gradjansko pravo tanja

7/31/2019 Gradjansko Pravo Tanja

1/18

PREDMET I METOD GRAANSKOG PRAVA-Predmet GP - odreeni drutveni odnosi koje regulie ta grana prava (GP regulie robno-novane odnose)-Metod nain na koji je regulisan odreeni drutveni odnos, karatkeristike: ravnopravnost stranaka (GPstavlja uesnike u jednak poloaj, npr. ugovor o kupoprodaji, prodavac i kupac su ravnopravni, takav odnos jekoordiniran; kod plaanja poreza, subjekti su u donosu nadreenosti i podreenosti, drava i graani, to jeupravno-pravni odnos), autonomija volja (subjekti mogu izabrati partnera), imovinska sankcija (uvijek pogaaimovinu lica),prometljivost(prava su u prometu, subjekti ih mogu prenositi putem sporazuma).

LINA PRAVA KAO PREDMET GRAANSKOG PRAVA-Lina prava (pravo na ime, ast) dobijaju GP zatitu samo ukoliko se kod zatite linih prava radi ouspostavljanju prijanjeg stanja.

PODJELA NA PRIVATNO I JAVNO PRAVOGraansko pravo je dio privatnog prava, suprotnost je javnom pravu.

Privatno pravo regulie odnose izmeu jednakih subjekata (propisi slue interesu pojedinaca). Privatnopravnegrane prava:graansko p., trgovako p., mjenino i ekovno p.,pravo osiguranja

Javno pravo regulie odnose nadreenosti i podreenosti, odnose nadreenih dravnih organizacija premapodreenim graanima (propisi slue interesima zajednice). Javnopravne grane su: ustavno p., krivino p.,upravno p.,poresko p.

Procesno pravo po svojoj sutini nije ni javno niti je pravno, to je trostruki pravni odnos, kao odnos stranakameusobno i kao odnos prema sudu. Samo u odnosu stranaka prema sudu taj se odnos pojavljuje kao

javnopravni, doj je njihov meusobni odnos privatnopravni. Postupak pred sudom je jedinstven i ne moe serazlagati, te je procesno pravo specifina grana koja se ne moe svrstati ni u javno ni u privatno.

GRAANSKO PRAVO I PRIVATNO PRAVO ( SISTEM GRAANSKOG PRAVA )Graansko pravo je privatno pravo i obuhvata skup pravnih normi koje reguliu robno novane odnose.Privatnopravni odnosi su regulisani i u posebnim granama prava, koje su se izdvojile iz graanskog prava, a tosu: trgovako pravo, mjenino pravo, pravo vrjednostnih papira, autorsko pravo, pronalazako pravo, izdavako

pravo i pravo osiguranjau.Podjela GP: opti dio (skup pravnih normi koje su zajednike svim dijelovima GP), stvarno pravo (skup pravnih

normi u kojima se reguliu odnosi ljudi povodom stvari), obligaciono pravo (reguliu se odnosi izmeu subjekatau GP poslu), nasledno pravo (regulie prelazak imovine u sluaju smrti ostavioca nasljednicima).

RAZGRANIENJE GRAANSKOG OD OSTALIH GRANA PRAVASve grane prava nisu meusobno odvojene, ve su u odreenom odnosu.Graansko i porodino pravo- Graansko pravo ima za predmet robne odnose, a porodino pravo postoji i usistemima koji nemaju razvijeno graansko pravo. U GP preovladava metoda regulisanja prometljivosti prava iimovinska sankcija, a porodino pravo je neprometljivo, a sankcija lina ( prinudni raskid pravne veze: brak,oinstvo).Graansko pravo i radno pravo- Radno pravo je nastalo iz graanskog prava, tako da je sporno da li je ono

privatno ili javno pravo. U njemu preteu karakteristike privatnog prava, ako regulie odnose izmeu radnika iposlodavca. Intervencijom drave pojavljuju se javnopravni elementi. Ako sadri norme o odnosima izmeupojedinaca na bazi ugovora, onda je privatno radno pravo, ali i javno, ako regulie zatitu zaposlenih,osiguranje...Graansko pravo i trgovako pravo

Poto se trgovako pravo izdvojilo iz graanskog prava, njihov odnos je odnos izmeu opteg i posebnog prava.U nedostatku specijalnih propisa trgovakog prava, primjenjuju se opte norme graanskog prava. U nastojanjuda se naprave razlike izmeu graanskog i privrednog prava, istiu se slijedee karakteristike trgovakog prava:TP izraena formalnost, povjerenje stranaka, posao se brzo odvija, obavezna je naknada za isporuenu robu,dolazi do masovnog zakljuivanja istovrsnih poslova, trgovina se ne zaustavlja na granicama jedne zemlje...

CODE CIVIL- Idejni tvorac zakonika bio je Napoleon

1


2/18

- poeo je 1799., usvojen 31.marta 1804. pod imenom Code civil Francais- ponovo objavljen 1807. kao Code Napoleon,- spomenik pravne kulture zakonik buroazije- po Code civil sva materija se dijeli na tri dijela: stvari, lica, tube.- pored kratkog uvodnog dijela posveenog primjeni zakona, dijeli se na tri knjige: o licima, stvari i vrste svojine,naini sticanja svojine.-cjelokupno pravo izloeno u njemu odnosi se na fizika lica i zatitu privatne svojine- Code civil je sastavljen sa jasnim i istim porukama, to je omoguilo lako razumijevanje

- nedostaci: diskriminacija ena, pretjerana apsolutnost privatne svojine, sloboda ugovaranja u praksi je dovodilado prevlasti bogatih i eksploatacije siromanih, akcenat je bio na zatiti nepokretne imovine, te se prelazilo prekoregulisanja radnih odnosa, Code civil ne poznaje instituciju pravnih lica te ignorie kolektivne interese.- Sudska praksa je uinila da se prevaziena pravila CC prilagode potrebama vremena, te je tako CC iz 1804. Idanas na snazi u Francuskoj, s tim to je mijenjan putem specijalnih zakona u porodinom i nasljednom pravu(potvrena poslovna sposobnost udate ene, poboljan njen nasljedni poloaj poslije smrti mua, vanbranomdjetetu priznat zahtjev za laimentaciju).-imao je uticaj na razvoj graanskog prava u drugim zemljama: Belgija, Luksemburg, Holandija, panija, kao ina Bliskom istoku, Africi, Indikini i Okeaniji, zemljama Magreba (Alir, Tunis i Maroko), itd.

AUSTRIJSKI GRAANSKI ZAKONIK

- donesen 1811.- sadri 1502 paragrafa- uvod i tri dijela: lino pravo, stvarno pravo sa naslednim pravom i jednim dijelom obligacionog prava,zajednike odredbe linog i stvarnog prava.- tite se lica koja posjeduju svojinu- dugo se primjenjivao, neke odredbe se i sada primjenjuju- nedostaci: kratkoa zakonika, samo u 4 paragrafa regulie lina prava i obaveze branih drugova, a 1 paragrafse odnosi na prava vanbranog djeteta, priznaje samo crkveni brak- 1904. obrazuje se komisija za reviziju, u periodu 1914-1916 donesene su 3 novele. Novelom III je oko 180

paragrafa dopunjeno ili ukinuto.- AGZ je naroito znaajan na naim prostorima, vaio na teritorijama BiH, Vojvodine, Hrvatske, Slovenije,

Slavonije.- u skraenoj verziji vaio je i u Srbiji, kao Srpski graanski zakonik od 1844. g.

NJEMAKI GRAANSKI ZAKONIK- za razliku od razumljivog Francuskog Code civila, ovaj zakonik je za pravne eksperte.- donesen 1896, rad na projektu trajao 22 godine- stupio na snagu 1.januara 1900.- 2385 paragrafa podijeljeno na pet dijelova: opti dio, obligaciono pravo, stvarno pravo, porodino pravo inasljedno pravo.- esta knjiga (kolizione note) odnosi se na primjenu stranih zakona, sadri 30 paragrafa.- istaknute centralne institucije graanskog prava: vlasnik, privatna svojina i sredstva za zatitu te svojine.- NGZ se bavi pravnim licima, francuski Code fizikim.- u prvi plan svojinu na pokretnim stvarima- sa relativno malim brojem odredbi regulie ugovor o radu. U zakoniku je zastupljen pojedinac preduzetnik satrgovakim smislom, a industrijski radnik je stavljen u rubiku ugovora o radu.- da bi rijeili nedostatke, Nijemci uvode Kraljevske klauzuje, naelo savjesnosti i potenja, naelo dobrihobiaja, naelo protiv zloupotrebe prava.- pod njegovim uticajem izraen je Japanski, Brazilski i Grki graanski zakonik.

OBJEKTIVNA ODGOVORNOST bez dokazivanja krivice, SUBJEKTIVNA sa dokazivanjem. Objektivnakoncepcija dravine: ne trai se korpus i animus. Korpus dranje stvari, animus svijest o dranju stvari.

Nijemci izbacuju animus, dovoljna je prirodna volja za dranje stvari.vajcarski graanski zakonik - ima etiri dijela: lino, porodino, nasledno, i stvarno pravo. Stupio je nasnagu 1. januara. 1912. g.

ANGLOSAKSONSKO GRAANSKO PRAVO2


3/18

Pravno podruje anglosaksonskog prava u kome se primjenjuje Common Law, obuhvata i pravne poretke gotovosvih zemalja engleskog govornog podruja. U Engleskoj pravo se razvilo preko sudskih odluka, od sluaja dosluaja. Svaka sudska odluka ima poseban znaaj i slui kao uzor za kasnije odluke. Sudija stvara pravno pravilokoje e vaiti za ubudue.

