GLAS 1

IZ SVEG GLASA

Gradskog muzeja Karlovac

god XVIII, prosinac 2019.

ISSN 1333-879 X

RADNO VRIJEME

GRADSKI MUZEJ KARLOVACStalni postav i povremene izložbe:

Utorkom, četvrtkom, petkom: 8.00 - 16.00 satiSrijedom: 08.00 - 19.00 satiSubotom: 10.00 - 16.00 sati

Nedjeljom: 10.00 - 12.00 satiPonedjeljkom i državnim blagdanima: zatvoreno

Zadnji ulaz pola sata prije zatvaranja.

MUZEJ DOMOVINSKOG RATA KARLOVAC - TURANJStalni postav i povremene izložbe:

Utorak - petak: 8.00 - 18.00 satiSubotom i nedjeljom: 10.00 - 18.00 sati

Ponedjeljkom i državnim blagdanima: zatvorenoZadnji ulaz pola sata prije zatvaranja.

GALERIJA “VJEKOSLAV KARAS”Tijekom trajanja izložbe:

Utorkom i četvrtkom: 08.00 - 16.00 satiSrijedom i petkom: 08.00 - 19.00 sati

Subotom: 10.00 - 16.00 satiNedjeljom: 10.00 - 12.00 sati

Ponedjeljkom i državnim blagdanima: zatvorenoZadnji ulaz pola sata prije zatvaranja.

STARI GRAD DUBOVAC - BRANIČ KULAOd 1. lipnja do 30. rujna:

Utorak - nedjelja: 10.00 - 20.00 satiPonedjeljkom, blagdanima i praznicima zatvoreno.

Zadnji ulaz pola sata prije zatvaranja.

Od 1. listopada do 31. svibnja:Utorak - nedjelja: 10.00 - 18.00 sati

Ponedjeljkom, blagdanima i praznicima zatvorenoZadnji ulaz pola sata prije zatvaranja.

GLAS Godina XVIII., broj 16, prosinac 2019.

IzdavačGradski muzej Karlovac

Za izdavačaHrvojka Božić

Glavne i odgovorne uredniceHrvojka Božić, Ružica Stjepanović

UredništvoIva Alibašić, Nikolina Belančić Arki, Lana Bede, Hrvojka Božić, Luka Čorak, Igor Čulig, Matea Galetić, Aleksandra Goreta, Juraj Horvatin, Sanda Kočevar, Karlo Mandić, Ružica Stjepanović, Antonija Škrtić, Tatjana Tomičić Geršić , Sandro Vidoš, Josipa Vukelić

Suradnici u ovom brojuIva Alibašić, Nikolina Belančić Arki, Lana Bede, Hrvojka Božić, Luka Čorak, Igor Čulig, Matea Galetić, Aleksandra Goreta, Sanda Kočevar, Vlasta Lendler Adamec, Karlo Mandić, Ružica Stjepanović, Antonija Škrtić, Tatjana Tomičić Geršić, Žarka Vujić, Josipa Vukelić

LekturaMarina Marinković

Vizualno oblikovanje i grafička priprema ovitkaSaša Stubičar

Fotografija ovitkaDenis Stošić

FotografijeNikolina Belančić Arki, Mladen i Sandra Bolfek, Sanda Kočevar, Karlo Mandić, Nenad Milčić, Dinko Neskusil, Luka Rukavina, Denis Stošić, Tatjana Tomičić Geršić, Goran Vranić, Josipa Vukelić, Hrvatski državni arhiv

Prijelom, grafička priprema i tisakTiskara Pečarić-Radočaj d. o. o., Karlovac

Adresa uredništvaGradski muzej KarlovacStrossmayerov trg 7, 47 000 Karlovactel. 047/ 615 980, tel./fax. 047/615 981email: gradski-muzej@ka.t-com.hr

Naklada300 primjeraka

Časopis izlazi jednom godišnje.Tekstovi se ne honoriraju.Ovaj broj časopisa zaključen je 10. prosinca 2019. godine.

SADRŽAJPROGLAS 3 • Uvod 3 • Za drage suradnike: riječ zahvale. Za nove naraštaje: neka ne zaborave... / Hrvojka Božić /

IZ SVEG GLASA 5 • Arhitektura zgrade Californie / Vlasta Lendler-Adamec / 8 • O izložbi Karlovac 1991. – 1995. / Ružica Stjepanović /12 • Muzej Domovinskog rata na Turnju - naš primjer participativnog muzeja / Žarka Vujić /16 • Svečano otvorenje i posjećenost Muzeja Domovinskog rata Karlovac – Turanj /Josipa Vukelić /

GLASNO I JASNO - AKVIZICIJE

19 • Donacija Antona Cetína / Antonija Škrtić /20 • Donacija Povijesnom odjelu Gradskog muzeja Karlovac / Sanda Kočevar /21 • Nova akvizicija i preparacija štuke (Esox lucius Linnaeus, 1758) / Luka Čorak /22 • Mapa Krojenje i šivanje Štefanije Bradice / Igor Čulig /23 • Prostorna instalacija TUFT grupe Numen / For Use - prijedlog za donaciju / Lana Bede /

GLASNO I JASNO - ISTRAŽIVANJA

25 • Istraživanje i prikupljanje entomofaune u Karlovačkoj županiji u 2019. godini / Luka Čorak /26 • Zaštitna arheološka istraživanja Radićeve ulice / Matea Galetić, Iva Alibašić

GLASNO I JASNO - PREZENTACIJE – IZLOŽBE

29 • Saša Stubičar: Leonardoija_Opsesija_Kristalizacija... / Antonija Škrtić/31 • Tanglo Bleu – radosti i melankolije čovječanstva / Aleksandra Goreta /32 • Željko Mucko: presjek od 2009. do 2019. /Aleksandra Goreta/33 • Biciklirajmo gradom – izložba učeničkih radova OŠ „Grabrik” / Antonija Škrtić /34 • 8. hrvatski triennale akvarela / Aleksandra Goreta /35 • Izložba fotografija Nekad i sad / Nikolina Belančić Arki /36 • D(V)onacija / Darovano Turnju. Izložba djela Daniela Butale i Petra Grgeca iz Zbirke Galerijskog odjela

Gradskog muzeja Karlovac / Antonija Škrtić /38 • Inkluzivna izložba Gledam dodirom / Lana Bede /42 • Alfred Freddy Krupa – Moderno slikarstvo tušem / Aleksandra Goreta /43 • Izložba Od sjemena do stola / Nikolina Belančić Arki /

GLASNO I JASNO - PREZENTACIJE – PREDAVANJA

44 • Dan povijesti / Sanda Kočevar /

GLASNO I JASNO - PREZENTACIJE

46 • NOĆ MUZEJA 2019. /Antonija Škrtić

48 • Prezentacija danjih leptira (Lepidoptera) Entomološke zbirke GMK-a / Luka Čorak /

3 GLAS

GLASNO I JASNO - MUZEJSKA PEDAGOGIJA

49 • Domovinski odgoj – škola u muzeju / Karlo Mandić /50 • 24. EMA /Karlo Mandić /51 • Proslava blagdana svetog Antuna Padovanskog / Nikolina Belančić Arki i Tatjana Tomičić Geršić /52 • Vikend na Dubovcu / Nikolina Belančić Arki i Tatjana Tomičić Geršić /53 • Ciklus radionica prepariranja kukaca u 2019. / Luka Čorak /54 • Edukativni program uz izložbu Gledam dodirom / Lana Bede /

STRUČNI SEMINARI I KONGRESI

57 • Suradnja Gradskog muzeja Karlovac i Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić” Karlovac predstavljena na skupovima / Sanda Kočevar /

58 • Znanstveni skup Konac Velikog rata / Sanda Kočevar /

SUGLASJA 59 • Obilježavanje 100. obljetnice rođenja dr. Ljerke Markić-Čučuković / Sanda Kočevar /

S RAZGLASA61 • GRADSKI MUZEJ ON & OFF LINE Od predmeta trenutka do Muzeja u gostima i Novog muzejskog Bloga / Igor Čulig /63 • Digitalizacija Entomološke zbirke GMK-a / Luka Čorak /64 • Priča iz Staljinove ulice65 • 8. hrvatski triennale akvarela u Mimari / Aleksandra Goreta /

GLASONOŠA66 • Poruke sa Stabla mira

OGLASI PRODAJE68 • Edicija katalozi i monografije 71 • Izdanja 2019.

GLAS 4

GLAS 5

PROGLAS

U prigodi proslave 115. obljetnice Gradskog mu-zeja Karlovac i 440. rođendana grada Karlovca, otvoren je novi muzej – Muzej Domovinskog

rata Karlovac – Turanj kao sastavni dio Gradskog muzeja Karlovac.Dvanaest godina prošlo je od odluke Gradskog pogla-varstva da se prostor Kompleksa Križanić Turanj od 13 000 m2, sada zaštićeno kulturno dobro, dodijeli GMK-u za prezentaciju Domovinskog rata, čime je ova lokacija prvi put dobila civilnu namjenu. Od osnutka Karlovca i drvenog tornja-predstraže do suvremene povijesti, sve vojske smjenjivale su se na ovoj lokaciji, od vremena kada su tu imale vojarne, skladišta, škole za časnike, ma-nufakture za potrebe opremanja vojske, do Domovin-skog rata kada je Turanj predstavljao crtu razdvajanja, mjesto za razmjenu zarobljenika, mjesto za prijem izbje-glica. Zgrada u kojoj danas otvaramo muzej bio je tek neadekvatan i slabašan zaklon našim braniteljima koji ju tada ironično nazvaše Hotel Californija, pruživši ovom mjestu silnu memorijsku vrijednost i slojevito čuvajući ogromni potencijal lokalne memorije.Što su karlovački muzealci željeli postići? Željeli smo stvoriti suvremeni muzejski prostor u kojem ćemo pre-zentirati dio karlovačke povijesti. Muzejske sadržaje usmjerili smo na edukaciju različitih dobnih i motiva-cijskih skupina. Naglasak je na djeci školskog uzrasta i studentima kojima želimo pružiti mogućnost učenja i istraživanja povijesti nastanka suvremene hrvatske drža-ve, ali želimo doprijeti što više i do hrvatskih branitelja, organiziranih skupina domaćih turista, individualnih po-sjetitelja, inozemnih turista koji nisu dovoljno informira-ni o suvremenoj hrvatskoj povijesti, nastanku Republike Hrvatske i Domovinskom ratu.Želeći sačuvati što više autentičnih svjedočanstava toga vremena, i samu smo zgradu konzervirali i zaštitili u nje-

nom razrušenom obliku, zatvorivši ju u staklenu opnu, čime je sama postala izložak, ali i okvir za muzejsku izlož-bu.Vodivši ovaj projekt devet godina imala sam čast sura-đivati s brojnim ljudima. I muzejska struka i sudionici vremena zajedno su stvarali ovaj muzej koji je kroz sve ovo vrijeme postao dijelom naših života. Muzej Domo-vinskog rata u idejnome, arhitektonskome smislu djelo je karlovačkih arhitektica Vlaste Lendler-Adamec i Tatja-ne Basar iz projektnog biroa 2A, a u širem kontekstu i u svojoj suštini cjelokupni projekt rezultat je timskog rada velikog broja ljudi, koordinacije i uvažavanja najrazličiti-jih struka.Iza inicijalne ideje osnivanja ovog muzeja stoji brigadir u miru Dubravko Halovanić. Njegova zasluga leži i u pr-vome prikupljanju predmeta krupne vojne tehnike koji su na ovoj lokaciji postavljeni mnogo prije otvaranja Muzeja. Brigadiru, kao i bivšoj ravnateljici, gospođi Viš-nji Lasić, najiskrenije zahvaljujem na dobrim temeljima ovog projekta.Hvala dragim kolegama i zaposlenicima GMK-a koji su zdušno i od srca pomagali i intelektualno i fizički. Poseb-no hvala i čestitke višoj kustosici, autorici koncepcije stal-nog postava Karlovac 1991. - 1995., Ružici Stjepanović te dizajnerici likovnog postava Nikolini Jelavić Mitrović.Ovom prigodom zahvaljujem se i financijerima: prije svega, Gradu Karlovcu, našem osnivaču koji je cijelo vri-jeme bio velika financijska podrška, ali i velika stručna podrška. Zahvaljujem i našem nadležnom Ministarstvu kulture za financijski zamah projektu i na stručnim poti-cajima i pomoći tijekom razvijanja i realizacije projekta, Ministarstvu hrvatskih branitelja, Ministarstvu turizma, Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije te Karlovačkoj županiji.Uz bogatu zbirku koja broji više od 2000 predmeta i

ZA DRAGE SURADNIKE: RIJEČ ZAHVALE ZA NOVE NARAŠTAJE: NEKA NE ZABORAVE...HRVOJKA BOŽIĆ

UVOD

6 GLAS

PROGLAS

ulogu Karlovca i Turnja u Domovinskom ratu, tijekom godina iskristaliziralo se mnogo razloga osnivanja ovog muzeja, Ipak, najveći je razlog žrtva naših branitelja i nji-hovih obitelji. Žrtva naših prijatelja, očeva, supruga, ro-ditelja, djece. Stoga ovaj muzej ima i posebno mjesto: Spomen-sobu poginulim braniteljima kao trajno mjesto pijeteta njihovim idealima i plemenitim, nesebičnim djelima.Hvala braniteljskim udrugama, predsjednicima i članovi-ma, na bezrezervnoj podršci i poticajima, hvala donato-rima, recenzentima, konzervatorima, svim suradnicima i partnerima.

Na stalnoj izložbi izloženo je više od 350 predmeta, može se razgledati i slušati više od 3,5 sati multimedi-je filmova, glazbe, fotografija. Postav je posvećen svim Karlovčanima, braniteljima, njihovim obiteljima i civilima koji su branili i obranili svoj grad.On pak ostaje živo tkivo koje ćemo vremenom dopunja-vati i mijenjati, s ciljem da postane središnje mjesto ko-memoracije, promocije vrijednosti i daljnjeg istraživanja naše nedavne povijesti.Neka ovaj naš zajednički projekt ima dug vijek na ponos nama, našem gradu i pokoljenjima koja dolaze.

GLAS 7

IZ SVEG GLASA

ARHITEKTURA ZGRADE CALIFORNIEVLASTA LENDLER-ADAMEC, dipl. ing. arh. 

Transformacija ruševne vojne zgrade u suvremeni muzejski prostor, u okruženju nedovršene obnove ratom uništenog gradskog naselja, na povijesnoj

obrambenoj lokaciji Karlovca i poziciji jednog od ulaza-ka u sam grad, od samog je početka bio izazovan arhi-tektonski zadatak, te prilika za propitivanje individualnih stavova i društvenih fenomena u prostorima kulturne i turističke namjene.

Zatečeno Parcela na kojoj se nalazi „Hotel California”, kako su zgra-du imenovali branitelji Karlovca početkom Domovin-skog rata, bivši je vojni kompleks, smješten između rijeke Korane sa zapadne strane, državne prometnice Karlovac – Plitvice sa sjeveroistočne strane, te obiteljskim kućama s južne i jugoistočne strane. Ulaz u kompleks nalazi se sa sjeveroistočne strane, iz smjera prometnice D1. U Domovinskom ratu čitavo je turanjsko područje pre-trpjelo velika oštećenja, a na predmetnoj lokaciji počet-kom projekta zatečene su četiri djelomično ili potpuno srušene vojne zgrade različite starosti i povijesti, te vanj-ski postav vojnih vozila i oružja. Zgrada je postavljena okomito na glavnu prometnicu i paralelno s jugoistočnom međom. Pravokutnog je tlocr-ta, približne veličine 31,80 x 12,50 m s prilaznom ram-pom duljine 15,10 m. Građena je 1879. g. kao dio kom-pleksa austrijske vojarne i do Domovinskog rata služila je kao vojni magazin. Nosivu konstrukciju čine vanjski zidovi od pune opeke s unutarnjim skeletnim sustavom armiranobetonskih stu-pova i greda, te stropne ploče nad prizemljem. Na pra-vilnom rasponu, te u kutovima zgrade, vanjski su zidovi ojačani pilastrima od pune opeke. Unutarnju nosivu konstrukciju na katu čine armiranobe-tonski stupovi povezani gredom u uzdužnom smjeru, a na sam kat prilazi se stubištem smještenim u južnom di-jelu zgrade, te vanjskom armiranobetonskom rampom

koja se nalazi na sjevernoj strani zgrade, s jednostavno ornamentiranom betonskom ogradom. Zgrada je zatečena u lošem građevinskom stanju – pot-puno su uništeni krov i sva stolarija, a zidovi od pune opeke, godinama nezaštićeni i izloženi atmosferilijama, svjedočili su ratnim djelovanjima, ali i postratnoj otužnoj egzistenciji zgrade. Usprkos izloženosti, nosiva armiranobetonska i stropna konstrukcija prizemlja zadržale su statičku stabilnost, te je tijekom izvođenja radova odlučeno da se neće ukla-njati, već uklopiti u muzejsku koncepciju zgrade.

Urbanizam Ulaz na samu česticu zadržan je na postojećem mjestu, na sjeveroistočnom dijelu parcele, uz korigiranje i propi-sno rješenje spoja na državnu cestu D1. Duž jugoistočne međe projektirana je interna prometni-ca s dva parkirališna mjesta za autobuse, te parkiralištem za osobne automobile, odvojeno od obiteljskih kuća pu-nom ogradom. Koncept vanjskog postava je zadržan te mu je prilagođeno parterno uređenje prilaznih površina.

Arhitektura Na početku projekta cijeli je kompleks bio pod preven-tivnom zaštitom Ministarstva kulture, a 3. srpnja 2013. predmetni je kompleks upisan na Listu zaštićenih kul-turnih dobara pod nazivom Kompleks Križanić Turnja, Turanj, Karlovac. Cijelo područje Turnja i okolnih naselja u Domovinskom ratu imalo je vrlo važnu ulogu u obrani grada. Tijekom rata u „Hotelu California” boravili su branitelji i sama zgra-da ima izuzetnu memorijsku vrijednost za sve branitelje grada, stanovnike Turnja i građane Karlovca. Na zgradi je životni trag ostavila i višegodišnja izloženost vremenskim prilikama i (ne)djelovanju čovjeka te je kao takva sama po sebi izložak i spomenik Domovinskom ratu i godinama koje su uslijedile.

8 GLAS

IZ SVEG GLASA

Arhitektonska se koncepcija temelji na zadržavanju kon-struktivne forme sačuvanih, ali oštećenih dijelova zgrade koji su materijalni svjedok događanja rata i poraća. Ogoljeni vanjski zidovi sa svojim oštećenjima i nosiva konstrukcija prizemlja zabilježenih svjedočanstava pro-teklog vremena, uklopljeni su u novu namjenu muzej-skog prostora i odjeveni u vanjsku prozirnu staklenu opnu – sačuvani i vidljivi kao trajni spomenik. Nova nosiva čelična konstrukcija izvedena je s vanjske strane postojećih zidova, a u osima zidnih pilastara, nosi-va je konstrukcija vanjske staklene opne, te nosi strop 1. kata i 2. kata, koji je ujedno i ravni krov zgrade. Iznad oštećene, ali sačuvane ulazne rampe za prilaz prvom katu, projektirana je razlomljena nadstrešnica crvene čelične konstrukcije i pokrova panelima crvene boje, višestruke simbolike i nužan arhitektonski akcent nad utilitarnim prilazom za vojna vozila, čemu je rampa nekada služila.

Tlocrti Glavni ulaz posjetitelja u Muzej nalazi se u prizemlju sa sjeverozapadne strane. U prizemlju se nalaze i prijemni prostor s garderobom, suvenirnicom i prijemnim pultom za prodaju karata, caffe bar, sanitarije za posjetitelje, te Spomen-soba kar-lovačkim braniteljima Domovinskog rata – prostor sje-ćanja na sve poginule branitelje Karlovca i Karlovačke županije. Prvi kat zauzima izložbeni prostor sa stalnim postavom posvećenim Domovinskom ratu. Na 2. katu nalaze se manja knjižnica, multifunkcijski pro-stor namijenjen predavanjima, povremenim izložbama, sastancima i sl., uredi, te pomoćni prostori za zaposlene. Sve tri etaže povezane su sa dva dizala i dva stubišta – jedno glavno, smješteno na sjevernoj strani zgrade, a drugo evakuacijsko, smješteno s južne strane, uz gospo-darski ulaz.

Interijer Princip čuvanja vanjske konstrukcije zgrade u svojem za-tečenom stanju primijenjen je i na sačuvanim elementi-ma u unutrašnjosti zgrade, što je vidljivo na armirano-betonskoj konstrukciji prizemlja koja je, neobrađena, uklopljena u novi interijer.

U izvedbi novih betonskih elemenata (podovi, stubišta, novi stropovi) zadržana je gruba i neuglađena struktura betonske površine, dok su postojeći zidovi s unutarnje strane svojom glatkom površinom, iza koje su nužni to-plinsko-izolativni slojevi, kontrast gruboj strukturi vanj-skog pročelja i novih betonskih elemenata. Posveta staroj zidanoj strukturi s unutrašnje strane zgra-de ostvarena je u gospodarskom stubištu – postojeći zidovi nisu obloženi, već su dodatno konzervirani zaštit-nim premazom i bezbojnim lakom.

PročeljePročelje je jednostavno oblikovano staklenim struktural-nim zidom oko postojeće zgrade s crvenom nadstrešni-com nad rampom. Potkonstrukcija i ostakljene površine u pravilnom su or-togonalnom rasteru koji slijedi raster postojećih zidanih pilastara, međukatnih etaža i prozorskih otvora na starim zidovima. Glavni i gospodarski ulaz naglašeni su jednostavnom ar-miranobetonskom kutijastom konstrukcijom koja izlazi iz ravnine staklenog pročelja. Konstrukcija Postojeća armiranobetonska konstrukcija prvoga kata je uklonjena, dok je armiranobetonska konstrukcija pri-zemlja zadržana i novoformirani prostori prilagođeni su rasporedu zatečenih stupova. Čelični nosivi stupovi nalaze se s vanjske strane zidova, u osima postojećih pilastara, međusobno povezani čelič-nim nosivim traverzama, na koje nasjedaju nove stropne ploče prvog i drugog kata. Okna dizala, stubišta i konstrukcije ulaza u prizemlju su armiranobetonska konstruktivna jezgra koja, zajedno s temeljima, povezuje postojeće i nove elemente kon-strukcije. Postojeći zidovi od opeke obloženi su s unutarnje strane toplinskom izolacijom i gipskartonskim pločama, a su-homontažnima su izvedeni i svi ostali pregradni zidovi.

