1GlasGrada - 672 - petak 2. 2. 2018.

2 GlasGrada - 672 - petak 2.2. 2018.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA Mišljenja, stavovi i gledišta objavljena u rubrici Pisma čitatelja i reagiranja nisu stav Uredništva.Uredništvo pridržava pravo kraćenja i opreme tekstova. Rukopisi i fotografije se ne vraćaju.

Tekstovi za objavu primaju se do srijede, najkasnije do 10 sati!

DUBROVAČKE SLIKE I (NE)PRILIKE

Ima jedan stup...Ima jedan stup...Ima jedan stup...Ima jedan stup...Ima jedan stup...Kod autobusne čekaonice u blizini Općebolnice, na sred pločnika ima jedan stupkojemu tu nije mjesto iz više razloga.Smeta ponajviše prigodom izlaska put-nika iz autobusa. Taj stup je od javnerasvjete i njegovim premještanjem neko-liko metara dalje ne bi se ništa izgubilo.Nadajmo se da će odgovorni neštopoduzeti.Hvala za popravljeni ulegnuti pločnik kodkućnog broja 1 u Ulici Marka Marulića.Na Boninovu, preko ceste, prokopan jekanal u kojemu je električni kabel (UlicaHrvatskih branitelja, kod kućnog broja2). Valjda će dočekat malo asfalta ili be-tona. Zdravko Trojanović Trojo

U ŠPORTSKOM ŽARIŠTU - ATLETSKI KLUB DUBROVNIK

I “verbalni okršaj” je jedna vrsta psihičkog nasiljaI “verbalni okršaj” je jedna vrsta psihičkog nasiljaI “verbalni okršaj” je jedna vrsta psihičkog nasiljaI “verbalni okršaj” je jedna vrsta psihičkog nasiljaI “verbalni okršaj” je jedna vrsta psihičkog nasiljaBilo kakve oblike verbalnog nasilja smatramo neprihvatljivima, naročitokada se ono događa u okruženju maloljetne djece i na sportskom terenuNastavno na izjavu gospodina Đura Mus-ladina na jednom dubrovačkom portalu kaosportašice i žene dužne smo reagirati naizrečeno.Naime, nedopustivo je da gospodin Mus-ladin izjavljuje kako “ništa više od verbal-nog sukoba nije bilo” između njega i po-moćne trenerice Sandre Ivanković. Ukoli-ko gospodin smatra da je verbalni sukobprimjeren i prihvatljiv način ponašanja, apogotovo u nazočnosti maloljetne djece, spravom se pitamo kako takva osoba možepromicati sve one vrednote koje bi sport itrebao promicati.

Inače, u psihičko nasilje spada i verbalnonasilje i verbalni napad, a samim tim smatra-mo i kako je “verbalni okršaj”, kako je izjav-io gospodin, također jedna vrsta psihičkognasilja. Nakon više od mjesec dana sus-tavnog maltretiranja i javnog prozivanjabrojnih članova našeg kluba, sada gospo-din osjeća potrebu da nas sve pozove dasjednemo za isti stol i razgovaramo o boljit-ku dubrovačke atletike.Institucije koje gospodin poziva da sjednuza stol mi ovim putem pozivamo da nampomognu u zaštiti naše djece i naših člano-va od svih oblika nasilja, ali i korištenja mal-

oljetne djece u svrhu vlastite promocije iosobnog obračuna gospodina s pojedin-im članovima Atletskog kluba Dubrovnik.Naime, roditelji koji su upisali svoju djecu uAtletski klub Dubrovnik nisu dali dozvolugospodinu da osobno koristi njihovu djecuza svoju medijsku promociju već za prom-icanja atletskog sporta kao rekreativnog,sportskog i zdravog načina življenja.Stoga još jednom ističemo kako bilo kakveoblike verbalnog nasilja smatramo neprih-vatljivima, naročito kada se ono događa uokruženju maloljetne djece i na sportskomterenu koje bi trebalo biti mjesto nulte toler-ancije na nasilje bilo kojeg oblika.Članice Atletskog kluba Dubrovnik: AnaPerović Alamat, Dalija Milić Kralj, BrankaRadovanović, Daria Ljubojević- Kabić,Sandra Ivanković, Tea Đurović

TAKSISTI PREDAJU ZAHTJEVE ZA NAPLATU ŠTETE, JER IM DRŽAVA NEPROVOĐENJEM ZAKONA UGROŽAVA PRAVO NA RAD

Uskoro će protiv odgovornih podnijeti i kaznene prijaveUskoro će protiv odgovornih podnijeti i kaznene prijaveUskoro će protiv odgovornih podnijeti i kaznene prijaveUskoro će protiv odgovornih podnijeti i kaznene prijaveUskoro će protiv odgovornih podnijeti i kaznene prijaveNeugodno smo iznenađeni i što je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović primila predstavnika Ubera, a naspredstavnike 2500 hrvatskih obrtnika, koji u državni proračun godišnje uplatimo preko 150 milijuna kuna porezai davanja, a Uber ništa, nije htjela primiti

Zagreb, 29. siječnja 2018. – Autotaksi pr-ijevoznici diljem Republike Hrvatske krenulisu u zakonsku proceduru koja prethodipodnošenju tužbe za naknadu štete, zbogugroženog prava na rad, jer država ne pro-vodi nacionalne Zakone, kao ni Uredbe niDirektive EU. Pred Općinskim državnimodvjetništvom podnijeli su prve zahtjeve zanaknadu štete mirnim putem, a u sljedećemperiodu očekuje se podnošenje više stoti-na zahtjeva pred Državnim odvjetništvimau cijeloj Hrvatskoj, što u novčanimtraženjima predstavlja iznos od oko 100milijuna kuna.Nenadoknadiva šteta vozačima koji obavl-jaju javnu djelatnost temeljem zakona nas-tala je tijekom posljednje dvije godine koli-ko država tolerira nezakonit rad UBER-a. Upripremi su i kaznene prijave protiv odgo-vornih koji nisu u okviru svojih zakonskihovlasti poduzimali radnje u smislu sankcion-iranja nezakonitog rada UBER-a premda suza to imali na raspolaganju zakone koje je

trebalo primijeniti.„Žalosno je da obrtnici vlastitu državu nasudu moraju tjerati da provodi zakone,umjesto da ih država štiti od nelegalne inelojalne konkurencije.U lipnju prošle godine premijer Andrej Plen-ković konstatirao je da je vožnja Uber pr-ijevozom nevažeća obzirom na zakone jernemaju licencu sukladno hrvatskim prop-isima.Poručio je kako svi, koji smatraju da se zbogkorištenja sporne aplikacije krše njihovaprava, mogu podnijeti tužbe nadležnim su-dovima u skladu s važećim zakonskim pro-pisima. Mi smo sada primorani poslušatipremijerov savjet.“, poručio je Božo Miletić,predsjednik Udruženja taksi prijevoznika priHrvatskoj obrtničkoj komori.Taksisti su razočarani i promjenom stavaministra Butkovića, koji je prvotno pozvaonavedenu tvrtku da se povuče s tržišta, asada promiče nacrt prijedloga Zakona oprijevozu u cestovnom prometu koji u pot-

punosti legalizira pružanje usluge protivkoje se borio prošle godine.„Nevjerojatno je da se mi sami moramoboriti protiv nelegalnih pružatelja usluga,istovremeno se boreći protiv niza netočnihinformacija koje se plasiraju s namjerom dadiskreditiraju legalne autotaksi prijevoznike.Umjesto da ministar sluša stručnjake i gra-donačelnike koji poznaju promet svogagrada, koji mogu pretpostaviti kakav ćekaos nastati u turističkoj sezoni, on očitosluša stranu tvrtku koja Hrvatskoj uopće nijeregistrirana za prijevoz, već za marketing.Neugodno smo iznenađeni i što je pred-sjednica Kolinda Grabar Kitarović primilapredstavnika Ubera, a nas predstavnike2500 hrvatskih obrtnika, koji u državni pro-račun godišnje uplatimo preko 150 miliju-na kuna poreza i davanja, a Uber ništa, nijehtjela primiti.Za čiji se interes država bori? Svojih građa-na ili stranih lobija i tvrtki?“, dodao je Mi-letić. Lara Levak

3GlasGrada - 672 - petak 2. 2. 2018.

VUKOVAR I DUBROVNIK HRVATSKISVJETIONICI

Bože, gdje si sada?Bože, gdje si sada?Bože, gdje si sada?Bože, gdje si sada?Bože, gdje si sada?Vukovar već neizdrživih ineoprostivih dvadeset godina jestsvjetionik na istočnom kraku slijepogcrijeva Hrvatske odnosno slijepe kifleTuđmanove (a Dubrovnik najužnom). Svjetionik koji svojimnoćnim svjetlosnim aćenima, adnevnim fatalističkim zdujanjem nanacionalistički izoliranoj hridi senjavasvakom namjerniku, a posebnomladom i ambicioznom, da gazaobilazi u što širem lukuOnemu M.P.(Podaci poznati Uredništvu)neću odgovoriti. Izravno. Elemente odgo-vora može naći u ovemu osvrtu na ultimozborovanje dubrovačke kleroustašije usvom ustaljenom okupljalištu povodom pri-zentavanja knjige „Vukovarska bolnica sv-jetionik u povijesnim olujama hrvatskog is-toka“ autora dr. Iva (hercegovački: Ive)Lučića, tamo već udomaćenog veteranaobavještajnog podzemlja (neo)ustaškezajednice odnosno republike Herceg-Bosne. Koji je, nakon formalne propastinavedene nezavisne plemenske tvorevinena teritoriju Bosne i Hercegovine, prebje-gao u Hrvatsku i uhljebio se u istoimenominstitutu za povijest s konspirativnomzadaćom da usadi herceg-bosanske stan-darde u hrvatske povijesne, a i suvremenezbiljnosti.Kaže da ga je na pisanje knjige isprovocir-ala „teza da je sve do devedesetih u Vuko-varu bilo krasno i divno živjeti, a da je u tojzajednici odjednom sve puklo kad su došlinacionalisti“. Pa se upustio u istraživanje,kojim je utvrdio da to zapravo nije tako, jerda su uzroci puno dublji i da sežu 150 god-ina unatrag.Ponosni autor upinje se dokazati kako jesve podredio rasvjetljavanju istine, kakopomirenje nije moguće bez istine i bezpriznanja žrtve, bez pijeteta, poštovanja.Njegov zagrebački predstavljač i istomišl-jenik dr.Andrija Hebrang tobože mu pred-bacuje „da mu je najveća mana to što mislida ćemo uspjeti s istinom“. Na istini inzisti-ra i urednik knjige dr. Ante-Zvonimir Golem,koji kaže: „U kontekstu obrambenog Do-movinskog rata se jako puno koristi pojamistine. Koriste ga svi, pa i oni koji manipu-liraju s njom, a i oni koji žele promoviratineistinu. Svoju istinu ima svatko,ima iMeđunarodna zajednica, ima i Haški sud,ima i neprijatelj. Što je onda prava istina?Po definiciji to je doživljaj i percepcijadoživljenog.“Na primjer, istina o sigurnosno-obavješta-jnom ozračju Hrvatskog vijeća obrane(HVO) Herceg-Bosne, miljeu iz kojega jeponiknuo današnji doktor hrvatske institu-cionalne povijesti Ivo Lučić, kako je doživiodanas umirovljeni brigadir Hrvatske vojskeDušan Viro izgleda ovako:

„Iz drugoga pokušaja, pozvavši se nadužnost koju sam obnašao, početkom lis-topada 1993.ulazim u logor H.u zapadnojHercegovini. Na osobno traženje, mimoslužbenog programa posjeta, te unatoč pro-tivljenju upravitelja, ulazim u objekt gdje susmješteni zatočeni Muslimani. Na ulazu šok.Ususret mi u valovima dolazi gomila naiz-gled hipnotiziranih ljudi. Blijedi, raščupanekose, odjeveni u dronjke, usporenih korakai ukočenih tijela s nevjerojatno otupljenimpogledima, zagledani u daljinu, nijemo sušetali u tišini. Ovi izgubljeni ljudi izgledali supoput aveti upravo pristigli iz zagrobnogsvijeta. U prvi mah, ponesen nestvarnimprizorom pomislio sam da se možda radi orežiranoj predstavi, sceni iz kakvog nadreal-ističkog filma… Pozdravljao sam ih, no nit-ko me nije niti pogledao. Vijugao samizmeđu njih kako bih izbjegao sudaranja snjihovim tijelima. Za svega nekoliko trenu-taka utopio sam se u moru ljudskih krhotinakoje su besciljno lutale širokim hodnicimazgrade koja je nekada bila škola. Zatražiosam razgovor s medicinskim osobljem.Liječnici, i samo zatočenici, objasnili su mida je takvo psihičko stanje kod ovih ljudiposljedica višemjesečnog boravka uzatvorenom prostoru te neprekidneizloženosti jakom stresu. Zatražio sam odupravitelja da mi izdvoje deset zatočenikarazličitih dobnih skupina, obrazovanja, po-drijetla i sl. Razgovaramo bez nazočnostipredstavnika HVO-a. Odmah na početkusam im rekao da je sve što ja mogu učinitiza njih, nažalost samo to, da ću sve štočujem od njih, po svojoj savjesti, načiniti is-tinito izvješće svojim nadređenima. U počet-ku sam osjetio silan strah tih ljudi. Razgovornikako da krene. Odjednom ustaje mladić,treća godina studija elektrotehnike u Mo-staru. Otvara usta. Govori kako su mu četkai pasta za zube nedostupni već tri mjeseca.Pokazuje tri preostala prednja zuba. Pa-radentoza je uzela danak. Sve zlo koje ga jesnašlo on lakše podnosi, ali pasta za zubebi mu bila kao dar s neba. Odjednom go-vore svi. Mole me da zapisujem. Kažu mida im najteže pada kad ujutro izdvajaju„dragovoljce“ koje odvoze na prve borbenelinije kopati rovove. Mnogi njihovi drugovi,kažu, pogibaju od snajperskih hitaca Arm-ije BiH. Redaju se priče o strašnim ljudskimsudbinama. Potresen svime što sam čuo,pitam ih na kraju što mogu učiniti za njih.Student me zamolio da mu nabavim pastu ičetku za zube…Od upravitelja tražim dopuš-tenje da odvedem svoje sugovornike u su-permarket u zapadnom dijelu Mostara. Nećeni da čuje. Inzistiram… Prati nas vojna polici-ja. Mom sjedalu pristupa stariji čovjek i kažemi da su poželjeli da ova vožnja nema kra-ja. Šutim, stid me je. Ulazimo u samoposlu-gu. Vojna je policija ispraznila objekt oddrugih kupaca. Ostao sam zatečen skrom-nim izborom ovih nesretnih i napaćenih lju-di. Student je doslovno uzeo samo jednupastu i četku za zube. Vraćam ih, moleći ihda uzmu dovoljno zaliha.

Neugodno im je…Vraćamo se u logor. Ras-tajemo se u tišini. Suze su u očima, njihovime pogledi čine nervoznim. Pitaju me zaime. Ja sam vojnik koji samo želi ostatičovjekom, odgovaram, takvog me pamtite.Odlazim duboko potresen, tuga i nemoć sume razdirali. Znao sam da prepuštam ovenedužne ljude neizvjesnoj sudbini koje lud-ilo rata nosi sobom. Bože, gdje si sada…?“(Dušan Viro, Izvadak iz vlastitog dnevnika,Mostar, listopad 1993., objavljeno na 233-234.stranici njegove knjige „SlobodanMilošević – anatomija zločina“, Profil Inter-national, Zagreb, 2007., kao fusnota uznavod kako su Srbi sredinom 1992.godinepo istočnoj Bosni počeli osnivati koncen-tracijske logore).Istina koje se mi sredovječni i stariji hrvats-ki odnosno jugoslavenski građani sjećamo,a hercegbosanski ustašoidi se po definicijisvoga prokletstva s njome ne mogu i nesmiju miriti, pa uranjaju u dubinska povije-sna istraživanja kako bi opovrgnuli notornuistinu da se u bogatom Vukovaru (kao i ubratskom mu Dubrovniku) već od sredine60-tih pa do kataklizme početkom 90-tihprošlog stoljeća živjelo tako „krasno i di-vno“ kako se vjerojatno više nikad i nigdjeneće živjeti. I da nacionalisti uistinu jesurazorili tamošnju (i amošnju) idilu skladnog(su)života. Srpski nacionalizam je srpskiproblem, a mene muči nacionalizam koji jezavladao u Hrvatskoj i koji je dao svojlavovski doprinos izbijanju rata na svomteritoriju. „Poguba ljudske naravi“, koja namse jednostavno nije smjela dogoditi! Apogotovo ne uz cijenu koju je platio Vuko-var (i Dubrovnik). Odnosno po cijenu on-oga u što se Vukovar (pa i Dubrovnik kojise zavarava iluzijom turizma) izrodio i kako,punih dvadeset godina nakon mirne rein-tegracije, vegetira. A što je dr.Lučić, u faludakako, izvrsno dijagnosticirao završnoproširivši svoju metaforu s bolnice na cijeliVukovar: „Vukovar mora biti svjetionik Hr-vatske“. Vukovar već neizdrživih i neopros-tivih dvadeset godina jest svjetionik na is-točnom kraku slijepog crijeva Hrvatskeodnosno slijepe kifle Tuđmanove (a Du-brovnik na južnom). Svjetionik koji svojimnoćnim svjetlosnim aćenima, a dnevnimfatalističkim zdujanjem na nacionalističkiizoliranoj hridi senjava svakom namjerniku,a posebno mladom i ambicioznom, da gazaobilazi u što širem luku.Pa dr.Lučić, opet dakako u falu, kokolavanama Dubrovčanima da mi najboljemožemo shvatiti ratnu tragiku Vukovara. Da,tragičnu uzaludnost idiotskog nacionalis-tičkog rata koji nas je pogodio, pa čak ineizmjerne žrtve vukovarske (i dubrovačke)bolnice.

Darko Kaciga DubrovčaninP.S. Ceterum censeo... uostalom mislim datreba ukinuti: 1) hrvatsko državljanstvo svi-ma koji ne prebivaju u Hrvatskoj; 2) Mini-starstvo turizma; 3), a mostu preko Rijekedubrovačke vratiti njegovo časno, izvornoime - Most Dubrovnik.

4 GlasGrada - 672 - petak 2.2. 2018.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA

U SVJETLU NAGRADE GRADSKOG VIJEĆA

Padre Petar Perica - krvni svjedok vjerePadre Petar Perica - krvni svjedok vjerePadre Petar Perica - krvni svjedok vjerePadre Petar Perica - krvni svjedok vjerePadre Petar Perica - krvni svjedok vjereMučite nas, osuđujete nas i nazivate nazadnima, zatucanima!Vaša je bezočnost dokaz naše nevinosti, a vaše podleprepredenosti, znajte, ne služe ni za što. Naprotiv, povećavajuprivlačnost naše vjere. Što nas više pobijete, mi smo mnogobrojniji. Krv mučenika sjeme je kršćana! - Tertulijan (lat.Quintus Septimius Florens Tertullianus), lat. ranokršć. pisac(o. 160. - o. 220.)

U svjetlu odluke Gradskog vijeća oposthumnom odlikovanju PadrePetra Perice, ovog svetog čovjeka,bilo bi lijepo ako biste ovaj članakobjavili u Glasu Grada.Kad je ratni vihor završetka Drugogsvjetskog rata svojim hladnim da-hom okrutnosti dotaknuo i hrvatskekrajeve, na dubrovačkom otočićuDaksi, kao simbolu i najavi budućihmasovnih pogubljenja, dogodio sezločin smaknuća bez suđenja idokazane krivnje. Zločin o kojemse najprije šutjelo, a zatim ga sepokušalo opravdati kao komunis-tičku odmazdu nad fašističkim sna-gama i kontrarevolucionarnim ele-mentima, bio je brutalan i nemilos-rdan čin obračuna s hrvatskom sv-jetovnom i vjerskom inteligencijom.Obračun sa svima koji su biliprepreka ostvarivanju ideje totalitar-nog režima, uvijene u fraze poputklasne jednakosti, bratstva i pravde.Ubojstva tadašnjeg dubrovačkoggradonačelnika dr. Nika Koprivice,fra Marijana Blažića, istaknutog zn-anstvenika, kao i brojnih drugihuglednih Dubrovčana značajnih zakulturni, gospodarski i politički životGrada, potvrda su gore navedeneteze. Listopadske žrtve iz 1944. go-dine u Dubrovniku i okolici, bile susamo uvod u dugogodišnju zimu,mračno doba progona i straha, kadse vrijeme zaustavilo, a šutnja post-ala uvjet života i slobode. Daksa,Orsula i ostala dubrovačka stratiš-ta nisu samo puki zemljopisni poj-movi na kojima su se dogodili poje-dinačni zločini, oni su uzorak nest-varnog zla koje je Hrvatsku obojilokrvlju. Zlo koje je promoviralo smrt,a poništavalo život. Život kao na-jveći ideal i svetinju. Svako ubijan-je, ubijanje je te svetinje. Nemalijevih ni desnih smrti, nema praved-nih i nepravednih, zasluženih inezasluženih ubojstava. Upravo izrazloga poštivanja života potrebnoje reći istinu o događajima koji suse u Dubrovniku dogodili koncemDrugog svjetskog rata. U ime strad-alih, njihovih obitelji, kao i mlađihgeneracija kojima se ta istina sus-tavno prešućivala.Jedan od ubijenih građana Du-brovnika, tog nestvarno tužnog i

okrutnog 24. listopada 1944. god-ine, bio je i otac Petar Perica, ka-tolički svećenik i isusovac. OtacPerica za života je bio na glasusvetosti, a među katolicima gamnogi smatraju kršćanskimmučenikom. Poznat je kao autornajpopularnijih katoličkih pjesama“Zdravo Djevo” i “Do nebesa nekse ori”. Riječ je o pjesmama kojesu od svog nastanka postaleneizostavnim dijelom misnih slavl-ja hrvatskog katoličkog puka. Pa-dre Perica, kako Dubrovčani i dan-as zovu tog svećenika-isusovca,uzor je mučenika za vjeru i za svojnarod. Rođen u Kotišini pokrajMakarske, isusovac Petar Pericakao redovnik djelovao je u Zagre-bu, Travniku, Splitu, Šibeniku i Du-brovniku. Bio je superior Isuso-vačke zajednice, upravitelj Crkvesv. Ignacija, duhovnik u Bisk-upijskom sjemeništu, voditelj du-hovnih vježbi i pučkih misija, duhov-ni vođa crkvenih društava. OtacPetar Perica bio je rodoljub, duhov-ni velikan, uzorni svećenik, osobitiodgajatelj mladeži. Strijeljan je zatošto je kao isusovac i svećenik Ka-toličke crkve vršio svećeničkuslužbu i odgajao mlade u vjeri. Kaoi brojni drugi ugledni Dubrovčanitog vremena, ubijen je iz mržnje,bez ikakve krivnje, sudskog postup-ka, a sve optužbe protiv njeganapisane su nakon strijeljanja. Nje-gova mučenička smrt, potvrdila jesvu nakaradnost komunističkogrežima i njegove ideološke mržnjeprema katoličkoj vjeri.Sve je drugo varka i taština!Obitelj Perica potječe od slavnoghrvatskog plemena Kačića (u kojespada i veliki hrvatski pučki pjesnikAndrija Kačić-Miošić), što objašn-java pjesnički talent Petra Perice.Rođen 1881. godine, Petar Pericaosnovnu je školu pohađao uMakarskoj, u kojoj je ostao upam-ćen kao učenik koji je svojom pjes-mom pozdravio splitsko - makar-skog biskupa Frana Nakića kad jeovaj posjetio njegovu školu. Kaonadareni učenik, školovanje nas-tavlja u Nadbiskupijskom sjemeniš-tu i gimnaziji u Travniku, o čemukasnije svjedoči kao o najsretnijim

danima svog života. Njegovi razredni kolege opisuju ga kaopobožnog i sabranog sjemeništarca, duboko sjedinjenogs Bogom u molitvi. Svoj duhovni program sažeo je u sl-jedeće stihove: Kristu služit – to je nad sve časti; Njega ljubit– nema veće slasti; Njega slijedit – to je veličina: Sve je drugo– varka i taština!. Pjesmu ‘’Do nebesa nek se ori’’ napisao je1900. godine. Nije ju potpisao svojim imenom već pseud-onimom, želeći ostati nepoznat, jer mu je na prvom mjestubila slava Srca Isusova, a ne vlastita slava. Pjesma “Do nebe-sa nek se ori” spjevana je za prigodu posvećenja hrvatskemladeži Srcu Isusovu i kroz cijelo dvadeseto stoljeće pa dodanas pjeva se kao jedna od najpopularnijih hrvatskih vjer-skih pjesama. Na hodočašću u Rimu pripala mu je čast dapapi Leonu XIII. uruči album sa 160 tisuća potpisa mladih izHrvatske, koji se posvećuju Srcu Isusovu. Kako u svomdjelu ‘’O. Petar Perica, DI, pjesnik i mučenik’’ navodi RokoPrkačin, otac Petar Perica u svojim duhovnim vježbamasam je sastavljao molitve. Jedna od njih datira iz 1898. go-dine i posebno je znakovita jer kaže: Molim te prije svegaBože svemogući, daj mi milost da Ti samo mogu vazda vjer-no služiti. Zatim, pokloni mi dug život, pa bio pun boli, pat-nja i nevolja te što više darova svojih milost kako bih mogaotisuće i milijune ljudi izbaviti vječnog prokletstva... Daj mimolim Te smjerno i mučeničku smrt za to podnijeti... Ali Tvoja,ne moja, nek se vrši volja.Nadahnut životom svojih odgojitelja isusovaca, Petar Peri-ca 1901. godine primljen je u Družbu Isusovu. Nakon nov-icijata u Velehradu, intenzivno školovanje nastavlja u Kal-skburgu kraj Beča, Sant Andrä u Koruškoj, Bratislavi, na-kon čega se vraća u Travnik na dvogodišnji magisterij. Zaproslavu pedesete godišnjice proglašenja dogme Bezgreš-nog začeća 1904. godine mladi Petar Perica napisao jepjesmu ‘’Zdravo Djevo’’, koja će protokom vremena postatinajpoznatija i najomiljenija hrvatska marijanska pjesma,prevedena na njemački i slovenski jezik. Autor je poznatebrošure ‘’Slavlje hrvatske omladine godine 1910'’. Nakonzavršenog studija teologije u Innsbrucku, zaređen je zasvećenika, a mladu misu 1914. godine služi u rodnoj Kotiši-ni. Što veća slava Božanskom Srcu Isusovu bilo je njegovoživotno geslo. Ubrzo odlazi u Zagreb, gdje biva imenovanurednikom ‘’Glasnika Srca Isusova’’, ali i upraviteljem Apos-tolata molitve u Zagrebačkoj nadbiskupiji. Nakon kratkogvremena premješten je u Travnik, gdje se također nije dugozadržao. Kako u svom članku ‘’Isusovac Petar Perica - žrtvasvirepe mržnje’’ navodi Josip Antolović Njega je čekala rod-na Dalmacija, u kojoj će se afirmirati i uzdignuti do apostolavelikog formata. U Split dolazi 1919. godine, u rezidencijuDružbe Isusove. Ostale su zapamćene njegove vatrene ipoučne propovijedi u Splitskoj katedrali i na pučkim misija-ma, molitvene akcije po kućama. U Splitu je bio poznat kaostručnjak u davanju duhovnih vježbi i tražen ispovjednik.Omiljen među mladima, često je bio meta liberalnog i ateis-tičkog tiska. Nakon desetogodišnjeg boravka u Splitu, od-lazi u Šibenik na mjesto duhovnika u novoosnovano Dječač-ko sjemenište. I ovdje izvrsno prihvaćen među sjemeništarci-ma, širi svoje aktivnosti i na križarska društva. Padre Pericakonačno dolazi u Dubrovnik 1937. godine i postaje superi-or ovdašnje isusovačke zajednice. Na službi je u du-brovačkom Biskupijskom sjemeništu, vodi Marijinu kongre-gaciju sjemeništaraca, a obnaša i službu duhovnikaKrižarskog bratstva. Dubrovčani ga prihvaćaju otvorenogsrca. Osim izražene moralne i vjerske dimenzije njegovogpastoralnog rada, posebno se isticala i njegova ljubav pre-ma domovini i svom narodu. Iskreno je volio svoj hrvatskinarod, za njega je živio, s njim suosjećao i patio. Mladi uDubrovniku su ga voljeli jer je bio moralni uzor, strastveniodgojitelj, mudar propovjednik, smireni prosvjetitelj. U Du-brovniku je padre Perica dočekao početak i završetakDrugog svjetskog rata, čitavo vrijeme potpuno izvan i iznad

5GlasGrada - 672 - petak 2. 2. 2018.

politike, posvećen svom apostolatu, hu-manitarnom radu i mladima. U svojim ‘’Us-pomenama 1939.-1952.’’ Josip Braenovićnavodi kako mu je kao budućem časnikuHrvatske vojske padre Perica govorio oobveznom moralnom postupanju premazarobljenom neprijatelju, o ljudskom i ko-rektnom ponašanju prema građanima uosvojenim mjestima, prema njihovim život-ima i njihovoj imovini. Smatrao je da je bor-ba hrvatskog naroda za svoju državupravedna borba i kao takva ne smije seukaljati pljačkom, paležima, osvetom imržnjom. Govorio mu je kako je i neprijateljBožje stvorenje te da se ne smije na zloodgovarati zlom te da je mržnja pogubnaza jednu i za drugu stranu u sukobu. Uputioga je da kao budući časnik Hrvatske vojskemora biti uzor poštenja, pravednosti i pošti-vanja čovjeka. Unatoč svemu, odmah na-kon ulaska partizanskih snaga u Grad, pa-dre Perica je uhićen.Ako je žrtva, pa neka bude, primam je!O posljednjim danima ovog uzornog čovje-ka, redovnika i svećenika svjedoče njego-va subraća u dnevničkim zapisima du-brovačke rezidencije Družbe Isusove. Pre-ma njihovom svjedočenju partizanski vojnicidošli su po oca Petra Pericu u nedjelju, 22.listopada 1944. godine, iza 22 sata. Primiv-ši vijest o svom uhićenju, s mirom u duši ipouzdanjem u Boga padre Perica samo jerekao: Presveto Srce Isusovo, smiluj mi se.Ako je žrtva, pa neka bude, primam je!. Na-kon kratkog boravka u zatvoru, u noći s 23.na 24. listopada zajedno sa ostalim ugled-nim Dubrovčanima odveden je na otočićDaksu. Nakon tjelesnih i psihičkih torturakojima je bio izvrgnut od strane partizan-skih vojnika, konačno je bačen u netomiskopanu jamu i ustrijeljen metkom u potil-jak. Prema kasnijim svjedočenjima očevi-daca, u trenutku smrti pjevao je ‘’Tebe Bogahvalimo’’. Padre Perica ubijen je zajednosa šestoricom dubrovačkih svećenika ibrojnim drugim sugrađanima. Bez podig-nute optužnice, bez održanog suđenja. Dannakon ovog zvjerskog čina, Dubrovnik jebio oblijepljen plakatima na kojima se izričesmrtna presuda onima koji su dan ranijeubijeni. Vidjevši imena svojih sugrađana naovim plakatima, mnogi Dubrovčani su un-atoč strahu javno zaplakali i molili se zaduše svojih prijatelja, posebno za dušusvog padre Perice, za kojeg su smatrali daje umro kao svetac mučenik. Kao krvni svje-dok vjere.Posmrtni ostaci oca Petra Perice identificir-ani su tek 65 godina nakon njegovogubojstva. Nakon iskopa likvidiranih žrtavau zajedničkoj grobnici na otočiću Daksa,obavljenog 2009. godine, po uzorcima krviobitelji iz Australije identificiran je otac PetarPerica. Dana 26. lipnja 2010. godine dos-tojno je pokopan uz svoju redovničku sub-raću na dubrovačkom gradskom grobljuBoninovo. Na temelju niza informacija možese osnovano tvrditi da je o tim uhićenjima iokrutnim ubojstvima na Daksi odlučio

Okružni Komitet Komunističke partijeHrvatske za Dubrovnik, zajedno s pred-stavnicima Oblasnog Komiteta KPH zaDalmaciju te dužnosnicima OZNA-e zaDubrovnik i Dalmaciju. DubrovačkaUdruga za očuvanje uspomene nažrtve stradale na otoku Daksi – ‘’Dak-sa 1944./45.’’, podnijela je 2007. god-ine kaznenu prijavu protiv nepoznatihpočinitelja, koji su u listopadu 1944.godine na Daksi pogubili građane Du-brovnika. U Dubrovniku je tijekom togtmurnog i zlosutnog listopada ubijenooko 190 ljudi. Na prestavljanju knjige‘’O. Petar Perica, DI, Pjesnik i mučenik’’,autora isusovca dr. Roka Prkačina, du-brovački biskup msgr. Mate Uzinićiznio je mišljenje da je otac Perica kan-didat za sveca te da Prkačinova knjigamože poslužiti ubrzanju pokrenutihpostupaka o kandidatima za krunumučeništva među žrtvama II. svjetskograta u Dubrovniku. Sam autor knjige,isusovac Roko Prkačin smatra da jeotac Perica strijeljan iz ideološkemržnje koju je Komunistička partijaJugoslavije imala prema vjeri i vjerskimslužbenicima te je Petar Perica postaokrvni svjedok vjere i kandidat za oltar.O ovome tužnom razdoblju hrvatskepovijesti postoje opširna pismena svje-dočanstva msgr. Iva Gugića, s kojimanas je u svom članku upoznao JosipAntolović. Zato ovaj tekst završavamoupravo jednim takvim citatom msgr. IvaGugića: Otac Perica se preselio ublaženu vječnost slave, nakon što je iz-vršio dužnost sveta svećenika i vrsnarodoljuba. Njegov se život ne bi smiobrojati po godinama, nego po radu. Ataj je neizbrojiv. Izbrojit će ga sam Gos-podin Bog i dostojno nagraditi. Čvrstosam uvjeren da je to Bog već i učinio.Dao Bog, za kojeg je živio i radio, daga uzmognemo što skorije službeno ijavno štovati na našim oltarima kao sve-ca – mučenika, odgojitelja srca i uma,oca i dobrotvora čovječanstva, sjajnoguzora pobožnosti i raznolikih krijeposti.Hvala tebi mučeniče naš, koji si sve štoje u Tebi sveto, lijepo, krijeposno i iz-gledno bilo, prelijevao u naše duše.Bog Ti je to sigurno već platio u lije-pom raju. Blagoslovljen ti trud, svetauspomena, trajna slava! Moli se Boguza nas, da kako smo se okupljali s To-bom oko jedne žrtve u vremenu, takose opet skupa nađemo oko jedne žrtveu vječnosti. Do tada ćeš vječno živjetiu našim srcima!

Prof. Pavo JančićIzvori:‘’O. Petar Perica, DI, pjesnik i mučenik’’,dr. Roko Prkačin, Filozofsko-teološkiinstitut Družbe Isusove u Zagrebu,svibanj 2014.“Isusovac Petar Perica - žrtva svirepemržnje”, Josip Antolović, Obnovljeniživot, Vol.46. No.2., travanj 1991.