Na emu se temelji? Najvaniji izvor prava- sudske presude. Kod nas sudska praksa nije izvor prava, negozakon.

GRAANSKI ZAKONIK ZA KNEEVINU SRBIJU

- zakonik je proglaen 25. marta 1844. g.- svodei AGZ od 1500 paragrafa na 950 paragrafa, primjenjivan do 1941.- sistematika zakonika je ista kao i u AGZ i dijeli se na uvod i 3 dijela: lino sa porodinim, stvarno sanasljednim pravom i jednim dijelom obligacionog prava, zajednike odredbe linog i stvarnog prava.- uveden je samo crkveni brak, izvrena je velika diskriminacija ene u odnosu na mua, pa je ena izjednaena u

pogledu poslovne sposobnosti sa starijim maloljetnikom. Za sve poslove koje ona preduzme bilja je potrebnasaglasnost mua. Diskriminisana je i u nasljednom pravu (nije mogla nasljediti zaostavtinu mua, kao ostalimuki nasljednici, ve je bila samo plodouivalac muevljeve imovine). enska djeca su bila diskrimisana unasljeivanju u korist muke djece.- zakonik je u toku svoje vanosti od 1844. do 1941. pretrpio neke izmjene.

OPTI IMOVINSKI ZAKONIK ZA CRNU GORU- 1888., prvi uvodi pojam imovinskog prava (stvarno i obligaciono)- njegov autor bio je poznati pravnik Valtazar Bogii- zakonik sadri: uvodna opta nareenja, pravila o zakonima i pravila meunarodnog privatnog prava, pravila osubjektima prava, stvarna prava, obaveze, pravila o pojedinim vrstama ugovora, na kraju objanjenja,odreivanje i dopune cijelog zakonika.- Bogii u svoj zakonik uvodi moderan pojam dravine koji se razlikuje od rimskog shvatanja. Ukazao da kad uzakoniku nije sadrano pravilo koje na konkretan sluaj treba primjeniti, sudija je ovlaten da se obrati obiaju,zatim analogiji i uopte pravdi i pravici. U pogledu jezika i jasnoe stila Bogii je u svom Zakoniku postigao

pravo savrenstvo, pa su danas mnoge odredbe Zakonika postale poslovice u Crnog Gori. Bogiiev zakonikpredstavlja najznaajniju kodifikaciju graanskog prava koju smo ikada imali na jugoslovenskim prostorima.

IZVORI GRAANSKOG PRAVA-Pojam i vrste izvora prava

Izvori prava u optem smislu mogu se definisati kao uzorci ili povodi koji dovode do nastajanja prava. Oni mogubiti materijalni i formalni. Pod materijalnim izvorima se podrazumjevaju drutvene okolnosti i potrebe, odnosnouzorci koji dovode do nastajanja prava. Pod izvorima u formalnom smislu podrazumjeva se forma u kojoj dravadonosi pravne norme. Prema tradicionalnoj podjeli, formalni izvori prava su: zakoni i podzakonski akti, obiaji,sudska praksa i pravna nauka.

Pravda i pravednost kao materijalni izvor prava

Pravni poredak mora biti zasnovan na pravdi i moralnim naelima, kao to je pravilo: Ne ini drugima ono to neeli da se tebi uini.

PROPISI STARE JUGOSLAVIJEPoslije stvaranja socijalistike drave kod nas, donesen je u Zakonu o nevanosti pravnih propisa donijetih prije6. aprila. 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije, od 23. oktobra. 1946. Zakon o nevanosti je propisedonijete za vrijeme neprijateljske okupacije proglasio nepostojeim, stavljajui ih van snage, a propise donijete

prije 6 aprila 1941. je proglasio da su izgubili pravnu mo. To znai da su izgubili svoju vanost kao norme, alisu se i dalje mogli primjenjivati svojim sadrajem ukoliko udovoljavaju izvjesnim uslovima.Upotreba pravnih pravila i predratnih propisa- Pod pravnim pravilima podrazumjevaju se ona pravilagraanskog prava koja su opta za svaki graansko pravni sistem, jer ih nuno diktiraju robni odnosi.

VRSTE GRAANSKOPRAVNIH NORMIU odnosu na dejstvo, norme se dijele na imperativne i dispozitivne. Ako jedna norma stranama uesnicamanedoputa da neto drugo ugovore od onoga to je propisano, norma je imperativne prirode. Sluaj u komestranke nisu nita dogovorile zakon propisuje dispozitivne norme. Preteni dio normi obligacionog prava jedispozitivna norma.

3


4/18

Prema sadrini norme se dijele na obavezujue, zabranjujue i ovlaujue. Obavezujua norma je usmjerena naaktivno, a zabranjujua na pasivno ponaanje.

Norme se dijele na opte i specijalne. Opta je norma da niko na drugog ne moe prenijeti vie prava nego tosam ima.

VREMENSKO, PROSTORNO I PERSONALNO VAENJE GRAANSKOPRAVNIH NORMIRadi pravilne primjene pravnih normi neophodno je objasniti:

- vai li pravna norma u momentu primjene (vremensko djelovanje zakona)

- vai li ona na datoj teritoriji (prostorno djelovanje zakona)- na koji krug lica (fizikih i pravnih) se odnosi data norma (personalno vaenje zakona)Pravne norme naelno nemaju povratnu snagu (retroaktivno dejstvo). Pitanje povratnog dejstva zakona postavljase uvijek onda kada zakonodavac mijenja pravni poredak donoenjem novih propisa. Code civil predvia pravilo

prema kome zakon nema retroaktivno dejstvo ve se on odnosi samo na budunost.

Obiajno pravo je nepisano pravo i ono je u ranijim periodima imalo veliki znaaj. Da bi nastalo obiajnopravno pravilo, potrebno je da u okviru odreene zajednice postoji faktiko ponaanje koje se due vremenaponavlja.Trgovaki obiajje jedna vrsta obiaja u prometu. Njegovo podruje djelovanja ograniava se na trgovinu. Ako

jedno faktiko ponaanje postane obiaj u prometu izmeu netrgovaca ili izmeu trgovaca i netrgovaca, radi se o

optem obiaju u prometu.Trgovaki obiaj nije pravna norma ve faktiko ponaanje. Uzanse - Kodifikovani trgovaki obiaji, sakupljenii sistematizovani u zbornik, zovu se uzanse. Uzanse se kod nas primjenjuju od strane privrednih sudova.Donoenjem zakona o obligacionim odnosima iz 1978. , dolazi do ukidanja uzansi, Zakon o obligacionimodnosima predvia mogunost primjene optih i posebnih uzansi ako su uesnici u obligacionim odnosimaugovorili njihovu primjenu.

Pravni standardi - to je vrsta pravnog pravila ija sadrina nije unapred data. Konkretnu sadrinu standardaodreuje jedan opti pojam tzv. kauuk pojam, kao npr. savjesnost, dobri obiaji i potenje.Da bi se smanjile tetne posledice stila apstraktne generalizacije u zakonu, zakonodavac upotrebljava u tekstu

pojmove koji treba da budu popunjeni vrijednosnim sudom, tzv. generalne klauzule pravne standarde.Sudska praksa predstavlja primjenu, a ne stvaranje prava. Ona apstraktna pravna pravila primjenjuje na

konkretan sluaj. Prema ustavu sudska praksa nije izvor prava. U stvarnosti sudska odluka ima svoj autoritet, kojije utoliko vei, ukoliko nema pozitivnih pavnih propisa iz oblasti graanskog prava.Pravna nauka nije neposredni izvor prava, pa miljenje teorije nema obaveznu snagu. Nauka sama po sebi nikadnije formalni izvor prava. Vrlo je irok krug zadataka graanskopravne teorije: istrauje istoriju prava, bavi seuporeivanjem sa pravima drugih zemalja, ispituje djelovanje pozitivnog prava...

PRIMJENA I TUMAENJE PRAVNIH NORMIDa bi se primjenila neka pravna norma potrebno je odreeno injenino stanje provesti kroz odgovarajuu normukako bi nastalo odreeno pravno dejstvo. Neophodnost tumaenja lei u injenici nesavrenosti jezika kojim sezakonodavac slui. Cilj svakog tumaenja je otkrivanje pravnog smisla u znaenju norme. Proces u kome seustanovljava sadraj norme naziva se tumaenjem norme. Pravilno tumaenje norme je neophodan uslov za njenu

pravilnu primjenu. Postoje dvije teorije tumaenja: subjektivna i objektivna teorija. Starija, subjektivna teorijatrudi se da, vraajui se u period kada je nastao zakon, odgonetne pravu volju zakonodavca. Predstavniciobjektivne teorije tumaenja tvrde da zakon, kao i svaka izgovorena ili napisana rije, ima ono znaenje koje im

je pridao autor. U stvarnosti ni jedna od ove dvije teorije ne zadovoljavaju u potpunosti. Subjektivna teorijaostaje u prolosti i ignorie razvoj prava. Objektivna teorija tumai zakon nezavisno od volje zakonodavca.

VRSTE TUMAENJA

Postoji vie vrsta tumaenja zakona. Polazei od lica ili organa koji tumaenje daje razlikujemo slijedee vrstetumaenja:- zakonsko i legalno tumaenje,- sudsko tumaenje,- doktrinarno tumaenje.