InstalacijeRasvjeta je prilagođena namjeni svakog od prostora, a posebna pažnja posvećena je fleksibilnoj rasvjeti u izlož-benom prostoru prvoga kata gdje je u funkciji muzej-skog postava i multimedije same izložbe.

GLAS 9

IZ SVEG GLASA

U fasadnom međuprostoru rasvjeta akcentira sačuvane stare zidove, a rasvjeta nadstrešnice prilaznu rampu. Cijeli je muzej pokriven sustavom za dojavu požara, te sigurnosnom protuprovalnom instalacijom. Grijanje i hlađenje prostora je konvektorsko, niskotem-peraturno putem dizalica topline, te manjim dijelom radijatorsko grijanje. Osobita je pažnja posvećena pro-vjetravanju dvostruke fasade koja je toplinsko-izolacijski omotač zgrade, a u zimskim osunčanim danima topli zrak koristi se i u dogrijavanju prostora.

OkolišIntervencije u zelenom zatravnjenom okolišu zgrade svedene su na minimum, izuzev asfaltirane pristupne prometnice i prostora za parkiranje, te neposrednog okoliša zgrade.

Pješačke površine uz samu zgradu, te pristupni plato s jugozapadne strane, opločeni su betonskim opločnici-ma. Za obilazak vanjskog postava izvedene su šljunčane sta-ze, dok najveći dio parcele čini nježna travnata površina – savršeni prirodni kontrast strogoj arhitekturi zgrade i grubosti samih izložaka.

10 GLAS

IZ SVEG GLASA

O IZLOŽBI KARLOVAC 1991. – 1995.RUŽICA STJEPANOVIĆ

Od 2007. godine Odjel za suvremenu povijest od stvaranja Republike Hrvatske sustavno prikuplja, obrađuje, izlaže i publicira muzejsku građu te-

matski vezanu za Domovinski rat i stvaranje samostalne, suverene hrvatske države. Zahvaljujući razvojno-usmje-renom oblikovanju eksponata, danas ovaj Odjel čuva više od 2000 predmeta raspoređenih u više zbirki. U Zbirci dokumenata Domovinskog rata nalazi se razno-vrsna tiskana i dokumentarna građa, građa ilustrativnog karaktera, fotografije, zemljovidi. U Zbirci filmskih i vide-ozapisa čuva se filmski materijal koji se odnosi na vrije-me stvaranja Republike Hrvatske i Domovinski rat.Zbirka odora i vojne opreme Domovinskog rata najbroj-nija je među zbirkama Odjela, u njoj se čuvaju odore i opreme Hrvatske vojske, Ministarstva unutarnjih poslo-va, JNA i srpskih paravojnih postrojbi. Zbirka oružja i voj-ne opreme izravno i upečatljivo svjedoči o tome kako je

nastajala i čime se branila Hrvatska te o snazi agresorske vojske.Najveći dio građe prikupljen je donacijama, brojne su ustanove i pojedinci obogatili naše kolekcije i saznanja o Domovinskom ratu i na taj način pomogli u izradi muze-ološkog programa izložbe koju smo jednostavno nazvali Karlovac 1991. – 1995.

Karlovac 1991. – 1995.U kompleksnom poslu kreiranja izložbe stalnog posta-va osim stručnih djelatnika muzeja i istaknutih povje-sničara, sudjelovali su i brojni kolege drugih struka, re-stauratori, informatičari, inženjeri. Uz autora koncepcije posebnu, gotovo najvažniju ulogu u stvaranju izložbe ima dizajner likovnog postava. Likovni postav naše izlož-be, djelo istaknute dizajnerice Nikoline Jelavić Mitrović, obogatio je sadržaj, dao izložbi vizualno bogatstvo i

približio temu posjetiteljima. Dizajn izložbe, vrste materijala i oblika, boje i zvukovi osmišljeni su tako da privu-ku pozornost posjetitelja i obuhvate sva njegova osjetila, pobude želju za istraživanjem sadržaja. Željeli smo da se originalni predmeti i sadržaji predstavljeni putem različitih medija, fotografije, video - audioprezentacije, animacije, međusobno upotpunjuju i čine izložbu razumljivom svim skupi-nama posjetitelja. Prvi kat „Hotela Californija” preobliko-van je u izložbeni prostor na način da afirmira teme postava. Osnovna ideja izložbe - prikaz života Karlovca i njego-vih stanovnika u Domovinskom ratu - prezentirana je kroz šest tematskih cjelina.

Početak izložbe

GLAS 11

IZ SVEG GLASA

Postav počinje kraćom uvodnom cjelinom Kako je počeo rat? u kojoj je prikazana politička i gospodarska situacija i raspad SFRJ-a, a tema druge cjeline Virovitica - Karlovac - Karlobag opisuje polazišta i ciljeve velikosrpske ideologi-je, te početak agresije na Hrvatsku kao način ostvarenja tih ciljeva. Trećom tematskom cjelinom Postali su branitelji pred-stavljena je prva crta bojišnice i tijek ratnih događanja na karlovačkom području. Ova središnja cjelina prezentira-na je u osam izložbenih vitrina postavljenih s obiju stra-na rijekā Korane i Mrežnice koje čine prvu crtu bojišnice i oko kojih se vodila presudna bitka za obranu Karlovca. Vitrine i predmeti u njima pričaju o borbi između dobra i zla, o borbi prkosnog malog Davida protiv moćnog, bez-dušnog Golijata. Cjelina Životom protiv rata prikaz je života u Karlovcu ti-jekom Domovinskog rata. Ako se rat i okupacija po ne-čemu prepoznaju, to su onda gubitak i patnja, razaranje i uništavanje, ali i humanost, zajedništvo, nesebičnost u najtežim danima. U našem „skloništu“ videosnimkama, fotografijama i zanimljivim originalnim predmetima pri-kazali smo ratnu svakodnevicu Karlovca.

Posljednja cjelina Pobjeda prikazuje vojno-redarstvenu operaciju Oluja s naglaskom na karlovačko područje i oslobođenje okupiranih dijelova Karlovačke županije. Dio ove cjeline je i prikaz radosti zbog završetka rata i zahvalnosti i dobrodošlice braniteljima.

Karlovac, ne Kordunovac

Životom protiv rata

Izbori 1990.

12 GLAS

IZ SVEG GLASA

Stablo mira Hrvatska je stvorena na žrtvi onih koji su Domovinu vo-ljeli istinskom nesebičnom ljubavlju i predanosti do ra-zine darivanja vlastitog života. Omogućili su novim ge-neracijama izgradnju budućnosti u zajedništvu s drugim državama i narodima, uvijek svjesni vlastitog nacional-nog, državnog i kulturnog identiteta. Poruke sa Stabla mira naših posjetitelja koje pišu nakon razgledavanja izložbe govore upravo o tome. Na našoj izložbi uredili smo poseban edukativni kutak za najmlađe u kojem na zabavan način kroz slagalice, kviz, igru pamćenja mogu naučiti nešto više o Domovinskom ratu. U vanjskom prostoru Muzeja, koji je integralni dio izložbe, prezentirana je borbena tehnika s posebnim osvrtom na borbena vozila iz domaćih radionica.

Postali su branitelji

Pobjeda

GLAS 13

IZ SVEG GLASAIzložbom smo željeli stvoriti jedinstvenu, inovativnu i zanimljivu prezentaciju Domovinskog rata na karlovač-kom području koja će očuvati i pobuđivati osjećaj naci-onalnog ponosa, samopoštovanja i samosvijesti, zahval-nosti za žrtvu i djelo hrvatskih branitelja. Uz sve dosad navedene, naš je cilj postati kohezijskim središtem za daljnje proučavanje Domovinskog rata na karlovačkom području. Želimo razvijati kreativan i inovativan stručni rad naših djelatnika sa svim skupinama posjetitelja, biti poticaj za daljnje prikupljanje muzejskog fundusa te tu-rističkoj skupini korisnika biti mjesto susreta sa strukturi-ranim i integriranim povijesnim podatcima o Domovin-skom ratu.

Vanjski postav izložbe

Edukativni kutićNarukavne oznake

14 GLAS

IZ SVEG GLASA

MUZEJ DOMOVINSKOG RATA NA TURNJU – NAŠ PRIMJER PARTICIPATIVNOG MUZEJAprof. dr. sc. ŽARKA VUJIĆ

Pisati stručno o Muzeju na Turnju za one koji su prošli iskustvo Domovinskog rata nije moguće bez subjektivnosti i emocija. No,

kako se danas u međunarodnoj muzejskoj za-jednici, kao uostalom i u svim zajednicama koje se bave društvenim znanostima i djelatnosti-ma, naglašeno bavimo emocijama i aspektima njihove pojavnosti, bilo je moguće mirnije pri-hvatiti rad na ovom prilogu. Članak posvećujem prije svega vrijednim profesionalcima Gradskog muzeja Karlovac, posebno voditeljici projekta Muzeja Domovinskog rata mr. sc. Hrvojki Božić te kustosici i autorici koncepcije njegova posta-va Ružici Stjepanović.Tijekom pojačanih ratnih razaranja 1991. i 1992. te 1995. godine, kao svjedoci povijesnih zbi-vanja upravo smo se na najbolniji način izvje-štavanjima o svim geostrateškim točkama na kojima bi se intenzivno borbeno djelovalo, ili su se na njima nalazili naši najbliži, upoznavali detaljno sa zemljovidom domovine, a time i s našim prostornim identitetom. U tom smislu Turanj je za mene, zahvalju-jući Domovinskom ratu, ucrtan u mentalnu mapu kao snažna crta obrane grada Karlovca, posredno i Zagreba, koju se branilo pod svaku cijenu, odnosno pod cijenu života branitelja ili, kako se toga prisjećao brigadir HV-a Dubravko Halovanić: »Ratne 1991. opći napad na po-moćnom smjeru Vojnić – Tušilović – Karlovac Operativ-ne grupe 1 JNA počeo je 4. listopada s konačnim ciljem izbijanja na Kupu. No, ovdje su zaustavljeni. Potom su na ovoj lokaciji, sve do Oluje, bili pripadnici 110. brigade i 13. domobranske pukovnije, ali i drugih postrojbi.«1 Po-tom je Turanj u mirnodopskim mjesecima i godinama iščeznuo iz moje mentalne mape, da bi se ponovno po-

javio u stručnom smislu 2012. godine kad sam preuzela obvezu biti recenzentom koncepcije uređenja zgrade California i ideje stalne izložbe u njoj pod naslovom Kar-lovac 1991. – 1995.Tada je već na platou Turnja, odnosno vojnog Komplek-sa Križanić-Turnja postojalo izloženo vojno naoružanje i brojni su domaći putnici i inozemni turisti zastajkivali i razgledavali ga. Prve velike primjerke vojne tehnike dovezao je brigadir Halovanić, koje je sa suradnicima prikupljao još od 1993., a ideja da postanu izlošci, tj. svjedoci povijesti, zaživje-la je nakon Oluje. Građu je službeno predao Gradskom muzeju 2008. godine. Bio je to reprezentativan primjer memorijalnog sabiranja jednog pojedinca, ali i članova njegove zajednice – branitelja, sabiranja predmeta koji su nekada imali funkcionalnu vrijednost da bi izlaskom

GLAS 15

IZ SVEG GLASAiz funkcije i protekom vremena postali simbolima jed-nog povijesnog vremena i njegovih sudionika. Djelatni-ci Gradskog muzeja u Karlovcu prepoznali su snagu tih napora i interes različitih sfera javnosti, uspostavivši na temelju tih nastojanja, u zajedništvu s braniteljima, pro-jekt Muzeja Domovinskog rata. Takav zajednički rad, a koji je najbolje iskusila kustosica Muzeja Ružica Stjepano-vić, pripada po svojim obilježjima danas toliko isticanim suvremenim participativnim muzejima koji koegzistiraju u suradnji sa svojom zajednicom i različitim dionicima, dozvoljavajući im da sudjeluju u oblikovanju muzejskih poslanja, politikā sabiranja i izložbi te provođenju ostalih programa. Kad je Gradski muzej Karlovac 2010. krenuo u stvaranje koncepcije i oprostorenje budućeg muzeja koji će po-čivati na doniranoj građi (26 vrijednih donatora) i pred-metima njihova Odjela za Domovinski rat, najboljeg su-govornika pronašao je u karlovačkim projektanticama Vlasti Lendler-Adamec i Tatjani Basar iz Projektnog biroa 2A. One su prihvatile izazov muzealiziranja i preprojekti-ranja devastirane povijesne zgrade na Turnju, nekadašnje vojne konjušnice i skladišta, a koju su branitelji među so-bom razgovorno nazivali „Hotel California”. Ogoljele su je ravnomjerno do cigle, statički je učvrstile i konzervirale te obuhvatile dvokatnom transparentnom opnom sači-njenom od željezne rešetke i velikih staklenih površina. Tako je i u unutrašnjosti prizemlja i prvog kata tkivo Cali-fornije ostalo vidljivo i na taj je način stvoren poseban au-tentičan okoliš za pripadnu muzejsku naraciju. Jedinom slobodnijom intervencijom na ovom objektu smatram

uspostavljanje efektne izlomljene crvene nadstrešnice nad postojećom rampom koja ima funkcionalnu ulogu zaštite od atmosferilija, ali i vidljivog i privlačljivog znaka u prostoru i dinamizirajućeg elementa u odnosu na pra-vilan oblik muzejske zgrade. Uz to, taj je element imao snagu i potencijal postati i logom Muzeja, no to se nije dogodilo. Što se tiče zoniranja muzejskog prostora, ono je jed-nostavno i funkcionalno. Prizemlje je namijenjeno prije svega servisnim prostorima u službi prijema i pružanja komocije boravka posjetitelja. Jedina promjena u odno-su na prvobitnu koncepciju jest prenamjena muzejske čuvaonice i sobe – karantene za prihvat nove građe u Spomen-sobu poginulih branitelja Karlovca. Kako se ta-kve komemorativne točke znaju u pojedinim našim sre-dinama uspostavljati odvojeno od muzejskih prezenta-cija povijesti (npr. u Slatini, Požegi i sl.), svakako je dobro da se ona nalazi u samom Muzeju. Izvedena je potpuno simbolički u čistoj praznoj sobi s imenima poginulih na dužem, južnom zidu i s jakim državnim obilježjima do-movine za koju su poginuli – himnom i zastavom, uz do-datak informatiziranih podataka o svima njima.

S obzirom na to da Gradski muzej Karlovac ima namjeru proširivati zbirke koje se tiču dokumentiranja tog povi-jesnog razdoblja, nema sumnje kako će čuvaonica biti potrebna, pa u tom smislu veseli podatak i spoznaja da je u blizini već tlocrtno iscrtana njena dodatna zgrada (iako uz samu Koranu).

16 GLAS

IZ SVEG GLASA

Stalni postav Muzeja uspostavljen je, kako je bilo predvi-đeno koncepcijom, na 1. katu zgrade California. Moguće mu je pristupiti stepeništem iz prizemlja, no u slučaju potrebe i preko spomenute rampe. Za osobe s invalidi-tetom osiguran je pristup dizalom. Koncepciju potpisuje Ružica Stjepanović, a likovno rješenje Nikolina Jelavić Mi-trović. Autorica koncepcije predvidjela je u jedinstvenom prostoru prvoga kata prezentirati kronološki hod šest tema bitnih za razumijevanje života branitelja i građana Karlovca i okolice tijekom burnog petogodišnjeg razdo-blja od 1991. do 1995. Razumljivo, prvo je dan uvod u zbivanja i okolnosti početne geopolitičke situacije, da bi se završilo simbolički s pobjedničkom akcijom Oluja i konačnim mirom. U obje dionice (a i u Spomen-sobi) ko-risti se zastava kao važan element naracije (interaktivna promjena zastava na početku, zastava s Turnja – dar Mije Zorića Browninga i simboličko vijorenje velike hrvatske zastave preko Oluje na kraju). Uostalom, od samog po-četka povijesnih vojnih događanja i strategija zastave su kao simboli određenih država i vojski imale važnu ulogu i za branitelje i za neprijatelje, a oteti neprijateljsku zastavu ili sačuvati vlastitu smatralo se činom herojstva. Dovoljno je prisjetiti se kako su u mauzoleju Zrinskih u Sv. Jeleni kraj Čakovca visjele takve zastave, a članovi obitelji Zrin-ski poklanjali su ih i bečkim crkvama!Početak postava naglašen je simbolički uporabom tran-sparentnih zidova od cigle, a koji na svoj način nas sudioni-ke povijesnih zbivanja podsjećaju na Zid boli, odnosno na improvizirani zid s imenima nestalih branitelja i civila koji je spontano nastao na početku Domovinskog rata u Selskoj ulici u Zagrebu ispred stožera snaga UNPROFOR-a. Danas je on kreativno preoblikovan prema ideji D. Džamonje i postavljen na Mirogoju. Potom slijedi, bez ikakvog prostor-nog razmaka, razmjerno zgusnuto (dijelom je to uvjeto-valo i ograničenje prostora!) pet tematskih cjelina. Glavna muzeografska pomagala su svijetle vitrine rađene po mjeri prostora i pripadnih izložaka (s interaktivnim ladicama), a u koje su osim predmeta, umetnuti i ekrani s multimedijskim uradcima. Neke su vitrine iznimno velike jer su određene velikim predmetima – opremom i oružjem branitelja. U podu cjelokupnog izložbenog prostora nalaze se umetnu-ti simboli četiriju karlovačkih rijeka. Poradi posjetitelja bez geografskog predznanja, jednako tako i onih iz inozem-stva, bit će ih potrebno označiti i njihovim imenima.

Autorica dizajna imala je već iskustvo u osmi-šljavanju prezentiranja vremena Domovin-skog rata, primjerice, na izložbi u Hrvatskom povijesnom muzeju 2011. godine. Slično ispunjavanje zidnih ploha različitim sadr-žajima vidljivo je i ov-dje. Moguće je tako da jednu slobodnu zidnu plohu u funkciji naracije ispunjavaju povećane fotografi-je i izvadci iz tiska, opsežne tekstualne legende, originalni predmeti (ploča iz okupiranog područja s oznakom mje-sta Krnjak na ćirilici) i umetnuti ekrani s videosadržajima. Srećom, s takvim segmentima izmjenjuju se vizualno či-stije dionice poput velikih vitrina u kojima dominira oruž-je i oprema ili betonskoga prostora na kraju postava u kojem je prezentiran život građana Karlovca tijekom rata te uništenje mnogobrojne vrijedne nepokretne baštine.

U suradnji, vjerujem, s autoricom koncepcije na kraju su svoj interaktivni kutak, kako je to već uobičajeno, pronaš-le i poruke posjetitelja koje oni slobodno mogu ostaviti u Muzeju te skriveniji kutić za mlađe posjetitelje s moguć-nošću slaganja digitaliziranih slagalica ili odgovaranja na pitalice i sl.

GLAS 17

IZ SVEG GLASA

Šestom tematskom cjelinom valja smatrati već spome-nutu cjelinu borbenih sredstava na otvorenom koja i da-lje, zajedno s crvenim detaljem nadstrešnice, zaustavlja posjetitelje i zadržava njihovu pažnju, iako su se okolno-sti posjeta promijenile i nekadašnji besplatan razgled zamijenila naplata jedinstvenih ulaznica za sve dijelove postava.Drugi kat Muzeja, koji je potpuno oblikovan i podignut u novom materijalu, osim radnih prostora za zaposlenike Muzeja, krije dodatne prostore i sadržaje za posjetitelje, prije svega višenamjensku dvoranu za edukaciju i preda-vanja te postavljanje povremenih izložbi, a predviđena je i uspostava stručne knjižnice s čitaonicom. Uostalom, nisu zanemarive niti vizure koje se tu posjetiteljima otva-raju prema vanjskom postavu i Korani koja u proljeće i je-sen može izgledati vrlo moćno. Odavde se najbolje može sagledati i otvoreni izložbeni prostor i moguće će biti i ovdje pridodati jednu skupnu vizualnu legendu za sve postojeće povijesne objekte i najvažnija bojna sredstva.

Zaključno, otvaranjem Muzeja Domovinskog rata u Kar-lovcu dobili smo suvremen muzej posvećen nedavnoj nacionalnoj povijesti, no prije svega njenom vojnom segmentu i njegovim sudionicima – braniteljima te gra-đanima koji su im davali podršku. Arhitektonsko rješenje koje je s poštovanjem pristupilo povijesnoj, no ratom razorenoj zgradi, ponudilo je autentičan okoliš za uspo-stavu stalnog postava. Njegovu razumljivost i čitljivost najbolje će moći ocijeniti sami posjetitelji i to oni poje-dinačni ili u malim grupama, dakle bez vodstva. Bit će

dovoljno opažati njihovo kretanje i zaustavljanje pred određenim odsječcima, uporabu interaktivnih multime-dijalnih sadržaja (posebice kako se to događa i pri gru-pnom posjetu), čitati njihove dojmove u knjizi utisaka ili, zašto ne, iskoristiti male anketne upitnike i tako spoznati dodatne detalje o iskustvu posjeta. Naravno, nakon toga i u dogovoru s dizajnericom postava načiniti sitnije ko-rekcije, primjerice umetnuti poradi lakšeg snalaženja i brze intelektualne orijentacije u postavu nazive temat-skih cjelina i slično.No, još je važnije nastaviti raditi, koliko će radno vrijeme dozvoliti, s braniteljskom populacijom (moguće i stari-jim građanima s proživljenim iskustvom rata), stvoriti od njih i njihovih obitelji prave dionike i prijatelje Mu-zeja, iskoristiti njihova sjećanja za dodatne povremene izložbe (neke su teme zbog ograničenog prostora ostale nedodirnute), poticati ih da svoja iskustva organizirano podijele s posjetiteljima na živim susretima, iskoristiti njihove vještine i poznavanje bojnog oružja za održava-nje i osnovno konzerviranje itd. Naravno, progovoriti pri tome i o problemima s kojima se susreću, traumama i bolestima i sl. Neka se osjete potrebnima i poštovanima u zajednici! To je najmanje čime im možemo zahvaliti na donošenju odluke o sudjelovanju u aktivnoj vojnoj ili građanskoj civilnoj obrani grada Karlovca i njegove okolice.