DUBRAVKA ŠUICA:

Zabrana tungsten rasvjeteZabrana tungsten rasvjeteZabrana tungsten rasvjeteZabrana tungsten rasvjeteZabrana tungsten rasvjetepogubna za hrvatsku ipogubna za hrvatsku ipogubna za hrvatsku ipogubna za hrvatsku ipogubna za hrvatsku ieuropsku kulturueuropsku kulturueuropsku kulturueuropsku kulturueuropsku kulturuZastupnica u Europskom parlamentuDubravka Šuica uputila je hitno pismopovjerenicima u Komisiji zbog zabranetungsten rasvjetePotaknuta pismom koje su hrvatski kulturnidjelatnici uputili hrvatskim zastupnicima u Eu-ropskom parlamentu kako bi poduzeli sveraspoložive korake da spriječe eventualnodonošenje zabrane tzv. tungsten rasvjete kojabi nepovratno ugrozila hrvatsku kulturu zastup-nica Dubravka Šuica uputila je pismo povjereni-ku za Energetsku uniju Marošu Šefčoviću, pov-jereniku za klimatsku i energetsku politikuMiguelu Ariasu Cańeteu te povjereniku za Obra-zovanje, kulturu, mlade i sport Tiboru Navrac-sicsu.Naime, prema dostavljenoj informaciji iz Europ-ske komisije započet je proces izmjene propisa(EC) NO 244/2009, (EC) 245/2009 i (EU) NO1194/2012 o zahtjevima ekodizajna i (EU) NO874/2012 o uvjetima energetskog označavanjarasvjetnih proizvoda. Predloženim izmjenamaregulative od rujna 2020. godine u Europskojuniji bilo bi zabranjeno stavljanje u promet i ko-rištenje izvora svjetla sa žarnim nitima (tzv. tung-sten rasvjete) čak i u kulturnim ustanovama iorganizacijama, a koje su, zahvaljujući tzv. en-tertainment klauzuli iz 2013. godine, od nje sadaizuzete.Takva bi zabrana značila da sva hrvatska kaza-lišta, ali i brojne druge ustanove i organizacije ukulturi, te tvrtke koje se bave scenskom, tv i film-skom rasvjetom, do rujna 2020. godine morajunabaviti posve novi rasvjetni park, a postojećiotpisati. Rasvjetna tijela sa žarnim nitima kojasada koriste, morali bi zamijeniti LED izvorima.Procjenjuje se kako bi trošak nabave novih ras-vjetnih tijela hrvatsku kulturu mogao stajati višedesetaka milijuna eura a manje ustanove poputcentara i domova kulture ne bi podnijele takvetroškove.Prema informacijama Komisije, prijedlogizmjene zakona je tek u izradi, a nakon ljeta ćebiti poslan u Parlament i Vijeće na usvajanje.Upravo 2020., kada grad Rijeka postaje europ-ska prijestolnica kulture, tisuće kulturnih djelat-nika i institucija diljem Europe moglo bi se,slijedeći predložene regulatorne izmjene, naćiu egzistencijalnim poteškoćama.Šuica je u pismu povjerenicima navela sve fi-nancijski i organizacijski štetne posljedice even-tualnog donošenja zabrane te apelirala na Ko-misiju da, uzimajući u obzir 2018. godinu kaoEuropsku godinu kulturne baštine, razmotri od-luku i njezine posljedice.

6 GlasGrada - 672 - petak 2.2. 2018.

KLGB SRĐ JE GRAD - GLEDA LI BELVEDER JOŠ UVIJEK NA GRAD KOJI USVOJU AGENDU NIJE UKNJIŽIO BORBU ZA JAVNI INTERES?

Politička trgovina drži glavne igrače u igriPolitička trgovina drži glavne igrače u igriPolitička trgovina drži glavne igrače u igriPolitička trgovina drži glavne igrače u igriPolitička trgovina drži glavne igrače u igriBELVEDERE I MI ili hoće li Gradonačelnik i najdržavotvornija odsvih stranaka konačno preuzeti odgovornost, pomoćigrađanima, ili nastaviti s ulogom slugana raznoraznimšpekulacijama?

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA

Pitanje vlasništva zemlje na kojoj senalazi kompleks Belvedere ušao je,sudeći po javnoj prepisci izmeđugospara Igora Legaza i gospođeStelle Šimunović kao odvjetnice tvrt-ke Vila Larus d.o.o. u sferu u kojoj sei od ostalih aktera javnog života tre-ba očekivati reakcija ili barem ele-mentarno poznavanje problema.U slučaju Belvedera - očigledno jeda se radi o još nerazjašnjenim okol-nostima po kojima su mimo sadržajaRješenja donesenog 1996. od stranezemljišno-knjižnog odjela Općinskogsuda u Dubrovniku - izvršeni grubifalsifikati.U ovom slučaju Srđ je Grad potpunopodržava ono što javno tvrdi gosparIgor Legaz.Naime, Posl. Br. Z-2363/94 od03.04.1996. Općinskog suda u Du-brovniku donosi Rješenje u kojem senavodi samo ono što se ovim Rje-šenjem dopušta, pozivajući se nauvid u više dokumenata, a među nji-ma i Prijavni list UP-I-932-07-/92-01/78. Prema tada važećem Zakonu ozemljištim knjigama sudac nije tre-bao pisati obrazloženje zašto je nekepredložene izmjene prihvatio, a zaš-to neke druge nije. To je razlog zaš-to „nigdje u navedenom rješenjunema naznake da se ne prihvaćaprovedba u bilo kojem dijelu“. Ta jeobveza nastala tek novim Zakonom

o zemljišnim knjigama od01.01.1997.No, vratimo se na spomenuto Rješen-je jer je ono ključno za razumijevanjefalsifikata koji je potom izveden, dak-le, što se ovim Rješenjem jedino isamo dopuštalo:1. Poništenje čest. zgr. 763/12. Poništenje čest. zem. 1875/33. Promjena prava korištenja čest.zem. 1859/1, 1859/2, 1859/3, 1859/4, 2457, čest. zgr. 3032 i 3052, teuvrštenje novoformiranih čest. zgr.3196, 3197, 3198, 3199 i 3200 uz is-tovremenu uknjižbu.Najprije, Općinski sud u Dubrovniku- zemljišnoknjižni odjel donio je Rje-šenje SAMO ZA OVE IZMJENE, a neza ikoje druge.Sve one izmjene koje su upisane uObrazloženju Prijavnog lista UP-I-932-07-/92-01/78 Ureda za katastar-sko-geodetske poslove nisu senužno morale prihvatiti ovim Rješen-jem.Sam Prijavni list u svomeObrazloženju izričito navodi osnovuizmjena – Uporabnu dozvolu za ho-tel Belvedere UP-I-05/5-2073/1-88 od30.06.1988., dakle, te izmjene nisubile na osnovu Rješenja suda. No,Sud je trebao prihvatiti ove izmjene -jedan dio doista jest, ali onaj dio kojije predmet ovog javnog spora, a inašeg javnog interesa NIJE.

Ovo je i pravi razlog zašto su čest. zem. među kojima jei put Vlaha Bukovca uz određeni broj čest. zem. koje suu obuhvatu kompleksa Belvedere - DANAS SLUŽBENOI U CJELOSTI UKNJIŽENO VLASNIŠTVO REPUBLIKEHRVATSKE, a ne tvrtke Vila Larus d.o.o.Što se po pitanju falsificiranja dalje dogodilo. Očito je daje NETKO nastojao nezakonito unijeti one izmjene kojenisu bile potvrđene Rješenjem iz 1996. To je napravl-jeno vrlo perfidno jer su napravljene izmjene na katastar-skoj karti, a jednoj čestici (čest. zem. 1877/4) nezakoni-to povećan obujam – implicirajući da su ostale čest. zem.,a koje su su postale sastavnim dijelom ove povećanečest. zem. 1877/4, ukinute - a NISU. Nisu iz razloga,ponovit ćemo, jer to Rješenje iz 1996. nije predviđalo.Čak štoviše, svi akti nastali nakon Rješenja iz 1996. uka-zuju da sve ove, navodno ukinute, čestice i dalje pravnopostoje. Ono što sada pravni tim Ville Larus d.o.o.pokušava jest utvrditi da je sud svojim Rješenjem do-pustio nešto što on sasvim izvjesno - NIJE.ŠTO TO KONKRETNO ZNAČITo znači da je put Vlaha Bukovca u cijelosti u ovomtrenutku u zemljišno-knjižnom vlasništvu Republike Hr-vatske. Pa dobro, obzirom da se javnost digla na nogejer želi sačuvati javni karakter puta Vlaha Bukovca i zaš-titi javni interes u obuhvatu projekta - što radi gra-donačelnik?! Najlakše mu je stajati po strani i čekati daproblem prođe. Zar gradonačelnik Franković i„najdržavotvornija od svih državotvornih stranaka“ sasvojim satelitima (DUSTRA i DDS) - misli da ćemo mumi građani rješavati njegove probleme?! Borimo se zapravdu po pitanju Srđa, borimo se za pravdu po pitanjunakaradne marine u Gružu, borimo se da se TvrđavaImperijal vrati Gradu Dubrovniku, borimo se da UvalaLapad bude uređena prema pobjedničkom projektu, ane ovako s ekocidom, borimo se za pravdu po pitanjugrađana u Zlatnom potoka kojima se ništa ne daje, asve oduzima! Pa dokle tako više, zar nitko neće konačnopreuzeti odgovornost, pomoći građanima, a ne bitislugan raznoraznim špekulacijama!Ono što mi iz Srđ je Grad vrlo jasno vidimo jest da kakoi u prošlom, tako i u ovom mandatu u Gradu Dubrovni-ku vlada potpuna nesposobnost i da jedino politička tr-govina drži glavne igrače u igri. Kako to građani ne vide- zbilja je zapanjujuće i zabrinjavajuće. Srđ je Grad

ŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKA

INICIJATIVNI ODBOR ZAJEDNICE SPORTOVA OPĆINE ŽUPA DUBROVAČKA

Poziv sportskim klubovima, ustanovama,Poziv sportskim klubovima, ustanovama,Poziv sportskim klubovima, ustanovama,Poziv sportskim klubovima, ustanovama,Poziv sportskim klubovima, ustanovama,udrugama, društvima, pravnim i fizičkimudrugama, društvima, pravnim i fizičkimudrugama, društvima, pravnim i fizičkimudrugama, društvima, pravnim i fizičkimudrugama, društvima, pravnim i fizičkimosobama koje obavljaju sportsku djelatnostosobama koje obavljaju sportsku djelatnostosobama koje obavljaju sportsku djelatnostosobama koje obavljaju sportsku djelatnostosobama koje obavljaju sportsku djelatnostInicijativni odbor Zajednice sportova Općine Župa dubrovačka osnovan jena 4. sjednici Općinskog vijeća Općine Župa dubrovačka, a u svrhu pokret-anja postupka osnivanja Zajednice sportova Općine Župa dubrovačka. S timu svezi Inicijativni odbor Zajednice sportova upućuje poziv svim sportskimklubovima, ustanovama, udrugama, društvima, pravnim i fizičkim osobamakoje obavljaju sportsku djelatnost, sa sjedištem na području Općine Župadubrovačka da dostave svoje Programe rada i financijske planove za 2018.godinu radi prikupljanja podataka potrebnih za osnivanje Zajednice sporto-

va te mogućeg uvrštavanja u Proračun Općine župa du-brovačka odnosno u Proračun Zajednice sportova. Za su-financiranje iz sredstava Proračuna Zajednice sportova svizainteresirani svoje programe i projekte dužni su prijavitina propisanim obrascima, a iste mogu preuzeti naslužbenim stranicama Općine Župa dubrovačkawww.zupa-dubrovacka.hr. Podaci moraju biti ispunjeniisključivo na računalu, a potom ovjereni potpisom i peča-tom od strane osobe ovlaštene za zastupanje.Prijedlozi programa mogu se dostaviti najkasnije do 9.veljače 2018. osobno ili poštom na adresu:

OPĆINA ŽUPA DUBROVAČKAJedinstveni upravni odjel

Vukovarska 4820207 Mlini

s naznakom:DOSTAVA PODATAKA ZA ZAJEDNICU SPORTOVA

OPĆINE ŽUPA DUBROVAČKAPrijedlozi programa koji ne budu pripremljeni s potpunimpodacima, kao i prijedlozi koji se ne dostave u zadanomroku odnosno ne zadovoljavaju navedene uvjete, nećese razmatrati niti uvrstiti u Proračun Zajednice sportova.

7GlasGrada - 672 - petak 2. 2. 2018.

IN MEMORIAN BRANKU GROŠETI

Iznad svega častan i čestit čovjekIznad svega častan i čestit čovjekIznad svega častan i čestit čovjekIznad svega častan i čestit čovjekIznad svega častan i čestit čovjekU 68 godini života u Dubrovniku je preminuoBranko Grošeta, čestit i častan čovjek, prekaljeniantifašist i hrvatski branitelj koji je svojim djelomitekako zadužio ne samo hrvatske i dubrovačkeantifašiste nego i naš Grad u cjelini.Pokojni Branko bio je jedan od utemeljiteljaStudenskog teatra Lero i jedno vrijeme njegovpredsjednik. Bio je jadan od prvih natjecatelja, apotom i dugogodišnji član Uprave, alfa i omegaJudo kluba Dubrovnik.Golem je njegov obol u pokretanju i realizacijiprvog dubrovačkog samodoprinosa (1983. –

1988. godine) koji je po svojim učincima, a po mišljenju mnogih, biojedan od najznačajnijih događaja u novijoj dubrovačkoj povijesti.Sredstvima kojih su se građani dragovoljno odrekli, između osta-loga, izgrađene su zgrade (s opremom ) za sedam zdravstvenihstanica, kao i zgrade i oprema četiriju osnovnih škola: u Cavtatu,Župi dubrovačkoj, Mokošici i na Grudi. Također su izgrađena tridječja vrtića, nabavljena su troja sanitetska vozila i kupljen vodonosacza opskrbu vodom otoka i priobalja...Antifašizam je bio Brankovo životno opredjeljenje u kojega je nese-bično davao čitava sebe i kao republički i županijski funkcionar an-tifašističkih udruga i kao član matične dubrovačke udruge. Ogorčenbrojim i učestalim atacima na tekovine NOB-e i nacionalističko ikleronacionalističko prekrajanje naše nedavne prošlosti nikad nijeposustao u obrani istine, a ta istina je jedna jedina i za Branka i svedubrovačke i hrvatske antifašiste, a ona glasi: Hrvatska je stvorenana antifašizmu! Tko to negira baca je u ralje nacifašizma, međuzemlje gubitnice u Drugom svjetskom ratu i onemogućuje joj dapostane istinska demokratska, pravna i socijalne država. Onakvakakvu je Branko sanjao i za koju se kao hrvatski branitelj borio. Smrtnije u samom faktu gubljenja života, ona nastupa onda kad se čovje-ka prestane pamtiti, kad nestane iz razgovora, kad ga nema u snovi-ma. Ti ćeš Branko živjeti dugo u riječima, mislima i snovima svihonih koji su te poznavali, a dubrovačkih antifašista poglavito. UAD

U SJEĆANJE

dr.sc. Ivo Perić (1930.-2018.)dr.sc. Ivo Perić (1930.-2018.)dr.sc. Ivo Perić (1930.-2018.)dr.sc. Ivo Perić (1930.-2018.)dr.sc. Ivo Perić (1930.-2018.)27. siječnja 2018. godine preminuo je uZagrebu povjesničar dr. sc. Ivo Perić. Rođenje 1930. godine u Lukaru u Šibensko-knin-skoj županiji. Više od dva desetljeća radioje kao prosvjetni djelatnik, i to najdulje uDubrovniku, od 1957. do 1974. godine. Bioje direktor dubrovačke gimnazije od 1964.do 1974. godine. Od 1974. godine doumirovljenja radio je kao znanstveni savjet-nik u Zavodu za povijesne znanosti Hrvatskeakademije znanosti i umjetnosti, a nekolikogodina bio je i upravitelj te znanstveneustanove.Kao povjesničar Ivo Perić posvetio je svoj život istraživanjudubrovačke i hrvatske povijesti 19. i 20. Stoljeća ostavivši izasebe impozantan opus u kojem je tematski obradio hrvatskiparlamentarni život, hrvatsku državotvornu misao I hrvatskepolitičke stranke, a napisao je i političke biografije brojnih du-brovačkih i dalmatinskih narodnjaka i pregalaca na planu hr-vatske državotvornosti. Kao istraživač dubrovačke povijesti 19.i 20. Stoljeća znatan broj svojih znanstvenih radova posvetioje istraživanju školstva u Dubrovniku i Dalmaciji. Posvetivšipažnju gospodarstvu Dubrovnika napisao jeniz dragocjenihradova o dubrovačkom pomorstvu, posljednjim dubrovačkimjedrenjacima i početku parobrodarstva, a istraživao je i razvojdubrovačkog turizma. Važan je i koristan njegov pregled du-brovačke periodike do 2. svjetskog rata, a za istraživanja i ra-dove o povijesti školstva na području dubrovačke općine iDalmacije dobio je kao javno priznanje nagradu “Ivan Filipov-ić” 1970. godine. Dobitnik je nagrade grada Dubrovnika 1964.godine, odličja Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića1996. godine, a godišnju državnu nagradu za znanost primioje 1997. godine. Pogreb ovog zaslužnog znanstvenika bio je ukrugu obitelji, u Zagrebu 29. siječnja.Djelatnici Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku

PODRUČNI URED ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE DUBROVNIK

Osnove zaštite i spašavanjaOsnove zaštite i spašavanjaOsnove zaštite i spašavanjaOsnove zaštite i spašavanjaOsnove zaštite i spašavanjaSlužbenici Područnog ureda za zaštitu i spašavanje Du-brovnik, u suradnji sa žurnim službama i operativnim snag-

ama sustava civilne zaštite koje djeluju na području Grada Dubrovnika,iskoristili su početak godine za intenzivno bavljenje najmlađima.23. siječnja su prvo osnovama zaštite i spašavanja poučavali mališaneDječjeg vrtića „Pile“, gdje im se na edukaciji pridružio i pročelnik Up-ravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Gra-

da Dubrovnika Dživo Brčić.Edukacija se nastavila 26. siječnja uOrašcu, u Osnovnoj školi „AntunaMasle“ gdje je pedesetak učenika prvihi drugih razreda pokazalo iznimnopredznanje, osobito zahvaljujući čin-jenici da nekoliko njih ima očeve,stričeve i ujake vatrogasce, pripadnikeJavne vatrogasne postrojbe Dubrovač-ki vatrogasci, ispostave Orašac, koji suse također pridružili edukaciji.Nakon Orašca 30. siječnja došli su nared i polaznici Dječjeg vrtića Zaton gdjeje Područni ured za zaštitu i spašavan-je Dubrovnik, ojačan žurnim službama,proveo je još jednu edukaciju najmlađ-ih. Zatonski mališani kojima su sepridružili i mališani iz područnih vrtića,jednako kao mališani iz Dječjeg vrtića„Pile“ i učenici iz Orašca prije njih,pažljivo su poslušali prezentaciju iedukativni video iz kojih su naučili kadai kako zvati broj 112 te kako se pona-šati u slučaju različitih vrsta nesreća iopasnosti, osobito požara i potresa.

Ana Miličićpročelnica PUZS Dubrovnik

8 GlasGrada - 672 - petak 2.2. 2018.

SUSRET BISKUPA UZINIĆA S PREDSTAVNICIMA MEDIJAKAO ZNAK ZAHVALNOSTI ZA DOBRU SURADNJU

Za vjerodostojno izvješćivanjeZa vjerodostojno izvješćivanjeZa vjerodostojno izvješćivanjeZa vjerodostojno izvješćivanjeZa vjerodostojno izvješćivanjeBiskup Uzinić je, uz ostalo, dodao kako su odlažnih vijesti još gore poluistine jer one zavode,kao i manipuliranje informacijama i ne davanjeprostora istinitom izvješćivanju o biti nekogdogađaja nego izdvajanje perifernih stvari kojeonda prekriju sam događajGodišnji susret dubrovačkog biskupa mons. MateUzinića s predstavnicima medija održan je u ponedjel-jak, 29. siječnja u dvorani sv. Ivana Pavla II. u Dubrovni-ku.Na susretu je biskup Uzinić novinare upoznao sporukom pape Franje za 52. Svjetski dan medija kojanosi naslov „Istina će vas osloboditi. Lažne vijesti i nov-

inarstvo za mir“. Skrenuo je pozornost i na nekoliko papinih tweetova kojimaje papa najavio temu poruke, te im pročitao molitvu novinara objavljenu uovoj poruci nadahnutu molitvom sv. Franje Asiškog.U poruci papa analizira fenomen lažnih vijesti i ciljeve takvih vijesti te upozo-rava da su arogancija i mržnja konačan rezultat lažnih vijesti. Papa ističepotrebu obrazovanja kako se ne bi podleglo lažnim vijestima, poziva se naKnjigu Postanka ali i citira Dostojevskog te naglašava kako istinu možemoprepoznati po plodovima. Biskup je skrenuo i pozornost na papinu misaoda je novinar čuvar vijesti a u središtu vijesti je čovjek: “Novinar je čuvarvijesti i njegovo je poslanje da se u bjesnilu i vrtlogu senzacionalnih vijestisjeti kako u središtu vijesti nisu brzina njezinog objavljivanja niti njezin utje-caj na publiku, nego osobe.”Biskup je zatim dodao kako su od lažnih vijesti još gore poluistine jer onezavode, kao i manipuliranje informacijama i ne davanje prostora istinitomizvješćivanju o biti nekog događaja nego izdvajanje perifernih stvari kojeonda prekriju sam događaj. Za to je naveo primjer jedne tiskovne konferen-cije s koje su u medije otišle poruke izrečene kao odgovor na jedno novinar-sko pitanje, a ne poruke o samoj temi konferencije. Potaknuo je novinare da

izbjegavaju takve zamke i da nastojevjerodostojno izvješćivati.Na susretu je biskup najavio i Tjedanživota i obitelji koji će se prvi put održatiu svim dekanatima Dubrovačke bisk-upije, svakog dana u drugom dekanatu,od 5. do 11. veljače. Također je najavioi biskupijsko hodočašće na grob bl.Alojzija Stepinca 16. i 17. ožujka.Kao uspomenu na godišnji susret du-brovačkog biskupa s novinarima koji sesvake godine održava uz blagdan sv.Franje Saleškog, zaštitnika pisaca i nov-inara, napravljena je i zajednička fo-tografija, a kao znak zahvalnosti novi-narima, urednicima, fotografima i sni-mateljima priređen je i skromni domje-nak. Angelina Tadić

URED DUBRAVKE ŠUICE - VODITELJICE HRVATSKEEPP/HDZ DELEGACIJE U EUROPSKOM PARLAMENTU

Postupski vinari i klapa KašePostupski vinari i klapa KašePostupski vinari i klapa KašePostupski vinari i klapa KašePostupski vinari i klapa Kašena Festi sv. Vlaha u Bruxellesuna Festi sv. Vlaha u Bruxellesuna Festi sv. Vlaha u Bruxellesuna Festi sv. Vlaha u Bruxellesuna Festi sv. Vlaha u BruxellesuPovodom održavanja pete Feste sv. Vlaha u Bruxellesuvoditeljica hrvatske EPP/HDZ delegacije u Europskomparlamentu Dubravka Šuica ugostila je dubrovačku klapu„Kaše“ i vinare iz Postupa na poluotoku Pelješcu.Proslava je započela u nedjelju, čitanjem proglasa Festeispred katedrale Sv. Mihaela i Gudule i puštanjem golu-bica kao simbola slobode i mira, nakon čega je rektorkatedrale Claude Castiau održao i tradicionalno grličan-je - „blagoslov grla“.Na otvaranju Feste i grličanju okupili su se Dubrovčani u

Bruxellesu, prijatelji Dubrovnika te zaposlenici EU institucija. Nakon otvaranjaFeste održana je Večera od Kandelore uz nastup klape „Kaše“.Nekoliko vinara je započelo proces zaštite zemljopisnog porijekla a ovihdana su upravo obilježili 50 godina tog uspjeha pa je ovaj posjet Parlamen-tu i EU institucijama nagrada za njihov predani rad. Grupu vinara pratio jepoznati dubrovački sommelier Siniša Lasan koji je upravo prošlog tjednauspješno položio ispite za Advanced Certifikat na Court of Master Somme-liers.U dvodnevnom boravku u Bruxellesu posjetitelji su imali priliku upoznati ses radom Europskog parlamenta te razgledati najvažnije povijesne i turis-tičke atrakcije. Za posjetitelje je u Parlamentu organizirano predavanje oEuropskoj uniji i njenim institucijama nakon čega su prisustvovali prijemu udiplomatskom predstavništvu Tajvana pri Europskoj uniji.Jako sam ponosna što smo u samom središtu Europske Unije pokazali našutradiciju, običaje i proizvode.Našim ljudima koji nisu u prilici doći na Festu u Gradu ovo je događanje

puno značilo. Našibriselski prijatelji koji jošnisu znali što Sveti Vla-ho znači Dubrovnikuimaju priliku saznati kak-va je to svečanost.Drago mi je i što smonašim posjetiteljima usklopu Feste svetog Vla-ha približili rad Europ-skog parlamenta ali i os-talih institucija te prika-zali kako izgleda život uBruxellesu. Ovaj je pos-jet prava priprema zaFestu koja nas čekaovog vikenda u Gradu,izjavila je tom prilikomzastupnica Šuica.

9GlasGrada - 672 - petak 2. 2. 2018.

10 GlasGrada - 672 - petak 2.2. 2018.

KONAVLEKONAVLEKONAVLEKONAVLEKONAVLE

NAČELNIK LASIĆ NA SASTANKU O BRZOJ CESTI KROZ KONAVLE:

„Nedopustivo je rušiti kuće, HC-„Nedopustivo je rušiti kuće, HC-„Nedopustivo je rušiti kuće, HC-„Nedopustivo je rušiti kuće, HC-„Nedopustivo je rušiti kuće, HC-u šaljemo novi prijedlog“u šaljemo novi prijedlog“u šaljemo novi prijedlog“u šaljemo novi prijedlog“u šaljemo novi prijedlog“- Vjerujem kako bi na predjelu Konavala bilo punojeftinije rješenje napraviti rekonstrukciju D8 u brzucestu jer većim dijelom ne prolazi izravno kroznaseljena mjesta - naglasio je načelnik Božo Lasić

Načelnik Općine KonavleBožo Lasić nazočio je upetak, 26. siječnja, u sjediš-tu Dubrovačko-neretvanskežupanije radnom sastankuna temu izgradnje brze cesteod Dubrovnika do granice sCrnom Gorom na kojem jezaključeno kako će Hr-vatskim cestama biti dostav-ljen jedinstven prijedlog trasete prometnice, usuglašen sčelnicima svih jedinica lokal-ne samouprave preko čijegteritorija prelazi ta cesta, ali is Dubrovačko-neretvanskomžupanijom, a potom će setakvi prijedlozi uklopiti u pos-tojeću Studiju izvodljivostikako se ne bi morala raditinova studija na čemu bi seizgubilo osjetno puno vreme-na.Načelnik Lasić se zahvaliožupanu Dobroslaviću i Hr-vatskim cestama na ovomsastanku te još jednom nag-lasio kako je trenutna trasate ceste neprihvatljiva zaOpćinu Konavle, te kako seOpćina o tome pismeno iz-jasnila u nekoliko navrata, noodgovor nikada nije stigao.”U nekoliko navrata smo slalipredstavke i žalbe Hrvatskimcestama, nitko nam nikadanije ništa odgovorio. Za pre-

dio ceste koji je spoj Zvekov-ice i Plata i za koji postojilokacijska dozvola imamo ve-liki problem jer je tamo pred-viđeno rušenje obiteljskihkuća. Ti ljudi tamo su sada ujednoj velikoj nesigurnosti jerne znaju što će se dogoditi.Nije potreba rušiti te kuće toje čak i skuplje rješenje”, re-kao je načelnik Lasić te nag-lasio kako je cesta krozKonavle postala tranzit zaCrnu Goru i Albaniju.”Vjerujem kako bi na predje-lu Konavala bilo puno jeftinijerješenje napraviti rekon-strukciju D8 u brzu cestu jervećim dijelom ne prolaziizravno kroz naseljena mjes-ta”, naglasio je načelnikLasić.Član Uprave Hrvatskih cestaNikša Konjevod rekao je kakoprojekt ove brze ceste ima ve-liku perspektivu za financiran-je kroz fondove EU, a na sas-tanku je naglašeno i kako senijedna cesta nije napravilabez izrazite podrške jedinicelokalne samouprave.Također na sastanku je nag-lašeno kako su u planu radaHrvatskih cesta pješački pr-ijelazi s potrebnom svjetlos-nom signalizacijom na pred-jelu Oboda i Močića.

URED NAČELNIKA

Božo Lasić primio festanjula Iva MazavcaBožo Lasić primio festanjula Iva MazavcaBožo Lasić primio festanjula Iva MazavcaBožo Lasić primio festanjula Iva MazavcaBožo Lasić primio festanjula Iva MazavcaU prostorijamaOpćine Konavle uCavtatu načelnikBožo Lasić primio jeovogodišnjeg festan-jula Iva Mazavca.Obrtniku Ivu Mazavcuiz Popovića pro-glašenjem za festan-jula ukazana je velikačast, na čemu mu jeu ugodnom razgovo-ru osobno čestitao inačelnik Lasić.Ivo Mazavac je sin pok. Pera i Luce r. Radelj, rođen je u Dubrovniku 24.rujna 1962. godine. Nastanjen je u Popovićima, župa Gruda. Sakra-mente kršćanske inicijacije primio je u župnoj crkvi Presvetog Trojstvana Grudi. Osnovnu školu završio je na Grudi, a Srednju školu učenika uprivredi u Dubrovniku s diplomom VK vodoinstalatera. lvo je oženjen sAnom Mandun i vjenčan 9. listopada 1988. godine u crkvi sv. IIara uMlinima. lmaju troje djece: Ivanu koja je učiteljica na Grudi,Mariju kojaje učiteljica u Maslinici kod Zadra gdje živi sa svojom obitelji i Pera kojije student. Ivo je zaposlen u tehničkoj službi u hotelu Croatia u Cavtatu,poduzeća Jadranski luksuzni hoteli. Svi članovi obitelji prakticiraju svo-ju vjeru i praktičnim angažmanom daju dobar primjer drugima. Obiteljse brine za održavanje nedavno obnovljene crkve Gospe Pod Zalugomu Konavoskom polju.

ČILIPI, CAVTAT, PRIDVORJE

Noć muzeja 2018. održana i u KonavlimaNoć muzeja 2018. održana i u KonavlimaNoć muzeja 2018. održana i u KonavlimaNoć muzeja 2018. održana i u KonavlimaNoć muzeja 2018. održana i u KonavlimaNoć muzeja 2018. održana je 26.siječnja i u Muzejima i galerija-ma Konavala. Što je bulin, štoboća, a što je precizno izbijanjemoglo se doznati u Zavičajnommuzeju Konavala u Čilipima. Našgost, maestro od boća, LukoHendić upoznao nas je sa ovimstarim sportom, doznali smo gdjeje Hrvatska u svjetskom boćar-skom svijetu i kad smo počeli ig-rati na boća.U 16 sati pod vodstvom AniteArbulić u muzeju je održana ra-dionica boća od kaširanog pa-pira za djecu i one koji se takoosjećaju. Nakon Čilipa u KućiBukovac pod vodstvom PetreKralj Fox u 18 sati održana je

dječja radionica / oživljavanjetradicija igranja cavtatskedruštvene igre „pimple“koja seigrala u javnom gradskom pros-toru. Na dječjoj radionici, prila-gođenoj svim uzrastima, izrađ-ivale su se krpene lopte.U 19 sati održan je javni razgo-vor: „Priča o vaterpolskomCavtatu i cavtatskom vaterpolu“s voditeljem Vinkom Rožićem.Sudionici razgovora bili su PeroKušelj, Goran Sukno, JakšaBošković, Pavo Pulić, MatijanaStaničić, Miho Bošković i PeroJovica. Sinonim Cavtata je isportski fenomen - vaterpolo.Prošetalo se kroz dugu cavtatskuvaterpolsku povijest od prvih

neslužbenih natjecanja koja sežu u 1922. godinu do najvećih us-pjeha cavtatskog sporta i njegovih vaterpolista.I šećer na kraju, na prvoj Noći muzeja za Arheološki odjel Muzejai galerija Konavala u Pridvorju s programom kojeg organizirajuJelena Beželj, voditeljica Odjela za arheologiju i spomeničku baštinui Anita Trojanović, mlada svestrana krajobrazna arhitektica por-ijeklom iz Konavala, speleolog, terenac i borac za očuvanje razno-likih suhozidnih struktura Konavala približila je njihov rad na dječ-joj radionici - Tko su speleolozi, što rade i zašto?U 20:30 na rasporedu je bilo predavanje Tragom speleološkihistraživanja u Konavlima, predavanje u kojem su sudjelovali Jele-na Beželj, Anita Trojanović, Željka Janjanin, Vlaho Koprivica te Al-bert Gregov.

ŠKOLSKI SPORTSKI JUDO KLUB OŠ CAVTAT

17 medalja sa županijskog prvenstva17 medalja sa županijskog prvenstva17 medalja sa županijskog prvenstva17 medalja sa županijskog prvenstva17 medalja sa županijskog prvenstvaŠkolski sportski judo klub OŠ Cavtat uspješno je nastupio 23. siječnja2018. u Dubrovniku na Školskom prvenstvu Dubrovačko-neretvanskežupanije u judu. Prvenstvo je organizirao Županijski savez školskogsporta Dubrovačko-neretvanske županije. Na turniru je nastupilo 8 eki-pa iz županijskih školskih klubova. OŠ Cavtat je predstavljalo 11 judašai 9 judašica uzrasta od prvog do osmog razreda. Prva mjesta su osvojili:Antonija Đurković, Gabrijela Ljubišić, Ivano Kutlić i Petra Đurković. Drugomjesto su osvojili: Mihaela Baule, Stijepo Drobac, Dorotea Drobac, MauroButigan i Mara Bagoje. Treće mjesto su osvojili: Luka Banović, IvanPavlin, Duje Ereš, Jako Guljelmović, Nika Antončić, Lucija Šuljak, An-tonija Musladin i Matija Radović. Još su nastupili Luka Alfirević, FranObradović, i Paulo Miljas. N.Đurković

SUBVENCIJA OPĆINE KONAVLE

Jeftiniji pokazi za umirovljenikeJeftiniji pokazi za umirovljenikeJeftiniji pokazi za umirovljenikeJeftiniji pokazi za umirovljenikeJeftiniji pokazi za umirovljenikeOpćina Konavle će u 2018. godini subvencionirati prijevoz svojimumirovljenicima u iznosu od 50,00 kn po izdatom umirovljeničkompokazu Libertasa. Umirovljenici s prebivalištem u Općini Konavletako će mjesečnu pokaznu kartu plaćati 100,00 kn, umjesto dosa-dašnjih 150,00 kn.

11GlasGrada - 672 - petak 2. 2. 2018.