4


5/18

Zakonska tumaenja daje organ koji je normu donio. Sudsko tumaenje daju sudovi pri primjeni zakona nakonkretne sluajeve. Doktrinarno (tzv. privatno) tumaenje koje daje pravna nauka u naunim radovima(udbenicima, monografijama) ne obavezuje sudiju.Postoje razne metode koje sudiji stoje na raspolaganju kada hoe da otkrije pravi smisao i sadraj pravne norme,a to su: gramatiko, logiko, sistemsko, istorijsko, teloloko, usko i iroko tumaenje.

Gramatikim tumaenjem rijei dobija se vie znaenja upotrebljivih izraza u zakonu. Da bi znaenje jednogteksta bilo tano ono mora biti u skladu sa smislom rijei.

Logikim tumaenjem se iz propisa izvalai poseban smisao koji prevazilazi bukvalno znaenje rijei. Logikommetodom tumaenja se iz teksta koji se tumai izvlai ono to je u njemu latentno sadrano, logiko tumaenjepolazi od izvjesnih aksioma, zakona miljenja.Sistematsko tumaenje razjanjava propis odreivanjem njegovog mjesta u cjelokupnom sistemu prava. Ako seneki izraz nalazi u jednom dijelu zakona, on dobija znaenje koje odgovara tom dijelu.

Istorijsko tumaenje - ako sudija pri inerpretaciji norme ne dobija jedno, ve viestruko znaenje norme, da bipronaao pravi smisao norme sudija postavlja sebi pitanje kavke je preduslove zakonodavac imao kada je uprolosti donosio normu.Teleoloko ili ciljno - tumaenje cilja pravne norme. Pravna norma se ne moe razumjeti sama po sebi, ve njenasadrina uglavnom zavisi od ciljeva koje je zakonodavac hteo da ostvari.Kad se radi o uskom tumaenju zakona, rijeima u tekstu se daje najui smisao od mogueg. Kada je u pitanju

iroko tumaenje, uzima se najire mogue znaenje upotrebljene rijei.U sluaju postojanja praznine u zakonu, sudija e te praznine popuniti analogijom. Analogija je proirivanjeprincipa sadranih u zakonu na sluajeve koji su sa onima regulisanim u zakonu pravno slini. Analogijazahtijeva poreenje jednog neregulisanog injeninog stanja sa jednim ili vie u zakonu regulisanih injeninihstanja. Postoje dvije vrste analogije: zakonska i pravna.Zakonska analogija postoji samo onda ako se zakon primjenjuje na pravni odnos na koji se zakon ne odnosi. Kod

pravne analogije (koja se jo naziva i opta analogija) sudija polazi od veeg kompleksa pravnih propisa,izvlaei iz njih opte principe i primjenjujui ih na sluaj koji u zakonu nije regulisan.

PRAVNI SUBJEKTI ( UVOD )

Subjekti u pravu su fizika i pravna lica.Pravno lice je ono koje moe biti nosilac prava i obaveza. Sva fizika lica imaju pravnu sposobnost koja se stieroenjem, a prestaje smru.

PRAVNA SPOSOBNOST FIZIKIH LICA5


6/18

PRAVNA SPOSOBNOST JE SPOSOBNOST DA SE BUDE NOSILAC PRAVA I OBAVEZA.Pravno sposoban je onaj ko moe biti nosilac prava i obaveza. Samo pravno sposobna lica mogu uestvovati u

pravnom ivotu. Pravna sposobnost poinje roenjem, zavrava smru.Dokazivanje se olakava preko matinih knjiga ili putem odreenih zakonskih pretpostavki. Matine knjige su

javne knjige u kojima se potvruje roenje, vjenanje i smrt. Kod nas ih vodi odreeni organ optinske skuptine(matiar), postoje 3 vrste matinih knjiha: matine knjige roenih, vjenanih i umrlih.

DJELIMINO PRAVNA SPOSOBNOST OVJEKA U NASTAJANJU

Usljed sve eih rizika da se ovjeku u nastajanju nanesu povrede (infekcijama, mehanikim oteenjima,hemiskim materijama), neophodno je da se ono tretira kao pravni subjekt. Nae pravo ne priznaje potpunu pravnusposobnost subjekta ovjeku u nastajanju ali se ipak neki njegovi interesi tite- pravo na nasljeivanje poduslovom da se dijete ivo rodi.

PRESTANAK SUBJEKTIVITETASubjektivitet, tj. pravna sposobnost prestaje smru jednog lica.

FINGIRANA SMRTUstanovu fingirane smrti ili civilne smtri poznavao je Code Civil i zakonici koji su raeni na njegovom uzoru.Ova fingirana smrt postojala je kada je fiziko lice bilo osueno na smrtnu kaznu ili doivotnu robiju. Sa

nastankom ove smrti gase se imovinska i porodina prava osuenog lica, a nad njegovom imovinom se otvaranasljeivanje.PROGLAENJE ZA UMRLOGDa bi se lice proglasilo za umrlo potrebno je da je due vrijeme odsutno iz svoga prebivalita i da ne postojevijesti da je ivo. Postupak proglaenja za umrlog obavljaju optinski sudovi. Proglaenjem za umrlog nastupajusve posljedice prirodne smrti. Na Zakon o proglaenju lica za umrla i dokazivanju smrti propisuje odreenerokove o proglaenju jednog lica za umrlo:- ako u posljednjih 5 god. o njegovom ivotu nije bilo vijesti, a od njegovog roenja je proteklo 60 god.- ako u posljednjih 5 god. o njegovom ivotu nije bilo vijesti, a postoje indicije da je lice umrlo- ako je lice uestvovalo u nesrei, a od presnka opasnosti o njemu nije bilo nikakvih vijesti 6 mjeseci

POSLOVNA SPOSOBNOST FIZIKIH LICA-STEPEN POSLOVNE SPOSOBNOSTIPoslovna sposobnost sposobnost da neko lice svojim radnjama stupa u odreene graansko pravne odnose.Potpunu poslovnu sposobnost lice stie punoljetstvom. Po naem pravu fizika lica postaju punoljetna sanavrenih 18 godina ivota. Prije ovog roka potpuna poslovna sposobnost se stie ukoliko dijete prije navrenih18 godina stupi u brak. Po naem pravu lica do 14. godina (mlai maloljetnici) potpuno su poslovno nesposobni.Lica od 14-18. godina (stariji maloljetnici) mogu sami zakljuivati poslove ali je za punovanost tih pravnih

poslova potrebno odobrenje roditelja, staratelja ili organa starateljstva.Poslovna kao i pravna sposobnost prestaje smru, a takoe i proglaenjem nestalog lica za umrlo. Ali moe da

prestane ako lice prestane da pravilno rasuuje o svojim postupcima ( tj ako je nesposobno).Poslovna sposobnost se moe oduzeti djelimino ili potpuno. Punoljetno lice e se potpuno liiti poslovnesposobnosti ako zbog duevne bolesti, zaostalosti ili nekog drugog uzroka nije sposobno za normalnorasuivanje. Djelimino e biti lieno poslovne sposobnosti punoljetno lice ako svojim postupcima ugroavasvoja prava i interese, ili prava i interese drugih lica. Rasipnitvo je takoe razlog zato se moe proglasiti lice

poslovno nesposobnim. Vraanje poslovne sposobnosti punoljetnim licima takoe se vri odlukom suda.

DELIKTNA SPOSOBNOSTDeliktna sposobnost - sposobnost biti odgovoran za svoje skrivljene radnje. Puna deliktna sposobnost nastajeistovremeno sa neogranienom poslovnom sposobnou, sa navrenih 18. godina ivota.Maloljetnik do 7 godine ne odgovara za tetu koju prouzrokuje, tj on je potpuno poslovno i deliktno nesposoban.Mlai maloljetnici od 7-14 godine po pravilu ne odgovaraju za prouzrokovanu tetu, ali ako se dokae da su uvrijeme prouzrokovanja tete bili sposobni za rasuivanje smatraju se deliktno sposobnim i odgovornim za

tetu.Stariji maloljetnici od 14-18 godina smatraju se potpuno deliktno sposobni i odgovornim za prouzrokovanutetu. Duevno bolesna lica i lica zaostala u razvoju su deliktno nesposobna.

PRAVNO RELEVANTNA SVOJSTVA (ATRIBUTI) FIZIKIH LICA, Ime, Prebivalite, Dravljanstvo

6


7/18

Fiziko lice ima odreena svojstva, po kojima se ono moe identifikovati u pravnom prometu. To su: ime,prebivalite i dravljanstvo.Ime je oznaka jednog lica, koje mu slui za razlikovanje od drugih lica. Po zakonu se lino ime sastoji od imena iprezimena.Prebivalite je mjesto gdje se graanin nastanio sa namjerom da u njemu stalno ivi. Svako fiziko lice moeimati samo jedno prebivalite.Boravite je mjesto gdje privremeno boravi graanin van svog prebivalita.

Dravljanstvo je pravna pripadnost fizikog lica odreenoj dravi. U svim modernim dravama danas vai naelo

izjednaavanja domaih i stranih dravljanja, u pogledu graanskih prava.