1 Oba citata preuzeta su iz: Vla-hović, D. Muzej Domovinskog rata Karlovac - Turanj koji je vrijedilo čekati. Hrvatski vojnik, br. 583, 26. 07. 2019. https://hrvatski-vojnik.hr/muzej-domo-vinskog-rata-karlovac-turanj-koji-je-vrijedilo-cekati/. , 16. 11. 2019.

18 GLAS

IZ SVEG GLASA

SVEČANO OTVORENJE I POSJEĆENOST MUZEJA DOMOVINSKOG RATA KARLOVAC – TURANJJOSIPA VUKELIĆ

Nakon 15-ak godina od rođenja ideje o osnivanju Muzeja Domovinskog rata, u Karlovcu je 5. srpnja ove godine u sklopu Gradskog muzeja Karlovac

otvoren Muzej Domovinskog rata Karlovac – Turanj. Po-vijesni lokalitet Turnja, karlovačkog naselja nazivanog i „Malim Vukovarom”, otvorenjem Muzeja je za 440. ro-đendan Grada Karlovca dobio zasluženo mjesto na karti kulturne ponude Karlovačke županije. Svečanosti otvorenja prisustvovali su visoki dužnosnici,

na čelu s predsjednicom Republike Hrvatske Kolindom Grabar-Kitarović, ministrima Tomom Medvedom, Ninom Obuljen Koržinek, Tomislavom Čorićem i Nadom Murga-nić, ravnateljicom Gradskog muzeja Karlovac Hrvojkom Božić, gradonačelnikom Karlovca Damirom Mandićem, karlovačkim županom Damirom Jelićem, predstavni-cima braniteljskih udruga te više od 1 400 branitelja, uzvanika i građana. Visoke uzvanike i goste dočekali su i pripadnici Građanske garde.

GLAS 19

IZ SVEG GLASA

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović obratila se javnosti s porukom: „Ovaj muzej naša je zahval-nost braniteljima i svima koji su stoljećima živjeli i ginuli za slobodu Hrvatske.” Ministar branitelja Tomo Medved naglasio je potrebu da se učenicima omogući upoznavanje s područjima koja su imala važnu ulogu u obrani Republike Hrvatske, dok je sa-borska zastupnica i izaslanica predsjednika Sabora, Marija Jelkovac, naglasila da Muzej ima posebni značaj za obitelji poginulih. Gradonačelnik Karlovca Damir Mandić zahvalio se ministru branitelja Tomi Medvedu i ministrici kulture Nini Obuljen Koržinek na velikoj podršci njihovih ministar-stava pri realizaciji projekta, a ravnateljica Gradskog muze-ja Karlovac mr. sc. Hrvojka Božić zahvalila je svim sudionici-ma projekta, koji su mu 15 godina požrtvovno bili predani. Župan Damir Jelić uručio je Medalju župana brigadiru u miru Dubravku Halovaniću, istaknutom začetniku ideje o Muzeju Domovinskog rata u Karlovcu.Bogati svečani program započeo je himnom u izved-bi Zbora Karlovčana i Karlovačkog komornog orkestra Glazbene škole Karlovac. Orkestar je tijekom svečanog programa izveo kompoziciju To je moja zemlja, autora Zdravka Lončarića i ulomke iz opere Nikola Šubić Zrinj-ski skladatelja Ivana pl. Zajca: finale I. čina, Zakletva Zrinj-skog, te finale cijele opere U boj, u boj. Karlovački komor-ni orkestar i više od 150 članova zbora Glazbene škole Karlovac predvodio je maestro Veton Marevci. Nakon

glazbene izvedbe završnog kola opere Ero s onog svije-ta i Himne slobodi, skladatelja Jakova Gotovca, u izvedbi operne dive Ivanke Boljkovac, najavljen je vlč. Ferdinand Vražić koji je Muzej blagoslovio. Po završetku svečanog otvorenja ravnateljica Gradskog muzeja Karlovac, mr. sc. Hrvojka Božić visoke je uzvanike povela u obilazak stal-nog izložbenog postava. Svi uzvanici i posjetitelji Muzej su razgledavali do kasnih večernjih sati. Važnost Muzeja, koji je posvećen svim Karlovčanima, braniteljima i civilima koji su obranili svoj grad, već je u prvom vikendu po otvorenju, 6. i 7. srpnja, prepoznalo preko 3000 građana i turista, koji su ga tada razgledali u okviru Dana otvorenih vrata.Muzejski sadržaj usmjeren je i na edukaciju različitih dobnih skupina posjetitelja, s posebnim naglaskom na učenike srednjih i osnovnih škola te studente kojima će se približiti novi načini istraživanja povijesti nastanka su-vremene hrvatske države. U postav Muzeja uključeno je više od tri i pol sata multimedijskog sadržaja i edukativni kutak, što Muzej čini zanimljivim i mlađim posjetiteljima. Velik broj braniteljskih udruga iz cijele Hrvatske u sklopu obilježavanja različitih manifestacija dolazi u razgledava-nje Muzeja, a u sklopu pedagoškog programa pod nazi-vom „Domovinski odgoj” posjećuju ga učenici osnovnih i srednjih škola s prostora Karlovca i Karlovačke županije. Bilježimo i porast posjeta učenika osnovnih i srednjih škola iz cijele Hrvatske, a tijekom turističke sezone bilje-

20 GLAS

IZ SVEG GLASA

žili smo velike brojke organiziranih grupa stranih i domaćih turista, koji su samostalno ili uz stručno vodstvo razgledali stalni izložbeni postav. Ulaz u Muzej bio je slobo-dan za sve građane na Dan pobje-de i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i obljetnicu vojno-redarstvene akcije Oluja te na Dan neovisnosti Republike Hr-vatske.Suvremena muzeološka koncep-cija, interaktivna stalna izložba i vanjski izložbeni prostor u prvih su četiri mjeseca rada Muzeja pri-vukli oko 30 000 posjetitelja. Otvo-renjem Muzeja Domovinskog rata Karlovac – Turanj kulturno-turistič-ka ponuda grada Karlovca i Karlo-vačke županije znatno je osnaže-na, što je u širem, nacionalnom kontekstu omogućilo pozicioni-ranje Karlovca kao grada usmje-renog ka diversifikaciji i osnaživa-nju kulturne ponude te povećalo interes domaćih i stranih turista za posjet samome gradu.Veoma važan element stalne izložbe Karlovac 1991. – 1995. čini i Stablo mira na kojem posjeti-telji ostavljaju poruke ispisane utiscima, zahvalama i željama za budućnost. Izdvajamo poruku devetogodišnjeg dječaka Romea, koji još nevještim rukopisom poru-čuje: „Ponosan sam što smo imali hrabre junake i sada mogu živjeti u slobodnoj Hrvatskoj.” Francuski turist ostavio je pak poruku ko-jom nas u kontekstu ovog Muzeja želi podsjetiti na veoma poznatu francusku krilaticu, postavivši na Stablo mira tekst: „Liberté, égalité, fraternité. Vive la Croatien.”

GLAS 21

GLASNO I JASNO

Anton Cetín, istaknuti hrvatski, kanadski i francuski slikar i grafičar, darovao je u rujnu 2019. godine Gradskom muzeju Karlovac 30 vrijednih umjet-

ničkih djela kojima je obogaćena Zbirka grafika. Darova-na djela bit će predstavljena u rujnu 2022. godine izlož-bom u Galeriji „Vjekoslav Karas”. Karlovčani pamte da je Anton Cetín već izlagao u Gradskom muzeju Karlovac 1999. godine kada je, osim u Galeriji „Vjekoslav Karas”, ve-lebna izložba bila postavljena i u tada aktivnoj Galeriji Doma OS RH.Anton Cetín rođen je u Bojani kraj Čazme 1936. godine. Od 1954. do 1959. godine polazio je Školu primijenjenih umjetnosti u Zagrebu. Nakon diplomiranja na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi profesora Marija-na Detonija (1964.) preko Francuske, gdje je od 1966. do 1968. radio kao grafičar i ilustrator za J. Rabeca i izda-vačku kuću Larousse, emigrira u Kanadu gdje je ostvario zapaženu međunarodnu profesionalnu karijeru. Održao je više od 160 samostalnih te je sudjelovao na više od 200 skupnih izložaba diljem svijeta, ali i u Hrvatskoj, a njegov opus predstavljen je dvjema bogato opremlje-nim monografijama. Za svoj rad primio je više nagrada i počasti. Kanadsko-hrvatska umjetnička udruga progla-sila ga je 1986. umjetnikom godine. Godine 1995. odli-kovan je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite zasluge u kulturi i Redom hrvatskog pletera za osobiti doprinos razvitku i ugledu Republike Hrvatske i dobrobiti njezinih građana. Djela Antona Cetína nalaze se u muzejima, galerijama i privatnim zbirkama širom svijeta. Godine 2001. u Čazmi je otvorena Galerija „Anton Cetín” gdje je predstavljena umjetnikova donacija rod-nome kraju koja se osim njegovih autorskih djela sastoji i od djela Cetínovih suvremenika.Umjetnička djela darovana Gradskom muzeju Karlo-vac povezuje amblematski Cetínov motiv - lik Eve koji je okosnica njegova opusa od 1967. godine do danas. Veličinom nevelika djela ostvarena su miješanjem raznih tehnika (crtež, grafika, kolaž), djeluju monumentalno

te svjedoče o neponovljivoj umjetničkoj kreativnosti i osobnosti svoga autora, odnosno kako ističe Ivanka Reberski (2017.): »...ono po čemu je Cetínovo slikarstvo tako iznimno i neponovljivo, čudesni je minimalizam poteza iz kojeg se začinje nesvakidanja figuracija na ko-joj počiva Cetínova likovna izražajnost i poetika.«1

1. Ivanka Reberski: Anton Cetín: izvorna poetika i mit o „Evi“ predgovor katalogu izložbe Anton Cetín: slike, crteži, kolaži (2001. – 2011.), Čazma, 2011., str. 4.

DONACIJA ANTONA CETÍNAANTONIJA ŠKRTIĆ

AKVIZICIJE

Anton Cetín Meditacija, 1984. 2013., miješana tehnika, 30 x 25 cm, GMK-IKMP-16711 G

22 GLAS

GLASNO I JASNO

Strategija razvoja zbirki Muzeja pu-tem otkupa i donacija jedna je od važnijih u projekciji rasta institucije.

Politika prikupljanja, kao i Plan prikuplja-nja Gradskog muzeja Karlovac za razdoblje 2018. – 2021. omogućavaju sustavno pri-kupljanje građe u skladu s temeljnim do-kumentima Muzeja te Planom istraživanja i Planom preventivne zaštite i restauracije muzejske građe. U 2019. godini Zbirci fotografija, fotografske opreme i pribora Povijesnog odjela GMK-a unuka Valerijana Ri-esznera, gđa Jasna Milčić, poklonila je dva albuma fo-tografija rekonstrukcije, dogradnje i uređenja toplica u Topuskom 30-ih godina 20. stoljeća. Veze Valerijana Riesznera s Karlovcem su višestruke – njegov otac Hinko Rieszner sudjelovao je kao inženjer na izgradnji željezničke pruge Karlovac – Rijeka, a nje-gova majka Josipa sestra je karlovačkog gradonačelnika Gustava Modrušana. Osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje stekao je u Zagrebu, a na Visokoj tehničkoj školi u Beču stječe i kvalifikaciju diplomiranoga inženjera građevine. Do povratka u Hrvatsku radi kao inženjer u građevnim poduzećima gdje projektira i izvodi različite vodograđevne objekte, hidroelektrične centrale, armira-nobetonske mostove, željeznice i slično. Godine 1907. vraća se na poziv Grada Karlovca gdje do kraja 1911. radi kao gradski inženjer i šef gradskog građevnog ureda grada Karlovca. Tada projektira i nadzire gradnju hidro-centrale na rijeci Kupi kod Ozlja i radi na projektu vodo-voda i kanalizacije grada Karlovca. Od početka 1912. radi kao ovlašteni inženjer i građevni poduzetnik u Karlovcu, a nakon Prvog svjetskog rata seli u Zagreb.

Osim u Karlovcu, projek-tira i izvodi Hidrocentralu Kuzmica na Orljavi kod Požege, izrađuje projekte za hidrocentralu na Savi kod Krškog, te Zeleni vir kod Skrada, kao i projekt kanalizacije Petrinje. Postaje redoviti profesor zagrebačke Tehničke visoke škole, odnosno Tehničkog fakulteta zagrebačkog Sveu-čilišta. I tijekom svojeg nastavnog rada pri Zavodu za ge-otehniku, osnovanom njegovom inicijativom, Rieszner izrađuje projekte, poput vodovoda grada Sarajeva, hi-drocentrale na rijeci Bosni kod Semizovca, industrijske uskotračne pruge kod Budinšćine, mosta preko Kupe u Sisku, izgradnje obalnih dijelova Šibenika, zahvata novih termalnih vrela u Topuskom, novog vodovoda grada Za-greba na desnoj obali Save s prolaznim tunelom ispod savskog korita, projekata kanalizacije i vodovoda grada Varaždina i dr. Surađuje i kod izgradnje i obnove lučkih obala u lukama Rijeka i Ploče, te kod Hidroelektrane Vi-nodol. Godine 1947. postao je član JAZU-a, no njego-ve daljnje aktivnosti spriječene su bolešću i smrću već 1949. godine.Gradski muzej Karlovac izražava još jednom duboku za-hvalnost obitelji Milčić na prepoznavanju Gradskog muze-ja Karlovac kao pouzdanog partnera koji će trajno skrbiti o obiteljskoj ostavštini i valorizirati rad Valerijana Riesznera.

DONACIJA POVIJESNOM ODJELU GRADSKOG MUZEJA KARLOVAC

SANDA KOČEVAR

AKVIZICIJE

Album fotografija Gradnja kupatila u Topuskom god. 1934. – 1936.

Album fotografija Gradnja kupališnog paviljona u Topuskom

GLAS 23

GLASNO I JASNO

U srpnju 2019. godine Ihtiološka zbirka Gradskog muzeja Karlovac dobila je novi predmet. Riječ je o štuki (Esox lucius Linnaeus, 1758) iz karlovač-

kog slatkovodnog akvarija Aquatike. Preparacija je pro-vedena u suradnji Muzeja i Akvarija, a izvršio ju je viši preparator Zlatko Godec. Štuka dolazi iz Slovenije gdje je mrežom ulovljena u ribnjaku, u Aquatiku je došla 2016. godine, a uginula je 2018. godine. Nakon toga je poklo-njena Muzeju gdje je postala dio Ihtiološke zbirke.Veličinom može doseći do 150 cm dužine te preko 30 kg težine, iako je u pravilu manja i dimenzije joj se kreću iz-među 30 i 120 cm. Kao jedan od većih predatora u naše četiri rijeke, štuka je agresivna, snažna i teritorijalna riba i primjer je predatora iz zasjede. Aktivni je lovac i zahva-ljujući svojoj mimikrijskoj obojenosti (kamuflaža) i karak-terističnoj građi tijela može u zasjedi čekati svoj plijen gotovo potpuno nepomična. Kada dođe pravi trenutak, munjevitom brzinom se zalijeće u njega, lovi ga i zatim živog guta. Pri lovu joj pomaže dobar vid koji je rezultat velikih očiju i kada se plijen nađe u njenim ustima, bijeg mu je gotovo nemoguć, zbog velikog i snažnog zagri-za pomoću 300 do 700 oštrih, šiljatih zubi u čeljustima, poredanih u nekoliko redova. Plijen joj je vrlo raznolik, a zbog česte pojave kanibalizma na „meniju” se može naći i manji primjerak iste vrste te ponekad žabe, manje ptice i neoprezni mali sisavci.Spolnu zrelost doseže nakon druge godine života, a u našim se krajevima mrijesti od veljače do travnja kada temperatura vode prijeđe 9°C. Tada ženke, ovisno o ve-ličini, polažu više desetaka tisuća ikre (riblja jajašca) pre-ko kojih zatim mužjaci ispuštaju mliječ (spermiji) te tako vrše oplodnju. Inkubacija traje oko dva tjedna, nakon čega se razvijaju ličinke koje se u početku hrane plank- tonom i sitnim beskralješnjacima, a pri dužini od 5 do 8 cm počinju se hraniti isključivo ribom.

NOVA AKVIZICIJA I PREPARACIJA ŠTUKE (ESOX LUCIUS LINNAEUS, 1758)

LUKA ČORAK

AKVIZICIJE

Preparirana štuka (Esox lucius Linnaeus), 1758

24 GLAS

GLASNO I JASNO

U prošlom broju Glasa izvijestili smo o akciji Indu-strija u galeriji – Kustoski stol Virtualnog muzeja karlovačke industrije koja je koncipirana kao izlož-

ba u nastajanju. Naime, akcija je bila poticaj našim su-građanima da u svojim kućanstvima potraže predmete proizvedene u Karlovcu i donesu ih u jedan heterogeno zamišljeni prostor, dijelom izložbeni, dijelom ured kusto-sa.Osim što su predmeti na licu mjesta izlagani i interpreti-rani, dogovoreno je i nekoliko akvizicija za zbirke GMK-a.Možda i najljepši novopristigli predmet, otkupljen za Zbirku školstva, jest mapa skromnih korica, rad Štefanije Bradice, polaznice stručne škole u Glini (1931. – 1934.), a kasnije zaposlenice u karlovačkoj tekstilnoj industriji. Zapravo je vrlo malo poznato odnosno objavljeno o toj školi, pa je ovaj predmet pomogao da se Glina locira kao mjesto školovanja koje je utjecalo na razvoj tekstilne in-dustrije. U korice su umetnuta četiri arka od kojih jedan nosi nadnevak proljeće godina 1931. i 32. Sadrže krojne arke za pojedine odjevne predmete, iscrtane olovkom i tintom, ali i modele od krep-papira u manjem mjeri-lu, izrađene vrlo delikatno. Na prvi pogled čini se da taj neveliki uzorak pridonosi uvidu u zanimljivu i kvalitetnu obrazovno-kulturnu praksu u kojoj se prepliću tradicijski elementi (zapravo inspiracija folklorom) i urbani stilovi.

MAPA KROJENJE I ŠIVANJE ŠTEFANIJE BRADICEIGOR ČULIG

AKVIZICIJE

GLAS 25

GLASNO I JASNO

Numen/For Use je hr-vatsko-austrijski diza-jnerski kolektiv što ga

čine diplomirani industrijski dizajneri Sven Jonke (unuk poznatog karlovačkog jezi-koslovca Ljudevita Jonkea), Christoph Katzler i Nikola Radeljković. Grupa je for-mirana 1998. godine pod nazivom For Use, ističući svoj funkcionalistički obli-kovni kredo. Godinu dana kasnije preuzimaju ime Nu-men po Kantovu pojmu „noumenon“, koji označava stvar koja se promatra kao transcendentalni objekt, „stvar sama u sebi“. Također se referiraju na Uspenskog koji smatra da svaki pojav-ni predmet ima svoju ideju koja je nevidljiva (numinalni naboj), vjerujući da dizajn pokušava uhvatiti taj numinal-ni naboj stvarajući lijepe predmete lišene svih suvišnosti.Kolektiv djeluje na području kazališne scenografije, in-dustrijskoga dizajna, dizajna interijera i suvremene um-jetnosti na međunarodnoj i domaćoj sceni. Dizajnirali su namještaj za Prostoriju, Moroso, Zanottu i druge, au-tori su dizajna splitske Rive i namještaja za hotel Lone u Rovinju. Od 2008. dizajniraju objekte i koncepte bez unaprijed definirane funkcije, kombinirajući iskustva eksperimentalnoga dizajna i arhitekture te suvremene umjetnosti, što rezultira projektima Numen-light i se-

rijom prostornih instalacija pod nazivom Selotejp/Tape i kasnijim izvedenicama Tube, Net, Tuft, te String, koje su izlagane diljem svijeta. U njima se bave istraživanjem odnosa tijela i prostora, fleksibilnošću konstrukcija i mo-gućnostima percepcije. Koriste razne materijale i tehno-logije iz kojih proizlaze oblici i prostorne zadanosti, a po-jedine instalacije dobivaju ime. Numen/For Use primili su više uglednih međunarodnih nagrada (Red Dot 2010. i 2012.) i jedini su među hrvatskim suvremenim produkt dizajnerima čiji su radovi redovito zastupljeni u međuna-rodnim antologijama suvremenoga dizajna.

PROSTORNA INASTALACIJA TUFT GRUPE NUMEN/FOR USE – PRIJEDLOG ZA DONACIJULANA BEDE

Prostorna instalacija TUFT dizajnerskog kolektiva Numen / For Use na izložbi Gledam dodirom

AKVIZICIJE

26 GLAS

GLASNO I JASNO

Prostorna instalacija TUFT bila je izložena na izložbi Gle-dam dodirom u Galeriji „Vjekoslav Karas“ tijekom rujna i listopada 2019. gdje je izazvala izniman interes i odušev-ljenje publike i medija. Tim povodom gdin. Nikola Ra-deljković i ostali članovi dizajnerskog kolektiva Numen/For Use ponudili su TUFT kao donaciju Gradskom mu-zeju Karlovac u trajno vlasništvo. Riječ je o unutarnjem ambijentu koji stvara trodimenzionalni tepih izrađen u tvornici „Regeneracija“ u Zaboku, napet na metalnu kon-strukciju u obliku asimetričnoga križa dimenzija 7 x 4,5 metra. Karlovačka publika intuitivno je TUFT prihvatila kao primordijalno utočište. Njegova crvena boja asocira na organsko podrijetlo, tjelesnost, unutarnji krajolik ma-ternice u čijoj mekoj udobnosti s prigušenim zvukovima iščezava veza s vanjskim svijetom. Šupljine s uskim prola-zima u koje su utkani crteži životinja prizivaju u sjećanje oslikane paleolitičke špilje. Instalacija poziva posjetitelje na kretanje, zaigrano istraživanje, zajedništvo (kritika ga naziva „društvena skulptura“).