JELENA BOGDANOVIĆ, O KNJIZI JE KAZALA:Ljubav koja zaklanja sunceNovela, autobiografski zapis Dan kad je umro prijatelj IvaOreškovića Nuha lako može upućivati na oproštajno pis-mo, svakako ima elemente disputa: „Kako se kidalo srce ikako to da nije se iskidalo?“ ili post mortem nihil est, ip-saque mors nihil kao i elemente društvenog suicida: „Gdjesam danas? Sam. Nisam sam zato što sam mrtav. Jed-nostavno sam sam. Je li ikada itko bio tako sam kao danasja?“ Ispovijest nije nimalo melodramatična, patetična, kakobi se očekivalo možda prema naslovu, autor gotovo ludički,finom ironijom razvija karaktere, fizičkim anomalijama plas-tično ocrtava psihičke osobine svojih likova, pa i svoj vlastiti.Likovi proviruju iza ugla, samo što se ne odazovu, oni sustvarni građani ovoga grada, činjenični prijatelji iskušanepodloge s kojima se „živi i umire“, donekle zaštićeni suges-tivnim pseudonimima, ugledni i priznati članovi zajednicešto je kuriozitet ovoga djelca, džepnoga izdanja oddevedeset i jedne stranice, koje se uz kavu pročita, a koječitatelja frapira, oduševi beskompromisnom bernhardovšti-nom, bespoštednom kritikom licemjerja i malograđanštinenerazvijenih poluintelekta „njihove ih strasti ne izluđuju jer ihnemaju... oni žive zato što je to red, a ne zato što život želeimati“, rekla bih na koncu poistovjeti s reakcijom Nekrasovana pročitane Bijedne ljude.Pripovjedač Prijatelj otvara priču konstatacijom: „Umro sam.“Za prijatelje. Pri kraju knjige se i pretvorio u kamen. Za ljubav.Za Spomenku. Za koju je jedino i vrijedilo živjeti. Za ljubav.„Za nju je čovjek čovjek, neovisno o kategorijama podnebl-ja i društva… Vjera, društvo, vremenski prostor i okolina njojsu bili samo prostori u kojima se čovjek rodi i fizički biva.“Međutim, nema mjesta defetizmu.Tako oslobođen života promatra bivše prijatelje koji su gaušutkali, pokopali živoga i dok čeka vlastiti pokop objašnja-va najznačajniju komponentu svoje ličnosti – bezuvjetnuljubav: “Pripadao sam ljudima koji su umjeli voljeti“, priča odjetetu, kasnije studentu kojemu je otac oduzeo djetinjstvovlastitim vješanjem i time mu zapečatio sudbinu: „ Jednogalijepog popodneva, kao da ga gledam, otišao je u seoskutrgovinu i kupio konopac. Dovoljno dug, pokazalo se nakraju (…) Ja da čuvam oca? (…) kako se jadnik lišio nas,nisam ni slutio da nosim snagu vječnosti“, kao uvod u tupotrebu prerano odraslog djeteta: “Prerano odrasti je zločin“za ljubavlju: „Neki skupljaju sličice, neki poštanske marke, aja sam skupljao prijatelje… Životni projekt skupljanja prijatel-ja.“ Kao u kultnoj drami Dušana Kovačevića Sabirni centar ukojoj se mrtvaci vraćaju među žive komični i tragični ele-menti su neodvojivi, živi i mrtvi su zajedno, tako i Prijateljodozgor promatra tu gomilu barbara u pripremama za klasič-ni provincijalni sprovod u kojem precjenjuju vlastitu ulogu izamjenjuje fikciju zbiljom, zamjenjuje životne uloge, život ismrt.Sugestivni su pseudonimi prijatelja Baltazara debelog pod-bratka, Narcisa control freaka, Lahorka vicomana, filozofaGabrijela, neuravnoteženog Ljutimira, samodopadnogaLjubenka, gradske kanalizacije: „Istinski ljudski smrdljivac.“,iluzionista Patrika... Crv zavisti dominira i na besprijekornomesprovodu. „Poluintelekti ruralnoga izgleda.“ Nisu se razvili.Međutim, uz dobroga Karmela: “Za njega ja nikada nisamotišao.“ krug zatvara Eugen: “Eugena je dovoljno čuti. (…)Eugen je lav“. Koliko plastično dočarava karakterne i fizičkeosobine svojih likova toliko nadilazi ograničenja vremena iprostora u kojemu se nalaze. Takvi likovi su sveprisutni,svevremenski i utoliko ova knjiga nadilazi vrijeme i prostor ukojem je nastala. Priča je dirljiva, bolno iskrena, na momentesatirična, na momente detektivska, sa prekrasnim pasažimakao npr. opis susreta sa skitnicom. Skitnica u prolazu: „Iponeki smrtnik, kao što sam i sam, što prepoznah sebe udalekoj budućnosti svojega možebitnog ništavila.“ Sam krajknjige je rezerviran za duhovnu metamorfozu, za ljubav kojazaklanja sunce.

MATICA HRVATSKA KONAVLE

Predstavljena knjiga Iva OreškovićaPredstavljena knjiga Iva OreškovićaPredstavljena knjiga Iva OreškovićaPredstavljena knjiga Iva OreškovićaPredstavljena knjiga Iva OreškovićaU prepunoj kući Matice hrvatske na Grudi, u organizaciji Matice hrvatskaKonavle, KUD-a Stjepan Radić iz Pridvorja i Društva dubrovačkih pisaca,u subotu, 27.siječnja, predstavljena je knjiga ‘Dan kada je umro prijatelj’autora Iva Oreškovića. U predstavljanju su sudjelovali Jelena Bogdanović,Boris Njavro, Ivica Puljić, Rijad Kamber i sam autor. U popratnom dijeluprograma sudjelovali su Stjepan Marinović na lijerici, Amar Omerčahićna harmonici i Luka Šerić na gitari.

RIJAD KAMBER, RELIGIJSKI PEDAGOG IZ DUBROVNIKAO KNJIZI JE KAZAO: Na kraju i povrh svega - jedna ŽenaKao teolog, pokušati ću dati sažetosvrt na knjigu moga prijatelja IvaOreškovića Nuha. Kad sam čuo zanaslov knjige sjetio sam se nazivapoznate pjesme jednoga pjevača izBosne i Hercegovine. Ali također,ovo me asociralo na jedan terminsrodan onoj znanosti koju ja volim ikoju sam donekle i osposobljen ra-zumijevati. Onda sam pomislio daknjiga nesumnjivo ima veze s religi-jom, da je to nekakva ispovijestduše ili manifest osobe koja jedoživjela neku vrstu vjerskoganadahnuća ili preobrazbe. Naslovneodoljivo vuče na mistiku.S jedne strane bio sam u pravu.Knjiga ima veze s teologijom i odre-đenim mističkim konceptom, alinema nikakvu dodirnu točku s bilokakvom religijom ili organiziranomformom pobožnosti. Koncept smrtii umiranja, prodiranja u onostrano,svakako ima teološku dimenziju. Daje ovdje riječ o biologiji, bio bih sk-lon tvrditi da knjiga govori o evolu-ciji. Da je riječ o sociologiji, moždačak i o revoluciji. Možda je riječ i ojednom i drugom, i o evoluciji i orevoluciji, ali nikako u biološkom nitiu sociološkom smislu. Teološki,ovdje bi možda najprecizniji terminbio metanoja.Metanoja kao svojevrsni preobražaj,kao iznutarnji i dubinski uvid u stvar-nost međuljudskih odnosa i relaci-ja koji utječe na život pisca ove kn-jige. Knjiga nije napisana da se au-tor nekome dodvori, ali ni da seobračuna s nekim u bilo kojemsmislu. Usudio bih se reći da je nas-tala kao potreba da se otvori jedandublji kontekst njegovoga života ibivanja. Evidentno je da je u osob-nim odnosima s prijateljima i poz-nanicima te kolegama u svomeživotu doživio mnoga razočarenja,mnoge neugodnosti, ali je isto takoevidentno da je spoznao različitedimenzije saznanja, otrežnjenja, pai oslobađanja od nečega što mu uživotu samo predstavlja nepotreb-ni teret i balast. Ivo ovdje otvorenoporučuje: Mrtav sam. Ali ne fizičkimrtav, već mrtav za jednu pogrešnupercepciju življenja, mrtav sam zasve površne i besmislene veze i pr-ijateljstva, mrtav sam zaneiskrenost, laž, izvještačenost,mrtav sam za pozerstvo, mrtav sam

za hinjena i konvencionalna prijatel-jstva. Portretirajući svoje likove, autorim daje jednu dimenziju, koja semože činiti i prenaglašenom, ali u sva-kom slučaju vjerodostojnom i up-ečatljivom, pod kojom ih je promatraoi kojom su se oni u njegovom životupojavljivali u svojim, uglavnom kakose može vidjeti, sporednim epi-zodama. Autor nama ništa ne suger-ira, ne poziva nas da barem u sim-boličnom smislu potrgamo veze iutege koji nas vežu za nešto što jesuviše profano, nebitno i što čovjekavuče ka površnosti, isključivosti, be-smislu i beznačajnosti. On ovu knjigunudi nama na uvid, kao svojevrsni du-hovni testament, ali knjiga nije napisa-na za nas, već je autor piše sebi i radisebe. Potreban mu je, čini mi se, taj islužbeni, dokumentirani raskid s lo-šim iskustvima, vezama i relacijama,tim nedoraslim i licemjernim općen-jem u privatnom, javnom i profesion-alnom životu.Na kraju i povrh svega, pojavljuje sejedna Žena. Osobno mislim da nijebitno je li njeno postojanje fikcija ilirealnost, već je bitno da se ona u ovojautorovoj metanoji i duhovnoj evolu-ciji i revoluciji, pojavljuje kao svojevrs-no svjetlo i putokaz na horizontu nje-govoga življenja.Ova žena, bila ona realnost ili lijepaimaginarna slika, na neki način jevijesnik novoga poimanja života kojeoslobađa. Na kraju, baš je ta privid-na smrt o kojoj govori, ustvari pozivsamome sebi na ljepši, ispunjeniji,iskreniji i slobodniji život. Ova Muzaje ključni element i činitelj njegovogaduhovnog rasta i ljudskoga sazrije-vanja u svakom smislu. On je umro,ali je življi i drukčiji nego je to ikadabio. Čast mi je što sam imao prilikuovo čitati. Na kraju, završio bih srečenicom koju sam markirao u kn-jizi i s kojom smatram da je obuhvaće-na sama srž i bit ove knjige:Vjera, društvo, vremenski prostor iokolina njoj su bili samo prostori ukojima se čovjek rodi i fizički biva. Onaih nikada nije prihvaćala kao ultima-tivni svijet čovjekova ljudstva, to jestpostojanja. Govorila je da svaki čovjekgradi sam sebe. U svakome momen-tu iznova.Ja tek danas vidim da smo svi mi, ubiti, nesavršena savršena bića u pro-cesu razvojnoga bitka.

12 GlasGrada - 672 - petak 2.2. 2018.

DUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJA

CENTAR ZA DJECU S POTEŠKOĆAMA U RAZVOJU

Župan Dobroslavić obišao gradilišteŽupan Dobroslavić obišao gradilišteŽupan Dobroslavić obišao gradilišteŽupan Dobroslavić obišao gradilišteŽupan Dobroslavić obišao gradilišteŽupan Nikola Dobroslavić sasuradnicima obišao je 25.siječn-ja radove na gradilištu budućegCentra za djecu s teškoćama urazvoju pokraj Opće bolniceDubrovnik. Župan Dobroslavićistaknuo je ovom prilikom kakose kraj radova očekuje koncemsvibnja te kako se realizacijaprojekta pripremala dugo vre-mena. ”Izgradnjom Centra dobitćemo kvalitetne uvjete za briguo našim sugrađanima spoteškoćama. U ovom projek-tu financijski se najviše izložilaŽupanija, ali postoje najave i odZaklade Blaga djela i od GradaDubrovnika kako će se uključitifinancijski, bilo da je riječ ozavršnoj fazi ili samom funkcion-

iranju Centra. Očekuje nas i na-bavka opreme i organizacijskapitanja u samom Centru. Tumogu izraziti veliku zahvalnostudruzi Dva skalina”, rekao ježupan Dobroslavić. Ravnateljdubrovačkog Doma zdravljaBranko Bazdan zahvalio se svi-ma uključenima te istaknuokako je Studio Vetma doniraoprojektnu dokumentaciju. Na-pomenuo je kako predstojinatječaj za opremu i adekvatnoopremanje prostora, a najavioje kako bi se u sklopu tog pros-tora jednog dana mogla otvoritii dežurna stomatološka ambu-lanta za građane.Upravitelj Zaklade Blaga djelaNikola Obuljen rekao je kako je

Zaklada od početka sudjelova-la u projektu.”Udrugu Dva skalina mi smopotpomagali dok su još bili ustarim prostorijama, ali već tadase vidjelo da to nije dovoljno ida će se moći nešto ozbiljnijenapraviti. Budući da dobrosurađujemo sa studijom Vetma,doveli smo ih da nas savjetujuoko projekta, ali su se senzibi-lizirali i kazali kako će projekti-ranje donirati. Tako je sve krenu-lo”, rekao je Obuljen te kazaokako će se Zaklada uključiti i uopremanje prostora ako se zato ukaže potreba. Zemljište zaizgradnju Centra donirala jeOpća bolnica Dubrovnik čiji jeravnatelj, Marijo Bekić rekaokako je ovaj projekt za svakupohvalu te istaknuo kako jeOpća bolnica Dubrovnik dobila

RADNI SASTANAK

Brza cesta Dubrovnik - Zračna luka - granica sa Crnom GoromBrza cesta Dubrovnik - Zračna luka - granica sa Crnom GoromBrza cesta Dubrovnik - Zračna luka - granica sa Crnom GoromBrza cesta Dubrovnik - Zračna luka - granica sa Crnom GoromBrza cesta Dubrovnik - Zračna luka - granica sa Crnom Gorom

suglasnost Ministarstva zdravst-va za zapošljavanje dodatnogbroja djelatnika kako bi se dalapuna potpora radu Centra.Ugovor o izvođenju radova, vr-ijedan 4 milijuna i 426 tisućakuna, potpisali su u lipnju proš-le godine Dom zdravlja Du-brovnik i tvrtka Tonikom d.o.o.,a radovi su započeli u kolovo-zu. Nositelj cjelokupne inves-ticije je Dom zdravlja Dubrovnik,a većinu sredstava osigurala jeDubrovačko neretvanska žup-anija.Rok za završetak radova je 180radnih dana, a prostor no-voizgrađenog Centra će koristi-ti udruge koje su ga i do sadakoristile - Dva skalina i Zajednodo zdravlja, ali i sve ostale noveako se eventualno pojave, akojima su nužni ovakvi prostori.

Župan Nikola Dobroslavić sa zamjenicimaŽaklinom Marević i Joškom Cebalomodržao je 26.siječnja u Palači Ranjina radnisastanak na temu realizacije brze cesteDubrovnik - Zračna luka Dubrovnik - grani-ca s Crnom Gorom.Na sastanku su osim dužnosnika i stručn-jaka Dubrovačko-neretvanske županije,među ostalim nazočili i gradonačelnik Du-brovnika Mato Franković sa suradnicima,načelnik općine Župa dubrovačka SilvioNardelli i općine Konavle Božo Lasić, pred-stavnici Hrvatskih cesta, Instituta IGH tedrugi uključeni u ovaj projekt.Župan Nikola Dobroslavić istaknuo je kakose Studija izvodljivosti za tu cestu mora te-meljiti na Glavnom planu prometa Funkcio-nalne regije Južna Dalmacija.”Dok smo mi izrađivali Glavni plan radila seta Studija izvodljivosti koja po nama nije pri-hvatljiva. Nažalost dugi niz godina nismoimali pristup Hrvatskim cestama”, rekao jeuvodno župan Dobroslavić.Nakon konstruktivne rasprave na sastankuje zaključeno kako će Hrvatskim cestamabiti dostavljen jedinstven prijed-log trase te prometnice, usu-glašen s čelnicima svih jedini-ca lokalne samouprave prekočijeg teritorija prelazi ta cesta,ali i s Dubrovačko-neretvan-skom županijom, a potom će setakvi prijedlozi uklopiti u pos-tojeću Studiju izvodljivosti kakose ne bi morala raditi nova studi-ja.

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Frankovićte načelnici općina Župe dubrovačke iKonavala, Silvio Nardelli i Božo Lasićistaknuli su kako je državna cesta D8 u jakološem stanju na cijelom potezu od ZatonDola do Debelog brijega te kako je izgrad-nja brze ceste i rekonstrukcija postojećemagistrale od velike važnosti.Gradonačelnik Franković rekao je kakosmatra da će trasa poviše izvora rijekeOmble, u slučaju ekološke prihvatljivosti bitinajbolje rješenje jer će se time izmicatipromet od samih ulica grada Dubrovnika.Načelnik Nardelli zatražio je da se trasa brzeceste provede iznad svih naseljenih dijelo-va Župe dubrovačke pogotovo imajući uvidu kako je na pojedinim predjelima jakomala udaljenost od mora do granice s BiH.”Mi znamo da postoji lokacijska dozvola zapredio te ceste od Zračne luke do Plata, ato sječe Župu napola. Tražili smo i tražimoda se ta cesta sprovede poviše naseljenihmjesta u Župi kao i da se odustane od dije-la planiranih spojeva na D8, a zadrže spojeviGrbavac i Kupari”, rekao je Nardelli.

Načelnik Lasić zahvalio se Županiji i Hr-vatskim cestama na ovom sastanku rekav-ši kako je ovo prvi primjer komunikacije naovu temu.”Mi smo slali predstavke i žalbe, ali namnitko nikada ništa nije odgovorio. Imamoproblem na Zvekovici gdje bi ova cesta,kako je sada ucrtana, rušila devet obitel-jskih kuća. Prema prometnim stručnjacimas kojima sam razgovarao to se može izb-jeći, a to rušenje je samo dodatni trošak.Ljudi koji žive tamo su sada u velikoj pravnojnesigurnosti jer ne znaju što će i kako biti,a to je nedopustivo. Mi smo sada tranzit zaCrnu Goru i Albaniju, a držim da bi na pred-jelu Konavala bilo puno jeftinije rješenjenapraviti rekonstrukciju D8 u brzu cestu jerna malo mjesta prolazi izravno kroz nasel-jena mjesta”, naglasio je Lasić te dodaokako su sada česte situacije kada je ljetipotrebno i po sat i pol vremena od Konav-ala do Dubrovnika.Član Uprave Hrvatskih cesta Nikša Kon-jevod rekao je kako projekt ove brze cesteima veliku perspektivu za financiranje kroz

fondove EU, a naglasio jekako je na svim zainteresi-ranim stranama da pripremedokumentaciju potrebnu zapovlačenje tih sredstava.Izrazio je spremnost Hr-vatskih cesta na suradnju, ana sastanku je naglašeno ikako se nijedna cesta nije na-pravila bez izrazite podrškejedinice lokalne samouprave.

ŽUPAN NA ZASJEDANJU ODBORA REGIJA EU

O budućem razvojuO budućem razvojuO budućem razvojuO budućem razvojuO budućem razvojuŽupan Nikola Dobroslavić, voditelj hrvatskogizaslanstva u Europskom odboru regijaraspravljao je u Bruxellesu na Plenarnoj sjed-nici Odbora regija o budućem razvoju EU.

Naglasio je kako je neprihvatljiv scenarij EU s više brzina, te napomenuo kako jeneophodno jačati gospodarsku i monetarnu uniju.Župan je istaknuo kako hrvatske regije podržavaju plan Vlade o ulasku u Eurozonu2019. godine. Zauzeo se za nastavak kohezijske politike kao važnog vezivnog tkivaEU, a kao primjer važnosti kohezije naveo je nezamislivost realizacije Jadransko jon-ske autoceste i drugih projekata povezivanja Jadranske i Jonske regije bez dosljednekohezijske politike.

13GlasGrada - 672 - petak 2. 2. 2018.

ZAMJENICA MAREVIĆ POZDRAVILA SUDIONIKE SKUPA

”Poučavanje i učenje o holokaustu i”Poučavanje i učenje o holokaustu i”Poučavanje i učenje o holokaustu i”Poučavanje i učenje o holokaustu i”Poučavanje i učenje o holokaustu isprečavanju zločina protiv čovječnosti”sprečavanju zločina protiv čovječnosti”sprečavanju zločina protiv čovječnosti”sprečavanju zločina protiv čovječnosti”sprečavanju zločina protiv čovječnosti”

ŽUPAN PRIMIO DOBITNIKE NAGRADA IPRIZNANJA ”SUNCOKRET RURALNOG TURIZMA”

Poticaj ruralnog turizmaPoticaj ruralnog turizmaPoticaj ruralnog turizmaPoticaj ruralnog turizmaPoticaj ruralnog turizmaDobitnike nagrada i priznanja u okviru nacional-nog projekta ‘Suncokret ruralnog turizma’ s po-dručja Dubrovačko-neretvanske županije, primioje 25. siječnja župan Nikola Dobroslavić. U prvojkategoriji turistička seljačka obiteljska gospodarst-va posebno priznanje za prezentaciju ruralne baš-tine otišlo je izletištu „Kamena himna“ iz Komajau Konavlima. Brončana povelja u četvrtoj kate-goriji (Ruralno-turističke manifestacije) otišla je Ki-nookusu Film Food Festival- Ston, u petoj kate-goriji (Tradicijska ruralna gastronomija) Srebrnupovelju dobio je OPG Hrid iz Orebića na Pelješ-cu. U sedmoj kategoriji (Hrvatski otočni proizvodi proizvodi sa oznakama zemljopisnog podrijetla)Srebrna povelja otišla je Obrtu Natura Dalmatia izStona dok je u istoj kategoriji OPG DarinkaKrnčević s Lastova dobila Brončanu povelju.Župan Dobroslavić istaknuo je kako je ruralni tur-izam jako važan segment u ukupnom turizmu užupaniji. Napomenuo je kako su sjajni rezultatina tom polju ostvareni u Konavlima, što je rezul-tat rada samih Konavljana te kako se na različitenačine nastoji potaknuti takav oblik turizma.”Spomenuo bih kako radimo tematske turističkeceste. Jednu smo organizirali na Pelješcu, druguu dolini Neretve. Turisti tako na jednom mjestumogu doći do informacije što se sve nudi na odre-đenom području, a tako mislimo i nastaviti. Želi-mo potaknuti razvoj ruralnog turizma i na otoci-ma, radili smo i veliki projekt tradicijskog proizvo-da Dubrovačko-neretvanske županije kroz našuagenciju DUNEA-u. I ove godine ćemo organizi-rati Dubrovnik FestiWine, četvrtu godinu zaredom,a radimo i na zaštićenoj oznaci izvornosti kad je upitanju med u suradnji s drugim dalmatinskim žup-anijama”, rekao je župan Dobroslavić.Dobitnici priznanja su se zahvalili Županiji, aistaknuli su kako te nagrade nisu tek ‘kvadar zana zid’ već poticaj da još više podignu razinu svojekvalitete.

ZAMJENICA ŽUPANA ŽAKLINA MAREVIĆ

Prijem za učenike OŠ StjepanaPrijem za učenike OŠ StjepanaPrijem za učenike OŠ StjepanaPrijem za učenike OŠ StjepanaPrijem za učenike OŠ StjepanaRadića iz MetkovićaRadića iz MetkovićaRadića iz MetkovićaRadića iz MetkovićaRadića iz MetkovićaZamjenica župana Žaklina Marević primila je u četvrtak u PalačiRanjina učenike trećeg razreda Osnovne škole Stjepana Radića izMetkovića. Osim obilaska Ranjine, osamdesetak učenica i učenikaiz razrednih odjeljenja A,B,C i E imali su priliku upoznati se s radomŽupanije, njezinim obuhvatom i specifičnostima, a većina ih je poka-

zala veliko znanje. Zamjenica Marević rado je odgovarala na svenjihove upite, a vrijedi istaknuti i kako su učenici znali nabrojatisve gradove u županiji, a pojedini i koliko ima općina. Također,znali su i kako će Pelješki most spojiti dva razdvojena kraja našežupanije. Na kraju prigodnog druženja počastili su se slatkišimai pozirali za zajedničku fotografiju.

ŽUPAN I GRADONAČELNIK RAZGOVARALI S PREDSTAVNICIMA HRVATA U CRNOJ GORI

Potpora HrvatskojPotpora HrvatskojPotpora HrvatskojPotpora HrvatskojPotpora HrvatskojgrađanskojgrađanskojgrađanskojgrađanskojgrađanskojinicijativiinicijativiinicijativiinicijativiinicijativiŽupan Nikola Dobroslavić i gra-donačelnik Dubrovnika Mato Frank-ović održali su 26.siječnja sastanaks predstavnicima Hrvata iz CrneGore - ministricom u Vladi Crne Gorei predsjednicom Hrvatske građan-ske inicijative (HGI) Marijom Vuči-nović, zastupnikom u Skupštini Crne Gore, Adrijanom Vuksanovićem i predsjedni-kom Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimirom Dekovićem. Tema sas-tanka bili su odnosi Grada Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije sa zajed-nicama Hrvata u Crnoj. Gori. Župan Dobroslavić i gradonačelnik Franković istaknulisu kako daju punu potporu HGI-ju kao opciji čije je djelovanje najviše usmjereno kadobrobiti hrvatskog naroda u Crnoj Gori.

Zamjenica župana Žaklina Marevićpozdravila je u ponedjeljak, 29.siječnja,nazočne na skupu ”Poučavanje i učenje oholokaustu i sprečavanju zločina protivčovječnosti” koji se u Dubrovniku održavaodo 1.veljače. ”U prvom redu dopustite mida izrazim osobno zadovoljstvo na činjeni-ci da je skup organiziran upravo u Du-brovačko-neretvanskoj županiji, u graduDubrovniku koji je oduvijek bio simbolsuživota, tolerancije, povijesti, pamćenja islobode. S ovakvih stručnih skupova, kojise diljem naše domovine organiziraju većdulji niz godina uvijek se šalju jasne porukeo potrebi da se učenike na ispravan načineducira o društveno-povijesnim okolnosti-ma i činjenicama vezanim za holokaust, tajzločinu prema čovječnosti, a ujedno se šaljei poruka da se osuđuje svaki oblik geno-

cidnog ponašanja.Ovo današnje okupljanje je svijetli primjerkoliko je hrvatsko društvo spremno su-osjećati i sjećati se žrtava holokausta”, rek-la je zamjenica Marević te istaknula kako jepoučavanje o holokaustu trajna obveza svihnas kako se povijest ne bi nikada višeponovila. Na skupu su se uvodno obratili igradonačelnik Dubrovnika Mato Frankovićte veleposlanica države Izrael Zina KalayKleitman. Organizator skupa je Agencija zaodgoj i obrazovanje u suradnji s Ministar-stvom znanosti i obrazovanja, Yad Vashe-mom iz Izraela te Memorailom de la Shoahiz Francuske. Skup je namijenjen učitelji-ma i nastavnicima povijesti, etike, vjeronau-ka, filozofije, sociologije, hrvatskog i stranihjezika, a u radu skupa sudjeluju stručnjaciiz Hrvatske i inozemstva.

14 GlasGrada - 672 - petak 2.2. 2018.

PREDSTAVNIČKI URED DUBROVAČKO-NERETVANSKEŽUPANIJE I MATICA HRVATSKA BRUXELLES

Festa Sv. Vlaha u Bruxellesu 2018Festa Sv. Vlaha u Bruxellesu 2018Festa Sv. Vlaha u Bruxellesu 2018Festa Sv. Vlaha u Bruxellesu 2018Festa Sv. Vlaha u Bruxellesu 2018Predstavnički ured Dubrovačko-neretvanske županije i MaticaHrvatska Bruxelles, u suradnji sa pred-stavništvom HGK, predstavništvom HTZ-a i Veleposlanstvom RH u Kraljevini Bel-giji već tradicionalno, petu godinu za re-dom, organiziraju Festu Sv. Vlaha u Brux-ellesu.Po uzoru na jedinstvenu Festu Sv. Vlahau Gradu, ispred Katedrale Sv. Mihaela iGudule pročitan je proglas Feste na hr-vatskom, francuskom i engleskom jez-iku potpisan od strane ovogodišnjih fes-tanjula Ivice Sršena i Boža Butigana. Pro-glas je uz festanjule pročitao doajen Kat-edrale o. Claude Castiaud te je potompustio bijele golubice kao simbol slobodei mira. Prigodne darove i golubice miradonijele su djevojčice obučene u kona-vosku narodnu nošnju. Barjak Sv.Vlaha i

hrvatsku trobojnicu na otvaranju su nosili Tonći Duplica i Jozo Bonačić.Nakon otvaranja Feste obavljen je tradicionalni vjerski obred grličan-ja. Prethodno je predsjednik Matice hrvatske Bruxelles Hrvoje Buti-gan pročitao pismo upućeno Dubrovčanima izvan biskupije sv. Vla-ha od dubrovačkog biskupa msgr. Mate Uzinića. Po završetku cere-monije otvaranja uslijedila je tradicionalna Večera od Kandelore u

restoranu Vinograd kojeg vodi obitelj Soldan.Uz tradicionalne dubrovačke specijalitete, pro-slavu je uveličao i nastup klape „Kaše“. Ovogo-dišnju Festu u Bruxellesu posjetila je i delegaci-ja iz Dubrovačko-neretvanske županije, pred-vođena županom Nikolom Dobroslavićem i zas-tupnicom u Europskom parlamentu DubravkomŠuicom. U sklopu Feste u Bruxellesu, 29 siječn-ja, održano je predavanje ravnateljice Du-brovačkih muzeja Pavice Vilać na temu „Sv. Vla-ho i Dubrovnik“ te otvaranje „Dubrovačke vin-ske setemane“ uz klapu Kaše u vinskom baruBois Tranquille kojeg vodi Dubrovčanin DavorVnučec. Partneri Feste sv. Vlaha u Bruxellesusu Ured zastupnice u Europskom parlamentuDubravke Šuice, TZ Grada Dubrovnika i TZ Du-brovačko-neretvanske županije.

U SKLOPU FESTE SVETOG VLAHA

”Dubrovačka vinska setemana” otvorena u Bruxellesu”Dubrovačka vinska setemana” otvorena u Bruxellesu”Dubrovačka vinska setemana” otvorena u Bruxellesu”Dubrovačka vinska setemana” otvorena u Bruxellesu”Dubrovačka vinska setemana” otvorena u Bruxellesu

ŽUPANIJSKI PROGRAM ZA MLADE

Održane radionice o problemima iOdržane radionice o problemima iOdržane radionice o problemima iOdržane radionice o problemima iOdržane radionice o problemima ipotrebama mladih iz Ploča, Slivna i Pojezerjapotrebama mladih iz Ploča, Slivna i Pojezerjapotrebama mladih iz Ploča, Slivna i Pojezerjapotrebama mladih iz Ploča, Slivna i Pojezerjapotrebama mladih iz Ploča, Slivna i PojezerjaSudionicima obje radionice predstavljen je i projekt Info-centar zamlade Dubrovačko-neretvanske županije, čiji je nositelj Europski domDubrovnik a koji se provodi u suradnji s Dubrovačko-neretvanskomžupanijom i Sveučilištem u Dubrovniku kao projektnim partnerima

U sklopu izrade nacrta Županijskog pro-grama za mlade čiju je izradu pokrenulaDubrovačko-neretvanska županija usuradnji s Europskim domom Dubrovniku prostorijama Pučkog otvorenog učiliš-ta u Pločama održane su dvije radion-ice s ciljem prikupljanja informacija o po-trebama i problemima mladih s područ-ja Ploča, Slivna i Pojezerja.Uz mlade s prostora navedene tri jedin-ice lokalne samouprave, u radionicamasu sudjelovale i osobe koje se bavemladima ili su dužne brinuti o njima ujedinicama lokalne samouprave, obra-zovnim, kulturnim, socijalnim i ostalimustanovama te udrugama.U prvoj radionici sudjelovali su uglavn-om predstavnici udruga i ustanova koje

se bave mladima na području navedenetri JLS. Sudionici radionice imali su pril-iku zapisati te prodiskutirati svoje prijed-loge kako poboljšati život mladih u tomdijelu neretvanskog kraja. Kao i u pre-thodnim radionicama održanim u Metk-oviću 22.siječnja, u fokusu je bilo osampodručja djelovanja prema mladima:obrazovanje, zapošljavanje, socijalnazaštita i uključivanje, zdravlje, aktivnosudjelovanje mladih u društvu, kultura imladi, mladi u europskom i globalnomokruženju te, naposljetku, volontiranje.Za razliku od radionice održane u Metk-oviću, sudionici ove radionice ustvrdili sukako programa, sadržaja i udruga zamlade u ovom dijelu neretvanskog krajane manjka, već kako je opći problem

pasivnost i manjak zainteresiranosti te dobneskupine.U drugoj radionici sudjelovale su mlade osobe(od 15 do 30) s tih područja. To su bili mahomučenici, aktivisti i pripravnici koji su također imalipriliku izraziti prijedloge djelovanja prema mladi-ma u odnosu na spomenutih osam područja. Doksu mladi u radionicama u Metkoviću izrazili prob-leme nedostatka poslovnih prilika i sadržaja zanjihovu dobnu skupinu, njihovi vršnjaci s područjaPloča, Slivna i Pojezerja najviše su se usredot-očili na probleme vezane uz raširenost raznih vrs-ta droga.Ustvrdili su kako je, unatoč raznim predavanjimao štetnosti konzumacije droge, još uvijek riječ osveprisutnom problemu tog dijela Dubrovačko-neretvanske županije. Sudionici te radionice sunaposljetku zaključili kako bi se vlast trebala ak-tivnije pozabavit tim problemom. Sudionicimaobje radionice predstavljen je i projekt Info-cen-tar za mlade Dubrovačko-neretvanske županije,čiji je nositelj Europski dom Dubrovnik a koji seprovodi u suradnji s Dubrovačko-neretvanskomžupanijom i Sveučilištem u Dubrovniku kao pro-jektnim partnerima. Oba projekta realiziraju se uzfinancijsku potporu Ministarstva za demografiju,obitelj, mlade i socijalnu politiku.

U sklopu Feste sv. Vlaha u Bruxellesu kojuorganizira Predstavnički ured Dubrovačko–neretvanske županije i Matica HrvatskaBruxelles, 29. siječnja, u vinskom baru BoisTranquille, održana je prezentacija „Vinarst-vo Dubrovačko-neretvanske županije“ nov-inarima i turističkim agencijama iz Belgije,Nizozemske i Luxemburga. U vinskom barukojeg vodi Dubrovčanin Davor Vnučec,prezentaciju je održala Franica Miloš iz Re-gionalne razvojne agencije DUNEA, dok jesommelier Ivo Ivaniš predstavio prošlogo-dišnje pobjednike vinskog festivala Festi-winea.Nakon prezentacije, uslijedilo je i službenootvaranje „Dubrovačke vinske setemane“uz dubrovačku klapu „Kaše“. Župan Du-

brovačko-neretvanske županije Nikola Do-broslavić pozdravio je sve prisutne nagla-sivši važnost uspješnog repozicioniranja ipromocije lokalnih vina u ukupnoj turističkojponudi. Brojni posjetitelji su imali priliku ku-šati vrhunska vina Dubrovačko-neretvanskežupanije: Dubrovački podrumi – Merlotina,Korta Katarina – Ruben’s private Reserva,Skaramuča – Dingač Reserva, OPG Bire –Grk Bire, Krajančić – Pošip Korkyra Melai-na, OPG Zlatko Bačić – Pošip Bačić te Bla-to 1902 – Roz.Cilj manifestacije je promocije vinske kul-ture kao i autohtonih sorta Dubrovačkoneretvanske županije, a koja je nadalekopoznata po višestoljetnoj tradiciji uzgoja vi-nove loze i proizvodnji autohtonih vrhun-

skih vina koja su prepoznata širom svijeta.Drugog dana proslave Feste sv. Vlaha uBruxellesu, u Ambasadi Republike Hrvatskeu Kraljevini Belgiji, održano je i predavanjeravnateljice Dubrovačkih muzeja PaviceVilać na temu „Sv. Vlaho i Dubrovnik“. Gos-pođa Vilać naglasila je važnost očuvanja izaštite nematerijalnog i materijalnog kulturn-og nasljeđa Sv. Vlaha, koji je temelj ident-iteta Dubrovnika i njegove povijesti.Partneri Feste sv. Vlaha u Bruxellesu suUred zastupnice u Europskom parlamentuDubravke Šuice, predstavništvo HGK, pred-stavništvo HTZ-a, Veleposlanstvo Repub-like Hrvatske u Kraljevini Belgiji, TZ GradaDubrovnika i TZ Dubrovačko-neretvanskežupanije.

15GlasGrada - 672 - petak 2. 2. 2018.