NASTANAK I RAZVOJ PRAVNIH LICAPravno lice je skup lica i imovine u jednoj organizaciji, kojoj je pravni poredak priznao pravnu sposobnost.Podjela pravnih lica: PL javnog prava (republika,drava,javna preduzea...), PL privatnog prava (ostali).Jednosvojinska, viesvojinska, komercijalan (osnovana radi sticanja dobiti) i nekomercijalna...Sistem nastajanja pravnog lica:

- sistemprijave; sistem odobrenja (od nadlenog organa); ispunjenjem zakonskih uslova za nastanak

Pravna sposobnostPL specijalna pravna sposobnost koja zavisi od djelatnosti i cilja zbog kog je osnovano.Poslovna sposobnost izjednaena sa pravnom

Deliktna sposobnost-za tetu koju naine njegovi organi odgovara pravno lice. Npr. voza napravi tetu,odgovara PLFirma ime pod kojim preduzee poslujeSjedite mjesto u kom se nalazi matino preduzee, gdje je registrovano

Nacionalnost pripadnost odreenoj draviTEORIJA FIKCIJETeorija fikcije polazi od toga da je samo ovjek pravni subjekt, a da su pravna lica fiktivni subjekti. Prema ovojteoriji poslovno sposobni su samo zastupnici pravnog lica.Najvanije karakteristike pravnih lica su:

- organizaciono jedinstvo, struktura i cilj utvreni su zakonom- ima svoju imovinu odvojenu od imovine osnivaa- ono odgovara samostalno svojom imovinom

VRSTE PRAVNIH LICAPravna lica se mogu kvalifikovati na vie naina:

- javnopravna i privatnopravna (uobiajena podjela na Zapadu)- prema djelatnosti koju obavljaju: nekomercijalne (neprofitna ili idealna) i komercijalna (lukrativna)- Prema djelatnosti: preduzea, s jedne strane i udruenja, ustanove i zadubine, s druge strane.

Jednosvojinska i mjeovita PLAko su sva sredstva pravnog lica u jednom reimu, tj svojini (privatno vlasnitvo, dravno, drutveno) pravnolice je jednosvojinsko. Ako su sredstva pravnog lica u vie oblika svojina-reima radi se o mjeovitom vlasnitvu

pravnog lica.Komercijalna i nekomercijalna PLKomercijalna (profitna ili dobitna) organizacija djeluje u cilju ostvarivanja dobiti na tritu. Nekomercijalna(neprofitna, nedobitna) nema za cilj ostvarivanje dobiti ve idealni cilj.UdruenjaUdruenje je dobrovoljno, trajno ujedinjenje vie lica radi ostvarivanja zajednikog cilja, ije je postojanjenezavisno od promjene lanova. Ono ima svoja pravila (statut) i vodi se pod zajednikim imenom.Udruenje je pravno lice i to svojstvo stie upisom u registar kod nadlenog dravnog organa.Osnov za nastanak udruenja je osnivaki akt, koji se donosi na osnivakoj skuptini zainteresovanih lica.Odluka o osnivanju sadri imena osnivaa, naziv udruenja, sjedite, ciljeve udruivanja i ime ovlaenog licakoje e vriti poslove upisa u registar. O udruenjima se vode registri kod nadlenog organa uprave. Organi

udruenja su: skuptina lanova i uprava.UstanoveUstanova je neprofitna organizacija koja ima svojstvo pravnog lica, ija djelatnost slui ostvarivanju interesa i

potreba korisnika. Javne ustanove se osnivaju u oblasti zdravstva, socijalne zatite, zapoljavanja i obezbjeenjasocijalne sigurnosti, obrazovanja, nauke, kulture...

7


8/18

Osnivai javne ustanove mogu biti: Federacija, Republika, Pokrajina, Grad, Optina. Osnivaju se zakonom,uredbom, odlukom ili upravnim aktom. Razlika izmeu udruenja i ustanova je u tome to su kod udruenja u

prvom planu lanovi udruenja koji se slue imovinom udruenja da bi ostvarili svoje ciljeve, pa su kod njh licau prvom planu. Kod ustanova lica slue imovini ustanove da bi se ostvarili ciljevi kojima je imovina namijenjena,

pa je zbog toga imovina u prvom planu.ZadubineZadubina je privatnopravna ustanova, stvorena privatnom izjavom volje. Ona se sastoji od od odreene imovinekojom se ostvaruju aktom o osnivanju utvreni ciljevi. Ti ciljevi mogu biti pomaganje i unapreivanje

obrazovanja, kulturnog, umjetnikog i naunog stvaralatva. Zadubina je iskljuivo dobrotvorna (neprofitna)ustanova. Zadubine mogu biti privatne i javne.U naem pravu se javlja u dvije forme i to: zadubina u uem smislu i fondacija (fond).

POSTANAK I PRESTANAK PRAVNIH LICAZa nastanak pravnog lica je potrebno da postoji organizovani skup ljudi i posebna imovina i da ih pravni poredak

prizna kao posebnog subjekta prava. Priznanje subjekta pravnog lica od strane pravnog poretka je mogue:- Putem prijave (sistem slobodnog obrazovanja pravnog lica) sistem prijave da se pravno lice prijavi

odreenom dravnom organu radi dobijanja dozvole za rad- Putem odobrenja (tzv. koncesioni sistem-koncesionim aktom) sistem odobrenja odluuje dravni organ

koji putem koncesionog akta daje pravnu sposobnost jednoj organizaciji

- Putem sistema normativnog odreivanja uslova koji su potrebni da se steknu da bi nastalo pravno lice ispunjenjem zakonskih uslova za nastanak, dravni organ je duan dozvoliti upis u poseban registar.Pravno lice prestaje kada vie nema elemenata potrebnih za nastanak pravnog lica.

PRAVNA I POSLOVNA SPOSOBNOST PRAVNOG LICAPravna sposobnost PL specijalna pravna sposobnost koja zavisi od djelatnosti i cilja zbog kog je osnovano.Poslovna sposobnost izjednaena sa pravnomDeliktna sposobnost-za tetu koju naine njegovi organi odgovara pravno lice. Npr. voza napravi tetu,odgovara PLPL ima odreene atribute:Firma ime pod kojim preduzee poslujeSjedite mjesto u kom se nalazi matino preduzee, gdje je registrovano

Nacionalnost pripadnost odreenoj dravi

POJAM I SADRAJ GRAANSKOPRAVNOG ODNOSAGraanskopravni odnos je drutveni odnos regulisan graanskopravnom normom, tj. odnos u kome se stranke

pojavljuju kao nosioci graanskih prava i obaveza. Graanskopravni odnosi nastaju na osnovu pravne normekoja regulie one odnose koji su predmet graanskog prava, a to su robnovani odnosi i sa njima povezani odnosisvojine, kao i neki lini neimovinski odnosi (pravo na ime, ast, dostojanstvo, pravo autorstva). Graanskopravniodnos kao pravna kategorija posjeduje svoju specifinu formu i specifian sadraj. Specifinost forma

8


9/18

graanskopravnog odnosa ogleda se u karaktreristikama pravnog poloaja subjekata u odnosu, karakteristikamaprava i obaveza nastalih za subjekte, i specifinoj sankciji za povredu graanskopravnog odnosa.I sadrina graanskopravnog odnosa je specifina i moe biti materijalna i pravna. Ekonomski odnos koji iniosnovu ugovora ini materijalnu sadrinu graanskopravnog odnosa nastalog na osnovu ugovora. Pravnusadrinu graanskopravnog odnosa ine graanska prava i obaveze subjekata u odnosu.U objektivnom smislu skup graanskopravnih normi koje normiraju grpr odnos. U subjektivnom smislu ono

pravo koje pojedinac izvlai iz grpr normi.

POJAM I SADRINA SUBJEKTIVNOG PRAVAGlavni elementi svakog pravnog odnosa (subjektivana) prava i korelativne obaveze. Kod ugovora o kupoprodaji,subjektivno pravo svake stranke se sastoji iz jednog ovlaenja kojoj je korelativna obaveza druge stranke. Kodsvojine subjektivno pravo vlasnika se sastoji iz tri ovlaenja da stvar dri, koristi i da njome raspolae, anaspram tog prava sa 3 ovlaenja stoji obaveza treih lica da vlasnika ne uznemiravaju u vrenju ovlaenja iz

prava svojine.Pored ovlaenja drugi element subjektivnog prava je obaveza. Obaveza se sastoji u odreenom injenju ili

proputanju obaveznog lica u pravnom odnosu.Subjektivno pravo je vlast koju jedna stranka ima u odnosu na drugu sa kojom stoji u pravnom odnosu. Elementisubjektivnog prava su: ovlaenja, obaveza. Bez subjektivnog prava nema objektivnog prava i obrnuto.

SUBJEKTVNO PRAVO U NOVIJOJ PRAVNOJ TEORIJISubjektivno pravo predstavlja po sebi jedinstvo 3 mogunosti:- Mogunosti odreenog ponaanja za samo ovlaeno lice u granicama postavljenim zakonom.- Mogunost da se zahtjeva od drugih (obaveznih) lica takvo ponaanje koje obezbjeuje ovlaenom licu

izvrenje tih radnji- Mogunost pribjegavanja prinudnoj sili drave u sluaju kada obavezno lice nee da ispuni naloenu

obavezu.

RAZLIKOVANJE SUBJEKTIVNOG PRAVA OD SLINIH POJMOVAPravno stanje je pravo u oekivanju, odnosno to je stanje koje ide ka stepenu zasnivanja subjektivnog prava.Odnosi sa ivotnim dobrima koji jo ne sainjavaju prava ve stepene u zasnivanju prava, koji, kad izvjsni dalji

dogaaji nastupe, vode postojanju subjektivnog prava. Ukoliko se pravnim injenicama da je stvar pribavljenaugovorom i da je lice savjesno, pridoda i odreeni protok vremena onda nastaje subjektivno pravo.