Nesumnjivo se radi o izrazito vrijednoj djelu na razme-đi eksperimentalnog dizajna i konceptualne umjetnosti čiji autori spadaju u sam vrh hrvatskog dizajna i redo-vito izlažu u svjetskim metropolama poput Pariza, Mo-skve, Tokya i Los Angelesa, a jedan od autora je porije-klom vezan uz Karlovac. Donacija prostorne instalacije Tuft Gradskom muzeju Karlovac značajno bi obogatila muzejski fundus, povećala izlagačke domete i proširila mogućnosti interakcije s publikom u budućem stalnom postavu koji je predviđen Strateškim planom Muzeja. Prijedlog donacije također aktualizira dugogodišnji pro-blem nedostatka muzejskih čuvaonica i njegovog utje-caja na politiku prikupljanja umjetničkih djela za buduće generacije.

AKVIZICIJE

Djeca u instalaciji TUFT

GLAS 27

GLASNO I JASNO

ISTRAŽIVANJE I PRIKUPLJANJE ENTOMOFAUNE U KARLOVAČKOJ ŽUPANIJI U 2019. GODINILUKA ČORAK

U srpnju 2019. godine nastavljena su istraživanja i prikupljanja entomofaune šire karlovačke okoli-ce i Karlovačke županije, a provodio ih je kustos

GMK-a Luka Čorak u suradnji s Markom Šegavićem, pro-fesorom biologije. Ovogodišnja istraživanja uključuju nove lokacije na Žumberačkom gorju (Lović Prekriški, Obrež Vivodinski) te stare lokacije u okolici Karlovca (okolica sela Rilj), u okolici Ozlja (ozaljske šljunčare) i na području Korduna (Vojnović Brdo), gdje su isprobane nove metode priku-pljanja kukaca u noćnim satima. U 2019. godini istraživa-nja i prikupljanja entomofaune fokusirala su se na kor-njaše i leptire nizinskih i gorskih šuma i livada. Suklad-no tome, korištene su standardne metode prikupljanja poput lova entomološkom mrežom, ručno sakupljanje ekstraktorom, mlaćenje, prosijavanje, zemne zamke i isprobane nove metode sakupljanja kukaca noću.U jesenskim i zimskim mjesecima planira se obrada pri-kupljenog materijala, što uključuje preparaciju kukca i određivanje vrste kojoj pripada.

ISTRAŽIVANJA

Lović Prekriški - provjera zemnih zamki

28 GLAS

GLASNO I JASNO

U studenom 2018. godine započela su arheološka istraživanja u Radićevoj ulici. Zaštitna arheološ-ka istraživanja odrađena su u sklopu kapitalnog

projekta Grada Karlovca s ciljem zamjene komunalne infrastrukture u Zvijezdi.Karlovačka Zvijezda zaštićena je kulturno-povijesna cje-lina grada Karlovca upisana u Registar kulturnih doba-ra Republike Hrvatske pod oznakom Z-2993, a na Listi zaštićenih kulturnih dobara upisana je kao nepokretno kulturno dobro – kulturno-povijesna cjelina.Snažna i nedjeljiva povezanost grada Karlovca i Zvijezde počinje izgradnjom tvrđave kao središ-njeg simbola koji je dao novi zao-kret razvoju prostora u međuriječ-ju Dobre, Kupe, Korane i Mrežnice.Zaključcima Sabora u Brücku na Muri 1578. godine pojavila se ozbiljna potreba za popravkom postojećih graničnih utvrda i iz-gradnjom nove tvrđe koja će za-ustavit prodor Osmanlija. „Mjesto pod Dubovcem, između Kupe i Korane“ odabrano je kao najbolje rješenje.1

Gradnja tvrđave započela je 13. srpnja 1579. godine i razvijala se, kao što možemo vidjeti na vojnim nacrtima i planovima te u vojnoj korespondenciji, sve do kraja 19. stoljeća. Tvrđava je sagrađena na tada modernim principima re-

1 Kruhek, 1993., 65.

nesansnog graditeljstva koje se ogleda u antičkoj ideji idealnog grada s ortogonalnim rasterom ulica i trgom u središtu. Takav princip u potpunosti odgovara njezinoj primarnoj funkciji prostora za vojsku pri čemu su od pri-marne važnosti nesmetan prolaz, vizualna komunikacija i snalaženje unutar tvrđave. Zvijezda je imala ukupno tri povijesna ulaza. Najstarija vrata poznata su pod na-zivima Stara, Banska vrata ili Bečka vrata, a nešto kasnije nastaju Nova ili Turska vrata. Najmlađi ulaz, tzv. Riječka vrata otvorena su polovicom 19. stoljeća. 2

2 Kruhek, 1993., 81.

ZAŠTITNA ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA RADIĆEVE ULICE, STUDENI 2018. – LISTOPAD 2019. MATEA GALETIĆ, IVA ALIBAŠIĆ

ISTRAŽIVANJA

Nova vrata

GLAS 29

GLASNO I JASNO

Zadatak Arheološkog odjela Grad-skog muzeja Karlovac bio je obaviti zaštitna istraživanja na pozicijama Novih ili Turskih vrata te Riječkih vra-ta. Tako je Gradski muzej Karlovac prvi put imao mogućnost arheološki istraživati Zvijezdu. Istraživanja su tra-jala od kraja studenog 2018. godine do listopada 2019. godine, uz neko-liko prekida. Istraživanja u studenom 2018. godi-ne počela su u neposrednoj blizini Gradske straže, odnosno na južnom ulazu u Zvijezdu gdje smo očekivali pronalazak strukture Novih ili Turskih vrata. Već u prvim danima istraživa-nja pronašli smo kamene i strukture od opeke koje su nam svjedočile da smo na pravom tragu. Sve do otkri-vanja ispusnog kanala na SI strani sonde nismo mogli detektirati točnu fazu Novih vrata. Otkrivši navedeni segment komparirali smo terensku situaciju sa starim nacrtima koji su nam potvrdili fazu iz 1845. godine. Navedeni vremenski okvir podudaran je s novovjekovnim pokretnim nalazima i stratigrafskim odnosima u sondi. Krajem veljače krenuli smo u pravcu juga gdje smo pret-postavili postojanje mosta kojim se uz pomoć pokret-nog dijela pristupalo vratima. Prema starim nacrtima most nosi šest nosača lučnog poprečnog presjeka ko-jima se pristiže na glasiju (vanjski prostor), pri čemu je vanjska kosina šanca (kontraskarpa) također podzidana opekom. Arheološki smo potvrdili postojanje nosača i „peraju“ odnosno završetak mosta koji je podudaran nacrtima. Grabe, odnosno šančevi zatrpavaju se nakon Drugog svjetskog rata i pretvaraju u parkovne površine.3 Istraživanjima smo utvrdili da strukture mosta nisu ruše-ne, već jednostavno zasipane.U ožujku se istraživanja prebacuju na poziciju Riječkih vrata. Kao što je navedeno ranije u tekstu, radi se o naj-mlađem ulazu u Zvijezdu koji je otvoren polovicom 19. stoljeća. Arheološki smo utvrdili početak mosta, odno-

3 Kruhek, 1993., 128.

sno masivnu kamenu strukturu koja je djelomično u gornjim dijelovima nadopunjena opekom sa žbukanim vezivom. Na razmaku od 5 metara pronađen je još jedan nosač, istih vanjskih karakteristika. Na udaljenosti od pri-bližno 5 metara od luka pojavila se podzemna struktu-ra koja se po fakturi cigle slaže s nosačima. Podzemnoj strukturi moglo se pristupiti kroz otvor šahta. Pronađenu podzemnu strukturu kustos Kulturno-povijesnog odje-la GMK-a Igor Čulig prepoznaje kao kaponir. Kaponir je objekt koji nastaje u drugoj polovici 19. stoljeća i najvje-rojatnije je služio kao preteča bunkera.4 Predstavlja gra-diteljsku aktivnost dograđivanja obrambenog sustava 1840. godine. Napravljen je od opeke i prema planovima sastoji se od triju nadsvođenih komora s bočnim nišama. Na starim nacrtima vidljiva su tri gornja otvora, a na tere-nu su pronađena dva. On nam pokazuje da se ulaganje u obrambenu infrastrukturu Zvijezde nastavilo duboko u 19. stoljeće. Iako su kroz kaponir provučene recentne cijevi, on je uz minimalna oštećenja ostao sačuvan u ve-likoj mjeri, te kao takav predstavlja jedinstven kulturno-povijesni fenomen karlovačke Zvijezde. U kaponir su iz sigurnosnih razloga ušli Krešimir Raguž (Konzervatorski

4 Igor Čulig, usmeni naputak.

Riječka vrata

ISTRAŽIVANJA

30 GLAS

GLASNO I JASNO ISTRAŽIVANJA

odjel u Karlovcu) i Goran Radović (speleolog). Njegov unutrašnji dio nismo dokumentirali zbog prisutnosti ugljikovog monoksida. Napravljeno je tek nekoliko rad-nih fotografija kako bismo imali približnu predodžbu unutrašnjosti. Istraživanje je bilo ograničeno pješač-kim prometom koji je ostao omogućen s lijeve i desne strane te spletom suvremenih instalacija zbog kojih na pojedinim dijelovima nismo mogli istražiti u dubinu, a metodologiju smo u potpunosti podredili situaciji. Od pokretnih nalaza u sondi nailazimo na tek nekoliko ulo-maka novovjekovne keramike i metalnih nalaza u vidu novovjekovnog novca.Nastavak istraživanja u svibnju donosi nam još nekoli-ko iznenađenja. U nastavku sonde nailazimo na ostat-ke polukružne forme koju smo nazvali „kula“. Radi se o kamenoj strukturi polukružnog oblika s ojačanjem u donjem dijelu na koju se naslanjao masivni kameni zid. Struktura slična „kuli“ pronađena je prilikom arheoloških istraživanja Banskih vrata 2004. – 2005. godine (Omega Engineering d.o.o.) kojima je zaključeno da je eliptična kula sagrađena u 16. stoljeću, a pravokutna s mostom za podizanje u 17. stoljeću.5 Zbog sličnosti s navedenim objektom postoji vjerojatnost da se radi o najstarijim strukturama otkrivenim u sklopu ove arheološke kam-panje, što je potrebno terenski potkrijepiti. Zasada su dovedene i u vezu sa strukturama koje vidimo na nacrti-ma iz 1579. (Bianchini) i 1639. godine (Stier). Njihova ulo-ga unutar obrambenog bastionskog sustava još uvijek nije posve jasna.U listopadu nastavljamo istraživanja kako bismo utvrdi-li opseg kule i njezino pružanje u prostoru. Otvaranjem šeste arheološke sonde utvrdili smo da su prethodni in-frastrukturni radovi (telekomunikacije i plin) uništili sve arheološke strukture, uključujući i kulu. Istraživanja smo usmjerili na nogostup i travnatu površinu prema Glorije-ti kako bismo utvrdili postojanje eventualnog nastavka kule na suprotnoj strani. Nailazimo na kamenu strukturu koja nalikuje na nastavak zida iz sonde 5 i strukturu od opeke koja se naslanja na zid. Izgledom i fakturom ope-ke pronađena struktura izgleda kao ispusni kanal prona-đen kod Novih vrata. Svi pokretni nalazi pronađeni tijekom iskopavanja ubra-

5 Kovačević - Šunjić, 2006., 187.

jaju se u tipične novovjekovne nalaze. Radi se u najvećoj mjeri o novovjekovnoj keramici, metalnim predmetima korištenima pri građevinskim radovima i ostatcima sta-klene ambalaže. Prikupljeni podatci važni su za nadopunjavanje znanja o izgledu i povijesnim strukturama Zvijezde i koristit će u znanstvene i stručne svrhe te kao podloga za buduća arheološka istraživanja i urbanističke studije o interpre-taciji Zvijezde.Literatura:Kovačević, Nela – Šunjić, Dalibor. 2006. Hrvatski arhe-ološki godišnjak, 2/2005. Zagreb: Ministarstvo kulture, 184–187.Kruhek, Milan. 1993. Graditeljska baština karlovačkog Po-kuplja. Karlovac: Matica Hrvatska.

GLAS 31

GLASNO I JASNO

SAŠA STUBIČAR: LEONARDOIJA_OPSESIJA_KRISTALIZACIJA...GRADSKI MUZEJ KARLOVAC, 5. PROSINCA 2018. – 1. VELJAČE 2019.

ANTONIJA ŠKRTIĆ

U izložbenom prostoru u potkrovlju Muzeja tijekom prosinca i siječnja mogla se pogledati začudna site specific instalacija autora Saše Stubičara, samostal-

nog riječko-zagrebačkog umjetnika i grafičkog dizajnera s kojim Gradski muzej Karlovac surađuje već duži niz godina.

Opčinjen ljepotom poliedara koji se pojavljuju u prirodi i kulturi, bogatstvom povijesnog razvoja ljudske spozna-je o poliedrima i nastojanjima da se njihovim razmatra-njem dosegne savršenstvo u materijalizaciji duhovnog, Saša Stubičar je instalacijom odao počast renesansnom

PREZENTACIJE - IZLOŽBE

Postav izložbe

32 GLAS

GLASNO I JASNO

geniju Leonardu da Vinciju i njegovom bavljenju mate-matikom i geometrijom, a poliedri su poslužili i samoo-stvarenju autorske izražajnosti i likovne kreativnosti.Kreativni čin započeo je autorovom koncentriranom aktivnošću spajanja bijelih žičanih vješalica za odjeću u tetraedre. U drugom koraku, povezujući tetraedre u veli-ku, geometrijski nepravilnu strukturu, nepredvidljivo i ne-ponovljivo se u zadanom prostoru izdigla začudna pro-storna instalacija. Složeni prostorni crtež ovog krajolika autorove nutrine bila je nalik uvećanom modelu nekog nepoznatog kristala ili špilji punoj sjaja. U općem dojmu prevladavala je čista forma, ali je na mjestima bilo mogu-će i asocijativno povezivanje forme i sadržaja, potaknuto reprodukcijom dojmljive skladbe Emotional landscapes islandske glazbenice Björk. Cjelovita postojana dinamika izdizanja tog neobičnog tijela u prostoru na sve mogu-će strane te ohrabrujuća fleksibilnost vizura posjetitelja je uvodila sve dublje u suptilni bijelo i nešto tamnije od toga nijansirani zgusnuti ambijent.Polazišni tetraedar instalacije nije bio savršeni poliedar, nije jedno od pet Platonovih tijela koja su omeđena sukladnim pravilnim poligonima u kojima se u svakom vrhu sastaje jednak broj bridova. Oplošje jednog, pa tako i svih ostalih 2583 upotrijebljenih tretraedara, činila su tri jednakokračna trokuta i jedan jednakostranični trokut, jer su bili stvoreni domišljatim recikliranjem svakodnevnog i praktičnog predmeta koji je po svojoj osnovnoj kon-strukciji i zadanosti jednakokračni trokut.

Ova prilagodba raspoloživom, tolerancija nesavršenosti, plodonosna zaigranost mogućim važna je osobina kre-ativnog pristupa kojim Saša Stubičar od „ničega“ stvara nešto vrijedno.Deplijan u zaigranoj formi fleksagona i ostale publikacije izložbe uredila je kustosica izložbe Antonija Škrtić, a vi-zualno oblikovao Saša Stubičar. Tijekom trajanja izložbe održane su dvije kreativne radionice primijenjene umjet-nosti za učenike osnovne škole i za građanstvo na kojima je autor izložbe pokazao postupak oblikovanja trodimen-zionalnih tijela od žičanih vješalica, a sudionici su uz nje-gove savjete izrađivali sjajne ukrasne adventske zvijezde. Izložba i radionice ostvarene su sredstvima Grada Karlov-ca i Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

PREZENTACIJE - IZLOŽBE

GLAS 33

GLASNO I JASNO

TANGLO BLEU – RADOSTI I MELANKOLIJE ČOVJEČANSTVAGALERIJA „VJEKOSLAV KARAS”, 20. VELJAČE – 29. OŽUJKA 2019.

ALEKSANDRA GORETA

Karlovac je ugostio Tanglo Bleu. Tango Bleu putuju-ći je izložbeni projekt međunarodnog karaktera. Izložba je multimedijalnog tipa, čine ju fotografije i

slike u klasičnim likovnim tehnikama prezentirane u vidu instalacija u prostoru. Koncept izložbe zamišljen je tako da autori svugdje gdje izlažu mogu zatražiti kulturni azil od domaće likovne javnosti i likovne kritike. Izložba se prvi put u Hrvatskoj predstavila u Karlovcu. Nakon Kar-lovca otputovala je u Samobor, Prištinu pa dalje. Realizi-rao ju je umjetnički dvojac Max Pio Maximillien Salveli i Naila Hozo. Max Pio Maximillien Salvelli završio je privatnu osnov-nu umjetničku školu u Ženevi te privatnu umjetničku osnovnu školu u Münchenu. U Zagrebu završava Ško-lu za primijenjenu umjetnost i dizajn, slikarski odjel. U Parizu na nacionalnoj Likovnoj akademiji kod profesora Ricarda Liccata završava studij slikarstva i mozaika. U Ber-linu završava studij filmske režije na Akademiji za film i televiziju. Naila Hozo završila je grafičko-likovni odjel Škole za primijenjenu umjetnost i dizajn u Zagrebu. Stu-dirala je na Višoj školi za dizajn i oblikovanje vizualnih komunikacija u Zagrebu. Predgovor izložbi napisala je Aleksandra Goreta, voditeljica Galerije „Vjekoslav Karas” u Karlovcu.

PREZENTACIJE - IZLOŽBE

34 GLAS

GLASNO I JASNO

ŽELJKO MUCKO: PRESJEK OD 2009. DO 2019.GALERIJA „VJEKOSLAV KARAS”, 24. TRAVNJA – 14. LIPNJA 2019.

ALEKSANDRA GORETA

Željko Mucko predstavnik je suvremene hrvatske likovne scene. Školu primijenjene umjetnosti za-vršio je u Zagrebu 1978. godine na Odsjeku slikar-

stva. Na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu diplo-mirao je slikarstvo 1984. godine u klasi profesora Rao-ula Goldonija. Godine 2009. postaje član grupe Contra. Mucko je u Karlovcu od 24. travnja do 14. lipnja, kroz 45 radova, predstavio presjek svoga stvaralaštva. Postav je sadržavao impresivne galerijske formate pa sve do ma-njih kućnih dekorativnih formata nastalih u periodu od desetak godina. Tema radova su pejzaži i mrtva priroda koji su postepeno apstrahirani. U njegovom likovnom stilu možemo pronaći elemente apstrakcije, figuracije, ekspresionizma i impresionizma. Autorica predgovora izložbe je Aleksandra Goreta, voditeljica Galerije „Vjeko-slav Karas” u Karlovcu. Nakon Karlovca izložba je selila u Zagreb gdje je u Modernoj galeriji priređen izložbeni koncept posvećen upravo grupi Contra. Autor izložbe Željko Mucko

Sa otvorenja

PREZENTACIJE - IZLOŽBE

GLAS 35

GLASNO I JASNO PREZENTACIJE - IZLOŽBE

BICIKLIRAJMO GRADOM – IZLOŽBA UČENIČKIH RADOVA OŠ GRABRIKDVORIŠTE MUZEJA, 12. LIPNJA – 31. LISTOPADA 2019.

ANTONIJA ŠKRTIĆ

Suradnja Osnovne škole Grabrik i Gradskog muzeja Karlovac na muzejskom zidu u dvorištu Gradskog muzeja Karlovac započela je prigodom proslave

rođendana grada Karlovca 2017. godine, izložbom uče-ničkih radova Ključevi moga grada. Učenici OŠ Grabrik tada su uz vodstvo likovne pedagoginje Ivane Mara-din u glini izradili četiri stotine trideset i osam ključeva i time iskazali pripadnost gradu Karlovcu kao voljenom rodnom gradu i mjestu stanovanja u trenutku njegovog četiri stotine trideset i osmog rođendana. Sljedeće godi-ne likovni je zadatak bio nadahnut gradskim parkovima i drvoredima, tijekom čega je kod učenika osviještena spoznaja da je, osim urbanističkog planiranja, za bu-dućnost i očuvanje kulturne i prirodne baštine bitno i hortikulturno nasljeđe koje je živi znamen grada i živa poveznica prošlog i budućeg.Školske godine 2018./2019. učenički je rad u sklopu predmetne nastave likovne kulture i keramičke grupe u OŠ Grabrik nadahnut omiljenim prijevoznim sredstvom - biciklom.Bicikl je od malih nogu dugo iščekivana proljetna zabava, manja ili veća prepreka u savladavanju straha odnosno vještine samostalnog održavanja ravnoteže i vožnje bez pomoći odraslih, on je i najbolja uspomena mladenaš-tva jer se na njemu jurilo po hladovitoj nizbrdici s ljetnim zalaskom sunca za leđima nakon kupanja na nekoj od karlovačkih rijeka... Raznolikost osobnih priča kojima je žarište bicikl povezuje različite ljude, ali i razne generacije te im pruža mogućnost prepoznavanja i potvrde zajed-ničkih vrijednosti i ideja. Jedan od najpopularnijih muzej-skih predmeta našeg Muzeja izložen na stalnom postavu upravo je bicikl, i to najstariji bicikl na pedale u Hrvatskoj

koji je karlovački trgovac Petar M. A. Lukšić donio iz Pariza 1867., a njegov sin Hugo poklonio našem Muzeju davne 1911. godine. Ljubav Karlovčana prema njihovim bicikli-ma je velika, a to pokazuju izloženi učenički radovi i odu-ševljene reakcije posjetitelja izložbe. Svaki izloženi bicikl ima svoj likovni karakter i prepoznatljivost koja izvire iz osobnosti svakog pojedinog učenika, njegovog korište-nja tehnika oblikovanja i ornamentacije.Vožnja biciklom uzduž i poprijeko urbanog krajolika kar-lovačke Zvijezde i novijih gradskih četvrti pruža ugodu i zadovoljstvo, a izloženi učenički radovi pružaju dokaz da su učenici OŠ Grabrik još jednom svojem gradu za rođendan podarili dio svoje živosti i razigranosti.Publikacije izložbe (plakat i deplijan) besplatno je vizu-alno oblikovao i za tisak pripremio BOLFEKi art & grafic design studio, na čemu im OŠ Grabrik i Gradski muzej Karlovac najsrdačnije zahvaljuju. Izložba i prateća radio-nica za građanstvo realizirane su sredstvima Grada Kar-lovca u okviru programa Zvjezdano ljeto.