16 GlasGrada - 672 - petak 2.2. 2018.

Piše: Goran Pikunić

TRŽIŠTE NEKRETNINA

Navike uspješnih posrednikaNavike uspješnih posrednikaNavike uspješnih posrednikaNavike uspješnih posrednikaNavike uspješnih posrednikaSedam navika uspješnih ljudi autora Stephena R. Cov-eyja jedna je od najprodavanijih i najutjecajnijih knji-ga o osobnome razvoju pojedinca u kojoj se navodesavjeti koji se mogu primijeniti i u posredovanju uprodaji nekretnina.Jedna je od ključnih odlika uspješnih ljudi proaktivnodjelovanje. Proaktivnost podrazumijeva preuzimanjeinicijative i odgovornosti u procesu prodaje ili potražnjenekretnine za određenoga klijenta. Ključno je planiran-je. Postavljanje ciljeva na dnevnoj, tjednoj, mješečnoj

i godišnjoj razini neophodno je kako bi se sve poslovne aktivnosti usmjerileprema zadovoljavanju želja i potreba klijenata. Budući da se radi o posluza koji ne postoji radno vrijeme, agent mora biti spreman u potpunostise posvetiti onome što radi. Proaktivnost, u tom smislu, znači i usmjer-

enost na pronalaženje rješenjaza poslovne izazove i u slobod-no vrijeme jer uspješnost uovome poslu neposredno ovisio pravovremenoj reakciji.Ponekad, naprosto, nije mo-guće nešto odgoditi za sutra. Ri-jetko kad se u posredovanjunekretninama posao može us-pješno zaključiti samo zbog sret-nih okolnosti, gotovo je uvijeknužno stvoriti uvjete i upravljatiprocesom koji će rezultiratikupoprodajom nekretnine.Tijekom cijeloga procesa trebaimati na umu cilj. Pri tome, agenttreba biti svjestan kako jeponekad nužno zanemariti krat-koročnu dobit radi koristi koja semože ostvariti dugoročnomsuradnjom. Poslovanje moradonositi zaradu, ali to ne smijebiti jedina svrha poslovanja. Akoagent to načelo ne uzima uobzir, veća je vjerojatnost nje-gove krive procjene određeneposlovne prilike. Primjerice,

nekada treba uložiti veći napor i više vremena kako bi seneka nekretnina prodala i, premda se može činiti u prvi mahda takav potez nije svrsishodan, upravo ta kupoprodajamože dovesti do preporuke klijenta na kojoj će se temeljitiniz budućih uspješnih poslova. Zbog toga je znanje i iskust-vo agenta od presudne važnosti jer će na osnovi svojegapoznavanja klijenata i procjene situacije donijeti ispravnuodluku o tome što predstavlja ulaganje u budućnost, a štosamo gubitak vremena. Drugim riječima, bitno je znati post-aviti prioritete.Agent mora imati na umu međuovisnost tvrtke i okruženjau kojem djeluje. Tvrtka koja je usmjerena na uspostavljanjei održavanje međusobno korisnih odnosa sa svojim ciljnimjavnostima mora promicati i štititi njihove interese. Kada seradi o posredovanju u prodaji nekretnina, to znači da agen-cija mora tijekom i, u određenoj mjeri, i nakon kupoproda-je, biti na raspolaganju svojim klijentima vezano za savjeto-

vanje oko imovinsko-pravnih pitan-ja, preporuka i praktičnih pojedi-nosti. Nije dovoljno samo zaključi-ti kupoprodaju, bitno je kako seodvijao čitav proces i je li klijentstekao povjerenje u agenta kakobi mu se i u budućnosti obratio upogledu prodaje ili kupnje nekret-nine.Kako bi se izgradio dobar odnos,agent treba nastojati shvatitizahtjeve klijenta, njegove želje i po-trebe. Ne obratno. Isto tako, to seodnosi i na timski rad u samojagenciji. Međusobno poštovanjetemelj je sinergije koja omogućujeda se postignu bolji rezultati odonih koji bi se postigli da svatko utimu radi sam za sebe. Treba cijen-iti doprinos svakog pojedinca isukladno tome ga nagraditi. Neu-činkovitost nerijetko proizlazi iz ne-dostatka motivacije. Upravo suuspješni pojedinci oni koji znajupotaknuti druge da ostvare svojepotencijale i tako pridonosu i poje-dinome poslovnom pothvatu.

17GlasGrada - 672 - petak 2. 2. 2018.

MOKOŠICA

Vandali slomili i poštanski sandučić, Vandali slomili i poštanski sandučić, Vandali slomili i poštanski sandučić, Vandali slomili i poštanski sandučić, Vandali slomili i poštanski sandučić, nanananananadzornu kameru stavili naljepnicunadzornu kameru stavili naljepnicunadzornu kameru stavili naljepnicunadzornu kameru stavili naljepnicunadzornu kameru stavili naljepnicu- Kada će se popraviti Eko park „Ombla i Chalistenic park Libero Mokosi u Mokošici - pitajunas gotovo svaki dan naši najmlađi Mokošani, ističući što je sve slomljeno i razbijeno unjima! Dijelimo njihovu ogorčenost jer gotovo svako malo vandali nešto unište u ovim gorespomenutim parkovima a najnovije su se obrušili i na naš Eko centar u Mokošici u Ulici odIzvora 74 gdje su potpuno slomili poštanski sandučić! Zanimljivo je da se iznad i jednog i

drugog parka u Mokošici nalaze kamere s tim što su nam djeca nedavno pokazala kako je na jednojkameri iznad Chalistenic parka (vježbališta) stavljena naljepnica „da se ne vidi što se ruši„ pa sepitamo kako to da odgovorne institucije koje prate snimke nisu primijetile? Nadamo se da će se čimprije popraviti razbijeni eksponati (ima ih više od 10) te uvesti komunalni red u ove djeci drage prostoreza igru, vježbanje na spravama i ekološku edukaciju. Voditeljica projekta „Mokošica ne budi

Trnoružica“ Jadranka Šimunović

ZELENI FORUM I ZELENI TELEFON ZATRAŽILI OD ODGOVORNIH:

„Zaustavite devastaciju šumice“„Zaustavite devastaciju šumice“„Zaustavite devastaciju šumice“„Zaustavite devastaciju šumice“„Zaustavite devastaciju šumice“Zaustavite devastaciju šumice na glavici poviše naselja „Kineskizid„ u Ulici Kneza Branimira 45 - poruke su koje dobivamo posl-jednjih nekoliko dana od naših sugrađana, putem našeg Zele-nog telefona Eko Fona 020 453 850.- Što reći nego da smo bili zgroženi kada smo došli na glavicu ividjeli tužnu sliku... posječeni bor, sasječene maginje i lovorike.Na sredini livade gomila iskopanog kamena i zemlje, a uokolorazbacane grane. Građani nam se žale kako su im bagerima un-ištili i lijepu šumicu. Dok smo odlazili s mjesta devastacije šumiceiznad Kineskog zida prišlo nam je nekoliko građana, koji žive ususjedstvu, i reklo da je to učinila bagerima protupravno grupagrađana koji žive u blizini, a kako bi sebi priskrbili privatnaparkirališta! Inače, kako su nam rekli građani u ponedjeljak, 29.siječnja, ova šumica pripada Zavodu za maslinarstvo Dubrovnik(ex Stanica za južne kulture), Gradu Dubrovniku i grupi građanakoji žive u Gružu i gradskoj jezgri. Molimo odgovorne institucijeGrada i DNŽ da hitno zaustave dalju devastaciju šume na glaviciiznad Kineskog zida s obzirom da znamo da su sve zelene glav-

ice Grada zakonom zaštićene. „Potomci nam neće nikada opros-titi pustošenje i grubosti prema nečemu što po pravilu pripada nesamo nama nego i njima!“ (P.I.Čajkovski)

Voditeljica Zelenog telefona Eko Fona Jadranka Šimunović

KOORDINACIJSKI RADNI SASTANAK

Intenzivirani radovi na gradilištuIntenzivirani radovi na gradilištuIntenzivirani radovi na gradilištuIntenzivirani radovi na gradilištuIntenzivirani radovi na gradilištupročistačapročistačapročistačapročistačapročistačaGradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković sa surad-nicima i članovi Uprave Vodovoda održali su u utorak,30.siječnja, redovni koordinacijski radni sastanak s iz-vođačem radova na izgradnji postrojenja s uređajem zapročišćavanje vode za piće. Aktivnosti na gradilištupročistača pitke vode u Komolcu tijekom posljednja dvatjedna intenzivirane su uvođenjem dodatnog broja radni-ka te postavljanjem nove mehanizacije u cilju ubrzanja ra-dova, izvijestili su predstavnici izvođača radova, francusketvrtke SUEZ. Završeni su zidovi na finalnoj visini zadnjestropne ploče, a slijevanje posljednje ploče očekuje se unarednim danima. Rokovi završetka prve faze nisu ugroženii bit će završeni do 1. lipnja ove godine. Izgradnjom pos-trojenja s uređajem za pročišćavanje vode za piće Dubrovč-anima će pitka voda biti dostupna neovisno u utjecaju vre-menskih prilika.

18 GlasGrada - 672 - petak 2.2. 2018.

ZANIMLJIVOSTI IZ TISKA PRVE POLOVICE XX. STOLJEĆA

Tko je bio kontraadmiral Lucijan pl. Ziegler-Pucić (Pozza)?Tko je bio kontraadmiral Lucijan pl. Ziegler-Pucić (Pozza)?Tko je bio kontraadmiral Lucijan pl. Ziegler-Pucić (Pozza)?Tko je bio kontraadmiral Lucijan pl. Ziegler-Pucić (Pozza)?Tko je bio kontraadmiral Lucijan pl. Ziegler-Pucić (Pozza)?Kao starješina uvijek je bio dobar, pravedan, ljubežljiv, da se na nj mornari ni podregjeni oficirinikada nijesu pritužili, već njegovo ime uvijek sa harnošću spominju, koliko časnici toliko momčad,tako da ga nijesu gledali kao svoga starješinu već kao svojega rogjenoga oca

Anna v. Caboga i Luzian v. Ziegler

Priredio:Damir Račić

I prije I. svjetskog rata, ačešće je to bilo u razdobl-ju između dva svjetskarata uplovljavali su pojedi-načno ili u većem broju u

dubrovački akvatorij ratni brodovi raznihsredozemnih država, pa čak i iz SAD-a iRusije. Na tu temu opširnije sam pisao pr-ije izvjesnog vremena. Manje je poznato (ilipotpuno nepoznato) da je i župski zaljevbio posjećen od većeg broja ratnih brodo-va Austro-ugarske mornarice i to prije I. sv-jetskog rata. Prema pisanju tadašnjeg lokal-nog tiska u župski zaljev uplovila je eskadra(skup ratnih brodova, flotila – op. D.R.) rat-nih brodova. Još je interesantnija informaci-ja da je na čelu eskadre bio zapovjednikDubrovčanin, po činu kontraadmiral Luci-jan pl. Ziegler-Pucić (Pozza). Rođen je u Ko-toru 19.3.1852., a umro u Dubrovniku8.9.1930. godine. Oženio je 10.4.1882. go-dine Ana-Mariju Enriketu Lujzu, kontesuKabudžić (Caboga), rođena 10.4.1858. aumrla je u Scombathely-a, Mađarska. Ubraku su imali troje djece. Sina Tea v. Zie-gler-Pucić (datum i mjesto rođenja nep-oznato, umro je u Jugoslaviji 24. 11. 1924);kćer Maricu v. Ziegler-Pucić (Pula10.1.1885. - Acsad, Mađarska 2.2.1964; idruga kćer Helena v. Ziegler-Pucić (Pula,3.3.1889. - Baden, Viena, 2.2.1968.). Ljet-nikovac Pucić-Gradić nalazio se je u Gružu.Slijedi novinsko izvješće o posjeti du-brovačkog kontraadmirala Zieglera nasel-jima Trgovištu i Mlinima u Župi dubrovačkojprije skoro 110 godina. (Prijepis u izvorn-om obliku uz neznatnu korekciju radi lak-šeg razumjevanja napisa – nap. D.R.)

(„Prava Crvena Hrvatska“ od 11.7.1908.god; broj 177) PIŠU NAM IZ ŽUPEOd 23. do 30. juna bila je usidrena u zalje-vu Mlina eskadra bojnog brodovlja, podzapovjedništvom kontraadmirala g. Lucija-na pl. Zieglera. Tom zgodom je naš vrli do-morodac g. pl. Ziegler pohodio mjesnepučke škole na Trgovištu i u Mlinima, te jepohvalio dobar napredak djece i divio semarnošću g-(gje ili g-gjice – op. D.R.) učitel-jice. Jednom učeniku i jednoj učenici, kojisu na upite najbolje odgovarali, darovao jepo 1 napoleon (kovanicu – nap. D.R.). Sjutrije dan (28. pr. mj.) u nedjelju pozvao škol-sku djecu sa učiteljicom na brod, te ihpočastio sa svakovrsnim slatkišima. Popodne je istog dana poslao muziku c. i kr.(carske i kraljevske – nap. D.R.) bojne mor-narice, koja je u Mlinima svirala do 11 sati uvečer. Milo nam je što je svirala sve hrvatskekomade; bilo je mnogo naroda, kao i vojske(posade) brodovlja, te smo se lijepo zabav-ljali. Plesalo se je pučko (možda „Linđo“? –op. D.R.) i „civilno“ kolo. Pred večer je nakopno došao i kontraadmiral, kojega jenarod urnebesno i jednodušno pozdravio;

Kao starješina uvijek je bio dobar, pravedan,ljubežljiv, da se na nj mornari ni podregjenioficiri nikada nijesu pritužili, već njegovo imeuvijek sa harnošću spominju, koliko časni-ci toliko momčad, tako da ga nijesu gledalikao svoga starješinu već kao svojega rogje-noga oca. Pak ne samo sa svojim, po-dregjenijem, već i gdje god pristane njego-va eskadra, narod vazda radoznalo pita: „Jeli na brodu naš gospar Luco?“ Po tome senajbolje vidi, kakove simpatije svuda uživa.Na dan slavlja njegove 40-godišnjiceslužbovanja bio mu je osobno čestitaogosp. kontraadmiral grof Lanjus, podpred-sjednik tehničkog komiteta sa četrdeset iosam oficira c. i kr. bojne mornarice, izrekav-ši mu vrlo lijepi birani govor, na što je svečarsvesrdno odvratio.I mi našem vrlom i uglednom sugragjan-inu, gosparu Lucu pl. Ziegleru najsrdačniječestitamo, da za dugo i dugo bude uživatidobro zdravlje i svako zadovoljstvo na ra-dost svoje veleugledne porodice a na dikui korist milog mu slavnog Dubrovnika.Svoju struku poznaje kao rijetko koji, a slovii kao vrijedan vojnik i kao vrstan pomorac,te se njegovijem brodovima nikada nijedogodila niti najmanja nezgoda. God. 1898/99 bio je u Kini i Japanu, kao zapovjednikbojnog broda „Frundsberg“, a god. 1903/04 bio je zapovjednik „Habsburga“. Od ok-tobra god. 1906. do oktobra 1908. bio jezapovjednikom ljetne i zimske eskadre, teje kroz to vrijeme sa brodovljem bio na dale-kom Istoku; po tom je pak prigodom biootišao sa svijem oficirima i mornarima pok-loniti se na Grob Isusov, a za tijem je kren-uo da se pokloni Nj. Vel. Kralju Španjolske.Za svoje vrline odlikovan je, dok je bio uKini, križem za zasluge, za tijem kaozapovjednik „Habsburga“ željeznom krun-om III. stupnja, kao zapovjednik eskadre sakrižem Leopoldovog Reda i t. d. Bio je od-likovan i od Španjolske, Njemačke i Grčke.Kad je započeo I. svjetski rat kontraadmiralZiegler navšio je 62 godine. Je li ostao uAustro-ugarskoj ratnoj mornarici i eventu-alno sudjelovao u nekoj pomorskoj bitki ilije pošao prije početka rata u mirovinu,nisam uspio pronaći nikakvu novinsku in-formaciju. Sklonijem sam mišljenju ovomdrugom. Nakon rata osnutkom ratne mor-narice Kraljevine SHS (nije mi poznato je likraljevina SHS dobila uopće ratni brod A.-U. mornarice prilikom podijele „plijena“između zemalja Antante?), novonastalojvladi vjerojatno nije odgovarao bivši časnikA.-U. mornarice te ga je „odbacila“, bezobzira na njegovo ogromno pomorskoznanje koje je mogao prenjeti pitomcimaPomorske vojne akademije u Dubrovniku,koja je započela s obukom pitomaca kra-jem listopada 1923. godine ili eventualnokao „direktor“ PVA jer tada je navršio 71godinu. Umro je u Dubrovniku početkom

orili su se povici: „Živio naš Dubrovčanin,kontraadmiral gospar Ziegler!“ „Živila vojs-ka (posada) brodovlja!“ i t. d. Nije nammoguće opisati divnu uspomenu, koju jeostavio megju svim(a) nami(a) gospar Zie-gler; nije bilo težaka, siromaha, a da se onnije vrlo ljubazno sa svakim razgovarao;raspitivao se je i o našim težačkim jadima inerodicama u polju. Vidi se da je pravigospar, od plemenitog i glasovitog du-brovačkog koljena Pucića; majka mu jesestra pok. Mata grofa Pucića. Bog ga nadugo poživio i udijelio da svoje stare dane

provede u ovoj miloj mu domovini! Njego-va ljubežljivost, dobrota i plemenitost ostatće u našim srcima do groba usagjena. Živio!Župljani U sljedećem novinskom izvješćuuredništvo predstavlja čitateljima „P.C.H.“„psihološki profil“ (rečeno današnjim rječni-kom), tj. karakterne osobine dubrovačkogkontraadmirala, te njegove službene pos-jete dalekom Istoku u svojstvu zapovjedni-ka pojedinih ratnih brodova, te odličja kojaje dobio od različitih država.

„Prava Crvena Hrvatska“ od 16.7.1910.godine, broj 282. 40-GODIŠNJICASLUŽBOVANJA VICE-ADMIRALA L. PL.ZIEGLER-ANaš sugragjanin gosp. Lucijan pl. Zieglerc. i kr. vice-admiral bojne mornarice i pred-sjednik tehničkog komiteta, nećak pok.Mata konte Pozza(e) a zet blagorodne gos-pogje Elene grofice Kaboga, slavio je na 6.o. mj. 40-godišnjicu svoga službovanja uc. i kr. bojnoj mornarici, u kojoj je bezpr-ijekorno i izgledno služio na čast austrijskebojne mornarice a na diku grada Dubrovni-ka.

19GlasGrada - 672 - petak 2. 2. 2018.

rujna 1930. godine.Donosim jednu kratku novin-sku noticu iz koje saznajemoo broju novaka u Austro-ugar-skoj ratnoj mornarici. Pret-postavljam da se podatak onovačenju odnosi na 1912.godine, a ne od prethodnegodine.

„Prava Crvena Hrvatska“ od22.6.1912. godine, broj 382.HRVATI U BOJNOJ MOR-NARICIPo statističkom izvještaju od3810 novaka u ratnoj morna-rici ima: Hrvata 1219,Nijemaca 900, Madžara 662,Italijana 581, Čeha 253, Slov-enaca 116, Poljaka 44, Slo-vaka 20, Rumunja 12 a Rusi-na 3.U svezi novačenja evo jošjedne novinske notice kojanam „govori“ da se redovnonovačenje u A.-U. vojsku vr-šilo vjerojatno tijekom veljačesvake godine. Nema sumnjeda je težacima najteže padaoodlazak u vojsku kad je tre-balo započeti s pripremnimpoljoprivrednim radovima.Koliko je trajao ročni rok u ko-pnenoj vojsci, a koliko u mor-narici nije mi poznato.

„Prava Crvena Hrvatska“ od22.2.1913. godine, broj 417.VOJNO NOVAČENJEZa ratnu mornaricu biće na 8.marča kod ć. k. kotarskogPoglavarstva u Dubrovniku;za ć. k. Domobranstvo na 12.marča na Grudi u općinskojdvorani; na 14. marča uCavtatu u općinskoj zgradi;na 17. i 18. marča u Dubrovni-ku kod Poglavarstva, a na 26.marča u Stonu.Može se sa sigurnošću rećida je sljedeće novačenje(pretpostavljam u veljači1914.) bilo nesretno za svenovake, jer je nakon malo višeod 4 mjeseca započeo I. sv-jetski rat. Zato je trebalo jošdodatno popuniti mornaricu,kopnenu vojsku i Domobran-stvo. Također se ustanovila uraznim manjim i većim mjes-tima na dubrovačkom po-dručju Narodna građanskastraža koja je imala i svoj bar-jak. Nezapamćeno oduševl-jenje zahvatilo je sve slojevedruštva kako kod nas tako i usvim europskim državama.Užasno krvoproliće započe-lo je na raznim bojišnicamana kopnu i moru koje je traja-lo sve do kapitulacije Nje-mačke 11.11.1918. g.

DEŠA U DUBROVNIKU

PredstavljenaPredstavljenaPredstavljenaPredstavljenaPredstavljenaknjiga”Nitima ljubaviknjiga”Nitima ljubaviknjiga”Nitima ljubaviknjiga”Nitima ljubaviknjiga”Nitima ljubaviobnovljeno”obnovljeno”obnovljeno”obnovljeno”obnovljeno”U Udruzi Deša u srijedu, 31.siječnja, jepredstavljena knjiga “Nitima ljubavi ob-novljeno” autorice Marije Veltruski, kojaće, između ostaloga, koristiti školama iudrugama kao literatura za trajno očuvanje identiteta Dubrovačkog primorja. Projekt Obnova i očuvan-je identiteta Dubrovačkog primorja nastao je kada se nekoliko žena iz Slanoga i okolice, okupljenih uDEŠU Slano, angažiralo na obnavljanju i spašavanju tradicije te etnografskog i prirodnog blaga spal-jenog i uništenog usred Domovinskog rata. Knjiga je tiskana uz potporu Općine Dubrovačko primorje,Dubrovačko neretvanske županije, Turističke zajednice Općine Dubrovačko primorje, Dubrovačkoprimorje d.d., Frigo Bonsai Metković d.o.o. te DEŠE Dubrovnik koja je i nakladnik knjige.

DUBROVAČKI SIMFONIJSKI ORKESTAR I DUBROVAČKI KOMORNI ZBOR

Koncert u povodu Feste sv. Vlaha i Dana GradaKoncert u povodu Feste sv. Vlaha i Dana GradaKoncert u povodu Feste sv. Vlaha i Dana GradaKoncert u povodu Feste sv. Vlaha i Dana GradaKoncert u povodu Feste sv. Vlaha i Dana GradaDubrovački simfonijski orkestar i Dubrovačkikomorni zbor održat će koncert u povoduFeste sv. Vlaha i Dana grada Dubrovnika učetvrtak 1. veljače u Katedrali. Koncertomće ravnati Frano Krasovac, a kao solisti ćenastupiti tenor Tomislav Tukša i mezzoso-pranistica Flaka Goranci. Početak koncertaje u 20 sati, a ulazak na koncert je slobodan.Nakon studija pjevanja u Albaniji i Izraelu,Flaka Goranci pronašla je svoj profesion-alni dom u Beču. Pojavljivala se u brojnimulogama, uključujući Cherubino i Contes-sa u Figarovom piru, Dorabella u Cosi fan

tutte, Didona u Didona i Enej, Olga u Evgeniju Onjeginu idrugima. Godine 2017. debitira kao Carmen u Magdebur-gskoj opernoj kući u Njemačkoj. Radila je s uglednim diri-gentima, među kojima su Nicolaus Harnoncourt, Erwin Ort-ner, Enrico Delamboye, Manfred Mayrhofer, Vittorio Parisi,Zešev Dorman, Yishai Steckler, Zhani Ciko, LeonardoQuadrini, te s opernim redateljima kao što su Uwe EricLaufenberg, Carlos Wagner, Niv Hoffman, Dani Ehrlich, Ni-kolin Gurakuqi i Michal Grover Friedlander. U Dubrovnikunastupa prvi put, ali u Hrvatskoj joj je ovo drugi nastup,nakon solo izvedbe u “Muci po Ivanu” J. S. Bacha u zagre-bačkoj dvorani Lisinski.Tomislav Tukša od 2007. do danas bavi se opernim pje-

vanjem. Sudjelovao je u brojnimprodukcijama i koncertima op-ernih brojeva i popularnih pjesa-ma.Osvojio je 2. nagradu nadržavnom natjecanju u Dubrovni-ku te dvije prve nagrade nameđunarodnom natjecanju “Bru-na Špiler” u kategorijama duet inajljepši glas. Usavršavao se naseminarima Annemarie i Gerhar-da Zellera, Scotta McCoya, LidijeHorvat Dunjko, Petera Mausa teSnežane Brzaković.Koncert je organiziran u suradnjis Austrijskim kulturnim forumomiz Zagreba i Hrvatsko-austrijskimdruštvom Dubrovnik.

Renata Roman

20 GlasGrada - 672 - petak 2.2. 2018.

Zračna luka Dubrovnik d.o.o., Dobrota 24, 20213 Čilipi, na temelju članka 6. Zakona o zakupui kupoprodaji poslovnog prostora (Narodne novine bro125/11, 64/15), objavljuje

JAVNI NATJEČAJza davanje u zakup poslovnog prostora Zračne luke Dubrovnik d.o.o.za davanje u zakup poslovnog prostora Zračne luke Dubrovnik d.o.o.za davanje u zakup poslovnog prostora Zračne luke Dubrovnik d.o.o.za davanje u zakup poslovnog prostora Zračne luke Dubrovnik d.o.o.za davanje u zakup poslovnog prostora Zračne luke Dubrovnik d.o.o.

U početnu cijenu zakupa nisu uključeni troškovičišćenja i odvoza smeća, troškovi vode i kanaliza-cije, električne energije, grijanja i klimatizacije, tele-fonskog i internet priključka i isti se plaćaju premaslužbenom cjeniku Zračne luke Dubrovnik.U početnu cijenu zakupa uključeni su troškovi ko-rištenja sanitarnih čvorova a i isticanje tvrtke.Navedeni poslovni prostor daje se u zakup na odre-đeno vrijeme od 3 godine s početkom okvirno odsredine veljače 2018. godine.

II. SADRŽAJ PONUDEPisana ponuda mora sadržavati:1. Podatke o podnositelju ponude (naziv tvrtke,adresa i sjedište, MB, OIB, osoba ovlaštena za zas-tupanje, broj žiro računa s nazivom banke kod kojeje otvoren),

2. brojkama i slovima ispisan iznos ponuđenemjesečne zakupnine za predmetni poslovni pros-tor u kunama bez PDV-a,

3. original ili ovjerena preslika izvatka iz sudskog,ili obrtnog registra iz kojeg mora biti vidljivo da jetvrtka registrirana za djelatnost koja se oglašava,ne stariji od 30 dana od dana objave natječaja,

4. original ili ovjerena preslika BON 1,

5. original ili ovjerena preslika BON 2-podaci o sol-ventnosti ne stariji od 30 dana od dana objavenatječaja,

6. original ili ovjerena preslika potvrde Ministarstvaobrane, odnosno Ministarstva unutarnjih poslovakojim se dokazuje status osobe koja ima pravaprvenstva iz točke 3. Općih uvjeta natječaja, suklad-no čl. 6. st. 8. Zakona o zakupu i kupoprodajiposlovnog prostora (NN 125/11), ne stariji od 6mjeseci (samo za natjecatelje koji se pozivaju na topravo),

7. original ili ovjerena preslika potvrde Hrvatskogzavoda za mirovinsko osiguranje o tome da osobakoja se poziva na pravo prvenstva iz točke 3. Općihuvjeta natječaja, nije korisnik mirovine ostvarene natemelju Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Do-movinskog rata i članova njihovih obitelji (NN br.174/04, 92/05, 02/07, 107/07, 65/09, 137/09, 146/10, 55/11), ne stariji od 6 mjeseci (samo za natje-catelje koje se pozivaju na to pravo),

4.366,00 kn (slovima: četiritisuće tristo šezdeset šest kuna)

Red. br. Oznaka prostora Vrsta djelatnosti zakupnika Početna mjesečna cijenazakupnine bez PDV-a

1. Poslovni prostor oznake B 028a (zapadnidio), površine 9,25 m2, a koji se nalazi uprizemlju putničke zgrade «B» u Zračnoj

luci Dubrovnik d.o.o., zona dolazaka

poslovi putničke agencije (izuzevposlova iznajmljivanja vozila)

8. izjava o prihvaćanju uvjeta iz natječaja.

III. OPĆI UVJETI NATJEČAJA1. Prostor se daje u zakup u stanju u kakvom jest.

2. Na temelju odredaba Zakona o zakupu i kupo-prodaji poslovnog prostora, najpovoljnijom ponu-dom smatrat će se ona ponuda koja uz ispunjenjeuvjeta iz natječaja sadrži i najviši iznos zakupnine.

3. Sukladno odredbama čl. 6. st. 8. Zakona o zaku-pu i kupoprodaji poslovnog prostora, prvenstvenopravo na sklapanje ugovora o zakupu poslovnogprostora imaju osobe iz Zakona o pravima hrvatskihbranitelja iz Domovinskog rata i članova njihovihobitelji, ako sudjeluju u natječaju i prihvate najvišiponuđeni iznos zakupnine.

4. Rok za podnošenje ponuda je 8 dana od danaobjave. Ponude se podnose u pisanom obliku nep-osredno ili poštom preporučeno u zatvorenim omot-nicama s naznakom

“za zakup poslovnog prostora - ne otvarati”na slijedeću adresu:

Zračna luka Dubrovnik d.o.o.Dobrota 24, 20 213 Čilipi

5. Nepotpune ponude, ponude prispjele nakon iste-ka roka za podnošenje ponuda, kao i ponude natje-catelja koji na dan isteka roka za dostavu ponudaimaju bilo kakav dospjeli dug prema Zračnoj luciDubrovnik d.o.o. neće se razmatrati.

6. Otvaranje ponuda neće biti javno.

7. Odluka o odabiru najpovoljnije ponude bit će up-ućena svim natjecateljima preporučenim putem poš-tom u roku 8 dana od dana otvaranja ponuda.

8. Zračna luka zadržava pravo ne izabrati ni jednognatjecatelja, poništiti natječaj u cijelosti ne navodećirazloge, bez ikakve odgovornosti prema natjecatel-jima i obveze snošenja troškova sudjelovanja natje-catelja na natječaju.

9. Sve informacije u svezi natječaja mogu se dobitina tel. 020 773 355 od 9-11 sati svakim radnim da-nom.

Zračna luka Dubrovnik d.o.o.

I. PREDMET NATJEČAJA

37GlasGrada - 672 - petak 2. 2. 2018.

GRADSKA SMOTRA LIDRANO 2018.

Tko ide na županijsku smotru?Tko ide na županijsku smotru?Tko ide na županijsku smotru?Tko ide na županijsku smotru?Tko ide na županijsku smotru?U Kazalištu Marina Držićaje u utorak, 30.siječnja,održana gradska smotraLiDraNo 2018. Sudjelovaloje ukupno 144 učenika os-novnih i srednjih škola. Udramskom stvaralaštvusudjelovalo je 61 učenik os-novnih i 39 učenika sredn-jih škola, u literarnomstvaralaštvu 20 učenikaosnovnih i 7 učenika sred-njih škola te u novinarskomstvaralaštvu 16 učenikaosnovnih i 1 učenik sredn-jih škola. Povjerenstvo zaliterarno stvaralaštvo u sas-tavu Ljubica Brailo, KatjaBakija i Antonija Vlašić zaŽupanijsku smotru LiDra-No 2018. odabralo je:osnovne škole:VREĆA, Karmen Ban, 8. razredOŠ Antuna MasleMentorica: Ivana MarićIGRA SKRIVAČA, Ivana Grgić, 6.razred OŠ MokošicaMentorica: Ivana ObradovićU ĐIRU STRADUNOM, PaulaMatić, 6. razred OŠ LapadMentorica: Blaženka BračunORLANDO OD AMORA, ZaraMarinović, 5. razred OŠ LapadMentorica: Sandra MerđanPISMO PRIJATELJU, Kiara Bisk-up, 2. razred OŠ Ivana GundulićaMentorica: Dubravka SambrailoNOTTURNO, Margarita Koši, 8.razred OŠ Marina GetaldićaMentorica: Ana LokasLJETO NA MLJETU, Mara

Roko Bogdanović, 5. razred OŠ Ivana Gun-dulićaVoditeljica: Mira Perak‘’MOJA MATI’’, Mladen BjažićKarlo Đurović, 7. razred OŠ LapadVoditeljica: Ivana Marijanović Mekišić‘’PRIČE IZ VUKOVARA’’ (ulomak), SinišaGlavaševićAntonio Štrman, 8. razred OŠ Ivana Gun-dulićaVoditeljica: Anamarija Didović Batinićkategorija skupnih nastupa – osnovne škole‘’JESTE LI ZA MARS?’’, skupina učenikaGrupa učenika 4. razreda OŠ Ivana Gun-dulićaVoditeljica: Tonka Brailo‘’VILINSKA SPILJA’’, Gordana RokoljGrupa učenika 3. i 7. razreda OŠ LapadVoditeljica: Gordana Rokolj‘’IVICA I MARICA’’, prema bajci braće GrimmGrupa učenika 6. razreda OŠ LapadVoditeljica: Ivana Radaljackategorija pojedinačnih nastupa – srednješkole‘’LIK IZ DRUGOG FILMA, Joško SindikMislav Stanković, 4. razred Ekonomske i tr-govačke škole DubrovnikVoditeljica: Sandra Rossetti-Bazdan‘’NEMOJ GOVORITI LOŠE O DRUGIMA’’,Stjepan LiceLuka Violić, 2. razred Biskupijske klasičnegimnazije Ruđera Boškovića s pravom jav-nostiVoditeljica: Mirjana Žeravica‘’U LJUBAVI UMIREM’’, Romana KneževićRomana Knežević, 2. razred Gimnazije Du-brovnikVoditeljica: Diana Jelavić‘’MOGUĆNOSTI’’, Wislawa SzymborskaVanesa Vidaković Natrlin, 1. razred Turističkei ugostiteljske škole DubrovnikVoditeljica: Ana Kukrikakategorija skupnih nastupa – srednje škole‘’SKUP’’, ulomak, Marin DržićAntonio Mustahnić i Karlo Krilanović, učeni-ci 3. razreda Gimnazije Dubrovnik

Voditeljica: Matilda Perković‘’BORBA’’, Katarina Handabaka, uredila Lu-cijana PendoKatarina Handabaka, 4. razred, Klara Lazić,1. razred i Romana Dominković, 2. razredGimnazije DubrovnikVoditeljica: Lucijana Pendo‘’DVA I PO GOSPARA’’, prerada teksta LukaPaljetka Tri skoka guštericeGrupa učenika 2., 3. i 4. razreda Ekonomskei trgovačke škole DubrovnikVoditeljica: Katica VidojevićPovjerenstvo za novinarsko stvaralaštvo usastavu Ana Prohaska Vlahinić, Ivica Puljić iSilvia Rudinović za Županijsku smotru LiDra-No 2018. odabralo je:samostalni novinarski radovi – osnovne školeMALO LJUBAVI, MALO KAZALIŠTA I SHVA-TIO SAM DA JE DUBROVNIK MOJ GRAD,Jan Nikola Kovačević, 6. razred OŠ MarinaDržićaMentorica: Maris PrceGRAD OTVORENOG SRCA, Toni Praštalo,8. razred OŠ LapadMentorica: Hajdi Hajdić VićanS NOVOM GODINOM U NOVU UČIONICU,Lea Ivona Vrdoljak,5. razred OŠ MarinaGetaldićaMentorica: Katica LujoNEOBIČNA ZUBIĆ VJEŠTICA, Marin Cvje-tović, 8. razred OŠ LapadMentorica: Hajdi Hajdić VićanNAJLJEPŠE NE POSTOJI, Ana Maškarić, 8.razred OŠ LapadMentorica: Hajdi Hajdić VićanČUDO, Demijan Vicelić, 8. razred OŠ IvanaGundulićaMentorica: Anamarija Didović Batinićsamostalni novinarski rad – srednje školeKAKVOM ČUDU NAS UČI FILM ČUDO, TeaPortolan, 4. razred Gimnazije DubrovnikMentorica: Lucijana Pendoradijska emisijaLAPADSKI ĐIR, Martina Batina i AntonijaBračun, 8. razred OŠ LapadMentori: Danijela Bubalo i Marko Giljača

Machiedo, 6. razred OŠ IvanaGundulićaMentorica: Anamarija DidovićBatinićsrednje školeZVIJEZDE ĆE TI REĆI, Isaura Brk-ović, 2. razred Turističke i ugos-titeljske škole DubrovnikMentorica: Ana KukrikaNAŠA ROBA, Stanka Mujo, 3.razred Gimnazije DubrovnikMentorica: Anđela DžamarijaBESMRTNOST, Toni Vlahović, 4.razred Gimnazije DubrovnikMentor: Diana JelavićTKO SAM JA, Roko Barišić, 2.razred Gimnazije DubrovnikMentorica: Marina AsturićŽIVOTNA OAZA, Ivona Sabljić, 4.razred Gimnazije DubrovnikMentorica: Ana Njirić AleksićSEDAM, Ora Ivanišević, 3. razredDubrovačke privatne gimnazijeMentorica: Romana Karamehme-dovićKONAVLJANIN U GRADU, DoraMemed, 2. razred Gimnazije Du-brovnikMentorica: Lucijana PendoPovjerenstvo za dramskostvaralaštvo u sastavu Nika Lasić,Zorica Kolić i Hrvoje Sebastijan zaŽupanijsku smotru LiDraNo 2018.odabralo je:kategorija pojedinačnih nastupa– osnovne škole‘’STONOGA U TRGOVINI’’, LukoPaljetakLucija Violić, 2. razred OŠ MarinaDržićaVoditeljica: Marijana Vrljić‘’VAL’’, Gustav Krklec