Pravna mo je pravo odreenog lica da jednostranom izjavom volje stvori pravni odnos izmeu sebe i drugoglica ili da ga sadrinski blie odredi, izmjeni ili ukine.Subjektivno prvo nije vezano za rok. Svako subjektivno pravo ima svoj objekat, neku imovinsku vrijednost,dobro. Pravna mo nema poseban objekat.

Pravni poloaj je skup okolnosti u vezi sa jednim licem od kojih zavisi njegova mogunost da bude titularnekog subjektivnog prava. U pravni status jednog lica spadaju: pravna, poslovna, deliktna, procesna sposobnostnekog lica.

KLASIFIKACIJA GRAANSKIH PRAVAPODJELA NA APSOLUTNA I RELATIVNA PRAVA

Apsolutna prava djeluje prema svim licima (pravo svojine). Reativna prava obligaciona, koja djeluju izmeuodreenih lica. Kod relativnih prava naspram ovlaenog lica stoji jedno obavezno lice. Podjela subjektivnih

prava na apsolutna i relativna izvena je po formalnom kriterijumu da li je broj obaveznih lica na koje se pravoodnosi neogranien ili odreen, da li se vrenjem subjektivnog prava obavezuje jedno ili sva lica.Apsolutna prava su iskljuiva prava i ne mogu dva apsolutna prava sa istim sadrajem da postoje paralelno. Dana jednoj istoj stvari moe postojati samo jedno apsolutno pravo istog stepena najbolje se vidi iz prava svojine.

Na jednoj stvari moe postojati samo jedno apsolutno pravo svojine.Postoje i mjeovite forme subjektivnih prava koje u sebi sadre elemente apsolutnih i relativnih prava zalono

pravo.

KLASIFIKACIJA APSOLUTNIH PRAVAU apsolutna prava spada: stvarna prava, lina prava, autorska prava i pronalazako pravo. Najvanija relativna

prva su trabena ili obligaciona prava.Centralno stvarno pravo svojine

9


10/18

Ograniena stvarna prava zalono, lino, autorsko, pronalazako

Stvarna prava predstavljaju posebno kategoriju subjektivnih graanskih prava, iji je neposredni objekat stvar(pravo na stvari).Kod stvarnih prava razlikujemo unutranju i spoljanu stranu prava. Kod prava svojine unutranja strana prava jeodnos subjekta prema stvari: vlasnik moe slobodno postupati sa stvari, kod drugih stvarnih prava titular moe

postupati sa stvari u granicama svog prava. Spoljanju stranu prava ini odnos subjekta prema drugima licima.Kod prava svojine vlasnik moe iskljuiti svaki uticaj treeg lica na svoju stvar, a titular drugih stvarnih prava

moe zahtijevati da ga u vrenju svog prava druga lica (ukljuujui i vlasnika) ne smetaju. Stvarno pravo regulieodnose izmeu ljudi, a povodom stvari. Najobuhvatnije stvarno pravo je svojina. Svojina je najpotpunijavlast na stvari u granicama zakona i prava drugih lica.Centralno stvarno pravo svojineOgraniena stvarna prava zalono, lino, autorsko, pronalazako

Lina prava - Prava linosti i njenih linih dobara, ivota, asti, zdravlja, slobode, intimne sfere uivaju zatitupravnog porekta krivinopravnu i graanskopravnu. Iz optih linih prava u zakonodavstvu pojedinih zemaljarazvila su se sljedea prava:

- pravo na sliku , pravo na izgovorenu rije , pravo na zatitu initimne sfere.

Prava autorstva - To su posebna grana linih prava iji je objekat proizvod ljudskog uma, duha, misli. U ta linaprava spadaju knjievna djela, tonska djela, pronalasci, odnosno prava autorstva. Autoru pripada iskljuivoapsolutno pravo isto onako kakvo ima vlasnik stvari.Autorsko pravo moe autor prenijeti posebnim ugovorom na druog lice. Ovakvi ugovori se nazivaju izdavakiugovori, ugovori o izvoenju ili drugi autorski ugovori. Autoru pripada naknada za korienje njegovor djela odstrane drugog lica.Pronalazako pravo za svoj objekat ima pronalazak, ili tehniko unapreenje. Za nove pronalaske koji se mogu uindustriji koristiti dodjeljuje se patent. Pronalazak uiva pravnu zatitu tek od momenta kada je za njega dobijen

patent. Ugovorom o licenci iskoriavanje patenta se prenosi na drugo lice, uz naknadu za vlasnika patenta.

OGRANIENJA U VRENJU I ZATITA PRAVAVRENJE I ZATITA PRAVAPod vrenjem prava podrazumijevamo ponaanje ovlaenog lica koje odgovara sadraju njegovog prava.Apsolutna prava se vre preko svojine, dranjem, koritenjem, otuenjem, ostvarenjem prava svojine premaobaveznom licu ili zahtjevom za prestanak smetanja svojine. Autorsko pravo se vri unovavanjem autorskogdijela a pravo na ime upotrebom imena. Vrenjem relativnih prava (potraivanja), sastoji se u zahtijevu za

ispunjenje inidbe, opomeni, prebijanju duga za dug, preduzimanju radnji koje dovode do zadovoljenja putemprinudnog izvrenja itd. Pravo vri obino subjekat kome ono pripada

STVARNE GRANICE U VRENJU SUBJEKTIVNIH PRAVA-naelo savjestnosti i potenjaZabrana zloupotrebe prava i naelo savjesnosti i potenja

10


11/18

Vrenje jednog prava nedozvoljeno je ako vrijea naelo savesnosti i potenja.Subjektivna teorija zloupotrebu prava odreuje kao vrenje prava sa namjerom da se drugom priini teta, aobjektivna teorija smatra da postoji zloupotreba prava ako se subjektivno pravo vri protivno cilju zbog koga jeustanovljeno.U toku pravnog razvoja sve se vie uvia da se subjektivna prava moraju ograniavati. Za pojam zloupotrebe

prava dovoljno je da postoji nepravilno vrenje svog prava, vrenje protivno njegovom cilju, makar i bez namjereda se vrenjem svog prava drugome teti.

Naelo savjesnosti i potenja s jedne strane proiruje osnovnu obavezu iz obligacionog odnosa, stvara nove

sporedne obaveze koje traju i po ispunjenju glavne ugovorne obaveze, ograniava prava povjerilaca, a time iobaveze dunika, a s druge strane ovo naelo transformie ugovorne obaveze i prava odstupajui od zakona iugovora, usljed promjenjenih okolnosti (inflacije, deflacija) ili neoekivanosti inidbe, dovodei do konanog

prestanka ugovornih odnosa.

VREMENSKE GRANICE U VRENJU SUBJEKTIVNOG PRAVA - Prekluzivni rokovi i zastarjelostPrekluzivni rokovi -To su prava koja su vremenski ograniena i ako se ne vre u odreenom roku, poslije istekatoga roka se gase.-Sud po slubenoj dunosti pazi na prekluzivne rokove. Prekluzivni rok istie posljednjeg dana, ak i kad

posljednji dan pada na praznik.-Protekom prekluzivnog roka stranka koja je imala pravo gubi to pravo. Kod zastarjelosti pravo se ne gubi, ali se

ne moe ostvariti prinudnim putem.-Sud ne pazi na zastarjelost, samo na prekluzivne rokove. Prekluzivni rokovi zasnivaju se na zakonu, izvravajuse po slubenoj dunosti.-Prekluzivni rok se primjenjuje: pravni posao zakljuen u zabludi, vrenje prava pree kupovine, raskid ugovorazbog neispunjenja, otkaz ugovora.

Zastarjelost -ogranienje u vrenju prava koji se sastoji u proteku vremena usljed kojeg nastaje gubljenjezahtjeva, odnosno tube u materijalnom smislu. Ne gubi se pravo, ali se ne moe ostvariti prinudnim putem.-zastarjelost se zasniva na imperativnim normama, koje ne dozvoljavaju da se ugovori neto drugo osim onogato je propisano. Stranka se moe odrei prava tek kad nastupi zastara.-Zastarjelost obezbjeuje optu pravnu sigurnost, zatitu dunika, pritisak za vrenje prava stranaka, zatita

javnog interesaNe zastarjevaju:

- apsolutna prava, stvarna i lina, tj. pravo svojine, slubenosti i zalono pravo,- sve vrste alimentacija tj. ona obligaciona prava koja imaju svoj izvor u porodinom pravu.

-kod zastarjelosti je bitno precizno odrediti kad poinje da tee rok zastarjelosti. Kod zastoja se uraunavaproteklo vrijeme, kodprekida rok tee iznova.-zastoj roka zastare-ako ne tee rok izmeu stranaka zbog pravnih smetnji-prekidroka zastare-dolazi do prekida zbog odreene radnje-Po naem pravu rok zastarjelosti je odreen imperativnom normom i ne moe se produavati niti skraivatisporazumom stranaka.-Zastarjela trabina se ne gasi, ona se vie ne moe tubom ostvariti protiv volje dunika-prekluzivni rokovi se vre po slubenoj dunosti, zastara po prigovoru stranke

- razlikovanje odraja i prekluzivnog roka od zastarjelosti--Odraj-sticanje odreenog prava neprekinutom dravinom, zastara je gubljenjeDJELOVANJE TUBE NA ZASTARJELOST-Podnoenje tube prekida zastarjevanje samo ako je ona podignuta prije isteka roka zastarjelosti za odreeno

potraivanje i ako je tuba predata sudu. Da bi tuba izazvala prekid zastarjelosti neophodno je da ona budeuspjena, tj. da tuilac nije odustao od tube ili da ona nije odbaena ili odbijena.