36 GLAS

GLASNO I JASNO

8. HRVATSKI TRIENNALE AKVARELAGALERIJA „VJEKOSLAV KARAS”, 10. SRPNJA – 31. KOLOVOZA 2019.

ALEKSANDRA GORETA

Gradski muzej Karlovac i Galerija umjetnina gra-da Slavonskog Broda organizatori su nacionalne likovne manifestacije pod nazivom Hrvatski tri-

ennale akvarela. Ova jedinstvena manifestacija posveće-na likovnom mediju akvarela prvi je put održana 1998. godine. Do sada je na triennalima izlagalo ukupno pre-ko 400 izlagača. Među izlagačima nalaze se eminentna imena hrvatskog slikarstva: Murtić, Seder, Reiser, Sablić, Radoičić, Antolčić, Lovrenčić i mnogi drugi. Na poziv organizatora za izlaganje u 2019. godini

odazvalo se 163 autora. Odbor za odabir radova u sasta-vu mr. Sonja Švec Španjol, prof. Dino Trtovac i prof. To-mislav Buntak odabrao je 79 autora. Veliku otkupnu na-gradu dobio je Zdravko Milić, akademski slikar iz Labina, za rad Nebeska Podmornica, a posebnu pohvalu dobio je rad Starost akademskog slikara iz Zagreba, Zorana Kakše. U svibnju i lipnju izložba je bila postavljena u Slavonskom Brodu, a tijekom srpnja i kolovoza u Karlovcu. Trenutno u akvarelima uživa zagrebačka likovna publika jer je ti-jekom studenog izložba postavljena u Muzeju Mimara.

Triennale u Galeriji „Vjekoslav Karas“

PREZENTACIJE - IZLOŽBE

GLAS 37

GLASNO I JASNO PREZENTACIJE - IZLOŽBE

IZLOŽBA FOTOGRAFIJA NEKAD I SADGRADSKI MUZEJ KARLOVAC, 12. LIPNJA – 31. KOLOVOZA 2019.

NIKOLINA BELANČIĆ ARKI

Izložba fotografija pod nazivom Nekad i sad bila je po-stavljena u izložbenom prostoru u potkrovlju Grad-skog muzeja Karlovac od 12. lipnja do 31. kolovoza

2019. godine. U Etnografskom odjelu postoji velik broj fotografija snimljenih od 1960-ih godina prošlog stolje-ća i mlađih, koje prikazuju život seoskog čovjeka, njego-vo odijevanje, rad, gradnju i običaje. Za potrebe izložbe iz fundusa su odabrane fotografije starih pokupskih kuća iz selā okolice Karlovca i Ozlja te su iste lokacije ponov-no fotografirane. Na devetnaest panoa kroz stare i nove fotografije prikazana je stvarnost našeg sela – velike pro-mjene koje su se dogodile u zadnjih 50-ak godina, kuće

koje su nestale, ljudi kojih više nema, stari i jednostavan način života koji se nazire samo u tragovima. Zapisana je i priča o obitelji i sudbini kuća, njih trinaest od prikazanih devetnaest kojih danas više nema. Izložbom se željela senzibilizirati javnost o potrebi očuvanja narodne tradi-cije i tradicijske baštine te čuvanja od propadanja i zabo-rava koliko god je to moguće.Autorica izložbe bila je kustosica Etnografskog odjela GMK-a Nikolina Belančić Arki, fotografije je snimio po-znati karlovački fotograf Denis Stošić, a izložba je realizi-rana sredstvima Grada Karlovca.

38 GLAS

GLASNO I JASNO

D(V)ONACIJA / DAROVANO TURNJUIZLOŽBA DJELA DANIELA BUTALE I PETRA GRGECA IZ ZBIRKE GALERIJSKOG ODJELA GRADSKOG MUZEJA KARLOVAC POVODOM OBILJEŽAVANJA 4. LISTOPADA 1991. GODINEMUZEJ DOMOVINSKOG RATA KARLOVAC – TURANJ, 4. LISTOPADA 2019. – 28. VELJAČE 2020.

ANTONIJA ŠKRTIĆ

Prvom izložbom u višenamjenskoj dvorani Muzeja Domovinskog rata Karlovac – Turanj sa zahvalno-šću i ponosom Gradski muzej Karlovac izlaže oda-

brane radove iz crtačkih ciklusa Križni put hrvatskoga naroda naivnog slikara Petra Grgeca (1933. – 2006.) koje je Grgecova obitelj donirala Gradskom muzeju Karlovac 2012. godine te odabrana djela iz ciklusa Portreti poznato nepoznatih (1989. − 1998.) akademskog slikara Daniela Butale (1943. – 2017.), darovanih Muzeju 2014. godine. Donacija obitelji Petra Grgeca predstavljena je izložbom i pratećim katalogom 2013. godine, a donacija Daniela Butale 2016. godine. Karlovački omiljeni slikari Daniel Butala i Petar Grgec rat-nih su dana 1991. godine dijelili sudbinu svojih sugrađa-na i sunarodnjaka, ali umjetnički nerv nije im dao mira te su u doba rata obojica realizirali vrijedne antiratne crtač-ke cikluse. Obojica su, već tada, dok su ih stvarali u intimi svojih ateljea, osjećali snažnu potrebu da ih pokažu i da ih javno izlože i tako pridonesu širenju istine o agresiji na Hrvatsku i patnjama kojima je podvrgnut hrvatski narod.Crteži Petra Grgeca prvi su put izlagani 1992. godine u Galeriji ZILIK, a nastali su pod dojmom ratnih užasa koje je 1991. godine doživjelo stanovništvo hrvatskih sela na desnoj obali rijeke Kupe. Razaranje, palež i pljačka Riba-ra, Brođana, Skakavca, Brežana, Lasinje i drugih hrvat-skih sela i gradova, bila je svakodnevica koja je svjedo-

čenjem stradalnika, prognanika i branitelja, televizijskih i radijskih izvješća, za Petra Grgeca postala obvezujuća stvarnost. U dotadašnjem slikarskom i crtačkom opusu bio je vezan uz selo kao mjesto izravnog dosluha s pri-rodom - velikom riznicom svakovrsnih čarolija života. U ovom ratnom opusu, idilični nizovi seoskih kuća su za-paljeni, djeca, žene i muškarci su vezani, prognani, sapeti u strahu, razapeti u iskušenju, ranjeni i ubijeni. Neki su prikazani u grču posljednjeg zagrljaja, a neki u odlaženju zauvijek. Grgec je potpuno usmjeren na žrtvu, ne bavi se prikazom zlotvora. Stradanje obitelji, dragocjenog i sve-tog iskona svakog ljudskog smisla u kojem se najizravni-je susreće jučer, danas i sutra, za Petra Grgeca je daleko važnije i istinitije. Petar Grgec, slikar i lirske i nadrealne naive, onaj u čijem su umjetničkom opusu bile moguće i nemoguće stvari, ovim ciklusom crteža stvorio je suge-stivnu ratnu kroniku koja promatrača iz današnjeg mira i obijesnog obilja odvlači u apokaliptično vrijeme ratnog jada. Ovaj ciklus crteža ima istaknuto mjesto u Zbirci crteža jer izravno svjedoči o načinu na koji umjetničko stvaralaštvo oplemenjuje ponekad surovu stvarnost po-jedinca, ali i zajednice.Donacija Daniela Butale sastoji se od 37 radova na pa-piru u kombiniranoj tehnici, nastalih od 1989. do 1997. godine. Dio radova je također izlagan već u vrijeme Do-movinskog rata i u Zagrebu i u Karlovcu. Darovani radovi

PREZENTACIJE - IZLOŽBE

GLAS 39

GLASNO I JASNO PREZENTACIJE - IZLOŽBE

autentičan su umjetnički odgovor na kataklizmičko rat-no ozračje o čijim osobinama iz današnje perspektive, uz osobne uspomene i arhivske dokumente, najuvjerljivije progovaraju upravo sinkrono nastala umjetnička djela. Iscrtavajući portrete branitelja, Daniel Butala vlastitu li-kovnu poetiku minucioznog linijskog tkanja kojom je u mirnodopskim prilikama istraživao povećane tehnizira-ne detalje kukaca s livade uz rijeku transponira u mo-numentalnu krhkost pojavnosti ljudskog lika. I koliko god svojim leptirima, skakavcima, vilinskim konjicima i libelama “ugrađivao” umjetne dijelove pretvarajući ih u kiborge, podsvjesno naslućujući ekološke izazove s kraja 20. i početka 21. stoljeća, i minucioznim, nadrealističkim pristupom podcrtavao njihovu simboličko-alegorijsku potenciju, u ovom ratnom ciklusu pristup je potresno izravniji i glasniji. Ovaj Butalin ciklus, kao i izložba D(V)ONACIJA posveta je svim braniteljima koji su devedese-

tih bdjeli nad hrvatskim svetinjama u blatu i mrazu Tur-nja, Nuštra, Lipika, Pakraca, Novske, Stankovaca, Unešića, Vrane, Zemunika, šume Rosinjače, Pokupskog, Sunje, Mošćenice, Čavoglava, Pakova Sela, Tulovih greda, Suho-vara, Kašića…Kustosica izložbe je Antonija Škrtić, a vizualno oblikova-nje potpisuje Josip Vrančić. Izložba je realizirana sredstvi-ma Grada Karlovca.

40 GLAS

GLASNO I JASNO

INKLUZIVNA IZLOŽBA GLEDAM DODIROMGALERIJA „VJEKOSLAV KARAS”, 18. RUJNA – 22. LISTOPADA 2019.

LANA BEDE

Jesensku izložbenu sezonu u Galeriji „Vjekoslav Karas” otvorila je izložba Gledam dodirom - prva inkluziv-na izložba Gradskog muzeja Karlovac na kojoj su

videći i nevideći posjetitelji mogli upoznati začudan svijet likovnog stvaralaštva djece i mladih oštećena vida i putem dodira doživjeti vrhunska kiparska djela iz ga-lerijskog fundusa, javnih i privatnih zbirki. Izložba je iza-zvala veliku pažnju javnosti i privukla velik broj posjeti-telja. Autorice izložbe i tekstova Lana Bede (GMK) i Tanja Parlov (Centar za odgoj i obrazovanje Vinko Bek, Zagreb) koncipirale su izložbu kao interaktivan, sveobuhvatan umjetnički i didaktički doživljaj koji temom, pristupom i odabirom radova komunicira sa širokim krugom posje-

titelja, od djece predškolske dobi do ljubitelja umjetnosti i likovnih znalaca. Za atraktivan dizajn likovnog postava sa šezdeset metara dugim crnim meandrom izložbenog postamenta i custom made rasvjetom zaslužan je Studio Rašić+Vrabec iz Zagreba, nagrađen uglednim međuna-rodnim priznanjem RED DOT za dizajn 2019. Izložba se sastojala od dvaju dijelova. U prvome dijelu izložbe, koji se otvara prolazom kroz tamnu sobu, pred-stavljeno je sedamdesetak radova učenika u dobi od 4 do 25 godina, s različitim vrstama i stupnjevima ošteće-nja vida, iz zagrebačkog Centra za odgoj i obrazovanje Vinko Bek. Radovi su nastali u mediju male plastike, re-ljefa, taktilnih slika i crteža pod mentorstvom profesori-

Postav s likovnim radovima djece oštećena vida iz COO Vinko Bek. Dizajn postava Studio Rašić+Vrabec

PREZENTACIJE - IZLOŽBE

GLAS 41

GLASNO I JASNO PREZENTACIJE - IZLOŽBE

ce likovne kulture Tanje Parlov (rođena 1969. u Ljubljani, diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1996. u klasi M. Šuteja). Okosnicu ove cjeline čini pionirski i po mnogočemu inovativan metodički pristup razvoju likovnosti kod djece oštećena vida prof. Tanje Parlov, na-stao na temelju njezinog gotovo četvrt stoljeća dugog likovno-pedagoškog rada usmjerenog na unutrašnji rast i razvoj likovnog senzibiliteta i stvaralačkih sposobnosti djeteta te usvajanja likovnog jezika. Prof. Parlov je uz to i autorica stručnoga priručnika Upute za rad s učenicima s oštećenjem vida na području likovnog stvaralaštva, objav-ljenog 2015. Originalnost ove metode leži u redoslijedu savladavanja elemenata likovnog jezika. Dječji radovi su stoga grupirani u podcjeline posvećene pojedinim likovnim elementima koji se nižu prema redoslijedu njihova usvajanja: prostor, oblici, površine, boje, ploha i crtež. Ovakav pristup korespondira s prirodnim senzo-motoričkim razvojem djeteta (J. Piaget, A. J. Ayers) koje ima primaran poriv za upoznavanje svijeta kroz dodir, kretanje i tjelesno iskustvo, čime metoda T. Parlov do-biva potencijal univerzalne primjene u ranom likovnom obrazovanju djece, neovisno o oštećenju vida. Upravo ovaj moment, kao i visoka likovna razina radova njenih

učenika, od kojih su neki slijepi od rođenja, bili su poticaj za organizaciju izložbe i upoznavanje šire javnosti s rezultatima njihova stvaralaštva. Likovni senzibilitet i po-znavanje likovnog jezika djeca (i svi ostali) razvi-jaju kroz vlastito izraža-vanje i kroz komunikaciju s umjetničkim djelima. Da bi ta komunikacija bila bliska i životna, u drugome dijelu izlož-be predstavljen je izbor skulptura razvrstan u tri tematske cjeline: ljudska figura, animalistika i ap-straktni oblici. Skulpture su nastale u širokom vremen-skom rasponu, od 2 500 godina starih prapovijesnih idola s Turske kose preko klasika moderne skulpture do eksperimentalnog dizajna 21. stoljeća, u različitim mate-

Posjetitelji su mogli koristiti maske za oči prilikom posjeta izložbi.

Učenici opipavaju taktilni crtež K. Krsnik, Koka

Druga izložbena cjelina s skulpturama K. Angeli Radovanija, B. Ružića, V. Radauša, H. Dumančića, R. Frangeša Mihanovića i B. Deškovića

42 GLAS

GLASNO I JASNO

rijalima i tehnikama izrade, pružajući publici bogat taktil-ni doživljaj. Izloženo je ukupno 30 umjetničkih skulptura, 4 replike iz Arheološke zbirke Gradskog muzeja Karlovac i jedna prostorna instalacija dizajnerskog kolektiva Nu-men. Među 18 autora brojna su imena kipara koji su ostavili dubok trag u hrvatskoj i europskoj umjetnosti 20. stoljeća: Robert Frangeš Mihanović, Branislav Deš-ković, Vanja Radauš, Kosta Angeli Radovani, Dušan Dža-monja, Vojin Bakić i Branko Ružić, autor koji je po broju radova bio najzastupljeniji na izložbi. Izložene su i skul-pture nedavno preminulog kipara Zlatka Zlatića, potom Izvora Oreba, Stjepana Gračana, Vesne Popržan, Hrvoja Dumančića, Irene Podvorac, Renate Vranyzany Azinović i Edith Merle. Valja istaknuti da su se na izložbi našla i neka od antologijskih djela hrvatskog kiparstva 20. stoljeća poput Deškovićevog Psa na tragu (1910.) i Frangešovog Purana (1904.) u vlasništvu Gliptoteke HAZU i Bakićevog Bika (1970.) iz fundusa Gradskog muzeja Karlovac kojeg je publika imala priliku vidjeti nakon više desetljeća. Za potrebe izložbe radovi su bili posuđeni iz Gliptoteke Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Muzeja mo-derne i suvremene umjetnosti u Rijeci, Moderne galerije u Zagrebu, Galerije umjetnina grada Slavonskog Broda,

iz privatne zbirke Azinović i od samih umjetnika koji su spremno prihvatili ideju da se publici dozvoli taktilno iskustvo umjetnina.Intrigantan postav na površini cca. 400 četvornih metara na prvom katu Galerije bio je oblikovan prema načelima univerzalnog dizajna s nizom prilagodbi za slijepe po-sjetitelje, kako bi im izložba bila pristupačna. Izložbeni postament u obliku neprekinutog meandra pratio je ra-zvedenu obrisnu liniju galerijskog prostora i omoguća-vao slijepim posjetiteljima lakše snalaženje i samostalno kretanje kroz prvi dio izložbe. Radi veće pristupačnosti i mogućnosti lakšeg opipa, dječje skulpture i reljefi, ali i slike i tekstualne legende na videćem tisku i na brajici, bili su izloženi na horizontalnoj plohi. Također se vodilo računa o posjetu djece pa je projektirana niža visina po-stamenata. Svi izložbeni tekstovi, biografije kipara i pred-metne legende bili su tiskani i na Brailleevom pismu, a izrađen je i taktilni tlocrt izložbe, zahvaljujući tiskari Cen-tra za odgoj i obrazovanje Vinko Bek. Bilo je dozvoljeno dodirivanje svih izložaka, na što su upućivali i natpisi. Na početku izložbenog prostora izgrađena je tamna soba kroz koju se moralo proći da bi se došlo do same izložbe.

Dešković, Pas na tragu, 1910. i R. Frangeš Mihanović, Puran, 1904., vl. Gliptoteka HAZU. Svi eksponati su opremljeni i legendama na brajici

PREZENTACIJE - IZLOŽBE

GLAS 43

GLASNO I JASNO PREZENTACIJE - IZLOŽBE

Ona je videćim posjetiteljima nudila simulaciju sljepoće i svojevrstan metaforički ulaz u drugačiji svijet kroz novo i neočekivano perceptivno i prostorno iskustvo. Na ulazu u tamnu sobu posjetiteljima je na raspolaganju bio bi-jeli štap, a u tami izložena skulptura Studije za spomenik Vjekoslavu Karasu, rad K. A. Radovanija. Skulptura je bila dostupna samo opipu i praćena legendom na brajici, stavljajući u povoljniji položaj one koji znaju čitati ovo pismo. Svim su posjetiteljima na raspolaganju bile ma-ske za oči (donacija tvrtke DM) za razgled izložbe bez osjeta vida. Udruga slijepih Karlovačke županije USKA pripremila je za posjetitelje besplatne informativne let-ke o komunikaciji i pristupu slijepim osobama, a tijekom priprema izložbe predsjednik i članovi Udruge aktivno su sudjelovali u prilagodbi postava i napravili završnu re-cenziju prije otvorenja.Izložba je završavala neobičnom, osam metara dugom prostornom instalacijom grupe Numen/For Use pod na-zivom TUFT, koja je bila posuđena za izložbu zahvaljujući sponzorstvu tvornice Regeneracija iz Zaboka i Gradskog kazališta Zorin dom. Radi se o skulpturalnoj instalaciji koju čini trodimenzionalna membrana s tlocrtom asi-metričnog križa, stvarajući ogromnu šuplju formu oblo-ženu mekim vunenim tepihom u koju posjetitelji ulaze i u kojoj mogu boraviti. Ova dizajnerska poslastica nudila je nesvakidašnje taktilno-kinestetičko iskustvo koje su posjetitelji spontano i s oduševljenjem prihvatili. Sastavni dio izložbenog postava bila su i tri hands-on / radionička punkta: Moje tijelo u prostoru, Prepoznaj oblik i Taktilni crtež, namijenjena obiteljima s djecom, školskim i vrtićkim grupama. Punktovi su sadržavali didaktički ma-terijal za likovna istraživanja i stvaranja vezana uz teme i likovne tehnike obrađene na izložbi. Radionice su tako bile integrirane u sam posjet izložbi, dostupne svakom posjetitelju bez obzira na dob i predznanje i fleksibilne u odnosu na dužinu trajanja. Ovaj je model bio izvrsno prihvaćen kod publike.Tijekom trajanja izložbe zabilježen je značajan porast individualnih posjeta, osobito obiteljskih posjeta, što je bio jedan od ciljeva izložbe, uz podizanje javne svijesti o pravima djece na stvaranje i na pristup umjetnosti i kul-turnim ustanovama bez obzira na poteškoće i invaliditet. Organiziran je prateći edukativni program, održano je 28 stručnih vodstava za učenike osnovnih i srednjih škola,

dječje vrtiće, skupinu iz Gradske knjižnice u Karlovcu, Udrugu slijepih Karlovačke županije USKA, Centar za od-goj i obrazovanje Karlovac, Udrugu Rajska ptica, Centar Nada, COO Vinko Bek, a prvi put smo u Galeriji „Vjekoslav Karas” imali i posjetitelje u pratnji pasa pomagača i psa na socijalizaciji iz Centra za rehabilitaciju Silver.Izložbu je organizirao Gradski muzej Karlovac u par-tnerstvu s Centrom za odgoj i obrazovanje Vinko Bek iz Zagreba. Izložba je održana pod pokroviteljstvom Pravo-braniteljice za osobe s invaliditetom Republike Hrvatske, uz financijsku potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Grada Karlovca, te manjom donacijom Kar-lovačke banke i Erste banke. Izložba je bila uvrštena u službeni program manifestacije Dani europske baštine 2019. u organizaciji Ministarstva kulture RH, a na plakatu i naslovnici programske knjižice manifestacije nalazila se i skulptura Vojina Bakića Bik iz karlovačkog muzeja. Me-dijski pokrovitelji su bili Trend TV, portal KAfotka i In ma-gazin. Prilozi su objavljeni na portalima Vizkultura, Cul-turenet, Kaportalu te u Večernjem listu, Jutarnjem listu, Karlovačkom tjedniku i drugim publikacijama. Uz izložbu je tiskana pozivnica, plakat, citylight plakat i jumbo plakat, te deplijan. Katalog izložbe je u tisku. U tijeku je realizacija gostovanja izložbe u Galeriji umjetni-na grada Slavonskog Broda u sklopu programa među-muzejske suradnje, a otvorenje je predviđeno u okviru manifestacije Noć muzeja 2020. Gradski muzej Karlovac potpisao je i sporazum o partnerstvu s MMSU Rijeka za gostovanje izložbe krajem 2020. ili 2021.