NOĆ MUZEJA 2018. U PRIRODOSLOVNOM MUZEJU DUBROVNIK

Bogat, raznolik i edukativan programBogat, raznolik i edukativan programBogat, raznolik i edukativan programBogat, raznolik i edukativan programBogat, raznolik i edukativan programI ove godine, Prirodoslovni muzej Dubrovnik se bogatim, raznolikim i eduka-tivnim programom uključio u obilježavanje manifestacije Noć muzeja. Najm-lađi posjetitelji su tako bili u prilici sudjelovati u radionici Razumjeti životinjeiznutra prema van u kojoj su pomoću rendgenskih snimki proučavali anatom-iju čovjeka i različitih vrsta životinja. Nakon radionice organiziran je kviz ukojem su sudionici pokazali svoje znanje o anatomiji čovjeka te su najus-pješniji nagrađeni poklon paketom. Središnji događaj bio je otvorenje izložbeKosturi uživo autora dr.sc. Milana Paunovića, muzejskog savjetnika i ravnateljaPrirodnjačkog muzeja u Beogradu. Na izložbi su predstavljeni vanjski kosturimekušaca, rakova i kukaca te unutrašnji kosturi bodljikaša, riba, vodozem-

aca, gmazova, pticai sisavaca. Svi kos-turi su postavljeni u prirodnim pokretima, odnosno položajima koje bi životin-je imale u različitim situacijama u prirodi. Kao najzanimljiviji eksponati ističuse kosturi dobrog dupina, noja, majmuna, vuka, srne, plamenca, jazavca imnogih drugih. Dio izložbe predstavlja usporedan prikaz lubanja različitihvrsta životinja, među kojima su lubanja tigra, lava i leoparda. Poseban diočine modeli dijelova kostura (kosti, zubi, čeljusti, zglobovi itd.), dok mali, alizanimljivi dio izložbe čine spolne kosti sisavaca.Nakon otvorenja izložbe uslijedila je edukativna radionica Ljudski kostur ukojoj su se posjetitelji upoznali s građom ljudskog kostura te naučili imeno-vati pojedine kosti.U Noći muzeja 2018. Prirodoslovni muzej Dubrovnik posjetilo je 2286 posje-titelja. Ana Kuzman, Ravnateljica

38 GlasGrada - 672 - petak 2.2. 2018.

U KATEDRALI

Postavljene nove korske klupePostavljene nove korske klupePostavljene nove korske klupePostavljene nove korske klupePostavljene nove korske klupeU svetište katedrale Gospe Velike krajem siječnja monti-rane su nove korske klupe (kanonički kor). To je posljed-nji dio projekta povratka staroga glavnoga oltara koji jeblagoslovljen u studenome 2016. godine. Ipak, odlukomstručnjaka uključenih u osmišljavanje projekta odlučenoje da se na svoje izvorno mjesto ne vrati sačuvani diostaroga kora koji se danas nalazi u župnoj crkvi u Smokvi-ci, već da se pristupi izradi novih klupa. Njihov projektizradio je arhitekt Boris Vučić-Šneperger (tvrtka Tablinumd.o.o. iz Zagreba) koji je bio i autor projekta obnove staro-ga glavnoga oltara.Korske klupe izrađene su od orahovine, glavni je majs-tor bio stolar Ivan Belina iz Zagreba, dok je montažu podnjegovim nadzorom obavila tvrtka Stolar d.o.o. iz Zagre-

UZ 700. OBLJETNICU LJEKARNE MALE BRAĆE

Prozorčić na glavnim samostanskim vratimaProzorčić na glavnim samostanskim vratimaProzorčić na glavnim samostanskim vratimaProzorčić na glavnim samostanskim vratimaProzorčić na glavnim samostanskim vratimaU staro doba u samostan-ima je postojala služba kl-jučara, koji bi uvečer upravilu zaključavao glavnasamostanska vrata i onase ne bi otvarala sve dojutra. Ipak, za slučaj da jepo noći na vratima samo-stana zvonio neplaniranigost, bila je obično nekavizualna mogućnostprovjere njegova identite-ta, prije nego bi se vrataotvorila. Na glavnom ula-

zu samostana Male braće, zatakve slučajeve postojao je, ijoš uvijek postoji, mali prozo-rčić u drvenim vratima. Tajotvor korišten je i u slučaju daje netko po noći hitno trebaolijek. Kroz njega se moglo ko-municirati s eventualnimnoćnim posjetiteljem i kroznjega se izdavao lijek. U vr-ijeme nakon što je uređenanova ljekarna 1901., na katuiznad nje, uz laboratorij i ar-hiv, bila je uređena i soba za

dežurnog ljekarnika. Dežurni franjevački ljekarnikkoristio je upravo tu infrastrukturu, da bi i po noćibio na usluzi ljudima koji su hitno trebali lijek. Odre-đeni problem nastao je kad je ljekarna 1947. izv-laštena od države, budući da su onda zbogdežurstva u ljekarni, u samostanu po noći moraleboraviti strane osobe. Franjevci su ipak uvečer zak-ljučavali svoja glavna samostanska vrata, adežurstvo je obavljano na način kao i prije, bezmogućnosti da dežurni ljekarnik tijekom noći na-pušta samostan. Nakon što bi eventualni noćni pos-jetitelj pozvonio radi lijeka, ljekarnik je dolazio dootvora u vratima, uzeo narudžbu i poslužio ga krozprozorčić. U novije doba u ljekarni Male braće, radiistog samostanskog mira, jer ljekarna se nalaziunutar samostana, noćna dežurstva u ovoj ljekar-ni se ne obavljaju. Fra Stipe Nosić

ba. Izrada projekta imontiranje klupaobavljeni su u surad-nji i uz nadzornadležnoga Konzer-vatorskog odjelaMinistarstva kulture,a Ministarsvo kulturenajvećim je dijelom ifinanciralo trošak nji-hove izrade.Nove su klupe oblik-ovane u suvreme-nome stilu, ali sunadahnute ranijimkorom, kao i povijes-nom drvenom kat-

edrom, pa su tako primjer spoja tradicije i suvremenosti. Klupe supostavljene uz glavni oltar, na južni i na sjeverni zid svetišta te nasvakoj strani imaju po šest sjedišta. Svojim konturama ugledaju seu linije katedre i ranijih korskih klupa, ali na jednostavniji način i beznaglašenijih stilskih oznaka čime odgovaraju duhu i potrebama mod-ernoga vremena.Podsjetimo, ovo je u tri stoljeća treći kanonički kor u dubrovačkojkatedrali. Prvi je kanonički kor (korske klupe) postavljen u katedraluneposredno nakon njezina dovršetka 1713. godine i o ovome baro-knome koru nemamo nikakvih podataka. Njega je 1867. godine zam-ijenio novi kor koji je prema ranijem projektu inženjera FrancescaBoriania izradio drvorezbar Daniel Szabo iz Mađarske. Bio je odorahovine i pružao se sa sve tri strane glavnoga oltara te imao većibroj sjedišta. Taj je kor uklonjen 1983. godine radi arheoloških rado-va koji su se provodili prilikom obnove katedrale od snažnoga po-tresa iz 1979. godine te je prenešen i montiran u župnu crkvu uSmokvici, gdje se i danas nalazi.Blagoslov novih korskih klupa bit će na svečanoj večernjoj (molitvi)na Kandeloru, 2. veljače. I.V.

39GlasGrada - 672 - petak 2. 2. 2018.

Piše: Mario Klečak

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

BlagostanjeNeki naši neizlječivi pacifisti tvrde, kako senama može sve prodat, samo pamet nePredsjednica države je u Krapini, tri dana obavl-jala predsjedničke ovlasti. Pa je, uz ostale korisneaktivnosti, tamošnjim ljudima malo ogadila vladu.Da na idućim izborima ne bude, nije ona ništa uči-nila. Jer, ako je istinita premijerova trijumfalna čin-jenica, da država ostvaruje sve bolje financijskerezultate, onda bi to morali osjetit’ i bankovni raču-ni naših građana. A ne, da broj blokiranih građa-na i dalje prelazi tristo tisuća. Nacionalnom trage-dijom je nazvala odlazak mladih u Europu, koji ćetamo otvorili bankovne račune i započeli nov život.Predsjednik vlade se pak drži naučnih makroekon-omskih pokazatelja, koji su spektakularni i na kojeje jako ponosan. Prosječnaplaća nam je porasla za triposto, a povećana potroš-nja, posebno u Adventu,neoboriv je dokaz, da su Hr-vatima drastično krešileplaće. Vidio je on dobro, k’onaručuje duple kobasice nasajmovima, kuhano vino iostale pokazatelje visokogaživotnog standarda. Nemožeš ništa protiv naučnihpokazatelja blagostanja. Aima potencijala za još većirast. Samo da Crkva, uka-zom proglasi cjelogodišnjiAdvent. Baš kako su ga sebiproglasili političari.U protivnom, povećana potrošnja bit’ će samo uAdventu, povećano zapošljavanje samo pred tur-ističku sezonu, a povećano iseljavanje, preko cijelegodine. A to ne bi bilo dobro!Očekivani govor američkog predsjednika u Da-vosu, na Svjetskom gospodarskom forumu, bio jezanimljiv, k’o kad zagrebački gradonačelnik ‘’kaj-ka’’, hvaleći sam sebe, gazeći po glibu upredgrađu, kad’ bivši splitski gradonačelnik lijepipršut na čelo, ili kad Dinamov nogometni gazda,organizira press konferencije, pa novinara nazove‘’mučkim đubretom’’.Zato je veliki broj sudionika na Svjetskom gospo-darskom forumu u Davosu odlučio, iz protesta na-pustit’ dvoranu, kad‘ američki predsjednik počnedržat‘ govor.I to, radi njegova nedavnoga komentara o afričkimi drugim zemljama - vukojebinama, iz kojih ljudidoseljavaju u SAD, što je izazvalo uvrijeđenost ipovrijeđenost diljem svijeta. Pa su svi povrijeđenitražili, da se javno ispriča svima - vukojebinama.A kad‘ je samozvani genije doš’o na govornicu,svi su jedva čekali da ga vide. Niko nije iziš’o uznak protesta. A predsjednik, ne samo da se nijeisprič’o, nego je svima koji ga ne vole poručio, daim neće dat‘ ni solda, ako mu uskrate zasluženopoštovanje. Što bi se reklo jezikom priprostogčovjeka, lova liječi - sve rane.Ne upuštajući se u genezu vukojebine, potvrdilasu se i neka istraživanja, da, ako neka država iz-gleda k’o vukojebina, a osobito, ako je Amerikaproglasi vukojebinom, onda to vjerojatno i jes‘ -vukojebina.Izraelski pisani mediji su ovih dana objavili pri-

općenje ureda izraelskog premijera, dasu naš premijer i njihov, osim srdačnograzgovora u Davosu, dogovorili i kakoće Hrvatska od Izraela kupit’ borbeneavione. Kažu, Hrvatska bi zamijenilasvoju zastarjelu flotu ruskih aviona,zastarjelom flotom njihovih aviona,kojima već neko vrijeme traže kupce,jer su proteklih godina povučeni iz up-otrebe. Zato bi ih se riješili, za bagatelnihpetsto milijuna dolara.Naši vojni stručnjaci misle, da se ne radio starim iskorištenim i izmaltretiranimletećim kantama, nego naprotiv, velikukilometražu pripisuju njihovomneprekidnom zujanju po bliskom Istoku,pa su zato dobro razrađeni.Neki naši neizlječivi pacifisti tvrde,kako se nama može sve prodat, samopamet ne!

Uz to ih čudi, što se ne javljaju oni izudruge U ime obitelji. Kako bi pitalivladu, jesu li ovi bombarderi u ime obitel-ji, ili u ime razaranja tih obitelji?I, bi li oni možda, radije trošili solde nafamiliju i bolesnu djecu, nego na bor-bene avione,koje su Izraelci namjeravali baciti u sta-ro gvožđe. Baš kad su došli Hrvati pita-jući, imaju li kakvih aviona za prodat’?Kineski ambasador u Zagrebu, već jepresudio grupi neposlušnih Tajvanaca,koje su naši uhitili, jer su u Sloveniji iHrvatskoj varali kineske građane. Nakonferenciji za medije je otkrio, da susvi krivi, i treba ih odma’ izručit’ Kini.Tamo im je presuda već napisana. Unjih sve ide brzo. Ta bi gesta sigurnopomogla našem prijateljstvu i poslovnojsuradnji s Kinom. Nešto k’o novi putevisvile…Naša policija pak vjeruje, da su Tajvan-ci zapravo žrtve trgovine ljudima, kojesu naši gangsteri na prevaru doveli sTajvana, a onda ih, k’o robove zatočili uluksuznoj vili blizu Zagreba i prisililida varaju Kineze.Nakon što je slovenska policija poslalana tisuće Eura globa hrvatskim ribari-ma u Savudrijskoj vali, naša policija jeoglobila slovenske ribare, u tom istom- Piranskom zaljevu. Vjeruje se, da ćeglobu poslat‘ i posadi slovenskogapolicijskoga gumenjaka.

Neki hvale našupoliciju, a neki mis-le, kako je to samopolitička igra, jersmo tu valu mi većodavno izgubili. Pakažu, dok su se našipolitičari godinamabavili Jasenovcem,Jazovkom, ustaša-ma i partizanima,hodočastili u Bla-jburg, Slovenci suhodočastili po Europi i stvarali savezni-ke, pa sad‘ od svih imaju podršku.Nijemci su im u Piranu, k’o doma.U moru javnih nabava, skoronezapaženo je prošla i ona Ministarstvabranitelja, o kupnji velikoga šatora pocijeni od 250 tisuća kuna. Služit’ će im,

kažu, za održavanje sajmo-va hrvatskih branitelja. Nećeto bit’ ništa luksuzno; samojedan kat, bez podzemnegaraže, kapelice, mini - mar-keta, bazena za relaksacijuili restorana brze hrane.Neki mediji tvrde, da jeiskustvo branitelja s prvimšatorom, pred tadašnjimSDP-ovim ministarstvompokazalo, kako je to dobrainvesticija. Tamo su iskust-vo i privilegije stjecali mnogikoji danas vode ministarst-vo. Što se cijene šatora tiče,mediji su ocijenili, da su za

te solde mogli dobit’ cijeli automat klub.Za sigurno i par plinskih boca – gratis!Dok lakše bolesni Hrvati sve duže čeka-ju po čekaonicama, a teže bolesni nalistama za čekanje počesto ne dočeka-ju živi svoj red, hrvatski doktori, njih1700, čekaju papire za odlazak na radu inozemstvo. Šest stotina ih već otišlo!Neki krivicu prebacuju na vladu, a drugi-ma to nije ništa čudno. Ako na stotinetisuća Hrvata odlazi iz Hrvatske, ondamože i koja stotina doktora. Manjestanovnika, manje i doktora. Hrvati kojise ne bune, što nas političari smatrajuovcama, tješe se s time, da bar - veter-inari ostaju.

40 GlasGrada - 672 - petak 2.2. 2018.

mali OGLASINEKRETNINE

(ponuda/potražnja)

UPUTE ZA SLANJE MALIH OGLASA: Mali oglasi za sljedeći broj, primaju se zaključno s UTORKOMDO 12 SATI i objavit će se samo jednom. POŠALJITE MALI OGLAS ISKLJUČIVO SMS-om NA666999 (upišite GLAS, vaš tekst te OIB i adresu koji neće biti javno objavljeni), količina teksta ujednoj poruci ne smije preći uobičajen broj znakova za poruku (cijena poruke3,72kn, PDV uključen). Externus d.o.o. B. Bušića 16, 10000 Zagreb, OIB:55605263245; podrška: 8-16h, 01 6686 383, www.externus.hr iliinfo@externus.hr. GLAS GRADA NE ODGOVARA ZA SADRŽAJ MALIH OGLASA.

Prilikom predaje oglasa, u SMS-u je potrebno priložiti sljedeće podatke:PRAVNE OSOBE: ime tvrtke, sjedišta, OIB, ime i prezime odgovorne osobeFIZIČKE OSOBE: ime i prezime naručitelja, OIB, njegovo prebivalište, odnosnoboravište. Prilikom predaje oglasa obvezni ste navesti svoje identifikacijskepodatke kako bi oglas bio objavljen, u protivnom, Zakon nam zabranjuje objavuVašeg oglasa. Identifikacijski podaci neće biti objavljeni, neće biti dostupni drugim korisnicima,niti će se koristiti u druge svrhe od strane Tele 5 d.o.o.

Za detaljnije informacije oglasa u okviru nazoviteLibertas Inženjering na 091 612 8097, 020 356 020

ili www. libertasinzenjering.hr

+385 (0) 091 321 02 44+385 (0) 91 117 05 77

www.dubrovnik-market ing.comdubrovnik.marketing.plus@gmail.com

DUBROVNIK MARKETING PLUS d.o.o.

za nekretnine i konzalting,Dubrovnik, Dr. A. Starčevića 20,

OIB 50808276243

NOVO IZUZETNA PRILIKA Gruž kodkolodvora kamena kuća s uličnimlokalom, taraca 340.000eura , AgencijaDMP, 0913210244, 0911170577

NOVO Ploče poviše kapelice kuća sagrađevnim zemljištem 870m2 ,povoljno649.000eura

Rožat luksuzna novogradnja, dvoetažnistan 90m2,vrt 97m2 ,2 parkinga u garaži259.000eura

IZUZETNA PRILIKA,Nuncijata zemljište560m2 ,lokacijska dozvola 260.000eura

SUSTJEPAN, izuzetna prilika kamenakuća s vrtom za adaptaciju, 149.000eura

PRILIKA POVOLJNO kod Hotela Adria,kat kuće 90 m2, taraca, vrt, 210.000eura

SAVRŠENA PRILIKA Župa Kupari grad-jevno zemljište s plaćenim dozvolama iprojektima 105.000eura

NOVO U PONUDI ŽUPA, Čelopeci,građevno zemljište 800m2 uz cestusamo 135.000eura

ŽUPA DUBROVAČKA građevno zeml-jište kod škole 820m2 povoljno98.000eura

TRAŽITE NEKRETNINU / Obratite senajboljima u Gradu

KAMENA KUĆA SA ZADIVLJUJUĆIMPOGLEDOM U CAVTATU / 80m2, 3.etaže, terasa, zadivljujući pogled, po-trebna renovacija, potencijal za turis-tičko iznajmljivanje / 300.000 eura

STAN U KUPARIMA / 1.5 soban stansmješten u Kuparima, 51m2 stam-benog prostora i 12m2 tarace, osigu-ran parking, tih i privatan / 133.000eura

RENOVIRANI STAN NA NUNCIJATI /U našoj ekskluzivnoj ponudi 2.5 sobnistan s prostranom terasom, 70m2stambenog prostora i 80m2 okućnice,obiteljski stan spreman za useljenje /159.000 eura

PREDIVNO IMANJE U BLIZINI CAVTA-TA / dvije manje kuće (cca 45m2 i cca75m2) i treća kuća s projektom uizgradnji (cca 200m2) s bazenom, zaturističko iznajmljivanje / 397.000 eura

KAMENA KUĆA NA TOP LOKACIJI /privatno i zaštićeno sa vlastitom kapeli-com i kamenom kortom, 120m2 stam-benog prostora i 50m2 okućnice, ide-alna za turističko iznajmljivanje /390.000 eura

PRILIKA / Moderan i potpuno renovi-ran 3.5 sobni stan s parkingom na Iliji-noj glavici, 85m2, visoko prizemljenovije stambene zgrade / 259.000 eura POTENCIJAL / Manja kamena kuća uZatonu s vrtom i pogledom na more,94m2 stambenog prostora i 250m2okućnice, tri spavaće sobe, terasa ipodrum / 269.000 eura

RENOVIRAN I ODMAH USELJIVSTAN U ZLATNOM POTOKU / 82m2,4. kat, dvije tarace, uredan i održavan,

otvoren pogled na more i Lokrum /320.000 eura

PRODAJEMO KUĆU NA AUTOBUS-NOM KOLODVORU / U našoj eksk-luzivnoj ponudi kuća nasuprot auto-busnog kolodvora idealna za turistič-ko iznajmljivanje, 115m2 stambenogprostora i terasa / 330.000 eura

PENTHOUSE U NOVOGRADNJI /112m2, lođa s pogledom na more,parking mjesto, Župa Dubrovačka /212.800 eura (popust na gotovinu)

PRODAJETE NEKRETNINU / Prepus-tite profesionalcima da rade za Vas

HITNO TRAŽIMO MANJI STAN NAPODRUČJU MOKOŠICE / do 60m2,za konkretnog kupca

HITNO TRAŽIMO MANJI STAN NAPODRUČJU GRUŽA / do 60m2, zakonkretnog kupca

POTRAŽUJEMO KUĆE I STANOVEUNUTAR GRADSKIH ZIDINA / Ure-đene ili za adaptaciju

POTRAŽUJEMO MANJE KUĆE USTAROJ GRADSKOJ JEZGRI CAVTA-TA / poželjan pogled na more, terasaili vrt

TRAŽIMO MALI STAN U LAPADU / Zasigurnog kupca tražimo stan od 60m2na prostoru Pošte Lapad i Semafora

POTRAŽUJEMO MANJU GRAĐEVIN-SKU PARCELU U RIJECI DU-BROVAČKOJ / Za konkretnog kupca,cca. 500m2 za gradnju obiteljske kuće,ispod magistrale

POTRAŽUJEMO MANJU KUĆU ZAOBITELJSKI ŽIVOT U ŽUPI DU-BROVAČKOJ

ZA SIGURNOG KUPCA TRAŽIMOVELIKI STAN U ZLATNOM POTOKU /Cca 120m2, blizina glavne ceste, nižikatovi

POVEĆANA POTRAŽNJA ZA KUĆA-MA NA PODRUČJU PILA ILI PLOČA /Uređene ili za adaptaciju, poželjan vrtili terasa

Iznajmljujem četverosoban stan uČibači (8 ležaja) na duže vrijeme, pot-puno opremljen, 120 m2 sa pripada-jućim parkingom x2. Mjesečni najam poležaju je 1.000 kn + režije. 098 680 611

Iznajmljujem jednosoban stan u Čibačina duže vrijeme, potpuno opremljen,30 m2 sa pripadajućim parkingom x2.Mjesečni najam je 2000 kn + režije. 098680 611

Iznajmljujem stan i sobe na Ilinoj glavi-ci. 092 3187 223.

POVOLJNO Zaton uz cestu građevnozemljište za turističke namjene 3.300m2po 170eura/1m2

NOVO BRSEČINE građevno zemljištepoviše magistrale 840m2, voda, struja,asfaltni put lijepi pogled 118.000eura

POVOLJNO AKCIJA MJESECASNIŽENA CIJENA Orašac kuća za ob-novu sa zemljištem, pogled na more,105.000eura

IZUZETNA PRILIKA Lozica kuća sa zem-ljištem i privatnom plažom, 490.000eura

SNIŽENO,Vrbica lijepa kuća sa vrtom odmora 50m, 250.000eura

Iznajmljuje se poslovni prostor kod suda100m2, pogodno za arhitekte,geometre,agencije, Agencija DMP Dr. A.Stračevića 20, 091 3210 244, 0911170577

Hitno tražimo za kupiti stan u Lapadudo 80m2 s manje skalina za poznatogkupca,plaćanje u gotovini. 091 5855108

Potražujemo građ. zemljišta, omirine,kuće, stanove na Dubrovačkom područ-ju, Agencija DMPDr.A.Stračevića 20, 020550 888,091 3210 244, 091 1170 577,www.dubrovnikrealestate. info

Prodaje se građevinsko zemljište navrhunskoj lokaciji u samom središtuOrašca, površina 1760m2, pogled namore, zona građevinsko - izgrađeno.091 1981 214

Prodaje se građevinsko zemljište uŽupi dubrovačkoj (Čelopeci), površi-na 439m2, zona građevinsko -izgrađeno. 091 1981 214

Prodaje se građevinsko zemljište u

Župi dubrovačkoj (Čelopeci), površi-na 418m2, zona građevinsko -izgrađeno. 091 1981 214

Prodaje se građevinsko zemljište uŽupi dubrovačkoj (Čelopeci), površi-na 478m2, zona građevinsko -izgrađeno. 091 1981 214

Prodaje se poljoprivredno zemljišteizmeđu Orašca i Gromače, površina7000m2. 091 1981 214

41GlasGrada - 672 - petak 2. 2. 2018.

ULICAMA MOGA

ŽELITE LI SE I VI REKLAMIRATINA OVIM STRANICAMA,

OBRATITE SE MARKETINGU GLASA GRADA:T: 020 358 980, T/F: 020 311 992

tele5marketing@gmail.com

Iznajmljujem 2 apartmana za radnike uŽupi od 1 .2 - 1.6. sa osiguranim park-ingom i internetom. 091 538 2229.

Iznajmljujem stan i apartman na Grudi.791 204 ili 098 959 5949.

VOZILAProdaje se Peugeot 301,motor 1600ccm, 120 KS, benzin, 2./’13., 31000 km,garažiran, 1. vlasnik, 55000kn. 091 2523261.

Prodaje se Renault Thalia, 1,5 DCI2003.g., 108000km, prvi vlasnik, reg. do12./’18.g. 099 315 1002.

POSAOPopravci na odjeći, 25 kuna! 413 795.

Zepter zest d.o.o. trazi prodajne sav-jetnike na području Dubrovačko-neret-vanske županije. CV slati do 11. 2.2018. na zepter.du@gmail.com

Vršimo tapeciranje unutrašnjosti krovaautomobila. 098 957 6052

KAMENOKLESAR - Izrada grobnica,spomenika, vaze, klupice, skaline,

ograde, kolone, pila. 091 728 5208.

Za samo 200 kn izrađujem portret uolovci, a za 300 kn dva portreta zajed-no. Svakako dostaviti fotografiju. 091894 1866.

Čišćenje maslina, voćaka, agruma,ruža i slično. 091 937 4727.

Ozbiljna žena čistila bi skale. 099 4002787.

Dajem usluge njegovatelja, fizijatrije,masaže i sve ostale usluge u kući. 098994 1613.

RAZNOProdaje se fotoaparat marke Zenit ukožnoj futroli nekorišten, star oko 60godina. Cijena po dogovoru. 099 7304702

Poklanjam male kućice stare 2 i pomjeseca. 091 591 8439 ili 095 360 0799.

Prodajem praznu plinsku bocu. 095 8269504.

Prodajem ovčji gnoj - 25 kn vreća sadostavom. 091 556 4072.

TERRA STUDIO d.o.o.Vukovarska 16, Dubrovnik, 091 532 9385

Na zahtjev stranke u tijeku je izrada geodetskogprojekta za stambenu zgradu na k.č. 296 (č. zem.260/1, 260/2, 1238/2) u k.o. Plat. Pozivaju se vlasnicii posjednici susjednih katastarskih čestica nautvrđivanje granica koje će se održati 9. veljače u9:00 na predmetnoj katastarskoj čestici. Kontakt broj:091 532 9385.

Ured ovlaštenog inženjera geodezijeVladimir Ivičević, dipl. ing. geod.

Stjepana Cvijića 7A, Dubrovnik

U sklopu izrade geodetskog elaborata na č.zem. 2735k.o. Topolo, pozivamo nositelje prava na predmetnoji susjednim česticama na utvrđivanje granica kojeće se održati u ponedjeljak 5.2.2018. Ostale obavijestii detaljnije informacije na http://www.geo-ivicevic.hr

42 GlasGrada - 672 - petak 2.2. 2018.

U DUBROVAČKIM MUZEJIMA PREDAVANJA, RADIONICE,PREZENTACIJE, ZABAVNI SADRŽAJI

Pavle i Đivo otvorili Noć muzejaPavle i Đivo otvorili Noć muzejaPavle i Đivo otvorili Noć muzejaPavle i Đivo otvorili Noć muzejaPavle i Đivo otvorili Noć muzejaIzložba fotografija i akvarela „Dubrovnik i festeSv. Vlaha u prvoj četvrti 20. stoljeća“Predstavljanjem ilustriranog edukativnog vodiča “Pavle i Đivou Pomorskom muzeju” u petak, 26. siječnja u Dubrovačkimmuzejima je započela 12. dubrovačka Noć muzeja. UčeniciGimnazije Dubrovnik pod vodstvom Tajane Martić oživjelisu glavne likove koji su nas svojim pričama, zgodama i nez-godama prošetali bogatom pomorskom prošlošću Du-brovačke Republike. Upoznali smo najslavnije brodoveRepublike, razna pomorska pomagala i saznali nešto o„politici“ trgovanja.U okviru bogatog programa slijedila su vodstva kroz stalnepostave Pomorskoga i Etnografskoga muzeja te dvije ar-heološke izložbe smještene u tvrđavi Revelin, a održana sui zanimljiva predavanja, radionice, prezentacije te zabavnisadržaji. Zbog obnove Kneževa dvora, program Noći muzejase, kao i posljednje dvije godine, odvijao na tri lokacije – utvrđavama sv. Ivan i Revelin te u žitnici “Rupe”.U Pomorskome muzeju su održana dva predavanja povo-

dom obilježavanja 145 godina odotvorenja za javnost ondašnjeg Do-morodnog muzeja, prethodnika dan-ašnjih Dubrovačkih muzeja. U pre-davanju mr. sc. Tonka Marunčića suprikazane društvene i političke okol-nosti koje su prethodile otvaranju Do-morodnog muzeja u Dubrovniku tenjegov prvi stalni postav iz 1873.Godine, dok se dr. sc. VedranaGjukić-Bender prisjetila istaknutihkustosa i drugih zaslužnih osoba izprošlosti Dubrovačkih muzeja.Igor Mihajlović, viši konzervator ar-heolog u Hrvatskom restaurator-skom zavodu, govorio je o brodolo-mima u hrvatskom dijelu Jadranatijekom čijih istraživanja su pronađenitopovi, s posebnim osvrtom na klas-ifikaciju i porijeklo naoružanja, dokje Đivo Bašić održao predavanje oDubrovačkom pomorskom društvu.U tvrđavi Revelin održane su „Rim-ske večeri“, edukativna radionica,prigodno predavanje te prezentaci-ja i kušanje rimske hrane prema re-ceptima iz kuharice “Olivijina cibali-tanska kuharica”. Program je realiz-iran u suradnji s dr. sc. IvanomOžanić Roguljić iz Instituta za ar-heologiju u Zagrebu te učenicima inastavnicima iz Turističko ugostitel-jske škole u Dubrovniku. Navedeneradionice, predavanje i prezentacijas kušanjem rimske hrane su ujednoaktivnosti projekta Popularizacijaznanosti, kojeg vodi dr. sc. Ožanić.

U žitnici „Rupe“ program je počeopredavanjem i prezentacijom izradetradicijskog nakita dubrovačkog kra-ja. Predavanje se baziralo na primjer-cima tradicijskog nakita Župe du-brovačke, Rijeke dubrovačke i Du-brovačkog primorja koji se čuvaju ufundusu Etnografskog muzeja u Du-brovniku i istraživanju koje je rezulti-ralo upravo objavljenim katalogomna tu temu. Budući da su nakitnipredmeti iz fundusa Etnografskogamuzeja djela dubrovačkih zlatara 19.i ranog 20. stoljeća, uz predavanjeje umijeće izrade tradicijskog nakitaprezentirao posljednji zlatar MatkoVierda. Slijedilo je predavanje pov-jesničarke umjetnosti Mirjane Trošelj„Mirila – izmirena duša u kamenu“.Na podgorskim padinama Velebitastoljećima su velebitski stočari gradilimirila/mirilišta kao nijeme i misteri-ozne svjedoke života i smrti. Podiza-na su uz putove na posebno odab-ranom geomorfološkom prostoruvelebitskog krša, koji prirodno nag-lašava simboliku prijelaza pokojnik-ove duše iz ovostranog u onostranisvijet.Poradi toga topografski odabranikrajobraz dobio je sve oznake sakral-nosti. U „Rupama“ se održalo i završ-no druženje, gdje je, uz nastup kla-pe Atlant, bio organizirani prigodnidomjenak i izvlačenje dobitnika većtradicionalne nagradne igre u sklopuove manifestacije.

GALERIJA SEBASTIAN

Izložba slika Miša Baričevića „U čast Parcu“Izložba slika Miša Baričevića „U čast Parcu“Izložba slika Miša Baričevića „U čast Parcu“Izložba slika Miša Baričevića „U čast Parcu“Izložba slika Miša Baričevića „U čast Parcu“Samostalna izložba slika dubrovačkogumjetnika Miša Baričevića otvorena je ugaleriji Sebastian u utorak, 30. siječnja.Kustosica izložbe je povjesničarka um-jetnosti Andrea Batinić Ivanković.Festa svetoga Vlaha bila je i ostala najs-večaniji i najuzvišeniji dan u stoljetnompostojanju Dubrovnika te je kao izraz zah-valnosti svecu-mučeniku, zaštitniku,svom Parcu, dubrovački slikar Mišo Bar-ičević ostvario ciklus od četrdesetak sli-ka tehnikom akrilika na platnu, kartonu imedijapanu. Svi radovi koje Mišo Bar-ičević izlaže u galeriji Sebastian predstav-ljaju izuzetno vrijedan doprinos veličan-stvenom odvijanju cere-monijala Feste čiji se miri-si lovorike, zvuci svečanehimne, lepršanje pov-ijesnih barjaka kao i zanosmnogobrojnog harnogpuka gotovo mogu osjetitina svakoj njegovoj slici.Iz predgovora katalogukustosice Andree BatinićIvanković: “Baričević jeslikar čvrste ekspresivne iponegdje apstrahiranegeste. Njegovi Barjaci,Kandelora, Gorica, Kona-voke kao i brojni prikazi

procesije u žestokom su otvorenomkolorizmu, s jasnom figurativnom formom.Njegove slike naprosto posjedujusposobnost da energijom privuku pro-matrača i uvuku ga u svoju nutrinu.Naime, svaka slika mu je drukčija, kolor-istički ustreptala; svaka u sebi nosi drugiraspored komplementarno usklađenihboja, drukčiju strukturu i drukčije viđenjekompozicije, a povrh svega toga, svakaje slika dijalog s prirodom izvan sebe i usebi. Baričević na svojim platnima uspješ-no relativizira odnos apstraktnog i figura-tivnog sadržaja dok kroz strukturu fluid-nih i diskontinuiranih formi buja snažan

energetski stimulans. Uobičajeno frontalno ili bočnopostavljeni lik sveca s modelom Grada u ruci ovdjese u potpunosti gubi – oblikovan je na način da sepočinje stapati s onim što bismo mogli nazvati „unu-tarnje duhovno motrište“. Po sustavu i cjelini građen-ja Baričevićeve slike to je vrlo važno: prisutnost duhai protekcije u kontemplaciji onog stvarnog i duhovnog.U tom kontekstu nailazimo na tradicionalni lik Parcau biskupskom ornatu sa svim njegovim svetačkimatributima koji nosi „težinu“ Grada na svojim leđima ikoji budnim okom (iako okrenut leđima) čuva svojeodane vjernike i vjernice.“Mišo Baričević rođen je 1951. godine u Dubrovniku.Rano pokazuje interes za slikanje te je slikarskuedukaciju stekao uz pomoć nekoliko dubrovačkihslikara: Mijatovića, Maslea, Trostmanna i Škerlja. Članje HDLU-a. Radio je kao scenograf, dekorater i ilus-trator. Likovno surađuje na scenografijama kazališ-

nih predstava u Kazalištu MarinaDržića i na Dubrovačkim ljetnim ig-rama. Dobitnik je nagrade Turis-tičkog društva Dubrovnik 1981.godine. Dosada broji desetke sa-mostalnih i skupnih izložaba, kaoi sudjelovanja na uglednim lik-ovnim kolonijama. Sudionik jemnogih humanitarnih aukcija iizložaba. Njegova javna sakralnaostvarenja broje dvije oltarne pale(Kuna na Pelješcu, otok Šipan),Križni put u dubrovačkoj katedralii čitav niz samostalnih motiva ucrtežu i slikarstvu. Živi i radi u Du-brovniku.

43GlasGrada - 672 - petak 2. 2. 2018.

ČITAONICA NARODNE KNJIŽNICE GRAD

Teorije izbora - radionice zaTeorije izbora - radionice zaTeorije izbora - radionice zaTeorije izbora - radionice zaTeorije izbora - radionice zaroditelje i djecuroditelje i djecuroditelje i djecuroditelje i djecuroditelje i djecuPredavanje i oglednu radionicu na temu Teorije izborai JA poruka održale su članice Feniksa, udruge zazaš-titu djece, mladih i obitelji, u petak, 26. siječnja, u Čita-onici Narodne knjižnice Grad. Tijekom sljedeća dvamjeseca održavat će se besplatne radionice namijen-jene roditeljima i djeci (polaznicima 5., 6. i 7. razreda).Radionice za roditelje vodit će Marija Hrtica i BojanaČengija, a zajedničke za roditelje i djecu Katarina Teles-manić. Radionice su osmišljene kako bi roditelji kvalitet-nije i sadržajno provodili vrijeme sa svojom djecom, aujedno i prakticirali naučeno na radionicama namijen-jenim samo za njih.