ZATITA PRAVA

-samozatita u vidu nune odbrane, i zatita putem ovlatenog organa (suda) redovan nain. Samozatita jeizuzetak, kod odreenih sluajeva zakon je dozvoljava (ako je nekome silom oduzeta dravina)-dravaprua zatitu putem: graanskiparnini postupak(utvrivanje i ispitivanje spora), vanparninipostupak(bez parnice, sud sprovodi neto to je vano za rjeavanje spora), postupak prinudnog izvrenja-najvaniji element subjektivnog prava je zatjev, mogunost da se pravo ostvari prinudnim putem

11


12/18

-u sudskom postupku zatita prava se vri na tri naina:1.podnoenjem prigovora odbrambeno sredstvo kojim se tuena strana slui da dokae neosnovanost zahtjevatuitelja (peremptorni-trajni, dovodi do trajne nemogunosti ispunjenja zahtjeva i dilatoralni-privremeno odlaeispunjenje zahtjeva)2.protivtuba na bazi istih injenica podnosi se protivtuba, da se zatiti pravo u vezi istog pravnog odnosa3.tuba redovan nain pravne zatite odreenog subjektivnog prava u sudskom postupku

- izvrna (kondemnatorna) traiti da se izvri inidba- utvrujua (deklarativna) da se utvrdi postojanje pravnog odnosa

- konstitutivna konstituie se neko pravo, ili se prekida neki pravni odnos-zatita graanskih prava vri se na zahtjev stranaka, ne po slubenoj dunosti

PRAVNE INJENICE-da bi nastao GP odnos potrebne su okolnosti za koje GP norma vezuje odreene posljedice- pravne injenice - okolnosti za koje graanskopravna norma vezuje odreene posljedice : pojave spoljnogsvijeta- dogaaji (prirodne pojave) i ljudske radnje (dozvoljene pravni poslovi ugovor, i nedozvoljene delikt)-Za nastanak, promjenu ili prestanak nekog pravnog odnosa potrebno je postojanje jednog odreenog skupainjenica koje nastaju jednovremeno ili postupno jedna za drugom- da bi neka okolnost postala pravna injenica zavisi u kakvim je uslovima nastala i da li je za nju vezana

odreena pravna posljedicaPravne pretpostavke i fikcije- u pogledu kojih postoji vjerovatnoa njihovog postojanja- oborive u pogledu te pretpostavke moe se dokazati suprotno, neoborive ne moe se dokazati suprotno- pravnefikcije uzima se da postoji odreeno stanje iako znamo da ne postoji- pravna pretpostavka bazira se na vjerovatnoi da neka injenica postoji, a fikcija fingira da postoji

STICANJE PRAVA najvie povezano sa stvarnim pravomSticanje prava na osnovu pravnog posla; postojanje punovanog pravnog odnosa; nain sticanja prava- Sticanje prava vri se na osnovu zakonskih propisa ili na osnovu volje stranaka.-Derivativno sticanje prava izvodi se iz prava prethodnika

-Originarno je takvo sticanje prava koje se ne izvodi od drugog, nezavisno od prethodnog

PRAVNI PROMET I VRSTE PRAVNOG PROMETA-Prenos prava sa jednog lica na drugo naziva sepravnim prometom.-Subjektivna prava koja se prenose su aposlutna prava (svojina, slubenost, zaloga, pravo korienja).-Sredstva pravnog prometa su obligaciona prava, naroito ugovori.-tri vrste prometa, translativni (potpuni prenos prava, ako se jedno pravo u potpunosti prenese na nov subjekt),konstitutivni (djelimini prenos prava, kad se iz sadraja izdvaja jedno ue pravo i prenosi), restitutivni (kadase konstitutivno steeno pravo ponovo prenose na subjekt matinog prava, restitutivna sukcesija; singularnasukcesija-prenos jednog ili vie konkretnih prava; univerzalna sukcesija-sva prava jednog lica jednim aktom nadrugo lice).-U graanskom pravu singularna sukcesija je pravilo a univerzalna izuzetak.

OSNOV I NAIN STICANJA STVARI-Ugovor stvara pravni odnos izmeu ugovaraa, meutim postavlja se pitanje prenosa prava na trea lica koja neuestvuju u ugovaranju.-uslov za derivatno sticanje svojine - mora postojati pravni osnov i nain sticanja.-Predaja je nain sticanja samo za pokretne stvari, za neprokretne upis nepokretnosti u zemljine knjige.-Pravni osnov za derivativno sticanje apsolutnih prava moe biti samo pravni posao (poklon, zajam, kupoprodaja

i jednostrani pravni poslovi (testament, legat itd.)PRESTANAK I PROMENA PRAVAVoljom imaoca prava prestanak nastupa: gaenjem prava bez prenoenja na drugo lice, naputanjem pravasvojine ili ako dosadanji titular svoje pravo ugovorom prenese na drugog.

12


13/18

Prestanak bez volje imaoca nastupa: ako je stvar propala, nastupila smrt nosioca prava, prestankom vaenjaugovora o zakupu itd.

POJAM I SUTINA PRAVNOG POSLA-u GP doputeno je stranka da u granicama zakona reguliu svoje odnose, u tu svrhu slui radnja-pravni posaoPRAVNI POSLOVI suprotan od pravnih radnji-jedna ili vie radnji pravnih subjekata usmjerenih na to da izazove izmjene u pravnom poslu-Pravni posao je sredstvo ostvarenja autonomije volje stranaka da one same mogu svoje odnose regulisati.

Neophodno je postojanje volje stranaka, najznaajnija pravna injenica. Kod testamenta je dovoljna izjava jednoglica, u pravnom prometu vie lica, obrazac je ugovor dvostrani pravni posao, saglasnost volja dvaju strana.-dejstvo pravnog posla poiva na zakonskim sankcijama, pravnim poslom se ne zasnivaju subjektivna prava, nitise njime mijenja objektivno pravo.-Pravni posao mora uvijek da sadri izjavu volje, postoje i druge injenice odreena forma, predaja stvari,saglasnost treeg lica, administrativni akti, itd-pravni uslovi, koji mogu biti razliiti.- voljom lica koja su uestvovala u nastanku pravnog posla on se moe raskinuti, ugovor se raskida sporazumom,raskid jednostranog PP vri se voljom lica koje ga je preuzelo - opoziv

PRAVNI POSAO I PRAVNA RADNJAPojam pravne radnje je suprotan pojmu pravnog posla.

-pravni posao stvaranje pravnog odnosa jedne ili vie stranaka-pravna radnja iako stranka nije mislila da radnjom postavi pravno pravilo, a pravni poredak vezuje pravneposledice za preduzetu radnju-obavjetenje njim se utie na promjenu pravnog odnosa, to je pravna radnja koja izaziva pravni efekatSADRAJNE GRANICE PRAVNOG POSLASADRAJNE GRANICE postavljaju odreene parametre u kojima se mora odvijati. Shodno autonomiji volje,moe se odluiti s kim stupiti u odnos, ali se ne smije biti suprotan ustvavu inae je nitavan. Ako je usuprotnosti sa imperativnim normama nitavno.-tamo gdje zakon ne doputa drugaije regulisanje od propisanog imperativno, kogentno pravo- postoji povreda zakonske zabrane (prodaja robe praznicima), ali ugovor o kupoprodaje je punovaan

-Zakonska zabrana moe imati apsolutni karakter, kao to je zabrana stvaranja i iskoritavanja monopolistikogpoloaja.-Zabrana moe da slui zatiti odreenih lica i onda ima relativni karakter.-pravni posao ne smije vrijeati dobre obiaje, biti nemoralan

PREDMET I KAUZA PRAVNOG POSLA- predmet pravnog posla je ono povodom ega je zakljuen (radnja, injenje)

objekat PP mora biti : mogu(usmjeren na ostvarenje inidbe koja je pravno i faktiki mogua), doputen (uskladu sa ustavom utvrenim naelima), odreen, odrediv ( ugovor mora da sadri podatke pomou kojih semoe odrediti predmet ugovora), u suprotnom je nitavan-Kauza je uslov za punovanost pravnog posla, nije ista kao objekat.

svaki PP mora imati kauzu- cilj zbog ega je odreeni PP zakljuen ekonomski cilj. Mora biti valjana,doputena.

Kauza je:- Kod teretnih ugovora protivinidba druge strane (kupoprodaja), a kod realnih ugovora predaja predmetaugovora-Kod aleatornih ugovora - kauza je u riziku koji se ugovorom preuzima-Kod dobroinih ugovora da se jedna strana prema drugoj odrie protivinidbe- Ako se kauza vidi iz PP kauzalni PP, ako se ne vidi apstraktni PP (mjenica)

- kauza imatri funkcije: objanjava sutinu ugovora, omoguava ispitanje pravnog posla od strane suda, ali ne iispitivanje samih motiva.

SASTAVNI DIJELOVI PRAVNOG POSLA- PP se sastoji iz izjave volje i drugih injenica potrebnih za punovanost pravnog posla

13


14/18

- vie podjela, mi emo bitne i nebitne1. bitne, dopunjujui, uzgredni

-Bitni bez njih nema PP. Odredbe stranaka kojima se posao ini poslom odreene vrste, odreeni suimperativnim propisima. Razliiti bitni za razliite PP, za prodaju: predmet i cijena-Dopunjujui stranke u pogledu nekih stvari imaju pravo da ugovore dopunjujue odredbe o pravnim

posljedicama (dispozitivne odredbe), ako nisu to iskoristili, zakon omoguava dopunu-Uzdgredni ne moraju da postoje u PP, ali koje su stranke izriito ugovorile (kapara, odustanica, ugovornakazna).