44 GLAS

GLASNO I JASNO

ALFRED FREDDY KRUPA – MODERNO SLIKARSTVO TUŠEMGALERIJA „VJEKOSLAV KARAS“, 6. STUDENOGA – 1. PROSINCA 2019.

ALEKSANDRA GORETA

Radovi su inspirirani japanskim drvorezi-ma, introspekcijom, trenutnim društve-nim ozračjem, aktovima, motivima kra-

jolika, veduta i animalistikom. Najintrigantniji je upravo likovni pristup koji na potpuno oso-ban i autentičan način reinterpretira tipično zapadnjački modernitet i suvremenost kroz materijale i formalnu redukciju istoka. Izložba prezentira 53 djela iz razdoblja od 2012. do 2019.Krupini tuševi mogu se naći u značajnim muzejskim zbirkama poput one Moderne galerije u Zagrebu, Kabineta grafike HAZU, TATE Britain u Londonu, Orange Regional Art Gallery u gradu Orange u Australiji, Šleskom muzeju u Katowicama u Poljskoj i drugdje. Radovi su mu bili predstavljani i nagrađivani na šest kontinenata, a o njima su pisali razni domaći i međunarodni mediji (od SAD-a do Kine), uključujući i velike magazine poput britanske Aesthetice i čileanskog Arte Al Limite.Autorica izložbe je voditeljica Galerije „Vjeko-slav Karas” i akademska slikarica Aleksandra Goreta, a za izložbu je pripremljen dvojezični katalog u kojem je autor predgovora likovni kritičar, povjesničar umjetnosti i arheolog Ante Vranković.

Otvorenje izložbe i postav

PREZENTACIJE - IZLOŽBE

GLAS 45

GLASNO I JASNO

IZLOŽBA OD SJEMENA DO STOLAGRADSKI MUZEJ KARLOVAC, 13. STUDENOG 2019. – 19. SIJEČNJA 2020.

NIKOLINA BELANČIĆ ARKI

Izložba pod nazivom Od sjemena do stola otvorena je 13. studenog 2019. godine u izložbenom prostoru u potkrovlju Gradskog muzeja Karlovac. Ovo je druga

ovogodišnja izložba Etnografskog odjela GMK-a, ovog puta poljoprivredne tematike. Kroz tekstove i fotografije te predmete iz bogatih zbirki Etnografskog odjela GMK-a predstavljen je težak i naporan život poljoprivrednika, odnosno posao koji je čovjek morao učiniti i što je sve morao koristiti da bi od sjemena koji je posadio u zemlju dobio kruh na stol. U sklopu izložbe planira se održava-nje raznolikog edukativnog programa:- radionice izrade poljoprivrednog kalendara namijenje-

na učenicima 5. i 6. razreda osnovne škole- radionica izrade anđela od komušine kojima će se ukra-

siti božićno drvce u Muzeju namijenjena učenicima 3. i 4. razreda osnovne škole

- radionica izrade božićnog kruha namijenjena učenici-ma 1. i 2. razreda osnovne škole

- radionica sadnje pšenice i ukrašavanje božićnog drvca licitarskim srcima u Galeriji „Vjekoslav Karas” namijenje-na djeci vrtićkog uzrasta.

Autorica izložbe je kustosica Etnografskog odjela GMK-a Nikolina Belančić Arki, autor likovnog postava izložbe je Josip Vrančić, a izložba je realizirana sredstvima Grada Karlovca i Ministarstva kulture.Izložba je otvorena do 19. siječnja 2020. godine.

PREZENTACIJE - IZLOŽBE

46 GLAS

GLASNO I JASNO

DAN POVIJESTIGRADSKI MUZEJ KARLOVAC, 17. SVIBNJA 2019.

SANDA KOČEVAR

I ove se godine Gradski muzej Karlovac 17. svibnja pri-družio promociji Dana povijesti u sklopu šestog Festi-vala povijesti Kliofest 2019., u organizaciji Hrvatskog

nacionalnog odbora za povijesne znanosti, Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Hrvatskog državnog arhiva te Društva za hrvatsku povjesnicu. Cilj programa bio je popularizacija povijesti.

Kroz besplatni cjelodnevni program sastavljen od radi-onica, predavanja, predstavljanja projekata i projekcija filmova prikazan je rad povjesničara, ukazano je da sva-ka znanost ima povijesnu dimenziju te da povijest može biti i da jest i zabavna i zanimljiva, pri čemu se ističu istra-živanje povijesnih izvora, razvijanje kritičkog mišljenja te korištenje pomoćnih povijesnih znanosti.Djeca nižih razreda su s biologom Lukom Čorkom lovila kukce, s etnologinjom Nikolinom Belančić Arki prouča-vala i crtala vezove s nošnji, s povjesničarkom Ružicom Stjepanović i fotografom Dinkom Neskusilom pokušava-

la otkriti kako i gdje su nastale neke fotografije Karlovca 1991. godine, dok su s povjesničarkom Sandom Kočevar upotrebom pomoćnih povijesnih znanosti pokušali do-znati što više iz svojih povijesnih izvora. Povjesničari um-jetnosti Antonija Škrtić i Igor Čulig predstavili su odraslim posjetiteljima svoja istraživanja slike Majka izlaže Mojsija na obalu rijeke Vjekoslava Karasa, te projekt Novog Kar-

lovca, planiranog i započetog na lijevoj obali Kupe, kod utoka potoka Orlice u Kupu. Arheologinje Matea Galetić i Iva Alibašić upoznale su karlovačku javnost što se i za-što kopa u Radićevoj ulici te što se tamo pronašlo.Uz predstavljanje aktivnosti naših kustosa, podrška i pro-stor dani su i zanimljivim projektima učenika i profesora, poput digitalne povijesti Gimnazije Karlovac, poznatih bivših učenika i profesora, digitalizacije zoološke zbirke i zbirke fizikalnih učila. Predstavljen je projekt Židovi u Karlovcu, nastao kao suradnja OŠ Dubovac, Ekonomsko-turističke škole Karlovac i Glazbene škole Karlovac.

PREZENTACIJE - PREDAVANJA

S radionice Košuljica moja mala Predstavljanje Gimnazije Karlovac – Od Leidenskih boca do elektronike

GLAS 47

GLASNO I JASNO

Projekt je obuhvatio izložbu, predavanja i projekcije fil-mova, pri čemu je prvi put prikazan film Komorice sjeća-nja o obitelji Meisel.Prilika je pružena i istraživačima lokalne povijesti, pa je tako povjesničar umjetnosti Matej Mihalić održao pre-davanje o Josipu Stilleru, graditelju baroknog Karlovca, upravo na datum 215. obljetnice Stillerova tragičnog za-vršetka života u rijeci Mrežnici.Bogat sadržaj, te plakat i program čiji su izgled osmislili BOLFEKi art & graphic design studio, privukao je publiku svih uzrasta i generacija, čemu su svojim promidžbenim aktivnostima pomogli muzejski pedagozi Karlo Mandić i Tatjana Tomičić Geršić.

S radionice Istražujmo zajedno

S predavanja T. Bunčić Židovski blagdani

PREZENTACIJE - PREDAVANJA

48 GLAS

GLASNO I JASNO

Gradski muzej Karlovac

PREZENTACIJE

NOĆ MUZEJA 2019. 1. VELJAČE 2019.

ANTONIJA ŠKRTIĆ

Gradski muzej Karlovac i ove se godine pridružio velikom broju baštinskih ustanova širom Hrvat-ske i sudjelovao u četrnaestom izdanju Noći mu-

zeja u organizaciji Hrvatskog muzejskog društva, koja je održana 1. veljače 2019. godine. Manifestacija je u našoj zemlji prvi put organizirana 2005. godine kao akcija šest zagrebačkih muzeja, od 2007. godine širi se na nacional-nu razinu te i Gradski muzej Karlovac od tada organizira prigodan i raznolik program koji u muzejske prostore privlači velik broj posjetitelja. Gradski muzej Karlovac organizirao je program na trima lokacijama koje su bile otvorene od 18:00 do 1:00 sati, a posjetilo ih je 2 419

posjetitelja. Ulaz i sudjelovanje na svim programima bilo je besplatno.U zgradi Muzeja na Strossmayerovom trgu, uz Stalni po-stav, posjetitelji su mogli pogledati začudnu site specific instalaciju Saše Stubičara: LEONARDOIJA_OPSESIJA_KRI-STALIZACIJA... te poslušati predavanje istaknutog struč-njaka na polju vizualnih komunikacija Damira Bralića koji je u sklopu ovogodišnje teme Noći muzeja, Muzeji - inovacije i digitalna budućnost, govorio o umjetnosti, matematici te stvarnom i virtualnom. Okupljenoj djeci uz posebno vodstvo i nagradnu igru predstavljeno je drugo, ponovljeno i izmijenjeno izdanje

GLAS 49

GLASNO I JASNO

popularnog vodiča Muzejska pitalica za uzrast od 6 do 12 godina, autorice Lane Bede.U Galeriji „Vjekoslav Karas” bila je postav-ljena izložba slikā mladih karlovačkih likovnih snaga Ive Katušin i Dalibora Ju-rasa pod naslovom Magični kvadrati i ži-votinjski simboli, uz organizaciju njihovih autorskih vodstava po izložbi. Tijekom večeri predstavljeni su i koreografija te likovni radovi nastali na radionicama u okviru europskog projekta Otisnuti po-kreti, u čemu su sudjelovali Melita Spahić Bezjak, Plesna skupina za suvremeni ples i voditelji likovnih radionica Miroslav Škoc, Šimun Tolić i Irena Škrinjar.Na Starom gradu Dubovcu osim izložbe Oko Kupe i Korane u Branič-kuli te izložbe Troja na putu, povodom godine Troje u Hrvatskoj, za djecu i mlade od 6 do 16 godina organizirana je radionica izrade 3D printanog modela konja i katapulta: Izradi konja – osvoji Troju. Radionicu su vodili učenici Strojarske tehničke škole Fausta Vrančića i članovi Udruge FabLab, pod mentorstvom nastavnice Kristine Škaler. Programi Gradskog muzeja Karlovac i ove su se Noći muzeja u okviru progra-ma Muzej u gostima mogli pogledati i na lokacijama izvan Muzeja: u Gimnaziji Karlovac bila je postavljena izložba Priča iz Staljinove ulice / 70. godina od rušenja crkve Sv. Ćirila i Metoda u Karlovcu, a u Aquatici kopija najstarijeg bicikla na pe-dale u Hrvatskoj, ujedno i najpopularni-jeg muzejskog predmeta izloženog na Stalnom postavu.Plakat Noći muzeja u Gradskom muzeju Karlovac 2019. godine oblikovao je Saša Stubičar, a program je realiziran sredstvi-ma Grada Karlovca.

PREZENTACIJE

Stari grad Dubovac

Galerija „Vjekoslav Karas“

50 GLAS

GLASNO I JASNO PREZENTACIJE

PREZENTACIJA DANJIH LEPTIRA (LEPIDOPTERA) ENTOMOLOŠKE ZBIRKE GMK-a GRADSKI MUZEJ KARLOVAC, 21. OŽUJKA 2019.

LUKA ČORAK

Gradski muzej je 21. ožujka 2019. godine prezenti-rao do sada prikupljene danje leptire (Lepidopte-ra) Entomološke zbirke koja je osnovana u 2018.

godini i jedna je od novijih u Muzeju. Kao dugogodišnji projekt Muzeja, svoje začetke ima u 2015. godini i prva je takvog tipa na našim prostorima. Trenutno se u njoj na-lazi više od 1400 kukaca i sastoji se od dva dijela, kornjaši (Coleoptera) i danji leptiri (Lepidoptera). Prezentacijom se pokazao dosadašnji učinak Prirodo-slovnog odjela GMK-a i napredak u prikupljanju en-tomološke faune Karlovca i šire okolice te ukazala je-

dinstvena prilika da posjetitelji uživaju u ljepoti danjih leptira (Lepidoptera) te da spoznaju kolika je važnost za-štite ugroženih vrsta i očuvanja njihove bioraznolikosti. Prezentaciju su upotpunile fotografije visoke kvalitete i velikog povećanja leptira koje su rezultat suradnje GMK-a i fotografa Denisa Stošića. Nakon prezentacije održano je popularno-znanstveno predavanje koje su pripremili kustos Luka Čorak i prof. Marko Šegavić, o Entomološkoj zbirci i danjim leptirima te načinima na koji se sakupljaju i prepariraju.

GLAS 51

GLASNO I JASNO MUZEJSKA PEDAGOGIJA

DOMOVINSKI ODGOJ – ŠKOLA U MUZEJU KARLO MANDIĆ

Otvorenjem nove muzejske lokacije Gradskog muzeja Karlovac, Muzeja Domovinskog rata Kar-lovac – Turanj pred muzejsko osoblje postavljeni

su veliki izazovi. Veliki broj posjetitelja i interes za sadr-žaje Muzeja iziskuju organizaciju pedagoške djelatnosti kako bi se na što pristupačniji i zanimljiviji način djeci približila priča o Domovinskom ratu i suvremenoj hrvat-skoj povijesti. Tijekom ljetnih mjeseci Muzej je posjetilo mnoštvo turista. Muzeološka koncepcija na jednostavan način omogućuje svakom posjetitelju da se upozna s te-mom i sadržajem. Suvremeni muzejski postav, prepun interaktivnih i multimedijskih pomagala, s legendama na hrvatskom i engleskom jeziku, zasigurno je ispunio očekivanja. Završetkom turističke sezone i početkom školske godine struktura posjetitelja se mijenja. Smanjuje se broj turista, a započinje razdoblje edukativnih aktivnosti usmjerenih prvenstveno prema osnovnoškolskim i srednjoškolskim ustanovama. Jedan od programa namijenjen djeci s po-dručja Grada Karlovca i Karlovačke županije jest Domo-vinski odgoj – škola u muzeju. Kako bi u nastavnom pro-cesu iskoristili muzejske institucije koje su temom usko vezane za određena povijesna razdoblja te sam proces učenja učinili zanimljivijim, djeca u obilasku Muzeja Do-movinskog rata Karlovac – Turanj provode dva školska sata. Program započinje uvodnim predavanjem pod naslovom Karlovac u Domovinskom ratu 1991. – 1995. tijekom kojeg se djeca upoznaju sa zbivanjima na karlo-vačkom bojištu, ali i sa procesom stvaranja samostalne i neovisne Republike Hrvatske. Od početka nacionalnih previranja, preko uspostave višestranačja i donošenja Božićnog ustava te proglašenja samostalne i suverene Republike Hrvatske i međunarodnog priznanja, pa kroz godine rata i na kraju pobjede u VRO Oluja djeca uče nešto više o životima branitelja i civila koji su na različite načine dali svoj doprinos u obrani i stvaranju domovine. Drugi dio posjeta odnosi se na razgledavanje unutar-njeg i vanjskog dijela stalnog postava. Uz stručnu prat-

nju kustosa i muzejskog pedagoga djeca u suvremeno uređenom postavu istražuju, razgovaraju i samostalno uče. Slušaju priče koje donose originalni muzejski pred-meti te stvaraju naviku posjećivanja muzeja i kulturnih institucija općenito. Ovim programom očekuje se posjet više od tisuću učenika s prostora Županije koji će obila-skom Muzeja steći razumijevanje Domovinskog rata kao povijesnog razdoblja, ali i Domovinskog rata u kontekstu današnjeg vremena te njegovog značenja za stanovnike Republike Hrvatske danas.

52 GLAS

GLASNO I JASNO

24. EMA GRADSKI MUZEJ KARLOVAC, 18. TRAVNJA – 18. SVIBNJA 2019.

KARLO MANDIĆ

Nakon što je Gradski muzej Karlovac 2018. godine uspješno ugostio 23. Edukativno muzejsku akciju na temu Lađa, u ovogodišnju 24. akciju uključio

se također s bogatim programom. Tema akcije je bila (Pre)hrana, a posvećena je kulturi pre-hrane, njezinom nastanku i transformaciji koja se stolje-ćima odvijala diljem svijeta, njezinoj vrijednosti i snazi te zdravstvenim i prehrambenim vrijednostima namirnica, ali i društvenom i filozofskom kontekstu u kojem ona nastaje. Kroz akciju koja je trajala od 18. travnja do 18. svibnja 2019. održane su tri radionice uz koje je posebnim pro-gramom obilježen Dan povijesti, 17. svibnja 2019. Ma-lišani vrtića Gaza sudjelovali su u etnološkoj radionici pod naslovom Zdjela puna kaše te s kustosicom Etno-grafskog odjela Nikolinom Belančić Arki razgovarali o seoskim običajima, narodnim nošnjama i svakodnevnim djelatnostima na selu. Nakon obilaska stalnog postava od plastelina su izrađivali ukrasne posude po uzoru na muzejske predmete koje su vidjeli. Kustosica Povijesnog odjela Sanda Kočevar učenicima je održala predavanje Care Karlo i carice Zita, šta ratuješ, kad nemate žita. Tema predavanja bila je opskrba grada Karlovca u vrijeme Pr-vog svjetskog rata, učenici su upoznati s terminima re-

kvizicije, racionalizacije i aprovizacije, načinima opskrbe građana osnovnim životnim namirnicama u oskudnim vremenima, njihovim cijenama i stvaranjem sloja ratnih profitera. Dvije radionice iz entomološkog edukativnog progra-ma pod naslovom Kukci na tanjuru bile su prilagođene temi muzejske akcije. Uz teorijski i praktični rad prepara-cije kukaca, učenici OŠ Banija upoznati su s mnoštvom zanimljivosti povezanih s kulturom prehrane kukcima u različitim dijelovima svijeta. Naučili su da su vrijednosti entomoloških vrsta izuzetno velike te da ih široki krug znanstvenika danas s pravom prepoznaje kao hranu bu-dućnosti. Gradski muzej Karlovac će 2020. godine sudjelovati u ju-bilarnoj 25. Edukativnoj muzejskoj akciji. Domaćin, Mu-zej grada Šibenika, odabrao je temu Ljubav. Tema ljubavi nepregledno je širok pojam, a u našim muzejskim posta-vima, depoima, ladicama i sefovima nalazi se mnoštvo predmeta koji će nam pomoći da naučimo nešto novo o ovoj intrigantnoj temi.

MUZEJSKA PEDAGOGIJA

GLAS 53

GLASNO I JASNO MUZEJSKA PEDAGOGIJA

PROSLAVA BLAGDANA SVETOG ANTUNA PADOVANSKOG FRANJEVAČKI SAMOSTAN KARLOVAC, 13. LIPNJA 2019.

NIKOLINA BELANČIĆ ARKI, TATJANA TOMIČIĆ GERŠIĆ

U programu proslave blagdana sv. An-tuna Padovanskog, koja je održana 13.

lipnja 2019., godine sudjelovao je i Gradski muzej Karlovac. U dvorištu Franjevačkog samostana održana je radionica izrade ra-zglednica s motivima tradicijskih kuća u tehnici kolaža, a tematski povezana s izlož-bom fotografija Nekad i sad koja je u to vrije-me bila postavljena u potkrovlju Gradskog muzeja Karlovac. Na radionici su sudjelovali učenici šestog razreda Osnovne škole Dra-gojle Jarnević pod vodstvom profesoricā Sanje Salaj i Ive Katić. Radionicu su organi-zirale i vodile kustosica Etnografskog odjela Muzeja i autorica izložbe Nikolina Belančić Arki te muzejska pedagoginja Tatjana Tomi-čić Geršić.

54 GLAS

GLASNO I JASNO

VIKEND NA DUBOVCU STARI GRAD DUBOVAC, 21. RUJNA 2019.

NIKOLINA BELANČIĆ ARKI, TATJANA TOMIČIĆ GERŠIĆ

Na Starom gradu Dubovcu 21. rujna 2019. godine održana je manifestacija

Vikend na Dubovcu u organizaciji Turističke zajednice grada Karlovca u kojoj je sudjelo-vao i Gradski muzej Karlovac. U popodnev-nim satima kustosica Etnografskog odjela GMK-a Nikolina Belančić Arki i muzejska pe-dagoginja Tatjana Tomičić Geršić održale su radionicu ukrašavanja licitara. Osim tradici-onalnih licitarskih crvenih srca, sudionici su mogli ukrašavati i prigodne licitare u obliku Starog grada Dubovca, karlovačke Zvijezde ili balona. Radionica je bila izrazito dobro posjećena – licitare su ukrašavali posjetitelji svih uzrasta, od onih najmlađih vrtićanaca pa do njihovih baka.

