad Ilok.

4. Društveno - ekonomska kretanja

odlučujući utječu na konkretnu realizaciju......... programa i projekata, i to šire ili promatrajući ( EU; RH ). S toga je izrađena projekcija kretanja turističke ponude kroz tri moguća scenarija.

5.Obilježja turističke ponude i potražnje

područje Grada Iloka je detaljno analizirano i ocijenjeno. Cjelokupno područje značajno utječe na budući razvoj pa ga s toga treba ozbiljno promatrati.

6.SWOT analiza

daje dijagnozu stanja svih prethodno obrađenih područja ( resursi, planska dokumentacija , društveno ekonomska kretanja, obilježje turističke ponude i potražnje ) i predstavlja prvi korak u koncipiranju Strategije razvoja turizma.

7. Tržišni elementi

su polazna osnova u procesu izrade Strategije razvoja turizma. Iz tog razloga je posebna pažnja posvećena trendovima na turističkom tržištu, uspoređujući iste sa sadržajem ponude, te je prikazana neusklađenost ponude sa potražnjom.

8. Razvojne mogućnosti

su prikazane u više varijanti, polazeći od pretpostavljene vizije. Razvoja. U suštini su napravljene dvije varijante razvoja, ili još bolje jedna prikazana kroz period do 2025 i period do 2030 god., kroz projekciju efekata rasta smještajnih kapaciteta i ostalih elemenata ugostiteljskih ponuda i prihoda ostvarenih od turizma.

9. Razvojna Strategija i ciljevi

kroz koje poglavlje smo se opredijelili za konkretnu koncepciju razvoja, model razvoja i najznačajnije ciljeve.

10. Poboljšanje ponude i novi proizvodi

Prema prikazanoj koncepciji razvoja i modelu, predložena su poboljšanja postojećeg stanja i predloženi novi proizvodi a sve prema principu integralnog razvoja turizma.


176

11. Destinacijski menadžment i marketing

u suštini je novi pristup upravljanja turističkom destinacijom Ilok. Marketinški pristup ostaje na turističkim subjektima i na Turističkoj zajednici grada.

12. Plan aktivnosti i akcijski plan

U suštini, ima dva dijela. Prvi je Plan provedbe koji je sublimirao ( tabelarno ) sve mjere i programe. Drugi dio je Akcijski plan, zapravo razrada tog plana s ciljem da budu jasnije mjere i aktivnosti, očekivane koristi, financiranje, dionici itd.


177

IZVORI

DZS, popis stanovništva, 2011.

Grad Ilok- dostupna dokumentacija i web stranice

HGK, http://www.hgk.hr/documents/aktualna-tema-turizam-u-20165899d9633ad81.pdf

http://bookshop.europa.eu/hr/europski-sustav-pokazatelja-za-turizam-pbNB3213182/

http://www.apprrr.hr/arkod-1150.aspx

http://www.mirovinsko.hr HZMO, središnji ured Zagreb.

Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, 2018.

Ministarstvo turizam, http://www.mint.hr/default.aspx?id=976

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, http://www.mzoip.hr/doc/elaborat zaštite okolisa_107.pdf Prostorni plan uređenja Grada Iloka (digitalni oblik); II. Izmjena i dopuna prostornog plana uređenja Grada Iloka, „Službeni vjesnik“ Vukovarsko – srijemske županije br. 17/06, 16/11, 2/15.

Prostorni plan Vukovarsko-srijemske županije 2002., 7/02 (Izmjene i dopune toga plana Sl. vj. br. 8/07, 9/07, 9/11, 19/14, 5/15).

Razvojna strategija Vukovarsko-srijemske županije za razdoblje do 2020.

Službeni vjesnik Vukovarsko-srijemske županije, Broj 2. God. XXIII Vinkovci, 5. ožujka 2015.

Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020.

Strateški marketinški plan hrvatskog turizma za razdoblje 2014.– 2020.

Strategija razvoja turizma Vukovarsko-srijemske županije 2014.-2020.

Strategija razvoja Grada Iloka za razdoblje 2016.-2020.

Studija tradicijskih poljoprivrednih proizvoda, Projekt: Enhancing the tourism development in the Central Danube cross-border region“ - Central Danube Tour, Program: Interreg-IPA CBC Croatia-Serbia 2014-2020

Turistička zajednica Grada Iloka

http://www.apprrr.hr/arkod-1150.aspx

http://www.mirovinsko.hr/


178

grad ilok 15 12 1

Documents