VRSTE PRAVNIH POSLOVA1. Prema broju volja koje uestvuju u nastanku pravnog posla

Jednostrani- izjava volje samo jedne stranke, javno obeanje nagrade i izdavanje HOVDvostrani- 2 ili vie stranaka- ugovor koji se sastoji od ponude i prihvatanja ponudeViestrani zakljuak veine lica, veinom glasova na skuptiniKauzalni kod kojih se vidi kauza (obligacioni ugovori) i apstraktni (gdje se kauza ne vidi, ali postoji,mjenica)Formalni gdje mora postojati odreena forma i neformalni-gdje je svako ponaanje dovoljno da ostvari

pravne posljedice. Kod nas neformalniAkcesorni koji nisu samostalni, pojavljuju se pri postojanju nekog drugog pravnog posla.Prema tome da li je stranka u pravnom poslu za inidbu kojom je smanjena njena imovina dobila ili nije neku

protivinidbu: dobroini stranka koja je dobila inidbu ne obavezuje se na protivinidbu (poklon), i teretni pve stranke u PP moraju jedna drugoj dati stvar, novac, uiniti uslugu.Teretni pravilo, dobr. Izuzetak.Realni i konsesualni tealni izgubili pravnu vanost, zakon o OO tretira ih kao kons.Komutativni kauza unaprijed odreena, aleatorni-kauza zavisi od buduih okolnosti

99. IZJAVA VOLJENajbitnija injenica koja se zahtijeva za punovanost pravnog posla. Da bi proizvela pravno dejstvo, volja morabiti izjavljena. Za zakljuivanje ugovora volja se moe izjaviti rijeima, uobiajenim znacima ili drugimponaanjem iz kog se moe zakljuiti da ona postoji. Sredstva za izraavanje volje su izgovorene ili napisanerijei, kao i klimanje glavom, rukovanje. Moe da bude izraena radnjom kojom se ne manifestuje volja drugomlicu, ali se moe zakljuiti da je izjavljena konkludentna radnja. Bitna je volja koja je izjavljena, a ne

unutranja rezerva koju stranka ini u sebi dajui izjavu, da ne eli to to je izjavila mentalna rezerva.Neposredna izjava volje- ako je od lica koje je dalo izjavu neposredno dola do lica na koje djeluje. Posredna ako dolazi preko drugog lica (glasnik, telegram, novine).

102. IZRIITA IZJAVA-ako za izjavu volje nije propisana forma, davalac moe sam izabrati sredstvo, izjava mora biti jasna inedvosmislena. Izriita izjava moe biti objektivna (sve izjave su izriite) i subjektiva (izriite one koje suodreene da izjave volju, a preutne one koje imaju druge ciljeve, ali su dovoljne za zakljuak da je o tomeizjavljena odreena volja)

TUMAENJE IZJAVLJENE VOLJE U PRAVNOM POSLU, POJAM TUMAENJA- tumaenje je djelatnost koja treba da utvrdi smisao izjavljenje volje, naroito izraene rijeima.- predmet tumaenja je izraena volja- tumaenjem zakona treba da se utvrdi znaenje i oblast primjene jedne norme.- najei predmet tumaenja su ugovori u pismenoj formi.- da li je ugovor zakljuen, postoji li izjava volje, to je pitanje dokazivanja, ne tumaenja- subjektivno eljeni smisao izjava volje posmatrana sa stanovita izjavioca, subjektivno protumaeni smisao-shvatanje onoga kome je upuena, objektivno generalni smisao-koji ima veina uesnika u pravnom prometu

-sud je duan da strankama tumai ugovor u sluaju kad svaki uesnik u ugovoru iz teksta izvlai drugaijismisao od drugih uesnika.

TUMAENJE UGOVORA

14


15/18

Tumaenje je djelatnost koja treba da utvrdi znaenje izjavljene volje. Najee se kao predmet tumaenjapojavljuju ugovori zakljueni u pismenoj formi. Tumaenje ugovora propisano je sa 4 odredbe Zakona OO.Tumae se odredbe koje nisu jasne. Zakon je odredio objektivno-subjektivni sistem tumaenja- Premasubjektivnom kriterijumu, sud tumai zajedniku namjeru ugovaraa. Prema objektivnom, vodi se optimnaelima savjesnosti i potenja. Nejasne odredbe tumae se u korist strane koja je pristupila poslu. Dobroini ukorist onoga ko neto daje. Teretni prema naelima jednakosti, savjesnosti i potenja. Ako se stranke dogovore,tumaiti moe tree lice, ako odbije da tumai ide se na sud. Dopunjujue tumaenje ako se konstatuje da se

postojea pravila tumaenja ne mogu primjeniti, zakon pomae sudiji svojim dispozitivnim normama, sudija

popunjava praznine polazei od toga ta sbi stranke htjele da su znale z aprazninu. lan 99. ako je jasan smisaoonoga to je u ugovoru, nema potrebe za tumaenjem, l. 100 kad su odredbe u tampanom formularu nejasne,l. 101- teretni i dobroini (po kome tumaiti), l. 102- vansudsko tumaenje trei.

FORMA PRAVNOG POSLA- spoljni oblik za izjavuvolje koji je propisan zakonom. Kod nas je pravilo neformalnost. Znaaj forme: kod

pismenog ugovora stranke postupaju sa veom panjomnego kod usmenog; odvaja se faza pregovaranja izakljuivanja; u pismenom ugovoru je jasno ta su stranke htjele; propisi o formi omoguuju dravi da kontroliezakljuenje ugovora. Forma se danas praktikuje vie u trgovakom nego u graanskom pravu. Ugovori o proetunepokretnosti moraju biti u pismenoj formi i ovjereni kod notara (nema konvalidacije ako nema forme). Forma ukojoj volja treba da bude izjavljena moe biti odreena zakonom zakonska, ili pravnim poslom od strane samih

stranaka ugovorena forma. Ako je forma uslov za punovanost pravnog posla bitna forma, dovodi donitavosti PP, dokazna forma u svrhu dokaza, ne dovodi do nitavosti PP, dovodi do toga da u sluaju spora nemoemo dokazati da je zakljuen PP.

Uslov budui neizvjesni dogaaj od kojeg zavisi ispunjenje pravnog posla, oznaava ga rije ako.Najznaajnija podjela: odloni i raskidni uslov. Ako postoji pravni posao, ali nema dejstva, ono poinje saodlonim uslovom. Kod raskidnog uslova dejstvo postoji, prestaje sa sipunjenjem uslova. Pozitivni koji setrebaju desiti i negativni.Kauzalan ako se sastoji u nastupanju sluajnog dogaaja, Voljni ako zavisi od jednestrane, Mjeoviti zavisi od obe stranke. Uslovi su doputeni kod svih pravnih poslova, ako ih zakon nezabranjuje. Odricanje od nasljedstva nema sulova, kompenzacija nema.Nalog postoji kod poklona i testamenta. Nalae se izvrenje odreene radnje, zauzvrat se neto dobija. Nalog

odmah proizvodi pravno dejstvo, za razliku od uslova. Ako primalac ne ispuni nalog, poklonodavac moe tuiti.Rok budui izvjesni dogaaj. Za razliku od uslova koji e se moda desiti, kod roka je bitno da e vremenskimomenat sigurno nastupiti. Moe biti odloan i raskidan. Kod odlonog dejstvo pravnog posla nastupa sa

poetnnim terminom. Kod raskidnog dejstvo pravnog posla zavrava sa dolaskom zavrnog termina. Trebarazlikovati prekluzivne rokove i rokove zastare kod raunanja termina. Prekluzivini rok istie zadnjeg dana, ak iako je praznik, zastarni radnim danom. Rokovi se raunaju kalendarski, dani, mjeseci civilno raunanje, ili sati,minute astronomsko raunanje.

ZASTUPNITVOZastupnikje lice koje preuzima pravnu radnju u tue ime i za tui raun. Karakteristika zastupnitva je da jejedno lice ovlateno preduzelo radnju u tue ime, a ekonomski efekti se ostvaruju u ime zastupanog, a ne u imeonoga ko je preuzeo radnju. Razlika izmeu posrednika i zastupnika je ta to posrednik dovodi u vezuzainteresovane strane, a zastupnik nastupa u ime jedne strane. Pojavljuju se tri lica: zastupnik, zastupani, trei.Unutranji pravni odnos je izmeu zastupnika i zastupanog, jedan spoljni izmeu zastupanog i treeg, drugispoljni izmeu zastupnika i treeg. Zastupnik nije ugovorna strana, potrebnu je ovlatenje koje moe da se bazirana: zakonu, statutu, aktu nadlenog organa i izjavom volje zastupanog (punomo). Zakonsko roditelj, staratelj;statut odreuje se ko zastupa pravno lice.Ovlatenje se noe prenijeti, osim ako je u pravnom poslu navedeno da je to mogue, ili ako zakon to dozvoljava.

Ako advokat nema ovlatenje za prenoenje, u sluaju hitnih sluajeva postoji mogunost. To je supstitucija,dodjela novog ovlatenja. Ako zastupnikprekorai granice ovlatenja, u dijelu u kom je prekoraeno neproizvodi pravne posljedice, ako prekoraenje ide u korist zastupanog, njegovom voljom moe se vritikonvalidacija (osnaenje) ovlatenja. Zastupnitvo bez ovlatenja postoji i ako zastupnik zakljui ugovor, iakonema ovlatenje za to.