MUZEJSKA PEDAGOGIJA

GLAS 55

GLASNO I JASNO MUZEJSKA PEDAGOGIJA

CIKLUS RADIONICA PREPARIRANJA KUKACA U 2019.LUKA ČORAK

Gradski muzej provodi pe-dagoški program radionica prepariranja kukaca treću

godinu zaredom. Ideja za radioni-ce proizašla je 2017. godine iz pe-dagoškog programa vezanog uz izložbu Put u prošlost prirodoslovlja i obrazovanja - 250 godina Gimnazije Karlovac i nastavila se razvijati kroz godine. Ciklus radionica ponavlja se na godišnjoj bazi, a sastoji se od 12 radionica na kojima učenici srednjih i osnovnih škola mogu naučiti osno-ve biologije kukaca, načine njihova sakupljanja i kako ih preparirati te uklopiti u entomološke zbirke. Zbog velikog interesa polaznika za poha-đanje radionica GMK ove je godine odlučio radionice dovesti učenicima te su kustos Luka Čorak i muzejski pedagog Karlo Mandić gostovali u ško-lama koje imaju poteškoća s prijevozom svojih učenika u prostore Muzeja. Radionice su se održale u OŠ Dubo-vac, OŠ Žakanje, OŠ Cetingrad, OŠ Draganić, OŠ Slava Raškaj Ozalj te u prostoru GMK-a u sklopu održavanja 24. Edukativne muzejske akcije, kada je gostovala OŠ Banija. Kroz dvanaest održanih radionica ove je godine proš-lo ukupno 250 učenika zajedno sa svojim profesorima. Ovogodišnji koncept radionica u gostima pokazao se kao pun pogodak, a iskazani interes za program u na-rednom periodu iznimno je velik. U godini koja slijedi planira se održavanje novog ciklusa od dvanaest radi-onica kada će se posjetiti škole u kojima radionice još nisu gostovale te na taj način upoznati djecu i njihove profesore s entomologijom, Prirodoslovnim odjelom, ali i radom Gradskog muzeja Karlovac općenito.

56 GLAS

GLASNO I JASNO

EDUKATIVNI PROGRAM UZ IZLOŽBU GLEDAM DODIROMLANA BEDE

U sklopu pratećeg edukativnog programa uz inklu-zivnu izložbu Gledam dodirom, posvećenu likov-nom stvaralaštvu učenika s oštećenjem vida iz

zagrebačkog COO Vinko Bek, održane su tijekom ljetnih mjeseci dvije predizložbene likovne radionice, glazbe-no-dramski program učenika prigodom svečanog otvo-renja izložbe 18. rujna 2019., te poludnevni interdiscipli-narni stručni seminar na temu likovnosti i oštećenja vida te pristupačnosti i inkluzivne prakse u muzejima. Pro-gram je organizirala Lana Bede, prof., viša muzejska pe-dagoginja Gradskog muzeja Karlovac u suradnji s COO Vinko Bek iz Zagreba, Gradskom knjižnicom „Ivan Goran Kovačić” Karlovac, JU Aquatikom, kazališnom udrugom MIST iz Zagreba te gđom. Đurđom Guštin, diplomi-

ranom defektologinjom i profesoricom savjetnicom, voditeljicom Županijskog stručnog vijeća edukacijsko-rehabilitacijskog profila Karlovačke županije i Županij-skog stručnog vijeća voditelja učeničkih zadruga Grada Zagreba i Karlovačke županije. Program se održao pod pokroviteljstvom Pravobraniteljice za osobe s invalidi-tetom Republike Hrvatske uz financijsku podršku Grada Karlovca u okviru javnih potreba u kulturi 2019.Cilj likovnih radionica bila je najava predstojeće izložbe, povećanje vidljivosti i senzibilizacija javnosti za temu li-kovnog stvaralaštva djece s oštećenjem vida. Zbog toga su radionice održane izvan galerijskog prostora, na Dječ-jem odjelu karlovačke Gradske knjižnice u sklopu Đač-kih ljetnih dana i u Edukativnoj dvorani Javne ustanove

Autoportreti nastali na radionici Taktilni crtež

Obiteljska radionica Prostornog oblikovanja u JU Aquatika - slaktkovodni akvarij Karlovac

MUZEJSKA PEDAGOGIJA

GLAS 57

GLASNO I JASNO MUZEJSKA PEDAGOGIJA

Aquatika – slatkovodni akvarij Karlovac pod vodstvom Tanje Parlov, prof. likovne kulture iz COO Vinko Bek i Lane Bede iz Gradskog muzeja Karlovac. Prva radionica pod nazivom Taktilni crtež, održana 11. 7. 2109., okupila je 12 polaznika u dobi od 6 do 14 godina. Polaznici su upo-znali način na koji slijepe osobe percipiraju i savladavaju crtež i iskušali novu tehniku crtanja uz pomoć crta i toča-ka od magnetnih traka na metalnoj podlozi. Radionica je bila inkluzivnog karaktera tako da su na njoj ravnoprav-no sudjelovala i djeca s teškoćama u razvoju. Druga inkluzivna radionica pod nazivom Prostorno istra-živanje održana je 27. kolovoza 2019., a tematski je bila vezana uz prostor u kojem se održavala – akvarij. Radi-onica je bila namijenjena obiteljima svih vidnih sposob-nosti te su roditelji s djecom predškolskog i osnovnoš-

kolskog uzrasta zajednički izrađivali diarame s ribicama. Pod vodstvom prof. Tanje Parlov polaznici su upoznali slijed usvajanja likovnog jezika prihvatljivog osobama oštećena vida. Prvo su izgradili prostor, zatim oblikovali tijela, potom plohe i površine. Na kraju su bojali i sve ele-mente postavili u svoju maketu akvarija. Obje su radioni-ce bile izvrsno posjećene, a njihov se uspjeh ogleda i u iskoraku koji su napravile prema tolerantnijem društve-nom ozračju i promicanju prava osoba s invaliditetom.Prigodom svečanog otvorenja izložbe Gledam dodirom u Galeriji „Vjekoslav Karas” 18. rujna 2019. učenici i korisni-ci COO Vinko Bek, čiji su radovi predstavljeni na izložbi, izveli su u pratnji svojih nastavnika polusatni dramsko-glazbeni program. Dramski prikaz Drvo ima srce (Sheil Silverstein) izveli su učenici COO Vinko Bek iz podruž-nice Osijek: Luka Matković, Nora Dujmović i Lana Sović, uz glazbenu pratnju prof. Antonije Vukelić i voditeljice dramskih aktivnosti Anite Matković. Glazbeni dio prika-za pripremila je prof. Ružica Rašpolić. Kazivanje hrvatske narodne bajke Djevojka žabica izvela je studentica kroa-tistike Kristina Krsnik, pod voditeljstvom Anite Matković iz Udruge MIST. U glazbenom dijelu programa nastupile su učenice COO Vinko Bek iz Zagreba, Anđela Duran i Katja Hanžek, s pjesmama Any dream will do i Are you lonesome tonight, u pratnji prof. Anamarije Giuliani, i uz pripremu prof. Ružice Rašpolić. Mlada Karlovčanka Ema Golubić, učenica OŠ „Švarča” i Glazbene škole Karlovac, izvela je na flauti Njemački ples L. van Beethovena i Co-prnicu A. Cvetka, uz mentorstvo prof. Andree Dizdar.Tijekom trajanja izložbe održano je tridesetak jednosat-nih stručnih vodstava po izložbi za najavljene skupine posjetitelja različitih dobnih skupina, od predškolske i školske djece do odraslih posjetitelja, te posjetitelja s različitim vrstama invaliditeta. U stručnim vodstvima su-djelovale su Lana Bede, viša muzejska pedagoginja, Ta-tjana Tomičić Geršić, kustosica i muzejska pedagoginja-pripravnica te Antonija Škrtić, viša kustosica Galerijskog odjela.U završnici izložbe u prostoru Galerije „Vjekoslav Karas” održan je 19. listopada 2019. poludnevni interdiscipli-narni stručni seminar u organizaciji Gradskog muzeja

. Radionica Taktilni crtež u Gradskoj knjižnici u Karlovcu s voditeljicama Tanjom Parlov i Lanom Bede

58 GLAS

GLASNO I JASNO

Karlovac i suradnika, namijenjen muzejskim djelatnicima te djelatnicima i stručnim suradnicima u predškolskom, osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju. Se-minar je okupio oko 40 sudionika, članova Županijskog stručnog vijeća edukacijsko-rehabilitacijskog profila Kar-lovačke županije i Županijskog stručnog vijeća voditelja učeničkih zadruga Grada Zagreba i Karlovačke župani-je te nekoliko muzealaca. Program se sastojao od četiri predavanja, demonstracijske radionice Gradimo lik, gra-dimo crtež od papirne kaše T. Parlov, skupne diskusije i obilaska izložbe uz vodstvo autorica. Nakon pozdrav-nog govora domaćina, okupljenima se obratila dr. sc. Maja Vučinić Knežević, pomoćnica ministrice za socijal-nu politiku, Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku RH. U prvome bloku predavanja su održali stručnjaci iz COO „Vinko Bek”. Anita Lukić, univ. spec. rehab. edu., govorila je u predavanju pod naslo-vom Što kad ne vidiš o najčešćim vrstama oštećenja vida kod djece i ranoj intervenciji, a prof. likovne kulture Tanja Parlov održala je predavanje Likovnost i oštećenje vida. Drugi blok predavanja bavio se temom pristupačnosti i inkluzivnim praksama u muzejima. Đeni Gobić-Bravar, voditeljica Restauratorskog odjela Arheološkog muzeja Istre iz Pule, predstavila je primjer pristupačne arheološ-

ke izložbe kroz pilot-projekt Prapovijest u rukama i upo-znala okupljene s izazovima i rezultatima sudjelovanja u Interreg Central Europe COME-IN! projektu usmjerenom na povećanje pristupačnosti muzejā. Okupljeni su dobili na poklon torbe s katalogom i promotivnim sadržajima. Izložba Prapovijest u rukama, prilagođena slijepim i sla-bovidnim osobama, ali i drugim kategorijama korisni-ka, dobila je nagradu Hrvatskog muzejskog društva za najbolju izložbu u 2018. Gostovanje izložbe u Karlovcu predviđeno je za iduću godinu. Lana Bede održala je predavanje Više od onog što se vidi: iskustva slijepih posjetitelja pri posjetu umjetničkim izložba-ma u kojem su iznijeti primjeri iz domaće i većim dijelom strane literature s naglaskom na kritička zapažanja dr. Giorgine Kleege sa Sveučilišta Berkeley o (ne)prilagodbi muzejskih postava slijepim posjetiteljima, audiovodiča, taktilnih vodstava i publikacija na brajici, iznesena u knji-gama Sight Unseen i More Than Meets the Eye. What Blindness Brings to Art.

MUZEJSKA PEDAGOGIJA

Predavanje Anite Matković iz Centra za odgoj i obrazovanje Vinko Bek

GLAS 59

GLASNO I JASNO

SURADNJA GRADSKOG MUZEJA KARLOVAC I GRADSKE KNJIŽNICE „IVAN GORAN KOVAČIĆ” KARLOVAC PREDSTAVLJENA NA SKUPOVIMA KARLOVAC, 25. LISTOPADA 2018., POREČ, 21. – 23. STUDENOG 2018.

SANDA KOČEVAR

U Karlovcu se, u organizaciji karlovačke Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić” 25. listopada 2018. godine održao 14. međunarodni skup Knjižni-

ca – središte znanja i zabave, koji se bavio izložbenim aktivnostima knjižnicā. Naime, knjižnice danas, osim posudbenih i informacijskih usluga, u svrhu postizanja bolje komunikacije sa svojim korisnicima, djeluju i kao izložbeni prostori. Interdisciplinarni pristup hrvatskih i slovenskih stručnjaka je kroz deset pozvanih stručnih izlaganja dao pregled izložbenih aktivnosti u knjižnica-ma, ukazao na njihove specifičnosti te istakao nužnost povezivanja knjižnica i muzeja u očuvanju i promociji kulturne baštine, obilježivši i na taj način Europsku go-dinu kulturne baštine. Jedno od pozvanih predavanja bilo je ono diplomirane knjižničarke Aleksandre Mikić Grginčić iz Zavičajnog odjela Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić” i muzejske savjetnice Gradskog muzeja Karlovac Sande Kočevar koje su, kao autorice izložbe, predstavile izložbu 180 godina u najboljem društvu koja je povodom obilježavanja 180. obljetnice Knjižnice od 1. ožujka do 15. lipnja 2018. godine bila predstavljena u Gradskom muzeju Karlovac.Istu izložbu, odnosno primjer suradnje baštinskih insti-tucija s ciljem jačanja kulturne i znanstvene djelatnosti predstavile su navedene autorice od 21. do 23. stude-nog u Poreču na 22. seminaru AKM zajednice (Moguć-

nosti suradnje u okruženju globalne informacijske in-frastrukture) čija je tema bila Interdisciplinarnost i inklu-zivnost u AKM zajednici. Dvadesetak predavanja i četiri radionice (Nova praksa opisa građe prema Pravilniku za opis i pristup građi u arhivima, knjižnicama i muzejima; Konzervatorsko-restauratorska radionica: Izvorna po-vršina predmeta kulturne i tehničke baštine kao izvor informacija; Muzejsko pedagoška radionica: Interdisci-plinarnost i inkluzivni aspekt u muzejskim i pedagoškim programima; Korištenje modula Indigo Cataloging Assi-stant) pokazali su ne samo postojeće modele suradnje, već i omogućili i nove kontakte i projekte. Tako je projekt Gradskog muzeja Karlovac i Gradske knjižnice „Ivan Go-ran Kovačić” pozvan da se pridruži ICARUS-ovoj digital-noj platformi Topoteka te portalu Znameniti.hr koji su pokrenule HAZU, NSK, Knjižnice grada Zagreba i Državni arhiv u Varaždinu.

STRUČNI SEMINARI I KONGRESI

60 GLAS

GLASNO I JASNO STRUČNI SEMINARI I KONGRESI

ZNANSTVENI SKUP KONAC VELIKOG RATAHRVATSKI DRŽAVNI ARHIV, 29. – 30. STUDENOG 2018.

SANDA KOČEVAR

U sklopu programa pod nazivom Obilježavanje stogodišnjice Prvoga svjetskog rata Hrvatski dr-žavni arhiv u Zagrebu je od 2014. do 2018. go-

dine organizirao niz aktivnosti kako bi pridonio boljem razumijevanju tog povijesnog razdoblja. Posljednje od tih događanja bio je dvodnevni znanstveni skup Konac Velikog rata, održan 29. i 30. studenoga 2018. godine, prvobitno planiran kao jednodnevni, no zbog velikog interesa izlagača pretvoren u dvodnevni.Tridesetak predavanja donijelo je ulomke socijalnih, eko-nomskih, političkih i vojnih prilika, svakodnevice u raz-doblju 1914. – 1918., uključujući neposredne prethodne ili popratne događaje. Tako je i sam naziv skupa svojom višeznačnošću objedinio ne samo „konac” kao kraj, nego i kao „tkanje” rata, obuhvativši tako većinu sastavnica koje su ga činile.Muzejska savjetnica Gradskog muzeja Karlovac Sanda Kočevar održala je predavanje Kako su Karlovčani do-čekali kraj Velikog rata kojim je kroz arhivske izvore i muzejsku građu iz Zbirke dokumentarne građe i Zbirke fotografija, fotografske opreme i pribora ukazala na sva-kodnevne prilike u gradu tijekom ratnih godina.Sva će izlaganja biti objavljena u 2019. godini u zborniku radova.

Znanstveni skup Konac Velikog rata

GLAS 61

SUGLASJA

OBILJEŽAVANJE 100. OBLJETNICE ROĐENJA DR. LJERKE MARKIĆ-ČUČUKOVIĆGRADSKA KNJIŽNICA „IVAN GORAN KOVAČIĆ” KARLOVAC, 15. SIJEČNJA 2019.

SANDA KOČEVAR

U organizaciji Društva knjižničara Karlovačke župa-nije, uz partnerstvo Gradskog muzeja Karlovac, Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić” Karlovac,

Zakladnog odbora dr. Ljerke Markić-Čučuković i Komi-sije za teoriju i znanstveni rad HKD-a, 15. siječnja 2019. godine održan je u Ilirskoj dvorani Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić” Karlovac stručni skup o djelu dr. Markić-Čučuković, s izložbom pod naslovom Drvo života knjižničarke Ljerke Markić-Čučuković (1919. – 1997.)Ljerka Markić-Čučuković rođena je u Karlovcu 14. si-ječnja 1919. godine kao prvo dijete u obitelji inženjera šumarstva, Splićanina Mihovila Markića, tada upravitelja Šumarije Slunjske imovne općine u Karlovcu i Karlovčan-ke Ljubice Pavlović iz poznate karlovačke obitelji vlasnika tvornice soda-vode i pjenice (kvasca) iz nekadašnje Ri-ječke, danas Mačekove ulice. Njena sestra Božena (Boba) rođena je već iduće godine. Godine 1923. Mihovil Mar-kić je imenovan šumarskim nadinženjerom kod Gospo-darstvenog ureda Brodske imovne općine u Vinkovcima, a 1925. postaje inspektor pri Generalnoj direkciji šuma u Beogradu gdje Ljerka završava francusku osnovnu školu, a zatim i Prvu žensku realnu gimnaziju. Nakon mature odlazi u Veliku Britaniju na učenje jezika. Po povratku upisuje Pravni fakultet u Beogradu, no nakon stvaranja Banovine Hrvatske otac je premješten u Zagreb pa i Ljer-ka 1941. nastavlja studij na Pravnom fakultetu u Zagrebu

na kojem doktorira 1946. godine. Željna učenja i znanja, akademske godine1945./46. upisuje studij engleskog i francuskog jezika i književnosti koji nije završila. Godine 1949. udaje se za dr. Franu Čučukovića s kojim je bila u braku sve do svoje smrti 10. lipnja 1997. godine. Ljerka Markić-Čučuković ostavila je neizbrisiv trag u knjižničarstvu. Knjižnicu Škole narodnog zdravlja, u kojoj je radila 29 godina, učinila je jednom od najboljih spe-cijalnih knjižnica u zemlji koja se po svojoj stručnosti i organizaciji mogla mjeriti s vrsnim knjižnicama u svijetu. Značajni doprinos dala je i u akademskoj izobrazbi knjiž-ničara. Bila je prva stalna nastavnica na dodiplomskom studiju bibliotekarstva na Filozofskom fakultetu u Za-grebu, u čijem je osnivanju i sudjelovala. Predstojnica Katedre za bibliotekarstvo bila je do svoga umirovljenja 1985. godine. Knjižničarstvo u Hrvatskoj se, zahvaljujući njenim aktivnostima, počelo shvaćati i kao znanstveni, a ne samo praktično-stručni rad. Bila je i vrlo aktivna u Hrvatskom bibliotekarskom druš-tvu, a jedan mandat (1969. – 1971.) bila je i predsjednica Saveza društva bibliotekara Jugoslavije. Za svoj dugogo-dišnji rad i značajne rezultate na unaprjeđenju knjižni-čarske djelatnosti Društvo joj je dodijelilo Kukuljevićevu povelju.U sjećanje na svoju voljenu suprugu dr. Frano Čučuković osnovao je Zakladu Dr. Ljerka Markić-Čučuković s ciljem

62 GLAS

SUGLASJA

nagrađivanja najboljih studenata bibliotekarstva Sveuči-lišta u Zagrebu, ali i knjižnica, ustanova, udruga i pojedi-naca, koji promiču knjižničarsku struku i bibliotekarstvo općenito.Stručni skup obuhvatio je izlaganja značajnih hrvatskih knjižničara. Tako je prof. dr. sc. Aleksandra Horvat održala izlaganje Godine kad se stvaralo suvremeno knjižničar-stvo: Dr. Ljerka Markić-Čučuković kao učiteljica i inspira-torica, izv. prof. dr. sc. Ana Barbarić bavila se Zakladom Dr. Ljerka Markić-Čučuković kao inspirativnim primjerom dobrotvorstva u svrhu poticanja knjižničarstva, dok je Lo-vela Machala Poplašen, prof. i dipl. knjižničar predstavila njeno profesionalno djelovanje u Knjižnici „Andrija Štam-par”. Dr. sc. Ksenija Švenda-Radeljak bavila se profesional-nom okruženjem i razvojem knjižničarske profesije, dok

je doc. dr. sc. Boris Bosančić predstavio temelje knjižnične i informacijske znanosti: matematička teorija komunika-cije, DIKW hijerarhija ili filozofija.U Likovnom salonu „Ljudevit Šestić” Gradske knjižnice istovremeno je otvorena izložba Drvo života knjižničarke Ljerke Markić-Čučuković (1919. – 1997.) koja je bila otvorena do 7. veljače. Autori koncep-cije i likovnog postava bili su muzejska savjetnica San-da Kočevar i dipl. knjižničari Aleksandra Mikić Grginčić i Miroslav Katić. Izložba je kroz pomno odabrane osobne dokumente i fotografije predstavila Ljerku Markić-Čuču-ković kao osobu sklonu knjigama već u njenoj najranijoj mladosti.

GLAS 63

S RAZGLASA

GRADSKI MUZEJ ON & OFF LINEOD PREDMETA TRENUTKA DO MUZEJA U GOSTIMA I NOVOG MUZEJSKOG BLOGA

IGOR ČULIG

U proteklih je nekoliko godina naš muzej posvetio mnogo pažnje razvoju novih modaliteta svoje djelatnosti, a početkom 2019. godine neki su od

njih združeni u obnovljeni „Predmet trenutka” (prvi put 2007.) i „Muzej u gostima” (prvi put 2016.). Naime, priča o kostotrescu Petra Lukšića ispričana je u prostoru karlo-vačkog slatkovodnog akvarija Aquatika, gdje je postav-ljena kopija tog bicikla (izvorni predmet je na stalnom

postavu Gradskog muzeja). Istovremeno je snimljen i novi „predmet trenutka”, instaliran na vlastiti Youtube kanal. Pisana inačica te priče o biciklu objavljena je na novoosmišljenom muzejskom blogu na kojega su do-datno migrirani i sadržaji koji se uobičajeno nalaze u rubrici Glasno i jasno našeg časopisa Glas: akvizicije, re-stauracije, istraživanja.