IDENTITET GRADA U SLIKAMA VERONIKE ŠULIĆ

Mali format - Sveti razgovorMali format - Sveti razgovorMali format - Sveti razgovorMali format - Sveti razgovorMali format - Sveti razgovorIzložba je dio programa Feste svetoga Vlaha2018., a bit će otvorena do kraja veljače

Izložba slika VeronikeŠulić „Mali format -Sveti razgovor“ otvore-na je u utorak, 30siječnja, u prizemljuNarodne knjižniceGrad. Prvu samostalnuizložbu autorica je pos-vetila Gradu i Festi sv.

DRUŠTVO PRIJATELJA DUBROVAČKE STARINE

I ove godine pridružili seI ove godine pridružili seI ove godine pridružili seI ove godine pridružili seI ove godine pridružili se“Noći muzeja 2018.““Noći muzeja 2018.““Noći muzeja 2018.““Noći muzeja 2018.““Noći muzeja 2018.“Društvo prijatelja dubrovačke starine se i ove godinepridružilo manifestaciji “Noć muzeja 2018.”, u sklopu kojeje bilo moguće posjetiti atraktivni arheološki lokalitet iMuzej arheoloških nalaza stare ljevaonice topova iz 16st. u kuli Gornji ugao. Ova kasnosrednjovjekovna i no-vovjekovna ljevaonica spada u rijetke sačuvane objektetakve vrste, a smještaj unutar gradskih zidina čini je jed-instvenom bez komparativnog primjera u Europi. Ovegodine je u prostoru Muzeja gospođa Marija Milić pred-stavila i prezentirala izradu perli od Murano stakla naplameniku. Uprava DPDS-a

OGRANAK MATICE HRVATSKE U DUBROVNIKU

Izložba fotografija i akvarela „Dubrovnik iIzložba fotografija i akvarela „Dubrovnik iIzložba fotografija i akvarela „Dubrovnik iIzložba fotografija i akvarela „Dubrovnik iIzložba fotografija i akvarela „Dubrovnik ifeste Sv. Vlaha u prvoj četvrti 20. stoljeća“feste Sv. Vlaha u prvoj četvrti 20. stoljeća“feste Sv. Vlaha u prvoj četvrti 20. stoljeća“feste Sv. Vlaha u prvoj četvrti 20. stoljeća“feste Sv. Vlaha u prvoj četvrti 20. stoljeća“U okviru programa Feste sv. Vlaha idana Grada 2018. godine, OgranakMatice hrvatske u Dubrovniku orga-nizirao je izložbu fotografija i akvare-la objavljenih u u hrvatskom časopisuSvijet, jednom od ponajboljih hr-vatskih časopisa koji je izlazio u pr-voj četvrti 20. stoljeća. Autoricaizložbe je povjesničarka umjetnostiAndrea Batinić Ivanković.Izložba fotografija i akvarela „Du-brovnik i feste Sv. Vlaha u prvoj četvrti20. stoljeća“ otvorena je u Luži uponedjeljak, 29. siječnja 2018.Izložba se sastoji od dvadesetak re-produkcija fotografija i akvarela orig-inalno preuzetih iz časopisa Svijet. Sviizlošci predstavljeni na izložbi pri-padaju fondu Matice hrvatske. Prika-zujući dubrovačkoj široj javnosti fo-tografijom ili kistom zabilježene mo-tive Dubrovnika i svečane proslaveSv. Vlaha u navedenom razdoblju is-tima se želi približiti i dati uvid u um-jetnost manje istraživanog, ali umjet-nički preoznatljivog ne tako davnog

povijesnog razdoblja naše prošlosti.Izložba je na „svjetlo dana“ iznjedrilatek nekolicinu fotografija i izvrsnih ak-varela hrvatskih umjetnika koji su bilizaokupljeni fenomenom Grada, a um-jetnički su aktivno djelovali na područ-ju Dubrovnika i okolice tijekom prvečetvrti 20. stoljeća. Odabrane fo-tografije i akvareli donose iznimneprikaze Lovrijenca, Minčete, Stradu-na, ali i okolice poput Trstenog, Lok-ruma, Koločepa te izvrsnu reprodukci-ju kr. broda „Dalmacija“ u Rijeci du-brovačkoj. Posebno su zanimljivenepoznate fotografije svečanih prosla-va Sv. Vlaha i procesija koje datiraju skraja 20-ih i početka 30-ih godinaprošlog stoljeća. Izložba predstavljaveliki iskorak da se ne samo kodstručne, već i šire javnosti probudisvijest o estetskoj vrijednosti iraznovrsnosti hrvatske likovne i fo-tografske produkcije na temu Du-brovnika i dubrovačkog zaštitnika,svetoga Vlaha u dosad još uvijeknedovoljno istraženom razdoblju.

GALERIJA ARTUR

Izložba „SvetomeIzložba „SvetomeIzložba „SvetomeIzložba „SvetomeIzložba „SvetomeVlahu u čast“Vlahu u čast“Vlahu u čast“Vlahu u čast“Vlahu u čast“Nova kolektivna izložba “Svetome Vlahuu čast” otvorena je 29.1. u 11 sati ugaleriji Artur, a istoimena izložba sadrugim autorima u organizaciji udrugeDART u pastičeriji “Dolce vita” u podne.Jedna u nizu izložbi “u nastajanju” gdjesvake godine novi i novi autori donoseradove na zadanu temu “Sv.Vlaho”.Bezbrojne varijacije lika sv.Vlaha, crkvesv.Vlaha i Gorice od svetoga Vlaha, pro-cesijun, barjaci, ali i moći, mitra, bisk-upski simboli... sve što nas veže za ve-liki blagdan u verzijama domaćih istranih autora, svake godine se pokažuvjernoj publici. Redovita su i tiskaneedicije grafika u limitiranim serijama.Sljedeća izložba u Arturu je na temuportreta i karikatura sugrađana bit ćeotvorena 1.3. u 11 sati.

VIJEĆE BOŠNJAČKE NACIONALNE ZAJEDNICE DUBROVNIKA I DNŽ

Čestitka gradonačelniku Matu FrankovićuČestitka gradonačelniku Matu FrankovićuČestitka gradonačelniku Matu FrankovićuČestitka gradonačelniku Matu FrankovićuČestitka gradonačelniku Matu FrankovićuVrlo poštovani gospodine Franković,Festa blagdana Svetoga Vlaha i Dan Grada Dubrovnika je prigoda da Vamai svim uposlenicima u službama Grada uputim najsrdačnije čestitke u imeUdruge Bošnjačke nacionalne zajednice! Sveti Vlaho, zaštitnik našega Gra-da bio je ostao simbol slobode, humanosti, njegovanja zajedničke kultureživota i ta tisućljetna tradicija pripada svim Dubrovkinjama i Dubrovčanima ukojoj naravno iskreno sudjelujemo i mi dubrovački Bošnjakinje i Bošnjaci!BNZ DU I DNŽ je ogranak najstarije Udruge bošnjačkog entiteta u Hrvatskoj-Bošnjačke nacionalne zajednice Hrvatske/1993 g./ okuplja veliki broj člano-va i simpatizera i integralni je dio sveukupnog života našega Grada i zdušnoradi na njegovoj afirmaciji u zemlji i svijetu! Srdačan pozdrav, Vaš ŠemsudinBrković - predsjednik BNZ DU I DNŽ

Vlaha, te u „dijalogu nastoji stvoriti poveznicu prošlosti krozsadašnjost prema onome sutra; kroz slikarski medij želi

pečatiti identitet Grada“, istaknuo je Ivan Viđen. „Ploveći omjerima, formata, boja i tehnika ona na svojim slikama kombinira oštrinu i mekoću,mirnoću i dinamiku, hladne i tople boje... i sve to, tako bar izgleda, čini lakoćom igranja.Igranje je , naravno, istodobno i učenje, pa tako na primjer vidimo da se slikarica odlučuje naponavljanje pojedinih motiva gotovo do apstrakcije. Nastavi li se ovako igrajući i napredo-vati, ovdje nam viđeno obećaje da se u budućnosti možemo nadati i novim zanimljivimrezultatima njezina kista“ zaključio je Viđen. Izložba je dio programa Feste svetoga Vlaha2018., a bit će otvorena do kraja veljače.Veronika Šulić diplomirala je na Umjetničkoj akademijiSveučilišta u Splitu, gdje je bila u klasi Josipa Botteri-Dini te Kažimira Hraste. Živi i radi u Dubrovniku na ob-novi kulturne baštine. Specijalizirala je restauraciju zid-nog slikarstva, te kao djelatnica Hrvatskog restaura-torskog zavoda obnavlja nepokretnu kulturnu baštinudiljem Hrvatske. Potpredsjednica je odbora ICOMOS-a. Radila je likovne radionice crtanja i modeliranja gli-nom u ARL Lazareti, a sudjeluje na skupnim izložbamaHDLU-a Dubrovnik, te ULIPUDA. Izlagala je i na međun-arodnoj izložbi Natura Hereditas u studenome 2017.u Metkoviću. U sferi grafičkoga dizajna okušava se uizradi plakata za Kazališnu udrugu „Kolarin“ te kaoscenska slikarica. Ana Pendo

44 GlasGrada - 672 - petak 2.2. 2018.

FELJTON BROJ 215

Dubrovački karnevo (1)Dubrovački karnevo (1)Dubrovački karnevo (1)Dubrovački karnevo (1)Dubrovački karnevo (1)Vrijeme je da promijenimo temukoju sam objavljivao do sada - odubrovačkim plažama. Od ovogbroja počet ću pisati o Dubrova-čkom karnevalu.

Lukša Lucianovićwww.dubrovnik-

turistinfo.com

www.dubrovnik-turistinfo.com

Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1

Dragi “Atlasovci“Osobito nam je zadovoljstvo obavijestiti vas da će se ovogodišnje6. Druženje Atlasovaca i prijatelja Atlasa održati u subotu 3.3. uSplitu. Druženje s ručkom i muzikom je organizirano u restoranu“POLJUD”, Poljudsko šetalište 1 /Dom HRM/ sa početkom u 12sati. Cijena ručka je 150 kn (3 slijeda). Prilikom prijave se moradostavit akontacija od 100 kn. Organiziran je prijevoz izDubrovnika u subotu 3.3. s polaskom u 7 sati ispred “Jugovogbazena”. Cijena prijevoza je 120 kn. Povratak prema dogovoruili isti dan (za one koji neće ostajat) ili sutra dan 4.3. (za one kojiće organizirati smještaj).Sve informacije možete dobiti na:

Split: Katja 091 61 22 022 exatlasovci.split@gmail.comDubrovnik: Katarina 091 22 00 117 exatlasovci@gmail.com

Veselimo se vašem odazivu i lijepom druženjuOrganizatori druženja

UvodPostoje razne aktivnosti i sadržaji zbog kojihodlazimo na neko turističko putovanje:odmor i rekreacija (Dubrovnik, Hvar, Opati-

ja), kulturna događanja (Dubrovačke ljetne igre, Splitsko lje-to), igre na sreću (Monte Carlo, Las Vegas), vjerski razlozi(Međugorje, Marija Bistrica), sudjelovanje na nekom skupu(Cavtat, Zagreb) ili posjet nekom gradu gdje se održavajukarnevalske priredbe (Rijeka, Venecija, Rio de Janeiro).U stručnoj literaturi se to naziva «selektivnim turizmom», a ovajoblik «manifestacijskim turizmom». Manifestacijski turizam na-ziv je za sve oblike turističkog prometa motivirane održavanjemrazličitih manifestacija kulturnog, znanstvenog, poslovnog,sportskog, zabavnog i sličnog karaktera i sadržaja. U mani-festacijski turizam možemo slobodno uvrstiti i karnevalske pr-iredbe koje svojom atraktivnošću privlače veliki broj turista.Dubrovnik sigurno nije grad u koji bi netko doputovao zbogkarnevalske priredbe, (barem ne do sada) ali je uvijek zaniml-jiv gostima koji se nađu u gradu u vrijeme karnevala.Zadnjih godina popularne su karnevalske priredbe pod na-

zivom «Četiri dana dubrovačkogkarnevala» s odličnim i zanimljivimprogramom te dobrom organizaci-jom. Ali vratimo se 70-ih i 80-ih kadaje postojala jedna grupa Dubrovča-na, među kojima sam bio i ja, kojase neformalno sastajala i često bilainicijator karnevalskih priredbi. Tre-ba posebno istaknuti akademskogslikara Paja Mitrovića i Miha Mar-tučija koji su bili «duša» skoro svihkarnevalskih događanja. Tema zaneku karnevalsku večer stvarala semjesecima, a pripreme su se radilekao da se sprema neka najozbiljni-ja kazališna predstava. TadašnjeTurističko društvo (Slavko Pav-ličević) bilo je jedno od rijetkihslužbenih organizacija koje je u tovrijeme pomagalo održavanjukarnevala u Dubrovniku. Karneval-ske priredbe održavale su se uGradskoj kafani te u hotelima «Ar-gentina», «Excelsior», «Libertas»,«Park», «Dubrovnik Palace» i u ho-telima na Babinu kuku a karneval-ske povorke redovito su prolazileStradunom.Ja se već dugo bavim mišlju napi-sati jednu knjigu o dubrovačkomkarnevalu - da nastavim tradicijumoga pradunda Melka Lu-cianovića koji je prvi opisao Las-tovski poklad, budući je mojaobitelj podrijetlom s tog otoka.Inače, o hrvatskim karnevalima jepisao Ivan Lozica i objavio u Zagre-bu 1997. g. u izdanju Golden Mar-keting. U toj knjizi je jedan tekstpod nazivom „Sveti Vlaho i du-brovački karnevo“ a drugi „Las-tovski poklad“. Obadva ta tekstaću u nastavku objaviti u Glasu Gra-

TURICA, dubrovačka maska koja je plesala gradom o pokladama

da. Inače, karnevalske manifest-acije ove godine započinju 17.siječnja a završavaju 14. veljače2018. godine.Zanimljiva je izložba koja je otvore-na ovih dana u muzeju Rupe i kn-jiga koja je tiskana pod nazivom:„Ludi bali i pazari - Pokladnemaske dubrovačkog kraja“.U ovom broju prenosim bilješku oautoru knjige „Hrvatski karnevali“:Ivan Lozica rođen je godine 1950.u Zagrebu. Diplomirao kompara-tivnu književnost i filozofiju na Filo-zofskom fakultetu Sveučilišta uZagrebu, gdje je 1977. godineobranio magisterij O Petrićevojpoetici, a 1989. godine doktorat oteatrabilnim oblicima folklora u Hr-vatskoj.Od 1976. godine zaposlen je u In-stitutu za etnologiju i folkloristiku uZagrebu, gdje je i danas znanstve-ni suradnik. Od 1975. do 1977. kaohonorarni docent predaje estetikuna Akademiji likovnih umjetnosti,a 1990-1992. drži seminar perfor-mativne antropologije na etnološk-oj katedri Filozofskog fakulteta uZagrebu.Autor je knjiga: Izvan teatra, Hr-vatsko društvo kazališnih kritičarai teatrologa, Zagreb, 1990., Folk-lorno kazalište, Matica hrvatska,Zagreb, 1996.Objavio je niz etnoteatroloških ra-dova o karnevalu i scenskimsvojstvima običaja, uglavnom ugodišnjaku Narodna umjetnost, alii drugdje (Prolog, Croatica, Kaj,Mogućnosti, Dani hrvatskog kaza-lišta itd.). Surađuje i na radiju iteleviziji.

45GlasGrada - 672 - petak 2. 2. 2018.

USPJEŠAN NASTUP DUBROVNIKA NA TURISTIČKOM SAJMU U NEW YORKU

Dubrovnik sve privlačnija turistička destinacija AmerikancimaDubrovnik sve privlačnija turistička destinacija AmerikancimaDubrovnik sve privlačnija turistička destinacija AmerikancimaDubrovnik sve privlačnija turistička destinacija AmerikancimaDubrovnik sve privlačnija turistička destinacija Amerikancima

TURISTIČKA ZAJEDNICA DNŽ

Sajam u New YorkuSajam u New YorkuSajam u New YorkuSajam u New YorkuSajam u New YorkuOd 26. do 28. siječnja održao se sa-jam New York Times Travel Show uizložbenom prostoru Jacob K. Jav-its u New Yorku. Turistička zajedni-ca Dubrovačko-neretvanske žup-anije već petu godinu za redom nas-tupila je na ovom sajmu. Ovogodiš-nji nastup bio je u sklopu štanda Hr-vatske turističke zajednice, koji jeveličine 27m2. Uz Turističku zajed-nicu Dubrovačko-neretvanske žup-anije, na sajmu NYTTS nastupili su ipredstavništvo Hrvatske turističkezajednice u New Yorku, Turističkazajednica Grada Zagreba i Turistič-ka zajednica Splitsko-dalmatinskežupanije. Na sajmu je sudjelovalo

Dubrovnik je izazvao veliki interes na New York Times Travel Show-u, prestižnom turističkom sajmu, koji se ove godine održao jubi-larnu, petnaestu godinu zaredom, od 26. do 28. siječnja 2018.Dubrovačka turistička ponuda predstavljena je zajedničkim nas-tupom Turističke zajednice grada Dubrovnika i TZ Dubrovačko-neretvanske županije uz TZ grada Zagreba i TZ Splitsko-dalmat-inske županije na štandu u organizaciji Hrvatske turističke zajed-nice.

U okviru sajma New York Times Travel Show, direktorica Turis-tičke zajednice grada Dubrovnika, Romana Vlašić i Luka Benko izTurističke zajednice grada Zagreba održali su dvije prezentacijena europskoj pozornici putem kojih je dodatno predstavljena tur-istička ponuda Dubrovnika i Zagreba, te upriličeno nagradno izv-lačenje.Sponzori nagradne igre su hotelske kuće Valamar Lacroma Du-brovnik i Dubrovački vrtovi sunca te Croatia Airlines, koja je sponzor-irala povratne avio karte na relaciji Zagreb - Dubrovnik. Sretni dobit-nici 3-dnevnog boravka za dvoje u Zagrebu, avio karata Zagreb-Dubrovnik te 3-dnevnog boravka u Dubrovniku, razgleda grada,obroka u lokalnim restoranima, 3 -dnevne Dubrovnik-card i 3-dnevne Zagreb-card su Cornelia Hall i Veronica Faustino.Na sajmu NY Times Travel Show sudjelovalo je 550 izlagača iz170 država svijeta. Na sajmu je sudjelovalo oko 30 000 profesion-alaca u turističkoj industriji. Prvi dan sajma namijenjen je profe-sionalcima u turizmu, s velikim izborom stručnih seminara o na-jnovijim turističkim proizvodima te informacije o turističkim desti-nacijama. Druga dva dana sajma otvorena su i za široku publiku iprofesionalce.Američko turističko tržište je od izuzetne važnosti za Dubrovnik.Turisti iz SAD-a su u 2017. godini bili drugi po ukupnom brojuostvarenih dolazaka i noćenja na području grada Dubrovnika. Pre-ma podacima sustava E -visitor, koji evidentira promet prijavljenihturista, zabilježeno je 111 473 dolazaka američkih turista koji suostvarili 319 657 noćenja, odnosno povećanje od 38 posto u do-lascima te 36 posto u noćenjima s istog tržišta, u usporedbi s2016. godinom. Sandra Milovčević

FESTA OD VINA

RadionicaRadionicaRadionicaRadionicaRadionicaza privatniza privatniza privatniza privatniza privatnismještajsmještajsmještajsmještajsmještajU sklopu Feste odvina u prošlu sr-ijedu je u restoranu„Mimoza“ na Pila-ma organiziranaradionica za privat-ni smještaj, a u or-ganizaciji TZG Du-brovnika pod na-zivom „Perspektivei izazovi - uređenjedomaćinstva“. L.L.

oko 560 izlagača iz 170 zemalja svijeta. Du-brovačko-neretvansku županiju je u 2017.godini posjetilo 134.670 turista iz SAD (38%više nego godinu ranije), s ostvarenih386.178 noćenja i porastom od 35% uodnosu na 2016. godinu.

Holiday World Show -Holiday World Show -Holiday World Show -Holiday World Show -Holiday World Show -DublinDublinDublinDublinDublinU Dublinu se od 26. do 28. siječnja, po 29.put, održo sajam Holiday World Show. Tur-istička zajednica Dubrovačko-neretvanskežupanije ove godine je nastupila zajedno sTurističkom zajednicom Grada Zagreba naštandu od 12,5m2. Na Holiday WorldShow-u je sudjelovalo oko 1000 izlagača i 50.000 posjetitelja. U 2017. godini Dubrovačko-neretvansku županiju posjetilo je gotovo 30.000 turista iz Irske, koji su ostvarili preko 141.000noćenja, što je više za 28% u dolascima, odnosno 24% u noćenjima u odnosu na godinu ranije.

46 GlasGrada - 672 - petak 2.2. 2018.

ŠPORTŠPORTŠPORTŠPORTŠPORT

DUBROVAČKI PULUMARATON

Du Motion traži volontereDu Motion traži volontereDu Motion traži volontereDu Motion traži volontereDu Motion traži volontereOd četvrtog izdanja sportsko-rekreativne manifestacije DuMotion - Runners' Days Dubrovnik dijele nas još samo trimjeseca. Dvodnevno događanje i ovog puta nudi programkoji uključuje popularni Dubrovački polumaraton, izazovnuUtrku zidinama, humanitarnu utrku građana 5K te Dječjuutrku, pored kojih se još organizira i Du Motion Expo tedrugi popratni sadržaji.Neizostavni dio cijele priče su i volonteri, bez čijeg bi sezalaganja manifestacija teško mogla održati na vrhunskojrazini. Svi koji žele bio dio Du Motiona, upoznati nove pr-ijatelje i učiti o organizaciji ovakvog događaja, te se zajed-no sa svima ostalima pobrinuti da trkači sa sobom iz Du-

AUTOMOBILIZAM

Nitko kao Dubrovnik RacingNitko kao Dubrovnik RacingNitko kao Dubrovnik RacingNitko kao Dubrovnik RacingNitko kao Dubrovnik RacingAuto klub Dubrovnik Racing je i prošle godine bio prvak Hr-vatske u obje discipline: u krugu i na brdskim stazama. Prošlogvikenda održana je u Zagrebu i svečanost dodjela nagrada na-jboljima, a na popisu nagrađenig našli su se vozači DubrovnikRacinga: Ante Alduk, Zoltan Balatinz, Hrvoje Čikor, Đivo Fere-đa, Maro Franić, Đivo Franić, Istvan Kavecz, Žarko Knego, NoaKodžaga, Stijepo Manenica, Niko Pulić, Romano Radić, MihoSturica, Laszlo Szasz, Tomas Tomcsanyi i Nikola Violić. Prvičovjek Dubrovnik Racinga Dubravko Čikor primio je i Zlatnuplaketu za tri osvojene titule na brdu, što još nijednom klubu uHrvatskoj nije pošlo za rukom. Dodajmo i to da je Noa Kodžaga

VATERPOLO - ZAVRŠNI TURNIR PRVENSTVAHRVATSKE ZA MLAĐE KADETE

Jug CO prvak HrvatskeJug CO prvak HrvatskeJug CO prvak HrvatskeJug CO prvak HrvatskeJug CO prvak HrvatskeMlađi juniori Juga CO su prvaci Hrvatske. Na završnomturniru u Gružu bili su najbolji i zasluženo su slavili. Iakosu u 1.kolu izgubili su od Zadra 1952 s 10:9, upisali supotom pet pobjeda zaredom. U skupini su pobijedili bran-itelja naslova, riječko Primorje EB s 8:4, zatim KPK s 10:5te kao drugi u skupini razigravali za polufinale. U toj utak-mici pobijedili su POŠK-a s 5:4, zatim u polufinalu Mor-nara BS sa 6:5 te u finalu zagrebačku Mladost s 10:5 (3:2,2:2, 2:0, 3:1). Jedan detalj za pamćenje iz finala: vratarJuga CO Ivan Jurišić je obranio 17 od 22 udarca u okvirsvojih vrata!Finale Jug CO - HAVK Mladost 10:5.Bazen u Gružu. Suci: Branko Banovac i Leo Kuzmanić(obojica iz Splita).Jug CO: Ivan Jurišić (17 obrana), Zvonimir Perić, DorianRaguž (1), Nikola Ljepava, Luka Stahor (1), Ivan Vukojević(1), Đino Filippi, Roberto Radić, Ivan Špetić (1), Leo Cuk-rov (2), Ilar Savinović (1), Hrvoje Zvono (4), MarinDžamarija, Đino Franić. Trener: Miho Bobić, pomoćni tr-ener: Maro Balić.HAVK Mladost: Matko Stipčević (6), Vid Brčić (1), MarkoDedić (2), Martin Papež, Luka Brnetić (2), Andrej Molnar,Roko Požarić, Marko Holzinger, Ivan Ratković, BraslavGlavinić, Petar Paić, Fran Krpan, Sven Udović, Toni Bušić.Trener: Damir Vincek. Treći je bio splitski Mornar BS, kojije u susretu za treće mjesto s 9:7 pobijedio riječko Pri-morje EB s 9:7. U susretu za peto mjesto Zadar 1952 jepobijedio KPK 7:4. U utakmici za sedmo mjesto POŠK jepobijedio Medveščaka s 9:6. KPK je pod vodstvom EmilaNikolića i Marjana Kosovića nastupio u sastavu: DavorSkokandić, Marijan Duhović, Vinko Radovanović, DanijelCaktaš, Vikor Antunović, Marin Šegedin, Petar Tedeschi,Franko Fabris, Andrija Botica i Marin Čumbelić. JugašIvan Jurišić je izabran za najboljeg vratara, za najboljegigrača je proglašen Luka Brnetić iz Mladosti dok je prvistrijelac turnira s 13 pogodaka Marin Tomasović iz Mor-nara BS.

VATERPOLO - PRVA HRVATSKA LIGA (Ž)

Riječanke slavile u GružuRiječanke slavile u GružuRiječanke slavile u GružuRiječanke slavile u GružuRiječanke slavile u GružuJugašice su u 3. kolu u Gružu izgubile od Primorja EB uGružu sa16:9 (3:1, 3:4, 5:1, 5:3), te su i dalje posljednje,bez bodova. Jug: Ilijana Brkić, Katarina Čučić, AnđelaSinković (2), Nika Alamat, Kristina Hanzijer, Iva Fabris (1),Paula Batinović (3), Zrinka Fabris, Zrinka Stipanović, Elvi-ra Plećaš, Martina Nadilo (3), Marijana Brkić. Trener: SinišaZonić. Ostali rezultati 3.kola: Viktorija - Bura 10:5, POŠK -Mladost 6:10. Poredak: Mladost 9, POŠK i Primorje po 6,Viktorija i Bura Suzuki po 3, Jug 0. U 4.kolu, 10.veljače,igraju: Jug - POŠK, Mladost - Viktorija, Primorje EB - Bura.

VATERPOLO - PRVA B HRVATSKA LIGA

Delfin - Bellevue 10:13Delfin - Bellevue 10:13Delfin - Bellevue 10:13Delfin - Bellevue 10:13Delfin - Bellevue 10:13Bellevue je u 2.kolu u Rovinju pobijedio ekipu Delfina13:10(5:2, 2:2, 3:3, 3:3) te je sada vodeći sastav lige sa šestbodova, koliko ima i drugoplasirani Zagreb. Bellevue:: ToniJarak, Tiho Vranješ, Ivan Jurić (1), Toni Paskojević (3),Petar Pejić (1), Marko Buconić (2), Nikola Sršen, EmilioTullio, Leo Bogdanović (3), Toni Sambrailo, Bruno Vran-ješ (3), Miho Lončarić, Ivio Bilić, Maro Gigović. Trener:Marko Iveković. Ostali rezultati: Zagreb - Siscia 9:7, Jadran- Galeb 10:15 Osijek - KPK (odgođeno). Poredak: Belle-vue i Zagreb po 6, Delfin, Galeb i Siscia po 3, KPK, JadranKostrena i Osijek bez bodova. U 3.kolu, 3.veljače, se sas-taju: Bellevue - Jadran, KPK - Delfin, Siscia - Osijek, GalebMR - Zagreb.

VELIKO PRIZNANJE ŽUPSKOM AUTOMOBILISTU

Marijo Barović najbolji automobilist Hrvatske!Marijo Barović najbolji automobilist Hrvatske!Marijo Barović najbolji automobilist Hrvatske!Marijo Barović najbolji automobilist Hrvatske!Marijo Barović najbolji automobilist Hrvatske!

VATERPOLO - TRIGLAV A - 1 REGIONALNA LIGA

Jugaši uvjerljivi u Herceg NovomJugaši uvjerljivi u Herceg NovomJugaši uvjerljivi u Herceg NovomJugaši uvjerljivi u Herceg NovomJugaši uvjerljivi u Herceg NovomI u svom desetom ogledu Triglav regionalne A-1 lige, Jugaši su ostvarili i desetu pobjedu. U 10.kolu su uHerceg Novom bili bolji od ekipe Jadrana Carine 11:4 (3:0, 2:2, 3:1, 3:1) te tako potvrdili da nemajuozbiljnu konkurenciju u ovogodišnjem regionalnom natjecanju. Jug CO: Bijač (9 obrana), Macan, Fatović(2), Lončar, Joković (1), Garcia, Ivanković (2), Rašović, Renzuto (3), Čulina (1), Benić (1), Lozina (1), Jarak,Kržić. Trener: Vjekoslav Kobešćak. Ostali rezultati 10.kola: Mornar BS - Jadran ST 8:8, Partizan - Primorac9:6, Budva - Mladost 7:8, POŠK - Primorje EB 10:9. Poredak: Jug CO 30, Mladost 25, Jadran Carine HN20, Jadran ST i Mornar BS po 14, Partizan 13, POŠK 11, Primorac 9, Primorje EB 6, Budva 3. U 11.kolu.2.veljače, se sastaju: Jadran ST - Jug CO, Primorje EB - Budva, POŠK - Jadran Carine HN, Mladost -Partizan, Primorac - Mornar BS.

u kartingu izabran za novaka godine, auz tu nagradu primio je još dva pokala:za drugo mjesto u Hrvatskoj u klasi 3BMini Kart, a drugi je bio u konkurencijivozača do 10 godina kada se u obziruzmu obje klase, ne samo njegova, veći druga, 3A Rotax Mini Max, a pred njimje, svi ističu, velika karijera.Među dobitnicima najvrjednijih pojedi-načnih priznanja su Laszlo Szasz, kojije najbolji u kategoriji II te je tako dobioZlatnu kacigu. Uz Sazsa je prvak nabrdu i Ante Alduk, koji je bio najbolji ugrupi ‘A’. Tu je i Žarko Knego koji je pr-vak države u krugu.

Marijo Barović, član AK Župa dubrovačka, proglaš-en je od Hrvatskog auto i karting saveza najboljimautomobilistom Hrvatske u 2017.godini, te je uzpokale za naslov državnog prvaka na krugu u gru-pi ‘1’, državnog prvaka u kronometru, pobjednikaklase 3 na krugu, klase 4 na kronometru te za drugomjesto u klasi 6 na brdu, osvojio i Zlatnu kacigu.Ovo veliko priznanje župskom automobilistuuručeno je u Zagrebu na završnoj svečanosti dod-jela nagrada za 2017.godinu.

Osim Barovića, pokale su dobili i Deni Kmetović iIvan Tomičić te AK Župa dubrovačka, koji je bio trećiu kronometar vožnjama.Inače, Dragan Serden iz Rijeke dubrovačke, pred-sjednik Odbora za auto sportove HAKS-a, osim na-grade Mariju Baroviću za najuspješnijeg automobil-istu sezone, nagradio je i najuspješniju vozačicu IvuDamariju, članicu Auto kluba Pula Rovinj te najus-pješnijeg juniora Ivana Juranić, člana AKK PetarKlepac.

brovnika ponesu najljepše uspomene, moguse prijaviti putem e-maila volonteri@du-motion.com. Du Motion je definitivno pozi-cionirao Dubrovnik na globalnu trkačkumapu, privukavši do sad trkače iz preko 50zemalja svijeta, a da će status najinternacio-nalnije domaće manifestacije ovog tipa bitipotvrđen i ove godine, svjedoči broj dosa-dašnjih prijava zaljubljenika u trčanje i re-kreaciju. Izvanredna dobrodošlica i atmosferatijekom utrke, zanimljive panoramske stazekoje prolaze gradskom jezgrom i uz du-brovačku obalu, te niz pogodnosti uključenihu trkačke pakete razlozi su zbog kojih brojnitrkači dolaze u grad podno Srđa.

BOĆANJE / II. HBL - JUG

Uvjerljive pobjede vodećeg dvojca, KomolacUvjerljive pobjede vodećeg dvojca, KomolacUvjerljive pobjede vodećeg dvojca, KomolacUvjerljive pobjede vodećeg dvojca, KomolacUvjerljive pobjede vodećeg dvojca, Komolacslavio u gostimaslavio u gostimaslavio u gostimaslavio u gostimaslavio u gostimaVodeći dvojac na tablici Hidroelektrana i Metković ostvarili su uvjerljive pobjede u utakmicama 10. kola i takozadržali vrh tablice i jednaki razmak. Boćari Komolca ostvarili su pobjedu na gostovanju kod Umčana i s timbodovima mogu mirnije igrati u nastavku prvenstva. U sljedećem kolu Hidroelektrana odlazi u goste Umčan-ima, Metković će na Povljanu, Komolac dočekuje Zlatan Otoka, a Župa Dubrovačka će biti domaćin Otoku.Rezultati 10. kola: Hidroelektrana - Naklice 18:4, Otok - Primošten 6:16, Metković - Župa Dubrovačka 20:2,Zlatan Otok - Povljana 16:6, Umčani - Komolac 9:13. Poredak: 1. Hidroelektrana 27 bodova, 2. Metković 24,3. Primošten 21, 4. Zlatan Otok 18, 5. Komolac 13, 6. Otok 10, 7. Povljana 10, 8. Umčani 9, 9. Župa Dubrovač-ka 9, 10. Naklice 7 bodova. Raspored 11. kola igra se 3.2. u 15 sati: Komolac - Zlatan Otok (14,00), Umčani- Hidroelektrana, Povljana - Metković, Župa Dubrovačka - Otok (4.2.), Primošten - Naklice. Luko Hendić

47GlasGrada - 672 - petak 2. 2. 2018.