15


16/18

Punomo pravnim poslom dodijeljeno ovlatenje vlastodavca punomoniku. Moe nastati jednostranomizjavom volje i na osnovu ugovora. Punomonik mora biti poslovno sposobno fiziko ili pravno lice. Moe bitiopte (generalno) za sve vrste sporova koje advokat vodi pred sudom, ili posebno (specijalno)- samo za jedansegment. Vlastodavac poe bilo kad opozvati punomoje, ili ga suziti. Punomo prestaje gubljenjem poslovnesposobnosti zastupnika ili zastupanog, smru, istekom roka na koje je dato.Da bi se obezbijedila sigurnost trgovakog prometa trgovaki punomonik- obim njegovog punomojaodreen je zakonom. Trgovaki putnik zaposleni koje je ovlaten da van sjedita firem preduzme samo one

poslove navedene u punomoju.Punomonik po zaposlenju obavlja posao vezan za odreene ugovore (trgovac,

alterski radnik).Zakonsko zastupnitvo je svako koje se ne zasniva na punomoju, ve na zakonu roditelj, staratelj.

NEVANOST PRAVNIH POSLOVAOSNOVNA PODJELA NEVAEIH PRAVNIH POSLOVA

Nevaei pravni posao je takav pravni posao kod koga se ne moe postii ono dejstvo koje su stranke htjele da onproizvede. To su:

-PP ije dejstvo nije nastupilo, ali moe ako se nedostajua injenica ostvari-Nitavni PP nepostojanje uslova ili smetnja koja se ne moe otkloniti-Ruljivi PP najprije punovani, ali se kasnije mogu ponititi-Relativno nevaei PP nepunovaan prema odreenom krugu lica

NITAVNI PRAVNI POSLOVI - Apsolutno nitavni ne proizvode pravne posljedice, protivno ustavu,utvrenim naelima dravnog ureenja, utvrenim imperativnim normama i protivno dobrim obiajima.Protivzakoniti pravni poslovi - Svojim sadrajem protivi se naelima dravnog ureenja, imperativnimnomama, mogu je ali zabranjen.Nemoralni pravni poslovi - Usmjereni na nemoralno ponaanje kojim se ograniava lina slobodaZelenaki pravni poslovi - Ureen lanom 141. Zakona oo, ako se neko koristi stanjem nude, neiskustvomdrugog lica da bi ugovorio korist. Uslov je da postoji oigledna nesrazmjera uzajanim davanja. Izuzetak ovaj

pravni posao se moe konvalidirati, ako se na zahtjev oteenog lica njihova davanja dovedu u srazmjeru.Poslovi sa prekomjernim oteenjem (lezioni poslovi) - Slino zelenatvu, lan 139. I 140. ZOO. Treba da

postoji oigledna nesrazmjera uzajamnih davanja i da oteena strana nije znala da je oteena. Moe se

konvalidirati na zahtjev oteenog.PP potpuno poslovno nesposobnih lica - Izjave volje se moraju dati njihovom zakonskom zastupniku.Ogranieno nesposobni relativni. Potpuno nesposobni - apsolutniPP zakljueni protivno statutu pravnog lica - Pravno lice moe zakljuiti ugovor u okviru svoje pravnesposobnosti, van tih okvira nemaju pravno dejstvo.

RULJIVI PRAVNI POSLOVI - Relativno nitavni. Najprije su punovani, ali se kasnije mogu ponititi.Prinuda, prijetnja, zabluda, prevara, prividni i prikriveni, fiktivni...

Zabluda - Kriva predstava o nekom elementu pravnog posla koji u stvarnosti ne postoji. Bitna je ako se odnosina bitna svojstva predmeta o idenstitetu stvari ili lica. Ako kupac misli da kupuje original, a nije postupao sa

panjom, ne moe traiti raskid ugovora, ili ako ima povjerenja u linost nebitno. O motivu bitno koddobroinih.Nesporazum nema pp, ne postoji saglasnost volja.Zbog kivog prenoenja npr. putem pote, mora

biti bitna da bi se uzela u obzir.Prevara namjerna zabluda, navoenje druge strane na zakljuenje ugovora namjernim navoenjem pogrenih

podataka, utanje o injenicama, pogrena informacija.Prijetnja nedostatak volje sastoji se u tome da jedna strana daje izjavu pod strahom, psihiki uticaj.

Prinuda- kad se u momentu zakljuenja PP primjenjuje sila, fiziki uticaj.Prividni i prikriveni-neprelazak svojine, ugovorena manja cijena zbog porezaFiktivni privid da je posao zakljuen, bez namjere da se izazove dejstvoSimulovani kupoprodaja, u ugovoru se navede manja cijena od stvarno ugovorenePP ogranieno sposobnog poslovnog lica mora biti zastupnik.

16


17/18

POSLEDICE NEVANOSTI PRAVNIH POSLOVAPojam nevanosti PPNitav pravni posao znai potpuno negiranje pravnog posla, ne proizvodi pravno dejstvo, smatra se da nijezakljuen. Na nitavnost se moe pozvati svako. Ruljivi PP, izaziva pravno dejstvo, moe se ruiti samougovarai.Apsolutni (nitav) ne proizvode pravne posljedice, relativni (ruljiv) su od momenta zakljuenja punovani,

proizvode pravne posljedice, ali se u prekluzivnom roku mogu pobiti. Ako se ne pobiju, postaju punovani. Po

slubenoj dunosti sudovi paze na apsolutne, relativni na zahtjev stranaka. Nitavnost ne zastarijeva, uvijek seneko moe pozvati na nju. Kod relativnih samo ugovarai. Nitavnost moe da pogaa bilo koji dio pravnogposla. Prekluzivni rokovi: subjektivni- 1 godina od saznanja, objektivni 3 godine od zakljuenja pravnog posla.Subjektivni vrijedi do kraja objektivnog.

Konverzija nitavnih PP - Pretvaranje nitavnog PP u pravno valjan.Kada nitav ugovor ispunjava uslove za punovanost drugog ugovora, taj drugi e vaiti meu ugovaraima. Ciljkonverzije je da se nitavi PP spase pomou drugog ugovora, moraju biti ispunjeni svi uslovi za punovanostdrugog posla: poslovna sposobnost stranaka, doputenost i forma. Apsolutno nitav se pretvara ako je to usaglasnosti sa ciljem i ako bi stranke zakljuile drugi posao ako su znale da je prvi nitav.

Konvalidacija ruljivih PP (definitivno osnaenje ruljivog pravnog posla u valjan pravni posao)PP koji je u poetku bio manjljiv, moe se konvalidirati ako se odobrenje naknadno da. Npr., maloljetnik sklopioposao, prizna ga kad postane punoljetan.

Posljedice nitavosti i ruljivosti PPDvije situacije: ugovor nije izvren i izvren. U prvom sluaju nijedna strana nije duna ispuniti obaveze, jer jePP nevaei otpoetka. U drugom, svaka strana je duna vratiti drugoj ono to je primila na osnovu takvogugovora, ili nadoknaditi.

OBJEKTI GRAANSKOG PRAVAPojam objekta - sve na ta je usmjereno subjektivno pravo.ovjek, linost, stvar, prava, proizvod ljudskog duha, industrijsko preduzee, ljudske radnje.Objekat moe biti samo ono to se moe svesti na novac.

Stvari materijalni dijelovi prirode koji su potinjeni ljudskoj moi. Javna dobra ne mogu biti predmet GP,putevi, mostovi. Podjela stvari:-sredstva za proizvodnju (pomou kojih se obavlja proces proizvodnje)-predmet potronje obrtna sredstva(materijal, novac)-stvari u prometu (vjerski rekvizti, groblja van prometa)-nepokretne (zemljita, zgrade), ipokretne (unitive i zamjenjljive, novac)-stvari odreenepo rodu- novac, ito, krompir; individualno odreene jedinstven primjerak-zamjenjljive i nezamjenljive

-potrone-utroe se jednom upotrebom, nepotrone maine za rad-djeljive gomila pijeska, nedjeljive konj-proste nepodijeljena cjelina, sloene sastavljena iz vie dijelovaPripadak pokretna stvar, nije dio druge stvari, ali joj slui (rezervna guma)Plod sporedna stvar, proizvod organski (jaje)

17


18/18

Zbir stvari knjigeZbirna stvar pijesakNovac pokretna stvar, potrona, mijenja se

Ljudska radnja samo ona koja se moe novano izraziti, pozitivna ili negativna. Moe biti i neradnja.Lina dobra ast, zdravlje, intima, slika, imeProizvodi ljudskog duha autorstvo i pronalazatvo

Imovina cjelokupna graansko-imovinska prava koja pripadaju jednom licu. To su prava iji su objekti stvariili ljudske radnje koje se mogu izraziti u novcu. Obaveze nisu dio imovine, nego tereti.Imovinska masa skup predmeta na koja se odnose imovinska prava. Ona se poveava ili ismanjuje, objekti ujednoj imovini mijenjaju mjesto i prelaze u drugu. Jedno lice jedna imovina. Imovina je jedinstvena. Odvajanjepostoji kod konfiskacije (uzima se imovina i prenosi na dravu), nacionalizacija (prenos uz nadoknadu), steaj(oduzima se imovina i daje povjeriocima, samo kod preduzea).

- Jedinstvo imovine subjekat ne odgovara lino ve svojom imovinom,jedno lice-jedna imov.- Neprenosivost imovine ne prodaje se, samo se prenose prava- Identitet povezan sa jedinstvom, svojstvo da se mijenja, ali ostaje ista.

gradjansko pravo tanja

Documents