. Kopiju bicikla načinila je „Industrijska arheologija”, parkiralište „Identity dizajn studio”. Izradu je financirao Grad Karlovac. Posebne zahvale Upravnom odjelu za gospodarstvo, poljoprivredu

S RAZGLASA

64 GLAS

Takvo novo promišljanje muzejske prisutnosti u vanjskim fizičkim i virtualnim prostorima potakla je vrlo povoljna recepcija projekata kao što je Virtualni muzej karlovačke industrije. Naime, Muzej je 2019. godine dva put pred-stavljen kao ogledni primjer muzejske prakse koja uklju-čuje virtualnu prezentaciju, ali i pospješuje proces deter-minacije, istraživanja, katalogizacije i, konačno, akvizicije muzejskih predmeta. Prvi put je predstavljen 3. svibnja u Zagrebu, u Bazi (BLOK), u sklopu projekta Muzej susjed-stva Trešnjevka – izgradnja odozdo, a drugi put 10. stude-nog u Ivanić-Gradu, povodom programa Industrijska ba-ština Hrvatske i Europe – kulturni susreti / Dani EU baštine u Ivanić-Gradu. U oba slučaja, organizatori kreću ususret novim projektima rukovodeći se idejom da novi muzejski projekti od samog početka moraju imati i svoju virtualnu prisutnost, između ostalog i zato da bi na taj način stvorili platformu za razvoj konvencionalnih muzejskih aktivno-sti. U tom kontekstu, Virtualni muzej karlovačke industrije prepoznat je kao zapravo jedini projekt virtualnog muzeja koji polazi od kustoske prakse, prezentirajući proces kata-logizacije baštine kao poticaj za osmišljavanje istraživač-kih i akvizicijskih projekata, interpretacijskih intervencija u fizičko okružje i novih izložbenih strategija te razvoj struč-nih narativa o baštini prilagođenih za različite korisnike.

Također je zamjetno da ovi virtualni projekti generiraju velik broj potencijalnih partnerskih odnosa. U četiri godi-ne javnog djelovanja VMKI potaknuo je upite i suradnju znanstvenih (Institut za povijest umjetnosti), obrazovnih (Katedra za Geografiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu), izdavačkih (Leksikografski zavod – Tehnička enciklopedi-ja) i kulturnih ustanova (četiri različita muzeja iz Zagreba i Siska). Sve su to iskustva koja treba uvažiti u predstojećoj reor-ganizaciji mrežnih stranica Gradskog muzeja Karlovac. Novi Blog ujedno je i prijedlog selekcije onih sadržaja koje bi bilo najvažnije u narednoj godini-dvije prevesti na engleski: vrlo je vjerojatno da bi se na taj način mogli osmisliti partnerski projekti koji se temelje na zajedničkoj koncepciji, za razliku od dosadašnje razmjene gotovih proizvoda. Sa skupa u Ivanić - Gradu

GLAS 65

S RAZGLASA

DIGITALIZACIJA ENTOMOLOŠKE ZBIRKE GMK-ALUKA ČORAK

Od siječnja do ožujka 2019. provedena je i uspješ-no završena prva faza digitalizacije Entomološke zbirke GMK-a. Završni produkt je 10 fotografija

visoke rezolucije i velikog povećanja kojima se digitali-ziralo 8 predmeta Entomološke zbirke GMK-a. Slikane su četiri jedinke danjih leptira (Lepidoptera) koje uključuju vrste lastin rep (Papilio machaon Linnaeus, 1758), žućak (Gonepteryx rhamni Linnaeus, 1758), mala preljevnica (Apatura ilia Denis & Schiffermüller, 1775) i šahovnica (Me-lanargia galathea Linnaeus, 1758), četiri jedinke kornjaša (Coleoptera) koje uključuju vrste jelenak (Lucanus cer-

vus Linnaeus, 1758), obični zujak (Geotrupes stercorarius Linnaeus, 1758), zlatna mara (Cetonia aurata Linnaeus, 1758) i kotrljan (Copris lunaris Linnaeus, 1758), a ostale dvije slike odnose se na detalje krila leptira. Ove foto-grafije korištene su za prezentaciju danjih leptira (Lepi-doptera) iz Entomološke zbirke GMK-a te kao dodatni sadržaji uz pedagoški program radionica prepariranja kukaca. Osim toga, fotografije se mogu samostalno izlo-žiti u vidu gostujućih izložbi te mogu poslužiti kao iz-vrsna dopuna većim tematskim izložbama. Osim svoje ljepote i atraktivnosti, mogu poslužiti i stručnjacima jer uvećano prikazuju bitna obilježja i determinacijska svoj-stva životinja.Zlatna mara (Cetonia aurata)

Lastin rep (Papilio machaon)

S RAZGLASA

66 GLAS

PRIČA IZ STALJINOVE ULICE HRVATSKO KATOLIČKO SVEUČILIŠTE, 17. LISTOPADA – 20. STUDENOGA 2019.

IGOR ČULIG

Prvi puta postavljena u rujnu 2018. u Domo-branskoj ulici u Karlovcu, pokretna izložba Priča iz Staljinove ulice pristigla je na već 6.

lokaciju svojeg putovanja, u Zagrebu, u prostoru Hrvatskog katoličkog sveučilišta (Ilica 242), gdje premašuje 400 dana neprekidnog trajanja. Inače je to već druga suradnja između Gradskog mu-zeja Karlovac i Hrvatskog katoličkog sveučilišta: prije dvije godine na HKS-u je ugošćena izložba Majstor od Zadobarja, ponajviše zahvaljujući dr. sc. Vladi Mikšiću koji ondje predaje povijest, a tako-đer je i jedan od autora obje spomenute izložbe.Pred zagrebačkom publikom govorila su i druga dva autora, prof. Tomislav Šegina i kustos Igor Čulig, istaknuvši da su u burnom 20. stoljeću u Karlovcu nestala brojna simbolička obilježja: ka-toličke i pravoslavne crkve, sinagoga, spomenici antifašizmu… Historiografski doprinosi ovoj te-matici još su uvijek skromni, a kolektivno sjeća-nje prožeto je nelagodom a često i ostrašćenom jednostranošću.O sličnim iskustvima u drugim sredinama govo-rio je mons. Nedjeljko Pintarić (koji je također i voditelj Dijecezanskog muzeja Zagrebačke nad-biskupije).U ime Hrvatskog katoličkog sveučilišta sve prisut-ne pozdravio je prorektor za organizaciju i poslo-vanje prof. dr. sc. Gordan Črpić, a izložbu je otvo-rila ravnateljica Gradskog muzeja Karlovac mr. sc. Hrvojka Božić.

GLAS 67

S RAZGLASA

8. HRVATSKI TRIENNALE AKVARELA U MIMARI MUZEJ MIMARA, 5. STUDENOGA – 18. STUDENOGA 2019.

ALEKSANDRA GORETA

Nakon nekoliko godina izbivanja iz Zagreba postav Hrvatskog triennala akvarela ove se godine vratio u Zagreb. Time je omogućeno da zagrebačka li-

kovna publika i sudionici triennala, koji su glavninom iz glavnoga grada, posjete ovu izložbu kod kuće. Rezultat je to suradnje Muzeja Mimara, Gradskog muzeja Karlo-vac i Galerije umjetnina grada Slavonskog Broda. Direk-tna preporuka za suradnju s Mimarom došla je zahva-ljujući Nikoli Albaneže koji je član umjetničkog savjeta Gradskog muzeja Karlovac. Komunikaciju i organizaciju iz Karlovca vodila je Alek-sandra Goreta, voditeljica Galerije „Vjekoslav Karas”, dok

je u Mimari organizaciju preuzela ravnateljica mr. sc. Lada Ratković-Bukovčan te njihova tehnička služba. Otvorenje izložbe organizirano je 5. studenog, a postav se mogao razgledati do 18. studenog. Na svečanom i po-sjećenom otvorenju govorile su ravnateljice suradničkih kulturnih institucija: Romana Tekić iz Galerije umjetnina grada Slavonskog Broda, mr. sc. Lada Ratković-Bukovčan iz Muzeja Mimara, ravnateljica Gradskog muzeja Karlo-vac mr. sc. Hrvojka Božić, a uime Organizacijskog odbora govorio je prof. Branimir Pešut. Po završetku izložbe ra-dovi su vraćeni sudionicima.

Otvorenje u Muzeju Mimara

68 GLAS

GLASONOŠA

PORUKE SA STABLA MIRA MUZEJ DOMOVINSKOG RATA KARLOVAC - TURANJ

GLAS 69

GLASONOŠA

OGLASI PRODAJE

70 GLAS

EDICIJA KATALOZI I MONOGRAFIJE

Milan BešlićButala2012.238 str. u boji, dvojezično (hrv./engl.)(Katalozi i monografije)Cijena: 150,00 kuna

Igor ČuligNacrti iz modernogKarlovca: ostavština građevinske tvrtke Nikole Marića u Gradskom muzeju Karlovac kao osnova za pogled u modernističku izgradnju od 1923. do 1946. godine 2012.324 str., c/b, dvojezično (hrv./engl.)(Katalozi i monografije)Cijena:30,00 kuna

Goran Vranić i Antonija ŠkrtićPortret grada Zvijezde 2012.64 stranice u boji, dvojezično (hrv./engl.)Katalog izložbeCijena: 50,00 kuna

Jana MihalićIz pokupske baštine: nošnja Rečice, Šišljavića i Skakavca2015.192 str., u boji, hrvatski jezik (sažetak na engleski jezik)(Katalozi i monografije)Cijena: 100,00 kuna

Portret grada ZvijezdePortrait of the Star City

Goran Vranić

Po

rtret g

rad

a Z

vije

zd

e / P

ortra

it of th

e S

tar C

ityG

oran V

ranić

naslovna_hrbat_9mm.indd 1 3.7.2012. 09:37

NOVI ŽIVOT DREVNOG UMIJEĆA

Obnova pletenja na lučnom okviru u selu Trg kraj Ozlja

Jana MihalićNovi život drevnog umijeća – obnova pletenja na lučnom okviru u selu Trg kraj Ozlja2013.88 stranica u boji, dvojezično (hrv./engl.)(Katalozi i monografije)Cijena: 100,00 kuna

GLAS 71

OGLASI PRODAJEEDICIJA KATALOZI I MONOGRAFIJE

Grupa autoraKarlovački leksikonŠkolska knjiga, Gradski muzej Karlovac, Gradska knjižnica “Ivan Goran Kovačić” 2008.678 str., u bojiCijena: 100,00 kuna

Sanda Kočevar Za kralja i dom – Karlovac i Prvi svjetski rat 2014. 131 str. u boji, dvojezično (hrv./engl.) Katalog izložbe Cijena: 100,00 kuna

Čorak, L. Milinković, A. Put u prošlost prirodoslovlja i obrazovanja 2016. 122 str. u boji, dvojezično (hrv./engl.) Katalog izložbe Cijena: 100,00 kuna

Božić, H. Škrtić, A.; ur. Čulig I.Vodič Gradskog muzeja Karlovac64 stranice u boji, hrvatski jezikCijena: 10,00 kuna

VodičGradskog muzeja Karlovac

I S B N 9 7 8 - 9 5 3 - 7 5 1 0 - 5 8 - 9

9 789537 510589

Nakladnik: Gradski muzej Karlovac Za nakladnika: Hrvojka Božić Urednik: Igor Čulig Tekst: Antonija Škrtić i Hrvojka Božić Fotografije: Fotodokumentacija GMK Lektura: Marina Marinković Grafičko oblikovanje: Dejan Dragosavac Ruta Tisak: Tiskara Pečarić i Radočaj Naklada: 1000

www.gmk.hr

CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 000922454.

© Gradski muzej Karlovac 2015. 2016.

Guide toKarlovac City Museum

I S B N 9 7 8 - 9 5 3 - 7 5 1 0 - 5 8 - 9

9 789537 510589

Publisher: Karlovac City Museum For publisher: Hrvojka Božić Editor: Igor Čulig Text: Hrvojka Božić & Antonija Škrtić Photography: Photodocumentation GMK Translation: Lingua centar Proofreading: Eamonn Shanahan Graphic design: Dejan Dragosavac Ruta Press: Tiskara Pečarić i Radočaj Copy: 500

www.gmk.hr

CIP is available in the digital catalogue of National and University Library in Zagreb, entry no. 000922454

©Karlovac City Museum 2016

Božić, H. Škrtić, A.; ur. Čulig I.Guide to Karlovac City Museum64 stranice u boji, engleski jezikCijena: 10,00 kuna

OGLASI PRODAJE

72 GLAS

Sanda Kočevar 180 godina u najboljem društvu katalog izložbe32 stranice u boji, hrvatski jezik Cijena: 15 kuna

Aleksandra Goreta Ji Suk Baek: Razgovor katalog izložbe 16 stranica u boji, hrvatski jezik Cijena: 30,00 kuna

Aleksandra Goreta Ratko Janjić Jobo: Škola plivanja katalog izložbe 16 stranica u boji, hrvatski jezik Cijena: 30,00 kuna

Aleksandra Goreta Ahmet Ibukić: Apstrakcije s Une katalog izložbe 16 stranica u boji, hrvatski jezik Cijena: 30,00 kuna

Antonija Škrtić Robert Šimrak: Ideja kaosa / 42. Die Vostellung des Chaos katalog izložbe 32 stranice u boji, hrvatski jezik Cijena: 50,00 kuna

EDICIJA KATALOZI I MONOGRAFIJE

GLAS 73

OGLASI PRODAJEIZDANJA 2019.

8. hrvatski triennale akvarela2019. Galerija „Vjekoslav Karas“, 10. srpnja - 31. kolovoza 2019.Aleksandra GoretaCijena: 50,00 kuna

Tanglo Bleu – radosti i melankolije čovječanstva2019. Galerija „Vjekoslav Karas”, 20. veljače – 29. ožujka 2019.Aleksandra GoretaCijena: 30,00 kuna

Alfred Freddy Krupa – Moderno slikarstvo tušem2019. Galerija „Vjekoslav Karas“, 6. studenoga – 1. prosinca 2019.Aleksandra GoretaCijena: 30,00 kuna

Presjek 2009. do 2019.2019. Galerija „Vjekoslav Karas”, 24. travnja – 14. lipnja 2019.Aleksandra GoretaŽeljko MuckoCijena: 30,00 kuna

Ž E L J K O M U C K OPRESJEK RADOVA OD 2009.-2019.

Nil Horizonta / Horizont Nila – Marc Pio Maximillien Salvelli

umjetnički dvojac

Tango Bleu – radosti i melankolije čovječanstva / 2. dio Ako ti je dom svemir, jasno da si beskućnik među ljudima...

i tražitelj kulturnog azila za svoje svjetove...

MODERNO SLIKARSTVO TUŠEM

MODERN INK PAINTING

ALFRED FREDDY KRUPA

RADNO VRIJEME

GRADSKI MUZEJ KARLOVACStalni postav i povremene izložbe:

Utorkom, četvrtkom, petkom: 8.00 - 16.00 satiSrijedom: 08.00 - 19.00 satiSubotom: 10.00 - 16.00 sati

Nedjeljom: 10.00 - 12.00 satiPonedjeljkom i državnim blagdanima: zatvoreno

Zadnji ulaz pola sata prije zatvaranja.

MUZEJ DOMOVINSKOG RATA KARLOVAC - TURANJStalni postav i povremene izložbe:

Utorak - petak: 8.00 - 18.00 satiSubotom i nedjeljom: 10.00 - 18.00 sati

Ponedjeljkom i državnim blagdanima: zatvorenoZadnji ulaz pola sata prije zatvaranja.

GALERIJA “VJEKOSLAV KARAS”Tijekom trajanja izložbe:

Utorkom i četvrtkom: 08.00 - 16.00 satiSrijedom i petkom: 08.00 - 19.00 sati

Subotom: 10.00 - 16.00 satiNedjeljom: 10.00 - 12.00 sati

Ponedjeljkom i državnim blagdanima: zatvorenoZadnji ulaz pola sata prije zatvaranja.

STARI GRAD DUBOVAC - BRANIČ KULAOd 1. lipnja do 30. rujna:

Utorak - nedjelja: 10.00 - 20.00 satiPonedjeljkom, blagdanima i praznicima zatvoreno.

Zadnji ulaz pola sata prije zatvaranja.

Od 1. listopada do 31. svibnja:Utorak - nedjelja: 10.00 - 18.00 sati

Ponedjeljkom, blagdanima i praznicima zatvorenoZadnji ulaz pola sata prije zatvaranja.

GLAS Godina XVIII., broj 16, prosinac 2019.

IzdavačGradski muzej Karlovac

Za izdavačaHrvojka Božić

Glavne i odgovorne uredniceHrvojka Božić, Ružica Stjepanović

UredništvoIva Alibašić, Nikolina Belančić Arki, Lana Bede, Hrvojka Božić, Luka Čorak, Igor Čulig, Matea Galetić, Aleksandra Goreta, Juraj Horvatin, Sanda Kočevar, Karlo Mandić, Ružica Stjepanović, Antonija Škrtić, Tatjana Tomičić Geršić , Sandro Vidoš, Josipa Vukelić

Suradnici u ovom brojuIva Alibašić, Nikolina Belančić Arki, Lana Bede, Hrvojka Božić, Luka Čorak, Igor Čulig, Matea Galetić, Aleksandra Goreta, Sanda Kočevar, Vlasta Lendler Adamec, Karlo Mandić, Ružica Stjepanović, Antonija Škrtić, Tatjana Tomičić Geršić, Žarka Vujić, Josipa Vukelić

LekturaMarina Marinković

Vizualno oblikovanje i grafička priprema ovitkaSaša Stubičar

Fotografija ovitkaDenis Stošić

FotografijeNikolina Belančić Arki, Mladen i Sandra Bolfek, Sanda Kočevar, Karlo Mandić, Nenad Milčić, Dinko Neskusil, Luka Rukavina, Denis Stošić, Tatjana Tomičić Geršić, Goran Vranić, Josipa Vukelić, Hrvatski državni arhiv

Prijelom, grafička priprema i tisakTiskara Pečarić-Radočaj d. o. o., Karlovac

Adresa uredništvaGradski muzej KarlovacStrossmayerov trg 7, 47 000 Karlovactel. 047/ 615 980, tel./fax. 047/615 981email: gradski-muzej@ka.t-com.hr

Naklada300 primjeraka

Časopis izlazi jednom godišnje.Tekstovi se ne honoriraju.Ovaj broj časopisa zaključen je 10. prosinca 2019. godine.

RADNO VRIJEME

GRADSKI MUZEJ KARLOVACStalni postav i povremene izložbe:

Utorkom, četvrtkom, petkom: 8.00 - 16.00 satiSrijedom: 08.00 - 19.00 satiSubotom: 10.00 - 16.00 sati

Nedjeljom: 10.00 - 12.00 satiPonedjeljkom i državnim blagdanima: zatvoreno

Zadnji ulaz pola sata prije zatvaranja.

MUZEJ DOMOVINSKOG RATA KARLOVAC - TURANJStalni postav i povremene izložbe:

Utorak - petak: 8.00 - 18.00 satiSubotom i nedjeljom: 10.00 - 18.00 sati

Ponedjeljkom i državnim blagdanima: zatvorenoZadnji ulaz pola sata prije zatvaranja.

GALERIJA “VJEKOSLAV KARAS”Tijekom trajanja izložbe:

Utorkom i četvrtkom: 08.00 - 16.00 satiSrijedom i petkom: 08.00 - 19.00 sati

Subotom: 10.00 - 16.00 satiNedjeljom: 10.00 - 12.00 sati

Ponedjeljkom i državnim blagdanima: zatvorenoZadnji ulaz pola sata prije zatvaranja.

STARI GRAD DUBOVAC - BRANIČ KULAOd 1. lipnja do 30. rujna:

Utorak - nedjelja: 10.00 - 20.00 satiPonedjeljkom, blagdanima i praznicima zatvoreno.

Zadnji ulaz pola sata prije zatvaranja.

Od 1. listopada do 31. svibnja:Utorak - nedjelja: 10.00 - 18.00 sati

Ponedjeljkom, blagdanima i praznicima zatvorenoZadnji ulaz pola sata prije zatvaranja.

GLAS Godina XVIII., broj 16, prosinac 2019.

IzdavačGradski muzej Karlovac

Za izdavačaHrvojka Božić

Glavne i odgovorne uredniceHrvojka Božić, Ružica Stjepanović

UredništvoIva Alibašić, Nikolina Belančić Arki, Lana Bede, Hrvojka Božić, Luka Čorak, Igor Čulig, Matea Galetić, Aleksandra Goreta, Juraj Horvatin, Sanda Kočevar, Karlo Mandić, Ružica Stjepanović, Antonija Škrtić, Tatjana Tomičić Geršić , Sandro Vidoš, Josipa Vukelić

Suradnici u ovom brojuIva Alibašić, Nikolina Belančić Arki, Lana Bede, Hrvojka Božić, Luka Čorak, Igor Čulig, Matea Galetić, Aleksandra Goreta, Sanda Kočevar, Vlasta Lendler Adamec, Karlo Mandić, Ružica Stjepanović, Antonija Škrtić, Tatjana Tomičić Geršić, Žarka Vujić, Josipa Vukelić

LekturaMarina Marinković

Vizualno oblikovanje i grafička priprema ovitkaSaša Stubičar

Fotografija ovitkaDenis Stošić

FotografijeNikolina Belančić Arki, Mladen i Sandra Bolfek, Sanda Kočevar, Karlo Mandić, Nenad Milčić, Dinko Neskusil, Luka Rukavina, Denis Stošić, Tatjana Tomičić Geršić, Goran Vranić, Josipa Vukelić, Hrvatski državni arhiv

Prijelom, grafička priprema i tisakTiskara Pečarić-Radočaj d. o. o., Karlovac

Adresa uredništvaGradski muzej KarlovacStrossmayerov trg 7, 47 000 Karlovactel. 047/ 615 980, tel./fax. 047/615 981email: gradski-muzej@ka.t-com.hr

Naklada300 primjeraka

Časopis izlazi jednom godišnje.Tekstovi se ne honoriraju.Ovaj broj časopisa zaključen je 10. prosinca 2019. godine.

Gradskog muzeja Karlovac

god XVIII, prosinac 2019.

ISSN 1333-879 X