X. MEĐUNARODNI ŠAHOVSKI TURNIR“DUBROVNIK OPEN 2018”

Velemajstor DragišaVelemajstor DragišaVelemajstor DragišaVelemajstor DragišaVelemajstor DragišaBlagojević pobjednikBlagojević pobjednikBlagojević pobjednikBlagojević pobjednikBlagojević pobjednikPobjednik X. jubilarnog otvorenog međunarodnogšahovskog turnira “Dubrovnik Open 2018.” povo-dom Dana Grada Dubrovnika i Feste svetog Vla-ha jevelemajstor Dragiša Blagojević, dok su drugoi treće mjesto zauzeli Veljko Draganić i Jovan Milov-ić, svi iz Crne Gore. Na ovogodišnjem turniru sud-jelovalo je 106 šahista ih Hrvatske, Bosne i Herce-govine i Crne Gore, od kojih 2 velemajstora, 8međunarodnih majstora i 11 FIDE majstora. Zbogobveza na drugim turnirima ovaj put izostali suponajbolji hrvatski velemajstori. Natjecanje seodržalo po švicarskom sustavu u 9 kola i s tem-pom igre 15 minuta za cijelu partiju /rapid šah/.Glavni pokrovitelj turnira bio je tradicionalno GradDubrovnik, a tehnički organizator Šahovski klub“Dubrovnik”. Turnir je vodio međunarodni šahovskisudac Sulejman Islamović iz Dubrovnika. Cjeloku-pan turnir protekao je u ugodnom ozračju hotela“Petka”, kao i ranijih godina bez, ikakvih primjedbisudionika i rejtingiran je od strane međunarodnešahovske federacije - FIDE, što svakako pridonosiprepoznatljivosti Dubrovnika i kao šahovskogodredišta diljem svijeta. Pripremio Bajro Sarić

KOŠARKA

Glavinić i Boban pojačaliGlavinić i Boban pojačaliGlavinić i Boban pojačaliGlavinić i Boban pojačaliGlavinić i Boban pojačaliKK DubrovnikKK DubrovnikKK DubrovnikKK DubrovnikKK DubrovnikDubrovački košarkaši natjecanje u A-2 ligijužna skupina nastavljaju u nedjelju 4.veljače kada u Gospino polje dolazi splitskiAdriatic (16 sati)Košarkaši Dubrovnika u drugi dio natjecanja u A-2 ligi južna sk-upina ulaze bitno pojačani s dva – prvoligaška igrača. U Gospinopolje vraća se Josip Glavinić, dobro poznati razigravač koji je udresu KK Dubrovnik sudjelovao u najvećem uspjehu kluba, osva-janju petog mjesta u prvenstvu Hrvatske u sezoni 2004./2005.Glavinić u Dubrovnik dolazi iz prvoligaša KK Ribola Kaštela gdjeje ljetos zaključio karijeru.-U Kaštelima sam rekao zbogom profesionalnoj košarci, ali moraosam se vratiti iz mirovine nakon poziva Darka Kunce. U Dubrovni-ku sam proveo pet prekrasnih godina, zavolio i klub i grad. Uvijeksu me ljudi srdačno dočekivali kada bi dolazio u Gospino polje na“drugoj strani”. Bit će mi drago ako mogu pomoći u cilju ulaska uveći rang natjecanja – naglasit će 35 – godišnji Glavinić koji je ukarijeri uz Hrvatsku (Split, Dubrovnik, Cedevita, Kvarner, Križevci,Vrijednosnice Darda i Ribola Kaštela) igrao i u Belgiji, Slovačkoj,Mađarskoj i BiH. Sve je počelo na Gripama, u dresu KK Split,iskazao se u inozemstvu kada je bio MVP slovačkog prvenstvaigrajući za MBK Handlova (20.5 poena, 6.5 asistencija i 4.5 skokapo utakmici). Može se pohvaliti i naslovom prvaka Belgije (Char-leroi).Drugo pojačanje je 22-godišnji Josip Boban koji dolazi iz prvoli-gaša Vrijednosnice Osijek. Visok je 190 centimetara, igra na pozicijirazigravača, karijeru je počeo u Akademiji Vujčić u Splitu, a prijeOsijeka, igrao je za Alkar iz Sinja. Bio je član reprezentacije Hr-vatske do 20 godina na Europskom prvenstvu u Italiji u ljeto 2015.godine.- Bilo je još nekih inozemnih ponuda ali zainteresirao me ovajdubrovački projekt. Znam za ambicije kluba i vjerujem da semožemo boriti za prvo mjesto. U Dubrovnik dolazim spremanpokazati što mogu i koliko vrijedim obzirom da sam prije samodva tjedna odigrao posljednju službenu utakmicu za klub iz Osije-ka - objasnio je Josip Boban, rođen 16. kolovoza, 1995. godine.Dubrovački košarkaši natjecanje u A-2 ligi južna skupina nastavl-jaju u nedjelju 4. veljače kada u Gospino polje dolazi splitski Adri-atic (16 sati).

BRIDŽ - POLUFINALE HRVATSKE B LIGE

Timovi Celtic Bar Belfast i TečajacTimovi Celtic Bar Belfast i TečajacTimovi Celtic Bar Belfast i TečajacTimovi Celtic Bar Belfast i TečajacTimovi Celtic Bar Belfast i Tečajacosigurali nastavak natjecanjaosigurali nastavak natjecanjaosigurali nastavak natjecanjaosigurali nastavak natjecanjaosigurali nastavak natjecanjaProšli vikend odigrano je polufinale Hrvatske B lige za timove u hotelu Kolo-vare u Zadru. Nastupilo je dvanaest timova raspoređenih u dvije skupine pošest timova. Pravo igranja u polufinalu ostvarilo se kroz regionalne kvalifikacije.Bridž klub Dubrovnik je na natjecanju imao čak tri tima.Tim Celtic Bar Belfast u sastavu: Zdenko Stanković, Velibor Puzović, IvicaObad, Dejan Škero, Đivo Tikvica i Andrija Martić osvojio je drugo mjesto uskupini A i plasirao se u finale.Tim Pčelica Maja u sastavu: Boško Mišić, Ivo Matijević, Maja Kučić-Kržić, Ni-

kola Cvjetović, Rade Garić i Vedran Košta osvojio je peto mjesto u skupini A. TimTečajac u sastavu: Mario Majstorović, Iva Strnad, Frano Mozara i Dubravka Zvrkoosvojio je treće mjesto u skupini B i tako ostvario pravo igranja u finalu. Kolo prijekraja izgledala je bezizlazna situacija za tim Tečajac, ali su s visokom pobjedom uzadnjem kolu te uz povoljne rezultate u drugim mečevima uspjeli preskočiti četvrto-plasiranog i sebi osigurati nastavak natjecanja. Završni kvalifikacijski turnir za ulazaku Hrvatsku A ligu održati će se 17.-18.ožujka i na njemu će nastupiti po dva tima izZagreba, Rijeke i Dubrovnika. Dva najuspješnija tima na tom turniru će automatski ićiu A ligu, a trećeplasirani će dodatno razigravati s desetoplasiranim timom iz A lige.Trenutno u A ligi Bridž klub Dubrovnik ima jedan tim: Dubrovnik Danče. Kako seprenose rezultati iz mečeva s protivnicima s kojima se igralo u polufinalnim skupina-ma, tim Celtic Bar Belfast će u finalu krenuti s treće pozicije, dok će tim Tečajac ustartu biti na šestom mjestu. Gjivo Tikvica

ŽUPANIJSKA MALONOGOMETNA LIGA

Cavtat vodi, Gladius iCavtat vodi, Gladius iCavtat vodi, Gladius iCavtat vodi, Gladius iCavtat vodi, Gladius iDuba prvi pratiteljiDuba prvi pratiteljiDuba prvi pratiteljiDuba prvi pratiteljiDuba prvi pratiteljiRezultati 11. kola: Jadran - Pridvorje 0:4 / strijelci:0:1 Stijepo Simović (11), 0:2 Nikša Dragić (12), 0:3Nikša Dragić (18), 0:4 Teo Đukan (21); Mećajac -Ponta 3:2 / strijelci: 1:0 Ante Vidović (6), 1:1 DenisBraičević (9), 2:1 Dominik Glavinić (12), 2:2 NevenDadić (18), 3:2 Ivan Milić (24), Enkel - Cavtat 2:3 /strijelci: 1:0 Pero Opušić (5), 1:1 Mihael Vojnić (8),1:2 Boris Katić (9), 1:3 Petar Vuličević (12), 2:3 PeroOpušić (14); Gladius - Duba Konavoska 1:1 / str-ijelci: 0:1 Mateo Vodopić (1/autogol), 1:1 AntonioKokanović (8); UNIDU - Dunave 7:2 / strijelci: 1:0Danijel Sentić (6), 2:0 Dominik Gustin (8), 2:1 Mar-io Kralj (11), 2:2 Jurica Ivanković (11), 3:2 MatejPerović (15), 4:2 Matej Perović (15), 5:2 AntonioStijepović (16), 6:2 Danijel Sentić (19), 7:2 MarkoTolja (20); Ombla - Sokol 3:0 / strijelci: 1:0 PeroŠevo (2), 2:0 Niko Vlahušić (13), 3:0 Josip Čavar(18); Čilipi - Zmaj 1:1 / strijelci: 0:1 Marino Zalokar(6), 1:1 Niko Drobac (12). Poredak: 1. Cavtat 26bodova, 2. Gladius 23, 3. Duba Konavoska 23, 4.Mećajac 21, 5. Ombla 20, 6. Zmaj 18, 7. Čilipi 16, 8.UNIDU 13, 9. Plat 13, 10. Ponta 12, 11. Pridvorje12, 12. Sokol 8, 13. Jadran 6, 14. Enkel 5, 15.Dunave 1. U12. kolu, 10. veljače, igraju: 16 sati:Sokol - Čilipi, 16.50 sati: Dunave - Ombla, 17.40sati: Duba Konavoska - UNIDU, 18.30 sati: Cavtat -Gladius, 19.20 sati: Ponta - Enkel, 20.10 sati: Prid-vorje - Mećajac, 21 sat: Plat - Jadran, slobodan jeZmaj. Lista strijelaca: 11 - Ivo Mostahinić (Zmaj), 10- Tomislav Marinović (Čilipi), Jasmin Salihović (Plat),Pero Ševo (Ombla), 8 - Mateo Vodopić (Gladius),Mateo Kljunak (Mećajac), Matej Perović (UNIDU),7 - Leo Pušić (Plat), Ivan Pulić (Pridvorje), Maro Ka-lauz (Duba Konavoska), Vlaho Grbešić i DenisHasanović (Cavtat), Antonio Kokanović (Gladius),6 - Hrvoje Bogdanović (Duba Konavoska), IvanAerlić (Cavtat), Ante Rešetar (Čilipi), Antun Astić(Jadran), Rade Ljubišić (Gladius), Marino Zalokar(Zmaj), Ivan Milić (Mećajac) itd.

PRVA HRVATSKA KOŠARKAŠKA LIGA (Ž)

Ragusa - Medvešćak 53:59Ragusa - Medvešćak 53:59Ragusa - Medvešćak 53:59Ragusa - Medvešćak 53:59Ragusa - Medvešćak 53:59Košarkašice Raguse pružile su u 14.kolu snažan otpor braniteljunaslova ekipi Medvešćaka, ali su na kraju ipak izgubile 59:53(31:33). Sa sedam pobjeda, uz pet poraza, izabranice ZdravkaKitina su i dalje u gornjem dijelu prvenstvene ljestvice s dobrimizgledima da i ove sezone budu u doigravanju za prvaka Hrvatskei u najužem krugu za prvaka. Ragusa: Marin 6, Stojanović 7, K.Zarač 10, Munitić, Matijević 2, Erslan 7, Ursić, Zovko 15, Kalajžić6, Japunčić. Trener: Zdravko Kitin. Ostali rezultati: Brod na Savi:PulaČT 75:85, Dubrava BLC - Zadar 63:60, Split - Trešnjevka 200980:62, Šibenik - Podravac Gigant 79:60. Poredak: Medvešćak iTrešnjevka po 25 bodova (12-1), Pula ČT 21 (8-5), Split i Podra-vac Gigant po 20 (7-6), Ragusa 19 (7-5), Šibenik 19 (6-7), Zadar17 (5-7), Plamen Požega 16 (4-8), Brod na Savi i Dubrava BLC po14 (1-12). U 15.kolu Ragusa je gost Trešnjevke 2009.

40.PRVENSTVO DUBROVNIKA U STOLNOM TENISU

OŠ Cavtat Konavljanin u vodstvuOŠ Cavtat Konavljanin u vodstvuOŠ Cavtat Konavljanin u vodstvuOŠ Cavtat Konavljanin u vodstvuOŠ Cavtat Konavljanin u vodstvuRezultati 9.kola Prve lige: OŠ Cavtat Konavljanin- Dubrovnik 7:0, Marinkolor - Soul caffe 4:3, Geo-plan - Srđ 6:1, Halo Dubrovnik - Šampinjoni ZLD5:2, Dr. Čolić slobodan. Vodi OŠ Cavtat Konavl-janin sa 16 bodova, Geoplan ima 15, Marinkolor14 itd. Najbolji pojedinci nakon 9. kola su FilipMikulić (Geoplan), Vedran Đurđević (OŠ CavtatKonavljanin) i Vlaho Car (OŠ Cavtat Konavljan-in). Najbolji parovi nakon 9. kola su Vlaho Car/Vedran Đurđević (OŠ Cavtat Konavljanin), AnteJupek/Filip Mikulić (Geoplan) i Marijo Obrovac/Damir Parmać (STK Dubrovnik). Rezultati 9.kolaDruge lige: SunSail - OŠ Gruda III 6:1, Luka

Sorkočević - Shaolin Express 4:3, OŠ Gruda Lju-ta - Lapad kolor 6:1, samo lagano - OŠ GrudaPopovići 5:2, Aragosa travel - Libertas klinci 7:0.SunSail ne popuštaU vodstvu je SunSail sa 18 bodova, Aragosa trav-el ima 17, Luka Sorkočević 15 itd. Najbolji pojed-inci nakon 9. kola su Josip Dedo (Aragosa trav-el), Tomo Vodnica (SunSail) i Goran Raspop-ović (Aragosa travel). Najbolji parovi nakon 9.kola su Đivo Vidojević/Tomo Vodnica (SunSail),Josip Dedo/Goran Raspopović (Aragosa travel)i Vjeran Čović/Ivica Novokmet (Samo lagano).

Josip Sudarević

STOLNI TENIS – HEP SUPERLIGA

Starr - LibertasStarr - LibertasStarr - LibertasStarr - LibertasStarr - LibertasMarinkolor 1:4Marinkolor 1:4Marinkolor 1:4Marinkolor 1:4Marinkolor 1:4U najzanimljivijem susretu 11. kola HEP Super-lige, u Varaždinu, gdje su se sastala prvoplasir-ana i drugoplasirana momčad prvenstva, Liber-tas Marinkolor i Starr, Pituri su bili bolji od domaći-na 4:1, te su zadržali prvo mjesto na tablici. ZaPiture su igrali: Ivan Juzbašić, Tomislav Japec iNeven Juzbašić. Sljedeći susret Pituri će igrati uDubrovniku, 3. veljače kada dočekuju momčadPodravka iz Koprivnice.

48 GlasGrada - 672 - petak 2.2. 2018.

BADMINTON - HRVATSKI KUP I. KOLO ZAMLAĐE KADETE, KADETE i MLAĐE JUNIORE

Odličan start u sezonu -Odličan start u sezonu -Odličan start u sezonu -Odličan start u sezonu -Odličan start u sezonu -4 medalje za Aedium4 medalje za Aedium4 medalje za Aedium4 medalje za Aedium4 medalje za AediumU subotu i nedjelju 27. i 28. siječnja u Čakovcu je održanoI. kolo Hrvatskog kupa za mlađe kadete (do 13 g.), ka-dete (do 15 g.) i mlađe juniore (do 17 g.). To ujednopredstavlja početak badmintonske sezone 2018. kojase poklapa sa kalendarskom godinom. Na natjecanjuje sudjelovalo 82 natjecatelja iz 12 klubova iz Zagreba,Velike Gorice, Čakovca, Bjelovara, Koprivnice, Novske,Varaždina, Pule i Dubrovnika.Badmintonski klub Aedium je nastupio sa 8 natjecateljapod vodstvom trenera Ratka Galjera. Kod mlađih jun-iorki Barbara Janičić je osvojila dvije medalje, srebrnu upojedinačnoj i brončanu u konkurenciji ženskih parova.Pojedinačno u konkurenciji 15 natjecateljica, Barbaraje do finala ostvarila tri pobjede, a onda je u neizvjesn-om meču finala bolja od nje bila prva nositeljica Ira Misiriz Velike Gorice. U ženskim parovima, njih dvije, Bar-bara i Ira su na kraju osvojile brončanu medalju. U polu-finale su izgubile od para I.Martinuš/D.Martinuš iz Zagre-ba, dok su u meču za treće mjesto bile bolje od T.Doko/I.Pranić iz Zagreba. Kod kadeta je nastupio Marko Jan-ičić i u pojedinačnoj konkurenciji 21 igrača osvojioodlično 5. mjesto. U četvrtfinalu je izgubio od prvognositelja i kasnijeg pobjednika Filipa Antunovića iz Ve-like Gorice, a onda je u razigravanju za peto mjesto os-tvario dvije pobjede.U muškim parovima Marko zajedno sa suigračemRokom Pipunićem iz Zagreba stigao sve do finala, gdje

su bolji od njih bili F.Antunović/I.Manceiz Velike Gorice, tako da su na kraju os-vojili drugo mjesto i srebrnu medalju. Kodmlađih kadetkinja treba istaknuti srebrnumedalju koju su u ženskim parovima os-vojile Lana Korać i Lučia Galjer. Na putudo finala su ostvarili dvije pobjede, a ufinalu su bolje od njih bile prve nositel-jice J.Buchberger/V.Kopsa iz VelikeGorice odnosno Zagreba. U istojkonkurenciji Petra Šilje je zajedno sasuigračicom Lucijom Kacun iz Čakovcaosvojila 6. mjesto. U pojedinačnojkonkurenciji kod mlađih kadetkinja, Lanaje među 17 igračica ostvarila izvrstan re-zultat osvajanjem 4. mjesta. Zaustavlje-na je polufinalu od prve nositeljice i kas-nije pobjednice Jelene Buchberger iz Ve-like Gorice, a u meču za treće mjestobolja od nje je bila Ana Pranić iz Zagre-ba. U istoj konkurenciji Petra je osvojila11., a Lučia 13. mjesto. Kod mlađih ka-deta u pojedinačnoj konkurenciji PatrikKaramatić je osvojio 9., Davor Makivić10., a Patrik Konjuh 12. mjesto.Ukupno je nastupilo 23 igrača. U mušk-im parovima P.Karamatić i D.Makavić subili nadomak medalje. Do polufinala suostvarili dvije pobjede, a onda su boljiod njih bili I.Kukla/F.Tutić iz Novske, kaoi u meču za treće mjesto M.Pjatakov/B.Radičević iz Koprivnice odnosno Bjelo-vara.

PLIVANJE - REGIONALNO PRVENSTVO- REGIJA 1(KORČULA, 27.-28.01.2018.)

Jugašima 40 medalja iz KorčuleJugašima 40 medalja iz KorčuleJugašima 40 medalja iz KorčuleJugašima 40 medalja iz KorčuleJugašima 40 medalja iz Korčule

U kategoriji kadeta nastupili su: Mar-ko Baletin, Nikola Benić, Juraj Barčot,Paulo Brač, Andrija Cetinić, BrunoDamić, Matej Marković, Maroje Pu-rin, Toni Šarić, Tonka Bušković, ElzaFilipović, Marta Lukšić, Paula Milo-slavić, Zita Tolj, Antonia Šurković i ZoeTolj.Najuspješnij kadet bio je Marko Ba-letin koji je osvojio ukupno 3 odličjaod kojih 2 zlata (100 prsno, 100 le-đno) i broncu (200 slobodno).U kategoriji mlađih kadeta nastupilisu: Luka Curić, Marko Čurlin, LovroBrač, Luka Gvozden, Borna Jelčić,Ivan Kristović, Lukša Krstulović, Mat-ija Luetić, Maroje Lukić, KarloMarinović, Filip Miletić, VlahoNenadić, Ivan Radonić, Sandro Ra-došević, Lovro Stanković, MaroŠušić, Marko Tevšić, Bruno Tošović,Marko Vuletić, Ivan Zeko, Marin Zeko,

Roko Zvone, Katarina Benić, Paula Damić, PatriciaMaleš, Mara Moretti, Petra Rudinović. Najuspješnijimlađi kadet bio je Vlaho Nenadić koji je osvojio uku-pno 6 medalja. Bio je zlatni u disciplinama 400 slo-bodno, 200 leđno, 100 mješovito, 200 slobodno, 100leđno te srebreni u disciplini 200 prsno.Maro Šušić je doplivao do 5 medalja u konkurencijisa godinu dana starijima. Zlatni je bio u disciplinama200 mješovito, 100 slobodno, 50 slobodno te srebre-ni u disciplinama 200 leđno i 200 slobodno.Ivan Zeko osvojio je 4 medalje. Zlato na 100 prsno,srebro na 50 prsno i 400 mješovito te broncu na 200mješovito.Roko Zvone također je osvojio 4 medalje. Zlato na400 mješovito, srebro na 100 mješovito te broncu na200 leđno i 50 leptir.Od djevojaka najuspješnija mlađa kadetkinja bila jeKatarina Benić koja je osvojila 6 medalja. Bila je zlat-na na 50 leptir, 50 slobodno, 100 delfin te srebrenana 400 slobodno, 100 slobodno, 100 mješovito.Mara Moretti osvojila je 6 medalja i to plivajući s god-inu dana starijima. Bila je srebrena na 50 slobodno tebrončana u disciplinama 400 slobodno, 50 delfin, 100slobodno, 100 mješovito, 50 prsno.Muške mlađe kadetske štafete 4x50 slobodno(Nenadić, Marin Zeko, Šušić, Zvone), 4x100 slobod-no (Nenadić, Marin Zeko, Šušić, Zvone) i 4x50 mješ-ovito (Nenadić, Ivan Zeko, Zvone, Šušić) bile su zlat-ne.Ženske mlađe kadetske štafete 4x50 slobodno (Be-nić, Rudinović, Damić, Moretti), 4x100 slobodno (Be-nić, Rudinović, Maleš, Moretti) bile su srebrene, a stafe-ta 4x50 mješovito (Benić, Rudinović, Maleš, Moretti)brončana. Ukupno je 6 naših plivača uspjelo isplivatinorme za predstojeće Kadetsko prvenstvo Hrvatskekoje će se 10. i 11. 02. održati u Zadru. Boje kluba upojedinačnoj konkurenciji braniti će kadeti: MarkoBaletin, Juraj Barčot, Antonia Šurković, Tonka Bušk-ović, te mlađi kadeti: Vlaho Nenadić i Ivan Zeko.Na natjecanju su uz plivače bili i njihovi treneri Mati-ana Staničić, Ivan Bilić i Andrej Drobac.

Peterostruki mlađe kadetski prvak Dalmacije postao je Vlaho Nenadić, tros-truki mlađe kadetski prvak postao je Maro Šušić (iako je godinu mlađi), pojednu titulu u istoj kategoriji su osvojili Ivan Zeko i Roko Zvone. Kod plivačicatrostruka mlađe kadetska prvakinja je postala Katarina BenićUkupno 43 članova PK Jug nastupilo je na Regionalnom prvenstvu (Dal-macija) koje se održalo u subotu i nedjelju 27.i 28.01.2018. na Korčuli. KPK jepo prvi puta bio domaćin jednog Regionalnog prvenstva, a sudjelovalo jeukupno 10 klubova s 268 plivača i plivačica. Jug je predstavljalo 12 plivačicai 31 plivač , a s Korčule su se vratili s ukupno 40 medalje od kojih je 18 zlatnih,12 srebrenih i 10 brončanih. Peterostruki mlađe kadetski prvak Dalmacijepostao je Vlaho Nenadić, trostruki mlađe kadetski prvak postao je Maro Šušić(iako je godinu mlađi), po jednu titulu u istoj kategoriji su osvojili Ivan Zeko iRoko Zvone. Kod plivačica trostruka mlađe kadetska prvakinja je postalaKatarina Benić. U kategoriji kadeta dvostruki prvak Dalmacije je Marko Bale-tin. Najbolje u regiji bile su i muške mlađe kadetske štafete 4x50 slobodno(Nenadić, Marin Zeko, Šušić, Zvone), 4x50 mješovito (Nenadić, Ivan Zeko,Zvone, Šušić) i 4x100 slobodno (Nenadić, Marin Zeko, Šušić, Zvone).

JUDO

Učenici OŠ Mokošica po treći put županijski prvaciUčenici OŠ Mokošica po treći put županijski prvaciUčenici OŠ Mokošica po treći put županijski prvaciUčenici OŠ Mokošica po treći put županijski prvaciUčenici OŠ Mokošica po treći put županijski prvaciUčenici Osnovne škole Mokošica osvojili su prvo mjes-to na Županijskom prvenstvu osnovnih škola u judu.Natjecanje je održano 23. siječnja u OŠ Marina Držića,a natjecale su se sljedeće ekipe: OŠ Lapad, OŠ MarinaGetaldića, OŠ Marina Držića, OŠ Cavtat i OŠ Mokošica.Svi učenici OŠ Mokošica u pojedinačnoj konkurencijiosvojili su izvrsne rezultate, a zbrajanjem pojedinačnihbodova osigurali su ekipnu pobjedu. Učenici razrednenastave koji su nastupali za OŠ Mokošica su: Vlaho Lujo(-30kg), Mate Pezo (-34kg), Marin Perger Milutinović (-38kg), Paulo Matana (-42kg), Karlo Latinović (-46kg) iLuka Ivanković (+46 kg). Na natjecanju su se predstavilii sljedeći učenici predmetne nastave OŠ Mokošica: Or-lando Bratičević (-42kg), Nikša Čikato (-46kg), Bruno

Bencek (-50kg), Teo Petković (-55kg), Josip Đurić (-66kg), Ivan Žitković (+66kg) i Ivan Petrović (+66kg).Pobjedom na Županijskom prvenstvu učenici OŠ Mo-košica osigurali su plasman na Državno prvenstvo kojeće se održati 14. i 15. veljače u Vinkovcima. Podsjeti-mo, učenici OŠ Mokošica već su treći put zaredom os-vojili prvo mjesto na Županijskom prvenstvu, a pre-thodne dvije godine osvojili su 2. i 3. mjesto na Državnomprvenstvu. Poredak muški: 1.OŠ Mokošica 59 bodova,2.OŠ Marin Getaldić 40, 3.OŠ Cavtat 34, 4. OŠ Lapad31, 5.OŠ Marin Držić 20. Poredak ženske: 1. OŠ Lapad,43 boda, 4 prva mjesta, 3 druga mjesta; 2. OŠ MarinGetaldić 43 boda, 4 prva mjesta, 2 druga mjesta; 3. OŠCavtat 38 bodova. Ivana Obradović

OŠ Mokošica, Martin Bogoje, tajnik saveza

U SJEĆANJE

Andro Knežević (1927.-2018.)Andro Knežević (1927.-2018.)Andro Knežević (1927.-2018.)Andro Knežević (1927.-2018.)Andro Knežević (1927.-2018.)91-godišnji Andro Knežević, leg-enda dubrovačkog i hrvatskog je-drenja, tragično je nastradao unedjelju, 18.siječnja, poslije-podne u lučici Orsan. Spletomnesretnih okolnosti skliznuo je sbroda te se utopio.Nedugo nakon nesreće oglasiose i Jedriličarski klub Orsan nasvojoj facebook stranici:‘S tugom i nevjericom obavješta-vamo sve članove kluba i prijatel-je jedrenja o tragičnoj nesrećikoja se u poslijepodnevima sati-ma dogodila u našoj lučici. Tragično je preminuo gospar An-dro Knežević (91), legenda dubrovačkog i hrvatskog jedrenja.Gospar Andro je bio najstariji član Jedriličarskog kluba Orsan.65 godina je aktivno jedrio, a 31 godinu na Orsanovoj legend-arnoj jedrilici ‘Bobara’ s kojom je ostvario vrhunske rezultate,pritom osvojivši neke od najprestižnijih jedriličarskih regata. Je-drenju je naučio brojne Orsanove jedriličare, a svakodnevno jeboravio u Orsanu gdje je svojim savjetima sudjelovao u raduKluba. I nije bio samo legenda Orsana, bio je jedan odnajzaslužnijih za razvitak dubrovačkog i hrvatskog jedrenja.Dobitnik je nagrade za životno djelo Grada Dubrovnika 2003.godine i Dubrovačkog saveza športova 2002. godine. S na-jdubljim suosjećanjem izražavamo sućut obitelji u ime svih našihčlanova’. Komemoracija je održana u Orsanu u utorak, 30.siječnja.Ispraćaj legendarnog kormilara JK Orsana AndraKneževića bio je 30. siječnja na Boninovu. JK Orsan

49GlasGrada - 672 - petak 2. 2. 2018.

U ŽARIŠTU - ATLETSKIKLUB DUBROVNIK

DvijeDvijeDvijeDvijeDvijeskupštine,skupštine,skupštine,skupštine,skupštine,dva izvršnadva izvršnadva izvršnadva izvršnadva izvršnaodboraodboraodboraodboraodboraNakon što je na Izbornojskupštini Atletskog klubaDubrovnik, održanoj upetak, 19.siječnja, zapredsjednika izabranĐuro Musladin te za čl-anove Stanka KonculStojanović, Đivo Tomšić,Marinko Marić, PetricaBalija i Gordan Špero, učetvrtak, 25.siječnja,Izbornu skupštinu jeodržala grupa ljudi iz AKDubrovnik, koja smatrada je Skupština na kojojje za predsjednika izab-ran Musladin nelegalna.Kako su istaknuli, utvrdilisu da je Musladin Skup-štinu sazvao ilegalno, ada je to mogla samo tajni-ca Marina Majić, koju jeza isto opunomoćiodonedavni predsjednikLjubomir Medaković, kojije ostavku dao u stude-nome prošle godine.U Izvršni odbor, kojemuje na čelu Ana PerovićAlamat, izabrani su: AnteŽivković, Sandra Bender,Kornelija Bačić Marić,Branka Radovanović, Ks-enija Marijanović, IvoDragić, Krešimir Cvjet-anović, Dijana Urlić Obul-jen, Jelena Butijer i DariaMilić Kralj. Za predsjed-nicu Nadzornog odboraizabrana je Mirjana Rado-vanović, a kao članovi Ro-mana Antunović i StijepoLjubimir. U Stegovni od-bor izabrani su: TeaĐurović, Zoran Gašić iBoris Bukvić. Za njihovezamjenike Vlaho Kralj,Tanja Perović Ljepava iBoro Mandušić.Što će se dalje odvijati tekće se vidjeti, a vjerojatnoje da će ovu situaciju okoskupštine AK Dubrovnikrješavati i Upravni sud,odnosno nadležne insti-tucije.

USUSRET SV. VLAHU

Večer Dubrovačkih trombunjeraVečer Dubrovačkih trombunjeraVečer Dubrovačkih trombunjeraVečer Dubrovačkih trombunjeraVečer Dubrovačkih trombunjeraDubrovački trombunjeri, starim nazivom lumbar-dijeri sv. Vlaha, počinju i završavaju Festu sv.Vlaha, te aktivno sudjeluju i u cijeloj FestiU utorak, 30. siječnja, u dvorani sv. Ivana Pavla II u sk-lopu događanja „Ususret sv. Vlahu“ održana je promocijadokumentarnog filma “Dubrovački trombunjeri - vjera,ponos i tradicija” i fotomonografije “Sveti Vlaho 2016”.Film i fotomonografiju predstavili su predsjednik udrugeDubrovački trombunjeri Tomislav Macan, povjesničarkaumjetnosti Maja Nodari i rektor zborne crkve sv. Vlahamons. Toma Lučić. Predstavljanje je moderirao pov-jesničar umjetnosti Ivan Viđen, koordinator kulturnihdogađanja „Ususret sv. Vlahu“. Autor dokumentarnogjednosatnog filma je Toni Miletić iz LMT Studio Dubrovnik,a nakladnik fotomonografije je tvrtka „Manjgura“.Predsjednik Macan na početku je pozdravio sve okupl-jene, uključujući i dubrovačkog biskupa mons. MatuUzinića, te istaknuo kako velik broj okupljenih sugrađa-na na ovom predstavljanju potvrđuje kako rad trombun-jera ima pravu vrijednost. „Posebna je čast biti dio Feste,dati svoj doprinos svakoj Festi i upravo ovim želimo poka-zati da Festa živi s nama, ali kako smo mi ti koji činimo tuFestu uzvišenom i svečanom. Kako nam je ponos svakegodine sudjelovati“, kazao je Macan. Istaknuo je i kakoće sav novac koji se prikupi od prodaje DVD-a filma ifotomonografije ići u humanitarne svrhe. Najavio je i kakose priprema posebna monografija ali i film za 2020. god-inu.Povjesničarka umjetnosti Nodari kazala je kako se zapi-sivanjem i snimanjem događaja čuva nematerijalna kul-turna baština od zaborava, te kako se iz filma može jas-no vidjeti koliki doprinos svome Parcu daju Dubrovačkitrombunjeri. Podsjetila je i kako u Festi sudjeluju i nekidrugi članovi Saveza povijesnih postrojbi Hrvatskevojske, čiji su članovi od samog njezinog osnivanja i Du-brovački trombunjeri, a to su Keglevićeva straža Kostel,Požeška gradska straža, Rapski samostreličari i drugi.O samom filmu kazala je kakvo ovakve dokumentarnematerijale treba uvijek iznova raditi kako se ne bi zabo-ravili ljudi, kao gospar Antun Knego koji je preminuo proš-le godine a koji bio ne samo trombunjer nego i barjaktari festanjul.„Od kamena, na kamenu stoji kip. Stoji gleda, sluša išuti. Baš kako dolikuje jednom sijedom, mudrom starcu,a k tome i svecu. I upravo zato što šuti potrebni su mujaki glasnogovornici. Gdje ih naći nego u trombunjerni-

ma.Oni su ti koji najavljuju početak Feste, kojikrče puteve za procesije“, rekao je rektorLučić. Njihovu važnost potvrdio je kazavšikako trombunjeri čuvaju tradiciju i identitetovog kraja, ali i na svoj način cijelog hr-vatskog naroda kao dio povijesnih postroj-bi.Na svečanosti Dubrovački trombunjera svo-ju pjesmu o trombunjerima pročitao je Mar-ko Gleđ, a na kraju je predsjednik Macanpodijelio zahvalnice dugogodišnjim izaslužnim članovima trombunjera kao iustanovama i pojedincima koji podupiru nji-hovo djelovanje.Dubrovački trombunjeri, starim nazivomlumbardijeri sv. Vlaha, počinju i završavajuFestu sv. Vlaha, te aktivno sudjeluju i ucijeloj Festi. Pucanje iz trombuna događase uvijek kontrolirano, prema zapovijediglavnog zapovjednika, osim na dijelu neas-faltiranog puta na Gorici sv. Vlaha nazavršetku Feste, gdje pri dolasku i povrat-ku mogu slobodno pucati. Zanimljiv je i de-talj da za vrijeme prve večernje molitve ukatedrali uoči sv. Vlaha dok biskup kadimoći glave sv. Vlaha, trombunjeri u luci udostojanstvenom ritmu ispaljuju plotune.Nastanak Dubrovačkih trombunjera veže seuz 1417. godinu, a uniforme u kojima sedanas pojavljuju i po kojima su prepoznatl-jivi na svim važnijim događanjima u Gradu,ali i šire, su novijeg datuma.

Angelina Tadić/Nikša Sentić

50 GlasGrada - 672 - petak 2.2. 2018.

UDRUGA SIGURNOST U PROMETU

Javna tribina “Prometne nesrećeJavna tribina “Prometne nesrećeJavna tribina “Prometne nesrećeJavna tribina “Prometne nesrećeJavna tribina “Prometne nesreće- kako spriječiti“- kako spriječiti“- kako spriječiti“- kako spriječiti“- kako spriječiti“Javna tribina pod nazivom “Prometne nesreće - kako spr-iječiti” održat će se 1. veljače s početkom u 10 sati u amfite-atru Sveučilišta u Dubrovniku, Ulica Branitelja Dubrovnika (exstara bolnica). S obzirom koliko je aktualna tema stanje sig-urnosti cestovnog prometa kao i ono negativno što proizlaziiz nje, prvenstveno misleći pritom na gubitak mladih gen-eracija bitno je da svi doprinesemo poboljšanju istog kako bise jednog dana u budućnosti ostvarila vizija “0” prometnihnesreća, samim time i manje izgubljenih mladih generacija!Na tribini će govoriti doc.dr.sc Đorđe Obradović sa Sveučilištau Dubrovniku, prof. Željko Marušić sa Sveučilišta u Zagrebu,obitelj stradalnika u prometnim nesrećama kao i predstavni-ci policije. Denis Pavela, Udruga Sigurnost u prometu

MUŠKI ĐAČKI DOM

Antun Penjak na državnom natjecanjuAntun Penjak na državnom natjecanjuAntun Penjak na državnom natjecanjuAntun Penjak na državnom natjecanjuAntun Penjak na državnom natjecanjuNatjecanje učenika četvrtih razreda iz strukovnih predmeta - disciplinapomorski nautičar održano je u petak, 26. 1., u Pomorsko-tehničkojškoli Dubrovnik. Pobjednik ovog natjecanja učenik je Muškog đačkogdoma Antun Penjak, koji se na taj način plasirao na državno natjecan-je. Ono što je iznimno zanimljivo jest činjenica da je listu od 14 natje-catelja činilo gotovo pola domaša - njih 6 šest koji su osim pobjednikaPenjaka zauzeli 4., 5., 6., 7. i 11. mjesto: Marijo Batinović, Andrija Medak,Leon Ivan Vidojević, Nikola Vujičić i Antun Bebek. Na ovaj su načinučenici Muškog đačkog doma na najbolji način pokazali kako se uDomu itekako može učiti i marljivo raditi te taj rad i trud iznimno uspješ-no prezentirati i na najvećim nivoima odgojno obrazovnih programa.Čestitamo Antunu Bebeku, Nikoli Vujičiću, Leonu- Ivanu Vidojeviću,Andriji Medaku i Mariju Batinoviću te naravno posebne čestitke pob-jedniku natjecanja Antunu Penjaku kojem naravno želimo puno uspje-ha na Državnom natjecanju! dom-ucenicki-muski-du.skole.hr

IZ UDRUGE DUBROVAČKIH ANTIFAŠISTA

Poezija Ante BautovićaPoezija Ante BautovićaPoezija Ante BautovićaPoezija Ante BautovićaPoezija Ante BautovićaRedovito druženje dubrovačkih antifašistasvakog prvog utorka u mjesecu, ovaj put6. veljače tekuće godine s početkom u 18

sati bit će posvećeno poeziji. I to pjesničkom stvaralaštvu jednog od najstarijih članovaUdruge, sudioniku NOB-e devedesettrogodišnjem Anti Bautoviću.Njegovu poeziju s posebnim osvrtom na posljednju, dvanaestu zbirku po redu Daljinezovu predstavit će Stojan Jančić i Mato Jerinić dok će svakom sudioniku druženja autorpodariti po jedan primjerak ove zanimljive zbirke. Nakon poezije upriličit će se igranjetombule.

tele5marketing@gmail.comT: 020 358 980 F: 020 311 992

51GlasGrada - 672 - petak 2. 2. 2018.

Priredio: Nikša Violić

BAŠTINA

Ladanje kralja RenataLadanje kralja RenataLadanje kralja RenataLadanje kralja RenataLadanje kralja RenataAnžuvinskog u Šipanskom poljuAnžuvinskog u Šipanskom poljuAnžuvinskog u Šipanskom poljuAnžuvinskog u Šipanskom poljuAnžuvinskog u Šipanskom poljuMalo dalje od Sorkočevićeva ljetnikovca, sa desne straneglavne ceste koja iz Suđurđa vodi u Šipansku Luku Luku,nalaze se ostaci ruševina zidova ladanjsko stambene kućeu kojoj je prema legendi napuljski kralj Rene Anžuvinski u15. st. ovdje našao utočište. Prema drugoj legendi, Du-brovčani su 1433.g. zbog burnog i raskalašenog života, uovom ladanju sklonili dva nećaka kralja RenataAnžuvinskog.Među ruševinama ovog ladanja, pronađen je kameni grb snatpisom Renatus rex justus. Orginal se čuva u Londonu,dok je kopija ugrađena u pročelje obiteljske kuće obiteljiLiban u Suđurđu. U sjevernom uglu ladanjske kuće nalazi-

la se gustijerna sakamenom krunombogato klesarskiukrašena. Potpornizid se urušio oko1989.g. Danas seovaj predio šipan-skog polja i nazivaRenatovo.U Šipanskom poljupoviše sjevernestrane puta, nalaze se ruševine ljetni-kovca Gradić - Stjepović. Kazivali sustari Šipanci da su sa ovog ladanjskogobjekta skidani kameni ukrasi iugrađeni na ladanjske objekte u bliz-ini Suđurđa.

ART RADIONICA LAZARETI

Predstavljanje knjigePredstavljanje knjigePredstavljanje knjigePredstavljanje knjigePredstavljanje knjige De Materia De Materia De Materia De Materia De MateriaAviumAviumAviumAviumAvium Katarine Ivanišin Kardum Katarine Ivanišin Kardum Katarine Ivanišin Kardum Katarine Ivanišin Kardum Katarine Ivanišin Kardum

Tvrdo ukoričene knjige i same susvojevrsna umjetnička djela. Grafičkiih je oblikovao mladi dubrovačko–zagrebački dizajner Zoran Đukić, aplatno u koje je svaka uvezane ručnoje izbijelila sama autorica.Katarina Ivanišin Kardum MA RCArođena je u Dubrovniku gdje je 1993.završila prirodoslovno matematičkugimnaziju. Diplomirala je slikarstvo naCity and Guilds of London Art School1998., a 2000. Na Royal College ofArt u Londonu završava dvogodišnjiMaster of Arts poslijediplomski studijslikarstva. Od 2000. do 2008. radi kaoslobodni umjetnik i predavač nadiplomskom studiju koledža City andGuilds of London Art School. Nakonpreseljenja u Hrvatsku, uz umjetničkirad, od 2009. do 2014. radi kao muze-jski pedagog Prirodoslovnog muzeja

Dubrovnik, a od rujna2014. kao muzejski peda-gog Tehničkog muzejaNikola Tesla u Zagrebu.Sudjelovala je na višemeđunarodnih i domaćihizložbi. Za četverodijelnukompoziciju Still Land-scape Series III , 2015.godine osvojila je 1. na-gradu na natječaju t-htnagrada@msu.hr uMuzeju suvremene umjet-nosti u Zagrebu.

Predstavljanje knjige DeMateria Avium Katarine Iva-nišin Kardum, iz ciklusa Kn-jige umjetnika Art RadioniceLazareti, održat će se učetvrtak, 1.2., u 18 sati u ArtRadionici Lazareti, FranaSupila 8.Knjigu će predstaviti dizajnerZoran Đukić, povjesničarkaumjetnosti Maris Šišević iautorica.Knjiga De Materia Avium (Omateriji ptica) opisuje umjet-nički rad Katarine IvanišinKardum na seriji crteža i ak-varela pod nazivom StillLandscapes (Mrtivi krajolici)i zanimljive okolnosti okonjih. Knjiga je dvojezična (hr-vatski / engleski), podijelje-na na tri dijela.U Dnevniku umjetnica u krat-kim crtama – dnevničkimnatuknicama opisuje iskust-vo rada u ponovno otvoren-om Prirodoslovnom muzejuDubrovnik. U potrazi zamuzejom s Lokruma kojegse sjeća iz djetinjstva,pronalazi arhivske crno-bijele fotografije diorama odkojih je svega nekolikoizloženo u novom postavu.Preostale diorame, nekadpopularne trodimenzi-onalne modele priro-doslovlja, pronalaziprekrivene plastičnimfolijama u depou, te ihtakve fotografira.Katalog donosi umjet-ničke radove nastale te-meljem otkrića opisanihu Dnevniku u perioduod 2011. godine dodanas. Stare crno-bijelefotografije dioramaslikarica prevodi u

crteže ugljenom, istražujućiumjetni karakter skoro pr-irodnih motiva u ostakljenimkutijama isticanjem sjenakoje punjene ptice i suhe vlatitrave bacaju na pozadinu.Istraživanje nastavlja pre-vođenjem vlastitih kolor fo-tografija diorama pospreml-jenih u depou u akvarele di-menzija neuobičajenih za tutehniku. Akvarelu svojstvenanemogućnost prikrivanjapromjena i grešaka odgo-vara karakteru neponovljivogtrenutka iz života mrtvih pti-ca koji je umjetnica kamer-om zabilježila: „da su žive, dasu opet barem na kratkoudahnule svjetlost.“Slijedi Ornitološki okvir privi-da, nadahnuti tekst du-brovačke povjesničarke um-jetnosti Maris Šišević Kusa-lo. Ona paralelno čita Poh-valu pticama Giacoma Leop-ardija i razlaže umjetničkoistraživanje o „neprirodnojprirodi pejzaža“ Katarine Iva-nišin Kardum kroz teme pr-irode i umjetnosti, života ismrti, trajanja i prolaznosti,vidljivih stvari u našemokolišu i nevidljive suštine izanjih.

UPRAVLJANJE KVALITETOM IOKOLIŠEM HEP-PROIZVODNJE

HE Dubrovnik uHE Dubrovnik uHE Dubrovnik uHE Dubrovnik uHE Dubrovnik uintegriranomintegriranomintegriranomintegriranomintegriranomsustavusustavusustavusustavusustavuU sjedištu Hrvatske elektroprivre-de u Zagrebu 30.siječnja jeodržana dodjela certifikata HEP-Proizvodnji za uvedeni integrira-ni sustav upravljanja okolišemprema normi ISO 14001:2015 tesustav upravljanja kvalitetom pre-ma ISO 9001:2015, koji supotvrđeni od strane certi-fikacijske kuće TÜV Croatia.HEP-Proizvodnja je 5. prosinca2017. godine objedinila sve sus-tave upravljanja okolišem ikvalitetom u svim svojim proiz-vodnim pogonima te je uveden ipotvrđen jedinstven sustav narazini cijele Proizvodnje, uključu-jući između ostalih i hidroelek-tranu Dubrovnik.Certificiranim sustavima upravl-janja okolišem i kvalitetom HEP-Proizvodnja svrstava se u mod-erne, okolišno osviještene tvrtkekoje na taj način dokazuju svojuusmjerenost na otkrivanje poten-cijala za poboljšanja i uštede,povećanje kvalitete proizvoda,poboljšanje ugleda u javnosti,smanjenje rizika u poslovanju,povećanje učinkovitosti procesa,smanjenje mogućnosti nega-tivnog utjecaja na okoliš teusklađenost s propisima zaštiteokoliša.Prednosti uspostave sustavaprema ISO normama prepoznatesu u HEP-u još 2002. godinekada su započele aktivnostiuvođenja sustava upravljanjaokolišem u Termoelektranu-toplanu Zagreb (TE-TO Zagreb),koja je 2005. godine postala i prvipogon u HEP grupi koji je ishod-io certifikat za sustav upravljanjaokolišem prema normi ISO14001.S ukupno 35 certificiranih sas-tavnica, HEP-Proizvodnja je post-ala najveći sustav upravljanja ok-olišem i kvalitetom potvrđen odstrane TÜV Croatia.

52 GlasGrada - 672 - petak 2.2. 2018.

Priredio:Đivo Bašić

BALKANSKI MEMOARI (1858.-1878.) MARTINA ĐURĐEVIĆA (1845.-1913.) I ZAPISI O DUBROVNIKU - BOG IM, DUŠA IM (2)

Bošnjaci otiđoše preko Broda, aBošnjaci otiđoše preko Broda, aBošnjaci otiđoše preko Broda, aBošnjaci otiđoše preko Broda, aBošnjaci otiđoše preko Broda, aHercegovci preko Metkovića i Trsta u BečHercegovci preko Metkovića i Trsta u BečHercegovci preko Metkovića i Trsta u BečHercegovci preko Metkovića i Trsta u BečHercegovci preko Metkovića i Trsta u BečTi ljudi nijesu vidjeli prije nikada carevih dvorova ni uStambolu [Carigradu] ni u Beču, pa kad su se vratili, pričalisu o čudesima što su tamo u svemu doživjeli i vidjeli, amnogi su bili i odlikovani visokim redovima

Hadži-beg je smatrao savprijedjel od Krupe u Gabeli sve do Klekasvojim vlasništvom, te su mu svi moraliplaćati danjak kao i sve agrarne daće. Imaoje na kuli i jedan top. Ali mu taj top nijeslužio za obranu od neprijateljske strane,nego da gruvanjem i tutnjavom zastrašujena daleko okolicu, te da se znade da jeHadži-beg na [H]Utovu još u životu.Ali-paša Rizvanbegović uvidje najposlije dasu zulumi raji dodijali, pa domami na lijepnačin tog svoga brata Hadži-bega u Sto-lac i tu ga dade ubiti po svojim kavazima[stražarima, pandurima, pratiteljima]. Takose jadna raja oslobodi velikog zulumćara.Eno kule Hadži-begove i sada na [H]Utovus ostalim ruševinama; o njoj znade i sadasva okolica pripovijedati svakojake jade.Ta se kula Hadži-begova može vidjeti izželjezničkog vlaka malo prije nego se ustanicu ‘[H]Utovo’ uljegne iduć’ iz Hrasnas desne strane, a stoji na brijegu. […]Hafiz sin Ali-paše Rizvanbegovića, kojegje Omer paša u 15. godini odveo poštomu je dao oca ubiti, […] dobro bi odgojeni vremenom postade pašom, ali ga je Tur-ska vazda u Aziji upotrebljavala. Turskapomisli da će joj Hafiz-paša pomoći u ne-prilici, te ga posla za mutesarifa [upravitel-ja, predstojnika, u rangu pukovnika] uHercegovinu da učini ovu pokrajinu neo-visnom od sarajevskog vilajeta [turske ter-itorijalno-upravne jedinice; pokrajina, pro-vincija]. Osim toga, Serafima Perovića, nje-gova brata, učitelja Jovu, i kaluđera [re-dovnika] Melentiju pusti na slobodu, još ihobdari, pa onda otpremi u Hercegovinu damire narod. Ovi otišav[ši] iz Diabekiraobećaše Turskoj sve, nu kad dođošemorem u Dubrovnik ne htjedoše dalje, većostadoše u ovom gradu; voljeli su mirno

čekati na svršetak, nego u Hercegovini bo-jati se svojoj glavi. […]Abdullah-paša uteče ranjen u uho. Muhtar-paša bio je o[d]straga s rezervom jedansat daleko, te je zdrav utekao ravno u Du-brovnik. Ovaj paša iz Dubrovnika brzojaviu Mostar da je amo sve izgubljeno, te nekaoni u Mostaru gledaju kako će se obraniti,jerbo on misli da će Crnogorci sada na-kon te pobjede odmah marširati na Mo-star. Isti paša odasla drugi brzojav iz Du-brovnika u Carigrad, u kojemu izvijesti daje Osman-paša svoj nesreći kriv, jer da jebio pijan. Ta je bitka bila dne 26. srpnja1876. […]Poslije nekog vremena Osman-paša ishodiod kneza, uz revers i poštenu riječ da ćese povratiti, dopust od 14 dana, pa ode uDubrovnik kamo mu je familija bila došlaiz Mostara da se vide, a nakon toga povra-ti se u ropstvo na Cetinje. I zapovjednikaod Meduna otpusti knez, a i mnoge drugezarobljenike. […]Za mog boravka zavladaše u Kotoru os-pice, te se ja preselih u Dubrovnik 2. siječn-ja 1877. Čini mi se da u Dubrovniku ondanijesu dobro pazili na zdravstveno-redar-stvene prilike, jerbo putnici koji bi dolaziliiz zaraženih mjesta nijesu bili podvrgnutinikakvoj kontroli. Moja žena, premda je bilakalemljena [cijepljena], pade u krevet iodleža tri nedjelje od ospica, a liječnik namuvijek govoraše: ‘Šutite! Nemojte nikomekazivati’. – U Dubrovniku zovu ospice‘šeše’. […]U Dubrovniku bijaše onda glavnim otoman-skim konzulom (šehbender) Daniš efendi-ja s tajnikom Selim-begom. Daniš efendijaje bio Levantinac (tako zovu Europejcerođene na istoku) katoličke vjere, talijan-skog podrijetla iz obitelji ‘Danizzi’. Francus-

ki glavni konzul bijaše de Sainte-Marie – onajisti koji je bio prije u Sarajevu tajnikom. Osta-li glavni konzuli bijahu ovi: talijanski Duran-do, engleski Monson, a ruski Slavoljubov. En-glez Ali-paša bijaše iz Mostara premješten uCarigrad, a na njegovo mjesto dođe Mus-tafa-paša, mutesarif [upravitelj, predstojnik,posjednik] iz Tuzle. […]Gdje je onda mogao nadoći trajan mir naBalkanu mjesto ljuta boja, gdje se je mogloodržati ropstvo kraj nagona za slobodom?!Nego sada idimo opet na malu zgodu u Du-brovniku, pa ćemo iza toga odmah na tlobosansko-hercegovačkog ustanka. Daniš-efendija ponudi mi službu u svome konzu-latu, pa da ondje čekam razvitak stvari. Ja[Martin Đurđević] primih tu ponudu. Nakontoga otpremi me konzul u Metkoviće kaosvog povjerenika za otpremanje turskihobitelji i nemoćnih oficira iz Hercegovine pre-ko Stona i Dubrovnika na istok. Ja sam tajposao obavljao šest mjeseci. […]Koncem mjeseca listopada 1878. rekoše daje umirenje Bosne i Hercegovine i okupacijasvršen čin. Sada se stadoše priprematiodaslanstva iz raznih slojeva pučanstva daidu u Beč pokloniti se Njegovu Veličanstvucaru i kralju. Već po svoj Bosni bi[ja]še svičlanovi deputacije određeni, a isto tako i uHercegovini, pa i dan audijencije. No Bošn-jaci su htjeli da Hercegovci dođu u Sarajevoi njima se pridruže, a Hercegovci kao stariseparatisti ne htjedoše, već im poručiše daoni nijesu za Bosnu svezani, pa da će onisvoje poklonstvo sami obaviti bez Bošnjaka.Pa tako i bi; Bošnjaci otiđoše preko Broda, aHercegovci preko Metkovića i Trsta u Beč.Ali se deputacije obiju provincija ipak na iz-vjesno vrijeme moradoše istodobno naći uBeču i zajednički pristupiti k audijenciji Nje-govog Veličanstva cara i kralja. Bošnjaci sepovratiše preko Broda, a Hercegovci prekoTrsta Jadranskim morem.Ti ljudi nijesu vidjeli prije nikada carevihdvorova ni u Stambolu [Carigradu] ni u Beču,pa kad su se vratili, pričali su o čudesima štosu tamo u svemu doživjeli i vidjeli, a mnogisu bili i odlikovani visokim redovima [odličji-ma].“ (Martin Gjurgjević, Memoari sa Balka-na (1858-1878.), Naklada samog pisca, Sa-rajevo, 1910, str. 5-9, 16-19, 102, 124, 149,155-156, 160, 194). (svršetak)

URED OVLAŠTENOG INŽENJERA GEODEZIJESTJEPAN GRMOLJEZ, DR. A. STARČEVIĆA 27

U SKLOPU IZRADE GEODETSKOG PROJEKTA ZAK.Č. 675/1 K.O. ČELOPECI U SKLADU SAODREDBAMA ZUP-a POZIVA NOSITELJE PRAVA NASUSJEDNIM K.Č. NA UTVRĐIVANJE GRANICA 6VELJAČE 2018 U 9:00 SATI NA PREDMETNIMPARCELAMA TE SE MOLE STRANKE DA ISPUNESVOJU OBAVEZU PO ČL. 58 ZAKONA O DRŽAVNOJIZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA, A PREDOČENJEELABORATA BIT ĆE OBAVLJENO U PROSTORIJAMAUREDA 9 VELJAČE 2018 OD 8 DO 8:30.

GEOSERVIS DUBROVNIK d.o.o.Vukovarska 22, Dubrovnik, 098495926, 020 411 560

Na zahtjev Hasibe Skaramuce, Put Republike 28e, Dubrovnik,izrađen je Parcelacijski elaborat formiranja pomorskog dobrana parcelama k.č. 1441/2 i 1442/5 k.o. Šipanska Luka. Pozivajuse ovlaštenici, po katastru i zemljišniku, na predmetnimparcelama, te susjednim parcelama kat. čest. 1411/6, 1441/1,1442/2 i 1442/4 k.o. Šipanska Luka, na uvid u Geodetski elaboratradi utvrđivanja granice prema Članku 80. Pravilnika oparcelacijskim i drugim geodetskim elaboratima. Uvid je zakazanza 05. 02. 2018 god., u 12.00 h u našem uredu na adresiVukovarska 22 (Mercante Centar), Dubrovnik.

53GlasGrada - 672 - petak 2. 2. 2018.

- dr. Mario Zambelli, specijalist opće i plastične kirurgije- ambulanta u četvrtak, 8. veljače.- dr. Darko Perović, specijalist kirurgije, subspecijalist za kralježnicu- ambulanta u petak, 16. veljače.Primaju se narudžbe za ambulante:- dr. Žarko Vrbica, spec. interne medicine,subspecijalist pulmolog

Ambulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni termini

Pratite nas na našojFacebook i Instagramstranici! POLIKLINIKA

MARIN MED

IMAMO NOVI REVOLUCIONARNI UREĐAJ ZA POMLAĐIVANJE KOŽE!!!DUBINSKI POMLADITE I OBNOVITE KOŽU UZ NADZOR DERMATOLOGAJedan uređaj sa tri najnovije tehnologije: DermaFractretman koji odabrani preparat injektira u kožu,mikrodermoabrazija i LED terapija.Kombinacija koja daje savršene rezultate. Podnadzorom naše dermatologinje dr. Adriane Varela.Tretman se savjetuje osobama između 30 i 60 godinakoje žele ukloniti umoran izgled lica te ublažiti

površinske nepravilnosti poput manjih bora, ožiljakai pigmentacija.Potrebno je jedan do tri tretmana u razmaku od dva dočetiri tjedna.Šest injektibilnih preparata na izbor: Vitamnin C,Hydrate, Rejuvenate, Grow factor, Clarify, Lighten.Nazovite nas i pitajte! Zakažite svoj termin!

- dr. Dragutin Petković, specijalist otorinolaringologije- prof.dr.sc. Boris Labar, specijalist internist,subspecijalist hematolog- prof.dr.sc.Vesna Brinar, neuropsihijatrica- dr.med. Davor Jurišić, specijalist neurologije- prof. dr. sc. Darko Antičević, specijalist ortopedije,subspecijalist dječje ortopedije

54 GlasGrada - 672 - petak 2.2. 2018.

Piše:Antun Švago

MATO MALI I PERO NJIOV

Kuća tijesna, pamet bijesnaVrijednos, kaže Pero, nije u našoj Vali nigda bila u onemu što je čejade imalo, vengou onemu što je činjeloOdvazda se, kaže Pero, naše čejade pitalo što su nam oni, što sunama i našom Valom vladali, od odonda do danaske, ostavili - a štouzeli. Ko je o tije silnije sila više ostavijo, a ko više uzo?Pokonji se Jozo, kaže Pero, nije nigda pito što su oni što su vladalinama i našijem zavičajem, ostavili a što uzeli. Njega je više interesalokakvi smo mi u svemu temu bili. I što je od naske ostalo kadarke bipropala ona ili ova država, pala ona ili ova vlas.- A bili smo - kaže Jane - boje mi je ne rije. Šuć muć pa proli!Znalo se, misli Mato, ko je osto svoj, a ko je svoje potaraco za svojuguzicu. I to za ono što bi dobijo od onije što bi śedali u samaru.Ako je ikomu, Onemu je Gore, govorila je pokonja Januka, vazdarkebilo milije bi s onijem što su u svijem mijenama ostali koliko-tolikosvoji, vengo s onijem što su sve svoje izdali za svoju guzicu. I ne pošli,već ostali. Ostali svoji na svomu. Sa svojijem. Pa tega bilo ili ne bilodosta.Neki će, dakako, rije da čejade nije od pameti ako se ne mijenja.Čejade se, misli Sele, treba prilagodi promjenama, ali ne i potaracasvoje. Sve se more, pa i u velikijem promjenama osta svoj.- Ko se sve onijem što su držali i vlas i pare, barjake i druga znamenja,nije pušto, a amo bi se prikaživo ko da je toprova iz kvadra izašo -kaže Sele.Ako je ikomu ova država, što je sadarke neki više zovu vengo osjeća-ju našom, kazala kakav smo materijal, ondarke je to kazala baš nama.Vazdarke se, kaže Pero, govorilo da je car go, a sadarke se u naske osvakle vidi da je zapravo narod go.Da nam nije ove i vake države čejade ne bi ni znalo da je narod go. Aza to je, ma što ko mislijo da mislijo, najmanje kriva baš ova država.Bog nam je i nju do, a mi se puštali. Sebe uzvisili. Pa svak na svakogas visoka gleda. Ne samo viši i punije špaga manjega i onega brezšpaga, vengo i oni manji brez špaga onega višega s punijem špazi-

ma. Za sve su nam drugi i drugovačijikrivi. Toliko smo se isali da će nam seteško bi vrnu. I skala. Još ako nam seprezuvača bude sklizala…Nijesu, kaže Jane, stari zaludu govorili da nije problem u naske štosmo za brijeme svake države i vlasti na svoj način siromašniji, brezsvoga, vengo što smo ćenji. Za dzeru se puštamo. I gazimo svoje.Nije da se naše čejade nije umjelo snaj u svakoj situaciji, pa vlado kovlado, ali je i činjenica da je iz svake države izašlo nezadovojno, da binovu dočekalo s bacanjem kape u zrak. I kadarke je ova došla bacalesu se kape u zrak. Nekomu je, misli Pero, s kapom i pamet poleće-la…Čejade koje nema kad misli, danaske sipje li sipje, pa znalo ili neznalo, dok pametno čejade sluša.- Ko više sluša vengo sipje vazdarke more nešto novo i nauči - Janeće.Mato se stalno pita je li ova teknika, što nas je osvojila, okupator iliBožji dar. Po nama bi, kaže, reko da je prije okupator, a po onemu štojes da je više Božji dar. Vengo, ajde s nama budi pametan?! A ajde nebudi?!Ne do ti Bog, ukjučiva se Sele, gleda čejade koje si volijo kako sepretvara u čejade koje više ne moreš prepozna. A takije je u naskekoliko očeš.Čejade, govorijo je pokonji Jozo, u svemu što je, treba bi ono što jes,a ne ono što bi neki ćeli da bude.Što čejade s mirom i u miru prijiti, to će mirnije spa. A miran san, snama vakijem kakvi jesmo, nema cijene. On se ne more plati.Sve je, misli Jane, naš današnjičar u stanju. Juče je govorijo da ječoek stvorijo Boga a danaske će ti oči iskopa ako mu ne klimaš ka-darke ti baš on kaže da je Bog stvorijo čoeka. Ajde ti nama reci kakoje ondarke sluša i klima glavom takomu današnjičaru, a? A što će biśutra? Śutrašnji će današnjičar, more bi, drža i kakav okrugli stol,radionice, predavanja... ko je koga stvorijo... neće se on izgubi. Netreba ti misli.Sve je u naske s nama vakijem moguće. Pa, žali Bože, i uz sebesamoga ne moj bi svoj. Naše čejade, što je odvazda i u svemu svoje,kaže Mato, nigda nije promislilo da i njegova voja more kolo vodi, košto danaske ovi što jašu, baš oće da sve bude voja njiova.Pokonji je Jozo, kadarke bi se događale kakve mijene, a i kadarke bisve bilo mirno, užo rije:- Bože, neka u svemu bude voja Tvoja, ne daj da bude moja!Pokonjik je zno da nam Oni Gore pušta više vengo moremo dokuči.A čejadetu se lako osili. Daj mu, i ne boj se! Uze će, pa mogo ili nemogo nosi.Neku bi čejad, što i čejade ne pozna, kaže Sele, stavijo na ranu iliumoto u svilu, a neku ne moreš na oči viđe jerbo ti kažu ono što sizamirito ču. Ko nije pročito prve, neće nigda ni poštova ni dokuči niove druge. A bez takije, koji će ti u brk rije što mislu, će i sutrašnjicaosta današnjica.A ko ne poštuje tuđe brijeme, užala je rije pokonja Januka, ne zna nikako je to ima svoje.U naske je nekijem, kaže Jane, najteže promisli o nečemu što je,jerbo je lakše vika, osuđiva i ruši. Doduše, malo je koga briga što ko očemu misli, više se razborito čejade pita što je ko učinijo i što čini.Ko oće gleda, u svemu more viđe znak Onega Gore. Ko umije čita najće i Njegovu poruku. Ko to more razumje, svati će i što je život. I zaštoje.U našijem je kućama, štalama, pojatama,ognjištima, baštinama… prijeza sve bilo mjesta, nije bilo navalije, dok je danaske navalija infor-macija i(li) dezinformacija. Kuća tijesna, pamet bijesna, rekla bi pokonjaJanuka.Nigda se u naske prije, đe je bilo čejadeta, nije čekalo śutra da sepomogne potrebitomu, oću rije drugomu i drugovačijemu u potrebi,pa bijo ko bijo da bijo, vengo bi se skočilo odma i reklo:- Ajmo, uz Božju pomoć!Vrijednos, kaže Pero, nije u našoj Vali nigda bila u onemu što je če-jade imalo, vengo u onemu što je činjelo.

55GlasGrada - 672 - petak 2. 2. 2018.

GlasGrada - List izlazi tjedno Izdavač: Tele5 d.o.o., Masarykov put 3C, 20000 Du-brovnik Direktor: Katarina Milat Kralj, 020 358 986, katarina.milat.kralj@gmail.comGlavni urednik: Antun Švago, 020 358 988, glasgrada@gmail.com MOZAiK - Glav-na urednica: Katarina Milat Kralj, mozaikgg@gmail.com Grafička i tehnička priprema:Tele5 d.o.o. Tisak: Tiskara Zagreb Marketing: tel: 020 358 980, fax: 020 311 992,tele5marketing@gmail.com Adresa redakcije: Glas Grada, Masarykov put 3C, 20000Dubrovnik, glasgrada@gmail.com, www.glasgrada.hr.T e k s t o v i z a o b j a v u p r i m a j u s e d o s r i j e d e , n a j k a s n i j e d o 1 0 s a t i !

Obavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiBONINOVO.HR

UČIMO HRVATSKI

Veznik nego i zarezVeznik nego i zarezVeznik nego i zarezVeznik nego i zarezVeznik nego i zarezU posebnom dodatku svome Hrvatskom pravopisu, Institut zahrvatski jezik i jezikoslovlje u dijelu Objašnjenja donio je detaljnuuputu o pisanju zareza ispred veznika nego koju u nastavkuprenosimo: Za razliku od ostalih suprotnih veznika od kojih neki-ma prethodi zarez, a nekima ne, za veznik nego propisano jekada se zarez ispred njega ne piše, odnosno kada se piše paevo izvornoga teksta:“Ispred nego ne piše se zarez:- kad se rečenicom izriče usporedba (u takvoj se rečenici nalazikomparativ pridjeva ili priloga): Bolje nam je nego prije., Pamet-niji je nego Petar.- kad se ispred nego u rečenici sa zanijekanim predikatom nalazipojačivač ništa (u tome je slučaju nego zamjenjiv s već ili do):Nisam učinio ništa nego(već, do) ono što bi svatko drugi učinio.- ispred poredbenog veznika nego što: bolje nam je nego štonam je bilo jučer., Pametniji je nego što je bio Petar.Ispred nego zarez se piše:- u rečenicama suprotnoga značenja kojima se izriče gradacija(u rečenicama ustrojstva nije...nego ili ne samo da nije...nego):Nije samo pametna, nego (je) i lijepa. Ne samo da je pametna,nego je i lijepa. Nije skromna, nego (je) i izrazito umišljena. Nesamo da nije skromna, nego je izrazito umišljena. Nije sreća uprimanju, nego(je) u davanju. Ne samo da nije sreća kad seprima, nego je sreća kad se daje”. K.T.

UDRUGA RINA MAŠERA - U spomen na dragu pokojnu KatuLjubimir, 200 kn prilaže obitelj Nele Vojvoda. Korisnici Udrugeharno zahvaljuju na donaciji.

UDRUGA DVA SKALINA - Jelka i Frano Ivančević, donacija 100kuna. Umjesto cvijeća za pok. Maru Đuratović, 200 kuna prilažeNada Bradaš. U spomen na pok. Grgura Bukvića, oca gđe. SilveVlašić, umjesto vijenca, ALFAPLAN d.o.o. prilaže 500 kuna. Uspomen na drage Besu i Rastka Barbića,400 kuna prilaže Na-taša. U spomen na pok. Andra Kneževića, oca naše Barbare,420 kuna prilažu njezine tenisačice. Umjesto vijenca za pok. Eliz-abetu Vidoš, 300 kuna prilaže obitelj Lukšić. U spomen na pok.Ljubomira Šimunović, umjesto cvijeća, 200 kuna prilaže obiteljGašić. Djeca i roditelji zahvaljuju na donacijama. IBAN:HR7924070001100305036 Tekst za objavu molimo slati na:dva.skalina@du.t-com.hr. Tel: 312 315 od 9:00-14:00.

MARIJA RADULOVIĆ, 1918.ANDRIJA KNEŽEVIĆ, 1927.MARIJO DEDO, 1928.IVO PEKO, 1931.PERO MILJAS, 1935.

FRANO TORTELY, 1941.LUCIJA RADOIČIĆ, 1942.NEDJELJKO KMETOVIĆ, 1949.BRANKO GROŠETA, 1951.

56 GlasGrada - 672 - petak 2.2. 2018.

misao

tjedna

Ciceron

Prvi je zakon povijesti: bojati se reći nešto neistinito;a drugi ne bojati se reći nešto istinito

RITMO DE SALSA DUBROVNIK

Nezaboravanprovod nafestivalu uSarajevu

Članovi Udruge Ritmo de SalsaDubrovnik sudjelovali su na ju-bilarnom desetom izdanjumeđunarodnog festivala Saraje-vo Salsa Congress, koji se od 25.do 28. siječnja održao u glavn-om gradu Bosne i Hercegovine.Dubrovački su plesači i ove go-dine bili zastupljeni u rekordnombroju, njih gotovo 40, a na festi-valu, koji je okupio osamstotin-jak sudionika, bili su i salserosiiz Bosne i Hercegovine, Srbije,Crne Gore, Makedonije, Slov-enije, Turske, Austrije, Njemačke,Kube, Finske...Dubrovčani su na radionicamanadogradili svoje znanje iz salse,bachate, kizombe, sona, timbe,reggaetona, rumbe, cha cha tebachatanga, a središnji događajisva četiri dana festivala bili sunaravno salsa partyji uz sjajne DJ-eve. Zajednička je ocjena du-brovačkih salserosa kako je ovo

bio najbolji SSC dosad, sa sjajnim domaćinima, izvrsnim predavačima te predivnim iskustvima naplesnom podiju i izvan njega!Po povratku s festivala Udruga Ritmo de Salsa nastavlja sa svojim redovitim radom, a vrijedi istak-nuti kako će krajem veljače udruga proslaviti svoj peti rođendan, kako drukčije nego salsa par-tyjem. Odlična zabava, druženje, ples i uživancija u pozitivnoj atmosferi bio bi kratak opis neprofitneudruge Ritmo de Salsa Dubrovnik, koja već gotovo pet godina okuplja zaljubljenike u afro-karipskeplesove. Osnovana je s ciljem razvoja salsa scene na jugu Hrvatske te povezivanja s ostalim salsaškolama. Više o aktivnostima Udruge Ritmo de Salsa Dubrovnik može se saznati na službenojFacebook stranici ritmodesalsadubrovnik.

TZ GRADA DUBROVNIKA

Tombula na StradunuSvima omiljena za-bava za Festusv.Vlaha i ove se go-dine održava naStradunu, 3. veljačes početkom u 16 satiuz poznatog DJ-aVjevericu. Prodajakartela će biti u TIC-u od 8 do 14 .30 teispred palače Spon-za sat vremena prijepočetka, a cijenakartele je 10 kuna.Turistička zajednicagrada Dubrovnikaorganizira omiljenuigru Dubrovčana,koja na dan sv.Vlahaokupi gospođe i gospare, barjaktare, stanovnike oko-lice, festanjule i djecu te poziva sve da se pridruže isudjeluju u humanitarnoj zabavnoj igri, a čiji je prihodnamijenjen Udruzi za zaštitu prava psihijatrijskih pacije-nata i unaprjeđenje društvenog zdravlja i kvalitete živo-ta-Lukjernica. Dođite na Stradun, učinite dobro djelo izabavite se!

U OKVIRU PROGRAMA „AMALI NA SCENI 2018"

Ježeva kućicaprvi put u Dubrovniku

Nakon eduka-tivnih i rasplesanih„Ezop: basni“,program „Amalina sceni 2018.” poprvi put u Du-brovniku s pono-som će ugostiti hitpredstavu Grad-skog kazališta lu-taka Rijeka„Ježeva kućica”koja će uskorodoživjeti svoju500. izvedbu.Predstava „Ježevakućica“ mjuzikl jenastao prema kult-nom djelu Branka Ćopića, a u subotu 10. veljače u dva termina, u 11 i 17 satiu hotelu Rixos Libertas, pjesmom i plesom razveselit će velike i male. Ulazniceza predstavu možete kupiti online na ulaznice.hr, na recepciji hotela RixosLibertas i u poslovnici Elite travela. Svi mali posjetitelji mlađi od 3 godine netrebaju imati svoju ulaznicu jer sjede roditelju u krilu.